Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora (COM(2018)0322 – C8-0000/2018 – 2018/0166R(APP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. svibnja 2018. naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani – višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. za Uredbu Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018)0322) i prijedloge Komisije od 2. svibnja 2018. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2018)0325, COM(2018)0326, COM(2018)0327 i COM(2018)0328),
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju (COM(2018)0323),
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018)0324),
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. i o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije(1),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima(2),
– uzimajući u obzir da je Europski parlament ratificirao Pariški sporazum 4. listopada 2016.(3) a Vijeće 5. listopada 2016.(4),
– uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016.,
– uzimajući u obzir zajedničku obvezu EU-a da ostvari cilj potrošnje 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) za službenu razvojnu pomoć (ODA) u vremenskom okviru programa za razdoblje nakon 2015.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(5),
– uzimajući u obzir članak 99. stavak 5. Poslovnika,
– uzimajući u obzir privremeno izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, stajalište u obliku amandmana Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0358/2018),
A. budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika;
B. budući da su razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja u sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za 2014. – 2020. prvi put niže nego u prethodnom razdoblju; budući da je kasno donošenje VFO-a i sektorskih zakonodavnih akata vrlo negativno utjecalo na provedbu novih programa;
C. budući da se ubrzo pokazalo da VFO nije primjeren za pružanje odgovora na niz kriza, novih međunarodnih obveza i novih političkih izazova koji nisu bili integrirani i/ili predviđeni u vrijeme njegova donošenja; budući da je VFO, u svrhu pružanja potrebnih sredstava, iskorišten do svojih granica, uključujući nezapamćeno posezanje za odredbama o fleksibilnosti i posebnim instrumentima, nakon što su iscrpljene raspoložive granice; budući da su uvedeni rezovi u nekim prioritetnim programima EU-a za istraživanje i infrastrukturu tek dvije godine od njihova donošenja;
D. budući da se pokazalo da je revizija VFO-a u sredini razdoblja pokrenuta krajem 2016. bila ključna za širenje potencijala postojećih odredbi o fleksibilnosti, ali bez revidiranja gornjih granica VFO-a; budući da su tu reviziju pozitivno ocijenili i Parlament i Vijeće;
E. budući da će uspostava novog VFO-a biti ključan trenutak za Uniju s 27 država članica jer će omogućiti potvrđivanje zajedničke dugoročne vizije i odlučivanje o budućim političkim prioritetima, kao i sposobnost Unije da ih provede; budući da bi VFO za razdoblje 2021. – 2027. Uniji trebao osigurati potrebna sredstva za poticanje održivoga gospodarskog rasta, istraživanja i inovacija, osnaživanje mladih ljudi, učinkovito rješavanje migracijskih izazova, borbu protiv nezaposlenosti, ustrajnog siromaštva i socijalne isključenosti, dodatno jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, rješavanje pitanja održivosti, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, jačanje sigurnosti i obrane EU-a, zaštitu njezinih vanjskih granica i pružanje potpore susjednim zemljama;
F. budući da bi u svjetlu globalnih izazova s kojima se države članice ne mogu same nositi trebalo biti moguće prihvatiti europska zajednička dobra i ocijeniti područja u kojima bi europska potrošnja bila efikasnija od nacionalne potrošnje kako bi se odgovarajuća financijska sredstva prenijela na razinu Unije te stoga ojačati stratešku važnost Unije bez nužnog povećanja ukupne javne potrošnje;
G. budući da je Komisija 2. svibnja 2018. predstavila niz zakonodavnih prijedloga o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima EU-a, zajedno sa zakonodavnim prijedlozima o uspostavi novih programa i instrumenata EU-a;
1. naglašava da se VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. mora zajamčiti odgovornost i sposobnost Unije da ispuni nove potrebe, dodatne izazove i nove međunarodne obveze te ostvari svoje političke prioritete i ciljeve; ističe ozbiljne probleme povezane s nedovoljnim financiranjem VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. i ponovno naglašava da je potrebno izbjeći ponavljanje prethodnih pogrešaka tako da se otpočetka osigura snažan i vjerodostojan proračun EU-a u korist građana tijekom sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja;
2. smatra da su prijedlozi Komisije o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i sustav vlastitih sredstava Unije polazište za predstojeće pregovore; iznosi svoje stajalište o tim prijedlozima, u očekivanju pregovaračkog mandata Vijeća koji još nije dostupan;
3. naglašava da prijedlog Komisije u vezi s ukupnom razinom sljedećeg VFO-a od 1,08 % BND-a u 27 država Unije (1,11 % nakon integracije Europskog razvojnog fonda) predstavlja, u smislu postotka BND-a, smanjenje u realnim vrijednostima u odnosu na trenutačni VFO; smatra da se predloženom razinom VFO-a Uniji neće omogućiti da ispuni svoje političke obveze i odgovori na važne buduće izazove; stoga namjerava pregovarati o nužnom povećanju;
4. osim toga, protivi se bilo kakvom smanjenju razine dugoročnih politika EU-a ugrađenih u Ugovore, kao što su kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika; posebno se protivi svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika, kao što su predloženi rezovi za Kohezijski fond ili za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; u tom kontekstu dovodi u pitanje prijedlog da se Europski socijalni fond plus (ESF+) smanji unatoč njegovu proširenom području primjene i integraciji četiriju postojećih socijalnih programa, prije svega Inicijative za zapošljavanje mladih;
5. nadalje, naglašava važnost horizontalnih načela koja bi trebala činiti temelj VFO-a i svih povezanih politika EU-a; u tom pogledu ponovno potvrđuje svoje stajalište da EU mora ispuniti svoju obvezu da bude predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te izražava žaljenje zbog nedostatka jasne i vidljive predanosti tom cilju u prijedlozima VFO-a; stoga traži uključivanje ciljeva održivog razvoja UN-a u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u; nadalje ističe da bi svi programi u okviru sljedećeg VFO-a trebali biti u skladu s Poveljom o temeljnim pravima; ističe važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava, iskorjenjivanja diskriminacije, što uključuje diskriminaciju pripadnika zajednice LGBTI, te stvaranja portfelja za manjine, uključujući Rome, jer je sve to ključno za ispunjavanje obveza EU-a radi ostvarivanja uključive Europe; ističe da bi radi ispunjavanja obveza u okviru Pariškog sporazuma doprinos EU-a ostvarenju klimatskih ciljeva trebao doseći najmanje 25 % rashoda tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., a 30 % što prije, a najkasnije do 2027.;
6. u tom kontekstu izražava žaljenje zbog toga što unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj Uredbi o VFO-u 2014. – 2020. u tom području nije došlo do većeg napretka te zbog toga što Komisija nije uzela u obzir njezinu provedbu u reviziji VFO-a na sredini razdoblja; duboko žali zbog toga što je rodno osviještena politika u prijedlogu VFO-a posve potisnuta u stranu te žali zbog toga što u prijedlozima o relevantnim politikama EU-a nedostaju jasni ciljevi, uvjeti i pokazatelji u pogledu ravnopravnosti spolova; traži da se u godišnjim proračunskim postupcima ocijeni i integrira učinak politika EU-a na jednakost spolova (izrada proračuna uzimajući u obzir rodnu dimenziju); očekuje da se Parlament, Vijeće i Komisija ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u sljedećem VFO-u te na njezino efikasno praćenje, pa i tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja;
7. ističe da bi se sljedeći VFO trebao temeljiti na većoj odgovornosti, pojednostavljenju, vidljivosti, transparentnosti i izradi proračuna na temelju uspješnosti; u tom kontekstu podsjeća na potrebu jačanja usmjerenosti buduće potrošnje na izvedbu i rezultate, na temelju ambicioznih i relevantnih ciljnih vrijednosti u pogledu uspješnosti te sveobuhvatne i zajedničke definicije europske dodane vrijednosti; traži od Komisije da, uzimajući u obzir navedena horizontalna načela, integrira izvješćivanje o uspješnosti, proširi ga na kvalitativni pristup koji obuhvaća okolišne i socijalne pokazatelje te da jasno predstavi informacije o glavnim izazovima EU-a koje tek treba riješiti;
8. svjestan je ozbiljnih izazova s kojima se suočava Unija i u potpunosti preuzima svoju odgovornost za pravodobno osiguravanje proračuna koji odgovara potrebama, očekivanjima i brigama građana EU-a; spreman je odmah započeti pregovore s Vijećem radi poboljšanja prijedlogâ Komisije i izrade realističnog VFO-a;
9. podsjeća da je stajalište Parlamenta već jasno navedeno u njegovim rezolucijama od 14. ožujka i 30. svibnja 2018., koje čine njegovo političko stajalište o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i o vlastitim sredstvima; podsjeća da su te rezolucije donesene uz podršku velike većine zastupnika, što pokazuje jedinstvo Parlamenta i njegovu spremnost za predstojeće pregovore;
10. stoga očekuje da VFO bude među glavnim političkim prioritetima Vijeća i izražava žaljenje zbog toga što dosad nije ostvaren znatan napredak; smatra da bi se redoviti sastanci uzastopnih predsjedništava Vijeća i pregovaračkog tima Parlamenta trebali intenzivirati i otvoriti put službenim pregovorima; očekuje da će se odgovarajući dogovor postići prije izbora za Europski parlament 2019., kako bi se izbjegli ozbiljni zastoji u pokretanju novih programa zbog kasnog donošenja financijskog okvira, kao što se već događalo; naglašava da će taj raspored omogućiti novoizabranom Europskom parlamentu da prilagodi VFO za razdoblje 2021. – 2027. tijekom obvezne revizije u sredini razdoblja;
11. podsjeća na to da bi prihode i rashode trebalo smatrati jedinstvenim pitanjem u predstojećim pregovorima; stoga naglašava da se dogovor o budućem VFO-u ne može postići ako se ne ostvari odgovarajući napredak u pogledu novih vlastitih sredstava Unije;
12. naglašava da bi se o svim elementima paketa o VFO-u i vlastitim sredstvima, a posebno iznosima VFO-a, trebalo moći pregovarati sve do postizanja konačnog dogovora; u tom smislu podsjeća na kritički stav Parlamenta o postupku koji je doveo do usvajanja sadašnje Uredbe o VFO-u i na vodeću ulogu koju je Europsko vijeće preuzelo u tom postupku donijevši neopozive odluke o nizu elemenata, uključujući gornje granice VFO-a i niz odredbi o sektorskim politikama kojima se krše i duh i slovo Ugovora; posebno je zabrinut zbog toga što prvi elementi tzv. pregovaračkih okvira za VFO koje je pripremilo predsjedništvo Vijeća slijede istu logiku i sadržavaju pitanja o kojima Vijeće i Parlament trebaju suodlučivati pri donošenju zakonodavstva o uspostavi novih programa EU-a; stoga i svoju strategiju namjerava prilagoditi na odgovarajući način;
13. smatra da činjenica da se Uredba o VFO-u mora donijeti i revidirati jednoglasno predstavlja stvarnu prepreku u tom procesu; poziva Europsko vijeće da aktivira klauzulu pasarela iz članka 312. stavka 2. UFEU-a kako bi se Uredba o VFO-u u Vijeću mogla donijeti kvalificiranom većinom;
14. donosi ovu rezoluciju radi utvrđivanja svojeg pregovaračkog mandata o svim aspektima prijedlogâ Komisije, uključujući konkretne izmjene predložene Uredbe o VFO-u i Međuinstitucijskog sporazuma; osim toga, predstavlja tablicu s brojkama za sve politike i programe EU-a zasnovanu na već zauzetim stajalištima Parlamenta u prethodnim rezolucijama o VFO-u; naglašava da će te brojke ujedno biti dio mandata Parlamenta za predstojeće zakonodavne pregovore koji će dovesti do donošenja programâ EU-a za razdoblje 2021. – 2027.;
A.ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA VFO
15. stoga zahtijeva od Vijeća da uzme u obzir sljedeća stajališta Parlamenta radi postizanja pozitivnog ishoda pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i dobivanja suglasnosti Parlamenta u skladu s člankom 312. UFEU-a;
Brojke
16. ponovno potvrđuje svoje službeno stajalište da razina VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. treba biti 1 324,1 milijardi EUR u cijenama iz 2018., što predstavlja 1,3 % BND-a u 27 država Unije, kako bi se osigurala potrebna razina financiranja za ključne politike EU-a koja će im omogućiti da ostvare svoju zadaću i ciljeve;
17. u tom kontekstu traži da se osigura sljedeća razina financiranja programa i politika EU-a predstavljenih redom koji odražava strukturu VFO-a, kako ju je predložila Komisija, i koji je repliciran u detaljnoj tablici (prilozi III. i IV. ovoj Rezoluciji); traži da se odgovarajuće gornje granice za obveze i plaćanja prilagode u skladu s time, kao što je navedeno u prilozima I. i II. ovoj Rezoluciji:
i.
