Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 3. srpnja 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Sporazum o suradnji između EU-a i Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru ***
 Produljenje Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između EU-a i SAD-a ***
 Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi *
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/009 FR/Air France
 Uloga gradova u institucionalnom okviru Unije
 Trodimenzionalni ispis: prava intelektualnoga vlasništva i građanskopravna odgovornost
 Europski program industrijskog razvoja u području obrane ***I
 Integrirana statistika na razini poljoprivrednih gospodarstava ***I
 Obavješćivanje o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture: stavljanje izvan snage ***I
 Mjere za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost *
 Kršenje prava autohtonih naroda u svijetu
 Klimatska diplomacija

Sporazum o suradnji između EU-a i Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru ***
PDF 116kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji između Europske unije i Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru (ASECNA) u pogledu razvoja satelitske navigacije i pružanja povezanih usluga u području nadležnosti ASECNA-e u korist civilnog zrakoplovstva (11351/2017 – C8-0018/2018 – 2017/0104(NLE))
P8_TA(2018)0269A8-0213/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (11351/2017),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o suradnji između Europske unije i Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru (ASECNA) u pogledu razvoja satelitske navigacije i pružanja povezanih usluga u području nadležnosti ASECNA-e u korist civilnog zrakoplovstva (13661/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 172. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0018/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0213/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje Sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i ASECNA-i.


Produljenje Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između EU-a i SAD-a ***
PDF 115kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o nacrtu Odluke Vijeća o produljenju Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Sjedinjenih Američkih Država (08166/2018 – C8-0259/2018 – 2018/0067(NLE))
P8_TA(2018)0270A8-0212/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (08166/2018),

–  uzimajući u obzir Odluku 98/591/EZ od 13. listopada 1998. o sklapanju Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Sjedinjenih Američkih Država(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 186. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0259/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0212/2018),

1.  daje suglasnost za produljenje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.

(1) SL L 284, 22.10.1998., str. 35.


Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi *
PDF 203kWORD 65k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (COM(2018)0008 – C8-0037/2018 – 2018/0003(NLE))
P8_TA(2018)0271A8-0217/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2018)0008),

–  uzimajući u obzir članak 187. i članak 188. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0037/2018),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0217/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)   Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća15 uspostavljen je okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („Obzor 2020.”). Cilj je tog programa ostvariti veći učinak u području istraživanja i inovacija kombiniranjem sredstava iz programa Obzor 2020. i privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u ključnim područjima u kojima istraživanja i inovacije mogu doprinijeti širim ciljevima Unije u pogledu konkurentnosti, potaknuti privatna ulaganja i pomoći u suočavanju s društvenim izazovima. Ta bi se partnerstva trebala temeljiti na dugoročnoj obvezi, uključujući uravnoteženi doprinos svih partnera, trebala bi biti odgovorna za ostvarenje svojih ciljeva i djelovati u skladu sa strateškim ciljevima Unije povezanima s istraživanjem, razvojem i inovacijama. Upravljanje tim partnerstvima i njihovo funkcioniranje trebalo bi biti otvoreno, transparentno, djelotvorno i učinkovito te bi trebalo omogućiti sudjelovanje brojnim dionicima aktivnima u svojem specifičnom području.
(2)   Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća15 uspostavljen je okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („Obzor 2020.”). Cilj je tog programa ostvariti veći učinak u području istraživanja i inovacija kombiniranjem sredstava iz programa Obzor 2020. i privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u ključnim područjima u kojima istraživanja i inovacije mogu doprinijeti širim ciljevima Unije u pogledu konkurentnosti, potaknuti privatna ulaganja i pomoći u suočavanju s društvenim izazovima. Ta bi se partnerstva trebala temeljiti na dugoročnoj obvezi, uključujući uravnoteženi doprinos svih partnera, trebala bi biti odgovorna za ostvarenje svojih ciljeva i djelovati u skladu sa strateškim ciljevima Unije povezanima s istraživanjem, razvojem i inovacijama. Upravljanje tim partnerstvima i njihovo djelovanje trebalo bi biti otvoreno, transparentno, djelotvorno i učinkovito te bi brojnim dionicima aktivnima u svojim specifičnim područjima trebalo omogućiti da sudjeluju, a organizacijama civilnoga društva i građanskim skupinama omogućiti da ih se propisno sasluša u postupku donošenja odluka.
__________________
__________________
15 Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).
15 Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)   U Komunikaciji Komisije „Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi”22 od 19. travnja 2016. poziva se na uspostavu europske podatkovne infrastrukture koja će se temeljiti na vrhunskim mogućnostima računalstva visokih performansi i razvoju cjelokupnog europskog ekosustava računalstva visokih performansi u okviru kojeg će se moći razvijati nova europska tehnologija i eksaskalarna računala. Zbog važnosti tog područja i izazova s kojima se suočavaju dionici u Uniji potrebno je hitno djelovati kako bi se osigurali resursi i kapaciteti potrebni za zatvaranje kruga od istraživanja i razvoja do isporuke i puštanja u rad eksaskalarnih sustava računala visokih performansi. Stoga bi na razini Unije trebalo uspostaviti mehanizam koji bi služio za objedinjavanje i usmjeravanje potpore namijenjene uvođenju vrhunske europske infrastrukture računalstva visokih performansi te za provedbu istraživanja i razvoja u području računalstva visokih performansi od strane država članica, Unije i privatnog sektora. Tom bi se infrastrukturom trebao omogućiti pristup korisnicima iz javnog sektora, industrije i akademske zajednice, uključujući znanstvene zajednice koje sudjeluju u europskom oblaku za otvorenu znanost.
(8)   U Komunikaciji Komisije „Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi”22 od 19. travnja 2016. poziva se na uspostavu europske podatkovne infrastrukture koja će se temeljiti na vrhunskim mogućnostima računalstva visokih performansi i razvoju cjelokupnog europskog ekosustava računalstva visokih performansi u okviru kojeg će se moći razvijati nova europska tehnologija i eksaskalarna superračunala. Zbog važnosti tog područja i izazova s kojima se suočavaju dionici u Uniji potrebno je hitno djelovati kako bi se osigurali resursi i kapaciteti potrebni za zatvaranje kruga od istraživanja i razvoja do isporuke i puštanja u rad eksaskalarnih sustava računala visokih performansi. Stoga bi na razini Unije trebalo uspostaviti mehanizam koji bi služio za objedinjavanje i usmjeravanje potpore namijenjene uvođenju vrhunske europske infrastrukture računalstva visokih performansi te za provedbu istraživanja i razvoja u području računalstva visokih performansi od strane država članica, Unije i privatnog sektora. Tom bi se infrastrukturom trebao omogućiti pristup korisnicima iz javnog sektora, industrije, što uključuje mala i srednja poduzeća (MSP), i akademske zajednice, uključujući znanstvene zajednice koje sudjeluju u europskom oblaku za otvorenu znanost.
__________________
__________________
22 KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA – Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi, COM(2016)0178.
22 KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA – Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi, COM(2016)0178.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8 a)  Iznimno je važno da Unija do 2022. postane jedna od vodećih svjetskih sila u području superračunalstva. Unija trenutno zaostaje kada je riječ o razvoju računalstva visokih performansi zbog nedovoljnog ulaganja u uspostavu cjelovitog sustava. Kako bi se nadoknadio taj zaostatak, Unija treba steći superračunala vrhunske kvalitete, osigurati sustav opskrbe i provesti usluge za industriju i MSP-ove za simulaciju, vizualizaciju i stvaranje prototipova, jamčeći pritom sustav računalstva visokih performansi u skladu s vrijednostima i načelima Unije.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)   Kako bi Unija raspolagala računalnim mogućnostima potrebnima za održavanje vrhunske razine istraživanja, trebalo bi uskladiti ulaganja država članica u računalstvo visokih performansi i povećati upotrebu tehnologije računalstva visokih performansi u industriji. Unija bi trebala povećati svoju učinkovitost kad je riječ o pretvaranju tehnološkog napretka u sustave računalstva visokih performansi koji bi se nabavljali u Europi na način da uspostavi učinkovite veze između opskrbe tehnologijom, sudjelovanja korisnika u dizajnu i zajedničke nabave vrhunskih sustava.
(10)   Kako bi Unija raspolagala računalnim mogućnostima potrebnima za održavanje vrhunske razine istraživanja i kako bi se iskoristila dodana vrijednost zajedničkoga djelovanja na razini Unije, trebalo bi uskladiti ulaganja država članica u računalstvo visokih performansi i povećati upotrebu tehnologije računalstva visokih performansi u industriji. Unija bi trebala povećati svoju učinkovitost kad je riječ o pretvaranju tehnološkog napretka u sustave računalstva visokih performansi koji bi se nabavljali u Europi na način da uspostavi učinkovite veze između opskrbe tehnologijom, sudjelovanja korisnika u dizajnu i zajedničke nabave vrhunskih sustava.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Potrebno je da Komisija i države članice istraže odgovarajuće okvire upravljanja i financiranja, vodeći u dovoljnoj mjeri računa o inicijativi za zajedničko poduzeće EuroHPC i njezinoj održivosti te o potrebi za jednakim uvjetima za sve u čitavoj Uniji. Nadalje, države članice trebale bi razmotriti programe financiranja na način koji je usklađen s pristupom Komisije.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.b (nova)
(10b)  Europska tehnološka platforma i ugovorno javno-privatno partnerstvo u području računalstva visokih performansi ključni su za određivanje istraživačkih prioriteta Unije u razvoju tehnologije Unije u svim segmentima opskrbnoga lanca rješenja u području računalstva visokih performansi.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)  Zadaća je zajedničkoga poduzeća da u Europi uspostavi i održava integrirani prvoklasni ekosustav računalstva visokih performansi i velikih podataka na temelju vodeće uloge Unije u tehnologiji računalstva visokih performansi, računalstva u oblaku i velikih podataka.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)   Zajedničko poduzeće trebalo bi se osnovati i započeti s radom 2019. kako bi se ostvario cilj uvođenja predeksaskalarne infrastrukture u Uniji do 2020. i cilj razvoja potrebnih tehnologija za realizaciju eksaskalarnih mogućnosti do 2022./20123. Budući da ciklus razvoja tehnologije nove generacije obično traje od 4 do 5 godina, da bismo ostali konkurentni na globalnom tržištu sada moramo započeti s mjerama za postizanje tog cilja.
(12)   Zajedničko poduzeće trebalo bi se osnovati i započeti s radom 2019. kako bi se ostvario cilj uvođenja predeksaskalarne infrastrukture u Uniji do 2020. i cilj razvoja potrebnih tehnologija za realizaciju, po mogućnosti samostalnih, eksaskalarnih mogućnosti do 2022./2023. Budući da ciklus razvoja tehnologije nove generacije obično traje od 4 do 5 godina, da bismo ostali konkurentni na globalnom tržištu moramo odmah započeti s mjerama za postizanje tog cilja.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)  Zajedničko poduzeće EuroHPC trebalo bi tretirati kao sastavni dio podatkovne infrastrukture Unije u cijelom ekosustavu te bi se njegove koristi trebale naširoko promicati.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  Komisiju bi trebala poticati više država članica da se pridruže zajedničkom poduzeću EuroHPC i koriste ga kao prioritetno područje za programe istraživanja i razvoja koji odgovaraju nacionalnim aktivnostima. Komisija bi također trebala promicati tu inicijativu u svim državama članicama u okviru snažnog političkog i gospodarskog angažmana u području digitalnih inovacija.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)   Unija, zemlje sudionice i privatni članovi zajedničkog poduzeća trebali bi dati financijski doprinos za pokrivanje administrativnih troškova zajedničkog poduzeća. Budući da se u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. doprinos Unije administrativnim troškovima može mobilizirati za pokrivanje tekućih troškova samo do 2023., zemlje sudionice i privatni članovi zajedničkog poduzeća trebali bi od 2024. u potpunosti pokrivati administrativne troškove zajedničkog poduzeća.
(14)   Unija, zemlje sudionice i privatni članovi zajedničkog poduzeća trebali bi dati financijski doprinos za pokrivanje administrativnih troškova zajedničkog poduzeća. Budući da se u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. doprinos Unije administrativnim troškovima može mobilizirati za pokrivanje tekućih troškova samo do 2023., zemlje sudionice i privatni članovi zajedničkog poduzeća trebali bi od 2024. u potpunosti pokrivati administrativne troškove zajedničkog poduzeća kako bi se zajamčila dugoročna održivost zajedničkog poduzeća.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15 a)  Treba razmotriti i promicati sve moguće sinergije između Zajedničkog poduzeća EuroHPC i nacionalnih istraživačkih programa. Zajedničko poduzeće trebalo bi integrirati s postojećim vodećim strukturama za istraživanje i razvoj, poput Europske tehnološke platforme za javno-privatna partnerstva u području računalstva visokih performansi i velikih podataka, kako bi se maksimalno povećala učinkovitost i olakšala upotreba te kako bi se postavili temelji za prosperitetno gospodarstvo temeljeno na podacima.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15 b)  Komisija i države članice trebale bi ojačati postojeći rad Europskog partnerstva za računalstvo u oblaku na temelju postojećih stupova PRACE i GEANT, izbjeći bilo kakve sukobe te da uvidjeti njihove ključne komplementarne uloge u ostvarivanju ekosustava EuroHPC-a;
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)   Zajedničko poduzeće trebalo bi se baviti jasno definiranim temama koje bi akademskoj zajednici i europskoj industriji u cijelosti omogućile osmišljavanje, razvoj i uporabu najinovativnijih tehnologija u području HPC-a i uvođenje, na razini Unije, integrirane infrastrukture s vrhunskim mogućnostima HPC-a, velikom brzinom povezivosti i vodećim aplikacijama i podatkovnim i softverskim uslugama za potrebe svojih znanstvenika i drugih vodećih korisnika iz industrije, uključujući MSP-ove i javni sektor. Zajedničko poduzeće trebalo bi nastojati smanjiti specifičan problem nedostatka vještina u području HPC-a. Zajedničko poduzeće trebalo bi pripremiti teren za izgradnju prve hibridne infrastrukture HPC-a u Europi kojom bi se klasične računalne arhitekture povezale s kvantnim računalnim uređajima, pri čemu bi se, primjerice, kvantno računalo upotrebljavalo kao akcelerator za dretve u računalstvu visokih performansi. Kako bi se istraživačkim timovima i europskoj industriji pomoglo da zadrže vodeću ulogu u izrazito konkurentnom međunarodnom kontekstu zahvaljujući vrhunskim rezultatima i njihovoj integraciji u konkurentne sustave, kako bi se osiguralo brže i veće iskorištavanje europske tehnologije u industriji diljem Unije, čime bi se osigurao važan učinak prelijevanja na društvo, te kako bi se usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom osigurala podjela rizika i udruživanje snaga, potrebna je strukturirana i usklađena financijska potpora na europskoj razini. Po primitku obavijesti države članice ili skupine uključenih država članica Komisija može odlučiti da se inicijative zajedničkog poduzeća smatraju važnim projektima od zajedničkog europskog interesa ako su zadovoljeni svi odgovarajući uvjeti u skladu s okvirom Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije25.
(18)   Zajedničko poduzeće trebalo bi se baviti jasno definiranim temama koje bi akademskoj zajednici, ali i europskoj industriji u cijelosti omogućile osmišljavanje, razvoj i uporabu najinovativnijih tehnologija u području HPC-a i uvođenje, na razini Unije, integrirane infrastrukture s vrhunskim mogućnostima HPC-a, velikom brzinom povezivosti i vodećim aplikacijama i podatkovnim i softverskim uslugama za potrebe svojih znanstvenika i drugih vodećih korisnika iz industrije, posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te javnog sektora. Zajedničko poduzeće trebalo bi nastojati smanjiti specifičan problem nedostatka vještina u području HPC-a te potaknuti kvalifikaciju radne snage, odabir karijere u području HPC-a i nuditi posebne programe za poticanje uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u karijerama povezanima s HPC-om. Zajedničko poduzeće trebalo bi pripremiti teren za izgradnju prve hibridne infrastrukture HPC-a u Europi kojom bi se klasične računalne arhitekture povezale s kvantnim računalnim uređajima, pri čemu bi se, primjerice, kvantno računalo upotrebljavalo kao akcelerator za dretve u računalstvu visokih performansi. Kako bi se istraživačkim timovima i europskoj industriji pomoglo da zadrže vodeću ulogu u izrazito konkurentnom međunarodnom kontekstu zahvaljujući vrhunskim rezultatima i njihovoj integraciji u konkurentne sustave, kako bi se osiguralo brže i veće iskorištavanje europske tehnologije u industriji diljem Unije, čime bi se osigurao važan i koristan učinak prelijevanja na društvo, te kako bi se usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom osigurala podjela rizika i udruživanje snaga, potrebna je strukturirana i usklađena financijska potpora na europskoj razini. Po primitku obavijesti države članice ili skupine uključenih država članica Komisija može odlučiti da se inicijative zajedničkog poduzeća smatraju važnim projektima od zajedničkog europskog interesa ako su zadovoljeni svi odgovarajući uvjeti u skladu s okvirom Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije25.
__________________
__________________
25 Komunikacija Komisije – Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem (SL C 188, 20.6.2014., str. 4.).
25 Komunikacija Komisije – Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem (SL C 188, 20.6.2014., str. 4.).
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.a (nova)
(18 a)  Zajedničko poduzeće trebalo bi promicati i europskim znanstvenicima, industriji i javnom sektoru pružati pristup vrhunskim superračunalima i popratnim uslugama, dajući im alate kako bi zadržali vodeći položaj u znanstvenom i industrijskom natjecanju u cilju zadržavanja i podržavanja integrirane infrastrukture znanstvenih podataka i računalstva visokih performansi.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.b (nova)
(18 b)  Zajedničko poduzeće trebalo biti otvoreno za sudjelovanje svih država članica koje se potiče da se pridruže zajedničkom poduzeću i da ga koriste kao prioritetno područje za programe istraživanja i razvoja koji odgovaraju nacionalnim aktivnostima. Zajedničko poduzeće trebalo bi također promicati aktivnosti superračunala kao dio jake političke i gospodarske predanosti digitalnim inovacijama.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.c (nova)
(18 c)  Kako bi se izgradili potrebni kapaciteti i zajamčilo sudjelovanje svih država članica, u svakoj bi državi članici trebalo uspostaviti po jedan centar za kompetencije računalstva visokih performansi (Centar) povezan s nacionalnim centrom za superračunalstvo. Ti bi centri trebali olakšati i promicati pristup ekosustavu HPC-a, od pristupa superračunalima do pristupa aplikacijama i uslugama. Također bi korisnicima HPC-a trebali pružati tečajeve za učenje i osposobljavanje u pogledu izgradnje vještina HPC-a te bi trebali promicati podizanje razine osviještenosti i aktivnosti osposobljavanja i informiranja javnosti o koristima računalstva visokih performansi posebno za MSP-ove i započeti s aktivnostima umrežavanja s dionicima i drugim centrima radi poticanja raširenijih inovacija kojima se omogućuje daljnje usvajanje računalstva visokih performansi.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.d (nova)
(18 d)  Široko sudjelovanje u cijeloj Uniji i pravedan i razuman pristup dionika iz trećih zemalja važni su kako bi se ostvario puni potencijal europskog superračunala sposobnog za doprinošenje izvrsnosti europske znanosti i regionalnoj konkurentnosti.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.e (nova)
(18 e)  Iako je vrijeme pristupa superračunalima razmjerno financijskim doprinosima, potrebno je osigurati jednake uvjete za sve države članice, znanstvenike i industrije u Uniji.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.f (nova)
(18 f)  Vrijeme pristupa Unije trebalo bi se dodijeliti putem konkurentnih natječaja temeljenih na izvrsnosti, neovisno o tome iz koje države članice dolazi podnositelj. Uz to, države članice sudionice bi trebale moći svoje vrijeme pristupa staviti na raspolaganje drugim znanstvenicima, industrijama ili istraživačima iz Unije.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Superračunala koja nabavlja i održava zajedničko poduzeće trebala bi biti osmišljena i odabrana kako bi se maksimalno povećala njihova učinkovitost za znanstvene svrhe kao i za njihovu primjenu u industriji. Zbog tog razloga Komisija treba poduzeti korake za daljnje jačanje ocjene učinkovitosti i isplativosti u svojim evaluacijama.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)   Predeksaskalarna i petaskalarna superračunala trebala bi se upotrebljavati prije svega za potrebe javnog istraživanja i inovacija i biti na raspolaganju korisnicima iz akademske zajednice, industrije ili javnog sektora. Zajedničkom poduzeću trebalo bi dopustiti da se u ograničenoj mjeri bavi ekonomskim djelatnostima za privatne potrebe. Pristup bi trebalo odobriti korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji u programu Obzor 2020. Prava pristupa trebala bi se svim korisnicima dodijeliti ravnomjerno i transparentno. Upravni odbor trebao bi za svako superračunalo definirati prava pristupa koja odgovaraju Unijinu udjelu u vremenu pristupa.
(22)   Predeksaskalarna i petaskalarna superračunala trebala bi se upotrebljavati prije svega za potrebe javnog civilnog istraživanja i inovacija i biti na raspolaganju korisnicima iz akademske zajednice, industrije, uključujući MSP-ove, ili javnog sektora. Zajedničkom poduzeću trebalo bi dopustiti da se u ograničenoj mjeri bavi ekonomskim djelatnostima za privatne potrebe. Pristup bi trebalo odobriti korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji u programu Obzor 2020. Prava pristupa trebala bi se svim korisnicima dodijeliti ravnomjerno i transparentno. Upravni odbor trebao bi za svako superračunalo definirati prava pristupa koja odgovaraju Unijinu udjelu u vremenu pristupa.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28a)  Odredbe programa Obzor 2020. o pravima intelektualnog vlasništva, prijenosu vlasništva tih prava, licenciranju i iskorištavanju trebala bi se primjenjivati kao minimum radi zaštite gospodarskih interesa Europske unije.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.a (nova)
(29a)  Iznosom potrebnim za kupnju superračunala trebalo bi se ujedno financirati ulaganje u poboljšani protok podataka i priključivanje na mrežu.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.a (nova)
(30a)  Pružatelji usluga računalstva visokih performansi koji djeluju na području Unije moraju se natjecati pod istim uvjetima i s jednakim pravilima koja se primjenjuju na sve.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.b (nova)
(30b)  Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo udvostručivanje s drugim postojećim inicijativama u području računalstva visokih performansi i velikih podataka, osobito s ugovornim javno-privatnim partnerstvima u području računalstva visokih performansi i velikih podataka uspostavljenima 2014. i PRACE-om, te je inicijative potrebno pojednostaviti njihovim uključivanjem u zajedničko poduzeće u okviru za razdoblje nakon 2020.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)   Pružanje financijske potpore aktivnostima iz programa Instrumenta za povezivanje Europe trebalo bi biti u skladu s pravilima tog programa.
(32)   Potrebno je pronaći način za administrativno pojednostavljivanje te izbjegavati istodobno postojanje različitih pravila u okviru istog zajedničkog poduzeća. Potrebno je uspostaviti jedinstveni skup pravila za sve aktivnosti zajedničkog poduzeća, umjesto supostojanja pravila programa Obzor 2020. i CEF-a.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)   U svim pozivima na podnošenje prijedloga i svim pozivima na podnošenje ponuda koje objavljuje zajedničko poduzeće trebalo bi prema potrebi uzeti u obzir trajanje okvirnog programa Obzor 2020. i programa Instrument za povezivanje Europe, osim u valjano opravdanim slučajevima.
(40)   U svim pozivima na podnošenje prijedloga i svim pozivima na podnošenje ponuda koje objavljuje zajedničko poduzeće trebalo bi prema potrebi uzeti u obzir trajanje okvirnog programa Obzor 2020. i programa Instrument za povezivanje Europe, osim u valjano opravdanim slučajevima. Za razdoblje koje nije obuhvaćeno okvirnim programom Obzor 2020. i programom Instrumenta za povezivanje Europe trebalo bi izvršiti prilagodbe kojima će se uzeti u obzir VFO za razdoblje nakon 2020. u svrhu nastavka aktivnosti zajedničkog poduzeća.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.a (nova)
(41 a)  Računalstvo visokih performansi važno je za razvoj računalstva u oblaku i njegov puni potencijal može se ostvariti samo ako se podaci mogu slobodno kretati unutar Unije uz jasna pravila.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.b (nova)
(41 b)  Uz to, pravo Unije u području zaštite, privatnosti i sigurnosti podataka može se primijeniti na sva superračunala koja su potpuno ili djelomično u vlasništvu zajedničkog poduzeća i na sva superračunala na kojima je zajedničkom poduzeću dostupno vrijeme za pristup.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.c (nova)
(41 c)  Zajedničko poduzeće trebalo bi zajamčiti pristup superračunalima visokih performansi u Uniji isključivo subjektima koji poštuju pravo Unije o zaštiti, privatnosti i sigurnosti podataka.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.d (nova)
(41 d)  Zajedničko poduzeće trebalo bi zajamčiti pristup superračunalima visokih performansi u Uniji isključivo subjektima s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama koje poštuju pravo Unije o zaštiti, privatnosti i sigurnosti podataka.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.e (nova)
(41 e)  Prema potrebi trebalo bi promicati međunarodnu suradnju s trećim zemljama i između zemalja sudionica. Pristup superračunalima u Uniji ne bi trebalo odobravati subjektima s poslovnim nastanom u trećim zemljama ako te zemlje ne odobravaju uzajamni pristup svojim superračunalima. Potrebno je poticati iskorištavanje podataka dobivenih s pomoću superračunala u Uniji, osiguravajući pritom poštovanje prava Unije o zaštiti, privatnosti i sigurnosti podataka.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
(7)   „subjekt domaćin” znači pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici koja sudjeluje u Zajedničkom poduzeću, što podrazumijeva i objekte za smještaj predeksaskalarnog superračunala i upravljanje predeksaskalarnim superračunalom.
(7)   „subjekt domaćin” znači pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici koja sudjeluje u Zajedničkom poduzeću, što podrazumijeva i objekte za smještaj petaskalarnog ili predeksaskalarnog superračunala i upravljanje petaskalarnim ili predeksaskalarnim superračunalom.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka a
(a)   znanstvenicima, industriji i javnom sektoru u Uniji ili pridruženim zemljama u programu Obzor 2020. osigurati najnoviju infrastrukturu u području računalstva visokih performansi i podatkovnu infrastrukturu te podupirati razvoj s time povezanih tehnologija i njihovu primjenu u velikom broju područja.
(a)   znanstvenicima i istraživačima, industriji, uključujući novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i MSP-ove, i javnom sektoru u Uniji ili pridruženim zemljama u programu Obzor 2020. osigurati najnoviju infrastrukturu u području računalstva visokih performansi i podatkovnu infrastrukturu te podupirati razvoj s time povezanih tehnologija i njihovu primjenu u velikom broju područja kao što su zdravstvo, energija, pametni gradovi, autonomni prijevoz i svemir;
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka b
(b)   osigurati okvir za nabavu integrirane vrhunske predeksaskalarne superračunalne i podatkovne infrastrukture u Uniji;
(b)   osigurati okvir za nabavu integrirane vrhunske predeksaskalarne superračunalne i podatkovne infrastrukture u Uniji, među ostalim podupiranjem nabave petaskalarnih superračunala;
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka d
(d)   podržati razvoj integriranog ekosustava HPC-a u Uniji koji bi obuhvaćao sve znanstvene i industrijske segmente lanca vrijednosti, konkretno, hardver, softver, aplikacije, usluge, inženjering, međusobnu povezanost, znanje i vještine.
(d)   podržati razvoj integriranog ekosustava HPC-a u Uniji koji bi obuhvaćao sve znanstvene i industrijske segmente lanca vrijednosti, konkretno, hardver, softver, aplikacije, usluge, inženjering, međusobnu povezanost, znanje i vještine radi jačanja Unije kao svjetskoga središta za inovacije, čime se doprinosi konkurentnosti i unapređenju kapaciteta za istraživanje i razvoj;
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka da (nova)
(d a)  omogućiti sinergije i pružiti dodanu vrijednost suradnje između država članica sudionica i drugih aktera;
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka db (nova)
(d b)  povezati se s postojećim ugovornim javno-privatnim partnerstvima u području računalstva visokih performansi i velikih podataka radi stvaranja sinergija i integracije.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka d
(d)   razviti vrhunsku integriranu superračunalnu i podatkovnu infrastrukturu diljem Unije i upravljati njome jer je to bitan element za znanstvenu izvrsnosti i za digitalizaciju industrije i javnog sektora te za jačanje inovacijskih sposobnosti i globalne konkurentnosti za ostvarenje gospodarskog rasta i rasta zapošljavanja u Uniji;
(d)   razviti vrhunsku integriranu superračunalnu i podatkovnu infrastrukturu diljem Unije i upravljati njome, pri čemu je ta infrastruktura osmišljena da bude učinkovita u znanstvene svrhe i pruža bitan element za znanstvenu izvrsnost i za digitalizaciju industrije i javnog sektora te za jačanje inovacijskih sposobnosti i globalne konkurentnosti za ostvarenje gospodarskog rasta i rasta zapošljavanja u Uniji;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka e
(e)   osigurati pristup infrastrukturi i uslugama koje se temelje na HPC-u velikom broju korisnika iz istraživačke i znanstvene zajednice i industrije, uključujući mala i srednja poduzeća, te javnog sektora kako bi mogli imati pristup novim podacima i računalno zahtjevnim aplikacijama i uslugama;
(e)   osigurati pristup infrastrukturi i uslugama koje se temelje na HPC-u velikom broju korisnika iz istraživačke i znanstvene zajednice i industrije, mikropoduzeća, MSP-ova te javnog sektora kako bi mogli imati pristup novim podacima i računalno zahtjevnim aplikacijama i uslugama;
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka f
(f)   premostiti jaz između istraživanja i razvoja i dostave eksaskalarnih sustava HPC-a jačanjem lanca opskrbe u području digitalne tehnologije u Uniji i omogućivanjem Zajedničkom poduzeću nabave vrhunskih superračunala;
(f)   premostiti jaz između istraživanja i razvoja i dostave eksaskalarnih sustava HPC-a jačanjem lanca opskrbe u području digitalne tehnologije u Uniji i omogućivanjem Zajedničkom poduzeću nabave vrhunskih superračunala;
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka h
(h)   povezati i objediniti regionalna, nacionalna i europska HPC superračunala s drugim računalnim sustavima, podatkovnim centrima i povezanim softverima i aplikacijama;
(h)   povezati i objediniti regionalna, nacionalna i europska HPC superračunala s drugim računalnim sustavima, podatkovnim centrima i povezanim softverima i aplikacijama ne dovodeći u pitanje zaštitu podataka i privatnost;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka i
(i)   povećati inovacijski potencijal industrije, a posebno potencijal malih i srednjih poduzeća, upotrebom napredne infrastrukture i usluga HPC-a ;
(i)   povećati inovacijski potencijal industrije, a posebno potencijal mikropoduzeća i MSP-ova, kao i istraživačkih i znanstvenih zajednica upotrebom napredne infrastrukture i usluga HPC-a, uključujući nacionalne centre za računalstvo visokih performansi i superračunalstvo;
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka j
(j)   poboljšati razumijevanje HPC-a i pridonijeti smanjenju nedostatka vještina u tom području u Uniji;
(j)   poboljšati razumijevanje HPC-a i pridonijeti smanjenju nedostatka vještina u tom području u Uniji i poticanju kvalifikacije radne snage i uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u karijerama u području računalstva visokih performansi;
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1.
(1)   Zajedničko poduzeće rad svakog pojedinačnog predeksaskalarnog superračunala koje posjeduje povjerava subjektu domaćinu odabranom u skladu sa stavkom 3. i financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća iz članka 11.
(1)   Zajedničko poduzeće rad svakog pojedinačnog petaskalarnog ili predeksaskalarnog superračunala koje posjeduje povjerava subjektu domaćinu, koji predstavlja jednu ili više zemalja sudionica, odabranom u skladu sa stavkom 3. i financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća iz članka 11.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 2.
(2)   Predeksaskalarno superračunalo smješteno je u državi sudionici koja je država članica Unije. Država članica može biti domaćin samo jednom predeksaskalarnom superračunalu.
(2)   Petaskalarno ili predeksaskalarno superračunalo smješteno je u državi sudionici koja je država članica Unije. Država članica može biti domaćin samo jednom predeksaskalarnom superračunalu.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3. – uvodni dio
(3)   Subjekta domaćina upravni odbor odabire, među ostalim, na temelju sljedećih kriterija:
(3)   Subjekta domaćina upravni odbor odabire na temelju pravednog i transparentnog procesa, među ostalim, na temelju sljedećih kriterija:
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3. – točka c
(c)   iskustvo subjekta domaćina u instaliranju sličnih sustava i upravljanju njima;
(c)   iskustvo subjekta domaćina u instaliranju sličnih sustava, upravljanju njima te njihovu održavanju, uključujući i energetsku potrebu superračunala;
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3. – točka ca (nova)
(c a)  visoka razina zaštite podataka, privatnosti i kibersigurnosti, uključujući najsuvremenije upravljanje rizicima i prijetnjama i otpornost na kibernapade;
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 4.a (novi)
(4 a)  Zajedničko poduzeće osigurava sinergije s ESIF-om nakon odabira subjekata domaćina.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2.
(2)   Upravni odbor utvrđuje opće uvjete pristupa i može odrediti posebne uvjete pristupa za različite vrste korisnika ili aplikacija. Kvaliteta usluge jednaka je za sve korisnike.
(2)   Upravni odbor utvrđuje opće uvjete pristupa i može odrediti posebne uvjete pristupa za različite vrste korisnika ili aplikacija. Kvaliteta usluge jednaka je za sve korisnike, ali mogu se unaprijed odrediti kriteriji za davanje prednosti, ne dovodeći u pitanje pristup svim potencijalnim korisnicima i aplikacijama.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3.
(3)   Ne dovodeći u pitanje međunarodne sporazume koje je Unija sklopila, vrijeme pristupa odobrava se samo korisnicima s boravištem, poslovnim nastanom ili sjedištem u državi članici ili u pridruženoj državi u programu Obzor 2020., osim ako upravni odbor odluči drukčije, u propisno opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir interese Unije.
(3)   Ne dovodeći u pitanje međunarodne sporazume koje je Unija sklopila, vrijeme pristupa odobrava se samo korisnicima s boravištem, poslovnim nastanom ili sjedištem u državi članici ili u pridruženoj državi u programu Obzor 2020., osim ako upravni odbor odluči drukčije u propisno opravdanim slučajevima, posebno u pogledu trećih zemalja koje su potpisale međunarodne sporazume o znanstvenoj suradnji i, kad je to primjenjivo, ako su odobrile uzajamni pristup svojim superračunalima, uzimajući pritom u obzir interese Unije.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 1.
Udio Unijina vremena pristupa svakom predeksaskalarnom superračunalu izravno je proporcionalan financijskom doprinosu Unije za troškove nabave u odnosu na ukupne troškove nabave i rada predeksaskalarnog superračunala. Upravni odbor definira za svako superračunalo prava pristupa koja odgovaraju Unijinu udjelu u vremenu pristupa.
Udio Unijina vremena pristupa svakom predeksaskalarnom superračunalu izravno je proporcionalan financijskom doprinosu Unije za troškove nabave u odnosu na ukupne troškove nabave i rada predeksaskalarnog superračunala. Pristup udjelu vremena Unije isključivo je usmjeren na civilne aplikacije. Upravni odbor definira za svako superračunalo prava pristupa koja odgovaraju Unijinu udjelu u vremenu pristupa.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2.a (novi)
(2a)  Objavljuje se doprinos svake države sudionice trošku vremena pristupa.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
(1)   Komisija do 30. lipnja 2022. uz pomoć neovisnih stručnjaka provodi privremenu evaluaciju Zajedničkog poduzeća, kojom se prije svega ocjenjuje razina sudjelovanja u neizravnim djelovanjima i razina doprinosa tim djelovanjima država sudionica, privatnih članova i njihovih sastavnih subjekata i povezanih subjekata te drugih pravnih subjekata. Komisija sastavlja izvješće o toj evaluaciji koje sadržava zaključke evaluacije i zapažanja Komisije. Komisija to izvješće šalje Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2022.
(1)   Komisija do 30. lipnja 2022. uz pomoć neovisnih stručnjaka provodi privremenu evaluaciju Zajedničkog poduzeća, kojom se prije svega ocjenjuje razina sudjelovanja u djelovanjima i razina doprinosa tim djelovanjima država sudionica, privatnih članova i njihovih sastavnih subjekata i povezanih subjekata, kao i europske industrije općenito, te drugih pravnih subjekata. Tom bi se evaluacijom trebale utvrditi i moguće ostale potrebe te politike, uključujući procjenu stanja u određenim sektorima u pogledu njihove mogućnosti da imaju potpun pristup računalstvu visokih performansi i da se koriste mogućnostima koje ono nudi. Komisija sastavlja izvješće o toj evaluaciji koje sadržava zaključke evaluacije i zapažanja Komisije. Komisija to izvješće šalje Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2022.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 3.a (novi)
(3 a)  Evaluacija obuhvaća komercijalne usluge iz članka 12. na temelju stvarne uporabe.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 1. – stavak 1. – točka c
(c)   pokreće i upravlja postupkom nabave predeksaskalarnih superračunala, ocjenjuje primljene ponude, dodjeljuje sredstva unutar okvira raspoloživih sredstava, prati provedbu ugovora i upravlja ugovorima;
(c)   pokreće i upravlja postupkom nabave predeksaskalarnih superračunala na otvoren i transparentan način angažiranjem neovisnih stručnjaka, ocjenjuje primljene ponude, dodjeljuje sredstva unutar okvira raspoloživih sredstava, prati provedbu ugovora i upravlja ugovorima;
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 1. – stavak 1. – točka d
(d)   bira subjekta domaćina predeksaskalarnih superračunala u skladu sa svojim financijskim pravilima iz članka 11. ove Uredbe;
(d)   bira subjekta domaćina predeksaskalarnih superračunala u skladu s člankom 6. stavkom 3. i financijskim pravilima iz članka 11. ove Uredbe;
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 1. – stavak 1. – točka i
(i)   pruža financijsku potporu, pretežito u obliku bespovratnih sredstava, usredotočujući se na prijave te aktivnosti informiranja, podizanja svijesti i profesionalnog razvoja radi privlačenja ljudskih resursa u računalstvo visokih performansi (HPC), kao i na unapređivanje vještina i tehnoloških znanja u ekosustavu;
(i)   pruža financijsku potporu, pretežito u obliku bespovratnih sredstava, usredotočujući se na prijave, aktivnosti informiranja, podizanja svijesti i profesionalnog razvoja te prekvalifikacije radi privlačenja ljudskih resursa u računalstvo visokih performansi (HPC), na promicanje uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena te na unapređivanje vještina te inženjerskog znanja i iskustva u ekosustavu;
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 6. – točka 5.
(5)   Upravni odbor izabire svojeg predsjednika na razdoblje od dvije godine. Mandat predsjednika produžuje se samo jednom na temelju odluke upravnog odbora.
(5)   Upravni odbor izabire predsjednika među svojim članovima na razdoblje od dvije godine. Mandat predsjednika produžuje se samo jednom na temelju odluke upravnog odbora.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 8. – točka 1. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
Listu kandidata treba sastaviti tako da se zajamče ravnopravna zastupljenost i mogućnosti za muškarce i žene.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 10. – točka 2.
(2)   Savjetodavna skupina za istraživanje i inovacije ima najviše dvanaest članova, pri čemu najviše šest članova imenuju privatni članovi, a najviše šest članova imenuje upravni odbor. Upravni odbor utvrđuje posebne kriterije i postupak odabira za članove koje imenuje.
(2)   Savjetodavna skupina za istraživanje i inovacije ima najviše dvadeset članova, pri čemu najviše osam članova imenuju privatni članovi, a najviše dvanaest članova imenuje upravni odbor. Upravni odbor utvrđuje posebne kriterije i postupak odabira za članove koje imenuje.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 21. – stavak 1.a (novi)
Zajedničko poduzeće osigurava poštovanje prava Unije o zaštiti podataka i privatnosti.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Prilog – članak 23. – točka 2.
(2)   Upravni odbor zajedničkog poduzeća donosi pravila za sprječavanje sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika te za postupanje u slučajevima sukobom interesa. Ta pravila uključuju odredbe namijenjene izbjegavanju sukoba interesa predstavnika članova zajedničkog poduzeća koji su članovi upravnog odbora.
(2)   Upravni odbor zajedničkog poduzeća donosi pravila za sprječavanje sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika te za postupanje u slučajevima sukoba interesa, u skladu s najboljim praksama Unije. Ta pravila uključuju i odredbe namijenjene izbjegavanju sukoba interesa predstavnika članova zajedničkog poduzeća koji su članovi upravnog odbora.

Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/009 FR/Air France
PDF 140kWORD 55k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Francuska – EGF/2017/009 FR/ Air France) (COM(2018)0230 – C8-0161/2018 – 2018/2059(BUD))
P8_TA(2018)0272A8-0210/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0230 – C8-0161/2018),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0210/2018),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.  budući da je Francuska podnijela zahtjev EGF/2017/009 FR/Air France za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 1858 radnika u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 51 NACE-a Rev. 2 (Zračni promet) u regijama Île-de-France (FR10) i Provansa-Alpe-Azurna obala (FR82) u Francuskoj koje pripadaju razini NUTS 2;

D.  budući da je pružanje potpore zračnim prijevoznicima u Uniji ključno s obzirom na to da je tržišni udio Unije u međunarodnom zračnom prometu u padu;

E.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u, kojima se uvjetuje da najmanje 500 radnika u poduzeću u državi članici bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Francuska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 9 894 483 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 16 490 805 EUR, što obuhvaća troškove za usluge prilagođene potrebama radnika u iznosu od 16 410 805 EUR i troškove za pripremne, upravljačke, informacijske i reklamne aktivnosti te aktivnosti kontrole i izvješćivanja u iznosu od 80 000 EUR;

2.  napominje da su francuske vlasti zahtjev podnijele 23. listopada 2017. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Francuska pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 23. travnja 2018. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  napominje da je Francuska počela s pružanjem usluga prilagođenih potrebama radnika ciljnim korisnicima 19. svibnja 2015. i da će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od 19. svibnja 2015. do 23. listopada 2019.;

4.  podsjeća na to da je to drugi zahtjev Francuske, i treći koji se odnosi na zračni promet, za financijski doprinos iz EGF-a u vezi s otpuštanjima u poduzeću Air France, nakon podnošenja prethodnih zahtjeva EGF/2013/014 FR/Air France u prosincu 2013., EGF/2015/004 IT Alitalia i njihova odobrenja(4);

5.  podsjeća da je financijski doprinos iz EGF-a usmjeren na otpuštene radnike kako bi im se pomoglo u pronalaženju drugog radnog mjesta i ne predstavlja subvenciju za poduzeća;

6.  napominje da Francuska tvrdi kako su otpuštanja povezana s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije, a posebno s ozbiljnim ekonomskim poremećajima koje je pretrpio sektor međunarodnog zračnog prijevoza, osobito smanjenjem tržišnog udjela EU-a naspram nezapamćenog rasta triju najvećih poduzeća Perzijskog zaljeva koja dobivaju vrlo visoku razinu državne pomoći i potpore i koja podliježu manje restriktivnim socijalnim i okolišnim propisima za razliku od poduzeća u Uniji;

7.  izražava žaljenje zbog razine subvencija i državne potpore koju primaju zrakoplovne kompanije Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways što dovodi do ogromnog povećanja njihova kapaciteta i do slabljenja položaja europskih zračnih luka kao čvorišta, uključujući i zračnu luku Pariz Charles de Gaulle;

8.  podsjeća da je Komisija 8. lipnja 2017. predložila uredbu o zaštiti tržišnog natjecanja u zračnom prijevozu(5) kojom se nastoji zajamčiti pravedno natjecanje između zračnih prijevoznika EU-a i onih iz trećih zemalja kako bi se održali uvjeti kojima se omogućuje visoka razina povezanosti; napominje da se očekuje da će Parlament i Vijeće započeti pregovore o tom zakonodavnom prijedlogu na jesen 2018.;

9.  podsjeća da se očekuje da će otpuštanja u poduzeću Air France imati znatan nepovoljan učinak za lokalno gospodarstvo koje ima problem s dugotrajnom nezaposlenošću i ponovnim uključivanjem na tržište rada radnika starijih od 50 godina;

10.  poziva Air France da zajamči potrebni kvalitetan socijalni dijalog;

11.  napominje da se zahtjev odnosi na 1858 radnika otpuštenih u poduzeću Air France, od kojih je većina u dobi od 55 do 64 godine, pri čemu je 76,2 % ukupnih otpuštanja zabilježeno u regiji Île-de-France; uviđa važnost aktivnih mjera za unaprjeđenje tržišta rada koje sufinancira EGF kako bi se povećali izgledi da se ponovno uključe na tržište rada; nadalje napominje da nijedan od radnika proglašenih viškom nije u dobnoj skupini od 25 do 29 godina ili stariji od 64 godine;

12.  konstatira da Francuska priprema pet vrsta mjera za otpuštene radnike zbog kojih je podnesen taj zahtjev:

   i. usluge savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja za radnike,
   ii. strukovno osposobljavanje,
   iii. potpora oporavku ili pokretanju poslovanja,
   iv. naknada za traženje zaposlenja,
   v. naknada za mobilnost;

13.  pozdravlja način na koji je izrađen usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama u dogovoru s predstavnicima ciljanih korisnika i socijalnim partnerima kao i sporazume između poduzeća Air France, sindikata i Središnjeg radničkog vijeća, čime se osiguralo da su svi odlasci dobrovoljni;

14.  napominje da su EGF-om sufinancirane usluge namijenjene radnicima koji prilikom dobrovoljnog odlaska nemaju konkretne planove za ponovno uključivanje na tržište rada te koji bi htjeli iskoristiti mjere za prekvalifikaciju, savjetovanje, usmjeravanje ili pomoć pri osnivanju ili preuzimanju poduzeća;

15.  uviđa da se francuskim Zakonikom o radu od poduzeća koje zapošljava više od tisuću osoba zahtijeva da predloži mjere te da se zahtjevom za doprinos iz EGF-a ne predviđaju nikakvi doprinosi za prva četiri mjeseca dopusta za ponovno uključivanje na tržište rada koji odgovaraju minimalnom trajanju koje je predviđeno francuskim zakonom;

16.  napominje da mjere za potporu dohotka čine najviše 35 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama iz Uredbe o EGF-u te da te aktivnosti ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju zaposlenja ili aktivnostima osposobljavanja;

17.  podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u pri izradi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama otpuštenih radnika trebalo predvidjeti buduće izglede na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

18.  naglašava da su francuske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

19.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima odgovorna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

20.  poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti radnih mjesta te stopi ponovnog uključenja na tržište rada zahvaljujući EGF-u; nadalje poziva Komisiju da prati provedbu EGF-a i da o tome izvijesti Parlament;

21.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

22.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

23.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji slijedom zahtjeva Francuske – EGF/2017/009 FR/ Air France

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2018/1093.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) Odluka (EU) 2015/44 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2014. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2013/014 FR/Air France iz Francuske) (SL L 8, 14.1.2015., str. 18.).
(5) COM(2017)0289.


Uloga gradova u institucionalnom okviru Unije
PDF 139kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o ulozi gradova u institucionalnom okviru Unije (2017/2037(INI))
P8_TA(2018)0273A8-0203/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, osobito njegov članak 5. stavak 3., i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o utjecaju Ugovora iz Lisabona na razvoj institucionalne ravnoteže Europske unije(1),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima(2), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir Amsterdamski pakt kojim se uspostavlja plan EU-a za gradove koji su 30. svibnja 2016. odobrili ministri EU-a odgovorni za urbana pitanja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o urbanoj dimenziji politika EU-a(3),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2014. naslovljenu „Urbana dimenzija politika EU-a – ključne značajke Plana EU-a za gradove” (COM(2014)0490),

–  uzimajući u obzir deklaraciju o planu EU-a za gradove koju su ministri nadležni za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja dogovorili 10. lipnja 2015. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 24. lipnja 2016. o Programu EU-a za gradove,

–  uzimajući u obzir Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima, donesenu na neformalnom sastanku ministara o urbanom razvoju i teritorijalnoj koheziji 24. i 25. svibnja 2007. u Leipzigu,

–   uzimajući u obzir Novi program za gradove usvojen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III), održanoj u Quitu (Ekvador) 20. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o stanju u europskim gradovima iz 2016.,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena(7);

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0203/2018),

A.  budući da je Ugovorom iz Maastrichta osnovan Europski odbor regija kojim se gradovima, putem njihove prisutnosti u tom odboru, daje savjetodavna uloga u postupku donošenja odluka EU-a;

B.  budući da Odbor regija ispunjava tu ulogu izvršavanjem niza aktivnosti kojima je cilj promicanje dijaloga i aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka EU-a;

C.  budući da se Protokolom br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti daje ovlast Europskom odboru regija da, u slučaju da se načelo supsidijarnosti ili proporcionalnosti nije poštovalo, na Sudu Europske unije pokrene postupak protiv zakonodavnih akata pri čijem je donošenju Ugovorom predviđeno savjetovanje s Odborom regija; budući da gradovi stoga imaju alat kojim mogu štititi svoje interese u Europskoj uniji;

D.  budući da treba napraviti jasnu razliku između predstavnika gradova koji su kao članovi Odbora regija prisutni u Ugovorima i udruga koje zastupaju interese gradova;

E.  budući da većina stanovništva EU-a (više od 70 %) živi u urbanim područjima;

F.  budući da postupak razdvajanja moći od teritorija, što je svojstveno globalizaciji, ne smanjuje potrebu za postojanjem mreža europskih gradova u kojima se stvaraju i nastoje ostvariti interesi građana Unije;

G.  budući da se većina politika i zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući na razini gradova, te danas obuhvaća gotovo sva politička, gospodarska i društvena područja;

H.  budući da se institucionalna arhitektura EU-a temelji na načelu višerazinskog upravljanja i supsidijarnosti;

I.  budući da se u Povelji o višerazinskom upravljanju u Europi koju je donio Odbor regija skreće pozornost na blisku povezanost između lojalne suradnje u partnerstvu između Europske unije, država članica te regionalnih i lokalnih vlasti te jednake legitimnosti i odgovornosti svake razine u okviru vlastitih nadležnosti;

J.  budući da je Odbor regija osnovao Mrežu za praćenje primjene načela supsidijarnosti kako bi olakšao razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih vlasti u Europskoj uniji te institucija EU-a o dokumentima i zakonodavnim prijedlozima Komisije koji imaju izravan učinak na regionalne i lokalne vlasti;

K.  budući da je u svojoj prethodno navedenoj rezoluciji od 12. prosinca 2017. pozvao Komisiju da, u cilju jačanja građanstva Unije i njegova ostvarivanja, potiče lokalne vlasti da imenuju vijećnike nadležne za europske poslove s obzirom na to da je ta razina najbliža građanima;

L.  budući da se u Povelji iz Leipziga o održivim europskim gradovima koristi izraz „europski gradovi”;

M.  budući da je Sporazum gradonačelnika pomogao razvijanju integriranih strategija ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, poboljšanju energetske učinkovitosti i boljoj uporabi obnovljive energije; budući da takve inicijative pokazuju da suradnja među gradovima i razmjena najboljih praksi mogu pomoći u ostvarenju ciljeva politika EU-a;

N.  budući da su prema Povelji iz Leipziga europski gradovi „vrijedna i nezamjenjiva gospodarska, društvena i kulturna dobra” te bi trebala preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju, a prema jednom od glavnih zaključaka izvješća Komisije iz 2016. o gradovima, oni imaju središnju ulogu u postizanju ključnih gospodarskih, društvenih i ekoloških ciljeva EU-a; budući da bi gradovima stoga trebalo dati ključnu ulogu u kohezijskoj politici;

O.  budući da se Poveljom iz Leipziga priznaje obveza nadležnih ministara država članica da promiču uravnoteženu teritorijalnu organizaciju temeljenu na europskoj policentričnoj gradskoj strukturi i navodi da bi gradovi trebali biti glavni centri za razvoj urbanih regija i preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju;

P.  budući da plan EU-a za gradove („Amsterdamski pakt”), uz puno poštovanje načela supsidijarnosti i nadležnosti u skladu s Ugovorima EU-a, stvara platformu za suradnju između država članica, regija, gradova, Komisije, Parlamenta, savjetodavnih tijela Unije i drugih dionika u okviru partnerstava, s ciljem davanja neformalnog doprinosa oblikovanju i reviziji budućeg i postojećeg zakonodavstva EU-a;

Q.  budući da u područje primjene plana za gradove osobito ulazi stup o boljoj regulativi koji je usmjeren na učinkovitiju i koherentniju provedbu politika, zakonodavstva i pravnih instrumenata EU-a bez pripremanja novog zakonodavstva;

R.  budući da Komisija kao dio paketa za bolju regulativu poziva lokalne vlasti da na ad hoc osnovi sudjeluju u procjenama teritorijalnog učinka budućih zakonodavnih prijedloga;

S.  budući da je u svojim zaključcima od 24. lipnja 2016. Vijeće pozdravilo Amsterdamski pakt i pozvalo Komisiju, države članice, lokalne i regionalne vlasti i Europski parlament, među ostalim, da poduzmu daljnje mjere u tom kontekstu, te pozvalo Parlament da uzme u obzir rezultate i preporuke partnerstava slijedom smjernica glavnih direktora nadležnih za urbana pitanja u okviru dnevnih redova sastanaka relevantnih odbora tijekom kojih se razmatra relevantno novo i postojeće zakonodavstvo EU-a;

T.  budući da je u samom planu za gradove predviđeno da Komisija, među ostalim, uzme u obzir rezultate i preporuke partnerstava pri izradi ili reviziji relevantnog zakonodavstva EU-a, instrumenata i inicijativa i da surađuje s gradskim vlastima i njihovim predstavničkim organizacijama pomoću raznih postojećih mogućnosti savjetovanja i pružanja povratnih informacija prilikom pripreme novih politika i zakonodavnih inicijativa i evaluacije postojećih strategija, politika i zakonodavstva EU-a;

U.  budući da novi izazovi povezani sa sigurnošću i imigracijom, demografskim promjenama, nezaposlenošću mladih te izazovi koji se odnose na kvalitetu javnih usluga, pristup čistoj i pristupačnoj energiji, prirodne katastrofe i zaštitu okoliša zahtijevaju odgovore na lokalnoj razini te stoga snažniju predanost gradova pri oblikovanju i provedbi politika EU-a;

V.  budući da vrijednost europskih gradova također proizlazi iz činjenice da se u gradovima nalazi veliki dio zajedničke europske kulturne baštine;

W.  budući da su gradovi politička razina koju javnost najbolje razumije te zbog toga imaju velik potencijal kao mjesta u kojima građani mogu sudjelovati u konstruktivnim raspravama za koje će biti vrijedno iskustvo Odbora regija u organiziranju dijaloga s građanima u suradnji s lokalnim i regionalnim partnerima;

X.  budući da su u svjetlu političkih zahtjeva koji proizlaze iz Programa održivog razvoja do 2030. i iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama gradovi ojačali svoju sposobnost da razvijaju inovativna politička rješenja i instrumente u interesu društvene, ekološke i gospodarske održivosti te poštenih sustava trgovanja i da se povezuju unutar EU-a i na međunarodnoj razini, izvan okvira postojećih formata, kako bi se to ostvarilo u praksi;

Y.  budući da se izjavom „Ususret Planu EU-a za gradove” koju su dogovorili ministri država EU-a nadležni za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja u lipnju 2015. priznaje važna uloga Odbora regija, mreže EUROCITIES i Vijeća europskih općina i regija (CEMR) u izražavanju interesa urbanih područja;

Z.  budući da gradovi mogu pružiti priliku za ispunjenje potencijala europskog građanstva i za njegovo jačanje promicanjem aktivnog građanstva, što proizlazi iz prepoznavanja činjenice da gradovi mogu učinkovitije provesti posredničke strukture između EU-a i njegovih građana;

AA.  budući da sudjelovanje gradova u politikama EU-a doprinosi povećanom lokalnom vlasništvu nad postupcima EU-a, boljem upravljanju zahvaljujući participativnijoj europskoj demokraciji, poboljšanim administrativnim kapacitetima i boljoj kvaliteti javnih usluga na razini cijelog EU-a, čime se doprinosi primjeni prava na dobro upravljanje kako je utvrđeno u članku 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

AB.  budući da je važno uključiti lokalne i regionalne vlasti u najranijoj mogućoj fazi u ciklus kreiranja politika i osnažiti ih kao punopravne sudionike procjena teritorijalnog učinka;

AC.  budući da su trenutačni oblici sudjelovanja gradova i dalje nezadovoljavajući s gledišta željenog učinka na oblikovanje i provedbu politika i zakonodavstva EU-a; budući da bi, nadalje, taj učinak bio uvećan ako bi se gradovi udružili u mreže utemeljene na zajedničkim povijesnim, zemljopisnim, demografskim, gospodarskim, društvenim i kulturnim srodnostima;

