Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. studenoga 2017. naslovljenu „Prema najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU” (COM(2017)0652),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu(2),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP 21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 (preinaka) (COM(2017)0676),

–  uzimajući u obzir Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova koji koriste plinove ili goriva s niskom točkom zapaljivosti (IGF pravilnik) zajedno s predloženim izmjenama da Pravilnik postane obvezan prema Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS), za suočavanje s izazovima koje predstavlja uvođenje upotrebe alternativnih goriva na regulatornoj razini u sektoru pomorskog prijevoza i s ciljem smanjenja rizika za brodove, njihovu posadu i okoliš na najmanju moguću mjeru u pogledu korištenih goriva,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0297/2018),

A.  budući da je mobilnost osnovna potreba i okosnica naših društava i gospodarstava te bi trebala biti čista, održiva, pouzdana, pristupačna cijenom i sigurna u svim aspektima, budući da u tom kontekstu čiste tehnologije nude ogromne prilike i koristi za društvo te imaju znatan učinak na zdravlje i okoliš, kao i na automobilsku industriju, opskrbljivače energijom, pružatelje komunalnih usluga i operatere mreža;

B.  budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU(3) te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga 2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;

C.  budući da će dekarbonizacija prometa porpaviti kvalitetu zraka i ojačati energetsku sigurnost Europe i neovisnost o uvezenoj energiji i fosilnim gorivima te da će za to biti potrebna brza i konkretna promjena vrste energije, goriva i pogonskih sklopova koji se koriste, kao i povećanje energetske učinkovitosti, što će se postići uvođenjem najučinkovitijih i naprednih tehnologija, prelaskom na multimodalni prijevoz i promjenom ponašanja u pogledu mobilnosti;

D.  budući da je promet jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem su se od 1990. povećale emisije stakleničkih plinova; budući da iz tog sektora dolazi 23 % emisija CO2 te da taj postotak i dalje raste; budući da se u cestovnom prometu upotrebljava barem 75 % ukupne energije koja se koristi u prometu i stvara gotovo 73 % emisija stakleničkih plinova prometnog sektora; budući da se količina prometa konstantno povećava, što se povezuje s rastom kretanja i količina robe koje se prevoze u EU-u i porastom mobilnosti ljudi; budući da će prema projekcijama za 2030. taj porast imati posljedice na klimatske promjene, kvalitetu zraka i potrošnju energije, kao i na infrastrukturu; budući da će dekarbonizacija cestovnog prometa korištenjem održivih alternativnih goriva zahtijevati fleksibilan pristup, što znači da bi za različite segmente vozila mogla biti različita alternativna goriva;

E.  budući da je udio pomorskog prijevoza u svjetskoj trgovini količinski 80 %, a u globalnim emisijama stakleničkih plinova 3 %, čime pridonosi onečišćenju zraka blizu obalnih područja i luka; budući da bi, uzimajući u obzir njegov značajan doprinos svjetskom tržištu usluga prijevoza, postupno uvođenje alternativnih goriva u pomorski prijevoz imalo značajan pozitivni učinak na okoliš;

F.  budući da se najkasnije do 2050. cestovni promet mora u potpunosti dekarbonizirati uz ostvarivanje nulte neto stope emisija kako bi se porast svjetske temperature zadržao na razini znatno manjoj od 2°C i kako bi se pokušao postići cilj od 1,5°C preuzet u okviru Pariškog sporazuma; budući da je za postizanje tog cilja prijelaz na alternativna goriva smislen, ali da su u dogledno vrijeme još uvijek potrebna konvencionalna goriva sve dok se ukupna potražnja ne bude mogla potpuno pokriti alternativnim gorivima;

G.  budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način dekarboniziranja postojećeg i budućeg voznog parka, uzimajući u obzir cijeli životni ciklus vozila; budući da će ukupni učinak biti još veći kada ga se bude kombiniralo s većom učinkovitošću vozila, korištenjem javnog prijevoza i bicikala, razvojem zajedničke mobilnosti i poboljšanjem ukupne učinkovitosti prometnih sustava uz pomoć sustava C-ITS te korištenjem tehnologije za automatizaciju i digitalizaciju; budući da se urbanističkim i prostornim planiranjem mogu poduprijeti i nadopuniti tehnološki napori te podržati uspostava infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom; budući da se promicanjem alternativnih goriva može dati važan doprinos poboljšanju kvalitete zraka u gradovima;

H.  budući da viša cijena vozila na alternativna goriva u odnosu na obična vozila pogonjena motorom s unutarnjim sagorijevanjem, zajedno s nedostatkom infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom, potrošačima još uvijek predstavljaju jednu od glavnih prepreka pri odlučivanju za alternativna vozila; budući da se u tom kontekstu pokazalo da se prihvaćanje tih vozila na tržištu ubrzava zahvaljujući premijama, poreznim olakšicama i nefiskalnim poticajima koji su se za kupce pokazali kao ubrzivači prihvaćanja, a iznosi tih poticaja trebali bi odražavati razinu emisija stakleničkih i emisija onečišćujućih tvari i onečišćivača koju proizvodi određeno alternativno gorivo;

I.  budući da prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove predstavlja priliku i poticaj za istraživanje konkurentnoj europskoj industriji da ponovno utvrdi svoj položaj predvodnika u tehnologiji; budući da je taj prelazak ključan za međunarodnu konkurentnost u pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela;

J.  budući da će se preinakom Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, nadajmo se, postaviti ambiciozni ciljevi smanjenja emisija i potaknuti kupnju vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi, pridržavajući se istodobno tehnološki neutralnog pristupa, čime će se otvoriti put dekarboniziranom voznom parku u Europi, za što će biti potrebno uvođenje adekvatne infrastrukturne mreže za alternativna goriva; budući da revizija Direktive o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu nadopunjuje Direktivu o alternativnim gorivima jamčeći dobavljačima potražnju i povećavajući prijelaz na čista vozila;

K.  budući da je 94 % prometnog sektora u Europi ovisno o nafti, od čega je 90 % potrebno uvesti, između ostalog i iz nekih politički nestabilnih zemalja;

L.  budući da se prema Direktivi 2014/94/EU u alternativna goriva ubrajaju i goriva fosilnog podrijetla, što je u suprotnosti s ciljem dekarbonizacije i postupnim napuštanjem fosilnih goriva; budući da treba dati prioritet rješenjima s niskom razinom i nultom stopom emisija iz ispušne cijevi tijekom cijeloga životnog ciklusa vozila; međutim, budući da za teška vozila i u sektoru pomorskog prijevoza ukapljeni i stlačeni prirodni plin kao prijelazne tehnologije mogu kratkoročno i srednjoročno pridonijeti čistijem zraku, osobito oko luka i duž obala;

M.  budući da se energetski i prometni sektor moraju bliže povezati kako bi se omogućila temeljita dekarbonizacija u području mobilnosti; budući da nositelji energije kao što su električna energija i vodik omogućuju mobilnost s nultom stopom emisija uz istodobno integriranje obnovljivih izvora energije; budući da se energetski sektor sve više okreće isključivo obnovljivim izvorima energije, potrebno je osigurati skladištenje viška energije u razdobljima niske potražnje; budući da električna vozila na baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije mogu doprinijeti ostvarenju tog cilja; budući da će izvori energije s niskom razinom emisija biti prijelazni korak u prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija; budući da bi tehnološka neutralnost trebala biti početna točka za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva;

N.  budući da se gotovo sve litij-ionske ćelije, glavna komponenta baterija u električnim vozilima, proizvode izvan Europske unije, najviše u Aziji;

O.  budući da su pametne, stabilne elektroenergetske mreže, bolje povezivanje elektroenergetske i plinske mreže pretvaranjem električne energije u plinovito gorivo, pristup mreži za pružatelje usluga punjenja, privatna mjesta za punjenje i izgradnja stanica za opskrbu vodikom ključni za elektromobilnost; budući da se kod vozila na baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije pametnim i kontroliranim punjenjem može pomoći u uravnoteženju mreža, ali da za to još uvijek ne postoji regulatorni, porezni i tehnički okvir;

P.  budući da se u sustavu transeuropskih prometna mreža (TEN-T) nalaze glavne prometne mreže u Europskoj uniji; budući da bi uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i postizanje cilja da se osigura potpuna pokrivenost glavnih prometnih koridora transeuropske prometne mreže mjestima za napajanje do 2025. utvrđenog u komunikaciji trebali biti ključni prioriteti; budući da bi ovaj cilj trebalo dodatno nadopuniti izgradnjom infrastrukture za alternativna goriva i u okviru sveobuhvatne mreže TEN-t i u urbanim, ruralnim i rijetko naseljenim područjima, uzimajući u obzir strukturna i gospodarska ograničenja kako bi se postigla ravnomjernija pokrivenost;

1.  pozdravlja ranije navedenu komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva; ističe da je potrebno daljnje usklađivanje i suradnja na razini EU-a kako bi se do 2050. dekarbonizirao prometni sektor i naglašava prilike za industriju, tehnologiju i zapošljavanje do kojih će doći u postupku uvođenja alternativnih goriva i odgovarajuće infrastrukture;

Pojačavanje napora

2.  međutim, poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive 2014/94/EU, zadržavajući pritom trenutačnu definiciju alternativnih goriva navedenu u članku 2., i da se usredotoči na njezinu propisnu provedbu, uzimajući u obzir da ju je dosad samo 8 od 25 država članica potpuno provelo, kako bi se ispunile praznine u infrastrukturi za alternativna goriva diljem Europske unije; ističe potrebu za većim korištenjem alternativnih goriva i stvaranjem stabilnog okruženja za ulaganja;

3.  napominje da Komisijina ocjena nacionalnih okvirnih planova otkriva da države članice ulažu različite razine napora, ambicije i dostupna financijska sredstva te da prelazak na alternativna goriva neće biti sveobuhvatan i ravnomjerno raspoređen; stoga poziva Komisiju da temeljito procijeni projekte i razinu ambicije nacionalnih okvirnih planova, da predloži dodatne mjere gdje je to potrebno i da podrži države članice s primjerima najboljih praksi; poziva Komisiju da za formuliranje kriterija održivosti zamijeni sustav nacionalnih okvirnih planova učinkovitijim instrumentima, uključujući konkretne, obvezujuće i provedive ciljeve; predlaže da Komisija uzme u obzir predviđeno i stvarno prihvaćanje vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, dozvoli država članicama fleksibilnost u određivanju načina postizanja ciljeva i radi na cilju izgradnje transeuropske infrastrukturne mreže za sva alternativna goriva koja bi bila dostupna, kompatibilna i interoperabilna;

4.  poziva da se uzmu u obzir predviđeni porast kretanja i količine prevezene robe do 2030. kako bi nova infrastruktura bila dostatnih dimenzija i opremljena na odgovarajući način; ističe važnost aktualnog i budućeg tehnološkog napretka u području akumulatora, vodika ili pohrane energije i ističe da taj napredak treba uzeti u obzir pri odabiru strategija koje će se provoditi; ističe da nove infrastrukture treba prilagoditi promjenama u količinama i u tehnologijama; kao primjer navodi da će masivno povećanje broja električnih vozila povezano s autonomijom tih vozila do 400 km utjecati na rasprostranjenost postaja za punjenje električnih vozila kao i na vrstu potrebnog punjenja;

5.  predlaže godišnju procjenu stanja provedbe u državama članicama i proširenje područja primjene Direktive kako bi se težište premjestilo s osnovne mreže TEN-T i proširilo na sveobuhvatnu mrežu TEN-t, urbana i regionalna čvorišta te područja koja postižu „visoku” razinu na europskom indeksu kvalitete zraka više od 35 dana godišnje i s gustoćom stanovništva šest puta većom od prosjeka EU-a kako bi se postigla geografski široka pokrivenost i uključila i infrastruktura za javne vozne parkove; poziva Komisiju da u tom pogledu proširi područje primjene Instrumenta za povezivanje Europe i poveća sredstva za njegovo financiranje;

6.  podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;

7.  poziva Komisiju da osigura jednake tržišne uvjete za različita alternativna goriva i osigura tehnološku neutralnost, posebice pri promicanju distribucijske infrastrukture te da infrastruktura za vodik postane podložna zahtjevima jednakim infrastrukturi za stlačeni prirodni plin, ali da uravnoteži te zahtjeve za uvođenje;

8.  naglašava važnost održivog urbanog planiranja, prijelaza s privatnog na dijeljeno i javno korištenje prijevozom te poziva upućenog Komisiji i državama članicama da osobito obrate pozornost na uvođenje infrastrukture za alternativna goriva za usluge kolektivnog i javnog prijevoza kao što su autobusi, tramvaji, vlakovi, dijeljeni automobili, taksiji i mali kombiji te za bicikle, mopede i motocikle; potiče uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u gradskim i prigradskim područjima te da da prednost područjima s lošom kvalitetom zraka;

9.  potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje električnih vozila;

10.  poziva Komisiju da nadopuni ciljeve povezane s klimom iz Direktive 2014/94/EU dodatnim mjerama za čisti zrak nakon provjere prikladnosti direktivâ o kvaliteti zraka u EU-u 2004/107/EZ(4) i 2008/50/EZ(5);

11.  skreće pozornost na važnost održive javne nabave vozila na alternativna goriva kao pokretača potražnje za alternativnim gorivima i infrastrukturom za alternativna goriva;

12.  potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje bukom;

Fond za čistu mobilnost: financiranje infrastrukture za alternativna goriva

13.  pozdravlja napore Komisije da osigura dodatnih 800 milijuna EUR kao početno financiranje za poticanje uvođenja infrastrukture za alternativna goriva; međutim, sumnja da će učinak financijske poluge biti dovoljan s obzirom na predviđene potrebe od 5,2 milijarde EUR do 2020. te dodatnih 16 – 22 milijarde ukupnih ulaganja do 2025. godine(6); poziva Komisiju da poveća iznos početnog financiranja kako bi se podržalo ne samo uvođenje, već i upravljanje takvom infrastrukturom tijekom neprofitabilne faze ulaska na tržište te kako bi se usredotočilo na potrebe operatera javnog prijevoza, uključujući podršku za infrastrukturu poput radionica za održavanje; ističe da je potrebno dodatno javno, a posebno privatno ulaganje;

14.  predlaže da procijenjene ulagačke potrebe od 25 milijardi EUR do 2025. sufinanciraju Europska unija s 10 % sredstava, a s 90 % industrija, u prvom redu proizvođači, opskrbljivači, proizvođači energije i goriva te druge zainteresirane strane; naglašava da bi infrastrukturni projekti za alternativna goriva trebali imati pristup bespovratnim sredstvima i zajmovima Instrumenta za povezivanje Europe, Europske investicijske banke (EIB) i Plana ulaganja za Europu te da bi se pritom trebalo osigurati da se ne naruši tržišno natjecanje; zahtijeva da se financijska sredstva iz fonda dodjeljuju u skladu s kriterijima održivosti, izvedivosti, tehnološke neutralnosti, klimatskih ciljeva, europske dodane vrijednosti, postizanja ciljeva i kohezijske politike; traži da Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), koja već nadzire Instrument za povezivanje Europe, bude za to nadležna agencija;

15.  smatra da su europski strukturni i investicijski fondovi 2 te Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, InvestEU i Obzor Europa prikladni instrumenti za podršku izgradnje infrastrukture za alternativna goriva i kontinuiranom ulaganju u istraživanje i inovacije kako bi se postiglo bolje povezivanje sektora, primjerice prometnog i energetskog;

16.  traži od Komisije da predloži reviziju Direktive 1999/94/EZ Europskog parlamenta i vijeća(7) o oznakama na automobilima. smatra da svrha te revizije treba biti znatno poboljšanje informacija koje primaju potrošači o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćujućih tvari i omogućiti usporedivost učinkovitosti i emisija tradicionalnih tehnologija i tehnologija koje se služe alternativnim gorivima u stvarnim uvjetima vožnje;

17.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;

18.  napominje da oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih goriva; stoga poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije kako bi olakšale i potaknule prihvaćanje alternativnih goriva s malo ili bez ugljika i uklonile trenutačne razlike u oporezivanju električne energije za različite vrste prijevoza, primjerice električne energije za opskrbu brodova s kopna te energije za proizvodnju alternativnih goriva, uključujući pretvaranje električne energije u plinovito gorivo kao način skladištenja energije iz nestalnih obnovljivih izvora;

19.  poziva Komisiju da podrži dekarbonizaciju pomorskog sektora i sektora pomorskog prijevoza s pomoću jasnog usmjerenja na inovacije, digitalizaciju te prilagodbu luka i brodova; poziva Komisiju, države članice i njihove regije da uspostave zajednički „projekt plavih koridora UPP-a za otoke”, posebice za najudaljenije regije; naglašava da opskrba brodova energijom s kopna i u lukama na unutarnjim plovnim putovima i u morskim lukama može značajno pridonijeti smanjenu buke, emisija CO2 i drugih onečišćivača te poboljšati kvalitetu zraka;

Alternativna goriva – alternativna industrijska politika

20.  žali zbog presporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i premale dostupnosti vozila na alternativni pogon, budući da se u 2017. moglo kupiti samo 19 modela baterijskih električnih vozila i 25 modela hibridnih električnih vozila, a 417 modela vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, te poziva proizvođače da u tom pogledu pojačaju napore prepoznaje nužnost politika kojima se potiče korištenje vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi i povećava ponuda lakih i teških vozila na alternativna goriva kako bi ambiciozni standardi u pogledu emisija mogli biti ostvareni do 2025. i 2030. za nova laka i teška vozila, uključujući snažne poticaje za vozila s nultim i niskim emisijama; istodobno priznaje da su za to potrebna veća javna i privatna ulaganja;

21.  ističe povezanost između dostupnosti vozila na alternativna goriva, uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i potražnje potrošača za tim tehnologijama; u tom pogledu ističe da bi prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove mogao pomoći industriji da bude globalno konkurentna i zadrži visokokvalitetna radna mjesta u Europi te nadoknaditi propuštene prilike u dekarbonizaciji automobilske industrije i nedostatak ulaganja u održivi prijevoz; ističe da će veće korištenje vozila na alternativna goriva sniziti troškove proizvodnje i ubrzati smanjivanje ukupnog troška vlasništva tih vozila;

22.  podsjeća na važnost funkcionalnog unutarnjeg tržišta koje osigurava laku pristupačnost postaja za opskrbu gorivom, interoperabilnost platnih usluga i tehničkih standarda, transparentno određivanje cijena goriva i interoperabilnost između poslužitelja i formata podataka; u tom pogledu naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih, dostupnih i transparentnih informacija za potrošače i dostupnost tih informacija na platformi otvorenih podataka; poziva na uvođenje višeenergetskih mjesta za punjenje kako se ne bi povećavao broj različitih distribucijskih mreža za svaku vrstu napajanja;

23.  napominje da će se većina punjenja električnih vozila obavljati kod kuće ili na poslu i nadopunjavati na javnim i polujavnim mjestima kao što su supermarketi, željezničke postaje ili zračne luke; u tom pogledu naglašava da je potreban veći naglasak na rješenjima za pametno punjenje i osiguravanje stabilnost mreže i omogućavanje vlastite potrošnje; naglašava da su za elektromobilnost na velike udaljenosti duž autocesta, glavnih cestovnih sustava i mrežnih čvorova potrebne brze i ultrabrze postaje za punjenje; ističe da su otvoreni pristup mjestima za punjenje, interoperabilnost tehnologija i plaćanja te slobodan izbor energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora, i dobavljači ključni čimbenici za funkcioniranje sustava;

24.  pozdravlja inicijativu Komisije za osnivanje održivog Europskog saveza za baterije i snažno podržava proizvodnju europskih baterijskih ćelija proizvedenih uz pomoć tehnologija nove generacije; poziva Komisiju da proširi inicijativu na druge pogonske sklopove poput gorivih ćelija kako bi se održalo vodstvo Europe u području tehnologije;

25.  poziva Komisiju da ocijeni izvedivost procjena životnog ciklusa za alternativna goriva, baterije i pogonske sklopove kako bi se održivo dekarbonizirao sektor prometa i ocijenile njegove emisije i učinak na potražnju za energijom i vodom, upotrebu zemljišta, okoliš i zajednice;

o
o   o

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 307, 28.10.2014., str. 1. (2) SL L 120, 15.5.2009., str. 5. (3) SL L 307, 28.10.2014., str. 1. (4) SL L 23, 26.1.2005., str. 3. (5) SL L 152, 11.6.2008., str. 1. (6) COM(2017)0652. (7) SL L 12, 18.1.2000., str. 16.