povećanje proračuna za Obzor Europa na iznos od 120 milijardi EUR u cijenama iz 2018.;
ii.
povećanje dodjele sredstava za fond InvestEU tako da pobliže odražava razinu iz razdoblja 2014. – 2020. za financijske instrumente integrirane u novi program;
iii.
povećanje razine financiranja za prometnu infrastrukturu u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);
iv.
udvostručenje konkretnih financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća (u usporedbi s programom COSME) u programu jedinstvenog tržišta radi jačanja njihova pristupa tržištima, poboljšanja uvjeta i konkurentnosti poduzeća te promicanja poduzetništva;
v.
daljnje povećanje programa jedinstvenog tržišta radi financiranja novoga cilja nadzora tržišta;
vi.
udvostručenje predložene razine financiranja za program EU-a za borbu protiv prijevara te povećanje razine financiranja programa FISCALIS;
vii.
uvođenje posebnih sredstava za održivi turizam;
viii.
dodatno osnaživanje europskog svemirskog programa, ponajprije kako bi se osnažio program SSA/GOVSATCOM te program Copernicus;
ix.
zadržavanje iznosa za financiranje kohezijske politike EU-a za 27 država Unije na razini proračuna za razdoblje 2014. – 2020. u realnim vrijednostima;
x.
udvostručenje sredstava za suzbijanje nezaposlenosti mladih u programu ESF+ (u odnosu na aktualnu Inicijativu za zapošljavanje mladih), uz istodobno jamčenje učinkovitosti i dodane vrijednosti toga programa;
xi.
uvođenje posebnih sredstava (u iznosu od 5,9 milijardi EUR) za Jamstvo za djecu kako bi se riješio problem dječjeg siromaštva u EU-u i posredstvom njegova vanjskog djelovanja;
xii.
utrostručenje trenutačnog proračuna za program Erasmus+;
xiii.
osiguravanje dostatne razine financiranja za program DiscoverEU (Interrail);
xiv.
povećanje trenutačnog financiranja za program Kreativna Europa;
xv.
povećanje aktualnog financiranja za program Prava i vrijednosti te uvođenje posebnih sredstava za novi potprogram o vrijednostima Unije (s najmanje 500 milijuna EUR) radi pružanja potpore organizacijama civilnog društva koje promiču temeljne vrijednosti i demokraciju u EU-u na lokalnoj i nacionalnoj razini;
xvi.
zadržavanje iznosa za financiranje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za 27 država Unije na razini proračuna za razdoblje 2014. – 2020. u realnim vrijednostima uz istodobno obuhvaćanje proračunom početnog iznosa pričuve za poljoprivredu;
xvii.
povećanje za 10 % razine Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, u skladu s njegovom novom zadaćom plavog gospodarstva;
xviii.
udvostručenje aktualnih financijskih sredstava za program Life+, uključujući namjenske omotnice za bioraznolikost i za upravljanje mrežom Natura 2000;
xix.
uvođenje posebnih sredstava (u iznosu od 4,8 milijardi EUR) za novi fond za pravednu energetsku tranziciju radi nošenja s društvenim, socioekonomskim i okolišnim učincima na radnike i zajednice na koje tranzicija s ovisnosti o ugljenu i ugljiku negativno utječe;
xx.
jačanje instrumenta (instrumenata) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike (3,5 milijardi EUR) radi daljnjeg financiranja investicijskog plana za Afriku;
xxi.
vraćanje barem na razinu za 2020. za sve agencije uz istodobnu obranu više razine koju predlaže Komisija, što vrijedi i za agencije kojima su dodijeljene nove nadležnosti i odgovornosti te tražeći sveobuhvatan pristup financiranju iz naknada;
xxii.
zadržavanje razine financiranja u razdoblju 2014. – 2020. za nekoliko programa EU-a (npr. stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja, suradnja s prekomorskim zemljama i područjima), uključujući one za koje se predlaže spajanje u veće programe (npr. pomoć za najpotrebitije, zdravlje, prava potrošača) i za koje prijedlog Komisije stoga predstavlja realno smanjenje;
xxiii.
postavljanje, ovisno o navedenim promjenama, financijskih omotnica svih drugih programa na razinu koju predlaže Komisija, što uključuje potprograme za energiju i digitalizaciju Instrumenta za povezivanje Europe, program Digitalna Europa, Europski fond za obranu i humanitarnu pomoć;
18. namjerava osigurati dovoljnu razinu financiranja na temelju prijedloga Komisije za „Migracije i upravljanje granicama” (naslov 4.) i „Sigurnost i obranu” uključujući odgovor na krize (naslov 5.); ponovno potvrđuje svoj davno zauzeti stav da bi dodatne političke prioritete trebalo popratiti dodatnim financijskim sredstvima kako se ne bi ugrozile postojeće politike i programi te njihovo financiranje u okviru novog VFO-a;
19. namjerava zagovarati prijedlog Komisije o osiguravanju dovoljne razine financiranja za snažnu, učinkovitu i kvalitetnu europsku javnu upravu u službi svih Europljana; podsjeća na to da su institucije, tijela i decentralizirane agencije EU-a tijekom sadašnjeg VFO-a ispunile obvezu smanjenja broja zaposlenika od 5 % i smatra da se na njih ne bi trebala primjenjivati daljnja smanjenja kojima bi se izravno ugrozila provedba politika Unije; još jednom ponavlja svoje snažno suprotstavljanje ponavljanju takozvanog fonda za preraspodjelu za agencije;
20. odlučan je u sprječavanju još jedne krize plaćanja u prvim godinama VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., kao što je bio slučaj u tekućem razdoblju; smatra da se gornjom granicom ukupnog plaćanja mora uzeti u obzir neviđena količina nepodmirenih dospjelih obveza na kraju 2020., a procjena te količine neprekidno raste zbog velikih kašnjenja u provedbi te će se one morati riješiti u sljedećem VFO-u,; stoga zahtijeva da se globalna razina plaćanja te godišnje gornje granice plaćanja, posebice na početku razdoblja, postave na odgovarajuću razinu kojom se uzima u obzir ta situacija; namjerava prihvatiti samo ograničenu i dobro opravdanu razliku između obveza i plaćanja za sljedeći VFO;
21. na temelju toga predstavlja tablicu u prilozima III. i IV. ovoj Rezoluciji u kojoj su utvrđene precizne brojke za sve politike i programe EU-a; navodi da, u svrhu usporedbe, namjerava zadržati strukturu pojedinačnih programa EU-a, u skladu s prijedlogom Komisije, ne dovodeći u pitanje moguće izmjene koje se mogu zahtijevati tijekom zakonodavnog postupka koji će dovesti do donošenja tih programa;
Revizija u sredini razdoblja
22. naglašava potrebu za zadržavanjem revizije VFO-a u sredini razdoblja, nadovezujući se na pozitivni presedan uspostavljen sadašnjim okvirom, i poziva na:
i.
obveznu i pravno obvezujuću reviziju u sredini razdoblja, nakon preispitivanja funkcioniranja VFO-a te uzimajući u obzir ocjenu napretka ostvarenog u pogledu ciljne vrijednosti ulaganja u klimatsko djelovanje, uključivanje ciljeva održivog razvoja i ravnopravnosti spolova u politike i učinka mjera pojednostavnjenja na korisnike;
ii.
pravodobno predstavljanje odgovarajućeg prijedloga Komisije kako bi budući Parlament i Komisija mogli provesti smislenu prilagodbu okvira za razdoblje 2021. – 2027., i to najkasnije do 1. srpnja 2023.;
iii.
nesmanjivanje unaprijed dodijeljenih nacionalnih omotnica u okviru te revizije;
Fleksibilnost
23. pozdravlja prijedloge Komisije o fleksibilnosti koji predstavljaju dobar temelj za pregovore; slaže se s cjelokupnom strukturom mehanizama fleksibilnosti u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava da posebni instrumenti imaju različite zadaće i odgovaraju na različite potrebe te je protiv svih pokušaja njihova spajanja; snažno podupire jasnu odredbu da odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz upotrebe posebnih instrumenata trebaju biti uključena u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a, kao i uklanjanje svih ograničenja u pogledu prilagodbi koje proizlaze iz ukupne razlike za plaćanja; poziva na uvođenje niza dodatnih poboljšanja, uključujući sljedeće:
i.
dopunu pričuve Unije za iznos koji je jednak prihodu od novčanih kazni i sankcija;
ii.
trenutačno ponovno iskorištavanje opozvanih sredstava odobrenih tijekom godine n-2, uključujući sredstva koja proizlaze iz obveza preuzetih u okviru sadašnjeg VFO-a;
iii.
stavljanje na raspolaganje isteklih iznosa posebnih instrumenata za sve posebne instrumente, a ne samo za instrument fleksibilnosti;
iv.
veću dodjelu sredstava za instrument fleksibilnosti, pričuvu za pomoć u nuždi, Fond solidarnosti Europske unije i pričuvu za nepredviđene izdatke, bez obvezne kompenzacije za pričuvu za nepredviđene izdatke;
Trajanje
24. ističe potrebu da trajanje VFO-a postupno prijeđe na razdoblje trajanja od 5 + 5 godina s obveznom revizijom u sredini razdoblja; prihvaća da bi sljedeći VFO trebao trajati sedam godina, što bi bilo prijelazno rješenje koje se primjenjuje posljednji put; očekuje da se detaljni aranžmani povezani s provedbom okvira od 5 + 5 godina prihvate tijekom revizije VFO-a za 2021. – 2027. u sredini razdoblja;
Struktura
25. prihvaća cjelokupnu strukturu sedam naslova VFO-a, kako ih je predložila Komisija, koja uvelike odgovara prijedlogu Parlamenta; smatra da ta struktura omogućuje veću transparentnost, poboljšava vidljivost rashoda EU-a, a istodobno zadržava potrebnu razinu fleksibilnosti; nadalje, slaže se s izradom „programskih klastera” za koje se očekuje da će dovesti do znatnog pojednostavnjenja i racionalizacije strukture proračuna EU-a i njegova jasnog usklađivanja s naslovima VFO-a;
26. napominje da Komisija predlaže smanjenje broja programa EU-a za više od jedne trećine; naglašava da će stajalište Parlamenta u vezi sa strukturom i sastavom 37 novih programa biti utvrđeno prilikom donošenja relevantnih sektorskih zakonodavnih akata; u svakom slučaju, očekuje da predložena proračunska nomenklatura odražava sve različite komponente svakog programa, na način kojim se jamči transparentnost i pruža potrebna razina informacija kako bi proračunsko tijelo moglo uspostaviti godišnji proračun i nadzirati njegovo izvršavanje;
Jedinstvo proračuna
27. pozdravlja predloženo uvrštenje Europskog razvojnog fonda u proračun Unije, što Parlament već odavno zahtijeva za sve izvanproračunske instrumente; podsjeća na načelo jedinstva, prema kojemu se sve stavke prihoda i rashoda Unije prikazuju u proračunu, jer je ono propisano Ugovorom i predstavlja temeljni preduvjet demokracije;
28. stoga osporava logiku i opravdanje za uspostavu instrumenata izvan proračuna, čime se onemogućava parlamentarni nadzor javnih financija i dovodi u pitanje transparentnost donošenja odluka; smatra da odluke kojima se uspostavljaju takvi instrumenti zaobilaze trostruku odgovornost Parlamenta kao zakonodavnog, proračunskog i nadzornog tijela; smatra da, kad se iznimke smatraju potrebnima za ostvarenje posebnih ciljeva, na primjer primjenom financijskih instrumenata ili uzajamnih fondova, one bi trebale biti potpuno transparentne, propisno opravdane dokazanom dodatnošću i dodanom vrijednošću i temeljiti se na čvrstim odredbama o postupku donošenja odluka i odgovornosti;
29. međutim, naglašava da integracija tih instrumenata u proračun EU-a ne bi trebala dovesti do smanjenja financiranja drugih politika i programa EU-a; stoga naglašava potrebu za odlučivanjem na globalnoj razini o sljedećem VFO-u bez izračuna dodijeljenih sredstava od 0,03 % BND-a EU-a koji je u skladu s Europskim fondom za razvoj, koji bi trebao biti dodan povrh dogovorene gornje granice;
30. naglašava da gornje granice VFO-a ne bi smjele ometati financiranje ciljeva politika Unije preko proračuna Unije; stoga očekuje osiguravanje povećanja gornjih granica VFO-a kad god je to potrebno za financiranje novih ciljeva politika, bez korištenja metoda međuvladina financiranja;
B.ZAKONODAVNA PITANJA
Vladavina prava
31. naglašava važnost novog mehanizma kojim se na države članice koje ne poštuju vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) primjenjuju financijske posljedice; upozorava, međutim, da krajnji korisnici proračuna Unije nikako ne smiju biti pogođeni time što njihova vlada ne poštuje temeljna prava i vladavinu prava; stoga naglašava da takve mjere ne smiju utjecati na obvezu tijela javne vlasti ili država članica da isplate sredstva krajnjim korisnicima ili primateljima;
Redovni zakonodavni postupak i delegirani akti
32. naglašava da ciljeve programa i prioritete potrošnje, dodjelu financijskih sredstava, kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele, uvjete, definicije i metode izračuna treba utvrditi u odgovarajućem zakonodavstvu uz puno poštovanje ovlasti Parlamenta kao suzakonodavca; ističe da bi, kad takve mjere koje mogu podrazumijevati važne političke odabire nisu sadržane u temeljnom aktu, njih trebalo donijeti delegiranim aktima; u tom kontekstu smatra da bi se višegodišnji i/ili godišnji programi rada općenito trebali donositi delegiranim aktima;
33. konstatira namjeru Parlamenta da, kad god je to potrebno, ojača odredbe o upravljanju, odgovornosti, transparentnosti i parlamentarnom nadzoru, o osnaživanju lokalnih i regionalnih vlasti i njihovih partnera te o sudjelovanju nevladinih organizacija i civilnog društva u sljedećoj generaciji programa; također namjerava prema potrebi poboljšati i razjasniti usklađenost i sinergije između i unutar raznih fondova i politika; uviđa potrebu za većom fleksibilnošću pri dodjeli sredstava u određenim programima, ali naglašava da se to ne bi smjelo činiti na štetu njihovih izvornih i dugoročnih političkih ciljeva, na štetu predvidljivosti i prava Parlamenta;
Klauzule o reviziji
34. ističe da bi detaljne i učinkovite klauzule o reviziji trebale biti uključene u pojedinačne programe i instrumente VFO-a, kako bi se osiguralo da se provedu njihove smislene procjene i da Parlament naknadno bude u potpunosti uključen u sve odluke donesene u vezi s potrebnim prilagodbama;
Zakonodavni prijedlozi
35. poziva Komisiju da predstavi relevantne zakonodavne prijedloge povrh onih koje je već predstavila, a ponajprije prijedlog uredbe o uspostavi fonda za pravednu energetsku tranziciju te posebnog programa za održivi turizam; nadalje podupire uvođenje europskog jamstva za djecu u okviru programa ESF+, uvrštenje posebnog potprograma za vrijednosti Unije u program Prava i vrijednosti te reviziju Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije; žali zbog toga što relevantni prijedlozi Komisije ne sadržavaju mjere koje odgovaraju zahtjevima iz članka 174. UFEU-a u vezi s najsjevernijim regijama s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočnim, prekograničnim i planinskim regijama; smatra da bi trebalo predložiti i reviziju Financijske uredbe kad god se pojavi potreba za time kao posljedica pregovora o VFO-u;
C.VLASTITA SREDSTVA
36. ističe da je postojeći sustav vlastitih sredstava vrlo složen, nepravedan, netransparentan i potpuno nerazumljiv za građane EU-a; ponovno poziva na pojednostavnjenje sustava koji će biti razumljiviji građanima EU-a;
37. u tom kontekstu pozdravlja važan korak prema ambicioznijoj reformi, niz prijedloga Komisije donesenih 2. svibnja 2018. o novom sustavu vlastitih sredstava; poziva Komisiju da uzme u obzir Mišljenje br. 5/2018 Europskog revizorskog suda o prijedlogu Komisije o novom sustavu vlastitih sredstava Europske unije, u kojem se naglašava da je potreban bolji izračun i dodatno pojednostavnjenje sustava;
38. podsjeća da bi uvođenje novih vlastitih sredstava trebalo imati dvostruku svrhu: kao prvo, trebalo bi dovesti do znatnog smanjenja udjela doprinosa na temelju BND-a, a kao drugo, trebalo bi jamčiti odgovarajuće financiranje potrošnje EU-a u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020.;
39. podupire predloženu modernizaciju postojećih vlastitih sredstava koja podrazumijeva:
–
zadržavanje carina kao tradicionalnih vlastitih sredstava za EU uz smanjivanje postotka koji države članice zadržavaju na ime „troškova naplate” i vraćanje na početnu stopu od 10 %;
–
pojednostavnjenje vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost, odnosno uvođenje jedinstvene stope koja se beziznimno primjenjuje;
–
zadržavanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u s ciljem postupnog kretanja prema 40 % njihova udjela u financiranju proračuna EU-a uz zadržavanje njihove funkcije uravnoteženja;
40. u skladu s prijedlogom Komisije traži programirano uvođenje skupa novih vlastitih sredstava koja bi, bez povećanja poreznog opterećenja za građane, odgovarala bitnim strateškim ciljevima EU-a, čija je europska dodana vrijednost očita i nezamjenjiva:
–
pravilno funkcioniranje, konsolidacija i jačanje jedinstvenog tržišta, osobito provedbom zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) kao osnovice za nova vlastita sredstva putem utvrđivanja jedinstvene stope pristojbe na prihode od CCCTB-a i oporezivanja velikih kompanija u digitalnom sektoru koje profitiraju od jedinstvenoga tržišta;
–
borba protiv klimatskih promjena i ubrzanje energetske tranzicije mjerama kao što je udio od prihoda iz sustava trgovanja emisijama;
–
borba za zaštitu okoliša posredstvom doprinosa koji se temelji na količini nerecikliranog otpada plastične ambalaže;
41. zahtijeva proširenje popisa mogućih novih vlastitih sredstava, koja bi trebala obuhvaćati:
–
vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije uz istodobno pozivanje svih država članica da postignu sporazum o učinkovitom sustavu;
–
uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija CO2 kao novo vlastito sredstvo proračuna EU-a, što bi trebalo zajamčiti ravnopravne uvjete u međunarodnoj trgovini i smanjiti izmještanje proizvodnje, uz istodobno uvrštenje troškova klimatskih promjena u cijenu uvezene robe;
42. odlučno odobrava ukidanje svih rabata i drugih korektivnih mehanizama uz, ako to bude potrebno, ograničeno razdoblje postupnog ukidanja;
43. ustraje u uvođenju drugih prihoda koji bi trebali činiti dodatni prihod za proračun EU-a te ne bi trebali podrazumijevati odgovarajuće smanjenje doprinosa na temelju BND-a:
–
kazni koje plaćaju poduzeća za kršenje pravila Unije ili kazni za zakašnjelo plaćanje doprinosa;
–
prihoda od novčanih kazni nastalih odlukama Suda Europske unije, uključujući paušalne iznose ili kaznena plaćanja propisana državama članicama koja proizlaze iz slučajeva kršenja prava;
44. usto ističe uvođenje drugih oblika prihoda u skladu s prijedlozima Komisije u slučaju:
–
naknada povezanih s provedbom mehanizama u izravnoj vezi s EU-om, kao što je europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS);
–
emisijske dobiti, u obliku namjenskih prihoda, u svrhu financiranja novog mehanizma investicijske stabilnosti;
45. ponavlja da je potrebno zadržati vjerodostojnost proračuna EU-a u pogledu financijskih tržišta, što podrazumijeva povećanje gornjih granica vlastitih sredstava;
46. poziva Komisiju da donese prijedlog za rješavanje paradoksalne situacije u kojoj će doprinosi Ujedinjene Kraljevine za reste à liquider (RAL) za razdoblje prije 2021. ući u proračun kao opći prihod i time biti uračunati u gornju granicu vlastitih sredstava, dok će ta gornja granica biti izračunata na osnovi BND-a u 27 država EU-a, drugim riječima bez Ujedinjene Kraljevine, nakon što napusti EU; smatra da bi doprinosi Ujedinjene Kraljevine naprotiv trebali biti izračunati povrh gornje granice vlastitih sredstava;
47. skreće pozornost na činjenicu da je carinska unija važan izvor financijskog kapaciteta Unije; u tom kontekstu naglašava da je potrebno uskladiti kontrolu i upravljanje carinama na razini Unije kako bi se spriječile i suzbile prijevare i nepravilnosti koje štete financijskim interesima Unije;
48. snažno potiče na istinsku borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, uvođenjem odvraćajućih sankcija, za odobalna državna područja te poticatelje ili promicatelje takvih aktivnosti, osobito i prvo onih koji djeluju na europskom kopnu; smatra da bi države članice trebale surađivati uspostavljanjem usklađenog sustava za praćenje kretanja kapitala u cilju borbe protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca;
49. smatra da bi učinkovite mjere protiv korupcije i utaje poreza koje provode multinacionalna poduzeća i najbogatiji pojedinci omogućile da se u proračune država članica vrati iznos koji Europska komisija procjenjuje na bilijun eura godišnje te da Europska unija u tom području uistinu ne radi dovoljno;
50. čvrsto podupire činjenicu da je Komisija Vijeću podnijela prijedlog uredbe Vijeća o provedbenim mjerama za sustav vlastitih sredstava Europske unije (COM(2018)0327); podsjeća da Parlament mora dati svoju suglasnost za tu uredbu; podsjeća na to da je ta uredba sastavni dio paketa vlastitih sredstava koji je predstavila Komisija i očekuje od Vijeća da uzme u obzir četiri povezana teksta o vlastitim sredstvima kao jedinstveni paket zajedno s VFO-om;
D.IZMJENE PRIJEDLOGA UREDBE O UTVRĐIVANJU VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2027.
