– uzimajući u obzir zahtjev za savjetovanje o povlasticama i imunitetima Alfonsa Luigija Marre koji je 7. ožujka 2018. proslijedio Žalbeni sud (Corte d’Appello) u Napulju (Italija) u vezi sa sudskim postupkom koji je pokrenut protiv njega (Ref. br. 4831/2015 RG odnosno 4832/2015 RG) i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 17. travnja 2018.,
– nakon saslušanja Alfonsa Luigija Marre u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,
– uzimajući u obzir članak 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,
– uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. lipnja 2002. o imunitetu talijanskih zastupnika i praksi talijanskih vlasti u vezi s tim(2),
– uzimajući u obzir članak 5. stavak 2. i članak 9. stavak 14. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0325/2018),
A. budući da je Alfonso Luigi Marra od 21. srpnja 1994. do 19. srpnja 1999. obnašao dužnost zastupnika u Europskom parlamentu;
B. budući da su protiv g. Marre pokrenuta dva sudska postupka u vezi s navodnim klevetničkim izjavama koje je iznio u letku od 19. rujna 1996., tj. dok je obnašao dužnost zastupnika u Europskom parlamentu; budući da je odlukama i prvostupanjskog (presude od 17. i 22. veljače 2000.) i drugostupanjskog (presuda od 6. ožujka 2002.) suda g. Marri naređeno da isplati odštetu oštećenim stranama; budući da je talijanski Vrhovni sud (Corte di Cassazione) na zahtjev g. Marre 20. veljače 2007. donio odluku o upućivanju predmeta Sudu Europske unije radi donošenja prethodne odluke o tumačenju pravila Zajednice o imunitetu zastupnika u Europskom parlamentu;
C. budući da je Parlament u međuvremenu 11. lipnja 2002. donio rezoluciju o imunitetu talijanskih zastupnika u Italiji i praksi talijanskih vlasti u tim pitanjima; budući da je Parlament u toj prigodi istaknuo da je slučaj Alfonsa Luigija Marre slučaj apsolutnog imuniteta prima facie, da bi nadležni sudovi trebali biti pozvani da Parlamentu pošalju dokumentaciju potrebnu kako bi se utvrdilo uključuju li predmetni slučajevi apsolutni imunitet u skladu s člankom 8. Protokola br. 7. i da bi nadležni sudovi trebali biti pozvani da obustave postupak do konačne odluke Parlamenta; budući da je iz naloga upućenog Sudu Europske unije bilo jasno da spomenuta rezolucija nije doprla do talijanskih sudova;
D. budući da je Sud Europske unije u kontekstu navedenog upućivanja radi donošenja prethodne odluke potvrdio da u slučaju postupaka pokrenutih protiv zastupnika u Europskom parlamentu pred nacionalnim sudom i obaviještenosti tog suda o pokretanju postupka za zaštitu povlastica i imuniteta tog zastupnika, kao što je predviđeno Poslovnikom Europskog parlamenta, taj sud mora obustaviti sudski postupak i zatražiti od Parlamenta da što prije objavi svoje mišljenje(3);
E. budući da je talijanski Vrhovni sud nakon odluke Suda 10. prosinca 2009. ponovno uputio predmet žalbenom sudu u Napulju radi donošenja odluke o predmetu g. Marre u svjetlu rezolucije Parlamenta od 11. lipnja 2002. i relevantne sudske prakse Suda Europske unije; budući da je žalbeni sud presudom od 5. prosinca 2012. bez obustave postupka i traženja mišljenja Parlamenta potvrdio svoje prethodne presude u skladu s kojima je g. Marri naloženo da isplati odštetu oštećenim strankama; budući je odlukom od 30. travnja 2015. talijanski Vrhovni sud pobio odluke Žalbenog suda i ponovno mu uputio predmet kako bi mogao obustaviti postupak i tražiti mišljenje Parlamenta; budući da je Žalbeni sud u Napulju zaista odlučio obustaviti postupak i pismom od 27. siječnja 2018. odlučio savjetovati se s Europskim parlamentom o povlasticama i imunitetima Alfonsa Luigija Marre;
F. budući da se članci 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije međusobno isključuju(4); budući da se dotični predmet odnosi samo na navodne diskriminirajuće stavove koje je iznio zastupnik u Europskom parlamentu; budući da je stoga samo po sebi razumljivo da se primjenjuje samo članak 8.;
G. budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti; budući da se taj imunitet, s obzirom na to da se njime želi zaštititi sloboda izražavanja i neovisnost zastupnika u Europskom parlamentu, mora smatrati apsolutnim imunitetom izuzetim iz bilo kakvih sudskih postupaka zbog izraženog mišljenja ili glasovanja pri obavljanju parlamentarnih dužnosti(5);
H. budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita(6); budući da su navodne klevetničke izjave iznesene između 1996. i 2001. prije presude u predmetu Patriciello iz 2011., činjenica je da su talijanski sudovi tražili mišljenje Odbora za pravna 2018, odnosno nakon donošenja sudske prakse;
I. budući da činjenice iz tog predmeta, koje se očituju u dokumentima dostavljenima Odboru za pravna pitanja i u saslušanju pred tim Odborom, upućuju na to da izjave g. Marre nisu u izravnoj i očitoj vezi s njegovim parlamentarnim aktivnostima;
J. budući da se stoga ne može smatrati da je g. Alfonso Luigi Marra postupao u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s mišljenjima koja je izrazio u predmetnom slučaju;
1. smatra da mišljenja koja je iznio Alfonso Luigi Marra nisu obuhvaćena zastupničkim imunitetom u smislu članka 8. Protokola br. 7.;
2. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Republike Italije i Alfonsu Luigiju Marri.
Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
– uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Manolisu Kefalogiannisu, koji je Glavni državni odvjetnik Vrhovnog suda Helenske Republike dostavio 31. svibnja 2017. u vezi s kaznenim postupkom pod brojem ABM:EOE 20/2017, objavljen na plenarnoj sjednici od 3. srpnja 2017.,
– nakon saslušanja Manolisa Kefalogiannisa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,
– saslušavši također Kristiana Knudsena, vršitelja dužnosti glavnog direktora Glavne uprave za kadrovske poslove Europskog parlamenta,
– nakon razmjene gledišta sa zamjenikom državnog odvjetnika za borbu protiv gospodarskog kriminala Helenske Republike,
– uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,
– uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),
– uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,
– uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0333/2018),
A. budući da je zamjenik državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike zatražio da se zastupniku u Europskom parlamentu Manolisu Kefalogiannisu ukine zastupnički imunitet kako bi se omogućilo provođenje kaznenog postupka protiv njega zbog navodnog počinjenja dvaju kaznenih djela;
B. budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da „članovi Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svojih dužnosti”;
C. budući da, u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom teritoriju svoje države imaju isti imunitet koji se priznaje zastupnicima u parlamentu te države;
D. budući da se, u skladu s člankom 62. Ustava Helenske Republike, tijekom trajanja zastupničkog mandata nijedan parlamentarni zastupnik ne smije kazneno goniti, uhititi, zatvoriti niti se u odnosu na njega mogu primijeniti ikakve druge mjere koje uključuju oduzimanje slobode, bez odobrenja Zastupničkog doma;
E. budući da se zahtjev zamjenika državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike odnosi na postupke povezane s navodnim prekršajima u skladu s člankom 385. stavkom 1. točkom (b) grčkog kaznenog zakona i člankom 4. Zakona br. 2803/2000, od kojih se prvi odnosi na iznudu uz prijetnju, a drugi na prijevaru;
F. budući da se Manolis Kefalogiannis tereti da je pokušao počiniti prijevaru protiv financijskih interesa Europske unije, prouzročivši štetu od više od 73 000 EUR tako što je pokušao pronevjeriti dio plaće svoje asistentice u iznosu od 4 240 EUR mjesečno između srpnja 2014. i kraja 2016. godine;
G. budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja;
H. budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika niti o tomu zahtijevaju li djela koja mu se pripisuju pokretanje kaznenog postupka niti se treba izjašnjavati o prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;
I. budući da imunitet parlamentarnih zastupnika u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;
J. budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri izvršavanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;
K. budući da bi se, u slučajevima u kojima se predmetni postupak ne odnosi na izraženo mišljenje niti glasovanje zastupnika u smislu članka 8. Protokola br. 7. o povlasticama i imunitetima Europske unije, imunitet trebao ukinuti osim ako se pokaže da bi skrivena namjera pravnog postupka mogla biti da se našteti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);
L. budući da bi bilo kakav zaključak trebao biti donesen na temelju informacija i objašnjenja dostavljenih u okviru ovog predmeta, uključujući odgovore koje je pružio zamjenik državnog odvjetnika za borbu protiv gospodarskog kriminala Helenske Republike tijekom razmjene gledišta i s obzirom na okolnosti u kojima su nadležna tijela vodila postupak protiv Manolisa Kefalogiannisa, postoje nesigurnosti u pogledu elemenata na kojima se temelji zahtjev za ukidanje imuniteta i ozbiljne dvojbe u vezi s postupkom, među ostalim i u vezi s obrazloženjem na kojem se zasniva zahtjev za ukidanje imuniteta;
M. budući da se stoga može pretpostaviti da je riječ o slučaju u kojem postoji fumus persecutionis;
N. budući da stoga ne bi trebalo ukinuti imunitet Manolisu Kefalogiannisu;
1. odlučuje ne ukinuti imunitet Manolisu Kefalogiannisu;
2. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora državnom odvjetniku Vrhovnog suda Helenske Republike i Manolisu Kefalogiannisu.
Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner / Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra / De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch / Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch / Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
Elektroničko izdanje Službenog lista Europske unije ***
112k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Nacrtu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 216/2013 o elektroničkom izdanju Službenog lista Europske unije (14463/2017 – C8-0412/2018 – 2017/0039(APP))
– uzimajući u obzir Nacrt uredbe Vijeća (14463/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0412/2018),
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 39. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8-0323/2018),
1. daje suglasnost za Nacrt uredbe Vijeća;
2. nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Sporazum između EU-a i Bahama o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
115k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, sporazuma između Europske unije i Zajednice Bahama o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Zajednice Bahama o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12389/2017 – C8-0173/2018 – 2017/0169(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12389/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma između Europske unije i Zajednice Bahama o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Zajednice Bahama o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12388/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0173/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0304/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Zajednice Bahama.
Sporazum između EU-a i Mauricijusa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
115k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Republike Mauricijusa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Republike Mauricijusa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12396/2017 – C8-0177/2018 – 2017/0167(NLE))
– uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12396/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma između Europske unije i Republike Mauricijusa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Republike Mauricijusa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12395/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0177/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0303/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje Sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Mauricijusa.
Sporazum između EU-a i Antigve i Barbude o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
114k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Antigve i Barbude o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Antigve i Barbude o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12383/2017 – C8-0174/2018 – 2017/0171(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12383/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Antigve i Barbude o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Antigve i Barbude o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12382/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0174/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0305/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Antigve i Barbude.
Sporazum između EU-a i Svetog Kristofora i Nevisa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
114k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Federacije Svetog Kristofora i Nevisa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Federacije Svetog Kristofora i Nevisa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12393/2017 – C8-0176/2018 – 2017/0176(NLE))
– uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12393/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Federacije Svetog Kristofora i Nevisa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Federacije Svetog Kristofora i Nevisa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12391/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0176/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0306/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje Sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Federacije Svetog Kristofora i Nevisa.
Sporazum između EU-a i Barbadosa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
115k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Barbadosa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Barbadosa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12386/2017– C8-0175/2018 – 2017/0179(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12386/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Barbadosa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Barbadosa o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12385/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0175/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0301/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Barbadosa.
Sporazum između EU-a i Sejšela o ukidanju viza za kratkotrajni boravak ***
114k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Republike Sejšela o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Republike Sejšela o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12399/2017 – C8-0172/2018 – 2017/0168(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12399/2017),
– uzimajući u obzir nacrt sporazuma između Europske unije i Republike Sejšela o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Republike Sejšela o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12398/2017),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom a i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0172/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0302/2018),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Sejšela.
Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Portugala EGF/2018/002 PT/Norte – Centro – Lisboa wearing apparel
Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev Portugala – EGF/2018/002 PT/Norte – Centro – Lisboa wearing apparel) (COM(2018)0621 – C8-0399/2018 – 2018/2223(BUD))
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0621 – C8-0399/2018),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,
– uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0311/2018),
A. budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada;
B. budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;
C. budući da je Portugal podnio zahtjev EGF/2018/002 PT/Norte – Centro – Lisboa wearing apparel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 1161 radnika u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 14 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja odjeće) u regijama razine NUTS 2 Norte (PT11), Centro (PT16) i Lisboa (PT17) u Portugalu;
D. budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u kojima se uvjetuje da najmanje 500 radnika bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru na razini odjeljka NACE-a Rev. 2 i smještena su u jednoj regiji ili dvjema susjednim regijama ili u više od dviju susjednih regija razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 500 radnika pogođeno u dvije regije zajedno u državi članici;
1. slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Portugal stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 4 655 883 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 7 759 806 EUR;
2. napominje da su portugalska tijela zahtjev podnijela 24. travnja 2018. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Portugal pružio, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 10. rujna 2018. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;
3. prima na znanje da Portugal smatra da su otpuštanja povezana s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine nastalima zbog globalizacije, posebice zbog liberalizacije trgovine tekstilom i odjećom, nakon isteka sporazuma o vlaknima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) krajem 2004., što je dovelo do radikalnih promjena u strukturi svjetske trgovine tekstilom i odjećom;
4. napominje da stopa nezaposlenosti u sektoru odjeće u okruzima u kojima je došlo do otpuštanja nadmašuje stopu nezaposlenosti u regijama Norte, Centro i Lisboa, gdje su ti okruzi smješteni, te da su izgledi za ponovno zapošljavanje niski jer su otpušteni radnici uglavnom niskokvalificirane žene;
5. podsjeća da se očekuje da će otpuštanja provedena u dva poduzeća koja djeluju u portugalskom sektoru odjeće imati znatne negativne posljedice za lokalno gospodarstvo te da je učinak otpuštanja povezan s poteškoćama u ponovnom uključivanju radnika na tržište rada zbog nedostatka radnih mjesta, niskog stupnja obrazovanja otpuštenih radnika, kao i zbog velikog broja ljudi koji traže posao;
6. preporučuje upotrebu strukturnih i investicijskih fondova, osobito Europskog socijalnog fonda, za poboljšanje kvalifikacija portugalskih radnika kako bi se smanjila nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost;
7. napominje da se zahtjev odnosi na 1161 radnika koji su proglašeni viškom, od čega će njih 730 biti ciljani korisnici predloženih mjera; ističe činjenicu da su većina otpuštenih radnika žene (88,63 %); nadalje, napominje da je 20,55 % otpuštenih radnika starije od 55 godina; s obzirom na tu činjenicu uviđa važnost aktivnih mjera tržišta rada koje sufinancira EGF kako bi se povećali izgledi da se te ranjive skupine ponovno uključe na tržište rada;
8. pozdravlja činjenicu da će se prilagođene usluge sufinancirane iz EGF-a pružiti za najviše 730 osoba mlađih od 30 godina koje nisu zaposlene, ne školuju se niti osposobljavaju (NEET);
9. napominje da Portugal priprema tri vrste mjera za otpuštene radnike zbog kojih je podnesen taj zahtjev: i. osposobljavanje i ponovno osposobljavanje, ii. promicanje poduzetništva i iii. naknade;
10. naglašava da bi se osposobljavanjem i ponovnim osposobljavanjem trebale stvoriti stvarne alternative za reintegraciju u regiji uzimajući u obzir sektore sa sve većom potražnjom na tržištu rada;
11. napominje da financijske naknade, uključujući naknade za osposobljavanje, mobilnost i obroke ne premašuju maksimalno 35 % ukupnih sredstava kako je navedeno u Uredbi o EGF-u te da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;
12. potvrđuje da je u dogovoru s radnom skupinom, koju su činili predstavnici Portugalske službe za zapošljavanje i stručno osposobljavanje, predstavnici sindikata, Institut za socijalnu sigurnost i Služba za uvjete rada, sastavljen usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama;
13. naglašava da su portugalska tijela potvrdila da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije te da su dostavile jamstva da će svaki oblik dvostrukog financiranja biti spriječen i da će se predložene mjere nadopunjavati mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova;
14. ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima odgovorna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora te pozdravlja potvrdu Portugala u tom pogledu;
15. podsjeća da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u pri izradi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama trebale predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen sa zaokretom prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;
16. poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti radnih mjesta te stopi ponovnog uključenja na tržište rada zahvaljujući EGF-u;
17. podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;
18. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;
19. nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;
20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.
PRILOG
ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji slijedom zahtjeva Portugala EGF/2018/002 PT/Norte – Centro – Lisboa wearing apparel
(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2018/1720.)
Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o prijedlogu za imenovanje glavnog direktora Europskog fonda za strateška ulaganja (N8-0100/2018 - C8-0423/2018 – 2018/0903(NLE))
– uzimajući u obzir Prijedlog Upravljačkog odbora Europskog fonda za strateška ulaganja od 19. srpnja 2018. o ponovnom imenovanju njegova glavnog direktora (C8-0423/2018),
– uzimajući u obzir članak 7. stavak 6. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(1),
– uzimajući u obzir članak 122.a Poslovnika,
– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0314/2018),
A. budući da je člankom 7. stavkom 6. Uredbe (EU) 2015/1017 predviđeno da glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a imenuje Europska investicijska banka (EIB) na razdoblje od tri godine koje se može jednom produžiti nakon odobrenja Europskog parlamenta i nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira u skladu s postupcima EIB-a, o čemu se Europski parlament obavješćuje pravovremeno i u svim fazama postupka;
B. budući da je Upravljački odbor EFSU-a 19. srpnja 2018. donio prijedlog o ponovnom imenovanju glavnog direktora i zamjenice glavnog direktora EFSU-a i proslijedio ga Europskom parlamentu;
C. budući da su Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku 25. rujna 2018. održali saslušanje s Wilhelmom Moltererom, predloženim kandidatom za dužnost glavnog direktora EFSU-a, na kojem je on održao uvodnu riječ, a zatim odgovarao na pitanja članova odborâ;
1. daje suglasnost za imenovanje Wilhelma Molterera na dužnost glavnog direktora Europskog fonda za strateška ulaganja;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci i vladama država članica.
Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Prijedlogu imenovanja zamjenice izvršnog direktora Europskog fonda za strateška ulaganja (N8-0101/2018 – C8-0424/2018 – 2018/0904(NLE))
– uzimajući u obzir Prijedlog Upravljačkog odbora Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) od 19. srpnja 2018. o ponovnom imenovanju njegove zamjenice glavnog direktora (C8-0424/2018),
– uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 — Europski fond za strateška ulaganja(1),
– uzimajući u obzir članak 122.a Poslovnika,
– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješća Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0312/2018),
A. budući da je člankom 7. stavkom 6. Uredbe (EU) 2015/1017 predviđeno da glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a imenuje Europska investicijska banka (EIB) na razdoblje od tri godine koje se može jednom produžiti nakon odobrenja Europskog parlamenta i nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira u skladu s postupcima EIB-a, o čemu se Europski parlament obavješćuje pravovremeno i u svim fazama postupka;
B. budući da je Upravljački odbor EFSU-a 19. srpnja 2018. donio prijedlog o ponovnom imenovanju glavnog direktora i zamjenice glavnog direktora EFSU-a i proslijedio ga Europskom parlamentu;
C. budući da su Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku 25. rujna 2018. održali saslušanje s Ilijanom Canovom, predloženom kandidatkinjom za dužnost zamjenice glavnog direktora EFSU-a, tijekom kojeg je ona održala uvodnu riječ, a zatim odgovarala na pitanja članova odborâ;
1. daje suglasnost za imenovanje Ilijane Canove na dužnost zamjenice glavnog direktora Europskog fonda za strateška ulaganja;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci i vladama država članica.
Kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju ***I
361k
117k
Amandmani koje je donio Europski parlament 23. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (COM(2017)0753 – C8-0019/2018 – 2017/0332(COD))(1)
(2) Direktivom 98/83/EZ utvrđen je pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Isto bi trebalo biti cilj ove Direktive. U tu je svrhu potrebno na razini Unije utvrditi minimalne zahtjeve koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne sadržava nikakve mikroorganizme i parazite ni tvari koje u određenim slučajevima predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi te da ispunjuje te minimalne zahtjeve.
(2) Direktivom 98/83/EZ utvrđen je pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Isto bi trebalo biti cilj ove Direktive i njome bi trebalo osigurati univerzalan pristup takvoj vodi za sve u Uniji. U tu je svrhu potrebno na razini Unije utvrditi minimalne zahtjeve koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne sadržava nikakve mikroorganizme i parazite ni tvari koje u određenim slučajevima predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi te da ispunjuje te minimalne zahtjeve.
(2a) U skladu s komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2. prosinca 2015. naslovljenom „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”, ovom bi se Direktivom trebalo nastojati poticati učinkovitost i održivost vodnih resursa, čime bi se ispunili ciljevi kružnog gospodarstva.
(2b) Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) priznala je 28. srpnja 2010. pravo na vodu i odvodnju kao ljudsko pravo i stoga pristup čistoj pitkoj vodi ne bi smio biti ograničen nepristupačnošću cijene za krajnjeg korisnika.
(2c) Potrebna je usklađenost Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a i ove Direktive.
_________________
1a Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(2d) Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi odražavati nacionalno stanje i uvjete opskrbljivača vodom u državama članicama.
Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3.
(3) Potrebno je iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su te vode obuhvaćene Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća68 i Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća69. Međutim, Direktivom 2009/54/EZ obuhvaćene su i prirodne mineralne vode i izvorske vode, a samo bi prvu kategoriju trebalo izuzeti iz područja primjene ove Direktive. U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode moraju zadovoljavati odredbe ove Direktive. Kad je riječ o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude a namijenjena je za prodaju ili uporabu u proizvodnji, pripremi ili obradi hrane, ta bi voda trebala zadovoljavati odredbe ove Direktive do točke usklađenosti (tj. slavine), a iza te točke trebalo bi je smatrati hranom u skladu s člankom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća70.
(3) Potrebno je iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su te vode obuhvaćene Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća68 i Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća69. Međutim, Direktivom 2009/54/EZ obuhvaćene su i prirodne mineralne vode i izvorske vode, a samo bi prvu kategoriju trebalo izuzeti iz područja primjene ove Direktive. U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode moraju zadovoljavati odredbe ove Direktive. No ta se obveza ne bi trebala odnositi na mikrobiološke parametre iz Priloga I. dijela A ove Direktive. Kad je riječ o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju iz javne vodoopskrbe ili privatnih bunara koja se stavlja u boce ili posude a namijenjena je za prodaju ili uporabu u profesionalnoj proizvodnji, pripremi ili obradi hrane, ta bi voda u načelu i dalje trebala zadovoljavati odredbe ove Direktive do točke usklađenosti, a iza te točke trebalo bi je smatrati hranom u skladu s člankom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća70. U slučaju kada su mjerodavni zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane ispunjeni, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti za davanje odobrenja za ponovnu uporabu vode u prehrambenoj industriji.
_________________
_________________
68 Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (preinačena) (SL L 164, 26.6.2009., str. 45.).
68 Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (preinačena) (SL L 164, 26.6.2009., str. 45.).
69 Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
69 Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
70 Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
70 Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4.
(4) Nakon zaključenja europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water)71 pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive 98/83/EZ72. Na temelju evaluacije zaključeno je da je određene odredbe Direktive 98/83/EZ potrebno ažurirati. Utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva, posebice marginalizirane skupine, nema pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je preuzeta obveza u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture, što je istaknuto i u specijalnom izvješću Europskog revizorskog suda o vodnoj infrastrukturi73.
(4) Nakon zaključenja europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water),71 kojom je Unija pozvana da poveća napore u ostvarivanju univerzalnog pristupa vodi, pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive 98/83/EZ72. Na temelju evaluacije zaključeno je da je određene odredbe Direktive 98/83/EZ potrebno ažurirati. Utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju te posljedice toga za zdravlje ljudi. K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva među ranjivim i marginaliziranim skupinama ima ograničen pristup ili uopće nema pristup cijenom pristupačnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je obveza preuzeta u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. U tom je kontekstu Europski parlament priznao pravo pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve u Uniji. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture, što je istaknuto i u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o vodnoj infrastrukturi73, kao i ponekad nedovoljno poznavanje vodnih sustava.
73 Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2017: Provedba Direktive o vodi za piće: kvaliteta vode i pristup vodi u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj poboljšali su se, no i dalje postoje znatne potrebe za ulaganjima.
73 Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2017: Provedba Direktive o vodi za piće: kvaliteta vode i pristup vodi u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj poboljšali su se, no i dalje postoje znatne potrebe za ulaganjima.
(4a) Kako bi ispunile ambiciozne ciljeve utvrđene u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda, države članice trebale bi biti obvezne provesti akcijske planove kojima se jamči univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj vodi za piće za sve do 2030. godine.
(5a) Voda namijenjena za ljudsku potrošnju ima temeljnu ulogu u trenutačnim naporima Europske unije da ojača zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od kemikalija koje djeluju kao endokrini disruptori.Propisi o endokrino disruptivnim tvarima u ovoj Direktivi obećavajući su korak naprijed u skladu s ažuriranom strategijom EU-a o endokrinim disruptorima koju je Komisija dužna donijeti bez daljnje odgode.
(6a) Sve dok znanstvena saznanja nisu dovoljna da se utvrdi rizik ili nepostojanje rizika koji određena tvar prisutna u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju predstavlja za zdravlje ljudi ili dopuštene vrijednosti za prisutnost te tvari, u skladu s načelom predostrožnosti tu tvar treba staviti pod nadzor u iščekivanju jasnijih znanstvenih podataka. Stoga bi države članice trebale zasebno pratiti te nove parametre.
(6b) Indikatorski parametri ne utječu izravno na javno zdravlje, no oni su važni kao pokazatelj kojim se utvrđuje funkcioniranje postrojenja za proizvodnju i distribuciju vode te kvaliteta vode.Oni mogu pomoći u utvrđivanju nedostataka u obradi vode i ujedno imaju važnu ulogu u povećanju i održavanju povjerenja potrošača u kvalitetu vode. Stoga bi ih države članice trebale nadzirati.
Amandman 15 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7.
(7) Kad je nužno zaštititi zdravlje ljudi unutar njihova državnog područja, države članice trebale bi biti obvezne odrediti vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I.
(7) Kad je to nužno radi cjelovite provedbe načela predostrožnosti i zaštite zdravlja ljudi unutar svog državnog područja, države članice trebale bi biti obvezne odrediti vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uvršteni u PrilogI.
Amandman 16 Prijedlog direktive Uvodna izjava 8.
(8) U Direktivi 98/83/EZ preventivno planiranje sigurnosti i elementi temeljeni na riziku razmatrani su u ograničenoj mjeri. Prvi elementi pristupa temeljenog na riziku uvedeni su još 2015. Direktivom (EU) 2015/1787, kojom je Direktiva 98/83/EZ izmijenjena kako bi se državama članicama omogućilo odstupanje od programa praćenja koje su uspostavile, pod uvjetom da su provedene vjerodostojne procjene rizika koje se mogu temeljiti na smjernicama WHO-a za kvalitetu vode za piće76. Te smjernice, u kojima je utvrđen takozvani pristup „ plan za sigurnost vode”, zajedno s normom EN 15975-2 za sigurnost opskrbe vodom za piće međunarodno su priznata načela na kojima se temelje proizvodnja i distribucija te praćenje i analiza parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ta bi načela trebalo zadržati u ovoj Direktivi. Kako bi se osiguralo da ta načela nisu ograničena na aspekte praćenja, kako bi se resursi i vrijeme usmjerili na važne rizike i isplative mjere na izvoru, te kako bi se izbjegle analize i rasprave o nevažnim pitanjima, prikladno je uvesti potpuni pristup temeljen na riziku diljem opskrbnog lanca, od područja vodozahvata do distribucije i najzad do slavine. Taj bi se pristup trebao sastojati od triju sastavnica: prva je sastavnica procjena opasnosti povezanih s područjem vodozahvata koju provode države članice („procjena opasnosti”) u skladu sa smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode77; druga je sastavnica mogućnost da opskrbljivač vodom prilagodi praćenje glavnim rizicima („procjena rizika opskrbe”); treća je sastavnica ocjena mogućih rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava (npr. Legionella ili olovo) koju provode države članice („procjena rizika domaće distribucije”). Te bi procjene trebalo redovito preispitivati, među ostalim kao reakciju na ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim uvjetima ili poznate promjene ljudskih aktivnosti u području vodozahvata, ili kao odgovor na incidente povezane s izvorom. Pristupom temeljenim na riziku osigurava se stalna razmjena informacija između nadležnih tijela i opskrbljivača vodom.
(8) U Direktivi 98/83/EZ preventivno planiranje sigurnosti i elementi temeljeni na riziku razmatrani su u ograničenoj mjeri. Prvi elementi pristupa temeljenog na riziku uvedeni su još 2015. Direktivom (EU) 2015/1787, kojom je Direktiva 98/83/EZ izmijenjena kako bi se državama članicama omogućilo odstupanje od programa praćenja koje su uspostavile, pod uvjetom da su provedene vjerodostojne procjene rizika koje se mogu temeljiti na smjernicama WHO-a za kvalitetu vode za piće16. Te smjernice, u kojima je utvrđen takozvani pristup „ plan za sigurnost vode”, zajedno s normom EN 15975-2 za sigurnost opskrbe vodom za piće međunarodno su priznata načela na kojima se temelje proizvodnja i distribucija te praćenje i analiza parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ta bi načela trebalo zadržati u ovoj Direktivi. Kako bi se osiguralo da ta načela nisu ograničena na aspekte praćenja, kako bi se resursi i vrijeme usmjerili na važne rizike i isplative mjere na izvoru, te kako bi se izbjegle analize i rasprave o nevažnim pitanjima, prikladno je uvesti potpuni pristup temeljen na riziku diljem opskrbnog lanca, od područja vodozahvata do distribucije i najzad do slavine. Taj bi se pristup trebao temeljiti na saznanjima stečenima i mjerama provedenima u okviru Direktive 2000/60/EZ te bi trebao više uzimati u obzir učinak klimatskih promjena na vodne resurse.Pristup temeljen na riziku trebao bi se sastojati od triju sastavnica: prva je sastavnica procjena opasnosti povezanih s područjem vodozahvata koju provode države članice („procjena opasnosti”) u skladu sa smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode77; druga je sastavnica mogućnost da opskrbljivač vodom prilagodi praćenje glavnim rizicima („procjena rizika opskrbe”); treća je sastavnica ocjena mogućih rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava (npr. Legionella ili olovo) koju provode države članice („procjena rizika domaće distribucije”), pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na prioritetne prostore. Te bi procjene trebalo redovito preispitivati, među ostalim kao reakciju na ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim uvjetima ili poznate promjene ljudskih aktivnosti u području vodozahvata, ili kao odgovor na incidente povezane s izvorom. Pristupom temeljenim na riziku osigurava se stalna razmjena informacija između nadležnih tijela, opskrbljivača vodom i drugih dionika, između ostalog i onih odgovornih za izvore onečišćenja ili rizik od onečišćenja.Iznimno bi se provedba pristupa temeljenog na riziku trebala prilagoditi posebnim ograničenjima pomorskih plovila za desalinizaciju i za prijevoz putnika.Naime, brodovi koji plove pod europskom zastavom podliježu međunarodnom regulatornom okviru kada plove međunarodnim vodama.Osim toga, prijevoz i proizvodnja vode za ljudsku potrošnju na brodu podliježu posebnim ograničenjima, što iziskuje odgovarajuću prilagodbu odredbi ove Direktive.
_________________
_________________
76 Guidelines for drinking water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), četvrto izdanje, Svjetska zdravstvena organizacija , 2011. http://www.who.int/water_sanitation_health/publications/2011/dwq_guidelines/en/index.html
76 Guidelines for drinking water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), četvrto izdanje, Svjetska zdravstvena organizacija , 2011. http://www.who.int/water_sanitation_health/publications/2011/dwq_guidelines/en/index.html
77 Water Safety Plan Manual: step-by-step risk management for drinking water suppliers (Priručnik za plan za sigurnost vode: postupno upravljanje rizikom za opskrbljivače vodom za piće), Svjetska zdravstvena organizacija, 2009., http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/75141/1/9789241562638_eng.pdf
77 Water Safety Plan Manual: step-by-step risk management for drinking water suppliers (Priručnik za plan za sigurnost vode: postupno upravljanje rizikom za opskrbljivače vodom za piće), Svjetska zdravstvena organizacija, 2009., http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/75141/1/9789241562638_eng.pdf
(8a) Neučinkovita uporaba vodnih resursa, a posebno gubitak vode u infrastrukturi za opskrbu vodom, dovodi do prekomjernog iskorištavanja oskudnih resursa vode za ljudsku potrošnju.To državama članicama znatno otežava ostvarivanje ciljeva utvrđenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.
Amandman 18 Prijedlog direktive Uvodna izjava 9.
(9) Procjena opasnosti trebala bi biti usmjerena na smanjenje razine potrebne obrade za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, primjerice smanjenjem pritisaka koji uzrokuju onečišćenje vodnih tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tom cilju, države članice trebale bi utvrditi opasnosti i moguće izvore onečišćenja povezane s tim vodnim tijelima te pratiti onečišćujuće tvari koje su proglasile relevantnima, primjerice zbog utvrđenih opasnosti (npr. mikroplastika, nitrati, pesticidi ili farmaceutski proizvodi utvrđeni u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća78), zbog njihove prirodne prisutnosti u području vodozahvata (npr. arsen) ili zbog informacija dobivenih od opskrbljivača vodom (npr. naglo povišenje koncentracije određenog parametra u sirovoj vodi). Te bi parametre trebalo upotrebljavati kao markere zbog kojih nadležna tijela, u suradnji s opskrbljivačima vodom i dionicima, poduzimaju aktivnosti za smanjenje pritiska na vodna tijela, kao što su mjere za sprečavanje ili ublažavanje (uključujući, prema potrebi, istraživanje utjecaja na zdravlje), kako bi se zaštitila ta vodna tijela i riješio izvor onečišćenja.
(9) U okviru procjene opasnosti trebalo bi primjenjivati sveobuhvatan pristup procjeni rizika koji se temelji na izričitom cilju smanjenja razine potrebne obrade za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, primjerice smanjenjem pritisaka koji uzrokuju onečišćenje vodnih tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tom cilju, države članice trebale bi utvrditi opasnosti i moguće izvore onečišćenja povezane s tim vodnim tijelima te pratiti onečišćujuće tvari koje su proglasile relevantnima, primjerice zbog utvrđenih opasnosti (npr. mikroplastika, nitrati, pesticidi ili farmaceutski proizvodi utvrđeni u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća78), zbog njihove prirodne prisutnosti u području vodozahvata (npr. arsen) ili zbog informacija dobivenih od opskrbljivača vodom (npr. naglo povišenje koncentracije određenog parametra u sirovoj vodi). U skladu s Direktivom 2000/60/EZ te bi parametre trebalo upotrebljavati kao markere zbog kojih nadležna tijela, u suradnji sa svim dionicima, između ostalog i onima odgovornima za izvore onečišćenja ili potencijalne izvore onečišćenja, poduzimaju aktivnosti za smanjenje pritiska na vodna tijela, kao što su mjere za sprečavanje ili ublažavanje (uključujući, prema potrebi, istraživanje utjecaja na zdravlje), kako bi se zaštitila ta vodna tijela i riješio izvor onečišćenja ili rizik od onečišćenja.Ako država članica procjenom opasnosti utvrdi nepostojanje određenog parametra u dotičnom području vodozahvata, na primjer zbog toga što ta tvar nikada nije prisutna u podzemnim ili površinskim vodama, ona bi o tome trebala obavijestiti odgovarajuće opskrbljivače vodom i trebala bi im biti u mogućnosti dozvoliti da smanje učestalost praćenja za taj parametar ili da uklone taj parametar s popisa parametara koje je potrebno pratiti bez provedbe procjene rizika u opskrbi.
_________________
_________________
78 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
78 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
Amandman 19 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.
(11) Vrijednostima parametara koji se upotrebljavaju za ocjenu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku. Međutim, domaći distribucijski sustav može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. WHO napominje da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo. Prenosi se toplovodnim sustavima i to udisanjem, primjerice tijekom tuširanja. Stoga je jasno povezana s domaćim distribucijskim sustavom. Budući da bi nametanje jednostrane obveze praćenja tog patogena u svim privatnim i javnim prostorima rezultiralo nerazumno visokim troškovima, prikladnije je rješenje procjena rizika domaće distribucije. K tome, u okviru procjene rizika domaće distribucije trebalo bi razmotriti i moguće rizike koji proizlaze iz proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Procjena rizika domaće distribucije stoga bi, među ostalim, trebala uključivati i usmjeravanje praćenja na prioritetne prostore, procjenu rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava te povezanih proizvoda i materijala, te provjeru svojstava građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na temelju izjave o njihovim svojstvima u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća79. Zajedno s izjavom o svojstvima trebalo bi dostaviti i informacije navedene u člancima 31. i 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća80. Na temelju te procjene države članice trebale bi poduzeti sve nužne mjere kako bi se, među ostalim, osigurala uspostava prikladnih mjera za kontrolu i upravljanje (npr. u slučaju izbijanja bolesti) u skladu sa smjernicama WHO-a81 te da migracija iz građevnih proizvoda ne ugrožava zdravlje ljudi.Međutim, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 305/2011, ako bi te mjere podrazumijevale ograničenja slobodnog prometa proizvoda i materijala u Uniji, ta bi ograničenja trebala biti prikladno opravdana i strogo razmjerna te ne bi smjela predstavljati sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između država članica.
(11) Vrijednostima parametara koji se upotrebljavaju za ocjenu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku. Međutim, domaći distribucijski sustav može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. WHO napominje da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo, posebno Legionella pneumophila, koja je uzročnik većine slučajeva legionarske bolesti u Uniji. Prenosi se toplovodnim sustavima i to udisanjem, primjerice tijekom tuširanja. Stoga je jasno povezana s domaćim distribucijskim sustavom. Budući da bi nametanje jednostrane obveze praćenja tog patogena u svim privatnim i javnim prostorima rezultiralo nerazumno visokim troškovima i bilo protivno načelu supsidijarnosti, prikladnije je rješenje procjena rizika domaće distribucije, uz poseban naglasak na prioritetne prostore. K tome, u okviru procjene rizika domaće distribucije trebalo bi razmotriti i moguće rizike koji proizlaze iz proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Procjena rizika domaće distribucije stoga bi, među ostalim, trebala uključivati i usmjeravanje praćenja na prioritetne prostore, procjenu rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava te povezanih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Zajedno s izjavom o svojstvima trebalo bi dostaviti i informacije navedene u člancima 31. i 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća20. Na temelju te procjene države članice trebale bi poduzeti sve nužne mjere kako bi se, među ostalim, osigurala uspostava prikladnih mjera za kontrolu i upravljanje (npr. u slučaju izbijanja bolesti) u skladu sa smjernicama WHO-a21 te da migracija iz tvari i materijala u dodiru s vodom ne ugrožava zdravlje ljudi.
_________________
_________________
79 Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
80 Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
80 Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
81 „Legionella and the prevention of Legionellosis” (Legionella i sprečavanje legioneloze), Svjetska zdravstvena organizacija, 2007., http://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf
81 „Legionella and the prevention of Legionellosis” (Legionella i sprečavanje legioneloze), Svjetska zdravstvena organizacija, 2007., http://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf
Amandman 20 Prijedlog direktive Uvodna izjava 12.
(12) Odredbama Direktive 98/83/EZ o osiguravanju kvalitete obrade, opreme i materijala nisu uspješno uklonjene prepreke unutarnjem tržištu u pogledu slobodnog prometa građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Još su na snazi nacionalna odobrenja proizvoda, a zahtjevi se razlikuju među državama članicama. Stoga je proizvođačima teško i skupo plasirati svoje proizvode diljem Unije. Uklanjanje tehničkih prepreka može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011. Tom se uredbom omogućuje izrada europskih normi kojima će se uskladiti metode ocjene građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i graničnih razina i razreda koje treba utvrditi u pogledu razina bitne značajke. U tom cilju, zahtjev za normizaciju u području higijene i sigurnosti proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 uključen je u program rada za normizaciju za 2017.82, a norma treba biti objavljena 2018. Objavom te usklađene norme u Službenom listu Europske unije osigurat će se racionalno odlučivanje o stavljanju na tržište ili stavljanju na raspolaganje na tržištu sigurnih građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Posljedično, odredbe o opremi i materijalima u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju trebalo bi izbrisati jer će ih djelomično zamijeniti odredbe povezane s procjenom rizika domaće distribucije i dopuniti mjerodavne usklađene norme u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011.
(12) Odredbama Direktive 98/83/EZ o osiguravanju kvalitete obrade, opreme i materijala nisu uspješno uklonjene prepreke unutarnjem tržištu u pogledu slobodnog prometa građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju niti je osigurana dovoljna zaštita s obzirom na zdravlje ljudi. Još su na snazi nacionalna odobrenja proizvoda, a zahtjevi se razlikuju među državama članicama. Stoga je proizvođačima teško i skupo plasirati svoje proizvode diljem Unije. Ta je situacija rezultat nepostojanja europskih minimalnih normi u području higijene za sve proizvode i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju, što je preduvjet za potpunu provedbu uzajamnog priznavanja između država članica. Uklanjanje tehničkih prepreka i usklađenost svih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na razini Unije može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom minimalnih zahtjeva u pogledu kvalitete na razini Unije.Stoga bi te odredbe trebalo ojačati postupkom usklađivanja tih proizvoda i materijala.To bi se trebalo temeljiti na stečenom iskustvu i napretku brojnih država članica koje su nekoliko godina međusobno surađivale u zajedničkim naporima da se postigne regulatorna konvergencija.
_________________
82SWD(2016)0185
Amandman 21 Prijedlog direktive Uvodna izjava 13.
(13) Svaka država članica trebala bi osigurati uspostavu programa praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive. Većinu praćenja za svrhe ove Direktive provode opskrbljivači vodom. Opskrbljivačima vodom trebalo bi dati određenu fleksibilnost u pogledu parametara koje prate za potrebe procjene rizika opskrbe. Ako parametar nije otkriven, opskrbljivači vodom trebali bi moći smanjiti učestalost praćenja ili u potpunosti prestati pratiti taj parametar. Procjenu rizika opskrbe trebalo bi primijeniti na većinu parametara. Međutim, osnovni popis parametara trebalo bi uvijek pratiti s određenom minimalnom učestalošću. Ovom se Direktivom uglavnom utvrđuju odredbe o učestalosti praćenja za potrebe provjere usklađenosti te samo ograničene odredbe o praćenju za operativne potrebe. Moglo bi biti potrebno dodatno praćenje za operativne potrebe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje obrade vode, što se prepušta diskrecijskoj odluci opskrbljivača vodom. U tom pogledu opskrbljivači vodom mogu se koristiti smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode.
(13) Svaka država članica trebala bi osigurati uspostavu programa praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive. Većinu praćenja za svrhe ove Direktive provode opskrbljivači vodom, no države članice trebale bi po potrebi pojasniti kako su među nadležnim tijelima raspoređene obveze koje proizlaze iz prenošenja ove Direktive. Opskrbljivačima vodom trebalo bi dati određenu fleksibilnost u pogledu parametara koje prate za potrebe procjene rizika opskrbe. Ako parametar nije otkriven, opskrbljivači vodom trebali bi moći smanjiti učestalost praćenja ili u potpunosti prestati pratiti taj parametar. Procjenu rizika opskrbe trebalo bi primijeniti na većinu parametara. Međutim, osnovni popis parametara trebalo bi uvijek pratiti s određenom minimalnom učestalošću. Ovom se Direktivom uglavnom utvrđuju odredbe o učestalosti praćenja za potrebe provjere usklađenosti te samo ograničene odredbe o praćenju za operativne potrebe. Moglo bi biti potrebno dodatno praćenje za operativne potrebe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje obrade vode, što se prepušta diskrecijskoj odluci opskrbljivača vodom. U tom pogledu opskrbljivači vodom mogu se koristiti smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode.
(14) Pristup temeljen na riziku postupno bi trebali primjenjivati svi opskrbljivači vodom, uključujući male opskrbljivače vodom, jer su tijekom ocjene Direktive 98/83/EZ kod tih opskrbljivača utvrđeni nedostaci u njezinoj provedbi, ponekad uzrokovani troškovima provedbe nepotrebnih operacija praćenja. Pri primjeni pristupa temeljenog na riziku trebalo bi uzeti u obzir sigurnosne aspekte.
(14) Pristup temeljen na riziku trebali bi primjenjivati svi opskrbljivači vodom, uključujući vrlo male, male i srednje opskrbljivače vodom, jer su tijekom ocjene Direktive 98/83/EZ kod tih opskrbljivača utvrđeni nedostaci u njezinoj provedbi, ponekad uzrokovani troškovima provedbe nepotrebnih operacija praćenja, uz mogućnost odstupanja za vrlo male opskrbljivače. Pri primjeni pristupa temeljenog na riziku trebalo bi uzeti u obzir sigurnosne aspekte i načelo „onečišćivač plaća”.Kad je riječ o manjim opskrbljivačima vodom, nadležno tijelo trebalo bi poduprijeti operacije praćenja davanjem stručne potpore.
(14a) Kako bi se postigla najveća moguća zaštita javnog zdravlja, države članice trebale bi zajamčiti jasnu i uravnoteženu raspodjelu odgovornosti za primjenu pristupa temeljenog na riziku u skladu sa svojim nacionalnim institucionalnim i pravnim okvirom.
Amandman 25 Prijedlog direktive Uvodna izjava 15.
(15) U slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala bi odmah istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivnih aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode. U slučajevima kad opskrba vodom predstavlja moguću opasnost za zdravlje ljudi, trebalo bi zabraniti opskrbu takvom vodom ili ograničiti njezinu upotrebu. K tome, važno je objasniti da bi države članice neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti povezane s mikrobiološkim i kemijskim parametrima trebale automatski smatrati potencijalnom opasnošću za zdravlje ljudi. U slučaju potrebe za korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora, prioritet bi trebalo dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru.
(15) U slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala bi odmah istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivnih aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode. U slučajevima kad opskrba vodom predstavlja moguću opasnost za zdravlje ljudi, trebalo bi zabraniti opskrbu takvom vodom ili ograničiti njezinu upotrebu te o tome pravodobno obavijestiti građane koji bi mogli biti pogođeni.K tome, u slučaju neispunjenja minimalnih zahtjeva za vrijednosti povezane s mikrobiološkim i kemijskim parametrima, države članice trebale bi utvrditi predstavlja li premašivanje vrijednosti potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. U tu bi svrhu države članice posebno trebale uzeti u obzir mjeru u kojoj su minimalni zahtjevi premašeni i vrstu parametra o kojemu je riječ. U slučaju potrebe za korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora, prioritet bi trebalo dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru.
(15a) Važno je spriječiti da zagađena voda prouzroči potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Stoga bi opskrba takvom vodom trebala biti zabranjena odnosno njezina upotreba ograničena.
Amandman 27 Prijedlog direktive Uvodna izjava 16.
(16) Države članice više ne bi trebale biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive. Početna je svrha odstupanja bila dati državama članicama do devet godina da riješe neusklađenost s vrijednošću parametra. Pokazalo se da je zbog tog postupka dolazilo do opterećenja za države članice i za Komisiju. K tome, u nekim je slučajevima postupak rezultirao kašnjenjem u poduzimanju korektivnih aktivnosti jer se mogućnost odstupanja smatrala prijelaznim razdobljem. Odredbe o odstupanjima stoga bi trebalo izbrisati. Ako su premašene vrijednosti parametara, radi zaštite zdravlja ljudi trebale bi se odmah primjenjivati odredbe povezane s korektivnim aktivnostima, bez mogućnosti odobrenja odstupanja od vrijednosti parametra. No, odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se primjenjivati do isteka odstupanja, ali ih ne bi trebalo obnoviti.
(16) Države članice trebale bi biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive. Početna je svrha odstupanja bila dati državama članicama do devet godina da riješe neusklađenost s vrijednošću parametra. Taj se postupak pokazao korisnim za države članice s obzirom na razinu ambicioznosti Direktive.Međutim, treba napomenuti da je u nekim slučajevima taj postupak rezultirao kašnjenjem u poduzimanju korektivnih aktivnosti jer se mogućnost odstupanja ponekad smatrala prijelaznim razdobljem. S obzirom na, s jedne strane, postrožene parametre kvalitete predviđene ovom Direktivom, i na, s druge strane, sve češće otkrivanje novih onečišćujućih tvari koje iziskuju pojačane mjere evaluacije, praćenja i upravljanja, potrebno je zadržati postupak odobravanja odstupanja prilagođen tim činjenicama pod uvjetom da dotična odstupanja ne predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. Odredbe Direktive 98/83/EZ o odstupanjima stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se zajamčilo da države članice brže i djelotvornije ispune zahtjeve iz ove Direktive. No odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se primjenjivati u skladu s uvjetima utvrđenima odredbama koje su na snazi u trenutku odobravanja odstupanja.
Amandman 28 Prijedlog direktive Uvodna izjava 17.
(17) Komisija je 2014. u odgovoru na europsku građansku inicijativu „Right2Water”83 pozvala države članice da svim građanima osiguraju pristup minimalnoj vodoopskrbi u skladu s preporukama WHO-a. Usto, obvezala se nastaviti poboljšavati pristup sigurnoj vodi za piće […] za sve stanovništvo kroz politike zaštite okoliša84. To je u skladu sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Koncept pravičnog pristupa obuhvaća niz aspekata kao što su dostupnost (primjerice zbog geografskih razloga, nedostatka infrastrukture ili specifične situacije u kojoj se nalazi određeni dio stanovništva), kvaliteta, prihvatljivost ili cjenovna pristupačnost. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti vode, važno je podsjetiti da države članice pri određivanju cijene vode u skladu s načelom povrata troškova utvrđenim u Direktivi 2000/60/EZ mogu uzeti u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva te stoga mogu donijeti socijalne cijene ili poduzeti mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja. Ovom se Direktivom konkretno obrađuju pitanja pristupa vodi povezani s kvalitetom i dostupnošću. Kako bi se riješila ta pitanja, u okviru odgovora na europsku građansku incijativu te kako bi se doprinijelo provedbi 20. načela europskog stupa socijalnih prava85 u kojem se navodi da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu”, od država članica trebalo bi zahtijevati da riješe problem pristupa vodi na nacionalnoj razini, a opet imati određena diskrecijska prava u pogledu konkretnih mjera koje će se provesti. To se može postići djelovanjima usmjerenima na, među ostalim, poboljšavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, primjerice postavljanjem javnih fontana za piće u gradovima, te na promicanje njezine upotrebe poticanjem besplatne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u javnim zgradama i restoranima.
(17) Komisija je 2014. u odgovoru na europsku građansku inicijativu „Right2Water”83 pozvala države članice da svim građanima osiguraju pristup minimalnoj vodoopskrbi u skladu s preporukama WHO-a. Usto, obvezala se nastaviti poboljšavati pristup sigurnoj vodi za piće […] za sve stanovništvo kroz politike zaštite okoliša84. To je u skladu s člancima 1. i 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,ali i sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Koncept pravičnog pristupa obuhvaća niz aspekata kao što su dostupnost (primjerice zbog geografskih razloga, nedostatka infrastrukture ili specifične situacije u kojoj se nalazi određeni dio stanovništva), kvaliteta, prihvatljivost ili cjenovna pristupačnost. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti vode, važno je podsjetiti da, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice pri određivanju cijene vode u skladu s načelom povrata troškova utvrđenim u Direktivi 2000/60/EZ mogu uzeti u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva te stoga mogu donijeti socijalne cijene ili poduzeti mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja. Ovom se Direktivom konkretno obrađuju pitanja pristupa vodi povezani s kvalitetom i dostupnošću. Kako bi se riješila ta pitanja, u okviru odgovora na europsku građansku inicijativu te kako bi se doprinijelo provedbi 20. načela europskog stupa socijalnih prava25 u kojem se navodi da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu”, od država članica trebalo bi zahtijevati da riješe problem pristupa vodi po pristupačnoj cijeni na nacionalnoj razini, a opet imati određena diskrecijska prava u pogledu konkretnih mjera koje će se provesti. To se može postići djelovanjima usmjerenima na, među ostalim, poboljšavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, primjerice izbjegavanjem postavljanja neopravdano strožih zahtjeva u pogledu kvalitete vode iz razloga javnog zdravlja koji bi rezultirali povećanjem cijene vode za građane, postavljanjem javnih fontana za piće u gradovima i na promicanje njezine upotrebe poticanjem besplatne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u javnim zgradama i restoranima, trgovačkim i sportskim centrima te tranzitnim i prolaznim mjestima kao što su željeznički kolodvori ili zračne luke.Države članice trebale bi imati slobodu da odrede odgovarajuću kombinaciju takvih instrumenata u odnosu na svoje specifične okolnosti na nacionalnoj razini.
85 Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09) od 17. studenoga 2017. (SL C 428, 13.12.2017., str. 10.).
85 Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09) od 17. studenoga 2017. (SL C 428, 13.12.2017., str. 10.).
Amandman 29 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18.
(18) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water”86 naveo da bi države članice trebale obratiti posebnu pozornost potrebama ranjivih društvenih skupina87. Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, priznat je i u Komisijinu Izvješću o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma88 te u Preporuci Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama89. U tom općem kontekstu primjereno je da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi osigurale da te skupine imaju pristup vodi. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da definiraju te skupine, one bi trebale uključivati barem izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnike i manjinske kulture, kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke. Te bi mjere za osiguravanje pristupa, prepuštene prosudbi država članica, mogle primjerice uključivati osiguravanje alternativnih sustava opskrbe (individualne uređaje za obradu), opskrbu vodom kamionima-cisternama (kamionima i spremnicima) te osiguravanje nužne infrastrukture za kampove.
(18) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water”86 naveo da bi države članice trebale obratiti posebnu pozornost potrebama ranjivih društvenih skupina87. Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, priznat je i u Komisijinu Izvješću o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma88 te u Preporuci Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama89. U tom općem kontekstu primjereno je da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi osigurale da te skupine imaju pristup vodi. S obzirom na načelo povrata troškova iz Direktive 2000/60/EZ, države članice trebale bi poboljšati pristup vodi za ranjive i marginalizirane skupine bez ugrožavanja opskrbe vodom visoke kvalitete po univerzalno pristupačnim cijenama. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da definiraju te skupine, one bi trebale uključivati barem izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnike i manjinske kulture, kao što su Romi i Putnici, bez obzira na to jesu li sjedilačke. Te bi mjere za osiguravanje pristupa, prepuštene prosudbi država članica, mogle primjerice uključivati osiguravanje alternativnih sustava opskrbe (individualne uređaje za obradu), opskrbu vodom kamionima-cisternama (kamionima i spremnicima) te osiguravanje nužne infrastrukture za kampove. Ako su lokalna javna tijela odgovorna za ispunjenje tih obveza, države članice trebale bi se pobrinuti da im osiguraju dostatna financijska sredstva te tehničke i materijalne kapacitete i dati im odgovarajuću podršku, primjerice davanjem stručne potpore.Konkretno, distribucija vode za ranjive i marginalizirane skupine ne bi smjela rezultirati nerazmjernim troškovima za lokalna javna tijela.
89 Preporuka Vijeća (2013/C 378/01) od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (SL C 378, 24.12.2013., str. 1.).
89 Preporuka Vijeća (2013/C 378/01) od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (SL C 378, 24.12.2013., str. 1.).
Amandman 30 Prijedlog direktive Uvodna izjava 19.
(19) U Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”90 zatraženo je da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Direktivom 98/83/EZ bio je predviđen samo pasivni pristup informacijama, što znači da su države članice trebale osigurati samo da su informacije dostupne. Te bi odredbe stoga trebalo zamijeniti kao bi se osiguralo da su ažurne informacije lako dostupne, primjerice na internetskoj stranici čiju bi poveznicu trebalo aktivno dijeliti. Ažurne informacije ne bi trebale uključivati samo rezultate programa praćenja, nego i dodatne informacije koje bi javnosti mogle biti korisne, kao što su podaci o indikatorima (željezo, tvrdoća, minerali itd.) koji često utječu na percepciju potrošača o vodi iz slavine. U tom cilju, indikatorske parametre iz Direktive 98/83/EZ koji nisu davali informacije povezane sa zdravljem trebalo bi zamijeniti informacijama na internetu o tim parametrima. Vrlo veliki opskrbljivači vodom trebali bi na internetu učiniti dostupnima i dodatne informacije o, među ostalim, energetskoj učinkovitosti, upravljanju, upravi, strukturi troškova i primijenjenoj obradi. Pretpostavlja se da će bolje informiranje potrošača i veća transparentnost doprinijeti porastu pouzdanja građana u vodu kojom se opskrbljuju.Očekuje se da će to pak dovesti do povećane potrošnje vode iz slavine, čime se doprinosi smanjenju plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini.
(19) U Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”90 zatraženo je da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Direktivom 98/83/EZ bio je predviđen samo pasivni pristup informacijama, što znači da su države članice trebale osigurati samo da su informacije dostupne. Te bi odredbe stoga trebalo zamijeniti kako bi se osiguralo da su ažurne, razumljive i za potrošače relevantne informacije lako dostupne, primjerice u obliku knjižice, na internetskoj stranici ili u aplikaciji za pametni telefon. Ažurne informacije ne bi trebale uključivati samo rezultate programa praćenja, nego i dodatne informacije koje bi javnosti mogle biti korisne, kao što su rezultati praćenja opskrbljivača vodom u pogledu parametara kvalitete vode i informacije o indikatorskim parametrima iz Priloga I. dijela Ba. Vrlo veliki opskrbljivači vodom trebali bi na internetu učiniti dostupnima i dodatne informacije o, među ostalim, upravljanju, strukturi cijena i primijenjenoj obradi. Bolje informiranje potrošača o relevantnim podacima i veća transparentnost trebali bi biti usmjereni na porast pouzdanja građana u vodu kojom se opskrbljuju te u vodne usluge, a trebale bi i dovesti do povećane potrošnje vode iz slavine, čime će se doprinijeti smanjenju upotrebe plastike odnosno plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini.
_________________
_________________
90 Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
90 Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
Amandman 31 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20.
(20) Iz istih razloga te kako bi se podigla svijest o posljedicama potrošnje vode, potrošači bi trebali primati informacije (primjerice na računu ili putem pametnih aplikacija) o potrošenoj količini, strukturi troškova cijene koju naplaćuje opskrbljivač vodom, uključujući fiksne i varijabilne troškove, kao i o cijeni po litri vode namijenjene za ljudsku potrošnju, čime bi se omogućila usporedba s cijenom flaširane vode.
(20) Iz istih razloga te kako bi se podigla svijest o posljedicama potrošnje vode, potrošači bi trebali primati informacije na sve dostupniji način (primjerice na računu ili putem pametnih aplikacija) o godišnjoj potrošenoj količini, kretanju potrošnje zajedno s usporedbom s prosječnom potrošnjom kućanstava ako opskrbljivač vodom raspolaže tim informacijama, strukturi troškova cijene koju naplaćuje opskrbljivač vodom, uključujući udio fiksnih i varijabilnih troškova, kao i o cijeni po litri vode namijenjene za ljudsku potrošnju, čime bi se omogućila usporedba s cijenom flaširane vode.
Amandman 32 Prijedlog direktive Uvodna izjava 21.
(21) Načela koja treba razmotriti pri određivanju cijene vode, posebice načelo povrata troškova vodnih usluga i načelo „onečišćivač plaća”, utvrđena su u Direktivi 2000/60/EZ. No, financijska održivost pružanja vodnih usluga nije uvijek zajamčena, što nekada rezultira nedostatnim ulaganjem u održavanje vodne infrastrukture. Kako se tehnike praćenja poboljšavaju sve se više uočavaju gubici u mreži, koji su uglavnom posljedica nedostatnih ulaganja, pa bi trebalo na razini Unije poticati smanjenje gubitaka vode kako bi se poboljšala učinkovitost vodne infrastrukture. U skladu s načelom supsidijarnosti to bi pitanje trebalo riješiti povećanjem transparentnosti i informiranjem potrošača o gubicima u mreži i energetskoj učinkovitosti.
(21) Temeljna načela koja treba razmotriti pri određivanju cijene vode, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, posebice načelo povrata troškova vodnih usluga i načelo „onečišćivač plaća”, utvrđena su u toj Direktivi. No, financijska održivost pružanja vodnih usluga nije uvijek zajamčena, što nekada rezultira nedostatnim ulaganjem u održavanje vodne infrastrukture. Kako se tehnike praćenja poboljšavaju sve se više uočavaju razine gubitaka u mreži, koji su uglavnom posljedica nedostatnih ulaganja, pa bi trebalo na razini Unije poticati smanjenje gubitaka vode kako bi se poboljšala učinkovitost vodne infrastrukture. U skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se podigla svijest o tom pitanju, informacije koje se na to odnose trebalo bi na transparentniji način razmjenjivati s potrošačima.
Amandman 34 Prijedlog direktive Uvodna izjava 25.
(25) U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe Direktive, na mjerodavnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima te na svim dostupnim preporukama WHO-a.
(25) U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe Direktive, na svim dostupnim preporukama WHO-a, kao i na mjerodavnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima.
Amandman 35 Prijedlog direktive Uvodna izjava 28.
(28) Kako bi se Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku ili kako bi se utvrdili zahtjevi za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora za izmjenu priloga od I. do IV. ovoj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. K tome, ovlast utvrđena u napomeni 10. dijela C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ za utvrđivanje učestalosti i metoda praćenja za radioaktivne tvari zastarjela je zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/Euratom96 te bi je stoga trebalo izbrisati. Ovlast utvrđena u drugom podstavku dijela A Priloga III. Direktivi 98/83/EZ o izmjenama Direktive više nije nužna i trebalo bi je izbrisati.
(28) Kako bi se Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku ili kako bi se utvrdili zahtjevi za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora za izmjenu priloga od I. do IV. ovoj Direktivi te poduzimanje mjera potrebnih na temelju izmjena utvrđenih u članku 10.a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. K tome, ovlast utvrđena u napomeni 10. dijela C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ za utvrđivanje učestalosti i metoda praćenja za radioaktivne tvari zastarjela je zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/Euratom96 te bi je stoga trebalo izbrisati. Ovlast utvrđena u drugom podstavku dijela A Priloga III. Direktivi 98/83/EZ o izmjenama Direktive više nije nužna i trebalo bi je izbrisati.
_________________
_________________
96 Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).
96 Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).
2. Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće.
2. Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće te osiguravanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
1. „voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu ili proizvodnju hrane ili druge potrebe domaćinstva u javnim i privatnim prostorima , neovisno o njezinu podrijetlu te o tome opskrbljuju li se ljudi njome iz distribucijske mreže, dostavlja li se cisternom ili, kad je riječ o izvorskim vodama, pakira u bocama.
1. „voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu ili proizvodnju hrane ili ostale svrhe povezane s hranom, ili druge potrebe domaćinstva u javnim i privatnim prostorima,uključujući poduzeća za poslovanje s hranom, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome opskrbljuju li se ljudi njome iz distribucijske mreže, dostavlja li se cisternom ili, kad je riječ o izvorskim vodama, pakira u bocama ili posudama.
2. „domaći distribucijski sustav” znači cijevi, oprema i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za prehranu ljudi u javnim i privatnim prostorima te distribucijsku mrežu no samo onda kada za njih ne odgovara opskrbljivač vodom u svojstvu opskrbljivača vodom prema odgovarajućem nacionalnom pravu.
7. „prioritetni prostori” znači veliki prostori s mnogo korisnika potencijalno izloženih rizicima povezanima s vodom, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, zgrade sa smještajnim kapacitetima, kaznene ustanove i kampovi, kako su ih utvrdile države članice.
7. „prioritetni prostori” znači veliki prostori s velikim brojem osoba koji nisu kućanstvo, osobito ranjivih skupina, potencijalno izloženih rizicima povezanima s vodom, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, domovi umirovljenika, škole, sveučilišta i druge obrazovne ustanove, jaslice i vrtići, sportski i rekreacijski centri, prostori za razonodu i izložbeni prostori, zgrade sa smještajnim kapacitetima, kaznene ustanove i kampovi, kako su ih utvrdile države članice.
1a. Samo se članci 4., 5., 6. i 11. ove Direktive primjenjuju na vodu koja se u poduzećima za poslovanje s hranom upotrebljava za proizvodnju, obradu, čuvanje ili stavljanje na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih ljudskoj potrošnji. Međutim, nijedan članak ove Direktive ne primjenjuje se kad poduzeće za poslovanje s hranom može nadležna nacionalna tijela uvjeriti da kvaliteta vode koju koristi ne utječe na higijenu proizvoda ili tvari nastalih njegovim poslovanjem i da su ti proizvodi ili tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća1a.
________________
1a Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).
1b. Proizvođač vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ne smatra se opskrbljivačem vodom.
Odredbe ove Direktive primjenjuju se na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ako nije obuhvaćena obvezama na temelju ostalog zakonodavstva Unije.
1c. Pomorska plovila za desalinizaciju vode, za prijevoz putnika i koja djeluju kao opskrbljivači vodom podliježu člancima od 1. do 7. i od 9. do 12. ove Direktive i njezinim prilozima.
Amandman 51 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 1. – točka c
(c) države članice poduzele su sve druge potrebne mjere da ispune zahtjeve navedene u člancima od 5. do 12. ove Direktive.
(c) države članice poduzele su sve druge potrebne mjere da ispune zahtjeve navedene:
i. u člancima od 4. do 12. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju isporučenu krajnjim korisnicima iz distribucijske mreže ili iz cisterne;
ii. u člancima 4., 5. i 6. te članku 11. stavku 4. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koju u boce ili posude stavlja poduzeće za poslovanje s hranom;
iii. u člancima 4., 5., 6. i 11. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koju poduzeće za poslovanje s hranom proizvodi i upotrebljava za proizvodnju, obradu i distribuciju hrane.
2. Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju .
2. Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive u cijelosti zadovoljavaju načelo predostrožnosti te ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
2a. Države članice poduzimaju mjere kako bi se pobrinule da nadležna tijela provode sveobuhvatnu procjenu razina gubitaka vode na svom državnom području i mogućnosti za smanjenje gubitaka vode u sektoru za piće.Pri toj se procjeni uzimaju u obzir relevantni aspekti javnog zdravlja te okolišni, tehnički i gospodarski aspekti. Države članice dužne su do 31. prosinca 2022. donijeti nacionalne ciljeve za smanjenje razina gubitaka opskrbljivača vodom na svom državnom području do 31. prosinca 2030. godine.Države članice mogu uvesti prikladne poticaje kako bi se pobrinule da opskrbljivači vodom na njihovu državnom području ostvare nacionalne ciljeve.
2b. Ako nadležno tijelo zaduženo za proizvodnju i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju upravljanje cjelokupne djelatnosti proizvodnje ili opskrbe vodom ili njezina dijela prenese na opskrbljivača vodom, u ugovoru između nadležnog tijela i opskrbljivača vodom specificiraju se odgovornosti svake stranke koje proizlaze iz ove Direktive.
1. Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I. , koje ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u tom Prilogu.
1. Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I.
1a. Vrijednosti utvrđene u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti blaže od onih utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba.Kad je riječ o parametrima iz Priloga I. dijela Ba, vrijednosti se određuju samo za potrebe praćenja te radi pridržavanja zahtjeva utvrđenih člankom 12.
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčile da sredstva za obradu, materijali i dezinfekcijski postupci koji se primjenjuju za dezinfekciju u sustavima opskrbe vodom nemaju negativne učinke na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju.Svako onečišćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog uporabe takvih sredstava, materijala i postupaka mora se svesti na minimum, ali se pritom ne smijet ugroziti učinkovitost dezinfekcije.
Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom 5. za parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A i B moraju se poštovati:
Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom5. za parametre navedene u PriloguI. dijelovimaA, B i C moraju se poštovati:
Amandman 59 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 1. – točka c
(c) u slučaju izvorske vode, na točki na kojoj se voda stavlja u boce.
(c) u slučaju vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude, na točki na kojoj se voda stavlja u boce ili posude.
Amandman 60 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca) u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za poslovanje s hranom, a vodu isporučuje opskrbljivač vodom, na točki u poduzeću za poslovanje s hranom na kojoj se voda isporučuje poduzeću.
1a. Kad je riječ o vodi iz stavka 1. točke (a), smatra se da su države članice ispunile svoje obveze iz ovog članka kada se može utvrditi da neusklađenost s parametara utvrđenim u članku 5. proizlazi iz privatnog distribucijskog sustava ili njegova održavanja, osim u prioritetnim prostorima.
Amandman 62 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 1. – točka a
(a) procjene opasnosti vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju u skladu s člankom 8.;
(a) procjene opasnosti vodnih tijela ili dijelova vodnih tijela koji se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju koju provode države članice u skladu s člankom 8.;
Amandman 63 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 1. – točka b
(b) procjene rizika opskrbe koju provode opskrbljivači vodom za potrebe praćenja kvalitete vode koju isporučuju u skladu s člankom 9. i Prilogom II. dijelom C;
(b) procjene rizika opskrbe koju provode opskrbljivači vodom u svakom sustavu opskrbe vodom za potrebe zaštite i praćenja kvalitete vode koju isporučuju u skladu s člankom 9. i Prilogom II. dijelom C;
1a. Države članice mogu prilagoditi provedbu pristupa koji se temelji na riziku, ne dovodeći pritom u pitanje cilj ove Direktive koji se odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju i zdravlje potrošača, kada postoje posebna ograničenja zbog zemljopisnih okolnosti kao što su udaljenost ili dostupnost vodoopskrbnog područja.
1b. Države članice osiguravaju jasnu i prikladnu raspodjelu odgovornosti među dionicima, kako ih definiraju države članice, za primjenu pristupa temeljenog na riziku u pogledu vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i domaćih distribucijskih sustava. Ta raspodjela odgovornosti prilagođena je njihovom institucionalnom i pravnom okviru.
2. Procjene opasnosti moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju.
2. Procjene opasnosti moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine, uzimajući u obzir uvjet iz članka 7. Direktive 2000/60/EZ da države članice utvrde vodna tijela, i prema potrebi se ažuriraju.
3. Vrlo veliki opskrbljivači vodom i veliki opskrbljivači vodom moraju izraditi procjene rizika opskrbe do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a mali opskrbljivači vodom do [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju u redovitim razmacima od najviše šest godina i prema potrebi ažuriraju.
3. Opskrbljivači vodom moraju izraditi procjene rizika opskrbe do [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju u redovitim razmacima od najviše šest godina i prema potrebi ažuriraju.
3a. U skladu s člancima 8. i 9. ove Direktive države članice poduzimaju potrebne korektivne mjere u okviru programa mjera i planova upravljanja riječnim slivovima iz članaka 11. i 13. Direktive 2000/60/EZ.
4. Procjene rizika domaće distribucije moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju.
4. Procjene rizika domaće distribucije u prostorima navedenima u članku 10. stavku 1. moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju.
Amandman 70 Prijedlog direktive Članak 8. – naslov
Procjena opasnosti vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju
Procjena i praćenje opasnosti vodnih tijela te postupanje u opasnostima vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju
1. Ne dovodeći u pitanje članke 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ, države članice osiguravaju provođenje procjene opasnosti koja obuhvaća vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz kojih se u prosjeku zahvaća više od 10 m3 dnevno. Procjena opasnosti uključuje sljedeće elemente:
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, posebno njezine članke od 4. do 8., države članice u suradnji sa svojim tijelima nadležnim za vode osiguravaju provođenje procjene opasnosti koja obuhvaća vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz kojih se u prosjeku zahvaća više od 10 m3 dnevno. Procjena opasnosti uključuje sljedeće elemente:
Amandman 72 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – točka a
(a) utvrđivanje svih vodozahvata na vodnim tijelima obuhvaćenima procjenom opasnosti i georeferentnih podataka o njima;
(a) utvrđivanje svih vodozahvata na vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti i georeferentnih podataka o njima; Budući da su podaci iz ove točke potencijalno osjetljive prirode, posebno u pogledu zaštite javnog zdravlja, države članice dužne su pobrinuti se za to da oni budu zaštićeni i da se priopćavaju isključivo relevantnim tijelima;
Amandman 73 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – točka b
(b) izradu karata zaštitnih zona koje su uspostavljene u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ i zaštićenih područja iz članka 6. te direktive;
(b) izradu karata zaštitnih zona koje su uspostavljene u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ;
Amandman 216 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
(c) utvrđivanje opasnosti i mogućih izvora onečišćenja koji utječu na vodna tijela obuhvaćena procjenom opasnosti. U tu svrhu države članice mogu upotrijebiti pregled utjecaja ljudske aktivnosti proveden u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacije o znatnim pritiscima prikupljene u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi;
(c) utvrđivanje opasnosti i mogućih izvora onečišćenja koji utječu na vodna tijela obuhvaćena procjenom opasnosti. Takva istraživanja i utvrđivanje izvora onečišćenja redovito se ažuriraju kako bi se otkrile nove tvari koje utječu na mikroplastiku, osobito na PFAS. U tu svrhu države članice mogu upotrijebiti pregled utjecaja ljudske aktivnosti proveden u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacije o znatnim pritiscima prikupljene u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj Direktivi;
Amandman 75 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – točka d – uvodni dio
(d) redovito praćenje relevantnih onečišćujućih tvari u vodnim tijelima obuhvaćenima procjenom opasnosti, odabranih sa sljedećih popisa:
(d) redovito praćenje onečišćujućih tvari relevantnih za opskrbu vodom u vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti, odabranih sa sljedećih popisa:
Amandman 76 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – točka d – podtočka iv.
(iv) druge relevantne onečišćujuće tvari, kao što je mikroplastika, ili onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su države članice utvrdile na temelju pregleda utjecaja ljudske aktivnosti provedenog u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacija o znatnim pritiscima prikupljenih u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi.
(iv) parametri isključivo za potrebe praćenja iz Priloga I. dijela Ca ili druge relevantne onečišćujuće tvari, kao što je mikroplastika, pod uvjetom da se primjenjuje metodologija za mjerenje mikroplastike kako je navedeno u članku 11. stavku 5.b, ili onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su države članice utvrdile na temelju pregleda utjecaja ljudske aktivnosti provedenog u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacija o znatnim pritiscima prikupljenih u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi.
Vrlo mali opskrbljivači vodom mogu biti izuzeti iz zahtjeva navedenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima iz tih točaka.Nadležno tijelo preispituje to izuzeće najmanje svake tri godine te ga prema potrebi ažurira.
Za potrebe redovitog praćenja države članice mogu upotrebljavati praćenje provedeno u skladu s drugim zakonodavstvom Unije.
Za potrebe redovitog praćenja te otkrivanja novih štetnih tvari u okviru novih istraga države članice mogu upotrebljavati praćenje provedeno u skladu s drugim zakonodavstvom Unije te kapacitete za istragu u skladu s drugim zakonodavstvom Unije.
3. Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo obuhvaćeno procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d), a na temelju rezultata praćenja mogu:
Briše se.
(a) zahtijevati od opskrbljivača vodom dodatno praćenje ili obradu određenih parametara;
(b) dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno ne bi uzrokovao pogoršanje kvalitete vode.
4. U slučajevima kad je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu sa stavkom 2. točkom (b) države članice nastavljaju redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti.
Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ države članice poduzimaju sljedeće mjere u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim dionicama ili osiguravaju da opskrbljivači vodom poduzimaju te mjere:
Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ države članice poduzimaju sljedeće mjere u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim dionicima:
Amandman 178 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1. − točka a
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
(a) preventivne mjere za smanjenje potrebne razine obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ;
Briše se.
Amandman 82 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1. – točka aa (nova)
(aa) osiguravaju da onečišćivači, u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim relevantnim dionicima, poduzimaju preventivne mjere za smanjenje ili izbjegavanje razine potrebne obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ, kao i dodatne mjere koje se smatraju potrebnima slijedom nadzora provedenog na osnovi stavka 1. točke (d) ovog članka;
Amandman 83 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1. – točka b
(b) mjere za ublažavanje koje se smatraju nužnima na temelju praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) kako bi se utvrdio i riješio izvor onečišćenja.
(b) mjere za ublažavanje koje se smatraju nužnima na temelju praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) kako bi se utvrdio i riješio izvor onečišćenja i izbjegla dodatna obrada kad se preventivne mjere ne smatraju dovoljno prikladnima ili učinkovitima za pravodobno rješavanje izvora onečišćenja.
Amandman 84 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1. – točka ba (nova)
(ba) ako se mjere iz točaka (aa) i (b) ne smatraju dovoljnima za odgovarajuću zaštitu zdravlja ljudi, od opskrbljivača vodom traže da provedu dodatno praćenje nekih parametara na mjestu zahvaćanja ili obrade, ali samo ako je to nužno za sprečavanje zdravstvenih rizika.
5a. Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo ili dijelove vodnih tijela obuhvaćenih procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) te, na temelju rezultata praćenja i informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ, mogu:
(a) dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara ili broja parametara koji se prate bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno neće uzrokovati pogoršanje kvalitete vode;
(b) ako je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu s točkom (a), nastaviti redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti.
Amandman 86 Prijedlog direktive Članak 9. – naslov
Procjena rizika opskrbe
Procjena i praćenje rizika opskrbe te upravljanje njima
Države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom provedu procjenu rizika opskrbe kojom se omogućuje prilagodba učestalosti praćenja za sve parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A i B koji nisu bitni parametri u skladu s Prilogom II. dijelom B ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi.
Države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom provedu procjenu rizika opskrbe u skladu s Prilogom II. dijelom C kojom se omogućuje prilagodba učestalosti praćenja za sve parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba koji nisu bitni parametri u skladu s Prilogom II. dijelom B ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi.
Za te parametre države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom mogu odstupati od učestalosti uzorkovanja utvrđenih u Prilogu II. dijelu B u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. dijelu C.
Za te parametre države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom mogu odstupati od učestalosti uzorkovanja utvrđenih u Prilogu II. dijelu B u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu II dijelu C i ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi i pristupu pročišćavanju.
U tu svrhu opskrbljivači vodom bit će obvezni uzeti u obzir rezultate procjene opasnosti provedene u skladu s člankom 8. ove Direktive i rezultate praćenja provedenog u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ.
U tu svrhu opskrbljivači vodom uzimaju u obzir rezultate procjene opasnosti provedene u skladu s člankom 8. ove Direktive i rezultate praćenja provedenog u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ.
1a. Države članice mogu izuzeti vrlo male opskrbljivače vodom iz stavka 1. pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima i smatra da ta izuzeća ne dovode do rizika za zdravlje ljudi, ali se pritom ne dovode u pitanje obveze tijela utvrđene člankom 4.
Nadležno tijelo preispituje izuzeće svake tri godine ili kada se u slivnom području otkriju nove opasnosti od onečišćenja te ga po potrebi ažurira.
2. Procjene rizika opskrbe odobravaju nadležna tijela.
2. Za procjene rizika u vezi s opskrbom odgovorni su opskrbljivači vodom koji osiguravaju da su one usklađene s ovom Direktivom. U tu svrhu opskrbljivači vodom mogu zatražiti potporu nadležnih tijela.
Države članice mogu od nadležnih tijela zatražiti da odobre ili prate procjene rizika opskrbljivača vodom.
2a. Na temelju rezultata procjene rizika opskrbe koja se provodi u skladu sa stavkom 1. države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom uspostave plan za sigurnost vode prilagođen utvrđenim rizicima i proporcionalan veličini opskrbljivača vodom. Na primjer, taj se plan za sigurnost vode može odnositi na upotrebu materijala koji dolaze u dodir s vodom, proizvode za obradu vode, moguće rizike koje predstavljaju cijevi koje puštaju vodu ili mjere prilagodbe na postojeće ili buduće izazove kao što su klimatske promjene, a države članice će ih dodatno specificirati.
Amandman 93 Prijedlog direktive Članak 10. – naslov
Procjena rizika domaće distribucije
Procjena i praćenje rizika unutarnje distribucije te upravljanje njima
1. Države članice osiguravaju provedbu procjene rizika domaće distribucije koja obuhvaća sljedeće elemente:
1. Države članice osiguravaju provedbu procjene rizika domaće distribucije u prioritetnim prostorima koja obuhvaća sljedeće elemente:
Amandman 95 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka a
(a) procjenu mogućih rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavima i s povezanim proizvodima i materijalima te utječu li oni na kvalitetu vode u točki izlaza iz slavina koje se uobičajeno koriste za ljudsku potrošnju, posebno ako se voda isporučuje javnosti u prioritetnim prostorima;
(a) procjenu mogućih rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavima i s povezanim proizvodima i materijalima te utječu li oni na kvalitetu vode u točki izlaza iz slavina koje se uobičajeno koriste za ljudsku potrošnju;
Amandman 96 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka b – podstavak 1.
(b) redovito praćenje parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C. u prostorima gdje se potencijalna opasnost za zdravlje ljudi smatra najvećom. Relevantni parametri i prostori za praćenje odabiru se na temelju procjene provedene u skladu s točkom (a).
(b) redovito praćenje parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C u prioritetnim prostorima gdje su utvrđeni specifični rizici za kvalitetu vode tijekom procjene provedene u skladu s točkom (a).
Amandman 97 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka b – podstavak 2.
Kad je riječ o redovitom praćenju iz prvog podstavka, države članice mogu uspostaviti strategiju praćenja usmjerenu na prioritetne prostore;
Kad je riječ o redovitom praćenju, države članice jamče pristup instalacijama u prioritetnim prostorima za potrebe uzorkovanja te mogu uspostaviti strategiju praćenja, posebno kad je riječ o bakteriji Legionella pneumophila;
Amandman 98 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka c
(c) provjeru jesu li svojstva građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju prikladna u pogledu bitnih značajki povezanih s temeljnim zahtjevom za građevinske radove navedenim u točki 3. podtočki (e) Priloga I. Uredbi (EU) br. 305/2011.
(c) provjeru jesu li svojstva proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju prikladna za zaštitu zdravlja ljudi.
Amandman 99 Prijedlog direktive Članak 10. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca) provjeru o tome jesu li upotrijebljeni materijali prikladni za kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i jesu li ispunjeni zahtjevi navedeni u članku 11.
2. Ako na temelju procjene provedene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) smatraju da postoji rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava ili iz povezanih proizvoda i materijala, ili ako je praćenjem provedenim u skladu sa stavkom 1. točkom (b) utvrđeno da vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu C nisu ostvarene, države članice:
2. Ako na temelju procjene provedene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) smatraju da postoji rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava u prioritetnim prostorima ili iz povezanih proizvoda i materijala, ili ako je praćenjem provedenim u skladu sa stavkom 1. točkom (b) utvrđeno da vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu C nisu ostvarene, države članice dužne su pobrinuti se za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se eliminirali ili smanjili rizici nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelu C.
(a) poduzimaju prikladne mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika od neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C;
(b) poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da migracija tvari ili kemikalija iz građevnih proizvoda upotrijebljenih u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju neće izravno ili neizravno ugroziti zdravlje ljudi;
(c) u suradnji s opskrbljivačima vodom poduzimaju druge mjere, poput odgovarajućih tehnika kondicioniranja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije isporuke kako bi se smanjio ili uklonio rizik da voda nakon isporuke neće zadovoljavati vrijednosti parametara;
(d) prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika;
(e) organiziraju osposobljavanje za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju građevne proizvode;
(f) osiguravaju uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja za Legionellu kako bi se spriječilo i riješilo moguće izbijanje bolesti.
2a. U cilju smanjenja rizika povezanih s domaćom distribucijom u svim domaćim distribucijskim sustavima, države članice:
(a) potiču vlasnike privatnih i javnih prostora da provedu procjenu rizika domaće distribucije;
(b) obavješćuju potrošače i vlasnike privatnih i javnih prostora o mjerama usmjerenim na eliminiranje ili smanjenje rizika od neispunjavanja standarda kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog domaćeg distribucijskog sustava;
(c) prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika;
(d) potiču obuku za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju proizvode i materijale koji dolaze u dodir s vodom i
(e) kad je riječ o bakterijama iz porodice Legionella, posebno o bakteriji Legionella pneumophilia, jamče uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja koje su proporcionalne riziku kako bi se spriječilo moguće izbijanje bolesti odnosno kako bi se bolest liječila u slučaju izbijanja.
Minimalni higijenski uvjeti za proizvode, tvari i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da tvari i materijali za proizvodnju svih novih proizvoda koji su u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i koji se stavljaju na tržište i upotrebljavaju za zahvaćanje, obradu ili distribuciju, ili nečistoće povezane s takvim tvarima:
(a) ne smanjuju izravno ili neizravno zaštitu zdravlja ljudi, kako je predviđeno ovom Direktivom;
(b) ne utječu na miris i okus vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
(c) nemaju u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju razinu koncentracije veću od razine potrebne za postizanje cilja za koji se koristei
(d) ne potiču razvoj mikroba.
2. Kako bi se zajamčila usklađena primjena stavka 1., Komisija do [tri godine od stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih higijenskih uvjeta i popisa tvari koje se upotrebljavaju za proizvodnju materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su odobreni u EU-u, uključujući specifična ograničenja migracije i posebne uvjete upotrebe, ako je to primjenjivo.Komisija redovito pregledava i ažurira ovaj popis u skladu s najnovijim znanstvenim i tehnološkim postignućima.
3. Radi podrške Komisiji pri donošenju i izmjeni delegiranih akata na temelju stavka 2., osniva se stalni odbor koji se sastoji od predstavnika koje imenuju države članice, a koje mogu zatražiti pomoć stručnjaka ili savjetnika.
4. Materijali koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su obuhvaćeni drugim zakonodavnim aktima Unije, kao što je Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća1a, moraju biti u skladu s uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovog članka.
______________
1a Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
1. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li voda dostupna potrošačima zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5. Uzorci se uzimaju na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije.
1. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom5. Uzorci se uzimaju na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije.
5a. Države članice Komisiji dostavljaju rezultate praćenja provedenog u skladu s praćenjem parametara navedenih u Prilogu I. dijelu Ca do... [tri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive], a nakon toga jednom godišnje.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi izmjene ove Direktive ažuriranjem tvari obuhvaćenih popisom praćenja utvrđenog u Prilogu I. dijelu Ca. Komisija može odlučiti dodati tvari ako postoji rizik da su takve tvari prisutne u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, ali za koje znanstvenim saznanjima nije dokazano da postoji rizik za zdravlje ljudi. Komisija se pritom posebno temelji na znanstvenim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije. Svako dodavanje nove tvari mora se propisno obrazložiti u skladu s člankom 1. ove Direktive.
5b. Do... [godinu dana od stupanja na snagu ove Direktive] Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive usvajanjem metodologije za mjerenje mikroplastike navedene na popisu praćenja iz Priloga I. dijela Ca.
1. Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. da bi se utvrdio uzrok.
1. Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. u točki usklađenosti iz članka 6. da bi se utvrdio uzrok.
U slučaju neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C korektivne aktivnosti uključuju mjere utvrđene u članku 10. stavku 2. točkama od (a) do (f).
U slučaju neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C korektivne aktivnosti uključuju mjere utvrđene u članku 10. stavku 2.a.
Države članice automatski smatraju svako neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelovima A i B potencijalnom opasnošću za zdravlje ljudi.
Države članice smatraju da neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelovima A i B predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, osim u slučaju kad nadležna tijela neispunjenje vrijednosti parametara smatraju zanemarivim.
4. U slučajevima opisanima u stavcima 2. i 3. države članice što je prije moguće poduzimaju sve sljedeće mjere:
4. U slučajevima opisanima u stavcima 2. i 3., ako se nepoštovanje vrijednosti parametara smatra potencijalnom opasnošću za ljudsko zdravlje, države članice što je prije moguće poduzimaju sve sljedeće mjere:
5. Nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tomu koju aktivnost treba poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
5. Ako se nepoštovanje utvrdi u točki usklađenosti, nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tome koju aktivnost treba poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
1. Države članice mogu predvidjeti odstupanja od vrijednosti parametara iz Priloga I. dijela B ili utvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 2. do najveće vrijednosti koju same određuju, pod uvjetom da nijedno odstupanje ne predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. Ta odstupanja ograničena su na sljedeće slučajeve:
(a) novo vodoopskrbno područje;
(b) novi izvor onečišćenja otkriven u vodoopskrbnom području ili nedavno istraženi ili novootkriveni parametri.
Odstupanja moraju biti ograničena na što je moguće kraće vremensko razdoblje i ne smiju biti dulja od tri godine. Pred kraj tog razdoblja države članice provode pregled da se utvrdi je li postignut zadovoljavajući napredak.
U iznimnim okolnostima država članica može odobriti drugo odstupanje za točke (a) i (b) prvog podstavka. Kada država članica namjerava dopustiti drugo odstupanje, ona Komisiji prosljeđuje izvješće o pregledu zajedno s razlozima za donošenje svoje odluke o drugom odstupanju. Drugo odstupanje ne smije biti dulje od tri godine.
2. U svakom odstupanju odobrenom u skladu sa stavkom 1. mora biti navedeno sljedeće:
(a) razlozi za odstupanje;
(b) predmetni parametar, relevantni rezultati prethodnog praćenja te najviša dozvoljena vrijednost prema odstupanju;
(c) zemljopisno područje, količina vode za opskrbu svaki dan, obuhvaćeno stanovništvo te hoće li odstupanje eventualno utjecati na bilo koje odgovarajuće poduzeće za proizvodnju hrane;
(d) odgovarajući program praćenja, uz povećanu učestalost praćenja kada je to potrebno;
(e) sažetak plana za nužnu korektivnu aktivnost, uključujući vremenski rok u kojem se taj posao treba obaviti, kao i procjenu troškova i odredbe o pregledu; i
(f) traženo trajanje odstupanja.
3. Ako nadležna tijela smatraju da je nepoštovanje vrijednosti parametara zanemarivo te ako su korektivne mjere poduzete u skladu s člankom 12. stavkom 2. dovoljne da se problem riješi u roku od najviše 30 dana, u odstupanju se ne moraju navesti informacije iz stavka 2. ovog članka.
U tom slučaju nadležna tijela ili druga relevantna tijela u odstupanju utvrđuju samo najveću dopuštenu vrijednost predmetnog parametra te rok određen za rješavanje problema.
4. Pozivanje na stavak 3. više nije moguće ako do nepoštovanja bilo koje vrijednosti parametara u predmetnoj opskrbi vodom dođe u ukupno više od 30 dana tijekom prethodnih 12 mjeseci.
5. Svaka država članica koja se poziva na odstupanja predviđena u ovom članku mora se pobrinuti za žurno i prikladno izvješćivanje stanovništva na koje to odstupanje utječe o odstupanju i o njegovim uvjetima. Nadalje, država članica, kada je to potrebno, jamči davanje preporuka određenim skupinama stanovništva za koje bi odstupanje moglo predstavljati poseban rizik.
Obveze iz prvog podstavka ne primjenjuju se na okolnosti iz stavka 3. osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije.
6. Uz iznimku odstupanja odobrenih u skladu s člankom 3., države članice obavješćuju Komisiju u roku od dva mjeseca o svakom odstupanju koje se odnosi na pojedinačnu opskrbu vodom koja u prosjeku prelazi 1000 m3 dnevno ili kojom se opskrbljuje više od 5000 osoba, uključujući podatke navedene u stavku 2.
7. Ovaj se članak ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se prodaje u bocama ili posudama.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 9. Direktive 2000/60/EZ, države članice poduzimaju sve nužne mjere za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve i promicanje njezine uporabe na svojem državnom području. To uključuje sve sljedeće mjere:
1. Ne dovodeći u pitanje članak9. Direktive2000/60/EZ i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, uzimajući u obzir lokalne i regionalne perspektive te okolnosti za distribuciju vode, poduzimaju sve nužne mjere za poboljšanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve i promicanje njezine uporabe na svojem državnom području.
(a) utvrđivanje osoba koje nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i razloga za to (primjerice, pripadnost ranjivoj i marginaliziranoj skupini), ocjenjivanje mogućnosti za poboljšanje pristupa vodi za te osobe i njihovo obavješćivanje o mogućnostima priključenja na distribucijsku mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;
(a) utvrđivanje osoba koje nemaju pristup ili imaju ograničen pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ugrožene i marginalizirane skupine, i razloga za to, ocjenjivanje mogućnosti i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje pristupa vodi za te osobe i njihovo obavješćivanje o mogućnostima priključenja na distribucijsku mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;
(aa) osiguravanje javne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju;
(b) postavljanje i održavanje vanjske i unutarnje opreme za slobodan pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u javnim prostorima;
(b) postavljanje i održavanje vanjske i unutarnje opreme, uključujući mjesta za punjenje, za slobodan pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u javnim prostorima, posebno u područjima kojima se kreće veliki broj ljudi;to se obavlja ako je tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija;
(c) promicanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na sljedeće načine:
(c) promicanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na sljedeće načine:
(i) pokretanjem kampanja za obavješćivanje građana o kvaliteti takve vode;
i. pokretanjem kampanja za obavješćivanje građana o visokoj kvaliteti vode iz slavine i za podizanje svijesti o najbližem mjestu za punjenje;
i.a pokretanjem kampanja za poticanje šire javnosti na upotrebu boca koje se mogu ponovno upotrijebiti i pokretanjem inicijativa za podizanje svijesti o mjestima za punjenje;
(ii) poticanjem opskrbe takvom vodom u upravnim i javnim zgradama;
ii. jamčenjem besplatne opskrbe takvom vodom u upravnim i javnim zgradama te odvraćanjem od uporabe vode u jednokratnim plastičnim bocama ili kanistrima u takvim upravama i javnim zgradama;
(iii) poticanjem besplatne opskrbe takvom vodom u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.
iii. poticanjem opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.
Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavkom 1. točkom (a) države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine.
Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavkom 1. točkom (a) države članice poduzimaju mjere koje smatraju potrebnima i prikladnima za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine.
2a. Ako obvezama iz ovog članka prema nacionalnom pravu podliježu lokalna javna tijela, države članice osiguravaju da ta tijela raspolažu sredstvima i resursima da zajamče pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i da sve mjere u tom smislu budu razmjerne kapacitetima i veličini predmetne distribucijske mreže.
2 b. Uzimajući u obzir podatke prikupljene u skladu s odredbama utvrđenima u članku 15. stavku 1. točki (a) Komisija surađuje s državama članicama i Europskom investicijskom bankom kako bi podržala općine u Uniji kojima nedostaje potreban kapital kako bi im se omogućio pristup tehničkoj pomoći, raspoloživim sredstvima Unije za financiranje i dugoročnim kreditima po povlaštenoj kamatnoj stopi, posebno u svrhu održavanja i obnove vodne infrastrukture kako bi se zajamčila voda visoke kvalitete i proširile usluge vodoopskrbe i odvodnje na ranjive i marginalizirane skupine stanovništva.
1. Države članice osiguravaju da su svim osobama spojenima na sustav na internetu dostupne dostatne i ažurne informacije o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u skladu s Prilogom IV.
1. Države članice osiguravaju da su svim osobama spojenima na sustav na internetu, ili na druge jednako jednostavne načine, dostupne dostatne, ažurne i pristupačne informacije o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u skladu s PrilogomIV., poštujući pritom sve mjerodavne propise o zaštiti podataka.
Države članice osiguravaju da sve osobe spojene na sustav redovito, a najmanje jedanput godišnje te u najprikladnijem obliku (primjerice na računu ili putem aplikacija za pametne telefone), bez da to moraju zatražiti, dobivaju sljedeće:
Države članice osiguravaju da sve osobe spojene na sustav redovito, a najmanje jedanput godišnje te u najprikladnijem i lako dostupnom obliku (primjerice na računu ili putem aplikacija za pametne telefone), na način koji odrede nadležna tijela, dobivaju sljedeće:
Amandman 118 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a – uvodni dio
(a) informacije o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje po kubičnom metru vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući fiksne i varijabilne troškove, uz prikazivanje barem troškova povezanih sa sljedećim elementima:
(a) ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje po kubičnom metru vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući distribuciju fiksnih i varijabilnih troškova;
Amandman 119 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a – podtočka i.
(i) mjerama koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 5.;
Briše se.
Amandman 120 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a – podtočka ii.
(ii) obradom i distribucijom vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
Briše se.
Amandman 121 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a – podtočka iii.
(iii) odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda;
Briše se.
Amandman 122 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a – podtočka iv.
(iv) mjerama poduzetima u skladu s člankom 13., ako su opskrbljivači vodom poduzeli takve mjere;
Briše se.
Amandman 123 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka aa (nova)
(aa) informacije o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, što podrazumijeva i indikatorske parametre;
Amandman 124 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b) informacije o cijeni isporučene vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubičnom metru;
(b) ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o cijeni isporuke vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubičnom metru i naplaćenoj cijeni po litri; ako ne dolazi do povrata troškova putem tarifnog sustava, informacije o ukupnim godišnjim troškovima koje vodni sustav snosi kako bi se osigurala usklađenost s ovom Direktivom, zajedno s kontekstualnim i relevantnim informacijama o načinu na koji se to područje opskrbljuje vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju;
Amandman 125 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ba (nova)
(ba) obradu i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
Amandman 126 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c.
(c) informacije o količini potrošenoj u domaćinstvu, najmanje po godini ili obračunskom razdoblju, zajedno s godišnjim kretanjima potrošnje;
(c) informacije o količini potrošenoj u domaćinstvu, najmanje po godini ili obračunskom razdoblju, zajedno s godišnjim kretanjima potrošnje domaćinstava, ako je to tehnički izvedivo i samo ako su ti podaci dostupni opskrbljivaču vodom;
Amandman 127 Prijedlog direktive Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1. – točka d
(d) usporedbu godišnje potrošnje vode u domaćinstvu s prosječnom potrošnjom domaćinstva iste kategorije;
(d) usporedbu godišnje potrošnje vode u domaćinstvu s prosječnom potrošnjom domaćinstva, prema potrebi u skladu s točkom (c);
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu s prvim podstavkom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.
Države članice određuju jasnu podjelu odgovornosti za pružanje informacija iz prvog podstavka između opskrbljivača vodom, dionika i nadležnih lokalnih tijela. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu s prvim podstavkom.
Amandman 129 Prijedlog direktive Članak 15. – stavak 1. – podstavak 1. – točka d
(d) uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava informacije o incidentima povezanima s vodom za piće koji su potencijalno ugrozili zdravlje ljudi, bez obzira na to jesu li premašene vrijednosti parametara, koji su trajali više od 10 uzastopnih dana i kojima je pogođeno najmanje 1 000 ljudi, uključujući uzroke tih incidenata i korektivne aktivnosti poduzete u skladu s člankom 12.
4. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući detaljne zahtjeve o pokazateljima, preglednim kartama na razini Unije i sažetim izvješćima po državama članicama iz stavka 3.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavcima1. i 3., uključujući detaljne zahtjeve o pokazateljima, preglednim kartama na razini Unije i sažetim izvješćima po državama članicama iz stavka3.
Provedbeni akti navedeni u prvom podstavku donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 20. stavka 2.
Briše se.
Amandman 132 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka b
(b) odredbe povezane s pristupom vodi utvrđene u članku 13.;
(b) odredbe povezane s pristupom vodi utvrđene u članku13. i udio stanovništva koje nema pristup vodi;
Amandman 133 Prijedlog direktive Članak 17. – stavak 2. – točka c
(c) odredbe o informacijama koje treba dati javnosti u skladu s člankom 14. i Prilogom IV.
(c) odredbe o informacijama koje treba dati javnosti u skladu s člankom14. i Prilogom IV. uključujući jednostavan pregled informacija navedenih u točki 7. Priloga IV. na razini EU-a.
2a. Komisija najkasnije do... [pet godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a nakon toga prema potrebi, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o potencijalnoj ugroženosti izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju uslijed prisutnosti mikroplastike, farmaceutskih proizvoda i mogućih drugih novonastalih onečišćujućih tvari te o povezanim potencijalnim zdravstvenim rizicima.Komisija je ovlaštena po potrebi donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. kako bi se nadopunila ova Direktiva utvrđivanjem najviših vrijednosti za mikroplastiku, farmaceutske proizvode i druge novonastale onečišćujuće tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
2a. Komisija... [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] provodi pregled je li članak 10.a doveo do dostatne razine uravnoteženja higijenskih uvjeta za materijale i proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i, ako je to potrebno, poduzima odgovarajuće mjere.
2. Odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju [krajnji rok za prenošenje ove Direktive] ostaju primjenjiva do njihova isteka. Ne smije ih se produljivati.
2. Odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju [krajnji rok za prenošenje ove Direktive] ostaju primjenjiva do njihova isteka.
Amandman 179 Prijedlog direktive Prilog I. – dio A – tablica
Tekst koji je predložila Komisija
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Spore Clostridium perfringens
0
broj/100 ml
Koliformne bakterije
0
broj/100 ml
Enterokoki
0
broj/100 ml
Escherichia coli (E. coli)
0
broj/100 ml
Broj heterotrofnih bakterija (HPC) pri temperaturi od 22 °C
Bez abnormalnih promjena
Somatski kolifagi
0
broj/100 ml
Mutnoća
< 1
NTU
Izmjena
Parametar
Vrijednost parametra
Parametar
Spore Clostridium perfringens
0
broj/100 ml
Enterokoki
0
broj/100 ml
Escherichia coli (E. coli)
0
broj/100 ml
Somatski kolifagi
0
broj/100 ml
Napomena
Parametri iz ovog dijela ne primjenjuju se na izvorske i mineralne vode u skladu s Direktivom 2009/54/EZ.
Amandmani 138 i 180 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – tablica
Tekst koji je predložila Komisija
Kemijski parametri
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Napomene
Akrilamid
0,10
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Antimon
5,0
μg/l
Arsen
10
μg/l
Benzen
1,0
μg/l
Benzo(a)piren
0,010
μg/l
Beta-estradiol (50-28-2)
0,001
μg/l
Bisfenol A
0,01
μg/l
Bor
1,0
mg/l
Bromat
10
μg/l
Kadmij
5,0
μg/l
Klorat
0,25
mg/l
Klorit
0,25
mg/l
Krom
25
μg/l
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za krom iznosi 50 μg/l.
Bakar
2,0
mg/l
Cijanid
50
μg/l
1,2-dikloroetan
3,0
μg/l
Epiklorohidrin
0,10
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Fluorid
1,5
mg/l
Halooctene kiseline (HAA-i)
80
μg/l
Zbroj sljedećih devet reprezentativnih tvari: monoklorooctene, diklorooctene i triklorooctene kiseline, monobromooctene i dibromooctene kiseline, bromodiklorooctene kiseline, dibromoklorooctene kiseline i tribromooctene kiseline.
Olovo
5
μg/l
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l.
Živa
1,0
μg/l
Mikrocistin-LR
10
μg/l
Nikal
20
μg/l
Nitrat
50
mg/l
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit.
Nitrit
0.50
mg/l
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit.
Nonilfenol
0,3
μg/l
Pesticidi
0,10
μg/l
„Pesticidi” znači:
organski insekticidi,
organski herbicidi,
organski fungicidi,
organski nematocidi,
organski akaricidi,
organski algicidi,
organski rodenticidi,
organski slimicidi,
srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta) i njihovi relevantni metaboliti kako su definirani u članku 3. stavku 32. Uredbe (EZ) br. 1107/20091.
Vrijednost parametara primjenjuje se na svaki pojedinačni pesticid.
Za aldrin, dieldrin, heptaklor i heptaklor epoksid vrijednost parametra iznosi 0,030 μg/l.
Pesticidi – ukupno
0,50
μg/l
„Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida, kako su utvrđeni u prethodnom retku, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.
PFAS
0,10
μg/l
„PFAS” znači svaka pojedinačna per- i polifluoroalkilna tvar (kemijska formula: CnF2n+1−R).
PFAS-i – ukupno
0,50
μg/l
„PFAS-i – ukupno” znači zbroj per- i polifluoroalkilnih tvari (kemijska formula: CnF2n+1−R).
Policiklički aromatski ugljikovodici
0,10
μg/l
Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena, benzo(ghi)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena.
Selen
10
μg/l
Tetrakloreten i trikloreten
10
μg/l
Zbroj koncentracija navedenih parametara
Trihalometan – ukupno
100
μg/l
Kada je to moguće, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost bez narušavanja dezinfekcije.
Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: kloroforma, bromoforma, dibromklormetana i bromdiklormetana.
Uranij
30
μg/l
Vinil klorid
0,50
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
__________________
1. Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
Izmjena
Kemijski parametri
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Napomene
Akrilamid
0,10
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Antimon
5,0
μg/l
Arsen
10
μg/l
Benzen
1,0
μg/l
Benzo(a)piren
0,010
μg/l
Beta-estradiol (50-28-2)
0,001
μg/l
Bisfenol A
0,1
μg/l
Bor
1,50
mg/l
Bromat
10
μg/l
Kadmij
5,0
μg/l
Klorat
0,25
mg/l
Klorit
0,25
mg/l
Krom
25
μg/l
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za krom iznosi 50 μg/l.
Bakar
2,0
mg/l
Cijanid
50
μg/l
1,2-dikloroetan
3,0
μg/l
Epiklorohidrin
0,10
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Fluorid
1,5
mg/l
Halooctene kiseline (HAA-i)
80
μg/l
Zbroj sljedećih devet reprezentativnih tvari: monoklorooctene, diklorooctene i triklorooctene kiseline, monobromooctene i dibromooctene kiseline, bromodiklorooctene kiseline, dibromoklorooctene kiseline i tribromooctene kiseline.
Olovo
5
μg/l
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l.
Živa
1,0
μg/l
Mikrocistin-LR
10
μg/l
Nikal
20
μg/l
Nitrat
50
mg/l
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit.
Nitrit
0.50
mg/l
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit.
Nonilfenol
0,3
μg/l
Pesticidi
0,10
μg/l
„Pesticidi” znači:
organski insekticidi,
organski herbicidi,
organski fungicidi,
organski nematocidi,
organski akaricidi,
organski algicidi,
organski rodenticidi,
organski slimicidi,
srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta) i njihovi relevantni metaboliti kako su definirani u članku 3. stavku 32. Uredbe (EZ) br. 1107/20091.
Vrijednost parametara primjenjuje se na svaki pojedinačni pesticid.
Za aldrin, dieldrin, heptaklor i heptaklor epoksid vrijednost parametra iznosi 0,030 μg/l.
Pesticidi – ukupno
0,50
μg/l
„Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida, kako su utvrđeni u prethodnom retku, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.
PFAS
0,10
μg/l
„PFAS” znači svaka pojedinačna per- i polifluoroalkilna tvar (kemijska formula: CnF2n+1−R).
Formulom se uvodi i razlikovanje između „dugolančanih” i „kratkolančanih” PFAS-a. Ova se Direktiva primjenjuje samo na „dugolančane” PFAS-e.
Ova vrijednost parametara za pojedinačne tvari PFAS primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi.
PFAS-i – ukupno
0,50
μg/l
„PFAS-i – ukupno” znači zbroj per- i polifluoroalkilnih tvari (kemijska formula: CnF2n+1−R).
Ova vrijednost parametara za PFAS-e ukupno primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi.
Policiklički aromatski ugljikovodici
0,10
μg/l
Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena, benzo(ghi)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena.
Selen
10
μg/l
Tetrakloreten i trikloreten
10
μg/l
Zbroj koncentracija navedenih parametara
Trihalometan – ukupno
100
μg/l
Kada je to moguće, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost bez narušavanja dezinfekcije.
Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: kloroforma, bromoforma, dibromklormetana i bromdiklormetana.
Uranij
30
μg/l
Vinil klorid
0,50
μg/l
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
__________________
1. Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
Amandman 139 Prijedlog direktive Prilog I. – dio Ba (novi)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Indikatorski parametri
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Napomene
Aluminij
200
μg/l
Amonijak
0,50
mg/l
Klorid
250
mg/l
Napomena 1.
Boja
Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena
Vodljivost
2 500
μS cm-1 na temperaturi od 20 °C
Napomena 1.
Koncentracija vodikovih iona
≥ 6,5 i ≤ 9,5
jedinica pH
Napomene 1. i 3.
Željezo
200
μg/l
Mangan
50
μg/l
Miris
Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena
Sulfati
250
mg/l
Napomena 1.
Natrij
200
mg/l
Okus
Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena
Broj kolonija na temperaturi od 22 °C
Bez abnormalnih promjena
Koliformne bakterije
0
broj/100 ml
Ukupni organski ugljik (TOC)
Bez abnormalnih promjena
Mutnoća
Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena
Napomena 1.:
Voda ne smije biti agresivna.
Napomena 2.:
Taj se parametar mjeri samo ako voda dolazi iz površinskih voda ili je pod utjecajem površinskih voda. U slučaju neispunjavanja ove parametarske vrijednosti dotična država članica provodi istragu o opskrbi vodom kako bi zajamčila da ne postoji potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje kao rezultat prisutnosti patogenih mikroorganizama, na primjer kriptosporidije.
Napomena 3.:
Za negaziranu vodu stavljenu u boce ili posude minimalna vrijednost može se smanjiti na 4,5 jedinica pH.
Za vodu stavljenu u boce ili posude koja je prirodno bogata ili umjetno obogaćena ugljikovim dioksidom minimalna vrijednost može biti niža.
Amandman 140 Prijedlog direktive Prilog I. – dio C
Tekst koji je predložila Komisija
Parametri relevantni za procjenu rizika domaće distribucije
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Napomene
Legionella
< 1 000
broj/l
Ako vrijednost parametra od < 1 000/l nije postignuta za Legionellu, ponavlja se uzorkovanje za Legionellu pneumophilu. Ako Legionella pneumophila nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000/l.
Olovo
5
μg/l
Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do... [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l.
Izmjena
Parametri relevantni za procjenu rizika domaće distribucije
Parametar
Vrijednost parametra
Jedinica
Napomene
Legionella pneumophila
< 1 000
broj/l
Legionella
< 10 000
broj/l
Ako Legionella pneumophila, čija je vrijednost parametra < 1 000/l, nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000/l.
Olovo
5
μg/l
Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do... [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo mora biti 10 μg/l.
Amandman 141 Prijedlog direktive Prilog I. – dio Ca (novi)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Novi parametri koji podliježu praćenju
Mikroplastika
Praćenje se provodi u skladu s metodologijom za mjerenje mikroplastike utvrđenom delegiranim aktom iz članka 11. stavka 5.b
Amandman 142 Prijedlog direktive Prilog II. – dio B. – točka 1. – stavak 1.
Escherichia coli (E. coli), spore Clostridium perfringens i somatski kolifagi smatraju se „bitnim parametrima” i ne smiju podlijegati procjeni rizika opskrbe u skladu s dijelom C ovog Priloga. Uvijek se prate u učestalostima utvrđenima u točki 2. tablici 1.
Escherichia coli (E. Coli) i enterokoki smatraju se „bitnim parametrima” i ne smiju podlijegati procjeni rizika opskrbe u skladu s dijelom C ovog Priloga. Uvijek se prate u učestalostima utvrđenima u točki 2. tablici 1.
Amandman 186 Prijedlog direktive Prilog II. – dio B. – točka 2.
Tekst koji je predložila Komisija
Učestalost uzorkovanja
Svi se parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. prate najmanje učestalošću utvrđenom u tablici u nastavku, osim ako je na temelju procjene rizika opskrbe, provedene u skladu s člankom 9. i dijelom C ovog Priloga, utvrđena drukčija učestalost praćenja.
Tablica 1.
Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti
Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakoga dana unutar zone opskrbe
Minimalni broj uzoraka
godišnje
≤ 100
> 100 ≤ 1 000
> 1 000 ≤ 10 000
>10 000 ≤ 100 000
>100 000
10a
10a
50b
365
365
a: sve uzorke treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
b: najmanje 10 uzoraka treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
Napomena 1.: Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.
Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode, za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku.
Napomena 3.: Države članice koje su odlučile izuzeti pojedinačne opskrbe na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) ove Direktive primjenjuju tu učestalost samo za zone opskrbe iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno.
Izmjena
Učestalost uzorkovanja
Svi se parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. prate najmanje učestalošću utvrđenom u tablici u nastavku, osim ako je na temelju procjene rizika opskrbe, provedene u skladu s člankom 9. i dijelom C ovog Priloga, utvrđena drukčija učestalost praćenja.
Tablica 1.
Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti
Volumen vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe
(vidi napomene 1. i 2.) m3
Parametar skupine A (mikrobiološki parametar) –
broj uzoraka godišnje
(vidi napomenu 3.)
Parametar skupine B (kemijski parametar) –
broj uzoraka godišnje
≤ 100
> 0
(vidi napomenu 4.)
> 0
(vidi napomenu 4.)
> 100
≤ 1000
4
1
> 1000
≤ 10000
4
+3
za svakih 1000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena
1
+1
za svakih 1000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena
> 10000
≤ 100000
3
+ 1
za svakih 10 000 m3/d i
njihov dio ukupnog volumena
> 100000
12
+ 1
za svakih 25 000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena
Napomena 1.: Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.
Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode, za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku.
Napomena 3.: Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr. 4300 m3/d = 16 uzoraka (četiri za prvih 1000 m3/d + 12 za dodatnih 3300 m3/d).
Napomena 4.: Države članice koje su odlučile izuzeti pojedinačne opskrbe na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) ove Direktive primjenjuju tu učestalost samo za zone opskrbe iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno.
Amandman 144 Prijedlog direktive Prilog II. – dio D. – točka 2.a (nova)
2a. Uzorci za Legionellu u domaćim distribucijskim sustavima uzimaju se na rizičnim točkama za širenje i/ili izloženost bakteriji Legionella pneumophila. Države članice sastavljaju smjernice za metode uzorkovanja bakterije Legionella.
Amandman 145 Prijedlog direktive Prilog II.a (novi)
Minimalni higijenski uvjeti za tvari i materijale u proizvodnji novih proizvoda koji dolaze u kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju:
(a) popis tvari čija je upotreba dopuštena u proizvodnji materijala, uključujući, ali ne ograničavajući se na, organske materijale, elastomere, silikone, metale, cement, smole za izmjenu iona i sastavljene materijale te proizvode nastale od njih;
(b) posebni uvjeti za primjenu tvari u materijalima i proizvodima koji iz njih nastanu;
(c) posebna ograničenja za dospijevanje određenih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju;
(d) higijenska pravila u pogledu drugih svojstava koja su potrebna za pridržavanje uvjeta;
(e) osnovna pravila za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d);
(f) osnovna pravila u pogledu metoda uzorkovanja i analize za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d).
Amandmani 177 i 224 Prijedlog direktive Prilog III. – dio B. – točka 1. – tablica 1. – redak 28.
Tekst koji je predložila Komisija
PFAS-i
50
Izmjena
PFAS-i
20
Amandman 146 Prijedlog direktive Prilog IV. – naslov
INFORMACIJE ZA JAVNOST KOJE TREBA OBJAVITI NA INTERNETU
INFORMACIJE ZA JAVNOST
Amandman 147 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – uvodni dio
Sljedeće informacije dostupne su potrošačima na internetu u prilagođenom obliku jednostavnom za upotrebu:
Sljedeće informacije dostupne su potrošačima na internetu ili u jednako prilagođenom obliku jednostavnom za upotrebu:
Amandman 148 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 1.
(1) identifikacija relevantnog opskrbljivača vodom, područje i broj osoba spojenih na sustav te metoda proizvodnje vode;
Amandman 149 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 2. – uvodni dio
(2) najnoviji rezultati praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B, uključujući učestalost i lokaciju točaka uzorkovanja relevantne za područje od interesa osobe spojene na sustav, zajedno s vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. Rezultati praćenja ne smiju biti stariji od:
(2) pregled najnovijih rezultata praćenja parametara, po opskrbljivaču vodom, navedenih u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba, uključujući učestalost relevantnu za područje od interesa osobe spojene na sustav, zajedno s vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. Rezultati praćenja ne smiju biti stariji od:
Amandman 202 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
(b) šest mjeseci za velike opskrbljivače vodom;
(b) šest mjeseci za srednje i velike opskrbljivače vodom;
Amandman 203 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
(c) godinu dana za male opskrbljivače vodom;
(c) godinu dana za vrlo male i male opskrbljivače vodom;
Amandman 150 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 3.
(3) ako su premašene vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5., informacije o mogućim opasnostima za zdravlje ljudi i povezani savjeti o zdravlju i potrošnji ili poveznica za pristup tim informacijama;
(3) u slučaju mogućih opasnosti za zdravlje ljudi, kako su utvrdila nadležna tijela nakon što su premašene vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5., informacije o mogućim opasnostima za zdravlje ljudi i povezani savjeti o zdravlju i potrošnji ili poveznica za pristup tim informacijama;
Amandman 151 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 4.
(4) sažetak relevantne procjene rizika opskrbe;
Briše se.
Amandman 152 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 5.
(5) informacije o sljedećim indikatorskim parametrima i povezanim vrijednostima parametara:
(5) informacije o sljedećim indikatorskim parametrima navedenim u Prilogu 1. dijelu Ba i povezanim vrijednostima parametara;
(a) boja;
(b) pH (koncentracija vodikovih iona);
(c) vodljivost;
(d) željezo;
(e) mangan;
(f) miris;
(g) okus;
(h) tvrdoća;
(i) minerali i anioni/kationi otopljeni u vodi:
— borat BO3-,
— karbonat CO32-
— klorid Cl-,
— fluorid F-,
— hidrogenkarbonat HCO3-,
— nitrat NO3-,
— nitrit NO2-,
— fosfat PO43-
— silikat SiO2,
— sulfat SO42-
— sulfid S2-
— aluminij Al,
— amonij NH4+,
— kalcij Ca,
— magnezij Mg,
— kalij K,
— natrij Na.
Te se vrijednosti parametara i druge neionizirane spojeve i elemente u tragovima može iskazati zajedno s referentnom vrijednošću i/ili objašnjenjem;
Amandman 153 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 6.
(6) savjeti za potrošače, uključujući savjete za smanjenje potrošnje vode;
(6) savjeti za potrošače, uključujući savjete za, po potrebi, smanjenje potrošnje vode i odgovornu uporabu vode u skladu s lokalnim uvjetima;
Amandman 154 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7.
(7) za vrlo velike opskrbljivače vodom, godišnje informacije o sljedećem:
(7) za velike i vrlo velike opskrbljivače vodom, godišnje informacije o sljedećem:
Amandman 155 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7. – podtočka a
(a) o cjelokupnom funkcioniranju vodoopskrbnog sustava u pogledu učinkovitosti, uključujući gubitke u mreži i potrošnju energije po kubičnom metru isporučene vode;
(a) o cjelokupnom funkcioniranju vodoopskrbnog sustava u pogledu učinkovitosti, uključujući razine gubitaka koje utvrđuju države članice;
Amandman 156 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b
(b) o upravi i upravljanju opskrbljivača vodom, uključujući sastav upravnog odbora;
(b) o upravljačkomm modelu i vlasničkoj strukturi opskrbe vodom koju pruža opskrbljivač;
Amandman 157 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7. – podtočka d
(d) o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje potrošačima po kubičnom metru vode, uključujući fiksne i varijabilne troškove, s prikazanim troškovima barem potrošnje energije po kubičnom metru isporučene vode, mjerama koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 4., troškovima obrade i distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, te troškovima povezanima s mjerama za potrebe članka 13. ako su te mjere poduzeli opskrbljivači vodom;
(d) ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, o strukturi troškova cijene po kubičnom metru vode, uključujući fiksne i varijabilne troškove te troškovima koji se odnose na mjere koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 4., troškovima obrade i distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, te troškovima povezanima s mjerama za potrebe članka 13. ako su te mjere poduzeli opskrbljivači vodom;
Amandman 158 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7. – podtočka e
(e) o iznosu ulaganja koje opskrbljivač smatra nužnim za osiguravanje financijske održivosti pružanja vodnih usluga (uključujući održavanje infrastrukture) i iznosu stvarnih ulaganja ili povrata ulaganja;
(e) o iznosu prošlih, trenutačnih i predviđenih ulaganja te financijski plan;
Amandman 159 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 7. – podtočka g
(g) sažetak i statistički podaci o pritužbama potrošača te o rokovima i prikladnosti odgovora na probleme;
(g) sažetak i statistički podaci o pritužbama potrošača i kako se one rješavaju;
Amandman 160 Prijedlog direktive Prilog IV. – stavak 1. – točka 8.
(8) na zahtjev, pristup povijesnim podacima za informacije iz točaka 2. i 3. za zadnjih 10 godina.
(8) na zahtjev, pristup povijesnim podacima za informacije iz točaka 2. i 3. za zadnjih 10 godina, ali ne prije datuma prijenosa Direktive u nacionalno pravo.
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu sredstava za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i o ispravku te uredbe u pogledu sredstava za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” (COM(2018)0498 – C8-0307/2018 – 2018/0265(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0498),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0307/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,
– nakon savjetovanja s Odborom regija,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0282/2018),
A. budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 23. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu sredstava za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i sredstava za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta”
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1719.)
Usklađivanje obveza izvješćivanja u području politike o okolišu ***I
199k
68k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 23. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 (COM(2018)0381 – C8-0244/2018 – 2018/0205(COD))(1)
o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005
o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanog s okolišem te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005
(Tekst značajan za EGP)
(Tekst značajan za EGP)
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1.
(1) Kako bi se riješila potreba za informacijama o provedbi i usklađenosti, trebalo bi izmijeniti nekoliko zakonodavnih akata o okolišu uzimajući u obzir rezultate Izvješća Komisije o mjerama za pojednostavnjenje izvješćivanja o okolišu45 i s njime povezane provjere prikladnosti46.
(1) Kako bi se riješila potreba za informacijama o provedbi i usklađenosti, trebalo bi izmijeniti nekoliko zakonodavnih akata povezanih s okolišem uzimajući u obzir rezultate Izvješća Komisije o mjerama za pojednostavnjenje izvješćivanja o okolišu45 i s njime povezane provjere prikladnosti46.
(1.a) Ovom Uredbom nastoji se modernizirati upravljanje informacijama i zajamčiti dosljedniji pristup zakonodavnim aktima u okviru njezina područja primjene pojednostavnjenjem izvješćivanja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, unaprjeđenjem baze podataka za buduće evaluacije ili povećanjem transparentnosti u korist javnosti, svaki puta u skladu s okolnostima.
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) Nužno je da se dostupnošću podataka osigura da administrativno opterećenje za sve subjekte ostane ograničeno u najvećoj mogućoj mjeri. To zahtijeva aktivno širenje informacija na nacionalnoj razini u skladu s direktivama 2003/4/EZ47 i 2007/2/EZ48 Europskog parlamenta i Vijeća i pripadajućim provedbenim pravilima kako bi se osigurala primjerena infrastruktura za javni pristup, izvješćivanje i razmjenu podataka među tijelima javne vlasti.
(2) Nužno je da se dostupnošću podataka osigura da administrativno opterećenje za sve subjekte ostane ograničeno u najvećoj mogućoj mjeri, posebno za nevladine subjekte kao što su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). To zahtijeva aktivno širenje informacija na nacionalnoj razini u skladu s direktivama 2003/4/EZ47 i 2007/2/EZ48 Europskog parlamenta i Vijeća i pripadajućim provedbenim pravilima kako bi se osigurala primjerena infrastruktura za javni pristup, izvješćivanje i razmjenu podataka među tijelima javne vlasti.
_________________
_________________
47 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
47 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
48 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
48 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
(3) Podaci koje dostavljaju države članice Komisiji su neophodni za praćenje, preispitivanje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na željene ciljeve kako bi se prikupile informacije za buduće evaluacije zakonodavstva u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.49 Primjereno je dodati odredbe u nekoliko zakonodavnih akata u sektoru okoliša u svrhu njihove buduće evaluacije, na temelju podataka prikupljenih tijekom provedbe, koji su po mogućnosti dopunjeni dodatnim znanstvenim i analitičkim podacima. U tom kontekstu postoji potreba za relevantnim podacima koji će omogućiti bolju procjenu učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti zakonodavstva Unije te njegove dodane vrijednosti za EU, pa je stoga nužno osigurati prikladne mehanizme izvješćivanja koji mogu služiti i kao pokazatelji za tu svrhu.
(3) Postupak sveobuhvatnog i pravovremenog izvješćivanja država članica o relevantnim podacima neophodno je za praćenje, preispitivanje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na željene ciljeve kako bi se prikupile informacije za buduće evaluacije zakonodavstva u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.49. Primjereno je dodati odredbe u nekoliko zakonodavnih akata u sektoru okoliša u svrhu njihove buduće evaluacije, na temelju podataka prikupljenih tijekom provedbe, koji su po mogućnosti dopunjeni dodatnim znanstvenim i analitičkim podacima. U tom kontekstu postoji potreba za relevantnim podacima koji će omogućiti bolju procjenu učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti zakonodavstva Unije te njegove dodane vrijednosti za EU, pa je stoga nužno osigurati prikladne mehanizme izvješćivanja koji mogu i donositeljima odluka i općoj javnosti služiti i kao pokazatelji za tu svrhu.
_________________
_________________
49SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
49SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5.
(5) U skladu s evaluacijom Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća50 potrebno je racionalizirati rokove izvješćivanja u pogledu karata buke i akcijskih planova kako bi se ostavilo dovoljno vremena za javno savjetovanje o akcijskim planovima. U tu se svrhu rok za preispitivanje ili reviziju akcijskih planova produljuje, i to samo jednom, za godinu dana tako da rok za sljedeći seriju (četvrtu seriju) akcijskih planova nije 18. srpnja 2023. nego 18. srpnja 2024. Stoga, nakon četvrte serije države članice imat će dvije godine, umjesto jedne godine kao što je trenutačno slučaj, da nakon izrade karata buke završe preispitivanje ili reviziju akcijskih planova. Kod sljedećih serija akcijskih planova preispitivanje ili revizija ponovno će se provoditi u petogodišnjim ciklusima. Osim toga, kako bi se bolje ispunili ciljevi Direktive 2002/49/EZ te osigurala osnova za razvoj mjera na razini Unije, države članice trebale bi izvješćivati elektroničkim putem. Potrebno je i povećati sudjelovanje javnosti zahtijevanjem da određene informacije budu javno dostupne, uz istodobno usklađivanje te obveze s ostalim zakonodavstvom Unije, kao što je Direktiva 2007/2/EZ, bez udvostručavanja praktičnih zahtjeva.
(5) U skladu s evaluacijom Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća50 potrebno je racionalizirati rokove izvješćivanja u pogledu karata buke i akcijskih planova kako bi se ostavilo dovoljno vremena za javno savjetovanje o akcijskim planovima. U tu se svrhu rok za preispitivanje ili reviziju akcijskih planova produljuje, i to samo jednom, za godinu dana tako da rok za sljedeći seriju (četvrtu seriju) akcijskih planova nije 18. srpnja 2023. nego 18. srpnja 2024. Stoga, nakon četvrte serije države članice imat će dvije godine, umjesto jedne godine kao što je trenutačno slučaj, da nakon izrade karata buke završe preispitivanje ili reviziju akcijskih planova. Kod sljedećih serija akcijskih planova preispitivanje ili revizija ponovno će se provoditi u petogodišnjim ciklusima. Osim toga, kako bi se bolje ispunili ciljevi Direktive 2002/49/EZ te osigurala osnova za razvoj mjera na razini Unije, države članice trebale bi izvješćivati elektroničkim putem. Potrebno je i povećati sudjelovanje javnosti zahtijevanjem da sveobuhvatne, točne i usporedive informacije budu javno dostupne, uz istodobno usklađivanje te obveze s ostalim zakonodavstvom Unije, kao što je Direktiva 2007/2/EZ, bez udvostručavanja praktičnih zahtjeva.
_________________
_________________
50 Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002.).
50 Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002.).
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.
(7) Na temelju izvješća Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi Direktive 2007/2/EZ i evaluacije u okviru programa REFIT52, a radi pojednostavnjenja provedbe Direktive i smanjenja administrativnog opterećenja povezanog s praćenjem koje provode države članice, primjereno je više ne zahtijevati od država članica da Komisiji šalju trogodišnja izvješća i od Komisije da podnosi sažeto izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, jer je provjera prikladnosti izvješćivanja potvrdila da ta izvješća imaju ograničenu primjenu53.
(7) Na temelju izvješća Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi Direktive 2007/2/EZ i evaluacije u okviru programa REFIT52, a radi pojednostavnjenja provedbe Direktive i smanjenja administrativnog opterećenja povezanog s praćenjem koje provode države članice, primjereno je više ne zahtijevati od država članica da Komisiji šalju trogodišnja izvješća i od Komisije da podnosi sažeto izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, jer je provjera prikladnosti izvješćivanja potvrdila da ta izvješća imaju ograničenu primjenu53. Komisija bi ipak trebala nastaviti s redovitom evaluacijom te Direktive i učiniti je javno dostupnom.
(9) Potrebno je izmijeniti obveze izvješćivanja utvrđene u člancima 43., 54. i 57. Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća56. Te odredbe uključuju, u cilju poboljšanja transparentnosti i smanjenja administrativnog opterećenja, uspostavu središnje baze podataka za netehničke sažetke projekata i s njima povezane retroaktivne ocjene koja ima otvoren pristup i može se pretraživati, dodjeljivanje provedbenih ovlasti Komisiji za utvrđivanje zajedničkog formata za dostavljanje netehničkih sažetaka projekata i s njima povezanih retroaktivnih ocjena, informacije o provedbi te uvođenje, umjesto trogodišnjeg statističkog izvješćivanja koje provodi Komisija, zahtjeva za uspostavu dinamičke središnje baze podataka na poslužitelju Komisije te godišnje objavljivanje informacija.
(9) Potrebno je izmijeniti obveze izvješćivanja utvrđene u člancima 43., 54., 57. i 58. Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća56. Te odredbe uključuju, u cilju poboljšanja transparentnosti i smanjenja administrativnog opterećenja, uspostavu središnje baze podataka za netehničke sažetke projekata i s njima povezane retroaktivne ocjene koja ima otvoren pristup i može se pretraživati, dodjeljivanje provedbenih ovlasti Komisiji za utvrđivanje zajedničkog formata za dostavljanje netehničkih sažetaka projekata i s njima povezanih retroaktivnih ocjena, informacije o provedbi te uvođenje, umjesto trogodišnjeg statističkog izvješćivanja koje provodi Komisija, zahtjeva za uspostavu dinamičke središnje baze podataka na poslužitelju Komisije te godišnje objavljivanje informacija. U svjetlu izvješća Komisije iz 2017.56a potrebno je ponovno razmotriti odredbu o preispitivanju te Direktive kako je utvrđeno u članku 58. u svrhu buduće revizije.
__________________
__________________
56 Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
56 Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
56.a Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija u skladu s člankom 58. Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, COM (2017) 0631.
(14 a) Sukladno tomu trebalo bi stoga izmijeniti direktive 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbe (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbe (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005.
Amandman 10 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova) Direktiva 86/278/EEZ Članak 2. – stavak 1. – točka da (nova)
-1. U članku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(da) usluge prostornih podataka”: znači djelatnosti koje se putem računalne aplikacije mogu izvršavati na prostornim podacima koji su sadržani u skupovima prostornih podataka ili na povezanim metapodacima kako su definirani u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*;
__________________
* Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).”.
Amandman 11 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka -1.a (nova) Direktiva 86/278/EEZ Članak 2. – stavak 1. – točka db (nova)
-1.a U članku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(db) skup prostornih podataka”: znači odrediva zbirka prostornih podataka kako je definirano u članku 3. stavku 3. Direktive 2007/2/EZ.”.
Amandman 12 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 86/278/EEZ Članak 10. – stavak 1. – točka d
(d) imena i adrese korisnika mulja i mjesta na kojima će se mulj upotrebljavati;
Briše se.
Amandman 13 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 1. Direktiva 86/278/EEZ Članak 10. – stavak 1. – točka e
(e) sve ostale informacije u pogledu prijenosa i provedbe ove Direktive koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 17.
Usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* upotrebljavaju se za predstavljanje skupova prostornih podataka sadržanih u informacijama zabilježenima u tim evidencijama.
Usluge prostornih podataka upotrebljavaju se za predstavljanje skupova prostornih podataka sadržanih u informacijama zabilježenima u tim evidencijama.
Evidencije iz stavka 1. stavljaju se na raspolaganje javnosti za svaku kalendarsku godinu, u roku od tri mjeseca od isteka relevantne kalendarske godine, u konsolidiranom formatu kako je utvrđen u Prilogu Odluci Komisije 94/741/EZ** ili drugom formatu osiguranom u skladu s člankom 17.
Evidencije iz stavka 1. stavljaju se na raspolaganje javnosti za svaku kalendarsku godinu, u roku od tri mjeseca od isteka relevantne kalendarske godine, u konsolidiranom formatu kako je utvrđen u Prilogu Odluci Komisije 94/741/EZ** ili drugom formatu osiguranom u skladu s člankom 17. te su lako dostupne.
Komisija je ovlaštena odrediti, putem provedbenog akta, format u skladu s kojim države članice trebaju pružati informacije o provedbi Direktive 86/278/EEZ kako je propisano člankom 10. ove Direktive. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. Na temelju podataka koje države članice stavljaju na raspolaganje u skladu s člancima 10. i 17. službe Komisije objavljuju pregled na razini Unije koji sadržava i karte.
Komisija je ovlaštena odrediti, putem provedbenog akta, format u skladu s kojim države članice trebaju pružati informacije o provedbi Direktive 86/278/EEZ kako je propisano člankom 10. ove Direktive. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. Na temelju podataka koje države članice stavljaju na raspolaganje u skladu s člancima 10. i 17. službe Komisije objavljuju pregled na razini Unije koji sadržava i karte. U svjetlu tih podataka, Komisija prema potrebi također dostavlja prikladne prijedloge za povećanu zaštitu tla i okoliša.
2. Države članice osiguravaju da informacije iz strateških karata buke i sažetaka akcijskih planova, kako je navedeno u Prilogu VI., budu poslane Komisiji u roku od šest mjeseci od datuma utvrđenog u članku 7. odnosno u članku 8. U tu svrhu države članice samo dostavljaju informacije elektroničkim putem u repozitorij podataka koji će biti uspostavljen u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 3. Ako država članica želi ažurirati informacije, prilikom dostavljanja ažuriranih informacija u repozitorij podataka mora opisati razlike između ažuriranih i izvornih informacija te razloge za ažuriranje.
2. Države članice osiguravaju da informacije iz strateških karata buke i sažetaka akcijskih planova, kako je navedeno u Prilogu VI., budu poslane Komisiji u roku od šest mjeseci od datuma utvrđenog u članku 7. odnosno u članku 8. U tu svrhu države članice samo dostavljaju informacije elektroničkim putem u obvezni repozitorij podataka. Ako država članica želi ažurirati informacije, prilikom dostavljanja ažuriranih informacija u repozitorij podataka mora opisati razlike između ažuriranih i izvornih informacija te razloge za ažuriranje.
4.a U članku 10., nakon stavka 2. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 12.a kako bi dopunila ovu Direktivu u pogledu uspostave obveznog repozitorija podataka iz stavka 2. i detaljnih pravila mehanizma za digitalnu razmjenu informacija radi razmjene informacija iz strateških karata buke i sažetaka akcijskih planova.”
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10 stavka 2.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 2.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016*.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 2.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
__________________
* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.
Amandman 20 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka 5. Direktiva 2002/49/EZ Prilog VI. – točka 3.
5. u Prilogu VI. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:
5. u Prilogu VI. točka 3. briše se.
3. Mehanizam za razmjenu informacija
Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš razvija obvezni mehanizam za digitalnu razmjenu informacija radi dijeljenja informacija iz strateških karata buke i sažetaka akcijskih planova, kako je navedeno u članku 10. stavku 2. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 3.
„16.a „usluge prostornih podataka” znači djelatnosti koje se putem računalnog programa mogu izvršavati na prostornim podacima koji su sadržani u skupovima prostornih podataka ili na povezanim metapodacima kako su definirani u Direktivi 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*;
__________________
* Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).”.
Države članice osiguravaju da su odgovarajuće i ažurirane informacije, barem o prijetećim opasnostima od štete, dostupne javnosti putem interneta u formatu otvorenih podataka, u skladu s Prilogom VI. ovoj Direktivi i člankom 7. stavkom 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*. Za svaki se incident moraju navesti barem informacije navedene u Prilogu VI. ovoj Direktivi.
1. Države članice osiguravaju da su odgovarajuće i ažurirane informacije, barem o prijetećim opasnostima od štete, dostupne javnosti i Komisiji putem interneta u formatu otvorenih podataka, u skladu s Prilogom VI. ovoj Direktivi i člankom 7. stavkom 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*. Za svaki se incident moraju navesti barem informacije navedene u Prilogu VI. ovoj Direktivi.
1.a Komisija u skladu s člankom 18.a donosi delegirani akt radi izmjene Priloga VI. ovoj Direktivi u pogledu detaljnih kriterija prema kojima se klasificiraju razmjeri i vrsta štete u okolišu.
2. Usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća** upotrebljavaju se za predstavljanje skupova prostornih podataka, kao što su prostorne lokacije incidenata, obuhvaćenih informacijama iz stavka 1. ovog članka.
2. Usluge prostornih podataka upotrebljavaju se za predstavljanje skupova prostornih podataka, kao što su prostorne lokacije incidenata, obuhvaćenih informacijama iz stavka 1. ovog članka.
3. Na temelju podataka koje države članice stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. službe Komisije objavljuju pregled na razini Unije koji sadržava i karte.
3. Na temelju podataka koje države članice stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. službe Komisije objavljuju pregled na razini Unije koji sadržava i karte te ga redovito ažuriraju.
4. Komisija provodi evaluaciju ove Direktive u redovitim vremenskim razmacima. Evaluacija se, među ostalim, temelji i na sljedećim elementima:
4. Najkasnije 1. siječnja 2022. i najmanje svakih pet godina nakon toga Komisija provodi evaluaciju ove Direktive i njezine provedbe. Evaluacija se objavljuje i temelji se, među ostalim, na sljedećim elementima:
Amandman 27 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2004/35/EZ Članak 18. – stavak 4. – točka ba (nova)
(ba) analizi razvoja i relevantnih promjena u državama članicama.
4.a Komisija pravovremeno obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima evaluacije iz stavka 4. i prema potrebi predstavlja odgovarajuće zakonodavne prijedloge.
4.b Pri evaluaciji iz stavka 4. također se razmatra proširenje definicije „štete u okolišu” kako je definirana u članku 2. stavku 1. i područja primjene ove Direktive u cilju uključivanja štete za zdravlje ljudi kako bi se obuhvatila i šteta za zrak, koja može predstavljati veliki zdravstveni rizik.
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja delegiranih akata kako je utvrđeno u članku 18. stavku 1.a, na neodređeno vrijeme od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 1.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016*.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 1.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”
__________________
* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.
Amandman 31 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka 3. Direktiva 2004/35/EZ Prilog VI. – točka 1. – uvodni dio
Informacije iz članka 18. stavka 1. odnose se na emisije, događaje i incidente koji uzrokuju štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete, a za svaki od slučajeva navode se sljedeće informacije i podaci:
Informacije iz članka 18. stavka 1. obuhvaćaju popis emisija, događaja i incidenta koji uzrokuju štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete, a za svaki od slučajeva navode se sljedeće informacije i podaci:
Amandman 32 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka 3. Direktiva 2004/35/EZ Prilog VI. – točka 7. – podtočka ca (nova)
(ca) relevantnim sudskim postupcima;
Amandman 33 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka aa (nova) Direktiva 2007/2/EZ Članak 21. – stavak 2. – točka ca (nova)
(aa) u stavku 2. umeće se sljedeća točka:
„(ca) analize razvoja infrastrukture za INSPIRE u državama članicama;”;
Komisija provodi evaluaciju ove Direktive u redovitim vremenskim razmacima. Evaluacija se, među ostalim, temelji i na sljedećim elementima:
Najkasnije 1. siječnja 2022. i najmanje svakih pet godina nakon toga Komisija provodi evaluaciju ove Direktive i njezine provedbe te je javno objavljuje. Evaluacija se, među ostalim, temelji i na sljedećim elementima:
Komisija pravovremeno obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima evaluacije iz stavka 2. i prema potrebi predstavlja odgovarajuće zakonodavne prijedloge.
1. Države članice svakih šest godina, istodobno s izvješćem izrađenim u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 92/43/EEZ*, prosljeđuju Komisiji izvješće o provedbi mjera koje se poduzimaju na temelju ove Direktive te o glavnim učincima tih mjera. To izvješće posebno sadržava informacije o stanju i trendovima u pogledu vrsta divljih ptica koje su zaštićene ovom Direktivom, opasnostima koje im prijete i pritiscima na njih, poduzetim mjerama za njihovo očuvanje te doprinosu mreže posebnih zaštićenih područja ostvarenju ciljeva utvrđenih člankom 2. ove Direktive.”;
1. Države članice svakih šest godina, istodobno s izvješćem izrađenim u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 92/43/EEZ*, prosljeđuju Komisiji izvješće o provedbi mjera koje se poduzimaju na temelju ove Direktive te o glavnim učincima tih mjera. To izvješće dostupno je javnosti i posebno sadržava informacije o stanju i trendovima u pogledu vrsta divljih ptica koje su zaštićene ovom Direktivom, opasnostima koje im prijete i pritiscima na njih, poduzetim mjerama za njihovo očuvanje te doprinosu mreže posebnih zaštićenih područja ostvarenju ciljeva utvrđenih člankom 2. ove Direktive.
Na temelju podataka koje dostave države članice službe Komisije objavljuju pregled na razini Unije.
Najkasnije šest mjeseci nakon što države članice dostave podatke navedene u drugom podstavku, službe Komisije objavljuju i redovno ažuriraju pregled na razini Unije na temelju tih podataka.
4. Komisija utvrđuje zajednički format za dostavljanje informacija iz stavaka 1., 2. i 3. te sadržaj tih informacija u skladu s regulatornim postupkom iz članka 56. stavka 3.
4. Komisija utvrđuje zajednički format za dostavljanje informacija iz stavaka 1., 2. i 3. te sadržaj tih informacija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 56. stavka 3.
2. Države članice svake godine elektroničkim prijenosom dostavljaju Komisiji izvješće koje sadržava sve podatke iz članka 5. stavaka 1. i 2., u formatu i do datuma koji Komisija utvrđuje provedbenim aktima u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. Datum izvješćivanja u svakom je slučaju najkasnije devet mjeseci nakon isteka izvještajne godine.
2. Države članice najkasnije 31. ožujka svake godine elektroničkim prijenosom dostavljaju Komisiji izvješće koje sadržava sve podatke iz članka 5. stavaka 1. i 2., u formatu koji Komisija utvrđuje provedbenim aktima u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. Datum izvješćivanja u svakom je slučaju najkasnije devet mjeseci nakon isteka izvještajne godine.
1. Države članice svake godine do 30. travnja stavljaju na raspolaganje javnosti i Komisiji informacije o primjeni ove Uredbe tijekom prethodne kalendarske godine. Komisija može provedbenim aktima utvrditi format i postupak u skladu s kojim države članice stavljaju takve informacije na raspolaganje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
1. Države članice svake godine najkasnije do 30. travnja stavljaju na raspolaganje javnosti i Komisiji informacije o primjeni ove Uredbe tijekom prethodne kalendarske godine. Komisija može provedbenim aktima utvrditi format i postupak u skladu s kojim države članice stavljaju takve informacije na raspolaganje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
3. Komisija do 3. prosinca 2015. te svakih šest godina nakon toga preispituje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe na temelju informacija o primjeni ove Uredbe i iskustva u njezinoj primjeni, među ostalim i u odnosu na sprečavanje stavljanja u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. Ona posebno uzima u obzir administrativne posljedice za mala i srednja poduzeća te proizvode na koje se Uredba odnosi. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima preispitivanja te prema potrebi prilaže tim izvješćima odgovarajuće zakonodavne prijedloge.
3. Komisija do 3. prosinca 2021. te svakih pet godina nakon toga preispituje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe na temelju informacija o primjeni ove Uredbe i iskustva u njezinoj primjeni, među ostalim i u odnosu na sprečavanje stavljanja u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. Ona posebno uzima u obzir administrativne posljedice za mala i srednja poduzeća te proizvode na koje se Uredba odnosi. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima preispitivanja te prema potrebi prilaže tim izvješćima odgovarajuće zakonodavne prijedloge.
1. Države članice svake godine do 30. travnja stavljaju na raspolaganje javnosti i Komisiji informacije o primjeni ove Uredbe tijekom prethodne kalendarske godine.
1. Države članice svake godine najkasnije do 30. travnja stavljaju na raspolaganje javnosti i Komisiji informacije o primjeni ove Uredbe tijekom prethodne kalendarske godine.
Komisija do prosinca 2021. te svakih šest godina nakon toga preispituje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe na temelju informacija o primjeni ove Uredbe i iskustva u njezinoj primjeni. Pri tome treba uzeti u obzir napredak u provođenju dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima preispitivanja te prema potrebi prilaže tim izvješćima odgovarajuće zakonodavne prijedloge za poboljšanje FLEGT sustava za izdavanje dozvola.
Komisija do prosinca 2021. te svakih pet godina nakon toga preispituje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe na temelju informacija o primjeni ove Uredbe i iskustva u njezinoj primjeni. Pri tome uzima u obzir napredak u provođenju dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima preispitivanja svakih pet godina te prema potrebi prilaže tim izvješćima odgovarajuće zakonodavne prijedloge za poboljšanje FLEGT sustava za izdavanje dozvola.
Amandman 48 Prijedlog uredbe Članak 10. – stavak 1. – točka 1. Uredba (EZ) br. 338/97 Članak 15. – stavak 4. – točka c
(c) Ne dovodeći u pitanje članak 20., upravna tijela država članica moraju godinu dana prije zasjedanja Konferencije stranaka Konvencije dostaviti Komisiji sve informacije koje se odnose na relevantno prethodno razdoblje, a koje su potrebne za sastavljanje izvješća iz članka VIII. stavka 7. točke (b) Konvencije i jednakovrijedne informacije o odredbama ove Uredbe koje su izvan područja primjene Konvencije. Informacije koje se dostavljaju kao i oblik u kojemu se predstavljaju propisuje Komisija u skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2.
(c) Ne dovodeći u pitanje članak 20., upravna tijela država članica moraju godinu dana prije zasjedanja Konferencije stranaka Konvencije dostaviti Komisiji sve informacije koje se odnose na relevantno prethodno razdoblje, a koje su potrebne za sastavljanje izvješća iz članka VIII. stavka 7. točke (b) Konvencije i jednakovrijedne informacije o odredbama ove Uredbe koje su izvan područja primjene Konvencije. Oblik u kojemu se predstavljaju informacije propisuje Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
"2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”.
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca. U pogledu zadataka Odbora navedenih u točkama 1. i 2. članka 19., Komisija usvaja predložene mjere, ako tri mjeseca nakon dana obraćanja Vijeću ono ne donese odluku.
Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0324/2018).
Uloga financijskoga sudjelovanja radnika u poticanju zaposlenosti i ponovnom aktiviranju nezaposlenih
137k
56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2018. o ulozi financijskog sudjelovanja radnika u poticanju zaposlenosti i ponovnom aktiviranju nezaposlenih (2018/2053(INI))
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 3. stavak 3.,
– uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim EU mora poticati visoku razinu zaposlenosti, zajamčiti adekvatnu socijalnu zaštitu, suzbijati društvenu isključenost i osigurati visoku razinu obrazovanja, osposobljavanja i zaštite ljudskog zdravlja,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća donesene 7. prosinca 2015. o promicanju socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Dugoročno financiranje europskog gospodarstva” (COM(2014)0168),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. prosinca 2012. naslovljenu „Akcijski plan: Europsko pravo društava i korporativno upravljanje – moderni pravni okvir za angažiranije dioničare i održiva društva”(COM(2012)0740),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada(1),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. lipnja 2008. naslovljenu „Počnimo od malih – Akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394) i programe rada Komisije za 2008. i 2009.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. ožujka 2006. naslovljenu „Provedba Lisabonskog programa Zajednice za rast i radna mjesta: Prijenos poduzeća – Kontinuitet kroz novi početak” (COM(2006)0117),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2002. naslovljenu „Okvir za promicanje financijskog sudjelovanja radnika (COM(2002)0364) i rezoluciju Parlamenta od 5. lipnja 2003. o toj temi(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. listopada 2010. o financijskom sudjelovanju radnika u Europi,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. siječnja 2013. o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(3),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. siječnja 2014. o financijskom sudjelovanju zaposlenika u prihodima društava(4) i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (2013/2127(INI)),
– uzimajući u obzir studiju o financijskom sudjelovanju radnika u prihodima poduzeća (engl. Employee financial participation in companies’ proceeds), čiju je izradu zatražio Odbor Parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja i koja je objavljena u rujnu 2012.,
– uzimajući u obzir preispitivanje akcijskog plana za uniju tržišta kapitala provedeno sredinom provedbenog razdoblja i objavljeno 8. lipnja 2017. (COM(2017)0292),
– uzimajući u obzir pilot-projekt Komisije nazvan „Promicanje radničkog vlasništva i sudjelovanja radnika”, čija je konačna verzija objavljena 2014.,
– uzimajući u obzir četvrto izvješće o promicanju sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća (PEPPER IV.) pod naslovom „Usporedba sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća u državama članicama Europske unije i državama kandidatkinjama”, koje je objavilo Slobodno sveučilište u Berlinu u listopadu 2009.,
– uzimajući u obzir treće izvješće o promicanju sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća (PEPPER III.) pod naslovom „Promicanje sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća u novim državama članicama Europske unije i državama kandidatkinjama”, koje je objavilo Slobodno sveučilište u Berlinu u lipnju 2006.,
– uzimajući u obzir izvješće skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini o transnacionalnim preprekama jačanju financijskog sudjelovanja radnika u transnacionalnim poduzećima od 18. prosinca 2003.,
– uzimajući u obzir drugo izvješće o promicanju sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća (PEPPER II.) pod naslovom „Promicanje sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća (uključujući udio u kapitalu) u državama članicama Europske unije”, koje je objavila Komisija u siječnju 1997. (COM(1996)0697),
– uzimajući u obzir prvo izvješće o promicanju sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća (PEPPER I.) pod naslovom „Promicanje sudjelovanja radnika u dobiti i rezultatima poduzeća”, koje su objavili Komisija i Europski sveučilišni institut u ožujku 1991.,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0293/2018),
A. budući da poslodavci mogu birati između nekoliko modela financijskog sudjelovanja radnika: raspodjela dobiti, pojedinačno vlasništvo radnika nad dionicama, radničko vlasništvo u zadrugarskim modelima i programi radničkog dioničarstva;
B. budući da pojedinačno poduzeće i njegovi radnici moraju pažljivo odabrati najprikladniji model financijskog sudjelovanja radnika, vodeći računa o specifičnim nacionalnim poreznim pravilima i kontekstu sektora, te da će uglavnom ovisiti o veličini, djelatnosti i statusu poduzeća, osobito ako je uvršteno na burzu; budući da nije primjereno razviti sveobuhvatni model uniforman za sve za financijsko sudjelovanje radnika na razini EU-a;
C. budući da se prema podacima europskog istraživanja o poduzećima provedenog 2013.(5) programi financijskog sudjelovanja radnika mogu uvelike razlikovati ovisno o karakteristikama poduzeća; budući da 62 % europskih subjekta upotrebljava neki oblik promjenjive plaće, da podjela dobiti predstavlja 30 %, a plaćanje ovisno o grupnoj uspješnosti 25 %; budući da 5 % subjekata koristi programe dioničarstva; budući da su programi financijskog sudjelovanja radnika zastupljeniji u privatnom sektoru nego u javnom sektoru (uz neke nacionalne iznimke), kao i u određenim gospodarskim sektorima, posebno u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, financija, osiguranja i savjetovanja; budući da je veća vjerojatnost da će programe financijskog sudjelovanja radnika koristiti veća poduzeća nego mala i srednja poduzeća i da su oni zastupljeniji u poduzećima u stranom vlasništvu ili multinacionalnim poduzećima te poduzećima koja se nalaze u gospodarski vodećim ili naprednim regijama(6);
D. budući da su programi radničkog dioničarstva oblik financijskog sudjelovanja radnika u kojima se koristi posrednički subjekt koji može koristiti glasačka prava ili druge oblike upravljanja u ime radnika, koji ih mogu dobrovoljno birati;
E. budući da sustavi financijskog sudjelovanja radnika u kojima radnici sudjeluju u savjetovanju i odlučivanju nose dokazane prednosti(7) i za radnike i za poduzeće, između ostalog i u smislu održivog upravljanja, transparentnosti, socijalnog dijaloga, uzajamnog poštovanja poslodavaca i radnika te drugih aspekata kao što su postupci zapošljavanja, zadržavanje radnika, motivacija, zadovoljstvo radnim mjestom i razvoj vještina kao i ukupni rezultati i profitabilnost;
F. budući da bi sudjelovanje radnika u odlučivanju moglo poboljšati organizacijske rezultate i kvalitetu profesionalnog života radnika te budući da bi moglo služiti kao sredstvo za inovacije na radnom mjestu(8) za promicanje osjećaja sudjelovanja, jačanje protoka informacija u poduzeću i povećanje razine povjerenja između poslodavaca i radnika;
G. budući da sustavi financijskog sudjelovanja radnika zbog svojeg doprinosa poduzećima, uključujući ona male i srednje veličine i tržištu rada mogu pozitivno utjecati na gospodarstva država članica; budući da financijsko sudjelovanje radnika u njihovu poduzeću može doprinijeti zadovoljstvu poslom, osjećaju sudjelovanja, uzajamnom poštovanju između poslodavaca i zaposlenika i ukupnim rezultatima te da može pomoći zaposlenicima da pronađu prilike u svojim matičnim zemljama;
H. budući da bi financijsko sudjelovanje radnika u kontekstu razvoja unije tržišta kapitala EFP-a moglo pridonijeti ciljevima unije tržišta kapitala koji se odnose na uključivi rast i transparentnosti gospodarske aktivnosti; budući da bi financijsko sudjelovanje radnika uz osposobljavanje sudionika koje osiguravaju poduzeća i države članice moglo poboljšati financijsku pismenost građana EU-a, što bi moglo smanjiti njihovu nesklonost ulaganju i potencijalno povećati ulaganja od strane malih ulagatelja;
I. budući da su u okviru europske strategije zapošljavanja i strategije Europa 2020. postavljeni prioriteti koji se odnose na poboljšanje kvalitete radnih mjesta i osiguravanje boljih radnih uvjeta; budući da bi povećano sudjelovanje radnika u financijskim rezultatima poduzeća i davanje boljih nagrada moglo doprinijeti ostvarenju tih ciljeva;
J. budući da financijsko sudjelovanje radnika mora ići ukorak s visokom razinom informacija, osposobljavanjem i savjetovanjem s radnicima kako bi oni bili u potpunosti upoznati s načinom na koji funkcioniraju programi za financijsko sudjelovanje kojima bi se mogli pridružiti, kako bi im se omogućilo da provedu potpuno utemeljenu procjenu mogućih koristi i rizika tih programa, na primjer, u slučaju stečaja društva;
K. budući da bi poslodavci s pomoću financijskog sudjelovanja radnika, poboljšanog socijalnog dijaloga i strateškog donošenja odluka mogli uložiti u mogućnosti razvoja svoje radne snage, doprinoseći time borbi protiv društvene isključenosti i osiguravanju visoke razine izobrazbe;
L. budući da uključivanjem zaposlenika u postupak odlučivanja, ovisno o specifičnosti programa, financijsko sudjelovanje radnika u nekim slučajevima može pomoći poduzećima, uključujući ona male i srednje veličine, u pogledu restrukturiranja i kontinuiteta poslovanja rješavanjem problema nasljeđivanja poduzeća i generacijskog obnavljanja, primjerice u obiteljskim poduzećima;
M. budući da treba imati na umu da financijsko sudjelovanje radnika ima pozitivne i negativne aspekte;
N. budući da financijsko sudjelovanje radnika nosi neke financijske rizike, ali može i djelovati kao sredstvo za ublažavanje šokova, omogućiti dodatke ili druge nagrade te također osigurati da radnici imaju portfelj ušteđenih dionica; budući da programi radničkog dioničarstva posebno mogu biti primjer modela otkupa zaposlenika za poduzeća koja nisu uvrštena na burzu u kojima bi prioritetni otkup poduzeća mogao omogućiti radnicima da potencijalno sačuvaju svoja radna mjesta kada postoji mogućnost otkupa od strane drugog poduzeća;
O. budući da su stoga potrebne mjere kako bi se radnike zaštitilo od rizika od gubitka radnog mjesta i od gubitka uloženog kapitala kada se njihov poslodavac nađe u krizi; budući da se financijsko sudjelovanje radnika ne smije koristiti za ograničavanje socijalnih i radnih prava koje zaposlenici stječu, da ne smije zamijeniti uobičajenu osnovnu plaću, druge oblike primitaka od rada ili doprinosa mirovinskim sustavima te da ne smije biti način prijenosa rizika na radnika ili za nepoštovanje zakona o radu;
P. budući da bi sudjelovanje u financijskom sudjelovanju radnika trebalo ostati dobrovoljno za zaposlenike, posebno one u malim i srednjim poduzećima, i da ne bi smjelo utjecati na njihovu mobilnost na tržištu rada, njihovu socijalnu sigurnost ili pravo na poduzimanje kolektivnih mjera; budući da bi stoga zaposlenici u svakom trenutku trebali imati pristup informacijama o gospodarskom stanju društva, osim poslovnih tajni i poslovno osjetljivih informacija, te bi ih trebalo obavijestiti o prednostima i nedostacima svakog dostupnog sustava financijskog sudjelovanja radnika;
Q. budući da su za promicanje financijskog sudjelovanja radnika koje bi se moglo isplatiti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju ključni fiskalni poticaji s obzirom na to da zemlje koje imaju dugu tradiciju financijskog sudjelovanja radnika ujedno imaju i najrazvijenije sustave radničkog vlasništva i najveće fiskalne prednosti;
R. budući da su aktivne politike zapošljavanja, kao što su podupiranje istinskog samozapošljavanja te standardnog i socijalnog poduzetništva, ključan instrument za ponovnu integraciju nezaposlenih osoba na tržište rada, u skladu s Europskim akcijskim planom za poduzetništvo donesenim u siječnju 2013.;
S. budući da trenutačni Europski socijalni fond promiče socijalno poduzetništvo te socijalno i solidarno gospodarstvo te da bi budući Europski socijalni fond Plus trebao to i dalje činiti; budući da financijsko sudjelovanje radnika može dati vrijedan doprinos razvoju socijalnog i solidarnog gospodarstva, primjerice tako što će ulaganja ili financijska sredstva biti dostupnija;
T. budući da financijsko sudjelovanje radnika može biti dopuna programima EU-a kojima se nastoji poboljšati pristup kapitalu, osobito za mala i srednja poduzeća, kao što su programi COSME, InnovFin i Kreativna Europa i europski strukturni i investicijski fondovi;
U. budući da bi financijsko sudjelovanje radnika moglo biti dopunski alat za Europski fond za prilagodbu globalizaciji, kojim se pomaže osobama koje su izgubile posao zbog velikih strukturnih promjena zbog globalizacije ili gospodarske i financijske krize u odnosu na prekvalifikaciju, osposobljavanje, potporu za samozapošljavanje, pokretanje poslovanja i preuzimanje zaposlenika;
V. budući da bi se smjernicama EU-a za financijsko sudjelovanje radnika državama članicama moglo pomoći u razvoju okvira za programe financijskog sudjelovanja radnika koji bi mogli donijeti koristi i za poslodavce i zaposlenike, kao i na podizanje javne svijesti o financijskom sudjelovanju radnika;
1. poziva Komisiju da razmotri odgovarajuće preporuke kako bi se države članice i poduzeća, posebno ona male i srednje veličine, potaknulo na razvoj i ponudu programa financijskog sudjelovanja radnika i u interesu radnika i poduzeća; ističe da ti programi:
—
trebaju štititi sigurnosti prihoda radnika,
—
ne smiju iskorištavati radnike u kriznim situacijama,
—
ne smiju prenositi poduzetnički rizik na radnike,
—
trebaju jamčiti visoku razinu zaštite za ulaganja radnika;
2. poziva države članice da osiguraju neobvezujuće poticaje, uključujući porezne poticaje kojima se ne poništavaju nacionalna porezna pravila, u skladu s načelima najbolje prakse, kada promiču sustave radničkog vlasništva među poduzećima i radnicima, istodobno podupirući najviše standarde socijalne zaštite za radnike i štiteći njihovo pravo na kolektivno djelovanje;
3. naglašava da se financijsko sudjelovanje radnika treba ugraditi u sustav sudjelovanja radnika, na primjer u odlučivanju poduzeća, među ostalim i preko predstavnika radnika, te da financijsko sudjelovanje radnika ne smije biti zamjena za poštenu i pristojnu plaću niti alternativa za javne mirovine ili zajednički dogovorene mirovinske sustave;
4. poziva Komisiju da provede tzv. akcijski plan u pet točaka uključen u završno izvješće pilot-projekta za promicanje radničkog vlasništva i sudjelovanja radnika iz 2014.;
5. svjestan je povezanosti između nacionalnih zakonodavnih mjera za poticanje sustava financijskog sudjelovanja radnika i broja poduzeća i radnika koji su u njih uključeni;
6. ističe nadnacionalne prepreke s kojima se suočavaju i poduzeća koja takve sustave nude u nekoliko država članica i radnici, a koje se odnose na razlike u zakonodavstvu i rizike dvostrukog oporezivanja koji mogu stvoriti velike administrativne troškove i utjecati na slobodu kretanja radnika, koja ima važnu ulogu u borbi protiv problema nezaposlenosti i jačanju konvergencije i integracije među državama članicama;
7. poziva Komisiju i države članice da u skladu s preporukama iz završnog izvješća o pilot-projektu promicanja radničkog vlasništva i sudjelovanja radnika iz 2014. podignu razinu osviještenosti, iskoriste rezultate istraživačkih projekata i potaknu prekograničnu prenosivost najboljih praksi te da predlože niz jednostavnih, osnovnih i temeljnih modela potpore;
8. poziva Komisiju i države članice da osiguraju posebna mrežne stranice koje bi uključivale ogledne sporazume o podjeli dobiti za mala i srednja poduzeća i vrlo mala poduzeća radi lakše provedbe, kao i informacije o popratnim rizicima i drug relevantni materijal; nadalje poziva Komisiju i države članice da nastave prikupljati podatke o upotrebi i širenju sustava financijskog sudjelovanja te da ispitaju učinak financijskog sudjelovanja na funkcioniranje poduzeća, kvalitetu svojeg rada i zadržavanje radnika, uz pomoć Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta;
9. poziva države članice i Komisiju da pomažu poduzećima koja izraze interes za financijsko sudjelovanje radnika rješenjima i posebnim mjerama potpore kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni i razvojni troškovi povezani s provedbom financijskog sudjelovanja radnika, posebno u malim i srednjim poduzećima, te da potaknu subjekte koji eksternaliziraju, kao što su banke i investicijski fondovi, da predlože jednostavne sustave financijskog sudjelovanja radnika prilagođene toj vrsti poduzeća, osiguravajući pritom da posrednici ne iskorištavaju prednosti najmanjih poduzeća te da nema skrivenih troškova;
10. poziva Komisiju i države članice da potiču financijsko opismenjivanje u cilju osnaživanja građana EU-a i podizanja svijesti o učinku financijskog sudjelovanja radnika;
11. poziva Komisiju i države članice da se zajedno sa socijalnim partnerima, organizacijama za promicanje radničkog vlasništva i drugim dionicima na početku procesa uključe u izradu najprikladnijih okvira za financijsko sudjelovanje radnika, a kada se sustav financijskog sudjelovanja radnika smatra relevantnim, da pregovaraju o njemu za svaki slučaj zasebno vodeći računa veličini i vrsti poduzeća, radnoj snazi i financijskoj situaciji, ali i o nacionalnom zakonodavstvu i nacionalnim praksama;
12. preporučuje pregovaranje o sustavima štednje zaposlenika i alatima na razini pojedinih podružnica kako bi se malim i srednjim poduzećima i vrlo malim poduzećima osigurali standardni sporazumi koje ta poduzeća mogu izravno i praktično provoditi;
13. ističe da bi financijsko sudjelovanje radnika trebalo biti omogućeno za sve radnike bez diskriminacije i bez obzira na dob, spol, nacionalnost, činjenicu radi li na puno radno vrijeme ili na pola radnog vremena i sl.;
14. pridodaje da bi razlikovanje među radnicima moglo biti opravdano kako bi se zadovoljile različite potrebe i različiti interesi radnika, kao što su ograničeni programi dionica rezervirani za rukovoditelje;
15. smatra da bi programi radničkog dioničarstva trebali omogućiti radnicima da koriste svoj račun u programu radničkog dioničarstva za drugu imovinu osim one trenutačnog poslodavca kako bi se ublažio rizik koncentracije, osobito za mala i srednja poduzeća;
16. podsjeća da bi odluka o sudjelovanju u sustavu financijskog sudjelovanja radnika trebala biti potpuno dobrovoljna, što znači da ne bi smjele biti poduzete nikakve mjere protiv radnika ako oni odluče da neće sudjelovati i da bi trebala biti utemeljena na odgovarajućoj izobrazbi i informiranom pristanku radnika koji je sasvim svjestan svojih prava, obveza i rizika, situacije u kojoj se nalazi poduzeće, prednosti i nedostataka svakog sustava, utjecaja sudjelovanja u takvom sustavu na poreze te uvjeta koji se primjenjuju kada osoba napušta poduzeće ili sustav;
17. smatra da financijsko sudjelovanje radnika ne bi smjelo zamijeniti ni umanjiti uobičajenu osnovnu naknadu ili bilo koji drugi oblik doprinosa kao što su doprinosi za socijalno osiguranje, već bi trebalo biti dopuna svim socijalnim i ugovornim pravima, što je preduvjet za provedbu financijskog sudjelovanja radnika;
18. smatra da bi se trebale razviti dodatne veze između financijskog sudjelovanja radnika i socijalnog gospodarstva, osobito s pomoću programa kao što je Kreativna Europa u okviru kojih se nude mikrozajmovi za mala poduzeća i socijalna poduzeća u iznosu do 25 000 EUR;
19. poziva Komisiju i države članice da se pozabave pitanjem rapidnog razvoja tržišta rada i promjena na njemu te izazova u vezi s vještinama, digitalizacijom, automatizacijom, nejednakostima u bogatstvu i rezovima za sustave socijalnog osiguranja te stalno stvaranje novih prilika za potporu i zaštitu radnika te da im se omogući da se razvijaju profesionalno i osobno;
20. naglašava važnost uloge koju financijsko sudjelovanje radnika može imati u poticanju poduzetništva i poduzetničkog duha olakšavanjem istraživanja i pristupa kapitalu, posebno za novoosnovana poduzeća;
21. naglašava da se za mikropoduzeća još ne provode nikakve mjere potpore za radničko dioničarstvo, iako mikropoduzeća imaju važnu ulogu u gospodarstvu većine država članica EU-a;
22. pozdravlja inicijative pod vodstvom glavnih uprava Komisije, kao što su inicijative glavnih uprava EMPL, FISMA i GROW kojima se podupiru zapošljavanje, mala i srednja poduzeća i unija tržišta kapitala, te poziva na usvajanje koordiniranog pristupa za najbolje moguće korištenje dostupnih resursa, podsjećajući da je krajnji korisnik europski građanin;
23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.