(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

[Amandman 1, osim ako nije drugačije naznačeno]

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0409/2018). (2) * Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 172. i 194.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te za poticanje stvaranja radnih mjesta i poštovanje dugoročnih obveza u pogledu dekarbonizacije Unija treba modernu, multimodalnu i učinkovitu infrastrukturu za doprinos povezivanju i integraciji Unije i svih njenih regija, uključujući zabačene, najudaljenije, otočne, periferne i planinske regije u sektorima prometa, energetike i digitalnom sektoru. Te veze trebale bi pridonijeti poboljšanju slobodnog kretanja osoba, uključujući osobe sa smanjenom pokretljivošću, robe, kapitala i usluga. Transeuropske mreže trebale bi pojednostavniti prekogranične veze, potaknuti veću ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te pridonijeti konkurentnijem i održivom socijalnom tržišnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena.

(2)  Cilj je Instrumenta za povezivanje Europe (dalje u tekstu „Program”) ubrzavanje ulaganja u području transeuropskih mreža i osiguravanje financijskih sredstava, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, služeći se financijskom polugom, uz istodobno povećavanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti. Program bi trebao omogućiti potpuno iskorištavanje sinergija između prometnog, energetskog i digitalnog sektora pa tako poboljšati djelotvornost djelovanja Unije te omogućiti optimaciju troškova provedbe.

(2a)  Program bi trebao doprinositi promicanju teritorijalne dostupnosti i povezanosti svih regija Unije, uključujući izolirane, najudaljenije, otočne, udaljene, planinske i prekogranične regije te nenaseljena područja i područja s vrlo malo stanovnika;

(3)  Cilj bi Programa također trebao biti doprinos djelovanju EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, potpora ekološki i društveno održivim projektima i, ako je primjenjivo, mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih. Konkretno, trebalo bi pojačati doprinos Programa postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma, predloženih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te dugoročnih dekarbonizacijskih ciljeva.

(3a)   U okviru Programa treba osigurati visoku razinu transparentnosti pružanjem pristupa relevantnim dokumentima, posebno u slučajevima kada projekti utječu na okoliš i zdravlje ljudi. U postupcima ocjenjivanja projekata treba uzeti u obzir društvene i kohezijske kriterije, posebno prihvaćanje lokalnih zajednica. [Am. 82]

(4)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovom bi se Uredbom stoga trebalo podupirati klimatsku politiku kao element koji se podrazumijeva i pridonijeti općem cilju da se s 25 % proračunskih rashoda EU-a pridonosi podupiranju klimatskih ciljeva(3). Očekuje se da će se mjerama u okviru ovog Programa pridonijeti klimatskim ciljevima sa 60 % ukupne financijske omotnice Programa, među ostalim na temelju ▌ pokazatelja iz Rija. ▌ Rashodi koji se odnose na željezničku infrastrukturu i infrastrukturu plovnih putova, infrastrukturu za punjenje, alternativna i održiva goriva za sve oblike prijevoza, energetsku učinkovitost, čisti gradski prijevoz, prijenos električne energije, skladištenje električne energije, pametne mreže, transport CO2, obnovljivu energiju, ▌ unutarnje plovne putove▌, multimodalni prijevoz i infrastrukturu za plin trebaju biti usklađeni s klimatskim ciljevima. Odgovarajuće će mjere biti utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u okviru odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja. Kako bi se spriječilo da infrastruktura bude ugrožena zbog mogućih dugoročnih utjecaja klimatskih promjena i kako bi se osiguralo da troškovi emisija stakleničkih plinova nastalih u projektu budu uključeni u ekonomsku evaluaciju projekta, projekti koji se podupiru Programom trebali bi dokazati održivost na promjenu klime u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala sastaviti dosljedno sa smjernicama koje su, gdje je primjenjivo, sastavljene za druge programe Unije. U skladu s ciljevima i obvezama Unije za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, Programom se potiče preusmjeravanje na održivije načine prijevoza, kao što su željeznica, čisti gradski prijevoz, morski prijevoz i unutarnji plovni putovi;

(5)  Kako bi se ispunile obveze izvješćivanja utvrđene u članku 11. točki (c) Direktive (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ u pogledu uporabe sredstava Unije za potporu mjerama poduzetima s ciljem usklađivanja s ciljevima te Direktive, prate se rashodi povezani sa smanjenjem emisija ili onečišćujućih tvari u zraku na temelju te Direktive.

(6)  Važan je cilj ovog Programa jačanje sinergija i komplementarnosti između prometnih, energetskih i digitalnih sektora. U tu bi svrhu programi rada mogli biti djelotvorno usmjereni na konkretna područja za intervenciju, kao što su, na primjer, povezana i automatizirana mobilnost, održiva alternativna goriva, uključujući relevantnu infrastrukturu za sve načine prijevoza ili zajedničku prekograničnu infrastrukturu, te bi se njima trebala zajamčiti povećana fleksibilnost u pogledu spajanja financijske potpore u tim sektorima. Omogućavanje digitalne komunikacije moglo bi predstavljati sastavni dio projekta od zajedničkog interesa u području energije i prometa. Program bi trebao unutar svakog sektora imati mogućnost smatrati određene sinergijske komponente iz drugog sektora prihvatljivima u slučajevima kad bi taj pristup povećao socioekonomsku korist od ulaganja. Trebalo bi poticati sinergije među sektorima putem kriterija za dodjelu u postupku odabira mjera i putem povećanog sufinanciranja.

(7)  U smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), utvrđenima Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(4), (dalje u tekstu „smjernice za TEN-T”) identificira se infrastruktura TEN-T-a, utvrđuju zahtjevi koje ta infrastruktura mora ispunjavati te navode mjere za njihovu provedbu. U tim se smjernicama posebno predviđa dovršetak osnovne mreže do 2030. stvaranjem nove infrastrukture te znatnom modernizacijom i obnovom postojeće infrastrukture.

(7a)   Mjere kojima se pridonosi izradi projekata od zajedničkog interesa u prometnom sektoru, koje su financirane Programom, trebale bi se temeljiti na komplementarnosti svih vrsta prijevoza radi omogućavanja učinkovitih, međusobno povezanih i multimodalnih mreža kako bi se zajamčila povezivost diljem Unije.

(8)  Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u smjernicama za TEN-T, nužno je prioritetno poduprijeti trenutačne projekte TEN-T, kao i za prekogranične veze, uska grla, horizontalne prioritete, veze koje nedostaju i gradske čvorove i osigurati, ako je primjenjivo, da su podržane mjere u skladu s planovima rada za koridore utvrđenima u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 te s općim razvojem ukupne mreže s obzirom na radne karakteristike i interoperabilnost.

(8a)   U nekim slučajevima projekti ostvareni na državnom području jedne države članice imaju znatan prekogranični učinak i stvaraju vrijednost koja premašuje nacionalne granice tako što poboljšavaju prekogranične pomorske veze ili povezivost sa širim gospodarstvom izvan nacionalnih granica. Stoga bi projekte koji su pokazali takav učinak trebalo smatrati prekograničnima.

(8b)   Kako bi se uzele u obzir iznimne okolnosti koje predstavlja izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, treba predvidjeti povezivanje Irske s kontinentalnom Europom izmjenom rute i sastava koridora TEN-T kako bi se njime obuhvatile pomorske veze između irskih i kontinentalnih luka osnovne mreže i sveobuhvatne mreže.

(9)  Kako bi se uzelo u obzir porast prometnih tokova i razvoj mreže, trebalo bi prilagoditi usklađenost koridora osnovne mreže, njihovih prethodno identificiranih dionica i kapaciteta. Te prilagodbe osnovne mreže ne bi trebale utjecati na njezino dovršenje do 2030. te bi trebale poboljšati mjeru u kojoj koridori pokrivaju teritorij EU-a i biti razmjerne kako bi se zadržalo dosljednost i učinkovitost u razvoju i koordinaciji koridora. Zbog toga se duljina koridora osnovne mreže ne bi smjela povećati za više od 15 %. Razvoj sveobuhvatne mreže mora se pratiti i procjenjivati kako bi se zajamčila relevantnost dionica.

(10)  Nužno je promicati javna i privatna ulaganja u pametnu, interoperabilnu, održivu, multimodalnu, uključivu i sigurnu mobilnost, dostupnu osobama sa smanjenom pokretljivošću, širom Unije i za sve načine prijevoza. Komisija je 2017. predstavila(5) „Europu u pokretu”, sveobuhvatan skup inicijativa za sigurnost prometa, poticanje pametnih cestarina, smanjenje emisija CO2, onečišćenja zraka i zagušenja, promicanje povezane i autonomne mobilnosti te osiguravanje primjerenih uvjeta i trajanja odmora za radnike. Te bi inicijative Unija trebala financijski poduprijeti ovim Programom kad je to primjenjivo, na primjer, radi ubrzavanja početka primjene pametnog tahografa i njegove prilagodbe.

(11)  Na temelju smjernica za TEN zahtijeva se, u vezi s novim tehnologijama i inovacijama, da TEN-T omogući dekarbonizaciju svih načina prijevoza poticanjem energetske učinkovitosti i upotrebe alternativnih goriva, uz poštivanje načela tehnološke neutralnosti. Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća(6) utvrđuje se zajednički okvir mjera za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza u Uniji kako bi se što je moguće više smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i ublažio utjecaj prometa na okoliš i klimu, a od država članica zahtijeva se da osiguraju dostupnost javnih mjesta za punjenje ili opskrbu od 31. prosinca 2025. Kao što je navedeno u prijedlozima Komisije(7) iz studenoga 2017., nužan je sveobuhvatan skup mjera za promicanje mobilnosti s niskom razinom emisija, uključujući financijsku potporu ako tržišni uvjeti ne stvaraju dovoljne poticaje.

(12)  U kontekstu svoje Komunikacije „Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista”(8) Komisija je istaknula da će zbog automatiziranih vozila i naprednih sustava za povezivost vozila postati sigurnija, da će ih se lakše dijeliti i da će biti pristupačnija građanima, uključujući one kojima danas usluge mobilnosti nisu dostupne, kao što su starije osobe i osobe sa smanjenom pokretljivošću. U tom je kontekstu Komisija predložila „Strateški akcijski plan EU-a za sigurnost na cestama” i reviziju Direktive 2008/96/EZ o upravljanju infrastrukturom za sigurnost na cestama. U istom smislu, drugi propisi, kao što je Direktiva 2004/54/EZ, o minimalnim zahtjevima za sigurnost tunela transeuropske mreže prometnica trebali bi se prilagoditi novim standardima sigurnosti i digitalizaciji sektora prometa. Usto, poboljšanje sigurnosti trebalo bi biti prioritet i u sektoru željezničkog prometa. Osobito je važno ulaganje u sigurnost križanja željezničkih pruga (tj. u signalizaciju, poboljšanje infrastrukture). Na 114 000 željezničko-cestovnih prijelaza koji postoje u EU-u 2012. su se dogodile 573 teške prometne nesreće u kojima je poginulo 369 osoba, a 339 ih je teško ozlijeđeno (izvješće ERA-e iz 2014.). Zbog toga je potrebno na razini EU-a identificirati željezničko-cestovne prijelaze koji predstavljaju visok sigurnosni rizik s ciljem ulaganja u poboljšanje spomenute infrastrukture, koju bi u velikoj mjeri trebalo zamijeniti mostovima i podzemnim prijelazima.

(13)  U svrhu boljeg ostvarivanja projekata u području prometa u slabije razvijenim dijelovima mreže trebalo bi sredstva iz Kohezijskog fonda prenijeti u Program radi financiranja projekata u području prometa u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda. U početnoj bi fazi ▌ u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje trebalo poštovati nacionalnu raspodjelu sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Na kraju početne faze, sredstva prenesena u Program koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture treba na konkurentskoj osnovi dodijeliti projektima u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda uz davanje prioriteta prekograničnim vezama i vezama koje nedostaju. Komisija bi trebala podupirati države članice koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda u njihovim nastojanjima da razviju primjeren projektni proces, osobito jačanjem institucionalnih sposobnosti predmetnih javnih uprava.

(14)  Nastavno na Zajedničku komunikaciju o poboljšanju dvojne mobilnosti u Europskoj uniji iz studenoga 2017.(9), akcijski je plan za vojnu mobilnost, koji su 28. ožujka 2018. donijeli Komisija i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku(10), istaknuo da je politika za prometnu infrastrukturu očita prilika za povećanje sinergija između obrambenih potreba i TEN-T-a, s ukupnim ciljem poboljšanja mobilnosti u cijeloj Uniji. U akcijskom je planu navedeno da se Vijeće poziva da do sredine 2018. razmotri i potvrdi vojne zahtjeve s obzirom na prometnu infrastrukturu i da će službe Komisije do 2019. identificirati dijelove transeuropske prometne mreže prikladne i za dvojnu (civilnu i vojnu) namjenu infrastrukture, uključujući dijelove gdje postoji mogućnost poboljšanja postojeće infrastrukture. Infrastruktura će uvijek imati dvojnu namjenu. Financiranje Unije za provedbu projekata s dvojnom namjenom trebalo bi se provoditi putem Programa na temelju posebnih programa rada s pomoću mjerljivih mjera u skladu s primjenjivim zahtjevima, kako su definirani u kontekstu akcijskog plana.

(14a)   Uspostava Akcijskog plana za dvojnu mobilnost Unije (civilnu i obrambenu) dio je općeg cilja poboljšanja mobilnosti u EU-u te istodobnog rješavanja logističkih izazova te izazova povezanih s mobilnosti koji su utvrđeni u zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) Europske unije. U tu je svrhu ključno uskladiti prekogranične i carinske standarde i propise, kao i administrativne i zakonodavne postupke. Uloga zajedničkih pothvata EU-a ključna je, među ostalim, za doprinos usklađivanju pravnih i zakonodavnih postupaka u pogledu CEF-a, kao i Akcijskog plana za dvojnu mobilnost (civilnu i obrambenu). Dvojnom mobilnosti (civilnom i obrambenom) pridonijet će se razvoju CEF-a, posebice u pogledu proračunskih pitanja, te rješavanju novih i budućih potreba.

(15)  Komisija je u svojoj komunikaciji „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(11) istaknula posebne prometne, energetske i digitalne potrebe najudaljenijih regija te potrebu da se osigura adekvatno financiranje Unije za njihovo ispunjavanje, uključujući putem Programa primjenom stopa sufinanciranja do najviše 85 %.

(16)  S obzirom na velika ulaganja potrebna za dovršetak osnovne mreže TEN-T-a do 2030. (procijenjena na 350 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), sveobuhvatne mreže TEN-T-a do 2050. i ulaganja u dekarbonizaciju, digitalizaciju i urbani prijevoz (procijenjena na 700 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), primjereno je zadržati odgovarajući proračun za prometni sektor, u skladu s onim koji je predviđen na početku programskog razdoblja 2014.–2020. te najučinkovitije upotrebljavati različite EU-ove programe i instrumente financiranja i tako optimirati dodanu vrijednost ulaganja koje podupire Unija. To bi se postiglo racionaliziranim procesom ulaganja kojim bi se omogućila vidljivost prometnih projekata i dosljednost s relevantnim programima Unije, osobito Instrumentom za povezivanje Europe, Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom i InvestEU-om. Konkretno, ako je primjenjivo, trebali bi se uzeti u obzir uvjeti u skladu s kojima bi to bilo moguće, kako je utvrđeno u Prilogu IV. Uredbe (EU) XXX [Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize].

(17)  Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(12) utvrđuju se prioriteti transeuropske energetske infrastrukture koje treba provesti kako bi se postigli ciljevi energetske i klimatske politike Unije, identificiraju projekti od zajedničkog interesa potrebni za provedbu tih prioriteta te utvrđuju mjere u području izdavanja dozvola, uključivanja javnosti te propisa za ubrzavanje i/ili olakšavanje provedbe tih projekata, uključujući kriterije za prihvatljivost tih projekata za dobivanje financijske potpore Unije. Popis projekata od zajedničkog interesa i smjernice TEN-E trebalo bi revidirati kako bi se u potpunosti uzeli u obzir opći i konkretni ciljevi Pariškog sporazuma te klimatski i energetski ciljevi Unije za 2030. i razdoblje nakon toga.

(18)  U Direktivi se [preinačena Direktiva o obnovljivoj energiji] naglašava potreba za uspostavom poticajnog okvira za napredno iskorištavanje sredstava Unije uz izričito navođenje poticajnih mjera za pružanje potpore prekograničnoj suradnji u području obnovljive energije.

(19)  Iako je dovršetak mrežne infrastrukture i dalje prioritet za razvoj obnovljive energije, integracija prekogranične suradnje u području obnovljive energije i razvoj pametnog i učinkovitog energetskog sustava, uključujući rješenja za skladištenje i upravljanje potrošnjom kojima se pridonosi postizanju ravnoteže elektroenergetske mreže, odražava pristup donesen na temelju inicijative „Čista energije za sve Europljane” koji podrazumijeva kolektivnu odgovornost da se 2030. postigne ambiciozni cilj za obnovljivu energiju i izmijenjeni kontekst politike, pri čemu treba osigurati pravednu i adekvatnu socijalnu tranziciju, s ambicioznim dugoročnim ciljevima dekarbonizacije.

(20)  Inovativne infrastrukturne tehnologije koje omogućavaju prelazak na energiju i sustave mobilnosti s niskim emisijama ▌ te unapređuju sigurnost opskrbe i nastoje ostvariti veću energetsku neovisnost Unije ključne su za Unijin plan za dekarbonizaciju. Konkretno, Komisija je u „Komunikaciji o jačanju europskih energetskih mreža”(13) od 23. studenoga 2017. naglasila da će električna energija, pri čemu će obnovljiva energija do 2030. činiti polovinu izvora električne energije, biti sve veći pokretač dekarbonizacije sektora kojima su dosad dominirala fosilna goriva, kao što su promet, industrija, grijanje i hlađenje, te da stoga fokus transeuropske energetske infrastrukturne politike ▌ mora biti na međusobnoj povezanosti elektroenergetskih sustava, skladištenju električne energije, ▌projektima pametnih mreža i ulaganju u plinsku infrastrukturu. Kako bi se pružila potpora Unijinim ciljevima dekarbonizacije, integracije unutarnjeg tržišta i sigurnosti opskrbe, potrebno je razmatrati i prioritetizirati tehnologije i projekte koji pridonose prijelazu na gospodarstvo s niskom ▌ razinom emisija. Cilj će Komisije biti povećanje broja projekata prekograničnih pametnih mreža, inovativnog skladištenja i transporta ugljikova dioksida koji će se financirati iz Programa.

(20a)   Potrebna je potpora projektima pametnih mreža, kada ti projekti uključuju proizvodnju, raspodjelu ili potrošnju energije, primjenom upravljanja sustavima u stvarnom vremenu i utjecanjem na prekogranične energetske tokove. Popis energetskih projekata treba bolje odražavati središnju ulogu pametnih mreža u energetskoj tranziciji, a potpora Programa trebala bi pomoći u prevladavanju nedostatka financiranja koji trenutačno sprečava ulaganja u veću upotrebu tehnologije za pametne mreže.

(20b)  Kad je riječ o elektroenergetskim interkonekcijama, Uredbom (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom] utvrđen je cilj od 15 % elektroenergetskih interkonekcija među državama članicama za 2030. Program bi trebao doprinijeti postizanju tog cilja.

(21)  Postizanje jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o osnovnoj infrastrukturi za digitalno povezivanje. Digitalizacija europske industrije i modernizacija sektora poput prometa, energetike, zdravstvene zaštite i javne uprave ovise o općoj dostupnosti pouzdanih i cjenovno pristupačnih mreža velikog i vrlo velikog kapaciteta. Digitalna povezivost postala je jedan od presudnih faktora za uklanjanje ekonomskih, društvenih i teritorijalnih nejednakosti, čineći to pružanjem potpore modernizaciji lokalnih gospodarstava i isticanjem diversifikacije ekonomskih aktivnosti. Opseg intervencije Programa u području infrastrukture za digitalno povezivanje trebalo bi prilagoditi kako bi odražavao njezinu sve veću važnost za gospodarstvo i društvo u cjelini. Stoga je nužno utvrditi projekte infrastrukture za digitalno povezivanje od zajedničkog interesa potrebne za ispunjavanje ciljeva Unije u području jedinstvenog digitalnog tržišta i staviti izvan snage Uredbu (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(14).

(22)  U Komunikaciji „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitskom društvu”(15) (Strategija za gigabitsko društvo) utvrđuju se strateški ciljevi za 2025. u smislu optimiranja ulaganja u infrastrukturu za digitalno povezivanje. Cilj je Direktive (EU) 2018/XXX [Europski zakonik elektroničkih komunikacija], među ostalim, stvaranje regulatornog okruženja koje će biti poticajno za privatna ulaganja u mreže za digitalno povezivanje. Međutim, jasno je da će uvođenje mreža hitno zahtijevati veću pažnju zbog svoje ograničene troškovne učinkovitosti diljem Unije zbog različitih faktora kao što su udaljenost, teritorijalne ili geografske posebnosti, slaba naseljenost i razni socioekonomski faktori. Stoga bi Program trebao izravno nastojati prilagoditi postizanju ravnoteže između gradskih i ruralnih područja kako bi pridonosio postizanju strateških ciljeva utvrđenih u strategiji za gigabitsko društvo, pri čemu bi dopunjavao potporu za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta iz drugih programa, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i fonda InvestEU.

(23)  Iako su sve mreže za digitalno povezivanje koje su spojene na internet suštinski transeuropske, prvenstvenog zbog načina na koji rade aplikacije i usluge koje su njima omogućene, prioritetnu potporu iz Instrumenta za povezivanje Europe trebalo bi dati mjerama s najvećim očekivanim učinkom na jedinstveno digitalno tržište, među ostalim usklađivanjem tih mjera s ciljevima Komunikacije o strategiji za gigabitsko društvo, te na digitalnu transformaciju gospodarstva i društva, uzimajući u obzir uočene nedostatke tržišta i prepreke za provedbu.

(24)  Škole, sveučilišta, knjižnice, lokalne, regionalne ili nacionalne uprave, glavni pružatelji javnih usluga, bolnice i medicinski centri, prometna čvorišta i poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije su subjekti i mjesta koji mogu utjecati na važna socioekonomska kretanja u područjima u kojima se nalaze, uključujući ruralne sredine i slabo naseljena područja. Ti socioekonomski pokretači moraju biti najnapredniji u pogledu gigabitske povezivosti kako bi europskim građanima, poduzećima i zajednicama mogli pružiti pristup najboljim uslugama i aplikacijama. Programom bi se trebao podupirati pristup gigabitskoj povezivosti, brzoj povezivosti, uključujući najmoderniju mobilnu povezivost, tih socioekonomskih pokretača radi maksimalizacije njihovih pozitivnih učinaka prelijevanja na šire gospodarstvo i društvo, uključujući stvaranje veće potražnje za povezivošću i uslugama.

(25)  Uz to, na temelju uspjeha inicijative WiFi4EU Program bi trebao nastaviti podupirati pružanje besplatne, sigurne, kvalitetne, lokalne bežične povezivosti u središtima lokalnog javnog života, među kojima su subjekti s javnom misijom kao što su javna tijela i pružatelji javnih usluga te vanjski prostori dostupni javnosti, kako bi se podupirala digitalna vizija EU-a u lokalnim zajednicama.

(25a)  Digitalna infrastruktura važna je osnova za inovacije. Kako bi Program ostvario najveći mogući učinak, trebao bi se usmjeriti na financiranje te infrastrukture. Pojedinačne digitalne usluge i aplikacije, poput onih koje obuhvaćaju razne tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili primjenu umjetne inteligencije, stoga bi trebale biti izvan područja primjene Programa te bi se umjesto toga prema potrebi trebale razmatrati u okviru drugih instrumenata kao što je Digitalna Europa. Također je važno maksimalno povećati sinergije između različitih programa.

(26)  Za održivost očekivanih digitalnih usluga sljedeće generacije, poput aplikacija i usluga interneta stvari, od kojih se očekuju brojne koristi za različite sektore i društvo u cjelini, bit će potrebna neprekinuta prekogranična pokrivenost 5G mrežama, posebno kako bi korisnici i predmeti mogli biti stalno spojeni na internet dok su u pokretu. Međutim, scenariji podjele troškova uvođenja 5G mreža među tim sektorima i dalje su nejasni, a opaženi rizici komercijalnog uvođenja u nekim ključnim područjima vrlo visoki. Očekuje se da će cestovni koridori i željezničke veze biti ključna područja za prvu fazu novih aplikacija u području povezane mobilnosti i zato oni predstavljaju ključne prekogranične projekte za financiranje iz ovog Programa.

(27)  Nepovezana područja u svim dijelovima Unije, uključujući središnja područja, uska su grla i neiskorišteni potencijal za digitalno jedinstveno tržište. Visokokvalitetna internetska povezivost može u većini ruralnih i udaljenih područja imati bitnu ulogu u sprečavanju digitalnog jaza, izolacije i raseljavanja smanjivanjem troškova dostave robe i usluga čime se djelomično može kompenzirati za udaljenost. Visokokvalitetna internetska povezivost nužna je za nove gospodarske prilike kao što su precizna poljoprivreda i razvoj biogospodarstva u ruralnim područjima. Program bi trebao pridonijeti da sva europska ruralna i urbana kućanstva imaju pristup fiksnoj ili bežičnoj vezi velikog kapaciteta, s fokusom na uvođenju mreža na područjima na kojima su uočeni određeni nedostaci tržišta, a kojem se može pomoći bespovratnim sredstvima niskog intenziteta. Cilj Programa u tome trebao bi biti postizanje sveobuhvatne pokrivenosti kućanstava i područja jer je neekonomično kasnije otklanjati nedostatke na već pokrivenim područjima.

(28)  Stvaranje elektroničkih komunikacijskih okosnica, uključujući postavljanje podmorskih kabela kojima se povezuju europski teritoriji s trećim zemljama na ostalim kontinentima ili europski otoci ili prekomorski teritoriji s kopnom, potrebno je kako bi se osigurala zalihost takve vitalne infrastrukture te povećali kapacitet i otpornost EU-ovih digitalnih mreža. Međutim, ti su projekti često komercijalno neodrživi bez javne potpore.

(29)  U okviru mjera kojima se pridonosi projektima od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalnu povezivost uvodi se najbolja dostupna i odgovarajuća tehnologija ▌ uz istovremeno predlaganje najbolje ravnoteže između vrhunskih tehnologija u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže, kibersigurnosti i troškovne učinkovitosti te bi se te mjere trebale prioritetizirati u programima rada, uzimajući u obzir kriterije iz ove Uredbe. Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta može uključivati pasivnu infrastrukturu u cilju postizanja ne samo maksimalnih socioekonomskih koristi nego i koristi za okoliš. U određivanju prioriteta mjera uzimaju se u obzir potencijalna pozitivna prelijevanja u smislu povezivosti, na primjer ako se provedenim projektom može poboljšati ekonomska opravdanost budućih širenja mreže kojima bi se dodatno pokrili područja i populacije u trenutačno nepokrivenim područjima.

(30)  Unija je razvila vlastitu tehnologiju za satelitsko određivanje položaja, navigaciju i određivanje vremena (PNT), EGNOS/Galileo, i svoj vlastiti sustav za promatranje Zemlje, Copernicus. I EGNOS/Galileo i Copernicus nude napredne usluge kojima se stvaraju znatne gospodarske koristi javnim i privatnim korisnicima. Stoga bi svaka prometna, energetska ili digitalna infrastruktura koja se financira iz Programa, a kojoj je potreban PNT ili promatranje Zemlje, trebala biti tehnički kompatibilna s EGNOS-om/Galileom i Copernicusom.

(31)  Pozitivni rezultati prvog poziva na podnošenje ponuda u okviru mješovitog financiranja, pokrenutog 2017. na temelju trenutačnog programa, potvrdili su važnost i dodanu vrijednost upotrebe bespovratnih sredstava EU-a u kombinaciji s financiranjem Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući u obliku javno-privatnih partnerstava. Mješovito financiranje trebalo bi doprinijeti privlačenju privatnih ulaganja i osigurati učinak poluge ukupnog doprinosa javnog sektora u skladu s ciljevima programa InvestEU. U Programu bi se stoga trebala i dalje ▌ pružati potpora mjerama kojima se omogućavaju kombinacije bespovratnih sredstava EU-a i drugih izvora financiranja. U području prometa operacije mješovitog financiranja ne smiju biti veće od 10 % namjenskih financijskih omotnica.

(31a)  Operacije mješovitog financiranja u prometnom sektoru trebaju ponajprije biti namijenjene za projekte kojima je cilj digitalizacija sektora, konkretno SESAR i ERTMS, za koje se očekuje da će biti financijski isplativi.

(32)  Ciljevi politike ovog Programa također će se ostvarivati pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva u programskim dijelovima politika [...] InvestEU-a. Mjere u okviru Programa trebale bi biti usmjerene na poticanje ulaganja rješavanjem tržišnih nedostataka ili neoptimalnih situacija za ulaganja, što bi trebalo činiti razmjerno i na odgovarajući način, njima se ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje i trebale bi pružati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(33)  Kako bi se poticao integrirani razvoj inovacijskog ciklusa, nužno je osigurati komplementarnost inovativnih rješenja razvijenih u kontekstu okvirnih programa Unije za istraživanje i inovacije te inovativnih rješenja razvijenih uz potporu iz Instrumenta za povezivanje Europe. U tu će svrhu sinergije s programom Obzor Europa osigurati: (a) da se tijekom procesa strateškog planiranja Obzora Europa utvrde i definiraju potrebe za istraživanjem i inovacijama u područjima prometnog, energetskog i digitalnog sektora u EU-u; (b) da Instrument za povezivanje Europe blisko surađuje s programom Obzor Europa na uvođenju velikih razmjera inovativnih tehnologija i rješenja u područjima prometnog, energetskog i digitalnog sektora, te u sinergijama između tih područja, posebno ako su te tehnologije i rješenja proizašli iz Obzora Europa; (c) da se olakša razmjena podataka i informacija između Obzora Europa i Instrumenta za povezivanje Europe, na primjer isticanjem tehnologija iz Obzora Europa visokog stupnja spremnosti za tržište, a koje bi se mogle dalje uvoditi putem Instrumenta za povezivanje Europe.

(34)  Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo razdoblje 2021.–2027., koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu [reference to be updated as appropriate according to the new inter-institutional agreement: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju31, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka]. Tu je financijsku omotnicu potrebno održati tijekom cijelog trajanja programa te ona ne smije biti predmet rezova ili preraspodjele u druge programe kako bi se održala početna ravnoteža, ali i kompromisi te tematske i teritorijalne dodjele sredstava tijekom cijelog trajanja tog programa.

(35)  Na razini Unije europski semestar za koordinaciju gospodarskih politika je okvir za utvrđivanje nacionalnih prioriteta za reforme i praćenje njihove provedbe. Države članice razvijaju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebalo predstaviti zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se prikazali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja koji se trebaju financirati iz nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Oni bi trebali služiti i za dosljednu upotrebu financijskih sredstava Unije te za maksimalno iskorištavanje dodane vrijednosti financijske potpore koju će primati prvenstveno iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda, europske funkcije stabilizacije ulaganja, InvestEU-a i Instrumenta za povezivanje Europe, ako je primjenjivo. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati i u skladu s Unijinim i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

▌[odvojeno glasovanje]

(37)  Oblici financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan sa sukobom interesa. Trebalo bi se razmotriti korištenje jednokratnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koja nisu povezana s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(38)  Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, u kojem je propisana provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelilo potrebne ovlasti i pristup kako bi mogli sveobuhvatno izvršavati svoje nadležnosti.

(39)  U Financijskoj uredbi uspostavljena su pravila za dodjeljivanje bespovratnih sredstava. Kako bi se uzele u obzir posebnosti mjera koje se podupiru Programom i osigurala dosljedna provedba među sektorima obuhvaćenima Programom, potrebno je pružiti dodatne upute u pogledu prihvatljivosti i kriterija za dodjelu. Osim toga, Komisija i/ili izvršne agencije odgovorne za provedbu Programa nisu ovlaštene stvarati dodatne obveze koje nisu predviđene ovom Uredbom u pogledu odabira operacija i njihova financiranja. Ne odstupajući od Financijske uredbe, programi rada mogu osigurati pojednostavnjene postupke u određenim slučajevima kad pozivi na podnošenje prijedloga nemaju strateški utjecaj.

(39a)  U skladu s Financijskom uredbom, kriteriji odabira i dodjele utvrđeni su u programima rada. U prometnom sektoru potrebno je procijeniti kvalitetu i relevantnost projekta, uzimajući pritom u obzir njegov očekivani učinak na povezivost EU-a, usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost i njegovu strategiju u vezi s potrebama održavanja u budućnosti.

(40)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(16), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(18) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/193(19), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(20). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(40a)   Uspješna provedba Programa uvelike ovisi o razini suradnje subjekata koji sudjeluju u zajedničkom projektu. Stoga je potrebno poticati uspostavu strukture zajedničkog pothvata, uključujući s pomoću više razine sufinanciranja.

(41)  U skladu s [ažurirati upućivanje u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(21)] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(42)  Unija bi trebala nastojati postići dosljednost i sinergije s programima Unije za vanjske politike, uključujući pretpristupnu pomoć u skladu s aktivnostima poduzetima u kontekstu Komunikacije „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom”(22).

(43)  Ako treće zemlje ili subjekti osnovani u trećim zemljama sudjeluju u mjerama kojima se pridonosi projektima od zajedničkog interesa ili prekograničnim projektima u području obnovljive energije, financijska bi pomoć trebala biti dostupna samo ako je neophodna za postizanje ciljeva tih projekata.

(43a)   U skladu s člankom 85. Direktive 2014/25/EU, i u slučaju trećih zemalja s kojima Unija nije sklopila multilateralni ili bilateralni sporazum kojim se poduzećima iz Unije osigurava usporediv i stvaran pristup tržištima javne nabave u tim trećim zemljama, svaka ponuda dostavljena u svrhu sklapanja ugovora o nabavi robe u okviru projekta koji se sufinancira Instrumentom za povezivanje Europe može se odbiti ako udio proizvoda koji potječu iz trećih zemalja premašuje 50 % ukupne vrijednosti proizvoda koji su obuhvaćeni ponudom.

(44)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(23) potrebno je evaluirati Program na temelju informacija prikupljenih na temelju posebnih zahtjeva za praćenje, primjerice onih o prilagodbi na promjenu klime, pri čemu se izbjegavaju prekomjerni propisi i administrativna opterećenja, posebno u državama članicama.Komisija bi trebala provoditi evaluacije te o njima obavješćivati Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da bi se procijenile uspješnost i učinkovitost financiranja te njegov učinak na sveukupne ciljeve Programa i provele izmjene ako je to potrebno.

(45)  Mjere za transparentno, odgovorno i odgovarajuće praćenje i izvješćivanje, uključujući mjerljive pokazatelje, trebalo bi primjenjivati radi procjenjivanja napretka Programa prema postizanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih ovom Uredbom i izvješćivanja o njemu, kao i promicanja njegovih postignuća. Tim sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi osigurati da su podaci za praćenje provedbe Programa i njegovih rezultata prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka i teškoća do kojih je došlo na koridorima osnovne mreže te da se ti podaci i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. Kako bi se prikupili podaci relevantni za Program, nužno je za primatelje sredstava Unije utvrditi razmjerne zahtjeve za izvješćivanje.

(45a)  Program je potrebno provoditi putem programâ rada. Komisija bi do kraja ožujka 2021. trebala pripremiti okvirni program koji će uključivati predviđen raspored programâ rada, pozive, njihove teme i sredstva koja se dodjeljuju te druge detalje koji su potrebni kako bi se tijekom cijelog razdoblja Programa osigurala transparentnost i predvidljivost te poboljšala kvaliteta projekata.

(45b)  Kako bi se zajamčila usklađenost investicijskih prioriteta Programa s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu klimatskih promjena, trebalo bi provesti sveobuhvatnu evaluaciju Programa.

(46)  Radi dopune ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu donošenja programa rada i Okvirnog programa. ▌

(47)  Kako bi se, prema potrebi, prilagodili pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje Programa ▌i definicija koridora osnovne prometne mreže, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije s obzirom na izmjene dijelova I., II. i III. Priloga ovoj Uredbi i vojne zahtjeve, izradu ili izmjenu popisa dijelova transeuropske prometne mreže podobne za vojni prijevoz, izradu ili izmjenu popisa prioritetnih projekata dvojne upotrebe infrastrukture i postupka procjene za utvrđivanje prihvatljivosti mjera koje se odnose na vojnu mobilnost. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)  Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 trebalo bi zbog jasnoće staviti izvan snage. Međutim, trebalo bi sačuvati učinke članka 29. Uredbe (EU) br. 1316/2013, kojim se mijenja Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(24) u pogledu popisa teretnih koridora.

(49)  Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom, nužno je da ona stupi na snagu odmah nakon objave,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za povezivanje Europe (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „mjera” znači bilo koja aktivnost za koju je utvrđeno da je financijski i tehnički neovisna, za koju postoji vremenski rok i koja je nužna za provedbu projekta od zajedničkog interesa;

(b)  „alternativna goriva” znači alternativna goriva za sve načine prijevoza u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 1. Direktive 2014/94/EU;

(c)  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka u sporazumu s Unijom zahvaljujući kojemu sudjeluje u Programu u skladu s člankom 5.;

(ca)   „korisnik” znači svaki subjekt odabran za primanje financijske potpore Unije u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima sukladno s člankom 11. ove Uredbe i člankom [197.] Financijske uredbe;

(d)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom [2. stavkom 6] Uredbe (EU, Euratom) 2018/XXX („Financijska uredba”), u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(da)  „usko grlo” znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na većim udaljenostima ili prekograničnog protoka te koje je moguće nadvladati stvaranjem nove infrastrukture ili znatnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla;

(e)  „sveobuhvatna mreža” znači prometna infrastruktura utvrđena u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(f)  „osnovna mreža” znači prometna infrastruktura utvrđena u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(g)  „koridori osnovne mreže” znači instrument za olakšavanje usklađene provedbe osnovne mreže u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i prema popisu u dijelu III. Priloga ovoj Uredbi;

(ga)   „prekogranične veze” u području prometne infrastrukture znači projekti koji obuhvaćaju željezničku, cestovnu ili pomorsku vezu ili vezu na unutarnjem plovnom putu između država članica ili države članice i treće zemlje, ili projekt, neovisno o načinu prijevoza, koji se provodi u jednoj od država članica i koji ima dokazani znatan prekogranični učinak poboljšavanjem prekograničnih tokova između dviju država članica;

(h)  „prekogranični projekt u području obnovljive energije” znači projekt koji je odabran ili prihvatljiv za odabir na temelju sporazuma o suradnji ili bilo kakve druge vrste dogovora država članica i/ili dogovora država članica i trećih zemalja, kako je definirano u [članku 8., 9., 11. ili 13.] Direktive (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća 1](25) u pogledu planiranja ili uvođenja obnovljive energije u skladu s kriterijima utvrđenima u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi;

(ha)  „energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se pri planiranju u području energije te pri donošenju politika i odluka o ulaganju, u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir alternativne troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti za povećanje učinkovitosti energetske potražnje i opskrbe, posebice s pomoću troškovno učinkovite uštede energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za upravljanje potražnjom te učinkovitije pretvorbe, prijenosa i distribucije energije, pri čemu se i dalje ostvaruju ciljevi tih odluka;

(i)  „infrastruktura za digitalno povezivanje” znači mreže vrlo velikog kapaciteta, 5G sustavi, vrlo kvalitetna lokalna bežična povezivost, okosnice i operativne digitalne platforme izravno povezane s prometnom i energetskom infrastrukturom;

(j)  „5G sustavi” znači skup elemenata digitalne infrastrukture utemeljen na globalno usuglašenim standardima za mobilne i bežične komunikacijske tehnologije koji se upotrebljava za povezivanje i usluge s dodanom vrijednošću naprednih karakteristika kao što su velike brzine prijenosa podataka i veliki podatkovni kapaciteti, niske latencije, visoka pouzdanost ili mogućnost povezivanja velikog broja uređaja;

(k)  ”5G koridor” znači cestovni ili željeznički prometni pravac ili unutarnji plovni put koji je u potpunosti pokriven infrastrukturom za digitalnu povezivost, a posebno 5G sustavima, koji omogućava stalno pružanje sinergijskih digitalnih usluga kao što su povezana i automatizirana mobilnost ▌, slične usluge pametne mobilnosti za željeznice ili digitalna povezivost na unutarnjim plovnim putovima;

(ka)   „veza koja nedostaje” znači prometna dionica za sve načine prijevoza koridora mreže TEN-T ili prometna dionica kojom se osigurava povezanost osnovnih ili sveobuhvatnih mreža s koridorima mreže TEN-T koja uključuje jedno ili više uskih grla koja utječu na kontinuitet koridora mreže TEN-T;

(l)  „operativne digitalne platforme izravno povezane s prometnom i energetskom infrastrukturom” znači fizički i virtualni resursi informacijske i komunikacijske tehnologije (dalje u tekstu „IKT”) koji funkcioniraju na komunikacijskoj infrastrukturi i podupiru protok, pohranu, obradu i analizu podataka o prometnoj i/ili energetskoj infrastrukturi;

(m)  „projekt od zajedničkog interesa” znači projekt utvrđen u Uredbi (EU) br. 1315/2013, Uredbi (EU) br. 347/2013 ili članku 8. ove Uredbe;

(n)  „studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, kao što su pripremne i validacijske studije, kao i studije mapiranja, izvedivosti, procjene i ispitivanja, uključujući i u obliku softvera, te sve druge mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti za utvrđivanje i razvoj projekta i odlučivanje o njegovu financiranju, kao što su istraživanje lokacija o kojima je riječ i priprema financijskog paketa;

(o)  „socioekonomski pokretači” znači subjekti koji mogu na temelju svoje misije, prirode ili lokacije izravno ili neizravno generirati važne socioekonomske koristi za građane, poduzeća i lokalne zajednice na području koje ih okružuje ili na svojem području utjecaja;

(p)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije;

(q)  „mreže vrlo velikog kapaciteta” znači mreže vrlo velikog kapaciteta prema definiciji iz članka [2. stavka 2.] Direktive (EU) 2018/XXX [Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama];

(r)  „radovi” znači kupnja, nabava i primjena dijelova, sustava i usluga, uključujući softver, izradu nacrta i izvođenje građevinskih radova i ugradnju koji se odnose na projekt, prihvaćanje radova i početak provedbe projekta.

(ra)   „infrastruktura za civilno-vojnu dvojnu namjenu” znači infrastruktura koja se obično primjenjuje u civilne svrhe, ali koja ima strateški značaj za obrambenu svrhu i upravljanje krizama te koja bi se mogla prilagoditi za potrebe civilno-vojne dvojne namjene;

Članak 3.

Ciljevi

1.  Opći je cilj Programa izgradnja, razvoj i modernizacija transeuropskih mreža u prometnom sektoru, energetskom sektoru i digitalnom sektoru te olakšavanje prekogranične suradnje u području obnovljive energije kako bi se pridonijelo povećanju europske konkurentnosti, pristupu unutarnjem tržištu, pametnom, održivom i uključivom rastu te konsolidaciji teritorijalne, socijalne društvene i gospodarske kohezije, ▌ pridonoseći dugoročnim obvezama u području dekarbonizacije i s naglaskom na maksimalnim sinergijama među prometnim, energetskim i digitalnim sektorom.

2.  Posebni su ciljevi Programa:

(a)  u prometnom sektoru:

i.  pridonijeti razvoju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na učinkovite ▌, međusobno povezane, interoperabilne i multimodalne mreže te na infrastrukturu za pametnu, održivu, uključivu, pristupačnu i sigurnu mobilnost te europski prometni prostor;

ii.  prilagoditi ▌dijelove transeuropske prometne mreže pogodne za vojni prijevoz za dvojne (civilne i obrambene) potrebe ▌mobilnosti;

(b)  u energetskom sektoru pridonijeti razvoju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na integraciju učinkovitog i konkurentnog unutarnjeg energetskog tržišta, interoperabilnost prekograničnih i međusektorskih mreža, olakšavanje dekarbonizacije gospodarstva i jamčenje sigurnosti opskrbe i energetske neovisnosti EU-a te olakšavanje prekogranične suradnje u području energije, uključujući obnovljivu energiju, te poticati energetsku učinkovitost;

(c)  u digitalnom sektoru pridonijeti razvoju projekta od zajedničkog interesa koji se odnose na uvođenje sigurnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G sustava, povećanju otpornosti i kapaciteta mrežnih okosnica u EU-u njihovim povezivanjem sa susjednim područjima te digitalizaciji prometnih i energetskih mreža.

Članak 4.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 43 850 768 000 EUR u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama).

2.  Taj se iznos raspoređuje kako slijedi:

(a)  ▌ 33 513 524 000 EUR u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama) za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a) od čega:

i.  17 746 000 000 EUR u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama) iz klastera za europska strateška ulaganja;

ii.  10 000 000 000 EUR u stalnim cijenama (11 285 493 000 EUR u tekućim cijenama) prenosi se iz Kohezijskog fonda kako bi ih se potrošilo u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;

iii.  5 767 524 000 EUR u stalnim cijenama (6 500 000 000 EUR u tekućim cijenama) iz naslova „Sigurnost i obrana” za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii.;

(b)  ▌najviše 8 650 000 000 EUR za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b), od čega 20 % za prekogranične projekte u području obnovljive energije; [Am. 9]

(c)  ▌ 2 662 000 000 EUR u stalnim cijenama (3 000 000 000 EUR u tekućim cijenama) za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c).

3.  Komisija ne smije odstupiti od iznosa iz podstavka 2. točke (a) podtočke ii.

4.  Do 3 % iznosa iz stavka 1. može se također upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa i smjernica za pojedinačne sektore, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave. Taj se iznos može upotrijebiti i za financiranje pratećih mjera kako bi se pomoglo u pripremi projekata.

5.  Proračunske obveze za mjere koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

5a.  Transparentnost i sudjelovanje građana jamče se za velike projekte. [Am. 27]

6.  Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za mjere koje proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

7.  Iznos prenesen iz Kohezijskog fonda provodi se u skladu s ovom Uredbom, u skladu sa stavkom 8. i ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 2. točku (b).

8.  Kad je riječ o iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda ▌do 31. prosinca 2022., u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje poštuje se nacionalna dodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda ▌. Od 1. siječnja 2023. sredstva prenesena u Program koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture postaju dostupna, na konkurentskoj osnovi, svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda za financiranje projekata prometne infrastrukture u skladu s ovom Uredbom.

9.  Sredstva dodijeljena državi članici na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njezin zahtjev, i u skladu s relevantnim upravljačkim tijelom, prenijeti u Program, kako bi ih se iskoristilo kao dio operacije mješovitog financiranja ili sinergijske aktivnosti s drugim programima Unije uvrštenima u prijedlog koji je podnijela predmetna država članica i koji je Komisija proglasila prihvatljivim u skladu s postupkom programa rada. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. ▌

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

1.  Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  druge treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

–  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije,

–  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s [člankom 21. stavkom 5.] Financijske uredbe,

–  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu,

–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese,

–  pruža uzajamnost u pristupanju sličnim programima u trećoj zemlji, osobito u pogledu javne nabave.

2.  Treće zemlje iz stavka 1. i subjekti osnovani u njima ne mogu dobiti financijsku pomoć na temelju ove Uredbe, osim ako je to neophodno za postizanje ciljeva konkretnog projekta od zajedničkog interesa i u skladu s uvjetima utvrđenima u programima rada iz članka 19. te u skladu s odredbama iz članka 8. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [61. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2.  Programom se može omogućiti financiranje u ▌obliku bespovratnih sredstava i javne nabave, kako je navedeno u Financijskoj uredbi ▌. Sredstva osigurana Programom mogu se upotrijebiti u okviru operacija mješovitog financiranja, uključujući sredstva iz članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe o fondu InvestEU. U prometnom sektoru operacije mješovitog financiranja ne premašuju 10 % namjenske financijske omotnice i namijenjene su prvenstveno za horizontalne prioritete kako su navedeni u Prilogu – dijelu III. – točki -1 (nova). Operacije mješovitog financiranja o kojima je odlučeno u okviru ovog Programa provode se u skladu s Uredbom o fondu InvestEU i glavom X. Financijske uredbe.

3.  U skladu s člankom [69.] Financijske uredbe, s obzirom na zahtjeve Programa za optimalnim upravljanjem i učinkovitošću, Komisija može izvršnim agencijama delegirati ovlasti za provedbu dijela Programa u prometnom sektoru, energetskom sektoru i digitalnom sektoru.

4.  Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava od primatelja i smatraju se dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [pravni sljednik Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 6.a

Prilagodba mreža TEN-T-a za civilno-vojnu dvojnu namjenu

1.  Projekti od zajedničkog interesa pridonose prilagodbi mreža TEN-T-a kako je definirana Uredbom (EU) br. 1315/2013 s ciljem omogućavanja civilno-obrambene dvojne namjene infrastrukture, u skladu sa zahtjevima za dvojnu (civilnu i obrambenu) mobilnost, dalje u tekstu „zahtjevi za dvojnu mobilnost”, i prioritetnim projektima za infrastrukturu dvojne namjene utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

2.  Do 31. prosinca 2019. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 24. ove Uredbe radi dodatnog utvrđivanja zahtjeva za dvojnu mobilnost, popisivanja dijelova transeuropske prometne mreže pogodne za vojni prijevoz, popisivanja prioritetnih projekata za infrastrukture dvojne namjene i postupaka procjenjivanja koji se odnose na prihvatljivost mjera povezanih s civilno-obrambenom dvojnom namjenom infrastrukture. Specifikacija prioritetnih projekata mora odražavati stanje država članica na istoku i jugu Unije.

3.  Studije s ciljem izrade i utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa u pogledu dijelova transeuropske prometne mreže pogodnih za vojni prijevoz, koje će se uvijek temeljiti na postojećim studijama izvedivosti, projektima i provedbi mreža TEN-T-a, moraju obuhvaćati i mjere potrebne za zadovoljavanje zahtjeva za dvojnu mobilnost koje je odobrilo Vijeće te prioritetne infrastrukturne civilno-obrambene projekte dvojne namjene.

Svi predloženi projekti obuhvaćaju mjerljive mjere za integraciju zahtjeva za dvojnu mobilnost koje je odobrilo Vijeće.

Prijedlozi koji obuhvaćaju samo mjere povezane s vojnom mobilnošću prihvatljivi su samo u slučaju dopune postojeće civilne infrastrukture.

Sve mjere povezane s ispunjenjem zahtjeva za dvojnu mobilnost financiraju se sredstvima navedenima u članku 4. stavku 2. točki (a) podtočki iii. te omogućuju civilno-obrambenu dvojnu namjenu infrastrukture.

4.  Komisija do 31. prosinca 2025. provodi procjenu već potrošenih sredstava i iznosa koji se planira potrošiti utvrđenog u članku 4. stavku 2. točke (a) podtočke iii. Ovisno o rezultatu ove procjene Komisija odlučuje o prijenosu novca za koji nisu preuzete obveze iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočke iii. u članak 4. stavak 2. točku (a) podtočku i.

Članak 6.b

Prekogranični projekti u području prometa

1.  Države članice, regionalna tijela vlasti ili drugi subjekti koji sudjeluju u prekograničnom projektu u području prometa mogu osnovati zajedničko tijelo (jedinstvenu kontaktnu točku) za upravljanje projektom. Ova zajednička tijela imaju široku nadležnost za koordinaciju, pri čemu prednost imaju pravila na razini EU-a, što olakšava upravljanje svim procjenama učinka na okoliš te urbanističkim i građevinskim dozvolama.

2.  Kako bi se riješile poteškoće u pogledu usklađivanja postupaka dodjele prekograničnih infrastrukturnih projekata mreže TEN-T, europski koordinatori nadziru koordinaciju projekata i predlažu postupke za olakšavanje njihova usklađivanja i dovršetka.

3.  U vezi s usklađivanjem i suradnjom država članica posredstvom jednog imenovanog nadležnog tijela, kao i u vezi s potrebom određivanja zajedničkih rokova za postupke dodjele prekograničnih odobrenja i uvođenje odgovarajuće javne nabave za zajedničke prekogranične projekte, potrebne mjere provode se u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (COM(2018)0277).

Članak 7.

Prekogranični projekti u području obnovljive energije

1.  Prekogranični projekti u području obnovljive energije pridonose dekarbonizaciji, dovršavaju unutarnje energetsko tržište i poboljšavaju sigurnost opskrbe te u njima sudjeluju najmanje dvije države članice, a ti su projekti uvršteni u sporazum o suradnji ili bilo koju drugu vrstu dogovora država članica, uključujući po potrebi na regionalnoj razini, ili dogovor država članica i trećih zemalja, kako je utvrđeno u članku 8., 9. 11. ili 13. Direktive (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća1](26). Ti su projekti identificirani u skladu s općim kriterijima i postupkom utvrđenima u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi.

2.  Ne dovodeći u pitanje kriterije za odabir utvrđene u članku 13., Komisija do 31. prosinca 2019. donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. točkom (d) ove Uredbe radi dodatnog utvrđivanja specifičnih kriterija za odabir i detalja postupka odabira projekata te objavljuje metodologije za ocjenjivanje koliko projekti pridonose općim kriterijima te ocjenjivanje analize troškova i koristi utvrđenih u dijelu IV. Priloga.

3.  Studije usmjerene na razvoj i identifikaciju prekograničnih projekata u području obnovljive energije prihvatljive su za financiranje na temelju ove Uredbe.

4.  Prekogranični projekti u području obnovljive energije prihvatljivi su za financijsku potporu Unije ako ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

(a)  iz analize troškova i koristi konkretnog projekta u skladu s točkom 3. dijela IV. Priloga, obavezne za sve projekte koji se podupiru, i koja se provodi transparentno, sveobuhvatno i potpuno te pruža dokaze o postojanju velikih ušteda i/ili koristi u smislu održivosti, integracije sustava, sigurnosti opskrbe ili inovacija; te

(b)  podnositelj zahtjeva dokazao je da se projekt ne bi ostvario ili da ne bi bio komercijalno održiv bez bespovratnih sredstava. U toj se analizi uzimaju u obzir svi prihodi koji su ostvareni zahvaljujući programima potpore.

5.  Iznos bespovratnih sredstava za radove razmjeran je uštedi i/ili koristima iz točke 2. podtočke (b) dijela IV. Priloga i ne premašuje iznos koji je potreban kako bi se osiguralo da se projekt ostvari ili postane komercijalno održiv te je u skladu s odredbama članka 14. stavka 3.

Članak 8.

Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje

1.  Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje su projekti koji znatno pridonose:

(a)  dovršenju europskog jedinstvenog digitalnog tržišta,

(b)  strateškim ciljevima Unije u području povezivosti i

(c)  osiguravanju osnovne mrežne infrastrukture za potporu digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva.

1a.  Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje u skladu su sa sljedećim kriterijima:

(a)  pridonose posebnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (c);

(b)  uvode najbolju tehnologiju te istovremeno predlažu najbolju ravnotežu u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti.

2.  Studije usmjerene na razvoj i identifikaciju projekata od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje prihvatljive su za financiranje na temelju ove Uredbe.

3.  Ne dovodeći u pitanje kriterije za dodjelu iz članka 13., prioritet za financiranje utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)  kad je riječ o mjerama koje pridonose omogućavanju pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta koje ▌ osiguravaju gigabitsku povezivost, uključujući 5G ili neku drugu najmoderniju mobilnu povezivost, prioritet se daje uzimajući u obzir funkciju socioekonomskih pokretača. Globalna konkurentnost Unije i njezina sposobnost da apsorbira ulaganja uzima se u obzir uz funkciju socioekonomskih pokretača, relevantnost digitalnih usluga i aplikacija koje su dostupne zahvaljujući toj povezivosti te potencijalne socioekonomske koristi za građane, poduzeća i lokalne zajednice, uključujući potencijalna pozitivna prelijevanja u smislu povezivosti, u skladu s dijelom V. Priloga;

(b)  mjere koje pridonose pružanju usluga vrlo kvalitetne lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama, u skladu s dijelom V. Priloga;

(c)  kad je riječ o mjerama koje pridonose uvođenju 5G sustava, prioritet se daje uvođenju 5G koridora duž glavnih kopnenih prometnih pravaca, uključujući transeuropske prometne mreže i socioekonomske centre. Uzima se u obzir i opseg u kojem mjera pridonosi pokrivenosti duž glavnih prometnih putova, čime se omogućava neprekidno pružanje sinergijskih digitalnih usluga uz istovremeno optimiranje mogućih pozitivnih prelijevanja na teritorije i stanovništvo u blizini područja u kojem se projekt provodi. Okviran popis projekata koji bi mogli imati koristi od potpore naveden je u dijelu V. Priloga;

(d)  kad je riječ o projektima za uvođenje prekograničnih mreža vrlo velikog kapaciteta i mrežnih okosnica kojima se EU povezuje s trećim zemljama i kojima se jačaju veze unutar EU-a, uključujući podmorske kabele, prioritet se daje na temelju opsega u kojem ti projekti znatno pridonose povećanju otpornosti i kapaciteta elektroničkih komunikacijskih mreža na teritorijima EU-a;

(e)  kad je riječ o pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta, prioritet se daje mjerama koje pridonose pokrivenosti teritorija i stanovništva obrnuto razmjerno iznosu bespovratnih sredstava potrebnih za provedbu projekta u odnosu na primjenjivi najveći iznos stopa sufinanciranja utvrđen u članku 14. ove Uredbe. Uzima se u obzir i opseg u kojem mjera pridonosi sveobuhvatnoj pokrivenosti teritorija i stanovništva na području u kojem se projekt provodi uz istovremeno optimiranje mogućih pozitivnih prelijevanja na teritorije i stanovništvo u blizini područja u kojem se projekt provodi;

(f)  kad je riječ o projektima uvođenja operativnih digitalnih platformi, prioritet se daje mjerama na temelju najmodernijih tehnologija, uzimajući u obzir aspekte kao što su interoperabilnost, kibersigurnost, privatnost podataka i mogućnost ponovne upotrebe;

▌

Članak 8.a

Dodjela javnih ugovora i/ili ugovora o nabavi

1.  Tijekom dodjele ugovora koja se podupire Programom, korisnici ne bi trebali temeljiti dodjelu tih ugovora isključivo na ekonomski najpovoljnijoj ponudi, nego bi trebali uzeti u obzir i troškovnu učinkovitosti te se usmjeriti na kvalitativne, društvene i ekološke podatke.

2.  Svaka ponuda podnesena za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i/ili ugovora o javnoj nabavi robe koja ima koristi od programa smatrat će se prihvatljivom ako udio proizvoda koji potječu iz trećih zemalja s kojima Unija nije sklopila ugovor koji osigurava usporediv i stvaran pristup poduzećima iz Unije tržištima tih trećih zemalja ne premašuje 50 % ukupne vrijednosti proizvoda koji su obuhvaćeni ponudom. [Am. 35]

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 9.

Prihvatljive mjere

1.  Za financiranje su prihvatljive samo mjere kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva iz članka 3. i koje su prilagođene promjeni klime. Te mjere osobito uključuju studije, radove i ostale prateće mjere potrebne za upravljanje Programom i smjernicama prilagođenima pojedinom sektoru te za njihovu provedbu. Studije su prihvatljive samo kada se odnose na projekte prihvatljive u okviru ovog Programa i kada su obuhvaćene pozivom na podnošenje ponuda u okviru radnih programa. Odabir operacija i njihovo financiranje u okviru ove Uredbe ne mogu biti podložni nijednoj dodatnoj obvezi koja nije utvrđena ovom Uredbom.

2.  U prometnom su sektoru sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)  mjere koje se odnose na učinkovite ▌, međusobno povezane, interoperabilne i multimodalne mreže:

i.  mjere za provedbu osnovne mreže u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući mjere koje se odnose na gradske čvorove, interoperabilnost željeznica, multimodalne logističke platforme, zračne luke, morske luke i luke na unutarnjim plovnim putovima, plovidbu unutarnjim plovnim putovima, luke u unutrašnjosti i željezničko-cestovne terminale osnovne mreže kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1315/2013, uglavnom mjere navedene u dijelu III. naslovu 1. Priloga ovoj Uredbi, kao i međusobna povezanost mreža. Mjere za provedbu osnovne mreže mogu uključivati povezane elemente iz sveobuhvatne mreže ako je to potrebno za optimaciju ulaganja i u skladu s modalitetima utvrđenima u programima rada iz članka 19. ove Uredbe;

ii.  mjere za provedbu i poticanje prekograničnih veza sveobuhvatne mreže u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, osobito dionica navedenih u dijelu III. (2) Priloga ovoj Uredbi;

ii.a  mjere za potporu usklađivanju prekograničnih i carinskih propisa te administrativnih i zakonodavnih postupaka u cilju uspostave regulatornog okvira EU-a za dvojnu mobilnost (civilnu i obrambenu);

ii.b  mjere za ponovnu uspostavu napuštenih ili prekinutih prekograničnih regionalnih željezničkih veza;

iii.  mjere za provedbu dionica sveobuhvatne mreže u najudaljenijim regijama u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući mjere koje se odnose na relevantne gradske čvorove, zračne luke, multimodalne logističke platforme, morske luke, riječne luke i željezničko-cestovne terminale sveobuhvatne mreže kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1315/2013.;

iii.a   mjere za uklanjanje prepreka za interoperabilnost, posebno za utvrđivanje utjecaja koridora ili mreža, obraćajući posebnu pozornost na poticanje povećanja željezničkog teretnog prometa; [Am. 33]

iv.  mjere za podupiranje projekata od zajedničkog interesa za povezivanje transeuropske mreže s infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja kako je definirano u članku 8. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(b)  mjere koje se odnose na pametnu, interoperabilnu, održivu, multimodalnu, uključivu, dostupnu i sigurnu mobilnost:

i.  mjere za podupiranje morskih autocesta, kako je propisano u članku 21. Uredbe (EU) br. 1315/2013, s naglaskom na prekograničnom pomorskom prometu na kratkim udaljenostima;

ii.  mjere za podupiranje sustava telematskih aplikacija, među ostalim projekata ERTMS i SESAR, uključujući u svrhu sigurnosti, u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

iii.  mjere za podupiranje usluga teretnog prijevoza u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

iv.  mjere za podupiranje novih tehnologija i inovacija, uključujući automatizaciju, napredne prometne usluge, modalnu integraciju i infrastrukturu za alternativna goriva za sve načine prijevoza te dekarbonizaciju prometnog sektora, u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

v.  mjere za otklanjanje prepreka za interoperabilnost, posebno na gradskim čvorovima kako su definirani u članku 30. Uredbe (EU) br. 1315/2013, a posebno onih koje utječu na koridor/mrežu;

vi.  mjere za provedbu sigurne i zaštićene infrastrukture i mobilnosti, uključujući cestovnu sigurnost, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

vii.  mjere za poboljšanje otpornosti prometne strukture na klimatske promjene i prirodne katastrofe;

viii.  mjere za poboljšanje dostupnosti prometne infrastrukture za sve načine prijevoza i sve korisnike, posebno korisnike sa smanjenom pokretljivošću, u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

ix.  mjere za poboljšanje dostupnosti i raspoloživosti prometne infrastrukture u svrhu sigurnosti i civilne zaštite;

ix.a  mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa.

(c)  na temelju posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i u skladu s člankom 6.a:

i.  ▌ posebne aktivnosti u okviru mjere, za podupiranje novih ili postojećih dijelova transeuropske prometne infrastrukture▌ prikladne za vojni prijevoz, radi prilagođavanjima zahtjevima za dvojnu▌ mobilnost kako bi se omogućila civilno-vojna dvojna namjena infrastrukture;

i.a  mjere za poboljšanje dostupnosti i raspoloživosti prometne infrastrukture u svrhu sigurnosti i civilne zaštite;

i.b  mjere za povećanje otpornosti na kibernetičke prijetnje.

3.  U energetskom su sektoru sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)  mjere koje se odnose na projekte od zajedničkog interesa utvrđene u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013;

(b)  mjere za podupiranje prekograničnih projekata u području obnovljive energije, uključujući njihovo osmišljavanje, kako je definirano u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih u članku 7. ove Uredbe.

4.  U digitalnom su sektoru sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)  mjere za podupiranje gigabitske i 5G povezivosti socioekonomskih pokretača;

(b)  mjere za podupiranje pružanja vrlo kvalitetne besplatne lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama bez diskriminirajućih uvjeta;

(c)  mjere za uvođenje stalne pokrivenosti 5G sustavima svih glavnih kopnenih prometnih pravaca, uključujući transeuropske prometne mreže;

(d)  mjere za podupiranje uvođenja mrežnih okosnica i integraciju novih ili postojećih mrežnih okosnica, uključujući podmorske kabele, u državama članicama i između Unije i trećih zemalja;

(e)  mjere za podupiranje pristupa europskih kućanstava mrežama vrlo velikog kapaciteta i za uspostavu strateških ciljeva povezivosti EU-a;

(f)  mjere za provođenje zahtjeva za infrastrukturu za digitalno povezivanje u vezi s prekograničnim projektima u područjima prometa ili energetike i/ili za potporu operativnih digitalnih platformi izravno povezanih s prometnom ili energetskom infrastrukturom.

Okviran popis prihvatljivih projekata u digitalnom sektoru naveden je u dijelu V. Priloga.

Članak 10.

Sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora

1.  Mjere koje istodobno pridonose postizanju najmanje jednog cilja najmanje dvaju sektora, kako je propisano u članku 3. stavku 2. točkama (a), (b) i (c), prihvatljive su za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe i za iskorištavanje više stope sufinanciranja, u skladu s člankom 14. Te se mjere provode ▌programima rada kojima su obuhvaćena najmanje dva sektora, uključujući posebne kriterije za dodjelu, a financiraju se proračunskim doprinosima uključenih sektora.

2.  Unutar svakog sektora – prometnog, energetskog ili digitalnog – mjere prihvatljive u skladu s člankom 9. ove Uredbe mogu uključivati sinergijske elemente povezane s bilo kojim drugim sektorom, koji nisu povezani s prihvatljivim mjerama kako je propisano u članku 9. stavku 2., 3. odnosno 4., pod uvjetom da ti elementi ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)  troškovi sinergijskih ▌ elemenata ne premašuju 20 % ukupnih prihvatljivih troškova mjere; i

(b)  sinergijski se elementi odnose na prometni, energetski ili digitalni sektor; i

(c)  sinergijski elementi omogućavaju znatno veće koristi mjere za socioekonomske aspekte, klimu ili okoliš.

Članak 11.

Prihvatljivi subjekti

1.  Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz ovog članka.

2.  Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti osnovani u državi članici, uključujući zajedničke pothvate;

(b)  pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji pridruženoj Programu;

(c)  pravni subjekti osnovani u skladu s pravom Unije i međunarodne organizacije ako je tako predviđeno u programima rada.

3.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

4.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog projekta od zajedničkog interesa u području prometa, energetskom i digitalnom području, ili prekograničnog projekta u području obnovljive energije.

5.  U programima rada iz članka 19. može biti propisano da su prihvatljivi samo prijedlozi koje podnose jedna ili više država članica ili zajednička poduzeća, ili, uz savjetovanje s ▌ predmetnim državama članicama, regionalna ili lokalna nadležna tijela ili međunarodne organizacije, ili privatna ili javna poduzeća.

POGLAVLJE III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 12.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom [VIII.] Financijske uredbe.

Članak 13.

Kriteriji za dodjelu

1.  Kriteriji za dodjelu utvrđuju se u programima rada iz članka 19. te u pozivima na podnošenje prijedloga te uključuju , u mjeri u kojoj je to moguće:

(a)  učinak na gospodarstvo, društvo i okoliš (koristi i troškovi), uključujući pouzdanost, sveobuhvatnost i transparentnost analize;

(aa)  usklađenost s odredbama iz članaka 82. i 85. Direktive 2014/25/EU;

(b)  aspekte inovativnosti, sigurnosti, digitalizacije, interoperabilnosti i dostupnosti;

(c)  prekograničnu dimenziju i dimenziju međusobne povezanosti;

(ca)  povezivost i teritorijalnu dostupnost, među ostalim, za najudaljenije regije i otoke;

(cb)  europsku dodanu vrijednost;

(d)  sinergije između prometnog sektora, energetskog sektora i digitalnog sektora;

(e)  stupanj razrađenosti mjera u razvoju projekta;

(ea)  životni ciklus projekata i pouzdanost strategije održavanja predložene za dovršeni projekt;

(f)  pouzdanost predloženog plana provedbe;

(g)  katalitički učinak financijske pomoći Unije na ulaganja;

(h)  potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput nedostatne komercijalne održivosti, visokih početnih troškova ili manjka tržišnog financiranja;

(ha)  doprinos integraciji zahtjeva za dvojnu (civilnu i obrambenu) mobilnost;

(hb)  pristup za osobe sa smanjenom pokretljivošću;

(i)  doprinos EU-ovim i nacionalnim planovima u području energetike i klime;

(ia)  dekarbonizaciju postignutu uz pomoć projekata;

(ib)  doprinos načelu energetske učinkovitosti na prvom mjestu.

2.  U ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu u obzir se uzima, ako je primjenjivo, otpornost na negativne učinke klimatskih promjena putem procjene osjetljivosti na klimatske promjene i rizika, uključujući odgovarajuće mjere za prilagodbu.

3.  U ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu osigurava se da su, ako je primjenjivo kako je utvrđeno u programima rada, mjere podržane u okviru Programa koje uključuju tehnologiju za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena tehnički kompatibilne s EGNOS-om/Galileom i Copernicusom.

4.  U prometnom sektoru u ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu iz stavka 1., ako je primjenjivo, osigurava se da su predložene mjere usklađene s planovima rada za koridor i provedbenim aktima u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 te se uzima u obzir mišljenje odgovornog europskog koordinatora u skladu s člankom 45. stavkom 8. te Uredbe. Također se ocjenjuje predstavlja li provedba mjera financiranih iz CEF-a rizik za poremećaj tokova tereta ili putnika na dijelu linije obuhvaćenom projektom te se eventualno nude rješenja.

5.  Kad je riječ o mjerama za prekogranične projekte u području obnovljive energije, u kriterijima za dodjelu utvrđenima u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga uzimaju se u obzir uvjeti utvrđeni u članku 7. stavku 4.

6.  Kad je riječ o mjerama za projekte digitalne povezivosti od zajedničkog interesa, u kriterijima za dodjelu utvrđenima u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga uzimaju se u obzir uvjeti utvrđeni u članku 8. stavku 3.

Članak 14.

Stope sufinanciranja

1.  Iznos financijske pomoći Unije za studije ne smije premašivati 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Za studije financirane iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda najviša stopa sufinanciranja je stopa primjenjiva na Kohezijski fond, kako je utvrđeno u stavku 2. točki (b).

2.  Za radove u prometnom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja:

(a)  za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a) iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 30 % ukupnih prihvatljivih troškova. Stope sufinanciranja mogu se povećati do najviše 50 % za mjere koje se odnose na prekogranične veze koje obuhvaćaju sve načine prijevoza pod uvjetima iz točke (c) ovog stavka, za mjere za podupiranje sustava telematskih aplikacija, za mjere za podupiranje unutarnjih plovnih putova, željeznica ili morskih autocesta, za mjere za podupiranje novih tehnologija i inovacija, za mjere za podupiranje poboljšanja sigurnosti infrastrukture u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i za mjere u najudaljenijim regijama, kao i za mjere za podupiranje poboljšanja teritorijalne dostupnosti i povezivosti. Stope sufinanciranja za radove u najudaljenijim regijama utvrđuju se na najviše 85 %.

(b)  kad je riječ o iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda, najviša stopa sufinanciranja je stopa primjenjiva na Kohezijski fond, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) XXX [CPR]. Te se stope sufinanciranja mogu povećati do najviše 85 % za mjere koje se odnose na prekogranične veze i veze koje nedostaju pod uvjetima iz točke (c) ovog stavka i za mjere koje se odnose na poboljšanje teritorijalne povezanosti i dostupnosti;

(c)  kad je riječ o mjerama koje se odnose na prekogranične veze, povećanje stopa sufinanciranja propisano u točkama (a) i (b) ovog stavka može se primjenjivati isključivo na one mjere u kojima je u planiranju i provedbi vidljiv posebno visok stupanj integracije za potrebe kriterija za dodjelu iz članka 13. stavka 1. točke (c) ili članka 13. stavka 1. točke (ca), osobito osnivanjem poduzeća za potrebe jednog projekta, uspostavom zajedničke upravljačke strukture i bilateralnog pravnog okvira ili donošenjem provedbenog akta u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 ili preko pisanog sporazuma između država članica ili predmetnih regionalnih nadležnih tijela; osim toga, stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na projekte koji se provode u okviru zajedničkog pothvata može se povećati za 10 %, u skladu s člankom 11. stavkom 2. točkom (a); stopa sufinanciranja ne smije premašivati 90 % ukupnih prihvatljivih troškova.

(ca)  u pogledu mjera koja se odnose na posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii., te se stope sufinanciranja mogu povećati na najviše 85 % za mjere koje se odnose na prekogranične veze pod uvjetima iz točke (c) ovog stavka;

3.  Za radove u energetskom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja:

(a)  za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b) iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 50 % ukupnih prihvatljivih troškova, a za radove u najudaljenijim regijama stope sufinanciranja iznose najviše 85 %;

(b)  stope sufinanciranja mogu se povećati do najviše 75 % za mjere koje pridonose razvoju projekata od zajedničkog interesa koji imaju značajan utjecaj na smanjenje emisija ugljikova dioksida ili, na temelju dokaza iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 347/2013, pružaju visok stupanj sigurnosti opskrbe na regionalnoj razini ili razini Unije, jačaju solidarnost Unije ili sadržavaju vrlo inovativna rješenja.

4.  Za radove u digitalnom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja: za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c) iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 30 % ukupnih prihvatljivih troškova. Stope sufinanciranja za radove u najudaljenijim regijama utvrđuju se na najviše 85 %. Stope sufinanciranja mogu se povećati do 50 % za mjere s izraženom prekograničnom dimenzijom, kao što su stalna pokrivenost 5G sustavima duž glavnih prometnih pravaca ili uvođenje mrežnih okosnica među državama članicama ili između Unije i trećih zemalja, odnosno do 75 % za mjere kojima se uvodi gigabitska povezivost socioekonomskih pokretača. Mjere u području pružanja lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama financiraju se financijskom potporom Unije koja obuhvaća do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

5.  Najviša stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na mjere ▌ iz članka 10. najviša je stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na te sektore. Osim toga, stopa sufinanciranja koja se može primijeniti na te mjere može se povećati za 10 %; stopa sufinanciranja ne smije premašivati 90 % ukupnih prihvatljivih troškova.

5a.  U trenutku dodjele i nakon odluke o stopama sufinanciranja Komisija promotorima projekta dostavlja popis svih prilika i načina za pravodobno osiguravanje preostalih financijskih sredstava.

Članak 15.

Prihvatljivi troškovi

Osim kriterija iz članka [186.] Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji prihvatljivosti troškova:

(a)  samo rashodi nastali u državama članicama mogu biti prihvatljivi, osim ako projekt od zajedničkog interesa ili prekogranični projekt u području obnovljive energije uključuje državno područje jedne treće zemlje ili više njih, kako je navedeno u članku 5. ili članku 11. stavku 4. ove Uredbe, ili međunarodne vode, i ako je mjera nužna za postizanje ciljeva projekta o kojem je riječ;

(b)  troškovi opreme, objekata i infrastrukture koje korisnik vodi kao kapitalne rashode mogu biti prihvatljivi u cijelosti;

(c)  rashodi koji se odnose na kupnju zemljišta nisu prihvatljivi troškovi;

(d)  prihvatljivi troškovi ne uključuju porez na dodanu vrijednost (PDV).

(da)  troškovi vezani uz vojne zahtjeve prihvatljivi su od datuma prihvatljivosti mjere bez obzira na datum stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 6.a stavka 2.

Članak 16.

Kombiniranje bespovratnih sredstava s drugim izvorima financiranja

1.  Bespovratna sredstva mogu se upotrebljavati u kombinaciji s financiranjem Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući javno-privatna partnerstva.

2.  Upotreba bespovratnih sredstava iz stavka 1. može se provesti namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga.

Članak 17.

Smanjenje ili prekid dodjele bespovratnih sredstava

1.  Osim razloga navedenih u [članku 131. stavku 4.] Financijske uredbe, iznos bespovratnih sredstava, osim u opravdanim slučajevima, moguće je smanjiti iz sljedećih razloga:

(a)  provedba mjere nije započela u roku od jedne godine od datuma početka navedenog u sporazumu o bespovratnim sredstvima u slučaju studija, ili u roku od dvije godine za sve druge mjere prihvatljive za financijsku pomoć temeljem ove Uredbe;

(b)  nakon preispitivanja napretka mjere utvrđeno je da je njezina provedba premašila rokove za uzastopne faze utvrđene u članku 6. [Uredbe br. XXX - SmartTEN-T] ili je toliko kasnila da se njezini ciljevi vjerojatno neće postići.

2.  Ugovor o bespovratnim sredstvima može se raskinuti na temelju razloga iz stavka 1.

(2a)  Iznos koji proizlazi iz primjene stavka 1. ili stavka 2. dijeli se na druge programe rada predložene u okviru odgovarajuće financijske omotnice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2.

Članak 18.

Sinergije s drugim programima Unije

1.  Za mjeru za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, pod uvjetom da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. U okviru provedbe poštuju se pravila iz članka [xxx] Financijske uredbe. Kumulativno financiranje ne smije prijeći ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.  Mjere koje ispunjavaju sve sljedeće kumulativne uvjete:

(a)  ocijenjene su u okviru poziva na podnošenje prijedloga na temelju Programa;

(b)  u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva;

(c)  ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ili Kohezijskog fonda u skladu s [člankom 67. stavkom 5.] Uredbe (EU) XXX [CPR], bez ikakve daljnje ocjene, i pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se pruža potpora.

POGLAVLJE IV.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 19.

Programi rada

1.  Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. ▌.

1a.  Komisija do kraja ožujka 2021. priprema okvirni program koji će uključivati raspored programa rada i poziva, njihovih tema i dodijeljenog financiranja te druge potrebne pojedinosti koje su potrebne radi jamstva transparentnosti i predvidivosti tijekom cijelog razdoblja trajanja Programa te poboljšanja kvalitete projekata. Taj okvirni program donosi se delegiranim aktom u skladu s člankom 24.

1b.  Nakon objave programa rada Komisija objavljuje obavijest o pozivima na podnošenje prijedloga koji su predviđeni u programu rada; takva obavijest sadržava, u skladu s člankom 194. Financijske uredbe, najmanje sljedeće informacije za svaki objavljen poziv:

(a)  Prioriteti;

(b)  Indikativni datum otvaranja;

(c)  Indikativni datum zatvaranja;

(d)  Procjena proračuna.

2.  Komisija delegiranim aktom donosi programe rada, u skladu s člankom 24. ove Uredbe.

2a.  U skladu s člankom 200.2 Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, svi pozivi uključuju postupak odabira u dvije postupovne faze i provode se kako slijedi:

(a)  podnositelji prijedloga dostavljaju pojednostavljenu dokumentaciju koja sadrži relativno sažete podatke radi predodabira prihvatljivih projekata;

(b)  podnositelji prijedloga odabrani u prvoj fazi dostavljaju potpunu dokumentaciju po zaključenju te faze;

(c)  Komisija pozive na podnošenje prijedloga najmanje tri mjeseca prije pokretanja postupka.

Članak 20.

Praćenje i izvješćivanje

-1.  Komisija utvrđuje metodologiju kojom se određuju kvalitativni pokazatelji za točnu procjenu napretka ostvarenog s pomoću Programa od projekta do projekta duž mreže TEN-T i ostvarenja ciljeva iz članka 3. Na temelju te metodologije Komisija u skladu s člankom 24. delegiranim aktom nadopunjuje dio I. Priloga, najkasnije do 1. siječnja 2021.

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u dijelu I. Priloga.

2.  Kako bi se napredak Programa prema ostvarivanju ciljeva djelotvorno ocjenjivao, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24. radi izmjene dijela I. Priloga kako bi se pokazatelji preispitivali i dopunjavali prema potrebi te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju.

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da podaci za praćenje provedbe programa i rezultati budu prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka i poteškoća do kojih je došlo na koridorima osnovne mreže te da se prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom se cilju za korisnike sredstava Unije i, prema potrebi, države članice utvrđuju razmjerni zahtjevi za izvješćivanje.

3a.  Komisija uspostavlja zasebnu internetsku stranicu radi objave pregleda projekata i njihove provedbe u realnom vremenu, zajedno s relevantnim podacima (procjene učinka, vrijednost, korisnici, provedbeno tijelo, trenutačno stanje).

Članak 21.

Evaluacija i revizija

1.  Evaluacije se provode pravodobno, najmanje jednom u dvije godine, kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

(1a)  Evaluacijama se ocjenjuje provedba Programa s obzirom na njegove opće i sektorske ciljeve iz članka 3., razjašnjava se jesu li različiti sektori na dobrom putu, je li ukupni proračun u skladu s ukupnim dodijeljenim sredstvima, jesu li tekući projekti dostigli dovoljan stupanj dovršenosti, jesu li i dalje izvedivi i prikladni za isporuku.

2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, na temelju praćenja provedenog u skladu s člankom 20., a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Ona također sadrži sveobuhvatnu procjenu primjerenosti postupaka, ciljeva i kriterija prihvatljivosti za ispunjenje općih i sektorskih ciljeva iz članka 3. Na temelju rezultata te privremene evaluacije donose se preporuke za reviziju Programa.

3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnijedvije godine nakon završetka razdoblja iz članka 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 22.

Odborski postupak

1.  Komisiji pomaže koordinacijski odbor CEF-a. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 23.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24. ove Uredbe:

(a)  o izmjeni dijela I. Priloga u pogledu pokazatelja i o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju;

▌

(c)  o izmjeni dijela III. Priloga u pogledu definicije koridora osnovne prometne mreže i prethodno identificiranih dionica; te prethodno identificiranih dionica u sveobuhvatnoj mreži;

(d)  o izmjeni dijela IV. Priloga u pogledu identifikacije prekograničnih projekata u području obnovljive energije;

(e)  o izmjeni dijela V. Priloga u pogledu identifikacije projekata digitalne povezivosti od zajedničkog interesa.

(ea)  o donošenju programa rada;

(eb)  o donošenju okvirnog programa;

(ec)  o utvrđivanju ili izmjeni vojnih zahtjeva, izradi ili izmjeni popisa dijelova transeuropske prometne mreže podobne za vojni prijevoz, izradi ili izmjeni popisa prioritetnih projekata dvojne upotrebe infrastrukture i postupka procjene za utvrđivanje prihvatljivosti mjera koje se odnose na vojnu mobilnost iz članka 6.a;

(ed)  o utvrđivanju metodologije kojom se određuju kvalitativni pokazatelji za točnu procjenu napretka ostvarenog s pomoću Programa od projekta do projekta duž mreže TEN-T.

Članak 24.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 23. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebno pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 26.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili drugim pravnim instrumentom, treća je zemlja dužna dodijeliti potrebna prava i dati potreban pristup kako bi se odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud ovlastili za sveobuhvatno izvršavanje svojih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, propisano u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća.

POGLAVLJE VI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe

1.  Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 stavljaju se izvan snage.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2a.  Uredba (EU) br. 347/2013 revidirat će se na vrijeme za sljedeći VFO kako bi se smjernice uskladile s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i dugoročnom obvezom EU-a u pogledu dekarbonizacije te kako bi se provelo načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”. [Am. 10]

3.  Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom, odnosno Instrumentom za povezivanje Europe na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013.

4.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 5. ove Uredbe kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 28.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

DIO I. – POKAZATELJI

Program će se pomno pratiti na temelju skupa pokazatelja koji će služiti kao mjerilo ostvarivanja općih i posebnih ciljeva Programa uz nastojanje da se administrativno opterećenje i troškovi svedu na najmanju moguću mjeru. U tu će se svrhu prikupljati podaci o sljedećim ključnim pokazateljima:

DIO II.: OKVIRNI POSTOCI ZA PROMETNI SEKTOR

Proračunska sredstva iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočaka i. i ii. raspoređuju se kako slijedi:

—  60 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (a): „mjere koje se odnose na učinkovite i međusobno povezane mreže”,

—  40 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (b): „mjere koje se odnose na pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost”.

Proračunska sredstva koja se upotrebljavaju za financiranje mjera iz članka 9. stavka 2. točke (a) raspoređuju se kako slijedi: 75 % trebalo bi rasporediti za mjere za koridore osnovne mreže, 10% za mjere za osnovnu mrežu izvan koridora osnovne mreže, a 15% za mjere za sveobuhvatnu mrežu.

DIO III.: HORIZONTALNI PRIORITETI, KORIDORI OSNOVNE PROMETNE MREŽE I PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE; PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE U SVEOBUHVATNOJ MREŽI

-1a.  Horizontalni prioriteti

SESAR, ERTMS, ITS, RIS, VTMISuređaji pametne tehnologije

1.  Koridori osnovne mreže i prethodno identificirane dionice

2.  prethodno identificirane dionice u sveobuhvatnoj mreži.

Povezani elementi koji se nalaze na sveobuhvatnoj mreži iz članka 9. stavka 2. točke (a) podtočke i. i prekogranične veze sveobuhvatne mreže iz članka 9. stavka 2. točke (a) podtočke ii. ove Uredbe uključuju sljedeće dionice:

PRILOG – DIO IV.: Identifikacija prekograničnih projekata u području obnovljive energije

1.  Cilj prekograničnih projekata u području obnovljive energije

Prekogranični projekti u području obnovljive energije promiču prekograničnu suradnju među državama članicama u području planiranja, razvoja i troškovno učinkovite eksploatacije obnovljivih izvora energije, s namjerom pružanja doprinosa dugoročnim ciljevima dekarbonizacije Unije.

2.  Opći kriteriji

Da bi se smatrao prekograničnim projektom u području obnovljive energije, projekt mora ispunjavati sve sljedeće opće kriterije:

(a)  obuhvaćen je sporazumom o suradnji ili bilo kakvom drugom vrstom dogovora država članica i/ili država članica i trećih zemalja, kako je utvrđeno u članku 6., 7., 9. ili 11. Direktive 2009/28/EZ;

(b)  omogućava uštede u uvođenju obnovljivih izvora energije i/ili koristi za integraciju sustava, sigurnost opskrbe ili inovacije u usporedbi s alternativnim prekograničnim energetskim projektom ili projektom u području obnovljive energije koji provodi samo jedna od država članica koje sudjeluju u njemu;

(c)  njegove potencijalne ukupne koristi premašuju troškove, uključujući dugoročne, prema procjeni na temelju analize troškova i koristi iz točke 3. i uz primjenu metodologije iz članka [7.].

3.  Analiza troškova i koristi

Pri analizi troškova i koristi iz prethodne točke 2. podtočke (c) za svaku se državu članicu ili treću zemlju koja sudjeluje u projektu uzima u obzir učinak, među ostalim, na:

(a)  troškove proizvodnje električne energije;

(b)  troškove integracije sustava;

(c)  troškove podrške;

(d)  emisije stakleničkih plinova;

(e)  sigurnost opskrbe;

(f)  zagađenje zraka i ostalo lokalno zagađenje ili učinci na lokalnu prirodu i okoliš

(g)  inovacije.

4.  Postupak

Nositelji projekta, uključujući države članice, koji je potencijalno prihvatljiv za odabir kao prekogranični projekt u području obnovljive energije na temelju sporazuma o suradnji ili bilo kakve druge vrste dogovora u području obnovljive energije država članica i/ili država članica i trećih zemalja, kako je utvrđeno u članku  9. ili 11. Direktive (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća1](27) . i za koji se traži status takvog projekta, Komisiji podnose zahtjev za dodjelu statusa prekograničnog projekta u području obnovljive energije. Zahtjev mora sadržavati relevantne informacije pomoću kojih Komisija može ocijeniti projekt na temelju kriterija utvrđenih u točkama 2. i 3. u skladu s metodologijama iz članka 7.

Komisija osigurava da nositelji imaju priliku podnijeti zahtjev za dodjelu statusa prekograničnog projekta u području obnovljive energije najmanje jednom godišnje.

Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja o popisu projekata za koje je podnesen zahtjev za dodjelu statusa prekograničnih projekata u području obnovljive energije.

Komisija ocjenjuje zahtjeve na temelju kriterija utvrđenih u točkama 2. i 3.

Pri odabiru prekograničnih projekata u području obnovljive energije cilj je Komisije da ukupan broj projekata bude provediv. Komisija nastoji osigurati odgovarajuću geografsku ravnotežu u identifikaciji prekograničnih projekata u području obnovljive energije. U identifikaciji projekata može se upotrijebiti regionalno grupiranje.

Projektu će se uskratiti ili ukinuti status prekograničnog projekta u području obnovljive energije ako je ocijenjen na temelju netočnih informacija ili ako projekt nije u skladu s pravom Unije.

Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis odabranih prekograničnih projekata u području obnovljive energije.

DIO V. – PROJEKTI INFRASTRUKTURE ZA DIGITALNO POVEZIVANJE OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

1.  Gigabitska i 5G ili neka druga najmodernija mobilna povezivost za socioekonomske pokretače

Prioritet se mjera određuje uzimajući u obzir funkciju socioekonomskih pokretača, relevantnost digitalnih usluga i aplikacija koje su dostupne zahvaljujući osnovnoj povezivosti, te potencijalne socioekonomske koristi za građane, poduzeća i lokalne zajednice, uključujući potencijalna prelijevanja u smislu povezivosti. Raspoloživi se proračun geografski uravnoteženo raspoređuje državama članicama.

Prioritet se daje mjerama koje pridonose:

—  gigabitskoj povezivosti za bolnice i medicinske centre u skladu s nastojanjima da se digitaliziraju sustavi zdravstvene zaštite u svrhu povećanja dobrobiti građana EU-a i mijenjanja načina pružanja zdravstvenih usluga pacijentima(28);

—  gigabitskoj povezivosti za obrazovne i istraživačke centre u kontekstu nastojanja da se u obrazovnim sustavima olakša uporaba, među ostalim, računalnih mreža velikih brzina, aplikacija u oblaku i velikih podataka, smanji digitalni jaz i uvode inovacije radi poboljšanja ishoda učenja, povećanja jednakosti i poboljšanja učinkovitosti.(29)

—  5G ili širokopojasna bežična povezivost vrlo velikog kapaciteta za obrazovne i istraživačke centre, bolnice i medicinske centre u kontekstu nastojanja da se u svim urbanim centrima do 2025. uspostavi neprekinuta 5G širokopojasna bežična pokrivenost.

2.  Bežična povezivost u lokalnim zajednicama

Mjere u cilju osiguravanja besplatne lokalne bežične povezivosti bez diskriminirajućih uvjeta u središtima lokalnog javnog života, uključujući vanjske prostore dostupne javnosti koji imaju važnu ulogu u javnom životu lokalnih zajednica moraju ispunjavati sljedeće uvjete kako bi primile financiranje:

—  provodi ih tijelo javnog sektora iz sljedećeg stavka koje može planirati i nadzirati postavljanje unutarnjih ili vanjskih lokalnih bežičnih pristupnih točaka u javnim prostorima te osigurati financiranje operativnih troškova tijekom razdoblja od najmanje tri godine,

—  temelje se na digitalnim mrežama vrlo velikog kapaciteta koje korisnicima omogućavaju vrlo kvalitetnu internetsku vezu:

—  koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta, lako pristupačna, zaštićena i upotrebljava najsuvremeniju i najbolju dostupnu opremu, kojom se korisnicima može pružiti povezivost velike brzine; te

—  koja omogućava jednak pristup inovativnim digitalnim uslugama;

—  upotrebljava se jedinstveni vizualni identitet dostupan na više jezika koji utvrdi Komisija i sadržava poveznicu na povezane internetske alate;

—  imaju obvezu nabaviti potrebnu opremu i/ili povezane usluge instalacije u skladu s primjenjivim pravom kako bi se osiguralo da projekti neopravdano ne narušavaju tržišno natjecanje.

Financijska pomoć dostupna je tijelima javnog sektora, kako su definirana u članku 3. točki 1. Direktive (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća(30), koja se obvežu pružati, u skladu s nacionalnim pravom, lokalnu bežičnu povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta postavljanjem lokalnih bežičnih pristupnih točaka.

Financiranim mjerama neće se u istom javnom prostoru duplicirati postojeće besplatne ili javne ponude sličnih karakteristika, uključujući kvalitetu.

Raspoloživi se proračun geografski uravnoteženo raspoređuje državama članicama.

3.   Okvirni popis 5G koridora i prekograničnih veza prihvatljivih za financiranje

U skladu s ciljevima gigabitskog društva, koje je Komisija utvrdila kako bi osigurala da glavni zemaljski prometni pravci budu neprekinuto pokriveni 5G-om do 2025.(31), mjere kojima se uvodi stalna pokrivenost 5G sustavima na temelju članka 9. stavka 4. točke (c) uključuju, kao prvi korak, mjere za prekogranične dionice radi eksperimentiranja s CAM-om (32)i, kao drugi korak, mjere za veće dionice radi razmjerno većeg uvođenja CAM-a duž koridora, kako je navedeno u donjoj tablici (okvirni popis). U tu se svrhu koridori TEN-T-a upotrebljavaju kao osnova, ali uvođenje 5G-a nije nužno ograničeno na te koridore(33).

(1) SL C, , str. . (2) SL C, , str. . (3) COM(2018)0321, str. 13. (4) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i o stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.). (5) Komunikacija Komisije „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” (COM(2017)0283). (6) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.). (7) Komunikacija Komisije „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija Europska unija koja štiti naš planet, osnažuje svoje potrošače te brani svoju industriju i radnike” – COM(2017)0675. (8) COM(2018)0293. (9) JOIN(2017)0041. (10) JOIN(2018)0005. (11) COM(2017)0623. (12) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.). (13) COM(2017)0718. (14) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.). (15) COM(2016)0587. (16) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.). (17) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.). (18) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.). (19) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.). (20) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.). (21) SL L 344, 19.12.2013., str. 1. (22) COM(2018)0065. (23) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.). (24) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.). (25) + OJ: Molimo unijeti u tekst broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS 55/18 (2016/0375(COD)), a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu direktivu.[1] SL...+ SL: molimo umetnuti naslov, broj i upućivanje na SL za COD 2016/0382 (energija iz obnovljivih izvora). (26) + SL: molimo umetnuti naslov, broj i upućivanje na SL za COD 2016/0382 (energija iz obnovljivih izvora). (27) + SL: Molimo unijeti u tekst broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS 55/18 (2016/0375(COD)), a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.[1] SL ...+ molimo umetnuti naslov, broj i upućivanje na SL za COD 2016/0382 (energija iz obnovljivih izvora). SL: (28) Vidjeti i COM(2018) 0233 final – Komunikacija Komisije o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva. (29) Vidjeti i COM(2018) 0022 final – Komunikacija Komisije o akcijskom planu za digitalno obrazovanje. (30) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.) (31) Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret europskom gigabitskom društvu, COM(2016) 0587. (32) Povezana i automatizirana mobilnost. (33) Dionice u kurzivu nalaze se izvan koridora osnovne mreže TEN-T-a, ali su unutar 5G koridora.