51. smatra da bi Prijedlog uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. trebalo izmijeniti kako slijedi:
Tekst koji je predložila Komisija
Promjena
Promjena 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1.
(1) Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, trebalo bi odrediti da je trajanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021.
(1) Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, kao i potrebu za demokratskim legitimitetom i odgovornošću, trebalo bi odrediti da je trajanje ovog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021., radi kasnijeg prelaska na razdoblje od pet plus pet godina koje bi bilo usklađeno s političkim ciklusom Europskog parlamenta i Komisije.
Promjena 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) Godišnje gornje granice odobrenih sredstava za preuzete obveze po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje utvrđene VFO-om moraju poštovati primjenjive gornje granice za preuzete obveze i vlastita sredstva, koje su utvrđene u skladu s Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske, donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom UFEU-a.
(2) VFO-om bi trebalo utvrditi godišnje gornje granice odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se osiguralo da se rashodi Unije razvijaju uredno i u granicama vlastitih sredstava, istodobno osiguravajući da Unija sebi može osigurati sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenje politika u skladu s člankom 311. prvim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da može ispuniti svoje obveze prema trećim stranama u skladu s člankom 323. UFEU-a.
Promjena 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a) Potrebno je utvrditi razinu gornjih granica na temelju iznosa nužnih za financiranje i provedbu programa i politika Unije te ostaviti dovoljnu razliku do gornje granice za prilagođavanje budućim potrebama. Nadalje, u gornjim granicama za plaćanja trebalo bi uzeti u obzir velike iznose nepodmirenih obveza koji se očekuju na kraju 2020. godine. Iznose utvrđene u ovoj Uredbi te u temeljnim aktima za programe za razdoblje 2021. – 2027. trebalo bi dogovoriti u cijenama iz 2018. te prilagoditi na temelju fiksnog deflatora od 2 % godišnje radi jednostavnosti i predvidljivosti.
Promjena 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
(3) Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 208. stavkom 1.] Uredbe (EU) br. [xxx/201x] Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”), potreban iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje u VFO-u, uz poštovanje gornje granice vlastitih sredstava.
(3) Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 208. stavkom 1.] Uredbe (EU) br. [xxx/201x] Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”), potreban iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje u VFO-u, te bi ga stoga trebalo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja gornjih granica vlastitih sredstava.
Promjena 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.
(4) U VFO-o ne bi se trebale uzimati u obzir proračunske stavke koje se financiraju namjenskim prihodima u smislu Financijske uredbe.
(4) Namjenski prihodi kojima se financiraju proračunske stavke u smislu Financijske uredbe ne bi trebalo uračunavati u gornje granice VFO-a, ali bi sve dostupne informacije trebalo potpuno transparentno iskazati tijekom postupka donošenja godišnjeg proračuna i tijekom njegova izvršenja.
Promjena 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.
(6) Trebalo bi primijeniti posebnu i najveću moguću fleksibilnost kako bi Unija mogla ispuniti svoje obveze u skladu s člankom323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
(6) Trebalo bi osigurati najveću moguću fleksibilnost u okviru VFO-a, posebno kako bi se zajamčilo da Unija može ispuniti svoje obveze u skladu s člancima311. i 323. UFEU-a.
Promjena 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.
(7) Sljedeći posebni instrumenti nužni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili kako bi se omogućilo financiranje jasno utvrđenih rashoda koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više naslova kako je utvrđeno u višegodišnjem financijskom okviru, te na taj način olakšao proračunski postupak: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Fond solidarnosti Europske unije, Pričuva za pomoć u nuždi, ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije), instrument fleksibilnosti i pričuva za nepredviđene izdatke. Pričuva za pomoć u nuždi nije namijenjena za suočavanje s posljedicama kriza povezanih s tržištem koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Stoga bi trebalo utvrditi posebne odredbe kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzete obveze i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.
(7) Sljedeći posebni instrumenti nužni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili kako bi se omogućilo financiranje jasno utvrđenih rashoda koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više naslova kako je utvrđeno u višegodišnjem financijskom okviru, čime bi se olakšao godišnji proračunski postupak: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Fond solidarnosti Europske unije, Pričuva za pomoć u nuždi, ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze), instrument fleksibilnosti i pričuva za nepredviđene izdatke. Stoga bi trebalo utvrditi posebne odredbe kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzete obveze i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.
Promjena 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a) Konkretno, iako bi Unija i njezine države članice trebale poduzeti maksimalne napore da osiguraju da se obveze koje je odobrilo proračunsko tijelo učinkovito provedu u svoju izvornu svrhu, trebalo bi omogućiti mobiliziranje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja nisu izvršena ili koja su opozvana u okviru pričuve Unije za obveze, pod uvjetom da korisnici na taj način ne zaobilaze odgovarajuća pravila o opozivu sredstava.
Promjena 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.
(9) Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima će možda biti potrebna prilagodba VFO-a. Te prilagodbe mogu biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja ili mjerama koje se odnose na dobro gospodarsko upravljanje ili zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, donesenima u skladu s relevantnim temeljnim aktima.
(9) Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima će možda biti potrebna prilagodba VFO-a. Te prilagodbe mogu biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja ili suspenzijom proračunskih obveza u skladu s relevantnim temeljnim aktima.
Promjena 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10.
(10) Funkcioniranje VFO-a potrebno je preispitati sredinom razdoblja njegove provedbe.Rezultate tog preispitivanja trebalo bi uzeti u obzir tijekom svake revizije ove Uredbe za preostale godine trajanja VFO-a.
(10) Kako bi se u obzir uzele nove politike i prioriteti, VFO bi trebalo revidirati u sredini razdoblja na temelju ocjene funkcioniranja i provedbe VFO-a koja bi također trebala sadržavati izvješće kojim se utvrđuju metode za praktičnu provedbu financijskog okvira s razdobljem od pet plus pet godina.
Promjena 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a) Kako bi Unija ispunila obvezu da bude predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući ravnopravnost spolova, revizija VFO-a priprema se uzimajući u obzir napredak ostvaren u njihovoj provedbi u okviru svih politika i inicijativa EU-a za VFO 2021. – 2027., mjereno na temelju pokazatelja uspješnosti koje je izradila Komisija te na temelju napretka u podupiranju rodno osviještene politike u svim aktivnostima EU-a. Revizija VFO-a priprema se i uzimajući u obzir napredak ostvaren u vezi s postizanjem ukupnog cilja potrošnje u području klime od 25 % tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i postizanjem godišnjeg cilja potrošnje od 30 %, koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027., mjereno na temelju pokazatelja uspješnosti u okviru kojih se ublažavanje razlikuje od prilagodbe. U suradnji s nacionalnim i lokalnim dionicima u reviziji bi trebalo ocijeniti je li donesenim mjerama pojednostavnjenja doista ostvareno smanjenje birokracije za korisnike u provedbi programa;
Promjena 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a) Svi rashodi na razini Unije namijenjeni provedbi politika Unije na temelju Ugovorâ su rashodi Unije u smislu članka 310. stavka 1. UFEU-a te bi stoga trebali biti uključeni u proračun Unije u skladu s proračunskim postupkom utvrđenim u članku 314. UFEU-a, osiguravajući time poštovanje temeljnih načela demokratske zastupljenosti građana u donošenju odluka, parlamentarnog nadzora javnih financija i transparentnosti donošenja odluka. Gornje granice VFO-a ne smiju ometati financiranje ciljeva politika Unije preko proračuna Unije. Stoga je potrebno predvidjeti povećanje gornjih granica VFO-a kada god je to potrebno za olakšavanje financiranja politika Unije, osobito novih ciljeva politika, bez korištenja metoda međuvladinog ili kvazi-međuvladinog financiranja.
Promjena 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13.
(13) Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike infrastrukturne projekte čiji je vijek znatno duži od razdoblja obuhvaćenog VFO-om. Potrebno je utvrditi maksimalne iznose za doprinose iz općeg proračuna Unije za te projekte i na taj način osigurati da oni nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.
(13) Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike infrastrukturne projekte čiji je vijek znatno duži od razdoblja obuhvaćenog VFO-om. Financiranje tih velikih projekata, koji su od strateške važnosti za Uniju, potrebno je osigurati općim proračunom Unije, no potrebno je utvrditi maksimalne iznose za njegove doprinose za te projekte i na taj način osigurati da moguća prekoračenja troškova nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.
Promjena 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.
(14) Potrebno je utvrditi opća pravila o međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku.
(14) Potrebno je utvrditi opća pravila o transparentnosti i međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku poštujući proračunske ovlasti institucija kako su utvrđene u Ugovorima kako bi se osiguralo da se odluke o proračunu donose što otvorenije i bliže građanima, kao što se zahtijeva u članku 10. stavku 3. UEU-a, te da se proračunski postupak neometano odvija, kao što je predviđeno člankom 312. stavkom 3. drugim odlomkom UFEU-a.
Promjena 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.
(15) Komisija bi trebala predstaviti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. kako bi se institucijama omogućilo da ga donesu dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a gornje granice koje se odnose na prethodnu godinu utvrđene u ovoj Uredbi trebaju se nastaviti primjenjivati u slučaju da se novi financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi.
(15) Komisija bi trebala predstaviti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. Tim će vremenskim okvirom novoimenovana Komisija dobiti vrijeme potrebno za sastavljanje prijedloga, a Europskom parlamentu izabranom na izborima 2024. omogućiti utvrđivanje vlastitog stajališta o VFO-u za razdoblje nakon 2027. godine. Ujedno će se institucijama omogućiti da ga donesu dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a gornje granice koje se odnose na prethodnu godinu utvrđene u ovoj Uredbi trebaju se nastaviti primjenjivati u slučaju da se novi financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi.
Promjena 16 Prijedlog uredbe Poglavlje 1. – članak 3. – naslov
4. Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanje, nakon godišnje prilagodbe i uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija te primjene članka 2. stavaka 2. i 3., ne smiju biti takva da bi dovela do stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava koja nadilazi gornju granicu vlastitih sredstava utvrđenu u skladu s Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije („Odluka o vlastitim sredstvima”), donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom UFEU-a, koja je na snazi.
4. Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanje, nakon godišnje prilagodbe i uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija te primjene članka 2. stavaka 2. i 3., ne smiju biti takva da bi dovela do stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava koja nadilazi ograničenja vlastitih sredstava Unije, ne dovodeći u pitanje obvezu Unije da sebi osigura sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenje politika u skladu s člankom 311. prvim stavkom UFEU-a i obvezu institucija da osiguraju dostupnost financijskih sredstava kako bi Unija mogla ispuniti svoje pravne obveze u odnosu na treće strane u skladu s člankom 323. UFEU-a.
5. Ako je to potrebno, gornje granice utvrđene u VFO-u snižavaju se kako bi se osiguralo poštovanje gornje granice vlastitih sredstava utvrđene u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima koja je na snazi.
4. Ne dovodeći u pitanje članke 6, 7. i 8., ne smije biti daljnjih tehničkih prilagodbi za predmetnu godinu, ni tijekom godine ni u obliku naknadnih ispravaka tijekom godina koje slijede.
Briše se.
Promjena 20 Prijedlog uredbe Poglavlje 2. – članak 7. – naslov
Prilagodbe koje se odnose na mjere povezane s dobrim gospodarskim upravljanjem ili zaštitom proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama
Prilagodbe koje se odnose na suspenziju proračunskih obveza
Promjena 21 Prijedlog uredbe Poglavlje 2. – članak 7.
U slučaju ukidanja, u skladu s odgovarajućim temeljnim aktima, suspenzije proračunskih sredstava za obveze u vezi sa sredstvima Unije u okviru mjera povezanih s dobrim gospodarskim upravljanjem ili zaštitom proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, iznosi koji odgovaraju suspendiranim obvezama prenose se na naredne godine i odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time. Suspendirane obveze iz godine n ne mogu se ponovo uključiti u proračun nakon godine n+2.
U slučaju ukidanja, u skladu s odgovarajućim temeljnim aktima, suspenzije proračunskih sredstava za obveze, odgovarajući iznosi prenose se na naredne godine i odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time. Suspendirane obveze iz godine n ne mogu se ponovo uključiti u proračun nakon godine n+2. Od godine n+3, iznos koji je jednak isteklim obvezama uključuje se u pričuvu Unije za obveze predviđene člankom 12.
1. Fond solidarnosti Europske unije, čiji su ciljevi i područje primjene utvrđeni u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2012/2002, ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 600 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Prvog listopada svake godine najmanje četvrtina tog godišnjeg iznosa ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.
1. Fond solidarnosti Europske unije namijenjen je financijskoj pomoći u slučaju katastrofa velikih razmjera na području države članice ili zemlje kandidatkinje kako je definirano u odgovarajućem temeljnom aktu i ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 1 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Prvog listopada svake godine najmanje četvrtina tog godišnjeg iznosa ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.
2. Godišnji iznos pričuve utvrđen je na 600 milijunaEUR (u cijenama iz 2018.) i može se iskoristiti do godine n+1 u skladu s Financijskom uredbom. Ta pričuva unosi se u opći proračun Unije kao rezervacija. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti. Do 1. listopada svake godine najmanje četvrtina godišnjeg iznosa za godinu n ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Najviše polovina raspoloživog iznosa do 30. rujna svake godine može se mobilizirati za unutarnje odnosno vanjske operacije. Od 1. listopada preostali dio raspoloživog iznosa može se mobilizirati za unutarnje ili vanjske operacije kako bi se pokrile potrebe koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine.
2. Godišnji iznos pričuve za pomoć u nuždi utvrđen je na 1000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i može se iskoristiti do godine n+1 u skladu s Financijskom uredbom. Ta pričuva unosi se u opći proračun Unije kao rezervacija. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti. Do 1. listopada svake godine najmanje 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) godišnjeg iznosa za godinu n ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Najviše polovina raspoloživog iznosa do 30. rujna svake godine može se mobilizirati za unutarnje odnosno vanjske operacije. Od 1. listopada preostali dio raspoloživog iznosa može se mobilizirati za unutarnje ili vanjske operacije kako bi se pokrile potrebe koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine.
Promjena 25 Prijedlog uredbe Poglavlje 3. – članak 12. – naslov
Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije)
Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze)
1. Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije), koju je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje 2022.–2027. obuhvaća sljedeće: (a) razlike koje ostaju na raspolaganju ispod gornjih granica VFO-a za obveze u godini n–1; (b) od 2023. godine, uz razlike do gornjih granica iz točke (a), iznos koji je jednak opozvanim odobrenim sredstvima tijekom godine n–2, ne dovodeći u pitanje članak15.] Financijske uredbe.
1. Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze), koju je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje 2021.–2027. obuhvaća sljedeće: (a) razlike koje ostaju na raspolaganju ispod gornjih granica VFO-a za obveze u prethodnim godinama; (a a) neizvršena odobrena sredstva za preuzete obveze u godini n-1; (b) iznos koji je jednak opozvanim odobrenim sredstvima tijekom godine n–2, ne dovodeći u pitanje članak 15.] Financijske uredbe; (b a) iznos koji je jednak iznosu suspendiranih obveza u godini n-3 koji se više ne može uključiti u proračun u skladu s člankom 7.; (b b) iznos koji je jednak iznosu prihoda od kazni i sankcija.
2. Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati ukupnu razliku do gornje granice za obveze (pričuvu Unije) ili njezin dio u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
2. Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati ukupnu razliku do gornje granice za obveze (pričuvu Unije za obveze) ili njezin dio u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a. Razlike do gornje granice u godini n mogu se mobilizirati za godine n i n+1 u okviru pričuve Unije za obveze pod uvjetom da to nije u suprotnosti s očekivanim ili planiranim izmjenama proračuna.
Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje, u određenoj financijskoj godini, precizno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Podložno drugom podstavku, gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti utvrđuje se na 1 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).
Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje, u određenoj financijskoj godini, precizno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova ili u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Fonda solidarnosti Europske unije i pričuve za pomoć u nuždi. Podložno drugom podstavku, gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti utvrđuje se na 2 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).
1. Pričuva za nepredviđene izdatke od najviše 0,03 % bruto nacionalnog dohotka Unije utvrđuje se izvan gornjih granica VFO-a kao instrument zamišljen kao krajnje rješenje za odgovor na nepredviđene okolnosti. Može se mobilizirati samo u vezi s izmjenom proračuna ili godišnjim proračunom.
1. Pričuva za nepredviđene izdatke od najviše 0,05 % bruto nacionalnog dohotka Unije utvrđuje se izvan gornjih granica VFO-a kao instrument zamišljen kao krajnje rješenje za odgovor na nepredviđene okolnosti. Može se mobilizirati samo u vezi s izmjenom proračuna ili godišnjim proračunom. Može se mobilizirati za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja, ili samo za odobrena sredstva za plaćanja.
2. Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ni u jednoj godini ne smije premašiti maksimalni iznos predviđen godišnjom tehničkom prilagodbom VFO-a i mora biti u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava.
2. Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ni u jednoj godini ne smije premašiti maksimalni iznos predviđen godišnjom tehničkom prilagodbom VFO-a.
3. Iznosi povučeni iz pričuve za nepredviđene izdatke u cijelosti se kompenziraju razlikama u jednom ili više naslova VFO-a za tekuću ili naredne financijske godine.
4. Iznosi kompenzirani u skladu sa stavkom 3. ne mobiliziraju se dodatno u kontekstu VFO-a. Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ne smije prouzročiti prekoračenje ukupnih gornjih granica za odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje određenih u VFO-u za tekuću i naredne financijske godine.
Briše se.
Promjena 34 Prijedlog uredbe Poglavlje 4. – naslov
1. Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., članke od 16. do 20. i članak 24., u slučaju nepredviđenih okolnosti VFO se može revidirati u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava utvrđenom u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima koja je na snazi.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., članke od 16. do 20. i članak 24., relevantne gornje granice VFO-a povećavaju se u slučaju kad je to nužno za olakšavanje financiranja politika Unije, osobito novih ciljeva politika, u okolnostima u kojima bi inače bilo potrebno uspostaviti dodatne metode međuvladinog ili kvazi-međuvladinog financiranja kojima bi se zaobišao proračunski postupak utvrđen u članku 314. UFEU-a.
3. U svakom prijedlogu za reviziju VFO-a u skladu sa stavkom 1. razmatraju se mogućnosti preraspodjele rashoda među programima koji su obuhvaćeni naslovom na koji se odnosi revizija, pri čemu se posebno navode svi očekivani slučajevi kada proračunska sredstva neće biti iskorištena u cijelosti.
Briše se.
Promjena 37 Prijedlog uredbe Poglavlje 4. – članak 16. – naslov
Preispitivanje u sredini razdoblja VFO-a
Revizija VFO-a u sredini razdoblja
Promjena 38 Prijedlog uredbe Poglavlje 4. – članak 16.
Komisija do 1. siječnja 2024. predstavlja preispitivanje funkcioniranja VFO-a. To je preispitivanje prema potrebi popraćeno odgovarajućim prijedlozima.
Komisija do 1. srpnja 2023. predstavlja zakonodavni prijedlog o reviziji ove uredbe u skladu s postupcima predviđenima UFEU-om na temelju preispitivanja funkcioniranja VFO-a. Ne dovodeći u pitanje članak 6. ove Uredbe, prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi tom se revizijom ne smanjuju. Prijedlog se priprema uzimajući u obzir procjenu: — napretka ostvarenog u vezi s postizanjem cilja potrošnje u području klime od 25 % tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te napretka u pogledu cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije; — uključivanje ciljeva održivog razvoja UN-a, — uključivanje rodne perspektive u proračun Unije (uključivanje rodne perspektive u proračunskom planiranju) — učinak mjera pojednostavnjenja, koje je potrebno provesti uz savjetovanje s dionicima, na smanjenje birokracije za korisnike u provedbi financijskih programa;
Promjena 39 Prijedlog uredbe Poglavlje 4. – članak 17.
Pri obavješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima tehničkih prilagodbi VFO-a Komisija prema potrebi podnosi sve prijedloge za reviziju ukupnih odobrenih sredstava za plaćanja koje smatra potrebnima s obzirom na provedbu kako bi osigurala dobro upravljanje godišnjim gornjim granicama za plaćanje, a posebno njihovo uredno napredovanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzete obveze.
Pri obavješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima tehničkih prilagodbi VFO-a, ili kada gornje granice za plaćanja mogu onemogućiti Uniju da poštuje svoje pravne obveze, Komisija podnosi sve prijedloge za reviziju ukupnih odobrenih sredstava za plaćanja koje smatra potrebnima s obzirom na provedbu kako bi osigurala dobro upravljanje godišnjim gornjim granicama za plaćanje, a posebno njihovo uredno napredovanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzete obveze.
1. Za velike projekte u okviru Uredbe XXXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća – Svemirski program] na raspolaganju je najveći iznos od 14 196 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021.–2027.
1. Zajedno za europske programe za satelitsku navigaciju (EGNOS i Galileo) i Copernicus (europski program za praćenje Zemlje) na raspolaganju je najveći iznos iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021. − 2027. Taj najveći iznos utvrđen je na 15 % iznad okvirnih iznosa za oba velika projekta u okviru Uredbe XXXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća – Svemirski program].Svako povećanje u okviru ovog maksimalnog iznosa financira se iz razlika ili posebnih instrumenata i ne dovodi do smanjenja financiranja drugih programa i projekata.
2a. Ako se pojave dodatne potrebe financiranja iz proračuna Unije za prethodno navedene velike projekte, Komisija u skladu s time predlaže reviziju gornjih granica VFO-a.
Promjena 42 Prijedlog uredbe Poglavlje 6. – naslov
Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku
Transparentnost i međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku
Promjena 43 Prijedlog uredbe Poglavlje 6. – članak 22.
Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku
Transparentnost i međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku
Europski parlament i Vijeće javno se sastaju prilikom usvajanja svojih stajališta o nacrtu proračuna.
Promjena 46 Prijedlog uredbe Poglavlje 6. – članak 23.
Svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju se u opći proračun Unije u skladu s člankom [7.] Financijske uredbe, uključujući rashode koji proizlaze iz svake relevantne odluke koju Vijeće donese jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u okviru članka332. UFEU-a.
Svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju se u opći proračun Unije u skladu s člankom 310. stavkom 1. UFEU-a, uključujući rashode koji proizlaze iz svake relevantne odluke koju Vijeće donese jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u okviru članka 332. UFEU-a.
Promjena 47 Prijedlog uredbe Poglavlje 7. – članak 24.
Komisija podnosi prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025.
Komisija predstavlja, zajedno sa svojim prijedlozima za reviziju u sredini razdoblja, izvješće kojim se utvrđuju metode za praktičnu provedbu financijskog okvira s razdobljem od pet plus pet godina do 1. srpnja 2023. Komisija podnosi prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. Ako se do 31. prosinca 2027. ne donese uredba Vijeća kojom se utvrđuje novi višegodišnji financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu VFO-a nastavljaju se primjenjivati sve dok se ne donese uredba kojom se uređuje novi financijski okvir. Ako nakon 2020. Uniji pristupi nova država članica, produženi financijski okvir se, prema potrebi, revidira kako bi se uzelo u obzir to pristupanje.
E.IZMJENE PRIJEDLOGA MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA
52.naglašava da, kao rezultat pregovora i donošenja nove Uredbe o VFO-u, Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju treba izmijeniti kako slijedi:
Promjena 48 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak A – točka 6.a (nova)
6a. Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Unije te o predviđenom razvoju različitih kategorija vlastitih sredstava Unije prikazani su indikativno u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna.
Promjena 49 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak A – točka 7.
7. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja institucije u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica.
7. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja institucije u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostanu dovoljni iznosi unutar razlika do gornjih granica ili u okviru raspoloživih posebnih instrumenata.
Promjena 50 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak A – točka 8.
Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027. 8. Komisija je dužna 2024. ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027. U tom ažuriranju moraju se uzeti u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje proračunskih odobrenih sredstava za preuzete obveze i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje te procjene izvršenja. Moraju se uzeti u obzir i pravila utvrđena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju na uredan način u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze i procjene rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.
Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje 8. Svake godine Komisija je dužna ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanje do i nakon 2027. U tom ažuriranju moraju se uzeti u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje proračunskih odobrenih sredstava za preuzete obveze i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje te procjene izvršenja. Moraju se uzeti u obzir i pravila utvrđena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju na uredan način u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze i procjene rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.
Promjena 51 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak B – točka 9.
9. Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije. Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.
9. Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovu mobilizaciju. Odluku o mobilizaciji Fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije. U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu. Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.
Promjena 52 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak B – točka 10.
10. Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija u skladu s Financijskom uredbom izrađuje prijedlog za odgovarajući proračunski instrument.
10. Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija izrađuje prijedlog za njegovu mobilizaciju. Odluku o mobilizaciji Fonda solidarnosti zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Fonda solidarnosti, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije. U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu. Prijenosi u vezi s Fondom solidarnosti obavljaju se u skladu s Financijskom uredbom.
Promjena 53 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak B – točka 11.
11. Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o prijenosu sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom.
11. Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o prijenosu sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom. U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu.
Promjena 54 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak B – točka 12.
Instrument fleksibilnosti 12. Komisija izrađuje prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što ispita sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi. U tom se prijedlogu utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos.Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna. Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
Instrument fleksibilnosti 12. Komisija izrađuje prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što iscrpi razlike do gornjih granica iz odgovarajućih naslova. U tom se prijedlogu utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos. Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
Promjena 55 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio I. Odjeljak B – točka 13.
13. Mobilizaciju sredstava ili dijela sredstava iz pričuve za nepredviđene izdatke predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna. Sredstva iz pričuve za nepredviđene izdatke mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
13. Mobilizaciju sredstava ili dijela sredstava iz pričuve za nepredviđene izdatke predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Sredstva iz pričuve za nepredviđene izdatke mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
Promjena 56 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio II. Odjeljak A – točka 14.a (nova)
14.a Radi lakšeg donošenja novog VFO-a ili njegove revizije te provedbe članka 312. stavka 5. UFEU-a, institucije održavaju redovite sastanke, odnosno:
— sastanke predsjednika kako je utvrđeno člankom 324. Ugovora;
— informativne sastanke i izvješćivanja izaslanstva Europskog parlamenta pri Predsjedništvu Vijeća prije i poslije relevantnih sastanaka Vijeća;
— informativne trilateralne sastanke tijekom postupaka Vijeća s ciljem uzimanja u obzir stajališta Parlamenta u svim dokumentima koje sastavlja Predsjedništvo Vijeća;
— trijaloge nakon što i Parlament i Vijeće dobiju svoje pregovaračke mandate;
— zajedničke nastupe Predsjedništva Vijeća u relevantnom parlamentarnom odboru i pregovaračkog tima Parlamenta u relevantnom sastavu Vijeća.
Parlament i Vijeće međusobno dostavljaju sve dokumente koji su službeno doneseni u njihovim pripremnim tijelima ili dokumente koji su službeno podneseni u njihovo ime čim takvi dokumenti postanu dostupni.
Promjena 57 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio II. Odjeljak B – točka 15. – alineja 2.
— prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih mogućih budućih mehanizama,
— prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih mogućih budućih mehanizama koji se ne financiraju iz proračuna Unije, nego postoje radi potpore ciljevima politike Unije koji proizlaze iz Ugovora,
Promjena 58 Prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma Dio II. Odjeljak B – točka 15.a (nova)
15.a Pri odobravanju autonomnih prijenosa u skladu s člankom 30. stavkom 1. Financijske uredbe, Komisija bez odgode obavješćuje proračunsko tijelo o detaljnim osnovama za takve prijenose. Kada Parlament ili Vijeće izraze zadršku u vezi s autonomnim prijenosom, Komisija donosi odluku o toj zadršci uključujući, prema potrebi, opoziv tog prijenosa.
Promjena 59 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Dio III. Odjeljak A – točka 24.a (nova)
24a. Kada proračunsko tijelo, u okviru proračunskog postupka, odlučuje o posebnim povećanim sredstvima, Komisija ne prebija nijedno od tih sredstava u narednim godinama njihova financijskog programiranja, osim ako to proračunsko tijelo izričito zatraži.
Promjena 60 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio A – točka 1.a (nova)
1a. Svaka se institucija obvezuje da drugoj instituciji neće prenositi proračunska stanja koja nisu hitna, prijenose ili druge obavijesti koje podrazumijevaju aktiviranje rokova tijekom njihovih razdoblja stanke, kako bi se zajamčilo da svaka institucija može uredno izvršavati svoje proceduralne ovlasti. Službe institucija međusobno se pravodobno obavješćuju o datumima svojih stanki.
Promjena 61 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio B – točka 2.
2. Prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, pravovremeno se saziva trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu.
2. Prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, pravovremeno se saziva trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu i pitanjima koja proizlaze iz provedbe proračuna za tekuću financijsku godinu.
Promjena 62 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio C – točka 8.
8. U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom razdoblja mirenja. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravovremenu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na službenoj i na neslužbenoj razini, kao i da će prema potrebi održavati tehničke ili neslužbene sastanke. Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću osigurati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.
8. U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom razdoblja mirenja. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravovremenu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na službenoj i na neslužbenoj razini, posebice međusobnim dostavljanjem svih proceduralnih dokumenata koji su doneseni u njihovim pripremnim tijelima čim takvi dokumenti postanu dostupni. Nadalje, obvezuju se i da će prema potrebi održavati tehničke ili neslužbene sastanke. Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću osigurati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.
Promjena 63 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio D – točka 12.a (nova)
12.a Europski parlament i Vijeće javno se sastaju prilikom usvajanja svojih stajališta o nacrtu proračuna.
Promjena 64 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio E – točka 15.
15. Europski parlament i Vijeće u Odboru za mirenje moraju biti zastupljeni na odgovarajućoj razini kako bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.
15. I Europski parlament i Vijeće u Odboru za mirenje zastupaju članovi obiju institucija, tako da bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.
Promjena 65 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio E – točka 19.
19. Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija.
19. Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija. Dodatni sastanci, uključujući na tehničkoj razini, mogu se organizirati, prema potrebi, tijekom razdoblja mirenja.
Promjena 66 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio D – točka 21.a (nova)
21a. S ciljem potpunog iskorištavanja 21-dnevnog razdoblja mirenja utvrđenog u Ugovoru i omogućivanja institucijama da ažuriraju svoja pregovaračka stajališta, Europski parlament i Vijeće obvezuju se na ispitivanje trenutačnog stanja postupka mirenja na svakom sastanku svojih nadležnih pripremnih tijela tijekom tog perioda te se suzdržavaju od odgađanja ispitivanja do posljednjih faza.
Promjena 67 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio G. – naslov
Dio G. Reste à liquider (RAL)
Dio G. Izvršenje proračuna, plaćanja i Reste à liquider (RAL)
Promjena 68 Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma Prilog Dio G – točka 36.
36. S obzirom na potrebu da se osigura uredno povećanje ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze kako bi se izbjegli neuobičajeni pomaci RAL-a između dviju godina, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pomno pratiti razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a. Kako bi se osiguralo da se razinom i profilom plaćanja u svim naslovima može upravljati, u svim naslovima dosljedno se primjenjuju pravila o opozivu, a posebno pravila o automatskom opozivu. Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta suradnja provodi se u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija priprema detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja. Konkretno, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2021. do 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.
36. S obzirom na potrebu da se osigura uredno povećanje ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze kako bi se izbjegli neuobičajeni pomaci RAL-a između dviju godina, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pomno pratiti predviđanja plaćanja i razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a. Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta suradnja provodi se u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija priprema detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja od kratkoročnih do dugoročnih. Konkretno, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2021. do 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.
o
o o
53.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
Prilog I. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: gornje granice i instrumenti izvan gornjih granica (cijene iz 2018.)
(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)
Prijedlog Komisije
Stajalište Parlamenta
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
Ukupno
2021. – 2027.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
Ukupno
2021. – 2027.
I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo
166 303
31 035
31 006
31 297
30 725
30 615
30 757
30 574
216 010
II. Kohezija i vrijednosti
391 974
60 026
62 887
64 979
65 785
66 686
69 204
67 974
457 540
od čega: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
330 642
52 143
52 707
53 346
53 988
54 632
55 286
55 994
378 097
III. Prirodni resursi i okoliš
336 623
57 780
57 781
57 789
57 806
57 826
57 854
57 881
404 718
IV. Migracije i upravljanje granicama
30 829
3 227
4 389
4 605
4 844
4 926
5 066
5 138
32 194
V. Sigurnost i obrana
24 323
3 202
3 275
3 223
3 324
3 561
3 789
4 265
24 639
VI. Susjedstvo i svijet
108 929
15 368
15 436
15 616
15 915
16 356
16 966
17 729
113 386
VII. Europska javna uprava
75 602
10 388
10 518
10 705
10 864
10 910
11 052
11 165
75 602
od čega: Administrativni rashodi institucija
58 547
8 128
8 201
8 330
8 432
8 412
8 493
8 551
58 547
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZETE OBVEZE
1 134 583
181 025
185 293
188 215
189 262
190 880
194 688
194 727
1 324 089
kao postotak BND-a
1,11 %
1,29 %
1,31 %
1,31 %
1,30 %
1,30 %
1,31 %
1,29 %
1,30 %
UKUPNO ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJA
1 104 805
174 088
176 309
186 391
187 490
188 675
189 961
191 398
1 294 311
kao postotak BND-a
1,08 %
1,24 %
1,24 %
1,30 %
1,29 %
1,28 %
1,28 %
1,27 %
1,27 %
IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
Pričuva za pomoć u nuždi
4 200
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
7 000
Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)
1 400
200
200
200
200
200
200
200
1 400
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU)
4 200
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
1 000
7 000
Instrument fleksibilnosti
7 000
2 000
2 000
2 000
2 000
2 000
2 000
2 000
14 000
Europska funkcija stabilizacije ulaganja
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
Europski instrument mirovne pomoći
9 223
753
970
1 177
1 376
1 567
1 707
1 673
9 223
UKUPNO IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
26 023
4 953
5 170
5 377
5 576
5 767
5 907
5 873
38 623
UKUPNI VFO + IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
1 160 606
185 978
190 463
193 592
194 838
196 647
200 595
200 600
1 362 712
kao postotak BND-a
1,14 %
1,32 %
1,34 %
1,35 %
1,34 %
1,34 %
1,35 %
1,33 %
1,34 %
Prilog II. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: gornje granice i instrumenti izvan gornjih granica (u tekućim cijenama)
(u milijunima EUR u tekućim cijenama)
Prijedlog Komisije
Stajalište Parlamenta
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
Ukupno
2021. – 2027.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
Ukupno
2021. – 2027.
I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo
187 370
32 935
33 562
34 555
34 601
35 167
36 037
36 539
243 395
II. Kohezija i vrijednosti
442 412
63 700
68 071
71 742
74 084
76 601
81 084
81 235
516 517
od čega: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
373 000
55 335
57 052
58 899
60 799
62 756
64 776
66 918
426 534
III. Prirodni resursi i okoliš
378 920
61 316
62 544
63 804
65 099
66 424
67 785
69 174
456 146
IV. Migracije i upravljanje granicama
34 902
3 425
4 751
5 084
5 455
5 658
5 936
6 140
36 448
V. Sigurnost i obrana
27 515
3 397
3 545
3 559
3 743
4 091
4 439
5 098
27 872
VI. Susjedstvo i svijet
123 002
16 308
16 709
17 242
17 923
18 788
19 878
21 188
128 036
VII. Europska javna uprava
85 287
11 024
11 385
11 819
12 235
12 532
12 949
13 343
85 287
od čega: Administrativni rashodi institucija
66 028
8 625
8 877
9 197
9 496
9 663
9 951
10 219
66 028
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZETE OBVEZE
1 279 408
192 105
200 567
207 804
213 140
219 261
228 107
232 717
1 493 701
kao postotak BND-a
1,11 %
1,29 %
1,31 %
1,31 %
1,30 %
1,30 %
1,31 %
1,29 %
1,30 %
UKUPNO ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJA
1 246 263
184 743
190 843
205 790
211 144
216 728
222 569
228 739
1 460 556
kao postotak BND-a
1,08 %
1,24 %
1,24 %
1,30 %
1,29 %
1,28 %
1,28 %
1,27 %
1,27 %
IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
Pričuva za pomoć u nuždi
4 734
1 061
1 082
1 104
1 126
1 149
1 172
1 195
7 889
Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)
1 578
212
216
221
225
230
234
239
1 578
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU)
4 734
1 061
1 082
1 104
1 126
1 149
1 172
1 195
7 889
Instrument fleksibilnosti
7 889
2 122
2 165
2 208
2 252
2 297
2 343
2 390
15 779
Europska funkcija stabilizacije ulaganja
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
p.m.
Europski instrument mirovne pomoći
10 500
800
1 050
1 300
1 550
1 800
2 000
2 000
10 500
UKUPNO IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
29 434
5 256
5 596
5 937
6 279
6 624
6 921
7 019
43 633
UKUPNI VFO + IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a
1 308 843
197 361
206 163
213 741
219 419
225 885
235 028
239 736
1 537 334
kao postotak BND-a
1,14 %
1,32 %
1,34 %
1,35 %
1,34 %
1,34 %
1,35 %
1,33 %
1,34 %
Prilog III. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: raščlamba po programu (cijene iz 2018.)
Napomena: U svrhu usporedbe, tablica slijedi strukturu pojedinačnih programa EU-a koju je predložila Komisija, ne dovodeći u pitanje moguće izmjene koje se mogu zahtijevati tijekom zakonodavnog postupka koji će dovesti do donošenja tih programa.
(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)
VFO 2014. – 2020. (EU27+EDF)
Prijedlog Komisije 2021. – 2027.
Stajalište Parlamenta
2021. – 2027.
I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo
116 361
166 303
216 010
1. Istraživanje i inovacije
69 787
91 028
127 537
Obzor Europa
64 674
83 491
120 000
Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje
2 119
2 129
2 129
Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)
2 992
5 406
5 406
Drugo
2
2
2
2. Europska strateška ulaganja
31 886
44 375
51 798
Fond InvestEU
3 968
13 065
14 065
Instrument za povezivanje Europe (ukupni H1 doprinos)
uključujući:
17 579
21 721
28 083
Instrument za povezivanje Europe – prometni sektor
12 393
11 384
17 746
Instrument za povezivanje Europe – energetski sektor
4 185
7 675
7 675
Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor
1 001
2 662
2 662
Program Digitalna Europa
172
8 192
8 192
Drugo
9 097
177
177
Decentralizirane agencije
1 069
1 220
1 281
3. Jedinstveno tržište
5 100
5 672
8 423
Program jedinstvenog tržišta (uključujući COSME)
3 547
3 630
5 823
Program za borbu protiv prijevara u EU-u
156
161
322
Suradnja u području oporezivanja (FISCALIS)
226
239
300
Suradnja u području carina (CARINA)
536
843
843
Održivi turizam
300
Drugo
61
87
87
Decentralizirane agencije
575
714
748
4. Svemir
11 502
14 404
15 225
Europski svemirski program
11 308
14 196
15 017
Decentralizirane agencije
194
208
208
Razlika do gornje granice
-1 913
10 824
13 026
II. Kohezija i vrijednosti
387 250
391 974
457 540
5. Regionalni razvoj i kohezija
272 647
242 209
272 647
EFRR + Kohezijski fond
uključujući:
272 411
241 996
272 411
Europski fond za regionalni razvoj
196 564
200 622
Kohezijski fond
75 848
41 374
Od čega doprinos Instrumentu za povezivanje Europe – prometni sektor
11 487
10 000
Potpora turskoj zajednici na Cipru
236
213
236
6. Ekonomska i monetarna unija
273
22 281
22 281
Program potpore reformama
185
22 181
22 181
Zaštita eura od krivotvorenja
7
7
7
Drugo
81
93
93
7. Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti
115 729
123 466
157 612
Europski socijalni fond+ (uključujući 5,9 milijardi EUR za Jamstvo za djecu)
96 216
89 688
106 781
Od čega zdravstvo, zapošljavanje i socijalne inovacije
1 075
1 042
1 095
Program Erasmus+
13 699
26 368
41 097
Europske snage solidarnosti
373
1 113
1 113
Kreativna Europa
1 403
1 642
2 806
Pravosuđe
316
271
316
Prava i vrijednosti, uključujući najmanje 500 milijuna EUR za potprogram Vrijednosti Unije
594
570
1 627
Drugo
1 158
1 185
1 185
Decentralizirane agencije
1 971
2 629
2 687
Razlika do gornje granice
-1 399
4 018
4 999
III. Prirodni resursi i okoliš
399 608
336 623
404 718
8. Poljoprivreda i pomorska politika
390 155
330 724
391 198
EFJP + EPFRR
uključujući:
382 855
324 284
383 255
Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)
286 143
254 247
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
96 712
70 037
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
6 243
5 448
6 867
Drugo
962
878
962
Decentralizirane agencije
95
113
113
9. Okoliš i klimatske aktivnosti
3 492
5 085
11 520
Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)
3 221
4 828
6 442
Fond za pravednu energetsku tranziciju
4 800
Decentralizirane agencije
272
257
278
Razlika do gornje granice
5 960
814
1 999
IV. Migracije i upravljanje granicama
10 051
30 829
32 194
10. Migracije
7 180
9 972
10 314
Fond za azil i migracije
6 745
9 205
9 205
Decentralizirane agencije*
435
768
1 109
11. Upravljanje granicama
5 492
18 824
19 848
Fond za integrirano upravljanje granicama
2 773
8 237
8 237
Decentralizirane agencije*
2 720
10 587
11 611
Razlika do gornje granice
-2 621
2 033
2 033
V. Sigurnost i obrana
1 964
24 323
24 639
12. Sigurnost
3 455
4 255
4 571
Fond za unutarnju sigurnost
1 200
2 210
2 210
Razgradnja nuklearnih postrojenja
uključujući:
1 359
1 045
1 359
Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva)
459
490
692
Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja (uklj. u Bugarskoj i Slovačkoj)
900
555
667
Decentralizirane agencije
896
1 001
1 002
13. Obrana
575
17 220
17 220
Europski fond za obranu
575
11 453
11 453
Vojna mobilnost
0
5 767
5 767
14. Odgovor na krizu
1 222
1 242
1 242
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)
560
1 242
1 242
Drugo
662
p.m.
p.m.
Razlika do gornje granice
-3 289
1 606
1 606
VI. Susjedstvo i svijet
96 295
108 929
113 386
15. Vanjsko djelovanje
85 313
93 150
96 809
Instrument (instrumenti) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike, uključujući sljednika EFR-a i investicijski plan za Afriku
71 767
79 216
82 716
Humanitarna pomoć
8 729
9 760
9 760
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)
2 101
2 649
2 649
Prekomorske zemlje i područja (uključujući Grenland)
594
444
594
Drugo
801
949
949
Decentralizirane agencije
144
132
141
16. Pretpristupna pomoć
13 010
12 865
13 010
Pretpristupna pomoć
13 010
12 865
13 010
Razlika do gornje granice
-2 027
2 913
3 567
VII. Europska javna uprava
70 791
75 602
75 602
Europske škole i mirovine
14 047
17 055
17 055
Administrativni rashodi institucija
56 744
58 547
58 547
UKUPNO
1 082 320
1 134 583
1 324 089
Kao % BND-a (EU-27)
1,16 %
1,11 %
1,30 %
* Doprinos EP-a za decentralizirane agencije u okviru klastera 10. i 11. obuhvaća financijske učinke prijedloga Komisije od 12. rujna 2018. o Europskom potpornom uredu za azil i europskoj graničnoj i obalnoj straži.
Prilog IV. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: raščlamba po programu (u tekućim cijenama)
(u milijunima EUR u tekućim cijenama)
VFO 2014. – 2020. (EU27+EDF)
Prijedlog Komisije 2021. – 2027.
Stajalište Parlamenta
2021. – 2027.
I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo
114 538
187 370
243 395
1. Istraživanje i inovacije
68 675
102 573
143 721
Obzor Europa
63 679
94 100
135 248
Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje
2 085
2 400
2 400
Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)
2 910
6 070
6 070
Drugo
1
3
3
2. Europska strateška ulaganja
31 439
49 973
58 340
Fond InvestEU
3 909
14 725
15 852
Instrument za povezivanje Europe (ukupni H1 doprinos)
uključujući:
17 435
24 480
31 651
Instrument za povezivanje Europe – prometni sektor
12 281
12 830
20 001
Instrument za povezivanje Europe – energetski sektor
4 163
8 650
8 650
Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor
991
3 000
3 000
Program Digitalna Europa
169
9 194
9 194
Drugo
8 872
200
200
Decentralizirane agencije
1 053
1 374
1 444
3. Jedinstveno tržište
5 017
6 391
9 494
Program jedinstvenog tržišta (uključujući COSME)
3 485
4 089
6 563
Program za borbu protiv prijevara u EU-u
153
181
363
Suradnja u području oporezivanja (FISCALIS)
222
270
339
Suradnja u području carina (CARINA)
526
950
950
Održivi turizam
338
Drugo
59
98
98
Decentralizirane agencije
572
804
843
4. Svemir
11 274
16 235
17 160
Europski svemirski program
11 084
16 000
16 925
Decentralizirane agencije
190
235
235
Razlika do gornje granice
-1 866
12 198
14 680
II. Kohezija i vrijednosti
380 738
442 412
516 517
5. Regionalni razvoj i kohezija
268 218
273 240
307 578
EFRR + Kohezijski fond
uključujući:
267 987
273 000
307 312
Europski fond za regionalni razvoj
193 398
226 308
Kohezijski fond
74 589
46 692
Od čega doprinos Instrumentu za povezivanje Europe – prometni sektor
11 306
11 285
Potpora turskoj zajednici na Cipru
231
240
266
6. Ekonomska i monetarna unija
275
25 113
25 113
Program potpore reformama
188
25 000
25 000
Zaštita eura od krivotvorenja
7
8
8
Drugo
79
105
105
7. Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti
113 636
139 530
178 192
Europski socijalni fond+ (uključujući 5,9 milijardi EUR u cijenama iz 2018. za Jamstvo za djecu)
94 382
101 174
120 457
Od čega zdravstvo, zapošljavanje i socijalne inovacije
1 055
1 174
1 234
Program Erasmus+
13 536
30 000
46 758
Europske snage solidarnosti
378
1 260
1 260
Kreativna Europa
1 381
1 850
3 162
Pravosuđe
305
356
Prava i vrijednosti, uključujući najmanje 500 milijuna EUR u cijenama iz 2018. za potprogram Vrijednosti Unije
642
1 834
Drugo
1 131
1 334
1 334
Decentralizirane agencije
1 936
2 965
3 030
Razlika do gornje granice
-1 391
4 528
5 634
III. Prirodni resursi i okoliš
391 849
378 920
456 146
8. Poljoprivreda i pomorska politika
382 608
372 264
440 898
EFJP + EPFRR
uključujući:
375 429
365 006
431 946
Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)
280 351
286 195
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
95 078
78 811
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
6 139
6 140
7 739
Drugo
946
990
1 085
Decentralizirane agencije
94
128
128
9. Okoliš i klimatske aktivnosti
3 437
5 739
12 995
Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)
3 170
5 450
7 272
Fond za pravednu energetsku tranziciju
5 410
Decentralizirane agencije
267
289
313
Razlika do gornje granice
5 804
918
2 254
IV. Migracije i upravljanje granicama
9 929
34 902
36 448
10. Migracije
7 085
11 280
11 665
Fond za azil i migracije
6 650
10 415
10 415
Decentralizirane agencije*
435
865
1 250
11. Upravljanje granicama
5 439
21 331
22 493
Fond za integrirano upravljanje granicama
2 734
9 318
9 318
Decentralizirane agencije*
2 704
12 013
13 175
Razlika do gornje granice
-2 595
2 291
2 291
V. Sigurnost i obrana
1 941
27 515
27 872
12. Sigurnost
3 394
4 806
5 162
Fond za unutarnju sigurnost
1 179
2 500
2 500
Razgradnja nuklearnih postrojenja
uključujući:
1 334
1 178
1 533
Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva)
451
552
780
Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja (uklj. u Bugarskoj i Slovačkoj)
883
626
753
Decentralizirane agencije
882
1 128
1 129
13. Obrana
590
19 500
19 500
Europski fond za obranu
590
13 000
13 000
Vojna mobilnost
0
6 500
6 500
14. Odgovor na krizu
1 209
1 400
1 400
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)
561
1 400
1 400
Drugo
648
p.m.
p.m.
Razlika do gornje granice
-3 253
1 809
1 809
VI. Susjedstvo i svijet
93 381
123 002
128 036
15. Vanjsko djelovanje
82 569
105 219
109 352
Instrument (instrumenti) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike, uključujući sljednika EFR-a i investicijski plan za Afriku
70 428
89 500
93 454
Humanitarna pomoć
8 561
11 000
11 000
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)
2 066
3 000
3 000
Prekomorske zemlje i područja (uključujući Grenland)
582
500
669
Drugo
790
1 070
1 070
Decentralizirane agencije
141
149
159
16. Pretpristupna pomoć
12 799
14 500
14 663
Pretpristupna pomoć
12 799
14 500
14 663
Razlika do gornje granice
-1 987
3 283
4 020
VII. Europska javna uprava
69 584
85 287
85 287
Europske škole i mirovine
13 823
19 259
19 259
Administrativni rashodi institucija
55 761
66 028
66 028
UKUPNO
1 061 960
1 279 408
1 493 701
Kao % BND-a (EU-27)
1,16 %
1,11 %
1,30 %
* Doprinos EP-a za decentralizirane agencije u okviru klastera 10. i 11. obuhvaća financijske učinke prijedloga Komisije od 12. rujna 2018. o Europskom potpornom uredu za azil i europskoj graničnoj i obalnoj straži.