1.  napominje da je uključenost gradova, što podrazumijeva male gradove, velike gradove te urbana i metropolitanska područja, kao i gradove manje i srednje veličine, u postupak donošenja odluka EU-a olakšana njihovim sudjelovanjem u Odboru regija kao savjetodavnom tijelu; smatra da trenutačni institucionalni ustroj omogućava poticanje uspostave platformi za suradnju među gradovima, te između gradova i organizacija koje ih predstavljaju te tijela nadležnih za donošenje odluka i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, u skladu s načelima iskrene suradnje, supsidijarnosti i proporcionalnosti;

2.  ističe da ne postoji jedinstvena definicija grada s obzirom na broj stanovnika, površinu, funkcije i razinu autonomije, već samo na temelju stupnja urbanizacije i gustoće stanovništva te da stoga svaka država članica može usvojiti i primjenjivati različite pristupe tom pojmu;

3.  primjećuje da EU postupno jača urbanu dimenziju mnogih svojih politika, kao što to primjerice pokazuju koncept „pametnih gradova i zajednica” (Europsko partnerstvo za inovacije) i inicijative poput Inicijative Zajednice URBAN I, URBAN II, održivog urbanog razvoja (članak 7. Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj(8)), Mreže za urbani razvoj, Inovativnih mjera za gradove, Europske prijestolnice kulture, Zelene prijestolnice Europe i Europske prijestolnice inovacija, Sporazuma gradonačelnika te Plana EU-a za gradove;

4.  podsjeća da gradovi imaju važnu ulogu u provedbi određenih politika i instrumenata EU-a, kao na primjer u području kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova; stoga poziva gradove da rade na integriran način surađujući sa svim razinama administracije, privatnim sektorom i civilnim društvom, u skladu s načelom partnerstva;

5.  naglašava ključnu ulogu gradova i svih lokalnih vlasti u pripremanju, osmišljavanju, financiranju i provedbi ključnih politika Unije, poput borbe protiv klimatskih promjena uz pomoć procesa gradskog, gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja kojim se gradovima omogućuje da se suoče s novim izazovima i iskoriste prilike u predstojećem razdoblju financiranja EU-a radi iskorištavanja raspoloživih sredstava ne samo za pametne i održive, već i za kreativne gradove budućnosti; u tom kontekstu također ističe važnost strategija i inicijativa na globalnoj razini, poput ciljeva UN-a za održivi razvoj ili Globalnog sporazuma gradonačelnika;

6.  ističe da bi gradovi, s obzirom na to da su pokazali svoju sposobnost da učinkovito upravljaju integriranim mjerama za održivi urbani razvoj, trebali imati veću ulogu u provedbi svih relevantnih politika;

7.  naglašava potencijal toga da se gradovima da važnu ulogu u vanjskim politikama Unije kao sredstvo javne diplomacije, povezivanja ljudi iz različitih zemalja i rješavanja pitanja koja iz različitih razloga nisu uvrštena u programe politike na visokoj razini te stoga poziva na bolje financiranje odgovarajućih potpornih mehanizama Unije;

8.  napominje, međutim, da gradovi katkad nemaju odgovarajuće instrumente i administrativne kapacitete za sudjelovanje u javnim natječajima za sredstva iz fondova EU-a; stoga pozdravlja uspostavljanje jedinstvene kontaktne točke za gradove, čije bi internetske stranice i dokumenti trebali biti dostupni na svim službenim jezicima Unije; poziva na bolju koordinaciju i integraciju instrumenata i programa posvećenih gradovima u raznim politikama EU-a, što treba postići imenovanjem europskog povjerenika nadležnog za preuzimanje političke inicijative u tom području, kako bi se tim politikama dalo strateško usmjerenje, u skladu sa sve većim naglaskom koji se politikama EU-a daje urbanim područjima, vodeći pritom računa i o različitoj prirodi razlika među europskim lokalnim vlastima i njihovom pojedinačnom potencijalu; naglašava važnost promicanja uravnoteženijeg pristupa gradovima, bez obzira na njihovu veličinu, u pogledu pristupa dotičnim instrumentima i programima, posebno razvojem kapaciteta savjetovanja;

9.  pozdravlja Plan EU-a za gradove kao novi model višerazinskog upravljanja, utemeljen na partnerstvu, uključivanjem gradova u preispitivanje postojećeg zakonodavstva te u razmišljanje o budućem oblikovanju politika; ističe potrebu za integriranim i sveobuhvatnim pristupom u praktičnoj provedbi višerazinskog upravljanja utvrđenim aktima EU-a, u skladu s temeljnim ciljevima politika EU-a; napominje važnu komplementarnu ulogu pristupa usmjerenih na konkretno mjesto i pristupa „odozdo prema gore”, poput lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

10.  poziva da se uskladi, ojača i formalizira Plan EU-a za gradove; smatra da to ne bi trebao ostati dobrovoljni postupak te da bi države članice i Komisija trebale imati veće vlasništvo nad njime i obavezati se na pomno razmatranje i, kad je to moguće, provedbu primljenih preporuka;

11.  poziva partnerstva koja djeluju u okviru Plana EU-a za gradove da brzo usvoje preporuke i akcijske planove; nadalje, poziva Komisiju da pokaže načine na koji su takvi konkretni prijedlozi uzeti u obzir, osobito u pogledu bolje regulacije, financiranja i znanja te da ih po potrebi uključi u buduće zakonodavne prijedloge; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o tim rezultatima;

12.  pozdravlja platforme suradnje između gradova koje omogućuju stvaranje sinergija za prekograničnu suradnju i bolju provedbu politika EU-a na terenu; smatra da je Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju dobar primjer kojeg treba uzeti kao uzor;

13.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala platformu za podatke o urbanim područjima; međutim poziva Eurostat i Komisiju da prikupe i prirede detaljnije podatke, osobito podatke o tokovima, radi bolje prilagodbe postojećih i izrade budućih politika;

14.  smatra potrebnim ojačati rano i koordinirano sudjelovanje gradova u postupku donošenja odluka u EU-u u okviru trenutnog institucijskog ustroja EU-a, osobito u pogledu zakonodavstva koje izravno utječe na njih, na način kojim se štiti transparentnost i učinkovitost u donošenju politika i odluka, poštujući pritom različite ustavne kontekste u državama članicama; traži veću transparentnost i sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka EU-a; u tom pogledu pozdravlja europsku građansku inicijativu i poziva na bolju promidžbu tog alata unutar država članica;

15.  uvjeren je da se uloga gradova u oblikovanju budućih politika EU-a mora znatno ojačati; stoga poziva EU da ponovno razmotri mogućnost uspostave europske urbane politike, osobito u cilju dugoročnih razmatranja;

16.  podsjeća da Odbor regija koordinira Platformu za praćenje strategije Europa 2020., čiji je glavni cilj zajamčiti da se vodi računa o stajalištima gradova, regija i drugih lokalnih vlasti pri definiranju strategije Komisije za gospodarski rast i inovacije;

17.  preporučuje jačanje političkog predstavništva gradova i općina u trenutačnom institucijskom okviru EU-a, među ostalim razmatranjem toga da države članice ojačaju prisutnost gradova u Odboru regija, ne smanjujući pritom ulogu regija i ruralnih područja;

18.  poziva države članice da osiguraju da se raznolikost njihovih teritorijalnih struktura u potpunosti odražava u njihovim prijedlozima za imenovanje članova Odbora regija te da predlože, prema potrebi, imenovanje više predstavnika lokalne razine u Odbor regija;

19.  naglašava važnost udruga koje predstavljaju gradove, poput mreže EUROCITIES i Vijeća europskih općina i regija (CEMR); zagovara konsolidaciju sudjelovanja europskih udruženja koja zastupaju interese lokalnih vlasti i urbanih područja u oblikovanju politika, poput mreže EUROCITIES i CEMR-a i drugih, te smatra da bi takva udruženja trebala postati ključni partneri institucija EU-a uspostavom stalnog strukturiranog mehanizma za dijalog, među ostalim u okviru Odbora regija, osobito u predzakonodavnoj fazi;

20.  preporučuje provođenje procjena teritorijalnog učinka za sve mjere politika i zakonodavstvo koji utječu na lokalnu razinu; smatra da bi dijalog s udrugama koje zastupaju lokalne i gradske vlasti trebao njima omogućiti da doprinesu procjenama teritorijalnog učinka, daju savjete o pripremnim studijama za oblikovanje politika i da pruže stalno, ciljano, tehničko stručno znanje o provedbi zakonodavstva EU-a na podnacionalnoj razini; podsjeća da Odbor regija provodi procjene teritorijalnog učinka;

21.  potiče veću suradnju između Vijeća i lokalnih vlasti; poziva na jačanje savjetodavne uloge gradova i regija te njihovih predstavničkih udruga u Vijeću kada se ono bavi pitanjima koja utječu na lokalnu razinu;

22.  smatra da gradove, urbane centre i općine ne treba promatrati samo kao puke strukture javnog upravljanja pod demokratskom kontrolom, već kao potencijalne forume za javne rasprave, prijenos znanja i oblikovanje političkog prostora u EU-u, ne dovodeći pritom u pitanje ulogu ruralnih područja; napominje da je potrebno definirati elemente koji podržavaju taj europski javni prostor obilježen uživanjem temeljnih prava i sloboda i vrijednostima poput jednakosti, nediskriminacije i pravde;

23.  ističe važnost uloge civilnog društva u političkom životu EU-a; smatra da gradovi predstavljaju razinu na kojoj je građanima najlakše sudjelovati, s obzirom na to da imaju povlašteni pristup velikom dijelu stanovništva EU-a; napominje da gradovi stoga mogu imati legitimizirajuću ulogu i mogu doprinijeti kampanjama podizanja razine osviještenosti o pravima građana EU-a;

24.  podsjeća da bi regije i gradove trebalo prepoznati kao centre koji trebaju imati pozitivnu ulogu u razvoju strategija EU-a, u kojima globalni problemi nastaju na lokalnoj razini i rješavaju se na lokalnoj razini, čime se doprinosi jačanju sustava višerazinskog upravljanja Unije, i da to ima praktične posljedice na institucionalni okvir u procesu donošenja odluka EU-a odozdo prema gore ili odozgo prema dolje;

25.  smatra da gradove ne bi trebali predstavljati samo njihovi službeni predstavnici koji sudjeluju u strukturama upravljanja i savjetovanja te da veliki gradovi, mali gradovi i sela, a ne samo glavni gradovi država i regija, trebaju postati centri za raspravu o budućnosti Unije i njezinih politika;

26.  smatra da, kako bi postale centri rasprave o budućnosti Unije i njezinim politikama, općine moraju imenovati pročelnika za europske poslove i da bi trebalo osnovati mrežu za lokalne pročelnike s tim mandatom;

27.   poziva na dodjelu dostatne potpore gradovima i lokalnim vlastima kako bi im se omogućilo da poboljšaju urbanu dimenziju izrade politika EU-a;

28.  preporuča da se iskoristi potencijal gradova EU-a za potrebe oblikovanja i provedbe politika EU-a pomoću rasprava i savjetovanja u područjima izvan urbane politike u užem smislu koja su za njih relevantna;

29.  ustraje u tome da će takav cilj biti ostvaren samo ako se rasprave budu održavale u urbanim područjima izvan nacionalnih i regionalnih glavnih gradova, što bi građanima koji žive u blizini olakšalo pristup forumima, uključujući u malim gradovima i selima, a glavni cilj toga je približiti Uniju njezinim građanima;

30.  uviđa važnost predviđanja modela uključivanja koji su prilagođeni različitim kontekstima i urbanim područjima različitih veličina i važnosti, od europskih glavnih gradova do gradova manje i srednje veličine;

31.  smatra da su Parlament i Odbor regija, kao tijela koja postavljaju pitanja koja su polazna točka za rasprave i savjetovanja te donose zaključke utemeljene na prikupljenim stavovima, mišljenjima i projektima, prirodni promotori tog procesa;

32.  predlaže da proces savjetovanja s građanima organiziraju Parlament i Odbor regija u suradnji s onim europskim gradskim vijećima koja su priznata kao forumi za europsku raspravu i da se ti forumi, u bliskoj suradnji s državama članicama, poglavito uspostave u gradovima s utjecajem na većinu stanovnika dotične regije, kako bi se osiguralo najveće moguće sudjelovanje;

33.  predlaže da vijeća gradova koji su priznati kao forumi za europsku raspravu budu odgovorna da se sveučilištima, lokalnim školama i drugim obrazovnim institucijama, ali i medijima, društvenim organizacijama i udrugama te javnosti pruži opsežno stručno i javno iskustvo i osigura slobodan i otvoren pristup te mogućnost sudjelovanja u raspravama i savjetovanjima; smatra da bi vijeća također trebala biti odgovorna za pozivanje predstavnika sa svih razina upravljanja gradovima, uključujući manje jedinice ili partnerska vijeća iz šireg urbanog područja i da bi također bilo razborito odrediti teritorijalni opseg te obveze u sporazumu sklopljenom između relevantnih tijela na razini EU-a i vijeća gradova s europskim forumom;

34.  predlaže uspostavu pilot-programa 54 europska foruma za raspravu, jamčeći pritom ravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i zastupljenost gradova različitih veličina, koji će se održati u gradovima koji nisu glavni gradovi država članica kako bi se ostvario sustav općinske rasprave i savjetovanja o poslovima EU-a;

35.  ističe potrebu za razmjenom dobrih praksi među europskim gradovima jer su neki uspješno proveli programe u području migracija ili klimatskih promjena ili inovativne planove upravljanja gradovima;

36.  ističe da konsolidacija položaja gradova u oblikovanju politika EU-a, među ostalim u okviru Odbora regija, ne narušava povjerenje u druge razine upravljanja, već ga jača, s obzirom na to da se time podržava višerazinsko upravljanje i supsidijarnost koji se temelje na bilateralnom povjerenju između EU-a, država članica te regionalnih i lokalnih vlasti;

37.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 212 E, 5.8.2010., str. 82.
(2) SL C 326, 26.10.2012., str. 391.
(3) SL C 316, 22.9.2017., str. 124.
(4) SL L 74, 14.3.2014., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0049.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0048.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0487.
(8) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).


Trodimenzionalni ispis: prava intelektualnoga vlasništva i građanskopravna odgovornost
PDF 134kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o trodimenzionalnom ispisu, izazovu u području prava intelektualnoga vlasništva i građanskopravne odgovornosti (2017/2007(INI))
P8_TA(2018)0274A8-0223/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva,(1)

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Živjeti sutra. 3D tisak, alat za osnaživanje europskog gospodarstva”(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenog 2017. naslovljenu „Uravnotežen sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva kao odgovor na današnje društvene izazove” (COM(2017)0707),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenog 2017. naslovljenu „Smjernice o određenim aspektima Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi prava intelektualnog vlasništva” (COM(2017)0708),

–  uzimajući u obzir Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije (COM(2017)0240) od 10. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0223/2018),

A.  budući da je trodimenzionalni ispis (3D) postao dostupan široj javnosti stavljanjem na tržište 3D pisača za osobnu uporabu i pojavom na tržištu subjekata koji su nudili digitalne modele i usluge 3D ispisa;

B.  budući da se 3D ispis smatra jednom od najistaknutijih tehnologija, te da u odnosu na nju Europa može imati vodeću ulogu; budući da je Komisija prepoznala korist 3D ispisa te je u razdoblju 2014. – 2016. u okviru programa Obzor 2020. sponzorirala 21 odgovarajući projekt;

C.  budući da se trodimenzionalni ispis, na eksperimentalnoj razini, pojavio u 1960-im te je prvo razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama, ta je tehnologija počela ulaziti u svijet industrije početkom osamdesetih godina 20. stoljeća;

D.  budući da tržište 3D pisača predstavlja sektor koji bilježi nagli rast i budući da se očekuje da će se to nastaviti i u sljedećim godinama;

E.  budući da, međutim, razvoj zajedničkih radnih prostora za 3D ispis (često poznatih pod nazivom „fablab”) i usluga za tiskanje na daljinu, koje su ponekad povezane s razmjenom 3D datoteka na internetu, svima omogućuje ispis 3D objekata, što je blagodat za izumitelje i organizatore projekata;

F.  budući da 3D ispis ima golem potencijal za transformaciju opskrbnih lanaca u proizvodnji, što bi moglo pomoći Europi da poveća razinu proizvodnje; budući da primjena te tehnologije nudi nove mogućnosti za poslovni razvoj i inovacije;

G.  budući da je Europska unija 3D ispis uvrstila među prioritetna tehnološka područja; budući da je Komisija u svom nedavno objavljenom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije 3D ispis uvrstila među glavne čimbenike koji će dovesti do industrijskih transformacija;

H.  budući da je Komisija utvrdila 3D ispis kao prioritetno područje djelovanja u kojem se nudi znatan gospodarski potencijal, posebno za mala inovativna poduzeća; budući da su mnoge zemlje već prepoznale transformacijski potencijal 3D ispisa te su počele donositi, iako na nejednak način, različite strategije za stvaranje gospodarskog i tehnološkog ekosustava kako bi se promicao njegov razvoj;

I.  budući da se trodimenzionalni ispis trenutno u najvećoj mjeri upotrebljava za izradu prototipova; budući da određeni sektori industrije već godinama upotrebljavaju gotove dijelove i da to tržište i dalje raste relativno brzo; budući da je među trodimenzionalno tiskanim proizvodima sada sve više proizvoda koji su spremni za korištenje ili stavljanje na tržište te nisu prototipovi;

J.  budući da 3D ispis donosi brojne potencijalne prednosti inovativnim poduzećima; budući da 3D ispis, posebno, omogućuje smanjenje ukupnih troškova pri razvoju, projektiranju i testiranju novih proizvoda ili poboljšanju postojećih;

K.  budući da korištenje 3D ispisa postaje sve raširenija pojava u društvu, posebno u području obrazovanja, u okviru foruma građana i foruma za osnivanje poduzeća, kao što je „maker spaces”, te u privatnoj sferi;

L.  budući da 3D ispis postaje jednostavniji i dostupniji svima; budući da se očekuje da će se u kratkom vremenskom razdoblju znatno smanjiti ograničenja u pogledu materijala koji se mogu upotrebljavati, brzine i potrošnje sirovina i energije;

M.  budući da većina današnjih visokotehnoloških industrija upotrebljava tu tehnologiju, da su se prilike za upotrebu 3D ispisa u mnogim područjima znatno povećale te da su prisutna velika očekivanja u mnogim područjima, na primjer u sektorima medicine (od regenerativne medicine do izrade proteza), aeronautike, svemirske i automobilske industrije, kućanskih električnih uređaja, građevine, arheoloških istraživanja, arhitekture, strojarstva, razonode i dizajna;

N.  budući da je zbog nedostatka regulacije korištenje 3D ispisa u ključnim industrijskim sektorima, kao što su, na primjer, aeronautički i medicinski/stomatološki sektori, ograničeno i budući da će reguliranje korištenja 3D pisača doprinijeti povećanoj upotrebi tehnologija i ponuditi mogućnosti za istraživanje i razvoj;

O.  budući da se u navedenom mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ističe da bi se, uz digitalnu revoluciju kao pokretač i „uz pomoć odgovarajućih naprednih tehnologija proizvodnje, u Europu mogla vratiti proizvodnja iz regija s nižim dohocima kako bi se na domaćem terenu potaknule inovacije i stvorili uvjeti za održiv rast”.

P.  budući da bi se trodimenzionalnim ispisom istovremeno smanjili troškovi prijevoza i emisije CO2;

Q.  budući da se očekuje da će tehnologija 3D ispisa doprinijeti otvaranju više novih radnih mjesta za kvalificiranu radnu snagu koja će u nekim slučajevima biti fizički manje zahtjevna i manje opasna (tehničari za održavanje, inženjeri, projektanti itd.) i budući da će stvaranjem novih pozicija za tehničare (npr. operatori za 3D pisače) nastati i nove odgovornosti te će industrija za 3D ispise morati osigurati odgovarajuće tečajeve osposobljavanja kako bi tehničari bili na istoj razini kao i njihovi kolege u tradicionalnoj proizvodnji; budući da će se tehnologijom trodimenzionalnog ispisa smanjiti i troškovi proizvodnje i skladištenja (proizvodnja u malim količinama, personalizirana proizvodnja, itd.); budući da će, međutim, smanjenje broja radnih mjesta u proizvodnji uvelike utjecati na gospodarstvo zemalja koje se oslanjaju na velik broj niskokvalificiranih radnih mjesta;

R.  budući da se gospodarski učinak razvoja 3D industrije u državama članicama još ne može točno utvrditi;

S.  budući da bi 3D ispis mogao omogućiti potrošačima da reagiraju na planirano starenje proizvoda, s obzirom na to da će moći proizvoditi zamjenske dijelove za kućanske uređaje čiji životni vijek postaje sve kraći;

T.  budući da tehnologija 3D ispisa može otvoriti nekoliko posebnih pitanja pravne i etičke prirode u pogledu svih područja prava intelektualnog vlasništva, kao što su autorska prava, patenti, dizajn, trodimenzionalni žigovi i čak oznake zemljopisnog podrijetla te građanskopravna odgovornost, i budući da, osim toga, ta pitanja spadaju u nadležnost Odbora za pravna pitanja Parlamenta;

U.  budući da se novim tehnologijama mogu skenirati predmeti ili ljudi i stvoriti digitalne datoteke koje se naknadno mogu tiskati u 3D tehnologiji i budući da to može utjecati na prava na slike i na pravo na privatnost;

V.  budući da tehnologija trodimenzionalnog ispisa može otvoriti i pitanja sigurnosti, a posebno pitanja kibersigurnosti, osobito u pogledu proizvodnje oružja, eksploziva ili droga i ostalih opasnih predmeta te da je potreban osobit oprez kada je riječ o ovoj vrsti proizvoda;

W.  budući da sa stajališta autorskih prava treba praviti korisne razlike: naime, treba razlikovati ispis kod kuće za osobnu uporabu od ispisa u komercijalne svrhe, ali i ispis među stručnjacima od ispisa između stručnjaka i potrošača;

X.  budući da je Francusko vrhovno vijeće za književno i umjetničko vlasništvo u izvješću o 3D ispisu i autorskim pravima ocijenilo da „se čini da demokratizacija 3D ispisa zasad ne predstavlja golemi problem kršenja autorskih prava”; budući da ipak uviđa da su „opasnosti od krivotvorenja prije svega izložena likovna umjetnička djela”;

Y.  budući da će razvojem tehnologije nekoliko primjera koji se sada mogu predvidjeti vjerojatno postati složeniji; budući da se njima postavlja pitanje o tome što je potrebno učiniti kako bi se spriječilo krivotvorenje uporabom tehnologija 3D ispisa;

Z.  budući da trodimenzionalni ispis zbog postupaka kojima se služi dovodi do onoga što je industrija opisala kao neku vrstu „diobe stvaralačkog postupka” jer djelo može kružiti u digitalnom obliku prije nego što poprimi fizički oblik, što olakšava kopiranje djela i komplicira borbu protiv krivotvorenja;

AA.  budući da, zaključno, pravni stručnjaci smatraju da trodimenzionalni ispis još nije iz temelja potresao prava intelektualnog vlasništva, ali se stvorene datoteke može smatrati djelom te u tom slučaju djelo mora biti zaštićeno kao takvo; budući da će kratkoročno i srednjoročno te u cilju borbe protiv krivotvorenja glavni izazov biti dublje uključivanje stručnih posrednika u zaštitu autorskih prava;

AB.  budući da bi, iako se razvojem 3D ispisa omogućava industrijska proizvodnja, trebalo razmotriti potrebu za uspostavom načinâ kolektivne pravne zaštite kako bi se potrošačima osigurala naknada za štetu;

AC.  budući da učinak 3D tiska na prava potrošača i općenito zakonodavstvo o zaštiti potrošača treba pažljivo ispitati u svjetlu direktive o kojoj se trenutno pregovara, a koja se tiče određenih aspekata ugovora u vezi s isporukom digitalnog sadržaja;

AD.  budući da su Direktivom 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode obuhvaćeni svi ugovori; budući da treba napomenuti da je, između ostalog, napredak u području 3D ispisa doveo do toga da je Komisija pokrenula javno savjetovanje u cilju ocjenjivanja prikladnosti ove Direktive u odnosu na novi tehnološki razvoj;

AE.  budući da pravila o općoj odgovornosti obuhvaćaju i odgovornost posrednih davatelja usluga kako je utvrđeno u člancima od 12. do 14. Direktive o elektroničkoj trgovini; budući da bi se trebao predvidjeti poseban mehanizam odgovornosti za štetu koju uzrokuje predmet nastao zahvaljujući tehnologiji 3D ispisa jer je, zbog broja uključenih sudionika i složenog postupka stvaranja krajnjeg proizvoda, žrtvi često teško utvrditi odgovornu osobu; budući da bi odgovorna osoba mogla biti osoba koja je izradila ili prodala 3D datoteku, proizvođač 3D pisača, proizvođač softvera ugrađenog u 3D pisač, dobavljač upotrijebljene opreme ili čak osoba koja je izradila predmet, ovisno o tome koji je uzrok neispravnosti;

AF.  budući da su u pogledu posebne upotrebe 3D ispisa u komercijalnom okviru pravila odgovornosti uglavnom utvrđena ugovornim odnosima između sudionika;

AG.  budući da svi elementi dodataka tehnologiji proizvodnje moraju zadovoljavati određene kriterije i biti ovjereni kako bi se jamčilo da je moguće proizvoditi ponovljive kvalitetne dijelove; budući da je certificiranje složeno zbog brojnih transformacija strojeva, materijala i postupaka te zbog nepostojanja baze podataka; budući da će stoga biti potrebno izraditi pravila kojima se omogućuje brže i ekonomičnije certificiranje svih materijala, postupaka i proizvoda;

AH.  budući da je 3D ispisu namijenjena uloga u smanjenju potrošnje energije i prirodnih resursa u svrhu borbe protiv klimatskih promjena; budući da bi se korištenjem 3D ispisa otpad u proizvodnom procesu sveo na najmanju moguću mjeru te bi se produljio životni vijek potrošačkih proizvoda omogućivanjem proizvodnje zamjenskih dijelova na razini potrošača;

1.  naglašava da bi EU, radi predviđanja problema u vezi s građanskopravnom odgovornošću ili povredom prava intelektualnog vlasništva koje bi trodimenzionalni ispis mogao uzrokovati u budućnosti, nakon što provede temeljitu procjenu učinka u kojoj se ocjenjuju sve mogućnosti politike, možda trebao donijeti novo zakonodavstvo i prilagoditi postojeće zakone specifičnom slučaju 3D tehnologije, uzimajući u obzir odluke Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i mjerodavnu sudsku praksu sudova EU-a i država članica; naglašava da će se u svakom slučaju zakonskim rješenjem morati izbjeći duplikacija postojećih propisa i u obzir uzeti projekti koji su već u toku, posebno zakonodavstvo o autorskim pravima koje se trenutno primjenjuje na 2D ispise; dodaje da je inovacije potrebno promicati i podržati zakonodavstvom, ali da ono pritom ne smije stvarati prepreke ni ograničenja;

2.  ističe da treba zadržati oprez u nekim pitanjima, kao što su šifriranje i zaštita datoteka, kako bi se spriječilo nezakonito preuzimanje i reprodukcija tih datoteka ili zaštićenih predmeta, kao i reprodukcija zakonom zabranjenih predmeta;

3.  smatra da je očito potreban oprez u sektoru 3D ispisa, osobito u pogledu kvalitete ispisanog proizvoda i eventualne štete koju on može predstavljati za korisnike ili potrošače, te da bi trebalo posvetiti odgovarajuću pažnju uvođenju sredstava identifikacije i sljedivosti kako bi se osigurala sljedivost proizvodâ i olakšalo praćenje njihove daljnje uporabe u komercijalne i nekomercijalne svrhe; smatra da bi bliska suradnja među nositeljima prava i proizvođačima 3D predmeta pri razvoju takvih sredstava bila korisna; smatra da bi to pridonijelo osiguravanju sljedivosti izrađenih objekata i smanjenju krivotvorenja;

4.  ističe da bi se nadzor zakonite reprodukcije trodimenzionalnih predmeta zaštićenih autorskim pravom po potrebi mogao olakšati pravnim rješenjima te bi, na primjer, pružatelji usluga digitalizacije i 3D ispisa mogli sustavno upućivati na potrebu poštovanja prava intelektualnog vlasništva; naglašava, u tom kontekstu, važnost elemenata koji omogućuju praćenje 3D predmeta; naglašava da će se, u slučaju 3D kopije za privatne potrebe, primjenjivati nacionalno zakonodavstvo koje uređuju izuzeća za privatne kopije, uključujući u pogledu naknade štete ili prihoda;

5.  ističe da je potrebno podizanje javne svijesti kako bi se zaštitila prava intelektualnog vlasništva na području 3D ispisa i u odnosu na povrede prava na dizajn i žig te povrede patentnih prava;

6.  ističe, međutim, da tehnička rješenja koja trenutno nisu dovoljno razvijena treba dodatno istražiti, na primjer uspostavu baze podataka šifriranih i zaštićenih datoteka, dizajniranje pisača opremljenih sustavom za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i povezanih s njime ili promicanje suradnje između proizvođača i platformi radi dostupnosti pouzdanih datoteka stručnjacima i potrošačima; naglašava i da, bez obzira ne donesene mjere, njihova provedba ne bi trebala utjecati na troškove aktivnosti koje već provode sudionici na tržištu;

7.  napominje da u ovoj fazi nijedno rješenje samo po sebi nije u potpunosti zadovoljavajuće;

8.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije provela reviziju Direktive 2004/48/EZ, nego je samo predstavila neobvezujuće smjernice, ne pojasnivši posebna pitanja povezana s tehnologijom 3D ispisa; međutim, pozdravlja mjere jačanja zaštite intelektualnog vlasništva koje je Komisija najavila 29. studenoga 2017.;

9.  napominje da su prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na različite elemente tehnologije 3D ispisa utvrđena te da će, prema tome, sljedeće pitanje biti kako ih poštovati;

10.  poziva Komisiju da pri provedbi mjera koje je navela u svojoj Komunikaciji (COM(2017)0707) općenito uzme u obzir sve aspekte tehnologije 3D ispisa, bez duplikacije postojećih primjenjivih mjera; ističe važnost uključivanja svih dionika u taj pothvat, uključujući mala i srednja poduzeća i potrošače;

11.  poziva Komisiju da temeljito prouči pitanja građanskopravne odgovornosti u pogledu tehnologije 3D ispisa, osobito prilikom ocjenjivanja funkcioniranja Direktive Vijeća 85/374/EEZ;

12.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uvođenja sustava građanskopravne odgovornosti za štetu koja nije obuhvaćena Direktivom 85/374/EEZ;

13.  ističe da tehnologija 3D ispisa donosi mnoge gospodarske prednosti za EU jer se njome pružaju prilike za prilagodbu i konkretno ispunjavanje zahtjeva europskih potrošača i da bi se njome mogao omogućiti povratak proizvodnje i na taj način pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta koja su fizički manje zahtjevna i manje opasna;

14.  poziva Komisiju da jasno definira različite odgovornosti tako što će utvrditi strane koje sudjeluju u izradi 3D predmeta: dizajnere softvera i dobavljače, proizvođače 3D pisača, dobavljače sirovina, pisače predmeta i sve ostale uključene u izradu predmeta;

15.  skreće pozornost na moguće implikacije novih oblika marketinga u skladu s metodom „uradi sam” kojima se ne dostavlja konačni proizvod, već samo softver za preuzimanje i specifikacije za ispis proizvoda;

16.  naglašava važnost stvaranja usklađenog pravnog okvira radi osiguravanja neometanog prijelaza i pravne sigurnosti za potrošače i poduzeća u cilju promicanja inovacija u EU-u;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) SL L 157, 30.4.2004., str. 45. .
(2) SL L 210, 7.8.1985., str. 29.
(3) SL C 332, 8.10.2015., str. 36.


Europski program industrijskog razvoja u području obrane ***I
PDF 134kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a (COM(2017)0294 – C8-0180/2017 – 2017/0125(COD))
P8_TA(2018)0275A8-0037/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0294),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0180/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 7. prosinca 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 7. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za proračune i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0037/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 3. srpnja 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije

P8_TC1-COD(2017)0125


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1092.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

ZAJEDNIČKA IZJAVA O FINANCIRANJU EUROPSKOG PROGRAMA INDUSTRIJSKOG RAZVOJA U PODRUČJU OBRANE

Europski parlament i Vijeće dogovorili su, ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela u okviru godišnjeg proračunskog postupka, da će se financiranje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane u 2019. i 2020. pokriti iz sljedećih izvora:

—  200 milijuna EUR iz nedodijeljene razlike;

—  116,1 milijuna EUR iz Instrumenta za povezivanje Europe;

—  3,9 milijuna EUR iz programa EGNOS;

—  104,1 milijuna EUR iz programa Galileo;

—  12 milijuna EUR iz programa Copernicus;

—  63,9 milijuna EUR iz sredstava Europskog zajedničkog poduzeća za ITER.

IZJAVA KOMISIJE KOJU JE PODRŽAO EUROPSKI PARLAMENT U POGLEDU PROVEDBE EUROPSKOG PROGRAMA INDUSTRIJSKOG RAZVOJA U PODRUČJU OBRANE

Kako bi se učinkovito proveo Europski program industrijskog razvoja u području obrane i osigurala puna dosljednost s drugim inicijativama Unije, Komisija namjerava provesti program pod izravnim upravljanjem u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

(1) SL C 129, 11.4.2018., str. 51.


Integrirana statistika na razini poljoprivrednih gospodarstava ***I
PDF 122kWORD 59k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 (COM(2016)0786 – C8-0514/2016 – 2016/0389(COD))
P8_TA(2018)0276A8-0300/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2016)0786),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0514/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 8. svibnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0300/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 3. srpnja 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011

P8_TC1-COD(2016)0389


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1091.)


Obavješćivanje o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture: stavljanje izvan snage ***I
PDF 128kWORD 42k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 256/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji (COM(2017)0769 – C8-0448/2017 – 2017/0347(COD))
P8_TA(2018)0277A8-0211/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0769),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0448/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 27. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0211/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 3. srpnja 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 256/2014 o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji

P8_TC1-COD(2017)0347


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1504.)

(1) SL C 227, 28.6.2018., str. 103.


Mjere za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost *
PDF 189kWORD 63k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o izmijenjenom Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (COM(2017)0706 – C8-0441/2017 – 2017/0248(CNS))
P8_TA(2018)0278A8-0215/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2017)0706),

–  uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0441/2017),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0215/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Prijevare u području PDV-a često su povezane s organiziranim kriminalom, a vrlo mali broj tih organiziranih mreža može biti odgovorno za više milijardi eura u prekograničnim prijevarama u području PDV-a, što utječe i na naplate prihoda u državama članicama, ali ima i negativan utjecaj na vlastita sredstva Unije. Države članice stoga imaju zajedničku odgovornost za zaštitu svih prihoda država članica od PDV-a.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)   Često je nužno provesti istražne radnje radi suzbijanja prijevara u području PDV-a, a posebno ako porezni obveznik nema nastan u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja poreza. Kako bi se osigurala pravilna naplata PDV-a i izbjeglo udvostručivanje rada i administrativnog opterećenja za porezna tijela i poduzeća, ako barem dvije države članice smatraju da je potrebna istražna radnja u pogledu iznosa koje je prijavio porezni obveznik koji nema poslovni nastan na njihovu državnom području, ali je taj iznos na tom području oporeziv, država članica poslovnog nastana tog poreznog obveznika trebala bi provesti istražnu radnju, a države članice koje zahtijevaju istražnu radnju trebale bi aktivnim sudjelovanjem u tom postupku pomagati državi članici poslovnog nastana.
(2)   Često su nužne istražne radnje radi suzbijanja prijevara u području PDV-a, posebno ako porezni obveznik nema nastan u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja poreza. Kako bi se osigurala pravilna naplata PDV-a, izbjeglo udvostručivanje rada i smanjilo administrativno opterećenje za porezna tijela i poduzeća, potrebno je provesti istražnu radnju u pogledu iznosa koje je prijavio porezni obveznik koji nema poslovni nastan na njihovu državnom području, ali je taj iznos na tom području oporeziv, država članica poslovnog nastana tog poreznog obveznika mora provesti istražnu radnju, a država članica odnosno države članice koje zahtijevaju istražnu radnju moraju aktivnim sudjelovanjem u tom postupku pomagati državi članici poslovnog nastana.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)   Uredbom (EU) br. 904/2010 predviđena je prisutnost službenika u službenim prostorijama i tijekom istražnih radnji u drugim državama članicama radi osiguravanja djelotvornog i učinkovitog praćenja PDV-a na prekogranične transakcije. Kako bi se osnažili kapaciteti poreznih tijela za provjere prekograničnih isporuka, trebalo bi provoditi zajedničke revizije u okviru kojih bi se službenici iz dviju ili više država članica okupili u zajednički revizorski tim koji bi proveo zajedničke istražne radnje.
(11)   Uredbom (EU) br. 904/2010 predviđena je prisutnost službenika u službenim prostorijama i tijekom istražnih radnji u drugim državama članicama radi osiguravanja djelotvornog i učinkovitog praćenja PDV-a na prekogranične transakcije. Kako bi se na temelju boljih tehničkih i brojnijih ljudskih resursa osnažili kapaciteti poreznih tijela za provjere prekograničnih isporuka, trebalo bi provoditi zajedničke revizije u okviru kojih bi se službenici iz dviju ili više država članica okupili u zajednički revizorski tim koji bi proveo zajedničke istražne radnje u duhu suradnje i produktivnosti te pod uvjetima usuglašenima među državama članicama kako bi se otkrile i suzbile prekogranične prijevare u području PDV-a, koje su trenutačno uzrok smanjenja poreznih osnovica država članica.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)   Potrebno je pojasniti i osnažiti upravljanje, zadaće i funkcioniranje Eurofisc-a radi suzbijanja najtežih sustavnih prekograničnih prijevara. Službenici za vezu za Eurofisc trebali bi moći brzo pristupati svim potrebnim informacijama, razmjenjivati ih, obrađivati i analizirati te koordinirati eventualne daljnje mjere. Usto je potrebno osnažiti suradnju s drugim tijelima uključenima u borbu protiv prijevara u području PDV-a na razini Unije, a posebno razmjenom ciljanih informacija s Europolom i Europskim uredom za borbu protiv prijevara. Stoga bi službenici za vezu za Eurofisc trebali moći spontano ili na zahtjev dijeliti informacije i obavještajne podatke s Europolom i Europskim uredom za borbu protiv prijevara. To bi službenicima za vezu za Eurofisc omogućilo primanje informacija i obavještajnih podataka od Europola i Europskog ureda za borbu protiv prijevara kako bi mogli utvrditi stvarne počinitelje prijevara u području PDV-a.
(13)   Potrebno je pojasniti i osnažiti upravljanje, zadaće i funkcioniranje Eurofisca radi suzbijanja najtežih sustavnih prekograničnih prijevara. Službenici za vezu za Eurofisc trebali bi moći brzo pristupati svim potrebnim informacijama, razmjenjivati ih, obrađivati i analizirati te koordinirati eventualne daljnje mjere. Usto je potrebno osnažiti suradnju s drugim tijelima uključenima u borbu protiv prijevara u području PDV-a na razini Unije, a posebno razmjenom ciljanih informacija s Europolom i Europskim uredom za borbu protiv prijevara. Stoga bi službenici za vezu za Eurofisc trebali spontano ili na zahtjev dijeliti informacije i obavještajne podatke s Europolom i Europskim uredom za borbu protiv prijevara, a kada je riječ o sudjelujućim državama članicama, s Uredom europskog javnog tužitelja, posebno ako postoji sumnja na prijevaru u području PDV-a iznad određenog iznosa. To bi službenicima za vezu za Eurofisc omogućilo primanje informacija i obavještajnih podataka od Europola i Europskog ureda za borbu protiv prijevara kako bi mogli utvrditi stvarne počinitelje prijevara u području PDV-a.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)   Organiziranjem prosljeđivanja zahtjeva za povrat PDV-a u skladu s člankom 5. Direktive Vijeća 2008/9/EZ35 pruža se prilika za smanjivanje opterećenja nadležnih tijela pri ubiranju duga PDV-a u državi članici poslovnog nastana.
(15)   Organiziranjem prosljeđivanja zahtjeva za povrat PDV-a u skladu s člankom 5. Direktive Vijeća 2008/9/EZ35 pruža se prilika za smanjivanje administrativnog opterećenja nadležnih tijela pri naplati neplaćenih poreznih obveza u državi članici poslovnog nastana.
__________________
__________________
35 Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost, predviđenih u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan u državi članici povrata, već u drugoj državi članici (SL L 44, 20.2.2008., str. 23.).
35 Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost, predviđenih u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan u državi članici povrata, već u drugoj državi članici (SL L 44, 20.2.2008., str. 23.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)   Kako bi se financijski interesi Unije zaštitili od teških prekograničnih prijevara u području PDV-a, države članice koje sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja trebale bi tom uredu, uključujući posredovanjem službenika za vezu za Eurofisc, dostavljati informacije o najtežim kaznenim djelima u području PDV-a kako je opisano u članku 2. stavku 2. Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća36.
(16)   Kako bi se financijski interesi Unije zaštitili od teških prekograničnih prijevara u području PDV-a, države članice koje sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja trebale bi tom uredu, uključujući posredovanjem službenika za vezu za Eurofisc, pravovremeno dostavljati informacije o najtežim kaznenim djelima u području PDV-a kako je opisano u članku 2. stavku 2. Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća36.
__________________
__________________
36 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
36 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)   Komisija smije imati pristup informacijama koje su dostavljene ili prikupljene na temelju Uredbe (EU) br. 904/2010 samo u mjeri u kojoj je to nužno za nadzor, održavanje i razvoj elektroničkih sustava kojima upravlja Komisija i koje države članice upotrebljavaju za potrebe ove Uredbe.
(18)   Komisija bi trebala imati pristup informacijama koje su dostavljene ili prikupljene na temelju Uredbe (EU) br. 904/2010 u mjeri u kojoj je to nužno za nadzor, održavanje i razvoj elektroničkih sustava kojima upravlja Komisija i koje države članice upotrebljavaju za potrebe ove Uredbe, i za jamčenje ispravne provedbe ove Uredbe. Osim toga, Komisija bi trebala imati mogućnost posjeta državama članicama radi ocjene njihovih postupaka za administrativnu suradnju.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)   Za potrebe ove Uredbe primjereno je razmotriti ograničenja pojedinih prava i obveza utvrđenih Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća37 kako bi se zaštitili interesi navedeni u članku 23. stavku 1. točki (e) te Uredbe. Takva su ograničenja potrebna i proporcionalna imajući u vidu mogući gubitak prihoda za države članice i presudnu važnost ostvarivanja raspoloživosti informacija za djelotvornu borbu protiv prijevara.
(19)   Za potrebe ove Uredbe primjereno je razmotriti ograničenja pojedinih prava i obveza utvrđenih Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća37 kako bi se zaštitili interesi navedeni u članku 23. stavku 1. točki (e) te Uredbe. Takva su ograničenja potrebna i proporcionalna imajući u vidu mogući gubitak prihoda za države članice i presudnu važnost ostvarivanja raspoloživosti informacija za djelotvornu borbu protiv prijevara. Ipak, ta ograničenja ne smiju prekoračiti ono što je apsolutno nužno za ostvarivanje tog cilja te moraju zadovoljavati visoke standarde propisane člankom 52. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Osim toga, svi budući provedbeni akti doneseni sukladno ovoj Uredbi moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu zaštite podataka utvrđene u Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.37a
__________________
__________________
37 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
37 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
37a Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  S obzirom na mali broj država članica koje objavljuju procjene gubitka PDV-a zbog prijevara unutar Zajednice, usporedivi podaci o prijevarama unutar Zajednice u području PDV-a doprinijeli bi bolje usmjerenoj suradnju između država članica. Stoga bi Komisija trebala izraditi zajednički statistički pristup zajedno s državama članicama radi kvantificiranja i analize prijevara u području PDV-a.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 7 — stavak 4
4.  Zahtjev naveden u stavku 1. može sadržavati obrazložen zahtjev za posebnu istražnu radnju. Tijelo koje prima zahtjev provodi istražnu radnju u koordinaciji s tijelom koje podnosi zahtjev. Mogu se upotrijebiti alati i postupci iz članaka od 28. do 30. ove Uredbe. Ako tijelo koje prima zahtjev smatra da istražna radnja nije potrebna, ono odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima takvog stajališta.
4.  Ako nadležno tijelo države članice smatra da je potrebna istražna radnja, ono mora podnijeti propisno obrazložen zahtjev. Tijelo koje prima zahtjev ne smije odbiti provesti tu istražnu radnju i, ako su informacije već dostupne, mora ih prije zaprimanja zahtjeva dostaviti tijelima koja podnose zahtjev. Države članice osiguravaju uspostavljanje aranžmana između tih tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev u skladu s kojima službenici koje je ovlastilo tijelo koje podnosi zahtjev sudjeluju u istražnim radnjama koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev u cilju prikupljanja informacija iz drugog podstavka. Takve istražne radnje zajednički obavljaju službenici tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev u duhu suradnje i produktivnosti. Službenici tijela koje podnosi zahtjev imaju pristup istim informacijama, dokumentima i prostorima te, ako je to u skladu s pravom države članice koja prima zahtjev, moraju imati mogućnost izravnog ispitivanja fizičkih osoba u svrhu otkrivanja i suzbijanja prekograničnih prijevara u području PDV-a, koje su trenutačno uzrok smanjenja poreznih osnovica država članica.
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, provedba istražne radnje u vezi s iznosima koje je prijavio porezni obveznik s poslovnim nastanom u državi članici tijela koje prima zahtjev te koji su oporezivi u državi članici tijela koje podnosi zahtjev, može biti odbijeno samo na temelju sljedećeg:
(a)  razloga predviđenih u članku 54. stavku 1. koje ocjenjuje tijelo koje prima zahtjev u skladu s izjavom o najboljim praksama u pogledu međudjelovanja ovog stavka i članka 54. stavka 1., a koje treba donijeti u skladu s postupkom predviđenim u članku 58. stavku 2.;
(b)  razloga predviđenih u članku 54. stavcima 2., 3. i 4.;
(c)  na temelju činjenice da je tijelo koje prima zahtjev već dostavilo tijelu koje podnosi zahtjev informacije o istom poreznom obvezniku dobivene tijekom istražne radnje provedene prije manje od dvije godine.
Ako tijelo koje prima zahtjev odbija istražnu radnju navedenu u drugom podstavku zbog razloga određenih u točkama (a) ili (b), ono neovisno o tome dostavlja tijelu koje podnosi zahtjev datume i vrijednosti svih relevantnih isporuka koje je obavio porezni obveznik tijekom prethodne dvije godine u državi članici tijela koje podnosi zahtjev.
Tijelo koje prima zahtjev ne smije odbiti provesti tu istražnu radnju ako nadležna tijela iz barem dvije države članice smatraju da je istražna radnja potrebna. Države članice osiguravaju uspostavljanje aranžmana između tih tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev u skladu s kojima službenici koje je ovlastilo tijelo koje podnosi zahtjev sudjeluju u istražnim radnjama koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev u cilju prikupljanja informacija iz drugog podstavka. Takve istražne radnje zajednički obavljaju službenici tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev. Službenici tijela koja podnose zahtjev imaju ovlasti inspekcije istovjetne ovlastima prenesenima na službenike tijela koje prima zahtjev. Službenici tijela koje podnosi zahtjev imaju pristup istim prostorima i dokumentima kao i službenici tijela koje prima zahtjev, no isključivo u svrhu provođenja istražne radnje.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 12.a (novi)
(1a)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 12.a
Sve države članice provode niz operativnih ciljeva za smanjenje postotka kasnih odgovora i poboljšanje kvalitete zahtjeva za informacije te obavješćuju Komisiju o svojim ciljevima.”;
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 13. – stavak 3.
3.   Informacije se prosljeđuju na standardnim obrascima ili drugim sredstvima koje pojedinačna nadležna tijela smatraju prikladnima. Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardne obrasce. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 58. stavka 2.;
3.   Informacije se prosljeđuju u obliku standardnih obrazaca ili drugih sredstava koje pojedinačna nadležna tijela smatraju prikladnima. Komisija standardne obrasce donosi provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 58. stavka 2.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2.
(2a)  U članku 14. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Država članica može biti suzdržana od sudjelovanja u automatskoj razmjeni informacija s obzirom na jednu ili više kategorija kada bi prikupljanje informacija za takvu razmjenu zahtijevalo uvođenje novih obveza obveznicima PDV-a ili bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje za državu članicu.
Država članica može biti suzdržana od sudjelovanja u automatskoj razmjeni informacija s obzirom na jednu ili više kategorija kada bi prikupljanje informacija za takvu razmjenu zahtijevalo uvođenje nerazmjernih obveza obveznicima PDV-a ili bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje za državu članicu.”;
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. − točka a
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 17. – stavak 1. – točka e
(e)   informacije o statusu ovjerenog poreznog obveznika u skladu s člankom 13.a Direktive 2006/112/EZ, kao i datum kada je taj status odobren, odbijen ili oduzet.
(e)   informacije o statusu ovjerenog poreznog obveznika u skladu s člankom 13.a Direktive 2006/112/EZ, kao i datum kada je taj status odobren, odbijen ili oduzet.;
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka b
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 17. – stavak 1. – točka f
„(f) informacije koje prikuplja u skladu s člankom 143. stavkom 2. točkama (a) i (b) Direktive 2006/112/EZ, kao i zemlju podrijetla, zemlju odredišta, tarifnu oznaku, valutu, ukupni iznos, valutni tečaj, cijenu pojedinačnih stavki i neto težinu.”;
„(f) informacije koje prikuplja u skladu s člankom 143. stavkom 2. točkama (a) i (b) Direktive 2006/112/EZ, kao i zemlju podrijetla, identifikacijske podatke izvoznika, zemlju odredišta, tarifnu oznaku, valutu, ukupni iznos, valutni tečaj, cijenu stavke i neto težinu.”;
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka e
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 17. – stavak 3.
3.   Komisija provedbenim aktima utvrđuje točne kategorije informacija iz stavka 1. točke (f) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 58. stavka 2.”;
3.   Komisija provedbenim aktima utvrđuje posebne kategorije koje se sastoje od standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za pružanje informacija iz stavka 1. točke (f) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 58. stavka 2.”;
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 1.a
1a.   Svaka država članica svojim službenicima koji provjeravaju zahtjeve iz članka 143. stavka 2. Direktive 2006/112/EZ odobrava pristup informacijama iz članka 17. stavka 1. točaka (b) i (c) ove Uredbe za koje su druge države članice odobrile automatski pristup.;
1a.   Svaka država članica svojim službenicima koji provjeravaju zahtjeve iz članka 143. stavka 2. Direktive 2006/112/EZ odobrava pristup informacijama iz članka 17. stavka 1. točaka (b) i (c) ove Uredbe, uključujući pristup registru u kojemu se navode ovjereni porezni obveznici, za koje su druge države članice odobrile automatski pristup.;
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka b – podtočka i.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2. – točka e – podtočka i.
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare;
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare i ozbiljne povrede dužnosti;
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka b – podtočka i.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2. – točka e – podtočka ii.
ii.   pristup se omogućuje posredovanjem službenika za vezu za Eurofisc, kako je navedeno u članku 36. stavku 1., koji posjeduje osobnu korisničku identifikaciju za elektroničke sustave kojima se omogućuje pristup tim informacijama.”;
ii.   pristup se omogućuje posredovanjem službenika za vezu za Eurofisc, kako je navedeno u članku 36. stavku 1., koji posjeduje osobnu korisničku identifikaciju za elektroničke sustave kojima se omogućuje pristup tim informacijama i registru ovjerenih poreznih obveznika;
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2.a – podstavak 1. – uvodni dio
Uzimajući u obzir informacije navedene u članku 17. stavku 1. točki (f), barem sljedeći podaci moraju biti dostupni:
Uzimajući u obzir informacije navedene u članku 17. stavku 1. točki (f), barem sljedeće informacije moraju biti dostupne:
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2.a – podstavak 1. – točka a
(a)   PDV identifikacijski brojevi koje izdaje država članica koja prima informacije;
(a)   PDV identifikacijski brojevi koje izdaje država članica koja prima informacije i registar ovjerenih poreznih obveznika;
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2.a – podstavak 1. – točka c
(c)   zemlja podrijetla, zemlja odredišta, tarifna oznaka, valuta, ukupni iznos, valutni tečaj, cijene pojedinačnih stavki i neto težina uvezene robe, nakon čega slijedi isporuka robe unutar Zajednice koju svaka osoba iz točke (b) obavlja za svaku osobu koja posjeduje PDV identifikacijski broj iz točke (a);
(c)   zemlja podrijetla, zemlja odredišta, tarifna oznaka, valuta, ukupni iznos, valutni tečaj, cijena stavke i neto težina uvezene robe, nakon čega slijedi isporuka robe unutar Zajednice koju svaka osoba iz točke (b) obavlja za svaku osobu koja posjeduje PDV identifikacijski broj iz točke (a);
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2.a – podstavak 1. – točka d – uvodni dio
(d)   zemlja podrijetla, zemlja odredišta, tarifna oznaka, valuta, ukupni iznos, valutni tečaj, cijene pojedinačnih stavki i neto težina uvezene robe, nakon čega slijedi isporuka robe unutar Zajednice koju svaka osoba iz točke (b) obavlja za svaku osobu koja posjeduje PDV identifikacijski broj koji je izdala druga država članica uz sljedeće uvjete:
(d)   zemlja podrijetla, zemlja odredišta, tarifna oznaka, valuta, ukupni iznos, valutni tečaj, cijena stavke i neto težina uvezene robe, nakon čega slijedi isporuka robe unutar Zajednice koju svaka osoba iz točke (b) obavlja za svaku osobu koja posjeduje PDV identifikacijski broj koji je izdala druga država članica uz sljedeće uvjete:
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21. – stavak 2.a – podstavak 1. – točka d – podtočka i.
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare;
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare i ozbiljne povrede dužnosti;
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 21.a – stavak 2. – podstavak 1. – točka i.
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare;
i.   pristup je povezan s istragom u kojoj se sumnja na prijevaru ili s istragom radi otkrivanja ili utvrđivanja počinitelja prijevare i ozbiljne povrede dužnosti;
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. − podtočka a
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 28. – stavak 2.a
„2.a Na temelju sporazuma tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev i u skladu s aranžmanima koje utvrđuje tijelo koje prima zahtjev, službenici koje je ovlastilo tijelo koje podnosi zahtjev mogu, u cilju prikupljanja i razmjene informacija navedenih u članku 1., sudjelovati u istražnim radnjama koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev. Takve istražne radnje zajednički obavljaju službenici tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev. Službenici tijela koje podnosi zahtjev imaju ovlasti inspekcije istovjetne ovlastima prenesenima na službenike tijela koje prima zahtjev. Službenici tijela koje podnosi zahtjev imaju pristup istim prostorima i dokumentima kao i službenici tijela koje prima zahtjev, no isključivo u svrhu provođenja istražne radnje. Na temelju sporazuma tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev i u skladu s aranžmanima koje utvrđuje tijelo koje prima zahtjev, službenici obaju tijela mogu sastaviti zajedničko izvješće o reviziji.”;
„2.a Na temelju sporazuma tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev i u skladu s aranžmanima koje utvrđuje tijelo koje prima zahtjev, službenici koje je ovlastilo tijelo koje podnosi zahtjev mogu, u cilju prikupljanja i razmjene informacija navedenih u članku 1., sudjelovati u istražnim radnjama koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev. Takve istražne radnje zajednički provode službenici tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev pridržavajući se administrativnih praksi tih tijela i nacionalnog prava države članice tijela koje prima zahtjev s ciljem suzbijanja prekograničnih prijevara u području PDV-a. Službenici tijela koje podnosi zahtjev imaju pristup istim prostorima i dokumentima kao i službenici tijela koje prima zahtjev, no isključivo u svrhu provođenja istražne radnje. Na temelju sporazuma tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev i u skladu s aranžmanima koje utvrđuje tijelo koje prima zahtjev, tijela koja sudjeluju u istražnim radnjama mogu sastaviti zajedničko izvješće o reviziji.”;
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. − podtočka a
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 33. – stavak 1.
1.   Kako bi se potaknula i olakšala multilateralna suradnja u borbi protiv prijevara u području PDV-a, ovim se poglavljem utvrđuje mreža za brzu razmjenu, obradu i analizu ciljanih informacija među državama članicama i za koordinaciju eventualnih daljnjih mjera (‚Eurofisc’).”;
1.   Kako bi se potaknula i olakšala multilateralna suradnja u borbi protiv prijevara u području PDV-a, ovim se poglavljem utvrđuje mreža za brzu razmjenu, obradu i analizu ciljanih informacija o prekograničnim prijevarama među državama članicama i za koordinaciju eventualnih daljnjih mjera (‚Eurofisc’).”;
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b – podtočka i.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 33. – stavak 2. – točka b
(b)   provode i koordiniraju brzu multilateralnu razmjenu ciljanih informacija te njihovu zajedničku obradu i analizu u područjima u kojima djeluje Eurofisc (‚područja rada Eurofisc-a’);
(b)   provode i koordiniraju brzu multilateralnu razmjenu ciljanih informacija o prekograničnim prijevarama te njihovu zajedničku obradu i analizu u područjima u kojima djeluje Eurofisc (‚područja rada Eurofisca’);
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b – podtočka i.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 33. – stavak 2. – točka d
(d)   koordinira istražne radnje sudjelujućih država članica u pogledu osumnjičenika ili počinitelja prijevara koje su utvrdili službenici za vezu za Eurofisc, kako je utvrđeno u članku 36. stavku 1.”;
(d)   koordinira istražne radnje sudjelujućih država članica u pogledu prijevara koje su utvrdili službenici za vezu za Eurofisc, kako je utvrđeno u članku 36. stavku 1.”;
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 34. – stavak 2.
2.   Države članice koje su odabrale sudjelovati u području rada Eurofisc-a aktivno sudjeluju u multilateralnoj razmjeni i zajedničkoj obradi i analizi ciljanih informacija među sudjelujućim državama članicama, kao i u koordiniranju eventualnih daljnjih mjera.”;
2.   Države članice koje su odabrale sudjelovati u području rada Eurofisca aktivno sudjeluju u multilateralnoj razmjeni i zajedničkoj obradi i analizi ciljanih informacija o prekograničnim prijevarama među sudjelujućim državama članicama, kao i u koordiniranju eventualnih daljnjih mjera.”;
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 35. – stavak 1.
Komisija osigurava tehničku i logističku potporu za Eurofisc. Komisija nema pristup informacijama navedenima u članku 1. koje se razmjenjuju putem Eurofisc-a, osim u okolnostima predviđenima u članku 55. stavku 2.;
Komisija osigurava potrebnu tehničku i logističku potporu za Eurofisc. Komisija ima pristup informacijama navedenima u članku 1. koje se razmjenjuju putem Eurofisca u okolnostima predviđenima u članku 55. stavku 2.;
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 36. – stavak 3.
3.   Koordinatori za područje rada Eurofisc-a mogu na vlastitu inicijativu ili na zahtjev proslijediti određene prikupljene i obrađene informacije Europolu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara („OLAF”), kako je dogovoreno među sudionicima u području rada.
3.   Koordinatori za područje rada Eurofisca mogu na vlastitu inicijativu ili na zahtjev proslijediti relevantne informacije o najtežim prekograničnim kaznenim djelima u području PDV-a Europolu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara („OLAF”), kako je dogovoreno među sudionicima u području rada.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka c
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 36. – stavak 4.
4.   Koordinatori za područje rada Eurofisc-a ostalim sudjelujućim službenicima za vezu za Eurofisc stavljaju na raspolaganje informacije primljene od Europola ili OLAF-a; te se informacije razmjenjuju elektroničkim putem.
4.   Koordinatori za područje rada Eurofisca mogu zatražiti relevantne informacije od Europola i OLAF-a. Koordinatori za područje rada Eurofisca ostalim sudjelujućim službenicima za vezu za Eurofisc stavljaju na raspolaganje informacije primljene od Europola ili OLAF-a; te se informacije razmjenjuju elektronički.
.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 48. – stavak 1. – podstavak 2.
„Ako država članica poslovnog nastana uvidi da porezni obveznik koji podnosi zahtjev za povrat PDV-a na temelju članka 5. Direktive 2008/9/EZ ima neosporen dug PDV-a u toj državi članici poslovnog nastana, ta država može obavijestiti državu članicu povrata o tom dugu kako bi država članica povrata od poreznog obveznika zatražila pristanak na izravan prijenos povrata PDV-a državi članici poslovnog nastana radi naplate tog duga PDV-a. Ako porezni obveznik pristane na taj prijenos, država članica povrata u ime poreznog obveznika prenosi taj iznos državi članici poslovnog nastana u mjeri u kojoj je to potrebno za prebijanje neplaćenog duga PDV-a. Država članica poslovnog nastana u roku od 15 dana od primitka prijenosa iz države članice povrata obavješćuje poreznog obveznika o tome je li preneseni iznos dovoljan za potpuno ili djelomično prebijanje duga PDV-a.
„Ako država članica poslovnog nastana uvidi da porezni obveznik koji podnosi zahtjev za povrat PDV-a na temelju članka 5. Direktive 2008/9/EZ ima neosporen dug PDV-a u toj državi članici poslovnog nastana, ta država obavještava državu članicu povrata o tom dugu kako bi država članica povrata od poreznog obveznika zatražila pristanak na izravan prijenos povrata PDV-a državi članici poslovnog nastana radi naplate tog duga PDV-a. Ako porezni obveznik pristane na taj prijenos, država članica povrata u ime poreznog obveznika prenosi taj iznos državi članici poslovnog nastana u mjeri u kojoj je to potrebno za prebijanje neplaćenog duga PDV-a. Država članica poslovnog nastana u roku od 10 radnih dana od primitka prijenosa iz države članice povrata obavješćuje poreznog obveznika o tome je li preneseni iznos dovoljan za potpuno ili djelomično prebijanje duga PDV-a.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 18.
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 49. – stavak 2.a – podstavak 2.
Države članice mogu dostaviti Europskom uredu za borbu protiv prijevara sve raspoložive informacije o kaznenim djelima protiv zajedničkog sustava PDV-a kako bi tom uredu omogućile razmatranje odgovarajućih mjera u skladu s njegovim zadaćama.”;
Ne dovodeći u pitanje članak 36. stavak 3., države članice mogu dostaviti Europskom uredu za borbu protiv prijevara sve raspoložive informacije o kaznenim djelima protiv zajedničkog sustava PDV-a kako bi tom uredu omogućile razmatranje odgovarajućih mjera u skladu s njegovim zadaćama.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 18.a (nova)
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 49.a (novi)
(18a)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 49.a
Države članice i Komisija uspostavljaju zajednički sustav za prikupljanje statističkih podataka o prijevarama unutar Zajednice u području PDV-a i objavljuju nacionalne procjene gubitka PDV-a zbog prijevara kao i procjene za Uniju u cjelini. Komisija provedbenim aktima utvrđuje praktične aranžmane za takav statistički sustav. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 58. stavka 2.”.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 18.b (nova)
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 50. – stavak 1.a (novi)
(18b)  U članku 50. umeće se sljedeći stavak:
„1a. Kada država članica trećoj zemlji pruža opsežnije informacije od onih predviđenih u skladu s poglavljima II. i III. ove Uredbe, ta država članica ne može odbiti pružiti tu informaciju bilo kojoj drugoj državi članici koja traži suradnju ili kojoj je u interesu da dobije te podatke.”
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19. − podtočka a
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 55. – stavak 2.
2.   Osobe koje je za to ovlastio Komisijin Ured za sigurnosnu akreditaciju mogu imati pristup ovim informacijama samo ako je to potrebno za nadzor, održavanje i razvoj elektroničkih sustava kojima upravlja Komisija i koje države članice upotrebljavaju za provedbu ove Uredbe.”.
2.   Osobe koje je za to ovlastio Komisijin Ured za sigurnosnu akreditaciju moraju imati pristup ovim informacijama ako je to potrebno za nadzor, održavanje i razvoj elektroničkih sustava kojima upravlja Komisija i koje države članice upotrebljavaju za provedbu ove Uredbe te kako bi se zajamčila ispravna provedba ove Uredbe.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19. − podtočka b
Uredba (EU) br. 904/2010
Članak 55. – stavak 5.
5.   Sva pohrana ili razmjena informacija navedena u ovoj Uredbi podliježe odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(*). Međutim, države članice u svrhu pravilne primjene ove Uredbe ograničuju područje primjene obveza i prava iz članka 5., članaka od 12. do 22. i članka 34. Uredbe (EU) 2016/679 u mjeri potrebnoj za zaštitu interesa navedenih u članku 23. stavku 1. točki (e) te Uredbe. Sva obrada i razmjena informacija navedena u ovoj Uredbi provodi se isključivo za svrhe navedene u članku 1. stavku 1. ove Uredbe i trajanje je pohrane tih informacija ograničeno u mjeri koja je nužna za ispunjavanje tih svrha.”;
5.   Sva pohrana, obrada ili razmjena informacija navedena u ovoj Uredbi podliježe odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(*). Međutim, države članice u svrhu pravilne primjene ove Uredbe ograničuju područje primjene obveza i prava iz članka 5., članaka od 12. do 22. i članka 34. Uredbe (EU) 2016/679 u mjeri potrebnoj za zaštitu interesa navedenih u članku 23. stavku 1. točki (e) te Uredbe. Sva obrada i razmjena informacija navedena u ovoj Uredbi odobrava se isključivo za svrhe navedene u članku 1. stavku 1. ove Uredbe i trajanje je pohrane tih informacija ograničeno u mjeri koja je nužna za ispunjavanje tih svrha.”

Kršenje prava autohtonih naroda u svijetu
PDF 204kWORD 74k
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem (2017/2206(INI))
P8_TA(2018)0279A8-0194/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR) i ostale sporazume i instrumente Ujedinjenih naroda (UN) u vezi s ljudskim pravima, posebno Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) koju je 13. prosinca 2007. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, usvojenu 27. lipnja 1989.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 21., 22. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju koji je 25. lipnja 2012. usvojilo Vijeće za vanjske poslove i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. koji je 20. srpnja 2015. usvojilo Vijeće,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije za ljudska prava, posebno smjernice Europske unije o borcima za ljudska prava i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u vezi sa slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2016. o stanju naroda Gvarani-Kajova u brazilskoj saveznoj državi Mato Grosso do Sul(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o Hondurasu: položaj branitelja ljudskih prava(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o Tanzaniji, posebno o pitanju otimanja zemlje(3),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. te politiku Europske unije o tom pitanju(4),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/2 Opće skupštine UN-a od 22. rujna 2014. o usvajanju završnog dokumenta Svjetske konferencije o autohtonim narodima iz 2014.(5),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 71/178 Opće skupštine UN-a od 19. prosinca 2016. o pravima autohtonih naroda, posebno njezin stavak 13. kojim se 2019. proglašava međunarodnom godinom autohtonih jezika(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog izvjestitelja UN-a o pravima autohtonih naroda upućeno Vijeću UN-a za ljudska prava od 8. kolovoza 2017.(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 26/9 Vijeća UN-a za ljudska prava od 26. lipnja 2014. o uspostavi međuvladine radne skupine otvorenog tipa čiji je zadatak izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u području ljudskih prava(8),

–  uzimajući u obzir proces otvorene međuvladine radne skupine u vezi sa sastavljanjem deklaracije o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je 13. listopada 2015. uspostavilo Vijeće UN-a za ljudska prava(9),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. koji je Opća skupština UN-a usvojila 25. rujna 2015.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti usvojenu 22. svibnja 1992.,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Durbana i akcijski plan koji je usvojila Međunarodna unija za zaštitu prirode na petom Svjetskom kongresu parkova održanom 2003.(10),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 19. listopada 2004. naslovljenu Smjernice EU-a za potporu oblikovanju i procesima reforme zemljišne politike u zemljama u razvoju (COM(2004)0686),

–  uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, koje je 11. svibnja 2012. izdao Odbor UN-a za svjetsku sigurnost opskrbe hranom(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o Akcijskom planu EU-a za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) donesen 2003. (COM(2003)0251) i bilateralne dobrovoljne sporazume o partnerstvu (DSP) o FLEGT-u između EU-a i partnerskih zemalja,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Globalni sporazum UN-a,

–  uzimajući u obzir načela iz Maastrichta objavljena 28. rujna 2011., u kojima se razjašnjavaju izvanteritorijalne obveze država na temelju važećeg međunarodnog prava(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o autohtonim narodima od 15. svibnja 2017.(13),

–  uzimajući u obzir odredbe o ljudskim pravima sadržane u Sporazumu iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 9. kolovoza 2017. povodom Međunarodnog dana autohtonih naroda svijeta(14),

–  uzimajući u obzir odluku da se Aura Lolita Chavez Ixcaquic predloži za Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2017. godinu, čime je ona postala prvi borac za ljudska prava iz redova autohtonih naroda nominiran za Nagradu,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015. o klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna ravnopravnost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena” (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 64/292 od 3. kolovoza 2010. o ljudskom pravu na vodu i sanitarne usluge(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(18),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0194/2018),

A.  budući da se procjenjuje da autohtonim narodima pripada više od 370 milijuna osoba u više od 70 zemalja svijeta, što predstavlja oko 5 % ukupnog svjetskog stanovništva te budući da postoji najmanje 5 000 različitih autohtonih naroda; budući da se usprkos geografskoj raspršenosti ti narodi suočavaju sa sličnim prijetnjama i izazovima;

B.  budući da autohtoni narodi imaju jedinstvenu vezu sa zemljom i okolišem u kojem žive, služeći se dostupnim prirodnim resursima za uspostavljanje jedinstvenog sustava znanja, inovacija i praksi, čime se pak oblikuje središnji dio njihova identiteta i duhovnosti te je on od velike važnosti za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti; budući da tradicionalna znanja znatno doprinose razvoju čovječanstva; budući da komercijalizacija i/ili marginalizacija znanja autohtonih naroda prijeti njihovoj ulozi kao tradicionalnih nositelja i čuvara tih znanja;

C.  budući da vlasnička prava autohtonih naroda proizlaze iz tradicionalnog zauzimanja teritorija, a osjećaj pripadnosti koji ih povezuje s navedenim područjima ne podudara se s pojmom vlasništva kako je obično zamišljen u zapadnim društvima;

D.  budući da teritoriji na kojima tradicionalno obitavaju autohtoni narodi čine 22 % ukupne površine tla na Zemlji te se procjenjuje da ta područja sadrže 80 % biološke raznolikosti našeg planeta; budući da rezervati autohtonih vrsta predstavljaju važnu obranu od krčenja šuma; budući da se u tropskim šumama u kojima žive autohtono stanovništvo i lokalne zajednice skladišti ugljik u biomu tropskih šuma, što ih čini vrijednima za svaku strategiju za suočavanje s klimatskim promjenama; budući da su autohtoni narodi s obzirom na blisku povezanost sa zemljištem i način života, koji izravno ovisi o postojanosti i dostupnosti prirodnih resursa, najosjetljiviji na negativne učinke koji su posljedica klimatskih promjena;

E.  budući da je zemljište osnovni, ograničen i neobnovljiv prirodni resurs, koji je sastavni dio prirodnog bogatstva svake zemlje;

F.  budući da se ugovorima o ljudskim pravima priznaje pravo autohtonih naroda na zemlju i resurse koji su pripadali njihovim precima i utvrđuje da se države moraju u dobroj vjeri savjetovati s autohtonim narodima kako bi dobile njihov dobrovoljni, prethodni i informirani pristanak u vezi s projektima koji mogu imati posljedice na njihov tradicionalni način života, ugroziti prirodne resurse koje su tradicionalno obrađivali i o njima i dalje ovise ili dovesti do raseljavanja pripadnika autohtonih naroda, a time i do gubitka svojstvene kulturne materijalne i nematerijalne baštine; budući da se ta savjetovanja trebaju održati prije donošenja ili provedbe zakonodavnih i administrativnih mjera, u skladu s pravom na samoodređenje autohtonih naroda, koje podrazumijeva njihovo pravo na posjedovanje i razvoj zemljišta, teritorija, voda, obalnih mora i drugih resursa kao i na njihov razvoj i kontrolu nad njima; budući da autohtoni narodi imaju pravo slobodno određivati svoj politički status, slobodno ostvarivati gospodarski, društveni i kulturni razvoj i slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvom i resursima i da ni u kojem slučaju ne smiju biti lišeni sredstava za život;

G.  budući da Deklaracija UN-a o pravima autohtonih naroda priznaje pojedinačna i kolektivna prava autohtonih naroda, osobito pravo na zemljište, imovinu, prirodne resurse, teritorije, kulturu, jezik i identitet, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje te slobodan odabir svog političkog statusa i gospodarskog razvoja;

H.  budući da državni i nedržavni akteri i dalje krše kolektivna i individualna prava autohtonih naroda u različitim regijama svijeta te se oni zbog toga i dalje suočavaju s fizičkim, psihičkim i seksualnim nasiljem kao i rasizmom, isključenošću, diskriminacijom, prisilnim iseljenjem, destruktivnim naseljavanjem, nezakonitim ili prisilnim izvlaštenjima tradicionalnih dobara ili uskraćivanjem pristupa njihovim resursima, sredstvima za život i tradicionalnom znanju; budući da se prema UN-u pripadnici autohtonih naroda suočavaju s većim kršenjem njihovih prava nego prije 10 godina;

I.  budući da se pripadnice autohtonih naroda suočavaju s preprekama u pristupu spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući nepostojanje savjetovanja u tom području, nepostojanje pristupa objektima i potrepštinama te zakonodavstvo kojim se zabranjuje pobačaj, čak i u slučajevima silovanja, što dovodi do visokih stopa smrtnosti majki pri porodu, maloljetničkih trudnoća i spolno prenosivih bolesti;

J.  budući da se pripadnice autohtonih naroda suočavaju s raširenim nekažnjavanjem kada je riječ o kršenjima njihovih prava, posebno zbog uskraćivanja prava na pravnu zaštitu te izostanka mehanizma praćenja i podataka razvrstanih po spolu;

K.  budući da su države u konačnici odgovorne za sigurnost i prava autohtonih naroda, kao i boraca za okolišna i ljudska prava iz redova autohtonih naroda;

L.  budući da autohtoni jezici diljem svijeta i dalje nestaju alarmantnom brzinom, iako su jezici temeljna sastavnica ljudskih prava i temeljnih sloboda te su ključni za ostvarivanje održivog razvoja; budući da je međugeneracijski prijenos autohtonog znanja od ključne važnosti za rješavanje globalnih ekoloških izazova; budući da se u izvješću Ujedinjenih naroda iz 2016.(19) procjenjuje da od gotovo 6 700 jezika koji se danas govore na svijetu postoji mogućnost da njih 95 % nestane do kraja stoljeća, od čega većinu čine autohtoni jezici; budući da države imaju obvezu štititi i promicati jezike autohtonih naroda kako bi se zajamčilo da ti narodi u potpunosti uživaju svoja kulturna prava; budući da bi države trebale uložiti napore u promjenu društveno ukorijenjenih stereotipa i zabluda u vezi s autohtonim narodima;

M.  budući da je u nekim zemljama velik broj autohtonog stanovništva odselio u glavna urbana središta, u kojima se javlja osjećaj otuđenosti i gubitka kulturnih vrijednosti; budući da ih neusklađenost njihova tradicionalnog znanja i prakse s urbanim okruženjima i suvremenim tržištem rada izlaže siromaštvu i novim oblicima isključenosti i diskriminacije;

N.  budući da se autohtoni narodi suočavaju sa zabrinjavajućim stopama siromaštva, obolijevanja i nepismenosti, nedovoljnim pristupom čistoj sigurnoj vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju i građanskim pravima, uključujući političko sudjelovanje i zastupanje te visokim stopama ovisnosti o opojnim drogama i samoubojstava kod mladih;

O.  budući da su žene u autohtonim zajednicama posebno marginalizirane zbog nedostatnog pristupa zdravstvenoj skrbi, socijalnim uslugama i poslovnim mogućnostima kao i na osnovu svog spola, etničkog i socioekonomskog porijekla, što dovodi do više stope smrtnosti, ali su također i žrtve rodno uvjetovanog nasilja i femicida; budući da, prema UN-u, barem svaka treća pripadnica autohtonih naroda tijekom svoga života postane žrtvom silovanja i da su stope smrtnosti rodilja, maloljetničkih trudnoća i spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV/AIDS, više od prosjeka; budući da se žene često suočavaju sa specifičnim rodno uvjetovanim prijetnjama i preprekama koje treba promatrati iz perspektive intersekcionalnosti;

P.  budući da nezakonita trgovina drogom nerazmjerno utječe na autohtone zajednice s obzirom na to da potražnja za drogama i dalje raste, a proizvođači nezakonitih droga sve više prisiljavaju autohtone zajednice da napuste svoja tradicionalna zemljišta; budući da je autohtono stanovništvo često fizički ili ekonomski prisiljeno sudjelovati u trgovini drogom, osobito u aktivnostima prenošenja droge; budući da oružani sukobi povećavaju militarizaciju zemljišta autohtonih naroda i dovode do kršenja ljudskih prava i upotrebe prekomjerne sile protiv autohtonih zajednica;

Q.  budući da sve veća potražnja i nadmetanje za prirodnim resursima dovode do „globalne utrke za zemljištem” zbog kojeg se u nekoliko zemalja područja na kojima tradicionalno žive i koja koriste autohtoni narodi i lokalne zajednice nalaze pod neizdrživim pritiskom; budući da je jedan od glavnih uzroka trajnih sukoba oko zakupa zemljišta i glavni uzrok zagađenja vode i tla činjenica da poduzeća iz sektora poljoprivrede, energetike, šumarstva, rudarstva i drugih ekstraktivnih industrija, kao i vlade i lokalno stanovništvo, iskorištavaju te prirodne resurse te da se na njima vrši ilegalna sječa i provode veliki infrastrukturni i razvojni projekti;

R.  budući da se razvoj ne može mjeriti na temelju pokazatelja rasta, nego se prije svega mora uzeti u obzir smanjenje siromaštva i nejednakosti;

S.  budući da loše reguliran turizam može imati negativan kulturni i ekološki učinak na te zajednice i u nekim je slučajevima uzrok jagme za zemljištem;

T.  budući da je jagma za zemljištem iza koje stoje privatna poduzeća često popraćena prisutnošću vojnih snaga ili privatnih snaga sigurnosti te da to, među ostalim, dovodi do povećanja izravnog i neizravnog nasilja na područjima autohtonih naroda, čime se izravno utječe na zajednice i naročito na društvene vođe tih zajednica i žene;

U.  budući da danas postoji trend militarizacije određenih rezervata i zaštićenih područja koji se ponekad preklapaju s teritorijem autohtonih i lokalnih zajednica zbog čega dolazi do ozbiljnih povreda ljudskih prava;

V.  budući da se građanski sukobi u nekim zemljama odnose na prava na zemljište te su uzrok prisilnog raseljavanja autohtonih i lokalnih zajednica, čime se otvaraju vrata jagmi za zemljištem i koncentraciji posjeda;

W.  budući da je jagma za zemljištem složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatno međunarodno rješenje; budući da bi se trebao staviti poseban naglasak na zaštitu žena i djevojčica pripadnica autohtonih naroda;

X.  budući da jagma za zemljištem nije nužno rezultat stranih ulaganja i budući da iza nje mogu stajati i vlade i lokalne zajednice;

Y.  budući da se povećavaju privatni oblici naknade štete kojima poduzeća u privatnom vlasništvu ženama žrtvama nasilja nude financijsku naknadu ako potpišu sporazum o tome da neće tužiti poduzeće; budući da države imaju primarnu odgovornost za jamčenje ispunjavanja međunarodnih obveza u vezi s poštovanjem prava autohtonih naroda te da stoga moraju biti glavne odgovorne za izbjegavanje kršenja prava i promicanje istine, pravde i odštete za žrtve;

Z.  budući da su određeni autohtoni narodi diljem svijeta odlučili prekinuti kontakt s vanjskim svijetom te žive u dobrovoljnoj izolaciji, nisu sposobni zaštiti svoja prava te su stoga posebno osjetljivi u slučaju kršenja njihovih prava; budući da su to najosjetljivije zajednice na svijetu te da istraživanje nafte i plina, krčenje šuma, trgovina drogom te infrastruktura povezana s tim aktivnostima naročito ugrožavaju njihov opstanak;

AA.  budući da su brojni pripadnici autohtonih naroda zbog toga što brane pravo na teritorij svojih predaka i njihove prirodne resurse, uključujući pristup vodi i hrani, kao i mjesta od duhovne važnosti i sveta groblja, i dalje žrtve ubojstava, izvansudskih pogubljenja, sakaćenja, mučenja, silovanja, proizvoljnih uhićenja, fizičkih napada, maltretiranja i zastrašivanja;

AB.  budući da su borci za ljudska prava među središnjim i ključnim akterima održivoga razvoja, posebno u izgradnji društvene otpornosti te su među ključnim akterima u uključivom demokratskom upravljanju; budući da ti borci rade ne samo na osiguravanju prava svojih naroda, nego i održivosti okoliša i prirodne baštine čitavog čovječanstva; budući da borci i aktivisti za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda nastoje omogućiti svojim zajednicama da sudjeluju u političkim procesima, socijalnoj inkluziji i ekonomskom osnaživanju i da na demokratski i miran način podignu svoj glas u svojim zemljama i prema međunarodnoj zajednici;

AC.  budući da je proteklih godina došlo do zabrinjavajućeg porasta ubojstava, napada i drugih oblika nasilja nad borcima za ljudska prava i aktivistima, koji su među ključnim akterima održivog razvoja, a koji su branili prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, okolišna prava i zemljišna prava; budući da se, prema navodima organizacije Front Line Defenders, od 312 boraca za ljudska prava koji su ubijeni u svijetu 2017. godine, 67 % borilo za zemljišna i okolišna prava autohtonih naroda koja su ugrožena ekstraktivnim projektima; budući da se borci za ljudska prava iz redova autohtonih naroda često suočavaju sa sustavnim nekažnjavanjem počinitelja napada na njih;

AD.  budući da su, iako borkinje za ljudska prava iz redova autohtonih naroda imaju ključnu ulogu u zaštiti žena u autohtonim zajednicama, njihove aktivnosti kriminalizirane, a one su često podvrgnute raznim oblicima nasilja, uključujući uznemiravanje, silovanje i ubojstvo;

AE.  budući da se provedba neobvezujućih programa društveno odgovornog poslovanja i dobrovoljne regulacije mora unaprijediti kada je riječ o zaštiti autohtonih naroda i lokalnih zajednica od kršenja njihovih ljudskih prava, sprječavanju jagme za zemljištem i jamčenju stvarne korporativne odgovornosti; budući da je nedostatak mehanizama kontrole i odgovornosti glavna prepreka učinkovitoj i adekvatnoj pravnoj pomoći;

AF.  budući da je niz investitora i poduzeća sa sjedištem u EU-u, među mnogim drugima, uključen u stotine operacija stjecanja zemljišta u Africi, Aziji i Latinskoj Americi koje ponekad mogu dovesti do kršenja prava autohtonih i lokalnih zajednica; budući da akteri sa sjedištem u EU-u mogu na razne načine biti umiješani u kršenja ljudskih prava koja se odnose na jagmu na zemljištem, primjerice posredstvom privatnih poduzeća i financijskih poduzeća sa sjedištem u EU-u koja izravno ili neizravno financiraju jagmu za zemljištem, ili posredstvom javno-privatnih partnerstava; budući da u brojnim slučajevima njihove višestruke međunarodne veze mogu otežati utvrđivanje povezanosti tih aktera s njihovim zemljama podrijetla; budući da, čak i kada im se uspije ući u trag, ostaju znatne pravne i praktične prepreke u pristupu pravdi i odgovornosti posredstvom sudova EU-a i njegovih država članica, među ostalim zbog ograničenja nadležnosti u pogledu slučajeva koji se odnose na nepokretnu imovinu (uključujući zemljišne i prirodne resurse), ozbiljnih ograničenja u pogledu vrijednosti dostupnih pravnih sredstava i pristupačnosti pravnoj pomoći, te poteškoća u dokazivanju odgovornosti matičnog društva;

AG.  budući da je većina zemljišta u zemljama u razvoju naseljena, što ulaganja i ugled poduzeća izlaže rizicima i znatno povećava njihove operativne troškove kada dođe do prijenosa zemljišta u konfliktnom okruženju, bez prethodne suglasnosti autohtonih i lokalnih zajednica i bez poštovanja njihovih prava;

AH.  budući da je posebni izvjestitelj UN-a za borce za ljudska prava Michel Frost izdvojio Latinsku Ameriku kao regiju koja izaziva posebnu zabrinutost te u kojoj su „vladini i korporativni dionici uključeni u ubojstva boraca za okolišna ljudska prava”;

AI.  budući da se obveza o zaštiti i pristupu pravnom lijeku u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima odnosi na aktivnosti u inozemstvu i na aktivnosti u EU-u koje imaju međunarodni učinak; budući da EU i njegove države članice trebaju znatno snažnije provoditi svoje obveze u vezi s aktivnostima u inozemstvu;

AJ.  budući da EU pruža pomoć za promicanje i zaštitu demokracije i ljudskih prava diljem svijeta putem EIDHR-a, koji dopunjuje druge instrumente vanjske pomoći i uglavnom se usmjerava preko organizacija civilnog društva; budući da zahvaljujući mehanizmu protectdefenders.eu EU osigurava brzu pomoć ugroženim borcima za ljudska prava te im pomaže da ispune svoje najhitnije potrebe i povećava njihovu sposobnost za obavljanje svog posla u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

AK.  budući da se međunarodne financijske institucije moraju pobrinuti da projekti koje financiraju ne uključuju kršenja ljudskih prava i prava autohtonih naroda povezanih s okolišem ili pak da ne doprinose tim kršenjima; budući da je odgovonorst multinacionalnih korporacija pobrinuti se da u svom poslovanju i/ili svojim lancima opskrbe ne budu uključene u kršenja ljudskih i okolišnih prava, a posebno prava autohtonih naroda;

AL.  budući da je EU najveći pružatelj razvojne pomoći u svijetu, a veliki dio namijenjen je Africi; budući da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija moraju izvršiti potpun nadzor upotrebe sredstava u trećim zemljama primateljicama, stavljajući poštovanje ljudskih prava u prvi plan svojih politika dodjele potpora;

AM.  budući da autohtoni narodi u Europi još uvijek trpe marginalizaciju, diskriminaciju i socijalnu isključenost, protiv čega se treba boriti i pronaći rješenje koristeći se pristupom koji se temelji na pravima;

1.  poziva EU, države članice i njihove partnere iz međunarodne zajednice da donesu sve potrebne mjere kako bi se u potpunosti priznala, zaštitila i promicala prava autohtonih naroda, uključujući njihovu zemlju, teritorije i resurse; pozdravlja rad civilnog društva i nevladinih organizacija u tom pogledu;

2.  poziva EU da se pobrine da se u svim njegovim razvojnim, ulagačkim i trgovinskim politikama poštuju ljudska prava autohtonih naroda kako je utvrđeno u sporazumima i konvencijama o ljudskim pravima i u pravnim instrumentima koji se izričito bave pravima autohtonih naroda;

3.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da poduzmu sve potrebne mjere kako bi učinkovito ispunjavale odredbe sadržane u Konvenciji Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim narodima i plemenima(20) i podsjeća da su sve države koje su ratificirale Konvenciju obvezne razviti usklađeno i sustavno djelovanje u svrhu zaštite prava autohtonih naroda;

4.  poziva sve države koje još nisu ratificirale Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, a posebno države članice EU-a, da to učine; osuđuje činjenicu da je samo nekoliko država članica do sada ratificiralo Konvenciju; poziva EU da s pomoću političkih dijaloga i dijaloga o ljudskim pravima s trećim zemljama potakne ratifikaciju Konvencije MOR-a br. 169., Konvencije UN-a o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te da usvoji njihove neobavezne protokole kao da i poštuje UNDRIP;

5.  uviđa da je ostvaren napredak u priznavanju prava autohtonih naroda i da civilno društvo postaje sve svjesnije njihove situacije; prepoznaje doprinos EU-a u tom pogledu; međutim upozorava da je prisutnost tog pitanja u politikama EU-a još uvijek minimalna, uključujući u pregovorima o trgovinskim sporazumima i sporazumima o suradnji;

6.  poziva EU i njegove države članice da stvore uvjete za ostvarenje ciljeva utvrđenih u UNDRIP-u i da potiču međunarodne partnere da je usvoje i provedu u potpunosti;

7.  skreće pozornost na ulogu dijaspora kao posrednika i prenositelja znanja autohtonim narodima;

Ljudska prava autohtonih naroda

8.  poziva EU i njegove države članice da podrže i glasaju za Deklaraciju o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima o kojoj će se 2018. glasati u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava; sa zanimanjem prima na znanje naglasak Konferencije UN-a 2018. na statusu žena u ruralnim područjima;

9.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da zakonski priznaju i prihvate teritorijalnu autonomiju i samoodređenje autohtonih naroda, što podrazumijeva pravo na vlasništvo, korištenje, razvoj i kontrolu zemljišta, teritorija, voda i obalnih mora i drugih sredstava kojima raspolažu na temelju tradicionalnog vlasništva ili drugog tradicionalnog posjedovanja ili korištenja, kao i na ona koja su stečena na neki drugi način;

10.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da donesu strategije za obnovu područja zahvaćenih sukobima ili da se priključe takvim strategijama kako bi se promicala i jamčila prava autohtonih naroda;

11.  prima na znanje zabrinjavajuće rezultate studije koju su Ujedinjeni narodi objavili 2010. iz kojih proizlazi da su pripadnice autohtonih naroda češće pogođene nasiljem i silovanjem nego globalno žensko stanovništvo; stoga poziva države članice i Europsku uniju da oštro osude upotrebu nasilja, uključujući seksualno nasilje, nad pripadnicama autohtonih naroda; mišljenja je da ženama, djevojkama i djevojčicama žrtvama nasilja treba posvetiti posebnu pažnju i zajamčiti im pristup hitnoj zdravstvenoj i psihološkoj pomoći;

12.  poziva na povlačenje vojnih snaga i privatnih snaga sigurnosti razmještenih na teritorijima autohtonih naroda, čime se krše njihova prava;

13.  poziva sve države da zajamče da pripadnici, a posebno pripadnice, autohtonih naroda imaju pristup pravosudnim mehanizmima u slučajevima korporativnog kršenja njihovih prava te da se ne legitimiziraju privatni oblici pravnih lijekova kojima se ne osigurava stvaran pristup pravosuđu; poziva sve države da zapošljavaju više žena u okviru svojih pravosudnih sustava kako bi se okončao patrijarhalni sustav koji je obično prisutan u tim strukturama; naglašava da je potrebno uspostaviti potrebne mehanizme kako bi se osiguralo da se prema pripadnicama autohtonih naroda ne postupa na diskriminirajući način, uključujući odgovarajuće usluge usmenog prevođenja i pravne pomoći;

14.  pozdravlja činjenicu da je Europsko vijeće zaštitu prava autohtonih naroda učinilo prioritetnom, kao što je utvrđeno u zaključcima Vijeća iz svibnja 2017.;

15.  poziva partnerske zemlje da osiguraju univerzalan pristup autohtonih naroda njihovim nacionalnim registrima stanovništva kao prvi korak prema priznavanju njihovih pojedinačnih i kolektivnih prava; poziva EU da podupre partnerske zemlje u osnivanju matičnih ureda i upravljanju tim uredima na odgovarajući način;

16.  sa zabrinutošću ukazuje na rizike u području ljudskih prava povezane s rudarstvom te vađenjem nafte i plina, koji nerazmjerno pogađaju autohtono stanovništvo; poziva zemlje u razvoju da provode obvezne procjene učinka na ljudska prava prije provođenja novih aktivnosti u tim sektorima i da objave svoje zaključke; naglašava potrebu da se zajamči uvrštavanje odredbi o načelima dobrovoljnog prethodnog pristanka utemeljenog na dobroj obaviještenosti u zakonodavstvo kojim se uređuje dodjela koncesija; preporučuje da se standardi Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija prošire kako bi se uključila zaštita ljudskih prava lokalnih i autohtonih zajednica;

17.  poziva sve države, posebno EU i njegove države članice, da autohtone narode i ruralne zajednice uključe u svoje strategije za suočavanje s klimatskim promjenama, koje bi također trebale obuhvaćati slučajeve nepovratne štete kao posljedice klimatskih promjena zbog čega dolazi do migracija i naposljetku dvostruke diskriminacije – kao ekološki raseljenih osoba i kao pripadnika autohtonih naroda;

18.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da prepoznaju važnost savjetovanja s autohtonim narodima o svim pitanjima koja bi ih se mogla ticati, jamčeći njihovo pravo na prethodno, slobodno i informirano savjetovanje; poziva u tom pogledu na uspostavu mehanizama na razini EU-a za savjetovanje i sudjelovanje autohtonih naroda sa zadaćom sudjelovanja u političkom dijalogu i praćenju provedbe politike, obveza i akcijskog plana EU-a koji se odnosi na autohtone narode; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da stvore uvjete za stvarnu prisutnost predstavnika i vođa autohtonih naroda u civilnom društvu i javnom prostoru, i za veću vidljivost i sudjelovanje u političkom sustavu i donošenju odluka o temama koje su za njih važne, između ostalog u ustavnim reformama;

19.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da usvoje i provedu preporuke iz završnog dokumenta donesenog na Svjetskoj konferenciji o autohtonim narodima predstavljene UN-u 2014., kao i preporuke Stalnog foruma UN-a za pitanja autohtonog stanovništva i preporuke posebne izvjestiteljice UN-a za prava autohtonih naroda;

20.  ističe da je u svojoj Rezoluciji o autohtonim narodima Opća skupština UN-a 2019. proglasila međunarodnom godinom autohtonih jezika; naglašava da je kultura jedan od čimbenika u razvoju;

21.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da doprinesu provedbi i ostvarenju 2019. godine kao međunarodne godine autohtonih jezika;

22.  potiče EU i njegove države članice da nastave raditi na osiguravanju fizičkog integriteta i pružanju pravne pomoći borcima za prava autohtonih naroda, okolišna prava, intelektualno vlasništvo i prava na zemlju i to provedbom EIDHR-a i različitih postojećih instrumenata i mehanizama, kao što je protectdefendeurs.eu, radi zaštite aktivista koji se bore za ljudska prava i zaštitu okoliša, s posebnim naglaskom na ženama borcima za ljudska prava i s povećanim sudjelovanjem u inicijativama koje predlažu međunarodne organizacije kao što je UN; traži od EU-a da naloži svojim izaslanstvima da prate i podupiru borce za ljudska prava, uzimajući posebno u obzir zaštitu žena, djece i osoba s invaliditetom te da sustavno i snažno izvještavaju o kršenjima ljudskih prava; poziva ESVD da se priključi planu koji su izradili Međuamerička komisija za ljudska prava i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava radi zaštite boraca za ljudska prava u Latinskoj Americi;

23.  osuđuje stalnu kriminalizaciju boraca za prava autohtonih naroda i njihovih prava na zemljište diljem svijeta; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da istragom i kaznenim progonom spriječe nekažnjavanje za kaznena djela počinjena protiv boraca za ljudska prava autohtonih naroda

24.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da se pobrinu da se njihovim političkim strategijama u potpunosti poštuju prava autohtonih naroda i ruralnih zajednica kako bi poštovanje tih prava bilo uvijek zajamčeno i kada se stvaraju ili šire zaštićena područja i u vezi s postojećim zaštićenim područjima čije je stvaranje prethodno prouzročilo prisilna iseljavanja, isključivanja ili neku drugu vrstu nerazmjernog ograničenja prava autohtonih naroda i ruralnih zajednica;

25.  podržava zahtjev autohtonih naroda za međunarodnu repatrijaciju i uspostavu međunarodnog mehanizma kako bi se borilo protiv prodaje autohtonih artefakata koji su im nezakonito oduzeti; poziva Komisiju da podupre takve napore, među ostalim i pružanjem financijske pomoći u okviru EIDHR-a;

26.  ističe da međunarodna zajednica, uključujući EU i države članice, mora pokazati veliku predanost uključivanju osoba s invaliditetom koje su pripadnici autohtonih naroda, a posebno djece, u sva područja politika, promicanju prava i potreba osoba s invaliditetom koje su pripadnici autohtonih naroda u međunarodnom pravnom okviru te jamčenju da se slobodni, prethodni i informirani pristanak osoba s invaliditetom, posebno djece, uzima u obzir;

27.  poziva Komisiju da pokrene akcijski plan EU-a o odgovornom poslovnom ponašanju kako bi se riješilo pitanje provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, među ostalim s obzirom na dužnu pažnju i pristup pravnom lijeku; poziva Komisiju da ovlasti Agenciju EU-a za temeljna prava (FRA) da prikupi informacije o sudskim i izvansudskim mehanizmima u državama članicama u pogledu pristupa pravnom lijeku za žrtve prijestupa u vezi s poslovanjem, uključujući autohtono stanovništvo; smatra da bi partneri EU-a u privatnom i javnom sektoru trebali pružati cjelovite i lako dostupne informacije o pridržavanju pravila o slobodnom, prethodnom i informiranom pristanku autohtonih naroda;

Jagma za zemljištem

28.  pozdravlja izjavu Međunarodnog kaznenog suda iz 2016. kojom se utvrđuje da su jagma za zemljištem i uništavanje okoliša temeljni razlozi mnogih kršenja ljudskih prava te da bi mogli ubuduće rezultirati optužbom za zločin protiv čovječnosti;

29.  i dalje je zabrinut zbog stanja u pogledu jagme za zemljištem kao posljedice koruptivnih praksi korporacija, stranih ulagača, nacionalnih i međunarodnih državnih aktera, dužnosnika i tijela vlasti; poziva EU i njegove države članice da u svojim planovima za ljudska prava stave veći naglasak na pitanja jagme za zemljištem;

30.  poziva EU i njegove države članice da potiču svoje partnerske države koje su uključene u izgradnju mira nakon sukoba, koja podrazumijeva prava na zemljište, da izrade mjere kako bi omogućile vraćanje raseljenih autohtonih i lokalnih zajednica na njihove tradicionalne teritorije, kao ključni element za postizanje održivog mira i socijalne stabilnosti;

31.  izražava žaljenje zbog činjenice da je, u mnogim zemljama u kojima se odvija jagma za zemljištem, autohtonom stanovništvu i nomadskim stočarima ograničen djelotvoran pristup pravosuđu i pravnim lijekovima zbog slabog upravljanja i zbog toga što njihova prava na zemljište često nisu službeno priznata u lokalnim ili nacionalnim zakonodavnim okvirima; napominje da su, primjerice, pravo ispaše i zajednički pašnjaci tradicionalna prava korištenja zemljišta koja se temelje na običajnom pravu, a ne na dodijeljenom pravu vlasništva; snažno potiče partnerske zemlje da priznaju i zaštite prava nomadskih stočara i autohtonih naroda, ponajprije prava na običajno vlasništvo i na kontrolu svojega zemljišta i prirodnih resursa kako navodi UNDRIP i kako je navedeno u Konvenciji MOR-a br. 169, tj. tako da se omogući kolektivna registracija korištenja zemljišta i uspostave politike čiji je cilj osiguravanje pravednijeg pristupa zemljištu; poziva EU i njegove države članice da aktivno podupru partnerske zemlje u tome i u primjeni načela dobrovoljnog prethodnog pristanka utemeljenog na dobroj obaviještenosti za stjecanje zemljišta velikih razmjera, kako je utvrđeno u Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu i u skladu s međunarodnim pravom u području ljudskih prava; nadalje, poziva EU da podupre partnerske zemlje u poboljšanju njihova zakonodavstva u pogledu posjeda zemljišta prepoznajući univerzalno pravo žena kao punopravnih vlasnika na pristup zemljištu;

32.  poziva Europsku uniju da osnaži svoje Smjernice EU-a za zemljišnu politiku i zaštitu ljudskih prava u međunarodnim sporazumima i ugovorima te da promiče svoje vrijednosti u pogledu zaštite žena i djevojčica, a posebno žena i djevojčica u ruralnim područjima na koje promjene u vezi sa zemljištem snažnije utječu te koje imaju ograničen pristup zemljištu i manja prava na zemljište;

33.  poziva sve države da ulažu u istraživanje kako bi se popunile praznine u znanju o utjecaju jagme za zemljištem na žene te da izrade temeljitije analize utjecaja te pojave na spolove, što bi dovelo do donošenja provedivih smjernica kojima se uređuju transakcije zemljišta;

34.  potiče EU i sve njegove države članice da zatraže objavu slučajeva stjecaja zemljišta koji uključuju korporacije i subjekte sa sjedištem u EU-u ili razvojne projekte koje financira EU kako bi se povećala transparentnost i odgovornost za stjecanje tih zemljišta; poziva EU da davanjem uputa delegacijama EU-a i veleposlanstvima država članica te pružanjem podrške istima prati neophodni slobodni, prethodni i informirani pristanak autohtonih zajednica kako bi se povećala transparentnost i odgovornost budućih akvizicija, u suradnji s relevantnim nevladinim organizacijama; poziva EU da bude posebno oprezan u vezi s projektima koje podupiru međunarodne i europske financijske institucije i da osigura da to financiranje ne podrazumijeva kršenje ljudskih i okolišnih prava autohtonih naroda ili pak doprinosi njihovu kršenju;

35.  poziva sve države da predvide odgovarajuće propise s pomoću kojih bi vođe zajednica bili odgovorni za svoje odluke i aktivnosti u pogledu upravljanja javnim, državnim i komunalnim zemljištem te da potaknu promjene zakonskih i običajnih praksi kojima se diskriminiraju žene kad je riječ o vlasništvu i nasljeđivanju zemljišta;

36.  poziva sve države, a posebno EU i njegove države članice, da donesu i pruže potporu provedbi Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu i da sklope dobrovoljne sporazume o partnerstvu o provedbi zakona o šumarstvu, upravljanju i trgovini sa što više relevantnih zemalja; traži od Komisije da se pobrine o dosljednom pridržavanju Uredbe o drvu(21) i njezinoj provedbi te da sankcionira države članice koje se ne pridržavaju Uredbe u borbi protiv krčenja šuma;

37.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da omoguće autohtonim zajednicama ostvarivanje gospodarskog razvoja u skladu s globalnim politikama zaštite okoliša; potiče EU i njegove države članice da promiču i podupiru organizacije autohtonih naroda koje imaju program društvenog razvoja u okviru kojeg se osmišljava i razvija pravni i institucionalni okvir za razgraničenje i vlasništvo nad zemljištem teritorija pripadnika autohtonih naroda; naglašava da bi se priznavanjem i formaliziranjem zemljišta autohtonih naroda i osnaživanjem nadležnih tijela i pripadnika zajednica autohtonih naroda osigurala održivost i društvena odgovornost te bi se doprinijelo rješavanju sporova oko zemljišta i sukobima unutar države;

38.  poziva sve države da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo da se državne vlasti suzdrže od davanja javnih izjava kojima se stigmatizira i ugrožava legitimna uloga pripadnica autohtonih naroda u zaštiti njihovih teritorija u kontekstu jagme za zemljištem i ekstrakcije resursa te potiče na to da se javno prizna važna uloga koju one imaju u demokratskim društvima;

39.  poziva sve države članice na poštovanje, zaštitu i ispunjavanje zemljišnih prava malih poljoprivrednika, kao i prava pojedinaca na druge resurse, npr. vodu, šume, stoku i ribarstvene resurse; priznaje da diskriminirajuća izvlaštenja zemljišta i prisilno iseljavanje, koji negativno utječu na stanovništvo u zemljama u razvoju, mogu imati znatan učinak na život i ograničiti temeljna ljudska prava, kao što su pravo na život, hranu, stanovanje, zdravlje i vlasništvo;

Poslovanje i ljudska prava

40.  poziva EU da zajamči da se Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u potpunosti integriraju u nacionalne programe država članica i uključe u prakse i aktivnosti transnacionalnih korporacija i poduzeća s europskim vezama;

41.  apelira na Uniju da zadrži potporu za Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i nastavi promicati njihovu pravilnu primjenu;

42.  poziva EU da na konstruktivan način sudjeluje u pregovorima o sporazumu na razini UN-a o transnacionalnim poduzećima, kojim bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava autohtonih naroda, a posebno žena i djevojčica;

43.  preporučuje da EU na temelju načela utvrđenih u UNDRIP-u donese europski regionalni akcijski plan za poslovanje i ljudska prava i poziva da se izrade i provedu nacionalni akcijski planovi koji će se usredotočiti na to pitanje;

44.  ustraje u tome da se EU i njegove države članice moraju pobrinuti da multinacionalne korporacije i međunarodne financijske institucije odgovaraju za svoj utjecaj na autohtone zajednice i njihova ljudska prava i prava povezana s okolišem; poziva EU da se pobrine da se svako kršenje prava autohtonih naroda od strane europskih poduzeća na odgovarajući način istraži i sankcionira preko primjerenih mehanizama i potiče EU da povuče institucionalnu ili financijsku potporu u slučaju kršenja ljudskih prava;

45.  poziva EU da uspostavi mehanizam za podnošenje pritužbi, u skladu s preporukom Komisije 2013/396/EU od 11. lipnja 2013.(22), koji bi autohtoni narodi i lokalne zajednice mogli koristiti u slučaju kršenja i povrede njihovih prava do kojih je došlo zbog poslovnih aktivnosti poduzeća sa sjedištem u EU-u ili razvojnih ili ulagačkih projekata EU-a, bez obzira na to u kojoj je zemlji došlo do kršenja ili povrede prava, kako bi se osiguralo da žrtve imaju djelotvoran pristup pravdi i potrebnoj tehničkoj i pravnoj pomoći; potiče sve države, uključujući EU i države članice, da se uključe u pregovore o donošenju pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za ljudska prava za transnacionalne korporacije i druga poduzeća, kada je riječ o ljudskim pravima, putem aktivnog sudjelovanja u otvorenim međuvladinim radnim skupinama uspostavljenima na razini UN-a;

46.  poziva Uniju i njezine države članice da zajamče pristup pravnom lijeku za žrtve kršenja i povreda ljudskih prava koje proizlaze iz aktivnosti poduzeća sa sjedištem u Uniji, uklanjajući sve praktične i pravne prepreke kako podjela nadležnosti ne bi spriječila da krivci snose odgovornost ili uskratila pristup pravdi u zemlji u kojoj je došlo do kršenja;

47.  podsjeća na odgovornost poduzeća da zajamče pravo na slobodno, prethodno i informirano savjetovanje s autohtonim narodima kada se unutar njihovih teritorija provode projekti, radovi ili aktivnosti, kao i odgovornost za uključivanje i naknadnu primjenu društveno odgovornog poslovanja u svojim politikama;

48.  poziva EU da ispuni svoje izvanteritorijalne obveze povezane s ljudskim pravima; poziva EU da osmisli jasna pravila ponašanja i regulatorne okvire za izvanteritorijalne aktivnosti poduzeća i ulagača koji potpadaju pod njegovu nadležnost kako bi se jamčilo da se poštuju prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica te da ih se na odgovarajući način može pozvati na odgovornost i kazniti ako njihove aktivnosti rezultiraju kršenjem tih prava; potiče Komisiju da razmotri djelotvorne mehanizme u pogledu dužne pažnje za poduzeća kako bi se osiguralo da uvezena roba nije povezana s jagmom za zemljištem i ozbiljnim kršenjima prava autohtonih naroda; potiče ESVD da razvije operativne alate kojima će se osoblju delegacija EU-a pružiti vodstvo;

Održivi i gospodarski razvoj za autohtone narode

49.  poziva EU i njegove države članice da uvrste pitanje prava autohtonih naroda i jagme za zemljištem u provedbu Programa za održivi razvoj do 2030.;

50.  naglašava ključnu ulogu autohtonih naroda u zaštiti okoliša zbog njihova načina života i tipa razvoja;

51.  poziva EU da potakne partnerske države da u okviru razvojne suradnje s trećim zemljama posebno uzmu u obzir položaj autohtonih naroda, uključujući izradom uključivih socijalnih politika na tradicionalnim područjima ili u urbanom okruženju i da u okviru nastojanja za suzbijanjem siromaštva smanje posljedice preseljenja i neusklađenosti između tradicionalnih sposobnosti i kulturnih posebnosti autohtonih naroda i urbanog okruženja;

52.  ističe izravan utjecaj klimatskih promjena na pripadnice autohtonih naroda, zbog kojih su prisiljene na napuštanje svojih tradicionalnih praksi ili na raseljavanje, s posljedičnim rizikom da dožive nasilje, zlostavljanje ili iskorištavanje; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da autohtone narode, a posebice žene pripadnice tih naroda i ruralne zajednice, uključe u svoje strategije za suočavanje s klimatskim promjenama i izradu učinkovitih klimatskih strategija povezanih s prilagodbom i ublažavanjem te da pritom vode računa o rodno specifičnim faktorima; zahtijeva da se pitanje raseljavanja potaknutog klimatskim promjenama shvati ozbiljno; poziva na snažniju međunarodnu suradnju kako bi se zajamčila otpornost na klimatske promjene;

53.  ističe veliku važnost ciljeva održivog razvoja za autohtone narode, posebno cilja 2 (svijet bez gladi) te ciljeva 4.5 (dostupnost obrazovanja) i 5 (rodna ravnopravnost); ponovno naglašava da su autohtoni narodi diljem svijeta nerazmjerno često žrtve kršenja ljudskih prava, zločina, rasizma, nasilja, eksploatacije prirodnih resursa, zdravstvenih problema te visokih stopa siromaštva, te da čine 15 % osoba koje žive u siromaštvu, a predstavljaju tek 5 % svjetskog stanovništva; naglašava da se vođama autohtonih naroda i borcima za ljudska prava koji progovaraju protiv nepravdi mora pružiti potpuna i temeljita zaštita;

54.  podsjeća da se Program održivog razvoja do 2030. bavi tim razvojnim problemima autohtonih naroda i naglašava da su potrebni dodatni napori za njegovu provedbu; naglašava potrebu za jačanjem Glavne skupine autohtonih naroda za održivi razvoj (IPMG) kao globalnog mehanizma za koordinaciju i usklađene napore u cilju jačanja prava i razvojnih prioriteta autohtonih naroda; poziva Komisiju da bolje surađuje s IPMG-om i da ga uključi u svoju platformu za više interesnih skupina o provedbi ciljeva održivog razvoja;

55.  podsjeća na to da 80 % šuma diljem svijeta predstavlja tradicionalno zemljište i teritorij autohtonih naroda; naglašava ključnu ulogu autohtonih naroda za održivo upravljanje prirodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti; podsjeća da Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) poziva svoje države potpisnice da poštuju znanje i prava autohtonih naroda kao zaštitne mjere u provedbi programa REDD+; snažno potiče partnerske zemlje da usvoje mjere za učinkovito sudjelovanje autohtonih naroda u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica;

56.  napominje da između 200 i 500 milijuna ljudi diljem svijeta prakticira nomadsko stočarstvo i da nomadsko stočarstvo zauzima središnje mjesto u strategijama za stjecanje životnih prihoda u pustarama i planinskim regijama istočne Afrike; naglašava da je potrebno poticati održivo nomadsko stočarstvo kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja; potiče EU i njegove države članice da podrže afričku arhitekturu upravljanja (AGA) i posebno Afrički sud za ljudska prava i prava naroda, kako bi proveli Politički okvir Afričke unije za nomadsko stočarstvo u Africi i, u širem smislu, kako bi se priznala prava nomadskih stočara i autohtonih naroda u vezi sa zajedničkim vlasništvom nad zemljištem predaka, pravo slobodnog raspolaganja prirodnim resursima i prava na kulturu i religiju;

57.  podsjeća na pravo vlada na zakonsko uređivanje u općem interesu; jednako tako podsjeća da se međunarodnim sporazumima o ulaganju mora poštovati međunarodno pravo u području ljudskih prava, uključujući odredbe o autohtonim narodima, te poziva na veću transparentnost u tom pogledu, osobito uspostavljanjem odgovarajućih postupaka i mehanizama savjetovanja, u suradnji s autohtonim narodima; poziva razvojne financijske institucije koje financiraju ulaganja da ojačaju svoje mjere za zaštitu ljudskih prava kako bi se osiguralo da iskorištavanje zemljišta i resursa u zemljama u razvoju ne dovodi do kršenja ili povrede ljudskih prava, posebno vodeći računa o autohtonim narodima;

58.  poziva sve države da se obvežu na jamčenje stvarnog pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju i gospodarskim prilikama za pripadnike autohtonih naroda; potiče sve države da promiču uvrštavanje interkulturnih javnih politika i autohtonih jezika, povijesti i kulture u svoje obrazovne programe ili da nude dodatnu nastavu kako bi se kultura autohtonih naroda očuvala, oživjela i promicala i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini; smatra da bi se razvojem inicijativa za podizanje svijesti civilnog društva, šire javnosti i medija o važnosti poštovanja prava, uvjerenja i vrijednosti autohtonih naroda moglo doprinijeti suzbijanju predrasuda i prestanku širenja netočnih informacija;

59.  poziva EU i njegove države partnere da u partnerstvu s autohtonim zajednicama osiguraju službe za mentalno zdravlje koje dobro poznaju kulturu autohtonih naroda kako bi se spriječila zlouporaba opojnih sredstava i samoubojstva; naglašava važnost pružanja potpore organizacijama pripadnica autohtonih naroda radi osnaživanja žena i povećanja njihove sposobnosti da sudjeluju u civilnom društvu;

60.  poziva EU i njegove države članice da podrže napore autohtonih naroda i lokalnih zajednica kako bi razvili vlastite poslovne modele i modele za upravljanje zemljištem;

61.  poziva sve države da se pobrinu da autohtone zajednice imaju koristi od prihoda ostvarenih održivim turizmom i da ne budu pogođene negativnim posljedicama koje bi masovni turizam mogao prouzročiti te pozdravlja primjere dijeljenog upravljanja rezervatima i zaštićenim područjima kojima se omogućuje bolja zaštita ekosustava i kontrola nad brojem turista; u tom kontekstu podsjeća na važnost koncepta održivog razvoja;

Politika EU-a o suradnji s trećim zemljama

62.  preporučuje da se u okviru vanjske politike EU-a razmatranju položaja autohtonih naroda posveti veća pozornost, uključujući dijaloge o ljudskim pravima s trećim zemljama i u trgovinskim i razvojnim sporazumima te sporazumima o suradnji; ustraje u tome da Vijeće sustavno izvješćuje o aktivnostima EU-a za potporu autohtonim narodima u godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu; poziva EU i njegove države članice da uzmu u obzir zaključke Univerzalnog periodičnog pregleda i ugovornih tijela UN-a za ljudska prava u navedenom godišnjem izvješću ESVD-a kako bi se utvrdila usklađenost njihovih politika s pravima autohtonih naroda;

63.  naglašava da EU i njegove države članice u bilateralnim i multilateralnim pregovorima i diplomatskoj komunikaciji moraju povesti raspravu o ljudskim pravima autohtonih naroda i borcima za ljudska prava iz redova autohtonih naroda i zalagati se za oslobađanje zatvorenih boraca za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da rade na tome kako bi vlade trećih zemalja pružile odgovarajuću zaštitu autohtonim zajednicama i borcima za ljudska prava i privodile počinitelje zločina protiv njih pravdi;

64.  potiče delegacije EU-a i veleposlanstva država članica EU-a da preispitaju i poboljšaju provedbu smjernica EU-a o borcima za ljudska prava, uzimajući u obzir posebne potrebe i prijetnje borcima za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda, kao i posebnu situaciju boraca za ljudska prava iz redova autohtonog stanovništva koji se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, npr. žene, stariji, osobe LGBTI i osobe s invaliditetom; ustraje u tom pogledu u tome da delegacije EU-a i veleposlanstva država članica svojim zaposlenicima zajamče odgovarajuće osposobljavanje za suradnju s civilnim društvom i borcima za ljudska prava, održavanje kontakata i pružanje potpore kada je to potrebno;

65.  ističe da je potrebno omogućiti autohtonim zajednicama da iskoriste prednost najnovijih informacijskih tehnologija kako bi se poboljšala kvaliteta života, zdravstvena skrb i smatra da je to područje u kojem EU može imati ključnu ulogu; ponovno podsjeća na pravo autohtonih naroda da sami određuju svoja sredstva za život i naglašava potrebu za održivim razvojem;

66.  poziva sve države da ženama i djevojčicama iz autohtonih zajednica osiguraju pristup visokokvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i povezanim pravima, a posebno uslugama i pravima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem; poziva Komisiju i ESVD da promiču njihov pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja u okviru programa razvojne suradnje EU-a;

67.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da prikupljaju podatke razvrstane po spolu o položaju pripadnica autohtonih naroda, među ostalim i u pogledu priznavanja prava na zemljište i pristupa tim pravima, nasilja nad ženama i sigurnosti opskrbe hranom;

68.  ističe da strana ulaganja koja provode poduzeća mogu donijeti gospodarski i tehnološki napredak, dovesti do otvaranja radnih mjesta i razvoja infrastrukture te poticanjem zapošljavanja dati ženama mogućnost da postanu samodostatne; naglašava da je povećanje ulagačkih aktivnosti u zemljama u razvoju važan korak prema jačanju nacionalnih i regionalnih gospodarstava;

69.  poziva EU i njegove države članice da nastave razvijati strategije kako bi osigurale učinkovitu provedbu cilja održivog razvoja br. 16 o promicanju mirnih i uključivih društava, osiguravajući time da se progon i ubojstva boraca za ljudska prava suzbijaju i zaustave i da se počinitelji kazneno gone i da odgovaraju za svoja djela;

70.  poziva EU da se pobrine o tome da svi razvojni projekti koje financira EU, a koji se provode na zemlji autohtonih naroda, budu strogo usklađeni s načelima slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka, poštovanja ljudskih prava i slobode izražavanja i udruživanja kako bi se spriječio negativan utjecaj na sredstva za život i kulturu autohtonih naroda;

71.  ističe da Komisija, ESVD i države članice moraju zauzeti holistički, integrirani pristup održivom razvoju, i uzimati u obzir ljudska prava i ekološka pitanja pri rješavanju trgovinskih i gospodarskih odnosa; poziva Komisiju da u kontekstu trgovinskih pregovora i sustava kao što je opći sustav povlastica govori o slučajevima kršenja ljudskih prava i napada ili progona boraca za ljudska prava;

72.  poziva EU da uspostavi mehanizam za provedbu neovisnih studija o procjeni učinka prije sklapanja sporazuma o trgovini i suradnji i prije provedbe razvojnih projekata kako bi se izmjerili i spriječili negativni učinci na prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica; ustraje u tome da se procjene učinka provode uz veliko sudjelovanje civilnog društva i da se zaključci propisno uzmu u obzir u gospodarskim sporazumima i razvojnim projektima; poziva EU da ponovno procjeni provedbu projekata u slučaju kršenja ljudskih prava;

73.  poziva EU i njegove države članice da rade u svim odgovarajućim međunarodnim forumima radi podizanja svijesti o stanju ljudskih prava i ekoloških prava autohtonih naroda i ključne uloge boraca za ekološka ljudska prava u očuvanju biološke raznolikosti i održivog razvoja;

74.  sa zabrinutošću podsjeća da EU i njegove države članice moraju nastaviti raditi na jamčenju prava i socijalne uključenosti autohtonih naroda u Europi, naročito naroda Sami, te prepoznaje važnu ulogu zajednice aktivista i boraca za ljudska prava u tom pogledu;

75.  poziva EU da poveća potporu autohtonim narodima u okviru svojih programa razvojne suradnje i da poveća projekte koji ih osnažuju, prije svega u pogledu izgradnje kapaciteta u okviru EIDHR-a i Instrumenta za razvojnu suradnju; naglašava potrebu za postojanim resursima za autohtone narode kako bi mogli učinkovito surađivati sa svojim predstavnicima u politikama i institucijama EU-a i UN-a, kao i u odnosu na poduzetništvo i ljudska prava; apelira na delegacije EU-a u relevantnim zemljama da pomno prate situaciju boraca za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda i pružaju im odgovarajuću potporu;

76.  poziva delegacije EU-a da pomno prate situaciju autohtonih naroda i da se uključe u kontinuirani dijalog s njima, i na nacionalnoj i na regionalnoj razini; ustraje u tome da kontaktne točke za ljudska prava u relevantnim delegacijama EU-a budu izričito odgovorne za pitanja u vezi s autohtonim narodima te da osoblje u tim delegacijama EU-a primi redovito osposobljavanje o pravima autohtonih naroda;

77.  poziva EU i njegove partnerske države da pojačaju suradnju s autohtonim zajednicama u raspravama o politikama borbe protiv droga; ponavlja da su potrebne strategije protiv tržišta nedopuštenim opojnim sredstvima kako bi se zaštitilo autohtone narode i zemljišta; poziva EU i njegove partnerske države da zajamče da se sigurnosnim mjerama za borbu protiv trgovine drogom poštuju prava autohtonih zajednica i da se spriječe nedužne žrtve u sukobu;

78.  apelira na EU da produbi, proširi i ojača ciljeve, prioritete i aktivnosti u vezi s autohtonim narodima koji su sadržani u Strateškom okviru i Akcijskom planu za demokraciju i ljudska prava, te traži da se mandat posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava prilagodi kako bi se posebni predstavnik osnažio radi skretanja više pozornosti na prava autohtonih naroda i njihovih zagovornika;

79.  podsjeća na obvezu EU-a da slijedi pristup razvoju temeljen na pravima, što uključuje poštovanje prava autohtonih naroda kako su definirana u UNDRIP-u i skreće posebnu pozornost na načela odgovornosti, sudjelovanja i nediskriminacije; snažno potiče EU da nastaviti raditi na primjeni tog pristupa temeljenog na pravima u svim razvojnim aktivnostima i da u tu svrhu osnuje radnu skupinu s državama članicama; poziva na ažuriranje predmetnog provedbenog plana s jasnim vremenskim okvirima i pokazateljima za mjerenje napretka;

80.  podsjeća na članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o načelu usklađenosti razvojnih politika; žali zbog činjenice što tekućom izmjenom Direktive o energiji iz obnovljivih izvora(23) do sada nisu uvedeni socijalni kriteriji ni kriteriji održivosti kojima se uzima u obzir rizik od jagme za zemljištem; podsjeća na to da bi ta direktiva trebala biti u skladu s međunarodnim normama prava posjeda zemljišta;

81.  poziva delegacije EU-a da ojačaju dijalog s autohtonim narodima kako bi se prepoznala i spriječila kršenja ljudskih prava; posebno poziva Europsku komisiju i države članice da uspostave djelotvoran administrativni mehanizam za podnošenje pritužbi za žrtve kršenja ljudskih prava i drugih štetnih učinaka nastalih zbog aktivnosti financiranih iz službene razvojne pomoći kako bi se pokrenuli postupci istrage i mirenja; ističe da bi taj mehanizam trebao imati standardizirane postupke te biti administrativnog karaktera i time nadopunjavati sudske mehanizme;

82.  ističe da bi Akcijski plan za FLEGT, a osobito dobrovoljni sporazumi o partnerstvu, mogli igrati važniju ulogu u osnaživanju autohtonih i šumskih zajednica u mnogim zemljama s tropskim šumama i snažno potiče EU i partnere iz dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu da tim zajednicama omoguće veću ulogu u nacionalnim političkim procesima; poziva EU da pruži veću financijsku i tehničku potporu partnerskim zemljama kako bi se zaštitili, održali i obnovili šumski ekosustavi, među ostalim poboljšanjem upravljanja, kako bi se razjasnila i ojačala prava posjeda zemljišta, kako bi se poštovala ljudska prava, uključujući prava autohtonih naroda, te kako bi se pružila potpora zaštićenim područjima u kojima se poštuju prava zajednica;

83.  naglašava potrebu za donošenjem posebnih mjera u cilju rješavanja problema drvne sirovine iz područja pogođenih sukobima, kako bi se zaustavio dotok drvne sirovine s prenamijenjenog zemljišta i zaustavila ulaganja u aktivnosti štetne za šume, koje su dovele do raseljavanja lokalnih i autohtonih zajednica; poziva EU da donese dodatne mjere za potporu zaštiti i obnovi šumskih ekosustava i njihovih zajednica i onemogući krčenje šuma u lancima opskrbe EU-a, u sklopu novog akcijskog plana EU-a o krčenju i uništavanju šuma te poštovanju prava posjeda šumskih zajednica;

84.  ističe da mi u EU-u još uvijek imamo mnogo toga za naučiti o održivom korištenju, primjerice šuma, od autohtonih naroda, koji zbog načina na koji žive gotovo da i ne doprinose klimatskim promjenama, ali su njima izrazito pogođeni, zbog npr. suše ili dezertifikacije, što posebice pogađa žene;

85.  poziva ESVD, Komisiju i države članice da daju prednost ulaganjima u potporu civilnom društvu i borcima za ljudska prava, posebno boraca za ekološka ljudska prava iz redova autohtonih naroda, i kako bi se osiguralo postojanje dugoročnih mehanizama zaštite za pružanje potpore, posebno protectdefenders.eu, kao i jamstvo da se njima ispunjavaju postojeće obveze financiranja prema ugroženim borcima za ljudska prava; potiče svoje delegacije i odbore da se redovito sastaju s autohtonim zajednicama i borcima za ljudska prava kada posjećuju relevantne zemlje; preporučuje da nadležni pododbor/odbor imenuje stalnog izvjestitelja za autohtone narode s ciljem praćenja stanja ljudskih prava i posebno provedbe UNDRIP-a i Konvencije br. 169 MOR-a;

86.  poziva EU i njegove države članice da u tom pogledu pokrenu dijalog i surađuju s autohtonim narodima i lokalnim zajednicama na Arktiku kako bi se zajamčilo da se njihova stajališta i prava poštuju u okviru razvojne politike EU-a koja bi mogla utjecati na tu regiju;

o
o   o

87.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje i delegacijama EU-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0445.
(2) SL C 58, 15.2.2018., str. 155.
(3) SL C 316, 30.8.2016., str. 122.
(4) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/annual_report_on_human_rights_and_democracy_in_the_world_2016_0.pdf
(5) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N14/468/28/pdf/N1446828.pdf?OpenElement
(6) https://undocs.org/en/A/RES/71/178
(7) https://undocs.org/A/HRC/36/46/Add.2
(8) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G14/082/52/PDF/G1408252.pdf?OpenElement
(9) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/234/15/PDF/G1523415.pdf?OpenElement
(10) https://cmsdata.iucn.org/downloads/durbanactionen.pdf
(11) http://www.fao.org/docrep/016/i2801e/i2801e.pdf
(12) http://www.etoconsortium.org/nc/en/main-navigation/library/maastricht-principles/?tx_drblob_pi1%5BdownloadUid%5D=23
(13) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8814-2017-INIT/en/pdf
(14) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/08/08/hr-indigenous-peoples/pdf
(15) http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/64/292
(16) SL C 215, 19.6.2018., str. 125.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0346.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0315.
(19) http://undocs.org/en/E/C.19/2016/10
(20) Popis zemalja koje su ratificirale Konvenciju br. 169 Međunarodne organizacije rada koja je stupila na snagu 5. rujna 1991.: Argentina, Bolivija, Brazil, Srednjoafrička Republika, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominika, Ekvador, Danska, Fidži, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nepal, Nikaragva, Norveška, Nizozemska, Paragvaj, Peru, Španjolska i Venezuela.
(21) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
(22) SL L 201, 26.7.2013., str. 60.
(23) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).


Klimatska diplomacija
PDF 179kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o klimatskoj diplomaciji (2017/2272(INI))
P8_TA(2018)0280A8-0221/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 21., 191., 192., 220. i 221.,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

‒  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP21) i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir 22. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP22) i 1. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1), koje su održane u Marakešu (Maroko) od 15. studenoga do 18. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2016. u Marakešu, u Maroku (COP22)(1),

–  uzimajući u obzir Peto izvješće o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i njegovo objedinjeno izvješće,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. pod nazivom „Ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi” (COM(2016)0500),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja 2013. naslovljenu „Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2013)0216),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za klimatsku diplomaciju iz 2015. koji je donijelo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjsku politiku od 6. ožujka 2017. i 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o klimatskoj diplomaciji,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) iz lipnja 2016. o globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga odbora regija od 9. veljače 2017. naslovljeno „Ususret novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju integriranog pristupa”(3),

‒  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. travnja 2016. naslovljeno „Razdoblje nakon Pariza”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici(6),

–  uzimajući u obzir Odluku 36/CP.7 Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) od 9. studenoga 2001. o povećanju sudjelovanja žena u zastupanju stranaka u tijelima osnovanima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskog protokola,

–  uzimajući u obzir studiju koju je 2009. provela Međunarodna organizacija za migracije (IOM) o migracijama, okolišu i klimatskim promjenama: Ocjena dokaza,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a(7),

–  uzimajući u obzir encikliku pape Franje „Laudato Si” o brizi za naš zajednički dom,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0221/2018),

A.  budući da utjecaji klimatskih promjena imaju sve ozbiljnije učinke na različite aspekte ljudskog života, kao i na mogućnosti razvoja te svjetski geopolitički poredak i globalnu stabilnost; budući da će oni s najmanje sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama biti najviše pogođeni učinkom klimatskih promjena; budući da se klimatska diplomacija može shvatiti kao oblik ciljane vanjske politike radi promicanja klimatskog djelovanja ostvarivanjem kontakata s drugim dionicima, suradnjom u pogledu konkretnih pitanja povezanih s klimom, izgradnjom strateških partnerstava i jačanjem odnosa između državnih i nedržavnih dionika, uključujući glavne globalne zagađivače, čime se pridonosi ublažavanju učinaka klimatskih promjena i jačaju mjere u području klime i jačanju diplomatskih odnosa Unije;

B.  budući da utjecaj klimatskih poremećaja uključuje porast razine, zagrijavanje i zakiseljavanje oceana, gubitak bioraznolikosti i porast učestalosti ekstremnih klimatskih pojava; budući da su prve žrtve tih poremećaja najosjetljivije zemlje i stanovništvo, pogotovo ljudi koji žive u otočnim zemljama; budući da klimatske promjene imaju jako ozbiljan socijalni i kulturni učinak na autohtone zajednice koje ne samo da tek marginalno doprinose emisijama CO2, nego ustvari imaju aktivnu i ključnu ulogu u zaštiti ekosustava u kojima žive, čime ublažavaju učinke klimatskih promjena;

C.  budući da je EU bio jedna od pokretačkih sila u klimatskom djelovanju i da se pokazao predvodnikom u međunarodnim pregovorima o klimi; budući da se EU koristio klimatskom diplomacijom kako bi uspostavio strateške saveze s relevantnim dionicima radi zajedničke borbe protiv klimatskih promjena kao ključne sastavnice održivog razvoja i preventivnog djelovanja u pogledu prijetnji povezanih s klimom;

D.  budući da je klimatska diplomacija EU-a doprinijela zaključivanju Pariškog sporazuma i da se pristup EU-a klimatskoj diplomaciji otada proširio; budući da je klimatska politika, u okviru globalne strategije EU-a, sada integrirana u vanjsku i sigurnosnu politiku, a veza između energetike i klime te između sigurnosti i prilagodbe klimatskim promjenama i migracija postala čvršća;

E.  budući da odgovornost za dugoročno održive mjere u području klime ne može biti svaljena na pojedince i njihove individualne odluke u svojstvu potrošača; budući da bi se klimatskom politikom utemeljenom na ljudskim pravima trebalo pojasniti da odgovornost za stvaranje održivih društava prvenstveno snose političari koji imaju sredstva za stvaranje održivih klimatskih politika;

F.  budući da su problemi povezani s klimatskim promjenama i sigurnosni problemi međusobno povezani i transnacionalni te iziskuju klimatsku diplomaciju usmjerenu, između ostalog, prema potpunoj provedbi obveza iz Pariškog sporazuma; budući da su u nekoliko studija otkrivene neizravne veze između klimatskih promjena, prirodnih katastrofa i vojnih sukoba, i budući da se klimatske promjene može smatrati „multiplikatorom prijetnji” koji može pojačati već postojeće socijalne tenzije; budući da negativne posljedice klimatskih promjena mogu dovesti do povećanih političkih tenzija, i unutar i izvan nacionalnih granica, a tako i do rizika da postanu krizni element koji dodatno opterećuje međunarodne odnose;

G.  budući da klimatske promjene imaju izravan i neizravan utjecaj na migracije zbog kojih se sve veći broj ljudi iz ugroženih područja seli u održivija područja svojih zemalja ili u inozemstvo kako bi izgradili novi život;

H.  budući da su u rezoluciji Parlamenta od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23) prepoznati priroda i opseg raseljavanja uzrokovanog klimatskim promjenama i migracija koje su posljedica katastrofa uzrokovanih globalnim zatopljenjem; budući da se u raznim bitnim i utemeljenim studijama i izvješćima, primjerice onima koje su provele i izradile Međunarodna organizacija za migracije i Svjetska banka, ukazuje na to da će broj migranata i interno raseljenih osoba, ako se ne ulože ozbiljni napori, u najgorem scenariju porasti na 200 milijuna do 2050. kao posljedica ekoloških promjena, pri čemu velik broj njih trenutačno živi u obalnim područjima ili bi mogli biti interni migranti u supsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi;

I.  budući da osobe koje migriraju zbog razloga povezanih s okolišem nemaju status izbjeglice niti zaštitu koja se njima priznaje na međunarodnoj razini, jer nisu priznati u okviru Ženevske konvencije iz 1951. godine;

J.  budući da je Komisija, kao doprinos postizanju gospodarstva s nultom neto stopom emisija ugljika, za ciljeve energetske politike Unije odredila promicanje energetske učinkovitosti i pretvaranje EU-a u svjetskog predvodnika u području obnovljivih izvora energije;

K.  budući da se u sklopu klimatske diplomacije EU-a moraju poticati projekti za upravljanje rizicima, oblikovati javno mnijenje, poticati politička i gospodarska suradnja u borbi protiv klimatskih promjena i promicati gospodarstvo s niskim emisijama ugljika;

L.  budući da bi klimatska diplomacija EU-a trebala izraditi model proaktivne prilagodbe kojom se potiče interakcija između politika za borbu protiv klimatskih promjena; budući da bi institucionalizacija politika o klimatskim promjenama značila veću razinu javne svijesti i da bi se trebala iskazati u vidu jasnije političke volje;

M.  budući da je problem oskudnosti vodnih resursa uzrok sve većeg broja sukoba među zajednicama; budući da se ti resursi često iskorištavaju na neodrživ način za intenzivne poljoprivredne i industrijske aktivnosti u okviru situacija koje su već nestabilne;

N.  budući da bi borba protiv klimatskih promjena, kako bi se postigli njezini ciljevi, trebala postati strateški prioritet u svim diplomatskim dijalozima i inicijativama, s pristupom utemeljenim na ljudskim pravima; budući da Parlament aktivno pridonosi tom procesu i koristi se svojim zakonodavnim ovlastima i političkim utjecajem kako bi se pitanja klimatskih promjena dodatno uključila u razvojna djelovanja i portfelj potpora, kao i u nekoliko drugih politika EU-a, kao što su ulaganja, poljoprivreda, ribarstvo, energetika, promet, istraživanja i trgovina;

O.  budući da se izvori diskriminacije i ranjivosti na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, klase, siromaštva, sposobnosti, pripadnosti autohtonim narodima, dobi, zemljopisnog položaja te tradicionalne i institucionalne diskriminacije međusobno kombiniraju i tako ometaju pristup resursima i sredstvima potrebnima za svladavanje tako dramatičnih promjena kao što su klimatske promjene;

P.  budući da su klimatske promjene neodvojivo povezane s krčenjem šuma uzrokovanim jagmom za zemljištem, eksploatacijom fosilnih goriva i intenzivnom poljoprivredom;

Q.  budući da je udio žena u donošenju političkih odluka i diplomaciji, a posebice u pregovorima o klimatskim promjenama, i dalje nezadovoljavajući te budući da je u tom pogledu ostvaren slab ili nikakav napredak; budući da žene čine samo 12 do 15 % voditelja izaslanstava i oko 30 % njihovih članova;

1.  podsjeća na to da utjecaji klimatskih promjena imaju učinak na sve aspekte ljudskog života, a posebno na globalne resurse, mogućnosti razvoja, modele poslovanja, trgovinske odnose i regionalne odnose; podsjeća na to da posljedice klimatskih promjena povećavaju nesigurnost opskrbe hranom, prijetnje zdravlju, gubitak sredstava za život, raseljavanje, migraciju, siromaštvo, rodna neravnopravnost, trgovanje ljudima, nasilje, nedostatak pristupa infrastrukturi i temeljnim uslugama, utječu na mir i sigurnost i sve više pogađaju građane EU‑a i predstavljaju izazov za međunarodnu zajednicu; ističe sve hitniju potrebu za klimatskim djelovanjem i naglašava da je za rješavanje problema klimatskih promjena potrebno uložiti zajedničke napore na međunarodnoj razini; potiče Komisiju i države članice da stalno olakšavaju multilateralnu raspravu jer to podrazumijeva kolektivnu odgovornost za cijeli planet, za sadašnje i buduće generacije; napominje da je borba protiv klimatskih promjena nužna za zaštitu ljudskih prava;

2.  sa zabrinutošću primjećuje narušavanje svjetskih izvora vode i ekosustava, kao i rastuću opasnost od nestašice vode, rizika povezanih s vodom te ekstremnih događaja;

Provedba Pariškog sporazuma i Programa za održivi razvoj do 2030.

3.  ponovno potvrđuje predanost EU-a Pariškom sporazumu i Programu UN-a za održivi razvoj do 2030., uključujući ciljeve održivog razvoja; ističe potrebu za potpunom i brzom provedbom Pariškog sporazuma i postizanjem njegovih ciljeva ublažavanja, prilagodbe i preusmjeravanja financijskih tokova, i ciljeva održivog razvoja na razini EU-a i na svjetskoj razini radi razvoja održivijeg gospodarstva i društva; ponovno potvrđuje potrebu za ambicioznom klimatskom politikom EU-a i svoju spremnost da znatno poveća postojeći nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za EU do 2030., kao i potrebu da se do kraja 2018. razvije ambiciozna i usklađena dugoročna strategija za nultu neto stopu emisija ugljika do 2050., u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma u pogledu zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2°C i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5°C iznad predindustrijske razine; poziva Komisiju da u toj dugoročnoj strategiji uzme u obzir stajališta svih aktera koji mogu doprinijeti strategiji ili na koje će ona utjecati;

4.  ističe važnost ambiciozne klimatske politike EU‑a radi izbjegavanja daljnjeg povećanja temperature te kako bi EU mogao djelovati kao vjerodostojan i pouzdan partner u odnosu s trećim zemljama; poziva Komisiju i države članice da preuzmu aktivnu i konstruktivnu ulogu tijekom dijaloga „Talanoa” 2018. i konferencije COP24, jer će 2018. godina biti ključna za provedbu Pariškog sporazuma; poziva EU da pokaže svoju posvećenost ambicioznoj klimatskoj politici jer će to pomoći da EU bude primjer i da zagovara snažne obveze drugih zemalja u pogledu ublažavanja;

5.  žali zbog objave odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma; ponovno potvrđuje da EU ima odgovornost i priliku da preuzme vodeću ulogu u globalnom klimatskom djelovanju, da uloži jače napore u klimatsku diplomaciju i da stvori snažan savez zemalja i dionika koji će nastaviti pružati potporu i doprinos ciljevima ograničavanja globalnog zatopljenja na razinu znatno nižu od 2 °C, uz istodobno nastojanje da se povišenje temperature ograniči na 1,5 °C prema preporuci IPCC-a; ipak ističe da je važno tijesno surađivati s vladom SAD-a, a posebno s državama i gradovima SAD-a;

6.  ističe da vjerodostojnost EU-a u borbi protiv klimatskih promjena ovisi o strogoj i sveobuhvatnoj provedbi njegove klimatske politike;

7.  ističe da bi se u sklopu vanjske politike EU-a trebali razviti kapaciteti za praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući prevenciju kriza i osjetljivosti na sukobe; smatra da posljedično i brzo djelovanje u području klime na ključan način doprinosi prevenciji socijalnih, gospodarskih i sigurnosnih rizika, prevenciji sukoba i nestabilnosti, a na kraju i prevenciji velikih političkih, socijalnih i gospodarskih troškova; stoga ističe važnost uključivanja klimatske diplomacije u politike EU-a za sprečavanje sukoba, širenjem i prilagodbom opsega misija i programa EU-a u trećim zemljama i područjima sukoba; ponavlja da će prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika pridonijeti većem miru i sigurnosti ljudi unutar i izvan EU-a jer klimatske promjene često pogoršavaju postojeće nestabilnosti i sukobe te produbljuju postojeće ili stvaraju nove nejednakosti zbog manjka resursa, nedostatka gospodarskih mogućnosti, gubitka zemlje kao rezultata dizanja razine mora ili dugotrajnih razdoblja suše, krhkih upravljačkih struktura, nedostatne opskrbe vodom i hranom i pogoršavanja životnih uvjeta;

8.  sa zabrinutošću posebno upozorava na pogoršanje ekosustava i vodnih resursa planeta te na sve veću prijetnju koju predstavlja manjak vode i rizici povezani s vodom kao i na ekstremne klimatske i vremenske uvjete koji su sve češći i čiji je učinak sve razorniji, zbog čega je nužno ojačati poveznicu između prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenja rizika od katastrofa;

9.  osim toga sa zabrinutošću primjećuje da se ne posvećuje dovoljno pozornosti ulozi tla kao sastavnog dijela klimatskog sustava te njegovoj važnosti za smanjenje stakleničkih plinova i prilagodbu na učinke klimatskih promjena; poziva EU da izradi ambicioznu strategiju koju bi trebalo uključiti u klimatsku diplomaciju;

10.  naglašava da je zbog otapanja polarnih kapa i dizanja razine mora posebno ugroženo stanovništvo koje živi na obalama ili u malim otočnim državama; potiče Komisiju i države članice da štite i čuvaju te životne prostore tako da olakšaju postizanje ambicioznih ciljeva u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i donošenjem multilateralnih mjera za zaštitu obale;

11.  priznaje da klimatske promjene pogoršavaju okolnosti koje dovode do migracija u ugroženim područjima i podsjeća na to da će migracija u budućnosti biti još i više ako se negativne posljedice klimatskih promjena ne riješe na odgovarajući način; poziva EU da podupre pokretanje rasprava na razini UN-a u cilju postizanja konkretnog odgovora na problem kretanja osoba koja se očekuju kao posljedica klimatskih promjena te naglašava da bi svi odgovori međunarodne zajednice trebali biti usmjereni na regionalna rješenja kako bi se spriječila nepotrebna kretanja velikih razmjera;

12.  poziva države članice da pokažu progresivno vodstvo u tekućim pregovorima o globalnom sporazumu za sigurne, uredne i zakonite migracije, koji je pripremljen pod okriljem Ujedinjenih naroda te se nadograđuje na Deklaraciju iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima iz 2016., u kojoj je priznato da se veliki broj ljudi seli „kao odgovor na negativne posljedice klimatskih promjena”;

13.  pozdravlja uključivost procesa UNFCCC-a; smatra da je, kako bi se zajamčilo učinkovito i transparentno sudjelovanje, potrebno riješiti pitanje interesnih skupina i sukoba interesa; podržava inicijativu vlada koje zastupaju većinu svjetskog stanovništva u pogledu uvođenja posebne politike u vezi sa sukobom interesa te poziva Komisiju da se konstruktivno uključi u taj proces;

14.  poziva Komisiju da osmisli programe za podizanje razine osviještenosti građana EU‑a o vezi između klimatskih promjena te migracija, siromaštva i sukoba u pogledu pristupa resursima;

15.  naglašava da svaka inicijativa EU‑a u području okoliša mora započeti od zakonodavnih nadležnosti predviđenih Ugovorima i da parlamentarna demokracija EU‑a mora i dalje imati istaknutu ulogu u svakom prijedlogu kojemu je cilj promicanje međunarodnih mjera za zaštitu okoliša;

Jačanje kapaciteta EU-a u području klimatske diplomacije

16.  napominje da su EU i njegove države članice zaslužni za najveći dio javnog financiranja u području klime i da je to bitan instrument kojim se izgrađuje povjerenje za potporu prilagodbi i ublažavanju u drugim zemljama; potiče Komisiju i države članice da nastave s korisnim financijskim doprinosima te da aktivno podržavaju mobilizaciju financijskih sredstava u području klime na međunarodnoj razini s pomoću javnog financiranja drugih zemalja i iz privatnih izvora; pozdravlja izjave iznesene 12. prosinca 2017. na sastanku na vrhu One Planet;

17.  naglašava da su za globalni prelazak na gospodarstva i društva s nultim emisijama ugljika, koja su otporna na klimatske promjene, potrebna znatna ulaganja u transformaciju; naglašava da vlade trebaju stvoriti poticajno okruženje za preusmjeravanje tokova kapitala prema održivom ulaganju i izbjegavanje neupotrebljive imovine, nadograđujući se na zaključke stručne skupine na visokoj razini o održivom financiranju i u skladu s komunikacijom Komisije o financiranju održivog rasta (COM(2018)0097); smatra da financijski sustav mora doprinositi ciljevima Pariškog sporazuma i održivog razvoja; uvjeren je da će financijski sustav EU-a koji doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i potiče ulaganja u čiste tehnologije i održiva rješenja služiti kao uzor drugim zemljama te da bi im mogao pomoći da uvedu slične sustave;

18.  ističe da je važno da EU ima zajedničko i jedinstveno stajalište na svim međunarodnim forumima i poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da koordiniraju zajedničke napore EU-a kako bi se osigurala njegova predanost provedbi Pariškog sporazuma; potiče EU da razmotri načine na koje se može dodatno povisiti razina ambicija Pariškog sporazuma; ustraje u tome da je potrebno razviti sveobuhvatnu strategiju za klimatsku diplomaciju EU-a, a pitanje klime uključiti u sva područja vanjskog djelovanja EU-a, uključujući trgovinu, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć; naglašava da je važno ojačati socijalnu dimenziju, uključivanjem rodne perspektive i pristupa temeljenog na ljudskim pravima u sve buduće multilateralne pregovore;

19.  potiče Komisiju i države članice da podižu međunarodnu razinu osviještenosti o klimatskim promjenama s pomoću koordiniranih komunikacijskih strategija i aktivnosti kako bi se povećala potpora javnosti i politička podrška; poziva osobito na to da se stvori međunarodna svijest o međupovezanosti klimatskih promjena i socijalne nepravde, migracija, gladi i siromaštva činjenice da globalno djelovanje u području klime može uvelike doprinijeti rješavanju tih problema;

20.  ističe da će tehnološki napredak, koji se na odgovarajući način potiče u okviru zajedničkog političkog napora, biti od ključne važnosti za ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma te da se stoga mora voditi računa o znanstvenoj diplomaciji EU-a kao dijelu globalne strategije za klimatsku diplomaciju, u okviru koje se jača i financira istraživanje u području klimatskih promjena;

21.  podsjeća da, kao što je to navedeno u zelenoj knjizi Komisije „Prilagodba klimatskim promjenama u Europi – mogućnosti za djelovanje na razini EU-a” COM(2007) 0354, među područja u Europi koja su najosjetljivija na klimatske promjene spadaju južna Europa i sredozemni bazen, planinska i obalna područja, gusto naseljena poplavna područja, Skandinavija i arktička regija; stoga potiče EU da promiče istraživačke i razvojne programe koji obuhvaćaju države članice relevantne za svaki od tih slučajeva, u skladu s člankom 185. UFEU-a;

22.  skreće pozornost na inicijativu PRIMA (Partnerstvo za istraživanje i inovacije na mediteranskom području) kao dobar primjer znanstvene diplomacije iz prethodnog stavka, u kojoj se naglasak stavlja na razvoj i primjenu inovativnih rješenja za proizvodnju hrane i opskrbu vodom u sredozemnom bazenu; traži od Komisije da ojača suradnju, pruži nužnu potporu i osigura kontinuitet te inicijative kao i drugih sličnih inicijativa; poziva Komisiju da u skladu s člankom 185. UFEU-a izradi novu inicijativu koja će biti posebno usmjerena na ciljeve klimatske diplomacije EU-a;

23.  apelira da se poduzmu mjere za koordinaciju akcijskih planova EU-a za energetsku i vodnu diplomaciju s klimatskom diplomacijom, čime bi se prema potrebi povećali sinergija i zajedničko djelovanje između odgovarajućih subjekata na razini EU-a i država članica;

24.  poziva Parlament da se dodatno angažira te da se uspostavi godišnji proces, koji bi inicirali Komisija i ESVD, a provodio bi se u suradnji s državama članicama, u okviru kojeg bi se utvrdili ključni prioriteti klimatske diplomacije EU-a u dotičnoj godini i iznijele konkretne preporuke za rješavanje nedostataka u pogledu kapaciteta;

25.  obvezuje se na to da će sastaviti svoje stajalište i preporuke za novu dugoročnu strategiju EU-a do sredine stoljeća, koje će Komisija i Vijeće razmotriti prije podnošenja strategije UNFCCC-u;

26.  izjavljuje da namjerava pokrenuti proces podnošenja redovitih izvješća o aktivnostima, postignućima i nedostatcima klimatske diplomacije EU-a koji će doprinijeti tim nastojanjima; dodaje da bi periodična izvješća trebala sadržavati jasne referentne vrijednosti u tom pogledu;

27.  ističe ključnu ulogu parlamentarne diplomacije u borbi protiv klimatskih promjena; obvezuje se da će bolje iskoristiti svoju međunarodnu ulogu i članstvo u međunarodnim parlamentarnim mrežama te da će intenzivirati svoje klimatske aktivnosti u okviru rada svojih izaslanstava, uključujući posjete izaslanstava, osobito Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za vanjske poslove, te tijekom europskih i međunarodnih međuparlamentarnih sastanaka i u okviru platformi za dijalog s nacionalnim parlamentima i s dionicima na podnacionalnoj razini te s civilnim društvom/nedržavnim dionicima, te da će u svakom trenutku poštovati načela rodne osviještenosti;

28.  poziva na veću dodjelu ljudskih i financijskih resursa u okviru ESVD-a i Komisije, kako bi se bolje odrazila snažna predanost klimatskoj diplomaciji te veća angažiranost u tom području; potiče ESVD da u programe sastanaka izaslanstava EU-a s njihovim partnerima iz trećih zemalja i međunarodnih ili regionalnih organizacija uvrsti klimatsku diplomaciju te da organizira diplomatske napore u području klime u okviru svakog izaslanstva EU-a s predstavništvima država članica u trećim zemljama i pridoda im stratešku važnost; stoga poziva na uključivanje kontaktne točke za klimatske promjene u izaslanstva EU-a u trećim zemljama, kao i većeg postotka stručnjaka za klimu pri uspostavi mješovitih radnih mjesta u izaslanstvima EU-a;

29.  ističe da potrošnja sredstava EU-a u području klime može stvoriti visoku dodanu vrijednost i da bi je trebalo znatno povećati kako bi odražavala veću važnost i hitnost djelovanja u području klime i potrebu za daljnjim djelovanjima u području klimatske diplomacije; stoga potiče Komisiju i države članice da povećaju potrošnju povezanu s klimatskom diplomacijom u narednom višegodišnjem financijskom okviru (VFO), da izdvoje najmanje 30 % sredstava u području klime, za što se zalaže Parlament u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: Priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020.(8) i da usklade proračun EU-a u cijelosti s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja kako bi se zajamčilo da potrošnja proračunskih sredstava nije protivna naporima u području klime; u tom kontekstu primjećuje da će osjetljivi sektori (poput poljoprivrede, industrije, energije i prometa) morati poduzeti veće napore pri prijelazu na gospodarstvo s nultim emisijama ugljika; poziva na bolje korištenje drugih fondova EU-a kako bi se osigurali učinkovitost sredstava, optimalni ishodi i veći utjecaj djelovanja i inicijativa EU-a;

30.  poziva Komisiju i države članice da u okviru bilateralnih sporazuma s partnerskim zemljama razvijaju suradnju u području okoliša kako bi se poticale politike održivog razvoja koje se temelje na energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji;

31.  poziva Komisiju da u svojim predstojećim komunikacijama o budućnosti energetske i klimatske politike EU-a te o dugoročnoj strategiji za smanjenje emisija stakleničkih plinova u potpunosti odrazi globalnu dimenziju, uključujući ciljeve klimatske diplomacije EU-a; također poziva Komisiju i ESVD da u roku od 12 mjeseci od usvajanja ovog izvješća, i uzimajući u obzir pristup Parlamenta kako je utvrđen u ovom tekstu, dodatno razviju dugoročnu viziju kako bi donijeli zajedničku komunikaciju kojom bi se utvrdilo njihovo shvaćanje klimatske diplomacije EU-a, kao i strateški pristup aktivnostima klimatske diplomacije EU-a;

32.  poziva ESVD i Komisiju da povećaju svoju unutarnju koordinaciju u pogledu raseljavanja zbog klime tako da uspostave odbor stručnjaka koji će istraživati klimatske promjene i migracije s pomoću međuagencijske radne skupine;

33.  ističe da su rodna ravnopravnost, osnaživanje žena te potpuno i ravnopravno sudjelovanje i vodeća uloga žena presudni za djelovanje u području klime; poziva EU i države članice da uključe rodnu perspektivu u klimatske politike i da primijene rodno osviješteni pristup jer klimatske promjene često pogoršavaju rodne nejednakosti i položaj žena, da promiču sudjelovanje pripadnica autohtonih naroda i braniteljica ljudskih prava u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) jer je njihovo poznavanje upravljanja prirodnim resursima ključno za borbu protiv klimatskih promjena;

Borba protiv klimatskih promjena kao pokretač međunarodne suradnje

34.  ističe da EU i države članice moraju biti aktivni partneri u međunarodnim organizacijama i na forumima (kao što su UN, UNFCCC, politički forum na visokoj razini o održivom razvoju (HPFL), Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR), Međunarodna organizacija rada (MOR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), NATO, Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), Međunarodna pomorska organizacija (IMO), Arktičko vijeće, skupine G7 i G20) i blisko surađivati s regionalnim organizacijama (kao što su Afrička unija (AU), Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN), Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP), MERCOSUR i Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC)) kako bi poticali globalna partnerstva i osigurali provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, istodobno štiteći, jačajući i dodatno razvijajući multilateralne sustave suradnje;

35.  poziva EU i države članice da daju veći prioritet mjerama u području klime na dnevnom redu sastanaka na vrhu skupine G20, kao i na dnevnom redu bilateralnih sastanaka zemalja članica skupine G20 i da surađuju sa zemljama u razvoju, kao što su Skupina 77 u Ujedinjenim narodima (G77) i drugim mrežama, kao što je Savez malih otočnih država (AOSIS);

36.  poziva države članice da pojačaju svoj angažman u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma; također ističe da IMO mora poduzeti brze i primjerene dodatne mjere kako bi međunarodni pomorski promet u odgovarajućoj mjeri doprinosio borbi protiv klimatskih promjena;

37.  poziva Komisiju da u međunarodne sporazume o trgovini i ulaganju uvrsti dimenziju klimatskih promjena te da ratifikaciju i provedbu Pariškog sporazuma postavi kao uvjet za buduće trgovinske sporazume; u tom pogledu poziva Komisiju da, gdje je to potrebno, izradi sveobuhvatnu ocjenu dosljednosti postojećih sporazuma s Pariškim sporazumom; poziva Komisiju da pojednostavi financijske instrumente i programe kako bi se osigurala usklađenost, kako bi se pružila potpora trećim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena i kako bi se povećala učinkovitost klimatskog djelovanja EU-a; preporučuje da se o klimatskim promjenama sastavi jedna obavezna temeljna klauzula koja bi se sustavno uvrštavala u međunarodne sporazume, uključujući sporazume o trgovini i ulaganjima, u pogledu zajedničke predanosti ratifikaciji i provedbi Pariškog sporazuma, čime bi se podupirao proces dekarbonizacije na europskoj i međunarodnoj razini;

38.  podupire kontinuiran i aktivan angažman EU-a u „koaliciji velikih ambicija” (HAC) i s njezinim zemljama članicama kako bi se dala vidljivost njihovoj odlučnosti u postizanju svrhovite provedbe Pariškog sporazuma zaključivanjem pouzdanog pravilnika 2018. i uspješnog dijaloga „Talanoa” na konferenciji COP24 kojim se nastoji dodatno motivirati države da se pridruže ovim naporima i uspostave skupinu predvodnika za klimatska pitanja u sljedećih nekoliko godina koji će biti spremni na podizanje svojih klimatskih ciljeva u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, kako bi se uspostavilo zajedničko vodstvo i kako bi djelovali kao predvodnici u pogledu uključivanja klime u različita područja vanjske politike, uključujući trgovinu, reformu međunarodnih financijskih institucija i sigurnost;

39.  prepoznaje važnost djelotvornog i učinkovitog djelovanja u pogledu prilagodbe, strategija i planova, uključujući korištenje rješenjima koja se temelje na ekosustavima s ciljem povećanja kapaciteta prilagodbe, jačanja otpornosti te smanjenja osjetljivosti na klimatske promjene u kontekstu Pariškog sporazuma;

40.  ističe posebnu osjetljivost arktičkih ekosustava na klimatske promjene, s obzirom na to da posljednjih nekoliko desetljeća temperature na Arktiku rastu približno dvaput brže od svjetskog prosjeka; uviđa da onečišćenje prisutno u klimi na Arktiku najvećim dijelom dolazi od azijskih, sjevernoameričkih i europskih zagađivača, zbog čega mjere smanjenja emisija u EU-u imaju važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena na Arktiku; također uzima u obzir pokazani interes za Arktik i njegove resurse, s obzirom na okoliš koji se mijenja na tom području, kao i sve veću geopolitičku važnost Arktika; smatra da su zdravi i održivi arktički ekosustavi u kojima žive održive zajednice strateški važni za političku i gospodarsku stabilnost Europe i svijeta; smatra da je potrebno konačno provesti formalni status EU-a kao promatrača u Arktičkom vijeću;

41.  budući da su, povijesno gledano, uvelike utjecali na globalno zatopljenje, ističe da su EU i druge imućne zemlje dužni iskazati veću solidarnost prema ugroženim državama, od kojih se mnoge nalaze na globalnom jugu ili su otočne države, koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena i pobrinuti se za to da imaju stalnu potporu kako bi se povećala njihova otpornost, kako bi se doprinijelo smanjenju rizika od katastrofa, među ostalim i s pomoću očuvanja prirode i obnove ekosustava koji imaju važnu ulogu u regulaciji klime, kako bi im se financijski i izgradnjom kapaciteta, a posebno s pomoću partnerstava za NDC, pomoglo da se oporave od štete povezane s klimatskim promjenama i unaprijede mjere prilagodbe i otpornosti; napominje da su ugrožene države ključni partneri u poticanju ambicioznih mjera u području klime na međunarodnoj razini, zbog egzistencijalne prijetnje koje za njih predstavljaju klimatske promjene;

42.  poziva EU i države članice da pruže potporu za napore koje manje imućne zemlje ulažu kako bi smanjile svoju ovisnost o fosilnim gorivima i povećale pristup obnovljivim izvorima energije, kao i putem programa kojima se pruža potpora pristupu znanosti, tehnologiji i inovacijama u skladu s ciljem održivog razvoja br. 17 te podizanjem njihove razine osviještenosti o dostupnim tehnologijama za praćenje i zaštitu okoliša i građana, kao što su glavni svemirski program Copernicus i njegova služba za klimatske promjene; ističe mogućnosti za poticanje klimatski pametnih ulaganja i podupiranje održivog razvoja, koje se nude u okviru plana EU-a za vanjska ulaganja; ističe da je važno zajamčiti da humanitarne agencije osmisle dugoročnu perspektivu svojeg djelovanja na osnovi čvrsto utemeljenog znanja o utjecajima klimatskih promjena na ugrožena područja; također poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju za promicanje izvrsnosti EU-a u zelenim tehnologijama na globalnoj razini;

43.  naglašava da je potrebno pojednostaviti politike EU-a kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na situacije kao što su nestašica vode i hrane, koje će se u budućnosti vjerojatno češće manifestirati; podsjeća na to da takve nestašice temeljnih prehrambenih proizvoda predstavljaju ozbiljne dugoročne sigurnosne izazove koji bi mogli ugroziti postignuća razvojne politike EU-a;

44.  poziva Uniju da prednost da pomoći u obliku bespovratnih sredstava i prijenosa tehnologije najsiromašnijim zemljama radi provedbe energetske tranzicije;

45.  preporučuje da EU produbi svoju stratešku suradnju na državnoj i nedržavnoj razini s pomoću dijaloga i partnerstava u pogledu razvoja s nultom stopom emisija ugljika s gospodarstvima u usponu i drugim zemljama, koji imaju znatan utjecaj na globalno zatopljenje, ali ujedno i odlučujuću ulogu u pogledu klimatskog djelovanja na svjetskoj razini; u tom kontekstu napominje da klima može biti polazna točka za diplomatsku suradnju s partnerima s kojima postoje znatni sporovi u pogledu drugih pitanja te tako pružiti priliku za jačanje stabilnosti i mira; poziva EU da sa svojim partnerima podijeli politička iskustva i naučene pouke, kako bi se ubrzala provedba Pariškog sporazuma; poziva EU da uspostavi namjenska povjerenstva radi rasprave o klimatskoj politici i politici u pogledu održivosti te gospodarske i tehnološke dijaloge o rješenjima u pogledu tranzicije i otpornosti, među ostalim i tijekom ministarskih sastanaka na visokoj razini; poziva EU da izgradi i podržava partnerstva u područjima od zajedničkog interesa, uključujući prometnice do 2050., reformu održivog financiranja, čisti promet, tržišta ugljika i druge instrumente za određivanje cijene ugljika izvan granica Europe u cilju uspostave jednakih uvjeta za sve gospodarske sektore;

46.  poziva EU da bude predvodnik u razvoju međunarodnih i regionalnih partnerstava u pogledu tržišta ugljika, kako je utvrđeno člankom 6. Pariškog sporazuma i da koristi svoju stručnost u uspostavi, prilagodbi sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) te upravljanju njime i da koristi svoje iskustvo u povezivanju ETS-a sa švicarskim tržištem ugljika; poziva Komisiju i države članice da promiču razvoj mehanizama za određivanje cijena ugljika u trećim državama i regijama i da potiču međunarodnu suradnju u cilju srednjoročnog postizanja velike kompatibilnosti tih mehanizama te da, u dugoročnom pogledu, stvore međunarodno tržište ugljika; u tom pogledu ističe uspješnu suradnju između EU-a i Kine proteklih godina, koja je omogućila pokretanje nacionalnog sustava trgovanja emisijama u Kini u prosincu 2017.; raduje se rezultatima trenutačnog rada, koji će biti ključni za dobro funkcioniranje sustava; potiče EU da kontinuirano podržava ambicije Kine u vezi s trgovanjem ugljikom i da ojača njihovu buduću suradnju kako bi se radilo na ostvarenju jednakih uvjeta na svjetskoj razini;

47.  poziva EU da na međunarodnoj razini aktivno promiče agresivnu politiku protiv emisija stakleničkih plinova, uključujući uvođenje ograničenja emisija i trenutačnih mjera za smanjenje emisija u sektorima međunarodnog pomorskog i zračnog prometa;

48.  smatra da je potrebno dodatno raditi na razvoju prilagodbe granica ugljika kao poticaj za ulaganje daljnjih napora svih naroda u ostvarivanje ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu;

49.  preporučuje Europskoj uniji da zajedno s UN-om potiče veću suradnju na globalnoj razini kako bi se našlo rješenje za problem pješčanih oluja koje osobito na Bliskom istoku zaoštravaju već postojeće tenzije i stvaraju nove tenzije; ističe da se zbog tih oluja, osim što uzrokuju znatnu štetu u pogledu zdravlja, smanjuju već ograničeni vodni resursi na području Bliskog istoka; s tim u vezi potiče EU da surađuje s Ujedinjenim narodima kako bi se poboljšali sustavi nadziranja i upozoravanja;

50.  potiče ESVD, Komisiju i države članice da svoje strateške dijaloge o energiji sa zemljama koje izvoze fosilna goriva u šire susjedstvo EU-a usmjere na suradnju u području dekarbonizirane energije i modele gospodarskog razvoja s nultim emisijama ugljika radi postizanja većeg mira te bolje sigurnosti i dobrobiti ljudi u Europi i svijetu;

51.  poziva ESVD, Komisiju i države članice da svoje međunarodne političke dijaloge i suradnju s partnerskim zemljama u potpunosti usklade s ciljevima iz Pariškog sporazuma i s ambicijom EU-a da postane svjetski predvodnik u području obnovljivih izvora energije;

Strateški partneri EU-a

52.  smatra da je važno da EU nastavi ulagati napore kako bi SAD ponovno sudjelovao u multilateralnoj suradnji o mjerama u području klime, potičući SAD da poštuje Pariški sporazum, a da se pritom ne ugrozi razina njegovih ambicija; smatra da su parlamentarni dijalog i suradnja s lokalnim tijelima ključni za postizanje tog cilja;

53.  ističe da pregovori o Brexitu i budući odnos s Ujedinjenom Kraljevinom moraju odražavati potrebu za kontinuiranom suradnjom u pogledu klimatske diplomacije;

54.  napominje da regije i gradovi imaju sve važniju ulogu u pogledu održivog razvoja zbog toga što klimatske promjene imaju izravan utjecaj na njih, s obzirom na to da njihov rast izravno utječe na klimu, i jer oni postaju sve aktivniji u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi njima, katkad u svjetlu politika koje su u suprotnosti s politikama njihovih nacionalnih vlada; ponavlja ključnu važnost gradova i regija za uvođenje inovacija i mjera za zaštitu okoliša, korištenje zelenih tehnologija te ulaganje u vještine, osposobljavanje i povećanje konkurentnosti razvojem čistih tehnologija na lokalnim razinama; stoga poziva EU da dodatno ojača svoje odnose s lokalnim i regionalnim vlastima i autohtonim narodima u trećim zemljama te prekomorskim zemljama i teritorijima radi poticanja tematske i sektorske suradnje gradova i regija unutar i izvan EU-a, kako bi se razvile inicijative za prilagodbu i otpornost i kako bi se ojačali modeli održivog razvoja i planovi za smanjenje emisija u ključnim sektorima kao što su sektori energije, industrije, tehnologije, poljoprivrede i prometa, i u gradskim i u ruralnim područjima, primjerice s pomoću twinning projekata, programa međunarodne urbane suradnje, podupiranjem platforma poput Sporazuma gradonačelnika i izgradnjom novih foruma za razmjenu najboljih praksi; poziva EU i države članice da podrže napore regionalnih i lokalnih aktera da uvedu regionalno i lokalno utvrđene doprinose (nalik na nacionalno utvrđene doprinose), ako se tim postupkom mogu povećati ambicije u području klime; ukazuje na ulogu koju izaslanstva EU-a u trećim zemljama mogu imati u tom pogledu;

55.  također napominje da sve veća urbanizacija u mnogim dijelovima svijeta pogoršava postojeće izazove prouzročene klimatskim promjenama zbog veće potražnje za resursima kao što su energija, zemljište i voda, te doprinosi daljnjem pogoršanju okolišnih problema, kao što su onečišćenje zraka i povećane količine otpada, u brojnim konurbacijama u EU-u i izvan njega; napominje se dodatne posljedice klimatskih promjena, kao što su ekstremni vremenski uvjeti, duša i degradacija tla, često posebno jako osjete u ruralnim područjima; smatra da je lokalnim i regionalnim tijelima potrebno posvetiti posebnu pomoć i potporu da bi riješile te izazove, izgradile bolju otpornost i doprinijele naporima u području ublažavanja posljedica klimatskih promjena razvojem novih oblika opskrbe energijom i prometnih koncepata;

56.  naglašava da je u poštovanju relevantnih međunarodnih propisa i konvencija, posebno Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (UNECE), Aarhuške konvencije i Konvencije iz Espooa važna prekogranična suradnja između država članica i partnerskih zemalja, posebno u pogledu prekogranične procjene učinka na okoliš;

57.  poziva EU i njegove države članice da osnaže veze s civilnim društvom i potporu za njega diljem svijeta kao agenta mjera u području klime te uspostave saveze i ojačaju sinergije sa znanstvenom zajednicom, nevladinim organizacijama, lokalnim zajednicama, autohtonim zajednicama i netradicionalnim dionicima radi boljeg usklađivanja ciljeva, ideja i metoda različitih aktera kako bi se uspostavio koordinirani pristup mjerama u području klime; potiče EU i njegove države članice da surađuju s privatnim sektorom, da ojačaju suradnju u pogledu iskorištavanja prilika koje donosi tranzicija prema gospodarstvu s nultom stopom emisija ugljika, da razviju izvozne strategije za klimatske tehnologije za zemlje diljem svijeta i da potiču prijenos tehnologija u treće zemlje i izgradnju kapaciteta u trećim zemljama koje potiču korištenje obnovljivih izvora energije;

58.  naglašava važnost znanstvenih istraživanja za donošenje odluka u području klimatske politike; napominje da je prekogranična znanstvena razmjena ključan element međunarodne suradnje; potiče Komisiju i države članice da kontinuirano podržavaju znanstvene organizacije koje se bave procjenom klimatskih rizika, koje su usmjerene na procjenu posljedica klimatskih promjena i koje političkim tijelima nude moguće mjere za prilagodbu; potiče EU da koristi svoje istraživačke kapacitete u cilju doprinosa globalnim mjerama u području klime;

o
o   o

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te, radi obavijesti, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1) SL C 215, 19.6.2018., str. 46.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0380.
(3) SL C 207, 30.6.2017., str. 51.
(4) SL C 487, 28.12.2016., str. 24.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0493.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0005.
(7) Usvojeni tekst, P8_TA(2018)0066.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0075.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti