Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2005(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0319/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0319/2018

Rasprave :

PV 25/10/2018 - 9
CRE 25/10/2018 - 9

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.23
CRE 25/10/2018 - 13.23

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0439

Usvojeni tekstovi
PDF 175kWORD 68k
Četvrtak, 25. listopada 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Kako ovladati globalizacijom: trgovinski aspekti
P8_TA(2018)0439A8-0319/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o ovladavanju globalizacijom: trgovinski aspekti (2018/2005(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije (COM(2017)0240) od 10. svibnja 2017. ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2017. naslovljenu „Uravnotežena i napredna trgovinska politika za ostvarivanje prednosti globalizacije” (COM(2017)0492),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji (COM(2017)0487),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. rujna 2017. o provedbi strategije trgovinske politike „Trgovina za sve” – osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 9. studenoga 2017. o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini 1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016. (COM(2017)0654),

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 26/9 usvojenu 26. lipnja 2014., a osobito u njoj sadržanu odluku o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa o ljudskim pravima za transnacionalne korporacije i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima”,

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o procjenama utjecaja trgovinskih i investicijskih sporazuma na ljudska prava,

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker održao 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2321 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 16. ožujka 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe(6),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 4. listopada 2016. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(9),

–  uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. naslovljen „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. srpnja 2015. naslovljen „Primjena vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima – trenutačno stanje”(SWD(2015)0144),

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, objavljene 31. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje, osnovan na Općoj skupštini UN-a 18. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) od 10. travnja 2017. naslovljeno „Poboljšanje pristupa pravnim sredstvima u području poslovanja i ljudskih prava na razini EU-a” (1/2017),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito njezin članak 4. stavak 1. o zabrani ropstva i prisilnog rada,

–  uzimajući u obzir dokument o politici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 10. travnja 2017. naslovljen „Trgovina kao pokretač rasta za sve: u prilog trgovini i politikama kojima se olakšava prilagodba”,

–  uzimajući u obzir dokument OECD-a o ključnim pitanjima iz lipnja 2017. naslovljen „Učinkovitom globalizacijom do boljeg života za sve”(10),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. i Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili ilegalno izvezenim kulturnim predmetima iz 1995.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir Opću uredbu EU-a o zaštiti podataka koja je na snazi od 25. travnja 2018.(11),

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima iz 2010.,

–  uzimajući u obzir članke 167., 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za pravna pitanja (A8-0319/2018),

A.  budući da je globalizacija trajan proces kojim se stvara novi niz budućih političkih, gospodarskih i socijalnih izazova zbog brzog tehnološkog napretka te budući da će se dogoditi promjene u gotovo svim sektorima; budući da regulatorni i zakonodavni okvir zaostaje za tim razvojem, što dovodi u pitanje značajna socijalna postignuća;

B.  budući da je nejednakost dohotka i dalje na najvišim razinama u povijesti, no da se udio svjetskog stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu smanjio s 44 % 1980. na 10 % 2015.; budući da se Parlament slaže s Komisijom da globalizacija podrazumijeva izazove, među ostalim, zato što su njezine koristi neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama, te budući da, ako se ne poduzmu aktivne mjere, postoji opasnost da će globalizacija objediniti učinak tehnološkog napretka i nedavne gospodarske krize te doprinijeti daljnjem povećanju nejednakosti i socijalne polarizacije;

C.  budući da otvorenost svjetske trgovine i globalizacija imaju neke pozitivne učinke jer su omogućile milijunima ljudi da se izdignu iz siromaštva te da kao takve mogu doprinijeti gospodarskom rastu, blagostanju i konkurentnosti zemalja; budući da globalizacija također podrazumijeva izazove i da su njezine koristi neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama; budući da globalizacija ne bi smjela štetiti okolišu; budući da građani EU-a sve više zahtijevaju da se u okviru trgovinske politike Unije zajamči da je roba koja ulazi u tržište EU-a proizvedena u pristojnim i održivim uvjetima te da u globalnom kontekstu koji se mijenja EU promiče trgovinsku politiku koja se temelji na vrijednostima;

D.  budući da politike otvorene i poštene trgovine i ulaganja koje se temelje na vrijednostima iziskuju niz djelotvornih popratnih politika kako bi se za EU te za stanovništvo i gospodarstvo trećih zemalja maksimalno povećali dobici i smanjili gubici zbog liberalizacije trgovine; budući da bi provedba ciljeva UN-a u pogledu održivog razvoja, čiji je cilj okončanje siromaštva te postizanje društvenog napretka i napretka u zaštiti okoliša, trebala postati mjerilo uspjeha trgovinske politike Unije;

E.  budući da je protekcionizam suviše jednostavan i slab odgovor na izazove koje podrazumijeva globalizacija; budući da će protekcionističke politike koje se ne provode u skladu s pravilima WTO-a imati domino-efekt na sve te naštetiti uvoznicima, izvoznicima i potrošačima; budući da bi pošteni i etički trgovinski odnosi trebali postati pravilo u međunarodnim gospodarskim odnosima;

F.  budući da klimatske promjene prouzročene ljudskom aktivnošću dovode do još bržeg nestajanja biološke raznolikosti od onog iz najcrnjih prognoza Međuvladina panela o klimatskim promjenama te do srednjoročne prijetnje preživljavanju ekosustava, osobito morskih, zbog onečišćenja posebice povezanog s iskorištavanjem ugljikovodika;

G.  budući da EU ima pravo donošenja politika u području trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama s ciljem zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja kao i kulturnog nasljeđa te doprinosa ostvarenju 4. cilja održivog razvoja o kvalitetnom obrazovanju; budući da te ostale odredbe uključuju zajedničku trgovinsku politiku definiranu u članku 207. UFEU-a;

H.  budući da se u članku 3. stavku 3. UEU-a navodi da EU mora poštovati svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurati očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe;

I.  budući da EU odlikuje velika raznolikost tradicija i snažnih kulturnih i kreativnih industrija, malih i srednjih poduzeća i različitih sustava javnih medijskih tijela i javnog financiranja filma te budući da promicanje kulturne raznolikosti, pristupa kulturi i demokratskog dijaloga mora ostati vodeće načelo u skladu s pristupom EU-a međunarodnoj trgovini;

J.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose stvaranju dostojanstvenih radnih mjesta i gospodarskom napretku te čine otprilike 2,6 % BDP-a Europske unije, bilježe veću stopu rasta od ostalih gospodarskih sektora i predstavljaju jedan od najotpornijih sektora za vrijeme financijske krize; budući da će razvoj trgovine robom i uslugama kulturne i kreativne industrije biti važan pokretač održivog gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Europi;

K.  budući da se Općom uredbom o zaštiti podataka utvrđuju visoki standardi obrade osobnih podataka koji od platformi i usluga internetskog prijenosa zahtijevaju određenu razinu odgovornosti u pogledu reguliranja međunarodne trgovine;

L.  budući da ovladavanje globalizacijom u pogledu trgovine kulturnim dobrima podrazumijeva strogo pridržavanje svih međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine, posebno odredbi iz Haške konvencije iz 1954., Konvencije UNESCO-a iz 1970. i Konvencije UNIDROIT-a iz 1995.;

M.  budući da se međukulturnim dijalogom njeguje poštovanje i međusobno razumijevanje te se njime potiču pravednije socijalne i ekonomske razmjene, uključujući trgovinu, te se doprinosi razvoju praksi kojima se promiču interesi svih strana na ujednačeniji način pun poštovanja te borbi protiv nepoštenih praksi kao što su štetne klauzule i nametnuti jednostrani uvjeti;

Ovladavanje globalizacijom

1.  pozdravlja Dokument Komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije i njegov naglasak na lakšem pristupu pozitivnim učincima globalizacije, pritom ističući potrebu za suzbijanjem njezinih negativnih učinaka;

2.  naglašava da međunarodna trgovina ima odlučujuću ulogu u gospodarskom razvoju i suradnji među zemljama u globaliziranom gospodarstvu, ali i bitan učinak na mir, socijalno i ekološki održiv rast, zapošljavanje, iskorjenjivanje siromaštva i nesigurnosti opskrbe hranom, ljudska prava i borbu protiv klimatskih promjena; stoga prepoznaje sve veću odgovornost EU-a da u okviru svojih globalnih trgovinskih i vanjskih odnosa doprinese pružanju odgovora na te izazove;

3.  ističe da je potrebno na djelotvoran način jačati kontrolu trgovinu robom s dvojnom namjenom te stoga poziva na provedbu obveza Unije u okviru Međunarodnog ugovora o trgovini oružjem;

Analiza

4.  napominje da su zbog globalizacije zemlje i gospodarstva sve povezaniji; napominje da je to dovelo do pojave međunarodnih vrijednosnih lanaca te ističe da se tim vrijednosnim lancima restrukturira međunarodna podjela rada, kao i međuovisnost zemalja; podsjeća na to da njihova izuzetno složena priroda, nedostatak transparentnosti i slabljenje odgovornosti mogu dovesti do većeg rizika od kršenja ljudskih i radničkih prava, konkretnog nekažnjavanja kaznenih djela protiv okoliša te izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara velikih razmjera; ponovno naglašava prednosti trgovinske politike EU-a koja se temelji na zajedničkim pravilima i vrijednostima, među ostalim u pogledu pitanja kao što su ljudska prava, uvjeti rada i zaštita okoliša;

5.  napominje da su koristi od globalizacije neravnomjerno raspoređene među regijama i društvima jer neke regije i sektori od nje imaju velike koristi, dok su druge pogođene strukturnim promjenama i porastom nezaposlenosti; napominje da je to, uz promjene u tehnologiji kao što su automatizacija i digitalizacija, razlog za sve veći skepticizam prema globalizaciji u nekim dijelovima društva ili za njezino odbacivanje; napominje da su financijska i gospodarska kriza utjecale na raspodjelu prihoda i pogoršale problem siromaštva; prima na znanje da je 2014. prosječni Ginijev koeficijent raspoloživog dohotka po kućanstvu dosegao najveću vrijednost zabilježenu u posljednjih 30 godina, no da je pokazao osobito negativan trend kada je riječ o skromnim i srednje visokim prihodima; primjećuje da se u mnogim državama članicama EU-a srednja klasa smanjila, dok je isto tako pao njezin udio u ukupnim prihodima; smatra da smanjenje srednje klase, strah građana od gubitka društvenog i ekonomskog položaja te skepticizam prema globalizaciji zajedno mogu dovesti do protekcionizma, suviše jednostavnog odgovora na uobičajene bojazni; napominje da u tom kontekstu ni nacionalističko-protekcionističke ni uobičajene politike nisu prikladan odgovor;

6.  ističe da perspektiva održive i uspješne nacionalne budućnosti doprinosi smanjenju nezakonitih migracijskih tokova u Europu i olakšava njihovo upravljanje;

7.  napominje da u slučaju neuspješnog gospodarstva pati i demokracija; primjećuje da demokracija trenutačno slabi gotovo svagdje; naglašava da građani sada imaju više mogućnosti no ikad, no mnogi od njih smatraju da demokracija više ne služi njihovim interesima; ističe da, potaknute tim trendom, autokratske i nedemokratske države iskorištavaju naša društva kao oružje i koriste otpor stanovništva prema globalizaciji;

8.  napominje da gospodarski značaj Kine i drugih zemalja jugoistočne Azije zamjetno raste; ističe da se u toj regiji povećavaju trgovinski i investicijski tokovi; naglašava da će se taj trend nastaviti i u narednim godinama; napominje da će to dovesti do relativnog gubitka važnosti trenutačnih globalnih gospodarskih središta Europe i Sjeverne Amerike, kao i do novih izazova u pogledu očuvanja međunarodne trgovinske politike koja se temelji na vrijednostima; ističe važnost prilagodbe tim novim gospodarskim izazovima; stoga ponovno naglašava da je potrebno dodatno ojačati multilateralni sustav koji se temelji na pravilima i vrijednostima; ističe da će ta kretanja vjerojatno ugroziti europske strateške interese;

9.  napominje da je globalizacija dovela do bržeg i šireg rasprostranjivanja tehnologije i inovacija te da tehnologija može biti ključni pokretač trgovine; ističe činjenicu da EU još nije razradio strategiju digitalne trgovine ni razmotrio moguće prednosti interneta i tehnologija digitalnog vođenja evidencije transakcija za međunarodnu trgovinu;

10.  napominje da kinesko gospodarstvo znatno raste i povećava svoj tržišni udio na štetu Europe i Sjeverne Amerike; napominje da je nova kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put” pokušaj te zemlje da postane vodeća svjetska gospodarska sila; ističe da se kineski utjecaj, koji nije samo gospodarski već ima i stratešku i sigurnosnu dimenziju, širi i na samu Europu; vidi politiku „Amerika na prvom mjestu” kao pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da se suoče s krizom te smatra da ta politika djeluje destruktivno na svjetski gospodarski poredak utemeljen na pravilima;

11.  ističe da je transatlantska os posljednjih desetljeća uvijek bila jamac slobodne globalne trgovine koja se temelji na vrijednostima i da u budućnosti ponovno može preuzeti tu ulogu; u vezi s tim napominje da bi se transatlantskim sporazumom mogao pružiti novi poticaj;

12.  ističe da se multilateralni svjetski gospodarski poredak u čijem je središtu WTO bori s prihvaćanjem tih korjenitih promjena, kao i drugačijih interesa država u međunarodnim sporazumima; napominje da sve veći protekcionizam u Sjedinjenim Američkim Državama i šire, kao i nedostatak razumijevanja za potrebe i očekivanja zemalja u razvoju u međunarodnim sporazumima, oslabljuju WTO; smatra da je žalbeno tijelo WTO-a osobito važno za rješavanje trgovinskih sporova te je ozbiljno zabrinut zbog toga što Sjedinjene Američke Države blokiraju imenovanje njegovih članova, čime se narušava funkcioniranje WTO-a; poziva Komisiju da pokaže fleksibilnost u provedbi reforme žalbenog tijela WTO-a, no da inzistira na mehanizmu za rješavanje koji se sastoji od dva koraka; žali zbog nedovoljne integracije ciljeva održivog razvoja u program svjetske trgovine te zbog toga što ih se ne uzima obzir na odgovarajući način; izražava stajalište da potrebe i očekivanja zemalja u razvoju treba bolje odraziti u međunarodnim sporazumima, kao i u Razvojnom programu iz Dohe;

Europska politika

13.  napominje da je EU suočen s izazovom uspješnog funkcioniranja u ovom globalnom okruženju koje se mijenja, što znači da treba osigurati svoju konkurentnost uz očuvanje socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša, povećati suradnju s rastućim gospodarstvima u jugoistočnoj Aziji, kao i s Indijom, Kinom i Latinskom Amerikom, te razmotriti problem sve jačeg proizvoljnog protekcionizma Sjedinjenih Američkih Država; napominje da je važno sudjelovati u restrukturiranju svjetskog gospodarskog poretka i poštovati potrebe zemalja u razvoju, kao i potrebe osoba u nepovoljnom ekonomskom i socijalnom položaju u razvijenim zemljama; ističe da težnje u smislu ostvarenja ciljeva održivog razvoja i provedbe Pariškog sporazuma moraju služiti kao sveobuhvatni okvir za ispunjavanje tih obveza te da pritom najvažnija mora biti usklađenost politika radi održivog razvoja; naglašava da su javne financije, službena razvojna pomoć i mobilizacija domaćih resursa potrebna sredstva za postizanje ciljeva održivog razvoja;

14.  ističe važnost popratnih politika kojima bi se poduprli pozitivni učinci i mogućnosti koje pruža globalizacija; naglašava potrebu za strukturiranim, uravnoteženim sporazumima o slobodnoj trgovini; ponovno naglašava potporu trgovinskoj politici Komisije i promicanju alata i instrumenata trgovinske politike radi reguliranja i rješavanja izazova povezanih s globalizacijom;

15.  smatra da Europska unija nudi odgovarajući okvir potpore za izradu naprednih pravila o trgovini i ulaganjima, poticanje gospodarske suradnje, solidarnost među narodima i borbu protiv klimatskih promjena; potiče Uniju da nastavi razvijati svoje inicijative radi boljeg reguliranja globalizacije učinkovitim mjerama potpore;

16.  primjećuje teškoće na koje države članice nailaze u samostalnom rješavanju problema kao što su migracijski tokovi, financijske krize, utaje poreza, terorizam i klimatske promjene; ističe zajedničku odgovornost i ulogu regija i gradova u ovladavanju globalizacijom; napominje da djelotvornost europskih mjera ovisi o nastojanjima država članica;

17.  ističe da razilaženja između EU-a i SAD-a stvaraju nove izazove za EU, ali i prilike za traženje novih načina upravljanja globalizacijom, njezina oblikovanja i preuzimanja odgovornosti za nju;

Europski unutarnji odgovor

18.  slaže se s Komisijom da je očuvanje međunarodne konkurentnosti i istodobno jamčenje visokih socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša preduvjet za uspješnu europsku strategiju; pozdravlja daljnje jačanje unutarnjeg tržišta EU-a, kao i konsolidaciju ekonomske unije usklađivanjem standarda socijalne zaštite, plaća i životnog standarda; smatra da je navedeno usklađivanje ključno jer je snažno unutarnje tržište preduvjet za uspješnu provedbu međunarodnih strategija;

19.  ističe da međunarodna konkurentnost snažno ovisi o uspješnom oblikovanju automatizacije i digitalizacije na društveno i ekološki odgovoran način, uz istovremenu zaštitu privatnog života europskih građana; napominje da će se zbog novih tehnologija, osobito tehnologije lanca blokova, preobraziti karakter međunarodne trgovine; napominje da je važno postići naše ciljeve u pogledu klimatske politike te da je potrebno što prije prijeći na obnovljive izvore energije; mišljenja je da EU mora hitno izraditi istinsku i učinkovitu industrijsku strategiju kako bi se smanjile vanjske slabosti i pritom potaknuo prelazak na niskougljično gospodarstvo; smatra da bi se na prilike i izazove koje globalizacija podrazumijeva, kao i na nedavne mjere određenih trećih zemalja, trebalo odgovoriti trgovinskom politikom EU-a koja daje prednost otvorenoj i poštenoj trgovini s transparentnim pravilima i snažnim multilateralnim sustavom unutar WTO-a;

20.  ističe da bi, u skladu s člankom 12. UFEU-a, kojim se priznaje da se zahtjevi zaštite potrošača moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju i provedbi ostalih politika i aktivnosti Unije, posebno poglavlje o zaštiti potrošača moglo doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača preko pravnih zaštitnih mjera, primjerice u pogledu prava na zakonsko uređivanje i načela predostrožnosti, ali i donijeti konkretne koristi potrošačima i potaknuti povjerenje potrošača, među ostalim u vezi s internetskim uslugama, promicati održivu potrošnju, uključiti interes potrošača u provedbu sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma i doprinijeti djelotvornoj provedbi zakona o zaštiti potrošača, također u prekograničnim situacijama;

21.  napominje da treba osigurati ravnopravnije uvjete za mala i srednja poduzeća; traži od Komisije da uspostavi europsku trgovinsku strategiju za mala i srednja poduzeća kako bi se ta poduzeća uključila u međunarodne vrijednosne lance i kako bi se svladale trgovinske smetnje kao što su necarinske prepreke; ističe da je pristup informacijama jedna od najvećih prepreka za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća na tržištu, što znači da je potrebno povećati transparentnost i potporu; zahtijeva da Komisija u tom kontekstu izradi instrumente kojima će olakšati postupanje s pravilima o podrijetlu i korištenje povlastica za mala i srednja poduzeća; skreće pozornost na velik potencijal neiskorištenih povlastica i zahtijeva da Komisija utvrdi ambiciozne ciljeve za povećanje njihovih stopa korištenja; napominje da su za postizanje ciljeva održivog razvoja važna mala i srednja poduzeća; poziva na to da se u trgovinske sporazume uvrste posebna poglavlja o potrebama i interesima malih i srednjih poduzeća, osobito u pogledu olakšavanja pristupa tržištu;

22.  napominje da su potrebni učinkoviti instrumenti trgovinske zaštite te pozdravlja nedavnu reformu instrumenata trgovinske zaštite, koja se mora djelotvorno i razmjerno provesti kako bi zaštitila industrije i radna mjesta od dampinškog i nepošteno financiranog uvoza; potvrđuje da se instrumenti trgovinske zaštite ne bi smjeli koristiti u protekcionističke svrhe; podupire mjere koje je Komisija uvela nakon što je SAD nametnuo carine na čelik i aluminij; ističe da je potrebno što prije uspostaviti pravila o praćenju ulaganja kako bi se spriječila strana ulaganja koja su motivirana isključivo industrijskom politikom i služe za preuzimanje europskih tehnologija; podsjeća na potrebu za snažnim instrumentom za međunarodnu javnu nabavu; pozdravlja odlučne korake koji su poduzeti u integraciji dimenzije socijalnog i ekološkog dampinga u te instrumente te poziva Komisiju da nastavi razvijati dobre metode kako bi u potpunosti uzela u obzir navedene dimenzije, među ostalim u pogledu socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša koji se primjenjuju u zemljama izvoznicama;

23.  napominje da države članice, kao odgovor na gubitak radnih mjesta zbog globalizacije, moraju ojačati svoje politike tržišta rada i ponudu osposobljavanja; međutim, napominje da je potrebna reforma Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) kako bi se odgovorilo na nove izazove globalizacije, uključujući reformu preduvjeta za primanje potpore; naglašava da EGF mora postati proaktivniji alat čiji će cilj biti priprema radnika i poduzeća na borbu protiv negativnih učinaka globalizacije; napominje da manja poduzeća moraju imati pristup sredstvima iz EGF-a; ističe da bi se područje primjene EGF-a trebalo proširiti tako da uključuje i druge prilagodbe povezane s politikama te da mu je potreban dostatan proračun, kao i odgovarajući mehanizam za praćenje i evaluaciju;

24.  prepoznaje pozitivne korake koje je Komisija poduzela kako bi povećala transparentnost u sporazumima o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da se bori protiv skepticizma prema globalizaciji daljnjim jačanjem transparentnosti u trgovinskim sporazumima, poboljšanjem praćenja propisa i zakonodavstva EU-a te povećanjem uključivosti građana; poziva Komisiju da vodi pregovore na potpuno transparentan način, kroz stalan dijalog s Europskim parlamentom, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i civilnim društvom; poziva Vijeće da informira i uključi nacionalne parlamente i civilno društvo prije nego što odobri mandate za pregovore i tijekom pregovora; žali zbog toga što je Vijeće u svojim zaključcima od 22. svibnja 2018. odlučilo zadržati status quo objavom smjernica za pregovore o sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini na pojedinačnoj osnovi; poziva Vijeće da objavi sve pregovaračke mandate;

25.  ističe potrebu za više globalnog upravljanja i pravila kako bi se bolje ovladalo globalizacijom; naglašava važnost poticajnih nacionalnih politika za jačanje konkurentnosti i otpornosti EU-a;

26.  ističe da poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz EU-a zadovoljavaju najviše standarde u svijetu; traži od Komisije da osigura da uvezeni poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju standarde EU-a i da poveća kontrolu uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u zemlji podrijetla i nakon što stignu u EU;

27.  podsjeća na važnost učinkovite provedbe sklopljenih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčilo da naši poljoprivrednici mogu u potpunosti iskoristiti mogućnosti izvoza koje pružaju ti sporazumi, kao što je Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA);

28.  ističe potrebu za razvijanjem novih trgovinskih pravila i propisa na svjetskoj razini kako bi se regulirali i uskladili proizvodnja te socijalni standardi i standardi zaštite okoliša u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

29.  pozdravlja trgovinski sporazum EU-a s Japanom, četvrtim najvećim tržištem za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, koji će pružiti dobre izvozne prilike za brojne poljoprivredne proizvode EU-a, kao što su mliječni proizvodi;

30.  naglašava važnost, kao prvo, uključivanja učinkovitih bilateralnih zaštitnih klauzula koje je moguće brzo iskoristiti i kojima se omogućuje privremena obustava povlastica ako bi, zbog stupanja na snagu trgovinskog sporazuma, skok u uvozu ozbiljno naštetio ili mogao naštetiti osjetljivim sektorima i, kao drugo, revizije postojećih multilateralnih mehanizama zaštite u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)(12), koji bi trebali imati preventivnu ulogu za osjetljive sektore na temelju referentnih količinskih i cjenovnih pragova i kada se ti pragovi dosegnu omogućiti automatsku aktivaciju mehanizama zaštite sa suspenzivnim učinkom;

31.  ističe da je za EU od strateške važnosti da održava visoku razinu samodostatnosti u opskrbi hranom; smatra da globalizacija trgovine ne bi smjela ugroziti održivost poljoprivrednika EU-a koji proizvode hranu jer bi dugoročno to moglo dovesti do oblika vanjske ovisnosti kojoj smo već svjedočili u sektoru energije;

32.  napominje da je Dokument Komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije prvi dokument u kojem se spominje važnost jačanja standarda dobrobiti životinja u trgovinskom i investicijskom programu EU-a; pozdravlja spremnost Komisije da radi na poboljšanju globalnog upravljanja u tom području; poziva Komisiju da izričito uvrsti dobrobit životinja u svoju sljedeću političku strategiju te da iskoristi klauzule o preispitivanju u postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi dodatno unaprijedila odredbe o dobrobiti životinja; poziva Komisiju da zajamči da trgovinske povlastice ovise o poštovanju standarda EU-a u pogledu dobrobiti životinja, čime će se izjednačiti uvjeti i uvažiti želje većine građana EU-a; poziva Komisiju da uvidi važnu ulogu koju viši standardi dobrobiti životinja mogu imati u postizanju nekoliko ciljeva održivog razvoja, posebice onog o zdravlju u vezi s antimikrobnom otpornosti te o klimatskim promjenama;

33.  ističe da se kultura i obrazovanje, uključujući cjeloživotno učenje, smatraju zajedničkim dobrom, da je pristup kulturi i obrazovanju ljudsko pravo i da se stoga kultura i obrazovanje ne mogu smatrati robom ili uslugama o kojima se odlučuje diskrecijski niti se njima može na taj način upravljati, već ih se treba smatrati javnim dobrima koje je potrebno očuvati i trajno unaprjeđivati; stoga poziva da se kulturne, audiovizualne i obrazovne usluge, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno isključe iz trgovinskih sporazuma između Unije i trećih zemalja, kao što je Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) sa Sjedinjenim Američkim Državama;

34.  stoga ustraje u ključnoj ulozi koju je Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. odigrala u međunarodnim trgovinskim sporazumima u kojima se moraju uzeti u obzir i poštovati njezine relevantne odredbe;

35.  smatra da je izuzetno važno uravnotežiti trgovinske pregovore u pogledu autorskih prava kako bi se osiguralo da se pregovorima ne svedu na najmanji zajednički nazivnik, već da njihov cilj bude jamčenje najboljih mogućih pravila za zaštitu kulturne baštine, promicanje kulturne raznolikosti i jamčenje prihoda osobama zaposlenima u kulturi i medijima, poticanje i povećanje kreativnosti, širenje znanja i sadržaja, kao i prava potrošača u digitalnom dobu, te da oni predstavljaju otvoreno trgovinsko okruženje temeljeno na pravilima jer je to nužno za daljnji napredak kulturnih i kreativnih industrija Europske unije;

36.  ponovno poziva EU da u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama koristi svoje pravo donošenja ili zadržavanja mjera (osobito regulatorne i/ili financijske naravi) uključujući pravno obvezujuću opću odredbu za zaštitu i promicanje kulturne i jezične raznolikosti, kulturne baštine, slobode izražavanja, medijskog pluralizma i slobode medija, bez obzira na tehnologiju ili distribucijsku platformu;

37.  priznaje zaštitu podataka kao jedno od temeljnih prava u Europskoj uniji; poziva na to da se u trgovinskim sporazumima zajamči visoka razina standarda zaštite podataka preko tzv. odluke o uzajamnoj primjerenosti između Europske unije i država koje nisu članice EU-a;

38.  ističe da je važno da se nastavi s promicanjem programa Europske unije u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih specijaliteta te sa sklapanjem relevantnih bilateralnih sporazuma s trećim zemljama;

39.  pozdravlja nedavni mandat koji je Vijeće dalo Komisiji da u ime Europske unije pregovara o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za rješavanje ulagačkih sporova kako bi se riješio problem ograničenja postojećeg sustava za rješavanje sporova između ulagača i države; napominje da će taj sud djelovati kao stalno tijelo za rješavanje ulagačkih sporova te će predstavljati transparentniji, koherentniji i pravedniji sustav, iznimno koristan za ulagače; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Vijeće također odlučilo objaviti pregovaračke smjernice, što je zahtjev koji je Parlament već davno iznio u okviru svojih nastojanja da poveća transparentnost u području međunarodnih pregovora;

Europski vanjski odgovor

40.  poziva Komisiju da ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazumu učini vodećim načelima trgovinske politike EU-a; napominje da u tom cilju reforme navedene u strategiji „Trgovina za sve” nisu dovoljne; poziva Komisiju da održivost smatra sveobuhvatnim načelom za sve trgovinske sporazume, među ostalim preko obveza povezanih s održivošću u svakom poglavlju, te da uvrsti posebno poglavlje koje će doprinijeti potpori i promicanju međunarodnih konvencija o socijalnim, radničkim i ljudskim pravima te multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša; napominje da primjenu tih obvezujućih i provedivih odredaba treba pratiti na prikladan način kako bi se započeli postupci savjetovanja s vladama i prema potrebi pokrenuli posebni mehanizmi za rješavanje sporova, kako je utvrđeno u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju; poziva Vijeće i Komisiju da budu ambiciozniji u pregovorima s industrijaliziranim zemljama partnerima u pogledu konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) na koje se treba upućivati u sporazumu;

41.  poziva Komisiju da uvrsti solidna i sveobuhvatna poglavlja o održivom razvoju u sporazume o slobodnoj trgovini kako bi se poduprla međunarodna trgovina; pozdravlja plan Komisije u 15 točaka za veću djelotvornost poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a;

42.  napominje važnost uravnotežene i progresivne trgovinske politike u rješavanju izazova globalizacije u okviru uravnoteženih sporazuma o slobodnoj trgovini koji su već sklopljeni ili se o njima još vode pregovori, primjerice s Kanadom, Japanom, Singapurom, Australijom, Novim Zelandom, Vijetnamom i Meksikom;

43.  traži od Komisije da nastavi s ambicioznom trgovinskom politikom i održava okruženje otvoreno za ulaganja; dodaje da bi se ratifikacija sklopljenih i potpisanih trgovinskih sporazuma trebala ostvariti brzo kako bi se ispoštovale obveze prema našim partnerima;

44.  poziva Komisiju da uključi pravila o digitalnoj trgovini u sporazume o slobodnoj trgovini koje sklapa EU, među ostalim pravila o prekograničnim tokovima podataka, kako bi pokazala da trgovina digitalnom robom i uslugama može donijeti stvarnu korist poduzećima i potrošačima;

45.  čestita Komisiji na odluci da uspostavi novu Nagradu europskih gradova za poštenu i etičku trgovinu;

46.  poziva Komisiju da procijeni kako se tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i tehnologije lanca blokova mogu iskoristiti za unapređenje međunarodne trgovine, da se pozabavi pitanjima kao što su transparentnost i fleksibilnost te da se bori protiv krivotvorenja;

47.  ističe da Program UN-a do 2030. i Pariški klimatski sporazum služe kao mjerila doprinosa trgovinske politike EU-a dogovorenim globalnim ciljevima održivog razvoja; napominje da se u procjenama učinka provedenim prije početka pregovora mora uzeti u obzir ispunjenje ciljeva održivog razvoja; napominje da nacionalne strategije održivosti i planovi za provedbu Pariškog sporazuma moraju biti jedno od polazišta za procjene učinka; ističe da bi trgovinski sporazumi i njihovi mogući učinci trebali odgovoriti na zahtjeve ciljeva održivog razvoja; potiče Komisiju da u svojim budućim izvješćima o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini pruži evaluaciju, zajedno s podacima, o njihovom učinku na ispunjenje ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma; napominje da treba napraviti prilagodbe ako dijelovi sporazuma koče ispunjavanje ciljeva održivog razvoja ili Pariškog sporazuma;

48.  napominje da bi sustav Komisije za provedbu usklađenosti politika radi razvoja trebalo uskladiti s ciljem održivog razvoja br. 17.; ističe da se uzajamni učinci političkih područja kao što su trgovina, poljoprivreda, vanjska politika, ribarstvo, okoliš i porezi moraju dosljedno ocjenjivati u okviru civilnog društva, Komisije i nacionalnih parlamenata; napominje da kršenje odredbi o održivosti mora rezultirati korektivnim mjerama; poziva na ocjenu usklađenosti politika radi razvoja, u skladu s odredbama Ugovora iz Lisabona o zakonodavnim prijedlozima povezanima s trgovinom; primjećuje da su odgovorno poslovno ponašanje i odgovorno upravljanje globalnim lancima vrijednosti ključni za postizanje ciljeva održivog razvoja te da se u Programu do 2030. ističe da postoji hitna potreba za akcijskim planom EU-a o odgovornom poslovnom ponašanju kojim bi se potaknula usklađenost politika i dosljednost na razini EU-a;

49.  ističe da ratifikacija i primjena osnovnih standarda rada Međunarodne organizacije rada mora biti prioritet za provedbu svih sporazuma o slobodnoj trgovini; napominje da bi se organizirano civilno društvo i socijalni partneri trebali preko bilateralnih sastanaka s pregovaračkim partnerima uključiti u faze pripreme i provedbe sporazuma te u praćenje nakon njegove provedbe; napominje da bi trebalo uspostaviti djelotvoran i provediv mehanizam za rješavanje sporova, kao i djelotvorna tijela za praćenje koja će uključivati civilno društvo;

50.  napominje da je EU regulirao opskrbne lance drvne građe, ribe i minerala iz područja zahvaćenih sukobima te da je nekoliko država članica uspostavilo okvire za dužnu pažnju u raznim sektorima, što pokazuje potrebu za razvojem širokog okvira kojim će se osigurati jednaki uvjeti; stoga traži od Komisije da odgovori na sve veću složenost lanaca vrijednosti i na porast međuovisnosti proizvođača jasnim obvezama u pogledu transparentnosti i dužne pažnje za čitav opskrbni lanac jer je slaba provedba postojećih zakona o radu i standarda sigurnosti na radu u zemljama podrijetla i dalje goruće pitanje; poziva Komisiju da se nadoveže na postojeće zakonodavstvo EU-a u području minerala iz područja zahvaćenih sukobima i drvne građe, kao i na nedavno objavljene smjernice OECD-a o dužnoj pažnji u području odgovornog poslovnog ponašanja; primjećuje da su globalni vrijednosni lanci također doveli do toga da neki dobavljači ignoriraju zakone o radu, da se premještaju u zemlje izvan EU-a te da zapošljavaju radnike da rade u nesigurnim i neprihvatljivim uvjetima; podsjeća da takva praksa stvara nepoštenu konkurenciju dobavljačima koji poštuju radno pravo i međunarodne standarde i vladama koje žele poboljšati plaće i životni standard; ističe važnost pristojnih plaća i standarda sigurnosti na radu za održiv globalni sustav trgovanja i nove globalne vrijednosne lance; poziva Komisiju da prouči učinak uspona globalnih vrijednosnih lanaca i da predstavi konkretne prijedloge za poboljšanje uvjeta unutar njih, kao i da radi na multilateralnom i pravno obvezujućem okviru za korporativnu odgovornost i odgovorno poslovno ponašanje u pogledu pristojnog rada, održivosti okoliša i poštovanja ljudskih prava, u bliskoj suradnji s Međunarodnom organizacijom rada i OECD-om; uviđa da je za EU bolje da tijekom međunarodnih pregovora ustraje na takvom obvezujućem okviru nego da jednostrano nameće važna pravila; poziva EU i države članice da pokažu vodstvo i pojačaju angažman u raspravama u UN-u o obvezujućem sporazumu o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju da se, u skladu s četiri strateška cilja Programa za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada, obveže na poštovanje, promicanje i provedbu u djelo međunarodnih radnih standarda te temeljnih načela i prava radnika;

51.  naglašava da su aktivne mjere za poboljšanje prilika za žene da iskoriste mogućnosti koje nude sporazumi o slobodnoj trgovini potrebne kako bi postigao cilj rodne ravnopravnosti; poziva na to da se u trgovinske sporazume uvrsti posebno poglavlje o trgovini i rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u kojem bi se predvidjele mjere za, među ostalim, bolju ravnotežu između profesionalnog i obiteljskog života te pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama, da osiguraju veće sudjelovanje poduzeća koja vode žene (osobito mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća) u javnoj nabavi te da podupiru internacionalizacija poduzeća koja vode žene i sudjelovanje žena u mogućnostima koje pruža 4. modalitet.;

52.  napominje da je, uzimajući u obzir napade na multilateralni svjetski gospodarski poredak, iznimno važno očuvati taj poredak jer bi bilo kakvo vraćanje na protekcionizam bilo štetno te bi dovelo do trgovinskog rata; napominje da se multilateralni poredak može održati samo ako se provedu reforme; mišljenja je da u taj poredak, kako bi se očuvao, treba bolje integrirati Program UN-a do 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama; poziva Komisiju da se aktivno uključi u deblokiranje žalbenog tijela WTO-a i traži od Komisije da promiče međunarodnu suradnju u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja i protekcionizma, koji štete i poduzećima i građanima; napominje da otvorena i poštena trgovina kojom se ispunjavaju ciljevi održivog razvoja i omogućuje prostor za potrebe zemalja u razvoju, kao što je navedeno u strategiji „Trgovina za sve”, treba biti glavni cilj EU-a; napominje da bi, s obzirom na to da multilateralne inicijative trenutačno imaju malo šanse za uspjeh, EU u međuvremenu trebao težiti bilateralnim i plurilateralnim sporazumima, u kojima je poštena trgovina jedno od vodećih načela, no smatra da EU u trenutačnoj situaciji ima priliku da pokaže snažnu vodeću ulogu u reformiranju multilateralnog trgovinskog poretka na održiv i izvediv način;

53.  napominje da je otvorena, poštena i održiva trgovina ekonomski poželjna te da ima važne političke učinke; napominje da je u svjetlu politike „Amerika na prvom mjestu”, kao i nove inicijative „Jedan pojas, jedan put”, od ključne strateške važnosti da EU upotrijebi trgovinu kao instrument promicanja demokratskog i održivog razvoja, kao i za jačanje dijaloga i tehničke pomoći, osobito u državama Istočnog partnerstva i u odnosu s afričkim partnerima; ističe da se trgovina i ulaganja u partnerskim zemljama moraju povezati sa strategijama za održivi razvoj; poziva Komisiju da se zalaže za dosljednu provedbu sporazuma o pridruživanju s državama Istočnog partnerstva; poziva Komisiju da u srednjoročnom razdoblju razvije strategiju za izgradnju stabilnih odnosa sa Zajednicom nezavisnih država (ZND); napominje da u provedbi sporazuma o gospodarskom partnerstvu s afričkim regijama i državama trgovina nije jedini važan aspekt, nego je ključno da se ti sporazumi povežu sa zahtjevima održivog razvoja u afričkim državama; traži od Komisije da radi na povećanju kapaciteta vlada da uključe pitanja povezana s održivim i uključivim gospodarskim razvojem u svoje nacionalne trgovinske strategije i programe; podsjeća na to da je, s obzirom na izazove globalizacije, važno da EU produbi suradnju o trgovinskim pitanjima s međunarodnim organizacijama kao što su UN, MOR, OECD i Svjetska banka; u tom kontekstu žali zbog činjenice da Unija i većina država članica nisu uspjele postići cilj od 0,7 % BND-a za financiranje razvojne suradnje;

54.  naglašava da bi upravljanje svjetskom trgovinom trebalo omogućiti trgovinsku integraciju kojom se stvaraju stvarne mogućnosti za održivi razvoj; u tom kontekstu ističe da postojeći sustav posebnog i diferenciranog postupanja u okviru WTO-a ne daje očekivane rezultate; naglašava potrebu da odredbe posebnog i diferenciranog postupanja postanu djelotvornije i operativnije u zemljama u razvoju;

55.  naglašava činjenicu da trgovinski sporazumi mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; poziva EU da zaštiti lokalnu proizvodnju hrane i da spriječi štetne posljedice jeftinog uvoza, među ostalim u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

56.  osuđuje činjenicu da se najmanje 218 milijuna djece iskorištava za dječji rad, uglavnom radi smanjenja troškova; poziva EU da osigura da roba koja se prodaje u EU-u, a na sebi nosi etičke certifikate, nije proizvedena prisilnim radom i radom djece, kako bi se zajamčila vjerodostojna uporaba oznaka „pošteno” i „etičko” te kako bi se pomoglo potrošačima da donesu informirane odluke;

57.  napominje da je dosad sklopljen samo jedan potpuni sporazum o gospodarskom partnerstvu; stoga poziva EU da prizna poteškoće s kojima se susreću zemlje u razvoju povezane sa sporazumima o gospodarskom partnerstvu u razdoblju nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua; posebno ističe potrebu za provedbom dubinske analize učinaka tih sporazuma na afrička gospodarstva te na njihova tržišta rada i promicanje intraregionalne trgovine u Africi;

58.  žali zbog činjenice da svake godine iznos sredstava koji prelazi ukupnu godišnju službenu razvojnu pomoć izlazi iz Afrike preko nezakonitih financijskih tokova; ističe se štetni učinak izbjegavanja poreza za zemlje u razvoju, koji se posebno odražava u znatnim gubicima javnih sredstava koja bi se mogla koristiti za povećanje gospodarskog rasta, zaštitu okoliša i poboljšanje javnih usluga, ali i za doprinos socijalnoj koheziji; poziva Komisiju da joj u pregovorima o trgovinskim sporazumima borba protiv tog velikog problema bude prioritet i da se pri tome koristi svim alatima koji su joj na raspolaganju; ustraje u tome da se u sporazume EU-a o slobodnoj trgovini i povlaštene trgovinske režime uvrste snažne odredbe za borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

59.  ponavlja svoj poziv za uspostavu djelotvornih alata za globalnu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i jačanje suradnje u poreznim pitanjima sa zemljama u razvoju, uključujući mobilizaciju domaćih resursa;

60.  podsjeća na potrebu za osnivanjem međuvladinog tijela UN-a koje će ravnopravno sa zemljama u razvoju sudjelovati u reformi globalnih poreznih propisa;

61.  snažno podupire daljnje uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a; poziva Komisiju da poveća ulaganja u razvoj digitalne infrastrukture na južnoj polutki;

62.  pozdravlja plan EU-a za vanjska ulaganja u cilju poticanja održivog rasta, ulaganja i otvaranja radnih mjesta u zemljama u razvoju; poziva na proširenje trenutačnog mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje kako bi se povećala njegova uloga u postizanju održivog razvoja – spajanjem, sufinanciranjem projekata i razvojem lokalnog privatnog sektora – s naglaskom na najnerazvijenijim zemljama i nestabilnim zemljama;

63.  pozdravlja strategiju Komisije „Potpora za trgovinu” ažuriranu 2017. u cilju jačanja i modernizacije potpore EU-a zemljama u razvoju; poziva na ulaganje dodatnih napora i na veća financijska sredstva EU-a „Potpori za trgovinu” kako bi se pomoglo zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama, da postignu blagostanje preko trgovine i ulaganja te kako bi se poduprle njihove aktivnosti za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

o
o   o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0230.
(2) SL C 101, 16.3.2018., str. 30.
(3) SL C 369, 11.10.2018., str. 22.
(4) SL C 337, 20.9.2018., str. 33.
(5) SL L 338, 19.12.2017., str. 1.
(6) SL C 263, 25.07.2018., str. 371.
(7) SL C 215, 19.6.2018., str. 261.
(8) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.
(9) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 94.
(10) OECD, C/MIN(2017)2.
(11) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(12) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

Posljednje ažuriranje: 10. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti