Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0073(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0428/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0428/2018

Rasprave :

PV 12/12/2018 - 18
CRE 12/12/2018 - 18

Glasovanja :

PV 13/12/2018 - 9.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0523

Usvojeni tekstovi
PDF 205kWORD 68k
Četvrtak, 13. prosinca 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Zajednički sustav poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga *
P8_TA(2018)0523A8-0428/2018

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148 – C8-0137/2018 – 2018/0073(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2018)0148),

–  uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0137/2018),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja danskog Parlamenta, irskog Parlamenta, malteškog Parlamenta i nizozemskog Zastupničkog doma, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0428/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)   Globalno gospodarstvo ubrzano se digitalizira, što je dovelo do pojavljivanja novih načina poslovanja. Digitalna poduzeća karakterizira činjenica da je njihovo poslovanje snažno povezano s internetom. Konkretno, digitalni poslovni modeli u velikoj se mjeri oslanjaju na mogućnost obavljanja aktivnosti na daljinu i s ograničenom ili nikakvom fizičkom prisutnošću te na doprinos krajnjih korisnika za stvaranje vrijednosti, kao i na važnost nematerijalne imovine.
(1)   Globalno gospodarstvo ubrzano se digitalizira, što je dovelo do pojavljivanja novih načina poslovanja. Digitalna poduzeća karakterizira činjenica da je njihovo poslovanje snažno povezano s internetom. Konkretno, digitalni poslovni modeli u velikoj se mjeri oslanjaju na mogućnost obavljanja aktivnosti na daljinu i s ograničenom ili nikakvom fizičkom ili oporezivom prisutnošću u određenoj zemlji te na doprinos krajnjih korisnika za stvaranje vrijednosti, kao i na važnost nematerijalne imovine.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)   Važeća pravila oporezivanja dobiti uglavnom su razvijena tijekom 20. stoljeća za tradicionalna poduzeća. Temelje se na ideji da bi se oporezivanje trebalo odvijati na mjestu na kojem se stvara vrijednost. Međutim, primjena važećih pravila na digitalno gospodarstvo dovela je do neusklađenosti mjesta oporezivanja dobiti i mjesta na kojem se stvara vrijednost, posebno za modele poslovanja koji se uvelike oslanjaju na sudjelovanje korisnika. Stoga je postalo jasno da važeća pravila o porezu na dobit nisu prikladna za oporezivanje dobiti digitalnoga gospodarstva i da ih je potrebno preispitati.
(2)   Važeća pravila oporezivanja dobiti uglavnom su razvijena tijekom 20. stoljeća za tradicionalna poduzeća. Temelje se na ideji da bi se oporezivanje trebalo odvijati na mjestu na kojem se stvara vrijednost. Međutim, primjena važećih pravila na digitalno gospodarstvo dovela je do neusklađenosti mjesta oporezivanja dobiti i mjesta na kojem se stvara vrijednost, posebno za modele poslovanja koji se uvelike oslanjaju na sudjelovanje korisnika. Digitalizacija je promijenila ulogu korisnika i omogućila im da sve više sudjeluju u procesu stvaranja vrijednosti. Stoga je postalo jasno da važeća pravila o porezu na dobit za oporezivanje dobiti digitalnoga gospodarstva ne uzimaju u obzir taj novi čimbenik i da ih je potrebno hitno preispitati.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Cilj je premostiti jaz između oporezivanja digitalnih prihoda i tradicionalnih prihoda. Trenutačno su, u prosjeku, digitalna poduzeća suočena s efektivnom poreznom stopom od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 % za tradicionalne poslovne modele1a. Sustav oporezivanja mora biti pravedan i koristan za društvo u cjelini. Moraju postojati jednaki uvjeti za sva poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu.
_________________
1a Izvor: Izračuni iz procjene učinka Europske komisije na temelju dokumenta ZEW-a (2016. i 2017.) i ZEW-a i dr. (2017.).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)   To je preispitivanje važan element jedinstvenog digitalnog tržišta3, imajući u vidu da je potreban moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište kako bi se u digitalnom gospodarstvu poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove tržišne dinamike u pravednim i ujednačenim uvjetima.
(3)   To je preispitivanje važan element jedinstvenog digitalnog tržišta3, imajući u vidu da je potreban pravedan, moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište kako bi se u digitalnom gospodarstvu poticale inovacije i uključiv rast, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove tržišne dinamike u pravednim i ujednačenim uvjetima. Digitalizacija utječe na cijelo gospodarstvo, što nadilazi uspostavu poreza na digitalne usluge; stoga bi trebalo izmijeniti porezna pravila. Ad hoc mjerama sadržanim u ovoj Direktivi ne bi se smio odgoditi rad na oporezivanju znatne digitalne prisutnosti te na uvrštavanju takvog oporezivanja u okvir zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.
__________________
__________________
3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (COM(2015)0192 od 6.5.2015.).
3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (COM(2015)0192 od 6.5.2015.).
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)   Budući da je pitanje oporezivanja digitalnoga gospodarstva globalne prirode, optimalno bi bilo doći do multilateralnog međunarodnog rješenja tog pitanja. Komisija iz tog razloga aktivno sudjeluje u međunarodnoj raspravi. Rad u okviru OECD-a je u tijeku. Međutim, napredak na međunarodnoj razini je otežan. Stoga se poduzimaju mjere za prilagodbu pravila o porezu na dobit na razini Unije6 i za poticanje sporazuma s jurisdikcijama izvan Unije7, kako bi se okvir oporezivanja dobiti prilagodio novim digitalnim poslovnim modelima.
(5)   Budući da je pitanje oporezivanja digitalnoga gospodarstva globalne prirode, optimalno bi bilo doći do multilateralnog međunarodnog rješenja tog pitanja. Komisija iz tog razloga aktivno sudjeluje u međunarodnoj raspravi. U tijeku je rad u okviru OECD-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Ujedinjenih naroda (UN) i Grupe Svjetske banke (WBG), koji čine platformu za suradnju u području poreza. Međutim, napredak na međunarodnoj razini je otežan. Stoga se poduzimaju mjere za prilagodbu pravila o porezu na dobit na razini Unije6 i za poticanje sporazuma s jurisdikcijama izvan Unije7, kako bi se okvir oporezivanja dobiti prilagodio novim digitalnim poslovnim modelima. Potrebno je osigurati usklađenost sa sveobuhvatnim okvirom za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) kako bi se zajamčilo da nema odstupanja od međunarodnih standarda i izbjegla veća složenost.
__________________
__________________
6 Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147).
6 Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147).
7 Preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).
7 Preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)   U međuvremenu do donošenja i provedbe tih mjera, što može potrajati, države članice suočene su s nužnošću djelovanja u pogledu tog pitanja zbog rizika od znatnog postupnog smanjivanja njihovih poreznih osnovica. Neusklađene mjere koje pojedinačno poduzimaju države članice mogu dovesti do fragmentiranja jedinstvenog tržišta i narušavanja tržišnog natjecanja, čime se ometa razvoj novih digitalnih rješenja i konkurentnost EU-a općenito. Zato je potrebno donijeti usklađen pristup s privremenim rješenjem kojim će se ciljano urediti to pitanje u međuvremenu do donošenja sveobuhvatnog rješenja.
(6)   U međuvremenu do donošenja i provedbe tih mjera, što može potrajati, države članice suočene su s nužnošću djelovanja u pogledu tog pitanja zbog rizika od znatnog postupnog smanjivanja njihovih poreznih osnovica. Neusklađene mjere koje pojedinačno poduzimaju države članice mogu dovesti do fragmentiranja jedinstvenog tržišta i narušavanja tržišnog natjecanja, čime se ometa razvoj novih digitalnih rješenja i konkurentnost EU-a općenito. Zato je potrebno donijeti usklađen pristup s privremenim rješenjem kojim će se ciljano urediti to pitanje u međuvremenu do donošenja sveobuhvatnog rješenja. Privremeno rješenje trebalo bi vremenski ograničiti kako bi se izbjeglo da ono slučajno ne postane trajno. Stoga bi trebalo uvesti klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti kako bi ova Direktiva automatski istekla nakon uspostave sveobuhvatnog rješenja, po mogućnosti na međunarodnoj razini. Ako se do 31. prosinca 2020. ne postigne dogovor o sveobuhvatnom rješenju, Komisija bi trebala razmotriti podnošenje prijedloga na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Ključno je bez odgađanja postići dogovor kako bi se izbjeglo da države članice umnožavaju jednostrane nacionalne digitalne poreze.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)   Tim bi se privremenim rješenjem trebao uspostaviti zajednički sustav poreza na digitalne usluge („PDU”) kojim bi se oporezivali prihodi koji proizlaze iz određenih digitalnih usluga koje pružaju određeni subjekti. Ta bi mjera trebala biti jednostavna za provedbu i usmjerena na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga u kojima korisnici znatno doprinose procesu stvaranja vrijednosti. Takav čimbenik (stvaranje vrijednosti od strane korisnika) također ide u prilog mjerama u pogledu pravila oporezivanja dobiti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.
(7)   Tim bi se privremenim rješenjem trebao uspostaviti zajednički sustav poreza na digitalne usluge („PDU”), kojim bi se oporezivali prihodi koji proizlaze iz određenih digitalnih usluga, uključujući internetski sadržaj koji pružaju određeni subjekti. Ta bi mjera trebala biti jednostavna za provedbu i usmjerena na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga u kojima korisnici i nematerijalna imovina znatno doprinose procesu stvaranja vrijednosti. Takvi čimbenici (stvaranje vrijednosti od strane korisnika i snažno oslanjanje na nematerijalnu imovinu) također idu u prilog mjerama u pogledu pravila oporezivanja dobiti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)   PDU bi trebalo primijeniti samo na prihode koji proizlaze iz pružanja određenih digitalnih usluga. Digitalne usluge trebale bi biti one usluge koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti i u kojima je obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan. Trebalo bi oporezivati prihode dobivene od obrade doprinosa korisnika, a ne sudjelovanje korisnika samo po sebi.
(9)   PDU bi trebalo primijeniti na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti te o njegovoj sposobnosti da pruži usluge bez fizičke prisutnosti ili s vrlo ograničenom fizičkom prisutnošću. U tim je slučajevima obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)   Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima. Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.
(10)   Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećeg: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”); iii. obrade, prijenosa i prodaje prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih takvim aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima te iv. isporuke digitalnog sadržaja, kao što su videozapisi, zvučni sadržaj, igre ili tekstovi. Ako pružanjem takvog sadržaja, robe i usluga nisu ostvareni prihodi, ne bi se trebao primjenjivati PDU. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)   U slučajevima koji uključuju višestrana digitalna sučelja kojima se omogućuje odnosna isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima sučelja, odnosne transakcije i prihodi ostvareni tim transakcijama trebali bi ostati izvan područja primjene tog poreza. Izvan područja primjene PDU-a trebali bi biti i prihodi koji proizlaze iz maloprodajnih djelatnosti koje se sastoje od prodaje robe ili usluga ugovorene na internetu s pomoću internetske stranice dobavljača te robe ili usluga, te ako dobavljač ne djeluje kao posrednik, jer prodavatelj ostvaruje dodatnu vrijednost na temelju isporučene robe ili usluga, a digitalno sučelje se upotrebljava samo kao sredstvo komunikacije. Prodaje li dobavljač robu ili usluge na internetu za vlastiti račun ili pruža usluge posredovanja određivalo bi se uzimajući u obzir pravni i ekonomski sadržaj transakcije, kako je vidljivo iz sporazuma relevantnih stranaka. Primjerice, u slučajevima u kojima se na raspolaganje stavlja roba treće strane moglo bi se reći da pružatelj digitalnog sučelja pruža uslugu posredovanja (to jest stavlja na raspolaganje višestrano digitalno sučelje) u kojoj nisu preuzeti znatni rizici u pogledu zaliha ili u kojoj treća strana zapravo utvrđuje cijenu te robe.
(13)   U slučajevima koji uključuju višestrana digitalna sučelja kojima se omogućuje odnosna isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima sučelja, odnosne transakcije i prihodi ostvareni tim transakcijama trebali bi ostati izvan područja primjene tog poreza. Izvan područja primjene PDU-a trebali bi biti i prihodi koji proizlaze iz maloprodajnih djelatnosti koje se sastoje od prodaje robe ili usluga ugovorene na internetu s pomoću internetske stranice dobavljača te robe ili usluga, te ako dobavljač ne djeluje kao posrednik. Međutim, s obzirom na to da se podaci korisnika mogu obrađivati putem digitalnog sučelja i time stvoriti dodatna vrijednost iz transakcije te s obzirom na to da izostanak fizičke prisutnosti može stvoriti priliku za agresivno porezno planiranje, tijekom preispitivanja ove Direktive trebalo bi razmotriti mogućnost proširenja područja primjene tih usluga.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)   Usluge koje se sastoje od isporuke digitalnog sadržaja koje subjekt pruža s pomoću digitalnog sučelja trebale bi biti isključene iz područja primjene poreza, neovisno o tome je li digitalni sadržaj u vlasništvu tog subjekta ili je taj subjekt stekao prava na distribuciju tog sadržaja. Čak i ako je dopuštena određena vrsta interakcije među primateljima digitalnog sadržaja, na temelju čega se može smatrati da pružatelj takvih usluga stavlja na raspolaganje višestrano digitalno sučelje, manje je jasno da korisnik ima središnju ulogu u stvaranju vrijednosti za poduzeće koje isporučuje digitalni sadržaj. Umjesto toga, sa stajališta stvaranja vrijednosti težište je na samom digitalnom sadržaju koji isporučuje subjekt. Stoga prihodi ostvareni takvim isporukama ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene poreza.
(14)   Usluge koje se sastoje od isporuke digitalnog sadržaja koje subjekt pruža s pomoću digitalnog sučelja trebale bi biti uključene u područje primjene poreza, neovisno o tome je li digitalni sadržaj u vlasništvu tog subjekta ili je taj subjekt stekao prava na distribuciju tog sadržaja. Prihode ostvarene takvim isporukama Komisija bi trebala evaluirati u roku od ... [dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive].
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)   Digitalni sadržaj trebalo bi definirati tako da se pod tim pojmom podrazumijevaju podaci koji se isporučuju u digitalnom obliku, kao što su računalni programi, aplikacije, igre, glazba, video zapis ili tekst, neovisno o tome pristupa li im se preuzimanjem podataka ili izravnim internetskim prijenosom (streaming), a koji nisu podaci koji predstavljaju sučelje samo po sebi. Na taj se način obuhvaćaju različiti oblici digitalnog sadržaja koje korisnik može steći, čime se ne mijenja činjenica da je sa stajališta korisnika isključiva ili glavna svrha stjecanje digitalnog sadržaja.
(15)   Digitalni sadržaj trebalo bi definirati tako da se pod tim pojmom podrazumijevaju podaci koji se isporučuju u digitalnom obliku, kao što su računalni programi, aplikacije, igre, glazba, video zapis ili tekst, neovisno o tome pristupa li im se preuzimanjem podataka ili izravnim internetskim prijenosom (streaming), a koji nisu podaci koji predstavljaju sučelje samo po sebi.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Digitalna poduzeća najčešće ulažu manje u zgrade i strojeve nego obična poduzeća.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Usluge opisane u uvodnoj izjavi 14. trebalo bi razlikovati od usluga koje se sastoje od stavljanja na raspolaganje višestranog digitalnog sučelja s pomoću kojeg korisnici mogu učitati i razmjenjivati digitalni sadržaj s drugim korisnicima, ili od stavljanja na raspolaganje sučelja kojim se omogućuje odnosna isporuka digitalnog sadržaja izravno među korisnicima. Potonje usluge čine uslugu posredovanja pa bi stoga trebale biti obuhvaćene područjem primjene PDU-a, neovisno o prirodi odnosnih transakcija.
Briše se.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)   Oporezive usluge koje se sastoje od prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima trebale bi obuhvaćati samo podatke koji su stvoreni aktivnostima takvih korisnika u digitalnim sučeljima, ali ne i podatke koji su dobiveni iz senzora ili drugim sredstvima te zatim digitalno prikupljeni. To je zato što bi područjem primjene PDU-a trebalo obuhvatiti usluge u kojima se digitalno sučelje upotrebljava kao način stvaranja doprinosa korisnika koji se zatim monetizira, a ne usluge u kojima se sučelja upotrebljavaju samo za prijenos podataka dobivenih na neki drugi način. PDU stoga ne bi trebao biti porez na prikupljanje podataka ili upotrebu podataka koje poduzeće prikuplja za svoje unutarnje potrebe ni porez na razmjenu prikupljenih podataka s drugim stranama bez naknade. Područje primjene PDU-a trebalo bi biti usmjereno na prihode od prijenosa podataka ostvarene u okviru vrlo specifičnih aktivnosti (aktivnosti korisnika na digitalnim sučeljima).
(17)   Oporezive usluge koje se sastoje od obrade, prijenosa ili prodaje prikupljenih podataka o korisnicima trebale bi obuhvaćati podatke koji su stvoreni aktivnostima takvih korisnika u digitalnim sučeljima. Te oporezive usluge trebale bi biti one koje upotrebljavaju digitalna sučelja kao način stvaranja doprinosa korisnika koji se zatim monetizira. PDU nije porez na prikupljanje podataka u tom smislu, Područje primjene PDU-a trebalo bi biti usmjereno na prihode od obrade, prodaje ili prijenosa trećoj strani tih podataka ostvarene u okviru vrlo specifičnih aktivnosti (aktivnosti korisnika na digitalnim sučeljima).
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
(22)   Samo bi se određeni subjekti trebali smatrati obveznicima PDU-a, neovisno o tome imaju li nastan u državi članici ili u jurisdikciji izvan Unije. Konkretno, subjekt bi se trebao smatrati poreznim obveznikom samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. ukupni iznos prihoda na svjetskoj razini koje je subjekt prijavio za zadnju potpunu financijsku godinu, za koju je dostupan financijski izvještaj, veći je od 750 000 000 EUR te ii. ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom te financijske godine veći je od 50 000 000 EUR.
(22)   Samo bi se određeni subjekti trebali smatrati obveznicima PDU-a, neovisno o tome imaju li nastan u državi članici ili u jurisdikciji izvan Unije. Konkretno, subjekt bi se trebao smatrati poreznim obveznikom samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. ukupni iznos prihoda na svjetskoj razini koje je subjekt prijavio za zadnju potpunu financijsku godinu, za koju je dostupan financijski izvještaj, veći je od 750 000 000 EUR te ii. ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom te financijske godine veći je od 40 000 000 EUR.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)   Prvim pragom (ukupni godišnji prihod na svjetskoj razini) trebalo bi ograničiti primjenu PDU-a na poduzeća određene veličine, to jest na poduzeća koja su uglavnom u mogućnosti pružiti te digitalne usluge u kojima doprinos korisnika ima ključnu ulogu i koje u velikoj mjeri ovise o velikim mrežama korisnika, velikom prometu korisnika i iskorištavanju snažne pozicije na tržištu. Takvi poslovni modeli, koji se oslanjaju na korisnike za stvaranje vrijednosti kako bi se ostvarili prihodi i koji su održivi samo ako ih primjenjuju poduzeća određene veličine, odgovorni su za veću razliku između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta na kojem se stvara vrijednost. Štoviše, veća poduzeća imaju veće mogućnosti za agresivno porezno planiranje. Iz tog je razloga isti prag predložen i u drugim inicijativama Unije9. Takav je prag usto namijenjen ostvarivanju pravne sigurnosti s obzirom na to da bi poduzećima i poreznim tijelima bilo lakše i jeftinije utvrditi podliježe li subjekt PDU-u. Njime se usto isključuju mala poduzeća i novoosnovana poduzeća na koje bi opterećenje usklađivanja s novim porezom vjerojatno imalo nerazmjeran učinak.
(23)   Prvim pragom (ukupni godišnji prihod na svjetskoj razini) trebalo bi ograničiti primjenu PDU-a na poduzeća određene veličine, to jest na poduzeća koja su uglavnom u mogućnosti pružiti te digitalne usluge uvelike se oslanjajući na mobilnu nematerijalnu i/ili digitalnu imovinu, u kojima doprinos korisnika ima ključnu ulogu i koje u velikoj mjeri ovise o velikim mrežama korisnika, velikom prometu korisnika i iskorištavanju snažne pozicije na tržištu. Takvi poslovni modeli, koji se oslanjaju na korisnike za stvaranje vrijednosti kako bi se ostvarili prihodi i koji su održivi samo ako ih primjenjuju poduzeća određene veličine, odgovorni su za veću razliku između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta na kojem se stvara vrijednost. Štoviše, veća poduzeća imaju veće mogućnosti za agresivno porezno planiranje. Prag usto namijenjen ostvarivanju pravne sigurnosti s obzirom na to da bi poduzećima i poreznim tijelima bilo lakše i jeftinije utvrditi podliježe li subjekt PDU-u. Njime se usto isključuju mala poduzeća i novoosnovana poduzeća na koje bi opterećenje usklađivanja s novim porezom vjerojatno imalo nerazmjeran učinak.
__________________
9 Vidjeti članak 2. Prijedloga direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016) 683 final).
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
(27)   Kako bi se ublažili mogući slučajevi dvostrukog oporezivanja istih prihoda koji podliježu i porezu na dobit i PDU-u, očekuje se da će države članice omogućiti poduzećima odbitak plaćenog PDU-a kao troška od osnovice poreza na dobit na njihovom državnom području, neovisno o tome plaćaju li se oba poreza u istoj državi članici ili u različitim državama članicama.
(27)   Kako bi se ublažili mogući slučajevi dvostrukog oporezivanja istih prihoda koji podliježu i porezu na dobit i PDU-u, u budućnosti će se morati pronaći rješenje na razini Unije kojim će se poduzećima omogućiti odbitak plaćenog PDU-a kao troška od osnovice poreza na dobit na njihovom državnom području, neovisno o tome plaćaju li se oba poreza u istoj državi članici ili u različitim državama članicama.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)   Ako se korisnici u odnosu na određenu oporezivu uslugu nalaze u različitim državama članicama ili jurisdikcijama izvan Unije, relevantne oporezive prihode ostvarene tom uslugom trebalo bi razmjerno raspodijeliti svakoj državi članici na temelju određenih posebnih faktora raspodjele. Te faktore potrebno je utvrditi ovisno o prirodi svake oporezive usluge i specifičnim elementima iz kojih proizlazi primitak prihoda u korist pružatelja takve usluge.
(29)   Ako se korisnici u odnosu na određenu oporezivu uslugu nalaze u različitim državama članicama ili jurisdikcijama izvan Unije, relevantne oporezive prihode ostvarene tom uslugom trebalo bi razmjerno raspodijeliti svakoj državi članici na temelju određenih posebnih faktora raspodjele. Te faktore potrebno je utvrditi ovisno o prirodi svake oporezive usluge i specifičnim elementima iz kojih proizlazi primitak prihoda u korist pružatelja takve usluge. Ako ključ raspodjele dovede do neuravnotežene raspodjele kojom se ne odražava gospodarska djelatnost, takva se situacija može ispraviti mehanizmom za rješavanje sporova. U svjetlu navedenog Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uspostave mehanizma za rješavanje sporova kako bi se osiguralo pravilno rješavanje sporova kada su uključene različite države članice.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)   Za oporezive usluge koje se sastoje od stavljanja oglašavanja na digitalno sučelje, broj pojavljivanja oglasa na uređaju korisnika u poreznom razdoblju u državi članici trebalo bi uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja udjela oporezivih prihoda koji će se toj državi članici dodijeliti za to porezno razdoblje.
(30)   Za oporezive usluge koje se sastoje od stavljanja oglašavanja ili isporuke sadržaja na digitalnom sučelju, ili broja pojavljivanja oglasa ili digitalnog sadržaja na uređaju korisnika u poreznom razdoblju u državi članici trebalo bi uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja udjela oporezivih prihoda koji će se toj državi članici dodijeliti za to porezno razdoblje.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)   Kad je riječ o prijenosu prikupljenih podataka o korisnicima, za potrebe dodjele oporezivih prihoda državi članici u poreznom razdoblju trebalo bi uzeti u obzir broj korisnika čiji su podaci preneseni u tom razdoblju stvoreni tako da je korisnik upotrijebio uređaj u toj državi članici.
(32)   Kad je riječ o obradi, prodaji ili prijenosu prikupljenih podataka o korisnicima, za potrebe dodjele oporezivih prihoda državi članici u poreznom razdoblju trebalo bi uzeti u obzir broj korisnika čiji su podaci iskorišteni, prodani ili preneseni u tom razdoblju stvoreni tako da je korisnik upotrijebio uređaj u toj državi članici.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.
(34)   Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća10, uključujući obrade koje mogu biti potrebne u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja. Konkretno, potrebno je imati u vidu potrebu provedbe odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera radi usklađivanja s pravilima koja se odnose na zakonitost i sigurnost obrade, pružanje informacija te prava osoba čiji se podaci obrađuju. Kad god je to moguće, osobne podatke trebalo bi anonimizirati.
(34)   Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća10, uključujući obrade koje mogu biti potrebne u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja, bez omogućavanja identifikacije korisnika. Porezna tijela država članica obavještavaju se o metodi korištenoj pri utvrđivanju lokacije korisnika. Konkretno, potrebno je imati u vidu potrebu provedbe odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera radi usklađivanja s pravilima koja se odnose na zakonitost i sigurnost obrade, a posebice s načelima potrebnosti i proporcionalnosti, pružanje informacija te prava osoba čiji se podaci obrađuju. Kad god je to moguće, osobne podatke trebalo bi anonimizirati.
_________________
_________________
10 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
10 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
(35)   Oporezivi prihodi trebali bi biti jednaki ukupnim bruto prihodima koje je ostvario porezni obveznik, bez poreza na dodanu vrijednost i drugih sličnih poreza. Trebalo bi smatrati da je porezni obveznik u trenutku njihova dospijeća ostvario oporezive prihode, neovisno o tome jesu li do tada stvarno plaćeni. PDU bi se trebao naplaćivati u državi članici na udio oporezivih prihoda koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju, a koji se smatraju ostvarenima u toj državi članici te bi se trebali izračunavati primjenom stope PDU-a na taj udio. Kako bi se izbjeglo narušavanje jedinstvenog tržišta, trebalo bi uvesti jedinstvenu stopu PDU-a na razini Unije. Stopu PDU-a trebalo bi odrediti na razini od 3 %, čime se ostvaruje odgovarajuća ravnoteža između prihoda od poreza te u obzir uzima diferencijalni učinak PDU-a na poduzeća s različitim maržama.
(35)   Oporezivi prihodi trebali bi biti jednaki ukupnim bruto prihodima koje je ostvario porezni obveznik, bez poreza na dodanu vrijednost i drugih sličnih poreza. Trebalo bi smatrati da je porezni obveznik u trenutku njihova dospijeća ostvario oporezive prihode, neovisno o tome jesu li do tada stvarno plaćeni. PDU bi se trebao naplaćivati u državi članici na udio oporezivih prihoda koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju, a koji se smatraju ostvarenima u toj državi članici te bi se trebali izračunavati primjenom stope PDU-a na taj udio. Kako bi se izbjeglo narušavanje jedinstvenog tržišta, trebalo bi uvesti jedinstvenu stopu PDU-a na razini Unije. Stopom PDU-a od 3 % treba se ostvariti odgovarajuća ravnoteža između prihoda od poreza te u obzir uzima diferencijalni učinak PDU-a na poduzeća s različitim maržama.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.
(37)   Države članice trebale bi biti u mogućnosti propisati računovodstvene obveze, obveze vođenja evidencije ili druge obveze u cilju djelotvorne naplate PDU-a, kao i druge mjere za sprječavanje utaje, izbjegavanja plaćanja poreza i zlouporabe.
(37)   Države članice trebale bi biti u mogućnosti propisati računovodstvene obveze, obveze vođenja evidencije ili druge obveze u cilju djelotvorne naplate PDU-a, kao i druge mjere za sprječavanje utaje izbjegavanja plaćanja poreza i zlouporabe, uključujući kazne i sankcije.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37.a)  Ukupni porez na digitalne usluge koji plaća porezni obveznik po državi članici trebao bi biti dio sustava izvješćivanja po zemljama.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.a (nova)
(38.a)  U slučaju da je oporezivi subjekt podložan PDU-u u više od jedne države članice, Komisija bi svake tri godine trebala provesti reviziju prijave PDU-a koja je podnesena državi članici identifikacije.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.a (nova)
(40.a)  PDU je privremena mjera za koju se čeka trajno rješenje, no to ni u kojem slučaju ne bi smjelo odgoditi stupanje na snagu trajnog rješenja. Ova Direktiva trebala bi isteći donošenjem prvog od sljedećih akata: direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti ili direktiva Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, uključujući trajni digitalni poslovni nastan kako je predloženo u zakonodavnim rezolucijama Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit ili direktive kojom se provodi politički dogovor postignut u međunarodnim forumima kao što su OECD ili UN.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.b (nova)
(40.b)  Države članice trebale bi redovito izvješćivati Komisiju o plaćanju PDU-a od strane subjekata, funkcioniranju jedinstvene kontaktne točke i suradnji s drugim državama članicama u pogledu naplate i plaćanja poreza.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.c (nova)
(40.c)  Dvije godine od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija bi trebala provesti ocjenu primjene ove Direktive i podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu će po potrebi priložiti prijedloge za njezinu reviziju u skladu s načelima pravednog oporezivanja digitalnog sektora.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 41.
(41)   Ovom se Direktivom želi zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, osigurati njegovo pravilno funkcioniranje i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja. Budući da te ciljeve zbog njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se oni mogu na bolji način ostvariti na razini Europske unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,
(41)   Ovom se Direktivom želi zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, osigurati njegovo pošteno i pravilno funkcioniranje i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja. Budući da te ciljeve zbog njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se oni mogu na bolji način ostvariti na razini Europske unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.a (nova)
(7.a)  „obrada podataka” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka c
(c)   prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima.
(c)   obrade i prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima;
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  stavljanja korisnicima na raspolaganje sadržaja na digitalnom sučelju, kao što su videozapisi, zvučni zapisi, igre ili tekstovi, s pomoću digitalnog sučelja.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 4. – točka a
(a)   stavljanje na raspolaganje digitalnog sučelja, ako je isključiva ili glavna namjena stavljanja sučelja na raspolaganje ta da subjekt na njemu pruža korisnicima digitalni sadržaj ili komunikacijske usluge, ili da korisnicima pruža usluge platnog prometa;
(a)   stavljanje na raspolaganje digitalnog sučelja, ako je isključiva ili glavna namjena stavljanja sučelja na raspolaganje ta da subjekt na njemu pruža korisnicima komunikacijske usluge, ili da korisnicima pruža usluge platnog prometa, dok god se na temelju obrade, prijenosa ili prodaje korisničkih podataka ne stvaraju dodatni prihodi;
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b)   ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom relevantne financijske godine veći je od 50 000 000 EUR.
(b)   ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom relevantne financijske godine veći je od 40 000 000 EUR.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  za usluge obuhvaćene odredbama članka 3. stavka 1. točke (ca), ako se predmetni digitalni sadržaj pojavljuje na korisnikovu uređaju u trenutku u kojem se taj uređaj u toj državi članici u tom poreznom razdoblju upotrebljava za pristup digitalnom sučelju.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.
6.   Podaci koji se mogu prikupljati od korisnika za potrebe primjene ove Direktive ograničuju se na podatke o državi članici u kojoj se korisnici nalaze te se pritom ne omogućuje identifikacija tih korisnika.
6.   Podaci koji se mogu prikupljati od korisnika za potrebe primjene ove Direktive ograničuju se na podatke o državi članici u kojoj se korisnici nalaze te se pritom ne omogućuje identifikacija tih korisnika. Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, uključujući obradu koja može biti potrebna u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.a (novi)
6.a  Komisija analizira bi li se uspostavom mehanizma za rješavanje sporova dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost pri rješavanju sporova između država članica. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o tome, a potrebi i zakonodavni prijedlog.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
Stopa PDU-a je 3 %.
Stopa PDU-a utvrđuje se na 3 %.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
Ako se primjenjuje točka (b) ovog stavka, Komisija svake tri godine provodi reviziju prijave DST-a podnesene državi članici identifikacije.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.
2.   Međutim, ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u toj državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10.
2.   Međutim, ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u toj državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10., ne dovodeći u pitanje stavak 2.a.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.a (novi)
2.a  Ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik može odlučiti zadržati početno odabranu državu članicu identifikacije s obzirom na to da porezni obveznik u sljedećem poreznom razdoblju može ponovno podlijegati PDU-u u toj državi članici. Ako porezni obveznik ne podliježe PDU-u dulje od dva uzastopna porezna razdoblja, mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2.
2.   Izmjene iz stavka 1. podnose se elektroničkim putem državi članici identifikacije u roku od tri godine od datuma na koji je trebala biti podnesena prvotna prijava. Izmjene nakon tog razdoblja uređuju se pravilima i postupcima primjenjivim u svakoj državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDU-a.
2.   Izmjene iz stavka 1. podnose se elektroničkim putem državi članici identifikacije u roku od dvije godine od datuma na koji je trebala biti podnesena prvotna prijava. Izmjene nakon tog razdoblja uređuju se pravilima i postupcima primjenjivim u svakoj državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDU-a.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 3.
3.   Države članice mogu donijeti mjere za sprečavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te zlouporabe u odnosu na PDU.
3.   Države članice moraju donijeti mjere za sprečavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući sankcije i kazne, te zlouporabe u odnosu na PDU.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 5.a (novi)
5.a  Nakon donošenja ove Direktive, Komisija donosi zakonodavni prijedlog kako bi se u Direktivu 2013/34/EU uključilo objavljivanje informacija o PDU-u određenih poduzeća i podružnica, kojima se osigurava ukupni iznos poreza na digitalne usluge koji porezni obveznik plaća različitim državama članicama koji će se dodati popisu obveznih standarda izvješćivanja po zemljama.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Poglavlje 4. – naslov
ADMINISTRATIVNA SURADNJA
ADMINISTRATIVNA SURADNJA I OBVEZNA RAZMJENA INFORMACIJA
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak -20. (novi)
Članak -20.
Automatska i obvezna razmjena informacija
Kako bi porezna tijela ispravno i ujednačeno procijenila dugovani porez i kako bi se zajamčila ispravna primjena ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU. Kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive, države članice svojim nacionalnim poreznim tijelima dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, stručno znanje i proračunska sredstva te sredstva za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnu suradnju te na automatsku razmjenu informacija.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 24.a (novi)
Članak 24.a
Izvješće i preispitivanje
Dvije godine od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija provodi ocjenu primjene ove Direktive i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu će po potrebi priložiti prijedloge za njezinu reviziju u skladu s načelima pravednog oporezivanja digitalnog sektora.
Komisija posebno ocjenjuje:
(a)  povećanje stope PDU-a s 3 % na 5 % zajedno s odgovarajućim poreznim olakšicama kako bi se ograničile razlike efektivnih poreznih stopa između tradicionalnih i digitalnih poduzeća;
(b)  područje primjene PDU-a, uključujući proširenje tog područja primjene kako bi se obuhvatila prodaja robe ili usluga koje se putem digitalnih sučelja ugovaraju na internetu;
(c)  iznos poreza plaćenog u svakoj državi članici;
(d)  vrstu digitalnih aktivnosti u okviru područja primjene ove Direktive;
(e)  moguće prakse planiranja poreza koje su primijenili subjekti kako bi izbjegli plaćanje PDU-a.
(f)  funkcioniranje jedinstvene kontaktne točke, suradnju između država članica i
(g)  sveukupni učinak na unutarnje tržište uzimajući u obzir moguće narušavanje tržišnog natjecanja.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 24.b (novi)
Članak 24.b
Obveze izvješćivanja
Države članice svake godine izvješćuju Komisiju o relevantnim brojkama i informacijama o plaćanju PDU-a od strane subjekata, funkcioniranju jedinstvene kontaktne točke i suradnji s drugim državama članicama u pogledu naplate i plaćanja poreza.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 25.a (novi)
Članak 25.a
Klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti uvjetovana trajnim mjerama
PDU je privremena mjera za koju se čeka trajno rješenje; stoga ova Direktiva prestaje važiti donošenjem prvog od sljedećih akata:
(a)  direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti;
(b)  direktiva Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, uključujući trajni digitalni poslovni nastan kako je predloženo u zakonodavnim rezolucijama Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit ili
(c)  direktive kojom se provodi politički dogovor postignut u međunarodnim forumima kao što su OECD ili UN.
Posljednje ažuriranje: 7. listopada 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti