Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2099(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0375/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0375/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 16
CRE 11/12/2018 - 16

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.16

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0514

Usvojeni tekstovi
PDF 170kWORD 64k
Srijeda, 12. prosinca 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike
P8_TA(2018)0514A8-0375/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (2018/2099(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 22. lipnja 2017. i 28. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017. i 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave predsjednika Europskog vijeća i Komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016. i 10. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir zajednički skup 42 prijedloga koji su 6. prosinca 2016. podržali Vijeće EU-a i Sjevernoatlantsko vijeće i izvješća o napretku od 14. lipnja i 5. prosinca 2017. o njihovoj provedbi te novi skup 32 prijedloga, koji su oba vijeća podržala 5. prosinca 2017.,

–  uzimajući u obzir dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane od 7. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o vojnim strukturama EU-a: trenutno stanje stvari i izgledi za budućnost(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o Svemirskoj strategiji za Europu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici)(6) i od 13. prosinca 2017. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(9),

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je usvojen 10. studenoga 2009.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedbeni plan za sigurnost i obranu”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica predstavila 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o odnosima EU-a i NATO-a(10),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. o Europskom obrambenom akcijskom planu (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir novi obrambeni paket koji je Komisija predstavila 7. lipnja 2017. u priopćenju za medije naslovljenom „Europa koja brani: Komisija pokreće raspravu o uspostavljanju sigurnosne i obrambene unije”,

–  uzimajući u obzir svoje Godišnje izvješće o provedbi Globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku – 2. godina,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. prosinca 2016. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(11) i od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(12),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za vojnu mobilnost objavljen 28. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o jačanju strateškog partnerstva UN-a i EU-a u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama: prioriteti za razdoblje 2019. – 2021., koji su usvojeni 18. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir Nobelovu nagradu za mir koja je 2012. godine dodijeljena Europskoj uniji zbog činjenice da više od šest desetljeća doprinosi promicanju mira, pomirbe, demokracije i ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0375/2018),

A.  budući da su države članice odlučne da postupno oblikuju zajedničku obrambenu politiku, što može dovesti do zajedničke obrane u skladu s odredbama članka 42. UEU-a, čime se jača europski identitet i neovisnost radi promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i u svijetu;

Strateško okružje Unije

1.  primjećuje da se svjetski poredak koji se temelji na pravilima sve više suočava s izazovima na političko-vojnoj i u novije vrijeme na trgovinsko-ekonomskoj razini, i to u susjedstvu EU-a, a i šire; primjećuje da su ti sustavni izazovi popraćeni kontinuiranim pogoršanjem strateškog međunarodnog okružja suočenog s međudržavnim i unutardržavnim sukobima i nasiljem, terorizmom, propastima država, kiber i hibridnim napadima na temeljne stupove naših društava, učincima klimatskih promjena i prirodnim katastrofama; priznaje da bi obrana međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, međunarodnog prava i vrijednosti koje zastupaju liberalne demokracije trebala imati najviši stupanj prioriteta te bi joj se trebalo pristupiti bez kompromisa;

2.  naglašava da su ovi izazovi preveliki da bi ih neka zemlja mogla uspješno sama savladati; naglašava da je od ključnog značaja da EU odgovori na te izazove brzo, dosljedno, učinkovito i jednoglasno te zajedno sa svim saveznicima, partnerima i međunarodnim organizacijama; napominje da je zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) jedno od korisnih sredstava za rješavanje mnogih takvih izazova, ali da bi je trebalo koristiti učinkovitije i u skladu s ostalim vanjskim i unutarnjim instrumentima kako bi se omogućio odlučujući doprinos EU-a upravljanju međunarodnim krizama te kako bi EU očuvao svoju stratešku autonomiju; ističe da su uspostavljene institucije i brojni instrumenti ZSOP-a te apelira na države članice da ih bez odgode upotrijebe;

3.  podsjeća da je sigurnost država članica EU-a snažno međusobno povezana; ističe da je potrebno utvrditi rizike koje su identificirale sve države članice; priznaje da složena priroda tih izazova, uz različite prijetnje koje utječu na različite države članice u nejednakoj mjeri, daje prostor za dogovor o tome kako se takvi izazovi mogu rješavati zajednički, u duhu solidarnosti;

4.  naglašava da se džihadistički terorizam, koji je već zahvatio Bliski istok, regiju Sahel i Rog Afrike, širi prema zapadnoj Africi, središnjoj Aziji i jugoistočnoj Aziji; ističe da je u pogledu te dugotrajne prijetnje na razini EU-a potrebna održiva i dobro usklađena strategija za zaštitu građana i interesa EU-a te za pružanje podrške pogođenim regijama;

5.  napominje da su nedavne aktivnosti i politike Rusije oslabile stabilnost i promijenile sigurnosno okružje te naglašava da EU i države članice moraju zauzeti zajednički, strateški pristup u pogledu Rusije;

6.  sa zabrinutošću primjećuje da je upotreba bojnog otrova Novichok u Salisburiju u ožujku 2018. bio prvi takav napad na europskom tlu od Drugog svjetskog rata te je završio smrću građanina EU-a; snažno poziva Vijeće da usvoji restriktivne mjere protiv onih koji su odgovorni za upotrebu i širenje kemijskog oružja;

7.  naglašava da je ruska okupacija Ukrajine još u tijeku, a da sporazumi iz Minska, bez kojih nije moguće pronaći rješenje sukoba, nisu provedeni te da je i dalje na snazi nezakonito pripojenje Krima i njegova militarizacija; vrlo je zabrinut zbog toga što prekomjerne ruske vojne vježbe i aktivnosti, hibridne taktike, koje uključuju kiberterorizam, lažne vijesti i dezinformacijske kampanje te gospodarsko i energetsko ucjenjivanje, destabiliziraju zemlje Istočnog partnerstva i zapadni Balkan, te zbog toga što su usmjerene na zapadne demokracije i povećavaju napetosti u tim državama; zabrinut je da će sigurnosno okružje EU-a tijekom sljedećih godina i dalje biti vrlo nestabilno; ponovno ističe stratešku važnost zapadnog Balkana za sigurnost i stabilnost EU-a te naglašava da je potrebno usredotočiti se na i političko djelovanje EU-a u toj regiji i jačati ga, među ostalim jačanjem ovlasti misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a; čvrsto je uvjeren da je za prevladavanje ranjivosti EU-a potrebna veća integracija i koordinacija;

8.  primjećuje da se posljednjih godina sve više prepoznaje potreba za suradnjom i pozdravlja pomake koji su postignuti u tom pogledu, poput uspostave stalne strukturirane suradnje (PESCO) iako tek treba ocijeniti konkretne rezultate; smatra da bi EU trebao i ojačati dijalog i suradnju s trećim zemljama u regiji te s regionalnim i podregionalnim organizacijama;

9.  međutim, naglašava da je zasad suradnja i dalje u fazi razvoja i da je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi se osiguralo da EU i države članice mogu iskoristiti prednosti snažne, održive i dugoročne suradnje u području obrane;

10.  naglašava praktične i financijske koristi od daljnje integracije europskih obrambenih kapaciteta; naglašava da je sveobuhvatnim i pouzdanim radom svih dionika moguće povećati opseg i učinkovitost rashoda za obranu bez povećanja samih izdvajanja u tom području;

11.  napominje da obrana država članica EU-a ovisi prvenstveno o njihovoj političkoj volji i njihove vojne sposobnosti da preuzmu svoje odgovornosti u nesigurnom strateškom okružju; naglašava važnost transatlantske veze za sigurnost i obranu europske i sjevernoameričke demokracije; međutim, izražava zabrinutost zbog aktualnog stanja te veze i poziva sve odgovorne političke i društvene snage s obje strane Atlantika da dodatno jačaju taj ključni odnos umjesto da ga narušavaju; naglašava da je potrebno izbjeći prelijevanja nedavnih teškoća u trgovinskom odnosu na transatlantsku vezu za sigurnost; naglašava da će dobro definirana strateška autonomija doprinijeti europskoj sigurnosti te odnosima između EU-a i NATO-a; u tom kontekstu ponavlja da postoji sve veća potreba za suradnjom u području obrane na europskoj razini te da se resursi trebaju usmjeriti na ključne prioritete;

12.  naglašava da multilateralizam, koji Europa snažno zagovara, sve više dolazi u pitanje zbog stavova SAD-a i drugih svjetskih sila; ponavlja važnost multilateralizma za očuvanje mira i stabilnosti, kao motora za promicanje vrijednosti vladavine prava i rješavanje globalnih pitanja;

ZSOP – smjernice za budućnost

13.  smatra da je veće ulaganje u sigurnost i obranu hitno pitanje za države članice i EU te da bi solidarnosti i suradnja u području obrane trebale postati pravilo, kako je navedeno u Globalnoj strategiji EU-a; pozdravlja napredak koji je dosad postignut u provedbi sigurnosnih i obrambenih odredbi iz Globalne strategije EU-a; smatra da ta dostignuća otvaraju perspektivu za važne strukturne promjene u budućnosti;

14.  poziva države članice da nastoje ostvariti cilj potrošnje 2 % BDP-a na obranu te da 20 % svojih proračuna za obranu utroše na opremu za koju je Europska obrambena agencija utvrdila da je nužna, među ostalim za povezana istraživanja i razvoj;

15.  pozdravlja stvaranje namjenske proračunske linije za obranu u Prijedlogu Komisije o višegodišnjem financijskom okviru (VFO), a posebno uspostavu proračunske linije iz koje će se financirati projekti Europskog fonda za obranu i projekti vojne mobilnosti; smatra da će te odluke najvjerojatnije zahtijevati centralizirano upravljanje obranom na razini Komisije; naglašava da bi se sredstva iz te proračunske linije trebala iskoristiti isključivo u obrambene svrhe bez politizacije jer je sigurnost nedjeljiva i da bi trebala biti u skladu s potrebama država članica u pogledu kapaciteta i infrastrukture te s težnjama EU-a za strateškom autonomijom;

16.  primjećuje sve veću važnost vojne mobilnosti u europskom programu obrane; naglašava da je vojna mobilnost središnji strateški alat u trenutačnom rizičnom okružju, koji je važan za ZSOP i za druge multilateralne obveze država članica, uključujući NATO; naglašava da je važno da se postojeće mreže prilagode potrebama vojne mobilnosti; stoga pozdravlja uključivanje vojne mobilnosti ne samo u prijedlog o novom Instrumentu za povezivanje Europe već i u stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) te pozdravlja njezinu istaknutu ulogu u suradnji EU-a i NATO-a; naglašava da se ti različiti projekti moraju pravilno koordinirati, među ostalim i sa saveznicima, kako bi se zajamčilo da daju željene rezultate; pozdravlja prijedlog Komisije da se u sljedećem VFO-u (2021. – 2027.) u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe za projekte vojne mobilnosti dodijeli 6,5 milijardi EUR;

17.  međutim, primjećuje da će, kako bi svi ti različiti elementi funkcionirali zajedno, od ključne važnosti biti razvoj jasno definiranog sveobuhvatnog strateškog pristupa europskoj obrani koji bi se najbolje mogao definirati s pomoću bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani;

18.  poziva na uspostavu preciznih smjernica kojima će se pružiti dobro razrađen okvir za buduću aktivaciju i provedbu članka 42. stavka 7. UEU-a; stoga poziva na stvaranje koncepta i donošenje bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani koja će jamčiti da se aktualni i budući postupci izgradnje kapaciteta temelje na interesima EU-a u pogledu sigurnosti;

19.  također pozdravlja prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice, uz potporu Komisije, o Europskom instrumentu mirovne pomoći kojim će se financirati dijelovi troškova obrambenih aktivnosti EU-a kao što su mirovne misije Afričke unije, zajednički troškovi vlastitih vojnih operacija ZSOP-a i izgradnja vojnih kapaciteta partnera, koji su isključeni iz financiranja iz proračuna na temelju članka 41. stavka 2. UEU-a; ponavlja da je potrebno izbjeći dupliciranje s ostalim postojećim instrumentima; posebno naglašava ambiciozno uključivanje i širenje mehanizma Athena za zajedničko financiranje misija i operacija ZSOP-a, što je već dulje vrijeme zahtjev Parlamenta; traži poboljšanu kontrolu svih budućih misija i pravodobne procjene učinka;

Kapaciteti za sigurnost i obranu Unije

20.  naglašava da EU mora primijeniti cijeli niz dostupnih instrumenata politike, od meke do tvrde sile te od kratkoročnih mjera do dugoročnih politika; ponavlja važnost razvoja potrebnih civilnih i vojnih kapaciteta, među ostalim s pomoću udruživanja i dijeljenja, za rješavanje sveobuhvatnih sigurnosnih izazova u Europi i oko nje te onih na njezinim perifernim dijelovima, kako se naglašava u Globalnoj strategiji EU-a; podsjeća da se Globalnom strategijom EU-a potiče snažna obrambena suradnja unutar Unije;

21.  smatra da države članice EU-a moraju nastojati poboljšati vojne kapacitete kako bi se obuhvatio cijeli spektar kopnenih, zračnih, svemirskih, pomorskih i kiber kapaciteta, uključujući strateške pospješitelje, da bi ZSOP EU-a postao vjerodostojna sila; ističe da je potrebno ulagati u obavještajni rad, nadzor i izviđanje, satelitske komunikacije i autonoman pristup svemiru i stalno promatranje Zemlje kako bi se bolje procijenile unutarnje i vanjske prijetnje;

22.  ponovno potvrđuje ulogu EU-a kao globalnog faktora pomorske sigurnosti i naglašava važnost razvoja relevantnih civilnih i vojnih sposobnosti; u tom pogledu pozdravlja usvajanje revidiranog akcijskog plana strategije pomorske sigurnosti EU-a u lipnju 2018.;

23.  smatra da je ključno da EU i NATO unaprijede razmjenu informacija obavještajnih službi kako bi se omogućilo formalno utvrđivanje kibernapada, a slijedom toga i nametanje restriktivnih kazni odgovornima za te kibernapade;

24.  prepoznaje stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu i potrebu za poboljšanjem sinergija između njegovih civilnih i sigurnosnih/obrambenih aspekata; ističe da je potrebno iskoristiti svemirske kapacitete, uzimajući pritom u obzir i šire geopolitičko okružje i ZSOP, te pritom naglašava da su svemirski programi EU-a civilne prirode;

25.  pozdravlja korake EU-a prema konsolidaciji kiberotpornosti uspostavom europskog okvira za kibersigurnosnu certifikaciju, jačanjem agencije EU-a za kibersigurnost i brzom provedbom Direktive (EU) 2016/1148 o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava(13) (Direktiva NIS);

26.  smatra da se miješanjem u izbore u drugim zemljama uz pomoć kibernetičkih operacija potkopava ili krši pravo ljudi da sudjeluju u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno odabranih predstavnika, kako je propisano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, te da je takvo miješanje drugih država kršenje međunarodnog prava, čak i kad ne dođe do primjene vojne sile, prijetnje teritorijalnom integritetu ili prijetnje političkoj neovisnosti;

27.  smatra da bi se kapaciteti za sigurnost i obranu Unije mogli poboljšati boljim iskorištavanjem postojećih okvira obrambene i vojne suradnje kao što su europski multinacionalni vojni stožer visokog stupnja spremnosti i borbene skupine EU-a, uz jačanje sličnih inicijativa unutar NATO-a umjesto da ih se kopira; vjeruje da će to pridonijeti kontinuiranoj transformaciji nacionalnih oružanih snaga i postizanju cilja veće interoperabilnosti, održivosti, fleksibilnosti i spremnosti za raspoređivanje;

28.  pozdravlja uspostavu Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a sredstvima u visini od 500 milijuna EUR do 2020.; poziva na njegovu brzu provedbu;

29.  smatra da će EDIDP pomoći u poticanju konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije EU-a, što će među ostalim obuhvaćati projektiranje, izradu prototipa, ispitivanje, kvalifikaciju i certifikaciju obrambenih proizvoda, kao i razvoj tehnologija unutar konzorcija uključujući mala i srednja poduzeća, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, istraživačke centre i sveučilišta, te suradnju između država članica, što sve doprinosi strateškoj autonomiji EU-a i jačanju europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB); ističe da unutarnja i vanjska dimenzija ZSOP-a Unije mogu imati koristi od razvoja jedinstvenog obrambenog tržišta;

30.  pozdravlja Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za obranu i znatna financijska sredstva koja Komisija predlaže za sljedeći VFO; poziva na to da se u obzir uzmu početna iskustva iz provedbe Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) te pilot-projekt i pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane; ističe da bi u obzir trebalo uzeti rezultate EDIDP-a i izražava nadu da će se o Prijedlogu što prije postići dogovor radi poboljšanja europske obrambene industrije i njezine sposobnosti za suradnju s partnerima;

31.  naglašava da se strateški ciljevi EU-a u području sigurnosti i obrane mogu postići samo ako se strogo usklade potrebe i dugoročni zahtjevi za izgradnju kapaciteta oružanih snaga i obrambene industrije država članica; primjećuje da Plan razvoja sposobnosti (CDP) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) mogu dati značajan doprinos postizanju tog cilja;

32.  ponovno ističe da bi Europska obrambena agencija trebala biti provedbena agencija za djelovanja Unije u okviru europske politike kapaciteta i naoružanja, kad je to predviđeno Ugovorom iz Lisabona; naglašava da bi se administrativni i operativni rashodi Europske obrambene agencije trebali financirati iz proračuna Unije; pozdravlja manje prilagodbe proračuna Europske obrambene agencije, ali naglašava da su za sve veći broj odgovornosti Europske obrambene agencije u kontekstu, među ostalim, PESCO-a, CARD-a i Europskog fonda za obranu potrebna odgovarajuća sredstva;

33.  podsjeća da je potrebno pojednostaviti organizaciju više zajedničkih programa osposobljavanja i vježbi između europskih oružanih snaga, čime bi se promicala interoperabilnost, standardizacija i pripravnost s ciljem suočavanja sa širokim spektrom konvencionalnih i nekonvencionalnih prijetnji;

34.  pozdravlja nedavne mjere za jačanje civilnog ZSOP-a kao ključnog dijela zajedničkog pristupa EU-a, posebno pri razvoju kapaciteta i sposobnosti reagiranja civilne misije ZSOP-a, pri čemu je naglasak stavljen na poboljšanje djelotvornosti u savladavanju izazova u unutarnjoj i vanjskoj politici; ističe da bi u idućem VFO-u Vijeće i Komisija trebali povećati ulaganja u civilno sprečavanje sukoba, čime bi se doprinijelo jačanju uloge EU-a kao međunarodnog aktera; poziva na prilagodbu struktura i postupaka zajedničke vanjske i obrambene politike radi bržeg, učinkovitijeg i integriranijeg raspoređivanja i provedbe civilnih i vojnih misija i operacija;

35.  poziva EU i države članice da uvijek daju prioritet mirenju kao prvom sredstvu za odgovor na novonastale krize i da podrže napore za mirenjem koje poduzimaju ostali partneri; naglašava da EU aktivno promiče mirno pregovaranje i sprečavanje sukoba među svojim međunarodnim partnerima;

Stalna strukturirana suradnja

36.  pozdravlja provedbu sveobuhvatnog PESCO-a kao temeljni korak prema boljoj suradnji u području sigurnosti i obrane među državama članicama; priznaje da je PESCO-a pravno obvezujući dugoročni projekt, koji uključuje skup vrlo ambicioznih obveza kao i cijeli niz projekata suradnje; naglašava potrebu za potpunim usklađivanjem aktivnosti PESCO-a i ostalih aktivnosti ZSOP-a, posebno s ciljevima ZSOP-a koji su utvrđeni UEU-om, te aktivnosti koje se provode s NATO-om; smatra da bi PESCO trebao biti pokretač za izgradnju kapaciteta obiju organizacija;

37.  poziva države članice sudionice da predstave projekte sa strateškom europskom dimenzijom, kao odgovor na nedostatke koji su utvrđeni u sposobnostima EU-a te kojima se jača EDTIB; poziva države članice koje sudjeluju u PESCO-u da pokažu veću ambiciju i da u potpunosti u obzir uzmu opseg europske dodane vrijednosti pri podnošenju prijedloga za daljnje projekte u okviru PESCO-a;

38.  ističe usku povezanost PESCO-a s CARD-om i Europskim fondom za obranu radi poboljšanja obrambenih sposobnosti država članica;

39.  pozdravlja odluku Vijeća o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a, kojima će se razjasniti brojna otvorena pitanja o pojedinostima provedbe PESCO-a; međutim, primjećuje da će biti potrebna dodatna proračunska sredstva za pokrivanje administrativnih rashoda Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Europske obrambene agencije kako bi im se omogućilo da izvrše svoje zadaće kao tajništvo PESCO-a;

Misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike

40.  prima na znanje doprinos misija i operacija ZSOP-a za međunarodni mir i stabilnost, ali izražava žaljenje što učinkovitost tih misija može biti ugrožena strukturnim slabostima, nejednakim doprinosima država članica i neprimjerenim operativnim okružjem; primjećuje da razvoj zajedničke vanjske i obrambene politike prije svega zahtijeva političku volju država članica koja se temelji na zajedničkim interesima i prioritetima te na uspostavljanju struktura institucionalne suradnje; smatra da dugotrajna misija ZSOP-a EU-a, Operacija Althea EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, i dalje ima ulogu odvraćanja kao vidljiv znak snažnog angažmana EU-a u pogledu te zemlje i šire regije zapadnog Balkana; smatra stoga bitnim da ona i dalje ima svoje izvršni ovlasti i da zadrži trenutačni broj pripadnika snaga (600 djelatnika) jer može doći do destabilizacije sigurnog i zaštićenog okružja zbog povećanih napetosti i etno-nacionalistički usmjerenih politika;

41.  ponovno potvrđuje stratešku važnost partnerstva između EU-a i Afrike na temelju njihovih bliskih povijesnih, kulturnih i zemljopisnih veza; naglašava da je potrebno ojačati suradnju, među ostalim i u području sigurnosti; posebno ističe važnost postupka regionalizacije aktivnosti ZSOP-a u Sahelu, čime se objedinjuju civilne i vojne aktivnosti EU-a radi jačanja sposobnosti za suradnju zemalja skupine G5 Sahel;

42.  napominje da se u geopolitičkoj situaciji u Rogu Afrike primjećuje sve veće tržišno natjecanje s obzirom na njegovu važnost za globalnu trgovinu i regionalnu stabilnost; stoga pozdravlja stalnu nazočnost misija Operacija Atalanta, EUCAP Somalia i EUTM Somalia jer doprinose stabilizaciji regije; naglašava međutim da ZSOP može biti samo dio bilo kojeg rješenja za mnogostruke izazove s kojima se regija suočava i primjećuje stalnu važnost sveobuhvatnog pristupa;

43.  također pozdravlja aktivnosti misija i operacija EU-a u regiji Sahel, EUCAP Sahel Mali, EUCAP Sahel Niger i EUTM Mali i doprinos koji daju regionalnoj stabilnosti, borbi protiv terorizma i trgovanja ljudima te sigurnosti lokalnog stanovništva;

44.  primjećuje rezultate nedavnog izvješća Europskog revizorskog suda o misijama EUCAP Sahel Niger i EUCAP Sahel Mali, koji su skrenuli pozornost na probleme u osposobljavanju osoblja, slobodnim radnim mjestima, održivosti i pokazateljima uspješnosti, probleme koji će vjerojatno utjecati i na druge civilne misije; pozdravlja brzu reakciju ESVD-a koja se odnosi na pitanja postavljena radi povećanja učinkovitosti civilnih misija ZSOP-a; pozdravlja uključivanje Europskog revizorskog suda u reviziju misija i operacija ZSOP-a te potiče izradu dodatnih posebnih izvješća o drugim misijama i operacijama;

45.  naglašava stalni doprinos operacije Sophia EUNAVFOR MED-a u okviru širih nastojanja EU-a da razbije poslovni model krijumčarenja ljudi i trgovanja ljudima u južnom i srednjem Sredozemlju te spriječi daljnji gubitak života na moru;

46.  pozdravlja uspostavu i potpunu operativnu sposobnost Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC) za misije i operacije EU-a bez izvršnih ovlasti (misije osposobljavanja); naglašava potrebu da se Službi za vojno planiranje i provođenje ubrzo dodijeli mandat za planiranje i provedbu svih vojnih operacija ZSOP-a u budućnosti te potrebu da se uklone neke prepreke za raspoređivanje borbenih skupina EU-a; poziva na pojačanu suradnju i koordinaciju između MPCC-a i Službe za planiranje i vođenje civilnih operacija (CPCC), među ostalim u kontekstu Zajedničke koordinacijske jedinice za potporu (JSCC), kako bi se maksimalno povećala koordinacija civilnih i vojnih sinergija i razmjena stručnog znanja u okviru integriranijeg i sveobuhvatnog pristupa krizama i sukobima; poziva na jačanje MPCC-a u cilju povećanja njegovih sposobnosti za zapovijedanje izvršnim operacijama i njihovu kontrolu te povećanja sinergija s civilnim misijama;

47.  naglašava potrebu za primjenom rodne perspektive u aktivnostima ZSOP-a EU-a s obzirom na ulogu koju žene imaju u ratu, stabilizaciji i procesima izgradnje mira; naglašava da je potrebno boriti se protiv rodno uvjetovanog nasilja kao ratnog instrumenta u područjima sukoba; naglašava da rat ima veći negativan učinak na žene nego na muškarce; poziva EU i njegove međunarodne partnere da aktivno uključe žene u mirovne i stabilizacijske procese te da se bave njihovim posebnim sigurnosnim potrebama;

48.  poziva na brzu provedbu inicijative za jačanje sposobnosti u okviru potpore sigurnosti i razvoju kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost misija i operacija ZSOP-a te EU-u omogućilo da ojača sigurnosne i obrambene kapacitete svojih partnerskih zemalja;

49.  potiče ESVD i Vijeće da pojačaju trenutačne napore za poboljšanje kibersigurnosti, osobito za misije ZSOP-a, među ostalim poduzimanjem mjera na razini EU-a i država članica, kako bi se ublažile prijetnje za ZSOP, na primjer izgradnjom otpornosti s pomoću obrazovanja, osposobljavanja i vježbi te pojednostavljenjem okružja u kojem se provodi obrazovanje i osposobljavanje o kiberobrani EU-a;

50.  smatra da su EU i njegove države članice suočeni s dosad neviđenom prijetnjom u obliku kibernapada koje sponzoriraju države, kao i u obliku kiberkriminala i terorizma; smatra da su kibernapadi sami po sebi prijetnja za koju je potreban odgovor na razini EU-a; potiče države članice da si međusobno pružaju pomoć u slučaju kibernapada usmjerenog na jednu od njih;

Odnos EU-a i NATO-a

51.  naglašava da je strateško partnerstvo između EU-a i NATO-a ključno za rješavanje sigurnosnih izazova s kojima se suočava EU i njegovo susjedstvo; imajući na umu da su 22 od 28 država članica EU-a također i članice NATO-a, ističe da bi se suradnjom EU-a i NATO-a trebale dopunjavati i uzajamno poštovati njihove posebnosti i uloge; naglašava da ove dvije organizacije imaju različite karakteristike te da bi trebale surađivati i u potpunosti poštovati autonomiju i postupke odlučivanja druge strane, na temelju načela recipročnosti, ne dovodeći u pitanje posebne značajke sigurnosne i obrambene politike država članica; uvjeren je da bi se jači EU i NATO međusobno jačali, stvarali više sinergija i povećali učinkovitost za sigurnost i obranu svih partnera; ističe da je strateško partnerstvo EU-a i NATO-a podjednako važno za razvoj zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a i za budućnost NATO saveza te za odnose između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita;

52.  pozdravlja glavne stupove nove izjave EU-a i NATO-a usvojene na sastanku na vrhu NATO-a održanom 12. srpnja 2018. u Bruxellesu te naglašava da uspješna provedba Zajedničke izjave ovisi o političkoj volji svih država članica tijekom cijelog postupka; iako pozdravlja konkretne rezultate provedbe 74 zajedničke aktivnosti, ipak smatra da su potrebni dodatni napori u pogledu praktične provedbe mnogih obveza koje su već preuzeli, posebno u području borbe protiv hibridnih prijetnji, kibersigurnosti i zajedničkih vježbi; posebno prima na znanje uključivanje Europske obrambene agencije u provedbu 30 aktivnosti;

53.  ističe da bi napori u pogledu vojne mobilnosti trebali biti prioritet te doprinijeti učinkovitoj provedbi misija i operacija ZSOP-a i obrambenom stavu NATO saveza; stoga potiče obje organizacije da i dalje što bliže surađuju u području vojne mobilnosti, među ostalim razvojem zajedničkih zahtjeva kako bi se olakšalo brzo kretanje snaga i opreme Europom, imajući na umu višesmjerne izazove koji dolaze uglavnom s juga i s istoka; poziva Komisiju da podupre te napore neophodnim ulaganjima i po potrebi zakonodavstvom; naglašava da je potrebno pojednostavniti administrativne postupke za prekogranično kretanje snaga za brzi odgovor unutar EU-a;

54.  u tom kontekstu ističe komplementarnost EU NATO-a i NATO-a te potrebu da se zajamči da se multinacionalne inicijative i EU-a i NATO-a za razvoj sposobnosti međusobno dopunjuju i jačaju;

55.  naglašava važnost suradnje i integracije u području kibersigurnosti, ne samo između država članica, ključnih partnera i NATO-a nego i između različitih dionika u društvu;

Partnerstva u okviru ZSOP-a

56.  naglašava da partnerstva i suradnja s državama i organizacijama koje dijele vrijednosti EU-a doprinose učinkovitijem ZSOP-u; pozdravlja doprinos partnera ZSOP-a sadašnjim misijama i operacijama EU-a koje doprinose jačanju mira, regionalne sigurnosti i stabilnosti;

57.  smatra da je od ključne važnosti daljnje jačanje suradnje s institucijskim partnerima, uključujući UN, NATO, Afričku uniju i OESS, te sa strateškim bilateralnim partnerima poput SAD-a; preporučuje daljnji razvoj partnerstava u okviru ZSOP-a u području jačanja otpornosti partnera i reforme sigurnosnog sektora;

58.  naglašava važnost partnerstva EU-a i UN-a u rješavanju međunarodnih sukoba i izgradnji mira; poziva EU i UN da ojačaju upravljački odbor EU-a i UN-a za zajednički savjetodavni mehanizam za upravljanje krizama te da iskoriste puni potencijal svojeg partnerstva udruživanjem političke legitimnosti i operativnih sposobnosti;

59.  snažno vjeruje da bi nakon Brexita EU trebao očuvati najbliže moguće partnerstvo za sigurnost i obranu s Ujedinjenom Kraljevinom,

Parlamentarna dimenzija

60.  naglašava iznimnu važnost parlamentarnog nadzora kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane na nacionalnoj i europskoj razini kao sastavnog elementa za daljnji napredak u tom području politike te u tom kontekstu potiče parlamentarne dionike na blisku suradnju te da pokušaju osmisliti nove ili poboljšane oblike suradnje kako bi se osigurao nesmetan parlamentarni nadzor na svim razinama; podsjeća na važnost uključivanja civilnog društva i građana u buduće rasprave o europskoj sigurnosti;

61.  iako pozdravlja sveukupni napredak koji je postignut u pogledu ZSOP-a od predstavljanja Globalne strategije EU-a, napominje da parlamentarne strukture na razini EU-a, koje su uspostavljene u vrijeme kad je razina ambicije i razina aktivnosti EU-a u području obrambene i sigurnosne politike bila prilično ograničena, više nisu prikladne za pružanje potrebnog parlamentarnog nadzora nad područjem politike koje se brzo razvija, tražeći kapacitet za brzu reakciju; stoga ponavlja svoj prethodni poziv da Pododbor za sigurnost i obranu postane punopravni odbor i da mu se omoguće odgovarajuće nadležnosti potrebne za doprinos sveobuhvatnom parlamentarnom nadzoru nad ZSOP-om, uključujući PESCO, Europsku obrambenu agenciju i druge aktivnosti ZOSP-a koje su predviđene Ugovorima; smatra da bi se napredovanje od pododbora do odbora trebalo postići zamjenom ad hoc upravljanja obranom i sigurnošću na razini Komisije konkretnijim modelom, uzimajući u obzir sve veću složenost napora kojima se treba upravljati;

62.  napominje da je više država članica nedavno pozvalo na osnivanje Vijeća sigurnosti EU-a te smatra da je taj koncept potrebno detaljnije definirati prije nego što se provede procjena njegove dodane vrijednosti;

63.  ponavlja svoj poziv za uspostavom formata za sastanak ministara obrane unutar Vijeća kojim bi predsjedala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica; uviđa da bi daljnja europska integracija trebala značiti demokratičniji nadzor u okviru parlamentarne kontrole; stoga naglašava da je potrebno ojačati ulogu Europskog parlamenta u tom području, i to s pomoću punopravnog odbora za sigurnost i obranu, koji bi dopunjavali zajednički međuparlamentarni sastanci predstavnika nacionalnih parlamenata i zastupnika u Europskom parlamentu;

64.  naglašava da bi se u sklopu svake buduće konvencije ili međuvladine konferencije na kojoj će se pripremati izmjena Ugovora EU-a trebala razmotriti uspostava europskih snaga koje bi imale učinkovit obrambeni kapacitet za sudjelovanje u očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i sa zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a;

o
o   o

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, agencijama EU-a u području svemira, sigurnosti i obrane te nacionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 335, 13.12.2008., str. 99.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0513.
(3) SL C 93, 9.3.2016., str. 144.
(4) SL C 337, 20.9.2018., str. 11.
(5) SL C 224, 27.6.2018., str. 18.
(6) SL C 224, 27.6.2018., str. 50.
(7) SL C 369, 11.10.2018., str. 36.
(8) SL C 263, 25.7.2018., str. 125.
(9) SL C 334, 19.9.2018., str. 253.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0257.
(11) SL C 238, 6.7.2018., str. 89.
(12) SL C 369, 11.10.2018., str. 47.
(13) SL L 194, 19.7.2016., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 7. listopada 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti