– uzimajući u obzir zahtjev objavljen na plenarnoj sjednici od 28. svibnja 2018. za ukidanje imuniteta Steeveu Brioisu, koji je 21. veljače 2018. uputila ministrica pravosuđa Francuske Republike zbog sudske istrage (B-49 2018/00242) pokrenute protiv Steevea Brioisa na Regionalnom sudu u Nanterreu povodom zahtjeva za spajanje predmeta koji je podnijela udruga „Maison des Potes – Maison de l’Égalité”, pri čemu ga se tereti za javno poticanje na rasnu ili vjersku diskriminaciju,
– nakon saslušanja zastupnika Steevea Brioisa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,
– uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,
– uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),
– uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike, izmijenjen Ustavnim zakonom br. 95-880 od 4. kolovoza 1995.,
– uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0349/2018),
A. budući da je javni tužitelj Žalbenog suda u Versaillesu zatražio ukidanje zastupničkog imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Steeveu Brioisu u vezi s tužbom za navodno kazneno djelo;
B. budući da se ukidanje imuniteta Steeveu Brioisu odnosi na navodno kazneno djelo javnog poticanja na diskriminaciju na temelju nacionalnosti, rase ili vjerske pripadnosti u usmenom ili pismenom obliku ili korištenjem slika ili elektroničkih javnih objava nepoznate osobe ili osoba, što je u okviru francuskog prava kazneno djelo u skladu s člankom 24. stavkom 8., člankom 23. stavkom 1. i člankom 42. Zakona od 29. srpnja 1881. i člankom 93. stavkom 3. Zakona br. 82-652 od 29. srpnja 1982., za koje su utvrđene kazne u članku 24., stavcima 8., 10., 11. i 12. Zakona od 29. srpnja 1881., i članku 121. stavku 7. francuskog Kaznenog zakona;
C. budući da je sudska istraga protiv Steevea Brioisa otvorena kao odgovor na građansku tužbu koju je 22. svibnja 2014. podnijela udruga „Maison des Potes – Maison de l’Égalité”;
D. budući da je tužba podignuta zbog izjave dane u brošuri „Petit guide pratique de l’élu municipal Front national” (Priručnik za lokalne vijećnike u stranci Front National), objavljenoj 19. rujna 2013. i postavljenoj na službenu internetsku stranicu stranke Front National 30. studenoga 2013., kojima se svi članovi stranke Front National izabrani na položaj lokalnog vijećnika na izborima održanima 23. i 30. ožujka 2014. potiču na to da na prvoj sjednici novog lokalnog vijeća izdaju preporuku da se pri dodjeljivanju socijalnih stanova prednost daje francuskim državljanima („priorité nationale”);
E. budući da se prema francuskom pravu kriminalna odgovornost može pripisati i drugima, a ne samo autoru publikacije;
F. budući da je tijekom istrage tadašnji direktor za publikacije u stranci Front National izjavio da su dotični priručnik sastavile službe glavnog tajništva; budući da je u to vrijeme Steeve Briois obnašao dužnost glavnog tajnika;
G. budući da su nadležna tijela zatražila ukidanje imuniteta Steeveu Brioisu radi provođenja prvog ispitivanja dotičnog zastupnika u vezi s optužbama koje su podnesene protiv njega;
H. budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na području svoje države imaju imunitet koji se dodjeljuje zastupnicima u parlamentu te države;
I. budući da se u članku 26. Ustava Francuske Republike navodi da se zastupnici u francuskom parlamentu ne mogu kazneno goniti, da se protiv njih ne može voditi istraga, da se ne mogu uhititi ni pritvoriti te da se protiv njih ne može pokrenuti sudski postupak zbog izraženih mišljenja ili glasovanja tijekom obnašanja službene dužnosti;
J. budući da opseg imuniteta dodijeljenog zastupnicima u francuskom parlamentu zapravo odgovara opsegu imuniteta dodijeljenog zastupnicima u Europskom parlamentu na temelju članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije; budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi imao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mora iznijeti mišljenje pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita;
K. budući da Steeve Briois nije bio zastupnik u Europskom parlamentu kada se navodno kazneno djelo dogodilo, odnosno 19. rujna i 30. studenog 2013., međutim, navodno uvredljivi materijali bili su i dalje dostupni svima koji su im htjeli pristupiti 23. lipnja i 2. listopada 2014.;
L. budući da je jasno da optužbe nisu povezane s položajem Steevea Brioisa kao zastupnika u Europskom parlamentu, već se odnose isključivo na nacionalno ili regionalno djelovanje, s obzirom na to da su izjave bile upućene budućim članovima lokalnih vijeća i povezane s lokalnim izborima održanima 23. i 30. ožujka 2014.;
M. budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;
N. budući da ne postoji razlog za sumnju da se sudskim postupkom pokrenutim nakon tužbe koju je udruga „Maison des Potes – Maison de l’Égalité” podnijela prije stupanja Steevea Brioisa na položaj zastupnika u Europskom parlamentu pokušava ometati njegov parlamentarni rad (fumus persecutionis);
1. odlučuje ukinuti imunitet Steeveu Brioisu;
2. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora ministrici pravosuđa Francuske Republike i Steveeu Brioisu.
Presuda Suda od 12. svibnja 1964.,Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
Zahtjev za ukidanje imuniteta Sophie Montel
122k
50k
Odluka Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Sophie Montel (2018/2076(IMM))
– uzimajući u obzir zahtjev objavljen na plenarnoj sjednici 28. svibnja 2018. za ukidanje imuniteta Sophie Montel, koji je 21. veljače 2018. proslijedila ministrica pravosuđa Francuske Republike zbog sudske istrage (B-49 2018/00243) pokrenute protiv Sophie Montel na Regionalnom sudu u Nanterreu na temelju zahtjeva udruge „Maison des potes – Maison de l’égalité” za spajanje predmeta u vezi s javnim poticanjem na rasnu ili vjersku diskriminaciju,
– nakon saslušanja Sophie Montel u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,
– uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,
– uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),
– uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike, izmijenjen Ustavnim zakonom br. 95-880 od 4. kolovoza 1995.,
– uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0350/2018),
A. budući da je državni odvjetnik Žalbenog suda u Versaillesu zatražio ukidanje zastupničkog imuniteta zastupnice u Europskom parlamentu Sophie Montel u vezi sa sudskim postupkom za navodno kazneno djelo;
B. budući da se ukidanje imuniteta Sophie Montel odnosi na navodno kazneno djelo javnog poticanja na diskriminaciju na temelju nacionalnosti, rase ili vjerske pripadnosti u usmenom ili pismenom obliku ili korištenjem slika ili elektroničkih javnih objava nepoznate osobe ili osoba, što je u okviru francuskog prava kazneno djelo u skladu s člankom 24. stavkom 8., člankom 23. stavkom 1. i člankom 42. Zakona od 29. srpnja 1881. te člankom 93. stavkom 3. Zakona br. 82 – 652 od 29. srpnja 1982., za koje su utvrđene kazne u članku 24., stavcima 8., 10., 11. i 12. Zakona od 29. srpnja 1881. i članku 121. stavku 7. francuskog Kaznenog zakona;
C. budući da je sudska istraga protiv Sophie Montel otvorena kao odgovor na građansku tužbu koju je 22. svibnja 2014. podnijela udruga „Maison des Potes – Maison de l’Égalité”;
D. budući da je tužba podignuta zbog izjave dane u brošuri „Petit guide pratique de l’élu municipal Front national” (Priručnik za lokalne vijećnike u stranci Front National), objavljenoj 19. rujna 2013. i postavljenoj na službenu internetsku stranicu stranke Front National 30. studenoga 2013., kojima se svi članovi stranke Front National izabrani na položaj lokalnog vijećnika na izborima održanima 23. i 30. ožujka 2014. potiču na to da na prvoj sjednici novog lokalnog vijeća izdaju preporuku da se pri dodjeljivanju socijalnih stanova prednost daje francuskim državljanima („priorité nationale”);
E. budući da se prema francuskom pravu kriminalna odgovornost može pripisati i drugima, a ne samo autoru publikacije;
F. budući da je tijekom istrage tadašnji direktor za publikacije u stranci Front National izjavio da su dotični priručnik sastavile službe glavnog tajništva; budući da je Sophie Montel u to vrijeme bila odgovorna za koordinaciju izabranih predstavnika u glavnom tajništvu;
G. budući da su nadležna tijela zatražila ukidanje imuniteta Sophie Montel radi provođenja prvog ispitivanja dotične zastupnice u vezi s optužbama koje su podnesene protiv nje;
H. budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na području svoje države imaju imunitet koji se dodjeljuje zastupnicima u parlamentu te države;
I. budući da se u članku 26. Ustava Francuske Republike navodi da se zastupnici u francuskom parlamentu ne mogu kazneno goniti, da se protiv njih ne može voditi istraga, da se ne mogu uhititi ni pritvoriti te da se protiv njih ne može pokrenuti sudski postupak zbog izraženih mišljenja ili glasovanja tijekom obnašanja službene dužnosti;
J. budući da opseg imuniteta dodijeljenog zastupnicima u francuskom parlamentu zapravo odgovara opsegu imuniteta dodijeljenog zastupnicima u Europskom parlamentu na temelju članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije; budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi imao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mora iznijeti mišljenje pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita;
K. budući da Sophie Montel nije bila zastupnica u Europskom parlamentu kada se navodno kazneno djelo dogodilo, odnosno 19. rujna i 30. studenog 2013., međutim, da su navodno uvredljivi materijali bili i dalje dostupni svima koji su im htjeli pristupiti 23. lipnja i 2. listopada 2014.;
L. budući da je jasno da optužbe nisu povezane s položajem Sophie Montel kao zastupnice u Europskom parlamentu, već se odnose isključivo na njezino nacionalno ili regionalno političko djelovanje, s obzirom na to da su izjave bile upućene budućim članovima lokalnih vijeća i povezane s lokalnim izborima održanima 23. i 30. ožujka 2014.;
M. budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem zastupnice u Europskom parlamentu pri obnašanju dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;
N. budući da nema razloga za sumnju da se sudskim postupkom pokrenutim na temelju tužbe koju je udruga „Maison des potes – Maison de l’égalité” podnijela prije stupanja Sophie Montel na položaj zastupnice u Europskom parlamentu pokušava opstruirati njezin parlamentarni rad (fumus persecutionis);
1. odlučuje ukinuti imunitet Sophie Montel;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora odmah proslijedi ministrici pravosuđa Francuske Republike i Sophie Montel.
Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
Zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Kyrtsosu
118k
49k
Odluka Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Georgiosu Kyrtsosu (2018/2041(IMM))
– uzimajući u obzir zahtjev koji je objavljen na plenarnoj sjednici 14. ožujka 2018. za ukidanje parlamentarnog imuniteta Georgiosu Kyrtsosu i koji je 27. veljače 2018. uputio zamjenik glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike u vezi s optužbama za neisplaćivanje uskršnjeg dodatka na plaću od 986,46 EUR (dokument br. AVM O 2017/6101),
– nakon saslušanja Georgiosa Kyrtsosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,
– uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,
– uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),
– uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,
– uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0351/2018),
A. budući da je Ured državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Georgiosu Kyrtsosu u vezi s mogućom tužbom za navodno kazneno djelo;
B. budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na teritoriju svoje države imaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;
C. budući da se prema članku 62. Ustava Helenske Republike zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;
D. budući da je Georgios Kyrtsos, kao zakonski predstavnik (predsjednik i glavni izvršni direktor) društva KMP Publishing House Ltd i Free Sunday Publishing House Ltd, 26. srpnja 2005. zaposlio svog bivšeg zaposlenika u ime KMP Publishing House Ltd u obama društvima na položaj umjetničkog direktora sklapanjem ugovora o radu;
E. budući da je Georgios Kyrtsos optužen za neisplaćivanje uskršnjeg dodatka na plaću od 986,46 EUR bivšem zaposleniku 27. travnja 2016. kršeći tako Zakon o izvanrednom stanju br. 690/1945, koji je zamijenjen člankom 8. stavkom 1. Zakona 236/95, što predstavlja kazneno djelo na temelju članka 28. Zakona br. 3996/2011 u vezi sa Zajedničkom ministarskom odlukom 19040/1981;
F. budući da navodno kazneno djelo očito nema nikakve veze s funkcijom Georgiosa Kyrtsosa kao zastupnika u Europskom parlamentu, nego je prvenstveno povezano s njegovim bivšim položajem direktora dvaju novinskih društva;
G. budući da taj slučaj kaznenog gonjenja nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;
H. budući da nema osnove za pretpostavku da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti zastupnika (fumus persecutionis);
1. odlučuje ukinuti imunitet Georgiosu Kyrtsosu;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora odmah proslijedi grčkim nadležnim tijelima i Georgiosu Kyrtsosu.
Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
Opći proračun Europske unije za 2019. – svi dijelovi
199k
73k
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))
– uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4) (Uredba o VFO-u),
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna(6),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019.(7),
– uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 21. lipnja 2018. (COM(2018)0600),
– uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2018. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2018. (11737/2018 – C8-0410/2018),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.(8),
– uzimajući u obzir pismo izmjene br. 1/2019 (COM(2018)0709) nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.,
– uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0313/2018),
Dio III.
Opći pregled
1. naglašava da čitanje proračuna za 2019. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni velikom većinom u navedenim rezolucijama od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama i od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog; podsjeća da su u središtu tih prioriteta: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, rješavanje temeljnih uzroka izbjegličkih i migracijskih tokova te upravljanje tim tokovima, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na održivu energiju te stavljanje posebnog naglaska na mlade;
2. ističe da su Uniji, uoči povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebna financijska sredstva kako bi odgovorila na očekivanja građana te kako bi se učinkovito mogla nositi s brojnim prethodno navedenim prioritetima i izazovima s kojima se suočava i poboljšati svakodnevni život svojih građana;
3. ističe da građani Europe očekuju da Unija uloži sve napore u jamčenje gospodarskog rasta i potakne otvaranje radnih mjesta podjednako u svim svojim regijama; podsjeća da su za ispunjenje tih očekivanja potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije, digitalizaciju, obrazovanje, infrastrukturu i mala i srednja poduzeća te poticanje zapošljavanja, posebno mladih u Europi; izražava negodovanje zbog toga što Vijeće ponovno predlaže smanjenja proračuna upravo onih programa koji su osmišljeni za postizanje veće konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva Unije; nadalje ističe da za mnoge od tih programa, kao što je primjerice Obzor 2020., postoji prevelika potražnja, što znači da se sredstva loše iskorištavaju i da se mnogi izvrsni projekti ne financiraju; također naglašava činjenicu da programi kao što su Erasmus+, Obzor 2020. i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) jasno pokazuju prednosti suradnje diljem Unije i pomažu u stvaranju osjećaja europske pripadnosti; stoga donosi odluku o znatnom jačanju programa Erasmus+ i programa koji pridonose rastu i otvaranju radnih mjesta, uključujući Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i COSME;
4. ponavlja svoju predanost ispunjenju obveza koje je preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), odnosno tome da se učinak smanjenja u proračunu za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe povezanih s EFSU-om u okviru godišnjeg proračunskog postupka svede na najmanju moguću mjeru; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnoga godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;
5. naglašava da je stopa nezaposlenosti mladih u određenim državama članicama i dalje neprihvatljivo visoka, posebno u gospodarski nerazvijenijim regijama, te da posebno zabrinjava situacija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dugotrajno nezaposlenih osoba; ističe da siromaštvo te socijalna i ekonomska isključenost najviše prijete mladima; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija; ističe da se to povećanje ni u kojem slučaju ne bi trebalo smatrati koncentriranjem sredstava dodijeljenih Inicijativi za zapošljavanje mladih na početku razdoblja, koje je prihvaćeno u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja te poziva države članice da povećaju razinu apsorpcije sredstava i stvaraju kvalitetnija radna mjesta za mlade;
6. podsjeća na potrebu snažne borbe protiv siromaštva;
7. podsjeća na to da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu Unije i konvergenciji država članica i regija; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe koji su dio temeljne politike Unije;
8. naglašava se da fondovi u okviru kohezijske politike ne bi smjeli izravno ili neizravno podupirati premještanje kako je utvrđeno u članku 2. stavku 61. točki (a) Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014; potiče upravljačka tijela država članica da osiguraju da se doprinosi u okviru fondova ne odobravaju korisnicima koji su proveli premještanje unutar pet godina prije podnošenja zahtjeva za doprinos; te da osiguraju da korisnici koji provedu preseljenje unutar pet godina od primanja doprinosa u cijelosti vrate sve doprinose;
9. izražava žaljenje zbog činjenice da će prema trenutačnim procjenama samo 19,3 % proračuna Unije za razdoblje 2014. – 2020. biti namijenjeno klimatskim mjerama, što znači da neće biti ostvarena ciljna vrijednost od 20 %, što je cilj koji je postavljen prije Pariškog sporazuma o klimi; shvaća da su uzrok toga prije svega kašnjenja programa u okviru kohezijske politike i ruralnog razvoja; potiče države članice, koje upravljaju njima, da ubrzaju provedbu s naglaskom na potrošnji u području klime kako bi nadoknadile manje iznose dodijeljene tijekom prvih godina VFO-a; poziva Komisiju da izradi akcijski plan u okviru programa koji bi mogli u velikoj mjeri pridonijeti ostvarenju ciljne vrijednosti povezane s potrošnjom u području klime; poziva i na snažnu godišnju konsolidaciju kako bi se postigao napredak prema ostvarenju cilja uključivanja klimatskih pitanja, s konkretnim i usklađenim zaštitnim mjerama kojima se jamči da su proračunske odluke u vezi s klimatskim promjenama u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i koje, u slučaju nepostizanja ciljeva, uključuju sveobuhvatno izvješćivanje za pokretanje inicijativa;
10. ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijskih i izbjegličkih izazova i da bi se takve mjere trebale nastaviti i povećati u onolikoj mjeri i onoliko dugo koliko to bude potrebno; poziva Komisiju da aktivno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente radi pružanja pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva u području migracija, s posebnim naglaskom na slučaj otočnih regija koje spadaju u područje primjene članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; odlučuje ojačati Fond za azil, migracije i integraciju kako bi u potpunosti zadovoljio potrebe Unije u području migracija, a prije svega pružio podršku državama članicama pri poboljšanju uvjeta prihvata, integracijskih mjera i praksi namijenjenih tražiteljima azila i migrantima te povećanju solidarnosti i dijeljenja odgovornosti među državama članicama te pravednih i učinkovitih strategija povratka; još jednom primjećuje da gornja granica u okviru naslova 3. nije primjerena za pružanje odgovarajućih sredstava unutarnjoj dimenziji tih prioriteta, kao ni drugim prioritetnim programima, primjerice u području kulture, sigurnosti hrane, sigurnosti, pravde, građanstva i kulture; smatra da se u okviru područja pod izravnim upravljanjem Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) treba pružiti daljnja potpora lokalnim tijelima koja su spremna poduprijeti program Unije za preseljenje;
11. ustraje na tome da bi se u svjetlu nedavnih zabrinjavajućih zbivanja u području sigurnosti diljem Unije u naslovu 3. također trebala obratiti posebna pozornost tomu da se sredstva namijene mjerama koje vode jačanju sigurnosti građana Unije; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kao što su Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust) i novi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;
12. ponavlja da dio rješenja za migracijske i izbjegličke izazove kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za unutarnje i vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene u europskom susjedstvu i Africi; mišljenja je da bi Unija trebala osigurati optimalno korištenje financijskim sredstvima u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima da bi se njima na podjednak način nosilo sa svim vanjskim izazovima;
13. prima na znanje izazove s kojima se suočavaju neke države članice zbog velikog priljeva migranata i tražitelja azila; izražava žaljenje što su svi napori se uspostavi pravedan i humani sustav raspodjele migranata na razini Unije do sada bili neuspješni;
14. izražava žaljenje zbog toga što Parlament nije na odgovarajući način sudjelovao u raspravama o produljenju trajanja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative ne smiju financirati na štetu postojećih vanjskih projekata Unije; podsjeća na svoju podršku nastavku Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te istodobno tvrdi da bi, s obzirom na tešku situaciju u okviru naslova 4. koja se odnosi na odgovaranje na vanjske izazove, uključujući migracije, proračunom Unije trebalo pridonijeti financiranju druge tranše u istom omjeru kao i za prvu, tj. 1 milijardu EUR, dok bi države članice za njezino financiranje trebale pridonijeti 2 milijarde EUR;
15. podsjeća na važnost Turske kao susjedne zemlje, uključujući za regionalnu stabilnost, te ističe potrebu da Turska poštuje međunarodno pravo u regiji i da ponovno krene smjerom reformi kojim se jamči dobrobit njezinih građana i potpuno poštovanje svih njihovih prava;
16. vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koja je predložilo Vijeće u nacrtu proračuna za 2019. godinu u okviru svih naslova, uz ograničene iznimke u okviru naslova 4. i podnaslova 1.b; odbija prihvatiti predložena smanjenja za programe s najvećom europskom dodanom vrijednosti, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koja su već pogođena preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni većinu smanjenja u području vanjskih politika; naglašava da logika na kojoj se temelje smanjenja koja je predložilo Vijeće nije potkrijepljena stvarnim brojkama provedbe te da se tom logikom ne uzimaju u obzir različiti provedbeni obrasci određenih programa;
17. zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene ili nepostojeće razlike do gornjih granica u okviru nekih naslova za 2019., potrebno primijeniti sva sredstva u pogledu fleksibilnosti, dostupna na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće dijeliti taj pristup i da će se lako postići dogovor u okviru postupka mirenja, čime bi se Uniji dala prilika da se iskaže i učinkovito odgovori na predstojeće izazove, posebice s obzirom na to da će ovogodišnje mirenje biti posljednje prije europskih izbora u svibnju 2019.;
18. utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2019. u visini od 166 340 415 936 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 149 349 039 470 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 721 061 034 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za 2019. godinu;
Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje
19. odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 794 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koja čine nešto više od polovine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja u suprotnosti s iznesenim političkim prioritetima Vijeća; nadalje izražava zabrinutost zbog toga što bi mogla ograničiti provedbu programa koji imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta, što bi moglo imati negativan učinak na gospodarstvo;
20. u tom kontekstu upućuje na programe kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe te vodeće svemirske programe, kao što je Copernicus, koji imaju veoma izraženu europsku dodanu vrijednost; izražava žaljenje zbog znatnih rezova Vijeća u zajedničkom strateškom okviru za istraživanje i inovacije, s izrazito negativnim utjecajem na Obzor 2020., a osobito izražava žaljenje zbog rezova u relevantnim proračunskim linijama kao što su Jačanje istraživanja budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju i Jačanje europske istraživačke infrastrukture; ujedno napominje da mnogi od tih programa znatno pridonose borbi protiv klimatskih promjena i smatra da je taj doprinos potrebno povećati; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;
21. podsjeća na to da je Erasmus+ i dalje iznimno cijenjen i popularan program kojim se promiče mobilnost mladih u svrhu učenja i strukovno osposobljavanje, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji nadaleko premašuje iznos raspoloživih sredstava i ujedno naglašava da pomaže njegovati snažan osjećaj europskog identiteta i podržava mlade da sudjeluju u europskoj demokraciji; duboko žali što je nacrt proračuna programa Erasmus+ za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta te ne premašuje programirane iznose u okviru aktualnoga VFO-a; smatra da je stoga ključno jačanje tematskih područja obrazovanja i osposobljavanja i mladih u okviru programa Erasmus+, kao nastavak jačanja Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru podnaslova 1.b;
22. žali što je Komisija, nakon objave prvog izvješća EU-a o borbi protiv korupcije 3. veljače 2014., odbila nastaviti praksu godišnjih izvješća, već je umjesto toga antikorupcijske politike uključila u Europski ekonomski semestar; napominje da izvješća za pojedine zemlje u kontekstu ekonomskog semestra ne sadržavaju jasan opis trenutačnog stanja niti preporuke o antikorupcijskim mjerama za sve države članice; još jednom apelira na Komisiju da Parlamentu dostavi drugo izvješće EU-a o borbi protiv korupcije te da u tom smislu antikorupcijske napore ne mjeri samo u okviru ekonomskog gubitka, već i da analizira štetne učinke korupcije na temeljna prava građana Unije;
23. podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;
24. ponovno naglašava činjenicu da su MSP-ovi ključan dio gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta diljem Unije; smatra da je potrebno stvoriti povoljno poslovno okruženje za MSP-ove, kao i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova te podržati kooperativna poduzeća sa socijalnim, solidarnim i etičnim praksama; međutim, s velikom zabrinutošću primjećuje rezove Vijeća za Instrument za MSP-ove koji šalju kontradiktorne signale poduzećima Unije; smatra da proračun Unije i pristup financiranju iz tog proračuna te novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća mogu biti ključan alat u povećanju konkurentnosti i inovativnosti MSP-ova i jačanju poduzetničkog duha u Uniji; u tom pogledu podsjeća na programe COSME i Obzor 2020.;
25. stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja, koji se odnose na borbu protiv klimatskih promjena te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (uključujući Marie Curie, vodeći položaj u svemiru, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME, Instrument za povezivanje Europe i EaSI povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna za 2019. i iznosa prije preraspodjele za EFSU;
26. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a iznad iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. za 566 773 112 EUR (ne računajući vraćanje na razinu otprije EFSU-a, naknadu za prijedlog o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati unutar dostupne razlike do gornje granice i daljnjom mobilizacijom ukupne razlike do gornje granice za obveze;
27. pozdravlja predanost provedbi obnovljenog programa obrane Unije, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane; izražava svoju namjeru da posveti posebnu pozornost načinu na koji Komisija provodi dogovore koji se temelje na Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i Europskim snagama solidarnosti, kako je navedeno u pismu izmjene koje je Komisija objavila 16. listopada 2018.;
Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
28. pozdravlja smanjenje stope nezaposlenosti mladih na razini Unije s 14,8 % (od 1. listopada 2018.), ali izražava žaljenje što je u određenim državama članicama ta razina i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće nova financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanje odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2019.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative u 2019. iznose 580 milijuna EUR; smatra da je to povećanje dodatak iznosu za Inicijativu za zapošljavanje mladih koji je trenutačno obuhvaćen programom za razdoblje 2014. – 2020.;
29. poziva države članice da zajamče ubrzanje provedbe programa kohezijske politike kako bi se nadoknadila kašnjenja; napominje da će, iako Vijeće nije dovelo u pitanje odobrena sredstva za plaćanja koja je predložila Komisija, Parlament pažljivo ispitati ažuriranu prognozu Komisije kako bi prilagodio iznos tih sredstava stvarnim potrebama radi izbjegavanja kašnjenja u plaćanjima na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a;
30. sa žaljenjem naglašava da katastrofe obično pogode one koji imaju manje mogućnosti da se zaštite, bilo da su to pojedinci ili države; napominje da bi reakcija na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebala biti što brža kako bi šteta bila minimalna i kako bi se moglo spasiti ljude i imovinu; naglašava potrebu za dodatnim povećanjem sredstava, osobito u proračunskim linijama povezanima sa sprečavanjem katastrofa i pripravnošću u Uniji, uzimajući osobito u obzir požare u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu (koji su rezultirali tragičnim gubitkom ljudskih života), koji imaju dramatičan i značajan učinak na ljude;
31. u skladu s postignutim dogovorom o reviziji Programa potpore strukturnim reformama (SRSP), slaže se s prijenosom 40 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 17,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja iz podnaslova 1.b u naslov 2.;
Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi
32. podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje odobrenih sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2019.;
33. primjećuje smanjenja Vijeća u iznosu od 310 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (- 0,52 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.) i - 328,13 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (- 0,57 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.), no smatra da bi pismo izmjene koje sastavlja Komisija trebalo ostati temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća razine nacrta proračuna za 2019., u iščekivanju ispitivanja tog pisma izmjene u okviru postupka mirenja;
34. odlučuje povećati iznos sredstava za hitnu potporu posebice za svinjsko meso s obzirom na afričku svinjsku kugu kako bi se smanjio negativan utjecaj na poljoprivrednike i zaposlenike u regijama koje su najviše zahvaćene tom bolesti; odlučuje izraziti svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru u Uniji povećanjem odobrenih sredstava za voće i povrće radi rješavanja pitanja učinaka krize na taj sektor te učinaka ruskog embarga, kao i za mjere kojima se rješava pitanje učinaka bakterije xylella fastidiosa i nestabilnosti cijena maslinova ulja;
35. ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija Unije u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane koje pomažu Uniji i državama članicama da donose informirane, znanstveno utemeljene odluke o zaštiti i poboljšanju okoliša i javnog zdravlja, jačajući pritom suradnju među državama članicama kako bi se riješili problemi građana Unije;
36. odlučuje predložiti povećanje od 20 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) u cilju promicanja inovacija u sektoru poljoprivrede i šumarstva te jamčenja profitabilnosti i održivosti tih sredstava za život u budućnosti;
37. odlučuje, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i svojim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 15,6 milijuna EUR iznad razine predviđene u nacrtu proračuna za 2019.; nadalje, podsjeća da se Unija obvezala da će zaustaviti i preokrenuti smanjenje bioraznolikosti te naglašava da to povećanje također doprinosi zaštiti bioraznolikosti;
38. u svjetlu uspješnog zaključenja pregovora o reviziji Programa potpore strukturnim reformama odlučuje osloboditi sredstva iz pričuve koju je Vijeće uvelo na iznose prenesene iz podnaslova 1.b;
39. ukazuje na učinke ekstremne suše koja je posljednjih mjeseci pogodila države članice, prouzročivši znatne gubitke u poljoprivredi i ugrozivši velik broj poduzeća i u tom smislu naglašava potrebu za jamčenjem potpornih mjera s ciljem pomaganja najgore pogođenim poljoprivrednicima;
40. odlučuje da će iskoristiti maksimalna odobrena sredstava za programe POSEI predviđena u relevantnoj Uredbi(9), ističući važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača, te naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija;
41. Stoga povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 154,1 milijun EUR, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, ostavljajući razliku do gornje granice u iznosu od 190,8 milijuna EUR ispod gornje granice za obveze u naslovu 2.;
42. ističe činjenicu da bi stalne neravnoteže u lancu opskrbe hranom, u kojemu je položaj primarnih proizvođača znatno lošiji od onoga drugih aktera, trebale potaknuti Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje transparentnosti cijena i marži u lancu opskrbe hranom kako bi se zajamčila pravedna cijena proizvodnje i osigurao veći dohodak malih i srednjih poljoprivrednika;
43. usmjerava pozornost na razne opasnosti za brojne šumske ekosustave, kao što su, među ostalim, širenje invazivnih stranih vrsta i nametnika (npr. borova nematoda i drugih) te šumski požari; smatra da dovoljna financijska sredstva treba dodijeliti za programe i mjere podrške zajednici, evaluaciju ekološkog i biljnog zdravlja šuma te njihovu obnovu, uključujući ponovno pošumljavanje; napominje da su ti resursi izuzetno važni i hitno neophodni za neke države članice, osobito Portugal, Grčku i Španjolsku, nakon niza požara koji su poharali te teritorije;
Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo
44. ponavlja svoje dugoročno uvjerenje da se pokazalo da je gornja granica u okviru naslova 3. uvelike nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije ključnih izazova povezanih s unutarnjom sigurnošću i sigurnošću građana s jedne te izbjeglicama i migrantima s druge strane;
45. očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila tih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. I u nadolazećim godinama te stoga smatra da su potrebna dodatna sredstva u području izbjeglica i migracija, i s obzirom na sve buduće, nepredvidljive potrebe u tim područjima; stoga ojačava Fond za azil, migracije i integraciju u pogledu pružanja podrške legalnoj imigraciji u Uniju, promicanja učinkovite integracije državljana trećih zemalja i poboljšanja pravednih i učinkovitih strategija povratka, prije svega radi pružanja podrške državama članicama u poboljšanju integracijskih mjera koje se odnose na izbjeglice i migrante, posebice djecu i maloljetnike bez pratnje;
46. pozdravlja povećanje iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Fond za azil, migracije i integraciju radi financiranja novog zakonodavstva Dublin II. (pod pretpostavkom da će biti doneseno do kraja 2018.) i odbija odluku Vijeća o prijenosu odgovarajućih odobrenih sredstava u pričuvu;
47. ističe da rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti mora ostati među prioritetima Unije te ističe ulogu Fonda za unutarnju sigurnost kao ključnog financijskog instrumenta za potporu državama članicama u području sigurnosti, pa i u borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminala; stoga odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava za Fond za unutarnju sigurnost, ujedno i kako bi ojačao podršku upravljanju granicama te pružio pomoć žrtvama terorističkih činova;
48. ističe ključnu ulogu koju agencije Unije imaju u području pravosuđa i unutarnjih poslova s obzirom na poboljšanje suradnje među državama članicama s ciljem rješavanja pitanja koja zabrinjavaju građane Unije; odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava i broj osoblja za agencije Europol, CEPOL, eu-LISA, Eurojust i EPPO;
49. u tom kontekstu ustraje u tome da bi Ured europskog javnog tužitelja trebalo adekvatno financirati i zaposliti odgovarajući broj zaposlenika; napominje da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR; ističe da su ta odobrena sredstva namijenjena za pokrivanje rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i ostalih administrativnih i operativnih rashoda; izražava žaljenje što je osigurano samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti EPPO-u; stoga odlučuje da će povećanje broja zaposlenika predviđeno za 2020. prebaciti na početak te da će platni razred za mjesto glavnog tužitelja i europskih tužitelja uskladiti s platnim razredima uprave OLAF-a i Europola;
50. žali zbog proizvoljnih rezova Vijeća u iznosu od više od 35 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa i javnog zdravlja, unatoč odličnoj stopi izvršenja tih programa i već sada nedovoljnoj razini financiranja zbog koje mnogi visokokvalitetni projekti ostaju bez sredstava; vraća sve proračunske linije barem na iznose navedene u nacrtu proračuna i predlaže dodatna povećanja relevantnih proračunskih linija;
51. ističe vrijednost programa Kreativna Europa u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora Unije te ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura, između ostalog kako bi se riješilo pitanje niskih stopa uspješnosti; ujedno povećava iznos odobrenih sredstava za multimedijska djelovanja i jačanje financijskog kapaciteta MSP-ova u europskim kulturnim i kreativnim sektorima;
52. podsjeća na svoju potporu programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; odlučuje povećati iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za instrumente koji se bave nediskriminacijom i jednakošću općenito, prije svega za program Daphne, s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja te osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTQI+;
53. podsjeća da se projekti povezani s kulturom i obrazovanjem podupiru u nizu programa i instrumenata Unije, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020., potiče Komisiju da poboljša sinergije među programima kako bi ostvarila učinkovitu potrošnju; naročito poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među raznim programima Unije, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, EaSI, Kreativna Europa te COSME, EFSU i europski strukturni i investicijski fondovi, za potporu više projekata u području kulturne i kreativne industrije;
54. povećava sredstva u naslovu 3. za 127,75 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom posebnih instrumenata;
Naslov 4. – Globalna Europa
55. naglašava da je zbog složenih geopolitičkih izazova s kojima se Unija suočava hitno potrebna njezina snažnija vanjska prisutnost; ponovno naglašava da vanjsko djelovanje Unije može biti vjerodostojno samo ako se temelji na dostatnim financijskim sredstvima; podsjeća na to da potrebe za financiranjem znatno premašuju trenutačnu vrijednost u okviru naslova 4. i poziva na jamčenje odgovarajućeg manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza;
56. podsjeća da provedba ciljeva održivog razvoja mora obuhvatiti sve unutarnje i vanjske politike Unije, a poseban naglasak trebalo bi staviti na osiguravanje dovoljno kvalitetne hrane i čiste vode te izgradnju dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda u cilju postizanja ciljeva održivog razvoja br. 2. i 6.; nadalje, skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje za smanjenje energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama u regijama koje nisu priključene na mrežu;
57. u tom pogledu potvrđuje, u skladu sa svojim stajalištem izraženim u prethodno navedenoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018., da bi za financiranje druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj trebalo zadržati trenutačni omjer doprinosâ za Instrument za izbjeglice u Turskoj koji proizlaze iz proračuna Unije (1 milijarda EUR) i od država članica (2 milijarde EUR); stoga odlučuje smanjiti doprinose iz proračuna Unije s 1,45 milijardi EUR na 450 milijuna EUR; smatra da bi razliku umjesto toga trebalo financirati bilateralnim doprinosima država članica;
58. smatra da je promicanje mira, sigurnosti i pravde u zemljama u razvoju presudno kako bi se riješili glavni uzroci migracije i povezani humanitarni izazovi u južnom susjedstvu, primjerice u Libiji; ističe važnost pružanja podrške dobrom upravljanju, demokraciji, vladavini prava i dinamičnom civilnom društvu kako bi se dugoročno i djelotvorno suzbilo siromaštvo i odgovorilo na izazove klimatskih promjena u zemljama u razvoju; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Instrument za razvoj i suradnju te Europski instrument za susjedstvo koji se odnosi na južno susjedstvo u različitim tematskim područjima kako bi se u tome ujedno odrazio znatan stres s kojim će se Europski instrument za susjedstvo i dalje suočavati tijekom 2019. godine;
59. podsjeća na to da se Unija u svojoj vanjskoj politici obvezala na sveobuhvatnu zaštitu i promicanje prava djeteta, djevojčica i žena te osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama; naglašava da je važno u vanjskim odnosima Europske unije primjenjivati smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta u Europskoj uniji, akcijski plan EU-a za ravnopravnost spolova i europsku politiku za zaštitu osoba s invaliditetom; u tom smislu smatra primjerenim 10 % sredstava koja su na raspolaganju u okviru humanitarne pomoći namijeniti za pristup obrazovanju u kriznim područjima;
60. naglašava stratešku važnost pružanja dostatnog financiranja za zapadni Balkan radi učvršćenja puta tih zemalja prema pristupanju EU-u; ne razumije prijedlog Vijeća o smanjenju dodijeljenih sredstava za političke reforme jer su one okosnica svih demokratskih preobrazbi; naglašava potrebu za odgovarajućom financijskom potporom akcijskom planu za razdoblje 2018. – 2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan i slijedom toga odlučuje povećati dodijeljena sredstva za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za tu regiju;
61. naglašava da je situacija u zemljama Istočnog partnerstva i dalje znatan izazov za Uniju; uvjeren je u važnost osiguravanja dostatnih sredstava za potporu reformama u zemljama u našem susjedstvu, za doprinos postizanju stabilnosti i za podupiranje mira te poboljšanje svakodnevnog života građana tih zemalja;
62. poziva na snažnu potporu Unije Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), u skladu s Rezolucijom od 8. veljače 2018.(10), s obzirom na pogoršanje stanja na terenu i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu svoj godišnji doprinos toj agenciji; navodi da je predloženo povećanje namijenjeno isključivo agenciji UNRWA kako bi se nadoknadio odgovarajući gubitak;
63. uvjeren je u potencijal međuljudskih kontakata i mobilnosti mladih kao jedne od ključnih strategija za poboljšanje učinka vanjskog djelovanja Unije i njezine vidljivosti u javnosti partnerskih zemalja; stoga je odlučio povećati iznos doprinosa iz Instrumenta za razvoj i suradnju, Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći i Instrumenta za partnerstvo u okviru programa Erasmus+;
64. u skladu s načelom uvjetovanja, podupire smanjenje iznosa dodijeljenog Turskoj u svim proračunskim linijama s obzirom na njezino stalno nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava; istodobno smatra da je nužno dalje jačati izravnu potporu civilnom društvu, kao i međuljudske kontakte;
65. smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;
66. prima na znanje umjereno povećanje sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) koje je predložila Komisija i primjećuje da je proračun ZVSP-a i dalje pod velikim pritiskom, između ostalog zbog povećanja broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija, a taj bi se problem mogao pogoršati u 2019.; vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koje je predložilo Vijeće za druge mjere i operacije za upravljanje krizama, što bi uzrokovalo smanjenje fleksibilnosti u rješavanju neočekivanih kriza;
67. kao rezultat toga, odlučuje poništiti gotovo sva smanjenja Vijeća i ojačati naslov 4. za 425,4 milijuna EUR više od iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), istodobno smanjujući proračunske linije koje se odnose na Instrument za izbjeglice u Turskoj i Tursku te ne vraćajući smanjenja Vijeća s ukupnom vrijednošću od - 1,24 milijarde EUR, što dovodi do neto razlike od - 819,1 milijuna EUR u odnosu na iznos naveden u nacrtu proračuna za 2019. u naslovu 4.;
Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju
68. smatra da su smanjenja Vijeća neopravdana te da se u njima ne odražavaju stvarne potrebe; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za 2019. za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova od 1. do 4.;
Decentralizirane agencije
69. u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi sva dodatna smanjenja koja predlaže Vijeće ugrozila pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućila da ispune zadaće koje su im dodijeljene; s posebnim nezadovoljstvom ističe proizvoljno smanjenje od samo 10 000 EUR za CEPOL i poziva Vijeće da podijeli s Parlamentom sve detalje o tome zašto smatra da su ti rezovi potrebni i razumni;
70. napominje da se financiranjem agencija iz naknada opterećenje za proračun Unije smanjuje za 1 milijardu EUR godišnje; naglašava se da bi javne zadaće poput onih u području zdravlja, zaštite okoliša ili sigurnosti i pravde trebale uvijek ostati unutar proračuna Unije; smatra, međutim, da bi Komisija trebala nastaviti rješavati pitanje sukoba interesa koji bi mogli nastati u agencijama koje se financiraju iz naknada te poduzeti odgovarajuće mjere za izbjegavanje takvih sukoba;
71. podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; smatra da su u tom kontekstu potrebna dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za europski GNSS (GSA) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER); napominje osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad i ističe da je za to tijelo potrebno mobilizirati nova sredstva; vraća na prvotnu razinu znatna smanjenja Vijeća u području odobrenih sredstava za europska nadzorna tijela, istodobno stavljajući dio njihovih odobrenih sredstava u pričuvu dok se ne vidi napredak u reviziji europskih nadzornih tijela;
72. u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za agencije Europol, eu-LISA, CEPOL, EUROJUST, EPPO i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);
73. očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019., a vjerojatno i eskalirati te naglašava da će buduće potrebe Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u pogledu operativnih resursa i osoblja biti potrebno pažljivo pratiti, a možda i ažurirati za proračun za 2019.; traži od Komisije da što prije dostavi pregled proračunskih potreba za proračun za 2019. za predložene reforme tih agencija;
74. naglašava potrebu za odgovarajućom razinom odobrenih financijskih sredstava za agencije s dodatnim novim zadaćama;
75. ponavlja svoje stajalište da je uspješno ostvarena ciljna vrijednost smanjenja broja osoblja za 5 %; izražava svoju namjeru da uključi zajedničku izjavu svih institucija u kojoj se potvrđuje kraj te jednokratne mjere; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva;
76. podsjeća da je međuinstitucijska radna skupina za resurse decentraliziranih agencija 2 zaključila svoj rad donošenjem preporuka o iskustvu stečenom na temelju pristupa za postizanje cilja smanjenja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, ocjenjivanja agencija, razmjene službi, ocjenjivanja agencija s više lokacija i modela za agencije koje se financiraju iz naknada; pozdravlja prihvaćanje tih preporuka od strane institucija; izražava svoju namjeru da nastavi provjeravati rad Komisije u pogledu provođenja tih preporuka u budućnosti;
Pilot-projekti i pripremna djelovanja
77. ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, odlučuje donijeti uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta;
78. pozdravlja pokretanje inicijative Discover EU, kojom se Europljanima u dobi od 18 godina osigurava 15 000 karata za InterRail 2018., kao i prijedlog Komisije za dodjelu 700 milijuna EUR u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što je u skladu s ambicijama Unije za promicanje mobilnosti u obrazovanju, aktivnog građanstva, socijalne uključenosti i solidarnosti među svim mladima; odlučuje nastaviti s tim važnim pripremnim djelovanjem 2019. i odlučan je da će to djelovanje nastaviti i 2020.;
Posebni instrumenti
79. podsjeća na korisnost posebnih instrumenata za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti i ukupne razlike za obveze u proračunu za 2019. kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije; također podsjeća na važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi (EAR) i Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF);
Plaćanja
80. ponavlja svoju zabrinutost da je, unatoč nedavnoj nadoknadi, nedovoljno izvršenje plaćanja u prethodnim trima godinama dosegnulo najnižu zabilježenu razinu, osobito u podnaslovu 1.b; izražava žaljenje zbog toga što se takvim kašnjenjima sprječava da građani pravovremeno iskoriste sav potencijal prioriteta i projekata Unije; upućuje na činjenicu da je u nacrtu proračuna za 2019. zbog toga ostala razlika bez presedana do gornje granice u iznosu od 19,3 milijarde EUR ispod gornje granice za plaćanja; povećava odobrena sredstva za plaćanja u linijama koje su izmijenjene u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;
Ostali dijelovi
Dio I. – Europski parlament
81. zadržava nepromijenjen ukupni iznos svojeg proračuna za 2019. u visini od 1 999 144 000 EUR, u skladu sa svojom navedenom rezolucijom o procjeni svojih prihoda i rashoda koja je 19. travnja 2018. usvojena na plenarnoj sjednici; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;
82. napominje da razina projekcije proračuna za 2019. iznosi 18,53 %, što je manje od udjela postignutog 2018. (18,85 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u više od petnaest godina;
83. napominje da će zbog izbora za Europski parlament 2019. rashodi porasti u određenim područjima, posebno u pogledu zastupnika koji ne budu ponovno izabrani i njihovih asistenata, dok će se uštede, doduše manjeg opsega, ostvariti u drugim područjima, kao posljedica manjeg opsega parlamentarnih aktivnosti u izbornoj godini;
84. pozdravlja činjenicu da će proračun za 2019. sadržavati dodatne obroke za veća ulaganja koja su započeta 2016. radi znatnog poboljšanja sigurnosti Parlamenta; ističe da ti projekti obuhvaćaju različita područja, uglavnom povezana sa zgradama odnosno povećanjem sigurnosti na ulazu, za opremu i osoblje, kao što je projekt iPACS, ali i poboljšanjima u pogledu kibersigurnosti i komunikacijske sigurnosti;
85. prima na znanje odluku Predsjedništva da uzme u obzir dvije opcije za zgradu Paul Henri Spaak (PHS): renovaciju ili ponovnu izgradnju; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da proračunskom tijelu, uz sve tehničke specifikacije, dostave i detaljan proračun za svaku od tih opcija;
86. smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2019. za 59 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem i kojim se plan godišnjeg smanjenja broja radnih mjesta u Parlamentu nastavlja do 2019.;
87. smatra da je u svojoj Rezoluciji o politici integriteta Komisije od 18. travnja 2018. Parlament izrazio zabrinutost u pogledu postupaka imenovanja za svoje više dužnosnike te ponavlja svoj poziv Komisiji da do kraja 2018. preispita svoj administrativni postupak za imenovanje viših dužnosnika u cilju potpunog osiguranja odabira najboljih kandidata u okviru najveće transparentnosti i jednakih mogućnosti;
88. napominje odluku Općeg suda od 25. rujna 2018. kojom se potvrđuje odluka Parlamenta o odbijanju omogućivanja pristupa dokumentima koji se odnose na dnevnice, putne troškove i naknade za parlamentarnu pomoć zastupnika u Parlamentu (Presuda u predmetima od T-639/15 do T-666/15 Maria Psara i dr. protiv Europskog parlamenta i T-94/16 Gavin Sheridan protiv Europskog parlamenta); podsjeća Predsjedništvo da se na plenarnoj sjednici pozvalo na više transparentnosti i na hitnu potrebu za revizijom naknade za opće troškove; u tom pogledu pozdravlja osnivanje ad hoc radne skupine za definiranje i objavu pravila koja se odnose na korištenje naknade za opće troškove; međutim, izražava žaljenje što se na temelju izvješća njegove radne skupine Predsjedništvo moglo dogovoriti samo o neiscrpnom popisu prihvatljivih troškova i o tome da svaki zastupnik u Europskom parlamentu mora imati zaseban bankovni račun namijenjen za sredstva primljena u okviru naknade za opće troškove; ponovno poziva Predsjedništvo da uvede sljedeće dodatne promjene u pogledu naknade za opće troškove:
–
zastupnici moraju čuvati sve račune povezane s naknadom za opće troškove;
–
zastupnici moraju na kraju svojeg mandata vratiti sav neiskorišteni dio naknade za opće troškove;
89. podsjeća na članak 62. Odluke Predsjedništva od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. o provedbenim mjerama za Statut zastupnika Europskog parlamenta u kojem se navodi da su plaćeni iznosi, uključujući naknadu za opće izdatke, rezervirani isključivo za financiranje aktivnosti povezanih s izvršavanjem mandata zastupnika i ne mogu se koristiti za pokrivanje osobnih troškova ili za financiranje bespovratnih sredstava ili donacija političke naravi te da zastupnici Parlamentu moraju vratiti sve neiskorištene iznose; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo Europskog parlamenta da osiguraju potpunu provedbu tih odredbi i usklađenost s njima;
90. podsjeća da je 23. listopada 1997. u svojoj rezoluciji o općem proračunu za 1998. Parlament pozvao svoje Predsjedništvo da od Revizorskog suda zatraži istragu dobrovoljnog mirovinskog sustava Parlamenta, zbog čega je Revizorski sud 16. lipnja 1999. objavio svoje mišljenje br. 5/99 „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; sada poziva Predsjedništvo da od Revizorskog suda hitno zatražiti izradu još jednog takvog mišljenja o mirovinskom sustavu i fondu 2019. godine;
91. podsjeća na to da je glavni tajnik u svojoj napomeni Predsjedništvu od 8. ožujka 2018. naveo da će povezanost mirovinskog fonda s dobrovoljnim mirovinskim sustavom zastupnika iscrpiti njegov kapital znatno prije ispunjenja mirovinskih obveza, a moguće već i do 2024. godine; stoga poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da, uz potpuno poštovanje Statuta zastupnika, hitno izrade jasan plan za mirovinski sustav Parlamenta, preuzimajući obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika odmah nakon izbora 2019. godine;
92. traži dodatnu potporu Unije parlamentarnoj dimenziji WTO-a, posebice većom financijskom i kadrovskom potporom odgovornom tajništvu;
93. poziva na proširenje Europskog znanstvenog medijskog centra, usvojenog u proračunu za 2018., i na suradnju s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi uspostave programa osposobljavanja za mlade novinare, posebno u odnosu na nova znanstvena i tehnološka dostignuća i vijesti temeljene na činjenicama koje su prošle stručnu reviziju;
94. u svrhu provedbe preporuka iz Rezolucije Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u Uniji, zahtijeva daljnju potporu za pokrivanje troškova vanjskih stručnjaka potrebnih za proširenje vanjske revizije koja se provodi u savjetodavnom odboru za rješavanje optužbi o uznemiravanju povezanih sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje se podnose Savjetodavnom odboru za zaposlenike; u istu svrhu zahtijeva i dodatnu potporu za pokrivanje troškova dodatnog osoblja koje je kompetentno za bavljenje slučajevima uznemiravanja u Parlamentu i koje će se biti dio posebnog osoblja iz medicinske, psihološke i pravne struke te iz područja upravljanja ljudskim resursima i s posebnim stručnim znanjem iz tog područja;
95. podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(11), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva na izradu plana za jedinstveno sjedište i smanjenje iznosa u predmetnim proračunskim linijama;
96. potiče glavnog tajnika da osmisli detaljan sustav u kojem bi Parlament, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor više dijelili administrativne funkcije i usluge;
Dio IV. - Sud
97. zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za 2019. za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja, a koje su ključne za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;
98. vraća u prvobitno stanje 16 radnih mjesta i povezana smanjenja odobrenih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. koja predlaže Komisija s ciljem sprječavanja uskih grla koja bi mogla imati štetan učinak na produktivnost sudova u kontekstu novih aktivnosti Suda i stalnog rasta radnog opterećenja; smatra da bi trebalo odobriti otvorenje 16 novih stalnih radnih mjesta za pružanje usluga podrške, što je Sud prvotno predložio, a Komisija odbila;
Dio V. – Revizorski sud
99. zadržava iznose iz nacrta proračuna za 2019. za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;
Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor
100. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
101. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora;
Dio VII. – Odbor regija
102. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
103. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;
Dio VIII. – Europski ombudsman
104. zadržava nepromijenjenu ukupnu vrijednost Ombudsmanova proračuna za 2019., kako je Komisija preporučila u nacrtu proračuna za 2019.;
Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka
105. odlučuje ne vratiti nacrt proračuna za 2019. u proračunskoj liniji koju je smanjilo Vijeće zbog velikog povećanja ukupnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu;
Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje
106. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
107. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD);
108. ponavlja potporu Parlamenta Kapacitetu za stratešku komunikaciju te ju povećava kako bi Unija mogla pružiti snažniji usklađeni odgovor na izazove dezinformiranja;
109. vraća 28 radnih mjesta i vraća na prvobitno stanje povezana odobrena sredstva koja ja Vijeće smanjilo te otvara dodatnih 5 radnih mjesta što čini umjereno povećanje osoblja opravdano znatnim novim nadležnostima ESVD-a, posebno u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, a to se u prvom redu odnosi na osnivanje nove delegacije Unije u Londonu i novog odjela u sjedištu, te donošenjem brojnih inicijativa u području sigurnosti i obrane proteklih mjeseci;
o o o
110. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.
Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).
1. Odluka Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2017/2138(DEC))
– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),
– uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0249/2017)(2),
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2016., s odgovorima institucija(3),
– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir svoju Odluku od 18. travnja 2018.(5) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2016., kao i Rezoluciju u prilogu(6),
– uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(7), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0300/2018),
1. odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2016.;
2. iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;
3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).
2. Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2017/2138(DEC))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0300/2018),
A. budući da bi sve institucije Unije trebale biti transparentne i u potpunosti odgovorne prema građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao institucijama Unije;
B. budući da je uloga Parlamenta u pogledu razrješnice za proračun utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u Financijskoj uredbi;
1. podsjeća da institucije Unije imaju upravnu autonomiju u pitanjima povezanima s njihovim djelovanjem te ističe koliko je važno da pri izvršenju vlastitih proračuna postupaju odgovorno;
2. ističe ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, utvrđenu UFEU-om, Financijskom uredbom i Poslovnikom Parlamenta;
3. izražava žaljenje zbog toga što Vijeće, kao i prethodnih godina, nije odgovorilo na primjedbe koje je Parlament iznio u svojoj rezoluciji o razrješnici od 18. travnja 2018.(8);
4. izražava žaljenje zbog toga što u vezi s preporukama Parlamenta i dalje nisu poduzete nikakve mjere i da za to nije dano nikakvo obrazloženje ili razlog; ustraje u tome da Vijeće uzme u obzir primjedbe iznesene u rezoluciji Parlamenta o razrješnici od 18. travnja 2018., osobito primjedbe iznesene u nastavku, te da bez odgode reagira na njih;
5. izražava potporu uspješnoj promjeni paradigme prema izradi proračuna temeljenoj na rezultatima u kontekstu planiranja proračuna Komisije, koja je u rujnu 2015. uvedena u okviru inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”; potiče Europsko vijeće i Vijeće da primjenjuju tu metodu na vlastitom postupku planiranja proračuna;
Otvorena pitanja
6. izražava žaljenje zbog toga što se nije razmatralo odvajanje proračuna Europskog vijeća i Vijeća, što je prijedlog koji je Parlament iznio u prošlim rezolucijama o davanju razrješnice;
7. napominje da Vijeće još uvijek radi na odgovoru na strateško izvješće Europskog ombudsmana o transparentnosti Vijeća u zakonodavnom postupku (OI/2/2017/TE), usprkos činjenici da je Europski ombudsman zatražio odgovor na svoje preporuke i prijedloge za poboljšanje do 9. svibnja 2018.; prima na znanje da Vijeće provodi ozbiljno i temeljito istraživanje pripremajući se za svoj odgovor, no poziva Vijeće da poštuje zahtjev Europskog ombudsmana; podsjeća da je Europski ombudsman poslao svoje nalaze Parlamentu te da dva njegova odbora trenutačno rade na izvješću o nalazima, zbog čega je Vijeće pozvano da u najkraćem mogućem roku Parlamentu proslijedi svoj odgovor i nalaze;
8. izražava žaljenje zbog toga što usprkos povremenoj razmjeni informacija između uprava za nekretnine Parlamenta i Vijeća, Vijeće u svojem godišnjem financijskom izvješću i dalje ne pruža detaljne informacije o svojoj politici upravljanja nekretninama; izražava žaljenje zbog nedostatka informacija o politici upravljanja nekretninama i povezanim rashodima te poziva na to da se javnosti pruži neometani pristup tim informacijama u znak transparentnosti prema građanima Unije;
9. ponovno poziva na podnošenje izvješća o napretku građevinskih projekata kao i detaljnog prikaza dosadašnjih troškova; prima na znanje objavu konačnih financijskih izvješća za 2017. – Vijeće Europske unije i Europsko vijeće, od 12. lipnja 2018., prema kojemu trošak zgrade Europa iznosi 312 143 710,53 EUR;
10. ponovno poziva na to da se pregled ljudskih resursa raščlani po kategorijama, platnom razredu, spolu, nacionalnosti i osposobljenosti;
11. pozdravlja aktualne međuinstitucijske pregovore u cilju poboljšanja registra transparentnosti Unije; ponovno poziva na uspješan ishod pregovora nakon kojih bi se Vijeće pridružilo registru;
12. ponovno poziva Vijeće da objasni koje je mjere poduzelo kako bi riješilo pitanje nepravilnog imenovanja suca na Sudu Europske unije(9);
13. prima na znanje odluku Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Unije; primjećuje da se u ovoj fazi ne mogu iznijeti predviđanja o financijskim, administrativnim, ljudskim i ostalim posljedicama povezanima s tim povlačenjem; poziva Europsko vijeće i Vijeće da provedu procjene učinka i da o rezultatima obavijeste Parlament do kraja 2018.;
Sadašnje stanje
14. pozdravlja neformalne razmjene održane između Parlamenta i Vijeća u cilju rasprave o rješenjima trenutačnog zastoja u pogledu postupka davanja razrješnice; napominje da je 2. svibnja 2018. Vijeće izmijenjenim prijedlogom odgovorilo na prijedlog Parlamenta o postupku davanja razrješnice Vijeću te da je nakon neformalnog sastanka između Parlamenta i Vijeća održanog 10. srpnja 2018. Odbor za proračunski nadzor 21. srpnja 2018. dostavio svoje reakcije na izmijenjeni prijedlog Vijeća; poziva Vijeće da bez odgode reagira na najnovije prijedloge Odbora za proračunski nadzor kako bi se što prije primijenili novi aranžmani za postupak davanja razrješnice;
15. izražava žaljenje zbog poteškoća na koje se stalno nailazi u postupcima davanja razrješnice, čiji je uzrok nedovoljna suradnja Vijeća; naglašava da je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015. zbog razloga iznesenih u rezolucijama od 10. svibnja 2011.(10), 25. listopada 2011.(11), 10. svibnja 2012.(12), 23. listopada 2012.(13), 17. travnja 2013.(14), 9. listopada 2013.(15), 3. travnja 2014.(16), 23. listopada 2014.(17), 27. listopada 2015.(18), 27. listopada 2016.(19) i 25. listopada 2017.(20) te da je odgodio svoju odluku o davanju razrješnice glavnom tajniku Vijeća za financijsku godinu 2016. zbog razloga navedenih u rezoluciji od 18. travnja 2018.;
16. prima na znanje stajalište Komisije, izraženo u siječnju 2014., prema kojemu sve institucije moraju u potpunosti primjenjivati preporuke koje Parlament iznosi u okviru postupka davanja razrješnice i prema kojemu bi sve institucije trebale surađivati kako bi se zajamčila neometana provedba postupka davanja razrješnice;
17. napominje da je Komisija navela da neće nadzirati izvršavanje proračuna drugih institucija i da bi davanjem odgovora na pitanja koja su upućena drugoj instituciji narušila autonomiju te institucije u izvršavanju njezina dijela proračuna;
18. izražava žaljenje zbog toga što Vijeće i dalje ne pruža odgovore na pitanja Parlamenta;
19. ustraje na tome da se rashodi Vijeća moraju nadzirati na isti način kao i oni ostalih institucija te da su ključni elementi tog nadzora utvrđeni u rezolucijama o razrješnici koje je Parlament usvojio u proteklim godinama;
20. ističe da Parlament, prema člancima 316., 317. i 319. UFEU-a, u skladu s aktualnim tumačenjem i praksom, ima ovlast davati razrješnice, odnosno da razrješnicu daje za svaki naslov proračuna pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije.
1. Odluka Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016. (2017/2177(DEC))
– uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016.,
– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2014.s odgovorom Ureda(1),
– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05941/2018 - C8-0087/2018),
– uzimajući u obzir svoju Odluku od 18. travnja 2018.(3) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2016. i odgovore izvršnog direktora Europskog potpornog ureda za azil,
– uzimajući u obzir mjere koje su Glavna uprava Komisije za migracije i unutarnje poslove i upravni odbor Europskog potpornog ureda za azil poduzeli nakon Odluke Parlamenta od 18. travnja 2018. o odgodi razrješnice, uslijed kojih je 6. lipnja 2018. José Carreira podnio ostavku na mjesto izvršnog direktora Europskog potpornog ureda za azil;
– uzimajući u obzir saslušanje od 3. rujna 2018. i predstavljene korektivne mjere koje je već poduzeo novi privremeni izvršni direktor Europskog potpornog ureda za azil od svojega imenovanja u lipnju 2018.;
– uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(4), a posebno njezin članak 208.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(5), a posebno njezin članak 36.,
– uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0299/2018),
1. odbija dati razrješnicu izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil za izvršenje proračuna Ureda za financijsku godinu 2016.;
2. iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;
3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).
2. Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016. (2017/2177(DEC))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016.,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0299/2018),
A. budući da bi sve decentralizirane agencije Unije trebale biti transparentne i u potpunosti odgovorne prema građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao tijelima Unije;
B. budući da je uloga Parlamenta u pogledu razrješnice utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Financijskoj uredbi i Okvirnoj financijskoj uredbi;
1. ističe važnost odgovornog i transparentnog djelovanja pri izvršavanju proračuna Unije, u skladu s relevantnim pravilima i propisima;
2. podsjeća na ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, utvrđenu Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, Financijskom uredbom i njegovim Poslovnikom;
3. pozdravlja činjenicu da je prvotna odluka od 18. travnja 2018. o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2016. rezultirala strogim korektivnim mjerama koje su poduzeli Glavna uprava Komisije za migracije i unutarnje poslove, upravni odbor Europskog potpornog ureda za azil („Ured”) i novi privremeni izvršni direktor Ureda;
4. uviđa da su, neovisno o dovršetku istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o prethodnom vodstvu Ureda, korektivne mjere koje su dosad poduzete djelomični odgovor na zadrške koje je Parlament izrazio u svojoj odluci od 18. travnja 2018. o odgodi razrješnice;
Tekuća istraga koju provodi OLAF
5. podsjeća na činjenicu da je u tijeku istraga OLAF-a u vezi s nekoliko bivših i sadašnjih članova Ureda na srednjim ili višim rukovoditeljskim pozicijama;
6. sa zadovoljstvom prima na znanje odluku upravnog odbora od 6. lipnja 2018. o razrješenju dužnosti izvršnog direktora, koje je odmah stupilo na snagu; pozdravlja imenovanje privremenog izvršnog direktora, koji nije predmet istrage OLAF-a; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da upravni odbor nije na vlastitu inicijativu poduzeo tu mjeru mnogo ranije, čime bi se spriječila odgoda u postupku davanja razrješnice;
7. pozdravlja mjere koje je privremeni izvršni direktor već poduzeo kako bi poboljšao upravljačku strukturu Ureda, ponovno uspostavio transparentnost i izgradio povjerenje; ističe važnost rješavanja pitanja prethodno otkrivenih manjkavosti u zakonitosti i pravilnosti transakcija; poziva Ured da pripremi sveobuhvatan i detaljan plan u kojem će predstaviti daljnje korake; nadalje, u tom kontekstu poziva Ured da u taj plan uključi jasne korake za ponovnu uspostavu povjerenja u vodstvo, posebice imajući u vidu da je sposobno i učinkovito vodstvo ključno za nošenje s izazovima s kojima se Ured općenito suočava, te da se posebno pobrine za to da zapošljavanje i osposobljavanje predviđenog znatnog broja novih članova osoblja u 2018. i 2019. budu na razini koja omogućava Uredu da na raspolaganju ima motivirano i kvalitetno osoblje te da dolazi do što manje fluktuacije osoblja, čije bi znanje i iskustvo u tom slučaju bili zadržani;
8. poziva OLAF da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o ishodu istrage čim bude završena;
9. poziva Odbor za proračunski nadzor Parlamenta da u izvješće o razrješnici Ureda za 2017. uvrsti zaključke iz izvješća OLAF-a te da se time pobrine za cjelovitu provedbu mogućih novih preporuka Uredu;
Osnova za uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija
10. podsjeća na to da je u svojem izvješću Revizorski sud donio važne zaključke u vezi s dvama od pet većih postupaka javne nabave iz 2016. za koje su plaćanja izvršena tijekom te godine, što pokazuje nedostatak strogosti u postupcima javne nabave koje Ured provodi;
11. očekuje da će se poduzeti sve moguće mjere kako bi se povratila nepravilna plaćanja iz proračunske godine 2016.: 920 561 EUR (postupak javne nabave za pružanje usluga putovanja) i 592 273 EUR (okvirni ugovor za privremene usluge u svrhu potpore njegovu odgovoru na migracijsku krizu);
12. i dalje izražava zabrinutost zbog iznosa naknada za putne troškove; napominje da su naknade iznosile 997 506 EUR 2014., 987 515 EUR 2015. i 1 012 147 EUR 2016.; napominje da sudionici koji ulaze u kategoriju A imaju posebne zadaće za vrijeme sastanaka; konstatira smanjenje naknada za kategoriju A, koja su sa 69 % 2014. pale na na 52 % 2015. i 37 % 2016.; izražava zabrinutost zbog očite nedosljednosti između većeg radnog opterećenja Ureda i manje sudionika kategorije A; ističe da povećanje naknada za putne troškove i smanjenje sudionika kategorije A upućuju na mogućnost nesustavne isplate naknada;
13. ponovno napominje da program rada Ureda uključuje aktivnosti operativne potpore u žarišnim točkama u nekim državama članicama; ističe važnost tih aktivnosti i naglašava dalekosežne posljedice za cijelu Uniju ne budu li zadaće adekvatno planirane, upravljane i izvršene; snažno potiče osoblje Ureda da propisno preuzmu svoje odgovornosti u vezi s administrativnim pitanjima i radom na terenu;
14. izražava žaljenje zbog negativne predodžbe o Uredu zbog pogrešaka pronađenih u spomenutim postupcima javne nabave; ponavlja da se učinkovita kontrola može zajamčiti samo kada su ti postupci u potpunosti transparentni;
15. pozdravlja akcijske planove koje je Ured izradio kako bi riješio probleme koje je utvrdio Revizorski sud, točnije:
–
postupak javne nabave za pružanje usluga putovanja (putnička agencija FCM) zamijenjen je otvorenim natječajnim postupkom koji je dovršen i koji je doveo do sklapanja novog ugovora
–
okvirni ugovor o pružanju privremenih usluga u Grčkoj (Randstad) zamijenjen je otvorenim natječajnim postupkom koji je dovršen i koji je doveo do sklapanja novog ugovora;
16. pozdravlja mjere koje je Ured poduzeo kako bi ojačao postupke javne nabave, osobito zapošljavanje dodatnog višeg osoblja i dodatnog osoblja za podršku sektoru javne nabave;
o o o
17. u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 18. travnja 2018.(7) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.
Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo: potpora strukturnim reformama u državama članicama ***I
116k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 u pogledu potpore strukturnim reformama u državama članicama (COM(2017)0826 – C8-0432/2017 – 2017/0336(COD))
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0826),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 175. stavak 3. i članak 177. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0432/2017),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. ožujka 2018.(1),
– nakon savjetovanja s Odborom regija,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0316/2018),
1. odbija Prijedlog Komisije;
2. poziva Komisiju da povuče svoj Prijedlog;
3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Pokretanje automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Irskoj *
113k
47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Irskoj (11265/2018 – C8-0388/2018 – 2018/0808(CNS))
– uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0388/2018),
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0344/2018),
1. prihvaća Nacrt Vijeća;
2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Pokretanje automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Irskoj *
113k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Irskoj (11282/2018 – C8-0389/2018 – 2018/0809(CNS))
– uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0389/2018),
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0343/2018),
1. prihvaća Nacrt Vijeća;
2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.
Pokretanje automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Hrvatskoj *
113k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Hrvatskoj (11284/2018 – C8-0390/2018 – 2018/0810(CNS))
– uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0390/2018),
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0345/2018),
1. prihvaća Nacrt Vijeća;
2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.
Smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš ***I
269k
105k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 24. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (COM(2018)0340 – C8-0218/2018 – 2018/0172(COD))(1)
(1) Zbog svoje visoke funkcionalnosti i relativno niskog troška plastika je sve prisutnija u svakodnevnom životu. Zbog njezine sve veće upotrebe u proizvodima kratkog životnog ciklusa, koji nisu osmišljeni za ponovnu upotrebu ili ekonomično recikliranje, proizvodnja i obrasci potrošnje povezani s njom postali su sve neučinkovitiji i linearniji. Stoga je, u kontekstu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo32, Komisija u europskoj strategiji za plastiku33 zaključila da se problem stalnog porasta stvaranja plastičnog otpada i njegova ispuštanja u okoliš, posebno u morski okoliš, mora riješiti kako bi se ostvario istinski kružan životni ciklus plastike.
(1) Zbog svoje visoke funkcionalnosti i relativno niskog troška plastika je sve prisutnija u svakodnevnom životu. Svjetska se proizvodnja plastike znatno povećala te je 2017. dosegnula 348 milijuna tona. Europski udio u toj proizvodnji iznosio je 18,5 % (64,4 milijuna tona, što je porast od 3,4 % u usporedbi s proizvodnjom prethodne godine). Zbog njezine sve veće upotrebe u proizvodima kratkog životnog ciklusa, koji nisu osmišljeni za ponovnu upotrebu ili ekonomično recikliranje, proizvodnja i obrasci potrošnje povezani s njom postali su sve neučinkovitiji i linearniji. Stoga je, u kontekstu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo32, Komisija u europskoj strategiji za plastiku33 zaključila da se problem stalnog porasta stvaranja plastičnog otpada i njegova ispuštanja u okoliš, posebno u morski okoliš, mora riješiti kako bi se ostvario istinski kružan životni ciklus plastike i smanjila ukupna količina plastike u okolišu. Europska strategija za plastiku tek je prvi korak u uspostavljanju kružnog gospodarstva temeljenog na smanjenju, ponovnoj upotrebi i recikliranju svih plastičnih proizvoda.
__________________
__________________
32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015) 0614 final).
32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614 final).
33 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028).
33 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028).
(1a) Plastika ima korisnu ulogu u gospodarstvu i njezina je primjena ključna u mnogim sektorima. Točnije, plastika se upotrebljava za ambalažu (40 %) i u građevinskom sektoru (20 %). Plastika se u velikoj mjeri upotrebljava i u sektoru električne i elektroničke opreme te u automobilskom, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru. Ipak, zbog znatnih negativnih učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, zdravlje i gospodarstvo potrebna je uspostava pravnog okvira kojim bi se učinkovito smanjili ti znatni negativni učinci, što uključuje i ograničavanje stavljanja na tržište određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternativna rješenja koja su u većoj mjeri kružna.
Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2.
(2) Kružni pristupi u kojima se prednost daje proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i sustavima ponovne upotrebe dovest će do smanjenja količine nastalog otpada, a takvo je sprečavanje na vrhu hijerarhije otpada utvrđene u članku 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća34.Takvi su pristupi ujedno u skladu s 12. ciljem Ujedinjenih naroda za održivi razvoj35, a to je osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje.
(2) Mjerama iz ove Direktive trebalo bi se u potpunosti težiti kružnim pristupima u kojima se prednost daje sigurnim, netoksičnim proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i koji ne sadrže opasne tvari te sustavima ponovne upotrebe, a ne proizvodima za jednokratnu upotrebu. Sve mjere moraju prije svega biti usmjerene na smanjenje količine nastalog otpada i promicanje sprečavanja nastanka otpada jer je to na vrhu hijerarhije otpada utvrđene u članku 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća34.Budući da svi proizvodi za jednokratnu upotrebu zbog kratkog životnog ciklusa često imaju negativan klimatski ili ekološki učinak, prednost se mora dati sprečavanju i ponovnoj upotrebi proizvoda, čime se mogu ostvariti velike uštede emisija CO2 i vrijednih sirovina. Ta će Direktiva doprinijeti postizanju 12. cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj35, a to je osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje.
__________________
__________________
34 Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
34 Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
35 Program održivog razvoja do 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
35 Program održivog razvoja do 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3.
(3) Morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao globalni problem. Smanjenje količine morskog otpada ključna je mjera za postizanje 14. cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj kojim se poziva na očuvanje i održivo korištenje oceanima, morima i morskim resursima u cilju održivog razvoja36.Unija mora odigrati svoju ulogu u suzbijanju morskog otpada i pokušati utvrditi standarde za cijeli svijet. U tom kontekstu Unija surađuje s partnerima u brojnim međunarodnim forumima poput skupina G20 i G7 te Ujedinjenih naroda kako bi promicala zajedničko djelovanje. Ova je inicijativa dio nastojanja Unije za postizanje tog cilja.
(3) Morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao globalni problem. Sve veće količine otpada dospijevaju u oceane diljem svijeta te utječu na zdravlje ekosustava i ubijaju životinje. Smanjenje količine morskog otpada ključna je mjera za postizanje 14. cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj kojim se teži očuvanju i održivom korištenju oceana, mora i morskih resursa radi održivog razvoja36.Unija mora odigrati svoju ulogu u suzbijanju morskog otpada, sprečavanju proizvodnje otpada i učinkovitijem gospodarenju morskim otpadom i pokušati utvrditi standarde za cijeli svijet. U tom kontekstu Unija surađuje s partnerima u brojnim međunarodnim forumima poput skupina G20 i G7 te Ujedinjenih naroda kako bi promicala zajedničko djelovanje. Ova je inicijativa dio nastojanja Unije za postizanje tog cilja.
_________________
_________________
36 Program održivog razvoja do 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
36 Program održivog razvoja do 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.
(5) U Uniji od 80 % do 85 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često budu bačeni u okoliš. Znatan dio ribolovnog alata stavljenog na tržište ne prikuplja se u svrhu obrade. Stoga su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog otpada te predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost, a potencijalno i za zdravlje ljudi te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.
(5) U Uniji od 80 % do 85 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %.Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često budu bačeni u okoliš. Znatan dio ribolovnog alata i alata koji se upotrebljava u akvakulturi koji su stavljeni na tržište ne prikuplja se u svrhu obrade. Stoga su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat i alat koji se upotrebljava u akvakulturi koji sadržavaju plastiku, kao što su vrše, zamke, plovci i plutače, mreže, užad, strune, konopi i niti posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog otpada te predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost, kao i za zdravlje ljudi i životinja te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.
(5a) Vijeće je na svojem sastanku 25. lipnja 2018. donijelo zaključke u vezi s temom ostvarivanja ciljeva akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo jasno podupirući aktivnosti koje su poduzete na europskoj i svjetskoj razini kako bi se ograničila uporaba mikroplastike koja se namjerno dodaje proizvodima, kao i upotreba oksoplastike u Uniji te aktivnosti predviđene Strategijom za plastiku koje se odnose na smanjenje mikroplastike koja dolazi iz tekstila, automobilskih guma te istjecanja peleta prije proizvodnje. Unija već djeluje i u tijeku je postupak u skladu s Uredbom o evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), pri čemu je Komisija zatražila od Europske agencije za kemikalije da izradi dosje za ograničavanje na temelju Priloga XV. u pogledu primjene čestica mikroplastike koje se namjerno dodaju potrošačkim proizvodima ili proizvodima za profesionalnu upotrebu.
(5b) Unija bi trebala imati sveobuhvatan pristup problemu mikroplastike i trebala bi poticati sve proizvođače na strogo ograničavanje mikroplastike u svojim formulacijama, s posebnim naglaskom na proizvođače tekstila i guma jer sintetička odjeća i gume čine 63 % mikroplastike koja neposredno dospijeva u vodni okoliš.
Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6.
(6) Postojeće zakonodavstvo Unije40 i instrumenti politike pružaju neke regulatorne odgovore za rješavanje problema morskog otpada. Plastični otpad posebno podliježe općim mjerama i ciljevima Unije u pogledu gospodarenja otpadom, kao što su ciljevi recikliranja plastičnog ambalažnog otpada41 te nedavno donesen cilj iz strategije za plastiku42: osigurati da do 2030. sva plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje. Međutim, učinak tog zakonodavstva na morski otpad nedostatan je te postoje razlike u području primjene i razini ambicioznosti nacionalnih mjera za sprječavanje nastanka i smanjenje količine morskog otpada. Osim toga, neke od tih mjera, posebno tržišna ograničenja za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, mogu stvoriti prepreke trgovini i narušiti tržišno natjecanje u Uniji.
(6) Pravilno gospodarenje otpadom i dalje je ključno za sprečavanje nastanka (morskog) otpada. Postojeće zakonodavstvo Unije40 i instrumenti politike pružaju neke regulatorne odgovore za rješavanje problema morskog otpada. Plastični otpad posebno podliježe općim mjerama i ciljevima Unije u pogledu gospodarenja otpadom, kao što su ciljevi recikliranja plastičnog ambalažnog otpada41 te nedavno donesen cilj iz strategije za plastiku42: osigurati da do 2030. sva plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje. Međutim, učinak tog zakonodavstva na morski otpad nedostatan je te postoje razlike u području primjene i razini ambicioznosti nacionalnih mjera za sprječavanje nastanka i smanjenje količine morskog otpada. Osim toga, neke od tih mjera, posebno tržišna ograničenja za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, mogu stvoriti prepreke trgovini i narušiti tržišno natjecanje u Uniji.
__________________
__________________
40 Direktiva 2008/98/EZ, Direktiva 2000/59/EZ, Direktiva 2000/60/EZ, Direktiva 2008/56/EZ i Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
40 Direktiva 2008/98/EZ, Direktiva 2000/59/EZ, Direktiva 2000/60/EZ, Direktiva 2008/56/EZ i Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
41 Direktiva 94/62/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).
41 Direktiva 94/62/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).
42 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028).
42 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028).
(6a) Poticanje istraživanja i inovacija u sektoru ambalaže ključan je čimbenik za promicanje održivijeg vrijednosnog lanca. Kako bi se postigao taj cilj nužno je ojačati relevantne mehanizme financiranja u kontekstu europskih programskih alata za istraživanje i razvoj kao što su okvirni programi EU-a za istraživanje i inovacije (tj. Obzor 2020.), s obzirom na nadolazeći strateški program za istraživanje i inovacije u području plastike.
Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7.
(7) Kako bi se djelovanje usmjerilo na područja u kojima je najpotrebnije, ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti samo najčešće pronađene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, za koje se procjenjuje da čine oko 86 % ukupnog broja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu pronađenih na plažama Unije.
(7) Kako bi se djelovanje usmjerilo na područja u kojima je najpotrebnije, ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti samo najčešće pronađene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat. Procjenjuje se da plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu obuhvaćeni mjerama iz ove Direktive čine oko 86 % ukupnog broja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu pronađenih na plažama Unije.
(7a) Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje odredbe iz Direktive 94/62/EZ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu koji se smatraju ambalažom kako je definirana u članku 3. stavku 1. Direktive 94/62/EZ.
(7c) Onečišćenje kopna i kontaminacija tla većim plastičnim predmetima i njihovim fragmentima ili mikroplastikom može imati značajan učinak na lokalnoj ili regionalnoj razini. Na lokalnoj razini to može biti značajno zbog intenzivne uporabe plastike u poljoprivredi. Kako bi se smanjio utjecaj plastičnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi i životinja, potrebno je temeljito istražiti onečišćenje plastikom s poljoprivrednih zemljišta.
(8a) Proizvode od plastike potrebno je proizvoditi uzimajući u obzir njihov cijeli životni vijek. Pri ekološkom dizajnu plastičnih proizvoda uvijek je potrebno uzeti u obzir fazu proizvodnje, mogućnost recikliranja i, ako je moguće, ponovnu upotrebu proizvoda. Proizvođače treba potaknuti, kada je to primjereno, da upotrebljavaju jednostruke ili kompatibilne polimere za izradu svojih proizvoda kako bi se pojednostavilo razvrstavanje i poboljšala mogućnost recikliranja, posebice u slučaju plastične ambalaže.
(9a) Što duljim zadržavanjem vrijednosti proizvoda i materijala i stvaranjem manje količine otpada, gospodarstvo Unije može postati konkurentnije i otpornije, uz manji pritisak na dragocjene resurse i okoliš.
Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10.
(10) Na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu trebalo bi primijeniti jednu ili više mjera, ovisno o različitim čimbenicima kao što su dostupnost odgovarajućih i održivijih alternativa, izvedivost promjene obrazaca potrošnje te stupanj do kojeg su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije.
(10) Na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu trebalo bi primijeniti jednu ili više mjera, ovisno o različitim čimbenicima kao što su dostupnost odgovarajućih i održivijih alternativa, uzimajući u obzir načela životnog ciklusa, izvedivost promjene obrazaca potrošnje te stupanj do kojeg su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije.
Amandman 18 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.
(11) Za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i dalje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative te se očekuje da će se potrošnja većine takvih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu povećati. Kako bi se taj trend preokrenuo i promicala nastojanja za pronalazak održivijih rješenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da poduzmu potrebne mjere kojima bi se postiglo znatno smanjenje potrošnje tih proizvoda, a da se pri tom ne dovedu u pitanje higijena ili zdravstvena ispravnost hrane, dobre higijenske prakse, dobre proizvođačke prakse, obavješćivanje potrošača ili zahtjevi u pogledu sljedivosti koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije o hrani44.
(11) Za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i dalje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative te se očekuje da će se potrošnja većine takvih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu povećati. Kako bi se taj trend preokrenuo i promicala nastojanja za pronalazak sigurnih i održivih rješenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da poduzmu potrebne mjere kojima bi se postiglo ambiciozno i trajno smanjenje potrošnje tih proizvoda, kako je to slučaj s plastičnim vrećicama u Direktivi 94/62/EZ, izmijenjenoj Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća43a, a da se pri tom ne dovedu u pitanje higijena ili zdravstvena ispravnost hrane, dobre higijenske prakse, dobre proizvođačke prakse, obavješćivanje potrošača ili zahtjevi u pogledu sljedivosti koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije o hrani44. Te bi se mjere trebale primjenjivati na spremnike za hranu koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije: dotična hrana namijenjena je za neposrednu potrošnju, namijenjena je za potrošnju bez daljnje pripreme i namijenjena je za potrošnju iz spremnika. Države članice za te bi mjere trebale postaviti najviši mogući cilj koji bi trebao biti proporcionalan ozbiljnosti rizika od bacanja otpada u okoliš koji predstavljaju razni proizvodi i upotrebe. Države članice trebale bi donijeti nacionalne ciljeve kako bi kvantificirale učinke mjera poduzetih za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja. Države članice trebale bi poticati korištenje proizvoda koji su prikladni za višekratnu upotrebu i koji su, nakon što postanu otpad, prikladni za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje, a da se pri tom ne dovede u pitanje slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu. Tim bi se mjerama trebao uzeti u obzir učinak proizvoda tijekom cijelog životnog vijeka, uključujući kad su pronađeni u morskom okolišu, te bi se trebala poštovati hijerarhija otpada.
___________________
___________________
43aDirektiva (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (SL L 115, 6.5.2015., str. 11.).
44 Uredba (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani (SL L 31, 1.2.2002., str.1.), Uredba (EZ) br. 852/2004 o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.), Uredba (EZ) br. 1935/2004 o materijalima koji dolaze u dodir s hranom i drugo relevantno zakonodavstvo o sigurnosti, higijeni i označivanju hrane (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.).
44 Uredba (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.), Uredba (EZ) br. 852/2004 o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.), Uredba (EZ) br. 1935/2004 o materijalima koji dolaze u dodir s hranom i drugo relevantno zakonodavstvo o sigurnosti, higijeni i označivanju hrane (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.).
(11a) Filtri za duhanske proizvode drugi su najčešći plastični predmeti za jednokratnu upotrebu koji završavaju u okolišu kao otpad. Premda se čini da je tržišni udio celuloznih filtara biljnog podrijetla koji se koriste za duhanske proizvode u porastu, nije jasno koliko su dostupne alternative prihvatljive. Nadalje, ne smije se ignorirati golem utjecaj duhanskih proizvoda s filtrom na okoliš jer se ti filtri mogu raspasti na manje plastične dijelove. Korišteni duhanski filtri također sadrže brojne kemikalije koje su štetne za okoliš, od kojih je za njih barem 50 poznato da su kancerogene za ljude, kao i teške metale koji mogu isteći iz filtra i naštetiti okolnom kopnenom, zračnom i morskom okolišu. Kako bi se odgovorilo na utjecaj koji na okoliš ima otpad nastao nakon potrošnje, potreban je niz mjera za duhanske proizvode s filtrom, od smanjenja filtara za jednokratnu upotrebu koji sadrže plastiku do proširene odgovornosti proizvođača kako bi se zajamčilo odgovorno zbrinjavanje otpada i pokrili troškovi čišćenja otpada u okolišu. Kako bi se odgovorilo na znatne troškove prikupljanja i razvrstavanja koje trenutno snose porezni obveznici, sustavi proširene odgovornosti proizvođača trebali bi pokriti troškove čišćenja otpada u okolišu i troškove za odgovarajuću infrastrukturu za prikupljanje otpada. Kao dio tih mjera države članice mogle bi također napraviti poticaje za lanac prikupljanja opušaka kako bi se počistio celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 % sastava filtara za cigarete, i potom pretvorio u nove plastične proizvode.
Amandman 20 Prijedlog direktive Uvodna izjava 12.
(12) Za druge plastične proizvode za jednokratnu upotrebu na raspolaganju su odgovarajuće cjenovno pristupačne i održivije alternative. Kako bi se ograničio štetan utjecaj takvih proizvoda na okoliš, od država članica trebalo bi zahtijevati da zabrane njihovo stavljanje na tržište Unije. Time bi se promicala upotreba održivijih alternativa koje su na raspolaganju i primjena inovativnih rješenja u pogledu održivijih poslovnih modela, alternativa koje podrazumijevaju ponovnu upotrebu te zamjena materijala.
(12) Za druge plastične proizvode za jednokratnu upotrebu na raspolaganju su odgovarajuće cjenovno pristupačne i održivije alternative. Kako bi se ograničio štetan utjecaj takvih proizvoda na okoliš, od država članica trebalo bi zahtijevati da zabrane njihovo stavljanje na tržište Unije. Time bi se promicala upotreba raspoloživih održivijih alternativa koje su sukladne postojećim standardima i pravu Unije te primjena inovativnih rješenja u pogledu održivijih poslovnih modela, alternativa koje podrazumijevaju ponovnu upotrebu te zamjena materijala, u skladu s hijerarhijom otpada definiranom u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište uvedena ovom Direktivom također bi trebala obuhvaćati proizvode koji se sastoje od oksorazgradive plastike jer se ta vrsta plastike ne razgrađuje biološki na odgovarajući način i doprinosi onečišćenju okoliša mikroplastikom, ne može se kompostirati, negativno utječe na reciklažu konvencionalne plastike i ne donosi dokazivu korist za okoliš. S obzirom na visoku prisutnost otpadnog polistirena u morskom okolišu i dostupnost alternativa, trebalo bi ograničiti i spremnike za hranu i piće za jednokratnu upotrebu napravljene od ekspandiranog polistirena.
(12a) Za plastične tanjure i plastični pribor za jelo, čak i kad su dostupne odgovarajuće i održivije alternative, ako je to valjano opravdano i kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost u pogledu kontinuiteta pružanja određenih socijalnih usluga, poput ugostiteljskih usluga u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, prikladno je utvrditi ograničeno produženje roka za provedbu zabrane njihova stavljanja na tržište Unije.
(12c) Mjere iz ove Direktive kojima se promiče upotreba alternativa koje nisu plastične ni u kojem slučaju ne bi trebale uzrokovati veće nepovoljne učinke na okoliš i klimu, npr. dodatne emisije CO2 ili iskorištavanje vrijednih resursa. Iako su mnoge neplastične alternative izrađene od prirodnih resursa i očekuje se da im je podrijetlo iz biogospodarstva, osobito je važno osigurati održivost tih materijala. Kad je riječ o hijerarhiji otpada, u mjerama iz ove Direktive i njihovoj provedbi prednost bi trebalo dati sprečavanju ili prelasku na proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti, a ne drugim alternativama za jednokratnu upotrebu, čak i kada su one izrađene od materijala koji nisu plastični.
Amandman 24 Prijedlog direktive Uvodna izjava 13.
(13) Čepovi i poklopci, koji su većinom napravljeni od plastike i upotrebljavaju se za spremnike za napitke, jedni su od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće mogu pronaći u otpadu na plažama Unije. Stoga bi se spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu smjeli stavljati na tržište jedino ako ispunjuju posebne zahtjeve u pogledu dizajna proizvoda kojima se znatno smanjuje bacanje njihovih čepova i poklopaca u okoliš. Osim navedenog zahtjeva, spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i služe kao ambalaža moraju ispunjavati i temeljne zahtjeve u pogledu sastava te mogućnosti ponovne upotrebe, oporabe i recikliranja ambalaže koji su navedeni u Prilogu II. Direktivi 94/62/EZ. Kako bi se olakšalo poštovanje zahtjeva za dizajn proizvoda i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, nužno je izraditi usklađenu normu donesenu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća45 te bi usklađenost s tom normom trebala dopustiti pretpostavku o usklađenosti s tim zahtjevima. Trebalo bi ostaviti dovoljno vremena da se izradi usklađena norma i omogući proizvođačima da prilagode proizvodne lance kako bi proveli zahtjeve za dizajn proizvoda.
(13) Čepovi i poklopci napravljeni od plastike koji se upotrebljavaju za spremnike za napitke, jedni su od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće mogu pronaći u otpadu na plažama Unije. Stoga bi se spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu smjeli stavljati na tržište jedino ako ispunjuju posebne zahtjeve u pogledu dizajna proizvoda kojima se znatno smanjuje bacanje njihovih čepova i poklopaca u okoliš i povećavaju količine reciklirane plastike. Osim navedenog zahtjeva, spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i služe kao ambalaža moraju ispunjavati i temeljne zahtjeve u pogledu sastava te mogućnosti ponovne upotrebe, oporabe i recikliranja ambalaže koji su navedeni u Prilogu II. Direktivi 94/62/EZ. Kako bi se olakšalo poštovanje zahtjeva za dizajn proizvoda i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, nužno je izraditi usklađenu normu donesenu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća45 te bi usklađenost s tom normom trebala dopustiti pretpostavku o usklađenosti s tim zahtjevima. Trebalo bi ostaviti dovoljno vremena da se izradi usklađena norma i omogući proizvođačima da prilagode proizvodne lance kako bi proveli zahtjeve za dizajn proizvoda. Kako bi se osigurala kružna upotreba plastike, potrebno je očuvati tržišnu primjenu recikliranih materijala. Iz tog je razloga primjereno uvesti obvezu nužnog minimalnog sadržaja reciklirane plastike u određenim proizvodima.
___________________
___________________
45 Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
45 Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(13a) U kontekstu preispitivanja koje treba poduzeti u skladu s člankom 9. stavkom 5. Direktive 94/62/EZ, Komisija treba uzeti u obzir relativna svojstva različitih ambalažnih materijala, uključujući kompozitne materijale, na osnovi procjena životnog ciklusa, pri čemu bi se osobito trebalo posvetiti pitanjima sprečavanja nastanka otpada i dizajna za kružnost.
(13b) Zbog zdravlja žena trebalo bi spriječiti prisutnost opasnih kemijskih tvari u higijenskim ulošcima, tamponima i aplikatorima za tampone. Istodobno je ključno da postoje dostupna višekratna i jeftinija rješenja kako bi se ženama osigurao potpuni pristup društvenom životu.
Amandman 27 Prijedlog direktive Uvodna izjava 14.
(14) Određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu završe u okolišu zbog neprimjerenog odlaganja putem kanalizacije ili zbog drugog neprimjerenog ispuštanja u okoliš. Stoga bi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji se često odlažu putem kanalizacije ili na neki drugi neprimjeren način trebali podlijegati zahtjevima u pogledu označivanja. Oznaka bi trebala sadržavati informacije za potrošače o primjerenim načinima odlaganja otpada i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati i/ili negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog neprimjerenog odlaganja otpada. Komisija bi trebala imati ovlasti za utvrđivanje usklađenog formata označivanja te bi pri tom trebala, prema potrebi, ispitati kakva je percepcija predloženog označivanja kod reprezentativnih skupina potrošača kako bi se osigurale njegova djelotvornost i jasnoća.
(14) Određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu završe u okolišu zbog neprimjerenog odlaganja putem kanalizacije ili zbog drugog neprimjerenog ispuštanja u okoliš. Zbrinjavanje putem kanalizacije može dodatno stvoriti znatnu ekonomsku štetu kanalizacijskim mrežama začepljenjem crpki i blokiranjem cijevi. Za te proizvode često nedostaju informacije o bitnim karakteristikama tih proizvoda i odgovarajućem načinu zbrinjavanja otpada. Stoga bi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji se često odlažu putem kanalizacije ili na neki drugi neprimjeren način trebali podlijegati zahtjevima u pogledu označivanja i mjerama za podizanje osviještenosti. Oznaka bi trebala sadržavati informacije za potrošače o primjerenim načinima odlaganja otpada i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati, o negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog neprimjerenog odlaganja otpada, o prisutnosti plastike u proizvodu te o mogućnosti recikliranja proizvoda. Komisija bi trebala imati ovlasti za utvrđivanje usklađenog formata označivanja te bi pri tom trebala, prema potrebi, ispitati kakva je percepcija predloženog označivanja kod reprezentativnih skupina potrošača kako bi se osiguralo da je djelotvorno, da je jasno i da nije obmanjujuće, te bi se također trebalo uzimati u obzir postojeće dobrovoljne sporazume.
Amandman 28 Prijedlog direktive Uvodna izjava 15.
(15) Kad je riječ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu za koje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti i sustave proširene odgovornosti proizvođača za pokriće troškova gospodarenja otpadom i čišćenja otpada te troškova mjera za povećanje svijesti radi sprečavanja nastanka i smanjenja količine takvog otpada.
(15) Kad je riječ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu za koje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti i sustave proširene odgovornosti proizvođača za pokriće nužnih troškova gospodarenja otpadom i čišćenja otpada te troškova mjera za povećanje svijesti radi sprečavanja nastanka i smanjenja količine takvog otpada te za hvatanje u koštac s neprimjerenim ponašanjem potrošača. Ti troškovi ne bi trebali prelaziti troškove koji su nužni za pružanje tih usluga na isplativ način, a trebali bi ih utvrditi dotični akteri na transparentan način. Troškovi čišćenja otpada u okolišu trebali bi biti proporcionalni i temeljiti se na jasnim ciljevima utvrđenima u skladu s člankom 8.a stavkom 1. Direktive 2008/98/EZ. Tim bi ciljevima trebalo definirati područje primjene i opseg aktivnosti čišćenja obuhvaćenih sustavom proširene odgovornosti proizvođača u skladu s relevantnim obvezama u pogledu sprečavanja nastanka otpada i morskog otpada u okviru prava Unije. Takve bi aktivnosti trebale, na primjer, uključivati sprečavanje bacanja otpada u okoliš i njegovo prikupljanje na ulicama, tržnicama i drugim javnim prostorima te tijekom javnih događanja, ali ne bi trebale uključivati djelovanja, uključujući čišćenje mora i oceana, za koja javna tijela nisu nadležna.
(15a) Gospodarski poticaji mogu utjecati na izbor potrošača, potaknuti ih ili odviknuti od određenih navika pa se stoga mogu koristiti kao djelotvorni alat za smanjenje utjecaja određenih vrsta plastike na okoliš.
Amandman 30 Prijedlog direktive Uvodna izjava 16.
(16) Plastika koja potječe od ostavljenog, izgubljenog i odbačenog ribolovnog alata koji sadržava plastiku čini velik udio u morskom otpadu, što upućuje na to da postojeći pravni zahtjevi46 ne pružaju dovoljno poticaja za vraćanje takvog ribolovnog alata na obalu radi prikupljanja i obrade. Sustavom neizravnih naknada koji je predviđen pravom Unije o lučkim uređajima za prihvat isporuke otpada s brodova uklanja se poticaj za ispuštanje otpada s brodova u more te se osigurava pravo na isporuku otpada. Sustav bi međutim trebalo dopuniti dodatnim financijskim poticajima za ribare za vraćanje otpadnog ribolovnog alata na kopno kako bi izbjegli moguće povećanje neizravne naknade za otpad koju treba platiti. S obzirom na to da plastične komponente ribolovnog alata imaju visok potencijal za recikliranje, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti proširenu odgovornost proizvođača za ribolovni alat koji sadržava plastiku kako bi se olakšalo odvojeno prikupljanje otpadnog ribolovnog alata i financiralo dobro upravljanje takvim otpadnim ribolovnim alatom, a posebice njegovo recikliranje.
(16) Plastika koja potječe od ostavljenog, izgubljenog i odbačenog ribolovnog alata koji sadržava plastiku čini velik udio u morskom otpadu, što upućuje na to da postojeći pravni zahtjevi46 ne pružaju dovoljno poticaja za vraćanje takvog ribolovnog alata na obalu radi prikupljanja i obrade. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1224/2009, ako se izgubljeni ribolovni alat ne može pronaći i izvući, zapovjednik ribarskog plovila mora obavijestiti nadležno tijelo države članice zastave. Kako bi se osiguralo usklađeno praćenje, države članice trebale bi prikupljati i bilježiti podatke o izgubljenom ribolovnom alatu i dostavljati ih Komisiji na godišnjoj osnovi. Sustavom neizravnih naknada koji je predviđen pravom Unije o lučkim uređajima za prihvat isporuke otpada s brodova uklanja se poticaj za ispuštanje otpada s brodova u more te se osigurava pravo na isporuku otpada. Sustav bi međutim trebalo dopuniti dodatnim financijskim poticajima za ribare za vraćanje otpadnog ribolovnog alata na kopno kako bi izbjegli moguće povećanje neizravne naknade za otpad koju treba platiti. S obzirom na to da plastične komponente ribolovnog alata imaju visok potencijal za recikliranje, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti proširenu odgovornost proizvođača za ribolovni alat koji sadržava plastiku kako bi se olakšalo odvojeno prikupljanje otpadnog ribolovnog alata i financiralo dobro upravljanje takvim otpadnim ribolovnim alatom, a posebice njegovo recikliranje. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi financijski doprinosi koje uplaćuju proizvođači ribolovnog alata koji sadrži plastiku radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz odgovornosti proizvođača bili prilagođeni, posebno uzimajući u obzir trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja tog ribolovnog alata.
___________________
___________________
46 Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009, Direktiva 2000/59/EZ i Direktiva 2008/98/EZ.
46 Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009, Direktiva 2000/59/EZ i Direktiva 2008/98/EZ.
(16a) U okviru proširene odgovornosti proizvođača za ribolovni alat koji sadrži plastiku države članice trebale bi pratiti, ocjenjivati, prikupljati i reciklirati ribolovni alat kako bi ispunile kvantitativne ciljeve za prikupljanje i recikliranje ribolovnog alata koji sadrži plastiku navedene u ovoj Direktivi.
(17a) Problem poljoprivrednog plastičnog otpada trebao bi se riješiti u strateškim planovima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a Komisija bi trebala u srednjem roku do 2023. po potrebi uvesti normu za dobro poljoprivredno i okolišno stanje tla u kontekstu plastičnog otpada kao novi element poboljšane uvjetovanosti. Taj novi zahtjev višestruke sukladnosti obvezao bi poljoprivrednike na angažiranje ovlaštenog subjekta za gospodarenje otpadom radi organiziranja prikupljanja i recikliranja plastike te na čuvanje dokaza o ispravnom postupanju s plastičnim otpadom.
Amandman 33 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18.
(18) Kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš i drugi neprimjereni oblici odlaganja otpada koji dovode do nastajanja morskog otpada koji sadržava plastiku, potrošače je potrebno pravilno informirati o najprimjerenijim načinima odlaganja otpada koji su na raspolaganju i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati, o najboljim praksama u pogledu odlaganja otpada i utjecajima na okoliš koji nastaju zbog loših praksi odlaganja otpada te o plastičnom sadržaju u određenim plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu i u ribolovnom alatu. Stoga bi se od država članica trebalo zahtijevati poduzimanje mjera za jačanje svijesti kojima se osigurava da se takve informacije pruže potrošačima. Te informacije ne bi smjele sadržavati promotivne poruke koje potiču na upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u mogućnosti odabrati mjere koje su najprimjerenije s obzirom na obilježja proizvoda ili njegovu namjenu. Proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku trebali bi pokriti troškove mjera za jačanje svijesti u okviru svoje obveze proširene odgovornosti proizvođača.
(18) Kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš i drugi neprimjereni oblici odlaganja otpada koji dovode do nastajanja morskog otpada koji sadržava plastiku, potrošače je potrebno pravilno informirati o najprimjerenijim načinima odlaganja otpada koji su na raspolaganju i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati, o najboljim praksama u pogledu odlaganja otpada i utjecajima na okoliš koji nastaju zbog loših praksi odlaganja otpada te o plastičnom sadržaju u određenim plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu i u ribolovnom alatu kako bi se potaknulo odgovorno ponašanje potrošača u pogledu ispravnog odlaganja otpada. Stoga bi se od država članica trebalo zahtijevati poduzimanje mjera za jačanje svijesti kojima se osigurava da se takve informacije pruže potrošačima. Te bi informacije trebale obuhvatiti i učinak neprimjerenog odlaganja otpada na kanalizacijsku mrežu. Te informacije ne bi smjele sadržavati promotivne poruke koje potiču na upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u mogućnosti odabrati mjere koje su najprimjerenije s obzirom na obilježja proizvoda ili njegovu namjenu. Nadležna tijela, proizvođači i potrošači podjednako bi trebali sudjelovati u borbi protiv bacanja otpada u okoliš. Proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku trebali bi pokriti troškove mjera za jačanje svijesti u okviru svoje obveze proširene odgovornosti proizvođača. Proizvođače bi trebalo poticati na to da iskoriste svoju marketinšku moć kako bi promicali i poticali održivu i kružnu potrošnju i upotrebu proizvoda.
(18a) U skladu s pravom Unije, Komisija treba pružiti pomoć državama članicama u izradi strategija i planova za smanjenje odbacivanja ribolovnog alata u more, uključujući s pomoću bespovratnih sredstava Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Napori mogu podrazumijevati kampanje i programe za jačanje svijesti o utjecaju takvog otpada na morske ekosustave, istraživanje izvedivosti biorazgradivog ribolovnog alata i onog koji se može kompostirati, projekte za obrazovanje ribara i posebne javne programe za uklanjanje plastičnih i drugih predmeta iz morskog okoliša.
Amandman 35 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20.
(20) Boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu jedan su od predmeta koji se najčešće mogu pronaći u morskom otpadu na plažama Unije. Razlog tomu su nedjelotvorni sustavi odvojenog prikupljanja i slabo sudjelovanje potrošača u tim sustavima. Potrebno je promicati učinkovitije sustave odvojenog prikupljanja te bi stoga trebalo utvrditi minimalni cilj odvojenog prikupljanja za boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u stanju postići taj minimalni cilj utvrđivanjem ciljeva odvojenog prikupljanja za boce za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača ili uspostavljanjem sustava povratnih naknada ili nekom drugom mjerom koju smatraju primjerenom. To će imati izravan pozitivan utjecaj na stopu prikupljanja, kvalitetu prikupljenog materijala i kvalitetu reciklata, stvarajući time prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i tržište reciklata.
(20) Boce za napitke (s čepovima i poklopcima) koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu jedan su od predmeta koji se najčešće mogu pronaći u morskom otpadu na plažama Unije. Razlog tomu su nedjelotvorni sustavi odvojenog prikupljanja i slabo sudjelovanje potrošača u tim sustavima. Potrebno je promicati učinkovitije sustave odvojenog prikupljanja i povećati proizvodnju na bazi recikliranog sadržaja te bi stoga trebalo utvrditi minimalni cilj odvojenog prikupljanja za boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u stanju postići taj minimalni cilj utvrđivanjem ciljeva odvojenog prikupljanja za boce za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača ili uspostavljanjem sustava povratnih naknada ili nekom drugom mjerom koju smatraju primjerenom. Taj minimalni cilj prikupljanja trebao bi biti popraćen zahtjevom za određeni reciklirani sadržaj plastičnih boca kako bi se zajamčilo da se ta veća količina prikupljene plastike ponovno upotrijebi ili reciklira i time ponovno uvede u kružno gospodarstvo. Te će mjere imati izravan pozitivan utjecaj na stopu prikupljanja i recikliranja, kvalitetu prikupljenog materijala i kvalitetu reciklata, stvarajući time nove prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i tržište reciklata. Pri provedbi mjera za postizanje minimalnih ciljeva odvojenog prikupljanja države članice trebale bi zajamčiti da se zadrži dobro funkcioniranje postojećih sustava proširene odgovornosti proizvođača. Komisija bi trebala utvrditi smjernice za funkcioniranje sustava povratnih naknada za one države članice koje odluče uspostaviti takve sustave.
(20a) U Direktivi 2008/98/EZ „odvojeno skupljanje” znači skupljanje prilikom kojega se tijekovi otpada drže odvojeno prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada. U Direktivi (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća1a kojom se izmjenjuje Direktiva 2008/98/EZ navodi se da bi se odvojeno skupljanje moglo ostvariti skupljanjem od vrata do vrata, sustavima za skupljanje i zaprimanje i drugim programima skupljanja. Člankom 10. stavkom 3. točkom (a) Direktive 2008/98/EZ dopušta se izuzeće prema kojem bi trebalo biti moguće zajednički skupljati određene vrste otpada pod uvjetom da to ne sprečava visokokvalitetno recikliranje ili drugu vrstu oporabe otpada, u skladu s hijerarhijom otpada, te da je rezultat tih postupaka usporedive kvalitete s onim koji se postiže odvojenim skupljanjem. Izuzeće bi trebalo biti dostupno i pri provedbi ove Direktive.
_____________
1a Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14.6.2018., str. 109.).
Amandman 37 Prijedlog direktive Uvodna izjava 22.
(22) U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.48, Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive te podacima prikupljenima na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2008/98/EZ. Evaluacija bi trebala pružiti osnovu za procjenu mogućih daljnjih mjera i procjenu o tome treba li, na temelju rezultata praćenja morskog otpada u Uniji, preispitati Prilog u kojemu je naveden popis plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Pri evaluaciji bi isto tako trebalo razmotriti je li znanstveni i tehnički napredak koji je u međuvremenu ostvaren, uključujući razvoj biorazgradivih materijala i izradu kriterija ili norme za biorazgradivost plastike u morskom okolišu, kako je predviđeno europskom strategijom o plastici, takav da omogućuje utvrđivanje norme za biorazgradivost određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu u morskom okolišu. Ta bi norma uključivala normu za ispitivanje činjenice bi li se zbog fizičkog i biološkog raspadanja u morskom okolišu plastika u potpunosti razgradila u ugljikov dioksid (CO2), biomasu i vodu u dovoljno kratkom vremenu da ne bude štetna za morske organizme i da ne dođe do njezina nagomilavanja u okolišu. Ako to bude slučaj, plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji ispunjuju tu normu mogli bi biti izuzeti iz zabrane stavljanja na tržište. Iako je europskom strategijom za plastiku već predviđeno djelovanje u tom području, njome se isto tako priznaje da postoje problemi u pogledu određivanja regulatornog okvira za plastiku s biorazgradivim svojstvima zbog različitih uvjeta u morima.
(22) U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.48, Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive te podacima prikupljenima na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2008/98/EZ. Evaluacija bi trebala pružiti osnovu za procjenu mogućih daljnjih mjera, uključujući uspostavljanje ciljeva smanjenja na razini Unije za 2030. i nakon toga, i procjenu o tome treba li, na temelju rezultata praćenja morskog otpada u Uniji, preispitati Prilog u kojemu je naveden popis plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.
___________________
___________________
48. SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
48. SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 38 Prijedlog direktive Uvodna izjava 23.
(23) Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.
(23) Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. Potrošače bi po potrebi također trebalo poticati ili kažnjavati zbog njihova ponašanja.
Amandman 39 Prijedlog direktive Uvodna izjava 25.
(25) S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest sprečavanje i smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku na okoliš, promicanje prelaska na kružno gospodarstvo, uključujući poticanje inovativnih poslovnih modela, proizvoda i materijala, čime se pridonosi i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,
(25) S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest sprečavanje i smanjenje utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu te ribolovnog alata i alata za akvakulturu koji sadržavaju plastiku, promicanje prelaska na kružno gospodarstvo, uključujući poticanje inovativnih poslovnih modela, proizvoda i materijala, čime se pridonosi i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,
(25a) Budući da plastični morski otpad nije ograničen na morski okoliš oko Unije i budući da se velika količina plastičnog morskog otpada može pronaći ne samo u Uniji nego i u drugim dijelovima svijeta, države članice trebale bi osigurati da izvoz otpadnih materijala u treće zemlje ne pridonosi plastičnom morskom otpadu u drugim dijelovima svijeta.
(25b) Države članice mogle bi imati važnu ulogu u suzbijanju morskog otpada dijeljenjem svog znanja i stručnosti u održivom gospodarenju materijalima s trećim zemljama.
Cilj je ove Direktive spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time pridonijeti i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Cilj je ove Direktive spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodne organizme i vodni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time pridonijeti i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Ova se Direktiva primjenjuje na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u Prilogu te na ribolovni alat koji sadržava plastiku.
Ova se Direktiva primjenjuje na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u Prilogu te na ribolovni alat i alat koji se upotrebljava u akvakulturi koji sadržava plastiku.
(1) „plastika” znači materijal koji se sastoji od polimera u smislu članka 3. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnih proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani;
(1) „plastika” znači materijal koji se sastoji od polimera u smislu članka 3. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji funkcionira ili može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnih proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani;
(2a) „vrlo lagane plastične vrećice za nošenje” znači lagane plastične vrećice za nošenje kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki (c) Direktive 94/62/EZ s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona;
(3) „ribolovni alat” znači svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu i akvakulturi za traženje ili hvatanje morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje takvih morskih bioloških resursa;
(3) „ribolovni alat” znači svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu i akvakulturi za traženje, hvatanje ili zadržavanje radi uzgoja morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje, hvatanje ili zadržavanje takvih morskih bioloških resursa;
(4) „otpadni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji je obuhvaćen definicijom otpada iz Direktive 2008/98/EZ, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata u trenutku njegova odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega;
(4) „otpadni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji je obuhvaćen definicijom otpada iz Direktive 2008/98/EZ, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata kada je odbačen ili izgubljen;
(10) „proizvođač” znači svaka fizička i pravna osoba koja, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, uključujući ugovore na daljinu u smislu Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011.50, stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, osim osoba koje se bave ribolovnim aktivnostima kako su definirane u članku 4. stavku 28. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća51;
(10) „proizvođač” znači svaka fizička i pravna osoba koja profesionalno razvija, proizvodi, obrađuje, prodaje ili uvozi, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, uključujući ugovore na daljinu u smislu Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011.50, i pri tome stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, osim osoba koje se bave ribolovnim aktivnostima ili akvakulturom kako su definirane u članku 4. stavcima 25. i 28. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća51;
___________________
___________________
50 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.)
50 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.)
51 Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
51 Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
(13a) „biorazgradiva plastika” znači plastika koja može podlijegati fizičkom, biološkom raspadanju, tako da se na kraju razgradi u ugljikov dioksid (CO2), biomasu i vodu i koja se u skladu s europskim normama za ambalažu može oporabiti kompostiranjem i anaerobnom razgradnjom;
(14a) „duhanski proizvod” znači duhanski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 4. Direktive 2014/40/EU.
Amandmani 118, 54 i 119 Prijedlog direktive Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Smanjenje potrošnje
Smanjenje potrošnje
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi do… [šest godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] na svojem državnom području postigle znatno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga.
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi do 2025. na svojem državnom području postigle ambiciozno i trajno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga od barem 25 %.
Te mjere mogu uključivati nacionalne ciljne vrijednosti za smanjenje potrošnje, mjere kojima se osigurava da se na mjestu prodaje krajnjem potrošaču stave na raspolaganje alternative tim proizvodima koje se mogu ponovno upotrijebiti, ekonomske instrumente kao što su osiguravanje da se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ne daju besplatno krajnjem potrošaču na mjestu prodaje. Te se mjere mogu razlikovati ovisno o utjecaju koji proizvodi iz prvog podstavka imaju na okoliš.
Te mjere mogu uključivati mjere kojima se osigurava da se na mjestu prodaje krajnjem potrošaču stave na raspolaganje alternative tim proizvodima koje se mogu ponovno upotrijebiti, ekonomske instrumente kao što je osiguravanje da se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ne daju besplatno krajnjem potrošaču na mjestu prodaje. Te se mjere mogu razlikovati ovisno o utjecaju koji proizvodi iz prvog podstavka imaju na okoliš tijekom životnog ciklusa, uključujući kad su bačeni u okoliš kao otpad.
Države članice sastavljaju nacionalne planove u kojima se opisuju mjere donesene u skladu s ovim stavkom. Države članice obavješćuju Komisiju o planovima i ažuriraju ih po potrebi. Komisija može izdati preporuke o tim planovima.
Države članice utvrđuju nacionalne kvantitativne ciljeve smanjenja za postizanje cilja navedenog u prvom podstavku ovog stavka. Ti se ciljevi donose do ... [krajnji rok za prenošenje ove Direktive].
Mjere donesene u skladu s ovim stavkom proporcionalne su i nediskriminirajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o tim mjerama u skladu s Direktivom (EU) 2015/15351a ako se to zahtijeva tom Direktivom.
2. Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se utvrđuje metodologija za izračun i provjeru znatnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu iz stavka 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
2. Komisija do ... [12 mjeseci prije krajnjeg datuma za prenošenje ove Direktive] donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje metodologija za izračun i provjeru ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu iz stavka 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
2a. Države članice poduzimaju potrebne mjere za postizanje trajnog smanjenja učinka otpadnih duhanskih proizvoda na okoliš, a osobito filtara za duhanske proizvode koji sadrže plastiku, smanjenjem otpada nakon potrošnje filtara za duhanske proizvode koji sadrže plastiku na sljedeći način: 50 % do 2025. i 80 % do 2030. u usporedbi s ponderiranim prosjekom plastičnih filtara za duhanske proizvode stavljenih na tržište između 2014. i 2016. godine.
_________________
1a Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (kodificirani tekst) (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
1. Države članice osiguravaju da se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu C Priloga koji imaju čepove i poklopce koji su znatnim dijelom napravljeni od plastike mogu staviti na tržište samo ako čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni na spremnik tijekom predviđene faze upotrebe proizvoda.
1. Države članice osiguravaju da se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu C Priloga koji imaju čepove i poklopce koji su napravljeni od plastike mogu staviti na tržište samo ako čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni na spremnik tijekom predviđene faze upotrebe proizvoda.
1a. Države članice jamče da do 2025. boce za napitke iz dijela C Priloga mogu biti stavljene na tržište samo ako se mogu reciklirati i ako sadrže barem 35 % recikliranog sadržaja.
Komisija do 1. siječnja 2022. donosi provedbene akte kojima se utvrđuje metodologija za izračun recikliranog sadržaja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
2. Za potrebe ovog članka ne smatra se da su metalni čepovi ili poklopci s plastičnim brtvama znatnim dijelom napravljeni od plastike.
2. Za potrebe ovog članka ne smatra se da su metalni čepovi ili poklopci s plastičnim brtvama napravljeni od plastike. Spremnici za napitke s čepovima ili poklopcima od plastike nisu obuhvaćeni ovim člankom.
3. Komisija zahtijeva od europskih organizacija za normizaciju da razviju usklađene norme u pogledu zahtjeva iz stavka 1.
3. Komisija zahtijeva od europskih organizacija za normizaciju da do ... [3 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] razviju usklađene norme u pogledu zahtjeva iz stavka 1. Tim se normama osobito odgovara na potrebu da se zajamči potrebna čvrstoća, pouzdanost i sigurnost zatvarača spremnika za napitke, uključujući one za gazirana pića.
Amandmani 59 i 140 Prijedlog direktive Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Zahtjevi za označivanje
Zahtjevi za označivanje
1. Države članice osiguravaju da svaki plastični proizvod za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu D Priloga koji se stavlja na tržište bude označen vidljivom, čitljivom i neizbrisivom oznakom kojom se potrošače obavješćuje o jednom ili više sljedećih elemenata:
1. Države članice osiguravaju da svaka prodajna ambalaža plastičnog proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu D Priloga koji se stavlja na tržište bude označena vidljivom, čitljivom i neizbrisivom oznakom, i na ambalaži koja sadrži više jedinica i na svakoj zasebnoj jedinici ako je proizvod pakiran pojedinačno, kojom se potrošače obavješćuje o sljedećem:
(a) primjerenim mogućnostima odlaganja proizvoda u otpad ili načinima odlaganja proizvoda u otpad koje treba izbjegavati;
(a) primjerenim mogućnostima odlaganja proizvoda u otpad i/ili načinima odlaganja proizvoda u otpad koje treba izbjegavati;
(b) negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog bacanja proizvoda u okoliš ili drugog neprimjerenog načina njihova odlaganja u otpad ili
(b) negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog bacanja proizvoda u okoliš ili drugog neprimjerenog načina njihova odlaganja u otpad;
(c) prisutnosti plastike u proizvodu.
(c) prisutnosti plastike u proizvodu i (ca) prisutnosti zabrinjavajućih kemikalija, kao što su opasni metali, ftalati, PFAS, bisfenoli te endokrini disruptori i druge posebno zabrinjavajućih tvari u proizvodima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006.
Uz to, države članice osiguravaju da svaka prodajna ambalaža plastičnog proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu D Priloga, osim duhanskih proizvoda s filtrom i filtara stavljenih na tržište za upotrebu u kombinaciji s duhanskim proizvodima, koji se stavlja na tržište bude označena vidljivom, čitljivom i neizbrisivom oznakom, i na ambalaži koja sadrži više jedinica i na svakoj zasebnoj jedinici ako je proizvod pakiran pojedinačno, kojom se potrošače informira o mogućnosti recikliranja proizvoda.
2. Komisija do … [12 mjeseci prije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju specifikacije oznake iz stavka 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
2. Komisija do … [12 mjeseci prije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju specifikacije oznake iz stavka 1. i pri tome uzima u obzir postojeće sektorske dobrovoljne sporazume i osobito vodi računa o potrebi da se izbjegavaju informacije koje obmanjuju potrošače. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
Kad je riječ o sustavima uspostavljenima u skladu sa stavkom 1., države članice osiguravaju da proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu E Priloga pokrivaju troškove prikupljanja otpada koji se sastoji od tih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i njegova kasnijeg prijevoza i obrade, uključujući troškove čišćenja otpada i troškove mjera za jačanje svijesti iz članka 10. koje se odnose na te proizvode.
Kad je riječ o sustavima uspostavljenima u skladu sa stavkom 1., države članice osiguravaju da proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu E Priloga pokrivaju troškove prikupljanja otpada koji se sastoji od tih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i njegova kasnijeg prijevoza i obrade, uključujući troškove čišćenja otpada i troškove mjera za jačanje svijesti iz članka 10. koje se odnose na te proizvode. Financijski doprinosi koje uplaćuju proizvođači kako bi bili sukladni s tim obvezama ne smiju premašiti troškove koji su potrebni za isplativo pružanje tih usluga i utvrđuju se na transparentan način između uključenih strana.
Kad je riječ o troškovima čišćenja otpada u okolišu iz prvog podstavka države članice jamče da se financijski doprinosi proizvođača utvrđuju na proporcionalan način i da su modulirani u skladu s člankom 8.a stavkom 4. Direktive 2008/98/EZ i uzimaju u obzir troškove čišćenja pojedinačnih proizvoda ili skupina proizvoda. Troškovi su ograničeni na aktivnosti koje redovito poduzimaju javna tijela ili koje se poduzimaju u njihovo ime, što uključuje aktivnosti čišćenja otpada u okolišu s ciljem ispunjavanja relevantnih obveza u pogledu sprečavanja nastanka otpada i zaštite okoliša u skladu sa zakonodavnim aktima Unije.
Komisija uz savjetovanje s državama članicama sastavlja smjernice za raspodjelu troškova čišćenja otpada u okolišu obuhvaćenima sustavima proširene odgovornosti proizvođača.
2a. Države članice jamče da sustavi proširene odgovornosti proizvođača uspostavljeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka za filtre za duhanske proizvode koji sadrže plastiku doprinose postizanju okolišnih ciljeva iz članka 4. stavka 2.a, uključujući jamčenjem toga da proizvođači filtara za duhanske proizvode koji sadrže plastiku pokrivaju troškove prikupljanja otpada od tih proizvoda i njegova prijevoza i obrade, uključujući troškove čišćenja otpada u okolišu i troškove mjera za podizanje svijesti iz članka 10. u pogledu tih proizvoda. Kako bi se postigao taj cilj države članice bi među ostalim mogle zahtijevati da se u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača uspostave sustavi prikupljanja ili financira infrastruktura za prikupljanje upotrijebljenih filtara ili promiču dekontaminacija i recikliranje upotrijebljenih filtara uspostavom lanca oporabe otpada.
3. Države članice osiguravaju da za ribolovni alat koji sadržava plastiku i stavlja se na tržište Unije budu uspostavljeni sustavi proširene odgovornosti proizvođača u skladu s odredbama o proširenoj odgovornosti proizvođača iz Direktive 2008/98/EZ.
3. Države članice osiguravaju da za ribolovni alat koji sadržava plastiku i stavlja se na tržište Unije budu uspostavljeni sustavi proširene odgovornosti proizvođača u skladu s odredbama o proširenoj odgovornosti proizvođača iz Direktive 2008/98/EZ. Države članice po toj osnovi osiguravaju da se godišnje ostvaruje minimalna stopa prikupljanja ribolovnog alata koji sadržava plastiku. Od 2025. minimalna stopa prikupljanja bit će 50 %, a računat će se na osnovi ukupne težine ribolovnog alata koji sadržava plastikuu određenoj godini u dotičnoj državi članici i izražavat će se kao postotak prosječne težine ribolovnog alata stavljenog na tržište u prethodne tri godine u toj državi članici.
Države članice također osiguravaju da se do 2025. tim sustavima proširene odgovornosti proizvođača postigne cilj recikliranja od barem 15 % za ribolovni alat koji sadržava plastiku. Kako bi se postigao taj cilj, države članice mogu također tražiti sljedeće u okviru tih sustava:
(a) moduliranje financijskih doprinosa u skladu s člankom 8.a stavkom 4. Direktive 2008/98/EZ kako bi se promicalo stavljanje na tržište ribolovnog alata osmišljenog za ponovnu upotrebu i recikliranje;
(b) uspostavljanje sustava povratnih naknada za poticanje vraćanja starog, odbačenog ili neupotrebljivog ribolovnog alata;
(c) uključivanje programa nadzora, praćenja i izvješćivanja.
Ne dovodeći u pitanje tehničke mjere iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 850/981a, Komisija zahtijeva od europskih organizacija za normizaciju da razviju usklađene norme povezane s kružnim dizajnom ribolovnog alata kako bi se potaknula priprema za ponovnu upotrebu alata i olakšala mogućnost njegova recikliranja na kraju vijeka trajanja.
__________________
1a Uredba Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 125, 27.4.1998., str. 1.)
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da do 2025. godine 90 %, izraženo u smislu mase, otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu F Priloga koji su u određenoj godini stavljene na tržište bude prikupljeno u okviru odvojenog prikupljanja. Da bi ostvarile taj cilj države članice mogu, među ostalim:
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da do 2025. godine 90 %, izraženo u smislu mase, otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu F Priloga koji su u određenoj godini stavljene na tržište bude prikupljeno u okviru odvojenog prikupljanja te kako bi osigurale njihovo recikliranje. Da bi ostvarile taj cilj države članice mogu, među ostalim:
Komisija u savjetovanju s državama članicama izrađuje smjernice koje o funkcioniranju sustava povratnih naknada.
Amandman 69 Prijedlog direktive Članak 10.
Članak 10.
Članak 10.
Mjere za jačanje svijesti
Mjere za jačanje svijesti
1. Države članice poduzimaju mjere za obavješćivanje potrošača plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu G Priloga i ribolovnog alata koji sadržava plastiku o sljedećem:
1. Države članice poduzimaju mjere za obavješćivanje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu G Priloga i ribolovnog alata koji sadržava plastiku u pogledu sljedećeg:
(a) dostupnim sustavima za ponovnu upotrebu i mogućnostima gospodarenja otpadom za te proizvode i ribolovni alat koji sadržava plastiku, kao i o najboljim praksama dobroga gospodarenja otpadom koje se provode u skladu s člankom 13. Direktive 2008/98/EZ;
(a) dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustava za ponovnu upotrebu i mogućnosti gospodarenja otpadom za te proizvode i ribolovni alat koji sadržava plastiku, kao i o najboljim praksama dobroga gospodarenja otpadom koje se provode u skladu s člankom 13. Direktive 2008/98/EZ;
(b) posljedicama za okoliš, posebno morski okoliš, koje nastaju zbog bacanja otpada u okoliš i drugih neprimjerenih načina odlaganja tih proizvoda i ribolovnog alata koji sadržava plastiku u otpad.
(b) posljedicama za okoliš, posebno morski okoliš, koje nastaju zbog bacanja otpada u okoliš i drugih neprimjerenih načina odlaganja tih proizvoda i ribolovnog alata koji sadržava plastiku u otpad;
(ba) posljedicama za kanalizacijsku mrežu zbog neprimjerenog odlaganja otpada tih proizvoda.
Mjere koje države članice poduzimaju za prenošenje i provedbu članaka od 4. do 9. moraju biti u skladu s pravom Unije u području hrane kako bi se osiguralo da higijena i zdravstvena ispravnost hrane nisu dovedeni u pitanje.
Mjere koje države članice poduzimaju za prenošenje i provedbu članaka od 4. do 9. moraju biti u skladu s pravom Unije u području hrane, kako bi se osiguralo da higijena i zdravstvena ispravnost hrane nisu dovedeni u pitanje, i s Uredbom (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Države članice potiču upotrebu, kada je to moguće, održivih, sigurnijih alternativa plastici za materijale koji dolaze u dodir s hranom.
________________
1a Uredba (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.).
1. Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka 5., 6., 7. i 8. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1. Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka 4., 5., 6., 7., 8. 9. i 10. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
Amandman 73 Prijedlog direktive Članak 13.
Članak 13.
Članak 13.
Informacije o praćenju provedbe
Informacije o praćenju provedbe
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća52 i Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća53, države članice, uz pomoć Europske agencije za okoliš, uspostavljaju skup podataka koji sadržava:
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća52 i Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća53, države članice, uz pomoć Europske agencije za okoliš, uspostavljaju skup podataka koji sadržava:
(a) podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu A Priloga koji su stavljeni na tržište Unije svake godine, kako bi se dokazalo smanjenje potrošnje u skladu s člankom 4. stavkom 1.;
a) podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu A Priloga koji su stavljeni na tržište Unije svake godine, kako bi se dokazalo smanjenje potrošnje u skladu s člankom 4. stavkom 1.;
(aa) podatke o stavljanju na tržište i odvojenom prikupljanju proizvoda s popisa u dijelu F Priloga, kako bi se pokazao napredak prema ostvarenju cilja postavljenog člankom 9.;
(ab) podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu G Priloga koji su svake godine stavljeni na tržište Unije, u svrhu praćenja njihove potrošnje u Uniji;
(ac) podatke o ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je stavljen na tržište te o prikupljenom i obrađenom otpadnom ribolovnom alatu;
(b) informacije o mjerama koje su države članice poduzele za potrebe članka 4. stavka 1.
(b) informacije o planovima i mjerama koje su države članice poduzele za potrebe članka 4. stavka 1.;
(ba) podatke o morskom otpadu koji potječe iz proizvoda obuhvaćenih ovom Direktivom u svrhu praćenja učinaka poduzetih mjera;
Podaci iz točke (a) prvog podstavka svake se godine ažuriraju u roku od 12 mjeseci od isteka referentne godine za koju su podaci prikupljeni. Ako je moguće, za predstavljanje tih skupova podataka upotrebljavaju se usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ.
Podaci iz točke (a) prvog podstavka prvi se put priopćuju najkasnije do ... [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive]. Podaci iz točaka (a) do (ac) svake se godine ažuriraju u roku od 12 mjeseci od isteka referentne godine za koju su podaci prikupljeni. Ako je moguće, za predstavljanje tih skupova podataka upotrebljavaju se usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ.
2. Države članice osiguravaju da Komisija i Europska agencija za okoliš imaju pristup skupovima podataka uspostavljenima u skladu sa stavkom 1.
2. Države članice osiguravaju da Komisija i Europska agencija za okoliš imaju pristup skupovima podataka uspostavljenima u skladu sa stavkom 1.
3. Europska agencija za okoliš redovito objavljuje i ažurira pregled na razini Unije utemeljen na podacima koje su prikupile države članice. Pregled na razini Unije prema potrebi uključuje pokazatelje ishoda, rezultata i učinaka ove Direktive, kartografske preglede na razini Unije i sažeta izvješća po državama članicama.
3. Europska agencija za okoliš redovito objavljuje i ažurira pregled na razini Unije utemeljen na podacima koje su prikupile države članice. Pregled na razini Unije prema potrebi uključuje pokazatelje ishoda, rezultata i učinaka ove Direktive, kartografske preglede na razini Unije i sažeta izvješća po državama članicama.
4. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju formati skupa podataka, informacija i podataka iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju formati skupa podataka, informacija i podataka iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
___________________
___________________
52 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
52 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
53 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
53 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
Amandmani 74 i 150 Prijedlog direktive Članak 15.
Članak 15.
Članak 15.
Ocjenjivanje i preispitivanje
Ocjenjivanje i preispitivanje
1. Komisija provodi evaluaciju ove Direktive do… [šest godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Evaluacija se temelji na informacijama koje su dostupne u skladu s člankom 13. Države članice dostavljaju Komisiji sve dodatne informacije koje su nužne za potrebe evaluacije i pripreme izvješća iz stavka 2.
1. Komisija provodi evaluaciju ove Direktive do… [pet godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Evaluacija se temelji na informacijama koje su dostupne u skladu s člankom 13. Države članice dostavljaju Komisiji sve dodatne informacije koje su nužne za potrebe evaluacije i pripreme izvješća iz stavka 2.
2. Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru izvješće o glavnim nalazima evaluacije provedene u skladu sa stavkom 1.
2. Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru izvješće o glavnim nalazima evaluacije provedene u skladu sa stavkom 1. Izvješće je, po potrebi, popraćeno zakonodavnim prijedlogom. U tom se prijedlogu, po potrebi, utvrđuju obvezujući kvantitativni ciljevi smanjenja na razini Unije za proizvode iz popisa u dijelu A Priloga. 2a. Komisija i države članice najkasnije do 31. srpnja 2020. uspostavljaju program na razini Unije za čišćenje plastičnog otpada iz oceana i promiču tu inicijativu na međunarodnoj razini.
3. U izvješću se, osim toga, navodi i sljedeće:
3. To izvješće sadržava sljedeće:
(a) treba li revidirati Prilog u kojem su popisani plastični predmeti za jednokratnu upotrebu;
(a) procjenu potrebe revidiranja Priloga u kojem su popisani plastični predmeti za jednokratnu upotrebu;
(b) je li izvedivo utvrđivanje obvezujućih količinskih ciljnih vrijednosti Unije za smanjenje potrošnje, posebno plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga;
(b) studiju izvedivosti utvrđivanja obvezujućih kvantitativnih ciljnih vrijednosti Unije za smanjenje potrošnje, posebno plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga; u tom pogledu izvješćem se ocjenjuje uspostava ciljeva u apsolutnim vrijednostima uzimajući u obzir razine potrošnje i već postignuta smanjenja u državama članicama;
(ba) ocjenu promjene korištenih materijala u proizvodima obuhvaćenima ovom Direktivom i inovacija u novim sustavima dostave za alternative tim proizvodima koje se mogu ponovno upotrijebiti; to uključuje analizu cjelokupnog životnog ciklusa tih materijala u okolišu i alternativa.
(c) je li ostvaren dovoljan znanstveni i tehnički napredak te jesu li izrađeni kriteriji ili norma za biorazgradivost u morskom okolišu koji bi se primjenjivali na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu u okviru područja primjene ove Direktive te jesu li razvijeni njihovi zamjenski proizvodi za jednokratnu upotrebu, kako bi se moglo odrediti koji proizvodi više ne trebaju podlijegati ograničenjima za stavljanje na tržište, prema potrebi.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, države članice do ... [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s obvezama izvješćivanja iz članka 13. stavka 1. točke (a).
Međutim, države članice primjenjuju mjere potrebne za usklađivanje s člankom 5. i člankom 7. stavkom 1. od … [2 godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te za usklađivanje s člankom 6. stavkom 1. od …[3 godine nakon stupanja na snagu ove Direktive].
Međutim, države članice primjenjuju mjere potrebne za usklađivanje s člankom 5. i člankom 7. stavkom 1. od … [2 godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te za usklađivanje s člankom 6. stavkom 1. od …[3 godine nakon stupanja na snagu ove Direktive], uz iznimku mjera potrebnih za usklađivanje sa zahtjevima iz članka 6. stavka 1.u vezi sa spremnicima za gazirana pića koja države članice primjenjuju od ... [5 godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija provjerava predstavljaju li te odredbe neopravdane prepreke za funkcioniranje jedinstvenog tržišta.
Amandmani 78 i 124/rev Prijedlog direktive Prilog I. – dio A
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu obuhvaćeni člankom 4. koji se odnosi na smanjenje potrošnje
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu obuhvaćeni člankom 4. koji se odnosi na smanjenje potrošnje
– Čaše za napitke, uključujući njihove poklopce
– Spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme, kao što su spremnici za hranu koji se upotrebljavaju u objektima brze hrane, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu
– Spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme, kao što su spremnici za hranu koji se upotrebljavaju u objektima brze hrane, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu
Prodaja hrane u spremnicima za hranu veličine porcije za jednu osobu ili u spremnicima za hranu koji sadrže pribor za jelo pokazatelj je toga da je dotična hrana namijenjena za konzumaciju izravno iz spremnika za hranu.
Pojam dodatne pripreme uključuje aktivnosti poput grijanja, dodavanja kipuće vode, pranja, sjeckanja i rezanja.
Primjeri plastičnih spremnika za hranu za jednokratnu upotrebu obuhvaćenih dijelovima A, E i G ovog Priloga:
– spremnici brze hrane, poput kutije za jelo ili kutije za salatu s hladnim obrokom
– spremnici brze hrane poput kutija za jelo i kutija za salatu s toplim obrokom, osim u slučaju kada potrošač mora nakon kupnje proizvoda sam podgrijati hranu
– kutije za hamburgere, kutije za sendviče, kutije za wrap sendviče
– spremnici za hranu s porcijom za jednu osobu svježe ili prerađene hrane koja ne zahtijeva daljnju pripremu, poput voća, povrća, deserta ili sladoleda, koji se prodaju pojedinačno
Primjeri spremnika koji nisu plastični spremnici za hranu za jednokratnu uporabu obuhvaćeni dijelovima A, E i G ovog Priloga:
– spremnici za hranu s osušenom hranom ili hranom koja se prodaje hladna, za koje je potrebna dodatna priprema
– spremnici koji sadrže količine hrane veće od porcije za jednu osobu
– spremnici za hranu s porcijama za jednu osobu koji se ne prodaju pojedinačno
– Čaše za napitke
Amandman 79 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – alineja 2.
– Pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo)
– Pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo), osim, do 2023., pribora za jelo koji se pruža obrazovnim ili zdravstvenim institucijama obuhvaćenima ugovorima o javnoj nabavi robe1a kako su definirani u članku 2. točki 8. Direktive 2014/24/EU koji su dodijeljeni prije 31. prosinca 2018.
___________________
1a „ugovori o javnoj nabavi robe” znači javni ugovori čiji je predmet kupnja, leasing, najam ili kupnja na otplatu sa ili bez mogućnosti kupnje robe. Ugovor o javnoj nabavi robe može kao sporedne obuhvaćati poslove postavljanja i instalacije.
Amandman 80 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – alineja 3.
– Tanjuri
– Tanjuri, osim, do 2023., tanjura koji se pružaju obrazovnim ili zdravstvenim institucijama obuhvaćenima ugovorima o javnoj nabavi robe1a kako su definirani u članku 2. točki 8. Direktive 2014/24/EU koji su dodijeljeni prije 31. prosinca 2018.
___________________
1a „ugovori o javnoj nabavi robe” znači javni ugovori čiji je predmet kupnja, leasing, najam ili kupnja na otplatu sa ili bez mogućnosti kupnje robe. Ugovor o javnoj nabavi robe može kao sporedne obuhvaćati poslove postavljanja i instalacije.
Amandman 81 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – alineja 6.
– Držači za balone koji se pričvrste na balone, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene koji se ne dijele potrošačima, uključujući njihove mehanizme
– Držači za balone koji se pričvrste na balone, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene koji se ne dijele potrošačima, isključujući njihove mehanizme
Amandmani 83 i 117 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – alineja 6.a (nova)
– Proizvodi od oksorazgradive plastike
Amandman 84 Prijedlog direktive Prilog I. – dio B – alineja 6.b (nova)
– Spremnici za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme.
Amandman 85 Prijedlog direktive Prilog I. – dio C – alineja 1.
– Spremnici za napitke tj. posude za tekućine kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce
– Spremnici za napitke tj. posude za tekućine kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, osim spremnika koji su namijenjeni i upotrebljavaju se za hranu za posebne medicinske potrebe u tekućem obliku kako je definirana u članku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 609/2013
Amandman 125 Prijedlog direktive Prilog – dio D – alineja 3.
— Baloni, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene ili upotrebe, koji se ne dijele potrošačima
Briše se.
Amandman 86 Prijedlog direktive Prilog I – dio D – alineja 3.a (nova)
– Duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za upotrebu u kombinaciji s duhanskim proizvodima
Amandman 87 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – alineja 3.b (nova)
– Vrećice i omoti izrađeni od savitljivog materijala koji sadržavaju hranu namijenjenu konzumaciji izravno iz vrećice ili omota bez ikakve dodatne pripreme
Amandman 88 Prijedlog direktive Prilog I. – dio D – alineja 3.c (nova)
– Čaše za napitke
Amandman 89 Prijedlog direktive Prilog I. – dio E – alineja 4.
– Čaše za napitke
– Čaše za napitke, uključujući njihove poklopce
Amandman 90 Prijedlog direktive Prilog I. – dio F – alineja 1.
– Boce za napitke
– Boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola te o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (COM(2016)0882 – C8-0533/2016 – 2016/0408(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0882),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 79. stavak 2. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0533/2016),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0347/2017),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006, Odluke Vijeća 2007/533/PUP i Odluke Komisije 2010/261/EU (COM(2016)0883 – C8-0530/2016 – 2016/0409(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0883),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 82. stavak 1. drugi podstavak točku (d), članak 85. stavak 1., članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0530/2016),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0349/2017),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (COM(2016)0881 – C8-0532/2016 – 2016/0407(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0881),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 79. stavak 2. točka c Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0532/2016),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0348/2017),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. odobrava zajedničku izjavu Parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;
3. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1860.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
Izjava Europskog parlamenta i Vijeća (o Irskoj/vraćanje)
Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da, ne dovodeći u pitanje njezino pravo inicijative, kad Irska bude sudjelovala u Direktivi 2008/115/EZ, ocijeni pravnu situaciju u skladu s Ugovorima i relevantnim protokolima te da po potrebi predstavi zakonodavni prijedlog kako bi se omogućilo da se suradnja u pogledu vraćanja između Irske i ostalih država članica može ostvariti u okviru sustava SIS.
Usklađivanje struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića *
141k
49k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (COM(2018)0334 – C8-0269/2018 – 2018/0173(CNS))
Svi sastojci piva, uključujući sastojke dodane nakon vrenja, uzimaju se u obzir za potrebe mjerenja stupnja Platoa.
Svi sastojci piva, osim onih dodanih nakon dovršetka vrenja, uzimaju se u obzir za potrebe mjerenja stupnja Platoa.
Obnavljanje odobrenja za proizvode od genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON 810
153k
56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D058360/01 – 2018/2872(RSP))
– uzimajući u obzir nacrt Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D058360/01),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 11. rujna 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članak 11. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 24. siječnja 2018. i objavljeno 26. veljače 2018.(3),
– uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
– uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,
A. budući da je Monsanto Europe S.A./N.V. 20. listopada 2016. Komisiji podnio zahtjev, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, za produljenje odobrenja za stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON 810 za uporabu u hrani i hrani za životinje;
B. budući da je EFSA 24. siječnja 2018. donijela pozitivno mišljenje(5) u sladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u kojem je zaključila da u pogledu zahtjeva za produljenje nisu utvrđene nove opasnosti ili izmijenjena izloženost ni nove znanstvene dvojbe zbog kojih bi se promijenili zaključci prvobitne ocjene rizika za genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 koje je EFSA donijela 2005. godine(6);
C. budući da EFSA, prema vlastitom znanstvenom mišljenju, nije sama sustavno pretražila literaturu, nego je jednostavno procijenila pretraživanje literature koje je napravio podnositelj zahtjeva i na temelju toga zaključila da nisu utvrđene nove publikacije u kojima bi se nalazili razlozi za zabrinutost;
D. budući da je EFSA donijela mišljenje pod pretpostavkom da je slijed DNK-a u dvama promjenama genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON 810 jednak slijedu prvobitno procijenjenih promjena; budući da podnositelj zahtjeva nije pružio nikakve podatke u korist te pretpostavke;
E. budući da genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 eksprimira protein koji uzrokuje toleranciju na herbicid glifosat; budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 20. ožujka 2015. glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka(7);
F. budući da bi davanje odobrenja za uvoz genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON 810 u Uniju vjerojatno dovelo do porasta njegova uzgoja na drugim mjestima, kao što su Argentina, Brazil, Kanada, Kolumbija, Japan, Filipini, Južna Afrika i Urugvaj, te do povezanog porasta upotrebe herbicida koji sadržavaju glifosat;
G. budući genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 eksprimira protein Cry1Ab, koji pripada proteinima Bt (skraćeno za Bacillus thuringiensis) i uzrokuje otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera (Ostrinia nubilalis, Sesamia spp.);
H. budući da genetski modificirane biljke Bt izražavaju insekticidni toksin u svakoj stanici tijekom cijelog života, među ostalim u dijelovima koje jedu ljudi i životinje; budući da je u okviru eksperimenata s hranjenjem životinja utvrđeno da bi genetski modificirane biljke Bt mogle imati toksične učinke(8); budući da je dokazano da se toksin Bt u genetskim modificiranim biljkama znatno razlikuje od prirodno prisutnog toksina Bt(9);
I. budući da moguć razvoj otpornosti ciljanih štetočina iz reda Lepidoptera na proteine Cry1Ab i dalje izaziva zabrinutost te da bi to moglo dovesti do promjena u praksama suzbijanja štetočina u zemljama uzgoja;
J. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike; budući da se ti komentari, među ostalim, odnose na: nedostatak informacija o linijama koje se trenutačno upotrebljavaju; nedostatak podataka, primjerice o mogućem horizontalnom prijenosu gena promjena MON 810 i NK603; manjkav pregled literature; djelomično zastarjelo generiranje podataka; i fragmentiran pristup praćenju učinaka na okoliš, uključujući izostanak praćenja otpornosti proteina Cry koji su pušteni u okoliš, izostanak analize izloženosti okoliša na toksin Cry i zanemarivanje pojave teosinta, divljeg srodnika kukuruza, u Europi(10);
K. budući da unatoč tim zabrinutostima nije zatražen plan za praćenje nakon stavljanja na tržište; budući da se nije smatralo ni da je potrebno praćenje učinaka pojedinačnih slučajeva na okoliš nakon stavljanja na tržište;
L. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 održanom 11. rujna 2018. nije usvojeno mišljenje; budući da je 13 država članica glasovalo protiv, samo 11 za te da su četiri države članice bile suzdržane;
M. budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(11);
N. budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(12) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;
1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(13), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;
4. poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;
5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Znanstveno mišljenje o zahtjevu koji je podnio Monsanto (zahtjev EFSA-GMO-RX-007) – Procjena genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON810 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-007). List EFSA-e 2018. 16(2):5163: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5163
––––––––––––––––––––––––– – Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.)Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).
Znanstveno mišljenje o genetski modificiranom kukuruzu NK603 × MON 810 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-007). List EFSA-e 2018. 16(2):5163: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5163
Mišljenje Znanstvenog povjerenstva za genetski modificirane organizme o zahtjevu (EFSA-GMO-UK-2004-01) za stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza NK603 × MON 810 otpornog na glifosat i insekte za uporabu u hrani i hrani za životinje koji je na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003. podnio Monsanto. EFSA Journal (2005.) 309, 1. – 22.: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.2903/j.efsa.2005.309
Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida, 20. ožujka 2015.: http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/mono112.pdf
Vidi, na primjer, El-Shamei Z.S., Gab-Alla A.A., Shatta A.A., Moussa E.A., Rayan A.M., Histopathological Changes in Some Organs of Male Rats Fed on Genetically Modified Corn (Ajeeb YG) (Histopatološke promjene u nekim organima kod muških štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom (Ajeeb YG)). Journal of American Science, 2012., 8(9), str. 1117. – 1123.: https://www.researchgate.net/publication/235256452_Histopathological_Changes_in_Some_Organs_of_Male_Rats_Fed_on_Genetically_Modified_Corn_Ajeeb_YG
Székács A., Darvas B., Comparative aspects of Cry Toxin Usage in Insect Control (Poredbeni aspekti upotrebe toksina Cry u suzbijanju kukaca), u: Ishaaya I., Palli S.R., Horowitz A.R., ur. Advanced Technologies for Managing Insect Pests (Napredne tehnologije za suzbijanje kukaca nametnika), Dordrecht, Nizozemska: Springer, 2012., str. 195. – 230.: https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-007-4497-4_10
Vidi registar pitanja EFSA-e, Aneks G do pitanja br. EFSA-Q-2017-00028 – Dostupno na poveznici: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/ListOfQuestionsNoLogin?1&panel=ALL
Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (D058361/01 – 2018/2873(RSP))
– uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (D058361/01),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 11. rujna 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članak 11. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 28. lipnja 2017. i objavljeno 1. kolovoza 2017.(3),
– uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
– uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,
A. budući da je Monsanto Europe S.A./N.V. 26. studenoga 2013. uime poduzeća Monsanto nacionalnom nadležnom tijelu Belgije podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („zahtjev”); budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;
B. budući da je osim toga primjenom obuhvaćeno stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju 25 potkombinacija pojedinačnih promjena, sastoje se od njih ili su proizvedeni od njih, čime se radi o genetski modificiranom kukuruzu MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122; budući da je 12 od tih potkombinacija već odobreno; budući da je provedbenom odlukom Komisije kojom se odobrava kukuruz obuhvaćeno 14 potkombinacija;
C. budući da je Monsanto Europe S.A./N.V., nositelj odobrenja za potkombinaciju MON 89034 × MON 88017, odnosno jednu od 12 potkombinacija koja je već odobrena, zatražio da Komisija stavi izvan snage Odluku 2011/366/EU i obuhvati tu Odluku opsegom Odluke Komisije; budući da je taj zahtjev odobren; budući da je legitimitet takvog pristupa upitan;
D. budući da je EFSA 28. lipnja 2017. donijela pozitivno mišljenje u sladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003(5) koje se odnosi na kukuruz nastao postupkom s pet promjena, prethodno ocijenjene potkombinacije te preostale potkombinacije;
E. budući da EFSA priznaje da nisu podneseni specifični podatci ni za jednu od 14 potkombinacija; budući da mnoge od njih još nisu ni stvorene; budući da EFSA unatoč tome zaključuje da se za sve potkombinacije „može očekivati da budu jednako sigurne kao kukuruz nastao postupkom s pet promjena”;
F. budući da nije obavljeno toksikološko ispitivanje ni ispitivanja na životinjama s hranom ili hranom za životinje dobivenom od genetski modificiranog kukuruza MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 ni bilo koje druge potkombinacije(6);
G. budući da dvije sorte od predmetnih sorti kukuruza eksprimiraju proteine koji uzrokuju toleranciju na herbicid amonijev glufosinat(7); budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009; budući da odobrenje za glufosinat isteklo 31. srpnja 2018.(8);
H. budući da dvije sorte od predmetnih sorti kukuruza eksprimiraju proteine koji uzrokuju toleranciju na herbicid glifosat; budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 20. ožujka 2015. glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka(9);
I. budući da bi davanje odobrenja za uvoz genetski modificiranog kukuruza MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 u Uniju vjerojatno dovelo do porasta njegova uzgoja na drugim mjestima, kao što su Meksiko i Južna Koreja, te do povezanog porasta upotrebe herbicida amonijeva glufosinata ili herbicida koji sadržavaju glifosat;
J. budući da četiri sorte od predmetnih sorti kukuruza eksprimiraju proteine Cry, koji pripadaju proteinima Bt (skraćeno za Bacillus thuringiensis) i uzrokuju otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera i Coleoptera;
K. budući da genetski modificirane biljke Bt izražavaju insekticidni toksin u svakoj stanici tijekom cijelog života, među ostalim u dijelovima koje jedu ljudi i životinje; budući da je u okviru eksperimenata s hranjenjem životinja utvrđeno da bi genetski modificirane biljke Bt mogle imati toksične učinke(10); budući da je dokazano da se toksin Bt u genetskim modificiranim biljkama znatno razlikuje od prirodno prisutnog toksina Bt(11);
L. budući da moguć razvoj otpornosti ciljanih štetočina na proteine Cry i dalje izaziva zabrinutost te da bi to moglo dovesti do promjena u praksama suzbijanja štetočina u zemljama uzgoja;
M. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike; budući da se ti komentari, među ostalim, odnose na: loše osmišljena testiranja, neprovedena testiranja, primjerice procjenjivanje prehrambene vrijednosti, ili izostanak bilo kakve 90-dnevne studije o ishrani na glodavcima; nedostatak podataka ili njihovu nedostatnost, primjerice o neželjenim učincima povezanim s kombinacijom promjena ili o mogućem međudjelovanju osam proteina, što može dovesti do neželjenih učinaka; krive pretpostavke podnositelja zahtjeva, primjerice u pogledu razgradnje oralno unesenog DNK-a tijekom prolaska kroz probavni trakt; djelomičan izostanak procjene rizika za okoliš i nedostatan plan praćenja učinaka na okoliš(12);
N. budući da neovisno istraživanje isto tako uzrokuje zabrinutost u pogledu velikih propusta u usporednoj procjeni, ozbiljnih nedostataka u pogledu izostanka toksikološke procjene, nejasne procjene alergenosti, nerazmatranja kombiniranih učinaka i manjkave procjene rizika za okoliš(13);
O. budući da je EFSA, unatoč svim tim razlozima za zabrinutost, smatrala da nakon stavljanja na tržište nije nužno bilo kakvo praćenje hrane ili hrane za životinje dobivene od genetski modificiranog kukuruza MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 ni bilo koje druge njegove potkombinacije;
P. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 održanom 11. rujna 2018. nije usvojeno mišljenje; budući da je 14 država članica glasovalo protiv, samo 11 za te da su tri države članice bile suzdržane;
Q. budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(14);
R. budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(15) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;
1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(16), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
3. konkretnije smatra da je nacrt provedbene odluke Komisije te odobravanje sorti za koje nisu dostavljeni sigurnosni podatci, koje nisu bile ni testirane ili koje čak još nisu proizvedene u suprotnosti s načelima općeg zakona o hrani iz Uredbe (EZ) br. 178/2002;
4. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;
5. poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;
6. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Znanstveno mišljenje o zahtjevu EFSA‐GMO‐BE‐2013‐118 za odobrenje genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 i potkombinacija neovisno o njihovu podrijetlu za uporabu u hrani i hrani za životinje, zahtjeve za uvoz i preradu podnijelo poduzeće Monsanto u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, EFSA Journal, svezak 15., broj 8.: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2017.4921
––––––––––––––––––––––––– – Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).
EFSA-ino povjerenstvo za GMO (EFSA-ino povjerenstvo za genetski modificirane organizme), 2017. Znanstveno mišljenje o zahtjevu EFSA‐GMO‐BE‐2013‐118 za odobrenje genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 i podvrsta kombinacija neovisno o njihovu podrijetlu za uporabu u hrani i hrani za životinje, zahtjevi za uvoz i preradu podnijelo poduzeće Monsanto u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003. EFSA Journal 2017.;15(8):4921, str. 32.: https://doi.org/10.2903/j.efsa.2017.4921
Kukuruz MON-87427-7 eksprimira protein CP4 EPSPS, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi glifosata; Kukuruz MON-89Ø34-3 eksprimira proteine Cry1A.105 i Cry2Ab2, koji pružaju zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera; Kukuruz DAS-Ø15Ø7-1 eksprimira protein Cry1F, koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera, i protein PAT, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata; Kukuruz MON-88Ø17-3 eksprimira modificirani protein Cry3Bb1 koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera i protein CP4 EPSPS koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi glifosata; Kukuruz DAS-59122-7 eksprimira proteine Cry34Ab1 i Cry35Ab1, koji pružaju zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera, i protein PAT, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata.
Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida, 20. ožujka 2015.: http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/mono112.pdf
Vidi, na primjer, El-Shamei Z.S., Gab-Alla A.A., Shatta A.A., Moussa E.A., Rayan A.M., Histopathological Changes in Some Organs of Male Rats Fed on Genetically Modified Corn (Ajeeb YG) (Histopatološke promjene u nekim organima kod muških štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom (Ajeeb YG)), Journal of American Science, 2012; 8(9), str. 1117. – 1123.: https://www.researchgate.net/publication/235256452_Histopathological_Changes_in_Some_Organs_of_Male_Rats_Fed_on_Genetically_Modified_Corn_Ajeeb_YG
Székács A., Darvas B., Comparative aspects of Cry Toxin Usage in Insect Control (Poredbeni aspekti upotrebe toksina Cry u suzbijanju kukaca), u: Ishaaya I., Palli S.R., Horowitz A.R., ur. Advanced Technologies for Managing Insect Pests (Napredne tehnologije za suzbijanje kukaca nametnika), Dordrecht, Nizozemska: Springer, 2012.: str. 195. – 230.: https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-007-4497-4_10
Vidi registar pitanja EFSA-e, Aneks G do pitanja br. EFSA-Q-2013-00926 Dostupno na poveznici: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/ListOfQuestionsNoLogin?1
Bauer-Panskus, A., Then, C., Komentar instituta Testbiotech o znanstvenom mišljenju o zahtjevu EFSA‐GMO‐BE‐2013‐118 za odobrenje genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 i podvrsta kombinacija neovisno o njihovu podrijetlu za uporabu u hrani i hrani za životinje, zahtjevi za uvoz i preradu podnijelo poduzeće Monsanto u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, dostupno na poveznici: https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize%20MON%2087427%20x%20MON%2089034%20x%201507%20x%20MON%2088017%20x%2059122.pdf
Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).