Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 25. listopada 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Uvoz kulturnih dobara ***I
 Zaštita financijskih interesa EU-a: Povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevare
 Odobravanje primjene i nadzor nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini ***I
 Veterinarsko-medicinski proizvodi***I
 Proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba hrane za životinje ***I
 Naknade koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila ***I
 Promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu ***I
 Višegodišnji plan za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove ***I
 Mjesto sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ***I
 Mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove ***I
 Porast neofašističkog nasilja u Europi
 Dobrobit životinja, upotreba antimikrobnih sredstava i utjecaj industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš
 Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP24) koja će se održati 2018. u Katowicama (Poljska)
 Četrnaesti sastanak Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14)
 Politika zapošljavanja i socijalna politika europodručja
 Upotreba podataka korisnika Facebooka od strane društva Cambridge Analytica i utjecaj na zaštitu podataka
 Ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu
 Stanje na Azovskom moru
 Stanje u Venezueli
 Promicanje uzajamnog automatskog priznavanja diploma
 Uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je za djelovanje!
 Kako ovladati globalizacijom: trgovinski aspekti

Uvoz kulturnih dobara ***I
PDF 252kWORD 86k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvozu kulturnih dobara (COM(2017)0375 – C8-0227/2017 – 2017/0158(COD))(1)
P8_TA(2018)0418A8-0308/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  S obzirom na Zaključke Vijeća od 12. veljače 2016. o borbi protiv financiranja terorizma, Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma24 i Direktivu o suzbijanju terorizma25, potrebno je propisati zajednička pravila o trgovini s trećim zemljama kako bi se osigurali djelotvorna zaštita protiv gubitka kulturnih dobara, očuvanje kulturne baštine čovječanstva i sprečavanje financiranja terorizma prodajom ukradene kulturne baštine kupcima u Uniji.
(1)  S obzirom na Zaključke Vijeća od 12. veljače 2016. o borbi protiv financiranja terorizma, Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma24 i Direktivu o suzbijanju terorizma25, potrebno je propisati zajednička pravila o trgovini s trećim zemljama kako bi se osigurali djelotvorna zaštita protiv trgovine kulturnim dobrima, gubitka ili uništenja kulturnih dobara, očuvanje kulturne baštine čovječanstva i sprečavanje financiranja terorizma i pranja novca prodajom ukradene kulturne baštine kupcima u Uniji.
__________________
__________________
24 COM(2016)0050.
24 COM(2016)0050.
25 Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, SL L 88, 31.3.2017., str. 6.
25 Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, SL L 88, 31.3.2017., str. 6.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  S obzirom na predanost Unije pravednim postupcima i naknadama za žrtve te na ustav i konvencije Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u pogledu zaštite baštine, mora se zajamčiti povrat predmeta kojima se nezakonito trguje ili koji su nezakonito iskopani ili stečeni. S obzirom na iskorištavanje naroda i teritorija koje obično dovodi do nezakonitog trgovanja kulturnim dobrima, osobito kada takvo nezakonito trgovanje potječe iz konteksta oružanog sukoba, ovom bi se Uredbom trebale uzeti u obzir regionalne i lokalne karakteristike naroda i teritorija umjesto tržišne vrijednosti kulturne proizvodnje.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Kulturna je baština jedno od osnovnih obilježja civilizacije, njome se obogaćuje kulturni život svih ljudi i stoga bi trebala biti zaštićena od nezakonitog prisvajanja i pljačke. Stoga bi Unija trebala zabraniti ulazak kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz trećih zemalja na carinsko područje Unije.
(2)  Kulturna dobra često su od velike važnosti u kulturnom, umjetničkom, povijesnom i znanstvenom smislu. Kulturna je baština jedno od osnovnih obilježja civilizacije, među ostalim, sa svojom simboličkom vrijednošću i kulturnim sjećanjem čovječanstva. Njome se obogaćuje kulturni život svih naroda i ona nas povezuje na osnovi zajedničkog znanja temeljenog na sjećanju i razvoju civilizacije. Stoga bi trebala biti zaštićena od nezakonitog prisvajanja i pljačke. Pljačkanje arheoloških lokacija uvijek je postojalo, no sada je doseglo industrijske razmjere. Sve dok je moguće baviti se unosnom trgovinom nezakonito iskopanim kulturnim dobrima i time stjecati dobit bez ikakvih znatnih rizika, takva će se iskapanja i kra]e nastaviti i u budućnosti. Ekonomska i umjetnička vrijednost kulturne baštine stvara veliku potražnju na međunarodnom tržištu, dok nedostatak snažnih međunarodnih pravnih mjera ili njihove neučinkovite provedbe dovodi do toga da se prijenos takvih dobara odvija u sivoj ekonomiji. Pljačkanje arheoloških nalazišta i trgovanje nezakonito iskopanim kulturnim nasljeđem ozbiljno je kazneno djelo kojim se nanosi znatna šteta svima koji su njime neposredno ili posredno pogođeni. Nezakonitom trgovinom kulturnim dobrima u mnogim se slučajevima pridonosi nasilnoj kulturnoj homogenizaciji ili protjerivanju, dok pljačkanje i krađa kulturnih dobara dovode, među ostalim, do dezintegracije kultura. Stoga bi Unija trebala zabraniti uvoz kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz trećih zemalja na carinsko područje Unije, uz poseban naglasak na kulturnim dobrima iz trećih zemalja pogođenih oružanim sukobima, a osobito ako takva dobra izvoze terorističke ili druge zločinačke organizacije.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)  Nadležna tijela trećih zemalja nemaju uvijek dovoljno kapaciteta za borbu protiv trgovanja kulturnim dobrima i nezakonite trgovine njima. Ta tijela također mogu biti podložna korupciji ili drugim oblicima nepravilnosti u postupanju. Kada se kulturna dobra maknu iz konteksta, stanovništvo je lišeno svojih običaja te predmeta ili mjesta sjećanja i svetišta. Ako se povezani predmeti zasebno prodaju, gube se povijesni kontekst i znanstvena vrijednost tih predmeta. S obzirom na nezamjenjivost kulturnih dobara i interes javnosti, posjedovanje takvih dobara trebalo bi biti moguće samo uvjetovno. Postupak uvoza mora obuhvaćati jamstvo naknadnog odgovarajućeg smještanja, dokumentaciju, jamstvo dostupnosti za akademske institucije i javne muzeje i suradnju u slučaju opravdanih zahtjeva za povratom.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  S obzirom na to da se na ulazak kulturnih dobara na carinsko područje Unije u državama članicama primjenjuju različita pravila, trebalo bi poduzeti mjere, posebno kako bi se osiguralo da uvoz kulturnih dobara podliježe jedinstvenim kontrolama pri njihovu ulasku.
(3)  S obzirom na to da se na uvoz kulturnih dobara na carinsko područje Unije u državama članicama primjenjuju različita pravila, trebalo bi poduzeti mjere, posebno kako bi se osiguralo da uvoz određenih kulturnih dobara podliježe jedinstvenim kontrolama pri njihovu ulasku na carinsko područje Unije, na temelju postojećih procesa, postupaka i administrativnih instrumenata, kojima se nastoji postići ujednačena provedba Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1a Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Zajednička bi pravila trebala obuhvaćati carinsko postupanje s kulturnim dobrima koja potječu izvan Unije, a koja ulaze na carinsko područje Unije, tj. njihovo puštanje u slobodni promet, kao i stavljanje u posebne carinske postupke, osim provoza.
(4)  Zajednička bi pravila trebala obuhvaćati uvođenje i uvoz kulturnih dobara koja potječu izvan Unije na carinsko područje Unije.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  S obzirom na to da je poznato da se u slobodnim zonama (i takozvanim „slobodnim lukama”) mogu smještati kulturna dobra, mjere kontrole koje je potrebno uspostaviti trebale bi imati što veće područje primjene u smislu dotičnih carinskih postupaka. Te se mjere kontrole stoga ne bi trebale odnositi samo na dobra puštena u slobodni promet, nego i na dobra stavljena u posebne carinske postupke. Međutim, takvo široko područje primjene ne bi trebalo biti u suprotnosti s načelom slobodnog prolaska dobara niti nadilaziti cilj sprečavanja ulaska nezakonito izvezenih kulturnih dobara na carinsko područje Unije. Prema tome, iako bi trebale obuhvaćati posebne carinske postupke u koje mogu biti stavljena dobra koja ulaze na carinsko područje Unije, mjere kontrole ne bi trebale obuhvaćati provoz.
(5)  Mjere kontrole koje je potrebno uspostaviti u vezi sa slobodnim zonama (i takozvanim „slobodnim lukama”) trebale bi imati što veće područje primjene u smislu dotičnih carinskih postupaka kako bi se spriječilo zaobilaženje ove Uredbe iskorištavanjem slobodnih zona, koje predstavljaju moguća područja za daljnje širenje trgovine nezakonitim proizvodima u Uniji. Te se mjere kontrole stoga ne bi trebale odnositi samo na dobra puštena u slobodni promet, nego i na dobra stavljena u posebne carinske postupke. Međutim, takvo široko područje primjene ne bi trebalo nadilaziti cilj sprečavanja ulaska nezakonito izvezenih kulturnih dobara na carinsko područje Unije, osim kada nadležna tijela imaju opravdane razloge za sumnju da su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla ili treće zemlje protivno njezinim zakonima i propisima.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Definicije koje bi se trebale upotrebljavati u Uredbi utemeljene su na definicijama upotrebljenima u Konvenciji UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara potpisanoj u Parizu 14. studenoga 1970. i Konvenciji UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima potpisanoj u Rimu 24. lipnja 1995., čiji je potpisnik znatan broj država članica, s obzirom na to da je velik broj trećih zemalja i najveći dio država članica upoznat s njihovim odredbama.
(6)  Definicije koje bi se trebale upotrebljavati u Uredbi utemeljene su na definicijama upotrebljenima u Konvenciji UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara potpisanoj u Parizu 14. studenoga 1970. (Konvencija UNESCO-a iz 1970.) i Konvenciji UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, potpisanoj u Rimu 24. lipnja 1995., čiji je potpisnik znatan broj država članica, s obzirom na to da je velik broj trećih zemalja i najveći dio država članica upoznat s njihovim odredbama.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Zakonitost izvoza potrebno je preispitati na temelju zakona i propisa zemlje u kojoj su kulturna dobra otkrivena ili načinjena („zemlja podrijetla”). Kako bi se izbjeglo zaobilaženje propisa, ako kulturna dobra ulaze u Uniju iz različite treće zemlje, osoba koja ih želi unijeti na carinsko područje Unije mora dokazati da su iz te zemlje zakonito izvezena ako je dotična treća zemlja potpisnica Konvencije UNESCO-a iz 1970. i stoga predana suzbijanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima. U drugim slučajevima osoba mora dokazati zakonit izvoz iz zemlje podrijetla.
(7)  Zakonitost izvoza potrebno je preispitati na temelju zakona i propisa zemlje u kojoj su kulturna dobra otkrivena ili načinjena ili odakle su iznesena, iskopana ili ukradena s kopna ili iz podvodnih područja takve zemlje, ili zemlja koja je tako usko povezana s kulturnim dobrima da ih štiti kao nacionalna kulturna dobra i uređuje njihov izvoz sa svog državnog područja nakon njihova zakonitog iznošenja iz zemlje u kojoj su načinjena ili otkrivena („zemlja podrijetla”). Kako bi se izbjeglo zaobilaženje propisa, ako kulturna dobra ulaze u Uniju iz različite treće zemlje, osoba koja ih želi unijeti na carinsko područje Unije mora dokazati da su zakonito izvezena iz zemlje podrijetla. U iznimnim slučajevima u kojima se zemlja podrijetla kulturnog dobra ne može pouzdano utvrditi i kada se ta okolnost smatra dobro dokumentiranom i potkrijepljenom dokazima od strane nadležnog tijela ili kada su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla prije 1970. i držana u trećoj zemlji u svrhe koje ne uključuju privremenu uporabu, provoz, izvoz ili otpremu prije unosa na carinsko područje Unije, ali korisnik ne može dostaviti tražene dokumente jer oni nisu bili u uporabi u vrijeme izvoza kulturnih dobara iz zemlje podrijetla, zahtjevu se prilažu odgovarajući popratni dokumenti i informacije kojima se dokazuje da su predmetna kulturna dobra izvezena iz treće zemlje u skladu s njezinim zakonima i propisima ili da nema takvih zakona i propisa.
Amandmani 10 i 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  U članku 5. Konvencije UNESCO-a iz 1970. poziva se na uspostavu jedne ili više nacionalnih službi za zaštitu kulturne baštine država članica koje su stranke Konvencije od nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa. U skladu s tom Konvencijom te bi nacionalne službe trebale raspolagati dostatnim brojem kvalificiranog osoblja kako bi osigurale zaštitu te kako bi omogućile nužnu aktivnu suradnju između nadležnih tijela država članica koje su stranke Konvencije u području sigurnosti i borbe protiv nezakonitog uvoza kulturnih dobara, posebno u kriznim područjima. Države stranke koju su već stranke te Konvencije trebaju se pridržavati obveza predviđenih u njoj, a države članice koje još nisu provele ratifikaciju trebale bi to hitno učiniti.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Kako bi se izbjeglo nerazmjerno ometanje trgovine dobrima preko vanjske granice, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na dobra određene starosti. Stoga se čini primjerenim utvrditi da minimalna starost za sve kategorije kulturnih dobara bude 250 godina. Tom će se minimalnom starošću osigurati da su mjere predviđene u ovoj Uredbi usmjerene na kulturna dobra koja bi najvjerojatnije mogla biti metom kradljivaca u područjima zahvaćenima sukobom, ne isključujući druga dobra koja se moraju kontrolirati kako bi se osigurala zaštita kulturne baštine.
(8)  Kako bi se izbjeglo nerazmjerno ometanje trgovine dobrima preko vanjskih granica Unije, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na dobra određene starosti i vrijednosti. Stoga se čini primjerenim utvrditi minimalnu starost za većinu kategorija kulturnih dobara, u skladu s Uredbom (EZ) br. 116/2009, odredbama Konvencije UNESCO-a iz 1970. i Konvencije UNIDROIT iz 1995. te financijski prag za određene kategorije kulturnih dobara kako je utvrđeno u Prilogu I. Financijski prag ne bi se trebao primjenjivati na određene kategorije kulturnih dobara jer zahtijevaju pojačanu zaštitu zbog izloženosti većem riziku od krađe, gubitka ili uništenja. Minimalnom starošću osigurat će se da su mjere predviđene u ovoj Uredbi usmjerene na kulturna dobra koja bi najvjerojatnije mogla biti metom kradljivaca u područjima zahvaćenima sukobom, ne isključujući druga dobra koja se moraju kontrolirati kako bi se osigurala zaštita kulturne baštine.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Budući da su neke kategorije kulturnih dobara, točnije arheološki predmeti, dijelovi spomenika, rijetki rukopisi i inkunabule, posebno izloženi krađi i uništavanju, čini se da je nužno predvidjeti sustav povećane kontrole prije nego što im se dopusti ulazak na carinsko područje Unije. U takvom bi sustavu prije puštanja takvih dobara u slobodni promet ili njihova stavljanja u posebni carinski postupak, osim provoza trebalo zahtijevati predočenje dozvole koju izdaje nadležno tijelo države članice ulaska. Osobe koje žele dobiti takvu dozvolu trebale bi biti sposobne dokazati zakonit izvoz iz zemlje podrijetla odgovarajućim pratećim dokumentima i dokazima, posebno izvoznim uvjerenjima ili dozvolama koje izdaje treća zemlja izvoza, ispravama o vlasništvu, računima, kupoprodajnim ugovorima, dokumentima o osiguranju ili prijevozu i procjenama stručnjaka. Nadležna tijela država članica trebala bi na temelju potpunih i točnih zahtjeva bez nepotrebnog odlaganja odlučiti hoće li izdati dozvolu.
(10)  Budući da su neke kategorije kulturnih dobara, točnije arheološki predmeti i dijelovi spomenika posebno izloženi krađi i uništavanju, čini se da je nužno predvidjeti sustav povećane kontrole prije nego što im se dopusti ulazak na carinsko područje Unije. U takvom bi sustavu prije uvoza na carinsko područje Unije trebalo zahtijevati predočenje dozvole koju izdaje nadležno tijelo prve države članice s namjerom uvoza. Osobe koje žele dobiti takvu dozvolu trebale bi biti sposobne dokazati da su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla ili, u iznimnim slučajeva iz treće zemlje, u skladu sa zakonima i propisima te zemlje podrijetla ili treće zemlje, ili dokazati da takvi zakoni i propisi ne postoje. Uzimajući u obzir rizik i primjenjujući načela dužne pažnje, zakonit izvoz iz zemlje podrijetla ili, u iznimnim slučajeva iz treće zemlje, dokazuje se odgovarajućim pratećim dokumentima i dokazima (izvoznim uvjerenjima ili izvoznim dozvolama koje izdaje zemlja podrijetla, standardiziranim dokumentom u skladu sa standardom za identifikacijske oznake predmeta koji predstavlja međunarodni standard za opisivanje kulturnih dobara, ispravama o vlasništvu, računima, kupoprodajnim ugovorima, dokumentima o osiguranju ili prijevozu) koji potvrđuju da su predmetna kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima. Ako prateći dokumenti nisu raspoloživi, zahtjev bi trebao obuhvaćati stručnu procjenu ako to nadležno tijelo smatra potrebnim. Nadležna tijela država članica trebala bi na temelju potpunih i točnih zahtjeva te u utvrđenim rokovima i bez nepotrebnog odlaganja odlučiti hoće li izdati dozvolu.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)  Uzimajući u obzir specifičnu prirodu dobara, uloga stručnjaka za kulturu u okviru carinskih tijela iznimno je važna s obzirom na to da trebaju moći, po potrebi, zatražiti dodatne informacije od deklaranta i analizirati kulturna dobra fizičkim pregledom.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Kad je riječ o drugim kategorijama kulturnih dobara, osobe koje ih žele unijeti na carinsko područje Unije trebale bi s pomoću izjave potvrditi i preuzeti odgovornost za zakonit izvoz tih dobara iz treće zemlje i dostaviti dovoljno informacija kako bi ih carinska tijela mogla identificirati. Radi olakšavanja postupka i pravne sigurnosti informacije o kulturnom dobru trebale bi biti navedene u standardiziranom dokumentu. Za opis kulturnih dobara trebao bi se upotrebljavati standard koji je preporučio UNESCO, odnosno Identifikacijska oznaka predmeta. Carinska tijela trebaju urudžbirati ulazak tih kulturnih dobara, zadržati izvornike, a deklarantu dati presliku relevantnih dokumenata kako bi se osigurala sljedivost dobara nakon njihova ulaska na unutarnje tržište.
(11)  Kad je riječ o drugim kategorijama kulturnih dobara, osobe koje ih žele unijeti na carinsko područje Unije trebale bi s pomoću elektroničke izjave potvrditi i preuzeti odgovornost za zakonit izvoz tih dobara iz zemlje podrijetla ili, u iznimnim slučajeva, iz treće zemlje i dostaviti dovoljno informacija kako bi ih carinska tijela mogla identificirati. Radi olakšavanja postupka i pravne sigurnosti informacije o kulturnom dobru trebale bi biti navedene u elektroničkom standardiziranom dokumentu. Za opis kulturnih dobara trebao bi se upotrebljavati standardizirani dokument u skladu sa standardom za identifikacijsku oznaku predmeta, koji je preporučio UNESCO. Elektronička izjava također treba sadržavati izvozna uvjerenja ili dozvole koje je izdala zemlja podrijetla ili, u iznimnim slučajevima, treća zemlja, a kojima se dokazuje da su predmetna kulturna dobra izvezena iz te zemlje u skladu sa zakonima i propisima te zemlje podrijetla ili treće zemlje, ili kojima se dokazuje nepostojanje takvih zakona i propisa. Ako u zakonodavstvu zemlje podrijetla ili treće zemlje nije predviđeno izdavanje izvoznih dozvola ili uvjerenja, izjava uvoznika također treba sadržavati odgovarajuće prateće dokumente i dokaze, uključujući isprave o vlasništvu, račune, kupoprodajne ugovore, dokumente o osiguranju i dokumente o prijevozu. Ta kulturna dobra potrebno je elektronički urudžbirati, a deklarantu je potrebno dati presliku relevantnih dokumenata kako bi se osigurala sljedivost dobara nakon njihova ulaska na unutarnje tržište. Na temelju informacija danih nadležnim tijelima u obliku elektroničke izjave ona bi trebala moći poduzeti daljnje mjere ako na temelju analize rizika sumnjaju da bi ta dobra mogla biti predmet nezakonitog uvoza.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Radi privremenog uvoza kulturnih dobara u obrazovne i znanstvene svrhe ili svrhe akademskog istraživanja ne bi trebalo biti potrebno predočiti dozvolu ili izjavu.
(12)  Radi privremenog uvoza kulturnih dobara u obrazovne, znanstvene, konzervacijske, restauracijske i digitalizacijske svrhe, za potrebe umjetničkih predstava, akademskog istraživanja ili suradnje između muzeja ili drugih neprofitnih ustanova radi organizacije kulturnih izložbi ne bi trebalo biti potrebno predočiti uvoznu dozvolu ili izjavu uvoznika. Za kulturna dobra koja će biti izložena na trgovačkim sajmovima i međunarodnim umjetničkim sajmovima ne bi trebalo biti potrebno predočiti uvoznu dozvolu ili izjavu uvoznika. Međutim, ako se kulturna dobra nabavljaju i ostaju na području Unije, za njih ne bi trebalo biti potrebno predočiti uvoznu dozvolu ili izjavu uvoznika, ovisno o kategoriji kulturnog dobra.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Isto bi tako bez predočavanja dozvole ili izjave trebalo dopustiti smještaj kulturnih dobara iz zemalja pogođenih oružanim sukobom ili prirodnom katastrofom radi osiguravanja njihove zaštite i njihova očuvanja.
(13)  Isto bi tako bez predočavanja uvozne dozvole ili izjave uvoznika trebalo dopustiti smještaj kulturnih dobara iz zemalja pogođenih oružanim sukobom ili prirodnom katastrofom radi osiguravanja njihove zaštite i njihova očuvanja s namjerom povrata tih dobara, kada to okolnosti budu dopuštale, u zemlju podrijetla ili treću zemlju iz koje su zakonito izvezena.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Kako bi se u obzir uzelo iskustvo s provedbom ove Uredbe, kao i promjenjive geopolitičke i druge okolnosti kojima se ugrožavaju kulturna dobra, istodobno izbjegavajući nerazmjerno ometanje trgovine s trećim zemljama, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena kriterija minimalne starosti različitih kategorija kulturnih dobara. Ta delegirana ovlast trebala bi Komisiji omogućiti i ažuriranje Priloga nakon izmjena kombinirane nomenklature. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva27. Posebno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(14)  Kako bi se u obzir uzelo iskustvo s provedbom ove Uredbe, kao i promjenjive geopolitičke i druge okolnosti kojima se ugrožavaju kulturna dobra, istodobno izbjegavajući nerazmjerno ometanje trgovine s trećim zemljama, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena kriterija minimalne starosti i financijskog praga za različite kategorije kulturnih dobara. Ta delegirana ovlast trebala bi Komisiji omogućiti i ažuriranje Priloga I. nakon izmjena kombinirane nomenklature i sastavljanje drugog priloga (Prilog II.) s popisom zemalja i oznakama kombinirane nomenklature na temelju „Crvenih lista ugroženih kulturnih dobara” koje sastavlja i mijenja Međunarodno vijeće muzeja (ICOM). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva27. Posebno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
__________________
__________________
27 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
27 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti radi utvrđivanja posebnih načina privremenog uvoza kulturnih dobara na carinsko područje Unije i njihova smještanja na tom području, predložaka zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole i obrasca te dozvole, kao i izjava uvoznika i njihovih pratećih dokumenata te daljnjih postupovnih pravila o njihovu podnošenju i obradi. Komisiji bi trebalo dodijeliti i provedbene ovlasti kako bi pripremila uspostavu elektroničke baze podataka za pohranu i razmjenu informacija među državama članicama. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća28.
(15)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti radi utvrđivanja posebnih načina privremenog uvoza kulturnih dobara na carinsko područje Unije i njihova smještanja na tom području, pri čemu istodobno treba zajamčiti odgovarajuće uvjete očuvanja s obzirom na specifičnu prirodu kulturnih dobara. Ti se aranžmani trebaju primjenjivati i na elektroničke standardizirane predloške elektroničkih zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole i obrazaca te na popis razloga iz kojih se takav zahtjev može odbiti, kao i na izjave uvoznika i njihove prateće dokumente te na daljnja postupovna pravila o njihovu podnošenju i obradi elektroničkim putem. Komisiji bi trebalo dodijeliti i provedbene ovlasti kako bi pripremila uspostavu elektroničke baze podataka za pohranu i razmjenu informacija među državama članicama u okviru Uredbe (EU) br. 952/2013. Takva uspostava može biti dio programa rada uvedenog u skladu s člankom 280. te Uredbe. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća28.
__________________
__________________
28 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
28 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Za provedbu ove Uredbe na postupke carinskog nadzora i provjere primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 952/2013.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Radi potpore učinkovitoj provedbi Uredbe trebale bi se prikupljati relevantne informacije o trgovinskim tokovima kulturnih dobara koje bi služile i kao osnova za njezinu buduću evaluaciju. Trgovinski se tokovi kulturnih dobara ne mogu učinkovito pratiti samo na temelju njihove vrijednosti ili težine jer te dvije veličine mogu varirati. Nužno je prikupljati informacije o broju deklariranih predmeta. Budući da za kulturna dobra u kombiniranoj nomenklaturi nije predviđena dodatna mjerna jedinica, potrebno je zahtijevati da se deklarira broj predmeta.
(16)  Radi potpore učinkovitoj provedbi Uredbe elektroničkim putem trebale bi se prikupljati relevantne informacije o trgovinskim tokovima kulturnih dobara koje bi služile i kao osnova za njezinu buduću evaluaciju te bi ih trebalo dijeliti s državama članicama i Komisijom. U interesu transparentnosti i javnog nadzora treba objaviti što više informacija. Trgovinski se tokovi kulturnih dobara ne mogu učinkovito pratiti samo na temelju njihove vrijednosti ili težine jer te dvije veličine mogu varirati. Nužno je elektroničkim putem prikupljati informacije o broju deklariranih predmeta. Budući da za kulturna dobra u kombiniranoj nomenklaturi nije predviđena dodatna mjerna jedinica, potrebno je zahtijevati da se deklarira broj predmeta.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Strategijom EU-a i Akcijskim planom za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima29 među ostalim se nastoje ojačati kapaciteti carinskih tijela kako bi se povećala sposobnost odgovora na rizike u području kulturnih dobara. Trebao bi se upotrebljavati zajednički okvir upravljanja rizikom utvrđen u Uredbi (EU) br. 952/2013, a carinska bi tijela trebala razmjenjivati relevantne informacije o riziku.
(17)  Strategijom EU-a i Akcijskim planom za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima29 među ostalim se nastoje ojačati osposobljavanje i kapaciteti carinskih tijela kako bi se povećala sposobnost odgovora na rizike u području kulturnih dobara. Trebao bi se upotrebljavati zajednički okvir upravljanja rizikom utvrđen u Uredbi (EU) br. 952/2013, a carinska bi tijela trebala razmjenjivati relevantne informacije o riziku.
__________________
__________________
29 COM(2014)0527: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o Strategiji EU-a i Akcijskom planu za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima.
29 COM(2014)0527: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o Strategiji EU-a i Akcijskom planu za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17.a)  Treba uvesti kampanje za podizanje svijesti namijenjene kupcima kulturnih dobara u vezi s rizicima povezanima s nezakonitom robom te pomagati tržišnim subjektima da shvate i primjenjuju ovu Uredbu. U širenje tih informacija države članice trebale bi uključiti relevantne nacionalne kontaktne točke i druge službe za pružanje informacija.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.b (nova)
(17.b)  Komisija bi se trebala pobrinuti za to da mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (MMSP-ovi) ostvaruju korist od odgovarajuće tehničke pomoći te bi trebala olakšati razmjenu informacija s njima radi učinkovite provedbe ove Uredbe. MMSP-ovi s nastanom u Uniji koji uvoze kulturna dobra trebali bi stoga imati korist od programa COSME, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1a Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Države članice trebale bi uvesti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za nepoštovanje odredaba ove Uredbe i o tim kaznama obavijestiti Komisiju.
(18)  Države članice trebale bi uvesti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za nepoštovanje odredaba ove Uredbe i o tim kaznama obavijestiti Komisiju. Države članice trebale bi ujedno obavijestiti Komisiju kad se primjenjuju kazne. Poželjno je postići jednake uvjete i uvesti dosljedan pristup, zbog čega je primjereno da kazne u svim državama članicama budu slične prirode i učinka.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Komisija bi trebala imati dovoljno vremena da donese pravila kojima se provodi ova Uredba, posebno onih koja se odnose na odgovarajuće obrasce koji se trebaju upotrebljavati za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole ili za pripremu izjave uvoznika. Stoga bi primjenu ove Uredbe trebalo odgoditi.
(19)  Komisija bi trebala bez odgode donijeti pravila kojima se provodi ova Uredba, posebno ona koja se odnose na odgovarajuće elektroničke standardizirane obrasce koji se trebaju upotrebljavati za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole ili za pripremu izjave uvoznika.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti ulaska kulturnih dobara na carinsko područje Unije i postupak njihova ulaska.
Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti i postupak unosa i uvoza kulturnih dobara na carinsko područje Unije.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.
Ova se Uredba ne primjenjuje na kulturna dobra koja su u provozu kroz carinsko područje Unije.
Ova se Uredba primjenjuje na kulturna dobra koja su u provozu kroz carinsko područje Unije ako nadležna tijela imaju opravdane razloge za sumnju da su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla ili treće zemlje protivno zakonima i propisima te zemlje podrijetla ili treće zemlje.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka a
(a)  „kulturna dobra” znači svaki predmet koji ima arheološki, pretpovijesni, povijesni, književni, umjetnički ili znanstveni značaj i koji je obuhvaćen kategorijama navedenima u tablici u Prilogu te čija je minimalna starost u skladu s pragom navedenim u Prilogu;
(a)  „kulturna dobra” znači svaki predmet koji ima arheološki, pretpovijesni, povijesni, književni, umjetnički ili znanstveni značaj i koji je obuhvaćen kategorijama navedenima u tablici u Prilozima te čija su minimalna starost i financijski pragovi u skladu s pragovima navedenima u Prilozima;
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka aa (nova)
(a a)  „uvoz kulturnih dobara” znači
i.  puštanje u slobodni promet kako je navedeno u članku 201. Uredbe (EU) br. 952/2013; ili
ii.  stavljanje robe u jednu od sljedećih kategorija posebnih postupaka iz članka 210. Uredbe (EU) br. 952/2013:
a.  smještaj, između ostalog u carinskom skladištu i slobodnim zonama
b.  posebna uporaba, koja se sastoji od privremenog uvoza i uporabe u posebne svrhe
c.  unutarnja proizvodnja;
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka b
(b)  „zemlja podrijetla” znači zemlja na čijem su trenutačnom državnom području kulturna dobra načinjena ili otkrivena;
(b)  „zemlja podrijetla” znači zemlja na čijem su trenutačnom državnom području kulturna dobra načinjena ili otkrivena ili odakle su iznesena, iskopana ili ukradena s kopna ili iz podvodnih područja, ili zemlja koja je tako usko povezana s kulturnim dobrima da ih štiti kao nacionalna kulturna dobra i uređuje njihov izvoz sa svog državnog područja nakon njihova zakonitog iznošenja iz zemlje u kojoj su načinjena ili otkrivena;
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka c
(c)  „zemlja izvoznica” znači zadnja zemlja u kojoj su kulturna dobra trajno čuvana u skladu sa zakonima i propisima te zemlje prije njihove otpreme u Uniju;
(c)  „treća zemlja” znači zadnja zemlja koja nije zemlja podrijetla u kojoj su kulturna dobra čuvana prije unosa na carinsko područje Unije;
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka d
(d)   „trajno” znači u razdoblju do najmanje mjesec dana i u druge svrhe osim u svrhe privremene upotrebe, provoza, izvoza ili otpreme;
Briše se.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 2. – točka 1. – podtočka ha (nova)
(ha)  „identifikacijska oznaka predmeta” znači međunarodni standard koji je usvojio UNESCO, a služi za opisivanje kulturnih dobara i sadrži jedan skup podataka o kulturnim dobrima;
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 2. – točka 1. – podtočka hb (nova)
(hb)  „nadležna tijela” znači nadležna tijela koja države članice imenuju za izdavanje uvoznih dozvola i za urudžbiranje izjava uvoznika.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 2.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 12. radi izmjene drugog stupca tablice u Prilogu nakon izmjena kombinirane nomenklature i izmjene minimalne starosti u trećem stupcu tablice u Prilogu s obzirom na iskustvo stečeno provedbom ove Uredbe.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 12. radi izmjene drugog stupca tablice u Prilogu I. nakon izmjena kombinirane nomenklature i izmjene minimalne starosti i vrijednosnih pragova u Prilogu s obzirom na iskustvo stečeno provedbom ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 116/2009.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 2.a (novi)
2.a  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 12. radi izmjene Priloga II. u kojem se navode zemlje i kategorije predmeta za koje postoji rizik od nezakonitog trgovanja, na temelju baze podataka Crvenih lista ugroženih kulturnih predmeta koje objavljuje Međunarodno vijeće muzeja (ICOM). Komisija se brine za redovito ažuriranje Priloga II.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 3. – naslov
Kulturna dobra koja ulaze na carinsko područje Unije
Unos i uvoz kulturnih dobara na carinsko područje Unije
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  Puštanje kulturnih dobara u slobodni promet i njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza dopušteno je samo nakon predočenja uvozne dozvole izdane u skladu s člankom 4. ili izjave uvoznika sastavljene u skladu s člankom 5.
1.  Zabranjen je unos kulturnih dobara iznesenih s državnog područja zemlje podrijetla protivno međunarodnom pravu te zakonima i propisima zemlje podrijetla ili treće zemlje.
Uvoz kulturnih dobara na carinsko područje Unije dopušten je samo nakon predočenja uvozne dozvole izdane u skladu s člankom 4. ili izjave uvoznika sastavljene u skladu s člankom 5.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.a (novi)
1.a  Uspješan uvoz kulturnih dobara ne smije se smatrati dokazom zakonitog podrijetla ili vlasništva.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka a
(a)  privremeni uvoz, u smislu članka 250. Uredbe (EU) br. 952/2013, kulturnih dobara na carinsko područje Unije u obrazovne i znanstvene svrhe te svrhe akademskog istraživanja;
(a)  privremeni uvoz, u smislu članka 250. Uredbe (EU) br. 952/2013, kulturnih dobara na carinsko područje Unije u obrazovne i znanstvene svrhe, za potrebe umjetničkih predstava, očuvanja, restauracije, digitalizacije i akademskog istraživanja te za potrebe suradnje između muzeja ili drugih neprofitnih ustanova radi organizacije kulturnih izložbi;
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka aa (nova)
(aa)  za kulturna dobra koja će biti izložena na trgovačkim sajmovima i međunarodnim umjetničkim sajmovima osim ako se nabavljaju i ostaju na području Unije;
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka b
(b)  smještaj, u smislu članka 237. Uredbe (EU) br. 952/2013, kulturnih dobara isključivo radi osiguranja njihova očuvanja pod nadzorom ili vodstvom javnog tijela.
(b)  smještaj, u smislu članka 237. Uredbe (EU) br. 952/2013, kulturnih dobara radi osiguranja njihove sigurnosti ili očuvanja pod nadzorom ili vodstvom javnog tijela s namjerom povrata tih dobara u zemlju njihova podrijetla ili treću zemlju u koju su zakonito izvezena kad okolnosti to budu dopuštale;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka ba (nova)
(b a)  vraćena kulturna dobra u smislu članka 2. Direktive 2014/60/EU.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.
3.  Komisija može provedbenim aktima utvrditi posebne uvjete za privremeni uvoz ili smještaj kulturnih dobara iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
3.  Komisija može provedbenim aktima utvrditi posebne uvjete za privremeni uvoz ili smještaj kulturnih dobara i vraćenih kulturnih dobara iz stavka 2. radi njihove zaštite. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Puštanje kulturnih dobara iz točaka (c), (d) i (h) Priloga u slobodni promet u Uniji i njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza podliježe predočavanju uvozne dozvole carinskim tijelima.
1.  Uvoz kulturnih dobara iz točaka A.1 i A.2 Priloga I. u Uniju podliježe predočavanju uvozne dozvole carinskim tijelima.
Ovaj se članak primjenjuje isključivo na dobra iz prvog podstavka ako se nalaze na popisu zemalja i oznaka kombinirane nomenklature kako je utvrđeno u Prilogu II., ako se takav popis upotrebljava za zemlju podrijetla iz koje se kulturna dobra izvoze i ako je zemlja podrijetla kulturnih dobara poznata.
Ovaj članak također se primjenjuje na kulturna dobra koja su samo navedena u Prilogu II. i koja se uvoze na carinsko područje Unije iz zemlje podrijetla ili treće zemlje.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Posjednik dobara podnosi zahtjev za izdavanje uvozne dozvole nadležnom tijelu države članice ulaska. Zahtjevu se moraju priložiti prateći dokumenti i informacije kojima se potkrepljuje da su dotična kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima. Međutim, ako je zemlja izvoznica ugovorna stranka Konvencije UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara potpisane u Parizu 14. studenoga 1970. („Konvencija UNESCO-a iz 1970.”), uz zahtjev se prilažu prateći dokumenti i informacije kojima se potkrepljuje da su kulturna dobra izvezena iz te zemlje u skladu s njezinim zakonima i propisima.
2.  Posjednik dobara podnosi zahtjev za izdavanje uvozne dozvole nadležnom tijelu prve države članice s namjerom uvoza. Zahtjevu se moraju priložiti odgovarajući prateći dokumenti i informacije kojima se potkrepljuje da su dotična kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima ili da takvi zakoni i propisi ne postoje. Zahtjev sadrži:
—  izvozna uvjerenja ili izvozne dozvole;
—  standardizirani dokument, u skladu sa standardom za identifikacijsku oznaku predmeta, u kojem se dotična kulturna dobra opisuju s dovoljno pojedinosti kako bi ih carinska tijela mogla identificirati;
—  isprave o vlasništvu;
—  račune;
—  kupoprodajne ugovore;
—  dokumente o osiguranju ili prijevozu.
Ako prateći dokumenti nisu raspoloživi, zahtjev obuhvaća i stručnu procjenu ako to nadležno tijelo smatra potrebnim.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.a (novi)
2.a  Neovisno o stavku 2., u iznimnim slučajevima kada:
(a)  se zemlja podrijetla kulturnog dobra ne može pouzdano utvrditi i kada se ta okolnost smatra dobro dokumentiranom i potkrijepljenom dokazima od strane nadležnog tijela ili
(b)  kada su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla prije 1970. i držana u trećoj zemlji u svrhe koje ne uključuju privremenu uporabu, provoz, izvoz ili otpremu prije unosa na carinsko područje Unije, ali korisnik ne može dostaviti tražene dokumente iz stavka 2. jer oni nisu bili u uporabi u vrijeme izvoza kulturnih dobara iz zemlje podrijetla,
zahtjevu se moraju priložiti odgovarajući prateći dokumenti i informacije kojima se potkrepljuje da su dotična kulturna dobra izvezena iz treće zemlje u skladu s njezinim zakonima i propisima ili da takvi zakoni i propisi ne postoje.
Prateći dokumenti obuhvaćaju:
—  izvozna uvjerenja ili izvozne dozvole;
—  standardizirani dokument, u skladu sa standardom za identifikacijsku oznaku predmeta, u kojem se dotična kulturna dobra opisuju s dovoljno pojedinosti kako bi ih carinska tijela mogla identificirati;
—  isprave o vlasništvu;
—  račune;
—  kupoprodajne ugovore i
—  dokumente o osiguranju ili prijevozu.
Ako prateći dokumenti nisu raspoloživi, zahtjev obuhvaća i stručnu procjenu ako to nadležno tijelo smatra potrebnim.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 3.
3.  Nadležno tijelo države članice ulaska provjerava je li zahtjev potpun. U roku od 30 dana od primitka zahtjeva od podnositelja zahtjeva traži dostavu informacija ili dokumenata koji nedostaju.
3.  Nadležno tijelo prve države članice s namjerom uvoza provjerava je li zahtjev potpun. U roku od 21 dana od primitka zahtjeva od podnositelja zahtjeva traži dostavu informacija ili dokumenata koji nedostaju ili dodatne informacije ili dokumente.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Nadležno tijelo razmatra zahtjev u roku od 90 dana od zaprimanja potpunog zahtjeva i odlučuje o izdavanju uvozne dozvole ili odbijanju zahtjeva. Nadležno tijelo može odbiti zahtjev na temelju sljedećih razloga:
4.  Nadležno tijelo razmatra zahtjev u roku od 90 dana od zaprimanja potpunog zahtjeva i odlučuje o izdavanju uvozne dozvole ili odbijanju zahtjeva. U slučaju izdavanja uvozne dozvole, nadležno tijelo tu dozvolu urudžbira elektroničkim putem. Nadležno tijelo odbija zahtjev na temelju sljedećih razloga:
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – točka a
(a)  za zemlju izvoznicu koja nije ugovorna stranka Konvencije UNESCO-a iz 1970. ako nije dokazano da su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima;
(a)  ako nije dokazano da su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima na snazi u trenutku izvoza ili bez postojanja takvih zakona i propisa; ili, u iznimnim slučajevima navedenima u članku 4. stavku 2.a, iz treće zemlje u skladu sa zakonima i propisima te treće zemlje koji su na snazi u trenutku izvoza, ili bez postojanja takvih zakona i propisa;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – točka b
(b)  za zemlju izvoznicu koja je ugovorna stranka Konvencije UNESCO-a iz 1970. ako nije dokazano da su kulturna dobra izvezena iz zemlje izvoznice u skladu s njezinim zakonima i propisima;
Briše se.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – točka c
(c)  ako nadležno tijelo opravdano smatra da posjednik dobara nije stekao ta dobra na zakonit način.
(c)  ako nadležno tijelo opravdano smatra i može dokazati da posjednik dobara nije stekao ta dobra na zakonit način.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – točka ca (nova)
(c a)  ako su zahtjev za izdavanje uvozne dozvole za kulturno dobro prethodno odbila nadležna tijela druge države članice Unije za isto kulturno dobro i ako nisu dostavljeni nikakvi dodatni dokazi koji nisu već ranije predani u vezi s odbijenim zahtjevom;
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4. – točka cb (nova)
(c b)  ako se ne može dokazati zakonit izvoz izravno iz zemlje podrijetla odgovarajućim pratećim dokumentima i dokazima, posebno izvoznim uvjerenjima ili dozvolama koje izdaje zemlja izvoznica, ispravama o vlasništvu, računima, kupoprodajnim ugovorima, identifikacijskom oznakom predmeta ako postoji, dokumentima o osiguranju ili prijevozu i procjenama stručnjaka.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.a (novi)
4.a  Nadležno tijelo može odbiti zahtjev ako postoje zahtjevi za povrat ili plaćanje odštete koje su predala tijela zemlje podrijetla i koji su u postupku pred sudovima.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.b (novi)
4.b  Ako se zahtjev odbije, administrativna odluka iz stavka 4. popraćena je obrazloženjem koje uključuje informacije o žalbenom postupku koje se priopćavaju podnositelju zahtjeva u trenutku izdavanja.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.c (novi)
4.c  Zahtjev mora sadržavati izjavu da za dobra nije ranije podnesen zahtjev ili, u slučaju prethodnog odbijanja, mora navesti razloge odbijanja i dostaviti dodatne dokaze koji nisu bili dostupni pri prijašnjem razmatranju zahtjeva.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.d (novi)
4.d  Ako država članica odbije elektronički zahtjev, to se odbijanje zajedno s razlozima odbijanja priopćava ostalim državama članicama i Komisiji. U slučajevima sumnje na nezakonitu trgovinu države članice također obavješćuju ostala relevantna tijela kao što su INTERPOL i EUROPOL.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5. – podstavak 1.
Države članice određuju javna tijela koja su nadležna za izdavanje uvoznih dozvola u skladu s ovim člankom. Države članice Komisiji priopćuju pojedinosti o tim nadležnim tijelima i sve promjene u tom pogledu.
Države članice bez odgode određuju javna tijela koja su nadležna za izdavanje uvoznih dozvola u skladu s ovim člankom. Države članice Komisiji priopćuju pojedinosti o tim nadležnim tijelima i sve promjene u tom pogledu.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 6.
6.  Komisija može provedbenim aktima utvrditi predložak zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole, kao i postupovna pravila o podnošenju i obradi takvog zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
6.  Komisija utvrđuje provedbenim aktima elektronički standardizirani predložak zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole, kao i postupovna pravila o elektroničkom podnošenju i obradi takvog zahtjeva zajedno s relevantnim pratećim dokumentima, koji se podnose elektroničkim putem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.  Puštanje kulturnih dobara iz točaka (a), (b), (e), (f), (g), (i), (j), (k) i (l) Priloga u slobodni promet u Uniji i njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza podliježe podnošenju izjave uvoznika carinskim tijelima države članice ulaska.
1.  Uvoz kulturnih dobara iz točaka 3 do 14 dijela A Priloga I. na carinsko područje Unije podliježe podnošenju elektroničke izjave uvoznika koju posjednik dobara dostavlja carinskim tijelima prve države članice s namjerom uvoza.
Ovaj se članak također primjenjuje na kulturna dobra iz točaka A1 i A2 čije oznake kombinirane nomenklature nisu navedene u Prilogu II.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Izjava uvoznika sadržava potpisanu izjavu posjednika dobara da su dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima. Međutim, ako je zemlja izvoznica ugovorna stranka Konvencije UNESCO-a o kulturnim dobrima, izjava uvoznika sadržava potpisanu izjavu posjednika dobara da su dobra izvezena iz zemlje izvoznice u skladu s njezinim zakonima i propisima.
2.  Izjava uvoznika urudžbira se elektronički. Sastoji se od:
a)  potpisane izjave posjednika dobara u kojoj je navedeno da su dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima ili se njome dokazuje da takvi zakoni i propisi ne postoje;
b)  standardiziranog dokumenta, u skladu sa standardom za identifikacijsku oznaku predmeta, u kojem se dotična kulturna dobra opisuju s dovoljno pojedinosti kako bi ih carinska tijela mogla identificirati;
c)  uvoznih uvjerenja ili dozvola koje izdaje zemlja podrijetla, kojima se dokazuje da su dotična kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla u skladu s njezinim zakonima i propisima.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
2.a  Neovisno o stavku 2., u iznimnim slučajevima kada:
(a)  se zemlja podrijetla kulturnog dobra ne može pouzdano utvrditi i kada se ta okolnost smatra dobro dokumentiranom i potkrijepljenom dokazima od strane nadležnog tijela; ili
(b)  kada su kulturna dobra izvezena iz zemlje podrijetla prije 1970. i držana u trećoj zemlji u svrhe koje ne uključuju privremenu uporabu, provoz, izvoz ili otpremu prije unosa na carinsko područje Unije, ali korisnik ne može dostaviti tražene dokumente iz stavka 2. jer oni nisu bili u uporabi u vrijeme izvoza kulturnih dobara iz zemlje podrijetla,
izjava uvoznika sastoji se od:
(a)  potpisane izjave posjednika dobara u kojoj je navedeno da su dobra izvezena iz treće zemlje u skladu s njezinim zakonima i propisima ili se njome dokazuje da takvi zakoni i propisi ne postoje;
(b)  standardiziranog dokumenta, u skladu sa standardom za identifikacijsku oznaku predmeta, u kojem se dotična kulturna dobra opisuju s dovoljno pojedinosti kako bi ih carinska tijela mogla identificirati i
(c)  uvoznih uvjerenja ili dozvola koje izdaje treća zemlja, kojima se dokazuje da su dotična kulturna dobra izvezena iz treće zemlje u skladu s njezinim zakonima i propisima.
Ako zakonima i propisima zemlje podrijetla ili treće zemlje nije predviđeno izdavanje izvoznih dozvola ili uvjerenja, izjava uvoznika također treba obuhvaćati druge odgovarajuće prateće dokumente i dokaze, uključujući isprave o vlasništvu, račune, kupoprodajne ugovore, dokumente o osiguranju i dokumente o prijevozu.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 3.
3.  Komisija može provedbenim aktima donijeti predložak izjave uvoznika, kao i postupovna pravila o njezinu podnošenju i obradi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
3.  Komisija donosi provedbenim aktima elektronički standardizirani predložak izjave uvoznika, kao i postupovna pravila o njezinu podnošenju i obradi elektroničkim putem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 5.a (novi)
Članak 5.a
Mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća
Komisija se mora pobrinuti za to da mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (MMSP-ovi) ostvaruju korist od odgovarajuće tehničke i financijske pomoći, uključujući promicanje nacionalnih kontaktnih točaka u suradnji s državama članicama i upostavu namjenske internetske stranice sa svim relevantnim informacijama, te mora olakšavati razmjenu informacija između MMSP-ova i relevantnih nacionalnih kontaktnih točaka kada dobiju upite radi učinkovite provedbe ove Uredbe.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 5.b (novi)
Članak 5.b
Upotreba elektroničkog sustava
1.  Sva razmjena informacija između nadležnih tijela i deklaranata u skladu s člancima 4. i 5., kao što je razmjena izjava, zahtjeva ili odluka, vrši se elektroničkim putem.
2.  Komisija uspostavlja elektronički sustav iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju:
–  mehanizmi za uvođenje, rad i održavanje elektroničkog sustava iz stavka 1.,
–  detaljna pravila u pogledu podnošenja, obrade, pohrane i razmjene informacija među nadležnim tijelima država članica upotrebom elektroničkog sustava.
Države članice surađivat će s Komisijom pri razvoju, održavanju i uporabi elektroničkog sustava iz stavka 1. te pohrani informacija, u skladu s ovom Uredbom.
3.  Kada je riječ o obradi osobnih podataka u okviru ove Uredbe, deklaranti i nadležna tijela trebaju obavljati svoje zadaće u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća1a i Uredbom (EU) .../...*.
__________________
1a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
* SL: molimo u tekst umetnuti serijski broj Uredbe iz dokumenta 2017/0003(COD).
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 6.
Članak 6.
Briše se.
Carinske kontrole i provjere
1.  Uvozna dozvola iz članka 4. ili izjava uvoznika iz članka 5., ovisno o slučaju, podnosi se carinskom uredu koji je nadležan za puštanje kulturnih dobara u slobodni promet ili njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza.
2.   Kad je riječ o kulturnim dobrima za koja je potrebna uvozna dozvola kako bi mogla ući na carinsko područje Unije, carinska tijela provjeravaju odgovara li uvozna dozvola tim dobrima. U tu svrhu mogu fizički pregledati kulturna dobra, a taj postupak obuhvaća i vještačenje.
3.   Kad je riječ o kulturnim dobrima za koja je potrebna izjava uvoznika kako bi mogla ući na carinsko područje Unije, carinska tijela provjeravaju je li izjava uvoznika u skladu sa zahtjevima iz članka 5. ili zahtjevima na temelju tog članka i odgovara li tim dobrima. U tu svrhu mogu od deklaranta zahtijevati dodatne informacije i fizički pregledati kulturna dobra, a taj postupak obuhvaća i vještačenje. Izjavu uvoznika urudžbiraju dodjelom serijskog broja i datuma, a nakon puštanja dobara deklarantu daju presliku urudžbirane izjave uvoznika.
4.  Pri podnošenju deklaracije za postupak puštanja kulturnih dobara u slobodni promet ili njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza količina proizvoda navodi se upotrebom dodatne jedinice utvrđene u Prilogu.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.
Ako države članice ograniče broj carinskih ureda nadležnih za puštanje kulturnih dobara u slobodni promet ili njihovo stavljanje u neki od posebnih postupaka osim provoza, Komisiji priopćuju pojedinosti o tim carinskim uredima i sve promjene u tom pogledu.
Države članice mogu ograničiti broj carinskih ureda nadležnih za dopuštanje uvoza kulturnih dobara. Ako države članice primjenjuju to ograničenje, Komisiji priopćuju pojedinosti o tim carinskim uredima i sve promjene u tom pogledu.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.  Carinska tijela oduzimaju i privremeno zadržavaju kulturna dobra unesena na carinsko područje Unije ako su dotična kulturna dobra ušla na carinsko područje Unije, a da pritom nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavaka 1. i 2.
1.  Nadležna tijela oduzimaju i privremeno zadržavaju kulturna dobra unesena na carinsko područje Unije ako pritom nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavaka 1. i 2. Ako se kulturna dobra zadržavaju, treba zajamčiti odgovarajuće uvjete očuvanja u skladu s uvjetima i odgovornostima za privremeno skladištenje dobara iz članka 147. Uredbe (EU) br. 952/2013, uzimajući u obzir specifičnu prirodu dobara.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Administrativna odluka iz stavka 1. popraćena je obrazloženjem te se priopćuje deklarantu i podliježe djelotvornom pravnom lijeku u skladu s postupcima predviđenima nacionalnim pravom.
2.  Administrativna odluka iz stavka 1. podliježe odredbama iz članka 22. stavka 7. Uredbe (EU) br. 952/2013.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3.
3.  Razdoblje privremenog zadržavanja strogo je ograničeno na vrijeme koje je carinskim tijelima ili drugim tijelima kaznenog progona potrebno za utvrđivanje opravdanosti zadržavanja s obzirom na okolnosti na temelju drugih odredaba prava Unije ili nacionalnog prava. Razdoblje privremenog zadržavanja iz ovog članka može biti najdulje šest mjeseci. Ako se u pogledu daljnjeg zadržavanja kulturnih dobara u tom vremenskom razdoblju ne utvrdi ništa ili ako se utvrdi da u tom slučaju s obzirom na okolnosti nije opravdano dalje zadržati kulturna dobra, ona se stavljaju na raspolaganje deklarantu.
3.  Razdoblje privremenog zadržavanja strogo je ograničeno na vrijeme koje je carinskim tijelima ili drugim tijelima kaznenog progona potrebno za utvrđivanje opravdanosti zadržavanja s obzirom na okolnosti na temelju drugih odredaba prava Unije ili nacionalnog prava. Razdoblje privremenog zadržavanja iz ovog članka može biti najdulje šest mjeseci, uz mogućnost da se na temelju obrazložene odluke carinskih tijela taj rok produlji za još tri mjeseca. Ako se u pogledu daljnjeg zadržavanja kulturnih dobara u tom vremenskom razdoblju ne utvrdi ništa ili ako se utvrdi da u tom slučaju s obzirom na okolnosti nije opravdano dalje zadržati kulturna dobra, ona se stavljaju na raspolaganje deklarantu. Nadležna tijela država članica moraju se pobrinuti da u trenutku povrata kulturnih dobara u zemlju podrijetla ta zemlja nije pogođena stanjem krize zbog oružanog sukoba u kojem se sigurnost kulturnih dobara ne može jamčiti. U takvom slučaju, kulturna dobra ostaju u Uniji sve dok se stanje u zemlji podrijetla ne stabilizira.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3.a (novi)
3.a  Carinska tijela odmah obavještavaju zemlju podrijetla ili, u slučajevima kada se zemlja podrijetla kulturnih dobara ne može pouzdano utvrditi, treću zemlju te EUROPOL i INTERPOL, ovisno o slučaju, nakon što donesu odluku iz stavka 1.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.b (novi)
3.b  Ako nadležna tijela imaju opravdane razloge sumnjati da su kulturna dobra u provozu kroz carinsko područje Unije možda izvezena protivno pravilima i propisima zemlje podrijetla, dužna su dati uputu carinskim tijelima da privremeno zaplijene ta dobra.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 9. – naslov
Administrativna suradnja
Administrativna suradnja i uporaba elektroničkog sustava
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  Za potrebe provedbe ove Uredbe države članice osiguravaju suradnju među svojim nadležnim tijelima iz članka 3. stavka 4.
1.  Za potrebe provedbe ove Uredbe države članice osiguravaju suradnju i razmjenu informacija među svojim nadležnim tijelima iz članka 4. stavka 5.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2.
2.  Za pohranu i razmjenu informacija među tijelima država članica, posebno u pogledu izjava uvoznika i uvoznih dozvola, može se razviti elektronički sustav.
2.  Za pohranu i razmjenu informacija među tijelima država članica mora se razviti elektronički sustav u okviru Uredbe (EU) br. 952/2013. Svaki takav sustav mora obuhvaćati prijem, obradu, pohranu i razmjenu informacija, posebno u pogledu izjava uvoznika i uvoznih dozvola.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2.a (novi)
2.a  Pri obradi zahtjeva podnesenih u vezi s izvoznim dozvolama koje su propisane Uredbom (EZ) br. 116/2009 državama članicama na raspolaganju za konzultaciju stoji elektronički sustav iz stavka 2. Takvi zahtjevi mogu se izravno odnositi na informacije koje se čuvaju u elektroničkom sustavu.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio
Komisija s pomoću provedbenih akata može utvrditi,
Komisija s pomoću provedbenih akata utvrđuje:
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 13.
Ti se provedbeni akti donose do ... [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] u skladu s postupkom iz članka 13.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
3.a  Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe obavlja se samo u svrhu učinkovite zaštite od gubitka kulturnih dobara, očuvanja kulturne baštine čovječanstva i sprječavanja financiranja terorizma prodajom ukradene kulturne baštine kupcima u Uniji.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3.b (novi)
3.b  Samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela ima pristup osobnim podacima prikupljenima u skladu s člancima 4., 5. i 9. te su ti podaci zaštićeni od neovlaštenog pristupa i priopćavanja.
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na povrede članaka 3., 4. i 5., posebno kad je riječ o lažnim izjavama i podnošenju lažnih informacija radi odobravanja ulaska kulturnih dobara na carinsko područje Unije i poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihova provođenja. Predviđene kazne moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Države članice u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.
Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na povrede članaka 3., 4. i 5., posebno kad je riječ o podnošenju lažnih informacija radi odobravanja uvoza kulturnih dobara na carinsko područje Unije i one poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje provođenja tih pravila. Predviđene kazne moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Kako bi se postigli jednaki uvjeti i dosljedan pristup, države članice primjenjuju kazne slične prirode i učinka. Države članice u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak -1. (novi)
U pripremnim radovima za provedbu ove Uredbe Komisija i države članice surađuju s međunarodnim organizacijama, kao što su UNESCO, Interpol, EUROPOL, Svjetska carinska organizacija (WCO), Međunarodni centar za konzervaciju i restauraciju spomenika (ICCROM) i Međunarodno vijeće muzeja, kako bi se osiguralo učinkovito osposobljavanje, izgradnja kapaciteta i kampanje podizanja razine osviještenosti, te kako bi se naručila odgovarajuća istraživanja i izrada standarda kad je to prikladno.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.
Države članice organiziraju tečajeve osposobljavanja i aktivnosti izgradnje kapaciteta kako bi osigurale da dotična tijela djelotvorno provode ovu Uredbu. Mogu organizirati i kampanje za podizanje razine osviještenosti namijenjene ponajprije kupcima kulturnih dobara.
Komisija u suradnji s državama članicama organizira:
i.   tečajeve osposobljavanja, aktivnosti izgradnje kapaciteta i kampanje za podizanje razine svijesti za tijela, nacionalne kontaktne točke i relevantne stručnjake kako bi osigurala djelotvornu provodbu ove Uredbe;
ii.  aktivnosti za poticanje učinkovite suradnje sa zemljama podrijetla i
iii.  razmjenu najboljih praksi u cilju promicanja ujednačene provedbe ove Uredbe, a posebno odgovarajućih praksi iz država članica koje su prije stupanja na snagu ove Uredbe primjenjivale svoje pravne propise na uvoz kulturnih dobara.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Te aktivnosti, kampanje i mjere temelje se na iskustvu stečenom u postojećim programima, uključujući one koje promiču Svjetska carinska organizacija i Komisija.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Suradnja s trećim zemljama
U pitanjima koja spadaju u opseg njezinih aktivnosti i u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjenje njezinih zadaća u okviru ove Uredbe Komisija olakšava i potiče tehničku i operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja.
Komisija može organizirati aktivnosti osposobljavanja u suradnji s državama članicama i trećim zemljama na njihovu državnom području.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [Ured za publikacije unosi datum stupanja na snagu ovog akta].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od… [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od … godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b)  informacije o povredama Uredbe;
(b)  informacije o povredama Uredbe i primijenjenim kaznama;
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2.
U tu svrhu Komisija šalje relevantne upitnike državama članicama. Države članice u roku od šest mjeseci dostavljaju Komisiji tražene informacije.
U tu svrhu Komisija šalje relevantne upitnike državama članicama. Države članice u roku od šest mjeseci od primitka upitnika dostavljaju Komisiji tražene informacije.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
Komisija na temelju odgovora država članica na upitnike iz stavka 1. može od njih zatražiti da joj dostave dodatne informacije o postupanju sa zahtjevima za uvozne dozvole. Države članice što žurnije dostavljaju tražene informacije.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Komisija šalje izvješće o provedbi ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću tri godine nakon datuma njezine primjene i svakih pet godina nakon toga.
2.  Komisija šalje izvješće o provedbi ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću dvije godine nakon datuma njezine primjene i svake četiri godine nakon toga. To je izvješće dostupno javnosti. Obuhvaća razmatranje praktične primjene, uključujući utjecaj na gospodarske subjekte Unije, a osobito na MMSP-ove. U izvješću se uspoređuje provedba u državama članicama, uključujući procjenu stupnja ujednačene primjene Uredbe od datuma prethodnog izvješća. U toj se procjeni također razmatraju odredbe o utvrđivanju i primjeni kazni te opseg u kojem one osiguravaju jednake uvjete za sve subjekte među državama članicama. Ako je to potrebno, u izvješću se mogu dati preporuke za rješavanje neodgovarajuće provedbe ove Uredbe od strane država članica.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.a (novi)
2.a  U izvješću iz stavka 2. uzima se u obzir utjecaj ove Uredbe na terenu, uključujući njezin utjecaj na gospodarske subjekte Unije, između ostalog, i na MMSP-ove. U izvješću se pružaju dokazi o različitim rezultatima provedbe u državama članicama, uključujući ocjenu o ujednačenosti provedbe i primjene ove Uredbe u dotičnom razdoblju, kao i preporuke za rješavanje problema nedostataka u provedbi u državama članicama.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Prilog I – podnaslov 3.
Kulturna dobra obuhvaćena člankom 2. stavkom 1.
Kulturna dobra obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. točkom (a)
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Prilog I.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.

Arheološki predmeti, stariji od 100 godina koji su proizvodi:

 

 

–  istraživanja i nalazišta na kopnu i pod vodom

9705 00 00

 

–  arheoloških lokaliteta

9706 00 00

 

–  arheoloških zbirki

 

2.

Elementi stariji od 100 godina koji su sastavni dijelovi rastavljanih umjetničkih, povijesnih ili vjerskih spomenika

9705 00 00 9706 00 00

3.

Crteži i slike, osim onih koji su uključene u kategoriju 4. ili 5., u potpunosti izrađeni rukom u bilo kojem mediju i na bilo kojem materijalu1a

9701

4.

Akvareli, gvaševi i pasteli u potpunosti izrađeni rukom, na bilo kojem materijalu1a

9701

5.

Mozaici na bilo kojem materijalu, u potpunosti izrađeni rukom, osim onih iz kategorije 1. ili 2., i crteži u bilo kojem mediju, u potpunosti izrađeni rukom i na bilo kojem materijalu1a

6914

9701

6.

Originalne gravure, otisci, sitotisci i litografije s njihovim pločama te originalni plakati1a

Poglavlje 49 9702 00 00 8442 50 99

7.

Originalne skulpture ili kiparski radovi te kopije izrađene istim postupkom kao i originali1a, osim onih koji pripadaju 1. kategoriji

9703 00 00

8.

Fotografije, filmovi i njihovi negativi1a

3704

3705

3706

4911 91 80

9.

Inkunabule i rukopisi, uključujući zemljovide i glazbene partiture, pojedinačno ili u zbirkama1a

9702 00 00 9706 00 00 4901 10 00 4901 99 00 4904 00 00 4905 91 00 4905 99 00 4906 00 00

10.

Knjige starije od 100 godina, pojedinačne ili u zbirkama

9705 00 00 9706 00 00

11.

Tiskani zemljovidi stariji od 200 godina

9706 00 00

12.

Arhivi i svi njihovi elementi, svake vrste ili u bilo kojem mediju, stariji od 50 godina

3704

3705

3706

4901

4906

9705 00 00 9706 00 00

13.

(a)  Zbirke1b i primjerci iz zooloških, botaničkih, mineraloških ili anatomskih zbirki;

9705 00 00

 

(b)  Zbirke1b od povijesnog, paleontološkog, etnografskog ili numizmatičkog interesa

9705 00 00

14.

Prijevozna sredstva starija od 75 godina

9705 00 00 Poglavlja 86 – 89

15.

Svi ostali antikni predmeti koji nisu uključeni u kategorije od A.1 do A.14

 

 

(a)  stari između 50 i 100 godina:

 

 

igračke, igre

Poglavlje 95.

 

predmeti od stakla

7013

 

zlatarski ili srebrnarski predmeti

7114

 

namještaj

Poglavlje 94.

 

optička, fotografska ili kinematografska oprema

Poglavlje 90.

 

glazbeni instrumenti

Poglavlje 92.

 

zidni i ručni satovi i njihovi dijelovi

Poglavlje 91.

 

proizvodi od drva

Poglavlje 44.

 

lončarski proizvodi

Poglavlje 69.

 

tapiserije

5805 00 00

 

tepisi

Poglavlje 57.

 

zidne tapete

4814

 

oružje

Poglavlje 93.

 

(b)  stariji od 100 godina

9706 00 00

______________

1a Koji su stariji od 50 godina i ne pripadaju svojem izvoru.

1b Kako ih je definirao Sud Europske unije u presudi u predmetu 252/84, kako slijedi: „Kolekcionarski predmeti u smislu rubrike br. 97.05 Zajedničke carinske tarife predmeti su koji imaju nužna svojstva za uključenje u kolekciju, odnosno, relativno su rijetki, obično se ne upotrebljavaju za svoju izvornu namjenu, predmet su posebnih transakcija izvan uobičajene trgovine artiklima za sličnu uporabu te imaju veliku vrijednost.”

Kulturni predmeti iz kategorija A.1 do A.15 obuhvaćeni su ovom Uredbom samo ako je njihova vrijednost jednaka ili veća od financijskih pragova pod B.

B.  Financijski pragovi koji se primjenjuju na određene kategorije pod A (u eurima)

Vrijednost:

Bilo koja vrijednost:

1 (arheološki predmeti)

2 (rastavljeni spomenici)

9 (inkunabule i rukopisi)

12 (arhivi)

15 000

5 (mozaici i crteži)

6 (gravure)

8 (fotografije)

11 (tiskani zemljovidi)

30 000

4 (akvareli, gvaševi i pasteli)

50 000

7 (kipovi)

10 (knjige)

13 (zbirke)

14 (prijevozna sredstva)

15 (svi drugi predmeti)

150 000

3 (slike)

Ispunjenje uvjeta u pogledu novčane vrijednosti mora se procijeniti pri podnošenju zahtjeva za izdavanje izvozne dozvole. Novčana vrijednost je vrijednost kulturnog dobra na međunarodnom tržištu.

Vrijednosti navedene u Prilogu I., izražene u eurima, pretvaraju se u nacionalne valute i u njima se izražavaju po deviznom tečaju od 31. prosinca 2001., objavljenom u Službenom listu Europskih zajednica. Ta protuvrijednost u nacionalnim valutama provjerava se svake dvije godine počevši od 31. prosinca 2001. Izračun te protuvrijednosti temelji se na prosječnoj dnevnoj vrijednosti navedenih valuta, izraženoj u eurima, u razdoblju od 24 mjeseca koje završava posljednjeg dana mjeseca kolovoza koji prethodi reviziji s učinkom od 31. prosinca. Tu metodu izračuna revidira Savjetodavni odbor za kulturna dobra na prijedlog Komisije, načelno dvije godine nakon prve primjene. Pri svakoj reviziji vrijednosti izražene u eurima i njihove protuvrijednosti u nacionalnoj valuti periodično se objavljuju u Službenom listu Europske unije u prvim danima mjeseca studenoga koji prethodi datumu stupanja revizije na snagu.

Amandman 96
Prijedlog uredbe
Prilog I.b (novi)
Prilog I.b
Zemlje i kategorije predmeta za koje postoji poseban rizik od nezakonitog trgovanja
[Utvrđuje ih Komisija na temelju članka 2. stavka 2.a.]

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0308/2018).


Zaštita financijskih interesa EU-a: Povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevare
PDF 127kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučaju prijevare (2018/2006(INI))
P8_TA(2018)0419A8-0298/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 18. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) za 2017.,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”)(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu o PDV-u Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka (COM(2016)0148),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 3. rujna 2018. pod nazivom „29. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – 2017.” (COM(2018)0553) i priložene radne dokumente službi (SWD(2018)0381 do 0386),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti (završno izvješće)(5) (rezolucija Odbora CRIM) te Rezoluciju od 25. listopada 2016. o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM(6),

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Eurobarometra br. 470,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a (O-000066/2018),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0298/2018),

A.  budući da zaštita financijskih interesa EU-a treba biti ključni element politike EU-a usmjerene na jamčenje pravilne i učinkovite upotrebe novca građana, a time i na povećanje njihova povjerenja;

B.  budući da raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama predstavlja izazovno okruženje za borbu protiv prijevara, u nedostatku jedinstvenoga zakonodavstva na europskoj razini za borbu protiv organiziranog kriminala;

C.  budući da se u članku 325. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da države članice radi suzbijanja prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa;

D.  budući da se Direktivom 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji(7) uvode minimalni standardi EU-a za zamrzavanje imovine u cilju mogućeg naknadnog oduzimanja i za oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom;

E.  budući da se Prijedlogom uredbe Komisije od 21. prosinca 2016. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje (2016/0412(COD)) uvode standardizirani načini suradnje među državama članicama;

F.  budući da se nijedan od tih instrumenata ne može primijeniti na treće zemlje;

G.  budući da se Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 a posebno njezinim člankom 104., predviđaju načini suradnje s trećim zemljama;

H.  budući da je u članku 3. stavku 4. Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma (CETS br. 185) utvrđeno sljedeće: „svaka stranka donosi zakonodavne ili druge mjere potrebne kako bi se jamčilo da, u skladu s definicijom teškog kaznenog djela u nacionalnom zakonodavstvu, počinitelj dokaže podrijetlo navodnih prihoda ili druge imovine podložne oduzimanju u mjeri u kojoj je takav zahtjev usklađen s načelima domaćeg prava”;

I.  budući da su UN i Vijeće Europe razvili nekoliko konvencija i mehanizama na regionalnoj i globalnoj razini povezanih s oduzimanjem i povratom imovine, točnije, Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije od 31. listopada 2003., Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv međunarodnog organiziranog kriminala od 15. studenog 2000., Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma od 16. svibnja 2005. te Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom od 8. studenog 1990.; budući da zbog različitih razloga ti instrumenti ne omogućuju uvijek učinkoviti i pravovremeni povrat otuđene imovine;

J.  budući da je EU odredio to pitanje jednim od prioriteta zajedničke vanjske i sigurnosne politike; budući da se s tim u vezi provode pilot-projekti i pripremna djelovanja;

K.  budući da u skladu s člancima 1., 3. i 14. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)(8) u skladu sa svojim mandatom može provoditi istrage svugdje gdje se troši novac EU-a, uključujući u zemljama koje nisu članice EU-a a koje primaju pomoć EU-a;

L.  budući da u skladu s člankom 14. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013, OLAF može zaključiti administrativne dogovore s nadležnim tijelima u trećim zemljama nakon prethodnog usklađivanja s nadležnim službama Komisije i s Europskom službom za vanjsko djelovanje;

1.  ističe aktualni problem sredstava EU-a izgubljenih zbog slučajeva prijevare u kojima su sredstva prebačena u treće zemlje;

2.  ističe da je u svrhu prevencije potrebno izbjegavati prijenose sredstava putem financijskih posrednika koji djeluju na netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama;

3.  sa zabrinutošću ističe da je i sredstva iz trećih zemalja moguće prijevarom prenijeti u EU; ističe da bi ishod pripremnog djelovanja za pružanje potpore zemljama Arapskog proljeća u povratu imovine koje provodi Međuregionalni istraživački institut Ujedinjenih naroda za kriminal i pravdu, a financira ga EU, trebao biti stalni i prošireni program EU-a za provedbu povrata imovine;

4.  ističe potrebu za povezivanjem isplate sredstava s objavom podataka o stvarnom vlasništvu kako bi se olakšao povrat imovine u slučaju prijevare;

5.  ističe da je EU, nažalost, dosad tek s nekoliko trećih zemalja sklopio sporazume o uzajamnoj pravnoj pomoći, primjerice s Japanom, Lihtenštajnom, Norveškom i SAD-om, usprkos činjenici da se sumnja na prijenos sredstava i u druge jurisdikcije; poziva Komisiju da potakne napore u cilju postizanja sporazuma s trećim zemljama koje primaju sredstva EU-a;

6.  izražava žaljenje zbog činjenice da se mnoge države članice trenutačno moraju oslanjati na bilateralne sporazume te da EU nema jedinstven pristup tom ozbiljnom problemu; ističe, stoga, da je potrebno zauzeti pristup koji je u većoj mjeri jedinstven;

7.  poziva EU da njegov zahtjev za članstvo u Skupini država Vijeća Europe protiv korupcije (GRECO) bude što žurniji te da obavještava Parlament o tom pitanju;

8.  poziva Komisiju da zauzme čvršće stajalište u sporazumima s trećim zemljama dodavanjem klauzula o borbi protiv prijevara; izražava žaljenje zbog činjenice da nema podataka o iznosu sredstava EU-a koji se godišnje izgubi zbog prijevara povezanih s prijenosom novca u treće zemlje; poziva Komisiju da izračuna iznos izgubljenih sredstava EU-a;

9.  poziva Komisiju da provede procjenu rizika zakonodavstva EU-a kojim se olakšava nezakoniti prijenos novca izvan EU-a te da ukloni sporne dijelove iz tih zakona;

10.  poziva Komisiju da utvrdi standardiziranu metodu prikupljanja podataka koja bi bila istovjetna za sve države članice te kojom bi se omogućilo utvrđivanje nezakonitog prijenosa imovine u treće zemlje u cilju uspostave središnje baze podataka EU-a što je prije moguće; ističe da takav mehanizam već postoji radi borbe protiv pranja novca te da ga je moguće proširiti;

11.  ističe da su Konvencija Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma od 16. svibnja 2005. te Konvencija Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom od 8. studenog 1990. važni instrumenti koji olakšavaju suradnju s trećim zemljama u području zamrzavanja i povrata imovine; pozdravlja uspješno zaključenje pregovora o Prijedlogu uredbe o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje te napominje da bi njegovi glavni elementi mogli biti korisna osnova za suradnju s trećim zemljama u kontekstu međunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma čija je stranka EU;

12.  izražava žaljenje zbog činjenice da nisu sve države članice EU-a pristale sudjelovati u osnivanju EPPO-a; ističe važnost toga da EPPO postane ključni akter bilo kojeg budućeg mehanizma povrata u trećim zemljama, te da to iziskuje da ga se u tu svrhu, u skladu s člankom 104. Uredbe o EPPO-u, prepozna kao nadležno tijelo u postojećim i budućim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći i povratu imovine, osobito u konvencijama Vijeća Europe i UN-a;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskom uredu za borbu protiv prijevara.

(1) SL L 198, 28.7.2017., str. 29.
(2) SL L 283, 31.10.2017., str. 1.
(3) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(4) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.
(5) SL C 208, 10.6.2016., str. 89.
(6) SL C 215, 19.6.2018., str. 96.
(7) SL L 127, 29.4.2014., str. 39.
(8) SL L 248, 18.9.2013., str. 1.


Odobravanje primjene i nadzor nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini ***I
PDF 129kWORD 51k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (COM(2014)0557 – C8-0142/2014 – 2014/0256(COD))
P8_TA(2018)0420A8-0035/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0557),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 114. i 168. stavak 4.c Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0142/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0035/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove, Uredbe (EZ) br. 1901/2006 o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu i Direktive 2001/83/EZ o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu

P8_TC1-COD(2014)0256


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/5.)

(1) SL C 242, 23.7.2015., str. 39.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 10. ožujka 2016. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0088).


Veterinarsko-medicinski proizvodi***I
PDF 128kWORD 50k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-medicinskim proizvodima (COM(2014)0558 – C8-0164/2014 – 2014/0257(COD))
P8_TA(2018)0421A8-0046/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0558),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0164/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o sigurnijoj zdravstvenoj skrbi u Europi: poboljšanje sigurnosti pacijenata i borba protiv antimikrobne rezistencije(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. lipnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0046/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ

P8_TC1-COD(2014)0257


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/6.)

(1) SL C 242, 23.7.2015., str. 54.
(2) SL C 353, 27.9.2016., str. 12.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 10. ožujka 2016. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0087).


Proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba hrane za životinje ***I
PDF 128kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi hrane za životinje s dodanim lijekovima i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ (COM(2014)0556 – C8-0143/2014 – 2014/0255(COD))
P8_TA(2018)0422A8-0075/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0556),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 43. i članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0143/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015. (1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 8. svibnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0075/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ljekovite hrane za životinje, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ

P8_TC1-COD(2014)0255


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/4.)

(1) SL C 242, 23.7.2015., str. 54.


Naknade koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila ***I
PDF 351kWORD 147k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 1999/62/EZ o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (COM(2017)0275 – C8-0171/2017 – 2017/0114(COD))
P8_TA(2018)0423A8-0202/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0275),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0171/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje austrijskog Saveznog vijeća, podneseno u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0202/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 1999/62/EZ o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila

P8_TC1-COD(2017)0114


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Napredak prema cilju koji je Komisija utvrdila u svojoj Bijeloj knjizi od 28. ožujka 2011.(6), to jest pomak u smjeru pune primjene načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća”, kako bi se ostvario prihod i osiguralo financiranje za buduća ulaganja u prijevoz bio je spor, a nedosljednosti u primjeni naplate naknada za cestovnu infrastrukturu i dalje su prisutne diljem Unije.

(1a)  Komisija je u toj Bijeloj knjizi odredila 2020. godinu kao rok za „cjelovitu i obveznu internalizaciju vanjskih troškova cestovnog i željezničkog prometa (uključujući troškove buke, lokalnog onečišćenja i zastoja, uz obveznu naknadu za uobičajeno trošenje)”. [Am. 1]

(1b)   Promet vozila za prijevoz tereta i putnika čimbenik je koji doprinosi ispuštanju onečišćujućih tvari u atmosferu. Te onečišćujuće tvari, koje imaju vrlo ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje i dovode do pogoršanja kvalitete atmosferskog zraka u Uniji, obuhvaćaju PM2,5, NO2 i O3. Prema procjenama Europske agencije za okoliš iz 2017., dugotrajna izloženost tim trima onečišćujućim tvarima uzrokovala je tijekom 2014. preranu smrt 399 000 (u slučaju PM2,5), 75 000 (u slučaju NO2), odnosno 13 600 (u slučaju O3) osoba u Uniji. [Am. 2]

(1c)   Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, buka samo iz cestovnog prometa drugi je najštetniji uzročnik stresa povezan s okolišem u Europi, odmah nakon onečišćenja zraka. Svake se godine najmanje 9 000 slučajeva prerane smrti može pripisati srčanim bolestima prouzročenima bukom iz prometa. [Am. 3]

(1d)   Podsjeća da je, prema podacima iz izvješća o kvaliteti zraka u Europi Europske agencije za okoliš iz 2017., sektor cestovnog prometa 2015. proizveo najviše emisija NOX te je bio drugi najveći izvor onečišćenja čađom. [Am. 4]

(2)  Komisija je u svojoj Komunikaciji o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije(7) objavila da će predložiti reviziju Direktive o naplati naknade za kamione kako bi omogućila naplatu naknada i na temelju diferencijacije s obzirom na emisije ugljičnog dioksida te proširila neka od svojih načela na autobuse te na osobne automobile i kombije.

(3)  Sva teška vozila imaju znatan utjecaj na cestovnu infrastrukturu i pridonose onečišćenju zraka, a laka su vozila izvor većine negativnih učinaka na okoliš i društvenih učinaka iz cestovnog prijevoza povezanih s emisijama i zagušenjem. U interesu jednakog postupanja i poštenog tržišnog natjecanja trebalo bi osigurati da se vozila koja dosad nisu obuhvaćena okvirom utvrđenim u Direktivi 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) s obzirom na cestarine i korisničke naknade uključe u taj okvir. Područje primjene te Direktive stoga bi trebalo proširiti na teška vozila osim onih namijenjenih prijevozu tereta i te na laka vozila, uključujući i osobne automobile. Naknade za osobne automobile mogle bi se prilagoditi kako bi se izbjeglo prekomjerno kažnjavanje čestih korisnika. U svrhu jednakog postupanja potrebno je osigurati da se naknade primjenjuju bez diskriminacije, na temelju kategorije vozila te različito s obzirom na učinak vozila na infrastrukturu, okoliš i društvo te s obzirom na socioekonomski položaj određenih korisnika koji su primorani koristiti vozilo kako bi došli do svojeg radnog mjesta. [Am. 5]

(3a)  Kako bi se uspostavilo unutarnje tržišta cestovnog prijevoza s jednakim uvjetima, pravila bi se trebala primjenjivati na isti način. Jedan od glavnih ciljeva ove Direktive je ukloniti narušavanje tržišnog natjecanja među korisnicima. Stoga je u područje primjene naknada za teška vozila potrebno uvrstiti kombije koji obavljaju cestovni prijevoz tereta. [Am. 6]

(3b)  Kako bi se osigurala njezina proporcionalnost, ta bi se mjera trebala odnositi samo na kombije koji obavljaju cestovni prijevoz tereta i koji su uređeni uredbama (EZ) br. 1071/2009(9) i (EZ) br. 1072/2009(10) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbom (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(11). [Am. 7]

(4)  Naknade na vremenskoj osnovi zbog svoje prirode ne odražavaju točno stvarno nastale infrastrukturne troškove te, zbog sličnih razloga, nisu djelotvorne po pitanju poticanja čišćih i učinkovitijih djelatnosti ili smanjenju zagušenja. Stoga Kod teških vozila naknade na vremenskoj osnovi bi ih se trebalo postupno zamijeniti naknadama na temelju udaljenosti, koje su pravednije, učinkovitije i djelotvornije. [Am. 8]

(4a)   Kako bi se izbjeglo da se postupna zamjena naknada na vremenskoj osnovi naknadama na osnovi udaljenosti pretvori u još jednu prepreku prijevozu iz rubnih država i regija prema glavnim europskim tržištima, valja što prije uvesti sustav naknada kako bi se stvorila protuteža dodatnim troškovima i na taj način osiguralo da ta zamjena ne dovede do znatnog gubitka konkurentnosti. [Am. 10]

(4b)   Kako bi se spriječio prijelaz prometa na ceste na kojima se ne plaća cestarina, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za cestovnu sigurnost i optimalno korištenje cestovne mreže, države članice moraju moći naplaćivati cestarinu na svim cestama koje su u izravnoj konkurenciji s transeuropskim mrežama. [Am. 11]

(4c)   Korisničkim naknadama na vremenskoj osnovi vozače se potiče da u razdoblju u kojem je vinjeta važeća više putuju, što predstavlja neispravnu primjenu načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća”. [Am. 12]

(4d)  Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Direktive, okvirnim ugovorima kojima se uređuju ugovori o koncesiji za ubiranje cestovnih naknada trebalo bi se, u skladu s Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća, olakšati usklađivanje tih ugovora s promjenama regulatornog okvira Unije. [Am. 13]

(4e)   S tim u vezi valja razmotriti mogućnost kompenzacije dodatnih troškova zbog udaljenosti i to osiguranjem pristupa energetski učinkovitijim voznim parkovima i prioritetnim osiguravanjem ekskluzivne infrastrukture ili tehnologija kao što su e-autoceste. Te kompenzacijske mjere mogu biti dio budućeg Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje nakon 2020. [Am. 14]

(5)  Kako bi se osigurala prihvatljivost budućih sustava naplate cestovnih naknada za korisnike, trebalo bi omogućiti državama članicama uvođenje odgovarajućih sustava za ubiranje naknada kao dio većeg paketa usluga mobilnosti. Takvim bi se sustavima trebalo osigurati pravednu raspodjelu infrastrukturnih troškova i, odražavati načelo „onečišćivač plaća” te bi trebali obuhvaćati namjensku uporabu sredstava prikupljenih od korisničkih naknada. U vezi s time države članice same odlučuju hoće li i na cestama koje ne pripadaju glavnoj prometnoj mreži naplaćivati cestarinu. Sve države članice koje uvode takav sustav trebale bi osigurati njegovu usklađenost s odredbama Direktive 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(12). [Am. 15]

(5a)  Države članice trebalo bi poticati da kod primjene sustava za naplatu naknada za korištenje cestovnom infrastrukturom za osobne automobile vode računa o društveno-gospodarskim čimbenicima. [Am. 16]

(5b)   Opsežna naplata cestarina za korištenje svih vrsta cesta pomoću elektroničkih uređaja podrazumijeva masovno prikupljanje i pohranu osobnih podataka pomoću kojih se mogu stvoriti i opsežni profili o mobilnosti. Države članice i Komisija trebali bi se pri provedbi ove Direktive sustavno pridržavati načela ograničenja namjene i smanjenja količine podataka. Tehnička rješenja za prikupljanje podataka povezanih s naplatom cestovnih naknada trebala bi stoga sadržavati mogućnosti plaćanja koje su anonimne ili šifrirane ili pak mogućnost plaćanja unaprijed. [Am. 17]

(5c)  Porezi na vozila mogu biti prepreka uvođenju cestarina. Kako bi se podržalo uvođenje cestarina, države članice trebale bi imati veću fleksibilnost kako bi brzo smanjile poreze na vozila, što podrazumijeva smanjenje minimalnih stopa utvrđenih u Direktivi 1999/62/EZ u najkraćem mogućem roku. [Am. 18]

(5d)  Posebno je važno da države članice uspostave pravedan sustav naknada kojim se ne kažnjavaju korisnici osobnih automobila koji su zbog svojeg prebivališta u ruralnom, teško dostupnom ili izoliranom području prisiljeni redovito se koristiti cestama ceste koje podliježu naknadama. U okviru politike teritorijalnog razvoja, države članice trebale bi korisnicima s navedenih područja naplaćivati niže naknade. [Am. 20]

(6)  S obzirom na teška vozila važno je osigurati da svaka naknada, u slučaju da države članice uvedu naknade na vremenskoj osnovi koja koje se primjenjuje primjenjuju na laka vozila, one bude budu razmjerna razmjerne, uključujući s obzirom na razdoblja upotrebe kraća od jedne godine. U tom se pogledu treba uzeti u obzir činjenica da je raspored upotrebe za laka vozila drugačiji od onoga za teška vozila. Izračun razmjernih naknada na vremenskoj osnovi mogao bi se temeljiti na dostupnim podacima o rasporedima putovanja, pod uvjetom da se njime jamči nediskriminacija. [Am. 21]

(7)  Na temelju Direktive 1999/62/EZ pristojba za vanjske troškove može, koja odgovara načelu „onečišćivač plaća”, trebala bi se uvesti na razini koja je blizu graničnih društvenih troškova upotrebe predmetnog vozila. Ta se metoda pokazala najpravednijim i najučinkovitijim načinom kako bi se u obzir uzeli negativni učinci na okoliš i zdravlje od onečišćenja zraka i buke koje stvaraju teška vozila te bi se njome osigurao pravedan doprinos teških vozila u postizanju normi EU-a za kvalitetu zraka(13) i svih primjenjivih graničnih ili ciljnih vrijednosti za buku. Primjenu takvih naknada trebalo bi stoga olakšati. [Am. 22]

(8)  U tu bi svrhu trebalo uvesti mogućnost primjene najviše ponderirane prosječne pristojbe za vanjske troškove trebalo na mrežama koje nisu obuhvaćene infrastrukturnom pristojbom i zamijeniti najviše ponderirane prosječne pristojbe za vanjske troškove izravno primjenjivim referentnim minimalnim vrijednostima koje se ažuriraju s obzirom na inflaciju, ostvareni znanstveni napredak u procjenjivanju vanjskih troškova cestovnog prijevoza te kretanja u sastavu voznog parka. [Am. 23]

(8a)  Kako bi se doprinijelo ostvarenju cilja Bijele knjige o prometu koji se odnosi na cjelovitu primjenu načela „onečišćivač plaća”, trebalo bi osigurati da se na mreže koje su obuhvaćene infrastrukturnom pristojbom primjenjuje pristojba za vanjske troškove za teška vozila i kombije koji obavljaju cestovni prijevoz tereta. [Am. 24]

(8b)  Kako bi se zajamčila primjerena ponovna uporaba prihoda ostvarenih naplatom pristojbi za vanjske troškove, ti bi se prihodi trebali ponovno uložiti u sektor prometne infrastrukture kako bi se promicali održiviji oblici prijevoza s manjim utjecajem na okoliš. [Am. 25]

(9)  Promjenom infrastrukturnih pristojbi s obzirom na Euro emisijsku normu pridonijelo se upotrebi čišćih vozila. Međutim, očekuje se da nakon obnove voznih parkova promjena troškova na toj osnovi na međugradskoj mreži do kraja 2020. više neće biti aktualna manje učinkovita te bi je stoga do tog trenutka trebalo postupno ukinuti. Od toga bi trenutka trebalo sustavnije primjenjivati naplatu pristojbi za vanjske troškove kao ciljano sredstvo za povrat vanjskih troškova s obzirom na situacije u kojima je to najpotrebnije. [Am. 27]

(10)  Udio emisija CO2 iz teških vozila je u porastu. Promjenom infrastrukturnih pristojbi s obzirom na takve emisije može se pridonijeti poboljšanjima u tom području te bi je stoga trebalo uvesti.

(11)  Laka vozila stvaraju dvije trećine negativnih učinaka cestovnog prijevoza na okoliš i zdravlje. Stoga je važno poticati upotrebu najčišćih i najučinkovitijih vozila u smislu potrošnje goriva diferenciranjem cestovnih naknada na temelju faktora sukladnosti utvrđenih u Uredbi Komisije (EU) 2016/427(14), Uredbi Komisije (EU) 2016/646(15) i Uredbi Komisije (EU) 2017/xxx(16).

(12)  Kako bi se potakla upotreba najčišćih i najučinkovitijih vozila, države članice trebale bi primjenjivati znatno snižene cestarine i korisničke naknade za ta vozila. Olakšanje i ubrzanje provedbe tih odredbi iziskuje primjenu sniženih naknada neovisno o stupanju na snagu Uredbe Komisije (EU) .../... o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 u pogledu certifikacije emisija CO2 i potrošnje goriva za teška vozila. Vozila s nultom stopom emisija ne bi trebala podlijegati nikakvoj pristojbi za vanjske troškove povezanoj s onečišćenjem zraka. [Am. 28]

(12a)   Promet preko Alpa za regije kroz koje se odvija predstavlja posebno opterećenje u pogledu buke, onečišćenja zraka i trošenja infrastrukture, što se još više pogoršava zbog cjenovne konkurentnosti s obližnjim koridorima. Pogođenim regijama i državama članicama mora se stoga odobriti velika fleksibilnost u pogledu naplaćivanja vanjskih troškova i provedbe mjera za upravljanje prometom, kako bi se izbjegle neželjene posljedice premještanja i prometa zaobilaznim putevima između koridora. [Am. 29]

(13)  Zagušenja na cestama kojima pridonose sva motorna vozila u različitim razmjerima predstavljaju troškove u iznosu od približno 1 % BDP-a. Znatan se dio tih troškova može pripisati međugradskom zagušenju. Stoga bi trebalo dopustiti uvođenje posebne naknade zbog zagušenja pod uvjetom da se ona primjenjuje na sve kategorije vozila. Kako bi naplaćeni iznos bio djelotvoran i, razmjeran i nediskriminirajuć, trebalo bi ga izračunati na temelju graničnog troška za zagušenje te diferencirati s obzirom na mjesto, vrijeme i kategoriju vozila. Isto tako, treba pronaći formule za uspostavu ravnoteže i kompenzaciju kojima se ne diskriminiraju radnici koji žive izvan gradova i koji bi već morali snositi troškove i korisničkih naknada i cestarina. Kako bi se pozitivan učinak naknade zbog zagušenja iskoristio u najvećoj mogućoj mjeri, odgovarajuće prihode trebalo bi dodijeliti projektima kojima se problemi nastoje riješiti na njihovu izvoru. [Am. 30]

(13a)  U svrhu očuvanja baštine automobilske industrije Unije, države članice trebale bi uspostaviti posebnu kategoriju povijesnih vozila kako bi se mogao prilagoditi iznos različitih naknada koje se primjenjuju u skladu s ovom Direktivom. [Am. 31]

(14)  Naknade zbog zagušenja trebale bi na razmjeran način odražavati stvarne troškove koje svako vozilo izravno prouzroči ostalim korisnicima cesta i neizravno društvu kao cjelini. Kako bi se izbjeglo da one nerazmjerno ometaju slobodno kretanje ljudi i roba, trebalo bi ih ograničiti na određene iznose koji odražavaju granični trošak za zagušenje u uvjetima gotovo potpunog iskorištenja kapaciteta, to jest kad se opseg prometa približi cestovnom kapacitetu.

(15)  Promjena infrastrukturnih pristojbi neovisna o prihodima koja se primjenjuje na teška teretna vozila nije optimalan instrument u svrhu smanjenja zagušenja te bi je trebalo postupno ukinuti.

(15a)  Kada je riječ o visokim vanjskim troškovima nesreća, koji godišnje iznose desetke milijardi eura, državama članicama moralo bi se u vezi s odredbama o prosječnim socijalnim troškovima nesreća sa smrtonosnim posljedicama i teških nesreća iz Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(17), omogućiti da učinkovitije internaliziraju troškove koje ne pokrivaju osiguranja. Ti se troškovi dijelom naplaćuju iz sustava socijalne sigurnosti ili ih plaća cijelo društvo, poput administrativnih troškova korištenih javnih usluga, troškova korištenih zdravstvenih usluga te gubitka ljudskog kapitala i troškova povezanih s fizičkim i psihološkim posljedicama. [Am. 32]

(16)  Dodacima infrastrukturnoj pristojbi također bi se moglo dati koristan doprinos rješavanju problema povezanih sa znatnom štetom za okoliš ili zagušenjima izazvanima upotrebom određenih cesta, i to ne samo unutar planinskih područja. Stoga bi trenutačno ograničenje je potrebno olakšati primjenu dodataka uklanjanjem postojećih ograničenja na takva područja trebalo ukloniti kao i njihovo dodjeljivanje projektima središnje mreže transeuropske prometne mreže. Kako bi se izbjegla dvostruka naplata korisnicima, dodatke bi trebalo isključiti bi strože ograničiti dodatke na cestovnim dionicama na koje se primjenjuje naknada zbog zagušenja. Također je potrebno prilagoditi najvišu razinu ovisno o različitim situacijama. [Am. 33]

(17)  U slučaju da država članica uvede sustav naplate cestovnih naknada, odobravanje nadoknada moglo bi, ovisno o pojedinom slučaju, dovesti do diskriminacije nerezidentnih korisnika cesta. Stoga bi mogućnost odobravanja nadoknade u takvom slučaju trebalo ograničiti na slučajeve cestarina te ona više ne bi trebala biti dostupna u slučaju korisničkih naknada.

(17a)   Kao što je to slučaj u pogledu lakih vozila, važno je zajamčiti da se ovom Direktivom ne sprječava slobodno kretanje građana. Državama članicama trebalo bi dopustiti da uvedu popuste i smanjenja kada naknade nerazmjerno utječu na korisnike cesta zbog zemljopisnih ili socijalnih razloga. [Am. 34]

(18)  Kako bi se iskoristile potencijalne sinergije među postojećim sustavima naplate cestovnih naknada za smanjivanje operativnih troškova, Komisija bi se trebala potpuno uključiti u suradnju među državama članicama koje namjeravaju uvesti zajedničke i interoperabilne sustave naplate cestovnih naknada. [Am. 35]

(19)  Cestovnim naknadama mogu mobiliziraju se mobilizirati resursi kojima se pridonosi financiranju održavanja, unakrsnom financiranju alternativnih prometno-infrastrukturnih projekata, održavanju i razvoja razvoju visokokvalitetne prometne infrastrukture i usluga. Stoga je primjereno potaknuti da države članice na upotrebu prihoda upotrebljavaju prihode od cestovnih naknada u tu svrhu te bi od njih trebalo zahtijevati odgovarajuće izvješćivanje o upotrebi takvih prihoda. Prihode od infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove trebalo bi stoga ponovno uložiti u prometni sektor. Time bi se posebno pomoglo u prepoznavanju mogućih praznina u financiranju i podizanju prihvatljivosti naplate cestovnih naknada u javnosti. [Am. 36]

(20)  Budući da poseban cilj ove Direktive – osigurati da se nacionalni sustavi određivanja cijena koji se primjenjuju na vozila osim teških teretnih vozila primjenjuju unutar usklađenog okvira kojim se osigurava jednako postupanje u cijeloj Uniji – nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini države članice, nego se zbog prekogranične naravi cestovnog prijevoza i drugih pitanja koja bi se trebala riješiti ovom Direktivom on može na bolji način postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21)  Potrebno je osigurati da pristojbe za vanjske troškove i dalje odražavaju trošak onečišćenja zraka i buke koje stvaraju teška vozila što je moguće točnije, a da sustav naplate ne postane prekomjerno složen, kako bi se potaknula upotreba najučinkovitijih vozila u smislu potrošnje goriva te ažurirala djelotvornost poticaja i diferenciranje cestovnih naknada. Stoga bi Komisiji trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za potrebe prilagodbe referentnih minimalnih vrijednosti za naplatu pristojbi za vanjske troškove znanstvenom napretku, utvrđivanja načina za promjenu infrastrukturnih pristojbi neovisnu o prihodima na temelju emisija CO2 iz teških vozila te prilagodbe načina promjene infrastrukturnih pristojbi za laka vozila tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(18) Posebno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 37]

(21a)   Najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, Komisija donosi opće primjenjiv, transparentan i jasan okvir za internalizaciju troškova povezanih s okolišem, zagušenjem i zdravljem koji će tvoriti osnovu za buduće izračune infrastrukturnih pristojbi. Pri tome bi Komisija trebala moći predložiti model koji će biti popraćen analizom učinka na internalizaciju vanjskih troškova za sve vrste prijevoza. Kada je riječ o proporcionalnosti, u obzir se moraju uzeti sve vrste prijevoza u pogledu naplaćivanja vanjskih troškova. [Am. 38]

(21b)   Države članice trebale bi, u svrhu transparentnosti, korisnicima cesta dati uvid u rezultate ostvarene ponovnim ulaganjem prihoda od infrastrukturnih pristojbi, pristojbi za vanjske troškove i naknada zbog zagušenja. Države članice trebale bi tako objaviti rezultate postignute u području veće cestovne sigurnosti, manjeg utjecaja na okoliš i manjeg zagušenja. [Am. 39]

(22)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu relevantnih odredaba ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Za donošenje provedbenih akata o uspostavi usklađenog skupa pokazatelja za evaluaciju kvalitete cestovnih mreža trebalo bi primjenjivati savjetodavni postupak. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(19).

(23)  Direktivu 1999/62/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 1999/62/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Direktiva 1999/62/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za upotrebu cestovnih infrastruktura za vozila na temelju udaljenosti”; [Am. 40]

"

(2)  članci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:"

„Članak 1.

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na:

   (a) poreze na vozila za teška teretna vozila,
   (b) cestarine i korisničke naknade uvedene na vozila.

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na vozila koja obavljaju prijevoz isključivo na neeuropskim državnim područjima država članica.

3.  Direktiva se ne primjenjuje na vozila registrirana na Kanarskim otocima, te u Ceuti i Melili, na Azorima ili Madeiri, a koja obavljaju prijevoz isključivo na tim područjima ili između tih područja i matične zemlje Španjolske odnosno Portugala.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

   (1) „transeuropska cestovna mreža” znači cestovna prijevozna infrastruktura iz odjeljka 3. u poglavlju II. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* kako je prikazana na zemljovidima u Prilogu I. toj Uredbi;
   (2) „troškovi izgradnje” znači troškovi povezani s izgradnjom, uključujući, tamo gdje je to prikladno, troškove financiranja jednoga od sljedećeg::
   (a) nove infrastrukture ili novih poboljšanja infrastrukture (uključujući značajne konstrukcijske popravke) ili alternativne prometne infrastrukture u okviru prijelaza na druge oblike prijevoza; [Am. 41]
   (b) infrastrukture ili poboljšanja infrastrukture, uključujući značajne konstrukcijske popravke, završene ne više od 30 godina prije 10. lipnja 2008., gdje su režimi naplate cestarina 10. lipnja 2008. već bili na snazi, ili završene ne više od 30 godina prije utvrđivanja bilo kakvih novih režima cestarina uvedenih nakon 10. lipnja 2008.;
   (c) infrastrukture ili poboljšanja infrastrukture završene prije 10. lipnja 2008.:
   i) ako je država članica uspostavila sustav cestarina koji omogućava povrat tih troškova na temelju ugovora s operatorom sustava naplaćivanja ili na temelju drugih pravnih akata s jednakim učinkom koji su stupili na snagu prije 10. lipnja 2008. ili
   ii) ako država članica može pružiti dokaz da je izgradnja dotične infrastrukture bila uvjetovana njezinim predviđenim vijekom trajanja dužim od 30 godina.
   (3) „troškovi financiranja” znači kamate na zajmove i povrat na svako financiranje vlasničkim kapitalom koje omogućuju dioničari;
   (4) „značajni konstrukcijski popravci” znači konstrukcijski popravci osim onih popravaka koji više nisu ni od kakve koristi za korisnike ceste, posebno kad su popravci zamijenjeni daljnjom zamjenom površinskog sloja ceste ili nekim drugim građevinskim radovima;
   (5) „autocesta” znači cesta posebno projektirana i izgrađena za promet motornih vozila koja nema neposredan pristup susjednim zemljištima te koja ispunjava sljedeće kriterije:
   (a) ima, osim na posebnim mjestima ili privremeno, odvojene kolničke trake za promet u dva smjera međusobno odijeljene trakom koji nije namijenjen za promet ili, izuzetno, na neki drugi način;
   (b) ne križa se na istoj razini niti s jednom cestom, željezničkom ili tramvajskom prugom, biciklističkom stazom ili pješačkom stazom;
   (c) posebno je označena kao autocesta;
   (6) „cestarina” znači određeni iznos koji se temelji na udaljenosti koju je određena vrsta vozila prešla na određenoj infrastrukturi, čijim se plaćanjem ostvaruje pravo na upotrebu infrastrukture vozilom, koja obuhvaća infrastrukturnu pristojbu te ovisno o slučaju naknadu zbog zagušenja jednu ili više sljedećih naknada: infrastrukturnu pristojbu ili pristojbu za vanjske troškove ili obje; [Am. 42]
   (7) „infrastrukturna pristojba” znači pristojba koja se naplaćuje za nadoknadu troškova gradnje, održavanja, poslovanja i razvoja vezanih uz infrastrukturu, a koji su nastali u državi članici;
   (8) „pristojba za vanjske troškove” znači pristojba koja se naplaćuje kako bi se u državi članici nadoknadili troškovi povezani s onečišćenjem zraka ili bukom zbog prometa ili s oba ta faktora;
   (9) „zagušenje” znači situacija u kojoj se opseg prometa približava cestovnom kapacitetu ili ga premašuje;
   (10) „naknada zbog zagušenja” znači naknada koja se naplaćuje po vozilu kako bi se u državi članici nadoknadili troškovi nastali zbog zagušenja te kako bi se zagušenje smanjilo;
   (11) „trošak onečišćenja zraka zbog prometa” znači trošak zdravstvenih posljedica za ljude ili štete za okoliš uzrokovane ispuštanjem čestičnih tvari i prekursora ozona, kao što su dušikov oksid i hlapljivi organski spojevi, za vrijeme rada vozila; [Am. 43]
   (12) „trošak onečišćenja bukom zbog prometa” znači trošak zdravstvenih posljedica za ljude ili štete za okoliš uzrokovane bukom koju emitiraju vozila ili koja nastaje zbog dodira vozila s površinom ceste; [Am. 44]
   (13) „ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba” znači ukupan prihod od infrastrukturne pristojbe tijekom određenog razdoblja podijeljen s brojem kilometara koje su teška vozila prešla na dionicama ceste na kojima se naplaćivala pristojba tijekom tog razdoblja;
   (14) „korisnička naknada” znači plaćanje određenog iznosa čime vozilo za određeno razdoblje stječe pravo upotrebe infrastrukture utvrđeno člankom 7. stavcima 1. i 2.;
   (15) „vozilo” znači motorno vozilo, na četiri kotača ili više, ili kombinacija vozila namijenjena ili korištena za prijevoz putnika ili robe cestom;
   (16) „teško vozilo” znači teško teretno vozilo ili autobus;
   (17) „teško teretno vozilo” znači vozilo namijenjeno prijevozu robe koje ima najveću dopuštenu masu koja premašuje 3,5 tone;
   (18) „autobus” znači vozilo namijenjeno prijevozu više od osam putnika, uz vozača, koje ima najveću dopuštenu masu koja premašuje 3,5 tone;
   (18a) „lako vozilo” znači lako vozilo ili osobni automobil; [Am. 46]
   (19) „lako vozilo” znači osobni automobil minibus, kombi minibus ili kombi namijenjen prijevozu tereta; [Am. 47]
   (20) „osobni automobil” znači vozilo s četiri kotača namijenjeno prijevozu putnika, ali ne više od osam putnika uz vozača;
   (20a) „vozilo od povijesnog interesa” znači vozilo od povijesnog interesa u smislu članka 3. stavka 7. Direktive 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća**; [Am. 48]
   (21) „minibus” znači vozilo namijenjeno prijevozu više od osam putnika, uz vozača, koje ima najveću dopuštenu masu koja ne premašuje 3,5 tone;
   (22) „kombi” znači vozilo namijenjeno prijevozu tereta koje nije osobni automobil i koje ima najveću dopuštenu masu koja ne premašuje 3,5 tone; [Am. 49]
   (22a) „kombi namijenjen prijevozu tereta” znači vozilo koje obavlja djelatnost cestovnog prijevoznika iz Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća***, kod kojeg je najveća dopuštena masa natovarenog vozila između 2,4 i 3,5 tona te čija visina ne premašuje dva metra; [Am. 50]
   (22b) „rad s nultom stopom emisija” znači vozilo koje vozi bez emisija ispušnih plinova iz ispušne cijevi u cijelosti obuhvaćene cestovne mreže, na provjerljiv način; [Am. 51]
   (23) „vozilo s nultom stopom emisija” znači vozilo bez emisija ispušnih plinova;
   (23a) „motocikl” znači vozilo s dvama kotačima, s bočnom prikolicom ili bez nje, kao i svaki tricikl ili četverocikl kategorija L3e, L4e, L5e, L6e i L7e iz Uredbe (EU) br. 168/2013; [Am. 52]
   (24) „prijevoznik” znači bilo koje poduzeće za prijevoz robe ili putnika cestama;
   (25) „vozilo kategorije ,EURO 0’, ,EURO I’, ,EURO II’, ,EURO III’, ,EURO IV’, ,EURO V’, ,EURO VI’” znači teško vozilo s emisijama ispod razine graničnih emisija navedenih u Prilogu 0.;
   (26) „tip vozila” znači kategorija u koju teško vozilo spada s obzirom na broj osovina, njegove dimenzije ili masu, ili druge faktore klasifikacije vozila koji odražavaju oštećivanje ceste, npr. sustav klasifikacije oštećivanja ceste naveden u Prilogu IV., uz uvjet da se upotrijebljeni sustav klasifikacije temelji na karakteristikama vozila koje se nalaze u dokumentima vozila koji se upotrebljavaju u svim državama članicama ili su vidljive;
   (27) „ugovor o koncesiji” znači „ugovor o javnoj nabavi radova” „koncesija” kako je definirano definirana u članku 5. stavku 11. Direktive 2014/2423/EU Europskog parlamenta i Vijeća****; [Am. 53]
   (28) „koncesijska cestarina” znači cestarina koju ubire koncesionar u skladu s ugovorom o koncesiji;
   (29) „znatno izmijenjeni režim naplate cestarina ili naknada” znači režim naplate cestarina ili naknada koji je izmijenjen na način da utječe na promjenu troškova ili prihoda od najmanje 5 % u usporedbi s prethodnom godinom, nakon korekcije za inflaciju mjerenu promjenama u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za cijeli EU, osim energije i neprerađene hrane, koji je objavila Komisija (Eurostat). U ugovorima o koncesiji izmjene koje ispunjavaju kriterije navedene u članku 43. stavcima 1. i 2. Direktive 2014/23/EU ne smatraju se znatnima; [Am. 54]
   (29a) „unakrsno financiranje” znači financiranje uspješnih alternativnih projekata prometne infrastrukture naplatom cestarina i infrastrukturnih pristojbi za postojeću prometnu infrastrukturu; [Am. 55]
   (29b) „Države članice” znači sva nadležna tijela država članica, npr. tijela središnje državne vlasti, nadležna tijela pojedinih saveznih država ili druga teritorijalna nadležna tijela, koja su u okviru svojih ovlasti dužna jamčiti da se poštuje pravo Unije. [Am. 56]

Za potrebe točke 2.:

   (a) u svakom slučaju, dio troškova izgradnje koji se uzima u obzir ne smije premašivati dio trenutačnog predviđenog vijeka trajanja infrastrukturnih komponenata koji je preostao 10. lipnja 2008. ili na dan uvođenja novih režima cestarina, ako je to poslije;
   (b) troškovi infrastrukture ili poboljšanja infrastrukture mogu uključivati bilo koji specifičan izdatak za infrastrukturu, uključujući i izdatke koji proizlaze iz novih regulatornih zahtjeva, sa svrhom smanjivanja smetnji povezanih s onečišćenjem bukom, uvođenja inovativnih tehnologija ili poboljšavanja sigurnosti ceste, kao i stvarna plaćanja operatora infrastrukture koja se odnose na objektivne elemente okoliša kao što je zaštita od onečišćenja tla; [Am. 57]

_______________

* Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

** Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 51.).

*** Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).

**** Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.)Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).”;

"

(2a)  U članku 6. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:"

„(ba) vozila od povijesnog interesa;”; [Am. 58]

"

(3)  članak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 7.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 1.a, države članice mogu zadržati ili uvesti cestarine i korisničke naknade na transeuropskoj cestovnoj mreži ili na određenim dionicama te mreže te na bilo kojoj dodatnoj dionici njihove mreže autocesta koje nisu dio transeuropske cestovne mreže pod uvjetima utvrđenim u stavcima od 3. do 9. ovog članka i člancima od 7.a do 7.k.

2.  Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje pravo država članica da, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, naplaćuju cestarine i korisničke naknade na drugim cestama, pod uvjetom da uvođenje cestarina i korisničkih naknada na tim drugim cestama ne dovodi do diskriminacije međunarodnog prometa i ne remeti tržišno natjecanje među prijevoznicima. Cestarine i korisničke naknade koje se primjenjuju na cestama osim cesta koje su dio transeuropske cestovne mreže i autocesta moraju ispunjavati uvjete utvrđene u stavcima 3. i 4. ovog članka, članku 7.a te članku 7.j stavcima 1., 2. i 4.

3.  Države članice ne smiju za niti jednu kategoriju vozila naplatiti i cestarinu i korisničku naknadu za upotrebu iste dionice ceste. Međutim, država članica koja na svojoj mreži naplaćuje korisničku naknadu može također naplaćivati i cestarinu za upotrebu mostova, tunela i planinskih prijevoja.

4.  Cestarinama i korisničkim naknadama ne smije se neposredno ili posredno diskriminirati korisnike cesta na temelju njihova državljanstva, države članice ili treće zemlje nastana prijevoznika ili registracije vozila, ili polazne ili krajnje točke prijevoza.

5.  Države članice mogu uvesti sniženje cijena cestarina ili korisničkih naknada, ili izuzeće od obaveze plaćanja cestarina ili korisničkih naknada za teška vozila koja su oslobođena od zahtjeva za ugradnju i upotrebu tahografa na temelju Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća* te u slučajevima obuhvaćenima uvjetima utvrđenima člankom 6. stavkom 2. točkama (a), (b) i (c) ove Direktive.

6.  Ne dovodeći u pitanje stavak 9., države članice od 1. siječnja 2018. [datum stupanja na snagu ove Direktive] ne smiju uvoditi korisničke naknade za teška vozila i kombije namijenjene prijevozu tereta. Korisničke naknade uvedene prije tog datuma mogu se nastaviti primjenjivati do 31. prosinca 2022. te će ih od 1. siječnja 2023. zamijeniti infrastrukturne pristojbe za cestovnu mrežu obuhvaćenu ovom Direktivom. [Am. 59]

7.  Od [datum stupanja na snagu ove Direktive] države članice ne smiju uvoditi korisničke naknade za laka vozila. Korisničke naknade uvedene prije tog datuma postupno se ukidaju do 31. prosinca 2027.

8.  Za teška vozila država članica može do 31. prosinca 2019. izabrati da cestarine ili korisničke naknade naplaćuje samo za vozila koja imaju najvišu dopuštenu masu ne manju od 12 tona ako smatra da bi obuhvaćanje vozila najveće dopuštene mase manje od 12 tona:

   (a) stvorilo značajne nepovoljne učinke na slobodan protok prometa, okoliš, razine buke, zagušenje, zdravlje ili sigurnost na cestama zbog preusmjeravanja prometa;
   (b) prouzročilo administrativne troškove u iznosu od više od 30 % od dodatnog prihoda koji bi se ostvario tim obuhvaćanjem.

Države članice koje odluče naplaćivati cestarinu ili korisničku naknadu ili oboje samo za vozila najviše dopuštene mase ne manje od 12 tona obavješćuju Komisiju o svojoj odluci i razlozima zbog kojih su je donijele.

9.  Od 1. siječnja 2020. cestarine i korisničke naknade koje se primjenjuju na teška vozila primjenjuju se na sva teška vozila i na sve kombije namijenjene prijevozu tereta. [Am. 61]

10.  CestarineDo 31. prosinca 2022. cestarine i korisničke naknade za teška vozila i kombije namijenjene prijevozu tereta s jedne i za laka vozila osim kombija namijenjenih prijevozu tereta s druge strane mogu se uvesti ili zadržati neovisno jedne od drugih. [Am. 62]

____________________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).”;

"

(4)  članak 7.a zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 7.a

1.  Korisničke naknade razmjerne su trajanju upotrebe infrastrukture.

2.  Dok se na teška vozila primjenjuju korisničke naknade, upotreba infrastrukture mora se učiniti dostupnom barem za sljedeća razdoblja: jedan dan, jedan tjedan, jedan mjesec i jednu godinu. Mjesečna cijena ne smije prelaziti 10 % godišnje cijene, tjedna cijena ne smije prelaziti 5 % godišnje cijene, a dnevna cijena ne smije prelaziti 2 % godišnje cijene.

Država članica može naplaćivati samo godišnje cijene za vozila registrirana u toj državi članici.

Države članice utvrđuju korisničke naknade, uključujući i upravne troškove, za sve kategorije teških vozila, na razini koja ne prelazi najviše cijene utvrđene u Prilogu II.

3.  Dok se na osobne automobile primjenjuju korisničke naknade, upotreba infrastrukture mora se učiniti dostupnom barem za sljedeća razdoblja: jedan dan, jedan tjedan, deset dana, jedan mjesec ili dva mjeseca ili oboje i jednu godinu. Dvomjesečna cijena ne smije prelaziti 30 % godišnje cijene, mjesečna cijena ne smije prelaziti 18 % godišnje cijene, a desetodnevna, tjedna i dnevna cijena ne smije smiju prelaziti 8 % godišnje cijene. [Am. 63]

Države članice mogu upotrebu infrastrukture učiniti dostupnom i za druga razdoblja. U takvim slučajevima države članice primjenjuju cijene u skladu s načelom jednakog postupanja prema korisnicima, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, posebno godišnju cijenu i cijene koje se primjenjuju za druga razdoblja iz prvog podstavka, postojeće rasporede upotrebe te upravne troškove.

Za sustave naplate korisničkih naknada donesene prije 31. svibnja 2017. države članice mogu zadržati cijene iznad graničnih vrijednosti utvrđenih u prvom podstavku koje su na snazi prije tog datuma te odgovarajuće više cijene za ostala razdoblja upotrebe, u skladu s načelom jednakog postupanja. Međutim, one moraju poštovati granične vrijednosti utvrđene u prvom podstavku kao i u drugom podstavku čim znatno izmijenjeni režim naplate cestarina ili drugih naknada stupi na snagu, a najkasnije od 1. siječnja 2024.

4.  Za minibuse, kombije i kombije namijenjene prijevozu tereta države članice moraju ispunjavati zahtjeve iz stavka 2. ili stavka 3. Države članice, međutim, utvrđuju korisničke naknade za minibuse, kombije i kombije namijenjene prijevozu tereta koje su više od onih za osobne automobile najkasnije od 1. siječnja 2024.”; [Am. 64]

4.a.  Pri proporcionalnosti korisničkih naknada može se voditi računa o posebnostima prijevoza koji počinje u državi članici koja se nalazi na periferiji Unije.”; [Am. 65]

"

(4a)  U članku 7.b dodaje se sljedeći stavak:"

„2.a Dionice autocesta na kojima se primjenjuje infrastrukturna pristojba moraju imati potrebnu infrastrukturu kako bi se osigurala sigurnost prometa za sve korisnike te mogu imati sigurna parkirališta u svim vremenskim uvjetima u skladu s Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) br. 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa (2017/0122(COD)).”; [Am. 66]

"

(5)  članak 7.c zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 7.c

1.  Države članice mogu zadržati ili uvesti pristojbu za vanjske troškove, povezanu s troškovima onečišćenja zraka ili bukom zbog prometa ili s oboje.

Na dionicama cestovne mreže na kojima se ne plaćaju infrastrukturne pristojbe moguće je uvesti ili zadržati pristojbe za vanjske troškove.

Za teška vozila pristojba za vanjske troškove za onečišćenje zraka ili onečišćenje bukom zbog prometa promjenjiva je i određuje se u skladu s minimalnim zahtjevima i metodama iz Priloga III.a, pri čemu se poštuju referentne barem minimalne vrijednosti utvrđene u Prilogu III.b. [Am. 67]

2.  U obzir se uzimaju troškovi koji se odnose na mrežu ili dio mreže na kojoj se naplaćuje pristojba za vanjske troškove te na vozila kojima se naplaćuje ta pristojba. Države članice mogu se odlučiti na povrat samo određenog postotka tih troškova.

3.  Pristojba za vanjske troškove povezana s onečišćenjem zraka zbog prometa ne primjenjuje se na teška vozila koja ispunjavaju najstrože EURO emisijske norme.

Prvi podstavak prestaje se primjenjivati četiri godine nakon datuma početka primjene pravila kojima se te norme uvode.

4.  Iznos pristojbe za vanjske troškove određuje predmetna država članica. Ako država članica za tu svrhu imenuje tijelo, to tijelo mora biti pravno i financijski neovisno od organizacije koja je zadužena za upravljanje ili ubiranje dijela ili čitave pristojbe.

5.  Države članice koje naplaćuju cestarine od 1. siječnja 2021. primjenjuju pristojbu za vanjske troškove za onečišćenje zraka ili onečišćenje bukom zbog prometa na teška vozila barem na onom dijelu mreže iz članka 7. stavka 1. na kojem je šteta za okoliš od teških vozila veća od prosječne štete za okoliš od teških vozila definirane u skladu s relevantnim zahtjevima za izvješćivanje iz Priloga III.a i kombije namijenjene prijevozu tereta na svim dijelovima mreže iz članka 7. stavka 1. koji podliježu naplati infrastrukturne pristojbe. [Am. 68]

5.a.  Od 1. siječnja 2026. pristojba za vanjske troškove uvedena na bilo kojoj dionici cestovne mreže iz članka 7. stavka 1. na nediskriminirajući se način primjenjuje na sve kategorije vozila. [Am. 69]

5.b.  Države članice mogu primjenjivati odstupanja koja omogućuju prilagodbu pristojbi za vanjske troškove za vozila od povijesnog interesa.”; [Am. 70]

"

(6)  umeće se sljedeći članak 7.da:"

„Članak 7.da

1.  Države članice mogu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu V. uvesti naknadu zbog zagušenja na svakoj dionici njihove cestovne mreže koja je podložna zagušenjima. Naknada zbog zagušenja može se primjenjivati samo na one dionice ceste koje su redovito zagušene i samo tijekom razdoblja kada su obično zagušene.

2.  Države članice određuju cestovne dionice i razdoblja iz stavka 1. na temelju objektivnih kriterija povezanih s razinom izloženosti cesta i njihove okolice zagušenjima, kao što su prosječna kašnjenja ili duljine kolona.

3.  Naknada zbog zagušenja uvedena na svakoj dionici cestovne mreže primjenjuje se na nediskriminirajući način na sve kategorije vozila, u skladu sa standardnim faktorima ekvivalentnosti utvrđenima u Prilogu V. Međutim, države članice mogu donijeti odluku o izuzeću autobusa radi promicanja kolektivnog prijevoza i socioekonomskog razvoja te teritorijalne kohezije. [Am. 72]

4.  Naknada zbog zagušenja odražava troškove koje vozilo prouzroči ostalim korisnicima cesta i neizravno društvu, ali ne smije premašivati najviše dopuštene razine utvrđene u Prilogu VI. za svaku vrstu ceste.

5.  Države članice uspostavljaju odgovarajuće mehanizme za praćenje učinka naknade zbog zagušenja te za reviziju njezine visine. One redovito preispituju razinu naknada, barem svake tri godine, kako bi se osiguralo da one nisu više od troškova zagušenja koji nastaju u tim državama članicama na onim cestovnim dionicama na koje se primjenjuje naknada zbog zagušenja.”;

"

(7)  članci 7.f i 7.g zamjenjuju se sljedećim:"

„Članak 7.f

1.  Nakon obavješćivanja Komisije, država članica može primijeniti dodatak infrastrukturnoj pristojbi koja se naplaćuje na određenim cestovnim dionicama koje su redovito zagušene ili čija upotreba uzrokuje znatnu štetu za okoliš ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

   (a) prihod ostvaren tim dodatkom ulaže se u financiranje izgradnje prometne infrastrukture osnovne mreže utvrđene u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013 kojom se izravno pridonosi ublažavanju zagušenja ili prometnih usluga koje štete za okoliš i koja se nalazi nalaze na istom koridoru kao cestovna dionica na koju se taj dodatak primjenjuje; [Am. 75]
   (b) dodatak ne prelazi 15 % od ponderirane prosječne infrastrukturne pristojbe izračunane u skladu s člankom 7.b stavkom 1. i člankom 7.e, osim u slučaju ako se ostvareni prihod uloži u prekogranične dionice koridora osnovne mreže, u kojem slučaju planinskim područjima u kojima su infrastrukturni troškovi kao i šteta za klimu i okoliš viši tako da dodatak u tom slučaju ne smije prelaziti 25 50 %; [Am. 76]
   (c) primjena dodatka nema za posljedicu nepravedno postupanje prema komercijalnom prometu u usporedbi s ostalim korisnicima cesta;
   (d) Komisiji se prije početka primjene dodatka predaje opis točne lokacije za koju će se dodatak primjenjivati te dokaz o odluci da se financira izgradnja koridora osnovne mreže prometna infrastruktura ili prometne usluge navedeni u točki (a); [Am. 77]
   (e) razdoblje tijekom kojeg će se dodatak primjenjivati unaprijed je definirano i ograničeno te je, u smislu očekivanog prihoda, to razdoblje u skladu s financijskim planovima i analizama troškova i koristi za projekte koji se sufinanciranju iz prihoda ostvarenog tim dodatkom.

1.a.  U slučaju novih prekograničnih projekata, dodaci se primjenjuju samo ako su sve države članice uključene u taj projekt suglasne. [Am. 78 i 164]

2.  Dodatak se može primjenjivati na infrastrukturnu pristojbu koja je mijenjana u skladu s člancima 7.g ili 7.ga.

3.  Nakon što od države članice koja namjerava primjenjivati dodatak primi tražene informacije, Komisija te informacije stavlja na raspolaganje članovima Odbora iz članka 9.c. Ako Komisija smatra da planirani dodatak ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ili ako smatra da će planirani dodatak imati značajne negativne učinke na gospodarski razvoj rubnih regija, ona može putem provedbenih akata odbiti planove o naknadama koje je podnijela predmetna država članica ili zatražiti njihove izmjene. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 9.c stavka 2. Ako se primjenjuje na sustave naplate cestarina iz članka 7.e stavka 3., dodatak se ne smatra znatnom izmjenom za potrebe ove Direktive. [Am. 79]

4.  Iznos dodatka oduzima se od iznosa pristojbe za vanjske troškove izračunane u skladu s člankom 7.c, osim za vozila iz EURO emisijskih normi 0, I i II od 15. listopada 2011., III i IV od 1. siječnja 2015., V od 1. siječnja 2019. te VI od siječnja 2023. nadalje. Svi prihodi ostvareni od istovremene primjene dodatka i pristojbi za vanjske troškove ulažu se u financiranje izgradnje koridora osnovne mreže navedenih u dijelu I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1316/2013. [Am. 80]

5.  Dodatak se ne smije primjenjivati na cestovnim dionicama na koje se primjenjuje naknada zbog zagušenja.

Članak 7.g

1.  Do 31. prosinca 2021. infrastrukturna pristojba može se mijenjati u svrhu smanjenja zagušenja, svođenja štete na infrastrukturi na najmanju moguću mjeru te što učinkovitije upotrebe predmetne infrastrukture ili promicanja sigurnosti na cestama ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

   (a) promjena je transparentna, javno objavljena i dostupna svim korisnicima pod jednakim uvjetima;
   (b) promjena se primjenjuje ovisno o dobu dana, danu u tjednu ili godišnjem dobu;
   (c) nijedna infrastrukturna pristojba ne iznosi više od 175 % iznad najviše razine ponderirane prosječne infrastrukturne pristojbe iz članka 7.b;
   (d) vršna razdoblja tijekom kojih se naplaćuje viša infrastrukturna pristojba s ciljem smanjenja zastoja ne traju dulje od pet sati na dan ili od broja sati tijekom kojih stopa zagušenja prelazi 100 % kapaciteta; [Am. 81]
   (e) na dionicama ceste zahvaćenima zagušenjima promjena infrastrukturne pristojbe oblikuje se i primjenjuje na transparentan i prihodovno neutralan način tako da se prijevoznicima koji putuju tijekom nevršnih razdoblja ponude snižene cijene cestarina, a povišene cijene cestarina prijevoznicima koji na toj dionici ceste putuju tijekom vršnih razdoblja.

Država članica koja želi uvesti takve promjene ili izmijeniti postojeću infrastrukturnu pristojbu o tome obavješćuje Komisiju i dostavlja joj informacije potrebne kako bi se utvrdilo jesu li uvjeti ispunjeni.

2.  U pogledu teških vozila, države članice do 31. prosinca 2020. mijenjaju infrastrukturnu pristojbu u skladu s EURO emisijskom normom vozila tako da nijedna infrastrukturna pristojba ne iznosi više od 100 % iznad iste pristojbe za ekvivalentna vozila koja ispunjavaju najstrože emisijske norme. Postojeći ugovori o koncesiji mogu se izuzeti od ovog zahtjeva sve dok se ugovor ne obnovi.

Država članica ipak može odstupiti od zahtjeva za mijenjanje infrastrukturne pristojbe ako vrijedi jedno od sljedećeg:

   i) to bi ozbiljno narušilo međusobnu povezanost sustava cestarina na njezinu državnom području;
   ii) ne bi bilo tehnički praktično uvesti takvu diferencijaciju u predmetni sustav cestarina;
   iii) to bi dovelo do preusmjeravanja vozila koja uzrokuju najviše onečišćenja i imaju negativne učinke na sigurnost na cestama i na javno zdravstvo;
   iv) cestarina uključuje pristojbu za vanjske troškove.

Sva takva odstupanja ili izuzeća priopćuju se Komisiji.

3.  Ako u slučaju pregleda vozila vozač ili, ako je primjenjivo, prijevoznik ne može predočiti dokumente vozila potrebne vrši uplate pomoću elektroničkog sustava za naplatu cestarina ili nema valjanu pretplatu ili ako njegovo vozilo nema opremu koju je odobrio subjekt za naplatu cestarine koja je potrebna kako bi se odredilo emisijsku normu vozila za potrebe stavka 2., države članice mogu primijeniti najvišu naplativu cestarinu. [Am. 82]

4.  Unutar jedne godine nakon što objavi službene podatke o emisijama CO2 u skladu s Uredbom (EU) …/…***** Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 9.e u kojem se utvrđuju referentne vrijednosti emisija CO2 uz odgovarajuću kategorizaciju predmetnih teških vozila, vodeći računa o tehnologijama za smanjenje emisija. [Am. 83]

Unutar jedne godine od stupanja na snagu delegiranog akta države članice mijenjaju infrastrukturnu pristojbu uzimajući u obzir referentne vrijednosti emisija CO2 i odgovarajuću kategorizaciju vozila. Pristojbe se mijenjaju na način da nijedna infrastrukturna pristojba ne iznosi više od 100 % iznad iste pristojbe za ekvivalentna vozila koja imaju najniže – ali ne nulte – emisije CO2. Vozila s nultom stopom emisija uživaju pogodnost smanjenja infrastrukturnih pristojbi za 75 % u odnosu na najvišu stopu. [Am. 84]

4.a.  S početkom od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive] vozila s nultom stopom emisija uživaju pogodnost smanjenja infrastrukturnih pristojbi za 50 % u odnosu na najvišu stopu. To isto smanjenje primjenjuje se u korist rada s nultom stopom emisija, pod uvjetom da se takav rad može dokazati. [Am. 85]

4.b.  Komisija do ... izrađuje izvješće o evaluaciji u kojemu procjenjuje tržišni udio vozila s nultom stopom emisija i rada s nultom stopom emisija [pet godina od stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija je ovlaštena po potrebi donijeti delegirani akt u skladu s člankom 9.e radi ponovnog izračuna popusta koje se primjenjuje na vozila s nultom stopom emisija u odnosu na najnižu stopu infrastrukturne pristojbe. [Am. 86]

5.  Promjene infrastrukturne pristojbe iz stavaka 1., 2. i 4. nisu namijenjene ostvarivanju dodatnih prihoda iz cestarina. Svaki nenamjerni porast prihoda uravnotežuje se promjenama strukture promjene koje se moraju provesti u roku od dvije godine od završetka računovodstvene godine u kojoj je ostvaren dodatni prihod.

____________

* Uredba Komisije (EU) …/… od XXX o provedbi Uredbe (EU) br. 595/2009 u pogledu certifikacije emisija CO2 i potrošnje goriva za teška vozila i o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L …, …, str. ...).”;

"

(8)  umeće se sljedeći članak 7.ga:"

„Članak 7.ga

1.  Za laka vozila države članice mogu do 31. prosinca 2021. mijenjati cestarine i korisničke naknade s obzirom na utjecaj vozila na okoliš.

2.  Države članice od 1. siječnja 2022. mijenjaju cestarine i, u slučaju korisničkih naknada, barem godišnje naknade, na temelju emisija CO2 i onečišćujućih tvari iz vozila u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu VII.

2.a.  Države članice mogu uzeti u obzir poboljšanje ekološke učinkovitosti vozila povezano s preinakama vozila kojima se omogućuje korištenje alternativnih goriva. U tu bi svrhu stalna pretplata ili bilo koji drugi sustav koji odobri operator sustava za naplatu cestarine trebali omogućiti korisnicima da iskoriste pogodnost smanjene cestarine kao nagrade za bolja ekološka svojstva vozila nakon njegove preinake. [Am. 88]

3.  Ako u slučaju pregleda vozila vozač ili, ako je primjenjivo, prijevoznik nema pretplatničku karticu za cestarinu ili bilo koje drugo sredstvo plaćanja koje je odobrio operator ili pak ne može predočiti dokumente vozila potrebne kako bi se odredilo emisijske razine vozila (certifikat o sukladnosti) u skladu s Uredbom Komisije (EU) …/…******, države članice mogu primijeniti najvišu naplativu cestarinu ili najvišu godišnju korisničku naknadu. Ako prijevoznik odgovarajući dokumente kojima se dokazuje razina emisija vozila dostavi naknadno, isplaćuje mu se razlika između primijenjene cestarine ili naknade i odgovarajuće cestarine ili naknade za predmetno vozilo. [Am. 89]

3.a.  Države članice mogu donijeti posebne mjere u pogledu naknada za povijesna vozila. [Am. 90]

4.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.e kojima se mijenja Prilog VII. radi prilagodbe u njemu utvrđenih načina primjene tehničkom napretku te uzeti u obzir ulogu sastavnih dijelova u poboljšanju i cestovne sigurnosti i dekarbonizacije prometa. [Am. 91]

_____________

* Uredba Komisije (EU) 2017/xxx of xxx o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 692/2008 (SL L xxx) i Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).”;

"

(9)  članak 7.h mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:"

„Najmanje šest mjeseci prije provedbe novog ili znatno izmijenjenog režima naplate cestarina temeljenog na infrastrukturnim pristojbama, države članice Komisiji šalju:”;

"

(aa)   u članku 7.h stavku 1. točki (a) dodaje se sljedeća alineja:"

„– jasne informacije o interoperabilnosti opreme u vozilu koja se nalazi u vozilima za potrebe plaćanja korisničkih naknada i cestarina; u njima moraju biti navedeni razlozi zbog kojih korisnici ne mogu koristiti drugu opremu u vozilu koja se koristi u drugim državama članicama u svrhu tog režima naplate cestarina.”; [Am. 92]

"

(ab)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Ugovornim okvirom kojim su uređeni odnosi između koncedenata i koncesionara nastoji se omogućiti prilagodljivost ugovora o koncesiji razvoju regulatornog okvira na razini Unije ili na nacionalnoj razini u pogledu obveza utvrđenih člancima 7.c, 7.da, 7.g i 7.ga ove Direktive.”; [Am. 93]

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Prije provedbe novog ili znatno izmijenjenog režima naplate cestarina temeljenog na pristojbama za vanjske troškove, države članice obavješćuju Komisiju o predmetnoj mreži, predviđenim stopama po kategoriji vozila i emisijskoj normi.”;

"

(c)  stavak 4. briše se;

(10)  članak 7.i mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 2. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Države Za teška teretna vozila i kombije namijenjene prijevozu tereta države članice mogu predvidjeti popuste ili sniženja infrastrukturne pristojbe pod uvjetom da:”; [Am. 94]

"

(a)  u stavku 2. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:"

„(b) takvi popusti ili sniženja odražavaju stvarne uštede u upravnim troškovima postupanja prema čestim korisnicima u odnosu na povremene korisnike;

   (c) takvi popusti ili sniženja ne prelaze 13 20 % iznosa infrastrukturne pristojbe koju plaćaju jednakovrijedna vozila koja ne ostvaruju pravo na popust ili sniženje i vozila za lokalni i/ili redovni prijevoz.”; [Am. 95]

"

(aa)  umeće se sljedeći stavak:"

„2.a. Za laka vozila, osobito za česte korisnike u područjima raštrkanih naselja i gradskih predgrađa, države članice mogu predvidjeti popuste ili sniženja infrastrukturne pristojbe pod uvjetom da:

   (a) tako prilagođena tarifna struktura razmjerna je, javno objavljena i dostupna korisnicima pod jednakim uvjetima te ne uzrokuje dodatne troškove koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina;
   (b) ti popusti i smanjenja doprinose:
   i) socijalnoj koheziji i/ili
   ii) osiguranju mobilnosti u rubnim regijama i/ili udaljenim područjima;”; [Am. 96]

"

(ab)  umeće se sljedeći stavak:"

„2.b. Države članice ili nadležna tijela mogu uvesti paušalno izuzeće po prijeđenom kilometru na određenoj cestovnoj dionici pri čemu moraju voditi računa o obrascima mobilnosti i gospodarskom interesu rubnih regija, pod uvjetom da je tako prilagođena tarifna struktura razmjerna, javno objavljena i dostupna korisnicima pod jednakim uvjetima te da ne uzrokuje dodatne troškove koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina;”; [Am. 97]

"

(b)  stavak 3. mijenja se kako slijedi:"

„3. Podložno uvjetima predviđenima u članku 7.g stavku 1. točki (b) i u članku 7.g stavku 5., tarife cestarina mogu za specifične projekte od visokog značaja za Europu utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1315/2013 podlijegati drugim oblicima promjene kako bi se osigurala tržišna održivost takvih projekata ako su izloženi izravnom tržišnom natjecanju s drugim oblicima prijevoza. Dobivena tarifna struktura mora biti linearna, razmjerna, javno objavljena i dostupna svim korisnicima pod jednakim uvjetima te ne smije dovoditi do dodatnih troškova koji bi se prenosili na ostale korisnike u obliku viših cestarina.; [Am. 98]

"

(ba)  umeće se sljedeći stavak"

„3.a. U planinskim područjima države članice ili nadležna tijela mogu prilagođavati cestarine za teška vozila na temelju prijeđene udaljenosti vozila kako bi se socioekonomski utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru, pod sljedećim uvjetima:

   (a) Prilagodbom prema prijeđenoj udaljenosti vožnje uzimaju se u obzir različite značajke prijevoza na male i velike udaljenosti te posebno dostupne mogućnosti za promjenu oblika prijevoza;
   (b) Prilagodba se primjenjuje na nediskriminirajući način;
   (c) Tehnička oprema omogućuje otkrivanje ulazne i izlazne točke vozila na državnim granicama.”; [Am. 99]

"

(11)  članak 7.j mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:"

„S tim ciljem države članice surađuju u uspostavi metoda naplate koje korisnicima cesta omogućuju njihovo plaćanje 24 sata na dan na graničnim ili bilo kojim drugim prodajnim mjestima, uz mogućnost dobivanja računa, uobičajenim sredstvima plaćanja, barem na glavnim prodajnim mjestima među kojima je i elektroničko plaćanje, unutar ili izvan država članica u kojima se one primjenjuju.”; [Am. 100]

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Ako država članica cestarinu naplaćuje po vozilu, ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe, iznos pristojbe za vanjske troškove i iznos naknade zbog zagušenja, ako se primjenjuju, naznačeni su na računu koji se na zahtjev izdaje korisniku ceste, ako je moguće elektroničkim putem.”; [Am. 101]

"

(c)  u stavku 4. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:"

„Ako je to ekonomski izvedivo, države članice pristojbe za vanjske troškove i naknade zbog zagušenja naplaćuju putem elektroničkog sustava koji ispunjava zahtjeve iz članka 2. stavka 1. Direktive 2004/52/EZ.”;

"

(12)  članak 7.k zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 7.k

Ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ova Direktiva ne utječe na slobodu država članica koje uvedu sustav cestarina da omoguće odgovarajuću nadoknadu pod uvjetom da ne narušavaju djelovanje lokalnih i/ili redovnih prijevoznika i da nemaju negativan učinak na njih.”; [Am. 102]

"

(13)  u članku 8. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  u točki (a) upućivanje na „članak 7. stavak 7.” zamjenjuje se upućivanjem na „članak 7.a”;

(b)  u točki (b) riječi „i 2.” umeću se nakon „člankom 7. stavkom 1.”;

(13a)  Umeće se sljedeći članak:"

„Članak 8.a

Praćenje i izvješćivanje

1.  Svaka država članica imenuje neovisno tijelo koje je zaduženo za nadzor nad infrastrukturnim pristojbama i za poštovanje ove Direktive.

2.  Nadzorno tijelo provodi ekonomske i financijske kontrole nad ugovorima o koncesiji posebno kako bi se osiguralo poštovanje članka 7.b.

3.  Države članice obavještavaju Komisiju o imenovanju nadzornog tijela.”; [Am. 103]

"

(14)  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u članku 9. stavku 2. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

2. Države članice odlučuju o uporabi prihoda ostvarenih na temelju ove Direktive. Kako bi se omogućio razvoj prometne mreže kao cjeline, prihodi ostvareni od pristojba za infrastrukturne i vanjske troškove, ili ekvivalent tih prihoda u financijskoj vrijednosti, upotrebljavaju se u korist prometnog za održavanje cestovne mreže sektora i za optimizaciju čitavog prometnog sustava. Posebno, prihodi ostvareni od pristojbi za vanjske troškove ili ekvivalent ovih tih prihoda u financijskoj vrijednosti, trebali bi upotrebljavaju se upotrijebiti tako da se prijevoz učini održivijim, uključujući jedno ili više od dolje navedenog:”; [Am. 104]

"

(-aa)  u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

(b) smanjenjem onečišćenja zraka i onečišćenja bukom zbog cestovnog prometa na izvoru;; [Am. 105]

"

(-ab)  u stavku 2. umeće se sljedeća točka:"

„(ba) financiranjem kolektivnih i održivih oblika prijevoza;”; [Am. 106]

"

(-ac)  u stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:"

(e) razvojem drugih oblika infrastrukture infrastrukture za alternativna goriva u skladu s Direktivom 2014/94/EU i razvojem alternativnih usluga za korisnike prijevoza i/ili proširenjem postojećih kapaciteta;”; [Am. 107]

"

(-ad)  u stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:"

(f) podupiranjem transeuropske prometne mreže i uklanjanjem uskih grla;”; [Am. 108]

"

(-ae)  u stavku 2. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:"

(h) poboljšanjem sigurnosti u cestovnom prometu i sigurnosti cestovne infrastrukture; i”; [Am. 109]

"

(-af)  u stavku 2. točka i. zamjenjuje se sljedećim:"

(i)„i. omogućavanjem sigurnih i zaštićenih parkirališnih mjesta.;”; [Am. 110]

"

(a)  u stavku 2. briše se drugi podstavak;

(b)  dodaje se sljedeći stavak 3.:"

„3. Prihodi ostvareni naknadama zbog zagušenja ili ekvivalent tih prihoda u financijskoj vrijednosti upotrebljavaju se za rješavanje problema zagušenja, posebno primjerice: [Am. 111]

   (a) podupiranjem zajedničke prometne infrastrukture i usluga;
   (b) uklanjanjem uskih grla i dovršavanjem veza koje nedostaju u njihovim mrežama gdje god se primjenjuje naknada te u transeuropskoj prometnoj mreži; [Am. 112]
   (c) razvojem alternativne infrastrukture i multimodalnih čvorišta za korisnike prijevoza.”; [Am. 113]

"

(ba)  umeće se sljedeći stavak:"

„3.a Prihodi od infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove upotrebljavaju se na području na kojemu se nalazi cestovna dionica na kojoj se primjenjuju pristojbe.”; [Am. 114]

"

(15)  članci 9.d i 9.e zamjenjuju se sljedećima:"

„Članak 9.d

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.e kojima se mijenja Prilog 0., iznosi u tablicama 1. i 2. u Prilogu III.b te formule u odjeljcima 4.1. i 4.2. Priloga III.a radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

Članak 9.e

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7.g stavka 4., članka 7.ga stavka 4. i članka 9.d dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 115]

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7.g stavka 4., članka 7.ga stavka 4. i članka 9.d. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 7.g stavka 4., članka 7.ga stavka 4. i članka 9.d stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

"

(16)  članci 9.f i 9.g brišu se;

(17)  članak 10.a zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Iznosi u eurima iz Priloga II. i iznosi u centima iz tablica 1. i 2. u Prilogu III.b prilagođavaju se svake dvije godine kako bi se uzele u obzir promjene u Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za cijeli EU, osim energije i neprerađene hrane, koji je objavila Komisija (Eurostat). Prva prilagodba provodi se do 31. ožujka [godina koja slijedi dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive].

Iznosi se prilagođuju automatski povećanjem osnovnog iznosa u eurima ili centima za postotak promjene navedenog indeksa. Dobiveni iznosi zaokružuju se naviše na najbliži euro s obzirom na Prilog II., naviše na najbližu desetinu centa s obzirom na Prilog III.b.

2.  Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje prilagođene iznose iz stavka 1. do 31. ožujka godine koja slijedi nakon isteka dvije kalendarske godine iz stavka 1. Ti prilagođeni iznosi stupaju na snagu prvog dana u sljedećem mjesecu nakon objave.”;

"

(18)  članak 11. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 11.

-1.  Države članice ili nadležna tijela na potpuno transparentan i jasan način pružaju informacije o uporabi dobivenih prihoda od cestovnih korisnika. [Am. 116]

1.  Države članice svake godine objavljuju u zbirnom obliku izvješće o cestarinama i korisničkim naknadama naplaćenima na njihovu državnom području, uključujući podatke o upotrebi prihoda i kvaliteti cesta na koje se primjenjuju cestarine ili korisničke naknade, kako je utvrđeno u stavcima 2. i 3.

2.  Izvješće koje se objavljuje u skladu sa stavkom 1. mora uključivati podatke o:

   (a) pristojbi za vanjske troškove koja se naplaćuje za svaku kombinaciju razreda vozila, vrste ceste i razdoblja;
   (b) promjeni infrastrukturne pristojbe prema vrsti vozila;
   (c) ponderiranoj prosječnoj infrastrukturnoj pristojbi i ukupnom prihodu ostvarenom naplatom infrastrukturne pristojbe uz navođenje svakog mogućeg odstupanja u odnosu na stvarne infrastrukturne troškove koje proizlazi iz promjene infrastrukturne pristojbe;
   (d) ukupnom prihodu ostvarenom naplatom pristojbi za vanjske troškove;
   (e) ukupnom prihodu ostvarenom naplatom naknada zbog zagušenja;
   (ea) ukupnim prihodima prikupljenim putem dodataka i cestovnim dionicama na kojima su prikupljeni; [Am. 117]
   (f) ukupnim prihodima ostvarenima naplatom cestarina i/ili korisničkih naknada;
   (g) upotrebi prihoda ostvarenih primjenom ove Direktive i načinu na koji se tom upotrebom državama članicama omogućilo ostvarivanje ciljeva iz članka 9. stavaka 2. i 3.;
   (h) ocjeni, na temelju objektivnih kriterija, stanja održavanja cestovne infrastrukture na državnom području države članice i razvoju tog stanja od zadnjeg izvješća;
   (i) ocjeni razine zagušenja mreže za koju se naplaćuje cestarina u vršnim razdobljima, na temelju obavljenih stvarnih prometnih opažanja reprezentativnog broja zagušenih odsječaka ceste predmetne mreže i razvoju stanja od zadnjeg izvješća.

3.  Za evaluaciju kvalitete dijelova cestovne mreže na kojima se primjenjuju cestarine ili korisničke naknade države članice upotrebljavaju ključne pokazatelje uspješnosti. Ti pokazatelji moraju uključivati barem:

   (a) kvalitetu površine ceste;
   (b) sigurnost na cestama;
   (c) razinu zagušenja.

3.a.  Države članice objavljuju rezultate ponovnih ulaganja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove kao i koristi u pogledu povećane sigurnosti na cestama, smanjenog utjecaja na okoliš i smanjenja prometnih gužvi. [Am. 118]

4.  Unutar tri godine nakon [datum stupanja na snagu revidirane Direktive] Komisija donosi provedbeni akt u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 9.c stavka 2. kako bi se utvrdio usklađeni skup pokazatelja.

5.  Unutar šest godina nakon [datum stupanja na snagu revidirane Direktive] Komisija objavljuje izvješće koje se temelji na primjeni indikatora iz stavka 4. u državama članicama.

5.a.  U roku od pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, Komisija podnosi izvješće o razvoju tržišnog udjela vozila s nultom stopom emisija i, prema potrebi, u skladu s time izmjenjuje stopu smanjenja koja se primjenjuje na ta vozila.”; [Am. 119]

"

(19)  prilozi se mijenjaju kako slijedi:

(a)  prilozi 0, III.a, III.b i IV. mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Direktivi.

(b)  prilozi V., VI. i VII. dodaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do . One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

(1)  Prilozi 0., III., III.a, III.b i IV. mijenjaju se kako slijedi:

(a)  Prilog 0., odjeljak 3. mijenja se kako slijedi:

i.  naslov se zamjenjuje sljedećim:

„3. Vozila ‚EURO III’/‚EURO IV’/‚EURO V’”;

ii.  u tablici se briše redak koji se odnosi na vozilo „EEV”;

iii.  dodaje se sljedeće:

„Granične vrijednosti emisija Euro VI

 

Granične vrijednosti

 

CO

(mg/kWh)

THC

(mg/kWh)

NMHC

(mg/kWh)

CH4

(mg/kWh)

NOX (1)

(mg/kWh)

NH3

(ppm)

masa čestica (PM)

(mg/kWh)

broj čestica (PM)

(#/kWh)

WHSC (CI)

1 500

130

 

 

400

10

10

8,0 x 1011

WHTC (CI)

4 000

160

 

 

460

10

10

6,0 x 1011

WHTC (PI)

4 000

 

160

500

460

10

10

6,0 x 1011

Napomena:

PI = vanjski izvor paljenja.

CI = kompresijsko paljenje.

(1)   Dopuštena razina komponente NO2 u graničnoj vrijednosti NOx može biti određena naknadno.”;

(b)  Prilog III. mijenja se kako slijedi:

i.  dio 2. mijenja se kako slijedi:

–  u točki 2.1. šesta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„– Troškovi koji se odnose na teška sve vrste vozila utvrđuju se na pravednoj i transparentnoj osnovi uzimajući u obzir udio prometa teških svih vrsta vozila u cestovnoj mreži i s tim povezane troškove. Kilometri koje prijeđu teška vozila mogu se u tu svrhu prilagoditi primjenom objektivno opravdanih „faktorima ekvivalentnosti” poput onih utvrđenih u točki 4. (*) [Am. 120]

______________

* Prilikom primjene faktora ekvivalentnosti u državama članicama može se uzeti u obzir gradnja cesta koja se odvija u više faza ili upotrijebiti pristup dugog vijeka trajanja.”;

–  u točki 2.2. druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„– Ti se troškovi raspoređuju na teška vozila i ostali promet laka vozila na temelju stvarnih i predviđenih udjela kilometara vozila i može ih se prilagoditi s pomoću objektivno opravdanih „faktora ekvivalentnosti” poput onih utvrđenih u točki 4.”; [Am. 121]

ii.  u Dijelu 4. naslov i prva alineja zamjenjuju se sljedećim:

„4. UDIO TEŠKIH VOZILA U PROMETU, FAKTORI EKVIVALENTNOSTI I KOREKTIVNI MEHANIZAM

–  Izračun cestarina temelji se na stvarnim ili predviđenim udjelima prijeđenih kilometara teških vozila koji se prema potrebi mogu prilagoditi primjenom faktora ekvivalentnosti kako bi se uvažili povećani troškovi izgradnje i popravaka infrastrukture kojom se koriste teška teretna vozila.”;

(c)  Prilog III.a zamjenjuje se sljedećim:

PRILOG III.a

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA NAPLATU PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE

Ovim Prilogom utvrđuju se minimalni zahtjevi za naplatu pristojbe za vanjske troškove i prema potrebi za izračun najviše pristojbe za vanjske troškove.

1.  Obuhvaćeni dijelovi cestovne mreže

Država članica točno definira dijelove svoje cestovne mreže za koje se naplaćuje pristojba za vanjske troškove.

Ako država članica namjerava naplaćivati pristojbu za vanjske troškove samo na dijelovima cestovne mreže koje čini njezin dio u transeuropskoj mreži i njezinim autocestama, ti će se dijelovi odabrati nakon analize kojom se utvrđuje:

–  da vozila na cestama na kojima se naplaćuje pristojba za vanjske troškove uzrokuju veću štetu za okoliš od prosječne štete procijenjene na temelju izvješćivanja o kvaliteti zraka, nacionalnih evidencija emisija, količine prometa te u skladu s Direktivom 2002/49/EZ u pogledu buke, ili

–  da bi nametanje pristojbe za vanjske troškove na drugim dijelovima cestovne mreže jednakog sastava moglo imati negativne učinke na okoliš ili sigurnost prometa, ili bi naplaćivanje i ubiranje pristojbe za vanjske troškove dovelo do nesrazmjernih troškova. [Am. 122]

2.  Obuhvaćena vozila, ceste i razdoblja

Ako država članica namjerava primjenjivati više pristojbe za vanjske troškove od referentnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu III.b, ona obavješćuje Komisiju o klasifikaciji vozila na temelju koje će varirati pristojbe za vanjske troškove. Ona također obavješćuje Komisiju o lokaciji cesta na kojima se naplaćuju više pristojbe za vanjske troškove (dalje u tekstu: prigradske ceste (uključujući autoceste)) i cesta na kojima se naplaćuju niže pristojbe za vanjske troškove (dalje u tekstu: međugradske ceste (uključujući autoceste)).

Prema potrebi obavješćuje Komisiju i o točnim razdobljima koja odgovaraju noćnom razdoblju tijekom kojeg se može primijeniti viša pristojba za vanjske troškove buke kojom se u obzir uzimaju veće smetnje zbog buke.

Klasifikacija cesta na prigradske (uključujući autoceste) i međugradske (uključujući autoceste) te definicija razdoblja temelje se na objektivnim mjerilima povezanima s razinom izloženosti cesta i njihove okoline onečišćenju kao što su gustoća naseljenosti, godišnji prosjek onečišćenja zraka (posebno za PM10 i NO2) te broj dana (za PM10) i sati (za NO2) tijekom kojih su premašene granične vrijednosti utvrđene u Direktivi 2008/50/EZ. Korištena mjerila uključuju se u obavijest. [Am. 123]

3.  Iznos pristojbe

Ovaj se odjeljak primjenjuje ako država članica namjerava primjenjivati pristojbe za vanjske troškove koje su više od referentnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu III.b.

Za svaku vrstu vozila, vrstu ceste i razdoblje država članica, ili prema potrebi, neovisno tijelo određuje jedinstveni specifični iznos. Sustav naplate koji iz toga proizlazi mora biti transparentan, javno objavljen i dostupan svim korisnicima pod jednakim uvjetima. Objava treba biti pravodobna i prije provedbe. Objavljuju se svi parametri, podaci i ostale informacije nužne kako bi se razumjelo na koji se način računaju razni elementi vanjskih troškova.

Prilikom određivanja pristojba države članice ili, prema potrebi, neovisno tijelo vode se načelom učinkovitog oblikovanja cijena, što znači određivanje cijene koja je blizu graničnih društvenih troškova uporabe vozila za koje se naplaćuje pristojba.

Pristojba se utvrđuje nakon što su razmotreni rizici od preusmjeravanja prometa zajedno sa svim negativnim učincima na sigurnost cestovnog prometa, okoliš i zastoje, kao i sva rješenja koja bi mogla ublažiti te rizike.

Država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo nadzire učinkovitost naplate pristojba na smanjenje štete za okoliš nastale zbog cestovnog prometa. Ona svake dvije godine prema potrebi prilagođava tarifnu strukturu i specifični iznos pristojbe utvrđene za dani razred vozila, vrstu ceste i razdoblje s obzirom na promjene u ponudi i potražnji u sektoru prijevoznih usluga.

4.  Elementi vanjskih troškova

4.1.  Trošak onečišćenja zraka zbog prometa

Ako država članica namjerava primijeniti više pristojbe za vanjske troškove od referentnih vrijednosti navedenih u Prilogu III.b, ta država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo izračunava naplativ trošak onečišćenja zraka zbog prometa primjenom sljedeće formule:

20181025-P8_TA(2018)0423_HR-p0000002.png

pri čemu je:

PCVij

=

trošak onečišćenja zraka vozilom razreda i na cesti vrste j (euro/vozilo-kilometar)

EFik

=

faktor emisije onečišćivača k i vozila razreda i (gram/vozilo-kilometar)

PCjk

=

monetarni trošak onečišćivača k za vrstu ceste j (euro/gram)

Faktori emisije su isti kao oni kojima se država članica koristi za utvrđivanje nacionalnih evidencija emisije predviđenih u Direktivi (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari * (kojom se traži uporaba smjernica EMEP-a/EEA-e o evidencijama emisija onečišćujućih tvari u zraku.) Monetarni trošak onečišćivača procjenjuje država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo iz članka 7.c stavka 4. na temelju znanstveno potvrđenih metoda.

Država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo mogu primijeniti znanstveno potvrđene alternativne metode za izračun vrijednosti troška onečišćenja zraka koristeći se podacima mjerenja onečišćenja zraka i lokalnom vrijednosti monetarnog troška onečišćenja zraka.

4.2.  Trošak onečišćenja bukom zbog prometa

Ako država članica namjerava primijeniti više pristojbe za vanjske troškove od referentnih vrijednosti navedenih u Prilogu III.b ta država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo izračunava naplativ trošak onečišćenja bukom od prometa primjenom sljedećih formula:

20181025-P8_TA(2018)0423_HR-p0000003.png

pri čemu je:

NCVj =

 

trošak buke jednog teškog teretnog vozila na cesti vrste j (euro/vozilo-kilometar)

NCjk =

 

trošak buke po osobi izloženoj na cesti vrste j razini buke k (euro/osoba)

POPk =

 

stanovništvo izloženo dnevnoj buci razine k po kilometru (osoba/kilometar)

WADT =

 

ponderirani prosječni dnevni promet (sveden na ekvivalentni broj osobnih vozila)

a i b

 

su ponderi koje utvrđuje država članica tako da nastali trošak ponderirane prosječne buke po prijeđenom kilometru vozila odgovara NCVj (svakodnevno).

Onečišćenje bukom zbog prometa odnosi se na učinak buke na zdravlje građana u blizini ceste.

Podaci o stanovništvu izloženom razini buke k uzima se iz strateških karata buke, sastavljenih u skladu s člankom 7. Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća***.

Trošak po osobi izloženoj razini buke k procjenjuje država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo koristeći se znanstveno potvrđenim metodama.

Ponderirani prosječni dnevni promet treba u obzir uzeti faktor ekvivalentnosti „e” između teških teretnih vozila i osobnih automobila na temelju razine emisije buke prosječnog osobnog automobila i prosječnog teškog teretnog vozila uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 540/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o razini buke motornih vozila i zamjenskih sustava za prigušivanje te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 70/157/EEZ

Država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo može uvesti različite pristojbe za buku kako bi nagradili uporabu manje bučnih vozila pod uvjetom da to ne dovodi do diskriminacije stranih vozila.

_____________

* Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.)

** Metodologija Europske agencije za okoliš: http://www.eea.europa.eu//publications/emep-eea-guidebook-2016

*** Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).”;

(d)  Prilog III.b zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG III.b

REFERENTNE MINIMALNE VRIJEDNOSTI PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE

U ovom se Prilogu utvrđuju referentne minimalne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove, uključujući troškove onečišćenja zraka i onečišćenja bukom. [Am. 126]

Tablica 1: referentne minimalne vrijednosti za pristojbu za vanjske troškove za teška teretna vozila [Am. 127]

Razred vozila

Cent/vozilo-kilometar

Prigradske ceste(1)

Međugradske ceste(2)

Teška teretna vozila koja imaju najveću dopuštenu masu u opterećenom stanju manju od 14 tonaili dvije osovine

EURO 0

13,3

8,3

EURO I

9,1

5,4

EURO II

8,8

5,4

EURO III

7,7

4,3

EURO IV

5,9

3,1

EURO V

5,7

1,9

EURO VI

3,2

0,6

Manji onečišćivač od EURO VI

2,5

0,3

Teretna vozila koja imaju najveću dopuštenu masu u opterećenom stanju između 14 i 28 tona ili tri osovine

EURO 0

23,3

15,1

EURO I

16,4

10,1

EURO II

15,7

10,0

EURO III

13,5

8,2

EURO IV

9,5

5,7

EURO V

8,9

3,7

EURO VI

3,6

0,8

Manji onečišćivač od EURO VI

2,5

0,3

Teška teretna vozila koja imaju najveću dopuštenu masu u opterećenom stanju između 28 i 40 tona ili četiri osovine

EURO 0

30,4

19,7

EURO I

22,6

13,9

EURO II

21,3

13,9

EURO III

17,8

11,2

EURO IV

12,2

7,7

EURO V

9,2

4,0

EURO VI

3,5

0,8

Manji onečišćivač od EURO VI

2,5

0,3

Teška teretna vozila koja imaju najveću dopuštenu masu u opterećenom stanju veću od 40 tona ili 5 ili više osovina

EURO 0

43,0

28,6

EURO I

31,5

19,8

EURO II

29,2

19,4

EURO III

24,0

15,6

EURO IV

16,2

10,6

EURO V

9,8

4,7

EURO VI

3,6

1,0

Manji onečišćivač od EURO VI

2,5

0,3

(1)  ‚Prigradski’ znači područja s gustoćom naseljenosti između 150 i 900 stanovnika/km² (medijan gustoće naseljenosti od 300 stanovnika/km²).

(2)   ‚Međugradski’ znači područja s gustoćom naseljenosti manjom od 150 stanovnika/km².

Tablica 2: referentne minimalne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove za autobuse [Am. 128]

Razred vozila

Cent/vozilo-kilometar

Prigradski(1)

Međugradski(2)

Autobus čija najveća dopuštena masa iznosi 18 tonaili koji ima dvije osovine

EURO 0

20,3

13,1

EURO I

16,0

10,4

EURO II

15,6

9,9

EURO III

13,9

8,5

EURO IV

10,0

5,7

EURO V

9,0

5,0

EURO VI

2,8

0,8

Manji onečišćivač od EURO VI

1,4

0,2

Autobus čija najveća dopuštena masa iznosi više od 18 tonaili ima tri ili više osovina

EURO 0

24,9

16,2

EURO I

19,2

12,3

EURO II

18,5

12,0

EURO III

15,7

9,8

EURO IV

10,6

6,6

EURO V

10,2

5,2

EURO VI

2,8

0,8

Manji onečišćivač od EURO VI

1,4

0,2

(1)  ‚Prigradski’ znači područja s gustoćom naseljenosti između 150 i 900 stanovnika/km² (medijan gustoće naseljenosti od 300 stanovnika/km²).

(2)  ‚Međugradski’ znači područja s gustoćom naseljenosti manjom od 150 stanovnika/km².

Vrijednosti iz tablica 1. i 2. mogu se u planinskim područjima i oko aglomeracija pomnožiti s referentnim faktorom do najviše 24, ako je to opravdano manjom disperzijom, nagibom cesta, visinom ili temperaturnim inverzijama. Ako postoje znanstveni dokazi za primjenu većeg faktor u planinskim područjima i aglomeracijama, ta se referentna vrijednost može povećati na temelju detaljnog obrazloženja.; [Am. 129]

Tablica 3: Minimalne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove za osobne automobile (cent/vozilo-kilometar):

Vozilo

Motor

Euro norma

Prigradske ceste

Međugradske ceste

Dizelski automobil

<1.4l

Euro 2

1,9

0,9

 

 

Euro 3

1,6

0,9

 

 

Euro 4

1,3

0,7

 

 

Euro 5

0,9

0,5

 

 

Euro 6

0,6

0,3

 

1.4-2.0l

Euro 0

3,6

1,0

 

 

Euro 1

1,9

0,9

 

 

Euro 2

1,8

0,8

 

 

Euro 3

1,7

0,9

 

 

Euro 4

1,4

0,7

 

 

Euro 5

0,9

0,5

 

 

Euro 6

0,6

0,3

 

>2.0l

Euro 0

3,9

1,3

 

 

Euro 1

1,9

0,9

 

 

Euro 2

1,8

0,9

 

 

Euro 3

1,7

0,9

 

 

Euro 4

1,4

0,7

 

 

Euro 5

0,9

0,5

 

 

Euro 6

0,6

0,3

Benzinski automobil

<1.4l

Euro 0

3,7

2,4

 

 

Euro 1

1,0

0,4

 

 

Euro 2

0,7

0,3

 

 

Euro 3

0,5

0,2

 

 

Euro 4

0,5

0,2

 

 

Euro 5

0,5

0,2

 

 

Euro 6

0,5

0,2

 

1.4-2.0l

Euro 0

3,9

3,0

 

 

Euro 1

1,1

0,4

 

 

Euro 2

0,7

0,3

 

 

Euro 3

0,5

0,2

 

 

Euro 4

0,5

0,2

 

 

Euro 5

0,4

0,2

 

 

Euro 6

0,4

0,2

 

>2.0l

Euro 0

4,0

3,0

 

 

Euro 1

1,0

0,4

 

 

Euro 2

0,5

0,3

 

 

Euro 3

0,5

0,2

 

 

Euro 4

0,5

0,2

 

 

Euro 5

0,4

0,2

 

 

Euro 6

0,4

0,2

[Am. 124]

Tablica 4.: Minimalne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove za laka vozila (cent/vozilo-kilometar):

Vozilo

 

Euro norma

Prigradske ceste

Međugradske ceste

Benzinsko lako vozilo

 

Euro 1

2,4

0,7

 

 

Euro 2

1,9

0,4

 

 

Euro 3

1,8

0,4

 

 

Euro 4

1,7

0,3

 

 

Euro 5

1,6

0,3

 

 

Euro 6

1,6

0,3

Dizelsko lako vozilo

 

Euro 1

4,0

1,7

 

 

Euro 2

4,1

1,7

 

 

Euro 3

3,5

1,3

 

 

Euro 4

3,0

1,1

 

 

Euro 5

2,2

0,8

 

 

Euro 6

1,9

0,5

[Am. 125]

(e)  u Prilogu IV. tablica s naslovom „Kombinirana vozila (zglobna vozila i cestovni vlakovi)„ zamjenjuje se sljedećim:

„Skupovi vozila (zglobna vozila i cestovni vlakovi)

Pogonske osovine sa zračnim ovjesom ili priznate kao ekvivalentne

Drugi sustavi ovjesa pogonskih osovina

Kategorija štetnosti

Broj osovina i najveća dopuštena bruto masa opterećenog vozila (u tonama)

Broj osovina i najveća dopuštena bruto masa opterećenog vozila (u tonama)

 

Ne manje od

Manje od

Ne manje od

Manje od

 

2 + 1 osovine

 

7,5

12

14

16

18

20

22

23

25

12

14

16

18

20

22

23

25

28

7,5

12

14

16

18

20

22

23

25

12

14

16

18

20

22

23

25

28

I

2 + 2 osovine

 

23

25

26

28

25

26

28

29

23

25

26

28

25

26

28

29

 

29

31

29

31

II

31

33

31

33

 

33

36

36

38

33

36

III

2 + 3 osovine

II

36

38

38

40

36

38

 

 

 

38

40

III

3 + 2 osovine

II

36

38

38

40

36

38

 

 

 

38

40

40

44

III

40

44

 

 

 

3 + 3 osovine

 

36

38

38

40

36

38

I

 

 

38

40

II

40

44

40

44

 

7 osovina

40

50

40

50

II

50

60

50

60

III

60

 

60

 

8  ili 9 osovina

40

50

40

50

I

50

60

50

60

II

60

60

III”;

(ea)  u Prilogu IV. dodaje se sljedeći stavak:

Za sva motorna vozila koja koriste alternativna goriva najveća dopuštena masa povećava se za najviše jednu tonu zbog dodatne mase koju iziskuje tehnologija za alternativna goriva.”; [Am. 130]

(2)  dodaju se sljedeći prilozi V., VI. i VII.:

„PRILOG V.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA NAPLATU NAKNADE ZBOG ZAGUŠENJA

U ovom se Prilogu utvrđuju minimalni zahtjevi za naplatu naknada zbog zagušenja.

1.   Dijelovi mreže koji podliježu naplati naknada zbog zagušenja, obuhvaćena vozila i razdoblja

Države članice točno definiraju:

(a)  dijelove svoje mreže koje čini njihov dio u transeuropskoj cestovnoj mreži i njihove autoceste iz članka 7. stavka 1. na koje će se primjenjivati naknada zbog zagušenja u skladu s člankom 7.da stavcima 1. i 3.;

(b)  razvrstavanje dijelova mreže na koje se primjenjuje naknada zbog zagušenja u ‚velegradske’ i ‚nevelegradske’. Države članice primjenjuju kriterije navedene u tablici 1. za potrebe razvrstavanja svakog cestovnog segmenta.

Tablica 1.: Kriteriji za razvrstavanje cesta u mreži iz točke (a) u velegradske i nevelegradske

Kategorija ceste

Kriterij razvrstavanja

‚Velegradska’

Dijelovi mreže koji se nalaze unutar aglomeracije s najmanje 250 000 stanovnika.

‚Nevelegradska’

Dijelovi mreže koji se ne mogu razvrstati u velegradske ceste.

(c)  razdoblja tijekom kojih se naknada primjenjuje za svaki pojedini segment. Kad se tijekom razdoblja primjene naknade primjenjuju različite razine naknada, države članice jasno navode početak i kraj svakog razdoblja za vrijeme kojeg se primjenjuje određena naknada.

Države članice koriste se faktorima ekvivalentnosti navedenima u tablici 2. u svrhu utvrđivanja omjera između visine naknada za različite kategorije vozila:.

Tablica 2: Faktori ekvivalentnosti za utvrđivanje omjera naknada za zagušenje za različite kategorije vozila

Kategorija vozila

Faktor ekvivalentnosti

Laka vozila

1

Kruta teška teretna vozila

1,9

Autobusi

2,51,5

Zglobna teška teretna vozila

2,9

[Am. 131]

2.   Iznos naknade

Za svaki razred vozila, segment ceste i razdoblje država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo određuje specifični pojedinačni iznos utvrđen u skladu s odredbama Odjeljka 1. ovog Priloga uzimajući u obzir odgovarajuće najveće vrijednosti utvrđene u tablici u Prilogu VI. Sustav naplate koji iz toga proizlazi mora biti transparentan, javno objavljen i dostupan svim korisnicima pod jednakim uvjetima.

Država članica prije uvođenja naknade zbog zagušenja pravovremeno objavljuje sve sljedeće podatke:

(a)  sve parametre, podatke i druge informacije potrebne za razumijevanje načina razvrstavanja cesta i vozila te određuju razdoblja primjene naknade,

(b)  potpun opis naknada zbog zagušenja koje se primjenjuju na pojedine razrede vozila na svakom segmentu ceste i za svako razdoblje.

Države članice stavljaju na raspolaganje Komisiji sve informacije koje se objavljuju u skladu s točkama (a) i (b).

Naknada se utvrđuje tek nakon što su razmotreni rizici od preusmjeravanja prometa zajedno sa svim negativnim učincima na sigurnost cestovnog prometa, okoliš i zagušenje, kao i sva rješenja koja bi mogla ublažiti te rizike.

Država članica ili, prema potrebi, neovisno tijelo nadzire učinkovitost naplate naknada na smanjenje zagušenja. Ona svake godine prema potrebi prilagođava tarifnu strukturu, razdoblje naplate i specifični iznos naknade utvrđene za dani razred vozila, vrstu ceste i razdoblje s obzirom na promjene u ponudi i potražnji u sektoru prijevoznih usluga.

PRILOG VI.

NAJVIŠA RAZINA NAKNADE ZBOG ZAGUŠENJA

Ovim se Prilogom utvrđuju najviše razine naknada zbog zagušenja.

Najviše razine propisane u tablici u nastavku primjenjuju se na laka vozila. Naknade za druge kategorije vozila utvrđuju se množenjem naknade za laka vozila s faktorima ekivalentnosti iz tablice u Prilogu V.

Tablica: Najviša razina naknade zbog zagušenja za laka vozila

Cent/vozilo-kilometar

Velegradske

Nevelegradske

Autoceste

67

34

Glavne ceste

198

66

PRILOG VII.

VARIJACIJA CESTARINA I KORISNIČKIH NAKNADA ZA LAKA VOZILA

U ovom se Prilogu utvrđuju emisijske kategorije prema kojima se mogu diferencirati cestarine i korisničke naknade.

Emisije onečišćujućih tvari mjere se u skladu s Uredbom Komisije (EU) …/…*.

Niže stope primjenjuju se za sve osobne automobile i laka gospodarska vozila sa specifičnim emisijama CO2 izmjerenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća** koje su ispod ciljanih razina za cijeli vozni park utvrđenih Uredbom (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća*** i Uredbom (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća****.

Tablica: emisijske kategorije lakih vozila

Faktor sukladnosti

1,5 – 2,1

1 – 1,5

Niži od 1

Vozila bez emisija

Naknada po km

10 % ispod najviše stope

20 % ispod najviše stope

30 % ispod najviše stope

75 % ispod najviše stope

__________________

* Uredba Komisije (EU) .../... od XXX o izmjeni Uredbe Komisije (EU) 2017/xxx i Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na stvarne emisije tijekom vožnje lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) [Stvarne emisije tokom vožnje (RDE) 3] (SL L …, ……..2017., str. …).

** Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

*** Uredba (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (SL L 140, 5.6.2009., str. 1.).

**** Uredba (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (SL L 140, 5.6.2009., str. 1.).”.

(1) SL C 81, 2.3.2018., str. 188.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 66.
(3)SL C 81, 2.3.2018., str. 188.
(4)SL C 176, 23.5.2018., str. 66.
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 25. listopada 2018.
(6)Bijela knjiga od 28 ožujka 2011. „Plan puta prema jedinstvenom europskom prometnom prostoru – Ususret konkurentnom i učinkovitom prometnom sustavu“ (COM(2011)0144).
(7)COM(2016)0501.
(8)Direktiva 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (SL L 187, 20.7.1999., str. 42.).
(9)Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(10)Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).
(11)Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).
(12)Direktiva 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici (Tekst značajan za EGP) (SL L 166, 30.4.2004., str. 124.).
(13)Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).
(14)Uredba Komisije (EU) 2016/427 od 10. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 s obzirom na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) (SL L 82, 31.3.2016., str. 1.).
(15)Uredba Komisije (EU) 2016/646 od 20. travnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 s obzirom na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) (SL L 109, 26.4.2016., str. 1.).
(16)...
(17)Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).
(18)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(19)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


Promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu ***I
PDF 258kWORD 88k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 25. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (COM(2017)0653 – C8-0393/2017 – 2017/0291(COD))(1)
P8_TA(2018)0424A8-0321/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Komisija je u svojoj Europskoj strategiji za mobilnost21 s niskom razinom emisije najavila da se dekarbonizacija prometnog sektora mora ubrzati kako bi se ispunile obveze koje je Unija preuzela na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCC) koja je održana u Parizu 2015. te da stoga do sredine stoljeća treba ostvariti dobar napredak ka potpunom uklanjanju emisija stakleničkih plinova i onečišćivača. Nadalje, bez odlaganja bi trebalo znatno smanjiti emisije onečišćivača zraka u prometu koji su štetni za zdravlje. To se može postići nizom inicijativa politika, među ostalim javnom nabavom čistih vozila.
(2)  Komisija je u svojoj Europskoj strategiji za mobilnost21 s niskom razinom emisije najavila da se dekarbonizacija prometnog sektora mora ubrzati kako bi se ispunile obveze koje je Unija preuzela na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCC) koja je održana u Parizu 2015. te da stoga do sredine stoljeća treba ostvariti dobar napredak ka potpunom uklanjanju emisija stakleničkih plinova i onečišćivača. Nadalje, bez odlaganja bi trebalo znatno smanjiti emisije onečišćivača zraka u prometu koji su štetni za zdravlje i okoliš. To se može postići nizom inicijativa politika, među ostalim mjerama kojima se potiče promjena modaliteta prometa na javni prijevoz i javnom nabavom čistih vozila.
_________________
_________________
21 COM(2016)0501
21 COM(2016)0501
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije „Europa u pokretu: program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve”23, ovaj prijedlog dio je drugog paketa prijedloga kojim će se pridonijeti nastojanjima Unije da ostvari mobilnost s niskom razinom emisije. Taj paket, predstavljen u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje mobilnosti s niskim razinama emisija – Europska unija koja štiti planet, osnažuje svoje potrošače i štiti svoju industriju i radnike” uključuje kombinaciju mjera usmjerenih na ponudu i potražnju kojima se EU nastoji usmjeriti prema mobilnosti s niskom razinom emisije te se istodobno nastoji pojačati konkurentnost sveukupnog prometnog sustava EU-a.
(4)  Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije „Europa u pokretu: program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve”23, ovaj prijedlog dio je drugog paketa prijedloga kojim će se pridonijeti nastojanjima Unije da ostvari mobilnost s niskom razinom emisije. Taj paket, predstavljen u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje mobilnosti s niskim razinama emisija – Europska unija koja štiti planet, osnažuje svoje potrošače i štiti svoju industriju i radnike” uključuje kombinaciju mjera usmjerenih na ponudu i potražnju kojima se EU nastoji usmjeriti prema mobilnosti s niskom razinom emisije te se istodobno nastoji pojačati konkurentnost sveukupnog prometnog sustava EU-a. Promicanje održivih vozila trebalo bi se provoditi usporedno s daljnjim razvojem javnog prijevoza jer je to najbrži i najisplativiji način da se smanji broj vozila na cestama, a time i poboljša kvaliteta zraka i smanje emisije.
_________________
_________________
23 COM(2017)0283 završna verzija.
23 COM(2017)0283 završna verzija.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Inovacijama novih tehnologija pridonosi se smanjenju emisija iz vozila, čime se podupire dekarbonizacija prometnog sektora. Povećanim uvođenjem cestovnih vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija vjerojatno će se smanjiti emisije CO2 i određenih onečišćivača (čestica, dušikovih oksida i nemetanskih ugljikovodika) i promicati konkurentnost i rast europske industrije na rastućim globalnim tržištima vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija.
(5)  Inovacijama novih tehnologija pridonosi se smanjenju emisija iz vozila i smanjenju onečišćenja bukom te se podupire dekarbonizacija prometnog sektora. Povećanim uvođenjem cestovnih vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija smanjit će se emisije CO2 i određenih onečišćivača (čestica, dušikovih oksida i nemetanskih ugljikovodika) te tako poboljšati kvaliteta zraka u gradovima i drugim onečišćenim područjima, a istovremeno će se doprinijeti konkurentnosti i rastu europske industrije na rastućim globalnim tržištima vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija te će se osigurati razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Nadalje, načelo tehnološke neutralnosti treba biti temeljni princip svih napora kako bi se osiguralo i poticalo konkurentno okruženje te potaknula daljnja istraživanja i inovacije u tom području. Kako bi se smanjilo onečišćenje zraka i onečišćenje bukom te ispunili standardi kvalitete zraka EU-a u urbanim i ruralnim područjima, potrebne su konkretne i ambiciozne politike i mjere, među ostalim javna nabava čistih vozila.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)   Procjenjuje se da će se paritet cijena između vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem (ICEV) i električnih vozila na baterijski pogon (BEV) uspostaviti u razdoblju od 2020. do 2028. Nadalje, nekoliko proizvođača originalne opreme (OEM) navodi primjere pariteta cijena za neke nove modele u 2020. S obzirom na niže operativne troškove električnih vozila na baterijski pogon, izgledno je da će se paritet ukupnog troška vlasništva (TCO) ostvariti dvije do šest godina prije pariteta kupovne cijene.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5.b)   Tržišna su predviđanja da će cijene čistih vozila, kao što su električni automobili, znatno pasti te da će u 2020-ima postati veoma konkurentna i čak jeftinija od konvencionalnih vozila, osobito ako se uzme u obzir ukupni trošak vlasništva zbog smanjenja troškova baterija, ali i druga smanjenja troškova koja će biti rezultat manjih troškova goriva i manjih troškova održavanja povezanih s radom električnog vozila.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.c (nova)
(5.c)   Iako je Unija jedna od vodećih regija u istraživanju i ekološkim inovacijama visoke kvalitete, azijsko-pacifička regija najveći je proizvođač autobusa i baterija. Slično tome, tržišta u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama pokreću globalni razvoj tržišta električnih vozila na baterijski pogon te zajedno čine otprilike 60 % svjetskog tržišta, u usporedbi s 28 % koje čini Unija. Stoga je potrebno da se ambicioznim političkim okvirom Unije potiču inovacije i dodatno promiče konkurentnost i rast europske industrije na rastućim globalnim tržištima čistih vozila i s njom povezane tehnološke infrastrukture.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.d (nova)
(5.d)   Unija mora povećati poticaje kojima se podupire tehnološki razvoj održivih baterija i baterija koje se mogu reciklirati, koje bi se trebale proizvoditi vodeći računa o potrebi da se njihov ekološki otisak maksimalno smanji.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.e (nova)
(5.e)   Radi usklađenosti s ciljevima održivosti baterije je potrebno proizvoditi uz minimalan učinak na okoliš unutar Unije i izvan nje, posebice u pogledu postupka vađenja materijala koji se upotrebljava za izradu baterija. Treba voditi računa o emisijama stakleničkih plinova tijekom cijelog postupka proizvodnje. Komisija bi tijekom revizije Direktive 2006/66/EZ trebala predstaviti ambiciozne ciljeve za recikliranje baterija.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Javna tijela mogu s pomoću svoje politike javne nabave uspostaviti i podupirati tržišta inovativne robe i usluga. Direktivama 2014/24/EU24 i 2014/25/EU25 utvrđena su minimalna usklađena pravila o javnoj nabavi kojima se usklađuje način na koji javna tijela i određeni pružatelji komunalnih usluga kupuju robu, radove i usluge. U njima se posebno utvrđuju ukupni pragovi za obujam ugovora koji podliježu zakonodavstvu Unije, a koji se primjenjuju i na Direktivu o čistim vozilima.
(6)  Uzimajući u obzir da državni izdatci za robu, radove i usluge predstavljaju otprilike 14 % BDP-a, što iznosi otprilike 1,8 bilijuna EUR godišnje, javna tijela mogu s pomoću svoje politike javne nabave uspostaviti i podupirati tržišta inovativne robe i usluga. Direktivama 2014/24/EU24 i 2014/25/EU25 utvrđena su minimalna usklađena pravila o javnoj nabavi kojima se usklađuje način na koji javna tijela i određeni pružatelji komunalnih usluga kupuju robu, radove i usluge u skladu s okolišnim zahtjevima za kupljenu robu (uključujući vozila). U njima se posebno utvrđuju ukupni pragovi za obujam ugovora koji podliježu zakonodavstvu Unije, a koji se primjenjuju i na Direktivu o čistim vozilima. Da bi se postigao taj cilj, Direktiva bi trebala sadržavati jasne i transparentne smjernice te jednostavnu metodologiju za izračun ciljeva javne nabave.
_________________
_________________
24 SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
24 SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
25 SL L 94, 28.3.2014., str. 243.
25 SL L 94, 28.3.2014., str. 243.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)   Dostupnost infrastrukture za napajanje i punjenje gorivom preduvjet je za svaki prijevoz vozilima s pogonom na alternativna goriva, uključujući javni prijevoz. Potrebno je jačati aspekte kojima se potiče infrastruktura za alternativna goriva za javni prijevoz u Direktivi 2014/94/EU. Ne provede li se revizija, Komisija bi trebala uspostaviti akcijski plan za infrastrukturu javnog prijevoza.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6.b)   Države članice trebaju moći ovlastiti operatere distribucijskog sustava da posjeduju i razvijaju minimalnu kritičnu masu javno dostupnih stanica za punjenje s besplatnim pristupom svim opskrbljivačima električnom energijom te da njome upravljaju radi postizanja dostatne raspoloživosti mjesta za punjenje.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6.c)   Države članice potrebno je poticati da dodatno istražuju mogućnosti potpore radu i smanjenja troškova rada vozila s iznimno niskim emisijama koja se koriste za potrebe javnih usluga, primjerice odobravanjem izuzeća ili smanjenja poreza na energiju za vozila s iznimno niskim emisijama.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  U provedenoj procjeni učinka istaknute su koristi od promjene općeg pristupa upravljanju javnom nabavom čistih vozila na razini Unije. Utvrđivanjem minimalnih ciljeva javne nabave može se djelotvorno ostvariti cilj utjecaja na uvođenje čistih vozila na tržište u usporedbi s oslanjanjem na internalizaciju vanjskih troškova u opće odluke o javnoj nabavi, a istodobno primjećuje da je važno u svim odlukama o javnoj nabavi uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša. Ovaj se pristup može u potpunosti opravdati srednjoročnim i dugoročnim koristima za europske građane i poduzeća ako se njime ne propisuje posebna tehnologija kojom se moraju koristiti javni naručitelji, naručitelji i operateri.
(8)  U provedenoj procjeni učinka istaknute su koristi od promjene općeg pristupa upravljanju javnom nabavom čistih i energetski učinkovitih vozila na razini Unije. Utvrđivanjem minimalnih ciljeva javne nabave može se djelotvorno ostvariti cilj utjecaja na uvođenje čistih vozila na tržište u usporedbi s oslanjanjem na internalizaciju vanjskih troškova u opće odluke o javnoj nabavi, a istodobno primjećuje da je važno u svim odlukama o javnoj nabavi uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša. Ovaj se pristup može u potpunosti opravdati srednjoročnim i dugoročnim koristima za europske građane i poduzeća ako se njime ne propisuje posebna tehnologija kojom se moraju koristiti javni naručitelji, naručitelji i operateri.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Proširenjem područja primjene Direktive na prakse kao što su leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore o pružanju usluga javnog cestovnog prijevoza, usluga posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika i iznajmljivanja autobusa s vozačem te posebnih poštanskih i kurirskih usluga i usluga odvoza otpada osigurava se da su obuhvaćene sve relevantne prakse javne nabave.
(9)  Proširenjem područja primjene Direktive na prakse kao što su leasing vozila, unajmljivanje i najam s pravom otkupa i naknadno opremanje vozila, te na ugovore o pružanju usluga javnog cestovnog prijevoza, usluga posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika i iznajmljivanja autobusa s vozačem te posebnih poštanskih i kurirskih usluga i usluga odvoza otpada osigurava se da su obuhvaćene sve relevantne prakse javne nabave, dok na postojeće ugovore ova Direktiva ne bi smjela retroaktivno utjecati. Osim toga, Komisija bi trebala ispitati izvedivost čiste javne nabave za druge vrste prijevoza.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Velik broj ključnih dionika podržava definiciju čistih vozila u kojoj se uzimaju u obzir zahtjevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka iz lakih i teških vozila. Kako bi se osigurali prikladni poticaji za podupiranje uvođenja vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija na tržište Unije, odredbe o javnoj nabavi takvih vozila iz ove izmjene trebalo bi uskladiti s odredbama zakonodavstva unije o emisijama CO2 iz automobila i kombija za razdoblje nakon 2020.26 Mjerama poduzetima u skladu s izmijenjenom Direktivom pridonijet će se usklađivanju sa zahtjevima iz tih standarda. Ambicioznijim pristupom javnoj nabavi može se osigurati važan dodatni tržišni poticaj.
(10)  Izmijenjenom Direktivnom trebalo bi se pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka iz lakih i teških vozila. Kako bi se osigurali prikladni poticaji za podupiranje uvođenja vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija na tržište Unije, odredbe o javnoj nabavi takvih vozila iz ove izmjene trebalo bi uskladiti s odredbama zakonodavstva unije o emisijama CO2 iz automobila i kombija za razdoblje nakon 2020.26 Mjerama poduzetima u skladu s ovom Direktivom pridonijet će se i usklađivanju sa zahtjevima iz tih standarda te će se olakšati uvođenje povezane infrastrukture za punjenje. Ambicioznijim pristupom javnoj nabavi osigurat će se važan dodatni tržišni poticaj.
_________________
_________________
26 COM(2017)0676.
26 COM(2017)0676.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)   Kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u općinama, ključno je obnoviti vozni park prema standardima za čista vozila. Nadalje, načela kružnoga gospodarstva iziskuju produljenje vijeka trajanja proizvoda. Stoga se naknadno opremljena vozila u skladu sa standardima za čista vozila mogu računati i kao ostvarenje minimalnih ciljeva javne nabave navedenih u tablicama 4. i 5. Priloga.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.b (nova)
(10.b)   Vozila s nultim emisijama iz ispušne cijevi mogu također ostaviti znatan ekološki otisak zbog procesa proizvodnje sastavnih dijelova i stupnja mogućnosti recikliranja ili učinkovitosti proizvodnje goriva. Stoga bi se tehnologijama koje se bave tim izazovima, poput trajnih akumulatora i akumulatora koji se mogu reciklirati, trebala dati veća razina potpore u smislu postizanja minimalnih ciljeva javne nabave navedenih u tablicama 4. i 5. u Prilogu. I u drugim politikama Unije trebalo bi poticati istraživanje i razvoj tih tehnologija.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.c (nova)
(10.c)  Izračunavanje emisija CO2 trebalo bi se temeljiti na pristupu „od naftnog izvora do automobilskog upravljača” kako bi se točno prikazao cijeli lanac opskrbe gorivom od faze vađenja goriva do ispušne cijevi. Time će se omogućiti točniji izračun ukupnih emisija određenog vozila. Stoga bi Komisija trebala odrediti metodologiju za bilježenje emisija od naftnog izvora do automobilskog upravljača najkasnije do 31. prosinca 2022.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Laka i teška vozila upotrebljavaju se u različite svrhe i imaju različite razine tržišne zrelosti te bi stoga te razlike trebalo uzeti u obzir u odredbama o javnoj nabavi. U Procjeni učinka opisana je dodana vrijednost prihvaćanja pristupa temeljenog na alternativnim gorivima do utvrđivanja tehnološki neutralnih zahtjeva za emisije CO2 iz teških vozila na razini Unije, koje Komisija planira predložiti u budućnosti. Procjenom učinka potvrđeno je i da su tržišta gradskih autobusa s niskom razinom emisije i bez emisija zrelija, dok se tržišta kamiona s niskom razinom emisije i bez emisija nalaze u ranijoj fazi razvoja tržišta.
(11)  Vozila na dva i tri kotača, laka i teška vozila upotrebljavaju se u različite svrhe i imaju različite razine tržišne zrelosti te bi stoga te razlike trebalo uzeti u obzir u odredbama o javnoj nabavi. Trebalo bi biti prepoznato i da tržišta gradskih autobusa s niskom razinom emisije i bez emisija u zadnje vrijeme napreduju, dok se tržišta kamiona s niskom razinom emisije i bez emisija nalaze u početnoj fazi razvoja tržišta.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11.a)   Mogućnost smanjenja emisija s pomoću javne nabave ograničena te je udio javnog prijevoza u emisijama koje potječu iz prometnog sektora malen. Stoga je potrebno poticati države članice da reguliraju kupnju čistih vozila drugih vlasnika voznih parkova, kao što su taksi poduzeća, poduzeća za najam automobila i dijeljenje prijevoza.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Utvrđivanjem minimalnih ciljeva za javnu nabavu čistih vozila do 2025. i do 2030. na razini države članice trebalo bi se pridonijeti sigurnosti politike za tržišta na kojima su opravdana ulaganja u mobilnost s niskom razinom emisije ili bez emisija. Minimalnim ciljevima podupire se stvaranje tržišta u cijeloj Uniji. Njima se osigurava vrijeme za prilagodbu postupaka javne nabave i daju jasni tržišni signali. U Procjeni učinka napominje se da države članice sve više utvrđuju ciljeve ovisno o njihovu gospodarskom kapacitetu i težini problema. Za različite države članice trebalo bi utvrditi različite ciljeve u skladu s njihovim gospodarskim kapacitetom (bruto domaći proizvod po glavi stanovnika) i izloženosti onečišćenju (gustoća naseljenosti u gradovima). Minimalne ciljeve javne nabave trebalo bi dopuniti obvezom javnih naručitelja, naručitelja i operatera da u svim svojim postupcima javne nabave uzmu u obzir relevantne energetske i okolišne aspekte. U procjeni teritorijalnog učinka ove izmijenjene Direktive prikazano je da će učinak biti ravnomjerno raspoređen među regijama Unije.
(12)  Utvrđivanjem minimalnih ciljeva za javnu nabavu čistih vozila koje je potrebno postići do 2025. i do 2030. na razini države članice trebalo bi se pridonijeti sigurnosti politike za tržišta na kojima su opravdana ulaganja u mobilnost s niskom razinom emisije ili bez emisija. Minimalnim ciljevima podupire se stvaranje tržišta u cijeloj Uniji. Njima se osigurava vrijeme za prilagodbu postupaka javne nabave i daju jasni tržišni signali. U Procjeni učinka napominje se da države članice sve više utvrđuju ciljeve ovisno o njihovu gospodarskom kapacitetu i težini problema. Za različite države članice trebalo bi utvrditi različite ciljeve u skladu s njihovim gospodarskim kapacitetom (bruto domaći proizvod po glavi stanovnika) i izloženosti onečišćenju (gustoća naseljenosti u gradovima). Minimalne ciljeve javne nabave trebalo bi dopuniti obvezom javnih naručitelja, naručitelja i operatera da u svim svojim postupcima javne nabave uzmu u obzir relevantne energetske i okolišne aspekte. U procjeni teritorijalnog učinka ove izmijenjene Direktive prikazano je da će učinak biti ravnomjerno raspoređen među regijama Unije.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12.a)   U svojoj preporuci od 4. travnja 2017. Vijeću i Komisiji nakon istrage o mjerenju emisija u automobilskom sektoru10a, Europski parlament pozvao je države članice da potiču politike za zelenu javnu nabavu kada javna tijela kupuju vozila bez emisija i vozila s iznimno niskim emisijama za svoje vozne parkove ili za (polu)javne programe dijeljenja automobila te za ukidanje novih automobila s emisijama CO2 do 2035.
_________________
10a SL C 298, 23.8.2018., str. 140.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Najveći učinak može se ostvariti ako je javna nabava čistih vozila usmjerena na područja s relativno visokim stupnjem onečišćenja zraka. Potiče se javna tijela u državama članicama da se pri zaključivanju provedbe svojih domaćih minimalnih ciljeva posebno usredotoče na ta područja i da povezane mjere navedu u svojim izvješćima u skladu s ovom izmijenjenom Direktivom.
(13)  Najveći učinak može se ostvariti ako je javna nabava čistih vozila usmjerena na područja s relativno visokim stupnjem onečišćenja zraka i onečišćenja bukom. Potiče se javna tijela u državama članicama da se pri zaključivanju provedbe svojih domaćih minimalnih ciljeva posebno usredotoče na ta područja i da povezane mjere navedu u svojim izvješćima u skladu s ovom izmijenjenom Direktivom. Javnim tijelima potrebno je pružiti odgovarajuću tehničku pomoć kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje i optimizirali potencijalni učinci ove Direktive.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)   Ovom izmijenjenom Direktivom trebalo bi se pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka te promicanju čistog javnog cestovnog prijevoza. Njome bi se trebalo izbjeći destimuliranje razvoja necestovnog čistog prijevoza, kao što su tramvaji i vlakovi podzemne željeznice.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13.b)   Provedbu utvrđenih pragova vrijednosti iz ove Direktive teško je postići bez razvoja proizvoda koji su spremni za ulazak na tržište i tehnički razvijeni. Komisija bi u okviru redovite ocjene razvoja svake dvije godine trebala podnijeti podnese izvješće u kojemu procjenjuje postoje li rješenja za čista vozila koja se mogu staviti na tržište. Nadalje, Komisija i države članice trebale bi pružiti veće financijske i nefinancijske poticaje za brže stavljanje takvih čistih vozila na tržište.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.c (nova)
(13.c)  Imajući na umu znatnu razliku u financijskoj fleksibilnosti privatnih prijevoznika u pogledu uvođenja potencijalno skupljih vozila s pogonom na alternativna goriva, trebalo bi osigurati mehanizme kojima se javnim i privatnim prijevoznicima jamče jednaki uvjeti u postupcima nadmetanja i javnih natječaja te osigurati da se troškovi usklađivanja s minimalnim ciljevima za javnu nabavu utvrđenima u ovoj Direktivi ne prenose na lokalna tijela, posebice manje općine, ili dovode do eksternalizacije viših troškova kroz više cijene karata, više lokalne poreze ili smanjenje usluga javnog prijevoza.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Izvješćivanjem o javnoj nabavi u skladu s ovom izmijenjenom Direktivom trebao bi se osigurati jasni pregled tržišta kako bi se omogućilo djelotvorno praćenje provedbe. Ono bi trebalo početi privremenim izvješćem 2023. i nastaviti se s prvim potpunim izvješćem o provedbi minimalnih ciljeva 2026. te svake tri godine nakon toga. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje pojedinih javnih tijela i uspostavio djelotvoran pregled tržišta, trebalo bi olakšati jednostavno izvješćivanje. Komisija će osigurati potpuno izvješćivanje za vozila s niskom razinom emisije i vozila bez emisija te za ostala vozila na alternativna goriva u kontekstu Jedinstvenog rječnika javne nabave Unije. Posebnim oznakama u Jedinstvenom rječniku javne nabave pomoći će se u registraciji i praćenju u skladu s bazom podataka Tender electronic daily (Dnevnika elektroničkih natječaja).
(15)  Izvješćivanjem o javnoj nabavi u skladu s ovom izmijenjenom Direktivom trebao bi se osigurati jasni pregled tržišta kako bi se omogućilo djelotvorno praćenje provedbe. Ono bi trebalo početi 2023. preliminarnim izvješćem koje države članice podnose Komisiji u okviru izvješća o zakonodavnim aktima Unije o javnoj nabavi i nabavi koju provode subjekti koji djeluju u sektoru vode, energije, prometa ili poštanskih usluga i nastaviti se s prvim potpunim izvješćem o provedbi minimalnih ciljeva 2026. te svake tri godine nakon toga. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje pojedinih javnih tijela i uspostavio djelotvoran pregled tržišta, trebalo bi olakšati jednostavno izvješćivanje. Ta izvješća trebala bi sadržavati informacija o koracima poduzetima u cilju provedbe Direktive 2009/33/EZ i biti sukladna s kategorijama iz Jedinstvenog rječnika javne nabave Unije. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi redovna izvješća o provedbi Direktive 2009/33/EZ. Komisija bi isto tako trebala ocijeniti mogu li se građevinski strojevi uključiti u područje primjene Direktive 2009/33/EZ i, ako mogu, raditi na metodologiji za definiranje „čistih građevinskih strojeva”.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Komisija bi trebala predložiti metodologiju mjerenja emisija CO2 tijekom životnog vijeka vozila i emisija vozila u cijelom ciklusu vozila kako bi se donošenje politika u budućnosti temeljilo na boljim saznanjima i dobio bolji uvid u ukupne emisije određenog vozila tijekom cijelog lanca vrijednosti. Te emisije bi trebalo uzeti u obzir kada Komisija bude provela reviziju Direktive 2009/33/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva povezanog s alternativnim gorivima.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Dodatna potpora uvođenju čistih vozila na tržište može se postići pružanjem ciljanih mjera državne potpore na nacionalnoj razini i razini Unije. To uključuje bolju razmjenu znanja i usklađivanje javne nabave kako bi se omogućile mjere dostatnih razmjera za smanjenje troškova i utjecaja na tržište. Mogućnost državne potpore za promicanje razvoja infrastruktura koje su nužne za distribuciju alternativnih goriva priznata je u Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–202027. Međutim, na takve državne potpore i dalje će se primjenjivati pravila iz Ugovora, a posebno njegovi članci 107. i 108.
(16)  Dodatna potpora uvođenju čistih vozila na tržište može se postići pružanjem ciljanih mjera državne potpore na nacionalnoj razini i razini Unije. To uključuje bolju razmjenu znanja i usklađivanje javne nabave kako bi se omogućile mjere dostatnih razmjera za smanjenje troškova i utjecaja na tržište. Također je potrebno težiti regionalnim pilot-projektima, i to upravo ondje gdje je riječ o povezivanju ruralnih i urbanih područja. Mogućnost državne potpore za promicanje razvoja infrastruktura koje su nužne za distribuciju alternativnih goriva priznata je u Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.27 Međutim, na takve državne potpore i dalje će se primjenjivati pravila iz Ugovora, a posebno njegovi članci 107. i 108.
_________________
_________________
27 SL C 200, 28.6.2014., str. 1.
27 SL C 200, 28.6.2014., str. 1.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Kako bi se postigla daljnja smanjenja emisija i onečišćivača zraka, potrebno je poticati države članice da, prema potrebi, primjenjuju različite poticaje i mehanizme za razvoj voznog parka u sektorima koji nisu regulirani izmijenjenom Direktivom.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.b (nova)
(16.b)   Države članice trebale bi osigurati da se troškovi usklađivanja s minimalnim ciljevima javne nabave utvrđenima ovom Direktivom ne prosljeđuju lokalnim tijelima te da se javnim naručiteljima i naručiteljima osiguraju dostatna financijska sredstva.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.c (nova)
(16.c)   Nužne su ciljane mjere potpore za javnu nabavu čistih vozila. Kako bi se pridonijelo postizanju ciljeva ove Direktive, države članice proširuju svoje financijske i nefinancijske inicijative kako bi se ubrzalo uvođenje takvih vozila na tržište.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.d (nova)
(16.d)  Zbog toga što se ovom Direktivom nameću minimalni ciljeve javne nabave za laka i teška vozila, bit će potrebna dodatna financijska sredstva za javne naručitelje i naručitelje. Stoga bi se u proračunskoj i financijskoj politici Unije nakon 2020. trebalo voditi računa o pružanju dostatne financijske potpore javnim naručiteljima i naručiteljima. To bi se trebalo odražavati i u budućem višegodišnjem financijskom okviru te u pravilima o održivim financijama i financijskim institucijama Unije.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.e (nova)
(16.e)   Kako bi se osiguralo da se javna tijela potiču na kupnju čistih vozila te da države članice ulažu u uspostavu infrastrukture za alternativna goriva, ali i kako bi se izbjegao rizik da takve kupnje dovedu do viših cijena za putnike, proračunskom i financijskom politikom Unije nakon 2020. trebalo bi osigurati podršku naručiteljima. To bi se trebalo odražavati i u budućem višegodišnjem financijskom okviru te u pravilima o održivim financijama i financijskim institucijama Unije. Osim toga, države članice trebale bi proširiti svoje financijske i nefinancijske poticaje te predvidjeti ekološke revizije kako bi se ubrzalo uvođenje čistih vozila na tržište. Tim će se naporima smanjiti početno veliko ulaganje u infrastrukturne promjene te će se poduprijeti dekarbonizacija prijevoza.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.f (nova)
(16.f)   Unija u skladu s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) raspolaže nizom različitih fondova za potporu državama članicama, lokalnim tijelima i relevantnim operaterima pri prijelazu na održivu mobilnost. Za razdoblje 2014. – 2020. Unija je namijenila 13,7 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje gradske mobilnosti. U okviru programa Unije za istraživanje Obzor 2020., 200 milijuna EUR izdvaja se za gradsku mobilnost i 650 milijuna EUR za pametne gradove, a u okviru Instrumenta za povezivanje Europe oko 200 milijuna EUR namijenjeno je za pozive na podnošenje prijedloga za gradska čvorišta. Komisija i države članice bi u skladu sa sljedećim VFO-om trebale nastaviti podupirati projekte održive gradske mobilnosti i ojačati potrebne sinergije među raznim izvorima financiranja i programa. Osobito je nužno učvrstiti veze među gradskom mobilnosti, novim digitalnim programom i energetskom unijom, kao što je mogućnost da se u okviru Instrumenta za povezivanje Europe financiraju sinergijski projekti s dodatnom stopom sufinanciranja prometnih projekata u području energije i telekomunikacija koji mogu imati velik potencijal za gradske projekte.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.g (nova)
(16.g)   Trebalo bi promicati usmjereniju upotrebu financijskih instrumenata Unije kao što su Europski fond za strateška ulaganja ili instrument za čišći promet Europske investicijske banke, koji mogu pridonijeti financiranju voznih parkova i opreme. U tu bi svrhu trebalo povećati dostupnost tehničkih i financijskih savjetodavnih usluga za lokalna tijela i operatere, primjerice posredstvom Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, instrumenta JASPERS, programa JESSICA ili financijskog instrumenta Compass kako bi se ojačao njihov institucionalni kapacitet, priprema i provedba projekata te postiglo optimalno korištenje fondova Unije i financijskih instrumenata i smanjio rizik za inovativne postupke javne nabave.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.h (nova)
(16.h)   Također bi trebalo poticati javna tijela da nabavljaju vozila na temelju kriterija za ekonomski najpovoljniju ponudu, kako je opisano u članku 82. Direktive 2014/25/EU, uzimajući u obzir isplativost tijekom životnog vijeka vozila te ekološke i društvene aspekte.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.i (nova)
(16.i)   Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak ulaganja, mobilnost i urbanističko planiranje trebaju biti bolje koordinirani, primjerice uporabom planova održive gradske mobilnosti. Planovi održive gradske mobilnosti razvijaju se u pojedinačnim područjima politike i u suradnji s različitim razinama upravljanja kombiniranjem različitih načina prijevoza, sigurnosti na cestama, isporuke tereta, upravljanja mobilnošću i inteligentnih prometnih sustava. Planovi održive gradske mobilnosti mogu imati važnu ulogu u postizanju ciljeva Unije u pogledu emisija CO2, buke i onečišćenja zraka. Stoga bi primjena planova održive gradske mobilnosti trebala biti važan element u financiranju projekata Unije u području gradskog prijevoza i u provedbi ove izmijenjene Direktive. U tom bi kontekstu Komisija trebala nadležnim tijelima pružiti potrebnu savjetodavnu i tehničku pomoć u izradi planova održive gradske mobilnosti uz puno poštovanje načela supsidijarnosti.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.j (nova)
(16.j)   Osim što se uvode čista vozila, javnim nabavama promiču se novi oblici mobilnosti. Poticanjem uporabe čistih vozila dovest će se do ubrzanog uvođenja infrastrukture u gradskim sredinama, a digitalizacijom će se optimizirati učinkovitost putničkog i teretnog prometa. Multimodalna i zajednička mobilnost, kao i integrirani sustavi izdavanja putnih karata ključni su za prijelaz na mobilnost kao uslugu.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se mogli ostvariti ciljevi ove Direktive, ovlasti donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi prenijeti na Komisiju u cilju ažuriranja odredaba o standardima emisija CO2 iz teških vozila na razdoblje od pet godina počevši od [Please insert the date of entry into force]. To razdoblje trebalo bi prešutno produljiti na razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće protive takvom produljenju. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnih aktivnosti izvrši odgovarajuće konzultacije, uključujući konzultacije na stručnoj razini. Prilikom izrade i sastavljanja delegiranih akata Komisija treba osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.
Briše se.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.a (nova)
(18.a)  U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva1a od 13. travnja 2016.1.a posebnu pozornost treba dati praćenju učinaka zakonodavstva Unije. Evaluacijom Direktive 2009/33/EZ trebala bi se pružiti osnova za procjenu učinka opcija za daljnje djelovanje. Stoga bi Komisija, na temelju najboljih i najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, trebala ocijeniti potrebu za preispitivanjem te Direktive uzimajući u obzir emisije CO2 tijekom životnog ciklusa i emisije CO2 u cijelom ciklusu vozila, od naftnog izvora do automobilskog upravljača, kako bi se zajamčili transparentnost i odgovornost u pogledu ispunjenja ciljeva politike te bi po potrebi trebala predložiti poboljšanja. Ako je to prikladno, Komisija bi u tom pogledu trebala isto tako preispitati drugo relevantno zakonodavstvo povezano s alternativnim gorivima.
______________
1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.b (nova)
(18.b)   Velik dio javne nabave u području javnog prijevoza povezan je s lokalnim javnim prijevoznicima koji su općenito u nadležnosti gradova i općina, a čije su financijske sposobnosti ograničene. Pravila o javnoj nabavi čistih vozila ne bi stoga trebala prouzročiti dodatna financijska opterećenja niti dovesti do eksternalizacije viših troškova u smislu više cijene karata, viših lokalnih poreza ili smanjenja javnog prijevoza.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.c (nova)
(18.c)   Unija mora zaštititi europske proizvođače od nepoštenog tržišnog natjecanja u trećim zemljama u kojima proizvođači iz Unije nemaju pristup javnoj nabavi za kupnju, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa vozila za cestovni prijevoz. Stoga bi Komisija trebala analizirati nepoštene prakse tržišnog natjecanja u trećim zemljama i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala zaštita europske industrije.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Direktiva 2009/33/EZ
Naslov
Direktiva 2009/33/EU o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu u cilju podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija
Direktiva 2009/33/EZ o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu u području javne nabave u cilju podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 1. – stavak 1.
(1.a)   Članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Ovom se Direktivom zahtijeva da javni naručitelji ili naručitelji, kao i određeni operateri pri kupnji vozila za cestovni prijevoz u obzir uzmu energetske učinke i učinke na okoliš za trajanje životne dobi vozila, uključujući potrošnju energije te emisije CO2 i emisije određenih onečišćivača, s ciljem promicanja i poticanja tržišta za čista i energetski učinkovita vozila i povećanje doprinosa prometnog sektora politikama Zajednice koje se odnose na zaštitu okoliša, klimu i energetiku.
Ovom se Direktivom zahtijeva da javni naručitelji ili naručitelji, kao i određeni operateri pri kupnji, leasingu, unajmljivanju ili najmu s pravom otkupa vozila za cestovni prijevoz u obzir uzmu energetske učinke i učinke na okoliš za trajanje životne dobi vozila, uključujući potrošnju energije te emisije CO2 i emisije određenih onečišćivača, s ciljem promicanja i poticanja tržišta za čista i energetski učinkovita vozila i povećanje doprinosa prometnog sektora politikama Unije koje se odnose na zaštitu okoliša, klimu i energetiku.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 2. – stavak 1.
(1.b)  u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Države članice mogu iz zahtjeva utvrđenih u ovoj Direktivi izuzeti ugovore za kupnju vozila iz članka 2. stavka 3. Direktive 2007/46/EZ, koji nisu predmet homologacije ili pojedinačnog odobrenja na njihovom području.
Države članice mogu iz zahtjeva utvrđenih u ovoj Direktivi izuzeti ugovore za kupnju, leasing, unajmljivanje, najam s pravom otkupa ili naknadno opremanje vozila iz članka 2. stavka 3. Direktive 2007/46/EZ, koji nisu predmet homologacije ili pojedinačnog odobrenja na njihovom području.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 3. – stavak 1. – uvodni dio
Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o kupnji, leasingu, unajmljivanju ili najmu s pravom otkupa vozila za cestovni prijevoz koje sklapaju:
Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o kupnji, leasingu, unajmljivanju, najmu s pravom otkupa ili naknadnom opremanju vozila za cestovni prijevoz koje sklapaju:
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)   institucije, agencija i tijela Europske unije.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 4. – stavak 1. – točka 4.
4.  „čisto vozilo” znači
4.  „čisto vozilo” znači vozilo, bez obzira na njegovu kategoriju, s pogonom na alternativna goriva kako su definirana u članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/94/EU, isključujući biogoriva koja se ne proizvode iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. Direktive 2018/... (RED II) ili koja su proizvedena od palminog ulja* i uključujući hibridna vozila u kojima se električna energija upotrebljava samo za dio radne primjene vozila, vozila s niskim emisijama i vozila bez emisija. Za vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, stvarne emisije tijekom vožnje** izražene kao postotak ograničenja emisija*** ne mogu prijeći 80 %.
(a)  vozilo kategorije M1 ili M2 s najvećim emisijama iz ispušne cijevi izraženima u CO2g/km i stvarnim emisijama onečišćivača tijekom vožnje ispod postotka primjenjivih ograničenja emisija iz tablice 2. Priloga ili
(b)  vozilo kategorije N1 s najvećim emisijama iz ispušne cijevi izraženima u CO2g/km i stvarnim emisijama onečišćivača tijekom vožnje ispod postotka primjenjivih ograničenja emisija iz tablice 2. Priloga ili
(c)  vozilo kategorija M3, N2 ili N3 kako je definirano u tablici 3.
_____________________________
* To se dokazuje ugovorom za nabavu biogoriva ili drugi način dobivanja biogoriva.
** Stvarne emisije tijekom vožnje ultrasitnih čestica u #/km (PN) i dušikovih oksida u mg/km (NOx) mjereno u skladu s mjerodavnom verzijom Priloga III.A Uredbi 2017/1151.
*** Primjenjivo ograničenje emisija kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 4. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
4.a  „vozilo bez emisija” znači vozilo bez emisija CO2, NOx i finih čestica iz ispušne cijevi.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 4. – stavak 1. – točka 4.b (nova)
4.b  „vozilo s niskim emisijama” znači vozilo s maksimalnom razinom emisija navedenih u tablici 2. u Prilogu.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 4. – stavak 1. – točka 4.c (nova)
4.c  „vozilo naknadno opremljeno u skladu sa standardom za čista vozila” znači vozilo čiji je motor naknadno opremljen u skladu sa standardom za čista vozila kako je definirano u točki 4. prvog stavka ovog članka. U slučaju naknadno opremljenog motora za koja se koriste biogoriva kako je definirano u točki (i) članka 2. stavka drugog Direktive 2009/28/EZ, sintetička ili parafinska goriva vozilo mora ispunjavati najnovije Euro standarde ili one koji će ih zamijeniti.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 4.a
(4)  Priloga”. umeće se sljedeći članak 4.a:
Briše se.
,Članak 4.a
Delegiranje ovlasti
Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 8.a kako bi ažurirala tablicu 3. u Prilogu s pragovima emisija CO2 iz ispušne cijevi i emisija onečišćivača za teška vozila kada na razini Unije stupe na snagu povezane standardne vrijednosti emisija CO2 za teška vozila.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da su kupnja, leasing, unajmljivanje i najam s pravom otkupa vozila za cestovni prijevoz i ugovori o javnim uslugama o javnom cestovnom i željezničkom prijevozu putnika te ugovori o javnim uslugama iz članka 3. ove Direktive u skladu s minimalnim ciljevima javne nabave za laka vozila iz tablice 4. Priloga, a za teška vozila u skladu s minimalnim ciljevima iz tablice 5.
1.  Države članice osiguravaju da su kupnja, leasing, unajmljivanje, najam s pravom otkupa ili naknadno opremanje u skladu sa standardom za čista vozila za cestovni prijevoz i ugovori o javnim uslugama o javnom cestovnom i željezničkom prijevozu putnika te ugovori o javnim uslugama iz članka 3. ove Direktive u skladu s minimalnim ciljevima javne nabave za laka vozila iz tablice 4. Priloga, a za teška vozila u skladu s minimalnim ciljevima iz tablice 5. Priloga.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5. – stavak 1.a (novi)
1.a   U svrhu računanja minimalnih ciljeva javne nabave, datum javne nabave koji se uzima u obzir je datum potpisivanja ugovora koji označava završetak postupka javne nabave.
Minimalni ciljevi javne nabave računat će se kao prosjek svih ugovora potpisanih od dana nakon datuma prenošenja ove Direktive i 31. prosinca 2024. za prvo referentno razdoblje i od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029. za drugo referentno razdoblje.
Ako novi ciljevi za referentno razdoblje nakon 1. siječnja 2030. nisu usvojeni na vrijeme, nastavit će se primjenjivati ciljevi za 2030.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5. – stavak 1.b (novi)
1.b   Kako bi ostvarili ciljeve javne nabave, naručitelji dodjelu ugovora temelje na ekonomski najpovoljnijoj ponudi kako je opisano u članku 82. Direktive 2014/25/EU. Specifikacije poziva na nadmetanje definiraju se tako da se naglasak stavi i na ostale značajke vozila, kao što su pristupačnost, uklapanje u urbani krajolik, razine buke, energetska učinkovitost, mogućnost recikliranja baterije i dijelova vozila, a ne samo na ukupni trošak vlasništva.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5.a (novi)
(5.a)   Umeće se sljedeći članak:
„Članak 5.a
Izvori financiranja
1.  Države članice stavljaju na raspolaganje dostatnu količinu instrumenata za financiranje za javnu nabavu čistih vozila i postavljanje povezane infrastrukture na svojem državnom području. Nakon uspostave fondova slijedi detaljna evaluacija financijskih potreba javnih tijela i naručitelja povezanih s ciljevima javne nabave utvrđenih na nacionalnoj razini.
2.  Unija stavlja na raspolaganje dodatne instrumente za potporu uvođenju čistih vozila i postavljanju povezane infrastrukture u državama članicama.”
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.b (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5.b (novi)
(5.b)   Umeće se sljedeći članak:
„Članak 5.b
Akcijski plan za alternativna goriva za javni prijevoz
1.  Europska komisija do 31. prosinca 2020. predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću akcijski plan za ubrzanje uspostave infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima za teška vozila u vlasništvu prijevozničkih poduzeća na njihovim terminalima i područjima za održavanje, kao i na javnim prostorima.
2.  Ovaj akcijski plan sadržava informacije o dostupnim instrumentima Unije za financiranje i u njemu se utvrđuje na koji se način takva potpora može dati, među ostalim i u odnosu na postojeća europska pravila o državnim potporama.
3.  To izvješće ujedno sadrži procjenu o tome kako se financijski instrumenti Unije mogu revidirati kako bi se poduzećima svih veličina koja pružaju usluge javnog prijevoza dala prednost pri financiranju u svrhu zamjene njihovih vozila.”
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.c (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 5.c (novi)
(5.c)   Umeće se sljedeći članak:
„Članak 5.c
Platforma Unije za prekograničnu i zajedničku javnu nabavu vozila za cestovni prijevoz koja imaju niske emisije i koja su energetski učinkovita
Kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva navedenih u Prilogu ovoj Direktivi i postigla ekonomija razmjera, Komisija uspostavlja platformu Unije za prekograničnu i zajedničku javnu nabavu vozila za cestovni prijevoz koja imaju niske emisije i koja su energetski učinkovita. U toj platformi za zajedničku javnu nabavu vozila mogu sudjelovati javni naručitelji, naručitelji i operateri iz članka 3. Komisija osigurava da je platforma javno dostupna i da na učinkovit način okuplja sve strane zainteresirane za udruživanje svojih resursa. Kako bi se olakšalo uspostavljanje i ostvarenje tih zajedničkih javnih nabava, Komisija pruža tehničku pomoć i sastavlja predloške za sporazume o suradnji. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 8.a za uspostavljanje platforme Unije za zajedničku javnu nabavu vozila za cestovni prijevoz koja imaju niske emisije i koja su energetski učinkovita.”
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Direktiva 2009/33/EZ
„Članak 8.a
(7)   umeće se novi članak 8.a:
Briše se.
,Članak 8.a
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata prenose se na Komisiju u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  Komisiji se ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4.a dodjeljuje na razdoblje od pet godina od [Please insert the date of entry into force]. Komisija sastavlja izvješće u pogledu delegiranja ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Odlukom se ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  Delegirani akt donesen u skladu s člankom 4.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze nikakve primjedbe u roku dva mjeseca otkad su obaviješteni o tom aktu ili ako prije isteka navedenog roka Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju primjedaba. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 9.
(8)  članak 9. zamjenjuje se sljedećim:
(8)  članak 9. briše se.
„1. Komisiji pomaže odbor.
Taj odbor smatra se odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  Za upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
3.  Ako se mišljenje Odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak završava bez rezultata ako to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična većina članova odbora.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. − podtočka a
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 1.
1.  Svake tri godine počevši od 1. siječnja 2027. Komisija, na temelju izvješća država članica, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Direktive i o mjerama koje su pojedine države članice poduzele za potrebe njezine stvarne provedbe.
1.  Države članice do 18. travnja 2026. i svake tri godine nakon toga podnose Komisiji izvješće o provedbi navedenog kao dio izvješća predviđenog člankom 83. stavkom 3. drugim podstavkom Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 3. drugim podstavkom Direktive 2014/25/EU. Države članice do 18. travnja 2023. podnose Komisiji preliminarno izvješće.
To izvješće sadržava informacije o poduzetim koracima za provedbu ove Direktive, među ostalim o broju i kategorijama vozila koja su nabavili javni naručitelji i naručitelji, o dijalogu između različitih razina vlasti, informacije o namjerama država članica u pogledu prethodno navedenih aktivnosti izvješćivanja te sve ostale vrijedne informacije.
Informacije moraju biti u skladu s kategorijama iz Uredbe (EZ) br. 2195/2002 o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV) iz tablice 1. Priloga.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka aa (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 2.
(aa)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Tim se izvještajima ocjenjuju učinci ove Direktive, a posebno mogućnosti navedene u članku 5. stavku 3., i potreba za daljnjim postupanjem, te po potrebi uključuju i prijedlozi.
„2. Komisija najkasnije 31. prosinca 2022. predlaže metodologiju za izračun emisija CO2 tijekom životnog ciklusa vozila i emisija CO2 „od naftnog izvora do automobilskog upravljača”.
Komisija u tim izvještajima za svaku kategoriju vozila navedenu u tablici 3. u Prilogu uspoređuje nominalni i relativni broj vozila kupljenih s obzirom na najbolju tržišnu alternativu u smislu energetskih učinaka i učinaka na okoliš tijekom životne dobi vozila, u pogledu zajedničkog tržišta za ta vozila, te ocjenjuje na koji su način opcije iz članka 5. stavka 3. utjecale na tržište. Komisija ocjenjuje potrebu za daljnjim postupanjem te po potrebi uključuje prijedloge.
Komisija najkasnije do 18. travnja 2027. revidira Direktivu 2009/33/EZ i bilo koje drugo odgovarajuće zakonodavstvo koje se odnosi na alternativna goriva, pritom uzimajući u obzir emisije CO2 tijekom životnog ciklusa i emisije CO2 od naftnog izvora do automobilskog upravljača vozila.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka ab (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 3.
(ab)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Najkasnije do datuma prvog izvještaja Komisija ispituje mogućnosti iz članka 5. stavka 3., predstavlja ocjenu metodologije iz članka 6. i po potrebi predlaže odgovarajuće prilagodbe.
„3. Komisija do 18. travnja 2024. i svake tri godine poslije toga podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive te točno navodi što su pojedine države članice poduzele u tom pogledu i procjenjuje potrebu za daljnjim djelovanjem i, gdje je to potrebno, daje prijedlog za izmjenu ove Direktive.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 4.
4.  Države članice podnose Komisiji izvješće o provedbi ove Direktive do 1. siječnja 2026. i svake tri godine nakon toga. Države članice podnose Komisiji privremeno izvješće do 1. siječnja 2023. To izvješće sadržava informacije o poduzetim koracima za provedbu ove Direktive, među ostalim o broju i kategorijama vozila koja su nabavili javni naručitelji i naručitelji, o dijalogu između različitih razina vlasti, informacije o namjerama država članica u pogledu prethodno navedenih aktivnosti izvješćivanja te sve ostale vrijedne informacije. Informacije bi trebale biti u skladu s kategorijama iz Uredbe (EZ) br. 2195/2002 o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV)31 kako je navedeno u Prilogu.
Briše se.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.
5.  Komisija ima ovlasti donositi, u obliku provedbenih akata, smjernice o sadržaju izvješća država članica iz stavka 4.
5.  Komisija ima ovlasti donositi, u obliku provedbenih akata, smjernice o sadržaju izvješća država članica iz stavka 1.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b – podtočka ba (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.a (novi)
(ba)  Dodaje se sljedeći stavak:
„5.a Države članice mogu odlučiti uspostaviti mehanizme kojima se uređuje kupnja čistih vozila koju poduzimaju drugi vlasnici voznih parkova, kao što su taksi poduzeća, poduzeća za usluge dijeljenja automobila i dijeljenja prijevoza.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.b (novi)
(bb)  Dodaje se sljedeći stavak:
„5.b Europska komisija do 31. prosinca 2021. predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću akcijski plan za ubrzanje uspostave infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima za teška vozila u vlasništvu prijevozničkih poduzeća na njihovim terminalima i područjima za održavanje, kao i na javnim prostorima. Ovaj akcijski plan sadržava informacije o dostupnim instrumentima Unije za financiranje te se u njemu utvrđuje na koji se način takva potpora može dati unatoč europskim pravilima o državnim potporama.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.c (novi)
(bc)  Dodaje se sljedeći stavak:
„5.c Komisija procjenjuje potrebu preispitivanja odgovarajućeg zakonodavstva koje se odnosi na promicanje čistog i energetski učinkovitog cestovnog prometa u pogledu uporabe najboljih stupnjevanih i obnovljenih guma i prema potrebi za podnošenje zakonodavnog prijedloga.”
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka bd (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.d (novi)
(bd)  Dodaje se sljedeći stavak:
„5.d Komisija pruža državama članicama smjernice za različite fondove Unije koji bi se mogli primijeniti u svrhu ove Direktive, primjerice Instrument za povezivanje Europe kojim se potiče razvoj visoko učinkovitih, održivih i učinkovito međupovezanih transeuropskih mreža u području prometa, Europski fond za strateška ulaganja ili Instrument za čišći promet kojim se podržava uvođenje čišćih prijevoznih sredstava i povezane infrastrukture.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka be (nova)
Direktiva 2009/33/EZ
Članak 10. – stavak 5.e (novi)
(be)  Dodaje se sljedeći stavak:
„5.e Ključnu ulogu u tom prijelazu moraju imati savjetodavni centri, koji će olakšavati i promicati ulaganja te podupirati institucijske kapacitete. Stoga Komisija mora znatno ojačati ulogu i kapacitete Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, posebno s pomoću lokalne prisutnosti i proaktivne uloge u pripremi projekata.”
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do XXXX [Please insert the date 24 months following the date of entry into force]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do XXXX [Please insert the date 18 months following the date of entry into force]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Prilog I.
Direktiva 2009/33/EZ
Prilog – tablica 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Tablica 1.: Oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave navedene u članku 3.

CPV oznaka

Opis

60112000-6

Usluge javnog cestovnog prijevoza

60130000-8

Usluge cestovnog putničkog prijevoza za posebne namjene

60140000-1

Izvanredni putnički prijevoz

60172000-3

Najam autobusa i međugradskih autobusa s vozačem

90511000-2

Usluge skupljanja otpada

60160000-7

Prijevoz pošiljaka cestom

60161000-4

Usluge prijevoza paketa

Izmjena

Tablica 1.: Oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave navedene u članku 3.

CPV oznaka

Opis

60112000-6

Usluge javnog cestovnog prijevoza

60130000-8

Usluge cestovnog putničkog prijevoza za posebne namjene

60140000-1

Izvanredni putnički prijevoz

60172000-3

Najam autobusa i međugradskih autobusa s vozačem

90511000-2

Usluge skupljanja otpada

60160000-7

Prijevoz pošiljaka cestom

60161000-4

Usluge prijevoza paketa

64121100-1

Usluge dostave pošte

64121200-2

Usluge dostave paketa

60170000-0

Najam vozila za prijevoz putnika s vozačem

60171000-7

Najam osobnih automobila s vozačem

60181000-0

Najam kamiona s vozačem

60180000-3

Najam vozila za prijevoz robe s vozačem

90511100-3

Usluge odvoza krutog komunalnog otpada

90511200-4

Usluge odvoza otpada kućanstava

90511300-5

Usluge odvoza smeća

90511400-6

Usluge odvoza papira

Amandman 74
Prijedlog direktive
PRILOG I.
Direktiva 2009/33/EZ
Prilog – tablica 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Tablica 2.: Pragovi emisija za laka vozila

Kategorije vozila

2025

2030

 

CO2 g/km

RDE* onečišćivača zraka kao postotak ograničenja emisija**

CO2 g/km

RDE* onečišćivača zraka kao postotak ograničenja emisija

Vozila kategorije M1

25

80%

0

nije dostupno

Vozila kategorije M2

25

80%

0

nije dostupno

Vozila kategorije N1

40

80%

0

nije dostupno

* Stvarne emisije tijekom vožnje ultrasitnih čestica u #/km (PN) i dušikovih oksida u mg/km (NOx) mjereno u skladu s mjerodavnom verzijom Priloga III.A Uredbi 2017/1151.

** Primjenjivo ograničenje emisija utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 ili u aktima koji bi ga zamijenili.

Izmjena

Tablica 2.: Pragovi emisija za laka vozila

Kategorije vozila

2025.

2030.

 

CO2 g/km

RDE* onečišćivača zraka kao postotak ograničenja emisija**

CO2 g/km

RDE* onečišćivača zraka kao postotak ograničenja emisija

Vozila kategorije L

25

 

 

 

Vozila kategorije M1

50

80%

0

nije dostupno

Vozila kategorije M2

50

80%

0

nije dostupno

Vozila kategorije N1

50

80%

0

nije dostupno

Vozila kategorije M3

nije dostupno

 

 

 

Vozila kategorije N2

nije dostupno

 

 

 

Vozila kategorije N3

nije dostupno

 

 

 

* Stvarne emisije tijekom vožnje ultrasitnih čestica u #/km (PN) i dušikovih oksida u mg/km (NOx) mjereno u skladu s mjerodavnom verzijom Priloga III.A Uredbi 2017/1151.

** Primjenjivo ograničenje emisija utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 ili u aktima koji bi ga zamijenili.

Amandman 86
Prijedlog direktive
Prilog I
Direktiva 2009/33/EZ
Prilog - tabela 3
Briše se.
Amandmani 75 i 85
Prijedlog direktive
PRILOG I.
Direktiva 2009/33/EZ
Prilog – tablica 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Tablica 4.: Minimalni cilj za udio lakih vozila u skladu s tablicom 2. u ukupnoj javnoj nabavi lakih vozila na razini države članice*

Država članica

2025.

2030.

Luksemburg

35%

35%

Švedska

35%

35%

Danska

34%

34%

Finska

35%

35%

Njemačka

35%

35%

Francuska

34%

34%

Ujedinjena Kraljevina

35%

35%

Nizozemska

35%

35%

Austrija

35%

35%

Belgija

35%

35%

Italija

35%

35%

Irska

35%

35%

Španjolska

33%

33%

Cipar

29%

29%

Malta

35%

35%

Portugal

27%

27%

Grčka

23%

23%

Slovenija

20%

20%

Češka

27%

27%

Estonija

21%

21%

Slovačka

20%

20%

Litva

19%

19%

Poljska

20%

20%

Hrvatska

17%

17%

Mađarska

21%

21%

Latvija

20%

20%

Rumunjska

17%

17%

Bugarska

16%

16%

*Vozila bez emisija iz ispušne cijevi računaju se kao jedno vozilo koje doprinosi ispunjavanju obveze. Sva ostala vozila koja ispunjavaju zahtjeve iz tablice 2. ovog Priloga računaju se kao 0,5 vozila koje doprinosi ispunjavanju obveze.

Izmjena

Tablica 4: Minimalni cilj za udio lakih vozila u ukupnoj javnoj nabavi lakih vozila na razini države članice 1, 2

 

Vozila kategorije M1, M2, N1

Vozila kategorije L

Država članica

2025.

2030.

2025.

2030.

Institucije, agencije i tijela EU-a

[50%]

[50%]

[50%]

[50%]

Luksemburg

50%

50%

50%

50%

Švedska

50%

50%

50%

50%

Danska

50%

50%

50%

50%

Finska

50%

50%

50%

50%

Njemačka

50%

50%

50%

50%

Francuska

50%

50%

50%

50%

Ujedinjena Kraljevina

50%

50%

50%

50%

Nizozemska

50%

50%

50%

50%

Austrija

50%

50%

50%

50%

Belgija

50%

50%

50%

50%

Italija

50%

50%

50%

50%

Irska

50%

50%

50%

50%

Španjolska

50%

50%

50%

50%

Cipar

50%

50%

50%

50%

Malta

50%

50%

50%

50%

Portugal

50%

50%

50%

50%

Grčka

35%

35%

35%

35%

Slovenija

35%

35%

35%

35%

Češka

50%

50%

50%

50%

Estonija

35%

35%

35%

35%

Slovačka

35%

35%

35%

35%

Litva

35%

35%

35%

35%

Poljska

35%

35%

35%

35%

Hrvatska

25%

25%

25%

25%

Mađarska

25%

25%

25%

25%

Latvija

25%

25%

25%

25%

Rumunjska

25%

25%

25%

25%

Bugarska

25%

25%

25%

25%

2 *Vozila bez emisija iz ispušne cijevi računaju se kao jedno vozilo koje doprinosi ispunjavanju obveze. *Vozila s niskom razinom emisija i vozila na prirodni plin uz uvjet da se kao gorivom u potpunosti koriste biometanom, što bi trebalo dokazati ugovorom o nabavi biometana ili drugom načinu pristupa biometanu, računaju se kao jedno vozilo koje doprinosi ispunjavanju obveze. Sva ostala čista vozila računaju se kao pola vozila koje doprinosi ispunjavanju obveze.

Amandman 79
Prijedlog direktive
PRILOG – I
Direktiva 2009/33/EC
Prilog ­ Tabela 5

Tekst koji je predložila Komisija

Tablica 5.: Minimalni cilj za udio teških vozila u skladu s tablicom 3. u ukupnoj javnoj nabavi teških vozila na razini države članice*

Država članica

Kamioni

Autobusi

 

2025.

2030.

2025.

2030.

Luxembourg

10%

15%

50%

75%

Švedska

10%

15%

50%

75%

Danska

10%

15%

50%

75%

Finska

9%

15%

46%

69%

Njemačka

10%

15%

50%

75%

Francuska

10%

15%

48%

71%

Ujedinjena Kraljevina

10%

15%

50%

75%

Nizozemska

10%

15%

50%

75%

Austrija

10%

15%

50%

75%

Belgija

10%

15%

50%

75%

Italija

10%

15%

50%

75%

Irska

10%

15%

50%

75%

Španjolska

10%

14%

50%

75%

Cipar

10%

13%

50%

75%

Malta

10%

15%

50%

75%

Portugal

8%

12%

40%

61%

Grčka

8%

10%

38%

57%

Slovenija

7%

9%

33%

50%

Češka

9%

11%

46%

70%

Estonija

7%

9%

36%

53%

Slovačka

8%

9%

39%

58%

Litva

9%

8%

47%

70%

Poljska

7%

9%

37%

56%

Hrvatska

6%

7%

32%

48%

Mađarska

8%

9%

42%

63%

Latvija

8%

9%

40%

60%

Rumunjska

6%

7%

29%

43%

Bugarska

8%

7%

39%

58%

* Vozila bez emisija iz ispušne cijevi ili vozila na prirodni plin uz uvjet da se kao gorivom u potpunosti koriste biometanom, što bi trebalo dokazati ugovorom o nabavi biometana ili drugom načinu pristupa biometanu, računaju se kao jedno vozilo koje doprinosi ispunjavanju obveze. Taj se način računanja ne primjenjuje u slučaju država članica u kojima minimalna obveza nabave premašuje 50 % ukupne količine javne nabave, pri čemu je granična vrijednost 50 %. Sva ostala vozila koja ispunjavaju zahtjeve iz tablice 2. ovog Priloga računaju se kao 0,5 vozila koje doprinosi ispunjavanju obveze.

Izmjena

Tablica 5.: Minimalni cilj za udio teških vozila u skladu s člankom 4. stavkom 4. u ukupnoj javnoj nabavi teških vozila na razini države članice*

Država članica

Kamioni

Autobusi

 

2025.1

2030.2

2025.1

2030.2

Institucije, agencije i tijela EU-a

[10%]

[15%]

[50%]

[75%]

Luxembourg

10%

15%

50%

75%

Švedska

10%

15%

50%

75%

Danska

10%

15%

50%

75%

Finska

9%

15%

46%

69%

Njemačka

10%

15%

50%

75%

Francuska

10%

15%

48%

71%

Ujedinjena Kraljevina

10%

15%

50%

75%

Nizozemska

10%

15%

50%

75%

Austrija

10%

15%

50%

75%

Belgija

10%

15%

50%

75%

Italija

10%

15%

50%

75%

Irska

10%

15%

50%

75%

Španjolska

10%

14%

50%

75%

Cipar

10%

13%

50%

75%

Malta

10%

15%

50%

75%

Portugal

8%

12%

40%

61%

Grčka

8%

10%

38%

57%

Slovenija

7%

9%

33%

50%

Češka

9%

11%

46%

70%

Estonija

7%

9%

36%

53%

Slovačka

8%

9%

39%

58%

Litva

9%

8%

47%

70%

Poljska

7%

9%

37%

56%

Hrvatska

6%

7%

32%

48%

Mađarska

8%

9%

42%

63%

Latvija

8%

9%

40%

60%

Rumunjska

6%

7%

29%

43%

Bugarska

8%

7%

39%

58%

1 Barem 66 % ciljeva javne nabave za teška vozila ispunjava se vozilima bez emisija ili vozilima na prirodni plin uz uvjet da se kao gorivom u potpunosti koriste biometanom, što se dokazuje ugovorom o nabavi biometana ili drugom načinu pristupa biometanu. Brojanje udjela vozila koja rade na biometan za podcilj prestat će kada se postigne 30 % podcilja.

2 Barem 75 % ciljeva javne nabave za teška vozila ispunjava se vozilima bez emisija ili vozilima na prirodni plin uz uvjet da se kao gorivom u potpunosti koriste biometanom, što se dokazuje ugovorom o nabavi biometana ili drugom načinu pristupa biometanu. Brojanje udjela vozila koja rade na biometan za podcilj prestat će kada se postigne 30 % podcilja.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0321/2018).


Višegodišnji plan za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove ***I
PDF 239kWORD 78k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007 i (EZ) br. 1300/2008 (COM(2018)0149– C8-0126/2018– 2018/0074(COD)(1)
P8_TA(2018)0425A8-0310/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Naslov
Prijedlog
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o utvrđivanju višegodišnjeg plana za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007 i (EZ) br. 1300/2008
o utvrđivanju višegodišnjeg plana za pridnene stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007 i (EZ) br 1300/2008
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Osiguravanje dugoročne ekološke održivosti ribolova i akvakulture, primjena predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedba pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu među glavnim su ciljevima ZRP-a.
(4)  Osiguravanje dugoročne ekološke održivosti ribolova i akvakulture, upravljanje ribolovnim aktivnostima i aktivnostima akvakulture u skladu s ciljevima stvaranja gospodarske i socijalne koristi te koristi u smislu zaposlenja, smanjenje ovisnosti tržišta Unije o uvozu hrane, promicanje izravnog i neizravnog stvaranja radnih mjesta i gospodarski razvoj obalnih regija, primjena predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedba pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu među glavnim su ciljevima ZRP-a.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)   U skladu s načelima zajedničke ribarstvene politike te kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i pošteno tržišno natjecanje među morskim bazenima, svi višegodišnji planovi trebali bi imati jedinstven okvir i ni za jedan morski bazen ne bi trebala postojati posebna odstupanja u vezi s načelima utvrđivanja kvota.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti određene mjere očuvanja, prema potrebi i u bilo kojoj kombinaciji, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela ribolovnih mogućnosti.
(5)  Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti određene mjere očuvanja, prema potrebi i u bilo kojoj kombinaciji, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela ribolovnih mogućnosti u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetom.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)   Uredbom (EU) br. 1380/2013 izričito je utvrđen cilj obnavljanja i održavanja populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos. Kako bi se taj cilj ostvario, Uredbom (EU) br. 1380/2013 propisano je da se za sve stokove do 2015., gdje je to moguće najkasnije do 2020. postupno postigne stopa iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi moraju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s odredbama tih članaka ovaj plan trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova.
(6)  U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi moraju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s odredbama tih članaka ovaj plan trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova kako bi se učinak na morski okoliš sveo na najmanju moguću mjeru, prije svega kad je riječ o narušavanju staništa i morskog dna, te kako bi se ostvarili socijalni i gospodarski ciljevi.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene višegodišnjeg plana. U tu svrhu zaključuje memorandume o razumijevanju s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora (ICES). Znanstveno mišljenje ICES-a trebalo bi se temeljiti na ovom višegodišnjem planu i posebno bi trebalo sadržavati raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem najvećeg održivog prinosa (FMSY) i referentne točke biomase, tj. MSY Btrigge i Blim. Te vrijednosti trebalo bi navesti u relevantnom savjetu za stokove i, prema potrebi, u drugim javno dostupnim znanstvenim savjetima, uključujući, na primjer, savjet ICES-a za mješoviti ribolov.
(8)  Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene višegodišnjeg plana. U tu svrhu, zaključuje memorandume o razumijevanju s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora (ICES). Znanstveni savjet ICES-a trebao bi se temeljiti na ovom višegodišnjem planu i posebno bi trebao sadržavati raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem najvećeg održivog prinosa (FMSY) i referentne točke biomase, tj. MSY Btrigge i Blim. Te vrijednosti trebalo bi navesti u relevantnom savjetu za stokove i, prema potrebi, u drugim javno dostupnim znanstvenim savjetima, uključujući, na primjer, savjet ICES-a o mješovitom ribolovu i/ili o ribolovu na više vrsta.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  U uredbama Vijeća (EZ) br. 811/200418, (EZ) br. 2166/200519, (EZ) br. 388/200620, (EZ) br. 509/200721, (EZ) br. 1300/200822 i (EZ) br. 1342/200823 utvrđena su pravila za iskorištavanje sjevernih stokova oslića, stokova oslića i škampa u Kantabrijskome moru i zapadno od Iberijskog poluotoka, lista u Biskajskom zaljevu, lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, haringe zapadno od Škotske i bakalara u Kattegatu, Sjevernome moru, zapadno od Škotske i Irskome moru. Ti i drugi pridneni stokovi love se u mješovitom ribolovu. Stoga je potrebno utvrditi jedinstveni višegodišnji plan u kojem će se uzeti u obzir takve tehničke interakcije.
(9)  U uredbama Vijeća (EZ) br. 811/200418, (EZ) br. 2166/200519, (EZ) br. 388/200620, (EZ) br. 509/200721, (EZ) br. 1300/200822 i (EZ) br. 1342/200823 utvrđena su pravila za iskorištavanje sjevernih stokova oslića, stokova oslića i škampa u Kantabrijskome moru i zapadno od Iberijskog poluotoka, lista u Biskajskom zaljevu, lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, haringe zapadno od Škotske i bakalara u Kattegatu, Sjevernome moru, zapadno od Škotske i Irskome moru. Ti i drugi pridneni stokovi love se u mješovitom ribolovu i/ili ribolovu na više vrsta. Stoga je potrebno utvrditi jedinstveni višegodišnji plan u kojem će se uzeti u obzir takve tehničke interakcije.
_________________
_________________
18 Uredba Vijeća (EZ) br. 811/2004 od 21. travnja 2004. o utvrđivanju mjera za obnavljanje stoka sjevernog oslića (SL L 150, 30.4.2004., str. 1.).
18 Uredba Vijeća (EZ) br. 811/2004 od 21. travnja 2004. o utvrđivanju mjera za obnavljanje stoka sjevernog oslića (SL L 150, 30.4.2004., str. 1.).
19 Uredba Vijeća (EZ) br. 2166/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavi mjera za oporavak stokova oslića južnih mora i škampa u Kantabrijskom moru i zapadno od Iberijskog poluotoka te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/98 o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 345, 28.12.2005., str. 5.).
19 Uredba Vijeća (EZ) br. 2166/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavi mjera za oporavak stokova oslića južnih mora i škampa u Kantabrijskom moru i zapadno od Iberijskog poluotoka te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/98 o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 345, 28.12.2005., str. 5.).
20 Uredba Vijeća (EZ) br. 388/2006 od 23. veljače 2006. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u Biskajskom zaljevu (SL L 65, 7.3.2006., str. 1.).
20 Uredba Vijeća (EZ) br. 388/2006 od 23. veljače 2006. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u Biskajskom zaljevu (SL L 65, 7.3.2006., str. 1.).
21 Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2007 od 7. svibnja 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (SL L 122, 11.5.2007., str. 7.).
21 Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2007 od 7. svibnja 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (SL L 122, 11.5.2007., str. 7.).
22 Uredba Vijeća (EZ) br. 1300/2008 od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stok haringi koji živi zapadno od Škotske i ribarstvo koje iskorištava taj stok (SL L 344, 20.12.2008., str. 6.).
22 Uredba Vijeća (EZ) br. 1300/2008 od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stok haringi koji živi zapadno od Škotske i ribarstvo koje iskorištava taj stok (SL L 344, 20.12.2008., str. 6.).
23 Uredba Vijeća (EZ) br. 1342/2008 od 18. prosinca 2008. o donošenju dugoročnog plana za stokove bakalara i ribolov koji iskorištava te stokove i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 423/2004 (SL L 348, 24.12.2008., str. 20.).
23 Uredba Vijeća (EZ) br. 1342/2008 od 18. prosinca 2008. o donošenju dugoročnog plana za stokove bakalara i ribolov koji iskorištava te stokove i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 423/2004 (SL L 348, 24.12.2008., str. 20.).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Neki pridneni stokovi iskorištavaju se u zapadnim vodama i njima susjednim vodama. Stoga bi područje primjene odredbi plana koje se odnose na ciljeve i zaštitne mjere za stokove koji se uglavnom iskorištavaju u zapadnim vodama trebalo proširiti na područja izvan zapadnih voda. Nadalje, za stokove koji se uglavnom iskorištavaju izvan zapadnih voda, a koji su prisutni i u zapadnim vodama, potrebno je utvrditi ciljeve i zaštitne mjere u višegodišnjim planovima za područja izvan zapadnih voda na kojima se ti stokovi uglavnom iskorištavaju te proširiti područje primjene tih višegodišnjih planova na način da se njima obuhvate i zapadne vode.
(11)  Neki pridneni stokovi iskorištavaju se u zapadnim vodama i njima susjednim vodama. Stoga bi područje primjene odredbi plana koje se odnose na ciljeve i zaštitne mjere za pridnene stokove koji se uglavnom iskorištavaju u zapadnim vodama trebalo proširiti na područja tih stokova izvan zapadnih voda, pod uvjetom da ona nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja. Nadalje, za stokove koji se uglavnom iskorištavaju izvan zapadnih voda, a koji su prisutni i u zapadnim vodama, potrebno je utvrditi ciljeve i zaštitne mjere u višegodišnjim planovima za područja izvan zapadnih voda na kojima se ti pridneni stokovi uglavnom iskorištavaju te proširiti područje primjene tih višegodišnjih planova na način da se njima obuhvate i zapadne vode.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11.a)   Plan upravljanja ne bi trebao sadržavati samo mehanizme za utvrđivanje kratkoročnih ribolovnih mogućnosti, čime bi se stvorila nesigurnost i nedostatak transparentnosti u ovom sektoru.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Geografsko područje primjene višegodišnjeg plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova iz najnovijeg znanstvenog savjeta ICES-a o stokovima. Geografska rasprostranjenost stokova iz višegodišnjeg plana možda će se morati izmijeniti zbog bolje znanstvene informiranosti ili migracija stokova. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova iz višegodišnjeg plana ako znanstveni savjeti ICES-a pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti predmetnih stokova.
(12)  Geografsko područje primjene višegodišnjeg plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti pridnenih stokova iz najnovijeg znanstvenog savjeta ICES-a o stokovima. Geografska rasprostranjenost stokova iz višegodišnjeg plana možda će se morati izmijeniti zbog bolje znanstvene informiranosti ili migracija pridnenih stokova. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova iz višegodišnjeg plana ako znanstveni savjeti ICES-a ili sličnoga neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti predmetnih stokova.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Cilj ovog plana trebao bi biti ostvarivanje ciljeva ZRP-a, i to posebno postizanje i održavanje MSY-ja za ciljane stokove, provedba obveze iskrcavanja za pridnene stokove podložne ograničenjima ulova te promicanje pravednog životnog standarda stanovništva koje ovisi o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. U planu bi se trebao primjenjivati pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. (u skladu s Direktivom 2008/56/EZ), te ciljevima Direktive 2009/147/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. Planom bi se trebale utvrditi i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u Unijinim zapadnim vodama za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(14)  Cilj ovog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, i to posebno postizanje i održavanje razine stokova obuhvaćenih ovom Uredbom iznad razine koja omogućuje najviši održivi prinos, provedba obveze iskrcavanja za pridnene stokove podložne ograničenjima ulova te promicanje pravednog životnog standarda stanovništva koje ovisi o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. U planu bi se trebao primjenjivati pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. (u skladu s Direktivom 2008/56/EZ), te ciljevima Direktive 2009/147/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. Planom bi se trebale utvrditi i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u zapadnim vodama Unije za vrste ulovljene pridnenim ribolovom na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Ciljanu stopu ribolovne smrtnosti (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-a trebalo bi utvrditi kao raspone vrijednosti koji su u skladu s postizanjem MSY-a (FMSY). Ti rasponi, temeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost s obzirom na promjene znanstvenih savjeta, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i uzelo u obzir karakteristike mješovitog ribolova. Raspone FMSY-ja trebalo bi izračunati Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES), posebno u okviru svojeg periodičnog savjeta o ulovu. Ti se rasponi izvode iz ovog plana kako bi se postiglo smanjenje dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY24. Gornja granica raspona ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod Blim-a iznosi najviše 5 %. Ta je gornja granica u skladu s ICES-ovim „pravilom za izdavanje savjeta” u kojem se navodi da, ako je biomasa stoka u mrijestu ili brojnost u lošem stanju, F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu koja je jednaka najvišoj vrijednosti FMSY-ja pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu ili brojnošću u godini za ukupni dopušteni ulov (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger. ICES primjenjuje ta razmatranja i navedeno pravilo pri izradi znanstvenog savjeta o ribolovnoj smrtnosti i opcijama ulova.
(16)  Ciljanu stopu ribolovne smrtnosti (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-a trebalo bi utvrditi kao raspone vrijednosti koji su u skladu s postizanjem MSY-a (FMSY). Ti rasponi, temeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost s obzirom na promjene znanstvenih savjeta, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i uzelo u obzir karakteristike mješovitog ribolova. Raspone FMSY-ja trebalo bi izračunati, među ostalim, Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES), posebno u okviru svojeg periodičnog savjeta o ulovu. Ti se rasponi izvode iz ovog plana kako bi se postiglo smanjenje dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY24. Gornja granica raspona ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod Blim-a iznosi najviše 5 %. Ta je gornja granica u skladu s ICES-ovim „pravilom za izdavanje savjeta” u kojem se navodi da, ako je biomasa stoka u mrijestu ili brojnost u lošem stanju, F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu koja je jednaka najvišoj vrijednosti FMSY-ja pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu ili brojnošću u godini za ukupni dopušteni ulov (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger. ICES primjenjuje ta razmatranja i navedeno pravilo pri izradi znanstvenog savjeta o ribolovnoj smrtnosti i opcijama ulova.
___________
___________
24 Zahtjev EU-a ICES-u da osigura raspone FMSY-ja za odabrane stokove na potpodručjima ICES-a od 5 do 10.
24 Zahtjev EU-a ICES-u da osigura raspone FMSY-ja za odabrane stokove na potpodručjima ICES-a od 5 do 10.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Kako bi se postigli ciljevi određeni u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, primjereno je utvrditi ciljanu ribolovnu smrtnost (F) kao onu koja ne prelazi stopu iskorištavanja najvišeg održivog prinosa. Tu bi stopu trebalo postići što prije, i to na uzastopnoj, postupnoj osnovi najkasnije do 2020. za sve stokove na koje se odnosi Uredba.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Ukupni dopušteni ulovi (TAC-ovi) za škampa u zapadnim vodama trebali bi se moći odrediti kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statistički pravokutnik izvan funkcionalnih jedinica u okviru tog područja TAC-a. Međutim, to ne isključuje donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.
(20)  Ukupni dopušteni ulovi (TAC-ovi) za stok škampa u zapadnim vodama trebali bi se moći odrediti kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statistički pravokutnik izvan funkcionalnih jedinica u području utvrđenom za taj stok. Međutim, to ne isključuje donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21.a)  Stoga sada treba utvrditi određene zabrane ribolova lubina i kolje, posebno radi zaštite matičnih jata tih vrsta u vrijeme razmnožavanja. Da bi zaštitile opadajuće razine stoka lubina i kolje, države članice trebaju uspostaviti primjerene komercijalne i rekreacijske mjere oporavka utvrđene najboljim dostupnim znanstvenim dokazima.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Ako Vijeće uzima u obzir velik utjecaj rekreacijskog ribolova u okviru ribolovnih mogućnosti za određeni stok, trebalo bi moći odrediti TAC za ulove ostvarene komercijalnim ribolovom kojim se uzima u obzir količina ulova ostvarenih rekreacijskim ribolovom i/ili donijeti druge mjere kojima se ograničava rekreacijski ribolov kao što su količinska ograničenja i razdoblja zabrane ribolova.
(22)  Ako smrtnost zbog rekreacijskog ribolova ima znatan učinak na stok kojim se upravlja na temelju MSY-ja, Vijeće bi trebalo moći utvrditi individualne i nediskriminatorne ribolovne mogućnosti za rekreativni ribolov. Takvim individualnim mogućnostima rekreacijskog ribolova trebala bi se obuhvatiti razdoblja koja ne smiju biti kraća od jednog mjeseca, s obzirom na prakse i ulov u sklopu rekreacijskog ribolova. Također je potrebno da se rekreativni ulov određenih vrsta visoke komercijalne vrijednosti obilježava odstranjivanjem dijela repne peraje, kako bi se ograničile mogućnosti za nezakonito korištenje takvog ulova u kanalima trgovine ribom.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u planu bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja utvrđene u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(23)  Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te kako bi se negativni utjecaji na ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru, u planu bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja, posebice za postupno izbjegavanje i eliminiranje odbačenih ulova te za svođenje negativnih učinaka na ekosustav na najmanju moguću mjeru, uzimajući u obzir najbolje raspoložive znanstvene savjete utvrđene, prema potrebi, u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Također bi trebalo pojasniti da se obveza iskrcavanja ne primjenjuje na rekreacijski ribolov. U nedostatku zajedničkih preporuka, Komisija može donijeti delegirane akte.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23.a)   Da bi se zaštitile osjetljive vrste i staništa, posebice vrste i staništa koji su kritično ugroženi i koji su pod utjecajem ribolovnog pritiska, planom treba utvrditi mjere upravljanja za predmetna ribarstva, uključujući izmjenu alata plovila, izmjenu aktivnosti plovila i izmjene samog plovila. U planu bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja utvrđene u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Komisija bi trebala moći donijeti provedbene akte kojima se propisuje analiza morskog bazena te format i raspored podnošenja i odobrenja mjera upravljanja.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.a (nova)
(24.a)  Komisija bi trebala svake godine podnijeti izvješće Europskom parlamentu o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima upotrijebljenim za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti ili primjenu zaštitnih mjera od strane Vijeća te unaprijed obavijestiti Parlament o situacijama u kojima znanstveni savjet može dovesti do velikih varijacija u utvrđivanju ribolovnih mogućnosti.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Kako bi se ova Uredba pravodobno i na razmjeran način prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se osigurala fleksibilnost i omogućio razvoj određenih mjera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dopunom ove Uredbe u pogledu korektivnih mjera i provedbe obveze iskrcavanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.25 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(26)  Kako bi se ova Uredba pravodobno i na razmjeran način prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se osigurala fleksibilnost i omogućio razvoj određenih mjera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dopunom ove Uredbe u pogledu korektivnih mjera i provedbe obveze iskrcavanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja s predmetnim savjetodavnim vijećima, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.25 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
_________________
_________________
25 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
25 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Primjenom dinamičnog upućivanja na raspone FMSY-ja i referentne točke za očuvanje jamči se ažuriranost tih parametara, ključnih za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, a Vijeću se omogućuje da uvijek upotrijebi najbolje raspoložive znanstvene savjete. Nadalje, pristup dinamičnog upućivanja na najbolji raspoloživi znanstveni savjet trebalo bi primijeniti i na upravljanje stokovima u Baltičkome moru. U tom kontekstu „najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” odnose se na javno dostupne znanstvene savjete koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili revidiralo nezavisno znanstveno tijelo koje je priznala Europska unija ili je priznato na međunarodnoj razini. Uredbu (EU) 2016/113927 trebalo bi stoga izmijeniti.
(28)  Primjenom dinamičnog upućivanja na raspone FMSY-ja i referentne točke za očuvanje jamči se ažuriranost tih parametara, ključnih za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, a Vijeću se omogućuje da uvijek upotrijebi najbolje raspoložive znanstvene savjete. Nadalje, pristup dinamičnog upućivanja na najbolji raspoloživi znanstveni savjet trebalo bi primijeniti i na upravljanje stokovima u Baltičkome moru. Komisija bi također trebala svake godine podnositi izvješće Europskom parlamentu o najboljim upotrijebljenim raspoloživim znanstvenim savjetima te unaprijed obavijestiti Parlament o situacijama u kojima znanstveni savjet može dovesti do velikih varijacija u utvrđivanju ribolovnih mogućnosti. U tom kontekstu „najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” odnose se na javno dostupne znanstvene savjete koje su stručno revidirali Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ili druga odgovarajuća znanstvena tijela, kao što je Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES). Temelje se na najnovijim raspoloživim znanstvenim podacima i metodama i zadovoljavaju zahtjeve iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
_________________
27 Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (SL L 191, 15.7.2016., str. 1.).
Amandman 24
Proposal for a Regulation
Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji plan („plan”) za sljedeće pridnene stokove, uključujući dubokomorske stokove, u zapadnim vodama, uključujući ribarstvo koje iskorištava te stokove, i, ako su ti stokovi prošireni izvan zapadnih voda, u njima susjednim vodama:
1.  Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji plan („plan”) za niže navedene pridnene stokove, uključujući dubokomorske stokove, u zapadnim vodama, i, ako su ti stokovi prošireni izvan zapadnih voda, u njima susjednim vodama koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja, te za ribarstvo koje iskorištava te stokove:
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
(4)  lubin (Dicentrarchus labrax) u zonama 4b, 4c, 7a i 7d – h;
(4)  lubin (Dicentrarchus labrax) u zonama 4b, 4c, 7a – b, 7d – h i 7j te u potpodručju 8 i zoni 9a;
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − podstavak 1. − točka 23. – alineja 1.
–  u južnom dijelu Biskajskog zaljeva (funkcionalna jedinica 25);
–  u Biskajskom zaljevu (funkcionalne jedinice 23-24);
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − podstavak 1. − točka 24. – alineja 1.
–  zapadno od Galicije (funkcionalne jedinice 26 – 27);
–  zapadno od Galicije (funkcionalna jedinica 26);
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − podstavak 1. − točka 24. – alineja 2.
–   u iberskim vodama (funkcionalne jedinice 28 – 29);
Briše se.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − podstavak 1. − točka 24. – alineja 2.a (nova)
–  sjever Portugala (funkcionalna jedinica 27)
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − podstavak 1. − točka 24. – alineja 2.b (nova)
–  u vodama Portugala (jug Portugala i Algarve) (funkcionalne jedinice 28-29)
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 2.
Ako znanstveni savjet pokaže da je došlo do promjene u geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenih u prvom podstavku ovog stavka, Komisija u skladu s člankom 15. može donijeti delegirane akte o izmjeni ove Uredbe prilagodbom prethodno navedenih područja kako bi se uzela u obzir ta promjena. Područja stokova takvim se izmjenama ne smiju proširiti izvan voda Unije na potpodručjima od 4 do 10 te u zonama CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0.
Ako najbolji raspoloživ znanstveni savjet, osobito savjet Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), pokaže da je došlo do promjene u geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenih u prvom podstavku ovog stavka, Komisija u skladu s člankom 15. može donijeti delegirane akte o izmjeni ove Uredbe prilagodbom prethodno navedenih područja kako bi se uzela u obzir ta promjena. Područja stokova takvim se izmjenama ne smiju proširiti izvan voda Unije na potpodručjima od 4 do 10 te u zonama CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.
2.  Ako Komisija na temelju znanstvenih savjeta ustvrdi da je popis stokova iz prvog podstavka stavka 1. potrebno izmijeniti, ona može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.
2.  Ako na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta smatra da je popis stokova iz stavka 1. podstavka 1. potrebno izmijeniti, Komisija može podnijeti prijedlog izmjene tog popisa.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3.
3.  Na susjedne vode obuhvaćene stavkom 1. ovog članka primjenjuju se samo članci 4. i 6. i mjere povezane s ribolovnim mogućnostima iz članka 7. ove Uredbe.
3.  Na susjedne vode obuhvaćene stavkom 1. ovog članka primjenjuju se samo članci 4. i 6., mjere povezane s ribolovnim mogućnostima iz članka 7. te članka 9. stavka 3.a i članka 9.a ove Uredbe.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 4.
4.  Ova Uredba primjenjuje se i na usputni ulov ulovljen u zapadnim vodama u lovu stokova navedenih u stavku 1. Međutim, ako su rasponi FMSY-ja i zaštitne mjere koje se odnose na biomasu za te stokove utvrđeni drugim pravnim aktima Unije o utvrđivanju višegodišnjih planova, primjenjuju se ti se rasponi i zaštitne mjere.
4.  Ova Uredba primjenjuje se i na usputni ulov ulovljen u zapadnim vodama u lovu na pridnene stokove navedene u stavku 1. te se njome osigurava da se iskorištavanjem svih živih morskih bioloških resursa obnavljaju populacije ulovljenih vrsta i da se održavaju iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos, u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 4.a (novi)
4.a   U ovoj se Uredbi također detaljno utvrđuju pojedinosti za provedbu mjera za svođenje učinka ribolova na morski okoliš na najmanju mjeru, posebice kad je riječ o povremenom ulovu zaštićenih vrsta, u zapadnim vodama Unije za sve ribarstvo u tim vodama. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju analiza morskog bazena te format i raspored podnošenja i odobrenja mjera upravljanja.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 5.
5.  Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u Unijinim zapadnim vodama za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
5.  Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u zapadnim vodama Unije za stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koje su ulovljene pridnenim ribolovom.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 6.
6.  Ovom se Uredbom propisuju tehničke mjere, kako je utvrđeno u članku 8., primjenjive u zapadnim vodama u pogledu svakog stoka.
6.  Ovom se Uredbom propisuju tehničke mjere za komercijalni i rekreacijski ribolov, kako je utvrđeno u članku 8., primjenjive u zapadnim vodama u pogledu svakog pridnenog stoka.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)  „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;
(2)  „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.
(5)  „najviša vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i trenutačne okolišne uvjete omogućuje dugoročni najviši prinos;
(5)  „FMSY znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja s obzirom na način ribolova i postojeće ekološke uvjete dugoročno omogućuje najviši prinos;
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 8.
(8)  „Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;
(8)  „Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 9.
(9)  „MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu, ili za brojnost u slučaju škampa, navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno znanstvenom savjetu ICES-a, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY.
(9)  „MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu, ili za brojnost u slučaju škampa, navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno znanstvenom savjetu ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 9.a (nova)
(9.a)  „Najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” odnose se na javno dostupne znanstvene savjete potkrijepljene najnovijim znanstvenim podacima i metodama, koje je ili izdalo ili stručno revidiralo neovisno međunarodno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili na međunarodnoj razini, kao što su Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ili Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES), i koje ispunjava zahtjeve iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  Planom se pridonosi postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.
1.  Planom se pridonosi postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY. Uz rad na postizanju ekološke održivosti, planom treba upravljati na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i kojim se doprinosi dostupnosti zaliha hrane.
Stopa iskorištavanja koja osigurava najviši održivi prinos za sve će se stokove postupno postići najkasnije do 2020. te će se od tog se trenutka nadalje održati.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.
2.  Planom se pridonosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se, koliko god je to moguće, neželjeni ulov izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje podliježu ograničenju ulova i na koje se primjenjuje ova Uredba.
2.  Planom se pridonosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se, koliko god je to moguće, među ostalim i upotrebom inovativnih selektivnih ribolovnih alata i tehnika, neželjeni ulov izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje podliježu ograničenju ulova i na koje se primjenjuje ova Uredba.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.
3.  U ovom planu primjenjuje se pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Plan je u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ te ciljevima iz članaka 4. i 5. Direktive 2009/147/EZ i članaka 6. i 12. Direktive Vijeća 92/43/EEZ.
3.  U ovom planu primjenjuje se pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se na najmanju mjeru sveli, a po mogućnosti i eliminirali negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav, te kako bi se zajamčilo da ribari nastave ribariti na održiv i selektivan način. To se posebice odnosi na osjetljiva staništa i zaštićene vrste, uključujući morske sisavce, morske reptile, morske ptice, podmorske planine, dubokomorske grebene i koraljne vrtove ili kolonije spužvi. Plan je u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ te ciljevima Direktive 2009/147/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 4. – točka b
(b)  pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribolov ima u njihovu ispunjavanju.
(b)  osigurati smanjenje negativnih učinaka ribolova na morski okoliš, posebice u vezi s osjetljivim staništima i zaštićenim vrstama, uključujući morske sisavce i morske ptice.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 5.
5.  Mjere iz ovog plana poduzimaju se u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Ako su dostupni podaci nedovoljni, održava se usporediva razina očuvanja relevantnih stokova.
5.  Mjere iz ovog plana poduzimaju se u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Najbolje raspoložive znanstvene savjete stručno revidiraju pouzdana i odgovarajuća znanstvena tijela kao što su Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) ili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Oni moraju biti javno dostupni najkasnije kada Komisija predloži te mjere. Ako su dostupni podaci nedovoljni, održava se usporediva razina očuvanja relevantnih stokova.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a.
2.  Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5. – točka a
(a)  ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova;
(a)  ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova i/ili ribolova na više vrsta, osobito radi smanjenja socioekonomskih ograničenja u pogledu ribarstva;
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5. – točka c
(c)  kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %.
(c)  kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %, osim u slučajevima u kojima se olakšavaju situacije ograničavanja ribolova ili situacije koje onemogućavaju ili u velikoj mjeri utječu na aktivnost određenih flota.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 6.a (novi)
6.a   Kako bi se spriječilo da kratkoročno upravljanje naruši provedbu višegodišnjeg upravljanja i kako bi se pogodovalo sudjelovanju dionika u donošenju odluka, moguće je u okviru ove Uredbe odobriti pravila o iskorištavanju posredstvom regionalizacije.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Ako odgovarajući znanstveni podaci nisu na raspolaganju, tim stokovima upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
2.  Ako odgovarajući znanstveni podaci nisu na raspolaganju, tim stokovima upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te treba osigurati stupanj očuvanja koji je barem usporediv s MSY-om, kako je utvrđeno u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 3.
3.  U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pri upravljanju mješovitim ribolovom s obzirom na stokove iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe uzimaju se u obzir poteškoće koje podrazumijeva istovremeni ribolov svih stokova uz najviši održivi prinos, osobito u slučajevima u kojima to dovodi do prerane zabrane ribolova.
3.  U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pri upravljanju mješovitim ribolovom i ribolovom na više vrsta s obzirom na stokove iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe uzimaju se u obzir poteškoće koje podrazumijeva istovremeni ribolov svih stokova uz najviši održivi prinos, osobito u slučajevima u kojima to dovodi do prerane zabrane ribolova.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – uvodni dio
Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:
Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato u skladu s definicijom najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.
1.  Ako znanstveni savjet pokaže da je za određenu godinu biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti MSY Btrigger, donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad od onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5. ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnošću koja je smanjena ispod višeg raspona FMSY-ja uzimajući u obzir smanjenje biomase.
1.  Ako znanstveni savjet pokaže da je za određenu godinu biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji pridneni stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti MSY Btrigger, donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad od onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5. ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnošću koja je smanjena ispod višeg raspona FMSY-ja uzimajući u obzir smanjenje biomase.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti Blim, donose se daljnje korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, te korektivne mjere mogu uključivati, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok ili funkcionalnu jedinicu i primjereno smanjenje ribolovnih mogućnosti.
2.  Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji pridneni stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti Blim, donose se daljnje korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, te korektivne mjere mogu uključivati, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok ili funkcionalnu jedinicu i primjereno smanjenje ribolovnih mogućnosti.
A
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe u pogledu sljedećih tehničkih mjera:
1.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnim vodama u pogledu sljedećih tehničkih mjera:
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka a
(a)  specifikacija karakteristika ribolovnog alata i pravila kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjen ulov ili na najmanju moguću mjeru sveo negativan utjecaj na ekosustav;
(a)  specifikacija karakteristika ribolovnog alata i pravila kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjen ulov, posebice juvenilnih organizama, ili na najmanju moguću mjeru sveo negativan utjecaj na ekosustav;
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Mjerama iz stavka 1. ovog članka pridonosi se postizanju ciljeva iz članka 3.
2.  Mjerama iz stavka 1. ovog članka pridonosi se postizanju ciljeva iz članka 3. te se one mogu primjenjivati i na komercijalni i na rekreacijski ribolov.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 8.a (novi)
Članak 8.a
Prostorne i vremenske zabrane ribolova lubina
1.  Komercijalni i rekreativni ribolov lubina zabranjen je u zapadnim vodama i u zonama ICES-a 4b i 4c od 1. veljače do 30. travnja. Zabranjeno je zadržavanje na plovilu, premještanje, prekrcavanje i iskrcavanje lubina ulovljenog u tim područjima, kao i čuvanje lubina ulovljenog s obale.
2.  Ribarskim plovilima Unije također se zabranjuje lov lubina u zonama ICES-a 7.b, 7.c, 7.j i 7.k te u vodama u zonama ICES-a 7.a i 7.g koje su više od dvanaest nautičkih milja od polazne crte pod suverenitetom Ujedinjene Kraljevine. Ribarskim plovilima Unije zabranjuje se zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, premještanje ili iskrcavanje lubina ulovljenog u tim područjima.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
3.  Ne dovodeći u pitanje članak 7., ukupni dopušteni ulov za stokove škampa u zapadnim vodama može biti zbroj ograničenja ulova za funkcionalne jedinice i statističke pravokutnike izvan funkcionalnih jedinica.
3.  Ne dovodeći u pitanje članak 7., ukupni dopušteni ulov za određeni stok škampa u zapadnim vodama može biti zbroj ograničenja ulova za funkcionalne jedinice i statističke pravokutnike izvan funkcionalnih jedinica područja utvrđenog za taj stok.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 4.
4.  Ako znanstveni savjet pokaže da rekreacijski ribolov ima znatan utjecaj na ribolovnu smrtnost određenog stoka, Vijeće ga uzima u obzir i pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti može ograničiti rekreacijski ribolov kako bi se izbjeglo prekoračenje ukupne ciljane ribolovne smrtnosti.
Briše se.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 9.a (novi)
Članak 9.a
Rekreacijski ribolov
1.  Države članice uzimaju u obzir smrtnost zbog rekreacijskog ribolova pri raspodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im na raspolaganju i koje su navedene u članku 16. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kako bi se izbjeglo prekoračenje ukupne ciljane ribolovne smrtnosti.
Ako znanstveni savjet pokaže da rekreacijski ribolov ima znatan utjecaj na ribolovnu smrtnost nekog stoka navedenog u članku 1. stavku 1. ove Uredbe, Vijeće može utvrditi individualne i nediskriminatorne ribolovne mogućnosti za rekreativni ribolov.
2.  Vijeće utvrđuje ribolovne mogućnosti za rekreacijski ribolov na temelju transparentnih i objektivnih kriterija, uključujući i one ekološke, socijalne i ekonomske prirode. Kriteriji koji se koriste mogu uključivati utjecaj dane vrste ribolova na okoliš, društvenu važnost te aktivnosti i njezin doprinos gospodarstvu obalnih područja.
3.  Države članice poduzimaju potrebne i razmjerne mjere za praćenje i prikupljanje podataka radi pouzdane procjene stvarnih razina ulova iz stavka 1.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 9.b (novi)
Članak 9.b
Označavanje ulova ostvarenog rekreacijskim ribolovom
1.  Ako rekreativni ribar zadrži primjerke lubina, bakalara, kolje i lista ulovljene u područjima odgovarajućih ribljih stokova iz članka 1. stavka 1., ti se primjerci označavaju.
2.  Oznaka se sastoji od uklanjanja donjeg ili gornjeg dijela repne peraje, tako da se ne spriječi mjerenje veličine ribe.
3.  Takvo označavanje provodi se odmah nakon ulova i usmrćivanja ribe, bilo na obali bilo na plovilu, kad se rekreacijski ribolov vrši s plovila. S druge strane, ne označavaju se primjerci koji se drže živima i u dobrom stanju u bazenima na plovilu za rekreacijski ribolov i koje se kasnije pušta na slobodu.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
Za sve stokove vrsta u zapadnim vodama na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem pojedinosti o toj obvezi kako je predviđeno u točkama od (a) do (e) članka 15. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Za sve pridnene stokove vrsta u zapadnim vodama na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i za povremene ulove pelagičnih vrsta u okviru ribarstva koje iskorištava stokove iz članka 1. stavka 1. na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem pojedinosti o toj obvezi kako je predviđeno u točkama od (a) do (e) članka 15. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.a (novi)
Obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ne primjenjuje se na rekreacijski ribolov, među ostalim ni u slučajevima kada Vijeće utvrđuje individualne ribolovne mogućnosti u skladu s člankom 9.a ove Uredbe.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Artizanalni i obalni ribolov u najudaljenijim regijama
U ovoj se Uredbi moraju uzeti u obzir ograničenja povezana s veličinom artizanalnih plovila i plovila za obalni ribolov koja se upotrebljavaju u najudaljenijim regijama. U skladu s time, iskrcavanje usputnog ulova dopušta se ako se njime ne pogoršava učinak na biomasu stoka u mrijestu.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.
1.  Za svaku zonu ICES-a iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 za plovila koja plove pod njezinom zastavom i obavljaju ribolovne aktivnosti na tom području. U tim odobrenjima za ribolov države članice mogu ograničiti i ukupni kapacitet izražen u kW tih plovila koja upotrebljavaju poseban alat.
1.  Za zone ICES-a iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 za plovila koja plove pod njezinom zastavom i obavljaju ribolovne aktivnosti na tom području.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.a (novi)
1.a   U odobrenjima za ribolov iz stavka 1. države članice mogu također ograničiti ukupni kapacitet plovila iz tog stavka koja upotrebljavaju poseban alat.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.b (novi)
1.b  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi ograničavanja ukupnog kapaciteta flota predmetnih država članica kako bi se olakšalo postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
1.  Članak 18. stavci od 1. od 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka 8. i 10. ove Uredbe.
1.  Članak18. stavci od 1. do 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka 8., 10. i 11.b ove Uredbe.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes u sjeverozapadnim vodama i države članice koje imaju izravan upravljački interes u jugozapadnim vodama mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i zatim dvanaest mjeseci nakon svakog dostavljanja evaluacije plana u skladu s člankom 14. Države članice takve preporuke mogu podnijeti i kad to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju nagle promjene stanja u vezi s bilo kojim stokom na koji se primjenjuje ova Uredba. Zajedničke preporuke za mjere koje se odnose na određenu kalendarsku godinu podnose se najkasnije 1. srpnja prethodne godine.
2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes u sjeverozapadnim vodama i države članice koje imaju izravan upravljački interes u jugozapadnim vodama mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i zatim dvanaest mjeseci nakon svakog dostavljanja evaluacije plana u skladu s člankom 14. Države članice mogu podnijeti i dodatne preporuke kad to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju promjene stanja u vezi s bilo kojim stokom na koji se primjenjuje ova Uredba te kako bi utvrdile plan koji obuhvaća mjere primjene pristupa upravljanju ribarstvom u zapadnim vodama koji se temelji na ekosustavu. Zajedničke preporuke za mjere koje se odnose na određenu kalendarsku godinu podnose se najkasnije 1. srpnja prethodne godine ili čim prije kad se takvim zajedničkim preporukama žele rješavati hitne situacije utvrđene najnovijim znanstvenim savjetima.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.a (novi)
2.a  Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavke 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija može također donijeti delegirane akte ako ne postoji zajednička preporuka na koju se upućuje u tim stavcima.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 13.a (novi)
Članak 13.a
Praćenje i prethodno obavještavanje o promjenama znanstvenog savjeta
1.  Svake godine do 1. travnja, Komisija izvješćuje Europski parlament o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima koji su poslužili kao temelj za odluke Vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u skladu s ovom Uredbom između 1. veljače prethodne godine i 31. siječnja tekuće godine.
Za sve dotične riblje vrste i stokove, u njemu se navode ribolovne mogućnosti koje je odredilo Vijeće u skladu s člancima 4. i 5. i, prema potrebi, člankom 7. ove Uredbe, kao i odgovarajuće vrijednosti izražene u ribolovnoj smrtnosti. Ti se podaci uspoređuju s referentnim znanstvenim savjetima koji su korišteni za utvrđivanje ribolovne smrtnosti (MSY Flower, FMSY i RMD Fupper i njihove ribolovne mogućnosti), biomase stokova u mrijestu i graničnih referentnih točaka biomase (MSY Btrigger i Blim).
2.  Komisija što je prije moguće, a u svakom slučaju prije donošenja nove odluke Vijeća o određivanju ribolovnih mogućnosti, obavješćuje Europski parlament o situacijama u kojima najnovije vrijednosti FMSY odražavaju promjene ribolovnih mogućnosti koje za više od 20 % odstupaju od ribolovnih mogućnosti koje odgovaraju najvišoj vrijednosti FMSY iz znanstvenog savjeta korištenog za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za tekuće razdoblje. Isto tako, Komisija što je prije moguće, a u svakom slučaju prije donošenja nove odluke Vijeća, obavješćuje Europski parlament o slučajevima u kojima znanstveni savjeti o različitim referentnim točkama za biomasu stokova u mrijestu opravdavaju donošenje zaštitnih mjera u skladu s člankom 7.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 14. – naslov
Evaluacija plana
Evaluacija i provedba plana
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.
2.  Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
2.  Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10., kao i iz članka 11. stavka 1.b, dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10., kao i iz članka 11. stavka 1.b. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 1 stavka 1. te članaka 8. i 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 1 stavka 1. te članaka 8. i 10., kao i članka 11. stavka 1.b, stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)  „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;
(2)  „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 2. – stavak 1. – točka 8.
(8)  „Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;
(8)  „Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 2. – stavak 1. – točka 9.
(9)  „MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu ICES-a, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY;
(9)  „MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno znanstvenom savjetu ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY;
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 4. – stavak 2.
2.  Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a.
2.  Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 4. – stavak 5. – točka c
(c)  kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %.
(c)  kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %, osim u slučajevima u kojima se olakšavaju situacije ograničavanja ribolova ili koje onemogućavaju ili u velikoj mjeri utječu na aktivnost određenih flota.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak 4.a – stavak 1. – uvodni dio
Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:
Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela koje priznaje Unija ili koje je međunarodno priznato treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EU) br. 2016/1139
Članak -15. (novi)
4.a  U poglavlju IX. umeće se sljedeći članak:
,Članak -15.
Praćenje i prethodno obavještavanje o promjenama znanstvenog mišljenja
1.  Svake godine do 1. travnja, Komisija izvješćuje Europski parlament o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima koji su upotrijebljeni kao reference za odluke Vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u skladu s ovom Uredbom između 1. veljače prethodne godine i 31. siječnja tekuće godine.
Za sve dotične riblje vrste i stokove, u njemu se navode ribolovne mogućnosti koje je odredilo Vijeće u skladu s člancima 4. i 5. i, prema potrebi, člankom 7. ove Uredbe, kao i odgovarajuće vrijednosti izražene u ribolovnoj smrtnosti. Ti se podaci uspoređuju s referentnim znanstvenim savjetima koji su korišteni za utvrđivanje ribolovne smrtnosti (MSY Flower, FMSY i RMD Fupper i njihove ribolovne mogućnosti), biomase stokova u mrijestu i graničnih referentnih točaka biomase (MSY Btrigger i Blim).
2.  Komisija što je prije moguće, a u svakom slučaju prije donošenja nove odluke Vijeća o određivanju ribolovnih mogućnosti, obavješćuje Europski parlament o situacijama u kojima najnovije znanstvene vrijednosti FMSY odražavaju promjene ribolovnih mogućnosti koje za više od 20 % odstupaju od ribolovnih mogućnosti koje odgovaraju vrijednosti FMSY iz znanstvenog savjeta korištenog za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za tekuće razdoblje. Isto tako, Komisija što je prije moguće, a u svakom slučaju prije donošenja nove odluke Vijeća, obavješćuje Europski parlament o slučajevima u kojima znanstveni savjeti o različitim referentnim točkama za biomasu stokova u mrijestu opravdavaju donošenje zaštitnih mjera u skladu s člankom 7. ’;

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0310/2018).


Mjesto sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ***I
PDF 138kWORD 48k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 s obzirom na mjesto sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (COM(2017)0734 – C8-0420/2017 – 2017/0326(COD))
P8_TA(2018)0426A8-0153/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2017)0734),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0420/2017),

–  uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao i Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o boljoj izradi zakonodavstva, u kojima se ističe važnost lojalne i transparentne suradnje tijekom cijelog zakonodavnog ciklusa i ravnopravnost obaju suzakonodavaca;

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama,

–  uzimajući u obzir postupak kojim se donosi odluka o premještanju Europske agencije za lijekove i Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, EBA) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, kako je potvrđeno na marginama sastanka Europskog vijeća (u sastavu iz članka 50. UEU-a) održanog 22. lipnja 2017.;

–  nakon savjetovanja s Europskom središnjom bankom,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. listopada 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za proračune i Odbora za ustavna pitanja (A8-0153/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

3.   poziva na hitnu reviziju Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012. kako bi se u potpunosti uzela u obzir uloga Europskog parlamenta u postupku donošenja odluka o lokaciji agencija s obzirom na ovlasti koje on kao suzakonodavac ima u okviru redovnog zakonodavnog postupka i stoga poziva da se Parlament u većoj mjeri uključi u postupak donošenja odluka;

4.  podsjeća na kriterije koje je definirala Komisija i koje su podržali šefovi država ili vlada zemalja EU27 na sastanku Europskog vijeća (u sastavu iz članka 50. UEU-a) održanom 22. lipnja 2017. za preseljenje agencija Unije iz Londona u okviru povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, a to su: i. jamstvo da agencija može biti ustrojena na novoj lokaciji i da može započeti s radom na datum povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, ii. dostupnost lokacije, iii. postojanje primjerenih obrazovnih ustanova za djecu osoblja agencije; iv. odgovarajući pristup tržištu rada, socijalnoj sigurnosti i zdravstvenoj zaštiti za djecu i supružnike; v. kontinuitet poslovanja i vi. zemljopisna zastupljenost;

5.  žali zbog toga što Parlament nije bio uključen u definiranje i ponderiranje kriterija za odabir lokacije sjedišta EBA-e usprkos ovlastima Parlamenta, prema kojima su Parlament i Vijeće ravnopravni suzakonodavci u pogledu Uredbe (EU) br. 1093/2010(2) o osnivanju EBA-e i utvrđivanja lokacije sjedišta EBA-e;

6.  podsjeća na to da je odluka iz 2010. o lokaciji sjedišta EBA-e, zajedno s odlukom o lokaciji sjedišta Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom nakon punopravnog postupka trijaloga; primjećuje da je o sjedištu agencije koja je na jednak način zahvaćena preseljenjem iz Londona odlučeno zajedničkim sporazumom između predstavnika vlada država članica na sastanku na razini šefova država ili vlada; skreće pozornost na činjenicu da je Vijeće (u sastavu iz članka 50. UEU-a) odabralo novo sjedište EBA-e na temelju Zajedničke izjave od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama koja je niže u pravnom poretku u odnosu na Uredbu (EU) br. 1093/2010;

7.  žali zbog nedostatka transparentnosti i odgovornosti u postupku glasovanja koji je Vijeće provelo 20. studenoga 2017., prepustivši konačne odluke ždrijebu; skreće pozornost na činjenicu da se agencije trenutno djelomično financiraju iz proračuna Unije i da bi i preseljenje moglo djelomično biti na trošak proračuna Unije, što je podložno tekućim pregovorima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine; ističe stoga potrebu za demokratskom odgovornošću, kao i za transparentnim i razumljivim postupkom donošenja odluka u interesu europske javnosti; zahtijeva dodatne informacije o ponderu kriterija koje primjenjuje Vijeće u postupku odabira lokacije sjedišta EBA-e;

8.  smatra da bi Parlament trebao biti sustavno i ravnopravno s Komisijom i Vijećem uključen u definiranje i ponderiranje kriterija za odabir lokacije sjedišta svih tijela i agencija Unije; traži od Komisije i Vijeća da pokrenu reviziju Zajedničke izjave od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama kako bi se zajamčilo veće sudjelovanje Parlamenta, posebno poštujući pritom njegove ovlasti suodlučivanja;

9.  ističe različite zadaće i područja nadležnosti europskih nadzornih tijela EBA, EIOPA i ESMA; podsjeća na svjesnu odluku suzakonodavaca da uspostave tri tijela sa zasebnim zadaćama i područjima nadležnosti, jedno za bankarstvo, drugo za vrijednosne papire i treće za osiguranja i mirovine; traži da se to razdvajanje i dalje odražava u regulatornim i nadzornim nadležnostima i upravljanju, glavnoj organizaciji i glavnom financiranju njihovih aktivnosti neovisno o njihovoj lokaciji, omogućujući pritom, kad je to primjenjivo, dijeljenje usluga administrativne podrške i usluga upravljanja objektima koje nisu povezane s glavnim aktivnostima te traži od Komisije i Vijeća da zaštite trenutni ustroj tih triju tijela tijekom i nakon seljenja EBA-e; traži da ga Komisija o tome redovito obavještava, osobito tijekom tekućeg zakonodavnog postupka o reviziji europskih nadzornih tijela (COM(2017)0536); podsjeća na to da je članak 7. Uredbe (EU) br. 1093/2010 dio zakonodavnog postupka u sklopu revizije europskih nadzornih tijela (COM(2017)0536);

10.  naglašava da sve u vezi sa selidbom i novim prostorijama treba biti organizirano i spremno do trenutka kada povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije stupi na snagu;

11.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

12.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 u pogledu mjesta sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo

P8_TC1-COD(2017)0326


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1717)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Vijeća u vezi s EBA-om i EMA-om

Podsjećajući na predanost Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije iskrenoj i transparentnoj suradnji i uzimajući u obzir postupak koji se slijedio u pogledu premještanja EMA-e i EBA-e te koji je bio specifičan za navedenu situaciju i nije činio presedan za lokaciju agencija u budućnosti,

Podsjećajući na Ugovore Vijeće prepoznaje vrijednost pojačane razmjene informacija od početnih stadija budućih postupaka u vezi s lokacijom agencija.

Tom ranom razmjenom informacija trima institucijama olakšalo bi se ostvarivanje prava iz Ugovora povezanim postupcima.

Vijeće prima na znanje zahtjev Europskog parlamenta za što skoriju reviziju Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa o decentraliziranim agencijama iz 2012. Poziva Komisiju da, kao prvi korak, do travnja 2019. izradi dubinsku analizu provedbe Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa s obzirom na lokaciju decentraliziranih agencija. Ta bi analiza poslužila kao osnova za procjenu daljnjih koraka u vezi s provedbom te revizije.

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 72.
(2) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).


Mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove ***I
PDF 136kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 s obzirom na mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove (COM(2017)0735 – C8-0421/2017 – 2017/0328(COD))
P8_TA(2018)0427A8-0063/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2017)0735),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 168. stavak 4.c Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0421/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. listopada 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0063/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(1);

2.  odbacuje Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012. i Zajednički pristup koji joj je priložen te poziva na uključenje Europskog parlamenta u većoj mjeri u postupak donošenja odluka o lokaciji i preseljenju agencija i tijela s obzirom na ovlasti koje kao suzakonodavac ima u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

3.  prihvaća svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  prima na znanje izjavu Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

5.  žali zbog toga što Europski parlament, a u konačnici i predstavnici građana Unije, nisu bili u potpunosti uključeni u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove (EMA), koje je na kraju izabrano ždrijebom, usprkos tome što se radilo o važnoj odluci; odluke o lokaciji sjedišta tijela i agencija potrebno je donositi, i po zakonskim propisima, u redovnom zakonodavnom postupku, uz potpuno poštovanje ovlasti Parlamenta, pri čemu su Europski parlament i Vijeće ravnopravni suzakonodavci;

6.  žali zbog odluke Vijeća koja dovodi do produbljivanja geografske nerazmjernosti, pri čemu se samo devet od 37 decentraliziranih agencija EU-a nalazi u novim državama članicama, što je u suprotnosti sa zaključcima Europskog vijeća 5381/04 i 11018/1/08, u kojima se prednost daje novim državama članicama;

7.  poziva proračunska tijela i Komisiju da zajamče da će troškove vezane za promjenu sjedišta Agencije u potpunosti pokriti aktualna zemlja domaćin; ističe da će se neki troškovi preseljenja s trenutačne lokacije možda morati pretfinancirati iz proračuna EU-a prije financijskog dogovora s aktualnom zemljom domaćinom;

8.  poziva proračunska tijela i Komisiju da zajamče da će dodatne troškove dvostrukog preseljenja sjedišta Agencije, prvo na privremenu lokaciju, a potom u zgradu Vivaldi, u potpunosti pokriti nizozemska vlada i da to neće negativno utjecati na opći proračun Unije;

9.  poziva proračunska tijela i Komisiju da učine sve što je potrebno kako dvostruko preseljenje ne bi ugrozilo uobičajene operativne potrebe Agencije te da zajamče kontinuitet poslovanja i njezino neometano funkcioniranje, bez prekida, nakon ožujka 2019.;

10.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

11.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 u pogledu mjesta sjedišta Europske agencije za lijekove

P8_TC1-COD(2017)0328


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/1718. )

PRILOZI ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog Parlamenta

Europski parlament žali zbog toga što njegova uloga suzakonodavca nije propisno uzeta u obzir te što nije bio uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove.

Europski parlament želi podsjetiti na ovlasti koje ima kao suzakonodavac te inzistira na potpunom poštovanju redovnog zakonodavnog postupka kad je riječ o mjestu tijela i agencija.

Kao jedina neposredno izabrana institucija Unije i predstavnik građana Unije, Parlament je prvi jamac poštovanja demokratskog načela u Uniji.

Europski parlament osuđuje postupak za odabir novog sjedišta, u kojemu su mu de facto oduzete ovlasti s obzirom na to da nije zaista bio uključen u taj proces, a sada se od njega očekuje da samo potvrdi odabir novog mjesta u redovnom zakonodavnom postupku.

Europski parlament podsjeća da Zajednički pristup, priložen Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 2012. godine, nije pravno obvezujući, kao što je potvrđeno u samoj Izjavi te da je dogovoren ne dovodeći u pitanje zakonodavne ovlasti institucija.

Stoga Europski parlament inzistira na tome da se postupak za odabir novog sjedišta revidira te da se u budućnosti više ne koristi u ovom obliku.

Konačno, Europski parlament želi isto tako podsjetiti da su se u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(2) tri institucije obvezale na iskrenu i transparentnu suradnju te podsjeća na jednakost obaju suzakonodavaca, kako je utvrđeno Ugovorima.

Izjava Vijeća u vezi s EBA-om i EMA-om

Podsjećajući na obvezu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o iskrenoj i transparentnoj suradnji i uzimajući u obzir postupak koji se slijedio u pogledu premještanja EMA-e i EBA-e te koji je bio specifičan za navedenu situaciju i nije činio presedan za lokaciju agencija u budućnosti,

Podsjećajući na Ugovore Vijeće prepoznaje vrijednost pojačane razmjene informacija od početnih stadija budućih postupaka u vezi s mjestom agencija.

Tom ranom razmjenom informacija trima institucijama olakšalo bi se ostvarivanje prava iz Ugovora povezanim postupcima.

Vijeće prima na znanje zahtjev Europskog parlamenta za što skoriju reviziju Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa o decentraliziranim agencijama iz 2012. Poziva Komisiju da, kao prvi korak, do travnja 2019. podnese dubinsku analizu provedbe Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa s obzirom na mjesto decentraliziranih agencija. Ta bi analiza poslužila kao osnova za procjenu daljnjih koraka u vezi s provedbom te revizije.

(1) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 15. ožujka 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0086).
(2) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.


Porast neofašističkog nasilja u Europi
PDF 142kWORD 57k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o porastu neofašističkog nasilja u Europi (2018/2869(RSP))
P8_TA(2018)0428RC-B8-0481/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije od 9. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 71/179 od 19. prosinca 2016. o „Suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potpiruju suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije”,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njegov članak 14. i Protokol br. 12,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000.(1) o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (Direktiva o rasnoj jednakosti),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada(4),

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe od 30. rujna 2014. o borbi protiv pojava neonacizma i desničarskog ekstremizma,

–  uzimajući u obzir Kodeks prakse EU-a za borbu protiv dezinformiranja,

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

B.  budući da je izostanak ozbiljnog djelovanja protiv neofašističkih i neonacističkih skupina omogućio pojavu trenutačnog vala ksenofobije u Europi;

C.  budući da otvoreno neofašističke, neonacističke, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču mržnju i nasilje unutar društva, podsjećajući nas na što su bili sposobni u prošlosti;

D.  budući da širenje govora mržnje na internetu često dovodi do porasta nasilja, uključujući i nasilje neofašističkih skupina;

E.  budući da su neofašističke skupine oduzele život tisućama raznih ljudi, kao što su izbjeglice i imigranti, etničke i vjerske manjine, pripadnici skupine LGBTQI, branitelji ljudskih prava, aktivisti, političari i policijski službenici;

F.  budući da neofašističke skupine upotrebljavaju i zloupotrebljavaju naše demokratske instrumente za širenje mržnje i nasilja;

G.  budući da je, prema izvješću Europola, povjerenik EU-a nadležan za sigurnost, Sir Julian King, u svom govoru u okviru događaja održanog 22. ožujka 2017. povodom obilježavanja napada 2016. u Bruxellesu, istaknuo rastuću prijetnju desničarskog nasilnog ekstremizma, napominjući da ne zna niti za jednu državu članicu EU-a koja na neki način nije zahvaćena tom pojavom, te posebno navodeći napade u Norveškoj 2011., ubojstvo britanske parlamentarne zastupnice Jo Cox, te napade na centre za azil i džamije diljem Europe, kako bi upozorio na ono što smatra prijetnjom sigurnosti o kojoj se slabije izvještava; budući da se neofašističke i neonacističke skupine pojavljuju u različitim oblicima; budući da većina tih skupina isključuje određene pojedince ili skupine iz društva; budući da te organizacije često koriste agresivnu retoriku prema manjinskim skupinama i pokušavaju opravdati svoje postupke pozivajući se na načelo slobode govora; budući da pravo na slobodu govora nije apsolutno;

H.  budući da se u članku 30. Opće deklaracije o ljudskih pravima jasno navodi da „ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda”;

I.  budući da se u Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije potvrđuje da njezine države stranke osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili skupine osoba određene boje ili određenog etničkog porijekla;

J.  budući da je promicanje fašizma zabranjeno u nekoliko država članica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;

K.  budući da se 2017., prema izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma u Europskoj uniji (TESAT) iz 2018., broj uhićenja osoba za kaznena djela povezana s krajnjom desnicom udvostručio;

L.  budući da je 22. srpnja 2011. u napadima u Norveškoj ubijeno 77 osoba, a 151 osoba je ranjena;

M.  budući da je 16. lipnja 2016. Jo Cox, zastupnica u Parlamentu Ujedinjene Kraljevine, brutalno ubijena u Birstallu (Ujedinjena Kraljevina);

N.  budući da je, prema izvješću Europola iz 2018. (TESAT), 2017. bilo pet osujećenih, neuspjelih ili izvršenih terorističkih napada u Ujedinjenoj Kraljevini pripisanih pripadnicima krajnje desnice(5);

O.  budući da su nakon antifašističkog skupa u Bariju (Italija) 21. rujna 2018. napadnuti zastupnica u Europskom parlamentu Eleonora Forenza i njezin asistent Antonio Perillo;

P.  budući da je francuska obavještajna služba izrazila zabrinutost zbog sve većeg broja pripadnika vojnih i policijskih snaga koji se pridružuju nasilnim skupinama krajnje desnice(6);

Q.  budući da je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, u svojem izvješću od 15. svibnja 2018.(7) izrazila zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma u Hrvatskoj;

R.  budući da su u Poljskoj, za vrijeme demonstracije u studenom 2017., članovi krajnje desničarskog pokreta ONR (Nacionalni radikalni kamp) postavili slike šest zastupnika u Europskom parlamentu, koji su se zauzeli za toleranciju, vladavinu prava i druge europske vrijednosti, na improvizirana vješala na javnom trgu u južnom gradu Katowicama; budući da je istraga još u tijeku, međutim, nije podignuta optužnica protiv nijednog osumnjičenika, iako se o tom događaju izvještavalo u brojnim medijima, uključujući videosnimke;

S.  budući da su krajnje desničarske organizacije u studenom 2017. obilježile Dan neovisnosti Poljske organiziranjem velike demonstracije u Varšavi na kojoj se okupilo preko 60 000 osoba; budući da su prosvjednici nosili ksenofobne natpise sa sloganima kao što je „bijela Europa bratskih naroda”, uključujući neke na kojima je prikazana „falanga”, fašistički simbol iz 1930-ih;

T.  budući da je u Grčkoj još u tijeku suđenje neonacističkoj stranki Zlatna zora na temelju optužbe da je riječ o zločinačkoj organizaciji, koja je pored drugih kaznenih djela, uključujući pokušaj ubojstva, odgovorna za ubojstvo Pavlosa Fisasa;

U.  budući da je 21. rujna 2018. LGBTIQ aktivist Zak Kostopulos brutalno ubijen u središtu Atene; budući da je jedan od optuženika navodno povezan sa silama krajnje desnice; budući da je potrebno provesti punu istragu kako bi osobe odgovorne za loše postupanje prema njemu i njegovu smrt bile privedene pravdi;

V.  budući da je jedan Talijan osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je ustrijelio i ranio šest afričkih migranata u rasno motiviranom napadu u gradu Macerata u središnjoj Italiji;

W.  budući da je u Chemnitzu sredinom rujna 2018. uhićeno sedam pripadnika skupine krajnje desnice koja redovito uzima zakon u svoje ruke zbog kršenja mira te je protiv njih nedavno podignuta optužnica zbog sumnje da su članovi terorističke organizacije koja se prozvala Revolution Chemnitz; budući da su prema navodima saveznih državnih tužitelja, istražitelji po pregledu interne komunikacije skupine optužbu za kaznena djela pooštrili u kaznena djela terorizma;

X.  budući da je 7. prosinca 2017. u Francuskoj pet članova pokreta Génération Identitaire osuđeno za poticanje na rasnu i vjersku mržnju; budući da su pojedinci povezani sa skupinama krajnje desnice, uključujući Action Française, planirali teroristički napad na nekoliko francuskih političara i džamija tijekom predsjedničkih izbora 2017.; budući da je 24. lipnja 2018. uhićeno 10 članova skupine krajnje desne skupine Action des Forces Opérationnelles (AFO) zbog planiranja niza napada usmjerenih na članove muslimanske zajednice; budući da su 14. rujna 2018. dva bivša skinheada proglašena krivima za ubojstvo mladog studenta i antifašističkog aktivista Clémenta Mérica ubijenog u lipnju 2013.;

Y.  budući da se trenutačno u Španjolskoj vodi istraga protiv 12 članova neonacističke organizacije Hogar Social Madrid zbog poticanja na mržnju; budući da je španjolski Vrhovni sud osudio uhićene članove španjolskih fašističkih skupina Falange, Alianza Nacional i Democracia Nacional nakon napada na kulturni centar Blanquerna u Madridu tijekom proslave Nacionalnog dana Katalonije 2013.; budući da je antirasistička nevladina organizacija SOS Racismo 2016. godine zabilježila 309 slučajeva ksenofobnog nasilja; budući da je predsjednik te organizacije primio prijetnje smrću nakon što je ukazao na te slučajeve te je osudio izostanak učinkovitih mehanizama za prijavljivanje tih kaznenih djela;

Z.  budući da su Zaklada Francisco Franco, institucija koja veliča diktaturu i zločine, te obitelj Franco optužili 19 osoba za nekoliko kaznenih djela za koja se može izreći kazna do 13 godina zatvora, nakon što su izvršile miroljubiv i simboličan čin koji je uključivao razvijanje dva velika transparenta s palače Pazo de Meirás kojima su pozvali javne vlasti da interveniraju i vrate taj posjed narodu Galicije;

AA.  budući da je španjolski Kongres usvojio prijedlog o premještanju Francisca Franca iz njegove grobnice u ratnom memorijalnom kompleksu poznatijem pod nazivom Dolina palih, ujedno mjesto hodočašća krajnje desnice; budući da je potrebno efektivno ukloniti sve preostale simbole ili spomenike kojima se veliča vojni ustanak, građanski rat i Francova diktatura, a oni koji se ne mogu ukloniti trebaju se kontekstualizirati i tumačiti na drugačiji način kako bi mogli doprinijeti podizanju razine osviještenosti javnosti i sjećanju na prošlost;

AB.  budući da neonacistički Nordijski pokret otpora (NMR) redovito organizira skupove diljem Skandinavije, na kojima skandira slogane i vijori zeleno bijelim zastavama tog pokreta; budući da je nekoliko članova NMR-a osuđeno za nasilne napade na civile i policiju; budući da su brojni podmetnuti požari protiv prihvatnih centara za izbjeglice doveli do toga da je švedska vlada 2015. sakrila lokaciju zgrada koje su namijenjene za stanovanje izbjeglica;

AC.  budući da se svake godine 16. ožujka u Rigi okuplja tisuće osoba kako bi na Dan sjećanja na pripadnike latvijske legije odali počast Latvijcima koji su služili u postrojbama Waffen-SS;

AD.  budući da su od početka 2018. skupina C14 i ostale ukrajinske skupine krajnje desnice, kao što su Nacionalna milicija povezana s Bojnom Azov, Desni sektor, Karpatska sič i druge, nekoliko puta izvršile napade na skupine Roma, kao i na antifašističke prosvjede, sastanke gradskih vijeća, događaj u organizaciji Amnestyja International, umjetničke izložbe, događaje zajednice LGBTQI te aktiviste za prava žena i zaštitu okoliša;

1.  snažno osuđuje terorističke napade, ubojstva, psihološko nasilje, nasilne fizičke napade i povorke neofašističkih i neonacističkih organizacija do kojih je došlo u raznim državama članicama te žali zbog toga;

2.  duboko je zabrinut zbog sve veće normalizacije fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u Europskoj uniji, a izražava i zabrinutost zbog toga što se u nekim državama članicama govori o tajnim dogovorima između političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenog progona s neofašistima i neonacistima;

3.  zabrinut je zbog neofašističkog nasilja koje se održava na cijelo društvo a posebno je usmjereno na manjine kao što su crni Europljani/osobe afričkog podrijetla, Židovi, muslimani, Romi, državljani trećih zemalja, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom;

4.  snažno osuđuje sve nasilne napade neofašističkih skupina na političare i članove političkih stranaka, kako je prijavljeno u određenim državama članicama, a posebno nedavni napad fašističkih odreda stranke CasaPound na Eleonoru Forenzu, zastupnicu u Europskom parlamentu, njezinog asistenta Antonija Perilla i druge osobe koje su 21. rujna 2018. sudjelovale u antifašističkom prosvjedu u Bariju, u Italiji;

5.  duboko je zabrinut zbog nekažnjavanja djelovanja neofašističkih i neonacističkih skupina u nekim državama članicama i naglašava da je taj osjećaj nekažnjivosti jedan od razloga koji pojašnjavaju zabrinjavajući porast nasilnih djelovanja određenih krajnje desnih organizacija;

6.  uviđa zabrinjavajući trend neofašističkih i neonacističkih skupina koje se koriste društvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i osmislile svoju strategiju;

7.  žali zbog činjenice da je u nekim državama članicama javna radiodifuzija postala primjer propagande jedne političke stranke, koja često isključuje oporbene i manjinske skupine iz društva, pa čak i potiče nasilje;

8.  podsjeća na to da su fašistička ideologija i netolerancija uvijek povezane s napadom na samu demokraciju;

9.  poziva države članice da snažno osude i sankcioniraju zločine iz mržnje, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija, s obzirom na to da izravno normaliziraju i jačaju mržnju i nasilje u društvu;

10.  poziva države članice da poduzmu daljnje mjere za sprečavanje, osuđivanje i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje;

11.  poziva Komisiju, države članice i poduzeća u području društvenih medija da se suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u suradnji s odgovarajućim organizacijama civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

12.  poziva države članice da istraže i kazneno progone zločine iz mržnje i da razmjenjuju najbolje prakse za utvrđivanje i istraživanje takvih zločina, uključujući one posebno motivirane različitim oblicima ksenofobije;

13.  poziva države članice da predvide i pruže odgovarajuću potporu žrtvama rasističkih ili ksenofobnih zločina i zločina iz mržnje te da svjedocima pruže zaštitu od počinitelja;

14.  poziva države članice da u okviru policijskih snaga uspostave odjele za borbu protiv zločina iz mržnje; poziva policijske snage da se pobrinu da se njihovo osoblje ne upušta u bilo kakav oblik rasističkog, ksenofobnog ili diskriminirajućeg djelovanja te da se svako takvo djelovanje istraži, a odgovorne osobe privedu pravdi;

15.  poziva Komisiju da potakne civilno društvo na praćenje i prijavljivanje govora mržnje i zločina iz mržnje u državama članicama;

16.  podržava, pohvaljuje i poziva na zaštitu zajednica te organizacija civilnog društva koje se bore protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

17.  poziva na konsolidaciju zakonodavstva EU-a o suzbijanju diskriminacije, što uključuje i prenošenje/provedbu postojećeg zakonodavstva i donošenje novog zakonodavstva, uključujući Direktivu o jednakom postupanju;

18.  podsjeća na to da se Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, rok za provedbu koje je bio studeni 2010., predviđa pravna osnova za sankcioniranje pravnih osoba koje javno potiču na nasilje ili mržnju protiv pripadnika manjina, primjerice, isključivanje iz prava na javna davanja, izuzeće iz komercijalne aktivnosti, stavljanje pod sudski nadzor ili izdavanje sudskog naloga za likvidaciju;

19.  apelira na Komisiju da ažurira svoje izvješće iz 2014. o provedbi gore navedene Okvirne odluke Vijeća te da pokrene postupak zbog povrede protiv država članica koje nisu postupile u skladu s odredbama Odluke;

20.  apelira na države članice da se pobrinu da postupaju u skladu s odredbama Okvirne odluke Vijeća, da suzbijaju organizacije koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu te da učinkovito zabrane neofašističke i neonacističke skupine i bilo koje druge zaklade ili udruge koje veličaju i glorificiraju nacizam i fašizam, pri čemu valja poštovati domaći pravni poredak i nadležnost;

21.  poziva na potpunu i pravodobnu suradnju između tijela kaznenog progona, obavještajnih agencija, sudstva i organizacija civilnog društva u borbi protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

22.  poziva države članice da se pridržavaju preporuka Vijeća Europe o borbi protiv pojava neonacizma i desnog ekstremizma;

23.  poziva države članice da osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pružanje usluga, namijenjeno službenicima za provedbu zakona i službenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama;

24.  poziva države članice da se usredotoče na prevenciju kroz obrazovanje, podizanje razine osviještenosti i razmjenu najboljih praksi;

25.  poziva države članice i nacionalne sportske saveze, a posebno nogometne klubove, da se suprotstave zlu rasizma, fašizma i ksenofobije na stadionima i u sportskoj kulturi, osuđivanjem i kažnjavanjem odgovornih te promicanjem pozitivnih obrazovnih aktivnosti usmjerenih na mlade navijače u suradnji sa školama i relevantnim organizacijama civilnog društva;

26.  potiče države članice da osobama koje rade na javnoj radioteleviziji i medijima pruži osposobljavanje u cilju jačanja razine svijesti o izazovima i diskriminaciji s kojima se suočavaju žrtve neofašističkih i neonacističkih organizacija;

27.  poziva države članice da uspostave nacionalne „izlazne programe” kako bi se pojedincima pomoglo da napuste nasilne neofašističke i neonacističke skupine; ističe da bi takvi programi trebali nadići pojedinačne intervencije te podrazumijevati dugoročnu potporu za one koji imaju poteškoća u nalaženju posla, preseljenju te izgradnji novih i sigurnih društvenih mreža;

28.  ističe da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprečavanje sličnih zločina u budućnosti i ima važnu ulogu u obrazovanju mlađih naraštaja;

29.  poziva države članice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika; ističe da se u političkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu;

30.  poziva na zajedničku kulturu sjećanja kojom se odbacuju fašistički zločini iz prošlosti; duboko je zabrinut zbog toga što se mlađe generacije u Europi i drugdje sve manje zanimaju za povijest fašizma, što ih može učiniti ravnodušnima na nove prijetnje;

31.  potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i našoj zajedničkoj povijesti, uključujući o zločinima počinjenima u Drugom svjetskom ratu, primjerice o holokaustu i sustavnoj višegodišnjoj dehumanizaciji njegovih žrtava;

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenim narodima.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.
(2) SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
(3) SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
(4) SL L 317, 4.11.2014., str. 1.
(5) https://www.europol.europa.eu/activities-services/main-reports/european-union-terrorism-situation-and-trend-report-2018-tesat-2018
(6) https://www.mediapart.fr/journal/france/090418/forces-de-l-ordre-liees-l-ultra-droite-violente-la-dgsi-s-inquiete?onglet=full
(7) https://rm.coe.int/fifth-report-on-croatia/16808b57be


Dobrobit životinja, upotreba antimikrobnih sredstava i utjecaj industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš
PDF 135kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (2018/2858(RSP))
P8_TA(2018)0429RC-B8-0484/2018

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (Direktiva o tovnim pilićima)(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. studenoga 2015. o novoj strategiji za dobrobit životinja za razdoblje 2016. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti temeljen na načelu „jedno zdravlje” iz 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. siječnja 2012. o strategiji Europske unije za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. (COM(2012)0006),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. travnja 2018. upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa te izradi pokazatelja dobrobiti (COM(2018)0181),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije o primjeni Direktive Vijeća 2007/43/EZ i izradi pokazatelja dobrobiti objavljenu 21. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir dogovor(3) o Uredbi o veterinarskim lijekovima postignut 5. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja(5),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje i Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o tom pitanju(6),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2017/302 оd 15. veljače 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za intenzivni uzgoj peradi ili svinja(7),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je EU veliki svjetski proizvođač tovnih pilića čija proizvodnja doseže otprilike 7 milijardi komada peradi za prehrambene potrebe; budući da je u peradarstvu, sektoru u kojem se proizvodnja odvija u skladu s europskim načelom „od farme do stola”, zaposleno više od četvrtine milijuna radnika i da u Europi ima 23 000 velikih peradarskih farmi;

B.  budući da su Direktivom 2007/43/EZ o tovnim pilićima utvrđeni minimalni standardi za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa; budući da je važno da Komisija, države članice i proizvođači poštuju ta pravila i provode redovite inspekcijske preglede u tom području;

C.  budući da se prema podacima iz Komisijine studije o primjeni Direktive Vijeća 2007/43/EZ objavljene 21. studenog 2017. u skladu s općim pravilom 34 % tovnih pilića drži na farmama s gustoćom naseljenosti od 33 kg/m2, 40 % na farmama s gustoćom naseljenosti od 34 - 39 kg/m2, a 26 % na maksimalnoj gustoći naseljenosti (do 42 kg/m2) dopuštenoj tom Direktivom;

D.  budući da provedba Direktive o tovnim pilićima nije ujednačena i da je u nedavnom provedbenom izvješću Komisije utvrđeno da je njezina provedba u državama članicama u najboljem slučaju nedosljedna;

E.  budući da je prekomjerna upotreba antimikrobnih veterinarskih lijekova, posebno u svrhu poticanja rasta, za metafilaksu i profilaksu, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na razvoj antimikrobne rezistencije bakterija u svijetu; budući da loši uvjeti uzrokovani velikom gustoćom naseljenosti i toplinskim stresom mogu izazvati imunološke deficite i tovne piliće učiniti podložnijima na bolesti;

F.  budući da prisutnost višestruko rezistentnih zoonotskih sojeva bakterija Campylobacter spp. i Salmonella spp. na farmama i u mesu tovnih pilića predstavlja sve veću prijetnju ljudskom zdravlju, kao što navode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC);

G.  budući da bi se propisi o dobrobiti životinja trebali ažurirati u skladu s novim znanstvenim saznanjima i vodeći računa o dugoročnoj konkurentnosti stočarstva; budući da korištenje uzgajivačkih sustava koji osiguravaju veću dobrobit za životinje može unaprijediti ishode u pogledu njihova zdravlja i dobrobiti i tako doprinijeti smanjenju potrebe za antimikrobnim lijekovima i istodobno osigurati visoku kvalitetu proizvoda;

H.  budući da je znanstveno mišljenje EFSA-e iz 2010. o utjecaju genetskih parametara na dobrobit industrijskih tovnih pilića i njihovu otpornost na stres pokazalo da se genetskom selekcijom na temelju brzine rasta tovnih pilića mogu ugroziti njihovo zdravlje i dobrobit;

I.  budući da europski građani iskazuju velik interes za dobrobit životinja te žele da im se kao potrošačima omogući bolja informiranost pri donošenju odluka;

J.  budući da je posljednji posebni barometar o dobrobiti životinja pokazao da više od 50 % europskih građana pri kupnji životinjskih proizvoda provjerava informacije o načinu proizvodnje i da bi možda bili spremni platiti više za veću dobrobit životinja; budući da više od 80 % europskih građana želi da se poveća dobrobit životinja na farmama u EU-u;

K.  budući da se 25 % pilećih prsa koja se konzumiraju u EU-u uvozi iz trećih zemalja u kojima su propisi o dobrobiti životinja manje strogi; budući da se najveći dio uvezenog pilećeg mesa koristi u ugostiteljstvu ili preradi hrane, gdje ne vrijede obveze stavljanja oznaka i informacija o podrijetlu mesa;

L.  budući da 90 % pilećeg mesa uvezenog iz trećih zemalja dolazi iz Tajlanda, Brazila i Ukrajine i da je Komisijina Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u tim zemljama provela revizije koje su pokazale znatne nedostatke u proizvodnom procesu i nedostatke u pogledu sukladnosti sa zakonodavstvom EU-a; budući da su uzgajivači iz EU-a i nevladine organizacije izrazili zabrinutost zbog gospodarskih, socijalnih i okolišnih posljedica uvoza jeftino proizvedenog pilećeg mesa i zavaravajućih oznaka na pilećem mesu koje se prerađuje u Europskoj uniji, a potječe iz trećih zemalja;

1.  prima na znanje nalaze Komisijina izvješća o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa u kojem se navodi da su tu Direktivu pravilno provele samo dvije trećine država članica; zabrinut je zbog nalaza izvješća prema kojem gustoća naseljenosti u mnogim farmama prelazi vrijednost od 33 kg/m2 koja vrijedi kao opće pravilo;

2.  zabrinut je zbog povećanja višestruko rezistentnih uzročnika zoonoza koji se mogu naći na farmama tovnih pilića poput Campylobacter spp., Salmonella spp. i E. coli;

3.  priznaje napore koje su uzgajivači u brojnim državama članicama već uložili za dobrobit tovnih pilića pri provedbi Direktive o tovnim pilićima, a posebno oni koji sudjeluju u dobrovoljnim programima;

4.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenu primjenu i potpunu provedbu Direktive 2007/43/EZ u pogledu građevinskih specifikacija i sigurnosti kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva Direktive;

5.  naglašava da nepošteno tržišno natjecanje dovodi do stvaranja nejednakih uvjeta za različite subjekte jer oni koji ne poštuju pravila ugrožavaju one koji ih poštuju;

6.  poziva Komisiju da osigura pouzdane i mjerljive usklađene pokazatelje dobrobiti životinja za piliće i roditeljska jata, kao i smjernice za najbolje raspoložive prakse za inkubatore;

7.  poziva Komisiju i države članice na rješavanje problema požara na peradarskim farmama promicanjem najboljih praksi; poziva države članice da u cijelosti predvide odgovarajuće i dostatne tečajeve osposobljavanja za uzgajivače u skladu s Direktivom 2007/43/EZ;

8.  poziva EFSA-u da sastavi mišljenje o pojavnosti i čimbenicima rizika za rezistentne bakterije Campylobacter spp., Salmonella spp. i E. coli sa zoonotskim potencijalom;

9.  pozdravlja dogovor o Uredbi o veterinarskim lijekovima postignut 5. lipnja 2018.; pozdravlja odredbe kojima se ograničava uporaba antibiotika za metafilaksu i profilaksu; podsjeća na svoje stajalište o preventivnim mjerama i zajedničkom znanstvenom mišljenju EMA-e i EFSA-e(8) u kojem se poziva na uzgoj rasplodnih jata koja rastu zdravije i sporije, gustoću naseljenosti koja ne povećava rizik od nastanka bolesti, manje skupine, izolaciju bolesnih životinja (čl. 10. Uredbe (EU) 2016/429) i provedbu postojećih propisa o dobrobiti životinja; vjeruje da će se zahvaljujući Uredbi olakšati prijeko potrebno djelovanje u cilju borbe s problemom antimikrobne otpornosti i potaknuti inovacije u području veterinarske medicine; smatra da europski sektor peradarstva i nacionalna tijela poduzimaju inicijative za smanjenje primjene antibiotika modernizacijom peradarskih farmi;

10.  naglašava da poboljšanje metode uzgoja životinja dovode do bolje kvalitete života za perad i smanjuju potrebu za korištenjem antimikrobnih sredstava, a primjer takvih poboljšanja su osiguravanje prirodne svjetlosti, čistog zraka i većeg prostora te smanjenje amonijaka; podsjeća Komisiju na izjavu iz Strategije za zdravlje životinja i važno promicanje prevencije kao rješenja koje je bolje od liječenja;

11.  naglašava da je dobrobit životinja sama po sebi preventivna mjera, da doprinosi smanjenju rizika od bolesti životinja, smanjenoj uporabi antimikrobnih sredstava i ostvarenju često boljih rezultata proizvodnje; napominje da bi antimikrobna sredstva zbog neprimjerene primjene mogla postati nedjelotvorna, što bi za posljedicu predstavljalo opasnost za zdravlje ljudi;

12.  poziva Komisiju da se dodatno pobrine za istraživanja u području antimikrobne otpornosti i najboljih praksi i da osigura da države članice stvarno provode preventivne mjere kao što su nadzor bolesti i kontrole;

13.  poziva Komisiju da promiče politike kojima bi se potaknula primjena alternativnih sustava uzgoja tovnih pilića i tradicionalnih i/ili tovnih pasmina kojima se omogućuje veća dobrobit;

14.  poziva Komisiju da izradi plan potpore za konkurentnu i održivu proizvodnju mesa peradi i uzgoj peradi kako bi se osigurala veća dobrobit za tovne piliće;

15.  poziva Komisiju da postroži granične kontrole mesa peradi koje se uvozi iz trećih zemalja kako bi se osiguralo da ono bude u skladu sa zakonodavstvom EU-a o dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i okolišu;

16.  ističe da se povećao uvoz pilećeg mesa iz zemalja s nižim okolišnim i socijalnim standardima te standardima sigurnosti hrane i dobrobiti životinja; poziva Komisiju da osigura da uvezeno pileće meso, proizvodi i pripravci od pilećeg mesa budu proizvedeni u skladu s okolišnim i socijalnim standardima, standardima sigurnosti hrane i dobrobiti životinja koji vrijede u Uniji kako bi se zajamčili pošteni i jednaki uvjeti za uzgajivače iz EU-a;

17.  poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo o obveznom stavljanju oznaka podrijetla uvezenog mesa na proizvodima koji se prerađuju u EU-u u sektorima maloprodaje i ugostiteljstva kako bi potrošači mogli donositi odluke utemeljene na informacijama;

18.  poziva Komisiju da uvede način na koji će se u EU-u označavati tovni pilići po uzoru na način na koji se već označavaju jaja u cilju veće transparentnosti i boljeg informiranja potrošača o dobrobiti životinja u poljoprivrednoj proizvodnji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i državama članicama.

(1) SL L 182, 12.7.2007., str. 19.
(2) SL C 366, 27.10.2017., str. 149.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0421.
(4) SL L 84, 31.3.2016., str. 1.
(5) SL L 95, 7.4.2017., str. 1.
(6) SL L 221, 8.8.1998., str. 23.
(7) SL L 43, 21.2.2017., str. 231.
(8) EMA – Odbor za veterinarske lijekove (CVMP) i EFSA – Odbor za biološke opasnosti (BIOHAZ), 2016. Zajedničko znanstveno mišljenje EMA-e i EFSA-e o mjerama za smanjenje potrebe za korištenjem antimikrobnih sredstava u uzgoju stoke u Europskoj uniji i nastale posljedice za sigurnost hrane.


Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP24) koja će se održati 2018. u Katowicama (Poljska)
PDF 195kWORD 72k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama, Poljska (COP24) (2018/2598(RSP))
P8_TA(2018)0430B8-0477/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21, 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu (Francuska) od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir 18. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP18) i 8. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP8), koje su se održale u Dohi (Katar) od 26. studenoga do 8. prosinca 2012., te usvajanje izmjene Protokola kojom se utvrđuje drugo obvezujuće razdoblje u okviru Protokola iz Kyota, koje počinje 1. siječnja 2013. i završava 31. prosinca 2020.,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je Pariški sporazum od 22. travnja 2016. do 21. travnja 2017. bio otvoren za potpisivanje u sjedištu Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku, da ga je potpisalo 195 država te da je 175 država položilo isprave o njegovoj ratifikaciji,

–  uzimajući u obzir 23. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP23), 13. zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP13) i 2. zasjedanje konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA2), koji su se održali u Bonnu (Njemačka) od 4. do 16. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o klimatskoj diplomaciji EU-a(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. pod nazivom „Ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi” (COM(2016)0500),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. veljače 2016., 30. rujna 2016., 23. lipnja 2017. i 22. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. listopada 2017., 26. veljače 2018. i 9. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2017/1541 od 17. srpnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač(3),

–  uzimajući u obzir planirane nacionalno utvrđene doprinose EU-a i njegovih država članica koje su Latvija i Europska komisija podnijele UNFCCC-u 6. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir 5. izvješće o procjeni (AR5) Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC), njegovo objedinjeno izvješće te posebno izvješće IPCC-a pod nazivom „Globalno zatopljenje od 1,5 °C”,

–  uzimajući u obzir osmo sažeto izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz studenoga 2017. pod nazivom „Izvješće o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2017.” te treće izvješće UNEP-a o odstupanjima u razini prilagodbe za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodne agencije za energiju o stanju na globalnoj razini u području energetike i emisija CO2 za 2017.,

–  uzimajući u obzir Izjavu Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz ožujka 2018. o stanju klime u svijetu 2017. i njezin 13. bilten o stakleničkim plinovima od 30. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima 2018.(4),

–  uzimajući u obzir izjavu Skupine za zeleni rast od 5. ožujka 2018., koju je potpisalo 14 ministara okoliša i klime država članica EU-a, pod nazivom „Financiranje borbe protiv klimatskih promjena u EU-u – više financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i veća prisutnost klimatskih aktivnosti u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO)”(5),

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „CO2 – operativni kapacitet za potporu praćenju i verifikaciji antropogenih emisija CO2”, koje je u studenom 2017. objavio Zajednički istraživački centar Europske komisije(6),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Fairbanksa, koju su ministri vanjskih poslova arktičkih država usvojili na 10. ministarskom sastanku Arktičkog vijeća, održanom 10. i 11. svibnja 2017. u Fairbanksu (Aljaska),

–  uzimajući u obzir prvi sastanak na vrhu „Jedan planet”, održan 12. prosinca 2017. u Parizu, i 12 obveza koje su usvojene u okviru tog sastanka,

–  uzimajući u obzir encikliku pape Franje „Laudato si”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Meseberga od 19. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016. te da je 181 od 197 stranaka Konvencije položila u UN-u svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju (na dan 11. listopada 2018.);

B.  budući da je Europska unija 6. ožujka 2015. UNFCCC-u podnijela planirane nacionalno utvrđene doprinose EU-a i država članica, čime se obvezala da će do 2030. ostvariti cilj od najmanje 40 % smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji u odnosu na razine iz 1990.;

C.  budući da obveze koje su dosad preuzele države potpisnice Pariškog sporazuma neće biti dostatne za ostvarenje zajedničkog cilja; budući da trenutačni nacionalno utvrđeni doprinos koji su Unija i države članice podnijele također nije u skladu s ciljevima utvrđenima Pariškim sporazumom te ga stoga treba revidirati;

D.  budući da su ključni elementi zakonodavstva EU-a koji doprinose ispunjavanju nacionalno utvrđenih doprinosa EU-a, osobito Direktiva o obnovljivoj energiji i Direktiva o energetskoj učinkovitosti, utvrđeni s većom razinom ambicioznosti te je njima predviđen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji za najmanje 45 % do 2030.; budući da smanjenje od 45 % u Uniji do 2030. još uvijek ne predstavlja dostatan doprinos ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma i cilja nulte neto stope emisija do sredine stoljeća;

E.  budući da je transparentnost u mjerenju emisija ključna za postizanje znatnog napretka u globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova na pravedan način;

F.  budući da je nakon trogodišnjeg mirovanja 2017. ponovno zabilježen porast emisija ugljika u Uniji i u svijetu; budući da je taj porast neravnomjerno raspoređen po svijetu;

G.  budući da su učestali ekstremni vremenski uvjeti i temperaturni rekordi 2017. još više naglasili koliko su neophodne globalne klimatske mjere;

H.  budući da se ambicioznom politikom ublažavanja klimatskih promjena mogu potaknuti rast i zapošljavanje; budući da je u određenim sektorima ipak moguće istjecanje ugljika ne budu li i druga tržišta podjednako ambiciozna; budući da se stoga radi zaštite radnih mjesta u tim konkretnim sektorima potrebno na odgovarajući način zaštititi od istjecanja ugljika;

I.  budući da klimatske promjene povećavaju niz drugih prijetnji koje nerazmjerno utječu na zemlje u razvoju; budući da suše i ostali nepovoljni vremenski uvjeti narušavaju i uništavaju resurse o kojima siromašni izravno ovise za preživljavanje te da izazivaju povećanje konkurencije za preostale resurse, što dovodi do humanitarnih kriza i napetosti, prisilnog raseljavanja, radikalizacije i sukoba; budući da postoje dokazi da su klimatske promjene utjecale na nemire i širenje nasilja na Bliskom istoku, u Sahelu i na Rogu Afrike, a posljedice su se osjetile i znatno šire;

J.  budući da se i u izvješću Međuvladinog tijela za klimatske promjene o zatopljenju od 1,5 °C navodi da bi posljedice takvog povećanja temperature vjerojatno bile znatno manje ozbiljne od posljedica u slučaju povećanja temperature od 2 °C;

K.  budući da su za dugoročan uspjeh ublažavanja klimatskih promjena potrebne znatno odlučnije mjere, posebno razvijenih zemalja, kako bi se napustilo ugljično gospodarstvo i poticao rast uz poštovanje klime, uključujući u zemljama u razvoju; budući da je neophodan stalni napor u jačanju financijske i tehnološke potpore te potpore za jačanje kapaciteta zemalja u razvoju;

L.  budući da se zbog neuspjeha velikih onečišćivača da smanje svoje emisije stakleničkih plinova u skladu s mjerom koja je potrebna za ograničavanje globalnog prosječnog porasta temperature na 1,5 °C ili 2 °C pogoršavaju već golemi razmjeri i troškovi potrebne prilagodbe klimatskim promjenama, a posljedice su posebno ozbiljne za najslabije razvijene zemlje i male otočne zemlje u razvoju; budući da bi trebalo podupirati sve inicijative najslabije razvijenih zemalja i malih otočnih zemalja u razvoju koje se odnose na pružanje informacija o rizicima i ranim upozorenjima;

M.  budući da su pod hitno potrebne mnogo odlučnije mjere ublažavanja i prilagodbe kako bi se smanjio sve veći nerazmjer između potreba za prilagodbom i uloženih napora;

N.  budući da stav u skladu s kojim troškove prilagodbe snose oni koji osjećaju posljedice nije održiv te budući da oni koji snose glavnu odgovornost za emisije stakleničkih plinova moraju preuzeti većinu globalnog tereta;

O.  budući da se u članku 7. Pariškog sporazuma utvrđuje globalni cilj prilagodbe i da se taj cilj sada mora provesti bez daljnjeg odgađanja; budući da bi nacionalni planovi prilagodbe trebali imati važnu ulogu;

P.  budući da šume znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih; budući da se gotovo 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova može pripisati krčenju šuma, koje prije svega potiče sve opsežniji industrijski uzgoj stoke te industrijska proizvodnja soje i palminog ulja, namijenjenih među ostalim tržištu EU-a; budući da bi Unija trebala smanjiti svoj neizravni doprinos krčenju šuma (uvoz robe čija proizvodnja uzrokuje krčenje šuma), za koje snosi odgovornost;

Q.  budući da je zemljište ograničen resurs i da njegova upotreba u proizvodnji konvencionalnih sirovina i sirovina za proizvodnju biogoriva prve generacije može pogoršati nesigurnost opskrbe hranom i uništiti životna sredstva siromašnih ljudi u zemljama u razvoju, posebno zbog jagme za zemljištem, prisilnog raseljavanja, onečišćenja i kršenja prava autohtonih naroda; budući da takvu štetu mogu uzrokovati i sustavi za neutralizaciju ugljika i ponovno pošumljavanje ako se pravilno ne osmisle i ne provode;

1.  podsjeća da klimatske promjene, koje uzrokuju i povećavaju druge rizike, predstavljaju jedan od najhitnijih izazova s kojima je čovječanstvo suočeno te da sve države i svi dionici u cijelome svijetu trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se snažno borili protiv tih promjena djelovanjem na individualnoj razini; također naglašava da su pravodobna međunarodna suradnja, solidarnost te dosljedna i ustrajna predanost zajedničkom djelovanju jedino rješenje kako bi se ispunila kolektivna odgovornost te cijeli planet i njegova bioraznolikost očuvali za sadašnje i buduće generacije; ističe da je Europska unija spremna i dalje imati vodeću ulogu u tom globalnom naporu te istovremeno osigurati održivi gospodarski razvoj s niskim razinama stakleničkih plinova koji pruža energetsku sigurnost, konkurentnu prednost za europsku industriju i otvaranje radnih mjesta;

Znanstvena osnova za klimatske mjere

2.  ističe da je Svjetska meteorološka organizacija potvrdila da su 2015., 2016. i 2017. bile tri dosad najtoplije zabilježene godine, što je uzrokovalo veliku toplinu na Arktiku, koja će ostaviti dugotrajne posljedice na ukupnu razinu mora i vremenske obrasce u cijelom svijetu;

3.  smatra da bi se znatne i vrlo vjerojatno nepovratne posljedice porasta globalne temperature od 2 °C mogle izbjeći ako se usmjerimo na ambiciozniji cilj od 1,5 °C, ali u tom bi se slučaju globalne emisije stakleničkih plinova, koje su u porastu, morale najkasnije do 2050. godine spustiti na neto nultu razinu; naglašava da su potrebna tehnološka rješenja dostupna i da su cjenovno sve konkurentnija te da bi sve politike EU-a trebale biti strogo usklađene s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma i da bi ih trebalo redovito revidirati kako bi bile u skladu s tim ciljevima; stoga sa zadovoljstvom iščekuje rezultate posebnog izvješća Međuvladinog tijela za klimatske promjene za 2018. o učincima globalnog zatopljenja od 1,5 ºC iznad predindustrijske razine;

4.  ističe da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije klimatske promjene utječu na socijalne i okolišne odrednice zdravlja – čisti zrak, sigurnu pitku vodu, dovoljnu količinu hrane i sigurno sklonište – te da se očekuje da će se u razdoblju između 2030. i 2050. godišnje bilježiti dodatnih 250 000 smrtnih slučajeva zbog posljedica pothranjenosti, malarije, dijareje i prekomjerne vrućine; napominje da ekstremno visoke temperature zraka izravno doprinose smrti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, posebno kod starijih osoba; svjestan je da klimatske promjene potiču sukobe; smatra da bi potpuna provedba obveza iz Pariškog sporazuma uvelike doprinijela jačanju europske i međunarodne sigurnosti i mira;

Ratifikacija Pariškog sporazuma i provedba preuzetih obveza

5.  pozdravlja dosad neviđenu brzinu kojom je ratificiran Pariški sporazum te globalnu mobilizaciju i odlučnost i državnih i nedržavnih dionika u cilju njegove potpune i brze provedbe, što je potvrđeno preuzimanjem obveza na velikim svjetskim događanjima poput Sjevernoameričkog sastanka na vrhu o klimi 2017., održanog od 4. do 6. prosinca 2017. u Chicagu, sastanka na vrhu „Jedan planet”, održanog 12. prosinca 2017. u Parizu, te Sastanka na vrhu o globalnom djelovanju u području klime, održanog od 12. do 14. rujna 2018. u San Franciscu;

6.  ističe da bi se trenutačnim nacionalno utvrđenim doprinosima globalno zatopljenje ograničilo samo na porast temperature od oko 3,2 °C(7), odnosno to ne bi bilo ni blizu porastu od 2 °C; poziva sve stranke da konstruktivno doprinose procesu koji treba uspostaviti do 2020., kada se nacionalno utvrđeni doprinosi moraju ažurirati, te da osiguraju da su njihovi nacionalno utvrđeni doprinosi u skladu s dugoročnim ciljem Pariškog sporazuma u pogledu temperature kako bi se globalno zatopljenje zadržalo znatno ispod 2 °C iznad predindustrijske razine te da ulažu napore kako bi se to povećanje dodatno ograničilo na 1,5 °C; uviđa da trenutačne preuzete obveze, uključujući one koje su preuzele Unija i njezine države članice, nisu dovoljne da se ostvare ciljevi iz Pariškog sporazuma; stoga naglašava da bi globalne emisije stakleničkih plinova čim prije trebale početi padati i da sve stranke Sporazuma, posebno EU i sve članice skupine G20, nakon dijaloga „talanoa” 2018., čiji je cilj smanjiti preostale razlike radi postizanja tog cilja, moraju pojačati napore i ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose do 2020.;

7.  smatra da će, ako druga velika gospodarstva ne preuzmu obveze za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje su usporedive s onima koje je preuzeo EU, biti neophodno zadržati odredbe o istjecanju ugljika, osobito one koje se odnose na sektore s visokim rizikom od istjecanja ugljika, kako bi se osigurala globalna konkurentnost europske industrije;

8.  izražava žaljenje zbog toga što u većini trećih zemalja koje su preuzele obveze u okviru Pariškog sporazuma tek započinje rasprava o povećanju njihovog doprinosa, i to vrlo sporo; stoga poziva Komisiju da racionalizira razmatranja EU-a o povećanju preuzetih obveza te da ulaže veće napore kako bi se druge partnere motiviralo da učine isto;

9.  naglašava da je važno da klimatska politika EU-a bude ambiciozna kako bi EU djelovao kao vjerodostojan i pouzdan partner na svjetskoj razini, kako bi zadržao svoje globalno vodstvo u području klime te i dalje poštovao Pariški sporazum; pozdravlja dogovor Europskog parlamenta i Vijeća da se do 2030. godine povećaju ciljevi u pogledu obnovljive energije na 32 % i u pogledu energetske učinkovitosti na 32,5 %, što će rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova iznad 45 % do 2030.; stoga pozdravlja izjave Komisije o ažuriranju nacionalno utvrđenih doprinosa EU-a kako bi se uzela u obzir ta veća razina ambicioznosti i povećao cilj smanjenja emisija u EU-u do 2030.; poziva Komisiju da do kraja 2018. pripremi ambicioznu strategiju EU-a za nultu stopu emisija do sredine ovog stoljeća i na taj način osigura troškovno učinkovit način ostvarenja cilja nulte neto stope emisija, koji je usvojen u okviru Pariškog sporazuma, te ostvarenja gospodarstva s nultom neto stopom emisija ugljika u Uniji najkasnije do 2050., u skladu s pravednim udjelom Unije u pogledu preostalog globalnog proračuna za ugljik; podupire ažuriranje nacionalno utvrđenih doprinosa Unije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu od 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.;

10.  pozdravlja najavu glavnog tajnika UN-a da se u rujnu 2019. tijekom 74. Opće skupštine organizira sastanak na vrhu o klimi u cilju ubrzavanja klimatskih mjera kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma te posebno kako bi se promicalo povećanje ambicioznosti u pogledu klimatskih obveza; poziva EU i njegove države članice da pruže potporu tim nastojanjima tako što će pokazati angažman i političku volju za povećanje vlastitih obveza te zagovarati snažan doprinos drugih stranaka;

11.  žali zbog izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se Sjedinjene Države namjeravaju povući iz Pariškog sporazuma i smatra da to predstavlja korak unatrag; izražava zadovoljstvo činjenicom da su nakon te najave predsjednika Trumpa sve velike stranke potvrdile svoju predanost ciljevima Pariškog sporazuma; odlučno pozdravlja odluku velikih američkih saveznih država, gradova, sveučilišta i drugih nedržavnih dionika u SAD-u da se u okviru kampanje „We Are Still In” (Mi smo i dalje za) nastave zalagati za klimatske mjere;

12.  naglašava da je, posebno nakon izjave predsjednika Trumpa, važno imati na raspolaganju odgovarajuće odredbe protiv istjecanja ugljika i osigurati da oni koji ostvaruju najbolje rezultate besplatno dobiju emisijske jedinice u skladu s Direktivom o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama; traži od Komisije da ispita učinkovitost i zakonitost dodatnih mjera za zaštitu industrijskih sektora u kojima postoji rizik od istjecanja ugljika, na primjer granične prilagodbe poreznih stopa ovisno o emisiji ugljika i naknada za potrošnju, posebno u pogledu proizvoda koji potječu iz zemalja koje ne ispunjavaju svoje obveze iz Pariškog sporazuma;

13.  pozdravlja činjenicu da 1. siječnja 2019. na snagu stupa Kigalijska izmjena Montrealskog sporazuma, za koju je svoje isprave o ratifikaciji dosad položilo 27 stranaka, među kojima je sedam država članica EU-a; poziva sve stranke Montrealskog sporazuma, posebno one države članice koje još nisu položile svoje isprave o ratifikaciji, da poduzmu sve potrebne korake za brzu ratifikaciju navedene izmjene jer to predstavlja njihov nužan doprinos provedbi Pariškog sporazuma te ostvarivanju srednjoročnih i dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva;

14.  pozdravlja činjenicu da su izmjenu Kyotskog protokola usvojenu u Dohi ratificirale sve države članice te da je Unija 21. prosinca 2017. položila instrument o zajedničkoj ratifikaciji; smatra da će to predstavljati veliku pregovaračku prednost za uspješno zaključivanje pregovora o klimi 2018. te da će se zahvaljujući suradnji uistinu i smanjiti emisije stakleničkih plinova;

15.  ističe da je u pregovorima u okviru konferencije COP23 ključna točka bila provedba i ambicioznost ciljeva do 2020.; pozdravlja odluku da se tijekom konferencija COP 2018. i 2019. provedu dva pregleda aktualnog stanja; poziva Komisiju i države članice da pripreme doprinose za smanjenje emisija do 2020. kako bi se mogli predstaviti na konferenciji COP24 tijekom pregleda stanja do 2020.; smatra da su to važni koraci prema ostvarenju cilja da se u razdoblju nakon 2020. poveća ambicioznost svih stranaka te stoga sa zadovoljstvom iščekuje ishod prvog takvog pregleda stanja u Katowicama, koji bi trebao biti u obliku odluke COP-a kojom se potvrđuje obveza da će se do 2020. povećati ambicioznost nacionalno utvrđenih doprinosa stranaka za 2030. radi njihovog usklađivanja s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma;

16.  poziva Komisiju i države članice da s pomoću komunikacijskih strategija i aktivnosti povećavaju potporu javnosti i političku podršku klimatskim mjerama te da podižu razinu svijesti o popratnim koristima borbe protiv klimatskih promjena, kao što su poboljšanje kvalitete zraka i javnog zdravlja, očuvanje prirodnih resursa, gospodarski rast i porast zapošljavanja, veća energetska sigurnost i manji troškovi uvoza energije te prednosti u međunarodnoj konkurentnosti zahvaljujući inovacijama i tehnološkom razvoju; naglašava da je potrebno upozoriti i na međusobnu povezanost klimatskih promjena i socijalne nepravde, migracija, nestabilnosti i siromaštva te na činjenicu da globalno djelovanje u području klime može uvelike doprinijeti rješavanju tih problema;

17.  naglašava sinergije između Pariškog sporazuma, Programa održivog razvoja do 2030., Okvira iz Sendaija i Akcijskog plana iz Adis Abebe (financiranje za razvoj) te drugih konvencija iz Rio de Janeira jer su to važni i međusobno povezani koraci prema istodobnom iskorjenjivanju siromaštva i postizanju održivog razvoja;

Konferencija COP24 u Katowicama

18.  svjestan je da su predsjedništava konferencija COP22 i COP23 uspjela zajednički osmisliti format dijaloga „talanoa”, koji su stranke najvećim dijelom odobrile te koji je pokrenut u siječnju 2018.; sa zanimanjem iščekuje prve rezultate tog dijaloga tijekom konferencije COP24 te političke zaključke koji će uslijediti nakon toga kako bi se globalne zajedničke ambicije do 2020. uskladile s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma; pozdravlja činjenicu da dijalog „talanoa” nije ograničen na rasprave između nacionalnih vlada, već brojnim dionicima, uključujući regije i gradove i njihove izabrane predstavnike, omogućava da nacionalnim i globalnim tvorcima politika skrenu pozornost na ključna pitanja u pogledu klimatskih mjera; pozdravlja dijaloge „talanoa” na razini gradova i regija te sa zanimanjem iščekuje održavanje novih takvih dijaloga u Europi; raduje se doprinosu nedržavnih dionika i poziva sve stranke da na vrijeme podnesu svoje priloge kako bi se olakšala politička rasprava u Katowicama;

19.  osim toga, svjestan je da će, unatoč svom ostvarenom napretku u pogledu Pariškog akcijskog programa rada (tzv. Pravilnik) tijekom konferencije COP23, njegovo dovršenje i donošenje konkretnih odluka na konferenciji COP24 predstavljati velik izazov; traži da se prije održavanja sastanka na vrhu provedu sve potrebne pripremne aktivnosti kako bi se pravilnik dovršio, što je od ključne važnosti za pravovremenu provedbu Pariškoga sporazuma;

20.  zalaže se za pravilnik kojim se zahtijevaju visoka razina transparentnosti i stroga obvezujuća pravila za sve stranke kako bi se precizno pratio napredak i izgradilo dodatno povjerenje među strankama uključenima u taj međunarodni proces; zabrinut je zbog činjenice da su neke stranke i dalje neodlučne u pogledu potpune transparentnosti u mjerenju emisija; poziva sva velika gospodarstva da preuzmu vodeću ulogu u pregovorima o pravilniku te da promiču obvezujuće zahtjeve koji se odnose na sustave za praćenje i provjeru, uključujući pravovremene i pouzdane procjene i podatke o emisijama stakleničkih plinova;

21.  naglašava da je pravilnik važno nadopuniti zapaženim meteorološkim podacima kako bi se povećala pouzdanost i točnost izvješćivanja; poziva Komisiju, Europsku svemirsku agenciju (ESA), Europsku organizaciju za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Integrirani sustav za promatranje tokova ugljika (ICOS) u okviru europske istraživačke infrastrukture, nacionalne agencije za vođenje evidencija i istraživačke centre te druge ključne dionike da rade na razvoju operativnog kapaciteta zahvaljujući kojem se na temelju satelitskih podataka može doći do informacija o antropogenim emisijama te koji zadovoljava potrebne uvjete, uključujući konstelaciju satelita;

22.  naglašava da je važno da stajalište EU-a na konferenciji COP24 u Katowicama bude usuglašeno i jedinstveno kako bi se zajamčila njegova politička snaga i vjerodostojnost; apelira na sve države članice da podrže mandat EU-a u pregovorima te u bilateralnim sastancima s drugim dionicima;

23.  poziva Komisiju i države članice da klimatske mjere uvrste na dnevni red važnih međunarodnih foruma u okviru UN-a te skupina G7 i G20 te da nastoje postići multilateralna partnerstva za posebna pitanja koja se odnose na provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja;

Otvorenost, uključivost i transparentnost

24.  poziva Komisiju i države članice da održavaju i jačaju strateška partnerstva s razvijenim zemljama i s gospodarstvima u usponu kako bi se u sljedećih nekoliko godina oformila skupina predvodnika za klimatska pitanja i iskazala veća solidarnost prema ugroženim zemljama; podupire kontinuiran i aktivan angažman EU-a u „koaliciji velikih ambicija” (HAC) te prema njezinim zemljama članicama kako bi se povećala svijest o njihovoj odlučnosti da se definiranjem čvrstog pravilnika 2018. i uspjehom dijaloga „talanoa” na konferenciji COP24 ostvari svrhovita provedba Pariškog sporazuma;

25.  naglašava da je za postizanje cilja ograničavanja porasta prosječne globalne temperature na 1,5 °C neophodno učinkovito sudjelovanje svih stranaka, za što je pak potrebno riješiti pitanje interesnih skupina i sukoba interesa; u tom kontekstu ponovno ističe svoju potporu inicijativi vlada koje predstavljaju većinu svjetskog stanovništva i zastupaju uvođenje posebne politike o sukobu interesa u okviru UNFCCC-a; poziva Komisiju i države članice da se konstruktivno uključe u taj proces, bez dovođenja u pitanje ciljeva UNFCCC-a i Pariškog sporazuma;

26.  naglašava da 80 % osoba koje su raseljene zbog klimatskih promjena čine žene, na koje klimatske promjene općenito više utječu nego na muškarce i koje snose veći teret, no nisu uključene u donošenje ključnih odluka o klimatskim mjerama; stoga ističe da je za uspjeh i učinkovitost tih mjera od ključne važnosti osnaživanje žena te njihovo potpuno i ravnopravno sudjelovanje i vodeća uloga u međunarodnim forumima, kao što je UNFCCC, te u nacionalnim, regionalnim i lokalnim klimatskim mjerama; poziva EU i države članice da u klimatske politike uključe rodnu perspektivu te da promiču sudjelovanje pripadnica autohtonih naroda i zaštitnika ženskih prava u okviru UNFCCC-a;

27.  pozdravlja odluku donesenu na konferenciji COP23 da se Fond za prilagodbu nastavi koristiti za potrebe provedbe Pariškog sporazuma; smatra da je taj fond važan za zajednice koje su najizloženije klimatskim promjenama i stoga pozdravlja činjenicu da su se države članice obvezale u njega uplatiti 93 milijuna USD;

28.  napominje da su Unija i njezine države članice zaslužne za najveći dio javnog financiranja u području klime; zabrinut je zbog toga što trenutačne preuzete obveze razvijenih zemalja nisu ni približno dostatne za ostvarenje njihova zajedničkog cilja od 100 milijardi USD godišnje; naglašava da je važno da sve razvijene zemlje koje su stranke sporazuma daju svoj doprinos ostvarenju tog cilja jer je dugoročno financiranje presudno da bi zemlje u razvoju mogle ispuniti svoje ciljeve prilagodbe i ublažavanja;

29.  ističe da bi proračun EU-a trebao biti usklađen s njegovim međunarodnim obvezama u području održivog razvoja i s njegovim srednjoročnim i dugoročnim klimatskim i energetskim ciljevima te da ne bi smio biti kontraproduktivan u pogledu tih ciljeva ili pak sprečavati njihovo ostvarivanje; sa zabrinutošću napominje da se cilj da se 20 % ukupnih rashoda Unije namijeni klimatskim mjerama najvjerojatnije neće ostvariti te stoga traži da se poduzmu korektivne mjere; osim toga, naglašava da bi klimatski i energetski ciljevi trebali od početka biti u središtu političkih rasprava o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje nakon 2020. kako bi se osigurali resursi potrebni za njihovo ostvarenje; podsjeća na svoje stajalište da se trenutačna potrošnja u području klime što je prije moguće, a najkasnije do 2027., poveća s 20 % na 30 %; smatra da bi ostatak rashoda VFO-a trebao biti usklađen s Pariškim sporazumom i da ne bi smio biti kontraproduktivan naporima u području klime;

30.  poziva na uspostavljanje namjenskog mehanizma EU-a za automatsko javno financiranje, kojim bi se pružala dodatna i odgovarajuća potpora u cilju ostvarivanja poštenog udjela EU-a u postizanju međunarodnog cilja prikupljanja 100 milijardi USD za financiranje borbe protiv klimatskih promjena;

Uloga nedržavnih dionika

31.  podsjeća na to da su u Pariškom sporazumu prepoznate važna uloga višerazinskog upravljanja u klimatskim politikama i potreba za suradnjom s regijama, gradovima i nedržavnim dionicima;

32.  izražava zadovoljstvo zbog rastuće globalne mobilizacije sve većeg broja nedržavnih dionika koji su posvećeni borbi protiv klimatskih promjena i čiji su rezultati konkretni i mjerljivi; naglašava ključnu ulogu civilnog društva, privatnog sektora i podnacionalnih razina vlasti u požurivanju i poticanju javnog mnijenja i djelovanja na državnoj razini; poziva EU, države članice i sve stranke da potiču, olakšaju i započnu potpuno transparentan dijalog s nedržavnim dionicima jer oni sve više prednjače u borbi protiv klimatskih promjena, te da se tom suradnjom obuhvate i podnacionalni dionici, posebno tamo gdje su narušeni odnosi EU-a i nacionalnih vlada u području klimatske politike; u tom pogledu pohvaljuje 25 gradova pionira koji predstavljaju 150 milijuna građana i koji su se na konferenciji COP23 obvezali da će do 2050. postati gradovi s nultom neto stopom emisija;

33.  poziva Komisiju da dodatno ojača svoje odnose s lokalnim i regionalnim vlastima, da potiče tematsku i sektorsku suradnju gradova i regija i unutar i izvan EU-a, da razvije inicijative za prilagodbu i otpornost te da ojača modele održivog razvoja i planove za smanjenje emisija u ključnim sektorima kao što su sektori energije, industrije, tehnologije, poljoprivrede i prometa, i u gradskim i u ruralnim područjima, primjerice s pomoću twinning projekata, programa međunarodne urbane suradnje, podupiranjem platformi poput Sporazuma gradonačelnika i izgradnjom novih foruma za razmjenu najboljih praksi; poziva EU i države članice na podržavanje napora regionalnih i lokalnih aktera da uvedu regionalno i lokalno utvrđene doprinose (nalik na nacionalno utvrđene doprinose), ako se tim postupkom mogu povećati ambicije u području klime;

34.  potiče Komisiju da utvrdi konkretne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 2050. za sve sektore u okviru svojeg prijedloga strategije EU-a za nultu neto stopu emisija do sredine stoljeća te da odredi jasan put prema ostvarenju tih ciljeva, uključujući konkretne etape za 2035., 2040. i 2045.; poziva Komisiju da uključi prijedloge o jačanju uklanjanja ponorima u skladu s Pariškim sporazumom radi postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova unutar EU-a najkasnije do 2050. i prelaska na negativne emisije ubrzo nakon toga; traži da se tom strategijom osigura pravedna raspodjela napora među sektorima, da uključuje mehanizam za uvrštavanje rezultata petogodišnjeg globalnog pregleda stanja, da se njome vodi računa o nalazima iz predstojećeg tematskog izvješća Međuvladinog tijela za klimatske promjene, o preporukama i stajalištima Europskog parlamenta te stajalištima nedržavnih aktera kao što su lokalna i regionalna tijela, civilno društvo i privatni sektor;

35.  naglašava da bi dugoročnu strategiju EU-a trebalo promatrati kao mogućnost za uspostavljanje strateških budućih prioriteta za postizanje modernog, zelenog gospodarstva EU-a koje u potpunosti iskorištava potencijal tehnološkog napretka, u kojem se održava visoka razina socijalne sigurnosti i visoki potrošački standardi te koje će donijeti koristi industriji i civilnom društvu, pogotovo dugoročno;

36.  potiče Komisiju i države članice na razvoj strategija i programa usmjerenih na rješavanje pitanja tranzicije unutar sektora koja je uzrokovana dekarbonizacijom i tehnološkim napretkom te da omoguće razmjenu znanja i dobrih praksi između pogođenih regija, radnika i poduzeća, da pruže potporu regijama i radnicima kako bi im se pomoglo u pripremi za strukturne promjene, da aktivno traže nove gospodarske potencijale i razvijaju strateške lokacijske politike kako bi se zajamčio pravedan prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija u Europi;

37.  smatra da bi, kako bi se zajamčila dosljednost nacionalno utvrđenih doprinosa s obvezama u cijelom gospodarstvu koje su utvrđene Pariškim sporazumom, stranke trebalo poticati da uključe emisije iz međunarodnog pomorskog i zračnog prometa te da dogovore i provode mjere na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se pristupilo rješavanju problema emisija iz tih sektora;

Sveobuhvatni napori svih sektora

38.  pozdravlja kontinuirani globalni razvoj sustava za trgovanje emisijama te posebno pokretanje početne faze kineskog nacionalnog sustava za trgovanje emisijama ugljičnog dioksida koji obuhvaća energetski sektor u prosincu 2017.; također pozdravlja sporazum kojim se sustav EU-a za trgovanje emisijama povezuje sa švicarskim ekvivalentnim sustavom i koji je potpisan krajem 2017. te potiče Komisiju da razmotri mogućnosti daljnjeg takvog povezivanja i drugih oblika suradnje s tržištima ugljika trećih zemalja i regija, kao i da se zalaže za uspostavu novih tržišta ugljika i drugih mehanizama za određivanje cijena ugljika, što će doprinijeti smanjenju globalnih emisija, rezultirati većom učinkovitosti, uštedom i smanjenjem rizika od istjecanja ugljika jer će se stvoriti jednaki uvjeti za sve na globalnoj razini; poziva Komisiju da uvede zaštitne mjere kako bi se zajamčilo da svako povezivanje sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama i dalje dodatno i trajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i ne ugrožava obveze Unije u pogledu smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova;

39.  žali zbog toga što je prometni sektor jedini sektoru u kojemu se od 1990. bilježi rast emisija; naglašava da to nije u skladu s dugoročnim održivim razvojem, koji iziskuje veće i brže smanjenje emisija u svim sektorima društva; podsjeća da prometni sektor do 2050. mora biti u potpunosti dekarboniziran;

40.  izražava snažno razočaranje zbog toga što prijedlog Komisije koji se odnosi na standarde emisija CO2 za osobne automobile i laka gospodarska vozila za razdoblje nakon 2020. nije u skladu s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma;

41.  izražava zabrinutost u pogledu razine ambicioznosti Programa za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA), koji provodi Međunarodna organizacije civilnog zrakoplovstva, kad se uzme u obzir trenutačni napredak u izradi standarda i preporučenih praksi kojima bi se taj program trebao početi provoditi 2019.; snažno se protivi nastojanjima da se primjena programa CORSIA nametne za letove unutar Europe i da se na taj način zaobiđu zakoni EU-a i ne poštuje njegova neovisnost u donošenju odluka; naglašava da nije prihvatljivo dodatno razvodnjavanje nacrta standarda i preporučenih praksi programa CORSIA; poziva Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ojačale odredbe programa CORSIA, a time i njegov budući utjecaj;

42.  podsjeća na Uredbu (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021.(8), a posebno njezin članak 1. stavak 7., kojim je jasno propisano da su Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci jedine institucije koje mogu odlučivati o bilo kakvim budućim izmjenama Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama; poziva države članice da u duhu Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva podnesu dopis o formalnoj rezerviranosti u pogledu standarda i preporučenih praksi programa CORSIA u kojem se navodi da je za provedbu programa CORSIA i sudjelovanje u njegovim dobrovoljnim fazama potrebna prethodna suglasnost Vijeća i Europskog parlamenta;

43.  podsjeća da je Unija odobrila dodatno produženje izuzeća letova izvan EGP-a od primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama do 2024. kako bi se olakšao postupak Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva za pronalaženje globalnog rješenja za emisije iz zračnog prometa; međutim, naglašava da bi dodatne izmjene zakonodavstva trebale biti moguće samo pod uvjetom da su skladu s obvezom Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu, kojom nije predviđena upotreba jedinica za neutralizaciju emisija nakon 2020.;

44.  pozdravlja činjenicu da je sustav EU-a za trgovanje emisijama u zračnom prometu već ostvario smanjenja/kompenzacije od otprilike 100 milijuna tona CO2;

45.  podsjeća da se očekuje da će emisije CO2 iz pomorskog prijevoza u razdoblju do 2050. porasti za od 50 % do 250 % te da već postoje tehnički načini za znatno smanjenje emisija iz brodova; pozdravlja činjenicu da je tijekom 72. sjednice Odbora Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za zaštitu morskog okoliša postignut sporazum oko početne strategije IMO-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, što predstavlja prvi korak kojim će taj sektor doprinijeti ostvarenju cilja Pariškog sporazuma u području temperature; poziva IMO da se čim prije dogovori oko novih obveznih mjera za smanjenje emisija koje su nužne za ostvarenje tih ciljeva te naglašava važnost i hitnost provedbe tih mjera do 2023.; naglašava da su potrebne dodatne mjere i koraci za hvatanje u koštac s emisijama iz pomorskog prometa te stoga poziva EU i države članice da pomno nadziru učinak i provedbu sporazuma IMO-a te da razmotre donošenje dodatnih mjera na razini EU-a kako bi se zajamčilo da se emisije stakleničkih plinova iz brodova smanjuju u skladu s temperaturnim ciljem iz Pariškog sporazuma; potiče Komisiju da uključi međunarodni pomorski promet u svoju predstojeću strategiju dekarbonizacije do 2050. kako bi odluke o ulaganju EU-a usmjerila prema gorivima i pogonskim sustavima u pomorskom prijevozu s nultom stopom emisija ugljika;

46.  primjećuje da je gotovo 20 % svjetskih emisija ugljičnog dioksida prouzročeno krčenjem i uništavanjem šuma; naglašava da šume i močvarna tla zbog velikog potencijala hvatanja ugljika imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena; ističe da se prirodni ponori i rezerve ugljika u EU-u i u svijetu moraju čuvati i s vremenom ojačati te da bi se ukupna veličina šuma te njihovih sposobnosti za prilagodbu i otpornosti na klimatske promjene trebala dodatno povećati kako bi se postigao dugoročni temperaturni cilj Pariškog sporazuma; naglašava da je potrebno da se napori u ublažavanju klimatskih promjena usmjere na sektor tropskih šuma, počevši s rješavanjem temeljnih uzroka gubitka šuma i klimatskih promjena;

Otpornost na klimatske promjene koja se ostvaruje prilagodbom

47.  poziva Komisiju da revidira strategiju EU-a za prilagodbu jer je djelovanje u tom cilju neizostavno ako države žele minimizirati negativne učinke klimatskih promjena i u potpunosti iskoristiti prilike za rast i održivi razvoj koji su otporni na klimatske promjene;

48.  smatra da je operacionalizacija platforme za lokalne zajednice i autohtone narode jedan od uspjeha konferencije COP23 i još jedan važan korak prema provedbi odluka iz Pariza; smatra da će ta platforma olakšati djelotvornu razmjenu iskustava i najboljih praksi u pogledu mjera i strategija za prilagodbu;

49.  naglašava da je potrebno razviti javne, transparentne i korisnicama prilagođene sustave i instrumente kako bi se pratili napredak i učinkovitost nacionalnih planova i mjera za prilagodbu;

Klimatska diplomacija

50.  snažno podupire nastavak i daljnje jačanje političke aktivnosti i klimatske diplomacije Unije koje su nužne za povećanje vidljivosti djelovanja u području klime u partnerskim zemljama i javnom mišljenju na globalnoj razini; poziva da se ljudski i financijski resursi u okviru ESVD-a i Komisije dodjeljuju na način koji će bolje odražavati snažnu predanost klimatskoj diplomaciji te veću angažiranost u tom području; ustraje u tome da je potrebno razviti sveobuhvatnu strategiju za klimatsku diplomaciju EU-a, a pitanje klime uključiti u sva područja vanjskog djelovanja EU-a, uključujući trgovinu, razvojnu suradnju, humanitarnu pomoć te sigurnost i obranu;

51.  skreće pozornost na sve veće posljedice klimatskih promjena po pitanju međunarodne sigurnosti i regionalne stabilnosti zbog uništavanja okoliša, gubitka sredstava za život, raseljavanja ljudi uzrokovanog klimatskim promjenama i povezanih oblika nemira u kojima se klimatske promjene često mogu smatrati multiplikatorima prijetnje; stoga potiče EU i države članice da surađuju sa svojim partnerima u cijelom svijetu kako bi bolje razumjeli, integrirali i predvidjeli destabilizirajuće učinke klimatskih promjena te njima učinkovitije upravljali; u skladu s time naglašava važnost uvrštavanja klimatske diplomacije u politike EU-a za sprečavanje sukoba;

52.  poziva Komisiju i države članice na pokretanje izrazito ambicioznih saveza koji će biti primjer integriranja klimatskih mjera u različita područja vanjske politike, uključujući trgovinu, međunarodne migracije, reformu međunarodnih financijskih institucija te mir i sigurnost;

53.  poziva Komisiju da u međunarodnu trgovinu i sporazume o ulaganju uvrsti dimenziju klimatskih promjena tako da ratifikaciju i provedbu Pariškog sporazuma postavi kao uvjet za buduće trgovinske sporazume; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu ocjenu dosljednosti postojećih sporazuma s Pariškim sporazumom;

Industrija i konkurentnost

54.  ističe da su klimatske promjene prije svega društveni izazov i da bi borba protiv njih stoga trebala ostati jedno od vodećih načela politika i mjera EU-a, uključujući u području industrije, energije, istraživanja i digitalnih tehnologija;

55.  pozdravlja napore i dosadašnji napredak koji su ostvarili europski građani, poduzeća i industrije u ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma; potiče ih da postavljaju više ambicije i u potpunosti iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz Pariškog sporazuma te da ostanu u koraku s tehnološkim razvojem;

56.  naglašava da stabilan i predvidiv pravni okvir i jasni politički signali i na globalnoj razini i na razini EU-a potiču i poboljšavaju ulaganja povezana s klimom; u tom pogledu naglašava važnost zakonodavnih prijedloga u okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” u jačanju konkurentnosti EU-a, osnaživanju građana i utvrđivanju ciljeva koji su u skladu s obvezama EU-a na temelju Pariškog sporazuma i njegova petogodišnjeg mehanizma revizije;

57.  pozdravlja činjenicu da je nekoliko zemalja u kojima se nalaze veliki konkurenti energetski intenzivnih industrija EU-a uvelo trgovanje emisijama ugljika ili druge mehanizme za određivanje cijena; potiče ostale zemlje da slijede njihov primjer;

58.  naglašava važnost povećanja broja kvalitetnih radnih mjesta i kvalificiranih radnika u industriji EU-a kako bi se poticale inovacije i održiva tranzicija; poziva na holistički i uključiv postupak razvoja vizije alternativnog poslovnog modela u regijama s velikom potrošnjom ugljena i velikim emisijama ugljika, u kojima je znatan udio radnika zaposlen u sektorima koji ovise o ugljiku, kako bi se olakšala održiva preobrazba za rastuće industrije i usluge, ali i vodilo računa o baštini i naslijeđu te dostupnim vještinama radne snage; naglašava važnu ulogu država članica u ubrzavanju reformi koje mogu dovesti do pravedne tranzicije radne snage u tim regijama; podsjeća na to da dodatna financijska potpora EU-a ima ključnu ulogu u tom pogledu;

Energetska politika

59.  podsjeća da se ulaganje u obnovljivu energiju u EU-u smanjuje; stoga ističe važnost obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u smanjenju emisija i u energetskoj sigurnosti te u sprečavanju i ublažavanju energetskog siromaštva kako bi se zaštitilo ugrožena i siromašna kućanstva i kako bi im se pomoglo; poziva na globalno zalaganje za mjere energetske učinkovitosti i energetske uštede te za razvoj obnovljivih izvora energije i njihovo učinkovito korištenje (primjerice, poticanjem vlastite proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora);

60.  podsjeća na to da su prioritizacija energetske učinkovitosti, među ostalim u okviru prvog načela energetske učinkovitosti, i globalno vodstvo u obnovljivim izvorima energije dva od glavnih ciljeva energetske unije EU-a; naglašava važnost ambicioznog zakonodavstva u okviru Paketa za čistu energiju kako bi se postigli ti ciljevi kao i predstojeća strategija za sredinu stoljeća, odnosno kako bi se u politikama EU-a djelotvorno odrazile obveze Unije iz Pariškog sporazuma u skladu s kojima rast prosječnih globalnih temperatura treba ostati znatno ispod 2 °C i kasnije se zadržati na razini nižoj od 1,5 °C;

61.  ističe važnost razvoja novih tehnologija za skladištenje energije, pametnih mreža i upravljanja potrošnjom, što će doprinijeti poboljšanju učinkovitog korištenja energije iz obnovljivih izvora u sektorima proizvodnje električne energije, grijanja i hlađenja kućanstava;

62.  poziva EU da potiče međunarodnu zajednicu da bez odgode donese konkretne mjere te raspored za postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš kojima se narušava tržišno natjecanje, obeshrabruje međunarodna suradnja i koče inovacije;

Istraživanje, inovacije, digitalne tehnologije i svemirska politika

63.  naglašava činjenicu da su daljnji i pojačani istraživanje i inovacije u područjima ublažavanja klimatskih promjena, politika prilagodbe, učinkovitog korištenja resursa, održivih tehnologija s niskom razinom emisija i bez emisija, održive upotrebe sekundarnih sirovina („kružno gospodarstvo”) i prikupljanja podataka o klimatskim promjenama ključni za borbu protiv klimatskih promjena na isplativ način te da doprinose smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima; stoga poziva na globalni angažman u cilju poticanja i usmjeravanja ulaganja u ta područja; naglašava potrebu za davanjem prednosti financiranju održivih energetskih projekata u okviru novog programa Obzor Europa, s obzirom na obveze koje je Unija preuzela u okviru energetske unije i Pariškog sporazuma;

64.  naglašava da ciljevi održivog razvoja predstavljaju radikalnu promjenu u međunarodnim politikama razvojne suradnje te da se EU obvezao provoditi ih i u svojim internim i u svojim vanjskim politikama; naglašava, u skladu s vanjskom dimenzijom ciljeva održivog razvoja, potrebu da se razmotre različite metode za pomoć zemljama i gospodarstvima u razvoju u njihovoj energetskoj tranziciji s pomoću, među ostalim, mjera za izgradnju kapaciteta, pomoći u smanjenju kapitalnih troškova obnovljivih izvora energije i projekata energetske učinkovitosti, prijenosa tehnologije i rješenja za razvoj pametnih gradova kao i udaljenih i ruralnih zajednica te da im se na taj način pomogne da ispune svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma; u tom pogledu pozdravlja novoosnovani Europski fond za održivi razvoj;

65.  podsjeća da se istraživanje, inovacije i konkurentnost ubrajaju među pet stupova strategije EU-a za energetsku uniju; napominje da je EU odlučan u tome da ostane globalni predvodnik u tim područjima i da pritom razvija usku znanstvenu suradnju s međunarodnim partnerima; ističe važnost izgradnje i očuvanja snažnog kapaciteta za inovacije i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, u cilju primjene tehnologija za čistu i održivu energiju;

66.  podsjeća na temeljnu ulogu digitalnih tehnologija u potpori energetskoj tranziciji i, posebno, poboljšanju energetske učinkovitosti i ušteda energije; ističe dobrobiti koje klima može ostvariti zahvaljujući digitalizaciji europske industrije učinkovitim korištenjem resursa i smanjenjem intenziteta uporabe materijala te jačanjem postojeće radne snage;

67.  čvrsto vjeruje da bi svemirski program Unije trebao biti osmišljen na način da se njime doprinosi borbi protiv klimatskih promjena i strategijama njihova ublažavanja; u tom kontekstu podsjeća na posebnu ulogu sustava Copernicus i potrebu da se osigura služba za nadzor CO2; naglašava važnost održavanja politike slobodnog, potpunog i otvorenog pristupa podacima jer je to ključne važnosti za znanstvenu zajednicu i jer se time podupire međunarodna suradnja u tom području;

Klimatske mjere u zemljama u razvoju

68.  inzistira na potrebi da se zadržati mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i na dužnosti glavnih onečišćivača, uključujući EU, da brzo povećaju napore za ublažavanje, što može dovesti do znatne koristi za održivi razvoj, te da znatno povećaju svoju potporu klimatskoj politici u zemljama u razvoju;

69.  naglašava da je važno da se odluke donose uz poznavanje klimatskih problema te da se taj proces podupre poboljšanjem usluga u području klime koje su od posebne važnosti za zemlje u razvoju; poziva na to da to postane važan cilj istraživanja koje financira EU te da Unija ulaže velike napore u olakšavanje prijenosa tehnologije u zemlje u razvoju; poziva WTO da donese deklaraciju o pravima intelektualnog vlasništva i klimatskim promjenama, po uzoru na deklaraciju o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju, koja je usvojena u Dohi 2001.;

70.  podsjeća na to da su se razvijene zemlje obvezale da će osigurati nova dodatna financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju u visini od 100 milijardi USD godišnje do 2020.; prepoznaje potrebu za stalnim povećanjem i strožim obračunavanjem financijskih napora, među ostalim vođenjem računa o zahtjevu da financiranje bude novo i dodatno te da uključuje samo ekvivalent zajmova u bespovratnim sredstvima, izračunan pomoću metode dogovorene u OECD-ovu Odboru za razvojnu pomoć; preporučuje državama članicama da slijede prakse koje je razvila Komisija u pogledu uporabe pokazatelja iz Rija u službenoj razvojnoj pomoći s klimatskim ciljevima;

71.  poziva EU da poštuje načelo usklađenosti politika u području razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a, jer ono predstavlja temeljni aspekt doprinosa EU-a Pariškom sporazumu; stoga poziva EU da osigura dosljednost među svojom razvojnom, trgovinskom, poljoprivrednom, energetskom i klimatskom politikom;

72.  podsjeća da klimatske promjene imaju i izravne i neizravne učinke na poljoprivrednu produktivnost; u tom smislu smatra da je potrebna korjenita promjena načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu u smjeru agroekoloških praksi, u skladu sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj i preporukama posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu; pohvaljuje inicijative koje je poduzela Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kojima se nastoji povećati agroekologija kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja; potiče EU i države članice da svoju razvojnu politiku oblikuju u skladu s tim, među ostalim i u okviru investicijskog područja poljoprivrede Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR);

73.  naglašava da stalni porast emisija CO2 povezan s prometom i međunarodnom trgovinom umanjuje djelotvornost strategije EU-a za borbu protiv klimatskih promjena; primjećuje da je promicanje razvoja na temelju izvoza, među ostalim u okviru izvozno orijentirane industrijske poljoprivrede, teško pomiriti s imperativom ublažavanja klimatskih promjena;

74.  smatra da bi EU trebao razmotriti načine uvođenja nadzora nad europskom trgovinom i potrošnjom dobara kojima se ugrožavaju šume kao što su sojino i palmino ulje, eukaliptus, govedina, koža i kakao te da bi trebao uzeti u obzir iskustva stečena prilikom provedbe Akcijskog plana FLEGT i Uredbe o drvu te mjera EU-a za reguliranje drugih lanaca opskrbe u svrhu ukidanja ili sprječavanja ozbiljne štete; napominje da ključna rješenja za uspjeh takvih napora uključuju uvođenje sljedivosti i obveznih zahtjeva u vezi s dužnom pažnjom u cijelom lancu opskrbe;

75.  poziva Europsku investicijsku banku da brzo ukine odobravanje zajmova za projekte koji uključuju fosilna goriva i traži od država članica EU-a da okončaju sva jamstva za izvozne kredite za tu vrstu projekata; poziva na uvođenje posebnih državnih jamstava u korist zelenih ulaganja te oznaka i fiskalnih povlastica za fondove za zelena ulaganja i za izdavanje zelenih obveznica;

76.  naglašava važnost operacionalizacije globalnog cilja u pogledu prilagodbe te mobilizacije znatne količine novih sredstava za prilagodbu u zemljama u razvoju; poziva EU i države članice da se obvežu na znatno povećanje sredstava koja izdvajaju za prilagodbu; prepoznaje potrebu za napretkom i u pogledu gubitka i štete, za koje bi se trebala skupiti dodatna sredstva inovativnim izvorima javnog financiranja korištenjem Varšavskog međunarodnog mehanizma;

77.  naglašava potrebu za pristupom odozdo prema gore te projektima kojima se upravlja na lokalnoj razini kako bi se doprijelo do posebno ugroženog stanovništva i zajednica; primjećuje da se trenutačnim naglaskom na operacijama mješovitog financiranja i na jamstvima kojima se olakšava privatno ulaganje pogoduje velikim projektima te traži da se u korištenju sredstava za pomoć uspostavi odgovarajuća ravnoteža;

78.  smatra da se zrakoplovna industrija u velikoj mjeri oslanja na neutralizaciju emisija ugljika te da je neutralizacija putem šuma teško mjerljiva i da je nije moguće jamčiti; naglašava potrebu da se osigura da Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika u međunarodnom zrakoplovstvu (CORSIA) i drugi projekti ni na koji način ne štete sigurnosti hrane, pravima na zemljište, pravima autohtonih naroda ili biološkoj raznolikosti te da se poštuje načelo slobodnog prethodnog informiranog pristanka;

Uloga Europskog parlamenta

79.  smatra da treba biti sastavni dio izaslanstva EU-a, s obzirom na to da kao suzakonodavac mora dati svoju suglasnost za međunarodne sporazume i ima ključnu ulogu u provedbi Pariškog sporazuma na nacionalnoj razini; stoga očekuje da će mu biti dopušteno da sudjeluje na koordinacijskim sastancima EU-a u Katowicama i da će imati zajamčen pristup svim pripremnim dokumentima već od samog početka pregovora;

o
o   o

80.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te tajništvu UNFCCC-a, uz molbu da se proslijedi svim strankama koje nisu članice EU-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0280.
(2) SL C 346, 27.9.2018., str. 70.
(3) SL L 236, 14.9.2017., str. 1.
(4) http://www3.weforum.org/docs/WEF_GRR18_Report.pdf
(5) http://www.bmub.bund.de/fileadmin/Daten_BMU/Download_PDF/Europa___International/green_growth_group_financing_climate_action_bf.pdf
(6) http://copernicus.eu/news/report-operational-anthropogenic-co2-emissions-monitoring
(7) UNEP, „Izvješće o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2017. – Odstupanja u emisijama i njihove posljedice”, str. 18.
(8) SL L 350, 29.12.2017., str. 7.


Četrnaesti sastanak Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14)
PDF 152kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o 14. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14) (2018/2791(RSP))
P8_TA(2018)0431B8-0478/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 20. svibnja 2015. naslovljeno „Stanje prirode u Europskoj uniji: izvješće o stanju i kretanjima stanišnih tipova i vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima za razdoblje od 2007. do 2012. prema zahtjevu iz članka 17. Direktive o staništima i članka 12. Direktive o pticama” (COM(2015)0219),

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Komisiji i Vijeću u pogledu 14. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14) (O-000115/2018 – B8-0413/2018 i O-000116/2018 – B8-0414/2018),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je cilj Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020., koji su 2010. usvojile stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti, poduzimanje učinkovitih i hitnih koraka za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti (izvanredne različitosti ekosustava, vrsta i genetskih resursa oko nas) kako bi se osiguralo da do 2020. ekosustavi budu otporni te da i dalje pružaju osnovne usluge i na taj način osiguravaju raznolikost života na planetu te doprinose dobrobiti ljudi i iskorjenjivanju siromaštva;

B.  budući da vizija za 2050., koja je donesena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, glasi „Živjeti u skladu s prirodom” te da u njoj stoji da se do 2050. biološka raznolikost mora vrednovati, čuvati, obnavljati i mudro upotrebljavati, da se istodobno moraju održavati usluge ekosustava i zdrav planet te se moraju zajamčiti pogodnosti koje su od ključne važnosti za sve ljude;

C.  budući da vizija za 2050. obuhvaća pet općih ciljeva: (a) uhvatiti se u koštac s glavnim uzrocima gubitka biološke raznolikosti na način da se o biološkoj raznolikosti vodi računa u različitim aspektima vlade i društva; (b) smanjiti izravne pritiske na biološku raznolikost i promicati održivu uporabu; (c) poboljšati položaj biološke raznolikosti zaštitom ekosustava, vrsta i genetske raznolikosti; (d) povećati koristi od biološke raznolikosti i usluga ekosustava za sve te (e) poboljšati provedbu sudjelovanjem u planiranju, upravljanjem znanjem i izgradnjom kapaciteta;

D.  budući da je cilj Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti da se podijeli dobit koja proizlazi iz uporabe genetskih resursa na pošten i pravedan način;

E.  budući da je cilj Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU-u i pomoći u zaustavljanju globalnog gubitka biološke raznolikosti do 2020., imajući u vidu stvarnu vrijednost biološke raznolikosti i ključan doprinos usluga ekosustava dobrobiti ljudi i gospodarskom blagostanju;

F.  budući da su Unija i njezine države članice usvojile Program održivog razvoja do 2030. i njegove globalne ciljeve za održivi razvoj koji pozivaju na promjenu našeg svijeta i zaštitu našeg planeta, uključujući život na kopnu i u vodi, te su se obvezali na njegovu potpunu provedbu;

G.  budući da narušavanje ekosustava predstavlja goleme društvene i gospodarske gubitke za Europsku uniju;

Opće primjedbe

1.  sa zabrinutošću primjećuje da se, uz trenutačni trend gubitka biološke raznolikosti, ciljevi iz Aichija u pogledu biološke raznolikosti za 2020. neće ostvariti te poziva sve stranke i dionike Konvencije o biološkoj raznolikosti da ulože pojačane napore; u tom kontekstu potiče Komisiju i države članice da se obvežu da će poduzeti hitne, znatne i dodatne napore u očuvanju biološke raznolikosti kako bi se ostvarili ciljevi EU-a;

2.  naglašava da je zaštita biološke raznolikosti jedan od ključnih izazova, a time i jedan od strateških interesa EU-a kojemu bi se trebala posvetiti najveća politička pozornost; traži od Komisije i država članica da putem svojih vanjskih instrumenata aktivno surađuju s trećim zemljama kako bi promicale i ojačale mjere i upravljanje u području očuvanja biološke raznolikosti, posebno u svim multilateralnim sporazumima;

3.  naglašava da je potreban sveobuhvatan sustav upravljanja koji se odnosi na očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti i usluga ekosustava; poziva EU i države članice da se i dalje snažno zalažu za dodatno jačanje Konvencije o biološkoj raznolikosti te da preuzmu vodeću ulogu u pripremi za okvir za razdoblje nakon 2020., posebno uoči četrnaestog i petnaestog sastanka Konferencije stranaka, te da transparentno izlože svoje vizije i prioritete za globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.;

4.  podsjeća da su očuvanje i obnova biološke raznolikosti u temelju postizanja većine ciljeva održivog razvoja i da je ključno za postizanje ciljeva politike EU-a povezanih sa, između ostalog, okolišem, sigurnošću opskrbe hranom, ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom na te promjene, zdravljem, smanjenjem rizika od katastrofa i migracijama;

5.  podsjeća da su biološka raznolikost i očuvanje ekosustava inherentno sinergijski te da su ključan element održivog razvoja; naglašava da je potrebno da se u svim unutarnjim i vanjskim politikama EU-a vodi računa o biološkoj raznolikosti i da se poveća dosljednost ekološke politike te poziva države članice da olakšaju taj proces također u pogledu svojih obveza za potpunu provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030.;

6.  smatra da je nužno zauzeti dugoročni strateški pristup i uhvatiti se u koštac s glavnim uzročnicima gubitka i slabljenja biološke raznolikosti te izraditi i provesti djelotvorne odluke i mjere za prepoznavanje i očuvanje zaštićenih područja na temelju njihove osjetljivosti, prisutnosti ugroženih vrsta ili utvrđenih nedostataka u znanju i/ili učinkovitom upravljanju, kako bi se ograničili gubitak biološke raznolikosti i negativan utjecaj na područja na kojima žive autohtone i lokalne zajednice kao i na njihove životne uvjete, obnovili ekosustavi i njihove usluge i izvan zaštićenih područja, uključila biološka raznolikost u druge sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, planiranje uporabe zemljišta, razvojna suradnja, istraživanja i inovacije, prijevoz, rudarenje, zdravstvo, te uklonile neodgovarajuće subvencije; također smatra da je bitno zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i njegov negativan učinak na zemlju i na sredstva za uzdržavanje lokalnih i autohtonih zajednica;

Provedba Konvencije i Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020.

7.  podsjeća da COP14 u Egiptu predstavlja 25. obljetnicu stupanja na snagu Konvencije; stoga smatra da je od ključne važnosti povećati napore u provedbi trenutačnog Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – -2020., usredotočiti se na ostvarenje ciljeva u pogledu biološke raznolikosti iz Aichija i ključne elemente Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima i poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti te raditi na ambicioznom strateškom planu za razdoblje nakon 2020. kao i na mehanizmu za njegovu provedbu te da se pritom mora imati u vidu scenarij za 2050. u kojemu će se voditi računa o novim izazovima u području biološke raznolikosti u skladu s Programom do 2030. i s njegovim ciljevima održivog razvoja;

8.  naglašava ulogu ciljeva u pogledu biološke raznolikosti iz Aichija u ostvarenju Programa do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja, posebice 14. cilja održivog razvoja (Očuvanje i održivo korištenje oceanima, morima i morskim resursima) i 15. cilja održivog razvoja (Zaštita, obnavljanje i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije i zaustavljanje i poništavanje učinaka degradacije tla te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti);

9.  sa zabrinutošću primjećuje da u EU-u, u skladu s ocjenama(3) stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za očuvanje, samo 7 % morskih vrsta i 9 % morskih stanišnih tipova pokazuju „povoljno stanje očuvanosti” te da 27 % ocjena vrsta i 66 % ocjena stanišnih tipova pokazuju „nepovoljno stanje očuvanosti”;

Globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.

10.  potiče korake kojima će se povećati razina ambicioznosti u pogledu globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. i poboljšati njegova djelotvornost; poziva Komisiju i države članice da aktivno sudjeluju u izradi jasnih, kvantitativnih, mjerljivih ciljeva te pokazatelja uspješnosti, boljih instrumenata za praćenje, postupaka preuzimanja obveza i mehanizama za preispitivanje i izvješćivanje sa zajedničkim standardima po uzoru na mehanizme iz Pariškog sporazuma o klimi kako bi se poboljšala transparentnost i odgovornost stranaka te opća učinkovitost narednog globalnog okvira za biološku raznolikost;

11.  ističe da je potreban snažniji međunarodni okvir za zaštitu biološke raznolikosti na globalnoj razini, za zaustavljanje njezina trenutačnog pada i za njezinu maksimalnu obnovu; smatra da bi se taj okvir trebao temeljiti na ciljevima i dobrovoljnim obvezama koje će obuhvaćati doprinose utvrđene na nacionalnoj razini uz potporu lokalnih i regionalnih doprinosa i druge odgovarajuće instrumente, financijske obveze i poboljšana jamstva za izgradnju kapaciteta, kao i mehanizam za reviziju koja će se provoditi svakih pet godina, pri čemu bi se naglasak trebao staviti na poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i učinkovitije mjere očuvanja kao i na povećanje razine ambicioznosti;

12.  naglašava da je važno maksimalno skratiti vrijeme između donošenja globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. i njegova prenošenja u nacionalne ciljeve za biološku raznolikost, kako bi se izbjegla kašnjenja u poduzimanju konkretnih mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti;

Ekonomski aspekti i financiranje 

13.  ističe činjenicu da gospodarski rast može olakšati održivi razvoj samo ako ne rezultira gubitkom biološke raznolikosti i smanjenjem sposobnosti prirode da doprinese dobrobiti čovjeka i naglašava važnost unapređivanja rješenja temeljenih na prirodi koja pomažu društvima u rješavanju složenih izazova iz društvenog i ekonomskog aspekta na potpuno održiv način;

14.  naglašava nužnost dostatnog financiranja biološke raznolikosti; naglašava činjenicu se da bi analiza sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u pogledu njegove usklađenosti sa zaštitom biološke raznolikosti i moguća dodjela sredstava u svrhu biološke raznolikosti imala znatan i pozitivan učinak na ostvarenje vizije za 2050.;

15.  poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu novih međunarodnih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti te naglašava važnost privatnih financijskih inicijativa u tom pogledu;

16.  ističe da je važno povećati ulaganja kako bi se ispunile preuzete obveze iz Pariškog sporazuma i smanjili učinci klimatskih promjena na biološku raznolikost te kako bi se zajamčila usklađenost između politika za ublažavanje klimatskih promjena i politika prilagodbe klimatskim promjenama i biološke raznolikosti;

Šumarstvo i poljoprivreda

17.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci 10.2.g (XXI/1.) za odluku koja će se donijeti tijekom 14. sastanka Konferencije stranaka spominje potencijal šumarstva i poljoprivrede; ističe usku povezanost poljoprivrednih djelatnosti i očuvanja biološke raznolikosti; naglašava činjenicu da se održivom poljoprivredom i šumarstvom u velikoj mjeri doprinosi raznolikosti vrsta, staništa i ekosustava te smanjuje učinak klimatskih promjena;

18.  međutim, skreće pozornost na negativan učinak intenzivne poljoprivrede na biološku raznolikost, posebice u pogledu krčenja šuma i upotrebe pesticida; podsjeća na alarmantan pad broja oprašivača koji su ključni za dobro funkcioniranje ekosustava; poziva stranke da preuzmu čvrste obveze u pogledu održive poljoprivrede i šumarstva, uključujući podupiranjem zahtjeva za promicanje agroekoloških pristupa i postupno uklanjanje štetnih sredstava za zaštitu bilja i strategija za zaštitu bilja kako bi se osigurala zaštita tla i staništa;

Inovacije

19.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci 10.2.h (XXI/1.) spominje tehnološki napredak; podsjeća na važnost inovacija, istraživanja i razvoja kada je riječ o postizanju ciljeva vizije za 2050. te poziva stranke da se osobito usredotoče na povezanost očuvanja biološke raznolikosti i pozitivnih učinaka na zdravlje ljudi i njihovo ekonomsko blagostanje te da koordiniraju mjere u području prikupljanja podataka;

Izgradnja kapaciteta, osviještenost javnosti i uključivanje svih dionika

20.  naglašava da su izgradnja kapaciteta i podizanje svijesti, između ostalog, o vrijednostima biološke raznolikosti i usluga ekosustava ključni za uspješnu provedbu; stoga pozdravlja činjenicu da je tijekom 13. sastanka Konferencije stranaka (COP13) u odluci XIII/23 i preporuci XXI/1 usvojen kratkoročni akcijski plan (2017. – 2022.) za jačanje i podupiranje izgradnje kapaciteta kao i odgovarajuća komunikacijska strategija te traži da se tijekom 14. sastanka Konferencije stranaka (COP14) ta ključna pitanja dodatno razmotre;

21.  naglašava važnost sveobuhvatnog i participativnog postupka za oblikovanje okvira za razdoblje nakon 2020.;

22.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci XXI/1. razmatraju kampanje za podizanje razine svijesti u okviru pripreme za COP14 i poziva stranke da promiču javnu osviještenost i sudjelovanje više dionika kako bi se u suradnji s lokalnim zajednicama i autohtonim stanovništvom došlo do prilagođenih rješenja za promicanje održive uporabe zemljišta u cilju da se poveća biološka raznolikost i zajamčili potpuno poštovanje regionalnih razlika između krajolika i staništa;

23.  pozdravlja namjeru da se aktivno djeluje u skladu s pristupom koji uključuje više dionika, uključujući regionalne i lokalne sudionike, što je od temeljne važnosti za vrednovanje, zaštitu, očuvanje, održivo iskorištavanje i obnovu biološke raznolikosti te naglašava da će se boljom suradnjom s različitim razinama upravljanja i sektorima kao i poslovnim platformama za biološku raznolikost te između njih stvoriti mogućnosti za bolju provedbu ciljeva biološke raznolikosti i za uključivanje ciljeva biološke raznolikosti u druge politike;

o
o   o

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 35, 31.1.2018., str. 2.
(2) SL C 356, 4.10.2018., str. 38.
(3) Međunarodna znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava, „Izvješće o regionalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava za Europu i središnju Aziju”, 2018.


Politika zapošljavanja i socijalna politika europodručja
PDF 160kWORD 63k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja (2018/2034(INI))
P8_TA(2018)0432A8-0329/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 5. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 16. veljače 2012. naslovljenu „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” (COM(2012)0055),

–  uzimajući u obzir članke 9., 145., 148., 149., 152., 153., 174. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva(1),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, posebno ciljeve 1., 3., 4., 5., 8., 10. i 13.,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 14. svibnja 2018. o ekonomskoj politici europodručja(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. svibnja 2018. naslovljenu „Europski semestar 2018. – preporuke po državama članicama” (COM(2018)0400),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2018.” (COM(2017)0690),

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 22. studenoga 2017. uz komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. o Godišnjem pregledu rasta za 2018. (COM(2017)0674),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 22. studenoga 2017. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2017)0677) i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2018. o istom predmetu(3),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 22. studenoga 2017. (COM(2017)0770),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.” (COM(2017)0771),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljenu „Nacrti proračunskih planova za 2018.: ukupna ocjena” (COM(2017)0800),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Uspostava europskog stupa socijalnih prava” (COM(2017)0250),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017)0252),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. travnja 2017. naslovljen „Pregled stanja u vezi s Preporukom iz 2013. ,Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti’” (SWD(2017)0258),

–  uzimajući u obzir radni dokument Komisije „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” i Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. te zaključke Vijeća od 7. ožujka 2011. u pogledu Europskog pakta(4),

–  uzimajući u obzir ciljeve iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002., a naročito da se do 2010. osigura skrb za najmanje 90 % djece između tri godine starosti i obvezne školske dobi te za najmanje 33 % djece mlađe od tri godine,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0604),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” (COM(2016)0581),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

–  uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. o pokretanju javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o načinima reintegracije radnika koji se oporavljaju od ozljede ili bolesti na kvalitetna radna mjesta(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. studenoga 2017. o borbi protiv nejednakosti kao sredstvu za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o ekonomskim politikama europodručja(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o politikama minimalnog dohotka kao sredstvu za suzbijanje siromaštva(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.(14),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o Turskoj za 2018. godinu: Trenutačna i buduća primjerenost primanja starijih osoba u EU-u,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. i njegovu učinku na gospodarske i proračunske projekcije za države članice EU-a (2016. – 2070.),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(15),

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju i proces iz Torina, koji je pokrenut 2014. u cilju jačanja sustava Ugovora o Europskoj socijalnoj povelji u okviru Vijeća Europe te u njezinu odnosu s pravom Europske unije(16),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017 od ožujka 2017. naslovljeno: „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa ,Garancija za mlade’ i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0329/2018),

A.  budući da je u lipnju 2018. sezonski usklađena stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila 8,3 %, što je pad u odnosu na 9,0 % u lipnju 2017. i najniža razina zabilježena u europodručju od prosinca 2008.; budući da je razlika u stopama nezaposlenosti među državama članicama europodručja velika, a najniže stope nezaposlenosti u lipnju 2018. zabilježene su na Malti (3,9 %) i u Njemačkoj (3,4 %), dok su najviše stope nezaposlenosti, koje su još uvijek razlog za zabrinutost, zabilježene u Grčkoj (20,2 % u travnju 2018.) i Španjolskoj (15,2 %), čije su stope zaposlenosti iznosile 57,8 %, odnosno 65,5 %;

B.  budući da je u lipnju 2018. stopa nezaposlenosti mladih u europodručju iznosila 16,9 %, dok je u lipnju 2017. iznosila 18,9 %; budući da je unatoč stalnom padu ta stopa i dalje neprihvatljivo visoka i više od dvostrukog ukupnog prosjeka nezaposlenosti, s približno svakom trećom mladom osobom koja je nezaposlena u nekim zemljama; budući da primarna odgovornost za rješavanje problema nezaposlenosti ostaje na državama članicama u smislu razvoja i provedbe regulatornih okvira za tržište rada, sustave obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika u području tržišta rada kako bi se osiguralo, između ostalog, stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i plaća;

C.  budući da je razlika u stopama nezaposlenosti među državama članicama europodručja također značajna, a najniže stope nezaposlenosti u europodručju u lipnju 2018. zabilježene su na Malti (5,5 %) i u Njemačkoj (6,2 %), dok su najviše stope nezaposlenosti, koje su još uvijek razlog za zabrinutost, zabilježene u Grčkoj (42,3 % u travnju 2018.) i Španjolskoj (32,6 %);

D.  budući da se druge države članice suočavaju s strukturnim izazovima na tržištu rada, kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija; budući da postoji sve veća potreba za konkretnim mjerama za integraciju ili reintegraciju neaktivne radne snage kako bi se udovoljilo zahtjevima tržišta rada;

E.  budući da je ukupna stopa zaposlenosti u europodručju 2017. iznosila 71,0 %, dok je stopa zaposlenosti žena iznosila 65,4 %; budući da je cilj Europske unije u okviru strategije Europa 2020. ostvariti barem 75 % zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine, uključujući veću uključenost žena, starijih radnika i bolju integraciju migranata u radnu snagu; budući da je stopa zaposlenosti u europodručju krajem 2016. nadmašila razinu na kojoj je bila prije krize, a u drugom tromjesečju 2018. porasla je za 1,5 % u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine; međutim, budući da je u nekim državama članicama još uvijek niža u odnosu na razine otprije deset godina, imajući na umu da se u istočnim zemljama to može pripisati dugoročnom smanjenju ukupnog stanovništva, a ne negativnim kretanjima na tržištu rada; budući da trend smanjenja broja odrađenih sati po zaposleniku, među ostalim i zbog neželjenog rada u nepunom radnom vremenu, ostaje razlog za zabrinutost, uz blagi pad (0,3 %) 2017. u odnosu na prethodnu godinu i još je otprilike 3,0 % niži nego 2008.(17);

F.  budući da segmentacija tržišta rada posebno utječe na žene, niskokvalificirane osobe, mlade i starije, osobe s invaliditetom i osobe s migrantskim podrijetlom, koji također imaju veće mogućnosti zaposliti se u nepunom radnom vremenu i privremeno, što nastavlja biti slučaj uz sve ostale nestandardne i netipične oblike zapošljavanja i lažno samozapošljavanje; budući da je stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine u EU-u 2017. iznosila 57 %, što je 10 postotnih bodova niža od opće stope zaposlenosti, s razlikom između muškaraca i žena od 13 postotnih bodova, što je 3 postotna boda više u odnosu na ukupni broj radno sposobnog stanovništva; budući da demografske promjene upućuju sve veći broj starijih radnika;

G.  budući da je univerzalni pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi osnovna potreba koju države članice moraju osigurati i u koju je potrebno ulagati;

H.  budući da je 2016. godine postotak osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u europodručju iznosio 23,1 %, što je još uvijek više u odnosu na 2009., te da je stopa siromaštva zaposlenih iznosila 9,5 %; budući da je 118 milijuna europskih građana i dalje izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosno 1 milijun više u odnosu na razine prije krize; budući da je cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za 20 milijuna osoba u odnosu na referentno mjerilo iz 2008. još daleko od ostvarenja; budući da, dok je stopa materijalne oskudice u padu, monetarne stope siromaštva i stope izloženosti riziku od siromaštva su u porastu;

I.  budući da je stopa dugotrajne nezaposlenosti u europodručju u padu (s 5 % u 2016. na 4,4 % u 2017.), no budući da i dalje čini 48,5 % ukupne nezaposlenosti, što je neprihvatljivo visoko;

J.  budući da je, prema godišnjem pregledu stanja u području zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2018., ograničena brzina rasta produktivnosti po zaposlenoj osobi koja utječe na porast plaća povezana s čimbenicima kao što su veći udio radnih mjesta u nepunom radnom vremenu i manji broj odrađenih radnih sati;

K.  budući da je stopa zaposlenosti na nepuno radno vrijeme i privremene zaposlenosti stabilna od 2013., iako odgovorna za visoki postotak ukupne zaposlenosti, s radom u nepunom radnom vremenu koji je 2017. iznosio 21,2 % svih ugovora; budući da je udio rada u nepunom radnom vremenu među ženama (31,4 %) znatno veći nego među muškarcima (8,2 %), te je riječ o pojavi koja može imati znatne posljedice na dobit i ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu; budući da su 2016. mladi bili daleko najzastupljenija skupina zaposlenih na određeno vrijeme – 43,8 % svih zaposlenika u dobi od 15 do 24 godine;

L.  budući da je adekvatnost mirovina i dalje izazov jer rizik od socijalne isključenosti raste s dobi, dok rodno uvjetovane razlike u mirovinama iznose 37 % te i dalje predstavljaju izazov za mnoge starije žene i povećavaju njihov rizik od izloženosti siromaštvu i od socijalne isključenosti; budući da su mirovinska prava osoba koje rade u nestandardnim oblicima zapošljavanja ili su samozaposlene niža nego kod zaposlenika;

M.  budući da pristup socijalnim uslugama, kao što su usluge skrbi za djecu, zdravstvene usluge i usluge dugoročne skrbi, kao i pristupačnim usluge koje podupiru mobilnost, ima znatan utjecaj na primjerenost dohotka, posebno za osobe s niskim primanjima ili one koje se oslanjaju na socijalnu zaštitu;

1.  napominje da, unatoč tome što su gospodarski uvjeti u europodručju trenutačno povoljni i što ukupna stopa zaposlenosti stabilno raste, gospodarski oporavak i dalje nije jednakomjeran diljem europodručja te i dalje postoji znatan prostor za napredak u pogledu ekonomske konvergencije, borbe protiv nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, rodne neravnoteže, segmentacije tržišta rada i nejednakosti, posebno za ranjive skupine, kao i u pogledu smanjenja broja osoba koje rade ispod razine njihove kvalifikacije, smanjenja siromaštva općenito, a naročito siromaštva zaposlenih, iskorjenjivanja siromaštva djece i poticanja produktivnosti i rasta plaća; primjećuje da bi dohodovna nejednakost bila mnogo veća da nema redistributivnih učinaka socijalnih prijenosa, čime se 2015. smanjio udio osoba kojima prijeti siromaštvo za otprilike jednu trećinu (33,7 %); međutim, žali zbog činjenice da taj učinak nije bio dovoljan i da se uvelike razlikovao među državama članicama, smanjujući nejednakosti prihoda za više od 20 % u Belgiji, Finskoj i Irskoj, ali za manje od 10 % u Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji i Portugalu;

2.  naglašava da su ostvarivanje socijalnih prava i pravilno funkcioniranje i učinkoviti sustav socijalne zaštite koji pruža odgovarajuću zaštitu svim radnicima, bez obzira na vrstu radnog odnosa, ugovor ili oblik zaposlenja, uz aktivne i održive politike tržišta rada, važni preduvjeti za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za najranjivije skupine, zatim za uspostavu uključivih nacionalnih tržišta rada te jačanje otpornosti i konkurentnosti gospodarstva europodručja u cjelini;

3.  pozdravlja povećanu financijsku potporu državama članicama iz Programa potpore strukturnim reformama kako bi im se omogućilo da nastave s provedbom reformi u otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, čime se potiče zapošljavanje, u smanjenju nezaposlenosti, s naglaskom na rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, te u nastojanjima da se povećaju plaće; pozdravlja prijedlog Komisije za povećanje područja primjene Programa potpore strukturnim reformama na zemlje čija valuta nije euro, s ciljem poticanja gospodarske i socijalne konvergencije diljem EU-a;

4.  prima na znanje preporuke Komisije za pojedine zemlje za 2018. kao važan dio postupka europskog semestra i pozdravlja posebnu pozornost koja se u okviru tih preporuka pridaje društvenim izazovima; potiče Komisiju da osigura usklađenost između društvenih i gospodarskih preporuka za pojedine zemlje i da poštuje klauzulu o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kako je navedeno u Zajednički dogovorenom stajalištu Vijeća o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu; sa zabrinutošću primjećuje da je, u cijelosti ili djelomično, provedeno samo 50 % preporuka za 2017. te potiče države članice da stoga ulože veće napore za provedbu preporuka, posebice u sljedećim područjima:

   siromaštvo i društvena isključenost, uključujući siromaštvo djece i siromaštvo zaposlenih, posebno među ranjivim skupinama,
   nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost u skladu s preporukama Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih na tržište rada(18),
   nejednakosti prihoda,
   rast plaća,
   suzbijanje ranog napuštanja školovanja i velikog broja pripadnika skupine NEET,
   obrazovanje, cjeloživotno učenje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje,
   održivost i primjerenost mirovinskih sustava,
   zdravstvena skrb, uključujući dugotrajnu skrb,
   sigurno i prilagodljivo zaposlenje,
   rodna ravnoteža, posebno sudjelovanje žena na tržištu rada i razlike u plaćama i mirovinama;

5.  ističe, stoga, da stvaranje dostojnih radnih mjesta, pristup socijalnoj zaštiti, bez obzira na radni odnos ili vrstu ugovora, i rast plaća znatno utječu na smanjenje nejednakosti, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te pridonose poboljšanju životnog standarda i podupiru gospodarski oporavak; naglašava da bi reforme država članica, kakve ih podupire Komisija u okviru preporuka za pojedine zemlje, stoga posebice trebalo usmjeriti na politike kojima se povećava produktivnost i potencijal održivog rasta, potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjuje nejednakost i siromaštvo, posebno siromaštvo djece; potiče stvaranje otvorenih oblika zaposlenja, istodobno osiguravajući prilagodljivost, promičući uključivo tržište rada i osiguravajući pravednu ravnotežu između poslovnog i privatnog života;

6.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 13. ožujka 2018. o praćenju provedbe europskog stupa socijalnih prava (COM(2018)0130), u kojoj je stup usklađen s ciklusom europskog semestra tako što se u analizi poduzetih mjera i napretka ostvarenog na nacionalnoj razini odražavaju prioriteti europskog stupa socijalnih prava; naglašava da se socijalnim ciljevima i obvezama EU-a treba dati jednaki prioritet kao i njegovim gospodarskim ciljevima; poziva Komisiju i države članice na jačanje socijalnih prava provedbom europskog stupa socijalnih prava tako da se uspostavi stvarna socijalna dimenzija za EU (putem zakonodavstva, mehanizama za donošenje politika i financijskih instrumenata na odgovarajućoj razini);

7.  napominje da se tržišta rada zemalja europodručja znatno razlikuju, što predstavlja izazov za njihovo pravilno funkcioniranje; stoga poziva, ne dovodeći u pitanje načelo supsidijarnosti, na izradu dobro osmišljenih politika tržišta rada i na reforme kojima se stvaraju kvalitetna radna mjesta, promiču jednake mogućnosti, jednako postupanje prema radnicima te socijalna i solidarna ekonomija, olakšava jednak pristup tržištu rada i osigurava socijalna zaštita, olakšava mobilnost radne snage, reintegriraju nezaposleni i uklanjaju nejednakosti i neravnoteže među spolovima; poziva države članice da razviju socijalne i gospodarske politike u skladu s načelima iz preporuke Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada(19), posebno osiguravajući odgovarajuću potporu dohotku, dostupnost tržišta rada i pristup kvalitetnim uslugama, a sve je to ključno za ostvarivanje održivih rezultata;

8.  ističe potrebu za povećanjem stope zaposlenosti promicanjem dostojanstvenih radnih mjesta, posebice među dugotrajno nezaposlenima, niskokvalificiranim osobama, mladima i starijim radnicima, ženama, migrantima i osobama s invaliditetom, manjinama i marginaliziranim zajednicama poput Roma radi ostvarivanja cilja strategije Europa 2020., odnosno stope zaposlenosti od najmanje 75 % i ublažavanja rizika od siromaštva, posebno siromaštva djece i zaposlenih te socijalne isključenosti s kojom se te osobe suočavaju; ističe da je potrebno smanjiti broj osoba koje žive u siromaštvu kako bi se ostvario cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva za 20 milijuna ljudi; ističe da je potrebno smanjiti siromaštvo djece provedbom Jamstva za djecu na razini EU-a;

9.  poziva države članice na razvoj mjera i strategija u skladu s europskim stupom socijalnih prava kako bi se odgovorilo na socijalne potrebe onih osoba kojima je tržište rada nedostupno, posebno onih koje su suočene s ekstremnom oskudicom kao što su beskućnici, djeca i mladi te osobe s kroničnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim poteškoćama;

10.  poziva na razvoj nacionalnih strategija i koordinaciju na razini EU-a u cilju borbe protiv starenja na tržištima rada kao odgovor na sve veći broj starijih radnika u radnoj snazi EU-a, među ostalim podizanjem svijesti o Direktivi Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(20), usklađivanjem propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu s ciljevima održivog razvoja i s obzirom na nove profesionalne rizike i one koji će se tek pojaviti, te osiguravanjem pristupa cjeloživotnom učenju i poboljšanjem politika kojima se podupire usklađivanje poslovnog i obiteljskog života;

11.  poziva države članice europodručja da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste povoljne ekonomske izglede i provedu reforme tržišta rada kojima se potiče stvaranje radnih mjesta s predvidljivim, sigurnim i otvorenim oblicima zapošljavanja, sklapanje pravno sigurnih ugovora o radu u kojima se navode uvjeti zaposlenja, sprečavajući i suzbijajući pritom lažno samozapošljavanje i osiguravajući odgovarajuću socijalnu zaštitu, bez obzira na radni odnos ili vrstu ugovora; poziva države članice da donesu i provedu predloženu preporuku Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti i da potaknu osobe u nestandardnim oblicima zaposlenja na upis u programe socijalne zaštite; naglašava važnost tekućih pregovora o direktivi o predvidivim i transparentnim radnim uvjetima;

12.  poziva države članice da ulažu u usluge skrbi tijekom cijelog životnog vijeka, da nastave s ostvarivanjem ciljeva iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002. i da razviju ciljeve skrbi za starije osobe i uzdržavane osobe; smatra da pružanje usluga skrbi u obitelji ne bi smjelo negativno utjecati na socijalne ili mirovinske naknade; u tom kontekstu poziva države članice da osiguraju dovoljnu akumulaciju mirovinskih prava;

13.  poziva države članice europodručja da smanje rodne razlike u mirovinama te da osiguraju međugeneracijsku pravednost kroz pristojne i dostatne mirovine, kako bi se iskorijenilo siromaštvo i socijalna isključenost u starijoj dobi te kako bi se osigurala dugoročna održivost i primjerenost mirovinskih sustava, povećale stope zaposlenosti na pristojnim radnim mjestima kojima se osiguravaju veći doprinosi za mirovinsko osiguranje, a ne preopterećuje mlađu generaciju; sa zabrinutošću napominje da su većini država članica europodručja rodna razlika u mirovinama te stopa prijevremenog umirovljenja i dalje visoke; ističe da se održivost mirovinskih sustava može povećati smanjenjem nezaposlenosti, učinkovitim suzbijanjem neprijavljenog rada i uključivanjem migranata i izbjeglica na tržište rada, među ostalim inicijativama; pozdravlja preporuku Komisije iz Izvješća o primjerenosti mirovina za 2018. o potrebi za holističkim razmatranjem primjerenosti starosnih dohodaka i financijske održivosti mirovinskih sustava; poziva na detaljniju analizu situacije pripadnika „četvrte dobi”, čija su se mirovinska prava možda smanjila tijekom vremena kao rezultat inflacije;

14.  smatra da reforme sustava socijalne zaštite u državama članicama moraju biti osmišljene tako da osobama koje mogu raditi olakšaju sudjelovanje na tržištu rada isplativim poslovima; u tom pogledu ističe da bi potpora dohotku trebala biti usmjerena na one kojima je to najpotrebnije;

15.  napominje da je stopa slobodnih radnih mjesta u europodručju u prvom tromjesečju 2018. iznosila 2,1 %, što je porast u odnosu na 1,9 % 2017.; ističe da je moguće steći odgovarajuće vještine i da se problem neusklađenosti između ponude i potražnje vještina može riješiti poboljšanjem kvalitete, dostupnosti i pristupačnosti obrazovanja i osposobljavanja te pristupa njima, uključujući usmjereno i kvalitetno osposobljavanje, poboljšavajući uzajamno priznavanje kvalifikacija, jačanjem mjera za usavršavanje i prekvalifikaciju te omogućavanjem neformalnog obrazovanja odraslih, što zahtijeva odgovarajuću potporu, uključujući financiranje na razini EU-a, ne dovodeći u pitanje članak 149. UFEU-a, te financiranje na nacionalnoj i regionalnoj razini; u tom pogledu poziva na ciljane mjere za potporu ranjivim skupinama, uključujući Rome, osobe s invaliditetom, osobe koje su rano napustile školovanje, dugotrajno nezaposlene osobe i migrante i izbjeglice; potvrđuje da je potrebno povećati relevantnost strukovnog osposobljavanja za tržište rada i poduzeti mjere za povećanje njegove privlačnosti u odnosu na akademski smjer; podržava stalnu provedbu i nadzor inicijative o oblicima usavršavanja kako bi se onima kojima je to potrebno pomoglo da steknu temeljne vještine za 21. stoljeće; poziva države članice da kao prioritet postave sveobuhvatno osposobljavanje u području digitalnih i poduzetničkih vještina i da u kontekstu usavršavanja i prekvalifikacije vode računa o prelasku na digitalno gospodarstvo;

16.  izražava zabrinutost zbog toga što je u 19 država članica prosječna stopa općih državnih rashoda za obrazovanje kao postotak bruto domaćeg proizvoda padala svake godine od 2009. do 2016.(21), ističe da su dobro financirani sustavi javnog obrazovanja ključni za jednakost i socijalnu uključivost;

17.  s velikom zabrinutošću podsjeća na trajno veliki broj europskih građana s lošom razinom pismenosti ili poteškoćama u pismenosti, uključujući funkcionalnu i medijsku nepismenost, što izaziva veliku zabrinutost u pogledu odgovarajućeg sudjelovanja u javnom životu i na tržištu rada;

18.  potiče promicanje politika sustava dvojnog obrazovanja i drugih sličnih politika; naglašava da učinkovita veza između obrazovanja, istraživanja, inovacija i tržišta rada može dati odlučujući doprinos otvaranju novih radnih mjesta;

19.  ističe da je sigurno i odgovarajuće okruženje za učenje od ključne važnosti za dobrobit učenika i nastavnog osoblja;

20.  poziva Komisiju i države članice da razviju posebne mjere u okviru politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne politike kako bi se osiguralo učinkovito uključivanje osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju;

21.  ističe potrebu planiranja i promicanja organiziranih i ažuriranih programa strukovnog usmjeravanja u školama, posebno u ruralnim područjima i u pograničnim, planinskim i otočnim regijama;

22.  potiče mobilnost studenata, radnika, sportaša i umjetnika u EU-u i europodručju; međutim, zabrinut je što značajne razlike u standardima života i rada u europodručju potiču neželjenu migraciju te dodatno pogoršavaju učinke takozvanog odljeva mozgova; ističe da je stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta ključni preduvjet za rješavanje problema odljeva mozgova, kao i promicanje učinkovitih strategija obrazovanja, osposobljavanja i profesionalnog usmjeravanja; poziva da se u okviru budućih politika obrazovanja i zapošljavanja učinkovito riješi ta pojava, među ostalim potpunim razvojem europskog obrazovnog prostora; naglašava potrebu za razvojem europske studentske iskaznice radi promicanja mobilnosti u učenju i olakšavanja uzajamnog priznavanja svjedodžbi, diploma i stručnih kvalifikacija, smanjenja administrativnih opterećenja i troškova za studente i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje;

23.  naglašava se da bi, u skladu s referentnim vrijednostima za obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020), do 2020. godine manje od 15 % petnaestogodišnjaka trebalo biti nedovoljno kvalificirano u čitanju, matematici i prirodnim znanostima; pozdravlja uključivanje pokazatelja „nezadovoljavajućih rezultata u obrazovanju” za petnaestogodišnjake (rezultati za niske rezultate u matematici iz istraživanja programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA)) u novi pregled socijalnih pokazatelja;

24.  podsjeća da bi, prema referentnim vrijednostima ET 2020, najmanje 95 % djece (od četiri godine do obvezne dobi školovanja) trebalo sudjelovati u predškolskom obrazovanju; naglašava da područje „predškolskog odgoja i obrazovanja” u pregledu socijalnih pokazatelja uključuje samo jedan pokazatelj, za djecu mlađu od tri godine u službenoj skrbi; ističe da nedostaju informacije o starijoj djeci ispod obvezne dobi za školovanje, kao i informacije o opsegu pružanja skrbi o djeci u broju odrađenih sati;

25.  uzima u obzir pozitivnu ulogu otvorenog obrazovanja i otvorenih sveučilišta u procesu stjecanja znanja i vještina, osobito programe osposobljavanja za zaposlenike na internetu, s obzirom na to da je riječ o dinamičnom obliku učenja koji odgovara trenutačnim potrebama i interesima sudionika;

26.  ponavlja svoj poziv da se omotnica Erasmus + u sljedećem VFO-u najmanje utrostruči kako bi se doprlo do većeg broja mladih, organizacija mladih i srednjoškolskih učenika i naučnika u cijeloj Europi; poziva na to da se posebna pozornost posveti osobama u nepovoljnom socioekonomskom položaju kako bi im se omogućilo da sudjeluju u programu te osobama s invaliditetom, u skladu s obvezama EU-a i država članica u okviru Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

27.  podsjeća na strateški potencijal kulturnog i kreativnog sektora kao generatora poslova i bogatstva u EU-u; naglašava da kulturne i kreativne djelatnosti čine 11,2 % svih privatnih poduzeća i 7,5 % svih zaposlenih osoba u ukupnom gospodarstvu EU-a te da stvaraju 5,3 % ukupne europske bruto dodane vrijednosti (BDV), naglašava ulogu kulturnih i kreativnih djelatnosti u očuvanju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti te njihova doprinosa gospodarskom rastu, inovacijama i zapošljavanju, osobito zapošljavanju mladih;

28.  ističe da je za osiguravanje konkurentnog položaja Unije, dostupnosti kvalificirane radne snage i zapošljivosti radne snage nužno odgovarajuće ulaganje i planiranje u području obrazovanja, posebno u području digitalnih vještina i programiranja;

29.  poziva Komisiju da osigura poticaje i tehničku pomoć mladima za osnivanje poduzeća i da predloži mjere za promicanje poduzetništva, među ostalim i u okviru školskih kurikuluma u državama članicama;

30.  naglašava da je potrebno nastaviti s reformama kojima se tržište rada i radnu snagu priprema za digitalnu transformaciju, i u to uključiti osobe svih dobnih skupina i pozadina, pomoću fleksibilnog pristupa usmjerenog na polaznike, posebno organizacijom odgovarajućeg cjeloživotnog učenja i osposobljavanja u području digitalnih vještina, što je ključno za gospodarstvo temeljeno na znanju; naglašava važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kako bi se zajamčilo sudjelovanje u odgovarajućem, fleksibilnom i visokokvalitetnom osposobljavanju i karijeri; u tom kontekstu podsjeća na ograničenja predviđanja potreba za vještinama s obzirom na brze promjene naravi tržišta rada i u tom pogledu naglašava važnost transverzalnih vještina poput komunikacije, rješavanja problema, kreativnosti i sposobnosti učenja, čime se potiče otpornost ljudi i poboljšava njihova sposobnost prilagodbe na promjene i stjecanja novih vještina tijekom života; ističe da je potrebno osigurati da nacionalni sustavi socijalne zaštite pružaju odgovarajuću zaštitu svim zaposlenicima, uključujući nove oblike rada i nove vrste ugovora kao i primjerenu zaštitu onima koji ne mogu raditi ili koji ne mogu pronaći posao; poziva države članice da razviju politike tržišta rada kojima se podupire međusektorska mobilnost i prekvalifikacija radnika, što će postati sve važnije s obzirom na to da se naša tržišta rada prilagođavaju digitalnoj transformaciji naših gospodarstava; u tom pogledu naglašava da je potrebno osigurati sudjelovanje sindikata i udruga poslodavaca kako bi se osigurala pravedna preobrazba;

31.  poziva države članice europodručja da provedu potrebne reforme i povećaju socijalna ulaganja kako bi osigurale pristup, dostupnost, pristupačnost, kvalitetu i troškovnu učinkovitost svojih sustava zdravstvene zaštite; poziva na obnovu europskog cilja da se znatno poveća broj zdravih godina te da u tom smislu prevencija postane prioritet zdravstvenih politika EU-a, uz kurativne mjere; poziva na aktivnu provedbu promotivnih kampanja u području zdravstva;

32.  poziva na europsku strategiju za kvalitetu i pristupačnost sustava dugotrajne skrbi provedbom pristupa koji se temelji na zajednici i ostvarenju prava na dugotrajnu skrb i potporu; poziva na znatna ulaganja u usluge dugotrajne skrbi kako bi se pripremilo za veće potrebe predviđene u svjetlu demografskih promjena; uviđa da sektor dugotrajne skrbi ne osigurava odgovarajuće radne uvjete i poziva na ponovnu procjenu pružanja skrbi i uvjeta rada u tom sektoru kako bi se osigurala kvaliteta dugotrajne skrbi;

33.  upućuje na potrebu za dobro osmišljenim politikama za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, među ostalim osiguravanjem pristupačne skrbi o djeci, rane skrbi za djecu i dugotrajne skrbi, uravnotežavanjem rodnog aspekta njegovatelja između muškaraca i žena te promicanjem prilagodljivih radnih uvjeta i korištenja povoljnog i plaćenog rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta te dopusta za skrbnike; smatra da je u tom pogledu donošenje uravnotežene direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života za roditelje i skrbnike potreban korak prema uspostavi poboljšane ravnoteže između poslovnog i privatnog života; osim toga, poziva na donošenje europske inicijative o socijalnoj zaštiti i uslugama za neformalne njegovatelje;

34.  ističe važnost poboljšanja strukturiranog dijaloga i sudjelovanja organizacija poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva u doprinosu razvoju i provedbi socijalnih politika i reformi te politika i reformi u području zapošljavanja te njihove aktivne uključenosti u postupak europskog semestra;

35.  smatra da, kako bi se održala i povećala globalna konkurentnost, regulatorni okviri za tržište rada država članica moraju biti jasni, jednostavni i fleksibilni te podržavati visoke standarde rada;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(2) SL C 179, 25.5.2018., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0181.
(4) SL C 155, 25.5.2011., str. 10.
(5) Direktive (EU) 2018/849, (EU) 2018/850, (EU) 2018/851 i (EU) 2018/852.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0325.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0078.
(8) SL C 356, 4.10.2018., str. 89.
(9) SL C 346, 27.9.2018., str. 200.
(10) SL C 346, 27.9.2018., str. 156.
(11) SL C 337, 20.9.2018., str. 135.
(12) SL C 242, 10.7.2018., str. 24.
(13) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.
(14) SL C 366, 27.10.2017., str. 117.
(15) SL C 35, 31.1.2018., str. 157.
(16) https://www.coe.int/en/web/turin-european-social-charter/turin-process
(17) http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8030&furtherPubs=yes
(18) SL C 67, 20.2.2016., str. 1.
(19) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.
(20) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(21) podaci Eurostata.


Upotreba podataka korisnika Facebooka od strane društva Cambridge Analytica i utjecaj na zaštitu podataka
PDF 161kWORD 63k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o korištenju podataka korisnika Facebooka od strane poduzeća Cambridge Analytica i učinku na zaštitu podataka (2018/2855(RSP))
P8_TA(2018)0433B8-0480/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije, Povelju EU-a o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 7., 8., 11., 12., 39., 40., 47. i 52., Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njezine članke 8., 9., 10., 11., 13., 16. i 17., te Protokol uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njegov članak 3.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, a posebno njegove članke 2., 17., 19., 20. i 25.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(1) i Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP(2),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka i njezin Dodatni protokol;

–  uzimajući u obzir istragu Donjeg doma Parlamenta Ujedinjene Kraljevine o lažnim vijestima i peto privremeno izvješće o dezinformiranju i „lažnim vijestima” njegova Odbora za digitalne medije, kulturu, medije i sport,

–  uzimajući u obzir saslušanja u Odboru za energiju i trgovinu Zastupničkog doma SAD-a,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2016/1250 od 12. srpnja 2016. u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti(4),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 6. listopada 2015. u predmetu C-362/14 Maximillian Schrems protiv povjerenika za zaštitu podataka(5),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 25. siječnja 2018. u predmetu C-498/16 Maximillian Schrems protiv Facebook Ireland Limited(6),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 5. lipnja 2018. u predmetu C-210/16 Unabhängiges Landeszentrum für Datenschutz Schleswig-Holstein protiv Wirtschaftsakademie Schleswig-Holstein GmbH(7),

–  uzimajući u obzir podnošenje formalnog zahtjeva Davida Carolla u kojem od poduzeća Cambridge Analytica traži da mu vrati njegove osobne podatke i otkriju njihov izvor,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka br. 3/2018 od 19. ožujka 2018. o internetskim manipulacijama i osobnim podacima(8),

–  uzimajući u obzir Smjernice Radne skupine osnovane na temelju članka 29. od 3. listopada 2017. o automatiziranom donošenju odluka i profiliranju u svrhe Uredbe (EU) 2016/679(9),

–  uzimajući u obzir dva niza pisanih odgovora na pitanja koja su ostala neodgovorena na sastanku između predsjednika klubova zastupnika Europskog parlamenta i glavnog izvršnog direktora Facebooka Zuckerberga, a koje je objavio Facebook 23. svibnja 2018.(10), odnosno 4. lipnja 2018.(11);

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2018/234 od 14. veljače 2018. o poticanju europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora 2019. za Europski parlament(12) i Preporuku Komisije od 12. rujna 2018. o mrežama suradnje u području izbora, transparentnosti na internetu, zaštiti od kibersigurnosnih incidenata i borbi protiv kampanja dezinformiranja u kontekstu izbora za Europski parlament (C(2018)5949) i komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. naslovljenu „Osiguravanje slobodnih i poštenih europskih izbora” (COM(2018)0637);

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 u pogledu postupka provjere povezanog s kršenjima pravila o zaštiti osobnih podataka u kontekstu izbora za Europski parlament (COM(2018)0636),

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije 12. rujna 2018. o primjeni prava Unije o zaštiti podataka u kontekstu izbora (COM(2018)0638),

–  uzimajući u obzir temeljita saslušanja provedena u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, koja je ovlastio Europski parlament, o korištenju podataka korisnika Facebooka od strane poduzeća Cambridge Analytica i učinku na zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir izvješća Ureda povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine o istrazi upotrebe analitike podataka i političkim kampanjama te izvješće pod nazivom „Democracy disrupted” (Remećenje demokracije)(13),

–  uzimajući u obzir izjavu Europske udruge za zaštitu potrošača (BEUC) od 25. lipnja 2018.(14),

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije od 23. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je istraživačko novinarstvo otkrilo i objavilo veliko curenje podataka o korisnicima Facebooka u vezi s pristupom koji je Facebook dao aplikacijama treće strane i daljnju zloupotrebu tih podataka za izborne kampanje i druge povrede osobnih podataka koje posjeduju i prikupljaju velika poduzeća društvenih medija koje su potom izašle na vidjelo;

B.  budući da su te povrede osobnih podataka utjecale na građane u cijelome svijetu, uključujući europske građane i neeuropske građane koji borave na području Europske unije i budući da su brojni nacionalni parlamenti proveli saslušanja i istrage te objavili zaključke o tom pitanju;

C.  budući da su se te povrede osobnih podataka dogodile tijekom duljeg razdoblja; budući da su poduzeća o kojima je riječ kršila propise EU-a o zaštiti podataka koji su se primjenjivali u to vrijeme, osobito Direktivu 95/46/EZ i Direktivu 2002/58/EZ;

D.  budući da se zloupotreba koja je otkrivena u kontekstu skandala Cambridge Analytica dogodila prije primjene Opće uredbe o zaštiti podataka;

E.  budući da je Facebook potvrdio da s poduzećem Cambridge Analytica nisu dijeljeni podaci o bankovnim računima, kreditnim karticama ili nacionalnom identitetu;

F.  budući da je poduzeće Cambridge Analytica tvrdilo da je obrada podataka službeno obavljena u svrhe istraživanja, ali da su prikupljeni podaci naknadno preneseni za političku i komercijalnu upotrebu;

G.  budući da početna reakcija predmetnih poduzeća nije ispunila očekivane standarde jer nije omogućena potpuna i neovisna istraga i revizija predmetnih nadležnih tijela na nacionalnoj ili europskoj razini;

H.  budući da su predsjednici klubova zastupnika u Europskom parlamentu 22. svibnja 2018. održali prvu za javnost zatvorenu razmjenu mišljenja s glavnim izvršnim direktorom i osnivačem Facebooka Markom Zuckerbergom i da je taj sastanak doveo do zahtjeva Konferencije predsjednika da Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u suradnji s odborima za ustavna pitanja, pravna pitanja te industriju, istraživanje i energetiku održi detaljna popratna saslušanja;

I.  budući da su tri saslušanja o učinku slučaja Facebooka i poduzeća Cambridge Analytica na pitanja povezana sa zaštitom podataka, izbornim postupcima, lažnim vijestima i položajem društvenih medija na tržištu održana 4. lipnja, 25. lipnja i 2. srpnja 2018. uz sudjelovanje resornih povjerenika, izvršnog direktora Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, predsjednika Europskog odbora za zaštitu podataka, Ureda povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine, glavnog direktora Izbornog povjerenstva Ujedinjene Kraljevine, zainteresiranih građana i Facebooka;

J.  budući da je Facebook odbio delegirati zaposlenike na odgovarajućoj razini odgovornosti koji posjeduju potrebnu tehničku stručnost i znanje čije su sudjelovanje zatražili predsjednici predmetnih odborâ, nego je umjesto toga na sva tri saslušanja poslao zaposlenike iz službe za javnu politiku; budući da su informacije koje su tijekom saslušanja pružili predstavnici Facebooka bile nedovoljno precizne u pogledu konkretnih i posebnih mjera poduzetih radi jamčenja potpunog poštovanja prava EU-a o zaštiti podataka i da su bile općenite prirode;

K.  budući da Europski nadzornik za zaštitu podataka u Mišljenju br. 3/2018 iskazuje zabrinutost oko nekoliko nedoumica u vezi s internetskom manipulacijom i osobnim podacima; budući da Europski nadzornik za zaštitu podataka ustvrđuje da pravo tržišnog natjecanja ima ključnu ulogu u jamčenju odgovornosti dominantnih aktera na tržištu i očuvanju demokracije od prekomjerne tržišne moći; budući da bi se interesi pojedinaca trebali bolje odražavati u procjeni moguće zloupotrebe dominacije ili spajanja društava koja su eventualno nakupila znatnu informacijsku moć;

L.  budući da je u svojem Mišljenju od 3. listopada 2017. Radna skupina osnovana na temelju članka 29. navela da profiliranje i automatizirano donošenje odluka može dovesti do znatnih rizika za prava i slobode pojedinaca za koje su potrebne odgovarajuće zaštitne mjere;

M.  budući da je predsjednik Europskog odbora za zaštitu podataka istaknuo da se slučaj Facebooka i Cambridge Analytice dogodio prije stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka i da se stoga ne primjenjuje sustav vodećeg nadzornog tijela u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka; budući da je istragu vodio Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine;

N.  budući da je Facebook priznao da je sklopio ugovor s poduzećem za razvoj aplikacija bez prethodne provjere uvjeta ugovora, čime je to poduzeće zadržalo pravo na otkrivanje osobnih podataka trećim stranama; budući da je taj propust imao teške posljedice i da je takva praksa već bila protuzakonita prema tada primjenjivom zakonu o zaštiti podataka;

O.  budući da su trenutačno u tijeku pregovori o Uredbi o privatnosti u elektroničkim komunikacijama;

P.  budući da je Europski odbor za zaštitu podataka upozorio na to da se u okviru mehanizma dosljednosti iz Opće uredbe o zaštiti podataka obrađuje već oko 100 prekograničnih predmeta; budući da taj mehanizam koordinira djelovanje nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu podataka kako bi se zajamčio zajednički pristup u provedbi zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka;

Q.  budući da je Facebook, potpisnik sustava zaštite privatnosti, potvrdio da su osobni podaci do 2,7 milijuna građana EU-a bili među onima koje je poduzeće za političko savjetovanje Cambridge Analytica nepropisno upotrebljavalo;

R.  budući da je 28. rujna 2018. Facebook objavio da je vanjski akter napao njegove sustave i iskoristio slabu točku koja mu je omogućila pristup pristupnim tokenima za 50 milijuna korisničkih računa na Facebooku te budući da su irska Komisija za zaštitu podatka i druga tijela za zaštitu podataka pokrenula postupak ispitivanja tih činjenica kako bi procijenili usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;

S.  budući da Savezno povjerenstvo SAD-a za trgovinu trenutačno istražuje je li Facebook propustio držati se svojih obećanja o privatnosti, što obuhvaća i poštovanje sustava zaštite privatnosti, i je li sudjelovao u nepravednim nedjelima kojima se prouzročuje znatna šteta potrošačima zbog kršenja Zakona Saveznog povjerenstva SAD-a za trgovinu te prethodnu nagodbu između Saveznog povjerenstva i Facebooka postignutu 2011.;

T.  budući da su četiri organizacije za zaštitu potrošača iz Belgije, Italije, Španjolske i Portugala pokrenule kolektivnu tužbu protiv Facebooka u kojoj traže financijsku naknadu štete za pogođene korisnike Facebooka u svojim zemljama;

U.  budući da je Europska organizacija za zaštitu potrošača u svojoj izjavi predstavljenoj 25. lipnja 2018. navela da je potrebno zajamčiti odgovornost platformi za pristup trećih strana osobnim podacima; budući da Europska organizacija za zaštitu potrošača u istoj izjavi također ističe da bi poduzeća trebala činiti više kako bi zajamčila čvrste strukture odgovornosti za pristup partnera osobnim podacima i daljnje iskorištavanje tih podataka;

V.  budući da je istragom Ureda povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine obuhvaćena i veza između poduzeća Cambridge Analytica, njegova matičnog društva SCL Elections Limited i društva AggregateIQ te istraga uključuje navode prema kojima je moguće da su osobne podatke dobivene od Facebooka zloupotrijebile obje strane na referendumu o članstvu Ujedinjene Kraljevine u EU-u, a podaci su možda iskorišteni i za ciljanje glasača tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine; budući da je istraga Ureda povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine provedena uglavnom na temelju Zakona o zaštiti podataka iz 1998. i propisa o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (PECR) iz 2003., uz projekciju prema Općoj uredbi o zaštiti podataka prema potrebi;

W.  budući da je Posebni odborza kulturu, medije i sport Donjeg doma Parlamenta Ujedinjene Kraljevine saslušao svjedočenje koje je pokazalo navodno rusko upletanje u izborni proces u EU-u te je pozvao odgovorna nacionalna tijela da provjere te navode; budući da je u SAD-u u svibnju 2017. imenovan posebni državni odvjetnik za istraživanje ruskog upletanja u predsjedničke izbore 2016. i pitanja povezana s time te budući da je ta istraga u tijeku;

X.  budući da je Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine Facebooku poslao obavijest o namjeri izdavanja novčane kazne u iznosu od 500 000 GBP zbog netransparentnosti i sigurnosnih pitanja u vezi s prikupljanjem podataka, što su povrede prvoga i sedmoga načela zaštite podataka prema Zakonu o zaštiti podataka iz 1998.;

Y.  budući da je Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine već izdao 23 informativne obavijesti za 17 različitih organizacija i pojedinaca, uključujući Facebook 23. veljače 2018., kako bi od organizacija zatražio strukturirano pružanje informacija; budući da je Facebook 18. svibnja 2018. potvrdio da je AggregateIQ izradio te u nekim slučajevima plasirao oglase uime kampanje Demokratske unionističke stranke nazvane Vote to Leave, i inicijativa Vote Leave, BeLeave i Veterans for Britain;

Z.  budući da je Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine izrazio zabrinutost u pogledu uvjeta informacija dostupnih korisnicima o izvorima podataka, dostupnosti i transparentnosti kontrola koje se nude korisnicima; budući da je Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine također izjavio da ukupnim informacijama o privatnosti i kontrolama koje je Facebook omogućio korisnici nisu učinkovito informirani o vjerojatnoj upotrebi svojih osobnih podataka; budući da je Ured povjerenika za informiranje Ujedinjene Kraljevine izrazio zabrinutost zbog slučajeva u kojima je podacima pristupljeno s platforme Facebooka i da su iskorišteni za svrhe za koje nisu bili namijenjeni ili koje nositelji podataka ne bi razumno očekivali;

AA.  budući da su prema podacima Izbornog povjerenstva Ujedinjene Kraljevine političke stranke u Ujedinjenoj Kraljevini tijekom općih izbora 2017. potrošile 3,2 milijuna GBP na izravno oglašavanje na Facebooku;

AB.  budući da su društvene mreže važna platforma za političke stranke i javne ustanove jer im omogućuju povezivanje s građanima;

AC.  budući da se svjetske internetske platforme suočavaju s izazovima kad je riječ o učinkovitom suprotstavljanju lažnim vijestima s obzirom na razne prijetnje i medijska okružja u raznim zemljama i regijama;

AD.  budući da analiza podataka i algoritmi sve više utječu na informacije koje se stavljaju na raspolaganje građanima; budući da takve tehnike, ako se zloupotrijebe, mogu ugroziti temeljna prava na informacije te slobodu medija i pluralizam;

AE.  budući da su odgovornost i transparentnost u vezi s algoritmima presudne da bi pojedinci imali prave informacije i jasno shvaćanje kad je riječ o obradi njihovih osobnih podataka; budući bi to trebalo značiti primjenu tehničkih i operativnih mjera kojima se jamči transparentnost, nediskriminacija automatiziranim donošenjem odluka i zabrana izračunavanja vjerojatnosti ponašanja pojedinaca; budući da se transparentnošću pojedincima trebaju pružiti smislene informacije o logici, značenju i predviđenim posljedicama; budući da to treba obuhvaćati i informacije o podacima korištenima za osposobljavanje u području analize velikih podataka te omogućiti pojedincima da razumiju i nadziru odluke koje na njih utječu;

AF.  budući da je Facebook na sastanku s europskim povjerenicima održanom 2. srpnja 2018. obećao da će surađivati i omogućiti pristup podacima o navodnom manipuliranju glasanjem neovisnim akademskim stručnjacima;

1.  očekuje od svih internetskih platformi da zajamče potpuno pridržavanje prava Unije o zaštiti podataka, i to Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive 2002/58/EZ (e-privatnost) te da pomognu korisnicima da razumiju kako se njihovi osobni podaci obrađuju u ciljanom modelu oglašavanja i da su učinkovite kontrole dostupne, što obuhvaća osiguravanje korištenja posebnih pristanaka za različite svrhe obrađivanja podataka te veću transparentnost u pogledu postavki privatnosti, kao i izradu i isticanje obavijesti o privatnosti;

2.  naglašava da se izuzeće za svrhe istraživanja u pravu Unije o zaštiti podataka nikada ne može kao izlika za zloupotrebu podataka;

3.  prima na znanje izjavu Facebooka da se koristi isključivo podacima osoba koje nisu korisnici Facebooka za stvaranje zbirnih skupova podataka iz kojih donosi zaključke o načinu upotrebe te usluge;

4.  ističe potrebu za znatno većom algoritamskom odgovornošću i transparentnošću kad privatni i javni sektor te drugi akteri koji se koriste analizom podataka obrađuju i analiziraju podatke jer su one presudan mehanizam za jamčenje odgovarajuće informiranosti pojedinaca o obradi njihovih osobnih podataka;

5.  smatra da digitalno doba zahtijeva prilagodbu izbornoga prava toj novoj digitalnoj stvarnosti i predlaže da bi se konvencionalne („izvan interneta”) zaštitne mjere izbora kao što su pravila primjenjiva na političke komunikacije tijekom izbornih razdoblja, transparentnost i ograničenja izbornih izdataka, poštovanje izborne šutnje i jednako postupanje prema kandidatima trebale primjenjivati i na internetu; smatra da bi države članice trebale uvesti obvezni sustav digitalnih otisaka za elektroničke kampanje i oglašavanje te provesti Preporuku Komisije u cilju povećanja transparentnosti plaćenih političkih oglasa i komunikacija na internetu; naglašava da bi svaki oblik političkog oglašavanja trebao obuhvaćati lako dostupne i razumljive informacije o organizaciji koja objavljuje te oglase i tko je pravno odgovoran za potrošnju kako bi bilo jasno tko je sponzorirao kampanje, što su zahtjevi slični postojećima za tiskane materijale koji se koriste u kampanjama, a koji su na snazi u brojnim državama članicama; ustrajno se zalaže za to da bi građani Unije trebali moći jednostavno prepoznati plaćene političke oglase i komunikacije na internetu te stranku, zakladu ili organizaciju koja stoji iza njih; nadalje, ustrajno se zalaže da bi transparentnost trebala uključivati i potpune informacije o kriterijima za odabir ciljne skupine konkretnog političkog oglašavanja i očekivane veličine ciljne skupine;

6.  napominje da je Facebook ažurirao svoje postavke privatnosti kako bi se korisnicima omogućilo izuzeće iz ciljanog oglašavanja, uključujući prikazivanje oglasa koje se temelji na informacijama dobivenima od trećih strana i upotrebu njihovih osobnih podataka koje je prikupio Facebook za prikazivanje oglasa na drugim internetskim stranicama ili platformama;

7.  preporučuje da sve internetske platforme razlikuju upotrebu njihovih internetskih oglasnih proizvoda u političke svrhe od one u komercijalne svrhe; podsjeća na to da obrada osobnih podataka za političko oglašavanje zahtijeva različitu pravnu osnovu od one za komercijalno oglašavanje;

8.  smatra da je zahtjev da se provjeri identitet, lokacija i financijer političkih oglasa koju je Facebook nedavno uveo u SAD-u dobra inicijativa kojom će se povećati transparentnost i doprinijeti borbi protiv upletanja vanjskih aktera u izbore; poziva Facebook da za političke oglase u Europi uvede iste zahtjeve; poziva države članice da u tu svrhu prilagode svoje izborne zakone;

9.  smatra da bi profiliranje za političke i izborne svrhe te profiliranje na temelju ponašanja na internetu koje može otkriti politička opredjeljenja, kao što je interakcija političkim sadržajem, s obzirom na to da se, prema pravu EU-a o zaštiti podataka, odnosi na politička ili filozofska mišljenja, trebalo zabraniti i da bi platforme društvenih medija trebale pratiti i aktivno nadležnim tijelima javljati kad uoče pojavu takvoga ponašanja; također smatra da bi se trebalo zabraniti profiliranje za političke i izborne svrhe na temelju drugih podataka, kao što su društveno-gospodarski ili demografski čimbenici; poziva političke stranke i druge dionike uključene u izbore da se suzdrže od upotrebe profiliranja za političke i izborne svrhe; poziva političke stranke da budu transparentne u pogledu svoje upotrebe internetskih platformi i podataka;

10.  podsjeća na mjere koje je predložila Europska komisija radi osiguravanja slobodnih i poštenih europskih izbora, a posebno zakonodavnu izmjenu kojom bi se postrožila pravila o financiranju europskih političkih stranaka i uvela mogućnost nametanja financijskih sankcija za kršenje pravila o zaštiti podataka kako bi se namjerno utjecalo na ishod europskih izbora; podsjeća na to da obrada osobnih podataka koju provode političke stranke u EU-u podliježe Općoj uredbi o zaštiti podataka te da bi povreda načela, prava i obveza u okviru tog zakona dovela do dodatnih novčanih kazni i sankcija;

11.  smatra da je upletanje u izbore velik rizik za demokraciju koji zahtijeva zajednički napor u kojem će sudjelovati pružatelji usluga, regulatorna tijela te politički akteri i stranke;

12.  pozdravlja paket koji je Komisija predstavila 12. rujna 2018. o pripremama za europske izbore;

13.  podsjeća na obećanje Facebooka u pogledu davanja pristupa podacima o navodnoj manipulaciji glasovanjem neovisnim akademskim stručnjacima i očekuje da će o glavnim zaključcima i predloženim rješenjima biti obaviješten prije kraja 2018. godine;

14.  prima na znanje mjere koje je Facebook poduzeo kako bi se suzbila zloupotreba podataka, koje obuhvaćaju onemogućavanje ili zabranu aplikacija za koje se sumnja na zloupotrebu korisničkih podataka; očekuje da Facebook brzo reagira na prijave o sumnjivim aplikacijama ili onima koje krše pravila te da prije svega spriječi ulazak takvih aplikacija na platformu;

15.  naglašava da platforme društvenih medija nisu samo pasivne platforme koje samo grupiraju sadržaj koji stvaraju korisnici nego ističe da je tehnološki razvoj proširio razmjer i ulogu tih društava uvođenjem oglašavanja i objavljivanja sadržaja koje se temelji na algoritmima; zaključuje da bi se ta nova uloga trebala odražavati u regulatornom području;

16.  sa žaljenjem primjećuje da Facebook nije bio voljan na saslušanja poslati zaposlenike s odgovarajućim tehničkim kvalifikacijama i razinom poslovne odgovornosti te ističe da takav pristup šteti povjerenju koje europski građani imaju u društvene platforme; žali što Mark Zuckerberg nije želio prisustvovati javnoj raspravi sa zastupnicima;

17.  smatra da Facebook nije povrijedio samo povjerenje građana EU-a, nego i pravo EU-a i podsjeća na to da je tijekom saslušanja predstavnik Facebooka potvrdio da je Facebook bio svjestan sadržaja uvjeta upotrebe aplikacije „This is your digital lifeˮ (Ovo je vaš digitalni život) po kojem su se podaci prikupljeni putem aplikacije mogli poslati trećim stranama; zaključuje da je Facebook svjesno pristao na ugovor s poduzećem za razvoj aplikacija koje je otvoreno najavilo da zadržava pravo na otkrivanje osobnih podataka trećim stranama; nadalje zaključuje da Facebook nadzire osobne podatke te je stoga pravno odgovoran za sklapanje ugovora s izvršiteljima obrade kojima se krši pravo EU-a o zaštiti podataka;

18.  prima na znanje poboljšanja u pogledu privatnosti koja je Facebook poduzeo nakon skandala u koji je bio upleten s poduzećem Cambridge Analytica, ali ga podsjeća da je obećao provesti potpunu internu reviziju o kojoj Europski parlament još nije obaviješten te mu preporučuje da provede znatne izmjene na svojoj platformi kako bi se zajamčila njezina usklađenost s pravom EU-a o zaštiti podataka;

19.  poziva Facebook da dopusti i omogući ENISA-i i Europskom odboru za zaštitu podataka, unutar ograničenja njihovih mandata, da izvrše cjelovitu i neovisnu reviziju njegove platforme te da zaključke te revizije predstave Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima; smatra da bi se takva revizija trebala provesti i nad drugim većim platformama;

20.  ističe ozbiljnost borbe protiv svakog pokušaja manipuliranja europskim izborima i hitnu potrebu za jačanjem pravila koja se primjenjuju na platforme društvenih medija u pogledu obustave prihoda koji računi i internetske stranice koji šire dezinformacije ostvaruju od oglašavanja; pozdravlja pojedine planove kojima se utvrđuju konkretne mjere za borbu protiv dezinformacija u svim državama članicama EU-a koje su internetske platforme i industrija oglašavanja predstavile Komisiji 16. listopada 2018.; odlučno poziva internetske platforme da označuju sadržaj koji dijele botovi primjenjujući transparentna pravila, da ubrzaju ukidanje lažnih korisničkih računa, da postupaju u skladu sa sudskim nalozima i dostave pojedinosti o onima koji stvaraju ilegalni sadržaj i da surađuju s neovisnim subjektima koji provjeravaju činjenice i akademskom zajednicom kako bi se korisnike obavijestilo o dezinformacijama velikih razmjera i dali ispravci kad god je to moguće;i

21.  poziva sve internetske platforme koje pružaju usluge oglašavanja političkim strankama i kampanjama da u timove za prodajnu podršku uključe stručnjake koji političkim strankama i kampanjama mogu dati konkretne savjete o transparentnosti i odgovornosti u vezi s načinom sprečavanja korištenja osobnih podataka za ciljanje korisnika; poziva sve internetske platforme na kojima se kupcima oglasa omogućuje određeni odabir da osiguraju pravne savjete o odgovornostima tih kupaca kao zajedničkih nadzornika podataka, u skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu C-210/16;

22.  poziva sve internetske platforme da hitno uvedu planirane mjere transparentnosti u vezi s političkim oglašavanjem, a koje bi trebale obuhvaćati savjetovanje s nacionalnim tijelima zaduženima za promatranje i kontrolu izbora te njihovu ocjenu tih alata; insistira na tome da se takvo političko i izborno oglašavanje ne bi trebalo provoditi na temelju pojedinačnih korisničkih profila;

23.  poziva države članice da izborna pravila prilagode izborna pravila kad je riječ o internetskim kampanjama, uključujući ona o transparentnosti financiranja, trajanju izborne šutnje i ulozi medija i dezinformacijama;

24.  preporučuje da se kao uvjet postavi da treće strane provode revizije po završetku referendumskih kampanja kako bi se zajamčilo brisanje osobnih podataka prikupljenih za potrebe kampanje ili da je ishođen odgovarajući pristanak ako su ti podaci podijeljeni;

25.  poziva Facebook da poboljša transparentnost kako bi korisnicima omogućio da razumiju kako i zašto bi ih politička stranka ili kampanja mogla ciljati;

26.  smatra da bi se tijelima za zaštitu podataka trebala staviti na raspolaganje odgovarajuća sredstva kako bi izgradila isto tehničko stručno znanje koje imaju organizacije koje su predmet njihova nadzora; poziva države članice da osiguraju da se tijelima za zaštitu podataka pruže ljudski, tehnički i financijski resursi potrebni za učinkovito obavljanje njihovih zadaća i izvršavanje njihovih ovlasti, kako se zahtijeva člankom 52. Opće uredbe o zaštiti podataka; snažno potiče Komisiju da pomno nadzire države članice u pogledu njihove obveze stavljanja na raspolaganje tih resursa te da po potrebi pokrene postupke zbog povrede;

27.  podsjeća da je Facebook samoovjerena organizacija u sklopu sustava zaštite privatnosti EU-a i SAD-a i da se kao takva okoristila odlukom o primjerenosti kao pravnim temeljem za prijenos i daljnju obradu osobnih podataka iz Europske unije u Sjedinjene Američke Države;

28.  podsjeća na svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti te u svjetlu priznanja Facebooka da je došlo do velikih povreda privatnosti, poziva tijela SAD-a odgovorna za primjenu sustava zaštite privatnosti da bez odgode reagiraju na takva otkrića uz puno poštovanje pruženih jamstava i prihvaćenih obveza o pridržavanju postojećeg mehanizma sustava zaštite privatnosti te da prema potrebi uklone takva društva s popisa organizacija u sustavu zaštite privatnosti; u tom kontekstu pozdravlja uklanjanje poduzeća Cambridge Analytica iz sustava zaštite privatnosti u lipnju 2018.; također poziva nadležna tijela EU-a za zaštitu podataka da istraže takva otkrića te da, ako je to potrebno, obustave ili zabrane prijenose podataka u okviru sustava zaštite privatnosti; očekuje da Savezno povjerenstvo SAD-a za trgovinu da, kao odgovorno tijelo SAD-a, Komisiji dostavi detaljan sažetak svojih zaključaka kad završi svoju istragu povrede podataka u kojoj su sudjelovali Facebook i poduzeće Cambridge Analytica te da poduzme odgovarajuće provedbene mjere protiv uključenih društava kako bi se pružio odvraćajući učinak;

29.  žali zbog toga što nije ispunjen rok od 1. rujna 2018. u kojem se Sjedinjene Američke Države moraju u potpunosti uskladiti sa sustavom zaštite privatnosti; stoga smatra da Komisija nije djelovala u skladu s člankom 45. stavkom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka; stoga u skladu sa svojom Rezolucijom od 5. srpnja 2018. o primjerenosti zaštite u okviru europsko-američkog sustava zaštite privatnosti, apelira na Komisiju da obustavi sustav zaštite privatnosti dok tijela SAD-a ne ispune njegove uvjete;

30.  napominje da zloupotreba osobnih podataka utječe na temeljna prava milijardi ljudi diljem svijeta; smatra da se Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o e-privatnosti pružaju najviši standardi zaštite; žali što je Facebook odlučio povući potez kako se na 1,5 milijardi korisnika koji nisu građani EU-a ne bi primjenjivala zaštita u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o e-privatnosti; dovodi u pitanje zakonitost takvog poteza; snažno potiče sve internetske platforme da primjenjuju norme Opće uredbe o zaštiti podataka (i e-privatnosti) na sve svoje usluge, bez obzira na to gdje ih nude, jer se visoki standard zaštite osobnih podataka sve više smatra velikom konkurentskom prednošću;

31.  poziva Europsku komisiju da unaprijedi pravila tržišnog natjecanja kako bi se u obzir uzela digitalna stvarnost i da razmotri poslovni model platformi društvenih medija i njihov mogući monopol, uzimajući u obzir činjenicu da bi takav monopol mogao postojati zbog posebnosti robne marke i količine osobnih podataka u njegovu posjedu umjesto tradicionalnog monopola, te da poduzme potrebne mjere da se to ispravi; poziva Komisiju da predloži izmjene Europskog zakonika za elektroničke komunikacije kojima se zahtijeva i od pružatelja komunikacijskih usluga OTT (eng. over-the-top – distribucija audiovizualnog i drugog sadržaja internetom) da se povežu s drugima kako bi se prevladao učinak zaključavanja za druge korisnike;

32.  traži od Europskog parlamenta, Komisije, Vijeća i svih drugih institucija, agencija i tijela Europske unije da provjere da stranice društvenih mreža te analitički i marketinški alati kojima se koriste na svojim internetskim stranicama ni na koji način ne dovode u opasnost osobne podatke građana; predlaže da u tom smislu procijene svoje postojeće komunikacijske politike koje mogu dovesti do razmatranja zatvaranja korisničkih računa na Facebooku kao nužnog uvjeta za zaštitu osobnih podataka svih pojedinaca koji s njima kontaktiraju; nalaže svojem komunikacijskom odjelu da se strogo pridržava smjernica Europskog nadzornika za zaštitu podataka o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju putem internetskih usluga koje pružaju institucije EU-a(15);

33.  smatra da bi Europska komisija u sljedećem sazivu jednom od svojih članova trebala posebno povjeriti odgovornost za portfelj privatnosti i zaštite podataka, s ciljem proaktivnog uključivanja partnera u Uniji i izvan nje i postizanja potpune usklađenosti svih zakonodavnih prijedloga s pravnom stečevinom EU-a u području privatnosti i zaštite podataka;

34.  snažno potiče Vijeće da zaustavi blokadu Uredbe o e-privatnosti i da napokon postigne dogovor s Europskim parlamentom bez smanjivanja razine zaštite koja se trenutačno jamči Direktivom o e-privatnosti kako bi se osiguralo da su prava građana, posebno ona koja se odnose na zaštitu korisnika od ciljanog oglašavanja, zaštićena;

35.  traži od Komisije da provede reviziju aktivnosti industrije oglašavanja na društvenim medijima i predloži zakonodavstvo u slučaju da taj sektor i zainteresirane strane ne mogu postići dogovor o dobrovoljnim kodeksima ponašanja s mjerama odvraćajućeg učinka;

36.  poziva tijela za zaštitu podataka na nacionalnoj i europskoj razini da provedu temeljitu istragu Facebooka i njegovih aktualnih praksi kako bi novi mehanizam dosljednosti u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka mogao pouzdano poslužiti za uspostavu odgovarajućeg i učinkovitog odgovora europskog zakonodavstva;

37.  poziva države članice da poduzmu mjere za rješavanje rizika kojima je izložena sigurnost mrežnih i informacijskih sustava koji se koriste za organizaciju izbora.

38.  smatra da bi države članice trebale surađivati s trećim stranama, uključujući medije, internetske platforme i pružatelje informacijskih tehnologija, u okviru aktivnosti za jačanje osviještenosti usmjerenih na povećanje transparentnosti izbora i izgradnju povjerenja u izborne procese;

39.  smatra da bi države članice, po potrebi uz potporu Eurojusta, trebale provesti istrage navodne zloupotrebe internetskog političkog prostora koju su počinile strane snage;

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država te Vijeću Europe i glavnom izvršnom direktoru Facebooka.

(1) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(2) SL L 119, 4.5.2016., str. 89.
(3) SL L 207, 1.8.2016., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0315.
(5) ECLI:EU:C:2015:650.
(6) ECLI:EU:C:2018:37.
(7) ECLI:EU:C:2018:388.
(8) https://edps.europa.eu/sites/edp/files/publication/18-03-19_online_manipulation_en.pdf
(9) http://ec.europa.eu/newsroom/article29/item-detail.cfm?item_id=612053
(10) http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/newsroom/answers-from-facebook-to-questions-asked-during-mark-zuckerberg-meeting
(11) http://www.europarl.europa.eu/resources/library/media/20180604RES04911/20180604RES04911.pdf
(12) SL L 45, 17.2.2018., str. 40.
(13) https://ico.org.uk/media/action-weve-taken/2259369/democracy-disrupted-110718.pdf https://ico.org.uk/about-the-ico/news-and-events/news-and-blogs/2018/07/findings-recommendations-and-actions-from-ico-investigation-into-data-analytics-in-political-campaigns/
(14) ://www.beuc.eu/publications/beuc-x-2018-067_ep_hearing_facebook-cambridge_analytica.pdfhttp
(15) https://edps.europa.eu/sites/edp/files/publication/16-11-07_guidelines_web_services_hr.pdf


Ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu
PDF 132kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o ubojstvu novinara Džemala Hašogdžija u saudijskom konzulatu u Istanbulu (2018/2885(RSP))
P8_TA(2018)0434RC-B8-0498/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Saudijskoj Arabiji, osobito Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Saudijskoj Arabiji, njezinim odnosima s EU-om i ulozi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi(1), Rezoluciju od 12. veljače  2015. o slučaju g. Raifa Badawija u Saudijskoj Arabiji(2), Rezoluciju od 8. listopada 2015. o slučaju Alija Muhameda al-Nimra(3), Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o položaju boraca za prava žena u Saudijskoj Arabiji(4), Rezoluciju od 25. veljače 2016.(5) o humanitarnoj situaciji u Jemenu i rezolucije od 30. studenoga 2017.(6) i 4. listopada 2018.(7) o stanju u Jemenu,

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(8),

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Europske komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini sa zajedničke konferencije za novinare s portugalskim ministrom vanjskih poslova održane 9. listopada 2018., njezinu izjavu od 15. listopada 2018. u kontekstu Vijeća za vanjske poslove i njezinu izjavu od 20. listopada 2018. u ime Europske unije o najnovijim događajima u vezi sa slučajem saudijskog novinara Džemala Hašogdžija,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju zajedničkih pravila kontrole izvoza vojne tehnologije i opreme(9),

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika UN-a od 19. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 16. listopada 2018. u kojoj ona potiče Saudijsku Arabiju da otkrije sve što zna o nestanku Džemala Hašogdžija,

–  uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 9. listopada 2018. u kojoj se traži istraga nestanka saudijskog novinara Džemala Hašogdžija u Istanbulu,

–  uzimajući u obzir izvješće Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke od 18. listopada 2018., u kojemu je izražena duboka zabrinutost zbog nove prakse otmica po nalogu države,

–  uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova zemalja G7 od 17. listopada 2018. o nestanku Džemala Hašogdžija,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke od 14. listopada 2018. o nestanku saudijskog novinara Džemala Hašogdžija te njihovu izjavu od 21. listopada 2018. o smrti dotičnog novinara,

–  uzimajući u obzir izjavu Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije o nestanku saudijskog državljanina Džemala Hašogdžija,

–  uzimajući u obzir članstvo Saudijske Arabije u Vijeću UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja,

–  uzimajući u obzir Arapsku povelju o ljudskim pravima koju je Saudijska Arabija ratificirala 2009. godine,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o konzularnim odnosima iz 1963.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je 2015. saudijskom blogeru Raifu Badawiju dodijeljena Nagrada Saharov za slobodu mišljenja i izražavanja,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je istaknuti saudijski novinar Džemal Hašogdži nestao nakon što je 2. listopada 2018. ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu kako bi ishodio dokumente koji su mu potrebni za sklapanje braka i da mu se od tada gubi svaki trag, unatoč prvotnim tvrdnjama saudijskih vlasti da je dotični novinar napustio zgradu konzulata; budući da su na vidjelo izašle iznimno zabrinjavajuće informacije o njegovoj sudbini, koje su potaknule navode o mogućem izvansudskom pogubljenju i ubojstvu po nalogu države;

B.  budući da je Saudijska Arabija isprve zanijekala upletenost u nestanak Džemala Hašogdžija, ali je nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice priznala da je Hašogdži ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu;

C.  budući da je saudijski državni odvjetnik 19. listopada 2018. izjavio da je „istraga tog slučaja u tijeku, [...] u cilju pozivanja na odgovornost i privođenja pravdi svih uključenih osoba”; budući da je saudijski ministar vanjskih poslova 21. listopada 2018. izjavio da su tu operaciju proveli pojedinci koji su radili iza leđa nadređenima nadilazeći svoje nadležnosti i da su saudijske vlasti odlučne u tome da će kazniti sve odgovorne za to ubojstvo; budući da zbog činjenice da Muhamed bin Salman al-Saud ima potpunu kontrolu nad sigurnosnim službama nije vjerojatno da se bi se ikakva operacija provodila bez njegova znanja ili nadzora;

D.  budući da postoje navodi, koje su saudijske vlasti proglasile „neutemeljenima” i „apsolutno lažnima”, da su snimke nadzornih kamera iz konzulata izbrisane, da je svim turskim službenicima u konzulatu naređeno da uzmu slobodan dan, da su dijelovi konzulata nakon nestanka Džemala Hašogdžija ponovno oličeni i da je 15 saudijskih državljana, od kojih je većina navodno povezana s princem prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom, državnim sigurnosnim službama, vojskom ili drugim vladinim ministarstvima, stiglo u Istanbul u dva unajmljena zrakoplova 2. listopada 2018., na dan kada je nestao Džemal Hašogdži, i napustilo ga istog dana;

E.  budući da su nakon Hašogdžijeva nestanka saudijska tijela ometala brzu, temeljitu, stvarnu, nepristranu i transparentnu istragu; budući da je istražiteljima tek nakon međunarodnog pritiska i dogovora s turskim vlastima 15. listopada 2018. dopušteno da provedu istragu u prostorijama saudijskog konzulata, a da im je pristup rezidenciji generalnog konzula odobren 17. listopada 2018.;

F.  budući da su turski i saudijski dužnosnici objavili pokretanje zajedničke istrage nestanka Džemala Hašogdžija; budući da su stručnjaci iz UN-a pozvali na provođenje međunarodne i neovisne istrage njegova nestanka; budući da Europska unija i njezine države članice insistiraju na potrebi da se provede temeljita, vjerodostojna i transparentna istraga kako bi se rasvijetlile okolnosti ubojstva Džemala Hašogdžija i zajamčilo da se svi odgovorni privedu pravdi;

G.  budući da napad na Džemala Hašogdžija koji su saudijski agenti počinili u saudijskom konzulatu u Istanbulu predstavlja očito kršenje članka 55.stavka 2. Bečke konvencije o konzularnim odnosima iz 1963. u kojem se navodi da se prostorije konzulata „ne smiju koristiti na način koji nije u skladu s obavljanjem konzularnih funkcija”; budući da se u članku 41. iste konvencije navodi i da se diplomatski imunitet može ukinuti u slučaju „teškog kaznenog djela” na temelju odluke nadležnog suda;

H.  budući da su i Saudijska Arabija i Turska stranke Konvencije UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, te su dužne poduzeti sve mjere za sprečavanje mučenja, prisilnih nestanaka i ostalih ozbiljnih povreda ljudskih prava, za istragu navoda o radnjama koje se mogu smatrati kaznenim djelima tog tipa i za privođenje pravdi osoba za koje se sumnja da su počinitelji; budući da u skladu s Konvencijom UN-a predmetno kazneno djelu ubojstva Džemala Hašogdžija podliježe univerzalnoj jurisdikciji i da se svi osumnjičenici mogu uhititi na teritoriju bilo koje države potpisnice i da im se eventualno može suditi pred njihovim domaćim sudovima;

I.  budući da su sloboda mišljenja i izražavanja te sloboda tiska i medija, na internetu i izvan njega, temeljna prava svakog čovjeka i ključni preduvjeti i katalizatori za demokratizaciju i reformu te su bitni za nadzor vlasti; budući da su slobodni i neovisni mediji u svakom društvu ključni za promicanje i zaštitu ljudskih prava; budući da su novinari često izloženi posebnom riziku od zastrašivanja i nasilja zbog svojeg rada na otkrivanju zlouporabe vlasti, razotkrivanju korupcije i preispitivanju uvriježenog mišljenja;

J.  budući da je ubojstvo novinara Džemala Hašogdžija dio opće represije nad istaknutim borcima za ljudska prava, aktivisticama, odvjetnicima, novinarima, piscima i blogerima, koja je još pojačana otkad je princ prestolonasljednik Muhamed bin Salman počeo učvršćivati kontrolu nad sigurnosnim institucijama u zemlji; budući da vlasti traže smrtnu kaznu za nekoliko tih aktivista; budući da su sustavi za nadzor i ostali predmeti dvojne uporabe korišteni za praćenje kretanja boraca za ljudska prava i kritičara u Saudijskoj Arabiji; budući da se saudijski novinari i borci za ljudska prava koji žive izvan zemlje, uključujući glavne gradove zapadnih zemalja, suočavaju s prijetnjama svojim obiteljima u Saudijskoj Arabiji;

K.  budući da saudijski režim istovremeno provodi skupu međunarodnu medijsku kampanju, prikazuje se kao modernizacijska sila i najavljuje reforme, dok je sustav i dalje nedemokratski i diskriminatoran; budući da je nekoliko istaknutih govornika, pokrovitelja i medijskih partnera otkazalo svoje sudjelovanje na konferenciji o inicijativi za buduća ulaganja (Future Investment Initiative) u listopadu 2018. godine u Rijadu zbog zgroženosti nestankom Džemala Hašogdžija;

L.  budući da je saudijski režim u nekoliko navrata vršio pritisak na zemlje i međunarodne organizacije i prijetio im te blokirao neovisne međunarodne istrage kao odgovor na kritike iz tih zemalja i organizacija u pogledu kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji ili kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Jemenu;

M.  budući da je njemačka kancelarka 21. listopada 2018. izjavila da će Njemačka do daljnjega obustaviti izvoz oružja u Saudijsku Arabiju s obzirom na neobjašnjene okolnosti smrti Džemala Hašogdžija;

1.  najoštrijim mogućim riječima osuđuje mučenje i ubojstvo Džemala Hašogdžija i izražava sućut njegovoj obitelji i prijateljima; poziva saudijske vlasti da objave gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci; ponavlja da se sustavna praksa prisilnih nestanaka i izvansudskih pogubljenja smatra zločinom protiv čovječnosti;

2.  poziva na neovisnu i nepristranu međunarodnu istragu okolnosti smrti Džemala Hašogdžija; poziva da se odgovorni identificiraju i privedu pravdi te da se održi pravično suđenje u skladu s međunarodnim standardima pred nepristranim sudom i uz prisutnost međunarodnih promatrača;

3.  izrazito je zabrinut zbog informacija o sudbini Džemala Hašogdžija i umiješanosti saudijskih agenata; napominje da turski i saudijski službenici trenutačno provode istragu i podupire njihove daljnje zajedničke napore; poziva saudijske vlasti da u potpunosti surađuju s turskim vlastima, a na turske vlasti apelira da učine sve što je u njihovoj moći da stave na raspolaganje sve informacije kako bi se nepobitno utvrdilo što se točno dogodilo 2. listopada 2018.;

4.  ponavlja da, ako nestanak i ubojstvo Džemala Hašogdžija budu pripisani saudijskim agentima, i državni subjekti i pojedinci moraju biti pozvani na odgovornost; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da u tom pogledu, nakon što se utvrde činjenice, bude spremna odrediti ciljane sankcije, uključujući zabranu izdavanja viza i zamrzavanje imovine protiv pojedinaca iz Saudijske Arabije, kao i sankcije protiv Kraljevine Saudijske Arabije zbog kršenja ljudskih prava; insistira na tome da bi takve sankcije trebale biti usmjerene ne samo na počinitelje nego i na nalogodavce i poticatelje na taj zločin;

5.  zabrinut je zbog mogućnosti da je nestanak Džemala Hašogdžija povezan s time što je posljednjih godina kritizirao saudijske politike; ponavlja svoj poziv saudijskim vlastima da poštuju temeljna prava, uključujući pravo na život i pravo na slobodu izražavanja i mirnog neslaganja;

6.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da u okviru odnosa EU-a s Vijećem za suradnju u Perzijskom zaljevu vode strukturni dijalog sa Saudijskom Arabijom o ljudskim pravima, temeljnim slobodama i zabrinjavajućoj ulozi te zemlje u regiji;

7.  osuđuje stalno uznemiravanje boraca za ljudska prava, odvjetnika aktivista, novinara, svećenika, pisaca i blogera koje saudijske vlasti provode unutar i izvan zemlje, čime se narušava vjerodostojnost procesa reformi u Saudijskoj Arabiji; ustraje u tome da saudijske vlasti poduzmu potrebne korake kako bi svima omogućile slobodno ostvarivanje prava bez sudskog uznemiravanja ili drugih oblika odmazde kao što su prijetnje obiteljima; poziva saudijske vlasti da odmah i bezuvjetno puste na slobodu sve borce za ljudska prava i ostale zatvorenike savjesti koji su pritvoreni i osuđeni samo zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i mirnog djelovanja u području ljudskih prava;

8.  naglašava da je važno obraniti slobodu izražavanja, i na internetu i izvan njega, slobodni tisak te zajamčiti zaštitu novinara; naglašava da su prijetnje, napadi ili ubojstva novinara neprihvatljivi u bilo kojim okolnostima i da izazivaju krajnju zabrinutost;

9.  podsjeća saudijske vlasti na njihove međunarodne obveze na temelju Opće deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Konvencije UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;

10.  potiče EU i države članice da zauzmu čvrsto stajalište na sljedećem zasjedanju Vijeća za ljudska prava u Ženevi na kojem će 5. studenoga Saudijska Arabija predstaviti kako stoji u području ljudskih prava u okviru univerzalnog periodičnog pregleda; ponovno poziva države članice EU-a da u Vijeću UN-a za ljudska prava predlože imenovanje posebnog izvjestitelja za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji; poziva države članice da preuzmu inicijativu na sljedećem zasjedanju Vijeća za ljudska prava kako bi pokrenule pitanje članstva država s izrazito upitnim rezultatima u pogledu poštovanja ljudskih prava, a to podrazumijeva i Saudijsku Arabiju; žali zbog toga što je nekoliko država članica glasovalo za članstvo Saudijske Arabije u Vijeću za ljudska prava;

11.  snažno podržava inicijativu za uspostavu globalnog režima sankcija EU-a u vezi s ljudskim pravima protiv počinitelja povreda ljudskih prava diljem svijeta, uključujući sankcioniranje pojedinaca s pomoću zabrana izdavanja viza i zamrzavanja imovine; očekuje konkretne rezultate konferencije u organizaciji nizozemskih vlasti u cilju pokretanja inicijative, koja bi se trebala održati u studenome u Den Haagu, i potiče države članice i ESVD da u potpunosti podrže taj prijedlog;

12.  poziva vlasti Saudijske Arabije da odmah i bezuvjetno oslobode Raifa Badawija jer ga se smatra zatvorenikom savjesti koji je pritvoren i osuđen samo zato što je uživao svoje pravo na slobodu izražavanja; poziva tijela EU-a da pokrenu to pitanje na svim kontaktima na visokoj razini i da osnuju međuinstitucijsku radnu skupinu s relevantnim akterima, uključujući ESVD i delegaciju EU-a, kako bi se pojačali napori da se on oslobodi;

13.  poziva na moratorij za smrtnu kaznu; poziva na preispitivanje svih smrtnih kazni kako bi se zajamčilo da su na tim suđenjima poštovani međunarodni standardi;

14.  poziva Vijeće da postigne zajedničko stajalište kako bi cijela Europska unija uvela embargo na oružje Saudijskoj Arabiji i da poštuje Zajedničko stajalište 2008/944/ZVSP; poziva na uvođenje embarga na izvoz nadzornih sustava i druge robe s dvojnom namjenom koja se u Saudijskoj Arabiji može koristiti za represiju;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, glavnom tajniku UN-a, visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava, Njegovu Veličanstvu kralju Salmanu bin Abdulazizu al-Saudu, princu prestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu al-Saudu, vladi Kraljevine Saudijske Arabije i glavnom tajniku Centra za nacionalni dijalog Kraljevine Saudijske Arabije; traži da se ova Rezolucija prevede na arapski.

(1) SL C 378, 9.11.2017., str. 64.
(2) SL C 310, 25.8.2016., str. 29.
(3) SL C 349, 17.10.2017., str. 34.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0232.
(5) SL C 35, 31.1.2018., str. 142.
(6) SL C 356, 4.10.2018., str. 104.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0383.
(8) SL C 408, 30.11.2017., str. 43.
(9) SL L 335, 13.12.2008., str. 99.


Stanje na Azovskom moru
PDF 124kWORD 51k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o stanju u Azovskom moru (2018/2870(RSP))
P8_TA(2018)0435RC-B8-0493/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 15. svibnja 2018. o djelomičnom otvaranju Kerčkoga mosta,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravu mora, Ugovor o neširenju nuklearnog oružja i Povelju UN-a,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća (ZVSP) 2018/1085 od 30. srpnja 2018. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine(1), kojom se na popis osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja dodaje šest subjekata uključenih u izgradnju Kerčkoga mosta kako je naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Ruske Federacije i Ukrajine iz 2003. o suradnji u korištenju Azovskim morem i Kerčkim vratima, Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima od 5. prosinca 1994. i Paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska od 12. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je stanje u Azovskom moru bilo obrađeno bilateralnim sporazumom između Ukrajine i Rusije iz 2003. prema kojem su ta područja definirana kao unutarnje vode tih dviju država te se objema strankama daje ovlast da pregledavaju sumnjiva plovila; budući da je i Sporazumom iz 2003. i Konvencijom UN-a o pravu mora predviđena sloboda plovidbe;

B.  budući da izgradnja Kerčkoga mosta i plinovoda te polaganje podvodnih kablova do nezakonito pripojenog Krimskog poluotoka bez pristanka Ukrajine predstavlja još jedno kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine od strane Ruske Federacije;

C.  budući da Kerčki most ograničava veličinu brodova koji mogu uploviti u ukrajinske luke na Azovskom moru na plovila visine iznad površine mora manje od 33 metra i dužine manje od 160 metara, zbog čega plovila klase „Panamax”, koja su činila više od 20 % ukupnog prometa prije izgradnje, ne mogu uploviti u Azovsko more; budući da su prije otvaranja mosta preko Kerčkih vrata u proljeće ove godine pregledi bili nasumični i neiscrpni te nisu narušavali slobodan protok plovila i tereta;

D.  budući da Rusija učestalo i nasilnički zaustavlja i pregledava brodove koji prolaze kroz Kerčka vrata na putu prema ukrajinskim lukama ili iz njih; budući da ti pregledi prouzročuju kašnjenja u trajanju do jednog tjedna i rezultiraju smanjenjem protoka tereta i osjetnim financijskim gubicima za lokalno gospodarstvo u Ukrajini i za trgovce čija plovila podliježu tom režimu; budući da je, prema ukrajinskim vladinim izvorima, više od 200 plovila do kraja rujna 2018. moralo proći kroz taj nerazmjeran postupak, uključujući više od 120 brodova registriranih u EU-u, dok su brodovi pod ruskom zastavom izuzeti od takvih kontrola;

E.  budući da se ti gradovi i šira regija već suočavaju s negativnim gospodarskim i socijalnim posljedicama zbog pripojenja Krima i aktualnog sukoba u istočnoj Ukrajini koji potpiruje Rusija; budući da taj novi potez Rusije već ima znatan negativan utjecaj na lokalno gospodarstvo i da je doveo do naglog smanjenja teretnog prometa ukrajinskih luka;

F.  budući da je izgradnja toga golemog mosta negativno utjecala na okoliš jer je snižena razina mora u tom prolazu, a utjecala je i na protok vode između Azovskog i Crnog mora;

G.  budući da je Ukrajina u rujnu 2018. odlučila staviti izvan snage Sporazum o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Ukrajine i Ruske Federacije, koji je potpisan 1997., te uspostaviti pomorsku bazu na Azovskom moru, čime će dodatno povećati svoju vojnu prisutnost tako što će na to obalno područje rasporediti dodatne mornaričke snage i obalno topništvo;

1.  izražava žaljenje zbog nerazmjernih mjera Ruske Federacije u Azovskome moru, kojima se krši međunarodno pomorsko pravo i međunarodne obveze same Rusije; osuđuje prekomjerno zaustavljanje i pregledavanje komercijalnih plovila, što uključuje i ukrajinske brodove i plovila sa zastavama trećih zemalja, pa tako i brodove pod zastavama država članica EU-a; naglašava da se pregledi plovila, koji su dopušteni nasumično, ne bi trebali zloupotrebljavati ili provoditi zbog političkih razloga kako bi se dodatno destabilizirala sigurnost, integritet te socijalna i gospodarska situacija u Ukrajini; poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da od Ruske Federacije zahtijevaju da smjesta prestane s detaljnim i diskriminirajućim pregledima plovila i da, prema potrebi, razmotre uvođenje odgovarajućih protumjera;

2.  izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog vrlo nestabilnog sigurnosnog stanja na Azovskome moru koje bi lako moglo prerasti u otvoreni sukob; duboko je zabrinut zbog neprekidne militarizacije regije Azovskoga i Crnoga mora, posebno na nezakonito okupiranom i pripojenom Krimskom poluotoku, zbog razvoja kapaciteta za onemogućivanje pristupa i uskraćivanje područja (A2/AD) od strane Ruske Federacije, što uključuje nove protuzrakoplovne sustave S-400, te zbog preraspodjele vojnih i patrolnih plovila iz Kaspijskog jezera; žali zbog toga što je Azovsko more postalo nova pomorska dimenzija za ratoborno rusko djelovanje protiv Ukrajine;

3.  osuđuje izgradnju mosta preko Kerčkih vrata kojim se nezakonito pripojeni Krimski poluotok povezuje s kontinentalnom Rusijom te povredu pravâ plovidbe u ukrajinskim teritorijalnim vodama; ističe da Rusiju međunarodno pomorsko pravo i sporazum o bilateralnoj suradnji s Ukrajinom obvezuju da ne koči ili onemogućuje tranzitni prolazak kroz Kerčka vrata i Azovsko more;

4.  ponovno ističe svoju potporu neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, iznova potvrđuje suverenitet Ukrajine nad Krimskim poluotokom i njenim dijelom Azovskog mora te njezino apsolutno pravo na puni pristup Azovskome moru, kako je utvrđeno Konvencijom UN-a o pravu mora;

5.  žali zbog nezakonitog crpenja naftnih i plinskih resursa koje Ruska Federacija provodi na ukrajinskom teritoriju; ističe moguću opasnost da Rusija prisvoji postojeća ukrajinska naftna i plinska polja u Azovskome moru nakon što postigne cilj njegova pretvaranja u unutarnje jezero u okviru Ruske Federacije;

6.  naglašava da je taj obrazac kojim se povređuju teritorijalne vode europskih zemalja ili sprječava pomorski prijevoz Rusija već primijenila u Baltičkom moru, posebno protiv baltičkih država i Poljske (Vistula Lagoon);

7.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pobliže prati razvoj sigurnosne situacije u Azovskome moru s obzirom na sve veću mogućnost sukoba na pragu Europe koji bi mogao imati šire sigurnosne posljedice s izravnim učinkom na EU i njegove države članice; u tom pogledu smatra da bi bilo vrlo korisno imenovati posebnog izaslanika EU-a za Krim i regiju Donbas, pod čiju bi nadležnost spadalo i Azovsko more;

8.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme potrebne korake kako bi predložila da posebna promatračka misija OESS-a u Ukrajini, koja obuhvaća cijelo državno područje Ukrajine, uključujući pomorska područja, obuhvati i novo područje napetosti u Azovskom moru te naglašava da bi ili misija trebala biti opremljena potrebnim sredstvima za obavljanje svoje promatračke uloge u pomorskim područjima ili bi trebalo uspostaviti zasebnu međunarodnu misiju praćenja za to vodno tijelo;

9.  ističe da je Kerčki most nezakonito izgrađen i pozdravlja odluku Vijeća o uvođenju mjera ograničavanja za šest poduzeća uključenih u njegovu izgradnju; apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kao i na države članice EU-a u Vijeću, da jasno da do znanja da će se ciljane sankcije protiv Rusije pojačati ako sukob u Azovskom moru eskalira;

10.  ponovno izražava zabrinutost zbog uključenosti europskih poduzeća u izgradnju Kerčkoga mosta koja su tim sudjelovanjem svjesno ili nesvjesno narušila sustav sankcija EU-a; u tom pogledu poziva Komisiju da ocijeni i verificira područje primjene mjera ograničavanja EU-a koje su na snazi te poziva države članice da razmjenjuju informacije o svim nacionalnim carinskim i kaznenim istragama slučajeva mogućeg kršenja;

11.  daje podršku naporima Ukrajine u obliku diplomatskih mjera i pravnih procedura predviđenih međunarodnim pravom i relevantnim konvencijama, uključujući arbitražni postupak koji je u tijeku u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, radi suzbijanja ruske neprijateljske prakse u Azovskome moru;

12.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da izrade potpunu procjenu ekonomske štete prouzročene de facto blokadom i da razmotre moguće načine pružanja potpore prijevoznicima i lukama na koje je to negativno utjecalo, posebice djelovanjem EU-a u lukama Mariupolj i Berdjansk, jačanjem socijalne otpornosti i promicanjem gospodarskog razvoja tih gradova i šire jugoistočne regije Ukrajine;

13.  zabrinut je zbog nepovoljnog utjecaja Kerčkog mosta na okoliš koji bi se mogao odraziti na interese svih zemalja crnomorskoga bazena: poziva Ukrajinu, Komisiju i države članice na obalama Crnoga mora da prate situaciju, razmjenjuju relevantne informacije i utvrde moguće potrebe sanacije okoliša;

14.  izražava sućut obiteljima žrtava masovnog ubojstva u koledžu u Kerču 17. listopada 2018. u kojem je poginulo 20 osoba, a deseci su ranjeni;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu