Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 29. studenog 2018. - BruxellesZavršno izdanje
Primjena norme Euro 5 za homologaciju vozila na dva ili tri kotača i četverocikala ***I
 Trgovina određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno postupanje ili kažnjavanje ***I
 Fond za azil, migracije i integraciju: preraspodjela preostalih iznosa ***I
 Pristupanje Samoe Privremenom sporazumu o partnerstvu između EU-a i pacifičkih država ***
 Imenovanje predsjednika Nadzornog odbora Europske središnje banke
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2018/003 EL/Attica publishing
 Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
 Zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza ***I
 Autorizacija za određene uporabe natrijeva dikromata
 Skandal Cum-Ex: financijski kriminal i manjkavosti u postojećem pravnom okviru
 Uloga njemačkog Centra za socijalnu skrb (Jugendamt) u prekograničnim obiteljskim sporovima
 WTO: smjernice za budućnost
 Izvješće o Srbiji za 2018.
 Izvješće o Kosovu za 2018.
 Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2018.
 Izvješće o Albaniji za 2018.
 Izvješće o Crnoj Gori za 2018.
 Obrana akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a
 Položaj žena s invaliditetom

Primjena norme Euro 5 za homologaciju vozila na dva ili tri kotača i četverocikala ***I
PDF 127kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu primjene norme Euro 5 za homologaciju vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (COM(2018)0137 – C8-0120/2018 – 2018/0065(COD))
P8_TA(2018)0466A8-0346/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0137),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0120/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 14. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0346/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju od 29. studenoga 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu primjene stupnja Euro 5 za homologaciju tipa vozila na dva ili tri kotača i četverocikala

P8_TC1-COD(2018)0065


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/129.)

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 32.


Trgovina određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno postupanje ili kažnjavanje ***I
PDF 124kWORD 55k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (kodificirani tekst) (COM(2018)0316 – C8-0210/2018 – 2018/0160(COD))
P8_TA(2018)0467A8-0387/2018

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0316),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0210/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0387/2018),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični Prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. studenoga 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (kodificirani tekst)

P8_TC1-COD(2018)0160


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/125.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Fond za azil, migracije i integraciju: preraspodjela preostalih iznosa ***I
PDF 158kWORD 54k
Amandmani koje je donio Europski parlament 29. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu preraspodjele preostalih iznosa preuzetih obveza za potporu provedbi odluka Vijeća (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601 ili njihove dodjele drugim djelovanjima u okviru nacionalnih programa (COM(2018)0719 – C8-0448/2018 – 2018/0371(COD))(1)
P8_TA(2018)0468A8-0370/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Cilj je ove Uredbe omogućiti preraspodjelu preostalih iznosa preuzetih obveza za potporu provedbi odluka Vijeća (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601 u skladu s Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća8 ili njihovu dodjelu drugim djelovanjima u okviru nacionalnih programa u skladu s prioritetima Unije i potrebama država članica u području migracija i azila.
(1)  Cilj je ove Uredbe omogućiti preraspodjelu preostalih iznosa preuzetih obveza za potporu provedbi odluka Vijeća (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601 u skladu s Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća8 ili njihovu dodjelu drugim djelovanjima u okviru nacionalnih programa u skladu s prioritetima Unije i potrebama država članica u području migracija i azila. Osim toga, cilj je i osigurati da se ta preraspodjela ili dodjela odvija na transparentan način.
_____________
__________________
8.  Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).
8.  Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Države članice trebale bi imati mogućnost iskoristiti prethodno navedene iznose kako bi nastavile provoditi premještanje i to tako da se u nacionalnim programima ti iznosi preraspodijele za isto djelovanje. Osim toga, trebalo bi omogućiti da se uz propisno obrazloženje u reviziji nacionalnih programa država članica ta sredstva upotrebljavaju i za rješavanje ostalih pitanja u području migracija i azila u skladu s Uredbom o Fondu za azil, migracije i integraciju. Potrebe država članica u tim područjima još su znatne. Preraspodjela prethodno navedenih iznosa za isto djelovanje ili njihov prijenos drugim djelovanjima u okviru nacionalnog programa trebali bi biti mogući samo jednom i uz odobrenje Komisije.
(4)  Države članice trebale bi imati mogućnost iskoristiti prethodno navedene iznose kako bi nastavile provoditi premještanje i to tako da se u nacionalnim programima ti iznosi preraspodijele za isto djelovanje. Države članice trebale bi preraspodijeliti najmanje 20 % tih iznosa za mjere u nacionalnim programima, za premještanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili premještanje korisnika međunarodne zaštite, ili za preseljenje i drugi ad hoc humanitarni prihvat. Za preostali dio tih iznosa trebalo bi omogućiti da se uz propisno obrazloženje u reviziji nacionalnih programa država članica ta sredstva upotrebljavaju i za rješavanje ostalih pitanja iz poglavlja II. i III. u području migracija i azila u skladu s Uredbom o Fondu za azil, migracije i integraciju, posebno u pogledu razvoja aspekata zajedničkog europskog sustava azila, prije svega spajanja obitelji ili davanja potpore zakonitim migracijama u države članice i promicanja stvarne integracije državljana trećih zemalja. Potrebe država članica u tim područjima još su znatne. Preraspodjela prethodno navedenih iznosa za isto djelovanje ili njihov prijenos drugim djelovanjima u okviru nacionalnog programa trebali bi biti mogući samo jednom i uz odobrenje Komisije. Države članice trebale bi osigurati da se dodjela sredstava odvija uz potpuno poštovanje načela utvrđenih u Financijskoj uredbi, posebno učinkovitosti i transparentnosti.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Ciljna skupina koja ispunjava uvjete za premještanje trebala bi se proširiti kako bi države članice fleksibilnije provodile premještanja.
(5)  Ciljna skupina koja ispunjava uvjete za premještanje i zemlje iz kojih se premještanje vrši trebale bi se proširiti kako bi države članice fleksibilnije provodile premještanja. Prednost treba dati premještanju maloljetnika bez pratnje, drugih ugroženih podnositelja zahtjeva i članova obitelji korisnika međunarodne zaštite.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Države članice trebale bi imati dovoljno vremena i da upotrijebe iznose koji su preraspodijeljeni za isto djelovanje ili koji su preneseni drugim djelovanjima prije nego što su opozvani. Kad takvu preraspodjelu ili prijenos iznosa u okviru nacionalnog programa odobri Komisija, trebalo bi smatrati da su za predmetne iznose obveze preuzete u godini revizije nacionalnog programa kojom se odobravaju predmetna preraspodjela obveza ili predmetni prijenos.
(7)  Države članice trebale bi imati dovoljno vremena i da upotrijebe iznose koji su preraspodijeljeni za isto djelovanje ili koji su preneseni drugim konkretnim djelovanjima prije nego što su opozvani. Kad takvu preraspodjelu ili prijenos iznosa u okviru nacionalnog programa odobri Komisija, trebalo bi smatrati da su za predmetne iznose obveze preuzete u godini revizije nacionalnog programa kojom se odobravaju predmetna preraspodjela obveza ili predmetni prijenos.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)  Komisija bi na godišnjoj osnovi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o primjeni sredstava za transfer podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite, osobito u pogledu prenošenja sredstava na druga djelovanja u okviru nacionalnog programa i preraspodjela.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)  Ako se Uredba (EU) br. 516/2014 ne izmijeni prije kraja 2018., relevantno financiranje više neće biti dostupno državama članicama za upotrebu u okviru nacionalnih programa koje podupire Fond za azil, migracije i integraciju. S obzirom na to da je hitno potrebno izmijeniti Uredbu (EU) br. 516/2014, prikladno je primijeniti iznimku s obzirom na razdoblje od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – naslov
(-1)  Naslov se zamjenjuje sljedećim:
Sredstva za premještanje korisnika s međunarodnom zaštitom
„Sredstva za premještanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika s međunarodnom zaštitom”;
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 1.
(1)  u stavku 1. riječi „korisnika međunarodne zaštite” zamjenjuju se riječima „podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite”;
Briše se.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 1.
(1a)  Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. S ciljem provedbe načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti i s obzirom na razvoj politike Unije unutar provedbenog razdoblja Fonda, države članice uz dodijeljeni iznos izračunat u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) primaju dodatni iznos kako je određeno u članku 15. stavku 2. točki (b) koji se temelji na paušalnom iznosu od 6 000 EUR za svakog korisnika međunarodne zaštite preseljenog iz druge države članice.
„1. S ciljem provedbe načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti i s obzirom na razvoj politike Unije unutar provedbenog razdoblja Fonda, države članice uz dodijeljeni iznos izračunat u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) primaju dodatni iznos kako je određeno u članku 15. stavku 2. točki (b) koji se temelji na paušalnom iznosu od 10 000 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite preseljenog iz druge države članice.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 3.
3.  Dodatni iznosi iz stavka 1. ovog članka dodjeljuju se državama članicama prvi put na temelju pojedinačnih odluka o financiranju kojima se odobrava njihov nacionalni program u skladu s postupkom utvrđenim u članku 14. Uredbe (EU) br. 514/2014, a kasnije na temelju odluke o financiranju koja se prilaže odluci o odobravanju njihova nacionalnog programa. Preraspodjela tih iznosa za isto djelovanje u okviru nacionalnog programa ili njihovi prijenosi drugim djelovanjima u okviru nacionalnog programa mogući su ako je to propisno obrazloženo u reviziji odgovarajućeg nacionalnog programa. Preraspodjela iznosa ili njegov prijenos mogući su samo jednom. Komisija revizijom nacionalnog programa odobrava preraspodjelu ili prijenos.
3.  Dodatni iznosi iz stavka 1. ovog članka dodjeljuju se državama članicama prvi put na temelju pojedinačnih odluka o financiranju kojima se odobrava njihov nacionalni program u skladu s postupkom utvrđenim u članku 14. Uredbe (EU) br. 514/2014, a kasnije na temelju odluke o financiranju koja se prilaže odluci o odobravanju njihova nacionalnog programa. Preraspodjela tih iznosa za isto djelovanje u okviru nacionalnog programa ili njihovi prijenosi drugim konkretnim djelovanjima iz poglavlja II. i poglavlja III. ove Uredbe u okviru nacionalnog programa mogući su ako je to propisno obrazloženo u reviziji odgovarajućeg nacionalnog programa. Preraspodjela iznosa ili njegov prijenos mogući su samo jednom. Komisija revizijom nacionalnog programa odobrava preraspodjelu ili prijenos. Financiranje se dodjeljuje na transparentan i učinkovit način u skladu s ciljevima nacionalnog programa.
U pogledu iznosa koji proizlaze iz privremenih mjera utvrđenih odlukama (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601, najmanje 20 % iznosa koje treba preraspodijeliti preraspodjeljuje se za djelovanja u okviru nacionalnog programa za premještanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili premještanje korisnika međunarodne zaštite, ili za preseljenje ili drugi ad hoc humanitarni prihvat.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 3.a
3.a  Za potrebe članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 514/2014 u slučajevima kad se iznosi koji proizlaze iz privremenih mjera utvrđenih u odlukama (EU) br. 2015/1523 i (EU) br. 2015/1601 preraspodjeljuju za isto djelovanje u okviru nacionalnog programa ili se prenose drugim djelovanjima u okviru nacionalnog programa u skladu sa stavkom 3., smatra se da su predmetni iznosi odobreni u godini revizije nacionalnog programa kojom se odobravaju predmetna preraspodjela ili predmetni prijenos.
3.a  Za potrebe članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 514/2014 u slučajevima kad se iznosi koji proizlaze iz privremenih mjera utvrđenih u odlukama (EU) br. 2015/1523 i (EU) br. 2015/1601 preraspodjeljuju za isto djelovanje u okviru nacionalnog programa ili se prenose drugim konkretnim djelovanjima u okviru nacionalnog programa u skladu sa stavkom 3., smatra se da su predmetni iznosi odobreni u godini revizije nacionalnog programa kojom se odobravaju predmetna preraspodjela ili predmetni prijenos.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 3.c (novi)
3.c  Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ovog članka, osobito u pogledu prenošenja iznosa na druga djelovanja u okviru nacionalnih programa i preraspodjela.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 4.
(4)  u stavku 4. riječi „korisnika pod međunarodnom zaštitom” zamjenjuju se riječima „podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite”.
Briše se.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EU) br. 516/2014
Članak 18. – stavak 4.
(4a)  Stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Da bi se djelotvorno proveli ciljevi solidarnosti i podjele odgovornosti između država članica iz članka 80. UFEU-a i unutar granica raspoloživih sredstava, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe radi prilagođavanja paušalnog iznosa iz stavka 1. ovog članka, posebno uzimajući u obzir trenutačne stope inflacije, relevantna kretanja u području transfera korisnika pod međunarodnom zaštitom iz jedne države članice u drugu kao i čimbenike koji mogu optimizirati upotrebu financijskog poticaja u obliku paušalnog iznosa.
4.  Da bi se djelotvorno proveli ciljevi solidarnosti i podjele odgovornosti između država članica iz članka 80. UFEU-a i unutar granica raspoloživih sredstava, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe radi prilagođavanja paušalnog iznosa iz stavka 1. ovog članka, posebno uzimajući u obzir trenutačne stope inflacije, relevantna kretanja u području transfera podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika pod međunarodnom zaštitom iz jedne države članice u drugu te preseljenja i drugog ad hoc humanitarnog prihvata kao i čimbenike koji mogu optimizirati upotrebu financijskog poticaja u obliku paušalnog iznosa.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0370/2018).


Pristupanje Samoe Privremenom sporazumu o partnerstvu između EU-a i pacifičkih država ***
PDF 115kWORD 49k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o nacrtu odluke Vijeća o pristupanju Samoe Privremenom sporazumu o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane (12281/2018 – C8-0434/2018 – 2018/0291(NLE))
P8_TA(2018)0469A8-0376/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12281/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0434/2018),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2016. o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon 2020.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2011. o Privremenom sporazumu o partnerstvu između pacifičkih država, s jedne strane, i Europske zajednice, s druge strane(2),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu, dana 23. lipnja 2000. (Sporazum iz Cotonoua)(3),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0376/2018),

1.  daje suglasnost pristupanju Samoe sporazumu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Samoe.

(1) SL C 215, 19.6.2018., str. 2.
(2) SL C 136E, 11.5.2012., str. 19.
(3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.


Imenovanje predsjednika Nadzornog odbora Europske središnje banke
PDF 113kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Prijedlogu za imenovanje predsjednika Nadzornog odbora Europske središnje banke (N8-0120/2018 – C8-0466/2018 – 2018/0905(NLE))
P8_TA(2018)0470A8-0380/2018

(Odobrenje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Europske središnje banke od 7. studenoga 2018. za imenovanje predsjednika Nadzornog odbora Europske središnje banke (C8-0466/2018),

–  uzimajući u obzir članak 26. stavak 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih ESB-u u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma(2),

–  uzimajući u obzir članak 122.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0380/2018),

A.  budući da se člankom 26. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 predviđa da Europska središnja banka Parlamentu podnosi svoj prijedlog za imenovanje predsjednika svojeg Nadzornog odbora i da se predsjednik bira na temelju otvorenog izbornog postupka između uglednih pojedinaca iskusnih u bankovnim i financijskim pitanjima koji nisu članovi Upravnog vijeća;

B.  budući da se člankom 26. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 predviđa da se imenovanjima u Nadzorni odbor u skladu s tom uredbom moraju poštovati načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija;

C.  budući da je Europska središnja banka u pismu od 7. studenoga 2018. Parlamentu podnijela Prijedlog za imenovanje Andree Enrije kao predsjednika Nadzornog odbora;

D.  budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta potom ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, osobito u pogledu zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavcima 2. i 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013; budući da je tijekom ocjenjivanja odbor primio životopis predloženog kandidata;

E.  budući da je Odbor 20. studenoga 2018. održao saslušanje s predloženim kandidatom tijekom kojega je on dao uvodnu izjavu i potom odgovorio na pitanja članova Odbora;

1.  odobrava prijedlog Europske središnje banke da se Andreu Enriju imenuje predsjednikom Nadzornog odbora Europske središnje banke;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskoj središnjoj banci, Vijeću i vladama država članica.

(1) SL L 287, 29.10.2013., str. 63.
(2) SL L 320, 30.11.2013., str. 1.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2018/003 EL/Attica publishing
PDF 144kWORD 52k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Grčka – EGF/2018/003 EL/Attica publishing) (COM(2018)0667 – C8-0430/2018 – 2018/2240(BUD))
P8_TA(2018)0471A8-0377/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0667 – C8-0430/2018),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0377/2018),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.  budući da je Grčka podnijela zahtjev EGF/2018/003 EL/Attica publishing za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 550 radnika u gospodarskom sektoru razvrstanom u odjeljak 58 NACE-a Rev. 2 (Izdavačke djelatnosti) u regiji Atika (EL30) razine NUTS 2 u Grčkoj;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u kojima se uvjetuje da najmanje 500 radnika bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru na razini odjeljka NACE-a Rev. 2 i smještena su u istoj regiji ili dvjema susjednim regijama ili u više od dviju susjednih regija razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 500 radnika pogođeno u dvije regije zajedno u državi članici;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Grčka u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 308 500 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 3 847 500 EUR;

2.  napominje da su grčke vlasti zahtjev podnijele 22. svibnja 2018. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Grčka pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 4. listopada 2018. i o tome istoga dana obavijestila Parlament te ispoštovale rok od 12 tjedana;

3.  napominje da Grčka tvrdi da su otpuštanja povezana sa svjetskom financijskom i gospodarskom krizom, posebno njezinim učincima na grčko gospodarstvo, koji obuhvaćaju pad realnog BDP-a po stanovniku, porast nezaposlenosti, smanjenje plaća i dohotka kućanstva u kombinaciji s brzim digitalnim razvojem koje, uz smanjenja u rashodima namijenjenima za marketing kod velikih marketinških kuća, mijenja izdavački sektor; napominje da je taj sektor suočen sa smanjenjem prihoda od oglašavanja i prihoda od prodaje;

4.  podsjeća da se očekuje da će otpuštanja do kojih je došlo u tri poduzeća koja djeluju u grčkom izdavačkom sektoru imati znatne negativne posljedice za lokalno gospodarstvo te da je učinak otpuštanja povezan s poteškoćama u preraspodjeli radnika zbog nedostatka radnih mjesta, nedostatka tečajeva za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju prepoznatim potrebama na tržištu rada i velikog broja ljudi koji traže posao;

5.  sa zabrinutošću naglašava da na regiju Atiku otpada velik udio nezaposlenosti i dugoročne nezaposlenosti u Grčkoj, gdje je nezaposlenost i dalje visoka;

6.  podsjeća na to da je to drugi zahtjev Grčke za financijski doprinos iz EGF-a u vezi s otpuštanjima u sektoru izdavačkih djelatnosti regije Atika, nakon podnošenja prethodnog zahtjeva EGF/2014/018 u 2014. i njegova odobrenja(4);

7.  napominje da se zahtjev odnosi na 550 radnika koji su proglašeni viškom, od čega velik broj čine žene (41,82 %); nadalje, napominje da je 14,73 % radnika koji su proglašeni viškom starije od 55 godina, a 1,6 % mlađe od 30 godina; s obzirom na tu činjenicu uviđa važnost aktivnih mjera tržišta rada koje sufinancira EGF kako bi se povećali izgledi da se te ranjive skupine ponovno uključe na tržište rada;

8.  pozdravlja činjenicu da se u planiranoj ponudi osposobljavanja uzimaju u obzir pouke iz zahtjeva EGF-2014-018 GR/Attica, kada su, u skladu s evaluacijom koja je u tijeku, ostvarene visoke stope integracije;

9.  napominje da se ne planiraju nikakve mjere za mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) iako su njihove stope u Grčkoj i dalje visoke;

10.  ističe da su financijske naknade uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika i mogu biti istinski poticaj u specifičnom gospodarskom kontekstu Grčke;

11.  napominje da su financijske naknade i poticaji, tj. poticaji za zapošljavanje, naknade za traženje posla i osposobljavanje, blizu maksimalnih 35 % utvrđenih Uredbom o EGF-u;

12.  napominje da Grčka priprema pet vrsta mjera zaradnike koji su proglašeni viškom obuhvaćenih ovim zahtjevom: (i) profesionalna orijentacija i pomoć pri traženju posla, (ii) osposobljavanje, prekvalifikacija i strukovno osposobljavanje, (iii) doprinos za pokretanje poduzeća, (iv) naknada za traženje posla i osposobljavanje, (v) poticaji za zapošljavanje;

13.  potvrđuje da je koordinirani paket personaliziranih usluga sastavljen u dogovoru s predstavnicima sindikata novinara atenskih dnevnih novina (ΕΣΗΕΑ), udruženjem radnika dnevnih tiskovina u Ateni (ΕΠΗΕΑ) i Ministarstvom rada;

14.  naglašava da su grčke vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije te da će se spriječiti svako dvostruko financiranje;

15.  podsjeća da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u pri izradi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama radnika proglašenih viškom trebale predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen sa zaokretom prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

16.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima odgovorna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora te pozdravlja potvrdu Grčke u tom pogledu;

17.  poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti radnih mjesta te stopi ponovnog uključenja na tržište rada zahvaljujući EGF-u;

18.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

19.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

20.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom/predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Grčke – EGF/2018/003 EL/Attica publishing

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2019/275.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) Odluka (EU) 2015/644 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. travnja 2015. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev EGF/2014/018 GR/Attica broadcasting, iz Grčke) (SL L 106, 24.4.2015., str. 29. – 30.).


Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
PDF 202kWORD 75k
Amandmani koje je donio Europski parlament 29. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu pravila koja se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama (COM(2017)0571 – C8-0326/2017 – 2017/0245(COD))(1)
P8_TA(2018)0472A8-0356/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)  Stvaranje područja u kojemu je osigurano slobodno kretanje osoba preko unutarnjih granica jedno je od glavnih postignuća Unije. Normalno funkcioniranje i jačanje tog područja, koje se temelji na povjerenju i solidarnosti, trebalo bi biti zajednički cilj Unije i država članica koje su pristale sudjelovati u njemu. Istovremeno, potrebno je imati zajednički odgovor na situacije koje ozbiljno utječu na javni poredak ili unutarnju sigurnost tog područja ili njegovih dijelova na način da se omogući privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u iznimnim okolnostima i samo kao krajnja mjera, uz jačanje suradnje između predmetnih država članica.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)   U području u kojem se osobe mogu slobodno kretati, ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama trebalo bi ostati iznimka. O ponovnom uvođenju nadzora unutarnjih granica trebalo bi odlučivati samo kao o krajnjoj mjeri, na ograničeni rok i onoliko koliko su mjere nužne i proporcionalne u odnosu na utvrđene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
(1)   U području u kojem se osobe mogu slobodno kretati, ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama trebalo bi ostati iznimka. S obzirom na to da privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica utječe na slobodno kretanje osoba, nadzor bi se trebao ponovno uvesti samo kao krajnja mjera, na ograničeni rok i onoliko koliko su mjere nužne i proporcionalne u odnosu na utvrđene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Svaka takva mjera trebala bi se opozvati čim prestanu postojati razlozi zbog kojih je uvedena.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  Migracije i velik broj državljana trećih zemalja koji prelazi vanjske granice ne bi se trebali, sami po sebi, smatrati prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)   Utvrđene ozbiljne prijetnje mogu se ukloniti različitim mjerama, ovisno o njihovoj prirodi i njihovu razmjeru. Države članice na raspolaganju imaju i policijske ovlasti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)8, koje se uz određene uvjete mogu primijeniti i u pograničnim područjima. U Preporuci Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru9 u tu su svrhu dane smjernice državama članicama.
(2)   Utvrđene ozbiljne prijetnje mogu se ukloniti različitim mjerama, ovisno o njihovoj prirodi i njihovu razmjeru. Iako je jasno da se policijske ovlasti po svojoj prirodi i svrsi razlikuju od nadzora granica, države članice na raspolaganju imaju i policijske ovlasti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)8, koje se uz određene uvjete mogu primijeniti i u pograničnim područjima. U Preporuci Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru9 u tu su svrhu dane smjernice državama članicama.
__________________
__________________
8 SL L 77, 23.3.2016., str. 1.
8 SL L 77, 23.3.2016., str. 1.
9 C(2017)3349 od 12.5.2017.
9 C(2017)3349 od 12.5.2017.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)  Prije ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, države članice trebale bi dati prednost alternativnim mjerama. Posebno, predmetna država članica trebala bi, kada je to potrebno i opravdano, razmotriti učinkovitije korištenje policijskim kontrolama ili njihovo jačanje na svom teritoriju, uključujući pogranična područja i glavne prometnice, na temelju procjene rizika, osiguravajući pritom da cilj tih policijskih kontrola nije granični nadzor. Moderne tehnologije ključne su za otklanjanje prijetnji javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Države članice trebale bi procijeniti može li se situacija primjereno riješiti jačanjem prekogranične suradnje na operativnom planu i na planu razmjene informacija među policijskim i obavještajnim službama.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)   Međutim, iskustvo je pokazalo da određene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao što su prekogranične terorističke prijetnje ili posebni slučajevi sekundarnih kretanja nezakonitih migranata unutar Unije koji opravdavaju privremeno ponovno uvođenje nadzora, mogu trajati i dosta dulje od prethodno navedenih razdoblja. Stoga je potrebno i opravdano prilagoditi rokove koji se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice trenutačnim potrebama te osigurati da se ta mjera ne zloupotrebljava, da ostane iznimka i da se upotrebljava samo kao krajnja mjera. U tom cilju opći rok primjenjiv prema članku 25. Zakonika o schengenskim granicama trebao bi se produljiti na jednu godinu.
(4)   Međutim, iskustvo je pokazalo da rijetko postoji potreba za ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama na razdoblja dulja od dva mjeseca. Samo u iznimnim okolnostima određene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti mogu trajati i dulje od maksimalnog razdoblja od šest mjeseci koje je trenutačno odobreno za ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama. Stoga je potrebno prilagoditi rokove koji se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice te osigurati da se ta mjera ne zloupotrebljava, da ostane iznimka i da se upotrebljava samo kao krajnja mjera.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Svako odstupanje od temeljnog načela slobodnog kretanja osoba trebalo bi se strogo tumačiti, a načelo javnog poretka pretpostavlja postojanje stvarne, aktualne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja zahvaća jedan od temeljnih interesa društva.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)   Kako bi se zajamčilo da taj nadzor unutarnjih granica ostane iznimka, države članice trebale bi dostaviti procjenu rizika povezanu s planiranim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice ili njegovim produljenjem. U toj bi se procjeni rizika posebice trebalo procijeniti koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazati da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i objasniti kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako nadzor unutarnjih granica traje dulje od šest mjeseci, procjenom rizika trebalo bi naknadno dokazati i učinkovitost ponovno uvedenog nadzora državne granice u uklanjanju utvrđene prijetnje i detaljno objasniti kako se savjetovalo sa svakom susjednom državom članicom na koju utječe produljenje te kako je se uključilo u određivanje najmanje opterećujućeg operativnog dogovora.
(5)   Kako bi se zajamčilo da taj nadzor unutarnjih granica bude krajnja mjera i ostane iznimka, države članice trebale bi dostaviti procjenu rizika povezanu s planiranim produljenjem nadzora državne granice na razdoblje od više od dva mjeseca. U toj bi se procjeni rizika posebice trebalo procijeniti koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazati da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera, osobito tako da se dokaže da su se sve alternativne mjere pokazale ili da se smatraju nedostatnima i objasniti kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Procjenom rizika trebalo bi naknadno dokazati i učinkovitost i djelotvornost ponovno uvedenog nadzora državne granice u uklanjanju utvrđene prijetnje i detaljno objasniti kako se savjetovalo sa svakom susjednom državom članicom na koju utječe produljenje te kako je se uključilo u određivanje najmanje opterećujućeg operativnog dogovora. Države članice trebale bi zadržati mogućnost da sve pružene informacije ili dio njih prema potrebi proglase povjerljivima.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)  Kada je privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica povezano s posebnim događanjima iznimne naravi i trajanja, kao što su sportska događanja, njegovo trajanje trebalo bi biti vrlo jasno, ograničeno i povezano sa stvarnim trajanjem događanja.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)   Kvaliteta procjene rizika koju dostave države članice bit će vrlo važna za procjenu nužnosti i proporcionalnosti planiranog nadzora državne granice. U tu bi procjenu trebalo uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu i Europol.
(6)   Kvaliteta procjene rizika koju dostave države članice bit će vrlo važna za procjenu nužnosti i proporcionalnosti planiranog nadzora državne granice. U tu bi procjenu trebalo uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, Europol, Europski potporni ured za azil, Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde te Agenciju Europske unije za temeljna prava.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)   Ovlast Komisije za davanje mišljenja u skladu s člankom 27. stavkom 4. Zakonika o schengenskim granicama trebala bi se izmijeniti kako bi se uzele u obzir nove obveze država članica povezane s procjenom rizika, uključujući suradnju s dotičnim državama članicama. Ako se nadzor državne granice na unutarnjim granicama provodi dulje od šest mjeseci, Komisija bi trebala biti obvezna dati mišljenje. Trebao bi se izmijeniti i savjetodavni postupak iz članka 27. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama kako bi se uzela u obzir uloga agencija (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Europola) i usmjerilo na praktičnu provedbu različitih aspekata suradnje među državama članicama, uključujući, prema potrebi, koordinaciju različitih mjera s obje strane granice.
(7)   Trebao bi se izmijeniti savjetodavni postupak iz članka 27. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama kako bi se uzela u obzir uloga agencija Unije i usmjerilo na praktičnu provedbu različitih aspekata suradnje među državama članicama.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)   Kako bi se revidirana pravila bolje prilagodila izazovima povezanima s trajnim ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, trebalo bi predvidjeti posebnu mogućnost produljenja nadzora unutarnjih granica na više od jedne godine. To produljenje trebale bi pratiti razmjerne izvanredne nacionalne mjere koje se također poduzimaju unutar državnog područja radi uklanjanja prijetnje, primjerice izvanredno stanje. Ta mogućnost nikako ne bi trebala voditi dodatnom produljenju privremenog nadzora unutarnjih granica duljem od dvije godine.
(8)   Kako bi se revidirana pravila bolje prilagodila izazovima povezanima s trajnim ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, trebalo bi predvidjeti posebnu mogućnost iznimnog produljenja nadzora unutarnjih granica na više od šest mjeseci. To produljenje trebale bi pratiti razmjerne izvanredne nacionalne mjere koje se također poduzimaju unutar državnog područja radi uklanjanja prijetnje, primjerice izvanredno stanje. Ta mogućnost nikako ne bi trebala voditi dodatnom produljenju privremenog nadzora unutarnjih granica duljem od jedne godine.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8.a)  Nužnost i proporcionalnost ponovnog uvođenja nadzora unutarnjih granica trebala bi biti u ravnoteži s prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja aktivira potrebu za takvim ponovnim uvođenjem, kao i alternativne mjere koje bi se mogle poduzeti na nacionalnoj razini ili razini Unije, ili na obje, te učinak takvog nadzora na slobodno kretanje unutar područja bez nadzora unutarnjih granica.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Upućivanje na članak 29. i članak 25. stavak 4. trebalo bi izmijeniti radi objašnjenja odnosa između rokova koji se primjenjuju prema članku 29. i članku 25. Zakonika o schengenskim granicama.
Briše se.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)   Mogućnost provedbe privremenog nadzora unutarnjih granica kao odgovor na konkretnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od jedne godine trebala bi ovisiti o posebnom postupku.
(10)   Mogućnost provedbe privremenog nadzora unutarnjih granica kao odgovor na konkretnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od šest mjeseci trebala bi ovisiti o posebnom postupku za koji je potrebna preporuka Komisije.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)   U tom bi cilju Komisija trebala dati mišljenje o nužnosti i proporcionalnosti tog produljenja i, prema potrebi, o suradnji sa susjednim državama članicama.
(11)   U tom bi cilju Komisija trebala dati mišljenje o nužnosti i proporcionalnosti tog produljenja. Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o predloženom produljenju. Predmetne države članice trebale bi imati mogućnost da Komisiji iznesu svoje primjedbe prije nego što ona donese svoje mišljenje.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)   Vijeće, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, može preporučiti odgovarajuće izvanredno dodatno produljenje i prema potrebi odrediti uvjete suradnje među dotičnim državama članicama kako bi osiguralo da je riječ o izvanrednoj mjeri koja je na snazi samo na onoliko koliko je nužno i opravdano te da je usklađena s mjerama koje se donose na nacionalnoj razini unutar državnog područja radi uklanjanja iste konkretne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Preporuka Vijeća trebala bi biti preduvjet za svako dodatno produljenje dulje od jedne godine i iste prirode kao i preporuka iz članka 29.
(13)   Vijeće, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, može preporučiti odgovarajuće izvanredno dodatno produljenje i prema potrebi utvrditi uvjete suradnje među dotičnim državama članicama kako bi osiguralo da je riječ o izvanrednoj mjeri koja je na snazi samo na onoliko koliko je nužno i opravdano te da je usklađena s mjerama koje se donose na nacionalnoj razini unutar državnog područja radi uklanjanja iste konkretne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Preporuka Vijeća trebala bi biti preduvjet za svako dodatno produljenje dulje od šest mjeseci. Preporuku Vijeća trebalo bi odmah proslijediti Europskom parlamentu.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)  Mjere poduzete u skladu s posebnim postupkom u situacijama u kojima se iznimnim okolnostima ugrožava sveukupno funkcioniranje područja bez nadzora unutarnjih granica ne bi se trebale produljiti niti kombinirati s mjerama poduzetima u okviru drugog postupka za ponovno uvođenje ili produljenje nadzora unutarnjih granica kako je predviđeno Uredbom (EU) 2016/399.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13.b)  Ako smatra da država članica nije ispunila svoje obveze na temelju Ugovorâ, Komisija bi kao čuvarica Ugovora koja nadzire primjenu prava Unije trebala poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, među ostalim upućivanjem postupka Sudu Europske unije.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 25. – stavak 1.
1.   Ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može iznimno ponovno uvesti nadzor državne granice, na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica, u trajanju od najviše 30 dana ili u predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje ako je to trajanje dulje od 30 dana, ali ne dulje od šest mjeseci. Područje primjene i trajanje privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama ne smije prekoračiti vrijeme koje je izričito potrebno za odgovor na ozbiljnu prijetnju.
1.   Ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može iznimno kao krajnju mjeru ponovno uvesti nadzor državne granice na ograničeno razdoblje na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica. Područje primjene i trajanje privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama ne smije prekoračiti vrijeme koje je izričito potrebno za odgovor na ozbiljnu prijetnju.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 25. – stavak 2.
2.  Nadzor državne granice na unutarnjim granicama ponovno se uvodi samo kao krajnja mjera i u skladu s člancima 27., 27.a, 28. i 29. Kriteriji navedeni u člancima 26. i 30. uzimaju se u obzir u svakom slučaju kada se smatra da je odluka o ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s člancima 27., 27.a, 28. ili 29.
Briše se.
Amandmani 22 i 52
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 25. – stavak 3.
3.  Ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u dotičnoj državi članici potraje i nakon razdoblja navedenog u stavku 1. ovog članka, ta država članica može produljiti nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama, uzimajući u obzir kriterije iz članka 26. i u skladu s člankom 27., na istoj osnovi kao što je navedeno u stavku 1. ovog članka te, uzimajući u obzir nove elemente, za obnovljiva razdoblja koja odgovaraju predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje i nisu dulja od šest mjeseci.
Briše se.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 25. – stavak 4.
Ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovno uvodi na unutarnjim granicama, uključujući sva produljenja određena u stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti jednu godinu.
Briše se.
U iznimnim slučajevima iz članka 27.a to ukupno razdoblje može se dodatno produljiti za najviše dvije godine u skladu s tim člankom.
Ako postoje iznimne okolnosti kako je navedeno u članku 29., to ukupno razdoblje može se produljiti za najviše dvije godine u skladu sa stavkom 1. tog članka.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 26.
(1.a)  Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 26.
Članak 26.
Kriteriji za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama
Kriteriji za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama
Ako se neka država članica odluči na, kao krajnju mjeru, ponovno privremeno uvođenje nadzora državne granice na jednoj ili više svojih unutarnjih granica ili na njihovim dijelovima ili odluči produljiti takvo privremeno ponovno uvođenje, u skladu s člankom 25. ili člankom 28. stavkom 1., ona ocjenjuje koliko ta mjera može na odgovarajući način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti te procjenjuje proporcionalnost mjere u odnosu na tu prijetnju. Kod donošenja te procjene, država članica posebice uzima u obzir sljedeće:
Prije nego što se neka država članica odluči na to da, kao krajnju mjeru, ponovno privremeno uvede nadzor državne granice na jednoj ili više svojih unutarnjih granica ili na njihovim dijelovima ili odluči produljiti takvo privremeno ponovno uvođenje, ona procjenjuje:
(a)  koliko je vjerojatno da se privremenim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
(b)  koliko je vjerojatno da se mjerama različitima od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, kao što su pojačana prekogranična policijska suradnja ili pojačane policijske kontrole, može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
(c)  proporcionalnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama u odnosu na tu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, posebice uzimajući u obzir sljedeće:
(a)   mogući utjecaj prijetnji na svoj javni poredak ili unutarnju sigurnost, uključujući one nakon terorističkih napada ili prijetnji i uključujući one od strane organiziranog kriminala;
i.   mogući utjecaj prijetnji na svoj javni poredak ili unutarnju sigurnost, među ostalim i nakon terorističkih napada ili prijetnji i uključujući one od strane organiziranog kriminala; i
(b)   mogući utjecaj takve mjere na slobodno kretanje osoba u okviru područja bez nadzora unutarnjih granica.
ii.   mogući utjecaj privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama na slobodno kretanje osoba unutar područja bez nadzora unutarnjih granica.
Ako država članica u skladu s točkom (a) prvog podstavka procijeni da privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno neće u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti nadzor unutarnjih granica.
Ako država članica u skladu s točkom (b) prvog podstavka procijeni da će se mjerama različitim od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti ni produljiti nadzor unutarnjih granica te će poduzeti te druge mjere.
Ako država članica u skladu s točkom (c) prvog podstavka procijeni da predloženo privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama nije proporcionalno prijetnji, ona neće ponovno uvesti niti produljiti nadzor unutarnjih granica.”;
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -i (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – naslov
(-i)  naslov se zamjenjuje sljedećim:
Postupak za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama na temelju članka 25.
Postupak za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u slučaju predvidive ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti”;
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2 – podtočka -i.a (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak -1. (novi)
(-i.a)  U članku 27. sljedeći stavak umeće se ispred stavka 1.:
„-1. Ako na području bez nadzora unutarnjih granica postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može kao krajnju mjeru i u skladu s kriterijima iz članka 26. ponovo uvesti nadzor državne granice na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica u ograničenom razdoblju od najviše 30 dana ili, ako ozbiljna prijetnja potraje više od 30 dana, tijekom predvidivog trajanja ozbiljne prijetnje, ali u svakom slučaju ne dulje od dva mjeseca.”;
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -i.b (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1. – uvodni dio
(-i.b)  u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
1.   Ako država članica planira ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama na temelju članka 25., ona obavješćuje ostale države članice i Komisiju najkasnije četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja, ili u kraćem roku ako su okolnosti koje uzrokuju potrebu za ponovim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama poznate manje od četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja. U tu svrhu država članica dostavlja sljedeće informacije:
1. Za potrebe stavka -1. predmetna država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju najkasnije četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja, ili u kraćem roku ako su okolnosti koje uzrokuju potrebu za ponovim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama poznate manje od četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja. U tu svrhu država članica dostavlja sljedeće informacije:”;
Amandmani 28 i 57
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka i.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1. – točka aa
(i)  u stavku 1. dodaje se nova točka (aa) kako slijedi:
Briše se.
(aa)  procjenu rizika u kojoj se procjenjuje koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazuje da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i objašnjava kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako je nadzor državne granice već ponovno uveden na dulje od šest mjeseci, u procjeni rizika objašnjava se i kako je prethodno ponovno uvođenje nadzora državne granice pridonijelo uklanjanju utvrđene prijetnje.
Procjena rizika obuhvaća i detaljno izvješće o koordinaciji između dotične države članice i države članice ili država članica s kojima dijeli unutarnje granice na kojima se obavlja nadzor državne granice.
Komisija dijeli procjenu rizika s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i Europolom, prema potrebi.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2 – podtočka i.a (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1. – točka ab (nova)
(i.a)  U stavku 1. umeće se sljedeća točka (ab):
„(ab) sve mjere različite od predloženog ponovnog uvođenja nadzora koje je država članica poduzela ili predvidjela u cilju otklanjanja prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao i razlog utemeljen na dokazima koji pokazuje zašto su se alternativne mjere poput pojačane prekogranične policijske suradnje i policijskih kontrola pokazale nedostatnima;”
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka ii.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1. – točka e
(e)  prema potrebi, mjere koje druge države članice trebaju poduzeti kako je dogovoreno prije privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na dotičnim unutarnjim granicama.
(e)  prema potrebi, mjere koje druge države članice trebaju poduzeti kako je dogovoreno prije privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na relevantnim unutarnjim granicama.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2 – podtočka iii.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1. – posljednja rečenica
Prema potrebi Komisija može zahtijevati dodatne informacije od dotične države članice odnosno dotičnih država članica, uključujući o suradnji s državama članicama na koje utječe planirano produljenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama, te dodatne informacije potrebne za procjenu je li riječ o krajnjoj mjeri.
Prema potrebi Komisija može zahtijevati dodatne informacije od dotične države članice odnosno dotičnih država članica, uključujući o suradnji s državama članicama na koje utječe planirano ponovno uvođenje ili produljenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama, te dodatne informacije potrebne za procjenu je li riječ o krajnjoj mjeri.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iii.a (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1.a (novi)
(iii.a)  umeće se sljedeći stavak 1.a:
„1.a Ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u predmetnoj državi članici potraje i nakon razdoblja od dva mjeseca, ta država članica može produljiti nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama, uzimajući u obzir kriterije iz članka 26., na istoj osnovi kao što je navedeno u stavku -1. ovog članka te, uzimajući u obzir nove elemente, za razdoblje koje odgovara predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje i ni u kojem slučaju nije dulje od četiri mjeseca. Predmetna država članica o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u vremenskom razdoblju navedenom u stavku 1.”
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iii.b (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 1.b (novi)
(iii.b)  umeće se sljedeći stavak 1.b:
„1.b Za potrebe stavka 1.a, osim podataka iz stavka 1., predmetna država članica dostavlja procjenu rizika kojom se:
i.  procjenjuje koliko će utvrđena prijetnja trajati i na koji dio unutarnjih granica utječe;
ii.  opisuju alternativne radnje ili mjere prethodno uvedene za rješavanje utvrđene prijetnje;
iii.  objašnjava zašto te alternativne radnje ili mjere iz točke ii. nisu u dostatnoj mjeri uklonile utvrđenu prijetnju;
iv.  dokazuje da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i
v.  objašnjava kako bi se nadzorom državne granice bolje pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje.
Procjena rizika iz prvog podstavka obuhvaća i detaljno izvješće o suradnji koja se odvijala između dotične države članice i države članice ili država članica izravno pogođenih ponovnim uvođenjem nadzora državne granice, uključujući one države članice s kojima dotična država članica dijeli unutarnje granice na kojima se obavlja nadzor državne granice.
Komisija dijeli procjenu rizika s Agencijom i Europolom i može po potrebi zahtijevati njihova stajališta o njoj.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 37. kojima se dopunjuje ova Uredba donošenjem metodologije za procjenu rizika.”;
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iii.c (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 2.
(iii.c)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.   Informacije iz stavka 1. podnose se Europskom parlamentu i Vijeću u isto vrijeme kada su priopćene i drugim državama članicama na temelju tog stavka.
2.   Informacije iz stavaka 1. i 1.b podnose se Europskom parlamentu i Vijeću u isto vrijeme kada su priopćene i drugim državama članicama na temelju tih stavaka.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iii.d (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 3.
(iii.d)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Države članice koje podnose obavijest prema stavku 1. mogu, prema potrebi i u skladu s nacionalnim pravom, neke dijelove informacija proglasiti povjerljivima. Proglašavanje informacija povjerljivima ne sprječava Komisiju da iste učini dostupnima Europskom parlamentu. Slanje i rukovanje informacijama i dokumentima poslanima Europskom parlamentu prema ovom članku moraju biti u skladu s pravilima u vezi s prosljeđivanjem i rukovanjem povjerljivim informacijama koja se primjenjuju između Europskog parlamenta i Komisije.
3. Države članice koje podnose obavijest mogu, prema potrebi i u skladu s nacionalnim pravom, neke dijelove informacija ili sve informacije iz stavaka 1. i 1.b proglasiti povjerljivima. Proglašavanje informacija povjerljivima ne sprječava druge države članice zahvaćene privremenim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama da ostvare pristup informacijama putem primjerenih i osiguranih kanala i ne sprječava Komisiju da iste učini dostupnima Europskom parlamentu. Slanje i rukovanje informacijama i dokumentima poslanima Europskom parlamentu prema ovom članku moraju biti u skladu s pravilima u vezi s prosljeđivanjem i rukovanjem povjerljivim informacijama koja se primjenjuju između Europskog parlamenta i Komisije.”;
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iv.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 4. – podstavak 1.
Nakon obavješćivanja od strane određene države članice prema stavku 1. i u svrhu savjetovanja iz stavka 5., Komisija ili bilo koja druga država članica može dati mišljenje, ne dovodeći u pitanje članak 72. UFEU-a.
Nakon što određena država članica dostavi obavijest iz stavaka 1. i 1.a i u svrhu savjetovanja iz stavka 5., Komisija ili bilo koja druga država članica može dati mišljenje, ne dovodeći u pitanje članak 72. UFEU-a.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iv.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 4. – podstavak 2.
Ako je Komisija zabrinuta u pogledu nužnosti ili proporcionalnosti planiranog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama ili smatra da bi bilo primjereno savjetovati se o određenim aspektima obavijesti, ona daje mišljenje o tome.
Ako je, na temelju informacija sadržanih u obavijesti ili dodatnih informacija koje je primila, Komisija zabrinuta u pogledu nužnosti ili proporcionalnosti planiranog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, ili smatra da bi bilo primjereno savjetovati se o određenom aspektu obavijesti, ona bez odgode daje mišljenje o tome.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka iv.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 4. – podstavak 3.
Ako je nadzor državne granice na unutarnjim granicama već ponovno uveden na šest mjeseci, Komisija daje mišljenje.
Briše se.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka v.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27. – stavak 5.
O informacijama iz stavka 1., kao i o svakom mišljenju Komisije ili države članice iz članka 4., provodi se savjetovanje koje vodi Komisija. Prema potrebi to savjetovanje uključuje zajedničke sastanke države članice koja planira ponovno uvesti nadzor državne granice na unutarnjim granicama i drugih država članica, posebice onih na koje izravno utječu te mjere, i relevantnih agencija. Razmatraju se proporcionalnost planiranih mjera, utvrđena prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti i načini na koje se osigurava provedba uzajamne suradnje među državama članicama. Države članice koje planiraju ponovno uvesti ili produljiti nadzor državne granice na unutarnjim granicama u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir rezultate tog savjetovanja pri provedbi nadzora državne granice.
O informacijama iz stavaka 1. i 1.b, kao i o svakom mišljenju Komisije ili države članice iz članka 4., provodi se savjetovanje koje vodi Komisija. Savjetovanje obuhvaća sljedeće:
i.  zajedničke sastanke između države članice koja planira ponovo uvesti nadzor državne granice na unutarnjim granicama, drugih država članica, posebno onih koje su izravno zahvaćene takvim mjerama, i Komisije, koji se održavaju u cilju organizacije, prema potrebi, uzajamne suradnje između država članica i ispitivanja proporcionalnosti mjera u odnosu na događaje koji uzrokuju ponovno uvođenje nadzora državne granice, uključujući sve moguće alternativne mjere, i prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
ii.  prema potrebi, nenajavljene terenske posjete Komisije relevantnim unutarnjim granicama i, gdje je to primjereno, uz podršku stručnjaka iz država članica te podršku Agencije, Europola ili bilo kojih drugih relevantnih tijela, ureda ili agencija Unije kako bi se procijenila učinkovitost graničnih kontrola na tim unutarnjim granicama i sukladnost s ovom Uredbom; izvješća o takvim nenajavljenim terenskim posjetima šalju se Europskom parlamentu.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27.a – naslov
Poseban postupak ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnost traje dulje od jedne godine.
Poseban postupak ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnost traje dulje od šest mjeseci.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27.a – stavak 1.
1.   U izvanrednim slučajevima, ako je država članica suočena s istom ozbiljnom prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od razdoblja iz članka 25. stavka 4. prve rečenice te ako su na državnom području poduzete i razmjerne izvanredne nacionalne mjere kako bi se uklonila ta prijetnja, nadzor državne granice koji je privremeno ponovno uveden radi odgovora na prijetnju može se dodatno produljiti u skladu s ovim člankom.
1.   U izvanrednim okolnostima, ako je država članica suočena s istom ozbiljnom prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od razdoblja iz članka 27. stavka 1.a te ako su na državnom području poduzete i razmjerne izvanredne nacionalne mjere kako bi se uklonila ta prijetnja, nadzor državne granice koji je privremeno ponovno uveden radi odgovora na prijetnju može se dodatno produljiti u skladu s ovim člankom.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27.a – stavak 2.
2.   Najmanje šest tjedana prije isteka razdoblja iz članka 25. stavka 4. prve rečenice država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju da traži dodatno produljenje u skladu s posebnim postupkom utvrđenim u ovom članku. Obavijest obuhvaća informacije koje se zahtijevaju u članku 27. stavku 1. točkama od (a) do (e). Primjenjuje se članak 27. stavci 2. i 3.
2.   Najmanje tri tjedna prije isteka razdoblja iz članka 27. stavka 1.a država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju da traži dodatno produljenje u skladu s posebnim postupkom utvrđenim u ovom članku. Ta obavijest obuhvaća sve informacije koje se zahtijevaju člankom 27. stavkom 1. i stavkom 1.b. Primjenjuje se članak 27. stavci 2. i 3.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27.a – stavak 3.
3.   Komisija daje mišljenje.
3.   Komisija daje mišljenje o tome ispunjava li predloženo produljenje zahtjeve iz stavaka 1. i 2., kao i o nužnosti i proporcionalnosti predloženog produljenja. Predmetne države članice mogu iznijeti svoje primjedbe Komisiji prije nego što ona donese svoje mišljenje.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EU) 2016/399
Članak 27.a – stavak 4.
4.   Vijeće, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, može preporučiti da država članica odluči dodatno produljiti nadzor državne granice na unutarnjim granicama za razdoblje od najviše šest mjeseci. To se razdoblje može produljiti, ali ne više od tri puta, za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci. U svojoj preporuci Vijeće mora barem naznačiti informacije navedene u članku 27. stavku 1. točkama od (a) do (e). Prema potrebi ono određuje uvjete suradnje među dotičnim državama članicama.
4.   Nakon što uzme u obzir mišljenje Komisije, Vijeće može, kao krajnju mjeru, preporučiti da dotična država članica dodatno produlji nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama za razdoblje od najviše šest mjeseci. U svojoj preporuci Vijeće naznačuje informacije navedene u članku 27. stavcima 1. i 1.b i utvrđuje uvjete suradnje među dotičnim državama članicama.
Amandmani 45 i 66
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 28. – stavak 4.
(3.a)  U članku 28., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.   Ne dovodeći u pitanje članak 25. stavak 4., ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovo uvodi na unutarnjim granicama, na osnovi početnog razdoblja prema stavku 1. ovog članka i svakog produljenja prema stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti dva mjeseca.
4. Ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovo uvodi na unutarnjim granicama, na osnovi početnog razdoblja prema stavku 1. ovog članka i svakog produljenja prema stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti dva mjeseca.”;
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 28.a (novi)
(3.b)  Umeće se novi članak 28.a:
„Članak 28.a
Izračun razdoblja tijekom kojeg se ponovno uvodi ili produljuje granični nadzor zbog predviđene prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ako ozbiljna prijetnja za javni poredak ili unutarnju sigurnost traje dulje od šest mjeseci i u slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje
Svako ponovno uvođenje ili produljenje graničnog nadzora na unutarnjim granicama prije... [datum stupanja na snagu ove Uredbe] uključuje se u izračun razdoblja navedenih u člancima 27., 27.a i 28.”;
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 29. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
(3c)  U članku 29. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Kriteriji navedeni u članku 30. uzimaju se u obzir u svakom slučaju kada se smatra da je odluka o privremenom ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s ovim člankom.”
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)
Uredba (EU) 2016/399
Članak 29. – stavak 5.
(3.d)  u članku 29. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
5.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje mjere koje država članica može donijeti u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti prema člancima 25., 27. i 28.
5. Ovaj članak ne dovodi u pitanje mjere koje država članica može donijeti u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti prema člancima 27., 27.a i 28. Međutim, ukupno razdoblje tijekom kojeg se nadzor državne granice na unutarnjim granicama ponovno uvodi ili produljuje na temelju ovog članka neće se produljiti na temelju mjera poduzetih u skladu s člancima 27., 27.a ili 28., odnosno u kombinaciji s njima.”.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 1.a (novi)
Članak 1.a
Ova se Uredba primjenjuje na obavijesti koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 27. Zakonika o schengenskim granicama od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
Razdoblje trajanja dostavljanja obavijesti o uvođenju ili produljenju graničnog nadzora na unutarnjim granicama koje istekne prije ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe] uzima se u obzir za potrebe izračuna razdoblja navedenog u članku 28. stavku 4.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0356/2018).


Zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza ***I
PDF 127kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1008/2008 o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (COM(2016)0818 – C8-0531/2016 – 2016/0411(COD))
P8_TA(2018)0473A8-0150/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0818),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0531/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 5. srpnja 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 23. listopada 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0150/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. studenoga 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1008/2008 o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

P8_TC1-COD(2016)0411


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2.)

(1) SL C 345, 13.10.2017., str. 126.


Autorizacija za određene uporabe natrijeva dikromata
PDF 152kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o izdavanju autorizacije za određene uporabe natrijeva dikromata u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Ilario Ormezzano Sai S.R.L.) (D058762/01 – 2018/2929(RSP))
P8_TA(2018)0474B8-0548/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o izdavanju autorizacije za određene uporabe natrijeva dikromata u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Ilario Ormezzano Sai S.R.L.) (D058762/01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ(1) („Uredba REACH”), a posebno njezin članak 64. stavak 8.,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu(2) na temelju članka 64. stavka 5. trećeg podstavka Uredbe REACH,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je natrijev dikromat uključen u Prilog XIV. Uredbe REACH zbog tri intrinzična svojstva: karcinogenosti, mutagenosti i reproduktivne toksičnosti (kategorija 1.B); budući da je natrijev dikromat 2008. dodan na popis predloženih tvari za Uredbu REACH(4) zbog svoje klasifikacije kao tvar koja je karcinogena, mutagena i toksična za reprodukciju (kategorija 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5);

B.  budući da molekula zbog koje je natrijev dikromat karcinogen jest krom (VI) koji sadrži ion i koji se otpušta pri topljenju i disocijaciji natrijeva dikromata; budući da krom (VI) uzrokuje rak pluća kod ljudi i životinja preko dišnih puteva i tumore probavnog trakta kod životinja preko oralnog puta;

C.  budući da je već 1997. u okviru Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93(6) natrijev dikromat utvrđen kao prioritetna tvar za evaluaciju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 143/97(7); budući da je Komisija 2008. izdala preporuku za smanjenje rizika od izloženosti natrijevom dikromatu(8);

D.  budući da je Ilario Ormezzano Sai S.R.L. (podnositelj zahtjeva) podnio zahtjev za izdavanje autorizacije za uporabu natrijeva dikromata u bojenju vune; budući da je u mišljenjima Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu zahtjev opisan kao zahtjev s vrha lanca; budući da podnositelj zahtjeva natrijevim dikromatom opskrbljuje 11 korisnika koji se nalaze dalje u lancu i koji se bave proizvodnjom bojila ili samim bojenjem;

E.  budući da je svrha Uredbe REACH osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša, uključujući promicanje alternativnih metoda za procjenu opasnosti tvari, kao i stavljanje u slobodan promet tvari na unutarnjem tržištu te istovremeno povećati konkurentnost i inovativnost; budući da je prvi od ta tri cilja primarni cilj Uredbe REACH, s obzirom na uvodnu izjavu 16. u preambuli Uredbe, kako je protumačio Sud Europske unije(9);

F.  budući da Uredba REACH ne predviđa poseban sustav autorizacije za tzv. „zahtjeve s vrha lanca”; budući da svaki podnositelj zahtjeva za autorizaciju, bez obzira na ulogu ili razinu u lancu opskrbe mora pružiti informacije iz članka 62. Uredbe REACH;

G.  budući da je Odbor za procjenu rizika potvrdio da nije moguće utvrditi izvedenu razinu izloženosti bez učinka za karcinogena svojstva natrijeva dikromata te se stoga natrijev dikromat smatra kao tvar za koju nije moguće utvrditi prag u skladu s člankom 60. stavkom 3. točkom (a) Uredbe REACH; budući da to znači da nije moguće utvrditi teoretsku „sigurnu razinu izloženosti” toj tvari i koristiti je kao referentnu vrijednost za utvrđivanje toga je li rizik koji potječe od njezine uporabe pod adekvatnom kontrolom;

H.  budući da se u uvodnoj izjavi 70. Uredbe REACH navodi sljedeće: „u slučaju svih ostalih tvari kod kojih nije moguće utvrditi sigurnu razinu izloženosti, trebalo bi stalno poduzimati mjere za smanjivanje izloženosti i emisija, u mjeri u kojoj je to tehnički i praktično izvedivo, kako bi se umanjila vjerojatnost nastanka štetnih učinaka”;

I.  budući da je Odbor za procjenu rizika zaključio da operativni uvjeti i mjere upravljanja rizikom koji su opisani u zahtjevu nisu adekvatni i učinkoviti u pogledu ograničavanja rizika(10);

J.  budući da se u članku 55. Uredbe REACH navodi da je zamjena posebno zabrinjavajućih tvari sigurnijim alternativnim tvarima ili tehnologijama ključni cilj poglavlja o autorizaciji;

K.  budući da se u članku 64. stavku 4. Uredbe REACH navodi da je mandat Odbora za socioekonomsku analizu procjena „raspoloživosti, prikladnosti i tehničke izvedivosti alternativa u vezi s uporabom ili uporabama tvari navedenim u zahtjevu […] te svih doprinosa trećih strana koji su dostavljeni na temelju stavka 2. ovog članka”;

L.  budući da se člankom 62. stavkom 4. točkom (d) Uredbe REACH od podnositelja zahtjeva traži da pruži analizu „alternativa, uzimajući u obzir njihove rizike i tehničku i ekonomsku izvedivost zamjene”;

M.  budući da se u članku 60. stavku 4. Uredbe REACH navodi da se autorizacija za uporabu tvari čiji rizici nisu pod adekvatnim nadzorom može izdati samo ako ne postoje odgovarajuće alternativne tvari ili tehnologije;

N.  budući da je Odbor za socioekonomsku analizu primijetio mnoge nedostatke u zahtjevu za izdavanje autorizacije kad je riječ o analizi alternativa; budući da prema Odboru za socioekonomsku analizu podnositelj zahtjeva nije odgovorio na ključna pitanja u tolikoj mjeri da je spriječio da Odbor procijeni tehničku izvedivost, te je podnositelj također samo kratko naveo neke važne aspekte poput ekonomske izvedivosti alternativa(11);

O.  budući da kao glavni argument za to da nema odgovarajućih alternativa podnositelj zahtjeva navodi da klijenti (tj. proizvođači/trgovci na malo odjeće) ne prihvaćaju kvalitetu boje tekstila obojenog korištenjem alternativnih rješenja;

P.  budući da, međutim, navodni zahtjevi klijenata nisu poduprti dokazima i da nije jasno je li preferencija klijenata izražena uz potpuno poznavanje rizika natrijeva dikromata(12);

Q.  budući da je, uz to, Odbor za socioekonomsku analizu napomenuo da, usprkos daljnjim pojašnjenjima od podnositelja zahtjeva, i dalje ostaje subjektivno i nesigurno hoće li klijenti korisnika koji se nalaze dalje u lancu u konačnici prihvatiti alternativni proizvod(13), te je u svojem zaključku Odbor napomenuo da nakon dobrodošlog pojašnjenja od strane podnositelja zahtjeva Odbor i dalje vidi određene nejasnoće u analizi;

R.  budući da je usprkos tim nedostacima i nejasnoćama u zahtjevu Odbor za socioekonomsku analizu svejedno došao do zaključka da ne postoje odgovarajuće alternative uz opću izjavu da su te nejasnoće suštinski dio takve vrste uporabe i da rasprave o kvaliteti proizvoda mogu biti obilježene subjektivnošću modnih trendova i estetskih ukusa potrošača(14);

S.  budući da u tom kontekstu mišljenje Odbora za socioekonomsku analizu pokazuje da podnositelj zahtjeva nije pružio sveobuhvatnu analizu alternativa dostupnih na tržištu kao zamjena za natrijev dikromat u pogledu uporabe za koju je podnesen zahtjev, ali Odbor potom ne donosi adekvatne zaključke;

T.  budući da je takav ishod nespojiv s činjenicom da su alternative dostupne godinama(15), da vodeće modne marke doprinose Programu zaklade ZDHC za postizanje nulte stope ispuštanja opasnih kemikalija u lancu opskrbe tekstila, kožnih proizvoda i obuće, prema kojem je zabranjena uporaba kroma (VI) u tekstilnoj industriji(16), i da individualna poduzeća u tekstilnoj industriji imaju eksplicitne politike kojima je zabranjena uporaba kroma (VI) (npr. H&M)(17), uključujući poduzeća na modnim tržištima visokog cjenovnog razreda (Armani(18) i Lanificio Ermenegildo Zegna(19));

U.  budući da su Gruppo Colle i Ormezzano jedini podnositelji zahtjeva za izdavanje autorizacije u okviru Uredbe REACH za bojila koja sadrže krom;

V.  budući da se Uredbom REACH teret dokazivanja toga da su ispunjeni uvjeti za izdavanje autorizacije stavlja na podnositelja zahtjeva; budući da Odbor za socioekonomsku analizu ima dužnost pružiti znanstvene savjete temeljene na načelima izvrsnosti, transparentnosti i neovisnosti, što je važno postupovno jamstvo čija je svrha osigurati znanstvenu objektivnost donesenih mjera i spriječiti proizvoljne mjere(20);

W.  budući da nije jasno zašto je, usprkos nedostacima i nejasnoćama utvrđenima u pogledu analize alternativa, Odbor za socioekonomsku analizu zaključio da su dostupne dostatne informacije da donese zaključak o prihvatljivosti alternativa; budući da također nije jasno zašto navodi subjektivnih preferencija nisu odbačeni usprkos nedostatku detaljnih objektivnih i provjerljivih dokaza i zašto ti navodi nisu procijenjeni u odnosu na najbolje prakse na tržištu;

X.  budući da nije prihvatljivo tolerirati potencijalno brojne slučajeve neplodnosti, raka i mutagenih učinaka, usprkos dostupnosti alternativa natrijevom kromatu, na temelju pretpostavke da proizvođači odjeće neće prihvatiti alternative zbog njihova subjektivnog „ukusa”;

Y.  budući da takvo tumačenje pojma alternativnih rješenja i razine dokaza koju podnositelj zahtjeva mora pružiti nije u skladu s ciljem zamjene posebno zabrinjavajućih tvari alternativnim rješenjima, niti s primarnim ciljem Uredbe REACH da se zajamči visoka razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša;

Z.  budući da je Komisija svjesna da postoje odgovarajuće alternative, osobito zahvaljujući informacijama pruženima tijekom javnog savjetovanja i trijaloga(21) koje je organizirala Europska agencija za kemikalije u okviru zahtjeva koji je podnio Gruppo Colle(22);

AA.  budući da nije prikladno da Komisija ignorira ključne informacije koje dokazuju prisutnost odgovarajućih alternativa iz tog usporednog predmeta;

AB.  budući da se člankom 61. stavkom 2. točkom (b) Komisiji daje ovlast da u bilo kojem trenutku preispita autorizaciju ako se pojave „nove informacije o mogućim zamjenama”;

AC.  budući da izdavanje autorizacije za uporabu tvari za koju nije moguće utvrditi prag za primjene za koje postoje alternative nije u skladu sa zahtjevima iz odredbi Uredbe REACH te bi neprimjereno nagradilo subjekte koji zaostaju i uspostavilo opasan presedan za buduće odluke o izdavanju autorizacije u okviru Uredbe REACH;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1907/2006 jer ne poštuje uvjete uspostavljene tom Uredbom za izdavanje autorizacije;

2.  poziva Komisiju da povuče svoj nacrt provedbene odluke i da podnese novi nacrt kojim se odbija zahtjev za izdavanje autorizacije za određene uporabe natrijeva dikromata (Ilario Ormezzano Sai S.R.L.);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(2) Mišljenje o uporabi natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3);Mišljenje o ponovnom pakiranju natrijeva dikromata za isporuku kao sredstvo za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3);
(3) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(4) Europska agencija za kemikalije: odluka izvršnog direktora od 28. listopada 2008. o uključivanju posebno zabrinjavajućih tvari u popis predloženih tvari
(5) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(6) Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 od 23. ožujka 1993. o evaluaciji i nadzoru rizika postojećih tvari (SL L 84, 5.4.1993., str. 1.).
(7) Uredba Komisije (EZ) br. 143/97 od 27. siječnja 1997. o trećem popisu prioritetnih tvari u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 793/93 (SL L 25, 28.1.1997., str. 13.).
(8) Preporuka Komisije od 30. svibnja 2008. o mjerama smanjenja rizika za tvari natrijev kromat, natrijev dikromat i 2,2’, 6,6’-tetrabrom-4,4’-izopropilidenedifenol (tetrabrombisfenol A) (SL L 158, 18.6.2008., str. 62.).
(9) Predmet C-558/07, S.P.C.M. SA i drugi protiv ministra za okoliš, hranu i ruralna pitanja, ECLI:EU:C:2009:430, § 45.
(10) Mišljenje o uporabi natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3), str. 19., pitanje 6.
(11) Mišljenje o uporabi natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3), str. 24. – 25.
(12) Analiza alternativa koju je napravio podnositelj zahtjeva dostupna je na: https://echa.europa.eu/documents/10162/88b2f393-17cf-465e-95eb-ba07282ba400
(13) Mišljenje o uporabi natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3), str. 24.
(14) Mišljenje o uporabi natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune tamnim bojama u industriji (EC br. 234-190-3), str. 26.
(15) Vidi https://marketplace.chemsec.org/Alternative/LANASOL-CE-pioneering-replacement-of-chrome-dyes-since-20-years-44
(16) Vidi: https://www.roadmaptozero.com/mrsl_online/
(17) Vidi kemijska ograničenja grupacije H&M za 2018., popis ograničenih tvari u proizvodnji.
(18) Vidi 9. inačicu Armanijeva popisa ograničenih tvari, na snazi od sezone proljeće/ljeto 2018.
(19) Vidi prezentaciju poduzeća Huntsman naslovljenu „Pretvaranje rizika u prilike – kako bojiti vunu na održiv način” (str. 18.).
(20) Presuda Prvostupanjskog suda (treće vijeće) od 11. rujna 2002., Pfizer Animal Health SA protiv Vijeća Europske unije, Predmet T-13/99, ECLI:EU:T:2002:209.
(21) Kako je objašnjeno u mišljenjima Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu u pogledu zahtjeva koji je podnio Gruppo Colle: Upotreba natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune (EC br. 234-190-3) (str. 21., upućivanje na dvije alternative: Lanasol i Realan).
(22) Europska agencija za kemikalije, usvojena mišljenja i prethodna savjetovanja o zahtjevima za izdavanje autorizacije – Gruppo Colle S.R.L. – uporaba natrijeva dikromata kao sredstva za nagrizanje u bojenju vune (EC br. 234-190-3).


Skandal Cum-Ex: financijski kriminal i manjkavosti u postojećem pravnom okviru
PDF 132kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru (2018/2900(RSP))
P8_TA(2018)0475RC-B8-0551/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir otkrića u vezi sa skandalom Cum-Ex od 18. listopada 2018. do kojih je došao konzorcij istraživačkih novinara pod vodstvom njemačke neprofitne medijske organizacije Correctiv,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(1) (Uredba o ESMA-i),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ(2) (Uredba o ESMA-i),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (DAC2)(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (DAC6)(4),

–  uzimajući u obzir zaključke četvrtog istražnog odbora njemačkog Bundestaga u vezi s tim skandalom te izvješće (5) koje je objavio u lipnju 2017.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenoga 2015.(6) i 6. srpnja 2016.(7) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(8),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(9),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (10),

–  uzimajući u obzir svoju raspravu održanu na plenarnoj sjednici 23. listopada 2018. o skandalu Cum-Ex,

–  uzimajući u obzir zajedničku sjednicu odbora ECON/TAX3 održanu 26. studenoga 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se pojmovi „cum-Ex” i „cum-cum” – ili trgovinske prakse dividendne arbitraže – odnose na praksu trgovanja dionicama na način kojim se skriva identitet stvarnog vlasnika i objema uključenim stranama omogućuje da traže povrat poreza po odbitku na kapitalne dobitke, koji je plaćen samo jednom;

B.  budući da je javnost za skandal Cum-Ex saznala nakon istrage koju je zajednički provelo 19europskih medijskih kuća te u kojoj je sudjelovalo 38 novinara iz 12 država;

C.  budući da je, prema izvješćima, 11 država članica zbog praksi povezanih sa skandalima Cum-Ex i Cum-Cum izgubilo do 55,2 milijarde EUR u poreznim prihodima;

D.  budući da je unatoč tomu teško izračunati maksimalni iznos nastale štete jer su brojne prakse započele krajem 1990-ih godina te je na njih već odavno nastupila zastara;

E.  budući da se u istrazi konzorcija europskih novinara navodi da su Njemačka, Danska, Španjolska, Italija i Francuska navodno glavna ciljna tržišta za trgovinske prakse Cum-Ex, nakon kojih slijede Norveška, Finska, Poljska, Danska, Nizozemska, Austrija i Češka; budući da te prakse mogu uključivati nepoznat broj država članica EU-a kao i države članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (npr. Švicarsku);

F.  budući da su u tijeku istrage u najpogođenijim državama članicama EU-a;

G.  budući da prakse povezane sa skandalima Cum-Ex i Cum-Cum imaju neka obilježja porezne prijevare, no da je potrebno ocijeniti je li njima prekršeno nacionalno pravo ili pravo EU-a;

H.  budući da se navodi da su u tim kriminalnim radnjama sudjelovale financijske institucije država članica EU-a, uključujući nekoliko velikih i dobro poznatih komercijalnih banaka;

I.  budući da u nekim slučajevima relevantna nadležna tijela nisu provela dubinske istrage o informacijama koje su im u vezi sa skandalom Cum-Ex proslijedile druge države članice;

J.  budući da činjenica da strani ulagači imaju pravo zatražiti povrat poreza po odbitku na dividende ima ključnu ulogu u skandalu;

K.  budući da se od rujna 2017. u okviru druge Direktive o administrativnoj suradnji (DAC2) od država članica EU-a zahtijeva da od svojih financijskih institucija traže informacije i da ih jednom godišnje razmjenjuju s državom članicom boravišta poreznih obveznika;

L.  budući da se u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) od svake osobe koja osmišljava, stavlja na tržište, organizira, stavlja na raspolaganje za provedbu ili upravlja provedbom prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje i koji ispunjava unaprijed određena obilježja zahtijeva da o tim aranžmanima obavijesti nacionalna porezna tijela;

M.  budući da mandat Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (TAX3) izričito obuhvaća sve relevantne događaje u područjima koja su u nadležnosti tog odbora i do kojih dođe tijekom njegova mandata;

N.  budući da se uloga zviždača u posljednjih 25 godina pokazala bitnom za otkrivanje osjetljivih informacija koje su u središtu javnog interesa, kako se pokazalo i u otkrićima u vezi sa skandalom Cum-Ex5;(11)

1.  snažno osuđuje otkrivenu poreznu prijevaru i izbjegavanje plaćanja poreza koji su doveli do gubitaka poreznih prihoda država članica o kojima je javnost izviještena i koji u skladu s nekim medijskim procjenama iznose do čak 55,2 milijarde EUR, što predstavlja težak udarac za europsko socijalno tržišno gospodarstvo;

2.  naglašava da su u skladu s Direktivom EU-a o sprečavanju pranja novca(12) „porezna kaznena djela” povezana s izravnim i neizravnim porezima uključena u široku definiciju „kriminalne aktivnosti” te se smatraju predikatnim kaznenim djelima pranja novca; podsjeća da se u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca i kreditne i financijske institucije te porezni savjetnici, računovođe i odvjetnici smatraju „obveznicima” te su stoga dužni pridržavati se niza dužnosti radi sprečavanja, otkrivanja i prijavljivanja aktivnosti pranja novca;

3.  sa zabrinutošću primjećuje da je skandal uzdrmao povjerenje građana u porezne sustave te ističe da je iznimno važno vratiti povjerenje javnosti i osigurati da se nastale štete neće ponoviti;

4.  izražava žaljenje zbog činjenice da povjerenik nadležan za oporezivanje ne priznaje potrebu za proširenjem postojećeg sustava za razmjenu informacija među nacionalnim poreznim tijelima;

5.  traži od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo da provedu istragu o trgovinskim praksama dividendne arbitraže, kao što su Cum-Ex ili Cum-Cum, kako bi analizirali moguće prijetnje integritetu financijskih tržišta i nacionalnim proračunima; utvrdili prirodu i opseg aktera u tim praksama, utvrdili je li došlo do povreda nacionalnog prava ili prava Unije, analizirali mjere koje su poduzela financijska nadzorna tijela u državama članicama i mjerodavnim nadležnim tijelima dali odgovarajuće preporuke za reformu i poduzimanje mjera;

6.  ističe da ta otkrića ne utječu na stabilnost financijskog sustava EU-a;

7.  preporučuje da se u okviru istrage utvrdi do kakvih je propusta došlo u koordinaciji i nadzoru koje obavljaju financijska nadzorna tijela, burze i porezna tijela u državama članicama, a koji su omogućili dugogodišnji opstanak tih praksi porezne krađe, iako su one bile identificirane;

8.  poziva na to da nacionalna i europska nadzorna tijela dobiju ovlast za istraživanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza s obzirom na to da takve prakse mogu predstavljati rizik za integritet unutarnjeg tržišta;

9.  ističe da ta nova otkrića upućuju na moguće nedostatke u nacionalnim poreznima zakonima i postojećim sustavima razmjene informacija i suradnje među tijelima država članica; poziva države članice da učinkovito provode obveznu automatsku razmjenu informacija u području oporezivanja;

10.  poziva da se na razini poreznih tijela poveća razmjena informacija kako bi se spriječili problemi povezani s poreznim tajnama, s kojima smo se susreli u nekim državama članicama;

11.  poziva nacionalna porezna tijela u svim državama članicama da imenuju jedinstvene kontaktne točke po uzoru na OECD-ovu Zajedničku međunarodnu radnu skupinu za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju te poziva Komisiju da osigura i olakša suradnju među njima kako bi se osigurala brza i učinkovita razmjena informacija o slučajevima od prekogranične važnosti među državama članicama;

12.  također poziva nadležna nacionalna tijela da, kad je to primjereno, pokrenu kaznene istrage, iskoriste pravna sredstva za zamrzavanje sumnjive imovine, pokrenu istrage protiv upravnih odbora potencijalno uključenih u ovaj skandal i nametnu odgovarajuće i odvraćajuće sankcije uključenim stranama; smatra da bi i počinitelji tih kaznenih djela i oni koji ih omogućavaju, što uključuje ne samo porezne savjetnike već i odvjetnike, računovođe i banke, trebali biti privedeni pravdi; naglašava da je prijeko potrebno stati na kraj nekažnjavanju kriminala bijelog ovratnika i osigurati bolju provedbu financijskih propisa;

13.  poziva EU i države članice da istraže ulogu fondova osiguranja i osiguravateljnih nadzornih tijela u skandalu;

14.  poziva nacionalna porezna tijela da iskoriste puni potencijal Direktive DAC6 u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, uključujući korištenje grupnih zahtjeva; nadalje poziva da se Direktiva DAC6 ojača zahtjevom za obvezno otkrivanje praksi dividendne arbitraže i svih informacija o kapitalnim dobicima, što uključuje odobravanje povrata poreza na dividende i kapitalne dobitke;

15.  poziva sve države članice za koje se utvrdilo da su navodno glavna ciljana tržišta za trgovinske prakse dividendne arbitraže da temeljito istraže i analiziraju prakse u pogledu isplata dividendi u svojim jurisdikcijama, da utvrde nedostatke u svojim poreznim zakonima kojima se stvaraju prilike koje koriste oni koji izbjegavaju plaćanje poreza ili se bave poreznim prijevarama, da analiziraju svaku potencijalnu prekograničnu dimenziju tih praksi te da stanu na kraj svim tim štetnim poreznim praksama;

16.  ističe potrebu za koordiniranim djelovanjem nacionalnih tijela kako bi se zajamčio povrat sredstava nezakonito stečenih iz javnih računa;

17.  potiče Komisiju da analizira i države članice da revidiraju i ažuriraju bilateralne sporazume o oporezivanju s drugim državama članicama i trećim zemljama kako bi se uklonili nedostaci kojima se potiču porezno motivirane trgovinske prakse u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza;

18.  poziva Komisiju da odmah započne raditi na prijedlogu za stvaranje europske financijske policije unutar okvira Europola, koja ima mogućnosti za provođenje vlastitih istraga, te na europskom okviru za prekogranične porezne istrage;

19.  poziva Komisiju da revidira Direktivu o zajedničkom sustavu oporezivanja koja se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica kako bi se uhvatila u koštac s praksama dividendne arbitraže;

20.  poziva Komisiju da istraži ulogu subjekata posebne namjene koju su otkrili dokumenti u vezi sa skandalom Cum-Ex i da, prema potrebi, preporuči ograničavanje upotrebe tih instrumenata;

21.  apelira na Komisiju da razmotri je li potreban europski okvir za oporezivanje dohotka od kapitala kojim bi se smanjili poticaji koji destabiliziraju prekogranične financijske tokove, stvaraju fiskalnu konkurenciju među državama članicama i ugrožavaju porezne osnovice kojima se jamči održivost europskih socijalnih država;

22.  traži od Komisije da razmotri zakonodavni prijedlog za financijsko-obavještajnu jedinicu EU-a, odnosno europsko središte za zajedničke istražne aktivnosti i mehanizam ranog upozoravanja;

23.  napominje da je kriza 2008. dovela do općih smanjenja resursa i osoblja u poreznim upravama; poziva države članice da ulažu u sredstva koja su dostupna poreznim tijelima i da ih moderniziraju te da osiguraju potrebne ljudske resurse kako bi se poboljšao nadzor i smanjio vremenski i informacijski jaz; poziva države članice da poboljšaju kapacitete i sposobnosti svojih poreznih tijela kako bi bila u potpunosti osposobljena za otkivanje poreznih prijevara;

24.  ističe potrebu za zaštitom zviždača koji otkrivaju informacije o, primjerice, poreznim prijevarama i utaji poreza na nacionalnoj razini i na razini EU-a; poziva sve osobe koje imaju vrijedne informacije od javnog interesa da ih prijave bilo interno bilo vanjskim putem nacionalnim vlastima ili, ako je to potrebno, izravno javnosti; poziva na brzo usvajanje Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, uzimajući u obzir mišljenja različitih odbora Europskog parlamenta;

25.  pozdravlja prijedlog Komisije od 12. rujna 2018. da se, među ostalim uredbama, izmijeni Uredba o osnivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) kako bi se ojačala uloga EBA-e u nadzoru sprečavanja pranja novca u financijskom sektoru (COM(2018)0646); naglašava da ESB, u skladu s jedinstvenim nadzornim mehanizmom, ima zadaću provoditi rane intervencije kako je utvrđeno relevantnim pravom Unije; smatra da bi ESB trebao imati ulogu u upozoravanju nadležnih nacionalnih tijela i koordinirati sve aktivnosti u vezi s sumnjama u neusklađenost s pravilima o sprečavanju pranja novca u bankama ili grupama pod nadzorom;

26.  smatra da bi se rad odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3 trebao nastaviti i u nadolazećem parlamentarnom sazivu, u okviru stalne strukture u Parlamentu, npr. kao pododbor Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON);

27.  poziva Posebni odbor TAX3 da provede vlastitu evaluaciju otkrića povezanih sa skandalom Cum-Ex te da u svoje završno izvješće uključi rezultate te evaluacije kao i sve relevantne preporuke;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(3) SL L 359, 16.12.2014., str. 1.
(4) SL L 139, 5.6.2018., str. 1.
(5) Njemački Bundestag, dokument br. 18/12700, 20.6.2017.
(6) SL C 366, 27.10.2017., str. 51.
(7) SL C 101, 16.3.2018., str. 79.
(8) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.
(9) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0048.
(11) Saslušanje u odborima ECON i TAX3 Europskog parlamenta 26. studenoga 2018., „Skandal Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru”
(12) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, SL L 141, 5.6.2015., str. 73.


Uloga njemačkog Centra za socijalnu skrb (Jugendamt) u prekograničnim obiteljskim sporovima
PDF 139kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o ulozi njemačkog Ureda za skrb o mladima (Jugendamt) u prekograničnim obiteljskim sporovima (2018/2856(RSP))
P8_TA(2018)0476B8-0546/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 20. Konvencije UN-a o pravima djeteta, u kojima je naglašena obveza vlada da štite identitet djeteta, uključujući njegove ili njezine obiteljske odnose,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o konzularnim odnosima iz 1963., a posebno njezin članak 37. točku (b),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 29. svibnja 1993. o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (Bruxelles II.a)(1), a posebno njezine članke 8., 10. 15., 16., 21., 41., 55. i 57.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. veljače 2011. na temu „Program EU-a za prava djeteta” (COM(2011)0060),

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije, a posebno njegove presude od 22. prosinca 2010. u predmetu C-497/10 PPU, Mercredi protiv Chaffe(3), i od 2. travnja 2009. u predmetu C-523/07, postupak koji je pokrenuo A(4),

–  uzimajući u obzir analizu sustavâ za zaštitu djece koju provodi Agencija Europske unije za temeljna prava,

–  uzimajući u obzir vrlo velik broj predstavki o ulozi njemačkog Ureda za skrb o mladima (Jugendamt) u prekograničnim obiteljskim sporovima,

–  uzimajući u obzir preporuke iznesene u izvješću o posjetu u svrhu utvrđivanja činjenica Njemačkoj (23. i 24. studenoga 2011.) radi istrage predstavki o ulozi njemačkog Ureda za skrb o mladima (Jugendamt),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o zaštiti najboljeg interesa djeteta diljem EU-a na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu(5),

–  uzimajući u obzir preporuke Radne skupine za pitanja skrbi o djeci pri Odboru za predstavke od 3. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da Odbor za predstavke Parlamenta već više od 10 godina prima predstavke u kojima se vrlo velik broj roditelja koji nisu njemački državljani žali na sustavnu diskriminaciju i arbitrarne mjere koje protiv njih poduzima njemački Ured za skrb o mladima (Jugendamt) u obiteljskim sporovima s prekograničnim implikacijama koji uključuju djecu kad je riječ o pitanjima koja se među ostalim odnose na roditeljsku odgovornost i skrbništvo nad djecom;

B.  budući da se Odbor za predstavke uglavnom oslanja na subjektivno izvješće podnositelja predstavke i općenito nema pristup sudskim odlukama koje daju cjelovit i objektivan opis situacije te sadržavaju svjedočenja obaju roditelja, djece i svjedoka;

C.  budući da Jugendamt ima središnju ulogu u njemačkom sustavu obiteljskog prava jer je on jedna od stranaka u svim obiteljskim sporovima u koje su uključena djeca;

D.  budući da u obiteljskim sporovima koji uključuju djecu Jugendamt sucima daje preporuku čija je priroda gotovo obvezujuća i da može donijeti privremene mjere, kao što je „Beistandschaft” (pravno savjetništvo), koje se ne mogu osporiti;

E.  budući da je Jugendamt odgovoran za provedbu odluka koje donose njemački sudovi; budući da je, prema navodima podnositelja predstavki, Jugendamtovo široko tumačenje tih odluka često pogubno za stvarnu zaštitu prava roditelja koji nisu njemački državljani;

F.  budući da činjenica da nadležna njemačka tijela ne priznaju i ne provode odluke i presude sudskih tijela drugih država članica EU-a u obiteljskim sporovima s prekograničnim implikacijama može činiti kršenje načela uzajamnog priznavanja i uzajamnog povjerenja među državama članicama, čime se ugrožava stvarna zaštita najboljih interesa djeteta;

G.  budući da su podnositelji predstavke osudili činjenicu da u obiteljskim sporovima koji imaju prekogranične implikacije nadležna njemačka tijela sustavno tumače zaštitu najboljih interesa djeteta kao potrebu da se osigura ostanak djece na njemačkom području, čak i u slučajevima kada je prijavljeno zlostavljanje i nasilje u obitelji čija je žrtva roditelj koji nije njemački državljanin;

H.  budući da su roditelji koji nisu njemački državljani u svojim predstavkama osudili nedovoljno savjetovanje i pravnu pomoć, tj. njezin manjak, koju su im pružila državna tijela njihovih zemalja podrijetla u slučajevima u kojima su nadležna njemačka tijela, uključujući Jugendamt, na njih primijenila navodne diskriminatorne ili nepovoljne pravosudne i administrativne postupke u obiteljskim sporove koji uključuju djecu;

I.  budući da su prema informacijama koje je pružio Europski sud za ljudska prava protiv Njemačke na tom sudu podnositelji koji nisu njemački državljani podnijeli 17 predmeta koji se odnose na roditeljsku odgovornost ili skrbništvo nad djecom u prekograničnim obiteljskim sporovima te su svi ocijenjeni kao nedopušteni;

J.  budući da sve institucije i države članice EU-a moraju u potpunosti jamčiti zaštitu prava djeteta kako su navedena u Povelji EU-a o temeljnim pravima; budući da su najbolji interesi djeteta, koji se ponajprije i najbolje ostvaruju u njegovoj obitelji, temeljno načelo koje treba poštovati kao osnovno pravilo za sve odluke koje se odnose na pitanja skrbi o djeci na svim razinama;

K.  budući da je zbog povećane mobilnosti u EU-u došlo do porasta broja prekograničnih sporova o roditeljskoj odgovornosti i pravu na skrbništvo nad djecom; budući da Komisija mora pojačati svoje napore oko promicanja u svim državama članicama, uključujući Njemačku, dosljedne i konkretne provedbe načela utvrđenih u Konvenciji UN-a o pravima djeteta koju su ratificirale sve države članice EU-a;

L.  budući da se područje primjene i ciljevi uredbe Bruxelles II.a zasnivaju na načelu nediskriminacije na osnovi državljanstva među građanima Unije i na načelu uzajamnog povjerenja između pravnih sustava država članica;

M.  budući da se odredbama uredbe Bruxelles II.a nikako ne bi smjela dopustiti zloupotreba njezinih temeljnih ciljeva, a to su jamčenje uzajamnog poštovanja i priznavanja, izbjegavanje diskriminacije na osnovi državljanstva i, u prvom redu, stvarna zaštita najboljih interesa djeteta na objektivan način;

N.  budući da nepostojanje točnih i detaljnih provjera nediskriminirajuće prirode postupaka i praksi nadležnih njemačkih tijela u obiteljskim sporovima s prekograničnim posljedicama koji uključuju djecu može imati štetne učinke na dobrobit djece i dovesti do većega kršenja prava roditelja koji nisu njemački državljani;

O.  budući da se u svim pitanjima materijalnog obiteljskog prava primjenjuje načelo supsidijarnosti;

P.  budući da je Savezni ustavni sud Republike Njemačke presudio da sud može zatražiti saslušanje djeteta koje u trenutku donošenja odluke još nije navršilo tri godine starosti; budući da se u drugim državama članicama EU-a djeca te dobi smatraju premladom i nedovoljno zrelom da bi ih se pitalo za mišljenje u sporovima koji uključuju njihove roditelje;

Q.  budući da pravo djeteta na obiteljski život ne bi trebalo dovoditi u pitanje ostvarivanjem temeljnog prava kao što je sloboda kretanja i boravišta;

R.  budući da se sudskom praksom Suda Europske unije određuje autonoman pojam „uobičajenog boravišta” djeteta u pravu Unije i veći broj kriterija kojima bi se nacionalne jurisdikcije trebale koristiti za utvrđivanje uobičajenog boravišta;

S.  budući da iz članka 24. Povelje EU-a o temeljnim pravima proizlazi da djeca, ako to nije u suprotnosti s interesima djeteta, imaju pravo redovito održavati osobni odnos i izravan kontakt sa svojim roditeljima kad njihovi roditelji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje;

1.  s velikom zabrinutošću napominje da problemi koji se odnose na njemački sustav obiteljskog prava, uključujući kontroverznu ulogu Jugendamta, na koji su se u svojim predstavkama žalili roditelji koji nisu njemački državljani, još nisu riješeni; ističe da Odbor za predstavke neprekidno prima predstavke roditelja koji nisu njemački državljani u kojima prijavljuju ozbiljnu diskriminaciju kao rezultat postupaka i praksi koje nadležna njemačka tijela primjenjuju u prekograničnim obiteljskim sporovima koji uključuju djecu;

2.  sa zabrinutošću prima na znanje sve slučajeve u kojima Jugendamt navodno diskriminira roditelje koji nisu njemački državljani;

3.  ističe dugogodišnji rad Odbora za predstavke na obrađivanju predstavki o ulozi Jugendamta; prima na znanje odgovore nadležnoga njemačkog ministarstva o funkcioniranju njemačkog sustava obiteljskog prava, ali ističe da Odbor za predstavke neprekidno prima predstavke koje se odnose na navodnu diskriminaciju roditelja koji nisu njemački državljani;

4.  naglašava obvezu nacionalnih tijela, utvrđenu u uredbi Bruxelles II.a, da u slučajevima povezanima s djecom priznaju i izvršavaju presude donesene u drugoj državi članici; zabrinut je zbog činjenice da u obiteljskim sporovima s prekograničnim implikacijama njemačka tijela navodno mogu sustavno odbijati priznati sudske odluke donesene u drugim državama članicama ako u tim predmetima nisu saslušana djeca s nenavršene tri godine; ističe da se time dovodi u pitanje načelo uzajamnog povjerenja prema drugim državama članicama u čijim su pravnim sustavima dobne granice za saslušanje djeteta postavljene drukčije;

5.  žali zbog činjenice da Komisija godinama ne provodi pouzdane provjere postupaka i praksi koji se koriste u njemačkom sustavu obiteljskog prava, uključujući Jugendamt, u okviru obiteljskih sporova s prekograničnim implikacijama, zbog čega se u stvarnosti ne štite najbolji interesi djeteta i sva druga povezana prava;

6.  podsjeća na odgovor Komisije u vezi s predstavkama o ulozi Jugendamta u prekograničnim obiteljskim sporovima; ponavlja da EU nema opću nadležnost za djelovanje u pitanjima obiteljskog prava, da materijalno obiteljsko pravo ostaje u isključivoj nadležnosti država članica i da ga ne može nadzirati Komisija, da se pravna zaštita u slučaju zabrinutosti u vezi s funkcioniranjem Jugendamta mora tražiti na nacionalnoj razini i da roditelji, ako smatraju da se krši neko od njihovih temeljnih prava, mogu uložiti pritužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu nakon što se iscrpe pravna sredstva u matičnoj zemlji;

7.  ustraje u tome da je važno da države članice prikupljaju statističke podatke o upravnim i sudskim postupcima koji se odnose na skrbništvo nad djecom i uključuju strane roditelje, posebno podatke o ishodu presuda, kako bi se s vremenom omogućila detaljna analiza postojećih trendova i pružila referentna mjerila;

8.  u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije ističe autonoman pojam „uobičajenog boravišta” djeteta u pravu Unije i veći broj kriterija kojima bi se nacionalne jurisdikcije trebale koristiti za utvrđivanje uobičajenog boravišta;

9.  poziva Komisiju da provjeri jesu li njemački sudovi propisno utvrdili uobičajeno boravište djeteta u slučajevima koji se navode u predstavkama koje je zaprimio Odbor za predstavke;

10.  oštro kritizira nepostojanje statističkih podataka o broju slučajeva u Njemačkoj u kojima sudske presude nisu bile u skladu s preporukama Jugendamta i podataka o ishodima obiteljskih sporova koji uključuju djecu parova koje čine osobe s različitim državljanstvima, unatoč tome što se tijekom niza godina u više navrata tražilo da se ti podaci prikupljaju i javno objavljuju;

11.  poziva Komisiju da u predmetnim predstavkama ocijeni je li njemačko pravosuđe propisno poštovalo odredbe uredbe Bruxelles II. pri utvrđivanju svojih nadležnosti te je li uzimalo u obzir presude ili odluke koje su donijele jurisdikcije drugih država članica;

12.  osuđuje činjenicu da su, u slučajevima ostvarivanja roditeljskog kontakta uz nadzor, kad se roditelji koji nisu njemački državljani nisu pridržavali postupka Jugendamtovih službenika prema kojem su razgovore s djecom morali voditi na njemačkom jeziku, ti razgovori prekinuti te je roditeljima koji nisu njemački državljani zabranjen kontakt s djecom; smatra da je taj postupak Jugendamtovih službenika jasno diskriminiranje roditelja koji nisu njemački državljani na osnovi podrijetla i jezika;

13.  naglašava da Jugendamt općenito dopušta korištenje zajedničkog materinskog jezika te da, ako je to potrebno za dobrobit i sigurnost djeteta, primjerice u slučajevima moguće otmice djeteta, nastoji osigurati tumača kako bi službenici Jugendamta mogli razumjeti sadržaj razgovora;

14.  čvrsto je uvjeren da u slučajevima ostvarivanja roditeljskog kontakta uz nadzor, njemačka tijela moraju dopustiti upotrebu svih jezika roditelja tijekom razgovora između roditelja i njihove djece; traži uvođenje mehanizama kojima bi se zajamčilo da roditelji koji nisu njemački državljani s djecom mogu komunicirati na njihovu zajedničkom jeziku jer upotreba tog jezika ima ključnu ulogu u održavanju čvrstih emocionalnih veza između roditelja i njihove djece te jamči djelotvornu zaštitu djetetove kulturne baštine i dobrobiti;

15.  čvrsto vjeruje da se moraju donijeti dosljedne i učinkovite dodatne mjere na tragu preporuka iz završnog izvješća Radne skupine za pitanja skrbi o djeci pri Odboru za predstavke od 3. svibnja 2017., a prije svega na tragu onih koje se izravno ili neizravno odnose na ulogu Jugendamta i njemačkog sustava obiteljskog prava;

16.  podsjeća Njemačku na njezine međunarodne obveze na temelju Konvencije UN-a o pravima djeteta, uključujući njezin članak 8.; smatra da sva nadležna njemačka tijela moraju poduzeti znatna poboljšanja kako bi se primjereno zaštitilo pravo djece parova koje čine osobe s različitim državljanstvima da očuvaju svoj identitet, uključujući obiteljske odnose, kako je priznato pravom i bez nezakonitog upletanja;

17.  smatra da u svjetlu članka 81. UFEU-a Komisija može i mora imati aktivnu ulogu u jamčenju pravednih i dosljednih nediskriminirajućih praksi prema roditeljima kad je riječ o postupanju u prekograničnim predmetima skrbništva nad djecom diljem Unije;

18.  poziva Komisiju da zajamči da se provode pouzdane provjere nediskriminacije u postupcima i praksi koji se koriste u njemačkom sustavu obiteljskog prava, što uključuje i Jugendamt, u okviru prekograničnih obiteljskih sporova;

19.  ponavlja da se u pitanjima materijalnog obiteljskog prava primjenjuje načelo supsidijarnosti;

20.  poziva Komisiju da poveća osposobljavanje i međunarodnu razmjenu službenika zaposlenih u socijalnim službama kako bi se podigla razina osviještenosti o funkcioniranju njima podudarnih službi u drugim državama članicama te kako bi se razmjenjivali primjeri dobre prakse;

21.  ističe važnost bliske suradnje i učinkovite komunikacije između raznih nacionalnih i lokalnih tijela uključenih u postupke skrbi za djecu, od socijalnih službi do pravosudnih i središnjih tijela;

22.  naglašava da je potrebno poboljšati pravosudnu i administrativnu suradnju između njemačkih tijela i tijela drugih država članica Unije kako bi se osiguralo uzajamno povjerenje u pitanjima koja se odnose na priznavanje i provođenje odluka i presuda u Njemačkoj koje su donijela tijela drugih država članica Unije u obiteljskim sporovima s prekograničnim elementima koji uključuju djecu;

23.  podsjeća na važnost toga da se roditeljima koji nisu njemački državljani bez odgode, otpočetka i u svakoj fazi postupka koji se odnosi na djecu pružaju cjelovite i jasne informacije o postupcima i njihovim mogućim posljedicama, na jeziku koji ti roditelji u potpunosti razumiju kako bi se izbjegli slučajevi u kojima roditelji daju svoj pristanak bez potpunog razumijevanja posljedica toga na što su se obvezali; poziva države članice da provedu ciljane mjere usmjerene na poboljšanje pravne potpore, pomoći, savjetovanja i informiranja svojih državljana u slučajevima u kojima osuđuju diskriminatorne ili nepovoljne sudske i administrativne postupke koje njemačka tijela na njih primjenjuju u prekograničnim obiteljskim sporovima koji uključuju djecu;

24.  naglašava da prijavljeni slučajevi u kojima se roditelje koji nisu njemački državljani sprečava da sa svojom djecom komuniciraju na njihovu zajedničkom materinskom jeziku tijekom posjeta čine diskriminaciju na osnovi jezika te su protivni cilju njegovanja višejezičnosti i raznolikosti kulturnih podrijetala u Uniji i njima se krše temeljna prava slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti;

25.  poziva Njemačku da uloži veće napore kako bi se roditeljima dopustilo da se tijekom posjeta uz nadzor koriste zajedničkim materinskim jezikom sa svojom djecom;

26.  izražava zabrinutost u vezi sa slučajevima u kojima podnositelji predstavki navode kratke rokove koje određuju nadležna njemačka tijela i dokumente koje šalju ta tijela, a koji se podnositeljima predstavki koji nisu njemački državljani ne dostavljaju na njihovim jezicima; ističe pravo građana da odbiju prihvatiti dokumente ako nisu napisani ili prevedeni na jezik koji razumiju kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 o dostavi pismena; poziva Komisiju da temeljito ocijeni provođenje odredbi te uredbe u Njemačkoj kako bi se na odgovarajući način riješila sva moguća kršenja;

27.  poziva Komisiju da provjeri jesu li poštovani jezični zahtjevi tijekom postupaka koji su vođeni ispred njemačkih sudova u predmetima koji se navode u predstavkama podnesenima Europskom parlamentu;

28.  poziva države članice da provedu ciljane mjere usmjerene na poboljšanje pravne potpore, pomoći, savjetovanja i informiranja svojih državljana u prekograničnim obiteljskim sporovima koji uključuju djecu; u tom kontekstu napominje da su nadležna njemačka ministarstva na saveznoj razini uspostavila središnju njemačku kontaktnu točku za prekogranične obiteljske sukobe kako bi se pružilo savjetovanje i informiranje u prekograničnim obiteljskim sporovima koji se odnose na roditeljsku odgovornost;

29.  ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama na sufinanciranje i promicanje uspostave platforme za pružanje pomoći građanima EU-a koji nisu državljani određene države u obiteljskom postupku;

30.  podsjeća države članice na važnost toga da sustavno provode odredbe Bečke konvencije iz 1963. te da zajamče da se veleposlanstva ili konzularna predstavništva od samog početka obavještavaju o svim postupcima povezanima sa skrbi za djecu u koje su uključeni njihovi državljani te da imaju puni pristup relevantnim dokumentima; naglašava važnost pouzdane konzularne suradnje u tom području i predlaže da se dopusti prisutnost konzularnih tijela u svim fazama postupka;

31.  podsjeća države članice na potrebu da se djetetu pruži sva potrebna i opravdana udomiteljska skrb u skladu s tekstom članaka 8. i 20. Konvencije UN-a o pravima djeteta, a prije svega da se omogući trajna skrb za djecu kojom se uzima u obzir etnički, vjerski, jezični i kulturni identitet djeteta;

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 338, 23.12.2003., str. 1.
(2) SL L 324, 10.12.2007., str. 79.
(3) Presuda Suda (prvo vijeće) od 22. prosinca 2010., Barbara Mercredi protiv Richard Chaffe, C-497/10, ECLI:EU:C:2010:829.
(4) Presuda Suda (treće vijeće) od 2. travnja 2009., A, C-523/07, ECLI:EU:C:2009:225.
(5) SL C 66, 21.2.2018., str. 2.


WTO: smjernice za budućnost
PDF 143kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO): smjernice za budućnost (2018/2084(INI))
P8_TA(2018)0477A8-0379/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša od 15. travnja 1994. o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju WTO-a iz Dohe od 14. studenoga 2001.(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o WTO-u, posebno rezoluciju od 24. travnja 2008. naslovljenu „Prema reformi Svjetske trgovinske organizacije”(2) te rezoluciju od 15. studenoga 2017. o multilateralnim pregovorima uoči 11. ministarske konferencije WTO-a(3),

–  uzimajući u obzir zaključni dokument usvojen konsenzusom 10. prosinca 2017. na godišnjoj sjednici Parlamentarne konferencije o WTO-u u Buenos Airesu(4),

–  uzimajući u obzir rezultate 11. ministarske konferencije održane u prosincu 2017. u Buenos Airesu, među kojima i niz ministarskih odluka, iako na njoj nije bilo moguće donijeti ministarsku izjavu(5),

–  uzimajući u obzir 6. globalnu reviziju Pomoći za trgovinu, održanu u Ženevi od 11. do 13. srpnja 2017.(6),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a(7),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koji je na snazi od studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir posljednje izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene objavljeno 8. listopada 2018. iz kojeg je vidljivo da je ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i dalje moguće ako države do 2020. povećaju svoje nacionalno utvrđene doprinose,

–  uzimajući u obzir stavak 16. zaključaka Europskog vijeća od 28. lipnja 2018.(8),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu s trilateralnog sastanka ministara trgovine Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Europske unije donesenu 31. svibnja 2018.(9),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 20. sastanka na vrhu između EU-a i Kine o osnivanju zajedničke radne skupine za reformu WTO-a kojom se predsjeda na razini potpredsjednika(10);

–  uzimajući u obzir dokument za raspravu Komisije od 18. rujna 2018. o modernizaciji WTO-a(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0379/2018),

A.  budući da WTO od svojeg osnutka ima presudnu ulogu u jačanju multilateralizma, promicanju uključivog svjetskog gospodarskog poretka i poticanju otvorenog i nediskriminirajućeg multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima; pozdravlja činjenicu da zemlje u razvoju sada čine otprilike polovicu svjetske trgovine, u odnosu na 33 % 2000. godine, te da je broj osoba koje žive u ekstremnom siromaštvu od 1990. srezan na pola i sada iznosi tek nešto manje od milijarde ljudi; budući da se WTO temelji na sustavu prava i obveza koji obvezuje članove da otvore vlastita tržišta i da ne diskriminiraju;

B.  budući da bi WTO trebao i dalje biti glavna referentna točka za vlade i poduzeća u pogledu uvođenja pravila i trgovinskih sporova;

C.  budući da EU dosljedno zagovara snažan, multilateralni pristup trgovini koji se temelji na pravilima, s obzirom na to da su gospodarstvo, radnici i potrošači EU-a te njegovi partneri sve više integrirani u globalne vrijednosne lance te da ovise o predvidljivim događajima u okviru međunarodne trgovine, kako u pogledu uvoza i izvoza tako i socijalnih i okolišnih uvjeta;

D.  budući da su rezultati 11. ministarske konferencije WTO-a u prosincu 2017. u Buenos Airesu bili razočaravajući i da su jasno pokazali da je pregovarački proces unutar te organizacije paraliziran;

E.  budući da je multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima u najdubljoj krizi od osnivanja WTO-a, čime su ugrožene temeljne funkcije te organizacije, odnosno određivanje temeljnih pravila i strukture za međunarodnu trgovinu te pružanje najdjelotvornijeg i najrazvijenijeg mehanizma za rješavanje sporova među svim multilateralnim organizacijama;

F.  budući da, unatoč važnim iznimkama kao što su Sporazum o olakšavanju trgovine, trgovinska reforma WTO-a zaostaje od 2000-ih;

G.  budući da je Žalbeno tijelo „krunski dragulj” WTO-a zbog toga što njegove odluke imaju obvezujući karakter te zato što ima status neovisnog i nepristranog tijela za reviziju; budući da je nakon isteka mandata suca Shreeja Bibooa Chekitana Servansinga ostalo samo troje sudaca Žalbenog tijela, što je najmanji broj sudaca potrebnih za djelovanje; budući da bi taj zastoj, koji je uzrokovala vlada SAD-a, mogao dovesti do urušavanja sustava koji je neophodan za rješavanje sporova među svim članicama WTO-a;

1.  ponovno naglašava da u potpunosti stoji uz multilateralizam kao trajnu vrijednost i poziva na donošenje trgovinskog programa koji se zasniva na pravednoj trgovini temeljenoj na pravilima koja je na korist svima, te kojom se doprinosi miru, sigurnosti i održivom razvoju uključivanjem i unaprjeđenjem socijalnih, ekoloških i ljudskih prava i pritom jamči da se na multilateralnoj razini dogovorena i usklađena pravila primjenjuju jednako na sve te da se učinkovito provode; naglašava da WTO također mora doprinijeti promicanju pravedne trgovine i borbe protiv nepoštenih praksi; ističe da trgovina nije sama sebi svrha, nego alat za postizanje globalno definiranih razvojnih ciljeva,

2.  smatra da je, s obzirom na najnovija kretanja no također zbog dugotrajnog manjka napretka Razvojnog plana iz Dohe, u ovom trenutku potrebno hitno nastaviti s modernizacijom WTO-a i iz temelja preispitati nekoliko aspekata funkcioniranja WTO-a, kako bi se povećala njegova djelotvornost i legitimnost; smatra da je u tom smislu od ključne važnosti za Tajništvo WTO-a da od samog početka u raspravu uključi sve članice WTO-a; poziva Komisiju i države članice EU-a da u okviru WTO-a pristupe drugim članicama WTO-a, posebno velikim trgovinskim partnerima kao što su SAD, Japan, Kina, Kanada, Brazil i Indija, kako bi se dogovorili o zajedničkim stajalištima; ohrabren je početnim izjavama sa sastanka na vrhu između EU-a i Kine o reformi WTO-a;

3.  u tom pogledu pozdravlja mandat koji je Europsko vijeće povjerilo Komisiji 28. i 29. lipnja 2018. i prima na znanje pristup iznesen u zaključcima te Komisijin dokument za raspravu o modernizaciji WTO-a od 18. rujna 2018. i prijedloge Kanade za reformu WTO-a od 25. rujna 2018.; sa zadovoljstvom iščekuje objavljivanje više prijedloga, posebno prijedloga zemalja u razvoju, kao i radnih skupina koje su već uspostavljene među državama članicama WTO-a;

4.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da su popunjena samo tri mjesta u Žalbenom tijelu, čime je ozbiljno ugroženo pravodobno i pravilno funkcioniranje postupka rješavanja sporova, i odlučno poziva Sjedinjene Države da tu situaciju riješe na način kojim će se omogućiti žurno popunjavanje slobodnih mjesta u Žalbenom tijelu; pozdravlja početne prijedloge koje je Komisija iznijela u svojem dokumentu za raspravu o modernizaciji WTO-a kako bi se riješio zastoj rješavanjem nekih pitanja koja su izazvala zabrinutost, uključujući donošenjem prijelaznih pravila za članove Žalbenog tijela koji napuštaju položaj, promjenom duljine mandata članova Žalbenog tijela ili maksimalnog vremena dozvoljenog za pripremu i objavu izvješća, kao i utvrđivanjem nove sudske prakse Žalbenog tijela; napominje da zabrinutost koju je SAD izrazio u vezi sa Žalbenim tijelom nadilazi postupovne izmjene i da za sobom povlači znatne reforme odluka sudaca tog tijela;

5.  smatra da je odluka SAD-a o uvođenju carina na proizvode od čelika i aluminija od 31. svibnja 2018. na temelju „nacionalne sigurnosti” u skladu s odjeljkom 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. neopravdana i da se njome ne odgovara na izazov koji predstavlja višak čelika na globalnim tržištima te da nije u skladu s pravilima WTO-a; snažno potiče Komisiju da surađuje s SAD-om u rješavanju trgovinskih neslaganja i uklanjanju prepreka u trgovini unutar okvira WTO-a za rješavanje sporova utemeljenog na pravilima;

6.   smatra da je, kao način rješavanja temeljnih uzroka trenutačne krize, potrebno da se WTO prilagodi svijetu koji se mijenja, istodobno rješavajući neka od neriješenih pitanja iz Razvojnog plana iz Dohe, posebno u pogledu sigurnosti hrane; smatra da je stoga potrebno učiniti sljedeće:

   (a) riješiti trenutačne nedostatke u pravilniku kako bi se izjednačili uvjeti u pogledu subvencija kojima se narušava tržište i poduzeća u državnom vlasništvu, kao i kako bi se ažurirali zaštita intelektualnog vlasništva i ulagačko tržište; također riješiti pitanja zaštite i prisilnog otkrivanja izvornog koda i drugih aktivnosti koje provode države i koje dovode do prekomjernih kapaciteta, kao i regulatornih prepreka uslugama i ulaganjima, uključujući prijenose tehnologije, zahtjeve u pogledu zajedničkih pothvata i zahtjeve u pogledu lokalnog sadržaja; te nadzirati provedbu i funkcioniranje postojećih sporazuma te njihovo upravljanje;
   (b) stvoriti potrebni regulatorni okvir za praćenje tehnološkog napretka koji obuhvaća e-trgovinu, globalne vrijednosne lance, javnu nabavu, ažuriranu nacionalnu regulativu za usluge te mikro, mala i srednja poduzeća;
   (c) ovladati najvažnijim globalnim ekološkim i društvenim izazovima, čime se osigurava sustavna usklađenost politika između programa trgovine, rada i zaštite okoliša;
   (d) u tom smislu pozdraviti zajedničke izjave koje su u Buenos Airesu usvojene o e-trgovini, nacionalnim propisima, poticanju ulaganja i ekonomskom osnaživanju žena, kao i djelovanja koja su od tada izvršena u vezi s tim pitanjima;

7.  naglašava da bi EU trebao naglasiti svoja pravila o privatnosti i zaštiti podataka kako bi ih se moglo promicati na međunarodnoj razini te ih učiniti referentnim vrijednostima za razvoj međunarodnih i multilateralnih normi;

8.  podsjeća da je pristup javnoj nabavi jedan od prioriteta Europske unije u trgovinskim pregovorima i da se, u tom smislu, ispunjavanje obveze članica WTO-a da se pridruže Sporazumu o javnoj nabavi te poboljšanja u funkcioniranju i poštovanju odredbi ovog sporazuma očekuju u duhu reciprociteta i uzajamne koristi; napominje da potpuna učinkovitost potencijalnih poboljšanja okvira državne potpore i uloge javnih poduzeća djelomično ovisi o napretku u tom području; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama koje su u postupku pristupanja Sporazumu o javnoj nabavi kako bi se ubrzala njihova nastojanja da prošire koristi od liberalizacije nabave među članicama WTO-a;

9.  uvjeren je da trenutačna podjela na razvijene zemlje i zemlje u razvoju ne odražava gospodarsku realnost i stvarno stanje u WTO-u i da je ona prepreka za napredak kruga pregovora iz Dohe, što je na štetu najpotrebitijim zemljama; potiče naprednije zemlje u razvoju da preuzmu svoj udio odgovornosti i pruže doprinose razmjerne njihovoj razini razvoja i (sektorske) konkurentnosti; napominje da dokument za raspravu Komisije poziva na uspostavljanje pravila u skladu s kojima zemlje u razvoju, kako budu postajale bogatije, neće više imati status zemalja s niskim prihodima; smatra da bi trebalo preispitati mehanizam posebnog i diferenciranog postupanja kako bi se bolje odrazili pokazatelji ljudskog razvoja, kao politički instrument kojim se zemljama u razvoju omogućuje povezivanje provedbe multilateralnih sporazuma s primanjem pomoći bogatijih zemalja i organizacija donatora;

10.  snažno pozdravlja činjenicu da je u veljači 2017. dvije trećine članica WTO-a ratificiralo Sporazum o olakšavanju trgovine; uvjeren je da Sporazum o olakšavanju trgovine predstavlja važan primjer i da bi mogao poslužiti kao model za buduće sporazume WTO-a, uzimajući u obzir razlike u razvojnom statusu i potrebama članova WTO-a; potiče članice WTO-a da preuzmu odgovornost i zadrže svoje obveze u skladu sa svojom stvarnom gospodarskom snagom i sposobnostima; smatra da će sljedeći izazovi biti potpuna ratifikacija sporazuma, posebno od strane afričkih članica za koje se očekuje da će imati najviše koristi od sporazuma, učinkovita provedba Sporazuma o olakšavanju trgovine i obavješćivanje o razvojnoj pomoći u skladu sa sporazumom;

11.  prima na znanje da je, općenito gledajući, od pristupanja Kine WTO-u 2001. godine došlo do povećanog pristupa tržištu te zemlje, što je pogodovalo globalnom gospodarstvu; zabrinut je zbog toga što Kina ne primjenjuje duh i načela WTO-a u pogledu nacionalnog tretmana;

12.  smatra da je pregovarački postupak nužno izmijeniti na način da se uvede veća fleksibilnost u odnosu na trenutačno stanje koje se temelji na pravilu o konsenzusu, a svjestan je i da pristup „jedinstvenog paketa” ograničava djelotvornost multilateralnog upravljanja trgovinom; izražava potporu ideji fleksibilnog multilateralizma, prema kojoj bi one članice WTO-a koje su zainteresirane za određeno rješenje o kojem još nije moguće postići puni konsenzus mogle ostvariti napredak po tom pitanju i sklopiti plurilateralne sporazume, bilo kroz tzv. sporazume WTO-a na temelju Priloga 4., u skladu s člankom II. stavkom 3., člankom III. stavkom 1. i člankom X. stavkom 9. Sporazuma iz Marakeša, bilo sporazumima s „kritičnom masom” kojim se primjena dogovorenih koncesija proširuje na ostale članice WTO-u na temelju statusa najpovlaštenije države; potiče Komisiju da te članke ne koristi kao alternativu konstruktivnom dijalogu s članicama WTO-a u cilju uklanjanja prepreka trgovini te reformi WTO-a i njegovih funkcija; u tom pogledu smatra da bi njegove članice trebale ojačati izgradnju kapaciteta WTO-a kako bi bio opremljen financijskim i ljudskim resursima u skladu s proširenim potrebama te kako bi se održala kvaliteta rada; smatra da bi, općenito gledajući, novčani doprinosi novih članica trebali povećati proračun WTO-a, a ne dovesti do smanjenja članarina postojećih članica;

13.  uviđa da, iako je multilateralizam utemeljen na pravilima i dalje ključan dio strukture WTO-a, postoje mogućnosti za dublju i fleksibilniju plurilateralnu suradnju među zainteresiranim državama u područjima u kojima se pokazalo da je teško postići konsenzus; napominje da se takvim sporazumima mora nadopuniti, a ne oslabiti multilateralni program te da se ne bi trebali koristiti kao alternativni forumi za uklanjanje prepreka trgovini, nego kao odskočna daska prema napretku na multilateralnoj razini; poziva na nastavak plurilateralnih pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima i Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) te traži posebna pravila za MSP-ove u plurilateralnim i multilateralnim sporazumima; ističe da je važno da WTO nastavi i produbi svoj rad u međunarodnoj suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, kao što su, među ostalim Ujedinjeni narodi, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska carinska organizacija i Međunarodna organizacija rada (ILO);

14.   naglašava ulogu koju trgovina može i mora imati u doprinosu razvoju i postizanju ciljeva održivoga razvoja do 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena; žali što je Sporazum o ekološkim dobrima blokiran 2016. i podsjeća na njegov potencijal da omogući bolji pristup zelenim tehnologijama i pomogne ispuniti gore navedene obveze; naglašava da, osim samih pregovora o subvencijama za ribarstvo, WTO sada mora definirati konkretnije mjere koje je u tom pogledu potrebno poduzeti kako bi se zaštitio život u moru; podsjeća da koncept WTO-a za metode proizvodnje i prerade nudi mogućnost razlikovanja među takozvanim „istovjetnim proizvodima” u pogledu njihova utjecaj na okoliš; predlaže da se obnovi uloga Odbora za trgovinu i okoliš WTO-a, koji ima mandat za izradu kriterija za borbu protiv ekološkog ostvarivanje nezaslužene koristi („free-riding”) i uspostavljanje bližih veza s tajništvom Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime;

15.  potvrđuje poveznicu između rodne ravnopravnosti i uključivog razvoja, navedenu kao cilj održivog razvoja br. 5, ističući da je osnaživanje žena presudno za iskorjenjivanje siromaštva te da je uklanjanje prepreka sudjelovanju žena u trgovini ključni element gospodarskog razvoja; pozdravlja veću usredotočenost WTO-a na pitanja koja se odnose na trgovinu i rod te potiče svaku od 121 potpisnice Izjave o trgovini i gospodarskom osnaživanju žena iz Buenos Airesa iz 2017. godine da ispune svoje obveze; naglašava potrebu za sustavnim rodnim pristupom u svim područjima izrade pravila WTO-a u obliku rodno specifičnih procjena učinka; napominje važnost inicijativa kao što je SheTrades za isticanje pozitivne uloge žena u trgovini i poticanje većeg sudjelovanja žena u međunarodnoj trgovini diljem svijeta;

16.  skreće pozornost na zaključke 6. globalne revizije Pomoći za trgovinu, održane u srpnju 2017. u Ženevi, naslovljene „Promicanje trgovine, uključivosti i povezivosti za održivi razvoj”; stajališta je da bi te zaključke trebalo pretočiti u konkretna djelovanja za pospješivanje e-trgovine, a digitalne prilike, kao što je tehnologija lanca blokova, pretvoriti u trgovinsku stvarnost, među ostalim i u zemljama u razvoju; u tom pogledu napominje da ulaganja u fizičku i digitalnu infrastrukturu, koja su ključna za ostvarenje napretka u tom području, i dalje predstavljaju ključan izazov; stoga poziva članice WTO-a da promiču ulaganja u fizičku i digitalnu infrastrukturu, kao i da, među ostalim inicijativama, potiču javno-privatna partnerstva;

17.  ponovno poziva EU da zajamči da se njegove aktivnosti koje uključuju zemlje u razvoju u području razvoja i trgovine temelje na uravnoteženom okviru među ravnopravnim partnerima, da su u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja uspostavljenom u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da su usmjerene na promicanje i poštovanje ljudskih prava;

18.  žali što na 11. Ministarskoj konferenciji WTO-a nije osiguran napredak u pitanjima od ključne važnosti za zemlje u razvoju; međutim, pozdravlja pojačani povlašteni tretman koji je WTO prethodno osigurao za najmanje razvijene zemlje, uključujući povlaštene standarde i tretman za pružatelje usluga te naglašava potrebu za poduzimanjem mjera za izgradnju kapaciteta kojima bi se dobavljačima iz najmanje razvijenih zemalja omogućilo da imaju koristi od oslobođenja za usluge najmanje razvijenih zemalja;

19.  naglašava da je transparentnost ključna za jamčenje stabilnog i predvidivog okruženja za trgovinu i ulaganja; smatra da je važno poboljšati transparentnost postupaka praćenja pružanjem snažnijih poticaja za članice WTO-a da poštuju zahtjeve za obavješćivanje, smanjiti njihovu složenost i opterećenja te prema potrebi pomoći u izgradnji kapaciteta, dok bi namjerno nepoštovanje tih zahtjeva trebalo obeshrabriti te se s njime suočiti;

20.  ističe ključnu ulogu Tajništva WTO-a u olakšavanju i zaštiti pristupa „odozdo prema gore” za aktivno sudjelovanje svih članica te smatra da ju je potrebno i dalje jačati te učiniti fleksibilnijom radi pružanja potpore raznim pregovaračkim procesima i radi njegova djelovanja u pogledu provedbe i praćenja; smatra da je potrebno osnažiti ljudske i financijske resurse Tajništva WTO-a te snažno potiče članice WTO-a da u tom pogledu ispune svoje obveze; izražava stajalište da bi se redovni rad odborâ WTO-a trebao revitalizirati tako da se njihovim predsjednicima dade aktivnija uloga u razvoju i predlaganju rješenja i kompromisa, čime se nadilaze puko moderiranje doprinosa članica, te da bi Tajništvo trebalo podržati taj prošireni zadatak;

21.  snažno potiče članice WTO-a da jačanjem parlamentarne dimenzije WTO-a zajamče demokratski legitimitet i transparentnost te organizacije i da podrže memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja formalni radni odnos s Parlamentarnom konferencijom o WTO-u; s tim u vezi naglašava da je zastupnicima potrebno zajamčiti potpuni pristup trgovinskim pregovorima, njihovo sudjelovanje u oblikovanju i provedbi odluka WTO-a te pravilno razmatranje trgovinskih politika u interesu njihovih građana;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te glavnom direktoru WTO-a.

(1) Ministarska deklaracija (WT/MIN(01)/DEC/1) od 14. studenoga 2001. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/min01_e/mindecl_e.htm
(2) SL C 259E, 29.10.2009., str. 77.
(3) Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0439.
(4) http://www.europarl.europa.eu/pcwto/en/sessions/2017.html
(5) https://www.wto.org/english/news_e/news17_e/mc11_10dec17_e.htm
(6) https://www.wto.org/english/tratop_e/devel_e/a4t_e/gr17_e/gr17programme_e.htm
(7) http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
(8) https://www.consilium.europa.eu/media/35945/28-euco-final-conclusions-hr.pdf
(9) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/may/tradoc_156906.pdf
(10) https://www.consilium.europa.eu/media/36165/final-eu-cn-joint-statement-consolidated-text-with-climate-change-clean-energy-annex.pdf
(11) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/september/tradoc_157331.pdf


Izvješće o Srbiji za 2018.
PDF 164kWORD 62k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o izvješću Komisije o Srbiji za 2018. (2018/2146(INI))
P8_TA(2018)0478A8-0331/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanog 17. svibnja 2018. i njezin „Sofijski program prioriteta”,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/213/EZ(1) od 18. veljače 2008. o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu sa Srbijom i o stavljanju izvan snage Odluke 2006/56/EZ,

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 12. listopada 2011. o zahtjevu Srbije za članstvo u Europskoj uniji (SEC(2011)1208), odluku Europskog vijeća od 2. ožujka 2012. o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Srbiji te odluku Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013. o otvaranju pregovora o pristupanju EU-u sa Srbijom,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom te rezoluciju Opće Skupštine UN-a br. 64/298 od 9. rujna 2010. u kojoj je potvrđen sadržaj mišljenja Međunarodnog suda pravde i pozdravljena spremnost EU-a da omogući dijalog između Srbije i Kosova,

–  uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir izjavu i preporuke s osme sjednice Parlamentarnog odbora Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) održane 13. i 14. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir konačno izvješće Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODHIR) o njegovoj ograničenoj misiji za promatranje prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 29. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće misije za ocjenu izbora OESS-a/ODIHR-a o predsjedničkim izborima u Srbiji održanima 2. travnja 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o Srbiji za 2018. od 17. travnja 2018. (SWD(2018)0152),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 23. svibnja 2017. (9655/17),

–  uzimajući u obzir četvrti sastanak Vijeća Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održan 16. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir osmi sastanak konferencije o pristupanju sa Srbijom na ministarskoj razini održan 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće GRECO-a, tijela za borbu protiv korupcije Vijeća Europe, o Srbiji iz srpnja 2015. i izvješće GRECO-a od 20. listopada 2017. o četvrtom krugu ocjenjivanja o „sprječavanju korupcije među saborskim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima”,

–  uzimajući u obzir Komisijinu procjenu programa gospodarske reforme Srbije za razdoblje 2018. – 2020. (SWD(2018)0132) od 17. travnja 2018. i zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana koje je Vijeće usvojilo 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir „Mišljenje o nacrtu izmjena ustavnih odredbi o pravosuđu” od 25. lipnja 2018. Venecijanske komisije,

–  uzimajući u obzir rezultat istraživanja o marginaliziranim Romima na zapadnom Balkanu iz 2017. kojemu je Komisija pružila podršku i koje su proveli Svjetska banka i Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi naslovljen „Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena: vanjskim odnosima EU-a do preobrazbe života djevojčica i žena 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o Izvješću Komisije o Srbiji za 2016.(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0331/2018),

A.  budući da Srbija, kao i svaka država koja teži članstvu u EU-u, mora biti ocijenjena na temelju vlastitog uspjeha u ispunjavanju i provođenju jedinstvenog skupa kriterija te usklađenosti s njime te s obzirom na to da vremenski raspored pristupnih pregovora ovisi o kvaliteti nužnih reformi i predanosti njihovu provođenju; budući da postupak pridruživanja jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama i koji u potpunosti ovisi o objektivnom napretku svake zemlje, što se odnosi i na Srbiju;

B.  budući da je od otvaranja pregovora sa Srbijom otvoreno 14 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena;

C.  budući da Srbija kontinuirano surađuje u cilju normalizacije odnosa s Kosovom, što je rezultiralo Prvim sporazumom o načelima kojima se uređuje normalizacija odnosa od 19. travnja 2013. i sporazumima iz kolovoza 2015.; budući da Srbija i dalje sudjeluje u dijalogu;

D.  budući da je Srbija pridonijela jačanju regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, kao i mira i stabilnosti, pomirbe i uspostave okruženja u kojemu je moguće rješavati otvorena bilateralna pitanja i suočavati se s ostavštinom prošlosti;

E.  budući da je Srbija i dalje predana stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva i da nastavlja ispunjavati obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

F.  budući da je vladavina prava temeljna vrijednost na kojoj se zasniva EU te je u središtu procesa proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja; budući da su za rješavanje važnih izazova koji su i dalje prisutni u ovom području potrebne reforme, prije svega jamčenje neovisnog, nepristranog, odgovornog i učinkovitog pravosuđa, kao i u područjima borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te zaštite temeljnih prava;

G.  budući da je Srbija ratificirala sve temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, osobito uključujući Konvenciju o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje iz 1948. (br. 87), Konvenciju o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. (br. 98) i Konvenciju o prisilnom radu iz 1930. (br. 29);

H.  budući da stanje u pogledu slobode izražavanja i neovisnosti medija i dalje predstavlja vrlo ozbiljan problem koji treba odlučno i učinkovito riješiti kao prioritetno pitanje;

I.  budući da Srbija prima pretpristupnu pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), pri čemu ukupna okvirna vrijednost dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 1,5 milijardi EUR; budući da revidirana okvirna vrijednost dodijeljenih sredstava iz instrumenta IPA II za Srbiju za razdoblje 2018. – 2020. iznosi 722 milijuna EUR; budući da je Srbiji dodijeljena nagrada za učinkovitost u sredini razdoblja;

1.  pozdravlja kontinuiranu suradnju Srbije na njezinu putu pridruživanja Europskoj uniji; poziva Srbiju da, uz podršku Europske komisije, u domaćoj javnosti aktivno promiče tu stratešku odluku i u sve većoj mjeri pravodobno i transparentno informira te time povećava vidljivost EU-a, kao i projekata i programa koje EU financira;

2.  naglašava da je temeljita provedba reformi i politika ključni pokazatelj uspješnosti procesa integracije; poziva Srbiju da poboljša planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe novog zakonodavstva i politika; pozdravlja donošenje treće revizije nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a i upozorava na posljedice neprikladnog prenošenja važnih zakona EU-a o usklađivanju s pravnom stečevinom; pozdravlja procjenu Komisije navedenu u njezinoj komunikaciji naslovljenoj „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” da bi Srbija, uz snažnu političku volju i provedbu istinskih i održivih reformi te konačnih rješenja sporova sa susjednim zemljama, mogla postati članica EU-a; poziva Vijeće i Komisiju da, ako je to potrebno za ostvarenje potrebnog napretka, podrže otvaranje svih tehnički pripremljenih poglavlja i ubrzaju cjelokupni postupak pretpristupnih pregovora, prije svega u temeljnom području vladavine prava;

3.  pozdravlja uspješan završetak postupka programiranja u okviru programa IPA 2018. i potpisivanje financijskog sporazuma za IPARD II; poziva Komisiju da pri osmišljavanju novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) obuhvati odgovarajuće odredbe za slučaj mogućeg pristupanja Srbije EU-u;

4.  pozdravlja napredak Srbije u razvoju funkcionalnog tržišnog gospodarstva, čime se jamči gospodarski rast i održava makroekonomska i monetarna stabilnost; ističe da je Srbija ostvarila dobar napredak u rješavanju određenih slabosti svoje politike koje su bile problem u prošlosti, a posebno konsolidacijom proračuna; naglašava međutim da su razine nezaposlenosti, odljeva mozgova i gospodarske neaktivnosti i dalje visoke; poziva Srbiju da razvije održiv plan za budućnost poduzeća u državnom vlasništvu; ističe iznimnu važnost malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) za gospodarstvo Srbije i poziva na transparentnije i manje opterećujuće poslovno okruženje; podržava pristupanje Srbije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO);

5.  izražava zabrinutost zbog dugotrajne nezaposlenosti i naglašava važnost osposobljavanja i razvoja poduzetničkih vještina među mladima; poziva Srbiju da poboljša položaj žena na tržištu rada; poziva Srbiju na jačanje tripartitnog dijaloga; poziva na izmjenu Zakona o doprinosima za obvezno socijalno osiguranje i Zakona o zdravstvenom osiguranju s ciljem sprječavanja diskriminacije malih poljoprivrednih proizvođača;

6.  prima na znanje predsjedničke izbore održane 2. travnja 2017.; pozdravlja opću provedbu tih izbora i poziva vlasti da zajamče provedbu međunarodnih standarda; poziva vlasti da u cijelosti razmotre preporuke misije za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a i provedu ih, posebice s ciljem jamčenja ravnopravnih uvjeta tijekom razdoblja kampanje, te da se uključe u dijalog s neovisnim domaćim misijama za promatranje izbora; poziva nadležna tijela da na odgovarajući način istraže nepravilnosti, nasilje i zastrašivanje do kojih je došlo tijekom posljednjih izbornih postupaka; sa zabrinutošću primjećuje nedostatak transparentnosti u financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja; ističe da financiranje političkih stranaka mora biti transparentno i u skladu s međunarodnim standardima;

7.  poziva Srbiju na veću usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući njezinu politiku o Rusiji, kao i s politikama Ujedinjenih naroda; pozdravlja važan doprinos Srbije i njezino kontinuirano sudjelovanje u više misija i operacija EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) (misija obuke u Maliju, misija obuke u Somaliji, operacija EU NAVFOR Atalanta, misija EUTM RCA), pri čemu Srbija sudjeluje u četiri od šest vojnih misija ili operacija koje Unija trenutačno vodi; međutim, izražava zabrinutost zbog kontinuirane vojne suradnje Srbije s Rusijom i Bjelarusom;

8.  pohvaljuje konstruktivan pristup Srbije u upravljanju učincima migracije i izbjegličke krize, kao i njezine znatne napore u pružanju skloništa i humanitarne pomoći, prvenstveno uz potporu EU-a; pozdravlja donošenje novih zakona, Zakona o azilu, Zakona o izbjeglicama i Zakona o graničnoj kontroli Srbije; potiče Srbiju da postupno uskladi svoju viznu politiku s EU-om; sa zabrinutošću primjećuje da je neusklađenom viznom politikom Srbije otvorena mogućnost za nezakonitu migraciju i krijumčarenje prema zemljama EU-a, kao i susjednim zemljama koje nisu članice EU-a; potiče Srbiju da pokrene mehanizam povrata za nezakonite migrante koji je u skladu s pravnom stečevinom EU-a i da dodatno poboljša svoj kapacitet za odgovaranje na potrebe maloljetnika bez pratnje; poziva Srbiju da pronađe održivo rješenje za izbjeglice iz susjednih zemalja, uključujući u pogledu njihovih stambenih potreba te pristupa radu i obrazovanju;

Vladavina prava

9.  potiče Srbiju da pojača napore u pogledu reformi u području vladavine prava, posebno radi jamčenja neovisnosti i sveukupne učinkovitosti pravosudnog sustava; ističe da bi poseban naglasak trebalo staviti na provedbu djelotvornih reformi u tom području; napominje da je postignut određeni napredak u smanjenju nagomilanih starih slučajeva provedbe zakona i uspostavi mjera za usklađivanje sudske prakse, ali da neovisnost pravosuđa u Srbiji još nije u potpunosti zajamčena i da razmjeri političkog utjecaja na pravosuđe ostaju predmet zabrinutosti; poziva Srbiju da ojača odgovornost, nepristranost, profesionalnost i sveukupnu učinkovitost pravosuđa te da uspostavi sustav besplatne pravne pomoći kojim se jamči širok raspon pružatelja besplatne pravne pomoći; poziva na provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava;

10.  ponovno ukazuje na važnost pojačavanja borbe protiv korupcije te potiče Srbiju da pokaže jasnu predanost rješavanju tog pitanja; pozdravlja provedbu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organiziranog kriminala, terorizma i korupcije; pozdravlja usvajanje izmjena u kaznenom zakonu te zemlje koje se odnose na gospodarska kaznena djela i potiče Srbiju da ih u cijelosti provede, uključujući izmjenu koja se odnosi na zlouporabu položaja, s ciljem sprječavanja bilo kakve zlouporabe; poziva na kontinuiranu provedbu nacionalne strategije i akcijskog plana za borbu protiv korupcije; ponovno poziva Srbiju da brzo donese novi zakon o svojoj Agenciji za borbu protiv korupcije kako bi se poboljšalo planiranje, koordinacija i praćenje provedbe novog i postojećeg zakonodavstva i politika; ističe da je ključno da ta agencija dobije i zadrži ljudske i financijske resurse koji su joj potrebni kako bi svoje ovlasti izvršavala na neovisan način; naglašava da članovi Agencije za borbu protiv korupcije moraju biti izabrani u skladu s načelima transparentnosti te izbjegavanja sukoba interesa ili političke opredijeljenosti; poziva vlasti na to da se popune sva slobodna radna mjesta u toj agenciji; poziva Srbiju da dodatno poboljša rezultate u pogledu istraga, optužnica i pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije na najvišoj razini i redovito objavljuje statističke podatke i informacije o rezultatima istraga svih navodnih slučajeva korupcije javnih službenika;

11.  poziva srbijanske vlasti da provedu preporuke Skupine država protiv korupcije (GRECO); poziva srbijanski parlament da razmotri preporuke posebno u pogledu sprječavanja korupcije i sukoba interesa te da donese kodeks ponašanja;

12.  potvrđuje da je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i pozdravlja aktivnu ulogu Srbije u međunarodnoj i regionalnoj suradnji policije i pravosuđa; poziva Srbiju da se snažnije obveže i ostvari konkretne rezultate u okviru te borbe, prije svega uvjerljivim rezultatima u pogledu istraga, kaznenog progona i presuda u slučajevima organiziranog kriminala, što se odnosi i na nezakonitu trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata iz Srbije prema zemljama EU-a i zemljama koje nisu članice EU-a, ubojstva povezana s organiziranim kriminalom, kiberkriminal, financijske tokove kojima se podržavaju terorističke aktivnosti i pranje novca; poziva Srbiju da nastavi s cjelovitom provedbom akcijskog plana dogovorenoga s Radnom skupinom za financijsko djelovanje (FATF); skreće pozornost na sve veći broj zločinačkih napada i poziva na njihovo rješavanje potpunom suradnjom s pravosudnim tijelima;

Demokracija i socijalni dijalog

13.  ističe da srbijanski parlament i dalje ne vrši djelotvoran nadzor nad izvršnom vlasti i da je potrebno dodatno poboljšati transparentnost, uključivost i kvalitetu zakonodavnog postupka; pozdravlja sve manju primjenu hitnih postupaka pri donošenju zakona; međutim, naglašava da je primjena hitnih postupaka još uvijek česta i da ona ugrožava parlamentarni i javni nadzor; ističe da bi trebalo izbjegavati mjere koje ograničavaju mogućnost srbijanskog parlamenta da provodi djelotvorne rasprave o zakonodavstvu, kao i nadzor nad zakonodavstvom; naglašava važnost rada oporbe u okviru demokracije, kao i to da političari koji joj pripadaju ne bi trebali trpjeti klevete i uvrede; izražava zabrinutost zbog toga što neki političari zloupotrebljavaju javni diskurs s ciljem poticanja rasta radikalizma; poziva na uvođenje dodatnih mjera za osiguravanje međustranačkog dijaloga i učinkovitog sudjelovanja civilnog društva; poziva srbijanski parlament na preispitivanje prakse opstrukcije i guši li se njome demokratska rasprava; pozdravlja kontinuirane napore koje srbijanski parlament ulaže kako bi se poboljšala transparentnost u okviru rasprava o pregovaračkim stajalištima Srbije u pogledu poglavlja o pristupanju EU-u i razmjene informacija s osnovnim pregovaračkim timom i Nacionalnom konvencijom o Europskoj uniji; ističe da je potrebno u potpunosti priznati i poduprijeti ulogu neovisnih regulatornih tijela, uključujući srbijanskog pravobranitelja, Agenciju za borbu protiv korupcije, nacionalno revizorsko tijelo i povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka; poziva srbijanski parlament da se uključi u provedbu zaključaka i prijedloga neovisnih regulatornih tijela, prije svega zaključaka i prijedloga pravobranitelja; podsjeća na to da je socijalni dijalog jedan od stupova europskog socijalnog modela te da je redovno savjetovanje između vlade i socijalnih partnera ključno za sprječavanje napetosti i sukoba u društvu; naglašava da je od presudne važnosti da socijalni dijalog preraste razmjenu informacija i da bi se prije pokretanja zakonodavnog postupka u parlamentu oko važnih zakona trebalo savjetovati sa zainteresiranim stranama;

14.  pozdravlja predstavljanje nacrta ustavne reforme pravosuđa koji je podnesen Venecijanskoj komisiji na mišljenje; ističe važnost cjelovite provedbe preporuka Venecijanske komisije; potiče srbijanske vlasti da, u cilju podizanja razine osviještenosti o postupku ustavne reforme u zemlji, započnu široku, uključivu i smislenu javnu raspravu koja bi se vodila na konstruktivan način; poziva na sveobuhvatno javno savjetovanje prije podnošenja konačnog nacrta srbijanskom parlamentu;

15.  pozdravlja napredak koji je Srbija postigla u reformiranju svoje javne uprave, ponajprije donošenjem nekoliko novih zakona o plaćama u javnim službama i radnim odnosima, o lokalnoj upravi i plaćama u autonomnim pokrajinama te o nacionalnoj akademiji za osposobljavanje; ističe da politički utjecaj na imenovanja viših upravnih dužnosnika i dalje predstavlja zabrinjavajući problem; poziva Srbiju da izmijeni zakon o državnim službenicima radi jamčenja neutralnosti javne uprave; napominje da je jačanje administrativnih kapaciteta na svim razinama važno za uspješnu provedbu ključnih reformi; pozdravlja osnivanje Ministarstva za europske integracije, koje se temelji na strukturi dosadašnjeg Ureda za europske integracije srbijanske vlade i koje nastavlja pružati političke smjernice za europske integracije;

Ljudska prava

16.  naglašava da je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir za poštovanje ljudskih prava; ističe da je potrebna njegova dosljedna i učinkovita provedba diljem cijele zemlje; poziva Srbiju da donese novi zakon o zaštiti podataka i zajamči da je u cijelosti u skladu sa standardima i najboljim praksama EU-a; napominje da su potrebni kontinuirani dodatni napori za poboljšanje situacije osoba koje pripadaju ranjivim skupinama, uključujući djecu, osobe s invaliditetom, osobe s HIV-om/AIDS-om i pripadnike zajednice LGBTI; osuđuje to što se zločini iz mržnje usmjereni protiv Roma i pripadnika zajednice LGBTI i dalje nastavljaju; poziva Srbiju da aktivno provodi istrage te kazneno goni i donosi presude za zločine iz mržnje; poziva srbijanske vlasti da promiču ozračje tolerancije i osude sve oblike govora mržnje, javnog odobravanja i poricanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina;

17.  potiče Srbiju da ojača ulogu i kapacitete svojih nadležnih tijela koja djeluju u području zaštite ranjivih skupina, uključujući žene, djecu i osobe s invaliditetom, te da u tom pogledu zajamči bolju suradnju policije, javnog tužitelja i socijalne službe; pozdravlja činjenicu da je Srbija ratificirala Istanbulsku konvenciju, kao i najnovije razvoje u pogledu mjera za zaštitu djece od nasilja, uključujući obavijest vlade o uspostavljanju pučkog pravobranitelja za djecu, te poziva nadležna tijela da prate učinak zakonodavstva i ostalih mjera; naglašava da su i dalje prisutni nedostatci u području poštovanja ljudskih prava osoba s invaliditetom te potiče vladu da donese nacionalnu strategiju za osobe s invaliditetom;

18.  svesrdno potiče srpske vlasti da pojačaju napore u poboljšanju stanja u vezi sa slobodom govora i medija; pozdravlja uspostavljanje nove radne skupine posvećene izradi nacrta strategije za medije; ističe da su prijetnje, nasilje i zastrašivanje novinara i medijskih kuća, uključujući uznemiravanje administrativnim putem i zastrašivanje sudskim postupcima, i dalje problem; poziva dužnosnike da budu dosljedni u javnom osuđivanju svih oblika zastrašivanja novinara te da se suzdrže od uplitanja u medijske i novinarske aktivnosti, uključujući u kontekstu izbora; u tom pogledu napominje da je nekoliko slučajeva riješeno i da su podignute neke kaznene prijave, ali da su presude i dalje rijetke; pozdravlja nastojanja stalne radne skupine koja je uspostavljena Sporazumom o suradnji i mjerama za podizanje razine sigurnosti novinara te poziva vlasti da pokažu svoju potpunu predanost tome da se istraže i kazneno gone svi slučajevi napada na novinare i medijske kuće; poziva na potpunu provedbu zakona o medijima i jačanje neovisnosti nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke medije; pozdravlja dodatne napore koji se ulažu u donošenje strategije o medijima radi stvaranja pluralističkog medijskog prostora i u tom pogledu ističe važnost transparentnog i uključivog savjetovanja s dionicima; naglašava potrebu za potpunom transparentnošću vlasništva nad medijima i financiranja medija; poziva na donošenje politika kojima će se zaštititi mediji i programi na jezicima nacionalnih manjina koje žive u Srbiji;

19.  poziva srbijanske vlasti na bolju suradnju s organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije žena i grupe za zaštitu ljudskih prava, čija je uloga ključna za demokraciju koja dobro funkcionira; osuđuje negativnu kampanju protiv određenih organizacija civilnog društva i njihovo ograničavanje; poziva na donošenje nacionalne strategije i povezanog akcijskog plana kako bi se reguliralo okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva; smatra da su potrebni dodatni napori kako bi se zajamčila sustavna suradnja vlade i civilnog društva i poziva na to da se pri izradi nacrta i provedbi zakona veća pozornost posvećuje područjima koja imaju utjecaj na civilno društvo;

20.  primjećuje određeni napredak u slučaju nezakonitog uništavanja privatnog vlasništva i oduzimanja slobode kretanja u beogradskoj četvrti Savamala u travnju 2016.; poziva na rješavanje tog slučaja i na potpunu suradnju s pravosudnim tijelima u istragama kako bi se počinitelji priveli pravdi;

Poštovanje i zaštita manjina

21.  pozdravlja donošenje akcijskog plana za ostvarenje prava nacionalnih manjina te donošenje odluke kojom se uspostavlja fond za nacionalne manjine; poziva srbijansku vladu da u potpunosti provede sve međunarodne ugovore koji se odnose na prava manjina; naglašava da napredak u području jamčenja prava nacionalnih manjina nije zadovoljavajući te poziva na cjelovitu provedbu akcijskog plana i na bolju koordinaciju i uključivanje dionika, uključujući susjedne zemlje za potrebe prijevoza i komunikacije; napominje da fond za nacionalne manjine funkcionira i da su njegova sredstva povećana; pozdravlja donošenje ključnih zakona koji se odnose na okvir za prava manjina; ponavlja svoj poziv Srbiji da zajamči principijelnu provedbu zakonodavstva o zaštiti manjina, uključujući zakonodavstvo u vezi s obrazovanjem i kulturom, uporabom jezika manjina, zastupljenošću u tijelima javne uprave i pravosuđu te trajnim pristupom medijima i vjerskim obredima na jezicima manjina; prima na znanje aktivno sudjelovanje nacionalnih manjina u izbornim ciklusima u Srbiji i poziva na donošenje politika kojima će se zajamčiti pravedna politička zastupljenost nacionalnih manjina u srbijanskoj Nacionalnoj skupštini; poziva na cjelovitu provedbu prava na pravovremeni upis u matičnu knjigu rođenih; naglašava da su promicanje i zaštita ljudskih prava, uključujući prava nacionalnih manjina, preduvjet za pristupanje EU-u;

22.  napominje da kulturna raznolikost Vojvodine doprinosi identitetu Srbije; ističe da bi se autonomija Vojvodine trebala očuvati te da bi se zakon o financijskim sredstvima Vojvodine trebao usvojiti bez daljnje odgode, kako je predviđeno i Ustavom;

23.  pozdravlja donošenje nove strategije za socijalnu uključenost Roma za razdoblje 2016. – 2025., zajedno s akcijskim planom koji obuhvaća obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i zapošljavanje; pozdravlja činjenicu da je u strategiji prepoznato da su osobito Romkinje izložene diskriminaciji; potiče Srbiju da utvrdi jasne ciljeve i pokazatelje za nadzor provedbe nove strategije; izražava zabrinutost zbog visoke stope napuštanja školovanja romskih učenica; napominje da je većina Roma izložena socijalnoj isključenosti i sustavnom kršenju svojih prava; poziva na cjelovitu provedbu nove strategije za uključenost Roma i akcijskog plana; naglašava važnost oblikovanja politika za suzbijanje diskriminacije protiv Roma i netrpeljivosti prema Romima; poziva na omogućivanje smislenog javnog i političkog sudjelovanja Roma na svim razinama;

Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi

24.  pozdravlja činjenicu da je Srbija i dalje predana konstruktivnim bilateralnim odnosima s drugim zemljama kandidatkinjama i susjednim državama članicama; pozdravlja činjenicu da Srbija nastavlja biti angažirana u brojnim inicijativama za regionalnu suradnju, kao što su Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, Vijeće za regionalnu suradnju, Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Jadransko-jonska inicijativa, Makroregionalne strategije EU-a za regiju Podunavlja (EUSDR), Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), Proces Brdo-Brijuni, inicijativa „Zapadnobalkanska šestorka” i njezin program povezanosti te Berlinski proces; pozdravlja dosadašnje rezultate procesa u okviru inicijative Zapadnobalkanska šestorka te poziva na daljnji razvoj regionalnog gospodarskog prostora (REA); ponovno poziva Srbiju na provedbu reformskih mjera za povezivost koje prate Plan za povezivanje; pozdravlja napore Srbije u davanju prioriteta ulaganjima u infrastrukturu i naglašava važnost bolje povezanosti regije; napominje da je potrebno uložiti veće napore u gospodarski i socijalni razvoj graničnih regija kako bi se spriječio odlazak stanovništva; podržava prijedlog o smanjenju naknade za roaming na zapadnom Balkanu; ističe da otvoreni bilateralni sporovi ne bi trebali imati štetan učinak na postupak pristupanja; snažno podupire obvezu daljnjeg jačanja dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne suradnje, koju su preuzeli partneri sa zapadnog Balkana; podsjeća na to da je EU odlučan u tome da ojača i produbi svoj angažman kako bi podržao preobrazbu regije;

25.  pozdravlja donošenje nacionalne strategije za istrage i kazneni progon ratnih zločina; prima na znanje usvajanje strategije tužiteljstva za istragu i procesuiranje ratnih zločina i poziva Srbiju na provođenje svih predviđenih aktivnosti; pozdravlja imenovanje novog tužitelja za ratne zločine u svibnju 2017.; ponovno poziva na provedbu ove strategije, posebno podizanjem optužnica, i na donošenje operativne strategije za tužiteljstvo; poziva Srbiju na učinkovitu istragu svih slučajeva ratnih zločina, posebice istaknutih, te da surađuje s regionalnim partnerima u tim slučajevima; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore u rješavanje tih pitanja u pregovaračkom procesu EU-a i Srbije; poziva nadležna tijela da nastave rješavati problem osoba nestalih tijekom ratova 1990-ih; poziva Srbiju da ponovno u cijelosti surađuje s postojećim Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove; potiče srbijanske vlasti da nastave rješavati problem nestalih osoba, uključujući otvaranjem državnih arhiva povezanih s ratnim razdobljem; potiče Srbiju da pripremi sustav odštete za žrtve i njihove obitelji; ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na državnom području bivše Jugoslavije; naglašava važnost rada Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) i njegovih podružnica u promicanju pomirbe među mladima; poziva na dodatne izmjene zakona o vraćanju oduzete imovine i naglašava važnost nediskriminirajućeg postupanja prema tražiteljima povrata u usporedbi s drugim korisnicima, posebno u području registracije državne imovine;

26.  žali zbog toga što neka srbijanska tijela uporno negiraju genocid u Srebrenici; podsjeća ih da potpuna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i njegovim nasljednikom Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove također podrazumijeva potpuno prihvaćanje i provedbu njihovih presuda i odluka; naglašava da je priznanje genocida u Srebrenici temeljni korak u pristupanju Srbije Europskoj uniji;

27.  pozdravlja stalan angažman Srbije u postupku normalizacije odnosa s Kosovom i njezinu predanost provedbi sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU-a; pozdravlja činjenicu da je srbijanski predsjednik pokrenuo unutarnji dijalog o Kosovu; ponavlja svoj poziv da se, u dobroj vjeri i pravodobno, ostvari napredak u cjelovitoj provedbi svih sporazuma koji su već postignuti, uključujući one o energiji, te potiče obje strane da se odlučno nastavi s procesom normalizacije odnosa; naglašava važnost stvaranja udruženja/zajednice općina sa srpskom većinom; ističe da je potrebno ubrzati djelovanje na novoj fazi dijaloga koja će se, s ciljem sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, definirati u okviru pravno obvezujućeg sporazuma; ponovno poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da procijeni kako obje strane ispunjavaju svoje obveze; oštro osuđuje ubojstvo kosovskog političara srpske nacionalnosti Olivera Ivanovića i naglašava potrebu za istinskom suradnjom između kosovskih i srpskih istražitelja te za međunarodnom potporom kako bi se počinitelji priveli pravdi;

28.  primjećuje tekuću raspravu i javne izjave o mogućim prilagodbama granice između Srbije i Kosova, uključujući razmjenu teritorija; ističe multietničku prirodu Kosova i Srbije i da etnički homogene države ne ni trebale biti cilj u toj regiji; podupire dijalog u kojemu EU posreduje kao okvir za postizanje sveobuhvatnog sporazuma između Srbije i Kosova o normalizaciji; smatra da su svi sporazumi prihvatljivi samo ako se obje strane slože, ako se u njima uzima u obzir ukupna stabilnost u regiji te ako su u skladu s međunarodnim pravom;

29.  izražava zabrinutost zbog opetovanih izjava visokorangiranih političara koji dovode u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i osuđuje svaki oblik nacionalističke retorike koja je usmjerena na poticanje raspada Bosne i Hercegovine;

Energija i promet

30.  poziva Srbiju da u cijelosti provede mjere reforme povezanosti u energetskom sektoru; potiče Srbiju da razvije tržišno natjecanje na tržištu plina i da ispuni odgovarajuće obveze u pogledu izdvajanja, kako je predviđeno trećim energetskim paketom; poziva Srbiju da razvije energetsku politiku kako bi smanjila ovisnost o uvozu ruskog plina; pozdravlja napore koje zemlja ulaže u promicanje ulaganja u područja energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora; podsjeća na to da zakonodavstvo o učinkovitoj uporabi energije nije u potpunosti usklađeno s odgovarajućim direktivama EU-a; poziva Srbiju da svoje izvore energije proširi na druge obnovljive izvore energije;

31.  poziva srbijansku vladu da donese potrebne mjere kako bi se zaštitila zaštićena područja, posebno u vezi s razvojem hidroelektrana na ekološki osjetljivim područjima, kao što je područje parka prirode Stara Planina; u tom kontekstu traži da se poboljša kvaliteta procjena učinka na okoliš na temelju standarda EU-a koji su utvrđeni u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima te u Okvirnoj direktivi o vodama; potiče srbijansku vladu da uključivanjem javnosti i savjetovanjem sa svim dionicima poveća transparentnost planiranih projekata;

32.  pozdravlja činjenicu da su Srbija i Bugarska zajednički preuzele obvezu izgraditi plinski spojni vod između tih dviju zemalja, što je potpisano 17. svibnja 2018. na sastanku na vrhu čelnika zemalja zapadnog Balkana u Sofiji i usvajanje paketa IPA za 2018. koji uključuje strateški važan infrastrukturni projekt „Niš – Merdare – Priština, autocesta mira”, koji će omogućiti bolje prometne veze između središnje Srbije i Kosova i ima simboličku važnost za odnose u toj regiji;

33.  izražava duboku zabrinutost zbog alarmantne razine onečišćenosti zraka u Srbiji, zbog čega je prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije u 2016. otprilike 6 500 osoba umrlo zbog respiratornih oboljenja; u tom pogledu poziva srbijanske vlasti da donesu potrebne kratkoročne mjere za rješavanje te situacije te da provedu učinkovitu reformu srednjoročnih i dugoročnih politika prijevoza i mobilnosti u velikim gradovima;

o
o   o

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te srbijanskoj vladi i parlamentu.

(1) SL L 80, 19.3.2008., str. 46.
(2) SL C 331, 18.9.2018., str. 71.


Izvješće o Kosovu za 2018.
PDF 145kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Izvješću Komisije o Kosovu za 2018. (2018/2149(INI))
P8_TA(2018)0479A8-0332/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova koji je na snazi od 1. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir program europskih reformi za Kosovo pokrenut 11. studenoga 2016. u Prištini,

–  uzimajući u obzir okvirni sporazum s Kosovom o sudjelovanju u programima Unije koji je na snazi od 1. kolovoza 2017.

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. o politici proširenja EU-a (COM(2018)0450) i priloženi radni dokument službi, Izvješće o Kosovu za 2018. (SWD(2018)0156),

–  uzimajući u obzir prvi sporazum o načelima kojima se uređuje normalizacija odnosa između vlada Srbije i Kosova od 19. travnja 2013. i druge sporazume iz Bruxellesa sklopljene u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa uz posredovanje EU-a, među kojima su i protokol o integriranom upravljanju granicama, pravni okvir o Udruženju/Zajednici općina s većinskim srpskim stanovništvom te sporazumi o Mitrovačkom mostu i o energetskim pitanjima,

–  uzimajući u obzir integraciju srpskih sudaca, tužitelja i administrativnog osoblja s Kosova u kosovski pravosudni sustav u skladu sa Sporazumom o pravosuđu koji je postignut u veljači 2015.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/856 od 8. lipnja 2018. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/124/ZVSP o Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu (EULEX Kosovo)(1), kojom je također produljeno trajanje misije do 14. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) za 2017. te Izvješće o napretku misije EULEX za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o tekućim aktivnostima Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK), od kojih je posljednje objavljeno 1. svibnja 2018., te izvješće o operacijama snaga na Kosovu (KFOR) od 7. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir ocjenu Komisije od 17. travnja 2018. o programu gospodarske reforme Kosova za razdoblje 2018. – 2020. (SWD(2018)0133) i zajedničke zaključke Vijeća o ekonomskom i financijskom dijalogu između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir konačna izvješća misije EU-a za promatranje izbora (EUEOM) od 11. lipnja 2017. o parlamentarnim izborima u Kosovu i od 22. listopada 2017. o izborima za gradonačelnika i općinsku skupštinu na Kosovu,

–  uzimajući u obzir četvrtu sjednicu Parlamentarnog odbora EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje održanu u Strasbourgu 17. i 18. siječnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 4. svibnja 2016. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 s popisom trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica te zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo) (COM(2016)0277) te Četvrto izvješće od 4. svibnja 2016. o napretku Kosova u ispunjavanju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima (COM(2016)0276),

–  uzimajući u obzir ratifikaciju sporazuma o utvrđivanju granica između Kosova i Crne Gore u njihovim nacionalnim parlamentima,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom te Rezoluciju Opće Skupštine UN-a br. 64/298 od 9. rujna 2010. u kojoj je potvrđen sadržaj mišljenja Međunarodnog suda pravde i pozdravljena spremnost EU-a da omogući dijalog između Srbije i Kosova,

–  uzimajući u obzir rezultate istraživanja iz 2017. o marginaliziranim Romima na zapadnom Balkanu, koje su zajednički proveli Europska komisija, Svjetske banke i Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: preobrazba života djevojčica i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020.” (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kosovu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0332/2018),

A.  budući da je, radi pripreme za izazove članstva u EU-u, potrebno ulagati trajne i znatne napore temeljene na konstruktivnom dijalogu između političkih snaga i sa susjednim zemljama;

B.  budući da se svaka država kandidatkinja pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga i da plan pristupanja ovisi o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

C.  budući da je 114 zemalja, uključujući 23 od 28 država članica EU-a, priznalo neovisnost Kosova;

D.  budući da je EU u više navrata pokazao spremnost da pomogne gospodarskom i političkom razvoju Kosova pružanjem jasne europske perspektive, te da je Kosovo pokazalo težnju prema putu k europskoj integraciji;

E.  budući da je Kosovo, zbog ukorijenjene polarizacije političkih stranaka, pokazalo ograničen napredak u pogledu reformi povezanih s EU-om, a one su ključne za daljnje napredovanje u procesu pristupanja EU-u;

F.  budući da zamah neformalnog gospodarstva u toj zemlji sprečava razvoj održivog kosovskog gospodarstva općenito;

G.  budući da su Posebni sud za ratne zločine na Kosovu i Ured posebnog tužitelja u Den Haagu od 5. srpnja 2017. potpuno operativni;

H.  budući da je Vijeće 8. lipnja 2018. odlučilo preusmjeriti i produžiti mandat misije EU-a za uspostavu vladavine prava na Kosovu (EULEX), čime je pravosudni izvršni dio mandata misije priveden kraju; budući da je za novi datum završetka mandata određen za 14. lipnja 2020.;

I.  budući da je Kosovo i dalje jedina zemlja zapadnog Balkana čiji građani trebaju vizu za putovanja u schengensko područje;

1.  pozdravlja važne zakonodavne akte donesene u okviru programa europskih reformi i poziva na njihovu potpunu provedbu; smatra da treba izgraditi međustranački konsenzus kako bi se usvojile ključne reforme povezane s EU-om; sa zanimanjem iščekuje donošenje novog programa europskih reformi u 2019.;

2.  ističe, međutim, da se temeljne reforme provode sporo zbog nepostojanja međustranačkog konsenzusa i kontinuirane političke polarizacije; napominje da je to negativno utjecalo na sposobnost Skupštine i Vlade da provedu dugoročnije i održive reforme; osuđuje opstruktivno ponašanje nekih zastupnika u parlamentu; poziva sve političke stranke da stupe u uključivi politički dijalog; naglašava potrebu poboljšanja učinkovitosti nadzorne uloge Skupštine nad izvršnom vlasti te nad transparentnosti i kvalitetom izrade zakonodavstva, među ostalim i aktivnim i konstruktivnim sudjelovanjem i ograničavanjem uporabe hitnih postupaka za donošenje zakona; potiče uspostavu konsenzusa o reformama povezanima s pristupanjem EU-u;

3.  pozdravlja činjenicu da je u području javne uprave ostvaren određeni napredak, no naglašava potrebu za daljnjom reformom; poziva na depolitizaciju i restrukturiranje javne uprave;

4.  pozdravlja dugo očekivanu ratifikaciju sporazuma iz kolovoza 2015. o utvrđivanju granica s Crnom Gorom u ožujku 2018., što je korak dalje u stvaranju dobrosusjedskih odnosa; naglašava važnost ovog koraka za liberalizaciju viznog režima;

5.  snažno poziva kosovske vlasti da pronađu sveobuhvatna rješenja za prethodno utvrđene nedostatke u izbornom postupku, uključujući manjak transparentnosti i odgovornosti u financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja te navode o široko rasprostranjenom zastrašivanju glasača, osobito u mnogim zajednicama kosovskih Srba, tako što će pravovremeno donijeti zakonodavne i administrativne mjere radi rješavanja preostalih neprovedenih preporuka EU-a, misija Europskog parlamenta za promatranje izbora i Venecijanske komisije dovoljno prije sljedećeg kruga izbora, kako bi bile potpuno u skladu s međunarodnim normama; pozdravlja iskorak napravljen u pogledu rodne jednakosti u okviru izbornih tijela i poziva Kosovo da poveća napore kako bi se povećalo sudjelovanje žena u politici i ojačao cjelokupni pravni okvir;

6.  izražava zabrinutost zbog nedovoljnog financiranja pravosuđa na Kosovu, raširene korupcije, elemenata koji upućuju na talački položaj države, neprimjerenog političkog utjecaja te problema nepoštovanja poštenih suđenja i pravičnog postupka, među ostalim i u slučajevima izručenja; naglašava važnost procesa reforme u vladavini prava, s posebnim naglaskom na neovisnosti, učinkovitosti i potrebi za daljnjim jačanjem zaštite svjedoka;

7.  naglašava da su reprezentativno pravosuđe i ujednačena provedba kosovskog zakonodavstva preduvjeti za rješavanje nedosljednog, sporog i neučinkovitog izvršavanja pravde; pozdravlja integraciju srpskih sudaca, tužitelja i administrativnog osoblja s Kosova u kosovski pravosudni sustav u skladu sa Sporazumom o pravosuđu između Srbije i Kosova od veljače 2015.; smatra da je pravosuđe i dalje izloženo neprimjerenom političkom utjecaju i da su potrebni daljnji napori za izgradnju kapaciteta i osiguranje disciplinske odgovornosti sudaca i tužitelja, znatnim funkcionalnim provjerom sudaca, tužitelja, visokih policijskih službenika i kriminalističkih istražitelja; pozdravlja to što je u studenom 2017. osnovana Državna komisija za priznavanje i potvrdu statusa žrtve seksualnog nasilja tijekom sukoba u Kosovu;

8.  napominje da korupcija i organizirani kriminal, uključujući trgovinu drogom i ljudima i kiberkriminal, i dalje predstavljaju problem u čije se rješavanje zajednički trebaju uložiti napori; pozdravlja početni napredak u poboljšanju rezultata istraga i kaznenog progona u slučajevima korupcije na visokoj razini i organiziranog kriminala; očekuje odlučno i daljnje ulaganje napora u okviru obveza u postupku pristupanja EU-u; pozdravlja kontinuirane napore pučkog pravobranitelja da ojača svoj kapacitet za reviziju predmeta;

9.  poziva na donošenje poboljšanog pravnog okvira kako bi se omogućio sveobuhvatan pristup istragama i kaznenom progonu, koji bi trebalo poduprijeti zamrzavanjem, oduzimanjem i povratom imovine te pravomoćnim presudama u slučajevima korupcije na visokoj razini, organiziranog i financijskog kriminala, pranja novca i financiranja terorizma; poziva na uvođenje zaštitnih mjera kojima se jamči neovisnost u izvršavanju zakonodavstva i kaznenom progonu te preventivnih mjera u borbi protiv korupcije u raznim sektorima; smatra da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurala bolja suradnja i koordinacija između institucija za provedbu zakona te kako bi se postigla veća razina neovisnosti i odgovornosti pravosuđa; poziva Kosovo na poštovanje međunarodnih procedura i pravila o izručenju stranih državljana te na donošenje potrebnih mjera kako bi spriječili slučajevi poput onog deportacije šestero turskih državljana iz Kosova u Tursku krajem ožujka 2018.; u tom smislu pozdravlja odluku Skupštine Kosova da osnuje istražni odbor o tom slučaju;

10.  poziva na istinsku i konstruktivnu pravosudnu i policijsku suradnju kosovskih i srpskih vlasti; smatra da bi se članstvom Kosova u Interpolu i povećanom suradnjom s Europolom mogla dodatno poboljšati učinkovitost mjera za borbu protiv prekograničnog kriminala; u međuvremenu potiče daljnju suradnju u pogledu borbe protiv terorizma;

11.  drži da je ključno pravodobno i sveobuhvatno provesti preporuke kosovskog pučkog pravobranitelja, glavnog revizora, agencije za borbu protiv korupcije i povjerenstva za nadzor javne nabave; naglašava da je potrebno ukloniti nedostatke u sustavu javne nabave te poboljšati međuinstitucijsku suradnju i razmjenu informacija; snažno preporučuje jačanje kapaciteta za praćenje, evaluaciju i reviziju te donošenje i provedbu strategije za borbu protiv prijevara kako bi se zaštitili financijski interesi Kosova i EU-a;

12.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 18. srpnja 2018. potvrdila da su ispunjena referentna mjerila za ostvarenje liberalizacije viznog režima; smatra da je ključno da se Kosovu bez nepotrebne odgode odobri liberalizacija viznog režima; smatra da će se liberalizacijom viznog režima poboljšati stabilnost i povezanost Kosova s EU-om, olakšavanjem putovanja i poslovanja, te pomoći u borbi protiv krijumčarenja ljudi i korupcije; poziva Vijeće da brzo usvoji mandat za pokret u pravcu usvajanja bezviznog režima;

13.  napominje da se bez obzira na napredak u liberalizaciji viznog režima moraju uložiti daljnji napori u borbi protiv organiziranog kriminala, trgovine drogom, krijumčarenja ljudi i korupcije, uz ulaganje jasnih napora u upravljanje nezakonitim migracijskim tokovima te u smanjenje broja neosnovanih zahtjeva za azil;

14.  sa zadovoljstvom prima na znanje naglo smanjenje broja zahtjeva za azil i ponovni prihvat kosovskih građana te zahtjeva za sporazume o ponovnom prihvatu; sa zadovoljstvom prima na znanje novu strategiju reintegracije i poziva na njezino provođenje;

15.  pohvaljuje napore Kosova u pogledu sprečavanja odlaska stranih boraca, koji su gotovo isključivo islamski džihadisti, i u pogledu suočavanja s terorističkim prijetnjama; poziva na aktivnu regionalnu suradnju u suzbijanju potencijalnih terorističkih aktivnosti i prekidanju financijskih tokova za financiranje terorizma; snažno poziva Kosovo na rješavanje problema radikalizacije na internetu i vanjskih ekstremističkih utjecaja; naglašava važnost sprečavanja terorizma te kaznenog progona osumnjičenih boraca, kao i važnost rehabilitacije, edukacije i ponovne društvene integracije njihovih obitelji; naglašava potrebu za sprečavanjem radikalizacije zatvorenika i, osobito, mladih ljudi i potrebu za aktivnim radom na njihovoj deradikalizaciji;

16.  oštro osuđuje ubojstvo kosovskog srpskog političara Olivera Ivanovića; smatra da je njegovim ubojstvom zadan snažan udarac konstruktivnim i umjerenim pripadnicima srpske zajednice na Kosovu; naglašava hitnu potrebu za istinskom suradnjom između kosovskih i srpskih istražitelja te za međunarodnom potporom kako bi se ubojice i naručitelji ubojstva brzo priveli pravdi bez daljnje odgode;

17.  žali zbog toga što ne postoji volja za rješavanje slučajeva ratnih zločina i naglašava važnost jasne političke spremnosti na kazneni progon tih slučajeva; poziva kosovske vlasti da pokažu snažnu i kontinuiranu predanost svojim međunarodnim obvezama kad je riječ o Posebnom sudu za ratne zločine na Kosovu i Uredu posebnog tužitelja u Den Haagu; izražava duboku zabrinutost zbog članova Skupštine Kosova koji su u prosincu 2017. pokušali staviti izvan snage zakon o uspostavi Posebnog suda za ratne zločine i Ureda posebnog tužitelja; duboko žali što su ti pokušaji rezultirali nedonošenjem zajedničkih preporuka, s obzirom na to da je četvrta sjednica Parlamentarnog odbora EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) odgođena na 17. i 18. siječnja 2018.; poziva na konstruktivan pristup Parlamentarnom odboru EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje te na jačanje parlamentarne suradnje;

18.  poziva vlasti da povećaju uzajamnu pravnu suradnju između kosovskog i srpskog ureda tužiteljstva i podrže osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji između 1991. i 2001. (REKOM);

19.  prima na znanje važnu ulogu EULEX-a u jačanju neovisnog pravosuđa, policije i carinskih sustava; nadalje, prepoznaje preventivnu i pomirbenu ulogu EULEX-a u kaznenim progonima i suđenjima u slučajevima ratnih zločina, korupciji i organiziranom kriminalu, te prepoznaje ulaganje kontinuiranih napora EULEX-a u identifikaciji nestalih osoba i otkrivanju grobnica za potpuno rješavanje slučajeva ; preporuča procjenu jakih i slabih strana misije;

20.  ponovno poziva EULEX na povećanu učinkovitost te poštovanje najviših standarda transparentnosti i primjenu pristupa nulte tolerancije u pogledu korupcije, nepravilnosti, kršenja te političkog pritiska i utjecaja;

21.  naglašava da je potrebno bez odgode obavještavati Skupštinu Kosova o aktivnostima EULEX-a i o svim promjenama njegova pravnog statusa;

22.  prima na znanje novi mandat EULEX-a i datum njegova isteka; naglašava da je postizanje konkretnog napretka u zemlji važnije od utvrđenog rasporeda;

23.  poziva da se kao visoki prioritet postavi provedba okvira za ljudska prava, što treba poduprijeti odgovarajućom koordinacijom i financijskim sredstvima, posebno u području rodne ravnopravnosti, zaštite djece i radnika, socijalne isključenosti i diskriminacije osoba s invaliditetom te etničkih i jezičnih manjina i zajednica, a među njima i pripadnika zajednice LGBTI; naglašava potrebu za jačanjem Agencije za ravnopravnost spolova i Nacionalnog koordinatora za zaštitu od obiteljskog nasilja te za snažnijom prevencijom i provedbom pravde u povezanim kaznenim djelima; ponavlja da je potrebno brzo usvojiti nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti;

24.  izražava duboku zabrinutost zbog rodne neravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja; potiče Kosovo da osigura cjelovitu i pravodobnu provedbu zakonodavstva o rodnoj jednakosti i suzbijanju diskriminacije; izražava duboku zabrinutost zbog nedostatka napretka u provedbi strategije i akcijskog plana za sprječavanje obiteljskog nasilja i poziva vlasti na usvajanje strožih i učinkovitijih mjera za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, uključujući jačanje Agencije za ravnopravnost spolova i Nacionalnog koordinatora za zaštitu od obiteljskog nasilja; izražava zabrinutost zbog slabe zastupljenosti žena na položajima na kojima se donose važne odluke; poziva kosovske vlasti da rodno osviještene politike postave kao prioritet, i u pogledu programa europskih reformi, organizacija civilnog društva i ženskih organizacija; poziva Kosovo da uloži dodatne napore u pogledu pravde i potpore za žene koje su bile žrtava seksualnog zlostavljanju tijekom rata; poziva Kosovo da provede odredbe Istanbulske konvencije;

25.  poziva Skupštinu Kosova da uzme u obzir dokument o stajalištu koji su, prilikom izrade zakona o zaštiti djece, potpisali EU, UNICEF, koalicija KOFM-a i organizacije Spasimo djecu;

26.  sa zabrinutošću primjećuje da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u području prava osoba s invaliditetom; poziva Kosovo da osobama s invaliditetom zajamči nediskriminaciju i jednake mogućnosti;

27.  poziva kosovske vlasti da rješavanje pitanja manjina proglase prioritetom, uključujući njihova kulturna i jezična prava te njihove mogućnosti; žali zbog toga što se manjine kao što su Romi, Aškali i Egipćani i dalje suočavaju s problemima pri dobivanju osobnih dokumenata, što utječe na njihovu mogućnosti dobivanja građanstva, pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj pomoći, te poziva kosovske vlasti da riješe te probleme; pozdravlja spremnost vlasti da prepoznaju prava osoba povijesne bugarske etničke skupine u regijama Gora i Župa; pozdravlja usvajanje nove strategije i akcijskog plana za integraciju pripadnika zajednica Roma, Aškalija i Egipćana u kosovsko društvo za razdoblje 2017. – 2021. i poziva Kosovo da zauzme aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji u okviru projekta integracije Roma do 2020. koji provodi Regionalno vijeće za suradnju;

28.  žali zbog kontinuirane diskriminacije LGBTI osoba i zbog povećanja govora mržnje na internetu usmjerenog protiv povorke ponosa u Prištini;

29.  naglašava potrebu donošenja novog nacrta zakona o slobodi udruživanja nevladinih organizacija; poziva na veću pozornost pri izradi nacrta i provedbi zakona u područjima koja imaju utjecaj na prostor djelovanja civilnog društva, kako bi se zajamčilo da se zakonima ne stavlja nerazmjerno opterećenje i ne stvara diskriminacijski učinak na organizacije civilnog društva, te da se ne umanjuje prostor djelovanja civilnog društva; naglašava potrebu za javnim financiranjem organizacija civilnog društva;

30.  ustraje u tome da je nužno osigurati uredničku slobodu, financijsku održivost i neovisnost javne radiotelevizije Kosova te zajamčiti transparentnost vlasništva nad privatnim medijima u skladu s preporukama godišnjeg izvješća Komisije; poziva na provedbu svih relevantnih zakona u tom pogledu; poziva na poboljšanje višejezičnosti radijskog i televizijskog programa i kvalitete informacija koje se pružaju svim kosovskim zajednicama; izražava zbrinutost zbog povećanja broja prijetnji i napada na novinare i poziva kosovske vlasti da što prije istraže te slučajeve i kazneno gone odgovorne; pozdravlja to što je kosovska Vlada odobrila nacrt zakona o zaštiti zviždača;

31.  poziva na jačanje napora radi sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova; smatra da potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom, u okviru pravno obvezujućeg sporazuma i njegovih provedbenih odredbi, neće biti moguća bez sveobuhvatne i obostrane primjene postojećih sporazuma te da je ključan element puta obiju strana prema europskoj integraciji;

32.  prima na znanje trenutnu raspravu i javne izjave o mogućim prilagodbama granice između Srbije i Kosova, uključujući razmjenu teritorija; ističe multietničku prirodu Kosova i Srbije i naglašava da etnički čiste države ne smiju biti cilj u toj regiji; podržava dijalog kojem EU pruža potporu kao okvir za postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova; smatra da svi sporazumi mogu biti prihvaćeni samo ako se obje strane slože, uzimajući u obzir ukupnu stabilnost u regiji i međunarodno pravo;

33.  napominje da pet država članica još nije priznalo Kosovo i poziva ih da to učine; naglašava da bi se tim priznanjem doprinijelo normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije;

34.  smatra da se dijalog između Beograda i Prištine mora voditi na otvoren i transparentan način te da se odgovorne osobe trebaju redovito savjetovati sa Skupštinom Kosova o razvoju tog dijaloga;

35.  žali zbog toga što mnogi dosad potpisani sporazumi nisu provedeni ili su odgođeni, poput onih o energetskim pitanjima te o udruživanju općina s većinskim srpskim stanovništvom; potiče obje strane da potpuno i u dobroj vjeri provedu sve sporazume; ponavlja svoj poziv Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) da ocijeni koliko učinkovito obje strane ispunjavaju svoje obveze radi uklanjanja svih izazova s kojima je suočena njihova provedba; poziva vlade Srbije i Kosova da se suzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo narušiti povjerenje između strana i ugroziti konstruktivan nastavak dijaloga;

36.  izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg broja međuetničkih incidenata; snažno osuđuje sve činove zastrašivanja i nasilja; očekuje od kosovskih vlasti da se odmah ograde od takvih činova i poziva na to da se počinitelji identificiraju i privedu pravdi; poziva nacionalne i lokalne vlasti da ulože dodatne napore u provedbu usvojenih zakona kako bi doprinijele daljnjem razvoju multietničkog društva; žali zbog jačanja nacionalističke i ekstremističke retorike u regiji i traži od Komisije da kulturnim projektima poveća potporu pomirenju;

37.  ponovno poziva na hitno i neometano otvaranje Mitrovačkog mosta, što predstavlja važan korak prema ponovnom ujedinjenju grada; poziva na potpunu provedbu sporazuma o slobodi kretanja; poziva srpske i kosovske vlasti na promicanje međuljudskih kontakata među lokalnim zajednicama da bi se poboljšao dijalog između dviju zemalja, uključujući i na nevladinoj razini; pozdravlja u tom pogledu program uzajamne suradnje koji su pokrenule općine Peć i Šabac te poziva Komisiju da pruži potporu sličnim inicijativama; pozdravlja razvoj infrastrukturnih projekata koji povećavaju kontakt dviju strana, poput autoceste Niš – Merdare – Priština;

38.  pozdravlja napore koje Kosovo ulaže radi održavanja konstruktivnih susjedskih odnosa u cijeloj regiji i proaktivnog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP) te poziva na daljnji napredak u tom području; smatra da bi se članstvom u međunarodnim tijelima Kosovu dodijelila prava i obveze koji dovode do primjene međunarodnih normi i standarda; potiče pozitivan pristup u vezi sa sudjelovanjem Kosova u međunarodnim organizacijama;

39.  ističe da je potrebno hitno donijeti i provesti mjere kojima se osiguravaju transparentni i konkurentni postupci privatizacije te istražiti navodne nepravilnosti; zabrinut je zbog toga što doznake migranata predstavljaju važan pokretač domaće potražnje; izražava zabrinutost zbog diskriminacije žena na tržištu rada, osobito u postupcima zapošljavanja;

40.  izražava zabrinutost zbog otežanih postupaka medicinske registracije i kvalitete lijekova te korupcije u zdravstvenom sektoru općenito; poziva kosovsko Ministarstvo zdravlja da pojača svoje napore u pogledu istrage tih kaznenih djela i da što prije riješi probleme povezane s registracijom i kvalitetom; poziva na sveobuhvatne reforme u sektoru zdravstva, među ostalim i provedbu općeg zdravstvenog osiguranja radi osiguravanja univerzalnog pristupa zdravstvenoj skrbi; naglašava da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za financiranje sustava javnog zdravstva;

41.  poziva Komisiju da razvije regionalnu strategiju za rješavanje problema trajne nezaposlenosti mladih i odljeva mozgova rješavanjem problema neusklađenosti znanja i vještina između obrazovnog sustava i tržišta rada, poboljšanjem kvalitete nastave i osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava za aktivne mjere tržišta rada i programe strukovnog obrazovanja, uz odgovarajuće ustanove za čuvanje djece i predškolsko obrazovanje; žali što nije postignut napredak u poboljšanju kvalitete obrazovanja; poziva relevantne dionike da u izradu i provedbu mjera zapošljavanja uključe pripadnike manjinskih skupina;

42.  poziva Kosovo da u potpunosti iskoristi potencijal programa EU-a; pozdravlja potpisivanje sporazuma o sudjelovanju Kosova u programima Erasmus+ i Kreativna Europa; Poziva kosovske vlasti i Komisiju da i dalje podupiru MSP-ove u cilju razvoja održivog gospodarstva u zemlji; podržava prijedlog smanjenja naknade za roaming na zapadnom Balkanu;

43.  skreće pozornost na vrlo lošu kvalitetu zraka u Prištini i drugim izrazito onečišćenim gradovima; poziva na uspostavu učinkovitih sustava za praćenje kvalitete zraka i vode, poboljšanje infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda te za pružanje pouzdanih i lako dostupnih podataka o onečišćenju u stvarnom vremenu; izražava zabrinutost zbog lošeg gospodarenja otpadom, neodrživih metoda odlaganja i raširenog nezakonitog odlaganja; poziva vlasti da donesu ciljeve kad je riječ o odvajanju i recikliranju otpada, poboljšaju lokalne objekte za skupljanje, odlaganje i recikliranje, pozivajući onečišćivače na odgovornost; poziva UN da bez odgađanja pruži potrebnu pomoć žrtvama trovanja olovom u nekim izbjegličkim kampovima na Kosovu, među ostalim i sredstvima iz budućeg uzajamnog fonda;

44.  napominje da većina preporuka o energetskoj politici iz prošlogodišnjeg izvješća nije provedena; naglašava da je potrebno prestati upotrebljavati mrki ugljen za proizvodnju neodržive energije te ističe hitnost stavljanja elektrane Kosovo A izvan pogona i osiguravanja dodatnih kapaciteta za održivu proizvodnju i uvoz; prima na znanje djelomičan napredak u pogledu trećeg energetskog paketa i naglašava potrebu da se osigura neovisnost kosovskog tijela za regulaciju energije; poziva na jačanje napora u području energetske učinkovitosti i uštede energije, posebno u građevinskom sektoru; napominje da je energetska učinkovitost otežana zbog nedostatka provedbe sporazuma o energiji između Kosova i Srbije, iako je nacrt zakona o energetskoj učinkovitosti usvojen na prvom čitanju; poziva vlasti da uspostave fond za energetsku učinkovitost;

45.  naglašava da predviđene hidroelektrane trebaju ispunjavati standarde EU-a za zaštitu okoliša; u tom pogledu pozdravlja odluku ministra okoliša da razmotri i obustavi dozvole izdane za projekte izgradnje hidroelektrana;

46.  žali što nije postignut napredak u iskorištavanju potencijala obnovljivih izvora energije; poziva vlasti da donesu akcijski plan za energetsku strategiju za razdoblje 2017. – 2026. kako bi se ostvario obvezni cilj u pogledu energije iz obnovljivih izvora od 25 % do 2020.; poziva Komisiju na povećanje pomoći u tom pogledu;

47.  poziva kosovske vlasti na donošenje vjerodostojnih i održivih politika javnog prijevoza i mobilnosti kako bi se uklonili dugotrajni nedostaci u infrastrukturi;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te vladi i Skupštini Kosova.

(1) SL L 146, 11.6.2018., str. 5.


Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2018.
PDF 171kWORD 63k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o izvješću Komisije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2018. (2018/2145(INI))
P8_TA(2018)0480A8-0341/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o tome da se bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u;

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske republike Makedonije, s druge strane,

–  uzimajući u obzir Konačni sporazum za rješavanje nesuglasica kako je opisano u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 817 (1993) i 845 (1993), raskid Privremenog sporazuma iz 1995. te uspostavu strateškog partnerstva između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije od 17. lipnja 2018., također poznatog kao Prespanski sporazum,

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum sklopljen u Ohridu i potpisan u Skopju 13. kolovoza 2001. (Ohridski okvirni sporazum),

–  uzimajući u obzir hitne reformske prioritete iz lipnja 2015. koje je Komisija sastavila za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju,

–  uzimajući u obzir politički sporazum (takozvani „Sporazum iz Pržina”) četiriju najvećih političkih stranaka od 2. lipnja i 15. srpnja 2015. u Skopju te dogovor četiriju strana o njegovoj provedbi od 20. srpnja i 31. kolovoza 2016.,

–  uzimajući u obzir preporuke skupine viših stručnjaka o sustavnim problemima u pogledu vladavine prava od 14. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir konačna izvješća OESS-a/ODIHR-a u vezi s prijevremenim parlamentarnim izborima od 11. prosinca 2016., koje je također promatrao Europski parlament, i u vezi s lokalnim izborima od 15. listopada i 29. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. i priloženi program prioriteta iz Sofije,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2018. u kojima se podržavaju zaključci o proširenju i stabilizaciji te o procesu pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 26. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir odluku čelnika država i vlada država članica sa sastanka NATO-a održanog 11. i 12. srpnja 2018., gdje je država pozvana da pokrene razgovor o pristupanju savezu,

–  uzimajući u obzir četrnaesti sastanak Vijeća o stabilizaciji i pridruživanju između bivše jugoslavenske republike Makedonije i EU-a od 13. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2018.” (COM(2018)0450) i priloženi Radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2018.” (SWD(2018)0154), kojim se preporučuje otvaranje pristupnih pregovora na temelju ostvarenog napretka te s obzirom na kontinuiranu predanost reformama,

–  uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije o ocjeni Programa gospodarske reforme bivše jugoslavenske republike Makedonije za razdoblje (SWD(2018)0134) i zajedničke zaključke Vijeća o ekonomskom i financijskom dijalogu između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir preporuke usvojene na četrnaestom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora bivše jugoslavenske republike Makedonije i EU-a koji je održan u Strasbourgu 7. i 8. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir proces, takozvani „dijalog Jean Monnet”, s parlamentarnim vodstvom i političkim strankama u Narodnoj skupštini (Narodno Sobranie), pokrenut 17. i 18. svibnja 2018. u Ohridu,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0341/2018),

A.  budući da provedbom snažnih i uključivih demokratskih reformi te aktivnim poboljšavanjem susjedskih odnosa nova vlada pokazuje kontinuitet u predanosti te države europskoj i euroatlantskoj integraciji; budući da bi napore uložene u reforme trebalo kombinirati s dugotrajnom potporom EU-a provedbi hitnih reformskih prioriteta i mjerljivih ciljeva; budući da su izgledi za članstvo u Europskoj uniji veliki poticaj reformama u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, osobito u pogledu vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije; budući da se bivša jugoslavenska republika Makedonija smatra zemljom kandidatkinjom koja je ostvarila najveći napredak u pogledu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije;

B.  budući da Prespanski sporazum od 17. lipnja 2018. o rješavanju sporova i uspostavi strateškog partnerstva između bivše jugoslavenske republike Makedonije i Grčke šalje prijeko potreban pozitivan signal za stabilnost i pomirenje na cijelom Zapadnom Balkanu, poboljšava dobrosusjedske odnose i regionalnu suradnju te otvara put europskoj integraciji države;

C.  budući da su Grčka i bivša jugoslavenska republika Makedonija dogovorile 11 mjera za izgradnju većeg povjerenja, prvenstveno u područjima pitanja politike i EU-a, obrazovanja i kulture, trgovine i ekonomske suradnje, povezanosti, prava i unutarnjih poslova, kao i zdravstvene suradnje; budući da ove mjere za izgradnju većeg povjerenja već ostvaruju vidljive rezultate;

D.  budući da sve političke stranke i državne institucije imaju dužnost doprinijeti uključivijoj i otvorenijoj političkoj atmosferi te time omogućiti daljnji napredak u postupku pristupanja EU-u;

E.  budući da država mora dodatno ojačati, među ostalim, parlamentarni, zakonodavni i nadzorni kapacitet, sudstvo, poštovanje vladavine prava, slobodu medija i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije; budući da je potrebno stalno ulagati napore u reforme u području javne uprave, gospodarstva i zapošljavanja, te također temeljito preispitati provedbu Ohridskog sporazuma;

F.  budući da će pristup bivše jugoslavenske republike Makedonije NATO-u doprinijeti miru i stabilnosti u cijeloj regiji;

G.  budući da je 28. lipnja 2018. Europsko vijeće poduprlo zaključke Vijeća od 26. lipnja 2018. kojima je zacrtan put k otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.;

H.  budući da je 18. srpnja 2018. Europska komisija pokrenula sporazum o statusu s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom kako bi se timovima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) omogućilo obavljanje zajedničkih operacija s Makedonijom i unutar nje s ciljem upravljanja migracijama i granicama kao temeljnom sastavnicom strategije Komisije za zapadni Balkan;

I.  budući da onečišćenje zraka predstavlja velik problem u makedonskim gradovima i prema najnovijim studijama Finskog meteorološkog instituta i Makedonskog instituta za javno zdravstvo, Skopje i Tetovo imaju najveću koncentraciju finih čestica u zraku (PM 2,5) od svih europskih gradova;

J.  budući da je balkanska regija strateški značajna;

K.  budući da se svaka država kandidatkinja pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga, i budući da plan pristupanja i tempo pregovora ovise o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

L.  budući da su Nikolu Gruevskog makedonski sudovi nakon temeljitog i transparentnog pravnog postupka proglasili krivim za zlouporabu ovlasti te ga osudili na dvije godine zatvora; budući da je više sudova potvrdilo tu presudu i da je odluka stupila na snagu nakon što su sve žalbe bile iscrpljene; budući da je optužen za još četiri dodatna kaznena slučaja o kojima se još uvijek vodi postupak te da je uključen u još pet aktualnih kaznenih istraga;

Sveobuhvatno provođenje reformi i dobrosusjedski odnosi

1.  pozdravlja snažnu političku odlučnost vlade da u potpunosti provede Sporazum iz Pržina i hitne reformske prioritete što će rezultirati pojačanim naporima u pogledu reformi povezanih s EU-om, i to na temelju suradnje među strankama i etničkim skupinama i savjetovanja s civilnim društvom, te ističe važnost ovih nastojanja za europsku budućnost države; potiče novu vladu da održi pozitivan zamah i osigura napredak, ubrzanje i potpunu provedbu reformi u vezi s EU-om na transparentan i uključiv način; potiče na podršku članstvu bivše jugoslavenske republike Makedonije u euroatlantskim organizacijama u svrhu povećanja sigurnosti u regiji;

2.  posebno pohvaljuje pozitivnu diplomaciju i aktivne napore uložene u izgradnju povjerenja koji vode do kompromisa, rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i promicanja dobrosusjedskih odnosa; naglašava da bilateralna pitanja ne bi smjela ometati postupak pridruživanja EU-u; toplo pozdravlja činjenicu da je 14. veljače 2018. na snagu stupio Sporazum o prijateljstvu s Bugarskom, koji bi trebao osigurati dugotrajne i miroljubive dobrosusjedske odnose između dviju država;

3.  pozdravlja Prespanski sporazum od 17. lipnja 2018. između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije i pohvaljuje obje strane zbog ulaganja znatnih napora s ciljem postizanja obostrano zadovoljavajućeg rješenja predmetnog problema; pozdravlja to što je parlament bivše jugoslavenske republike Makedonije ratificirao taj sporazum 20. lipnja i 5. srpnja 2018. smatra da je u interesu građana države da svi politički akteri i civilno društvo djeluju na konstruktivan način i djeluju u skladu sa svojim povijesnim odgovornostima; potiče stranke da interesima svoje države daju prioritet u odnosu na stranačko-političke interese, da na odgovarajući način obavijeste svoje građane o sadržaju i učincima sporazuma te da s dužnom pažnjom dovrše sve interne postupke za ratifikaciju i provedbu tog strateški važnog sporazuma, čime će se okončati dugotrajna geopolitička neizvjesnost i uspostaviti dobar primjer za mir i stabilnost u regiji; ističe važnost referenduma od 30. rujna 2018. u vezi s pristupanjem bivše jugoslavenske republike Makedonije EU-u i NATO-u;

4.  uzima u obzir rezultate referenduma od 30. rujna 2018.; naglašava potrebu za daljnjom potporom euroatlantske budućnosti države i provedbom Prespanskog sporazuma od 17. lipnja 2018. ohrabruje vladu u Skopju da poduzme sve potrebne i moguće korake da bi ispoštovala odredbe Prespanskog sporazuma, što otvara vrata pristupnim pregovorima EU-u i NATO-u;

5.  pozdravlja činjenicu da je 19. listopada 2018. u makedonskom parlamentu (Sobranie) izglasano pokretanje postupka izmjene Ustava kako bi se provele odredbe utvrđene u Prespanskom sporazumu; poziva sve političke stranke da u sljedećim koracima postupka izmjene nastave surađivati u duhu zajedničke odgovornosti; ponovno ističe svoju snažnu potporu europskoj i euroatlantskoj budućnosti te zemlje te potiče vladu i parlament da nastave raditi na reformama kojima će se utrti put pristupanju EU-u; potiče posebnog javnog tužitelja i sudove da provedu neovisne istrage u vezi sa svim neriješenim slučajevima političkih nepravilnosti i kaznenih djela te da odgovorne privedu pravdi;

6.  pozdravlja diplomatska nastojanja države da održi bilateralnu i regionalnu suradnju s Albanijom i izgradi nove kvalitetne odnose na području trgovine, izvršavanja zakonodavstva, borbe protiv prijevara i sprečavanja terorizma;

7.  podsjeća da je država već postigla visoku razinu usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a; ipak, žali zbog činjenice što dio tog zakonodavstva još nije proveden; prima na znanje napredak u usklađivanju s deklaracijama EU-a i odlukama Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i ističe važnost postupnog postizanja potpune usklađenosti koja je preduvjet za euroatlantsku budućnost zemlje;

8.  prima na znanje napredak ostvaren u javnom sektoru prihvaćanjem strategije za reformu javne uprave i programa reforme upravljanja javnim financijama; poziva vladu da osigura potpunu provedbu tih reformi; potiče državu da dodatno ojača profesionalnost poboljšanjem transparentnosti i pravedne zastupljenosti i jamčenjem potpunog pridržavanja zapošljavanja u javnom sektoru na osnovi zasluga;

9.  najoštrije osuđuje napad na državni parlament 27. travnja 2017., koji predstavlja napad na demokraciju i tijekom kojeg je nekoliko parlamentarnih zastupnika i novinara zadobilo teške ozljede te poziva da se počinitelji identificiraju i privedu pravdi; pozdravlja trenutnu istragu i suđenje za isto; naglašava da bi uspostava odgovornosti za ove oblike nasilja trebala biti nastavljena u skladu sa zakonom te na transparentan, nezavisan i prikladan način; nadalje, osuđuje bilo kakav oblik ometanja i zlouporabe postupaka parlamenta ili predsjedničkih ovlasti koje krše Ustav;

10.  u potpunosti podržava preporuku Komisije i potonju odluku Vijeća, kojima se lipanj 2019. postavlja kao datum otvaranja pregovora o pristupanju, čime se odaje priznanje naporima uloženim u provedbu reformi; smatra da će brzo otvaranje postupka analitičkog pregleda i pregovori za pristupanje EU-u poduprijeti i produbiti zamah reforme; smatra da bi otvaranje pregovora pružilo daljnji poticaj za demokratizaciju i poboljšalo nadzor i odgovornost;

11.  pozdravlja službenu pozivnicu kojom je NATO 11. srpnja 2018. pozvao tu državu na početak pregovora o pridruživanju organizaciji;

12.  smatra da bi članstvo bivše jugoslavenske republike Makedonije u NATO-u moglo pridonijeti postizanju veće sigurnosti i političke stabilnosti u jugoistočnoj Europi; poziva sve države članice EU-a koje su članice NATO-a da aktivno podupru pristupanje Makedonije NATO-u;

13.  podržava nadolazeći prelazak države u drugu fazu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njezino uključenje u Jadransko-jonsku inicijativu te poziva Vijeće da uključi državu u Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju;

Demokratizacija

14.  pozdravlja početne korake poduzete u cilju ponovnog uvođenja kontrola i ravnoteže te u cilju sve većeg uključivanja kroz mjere kojima se poboljšava okruženje u kojem posluju nezavisne nadzorne institucije, mediji i organizacije civilnog društva; pozdravlja konstruktivni dijalog između vlade i organizacija civilnog društva i ulogu koju su one imale u osiguravanju sustava provjere i ravnoteže; ističe da bi temeljne izmjene trebalo uvoditi u uključivoj i otvorenoj političkoj atmosferi;

15.  cijeni napore vlade usmjerene na sprječavanje nazadovanja i ukidanje preostalih elemenata koji upućuju na talački položaj države i potiče povećanje tih napora; podsjeća na to da je bivša jugoslavenska republika Makedonija bila vodeća država u postupku pristupanja EU-u na početku 21. stoljeća;

16.  pozdravlja poboljšanja izbornog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za pravovremenom revizijom izbornog zakona na način da se uzmu u obzir preporuke OESS-a/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a o financiranju kampanja i o političkim strankama; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se spriječili i istražili bilo kakvi oblici zastrašivanja glasača; potiče političke stranke da demokratiziraju svoje interne postupke donošenja odluka;

17.  poziva vlasti da dovrše prekinuti popis stanovništva koji bi mogao pružiti precizne statističke podatke o stanovništvu koji bi služili kao osnovica za razvojne programe vlade i odgovarajuće planiranje proračuna, uz organiziranje izbora i izračunavanja rezultata izbora;

18.  pozdravlja nastavak sastanaka Zajedničkog parlamentarnog odbora bivše jugoslavenske republike Makedonije i EU-a i potiče daljnji konstruktivan rad unutar tog interparlamentarnog pravnog okvira;

19.  pozdravlja pokretanje procesa, takozvanog „dijaloga Jean Monnet”, u Ohridu 17. i 18. svibnja 2018., nakon čega su sve stranke jednoglasnom odlukom donijele etički kodeks; potiče radnu skupinu za reforme i rad Sobranie da pregledaju Poslovnik Europskog parlamenta te iznesu prijedloge izmjena i vremenski okvir za njihovo donošenje u prioritetnim područjima navedenima u zaključcima iz Ohrida; potiče sve dionike uključene u politički postupak da nastave osnaživati kulturu kompromisa i konstruktivni politički dijalog, posebice među zastupnicima u parlamentu, te da se suzdrže od bilo kakvog ometanja koje bi moglo štetiti djelotvornom funkcioniranju parlamenta;

20.  preporučuje da makedonski parlament maksimalno iskoristi svoje nadzorne i zakonodavne funkcije, pritom oštro ograničavajući korištenje hitnih postupaka koji potkopavaju parlamentarni i javni nadzor; poziva na uspostavu djelotvornog nadzora obavještajnih agencija, praćenja ljudskih prava i temeljnih sloboda u zemlji;

21.  pozdravlja znatne korake koje je vlada napravila kako bi postupno ponovno uspostavila kulturu kompromisa obraćanjem svim dionicima, uključujući i oporbu, s ciljem osnaživanja demokracije i vladavine prava uz iskrenu želju za reformama koje bi se provele na uključiv i transparentan način;

22.  poziva na početak učinkovite provedbe strategije za reformu javne uprave te na uspostavu jasnih granica odgovornosti; ističe važnost zapošljavanja na temelju zasluga i otvorenog natjecanja za sva radna mjesta i poziva na povećanje kapaciteta za upravljanje ljudskim resursima; poziva na poboljšanje mjera za povećanje sposobnosti sektorskog i financijskog planiranja u javnoj upravi;

23.  pozdravlja jačanje vladinih procesa decentralizacije uz usvajanje akcijskog plana za decentralizaciju i razvoj za razdoblje od 2018. do 2020. kao važan korak prema rješavanju problema slabog financiranja i razine usluga u općinama;

24.  pozdravlja sadašnje napore za promoviranje dobrog upravljanja, odgovornosti i slobode medija, za povećanje transparentnosti i poboljšanje pristupa javnim informacijama, uključujući objavu izdataka državnih institucija; poziva na daljnje korake kojima će se jamčiti pravo građana na pristup javnim informacijama; poziva na daljnje ulaganje napora kako bi se povećala uključivost procesa donošenja odluka te kako bi se poboljšala koordinacija među institucijama;

25.  poziva na daljnji napredak u digitalizaciji javnih informacija kako bi bile pristupačnije, te potiče vlasti na pronalazak inovativnih e-rješenja kojima bi se povećala transparentnost, pojednostavio pristup javnim informacijama te smanjila s tim povezana birokracija;

Vladavina prava

26.  podsjeća na to da su pravilno funkcioniranje pravnog sustava i učinkovita borba protiv korupcije od najveće važnosti u postupku pristupanja EU-u;

27.  pozdravlja strategiju za reformu pravosuđa s ciljem obnove neovisnosti sudstva, povećanja odgovornosti i profesionalnosti, zaustavljanja političkog upletanja i selektivne pravde te poziva vladu države i druge aktere da pojačaju napore za odgovarajuću provedbu strategije za reformu pravosuđa uvođenjem ispravnih mehanizama nadzora i procjene; ističe potrebu za dovršetkom zakonodavnih izmjena u skladu s preporukama Venecijanske komisije; poziva na kontinuiranu prilagodbu i provedbu mjera predviđenih strategijom za reformu pravosuđa; ističe da se treba uložiti dodatan trud u obranu pravosuđa od političkog uplitanja;

28.  pozdravlja uspostavu Vijeća za pravosudnu etiku u siječnju 2018. i organizaciju treninga Sudačke i tužiteljske akademije o etičkom ponašanju za suce da bi se spriječili sukobi interesa i uspostavile antikorupcijske mjere;

29.  i dalje je zabrinut zbog raširene korupcije i pozdravlja početna postignuća u njezinu sprječavanju te pokretanju sudskih postupaka zbog nje; zabrinut je zbog ograničenog broja pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini, no prima na znanje prve sudske presude u slučajevima korupcije i zloupotrebe moći te događaje od 27. travnja 2017.; poziva na nastavak napora za uspostavljanje evidencije istraga, kaznenih postupaka i pravomoćnih osuda u slučajevima korupcije na visokoj razini i u slučajevima organiziranog kriminala; pohvaljuje rad Ureda posebnog tužitelja koji se odvija u teškim okolnostima te je i dalje zabrinut zbog napadanja i opstruiranja njegova rada te zbog nedostatka suradnje drugih ustanova;

30.  poziva vlasti da pojačaju borbu protiv pranja novca i sukoba interesa uspostavom i jačanjem kapaciteta skupina za borbu protiv korupcije, kriminala i za financijske istrage, te zamrzavanjem, oduzimanjem, povratom i upravljanjem imovinom; poziva vlasti da uspostave evidenciju istraga i kaznenih postupaka i da povećaju broj osuda u slučajevima pranja novca i financijskog kriminala na visokoj razini; pozdravlja donošenje zakona o zaštiti zviždača koji osigurava bolju zaštitu zviždača i osnažuje antikorupcijsku politiku vlade; poziva na hitnu reformu zakona o borbi protiv korupcije, financijskoj kontroli i javnoj nabavi; potiče reforme općeg pravnog okvira kako bi Državna komisija za sprečavanje korupcije dobila jasne ovlasti i mogla potpuno nezavisno raditi te kako bi Ured javnog tužitelja protiv organiziranog zločina i korupcije mogao redovno obavljati istrage;

31.  ističe da su korupcija i organizirani kriminal široko rasprostranjeni u regiji te da predstavljaju i prepreku demokratskom, socijalnom i gospodarskom razvoju zemlje; smatra da je regionalna strategija i pojačana suradnja između svih zemalja u regiji ključna za učinkovitije rješavanje tih pitanja;

32.  poziva na političku i pravnu odgovornost za kaznena djela, uključujući kaznena djela u vezi sa skandalom prisluškivanja telefonskih razgovora; potiče Parlament da dovrši reformu obavještajnih službi te time osigura prikladan vanjski nadzor sigurnosnih i obavještajnih agencija;

33.  poziva vlasti da poduzmu odlučne mjere za razbijanje kriminalnih mreža koje se bave trgovinom ljudima, oružjem i drogom te da povećaju institucionalni kapacitet i međuinstitucionalnu suradnju između agencija za izvršavanje zakonodavstva, te poboljšaju evidenciju istraga, kaznenih postupaka te pravomoćnih presuda;

34.  prima na znanje napore i konstruktivnu ulogu koju zemlja igra u rješavanju europske migracijske i izbjegličke krize; poziva na daljnje ulaganje napora i daljnja poboljšanja u sustavu azila i upravljanju migracijama; potiče državu da poveća i produbi uzajamno korisnu regionalnu suradnju i partnerstvo s Frontexom novim sporazumom o statusu u cilju razbijanja mreža trgovine ljudima;

35.  ističe da je potrebno zajamčiti da se s izbjeglicama, osobito sa ženama i djecom koja se prijavljuju za azil u državi ili prolaze njezinim državnim područjem, postupa u skladu s međunarodnim zakonima i zakonima EU-a;

36.  smatra da je nužno da vlasti nastave ulagati i pojačaju ulaganje napora u suzbijanje islamskog radikalizma i stranih terorista; poziva na provedbu tih napora povećanom suradnjom između sigurnosnih agencija i organizacija civilnog društva, religijskih vođa, lokalnih zajednica i ostalih državnih institucija na području obrazovanja, zdravstva i sektora socijalnih usluga; poziva na to da sigurnosne službe kontinuirano prate strane borce koji se vraćaju, na njihovu odgovarajuću ponovnu integraciju u društvo te na stalnu razmjenu informacija s tijelima EU-a i susjednih zemalja;

37.  poziva na daljnja poboljšanja pravosudnog sustava za djecu; poziva nadležna tijela da izdvoje dovoljna sredstva iz proračuna za provedbu zakona o pravdi za djecu i da poboljšaju sustave podrške za djevojčice i dječake koji su žrtve nasilja i zlostavljanja te djecu u sukobu sa zakonom;

38.  poziva mađarske vlasti da dostave sve relevantne informacije i potrebna objašnjenja u vezi s predmetom bivšeg makedonskog premijera Gruevskog, koji je uz tajnu diplomatsku pomoć Mađarske pobjegao iz zemlje kako bi izbjegao zatvorsku kaznu; smatra da to predstavlja upletanje u unutarnje poslove bivše jugoslavenske republike Makedonije te, posebno, čin nepoštovanja pravosuđa i vladavine prava u toj zemlji; prima na znanje zahtjev za izručenje koji su izdala nadležna tijela u Skoplju i očekuje da će Mađarska djelovati strogo u skladu s relevantnim nacionalnim i međunarodnim zakonima te da će potvrdno odgovoriti na taj zahtjev;

Temeljna prava i civilno društvo

39.  pozdravlja mjere za izgradnju većeg povjerenja između zajednica i poziva na uključivu i transparentnu reformu otvorenih aspekata provedbe Ohridskog okvirnog sporazuma; smatra da je ključno osigurati potpunu afirmaciju etničkih manjina u javnom životu; poziva na daljnje mjere za poticanje uključenja manjina u obrazovanje s ciljem poticanja socijalne kohezije i integracije zajednica;

40.  smatra da se makedonski pravni postupci moraju nastaviti u skladu s postupcima u toj zemlji te da Nikola Gruevski mora odgovarati pred makedonskim pravosudnim sustavom; poziva Mađarsku da poštuje neovisnost makedonskog pravosudnog sustava i vladavinu prava u zemlji, ponovno razmotri politički azil koji je dodijelila Nikoli Gruevskom te da ga izruči Skoplju; od svih uključenih strana očekuje da postupaju strogo u skladu s relevantnim nacionalnim i međunarodnim zakonima; ističe da se ti sudski postupci ne bi smjeli politizirati;

41.  pozdravlja reforme i nastojanja u pogledu postupnog usklađivanja pravnog okvira sa standardima EU-a, odluku države o zauzimanju pozicije promatrača u Agenciji Europske unije za temeljna prava i ratifikaciju većine međunarodnih instrumenata za ljudska prava; potiče punu implementaciju standarda za ljudska prava i dokumente politika poput Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), uz osobitu pozornost posvećenu pravu na pošteno suđenje, slobodu okupljanja i udruživanja, pravu na život, slobodu izražavanja i poštivanje privatnog i obiteljskog života;

42.  napominje da donošenje zakona o uporabi jezika predstavlja važno postignuće i žali zbog taktika remećenja kojima je cilj narušiti donošenje zakona u skladu sa standardnim procedurama;

43.  pozdravlja odluku države da ratificira Istanbulsku konvenciju od 23. ožujka 2018. i poziva je da dovrši pravne reforme za borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama, djevojčicama i djecom i da nastavi iskorjenjivati nasilje u obitelji i rodno uvjetovano nasilje koje je još uvijek široko rasprostranjeno;

44.  naglašava potrebu da se osigura autonomija i adekvatni ljudski i financijski resursi za nezavisna nadzorna tijela; pohvaljuje ulogu Ureda ombudsmana u ostvarivanju ljudskih prava i naglašava da je potrebno uspostaviti sustav praćenja mjera poduzetih u vezi s odlukama ombudsmana;

45.  i dalje izražava zabrinutost zbog teške situacije osoba s posebnim potrebama i postojane diskriminacije protiv njih; poziva na učinkovitu provedbu postojećih instrumenata i strategija;

46.  pozdravlja početne korake koji se poduzimaju u cilju jačanja prevencije diskriminacije i potiče vlasti da uključe seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao diskriminacijske osnove u Zakon o prevenciji i zaštiti od diskriminacije; poziva vlasti da izdvoje prikladna sredstva za provedbu Nacionalne strategije za jednakost i nediskriminaciju za razdoblje od 2016. do 2020.; potiče vlasti da počnu učinkovito rješavati zločin iz mržnje i govor mržnje usmjerene protiv manjina, uključujući osjetljive skupine poput romske manjine i zajednice LGBTI te da kazni homofobno i transfobno nasilje i pozive na nasilje; i dalje izražava zabrinutost zbog još uvijek prisutnih društvenih predrasuda i govora mržnje protiv LGBTI osoba u medijima, na internetu i na društvenim mrežama; poziva vlasti da osiguraju učinkovitu zaštitu i uspostave odvraćajuće i proporcionalne sankcije za govor mržnje, homofobna/transfobna djela i nasilje; ističe potrebu za omogućavanjem pristupa zdravstvenoj skrbi za transrodne osobe; žali zbog kontinuiranih nedostataka u radu Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije; pozdravlja uspostavu međustranačke parlamentarne skupine za prava zajednice LGBTI i međustranačke parlamentarne skupine za prava romske manjine;

47.  poziva na to da se strategije i zakoni u području prava pripadnika manjinskih skupina i njihove zaštite u potpunosti provode i da ih se podržava javnim sredstvima; ustraje u tome da se poduzmu mjere za dodatno poboljšanje stopa obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi, smještaja, pristupa dobrima i uslugama te životnih uvjeta za Rome, uz osudu segregacije u školama i drugih oblika diskriminacije;

48.  pozdravlja znatan napredak u operativnom okruženju organizacija civilnog društva te u savjetovanju s njima, uključujući osnivanje Vijeća za suradnju s civilnim društvom; naglašava potrebu za jačanjem pravnog, financijskog, administrativnog i političkog okvira, među ostalim i zakonima o zakladama i donacijama; naglašava važnost strukturiranog sudjelovanja organizacija civilnog društva redovitijim, sveobuhvatnijim, nediskriminatornim i predvidljivijim savjetodavnim postupkom;

49.  ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima na području bivše Jugoslavije (REKOM); potiče vladu da u tom smislu preuzme inicijativu; naglašava važnost tog procesa i aktivne uključenosti svih regionalnih političkih vođa kako bi REKOM započeo s radom bez daljnje odgode; skreće pozornost na Koaliciju za REKOM-ov prijedlog akcijskog plana za REKOM, s jasnim datumima i referentnim vrijednostima;

50.  pozdravlja pojačane napore vlade da ubrza postupak deinstitucionalizacije i reformi socijalnog sektora; pohvaljuje nastojanja u pogledu prestanka smještanja djece u velike javne institucije i preusmjeravanja na uspostavu obitelji i osiguravanje usluga skrbi unutar zajednice; poziva vlasti da hitno poduzmu mjere da bi se smanjila rastuća stopa perinatalne smrtnosti i uspostavio sustav za analizu uzroka ovog alarmantnog trenda;

51.  pozdravlja partnerstvo između vlade i Nacionalnog vijeća mladih provedbom programa Jamstva za mlade kao dobar mehanizam suradnje između mladih i donositelja odluka u formulaciji i provedbi politika za mlade; poziva vladu da poveća razinu financijske potpore organizacijama za mlade i mladima kako bi riješila problem odljeva mozgova;

Mediji

52.  ističe ključnu ulogu nezavisnih medija za demokratsku i poticajnu okolinu; primjećuje skromna poboljšanja u okruženju u kojem djeluju mediji i u uvjetima neovisnog izvješćivanja; poziva na inicijative usmjerene na stvaranje okruženja pogodnog za profesionalno djelovanje svih dionika medija, bez ikakvih unutarnjih ili vanjskih utjecaja, kao i za istraživačko novinarstvo; pozdravlja ukidanje medijskog oglašavanja koje sponzorira država na temelju političkih preferencija kao važne mjere kojom se potiču ravnopravni uvjeti u tom sektoru te poziva na daljnje zaštitne mjere protiv politizacije medija; ističe potrebu za jačanjem neovisnosti i kapaciteta medijskog regulatornog tijela i javne radiotelevizije; poziva na provedbu mjera koje će povećati zaštitu radnih i socijalnih prava novinara i osigurati da nasilje, zlostavljanje i prijetnje čija su meta novinari neće proći nekažnjeno, što bi također doprinijelo smanjenju autocenzure koja prevladava u medijima;

53.  pozdravlja poboljšanja u osiguravanju pristupa informacijama; naglašava potrebu za ažuriranjem pravila o medijskim uslugama i o pristupu javnim informacijama; naglašava potrebu da se pokaže nulta tolerancija u pogledu prijetnji, zastrašivanja novinara i napada na novinare učinkovitim praćenjem, prikladnom registracijom i temeljitom istragom takvih incidenata; osuđuje svaki oblik govora mržnje i provokativni jezik; poziva na učinkovite mjere suzbijanja ovakvog djelovanja i suzbijanja kršenja novinarskog etičkog kodeksa na internetu; nadalje, ističe potrebu hitne reforme medijskog sektora kojom bi se ojačala Agencija za audio i audiovizualne medijske usluge i zajamčilo objektivno i profesionalno izvještavanje;

Gospodarstvo

54.  ističe da je potrebno poboljšati poslovno okružje fiskalnom prilagodbom i regulatornom transparentnošću i pouzdanošću, te rješavanjem preostalih manjkavosti u području vladavine prava, zamršenih regulatornih postupaka i proizvoljnih inspekcija;

55.  potiče vlasti da riješe problem velikog neformalnog gospodarstva i stalne probleme utaje poreza te loše izvršenje ugovora koji i dalje odvraćaju izravna strana ulaganja; ističe potrebu za provođenjem mjera o javnoj nabavi i unutarnjoj financijskoj kontroli; konstatira potrebu za poboljšanjem transparentnosti podataka o potrošnji javnih sredstava, javnoj nabavi, o državnoj potpori i o upotrebi sredstava EU-a: poziva na uvođenje mjera kojima se poboljšava planiranje, programiranje i upravljanje kapacitetima nacionalnih struktura Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA);

56.  poziva vladu da učini digitalizaciju jednim od svojih temeljnih međusektorskih prioriteta; poziva da se bez odgode izradi dugoročna digitalna strategija, uključujući, između ostalog, strategiju za e-upravljanje, IKT strategiju i nacionalnu strategije za kibersigurnost; naglašava da bi sveobuhvatan digitalni program poboljšao gospodarsku okolinu i uspješnost, te omogućio veću transparentnost i učinkovitost javne uprave i službi;

57.  cijeni nastojanja vlade da poboljša uvjete za mlade i osnaži doprinos mladih u politici, primjerice Nacionalnom strategijom za mlade (2016. – 2025.); potiče vladu da se bori s visokom stopom nezaposlenosti mladih premošćivanjem jaza između vještina mladih osoba s diplomom i potreba privatnih poduzeća;

58.  potiče vladu na rješavanje problema dugoročne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i niske razine sudjelovanja žena na tržištu rada na sveobuhvatan i inovativan način; poziva na hitne reforme obrazovnog sustava kako bi se osiguralo da stečene vještine odgovaraju potrebama tržišta rada, te time spriječio odljev mozgova; potiče vladu na osmišljavanje strategije digitalnih vještina i poticanje digitalne pismenosti među stanovništvom;

59.  napominje da je bivša jugoslavenska republika Makedonija posljednji popis stanovništva provela 2002. godine; naglašava važnost provedbe novog i dugo očekivanog popisa stanovništva kako bi se dobila ažurirana i realistična demografska statistika u skladu sa standardima EU-a;

60.  pozdravlja činjenicu da je makedonski Parlament usvojio novi zakon o energetici koji nadomješta treći energetski paket EU-a i potpuno je kompatibilan s Ugovorom o energetskoj zajednici; poziva vlasti da se koncentriraju na reforme energetskog tržišta te da zajamče sigurnost opskrbe i diversifikaciju izvora energije, posebice obnovljivim izvorima energije;

61.  prima na znanje brojne planirane infrastrukturne projekte unutar zaštićenih područja koji bi mogli imati značajan utjecaj na buduća područja Natura 2000; u tom pogledu traži da se poštuju preporuke Stalnog odbora Bernske konvencije (br. 184(2015)) i obustavi provedba projekata na području nacionalnog parka Mavrovo sve dok se ne provede strateška procjena utjecaja na okoliš u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša; nadalje, traži da se poštuje odluka UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu (40 COM 7B.68) o prirodnoj i kulturnoj baštini ohridske regije te da se prije poduzimanja daljnjih koraka provedu sveobuhvatna strateška procjena utjecaja na okoliš i procjena utjecaja na baštinu; poziva da se izradi nacionalna hidroenergetska strategija u skladu sa zakonodavstvom EU-a o okolišu;

62.  potiče državu da razvija konkurentnost na tržištu plina i električne energije s ciljem potpunog razdvajanja komunalnih poduzeća u skladu s trećim energetskim paketom EU-a; poziva na znatna poboljšanja u pogledu energetske učinkovitosti, proizvodnje obnovljive energije i borbe protiv klimatskih promjena;

63.  pohvaljuje bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju zbog ratifikacije Pariškog sporazuma 9. siječnja 2018., jer je borba protiv klimatskih promjena ostvariva samo zajedničkim naporima;

64.  pozdravlja pozitivan pristup vlade regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima, te njezino aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama poput Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Vijeća za regionalnu suradnju, CEFTA-e, Zapadnobalkanske šestorke, Ugovora o Energetskoj zajednici, Sporazuma o Europskom zajedničkom zračnom prostoru, Srednjoeuropske inicijative, Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) te Procesa „Brdo-Brijuni”;

65.  pozdravlja predanost države projektima povezivosti u okviru Berlinskog procesa; utvrđuje potrebu da se cestovni promet diversificira provedbom mjera za reformu željezničkog sustava nadgradnjom ili izgradnjom željezničkih veza iz Skopja do glavnih gradova susjednih država; poziva na veći napredak u finalizaciji željezničkih i cestovnih veza unutar koridora VIII i X;

66.  poziva na daljnje olakšavanje trgovine i carine te na diversifikaciju izvoza, uključujući korištenje potencijala za regionalnu trgovinu; poziva Komisiju da zemlju izuzme iz sigurnosnih mjera za čelik i aluminij;

67.  izražava zabrinutost zbog alarmantne razine onečišćenja zraka u Skopju i drugim izrazito onečišćenim gradovima te poziva državne i lokalne vlasti da hitno poduzmu primjerene mjere kojima će se uhvatiti u koštac s tom kriznom situacijom, poput mjera za praćenje i poboljšanje kvalitete zraka, uključujući poboljšanje javnog prijevoza i učinkovite planove mobilnosti; poziva državu da pod hitno uskladi zakonodavstvo s pravnom stečevinom kad je riječ o očuvanju okoliša, prirode i klime; potiče na razvijanje sustava upravljanja otpadom;

o
o   o

68.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladi i parlamentu bivše jugoslavenske republike Makedonije.


Izvješće o Albaniji za 2018.
PDF 147kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Izvješću Komisije o Albaniji za 2018. (2018/2147(INI))
P8_TA(2018)0481A8-0334/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Albanije,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. i Solunski program za zapadni Balkan,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 26. – 27. lipnja 2014. o tome da se Albaniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća za opće poslove od 26. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 28. – 29. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir preporuke visokog povjerenika Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za nacionalne manjine o nacrtu sekundarnog zakonodavstva za zaštitu nacionalnih manjina u Albaniji,

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. i priloženi program prioriteta iz Sofije,

–  uzimajući u obzir deveti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Albanije i EU-a održan 15. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2018.” (COM(2018)0450) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Albaniji za 2018.” (SWD(2018)0151),

–  uzimajući u obzir usvojene preporuke s 12. sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije održanog u Tirani 12. – 13. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir rezultat istraživanja o marginaliziranim Romima na zapadnom Balkanu iz 2017. kojemu je Komisija pružila podršku i koje su proveli Svjetska banka i Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi naslovljen „Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena: vanjskim odnosima EU-a do preobrazbe života djevojčica i žena 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Albaniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0334/2018),

A.  budući da proces proširenja EU-a i dalje predstavlja strateško ulaganje u mir, demokraciju, prosperitet, sigurnost i stabilnost u Europi;

B.  budući da Albanija kontinuirano napreduje prema ispunjenju političkih kriterija te ostvarenju pet ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju, kao i konsolidaciji demokratskih institucija i praksi;

C.  budući da je Komisija, u svjetlu napretka postignutog u ostvarenju pet ključnih prioriteta, predložila otvaranje pregovora o pristupanju s Albanijom; budući da će pregovori o pristupanju EU-u omogućiti veći nadzor i poslužiti kao snažan katalizator za provedbu daljnjih reformi i konsolidaciju demokratskih institucija i praksi;

D.  budući da je 28. lipnja 2018. Europsko vijeće poduprlo zaključke Vijeća od 26. lipnja 2018. kojima je zacrtan put ka otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.;

E.  budući da izazovi i dalje postoje te da je potrebno njihovo brzo i učinkovito rješavanje u duhu dijaloga i suradnje;

F.  budući da je konstruktivan dijalog između vlade i oporbe o reformama u vezi s EU-om i dalje ključan za ostvarivanje napretka u provedbi programa reformi u korist građana te za približavanje te zemlje EU-u;

G.  budući da šira javnost u Albaniji podržava njezino pristupanje EU-u;

H.  budući da je vladavina prava temeljna vrijednost na kojoj se zasniva EU te je u središtu procesa proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja; budući da su za rješavanje važnih izazova koji su i dalje prisutni u ovom području potrebne reforme, prije svega jamčenje neovisnog, nepristranog, odgovornog i učinkovitog pravosuđa, kao i u područjima borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te zaštite temeljnih prava;

I.  budući da su zaštita vjerskih sloboda, kulturne baštine i prava manjina među temeljnim vrijednostima Europske unije;

J.  budući da je Albanija ratificirala sve temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, osobito uključujući Konvenciju o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje iz 1948. (br. 87) i Konvenciju o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. (br. 98);

K.  budući da se svaka država kandidatkinja za proširenje pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga i da plan pristupanja ovisi o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

L.  budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ključni za napredak Albanije na putu prema pristupanju EU-u;

1.  pozdravlja sve veći trud koji Albanija ulaže u tom pogledu, zahvaljujući čemu dolazi do stalnog napretka po pitanju provedbe reformi povezanih s EU-om, posebno u području sveobuhvatne reforme pravosuđa; poziva Albaniju da konsolidira provedene reforme te da u svim poglavljima nastavi s pripremama za ispunjavanje obveza za članstvo u EU-u;

2.  u potpunosti podržava preporuku Komisije za otvaranje pregovora o pristupanju s obzirom na trud koji je Albanija uložila u provedbu reformi; prima na znanje odluku Vijeća o ponovnom ocjenjivanju stanja u lipnju 2019.; pozdravlja jasan put koji je utvrđen prema početku pregovora o pristupanju 2019. i naglašava činjenicu da je započeo pripremni proces pregleda; podsjeća da će odluka o pokretanju pristupnih pregovora ovisiti o daljnjem napretku ostvarenom u okviru procesa reformi, poziva Vijeće da nepristrano i pravedno ocijeni napredak koji je zemlja ostvarila i da sazove prvu Međuvladinu konferenciju do kraja te godine te u tu svrhu potiče Albaniju da zadrži zamah u provedbi reformi; smatra da bi otvaranje pregovora pozitivno doprinijelo jačanju demokracije i vladavine prava pružanjem daljnjeg poticaja za provedbu reformi i poboljšanjem nadzora nad njima;

3.  poziva Komisiju da primijeni pojačani pristup u pregovorima o poglavlju 23. (pravosuđe i temeljna prava) i poglavlju 24. (pravda, sloboda i sigurnost);

4.  podsjeća da je potrebno poboljšati nadzorni kapacitet parlamenta Albanije, među ostalim i u postupku pristupanja EU-u; poziva na učinkovitiju upotrebu različitih nadzornih mehanizama i institucija, uključujući istražne odbore; pozdravlja činjenicu da je parlament Albanije donio Kodeks ponašanja, koji će povećati integritet i transparentnost parlamentarnog postupka te povjerenje javnosti u tu instituciju; ističe potrebu za mehanizmom provedbe, uključujući sankcije, kojim bi se postigla učinkovitost Kodeksa; ističe središnju ulogu Odbora za integraciju u EU i odgovornost Nacionalnog vijeća za europske integracije kao savjetodavnog foruma za pripreme za pristupanje; poziva na daljnju suradnju s albanskim parlamentom u okviru Programa Europskog parlamenta za potporu parlamentima pretpristupnih zemalja kako bi se poboljšala njegova sposobnost da izrađuje kvalitetno zakonodavstvo usklađeno s europskom pravnom stečevinom i da provodi nadzor;

5.  naglašava važnost podizanja razine osviještenosti stanovništva o procesu pristupanja EU-u i ulozi uključenih institucija EU-a i Albanije;

6.  potiče na djelovanje te zakonodavne i administrativne mjere u pogledu preostalih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR); ističe da je potrebna uključiva i pravovremena izborna reforma u cilju povećanja povjerenja javnosti u izborni proces; podsjeća na potrebu posvećivanja dužne pozornosti navodima o nezakonitom i neprijavljenom financiranju političkih stranaka; pozdravlja rad ad hoc Odbora za izbornu reformu parlamenta Albanije povezan s nezavisnošću i depolitizacijom izborne administracije, transparentnošću u financiranju kampanja, registracijom glasača, kupovinom glasova, upotrebom novih glasačkih tehnologija i glasovanjem izvan zemlje te ga snažno poziva na postizanje konsenzusa oko potrebnih reformi i na njihovo pravovremeno donošenje prije lokalnih izbora 2019.;

7.  pozdravlja reviziju albanskog zakona o financiranju političkih stranaka; ponovno poziva političke stranke u zemlji da ispune svoju dužnost i pobrinu se da se na javne funkcije u svim granama i na svim razinama vlasti ne imenuju počinitelji kaznenih djela;

8.  ponavlja da su konstruktivan politički dijalog, spremnost na kompromis, održiva međustranačka suradnja i nepokolebljiva predanost provedbi i konsolidaciji reformi u svih pet ključnih prioritetnih područja nužni za napredak u postupku pristupanja EU-u i za pravilno funkcioniranje demokratskog režima; pozdravlja rastuću dvostranačku suradnju i široki međustranački konsenzus koji je postignut u rješavanju određenih ključnih reformi; potiče sve političke snage na poduzimanje daljnjih napora kako bi se uspostavio iskren politički dijalog i ostvarila konstruktivna suradnja među njima, čime se podupire proces reformi; ponavlja da snažno vjeruje da bi se politički dijalog trebao odvijati unutar demokratskih institucija; izražava veliku zabrinutost zbog toga što je oporba nakon ljetne stanke 2018. godine de facto bojkotirala parlamentarni postupak;

9.  ističe činjenicu da je reforma pravosuđa jedan od glavnih zahtjeva stanovnika Albanije i preduvjet za ponovnu izgradnju povjerenja u vladavinu prava, javne institucije i političke predstavnike; ponavlja da vjerodostojnost i učinkovitost cijelog procesa reformi, osobito borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i poštovanje prava vlasništva, ovise o uspjehu postupka provjere i kontinuiranoj i odlučnoj provedbi reforme pravosuđa;

10.  pozdravlja napredak ostvaren u reformi pravosuđa u smjeru povećanja neovisnosti, odgovornosti, profesionalnosti i učinkovitosti pravosudnih institucija zemlje te u poboljšanju povjerenja ljudi u sudska tijela; izražava žaljenje zbog toga što je pravosuđe i dalje sporo i neučinkovito; primjećuje da je postupak ponovne evaluacije za sve suce i tužitelje i donio prve opipljive rezultate; pozdravlja činjenicu da je većina prioritetnih predmeta već obrađena; međutim, poziva albanske vlasti da još više ubrzaju nepristrani postupak provjere, ali da ne dovode u pitanje kvalitetu ili pravednost; naglašava važnost provedbe postupka provjere u skladu s najvišim međunarodnim standardima i potiče Albaniju na nastavak suradnje s međunarodnim promatračkim operacijama; prima na znanje prva razrješenja i dobrovoljna odstupanja s dužnosti kandidata prije njihovih saslušanja; u tom pogledu smatra da je priprema sljedeće generacije sudaca i tužitelja još važnija, stoga izražava žaljenje što političke stranke u Albaniji još nisu postigle sporazum o potrebnim izmjenama zakona o statusu sudaca i tužitelja u pogledu većeg kapaciteta zapošljavanja i osposobljavanja; potiče na to da se institucijama za provjeru osiguraju adekvatni financijski i ljudski resursi;

11.  potiče albanske vlasti da što prije dovrše postupak osnivanja novih pravosudnih tijela i ponovno uspostave funkcionalan Ustavni sud i Visoki sud; ističe da učinkovito funkcioniranje tih institucija treba podržati adekvatnim ljudskim i financijskim resursima;

12.  pozdravlja kontinuirani napredak prema uspostavi javne uprave koja je prilagođenija građanima, transparentnija, profesionalnija i nije politizirana, uključujući i na lokalnoj razini; poziva na potpunu provedbu preporuka nadzornih institucija, kao i preporuka pučkog pravobranitelja; također napominje napredak ostvaren u teritorijalnoj reformi i u daljnjoj konsolidaciji, administrativnoj i financijskoj, novouspostavljenih općina, kao i u osnivanju savjetodavnog vijeća u cilju poboljšanja koordinacije između središnjih i lokalnih vlasti; pozdravlja osnivanje lokalnih ureda EU-a i imenovanje koordinatora EU-a;

13.  poziva na daljnje povećanje administrativnog kapaciteta institucija i tijela odgovornih za provedbu reformi povezanih s pristupanjem, prijenos zakonodavstva EU-a u nacionalno zakonodavstvo i pripreme pregovora o pristupanju EU-u;

14.  budući da je korupcija i dalje velik razlog za zabrinutost, pohvaljuje značajan napredak postignut u pravnom i institucijskom okviru u cilju sprečavanja i iskorjenjivanja korupcije u javnim institucijama; poziva na ulaganje dodatnog truda u smanjenje korupcije koja svakodnevno utječe na život stanovnika Albanije, poboljšanje ulagačke klime te jamčenje pravne sigurnosti ulaganja; ističe da visoki dužnosnici ne smiju ostvarivati korist od činjenice da uživaju povlašteni tretman u usporedbi s običnim građanima, u slučaju da su optuženi; poziva Albaniju da poveća napore u pogledu povećanja upotrebe financijskih istraga i uspostave evidencije zapljene i oduzimanja/povrata kriminalne imovine stečene s pomoću kaznenih djela povezanih s korupcijom i da pokaže opipljive rezultate u borbi protiv trgovine drogom i pranja novca;

15.  pozdravlja nedavne izmjene u nacionalnom zakonodavstvu o borbi protiv korupcije; ističe da je potrebno dovršiti postupak osnivanja nacionalnog istražnog ureda, posebnog tribunala i posebnog ureda za progon korupcije i organiziranog kriminala; poziva na dodatno poboljšanje međuinstitucijske suradnje i razmjene informacija između policije i tužiteljstva; pozdravlja ponovnu procjenu službenika nadležnih za kazneni progon u okviru zakona o policijskoj provjeri;

16.  poziva na to da se više pozornosti posveti političkoj i javno-privatnoj korupciji; poziva na jačanje rezultata proaktivnih istraga, kaznenih progona i pravomoćnih presuda u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući one na visokoj razini;

17.  pozdravlja napredak ostvaren u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, posebice nedavna uhićenja članova zločinačke skupine Bajri, i poziva da se provedbom akcijskih planova protiv uzgoja kanabisa i dalje ostvaruju opipljivi i održivi rezultati, uključujući u posebnom području suzbijanja uzgoja i trgovine drogama; pozdravlja činjenicu da je albanska policija sve aktivnija u borbi protiv organiziranog kriminala i smatra poticajnim intenzivniju međunarodnu policijsku suradnju Albanije, među ostalim u okviru zajedničkih radnih skupina s državama članicama; vjeruje da je potrebno dodatno konsolidirati suradnju između policije, tijela kaznenog progona i ostalih relevantnih agencija i tijela;

18.  poziva albanske vlasti da poduzmu odlučne mjere za razbijanje kriminalnih mreža koje se bave trgovinom ljudima, oružjem i drogom te da povećaju broj istraga i kaznenih postupaka, kao i pravomoćnih presuda, osobito protiv visoko rangiranih članova skupina organiziranog kriminala; ukazuje na potrebu za ulaganjem više napora u sprečavanje trgovine ljudima, usmjeravajući osobitu pozornost na djecu bez pratnje i djecu žrtve trgovine ljudima, posebice među djecom koja žive na ulici;

19.  ponovno poziva albanske vlasti da zajamče efektivno ostvarivanje i učinkovit i transparentan napredak u pogledu zaštite prava vlasništva te da u isto vrijeme vode računa o registraciji i vraćanju imovine te odštetama; poziva na postizanje potrebnog napretka u pogledu digitalizacije i mapiranja imovine; poziva albanske vlasti da na adekvatan način obavještavaju građane o pravima i opcijama koje imaju u pogledu provedbe njihovih zahtjeva; ističe važnost učinkovitog sustava prava vlasništva za jamčenje vladavine prava i pozitivnog ozračja za poslovanje;

20.  pozdravlja korake u cilju povećanja zaštite ljudskih prava i prava manjina te jačanja politika u području borbe protiv diskriminacije, uključujući jednako postupanje prema svim manjinama; pozdravlja donošenje okvirnog zakona o manjinama, kojim je ukinuta razlika između nacionalnih manjina i etničko-jezičnih zajednica i kojim je uvedeno načelo samoodređenja, zabrana diskriminacije i pravo na očuvanje kultura, tradicija i materinskog jezika; poziva na njegovu potpunu provedbu i potiče Albaniju da nastavi ulagati napore donošenjem potrebnog sekundarnog zakonodavstva za okvirni zakon, u skladu s europskim standardima, i uz sudjelovanje svih relevantnih dionika u izradi nacrta; ustraje u tome da se poduzmu mjere za dodatno poboljšanje stopa obrazovanja, zdravlja i zapošljavanja te životnih uvjeta Roma, Egipćana i ostalih etničkih manjina;

21.  primjećuje napetosti koje su uslijedile nakon incidenta u kojemu je život izgubio Konstantinos Katsifas, član grčke nacionalne manjine s dvojnim (albanskim i grčkim) državljanstvom, kojeg su ustrijelile albanske posebne policijske snage (RENEA) tijekom komemoracije koja se održala u Bularatu 28. listopada 2018. u sjećanje na pale grčke vojnike u Drugom svjetskom ratu; poziva sve strane na suzdržanost i očekuje od albanskih vlasti da provedu istragu i razjasne okolnosti koje su dovele do gubitka života;

22.  pozdravlja napredak postignut u povećanju sudjelovanja žena i njihove zastupljenosti u politici, osobito uvođenjem sustava rodnih kvota, te jednaku zastupljenost žena u novoj vladi; ponavlja svoju zabrinutost zbog diskriminacije i nedostatka odgovarajućih mjera za zaštitu žena i djevojčica koje pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju i marginaliziranim skupinama, kao što su Romkinje(1) i žene s invaliditetom, rodno diskriminirajućih odredbi koje su i dalje prisutne u brojnim zakonima, otežanog pristupa žena pravosuđu, udjela žena na neformalnom tržištu rada i visokog broja slučajeva obiteljskog nasilja nad ženama i djecom, posebice onima koji pripadaju ranjivim skupinama; poziva na adekvatno odgovaranje na ta pitanja i pohvaljuje donošenje rezolucije o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i uspostavu parlamentarnog pododbora za rodnu ravnopravnost;

23.  sa zabrinutošću napominje da žene koje žive u ruralnim i udaljenim područjima te Romkinje i Egipćanke i dalje imaju ograničen pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i uslugama za spolno i reproduktivno zdravlje te često nisu svjesne dostupnosti takvih usluga; stoga poziva albanske vlasti da osiguraju bolje informacije o takvim uslugama te da osiguraju njihovu dostupnost, pristupačnost i kvalitetu;

24.  pozdravlja jačanje zakonodavnog okvira o pravima djece putem donošenja Zakona o zaštiti prava djece, Zakona o kaznenom pravosuđu za djecu i „Programa za djecu do 2020.”; podsjeća da je još uvijek potrebno poboljšati institucionalne mehanizme za zaštitu prava djece; potiče nadležna tijela da provedu sekundarno zakonodavstvo o zaštiti prava djece i maloljetničkom pravosuđu i poziva na znatno povećanje dodijeljenih financijskih sredstava za sustav zaštite djece, osobito jedinica za zaštitu djece na lokalnoj i regionalnoj razini;

25.  pohvaljuje ozračje tolerancije i suradnje među vjerskim zajednicama u zemlji; poziva albanske vlasti da se na učinkovit način bore protiv govora mržnje te isključivanja i diskriminacije manjina, uključujući pripadnike skupine LGBTI; pozdravlja činjenicu da je pet albanskih općina nedavno donijelo akcijske planove za rodnu ravnopravnost, u skladu s Europskom poveljom o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini;

26.  poziva albanske vlasti da poboljšaju suradnju s organizacijama civilnog društva te da se pobrinu za efektivno sudjelovanje javnosti i savjetovanje s javnosti tijekom procesa odlučivanja i procesa europskih integracija koji je u tijeku, uključujući na nacionalnoj i lokalnoj razini, čime se jača demokracija i transparentnost; skreće pozornost na potrebu za reformom pravnog i fiskalnog okvira za organizacije civilnog društva, kao i javnim sredstvima dostupnima organizacijama civilnog društva koje djeluju u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uključujući nadzorne organizacije i organizacije koje se zalažu za određeni cilj te male lokalne organizacije, jer financijska održivost i dalje predstavlja znatan izazov za mnogo takvih organizacija zbog toga što je trenutačni postupak registracije obilježen dugotrajnim postupcima i visokim troškovima, a trenutačnim sustavom oporezivanja organizacijama civilnog društva nameće se znatan teret i otežava korporativne i pojedinačne donacije; podsjeća da je osnaženo civilno društvo ključna značajka vitalne demokracije i da je strateški važno za preobrazbu Albanije u državu članicu EU-a;

27.  pozdravlja potpisivanje sporazuma o suradnji između albanske vlade i Međunarodnog odbora za nestale osobe, kojim će se Odboru omogućiti pružanje pomoći u pronalasku i identifikaciji nestalih osoba iz komunističkog razdoblja;

28.  poziva albanske vlasti da pojačaju svoje politike prema ljudima s invaliditetom koji se i dalje suočavaju s poteškoćama prilikom pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama te sudjelovanju u donošenju odluka;

29.  izražava žaljenje zbog odgoda do kojih je došlo u osnivanju Regionalnog ureda za suradnju mladih u Tirani; potiče vlasti da na fleksibilan način podrže aktivnosti Regionalnog ureda za suradnju mladih kako bi se maksimalnom broju mladih omogućilo da imaju korist od njegova rada;

30.  ponovno naglašava ključnu važnost profesionalnih i neovisnih privatnih i javnih medija; prima na znanje djelomičan napredak postignut u povećanju neovisnosti nacionalnog tijela za audiovizualne medije i javne radiotelevizijske kuće; poziva na provedbu mjera za poboljšanje financijske transparentnosti državnog medijskog oglašavanja; poziva, osim toga, na provedbu mjera u cilju povećanja zaštite radnih i socijalnih prava novinara;

31.  pozdravlja osnivanje albanskog vijeća za medije te ističe njegovu ulogu u utvrđivanju visokih etičkih i profesionalnih standarda za novinare i u medijima uz promicanje njihove neovisnosti i slobode; pozdravlja donošenje revidiranog novinarskog etičkog kodeksa, kao i etičkih načela za internetske medije, i poziva na jačanje njihovih načela radi održavanja povjerenja javnosti, istinitosti, pravednosti, integriteta, neovisnosti i odgovornosti;

32.  snažno poziva albanske vlasti da pojačaju provedbu reformi usmjerenih na povećanje konkurentnosti i suočavanje s neformalnim gospodarstvom; ističe da korupcija, manjkavosti u području vladavine prava i zamršeni regulatorni postupci i dalje negativno utječu na ulaganja i održivi razvoj Albanije; poziva na daljnje poboljšanje poslovnog i ulagačkog okruženja jamčenjem predvidljivog regulatornog i zakonodavnog okvira, pravnom sigurnošću, vladavinom prava, provedbom prava vlasništva i ojačavanjem izvršenja ugovora, ustrajnom provedbom fiskalne konsolidacije te jačanjem porezne administracije;

33.  ističe da je potrebno osigurati pozitivnu konvergenciju socijalnih standarda tijekom procesa pristupanja; pozdravlja usvajanje programa prioriteta iz Sofije, osobito njegovu usmjerenost na društveno-gospodarski razvoj i na mlade; poziva albanske vlasti da ponovno razmotre ulogu javno-privatnih partnerstava i njihov učinak na zajednička dobra i robu od javnog interesa, kao što su autoceste, zdravlje, priroda i kulturna baština u skladu s obvezama UNESCO-a; poziva Albaniju da objavi kriterije za dodjelu socijalne pomoći;

34.  pribojava se mogućih negativnih posljedica na zapošljavanje i socijalne politike nakon ukidanja Ministarstva socijalne skrbi Albanije uslijed restrukturiranja vlade; poziva albanske vlasti da potiču suradnju sa sindikatima i ojačaju socijalni dijalog; potiče na poduzimanje učinkovitih mjera za rješavanje problema visoke stope nezaposlenosti, osobito među mladima i ženama, i sprečavanje rada djece; poziva na dodatno poboljšanje kvalitete obrazovanja, pri čemu valja zajamčiti da obrazovanje ostane dostupno čitavom stanovništvu;

35.  pohvaljuje činjenicu da je, prema podacima Instituta za statistiku u Albaniji, stopa nezaposlenosti u Albaniji smanjena; ističe potrebu za povećanjem kvalitete obrazovnog sustava, uključujući povećanje kapaciteta kako bi mladi posjedovali više vještina i znanja u skladu s potrebama tržišta rada; naglašava potrebu za pružanje potpore dugoročnom rastu razvojem kapaciteta za tehnološku apsorpciju, istraživanje, razvoj i inovacije;

36.  snažno potiče vladu da modernizira obrazovni sustav kako bi se izgradilo uključivije društvo, smanjile nejednakosti i diskriminacija te kako bi mladi naraštaji posjedovali više vještina i znanja;

37.  pozdravlja predanost Albanije provedbi Programa povezanosti u okviru Berlinskog procesa i usvajanje paketa Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za 2018., koji obuhvaća strateški važan infrastrukturni projekt rekonstrukcije dračke luke, kojim se jačaju veze Albanije s Hrvatskom i Italijom, a albanskim susjedima bez izlaza na more, Kosovu i Makedoniji, pruža se pristup pomorskim prometnim putovima; potiče albanske vlasti da ubrzaju planiranje i izgradnju albanskih dijelova transeuropskih mreža i da nastave s usklađivanjem pravnog okvira s pravnom stečevinom EU-a; podržava prijedlog smanjenja naknade za roaming na zapadnom Balkanu u svrhu promicanja okruženja poticajnog za tržište i ulaganja prema digitalnom gospodarstvu; primjećuje da 40 % albanskog stanovništva živi u ruralnim područjima, no samo 1 % njih priključeno je na internet;

38.  ponavlja važnost poboljšanja javne infrastrukture u zemljama zapadnog Balkana i s državama članicama EU-a; preporučuje nadležnim tijelima da ubrzaju izgradnju ključnih infrastrukturnih projekata kao što su željeznička pruga i moderna autocesta između Tirane i Skoplja kao sastavni dio VIII. koridora;

39.  izražava duboku zabrinutost zbog određenih gospodarskih projekata koji su prouzročili tešku štetu za okoliš na zaštićenim područjima, kao što su velika turistička odmarališta i hidroelektrane na rijekama Vjosi i Valboni; preporučuje Albaniji da preispita svoju strategiju u pogledu obnovljive energije i da smanji ovisnost o hidroenergiji za stvaranje električne energije; stoga poziva nadležna tijela na istraživanje ulaganja u projekte obnovljive energije osim hidroenergije; snažno poziva vlasti da poboljšaju procjene utjecaja na okoliš i javna savjetovanja o takvim projektima, uzimajući u obzir mišljenja lokalnog stanovništva; potiče Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Europsku investicijsku banku (EIB) da preispitaju svoju potporu projektima izgradnje hidroelektrana bez pouzdanih ex ante strateških procjena o okolišu i procjena učinka na okoliš; naglašava da je potrebno zajamčiti usklađenost projekta transjadranskog plinovoda (TAP) s okolišnim i socijalnim aspektima pravne stečevine; ponovno poziva Albaniju na provođenje relevantnih mjerenja u vezi s upravljanjem otpadom i na usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području zaštite okoliša;

40.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Albanija zemlja zapadnog Balkana iz koje se u državama članicama bilježi najveći broj nezakonitih ulazaka i boravaka, kao i neutemeljenih zahtjeva za azil; poziva na povećanje mjera poduzetih tijekom posljednjih nekoliko mjeseci u svrhu djelotvornog rješavanja pojave neosnovanih zahtjeva za azil u EU-u, kao i dolazaka maloljetnika bez pratnje, uključujući temeljne uzroke; potiče poduzimanje konkretnih mjera za povećanje mogućnosti zapošljavanja, posebice mladih, kao i obrazovanja, životnih uvjeta i zdravlja; poziva albanske vlasti da uspostave sustave za pružanje pomoći pri djelotvornoj reintegraciji obitelji i djece nakon povratka u zemlju;

41.  pozdravlja korake poduzete u svrhu postizanja sporazuma o operativnoj suradnji između Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Albanije, koja je prva zemlja u regiji s kojom je takav sporazum sklopljen, i potiče daljnju suradnju na operativnoj razini;

42.  poziva albansku vladu da poštuje odredbe članka 3. Europske konvencije o izručenju, koju je izdalo Vijeće Europe, te članka 19. Povelje EU-a o temeljnim pravima i da ne dopušta izručenje zbog političkih kaznenih djela ili kada osoba može biti izložena mučenju ili neljudskom postupanju u zemlji koja zahtijeva izručenje;

43.  pohvaljuje uspjeh Albanije u ograničavanju broja stranih boraca; pozdravlja ostvarenu regionalnu suradnju u borbi protiv potencijalnih terorističkih prijetnji; ponovno naglašava potrebu za donošenjem daljnjih mjera za ometanje financijskih tokova usmjerenih na financiranje terorizma, na jačanje mehanizama sprečavanja i nadzora koji obuhvaćaju civilno društvo i vjerske zajednice i za učinkovitu borbu protiv radikalizacije preko interneta; ponavlja potrebu za daljnjim poboljšanjem programa za reintegraciju povratnika i njihovih obitelji i da spriječi radikalizaciju u zatvorima, među ostalim jačanjem sudjelovanja civilnog društva i vjerskih zajednica;

44.  poziva na veću suradnju Albanije i EU-a u području kibernetičkog kriminala i kibernetičke obrane;

45.  pozdravlja aktivno sudjelovanje Albanije u Berlinskom procesu, inicijativi Zapadnobalkanska šestorka i drugim regionalnim inicijativama te njezin doprinos povećanju vidljivosti Vijeća za regionalnu suradnju; pozdravlja potpisivanje Zajedničke deklaracije o regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima u okviru Berlinskog procesa; pozdravlja proaktivnu ulogu Albanije u promicanju regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa s drugim zemljama kandidatkinjama i susjednim državama članicama i ističe da su dobri odnosi neophodan dio postupka proširenja; pozdravlja službeno pokretanje Fonda za zapadni Balkan, koji bi trebao poticati zajedničke vrijednosti i razvijati regionalnu suradnju među građanima, civilnim društvom i institucijama u regiji zapadnog Balkana; pozdravlja uspostavu zajedničke Gospodarske komore Albanije i Srbije u Tirani i potiče jačanje trgovinske i poslovne suradnje u regiji; pozdravlja kontinuirano ulaganje napora u poboljšavanje regionalne suradnje, osobito u području zaštite okoliša kako je istaknuto u jadranskoj trilateralnoj inicijativi; podsjeća da je potrebno izbjeći izjave i djelovanja koji bi mogli negativno utjecati na dobrosusjedske odnose;

46.  ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenima na državnom području bivše Jugoslavije (REKOM); potiče albansku vladu da u tom smislu preuzme inicijativu; naglašava važnost tog procesa i aktivne uključenosti svih regionalnih političkih vođa kako bi REKOM započeo s radom bez daljnje odgode; skreće pozornost na prijedlog akcijskog plana Koalicije za REKOM s jasnim datumima i referentnim vrijednostima;

47.  snažno pohvaljuje Albaniju na kontinuiranoj usklađenosti sa svim stajalištima i izjavama EU-a u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike; poziva Albaniju da se uskladi sa zajedničkim stajalištem EU-a o integritetu Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda te da odustane od bilateralnog sporazuma o imunitetu sa Sjedinjenim Američkim Državama; pohvaljuje aktivno sudjelovanje Albanije u misijama upravljanja vojnim krizama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kao i njezin doprinos misijama NATO-a od strateške važnosti za EU;

48.  potiče albanske vlasti da što učinkovitije koriste sredstva EU-a u svim regijama zemlje; poziva Komisiju da zajamči strogu uvjetovanost sredstava u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć te da u okviru izvješća za pojedine zemlje ocijeni učinkovitost tog instrumenta u Albaniji, osobito imajući u vidu ključne prioritete i relevantne projekte;

49.  prima na znanje konstruktivno ozračje na 12. sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije, održanog u Albaniji 12. – 13. veljače 2018.; prima na znanje poboljšanu suradnju između predstavnika većine i oporbe u Parlamentarnom odboru; ističe koliko je važno da stranke surađuju na reformama u cilju pristupanja EU-u;

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladi i parlamentu Albanije.

(1) Riječ „Romi” upotrebljava se kao zajednički naziv koji obuhvaća različite povezane skupine, bez obzira na to jesu li sjedilačke ili ne, kao što su Romi, Aškali, Egipćani itd., čija se kultura i životni stil mogu razlikovati.


Izvješće o Crnoj Gori za 2018.
PDF 164kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o Izvješću Komisije o Crnoj Gori za 2018. (2018/2144(INI))
P8_TA(2018)0482A8-0339/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Crne Gore, na snazi od 1. svibnja 2010.,

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. i priloženi program prioriteta iz Sofije,

–  uzimajući u obzir deveti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore održan 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir pristupanje Crne Gore NATO-u 5. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir ratifikaciju Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova u njihovim nacionalnim parlamentima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2018.” (COM(2018)0450) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Crnoj Gori za 2018.” (SWD(2018)0150),

–  uzimajući u obzir Komisijinu procjenu programa gospodarske reforme Crne Gore za razdoblje 2018. – 2020. (SWD(2018)0131) od 17. travnja 2018. i zajedničke zaključke Vijeća o ekonomskom i financijskom dijalogu između EU-a i zapadnog Balkana od 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješća misije za promatranje izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS ODIHR) i izjavu izaslanstva Europskog parlamenta za promatranje izbora o predsjedničkim izborima održanim 15. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu i preporuke s 15. sjednice Parlamentarnog odbora Europske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) održane u Podgorici 16. i 17. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir rezultate istraživanja iz 2017. o marginaliziranim Romima na zapadnom Balkanu, koje su zajednički proveli Europska komisija, Svjetska banka i Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

–  uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Crnoj Gori,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0339/2018),

A.  budući da se svaka država kandidatkinja za proširenje pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga i da plan pristupanja ovisi o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

B.  budući da je Crna Gora trenutačno najnaprednija u postupku pregovora, da je otvorila 31 od 35 poglavlja pravne stečevine EU-a i da je privremeno zatvorila pregovore o trima poglavljima;

C.  budući da će konstruktivan dijalog, i unutar zemlje i sa susjednim zemljama, biti ključan za daljnje napredovanje u postupku pristupanja EU-u;

D.  budući da je Crna Gora i dalje predana stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva i da nastavlja ispunjavati obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

E.  budući da Crna Gora koristi pretpristupnu pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II);

F.  budući da Crna Gora mora, među ostalim, dodatno ojačati parlamentarni, zakonodavni i nadzorni kapacitet, institucijsku transparentnost, poštovanje vladavine prava i neovisnost pravosuđa, postupanje u predmetima ratnih zločina u zemlji, integritet izbornog procesa, slobodu medija i borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i neformalnog gospodarstva;

1.  pozdravlja stalan angažman Crne Gore u procesu integracije u EU te njezin kontinuiran i znatan ukupan napredak koji se temelji na širokoj javnoj podršci toj strateškoj odluci;

2.  naglašava da su provedba i primjena reformi i dalje ključni pokazatelj uspješnosti integracije; poziva Crnu Goru da poboljša planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe novog zakonodavstva i politika i poziva na pravodobnu provedbu privremenih referentnih mjerila za poglavlja 23. i 24.;

3.  pozdravlja procjenu Komisije navedenu u njezinoj komunikaciji od 6. veljače 2018. o Strategiji za zapadni Balkan, prema kojoj bi Crna Gora, uz snažnu političku volju, stvarne i dugoročne rezultate u provedbi reformi i konačno rješavanje sporova sa susjedima, mogla biti spremna za članstvo do 2025.;

4.  poziva Komisiju i Vijeće da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) osigura odgovarajuća sredstva za slučaj mogućeg pristupanja Crne Gore Europskoj uniji, kako je istaknuto u Strategiji za zapadni Balkan;

Demokratizacija

5.  podsjeća sve političke stranke da konstruktivan politički angažman ovisi o potpuno funkcionirajućem parlamentu u kojemu svi političari preuzimaju odgovornost prema glasačima tako što zauzmu svoja mjesta u parlamentu; pozdravlja činjenicu da se većina oporbenih stranaka vratila u parlament nakon dugotrajnog parlamentarnog bojkota; apelira na sve ostale političke stranke da se vrate u parlament i ulože daljnje zajedničke napore kako bi se uspostavio iskreni politički dijalog i osigurala sredstva za potpuno ispunjavanje zakonodavne i nadzorne uloge, čime bi se ponovno uspostavio djelotvoran demokratski proces;

6.  poziva na provedbu zakonodavstva o sudjelovanju žena i manjina u javnom i političkom životu, a posebno Roma(1), među ostalim i tako da se ženama iz manjinskih skupina omogući da značajno sudjeluju u postupcima donošenja odluka i zauzimanje funkcija u okviru javne uprave i drugih javnih institucija;

7.  poziva političko vodstvo Crne Gore da se usredotoči na preostale izazove u rješavanju problema s vladavinom prava, slobodom medija, korupcijom, pranjem novca, organiziranim kriminalom i nasiljem povezanim s njime te da ta pitanja smatra prioritetima;

8.  napominje da su se tijekom predsjedničkih izbora u travnju 2018. poštovale temeljne slobode; poziva vladu na suradnju s oporbenim strankama i civilnim društvom kako bi se sveobuhvatno riješili nedostaci koje je utvrdio OESS/ODIHR i na potpuno provođenje prioritetnih preporuka njegove misije za promatranje izbora donošenjem nacionalnog zakonodavstva i da ojača transparentnost i profesionalnost izborne uprave kako bi se ojačalo povjerenje javnosti u izborni postupak; poziva na istovremeno održavanje lokalnih izbora u cijeloj zemlji i poboljšanje kvalitete i transparentnosti izbora; potiče jačanje odredaba o transparentnosti političkih stranaka;

9.  poziva na temeljitu istragu svih navodnih izbornih nepravilnosti; ponovno inzistira na primjerenim daljnjim mjerama u vezi s aferom „Snimak” iz 2012.; poziva Agenciju za sprječavanje korupcije da pojača kontrolu moguće zlouporabe javnih sredstava za potrebe političkih stranaka;

10.  izražava zabrinutost zbog odluke crnogorskog parlamenta da se Vanja Ćalović Marković razriješi dužnosti u Vijeću Agencije za sprječavanje korupcije; potiče na potpunu transparentnost u rješavanju tog slučaja;

Vladavina prava

11.  napominje da Revizorsko tijelo, Agencija za sprječavanje korupcije, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, Agencija za zaštitu konkurencije i tijelo za državnu pomoć imaju središnju ulogu u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije; pozdravlja nastavak reformi usmjerenih na poboljšanje kapaciteta i neovisnosti tih institucija, no primjećuje da je potrebno povećati učinkovitost, postići bolje rezultate, poticati sprječavanje korupcije, uključujući odgovarajućim sankcijama, i ukloniti preostale prepreke kako bi se ostvarila njihova potpuna neovisnost;

12.  primjećuje postignuti napredak u jačanju kapaciteta Agencije za sprječavanje korupcije u pogledu istraživanja financiranja kampanja; međutim, ističe potrebu za većim povjerenjem u Agenciju za sprječavanje korupcije te poboljšanjem njezina ugleda, što se može postići dodatnim uklanjanjem političkog utjecaja iz njezina rada;

13.  pozdravlja napore uložene u cilju poboljšanja transparentnosti javne uprave i razmjene informacija, no potiče uspostavu javne uprave koja je prilagođenija građanima, profesionalnija i depolitizirana; pohvaljuje djelotvorniji rad pučkog pravobranitelja; poziva na poboljšanje procjena učinaka propisa, sveobuhvatna izvješća o revizijama i na uključiva javna savjetovanja o prijedlozima zakona; ističe važnost suradnje s organizacijama civilnog društva i slobodnog pristupa informacijama radi djelotvorne borbe protiv korupcije i potiče na preispitivanje zakonodavnih izmjena iz svibnja 2017; preporučuje optimizaciju resursa i ljudskog kapitala u javnoj upravi;

14.  pozdravlja značajan napredak koji je Crna Gora pokazala u području e-upravljanja i e-sudjelovanja, čime je ušla među 25 zemalja s najboljim rezultatima u tom području prema istraživanju UN-a o e-upravi iz 2016.; poziva crnogorsku vladu da nastavi s takvim intenzitetom reformi radi daljnjeg poboljšavanja učinkovitosti i pristupačnosti javne uprave;

15.  pozdravlja umjeren napredak ostvaren u pogledu povećanja neovisnosti, transparentnosti, odgovornosti, profesionalnosti i učinkovitosti pravosudnih institucija; poziva na zaštitu od političkog uplitanja i na dosljednu primjenu etičkih kodeksa i stegovnih mjera; pozdravlja činjenicu da su novi suci i javni tužitelji prvi put imenovani primjenom novog sustava zapošljavanja;

16.  primjećuje da je potrebno postići napredak u sudskim postupcima u vezi s navodnim pokušajem državnog udara u listopadu 2016. tako što će se osigurati potpuna pravosudna suradnja s trećim zemljama; pozdravlja odluku da se taj sudski postupak javno emitira u interesu transparentnosti;

17.  pozdravlja izmjene i dopune Zakona o sudbenom vijeću usvojene 29. lipnja 2018. kojima je omogućeno daljnje pravilno funkcioniranje sudbenog vijeća; primjećuje da su te izmjene i dopune usvojene u skladu s preporukama Venecijanske komisije; ističe da su te izmjene u pogledu izbora neprofesionalnih članova u Vijeće samo privremeno rješenje; potiče novouspostavljenu ad hoc radnu skupinu parlamenta da brzo riješi to pitanje;

18.  zabrinut je zbog porasta nasilja i broja ubojstava povezanih s organiziranim kriminalom, što ima štetan učinak na svakodnevni život običnih građana; pozdravlja činjenicu da su vlasti identificirale taj problem, no poziva na snažnije mjere prevencije, uključujući primjenu oduzimanja imovine bez presude; pohvaljuje istragu, kazneni progon i izrečene osuđujuće presude u slučajevima korupcije na visokoj razini; ipak potvrđuje da se da se ti rezultati moraju nastaviti poboljšavati, osobito u području pranja novca i trgovine ljudima;

19.  poziva na napredak u sprečavanju sukoba interesa i nedopuštenog bogaćenja javnih dužnosnika, među ostalim na općinskoj razini; poziva vlasti da revnije plijene imovinu stečenu kaznenim djelima, da postignu napredak u istragama nezakonito stečene imovine te da poduzmu druge korake koji će dovesti do raspuštanja kriminalnih skupina te prekidanja veza između organiziranog kriminala, poduzetništva i politike; istodobno osuđuje praksu izricanja sankcija koje su ispod zakonski propisanog minimuma jer je to kontraproduktivno sprječavanju kaznenih djela korupcije;

20.  podsjeća na to da Crna Gora mora uložiti dodatne napore u jamčenju djelotvorne zaštite prava na vlasništvo, u skladu s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima u području ljudskih prava; potiče državne vlasti da omoguće pravedne sudske postupke u razumnom razdoblju pri provedbi postojećeg nacionalnog pravnog okvira, među ostalim u području prava vlasništva i povrata imovine; napominje da je pouzdan, nediskriminirajući i stabilan sustav vlasničkih prava preduvjet za povjerenje građana i vanjskih ulagača te povjerenje poduzeća;

Upravljanje granicama i migracije

21.  napominje da se Crna Gora dosad pokazala sposobnom za obradu zahtjeva za azil, ali naglašava da se mora ostvariti daljnji napredak; potiče Crnu Goru da bolje surađuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu radi poboljšanja upravljanja granicama u skladu s europskim normama, rješavanja problema nezakonitih migracija i razbijanja mreža za krijumčarenje migranata; poziva na pojačane napore i prekograničnu suradnju kako bi se spriječile i razbile organizirane kriminalne mreže povezane s trgovanjem ljudima, kao i s krijumčarenjem droga i duhana; ističe da i dalje postoje razlozi za zabrinutost u pogledu nezakonite trgovine duhanom u Crnoj Gori, a posebno povezano sa zonama slobodne trgovine; poziva Komisiju da nastavi podupirati Crnu Goru u nadzoru njezinih zona slobodne trgovine i sprječavanju nezakonite trgovine;

22.  žali zbog nedostatnog napretka u rješavanju problema trgovanja ljudima i apelira na to da se posebna pozornost posveti sprečavanju prisilne organizirane prostitucije i dječjeg prosjačenja; ističe da su potrebni dodatni napori u pogledu identifikacije žrtava i njihova pristupa pomoći, naknadama i mjerama zaštite; poziva Crnu Goru da osigura učinkovitu zaštitu za žrtve trgovine ljudima i da posebnu pozornost obrati na rehabilitaciju djece žrtava trgovanja ljudima i na romske žene i djevojčice, s obzirom na rizično okruženje u kojemu se one nalaze, zbog siromaštva i marginalizacije;

Mediji

23.  sve je više zabrinut zbog stanja u području slobode izražavanja i slobode medija, za koje nije zabilježen napredak ni u jednom od triju uzastopnih izvješća Komisije; podsjeća na to da je s time povezano poglavlje 23. otvoreno u prosincu 2013. i da napredak u tom poglavlju i u poglavlju 24. određuju općenito napredovanje pregovora; najoštrije osuđuje zastrašivanje, kampanje ocrnjivanja te verbalne i fizičke napade na novinare; napominje da je 2017. zabilježeno sedam napada na novinare; potiče vladu da u praksi zajamči zaštitu novinara; poziva na poduzimanje daljnjih koraka kako bi se osigurala neovisnost medija i novinara te potiče sustavno prikupljanje podataka o prijetnjama protiv novinara; napominje da izaslanstvo EU-a u Crnoj Gori pomno prati stanje u tom pogledu;

24.  osobito je zabrinut zbog napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić 8. svibnja 2018. i poziva na detaljnu istragu toga slučaja; smatra neprihvatljivim da nije bilo nikakvih značajnih radnji u pogledu istraga starih slučajeva nasilja nad novinarima; poziva vlasti da snažno osude svaki napad na novinare i potiču mjere za zaštitu novinara i potpuno uklanjanje nekažnjavanja;

25.  žali zbog trajnog financijskog i uredničkog pritiska na javnu radioteleviziju Crne Gore (RTCG) i na Agenciju za elektroničke medije (AEM); apelira na uspostavu zaštitnih mjera protiv neopravdanih političkih i poslovnih utjecaja te da se osigura potpuna transparentnost u pitanjima državnog oglašavanja u medijima; ponovno ističe da je potrebno da RTCG i sve ostale medijske kuće budu zaštićeni od nepropisnog političkog utjecaja; apelira da državna tijela osiguraju dovoljno sredstava za medijska regulatorna tijela i javnu radioteleviziju kako bi se osigurala financijska autonomija i neovisnost RTCG-a i AEM-a, što je od presudne važnosti za stvaranje pouzdanog medijskog prostora tijekom izbornih kampanja; žali zbog promjene sastava vijeća RTCG-a i otpuštanja glavne direktorice RTCG-a, gospođe Andrijane Kadije; smatra da bi prijevremena otpuštanja trebala biti dopuštena samo u ograničenim okolnostima;

26.  upozorava da nedostatak financijske autonomije medija potiče njihovu političku ovisnost i polarizaciju; smatra da je potrebna transparentna i nediskriminirajuća raspodjela državnih sredstava za oglašavanje i poziva vlasti da razmotre alternativne oblike neizravnih subvencija radi poticanja neovisnosti medija;

27.  ističe ulogu Agencije za elektroničke medije i djelotvorne samoregulacije u osiguravanju najviših etičkih standarda u crnogorskim medijima i u smanjenju broja slučajeva klevete; napominje da prekarni položaj novinara narušava kvalitetu i stručnost medija;

Civilno društvo i ljudska prava

28.  ističe ključnu ulogu organizacija civilnog društva u poboljšanju funkcioniranja državnih institucija i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala; oštro osuđuje nedavni slučaj zastrašivanja i neprihvatljive kampanje ocrnjivanja usmjerene protiv organizacija civilnog društva koje kritiziraju općenito spor napredak ili njegov izostanak u ključnim područjima vladavine prava;

29.  poziva na veću pozornost pri izradi nacrta i provedbi zakona u područjima koja imaju utjecaj na prostor djelovanja civilnog društva, kako bi se zajamčilo da se zakonima ne stavlja nerazmjerno opterećenje na organizacije civilnog društva i da se ne stvara diskriminacijski učinak ili se umanjuje prostor djelovanja organizacija civilnog društva; ističe potrebu za javnim financiranjem organizacija civilnog društva koje djeluju u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uključujući nadzorne organizacije i organizacije koje se zalažu za određeni cilj te male lokalne organizacije; smatra da bi organizacije civilnog društva trebale bi imati slobodu da primaju financijska sredstva od drugih donatora, kao što su privatni donatori i međunarodne organizacije, tijela ili agencije;

30.  prima na znanje izmjene zakona o nevladinim organizacijama koje su osmišljene kako bi se poboljšalo javno financiranje i preporučuje brzo donošenje potrebnog sekundarnog zakonodavstva; ponovno poziva na sustavna, uključiva, pravovremena i istinska savjetovanja s civilnim društvom i širom javnošću o ključnim zakonodavnim reformama povezanima s EU-om, uključujući njihovu provedbu na lokalnoj razini, čime bi se osnažila demokratičnost te povećala transparentnost u donošenju odluka; preporučuje poboljšanje financijskog regulatornog okruženja za organizacije civilnog društva osiguravanjem dodatnih resursa i uspostavljanjem jasnih pravila za vladine mehanizme savjetovanja s organizacijama civilnog društva;

31.  pozdravlja činjenicu da je u tijeku usklađivanje zakonodavstva o temeljnim pravima; apelira na jačanje institucijskog okvira koji omogućuje djelotvornu zaštitu prava, među ostalim u slučaju zlostavljanja od strane policijskog službenika, zastrašivanja i fizičkog napada; poziva na ažuriranje zakona o slobodi vjerskih uvjerenja;

32.  pozdravlja dosadašnje napore u pogledu provedbe Istanbulske konvencije, ali i snažno potiče na poboljšanje mehanizama provedbe i praćenja zaštite ljudskih prava, među ostalim suzbijanjem nasilja nad ženama i djecom; u ovom pogledu poziva na djelotvornu provedbu politika u području temeljnih prava, a posebno u pogledu rodne ravnopravnosti, prava na socijalnu uključenost osoba s invaliditetom, prava djece i prava Roma, osiguravanjem odgovarajućih proračunskih dodjela i sredstava za provedbu politika i izgradnju kapaciteta nadležnih institucija; poziva vlasti da poduzmu potrebne mjere radi sprječavanja prisilnih dječjih brakova;

33.  potiče Crnu Goru da štiti cjelovitu i pravodobnu provedbu zakonodavstva o rodnoj jednakosti i suzbijanju diskriminacije te da prati učinke te provedbe na žene iz socijalnih skupina u nepovoljnom položaju i marginaliziranih socijalnih skupina; poziva Crnu Goru da štiti neometan pristup svih žena pravosuđu te da ženama koje su bile žrtve rodno utemeljenog nasilja osigura pravnu pomoć, uz davanje posebne pozornosti Romkinjama, ženama s invaliditetom i ženama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima; poziva Crnu Goru da ojača ulogu i kapacitete svojih nadležnih tijela kako bi bili bolje opremljeni za zaštitu i rehabilitaciju žrtava i za proaktivan rad s muškarcima na sprečavanju počinjenja nasilja nad ženama potiče Crnu Goru da poveća broj i kapacitete državnih skloništa;

34.  poziva crnogorske vlasti da nastave poboljšavati ozračje društvene uključenosti i tolerancije te da poduzmu djelotvorne mjere protiv govora mržnje, društvene isključenosti i diskriminacije manjina; primjećuje da Crna Gora još nije u cijelosti usklađena s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom; potiče nadležna tijela da nastave ulagati više truda u zaštitu prava pripadnika zajednice LGBTI; i dalje izražava zabrinutost zbog teškoća u pogledu prihvaćanja seksualne raznolikosti u crnogorskom društvu; izražava zabrinutost zbog diskriminacije s kojom se suočavaju žene i djevojčice u zajednici Roma i činjenice da su Romi u Crnoj Gori marginalizirani i da imaju ograničen pristup prilikama u svim aspektima ljudskog razvoja, kao što je vidljivo u rezultatima istraživanja iz 2017. o tom pitanju; ističe važnost jačanja sektora malih i srednjih poduzeća i pružanja potpore boljim zakonodavstvom i provođenjem industrijske politike;

35.  primjećuje kontinuiran napredak u poboljšanju položaja manjina; poziva na poštovanje multietničkog identiteta Boke Kotorske i na ulaganje dodatnih napora kako bi se taj identitet zaštitio;

36.  potiče Crnu Goru da pokrene kampanje za podizanje razine osviještenosti javnosti radi borbe protiv diskriminacije pripadnika skupine LGBTI i nasilja nad njima te da se pobrine za pravedne istrage i kazneni progon djela počinjenih protiv njih;

37.  potiče Crnu Goru da pokrene kampanje za podizanje razine osviještenosti javnosti radi poticanja prijavljivanja obiteljskog nasilja nad ženama i djevojčicama, povećavanja broja dobro osposobljenih i rodno osjetljivih sudaca, jamčenja odgovarajućih istraga i kaznenog progona te omogućavanja usluga pomoći, savjetovanja i reintegracije za žrtve;

Gospodarstvo, socijalna politika, zapošljavanje i obrazovanje

38.  pozdravlja napredak koji je Crna Gora postigla u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i fiskalne konsolidacije te poziva na transparentnost proračuna i postizanje veće zaposlenosti i poslovnog okružja; ističe da korupcija, neformalno gospodarstvo, manjkavosti u području vladavine prava i zamršeni regulatorni postupci i dalje negativno utječu na rast i ulaganja; ističe da europski socijalni model zahtijeva dijalog sa svim gospodarskim dionicima, uključujući sindikate;

39.  apelira na to da se iskoristi puni potencijal digitalnih alata u području zemljišnih knjiga, izdavanja računa i građevinskih dozvola; napominje da je potrebno ubrzati uvođenje širokopojasnog pristupa internetu za poduzeća i kućanstva; ističe potrebu za okvirom za interoperabilnost na razini cijele vlade radi podupiranja daljnje digitalizacije i pojednostavljenja administrativnih i poslovnih postupaka; pozdravlja činjenicu da je u tijeku razvoj mogućnosti elektroničke registracije poduzeća na internetu;

40.  pozdravlja regulatorne promjene u području obrazovanja te napore koji se ulažu u povećavanje stopa sudjelovanja u predškolskom obrazovanju, uključujući za djecu u nepovoljnom položaju, i ističe važnost sveobuhvatnog pristupa razvoju djece u najranijoj dobi; snažno potiče vlasti da riješe problem visoke stope dugotrajne nezaposlenosti među mladima i ženama, uključujući, prema potrebi, provedbom procjena učinka s obzirom na rod; prima na znanje izradu bijele knjige radi promicanja zapošljavanja mladih u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada; ističe potrebu za uvođenjem aktivnih mjera na tržištu rada, posebno za žene na koje je ukidanje socijalnih povlastica negativno utjecalo;

41.  napominje da bi se o pitanjima zapošljavanja i socijalnim pitanjima trebalo djelotvorno i sustavno savjetovati sa socijalnim partnerima; ističe potrebu za dodatnim jačanjem kapaciteta Socijalnog vijeća; pozdravlja donošenje pravilnika u području zdravlja i sigurnosti na radu, no i dalje izražava zabrinutost zbog visokog postotka smrtonosnih nesreća na radu i malog broja inspektora rada;

42.  pozdravlja pojačano sudjelovanje Crne Gore u programu Erasmus+ i izražava podršku prijedlogu Komisije da udvostruči proračun tog programa; potiče bolju koordinaciju u pogledu transverzalnih pitanja koja utječu na zapošljavanje mladih, uključivost, aktivno građanstvo, volontiranje i obrazovanje;

Okoliš, energetika i promet

43.  izražava zadovoljstvo zbog toga što je Crna Gora, u skladu s člankom 1. svojega ustava, ekološka zemlja; pozdravlja moguće otvaranje poglavlja 27. pravne stečevine ove godine u okviru pregovora s Crnom Gorom; poziva vlasti da bolje zaštite najvrjednija područja, a posebno u pogledu biološke raznolikosti, te da preispitaju projekte izgradnje hotela i hidroelektrana;

44.  napominje da razvoj dodatnih hidroenergetskih i turističkih kapaciteta mora zadovoljavati ekološke norme EU-a, osobito u zaštićenim područjima; izražava zabrinutost zbog neodrživog hidroenergetskog razvoja s obzirom na to da se mnogi od 80 projekata izgradnje hidroelektrana ne planiraju u skladu s međunarodnim konvencijama ili zakonodavstvom EU-a, unatoč zahtjevima iz poglavlja 27:; snažno potiče na daljnje iskorištavanje potencijalnih obnovljivih izvora energije i mjera za energetsku učinkovitost te na poboljšanje gospodarenja vodama i otpadom; pozdravlja uspješno usklađivanje zakona Crne Gore iz 2016. o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog plina s trećim energetskim paketom; pohvaljuje poboljšanu zakonodavnu usklađenost Crne Gore u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, ali potiče nadležna tijela da u potpunosti usklade nacionalno zakonodavstvo s Direktivom o obnovljivim izvorima energije i Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada;

45.  potiče Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Europsku investicijsku banku (EIB) da preispitaju svoju potporu projektima izgradnje hidroelektrana te da obustave financiranje svih projekata u zaštićenim područjima i projekata za koje ne postoje pouzdane ex ante procjene učinka na okoliš;

46.  naglašava potrebu za pružanjem široj javnosti pravovremenih i točnih informacija o učinku izgradnje autoceste na rijeci Tari, kao i za prestankom svih aktivnosti odlaganja otpada i izmjene riječnih korita, u skladu s obvezama koje je Crna Gora preuzela kako bi se očuvala područja pod posebnom nacionalnom i međunarodnom zaštitom;

47.  izražava zabrinutost u pogledu prostornog plana za Nacionalni park Skadarsko jezero; ističe potrebu da se prekinu veliki hidroenergetski projekti na rijeci Morači zbog njihova negativnog učinka na Skadarsko jezero i rijeku Taru, koji su zaštićeni u okviru nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva;

48.  pozdravlja pozitivan razvoj u daljnjem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva Crne Gore o okolišu i klimatskim promjenama s pravnom stečevinom EU-a; potiče crnogorske vlasti da zaštite Ulcinjsku solanu, i na nacionalnoj i međunarodnoj razini, u skladu s preporukama iz studije o zaštiti Ulcinjske solane koju je financirao EU; ističe da je hitno potrebno zajamčiti uključivanje Ulcinjske solane u mrežu Natura 2000; poziva na utvrđivanje i označivanje zaštićenih morskih područja;

49.  ističe proaktivno sudjelovanje i konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionalnoj i međunarodnoj suradnji preko Berlinskog procesa i inicijative „Zapadnobalkanska šestorka”; pozdravlja ishod sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji se održao u Sofiji i donošenje paketa IPA-e za 2018 koji uključuje financiranje dvaju važnih infrastrukturnih projekata: Budvanske zaobilaznice na jadransko-jonskom koridoru i željezničkog pravca Vrbnica – Bar” na bliskoistočnom-istočnomediteranskom koridoru; ističe važnost prometnih putova koji omogućavaju izravnu vezu između balkanskih zemalja i tržišta EU-a;

50.  pohvaljuje namjeru Crne Gore da u sljedeće tri godine uvede sustav EU-a za trgovanje emisijama te donošenje sekundarnog zakonodavstva o potrošnji goriva i emisijama novih automobila; uviđa da je važno da se u crnogorsko nacionalno zakonodavstvo ugrade aspekti sustava EU-a za trgovanje emisijama, Uredbe o raspodjeli tereta i mehanizma za praćenje i izvješćivanje (MRM);

51.  pozdravlja kontinuirano ulaganje napora u poboljšavanje regionalne suradnje, a posebno u području zaštite okoliša, kako je istaknuto u jadranskoj trilateralnoj inicijativi;

Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi

52.  pozdravlja kontinuirane napore Crne Gore u pogledu konstruktivne regionalne suradnje i bilateralnih dobrosusjedskih odnosa; podržava prijedlog smanjenja naknade za roaming na zapadnom Balkanu;

53.  pozdravlja ratifikaciju Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova; poziva na brzo sklapanje sporazuma kojima će se riješiti postojeći granični sporovi s drugim susjednim zemljama;

54.  pozdravlja potpisivanje zajedničke izjave Crne Gore i Albanije i 12 sporazuma o uzajamnoj pomoći u različitim područjima i smatra to primjerom pozitivne suradnje u regiji;

55.  apelira na Crnu Goru da pojača napore u proaktivnoj prioritizaciji i kažnjavanju ratnih zločina te rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba; pozdravlja napore za reintegraciju raseljenih osoba u okviru Regionalnog stambenog programa; naglašava kako, unatoč usvajanju četiri dokumenta koja se bave strategijom istrage ratnih zločina, državno tužiteljstvo nije pokrenulo nove istrage i suđenja ili pokrenulo nove optužnice; izražava zabrinutost zbog toga što je Ured posebnog tužitelja 2016. otvorio osam novih predmeta, od kojih je njih šest i dalje u preliminarnoj fazi istrage; ponovno izražava svoju potporu inicijativi o uspostavi regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (REKOM); ističe važnost tog procesa i aktivnog angažmana svih regionalnih političkih čelnika; pozdravlja javnu potporu predsjednika vlade inicijativi REKOM;

56.  pohvaljuje Crnu Goru za još jednu godinu potpune usklađenosti sa svim stajalištima i izjavama EU-a u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pozdravlja aktivno sudjelovanje u misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike; cijeni način na koji se provodi vanjska politika Crne Gore; poziva Crnu Goru da se uskladi sa zajedničkim stajalištem EU-a o integritetu Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i vodećim načelima EU-a o bilateralnim sporazumima o imunitetu;

57.  poziva na veću suradnju Crne Gore i EU-a u borbi protiv kiberkriminala i kiberobrani;

58.  podsjeća na stratešku važnost pristupanja Crne Gore NATO-u radi osiguranja stabilnosti i mira na zapadnom Balkanu;

o
o   o

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Crne Gore.

(1) Riječ „Romi” upotrebljava se kao zajednički naziv koji obuhvaća različite povezane skupine, bez obzira na to jesu li one sjedilačke ili ne, kao što su Romi, Aškali, Egipćani itd., čija se kultura i životni stil mogu razlikovati.


Obrana akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a
PDF 134kWORD 55k
Preporuka Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o obrani akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a 2018/2117(INI))
P8_TA(2018)0483A8-0403/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir strateški okvir i akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju (11855/2012) koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 25. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega i koje je 12. svibnja 2014. donijelo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. te politiku Europske unije o tom pitanju,

–  uzimajući u obzir Preporuku u vezi sa statusom nastavnog osoblja u visokom obrazovanju koju je donijela Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), na svojoj 29. sjednici od 21. listopada do 12. studenoga 1997.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Lime o akademskoj slobodi i autonomiji ustanova visokog obrazovanja, koju je u rujnu 1988. usvojila Svjetska sveučilišna služba,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 29/7 o pravu na obrazovanje koju je usvojilo Vijeće UN-a za ljudska prava na svojoj 42. sjednici održanoj 2. srpnja 2015.,

–  Uzimajući u obzir Opći komentar br. 13 Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava usvojen 8. prosinca 1999. na dvadeset prvom zasjedanju,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Venecijanske komisije 891/2017,

–  uzimajući u obzir izvješća nacionalnih, europskih i međunarodnih nevladinih organizacija i, posebno, Načela državne odgovornosti za zaštitu visokog obrazovanja od napada,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0403/2018),

A.  budući da je UNESCO definirao akademsku slobodu kao „pravo, neograničeno propisanom doktrinom, na slobodu poučavanja i rasprave, slobodu provođenja istraživanja i širenja te objave rezultata, slobodu izražavanja svojeg mišljenja o instituciji ili sustavu u kojem se radi, slobodu od institucionalne cenzure i slobodu sudjelovanja u stručnim ili predstavničkim akademskim tijelima”;

B.  budući da je pravo na obrazovanje temeljno za uživanje svih drugih ljudskih prava i za postizanje održivog razvoja; budući da se to pravo može uživati samo u atmosferi akademske slobode i autonomije ustanova visokog obrazovanja;

C.  budući da se u Deklaraciji iz Lime o akademskoj slobodi i autonomiji ustanova visokog obrazovanja akademska sloboda definira kao sloboda pripadnika akademske zajednice - kojom su obuhvaćene sve osobe koje podučavaju, studiraju, istražuju i rade u ustanovi visokog obrazovanja – da pojedinačno ili kolektivno sudjeluju u potrazi za znanjem te razvoju i prenošenju znanja s pomoću istraživanja, učenja, rasprave, dokumentiranja, proizvodnje, stvaranja, podučavanja, predavanja i pisanja;

D.  budući da se ta definicija mora zasnivati na temeljnim demokratskim vrijednostima, uključujući načela pristupa i borbe protiv diskriminacije, odgovornost, kritičko i neovisno mišljenje, institucijsku autonomiju i društvenu odgovornost; budući da nema demokracije bez akademske slobode koja omogućuje informiranu raspravu;

E.  budući da je akademska sloboda ključni element za postizanje napretka u održivom razvoju, posebno u pogledu ostvarenja ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu održivog razvoja do 2030., u kojem kvalitetno obrazovanje, znanstveno istraživanje i inovacije zauzimaju središnje mjesto;

F.  budući da je autonomija nužan preduvjet da bi obrazovne ustanove mogle obavljati svoje dužnosti; budući da akademska sloboda zahtijeva predostrožnost i stalnu zaštitu od neprimjerenog pritiska države ili komercijalnih interesa;

G.  budući da akademska sloboda, uključujući slobodu mišljenja, stajališta, izražavanja, udruživanja, putovanja i podučavanja, pridonosi stvaranju prostora u kojem bilo koje otvoreno i pluralističko društvo slobodno razmišlja, propituje, razmjenjuje ideje i proizvodi, konzumira i širi znanje;

H.  budući da napadi na akademsku slobodu ugrožavaju istraživanje, poučavanje, javnu raspravu i pravo na obrazovanje, narušavaju akademsku kvalitetu te društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj; budući da bi odgovore na društvena pitanja trebalo pronaći na temelju razloga, dokaza i uvjeravanja;

I.  budući da se pravo na obrazovanje, poučavanje i istraživanje može u potpunosti uživati samo u atmosferi akademske slobode;

J.  budući da postoji hitna potreba za odgovarajućim rješavanjem akademske slobode tijekom procesa pristupanja EU-u kako bi se spriječili napadi u državama članicama EU-a, kao što su pokušaji zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti, zbog čega će se studenti premjestiti u Beč od 2019., kao i blokiranje rodnih studija u Mađarskoj; budući da bi se države kandidatkinje trebale obvezati na temeljne vrijednosti visokog obrazovanja, uključujući akademsku slobodu i institucionalnu autonomiju;

K.  budući da su akademska zajednica i obrazovne ustanove sve podložnije uplitanju, pritisku ili ugnjetavanju od strane država, poslovnog sektora i drugih nedržavnih aktera; budući da se svake godine diljem svijeta prijave stotine napada na sveučilišta, institucije visokog obrazovanja i njihove članove, uključujući ubojstva, nasilje i nestanke, zatvaranje, nezakonito zatvaranje/pritvor, nezakoniti progon, gubitak položaja, nezakonito izbacivanje sa studija i ograničenje putovanja ili kretanja i ostale ekstremne i sustavne prijetnje; budući da se kršenja akademskih sloboda također javljaju unutar država članica Europske unije i njezinih najbližih partnera;

L.  budući da smanjenja javnih sredstava za obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje, te potreba za alternativnim izvorima prihoda dovode u opasnost akademsku slobodu, osobito kada je riječ o vanjskom financiranju koje potječe od autokratskih režima u inozemstvu ili multinacionalnih korporacija;

M.  budući da se strane obrazovne ustanove u Europskoj uniji suočavaju s napadima nacionalnih vlada i da se susreću s kršenjima njihove akademske slobode;

N.  budući da se pokušajima kontrole ili ušutkavanja visokih učilišta ili njihovih znanstvenika, studenata i osoblja daleko nadilaze pojedinci i institucije koji su izravno pogođeni te općenito utječe na društvo tako što se smanjuje prostor za uključivo demokratsko sudjelovanje, slobodu govora i osnaživanje svih građana te buduće generacije lišavaju visokokvalitetnih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika;

O.  budući da učinkovito ostvarenje prava na obrazovanje i jamčenje akademske slobode zahtijeva od država da osiguraju odgovarajuću i pouzdanu razinu financiranja za obrazovanje; budući da politike financijske i gospodarske štednje ozbiljno ugrožavaju akademsku slobodu i nastavljaju to činiti diljem svijeta, uključujući i unutar Europske unije;

P.  budući da su kršenja akademske slobode rijetko tema u okviru ljudskih prava, što djelomično odražava nepoznavanje pitanja akademske slobode među zagovornicima ljudskih prava i činjenicu da se te tvrdnje često odnose na kršenja drugih prava, kao što su pravo na slobodu izražavanja ili pravo na mišljenje; budući da zbog toga standardi u ovom području nisu dovoljno razvijeni, a kršenja akademske slobode često se ne prijavljuju;

Q.  budući da postoji opća potreba za podizanjem razine osviještenosti o važnosti akademske slobode kao sredstvu za promicanje demokracije, poštovanja vladavine prava i odgovornosti, te stvaranju mogućnosti za poboljšanje sposobnosti za njezino zagovaranje i obranu;

R.  budući da je važno utvrditi napade na akademsku slobodu kao dio globalne pojave te potaknuti priznavanje akademske zajednice i studenata, ne samo kao pojedinaca čija se prava krše, već kao i napadnutih branitelja ljudskih prava; budući da je potreban snažan odgovor na međunarodnoj i nacionalnoj razini, od samog visokog obrazovanja, kao i civilnog društva i šire javnosti;

S.  budući da mnogi ugroženi članovi akademske zajednice i studenti ne mogu dobiti pristup prilikama koje se pružaju u okviru programa EU-a za akademsku mobilnost i za borce za ljudska prava jer ne ispunjavaju kriterije za podnošenje zahtjeva ili imaju velike poteškoće u provedbi općih postupaka slanja zahtjeva, te pridržavanja obveza i rasporeda;

T.  budući da financijska pitanja programa EU-a ograničavaju djelovanja organizacija i sveučilišta u EU-u koja već podupiru studente i znanstvenike koji su u opasnosti ili bježe iz svojih zemalja zbog prijetnji progonom; budući da je tim organizacijama i sveučilištima potrebna veća pomoć za njihovo djelovanje i inicijative;

U.  budući da se EU zalaže za promicanje i zaštitu ljudskih prava, demokratskih institucija i vladavine prava diljem svijeta; budući da se u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju poziva na djelotvorniju politiku EU-a za potporu ljudskim pravima i demokraciji, uključujući povećanje djelotvornosti dijaloga o ljudskim pravima, poboljšanje vidljivosti i utjecaja državnih strategija za ljudska prava, usmjeravanje na djelotvornu provedbu smjernica EU-a o ljudskim pravima te poboljšanje javne diplomacije i komunikacije u području ljudskih prava;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

   (a) da izričito priznaju važnost akademske slobode u javnim izjavama, politikama i djelovanjima u vezi s vanjskim djelovanjem EU-a, uključujući priznavanje načela da ideje nisu kaznena djela i da kritični diskurs ne predstavlja nelojalnost, nego ključan dio demokratskog društva i njegova razvoja, da se autonomija obrazovnih ustanova mora uvijek štititi te da akademska sloboda ima bitnu ulogu u napretku obrazovanja i razvoju čovječanstva i modernog društva;
   (b) da priznaju da se zahtjevi za akademsku slobodu ubrajaju u postojeće pravo o ljudskim pravima te da proizlaze iz prava na obrazovanje te prava na izražavanje i mišljenje; da podsjete da akademska sloboda obuhvaća slobodu pripadnika akademske zajednice da dijele informacije i provode istraživanja te da šire znanje i istinu bez ograničenja, slobodu izražavanja njihovih stajališta i mišljenja u područjima njihova istraživačkog rada i stručnog znanja, čak i ako su kontroverzna ili nepopularna, što može uključivati ispitivanje funkcioniranja javnih institucija u određenom političkom sustavu i njihovu kritiku;
   (c) da javno ističu probleme napada na akademsku slobodu, uključujući njihove negativne posljedice; da izraze zabrinutost zbog osjetljivosti akademske zajednice na neopravdano uplitanje državnih vlasti, privatnih aktera ili korporativnih interesa te da podsjete na odgovornost država da zajamče akademsku slobodu, da djeluju u skladu s njome te da anticipativno štite ustanove visokog obrazovanja, pripadnike akademske zajednice i studente od napada, bez obzira na njihovo podrijetlo i prirodu;
   (d) da osiguraju da su institucije EU-a i predstavnici država članica koji posjećuju treće zemlje informirani o stanju akademske slobode;
   (e) da pruže potporu institucijama, osoblju i studentima koji su izloženi riziku ili su bili žrtve prisile ili nasilnih napada te da javno osude takve napade tako što će povesti raspravu o tom problemu na svim razinama, među ostalim, preko izjava, posjeta, poziva na javno izlaganje te praćenjem suđenja i stanja u zatvorima, kao i konkretnim upućivanjima na pojedinačne slučajeve ugroženih članova zajednice visokog obrazovanja;
   (f) da podupru jednak pristup akademskoj zajednici, neovisno o etničkoj pripadnosti, kasti, invaliditetu, nacionalnosti, vjeroispovijesti, rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji ili drugom statusu; da u svojim odnosima s trećim zemljama obrate posebnu pozornost na potporu iskorjenjivanju rodno utemeljene diskriminacije i svih oblika nasilja te da pomognu u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i prava na obrazovanje za sve;
   (g) da upozore na to da se napadi na akademsku slobodu mogu odvijati i u obliku kibernapada jer se pripadnici akademske zajednice danas sve više koriste internetom i društvenim medijima kako bi iznijeli svoje ideje i mišljenja;
   (h) da povedu raspravu o akademskoj slobodi na različitim razinama političkog dijaloga, među ostalim, u dijalozima i savjetovanjima o ljudskim pravima s partnerskim zemljama; da pojačaju diplomatske napore s partnerskim zemljama putem bilateralnog i multilateralnog angažmana u pogledu incidenata koji uključuju prijetnje ili napade na akademsku slobodu, a posebno nasilne napade na ustanove i članove zajednice visokog obrazovanja, kao i diskriminirajuće politike i prakse, neopravdana ograničenja u pogledu istraživanja ili izražavanja, protuzakoniti progon ili pritvor te ograničenja prava na osnivanje sindikata ili pristupanje njima; da potiču partnerske zemlje na uspostavu okvira za akademsku slobodu i institucionalnu autonomiju te na praćenje provedbe tih temeljnih prava; da osiguraju da se svim sporazumima o međunarodnoj suradnji s partnerskim zemljama poštuju ta načela;
   (i) U Kopenhaške kriterije za postupak pristupanja EU-u uvrstiti obranu i zaštitu akademske slobode i institucionalne autonomije s ciljem sprečavanja napada na akademsku slobodu u državama članicama, kao što je viđeno u slučaju CEU u Mađarskoj;
   (j) da potiču sve države da podrže i provedu Deklaraciju o sigurnim školama i njezine prateće smjernice za zaštitu škola i sveučilišta od vojne upotrebe tijekom oružanog sukoba, kao što je većina država članica EU-a to već učinila, a riječ je o smjernicama o odgovornosti za zaštitu temeljnih vrijednosti, osobito akademske slobode i institucijske autonomije, u kontekstu nasilnih i prisilnih napada na visoko obrazovanje;
   (k) da surađuju s UN-om, Vijećem Europe, međunarodnim agencijama, civilnim društvom i zajednicama visokog obrazovanja kako bi stvorili mehanizme za praćenje i prijavljivanje napada, prijetnji i neopravdanih ograničenja usmjerenih na visoko obrazovanje i pojedinačne znanstvenike te da ojačaju i promiču praćenje kako bi se podigla razina osviještenosti, kako bi se počinitelji pozvali na odgovornost te kako bi se poboljšali napori u cilju sprečavanja napada na akademsku slobodu i odgovaranja na njih;
   (l) da pokrenu i potiču redoviti dijalog sa sveučilišnim zajednicama i organizacijama čiji je cilj zaštita zajednica visokog obrazovanja i promicanje akademske slobode kako bi se razvili najbolji politički okviri, inicijative i strategije zagovaranja akademske slobode;
   (m) da doprinose razvoju kapaciteta za brze, temeljite i transparentne istrage kršenja akademske slobode, posebno u situacijama koje uključuju nasilne napade; da ulože više napora u sprečavanje napada na akademsku slobodu i odgovaranje na njih te da poduzmu sve razumne napore kako bi pozvali počinitelje na odgovornost;
   (n) da potiču rad na istraživanju i zagovaranju u cilju reforme zakonodavstva i propisa kojima se nameću neopravdana ograničenja akademske slobode ili akademske autonomije ustanova visokog obrazovanja te da promiču institucionalnu autonomiju kao jedan od načina zaštite sustava visokog obrazovanja od uplitanja ili napada države, poslovnog sektora ili drugih nedržavnih aktera te očuvanja visokog obrazovanja od politizacije i ideološke manipulacije;
   (o) da pojačaju diplomatske napore s partnerskim zemljama putem bilateralnog i multilateralnog angažmana u pogledu incidenata koji uključuju prijetnje ili napade na akademsku slobodu, posebno nasilne napade na ustanove i članove zajednice visokog obrazovanja, kao i diskriminirajuće politike i prakse, neopravdana ograničenja u pogledu istraživanja ili izražavanja, protuzakoniti progon ili pritvor;
   (p) da preispitaju postojeće mehanizme potpore i zaštite za branitelje ljudskih prava kako bi se razvili kapaciteti za prepoznavanje i pružanje pomoći, uključujući hitnu zaštitu i pomoć, u slučajevima koji uključuju napade na akademsku slobodu, uključujući fizičku zaštitu, pružanje pravne pomoći i pomoći pri izdavanju viza, medicinsku pomoć, praćenje suđenja i stanja u zatvorima, zastupanje i lobiranje te dugoročnu potporu tijekom egzila; da među prioritete Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava uvrste promicanje akademske slobode i potporu pripadnicima akademske zajednice koji su u opasnosti;
   (q) da preispitaju postojeće programe i sredstva za akademsku mobilnost i ostale oblike suradnje u obrazovanju i istraživanju, uključujući njihove kriterije, postupke podnošenja prijava te zahtjeve, vremenske okvire i programe, u svrhu uklanjanja prepreka koje bi mogle onemogućiti ugroženim kvalificiranim pripadnicima akademske zajednice ili studentima pristup mogućnostima, angažmanima ili drugim resursima u okviru programâ; da promiču postojeće projekte koje financira EU, poput programa za „akademske izbjeglice”, kojima se nastoji podići razina osviještenosti o važnosti akademske slobode u sektoru visokog obrazovanja i posljedicama za društvo u cjelini kada se ta sloboda ugnjetava;
   (r) da osiguraju da se programima EU-a za makrofinancijsku pomoć za treće zemlje i politikama europskih financijskih institucija ne ugrožava akademska sloboda podupiranjem politika kojima se smanjuje dodjela nacionalnih prihoda sektoru obrazovanja;
   (s) da uspostave nove inicijative u okviru postojećih i budućih programa, koje bi se mogle razviti i financirati u sinergijama sa sredstvima iz proračuna Unije koja se ne odnose na obrazovanje i istraživanja, kao što su Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), Obzor 2020., Erasmus+ i aktivnosti Marie Curie, kako bi se novim programskim djelovanjima koje financira EU pružila potpora zapošljavanju ugroženih članova akademske zajednice, studenata istraživača i redovnih studenata sa statusom međunarodne zaštite u europskim ustanovama visokog obrazovanja i istraživačkim ustanovama;
   (t) da podupiru aktualne normativne napore na regionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim, donošenjem međunarodne izjave o akademskoj slobodi i autonomiji ustanova visokog obrazovanja; da potiču EU i njegove države članice da preuzmu inicijativu za akademsku slobodu na sastanku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava;
   (u) da osiguraju stalnu potporu na visokoj razini Europskom međusveučilišnom centru i Globalnom kampusu za ljudska prava i demokraciju kao vodećim inicijativama EU-a za potporu obrazovanju o ljudskim pravima diljem svijeta;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.


Položaj žena s invaliditetom
PDF 162kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 29. studenoga 2018. o položaju žena s invaliditetom (2018/2685(RSP))
P8_TA(2018)0484B8-0547/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezino stupanje na snagu 21. siječnja 2011., u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o zaključivanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom(1) od strane Europske zajednice, a posebno njezin članak 6. o ženama i djevojčicama s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW, 1979.) i njezin fakultativni protokol (1999.),

–  uzimajući u obzir Povelju Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika(2),

–  uzimajući u obzir članke 10., 19. i 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(3),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (COM(2008)0426) i stajalište Parlamenta o toj temi od 2. travnja 2009.(4),

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije naslovljenu „Diskriminacija generirana na rodnom aspektu i invaliditetu”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljeno „Siromaštvo, spol i preklapajuća diskriminacija u EU-u”, a posebno njegovo poglavlje br. 8 o rodu i invaliditetu,

–  uzimajući u obzir Indeks ravnopravnosti spolova EIGE-a za 2017.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o stanju u pogledu žena s invaliditetom (O-000117/2018 – B8-0418/2018),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da u EU-u živi više od 80 milijuna osoba s invaliditetom; budući da četvrtina Europljana ima člana obitelji s invaliditetom; budući da u EU-u živi oko 46 milijuna žena i djevojčica s invaliditetom, koje čine oko 16 % ukupnog broja žena u Uniji i 60 % ukupnog stanovništva s invaliditetom;

B.  budući da riječ „invaliditet” obuhvaća mnogo različitih privremenih, kratkoročnih ili dugoročnih osobnih situacija koje zahtijevaju prilagođene političke odgovore i uključuju psihičke poteškoće;

C.  budući da se zbog promjena u demografskoj situaciji i starenja stanovništva sve više ljudi suočava s invaliditetom u kasnijoj životnoj dobi;

D.  budući da se osobama s invaliditetom svakodnevno uskraćuju temeljna prava tako što i u javnom i u privatnom sektoru i dalje postoje poteškoće u pristupu plaćenom zaposlenju i odgovarajućim pravima; budući da strukovno osposobljavanje osoba s invaliditetom ne odgovara onome što je potrebno i što bi se moglo postići da bi se njime omogućilo stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za uključivanje u poslovni život;

E.  budući da je samo 18,8 % žena s invaliditetom u EU-u zaposleno; budući da 45 % radno sposobnih žena (tj. u dobi između 20 i 64 godine) s invaliditetom nije aktivno, dok taj udio kod muškaraca iznosi 35 %;

F.  budući da 75 % osoba s teškim invaliditetom nema mogućnost u potpunosti sudjelovati na europskom tržištu rada i da je vjerojatnost da će žene s invaliditetom postati žrtve nasilja dva do pet puta veća u odnosu na žene bez invaliditeta;

G.  budući da je 34 % žena sa zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetom tijekom svojeg života doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera;

H.  budući da je sterilizacija žena s invaliditetom bez njihova znanja ili pristanka raširen oblik nasilja, koji posebno utječe na pripadnice etničkih manjina kao što su Romkinje;

I.  budući da osobe s invaliditetom nisu dovoljno zastupljene u javnom životu i medijima;

J.  budući da žene čine otprilike dvije trećine skrbnika u Europi; budući da 80 % skrbi u EU-u pružaju neformalni neplaćeni skrbnici, od kojih su 75 % žene; budući da se procjenjuje da gospodarska vrijednost neplaćene neformalne skrbi u Uniji, kao postotak ukupnih troškova formalne dugoročne skrbi, iznosi od 50 do 90 %;

K.  budući da je socijalno i gospodarsko sudjelovanje žena s invaliditetom ključno za uspjeh sveobuhvatne europske gospodarske i socijalne strategije;

L.  budući da se žene s invaliditetom često suočavaju s višestrukom diskriminacijom, između ostalog, na temelju svojeg rodnog identiteta, rodnog izražavanja i spolnih obilježja, što pridonosi feminizaciji siromaštva;

M.  budući da osobe s invaliditetom, a osobito žene s invaliditetom, imaju niže prihode i izložene su većoj opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da se zahvaćenost siromaštvom i isključenošću nastavlja ako je socijalna zaštita očigledno nedostatna; budući da se situacija zaposlenih žena s invaliditetom s vremenom pogoršala u usporedbi s muškarcima (udio žena izloženih riziku od siromaštva unatoč zaposlenju iznosio je 10 % 2007. godine i 12 % 2014. godine);

N.  budući da tehnološki razvoj donosi i brojne prilike i brojne izazove, naročito za žene s invaliditetom, s obzirom na to da se globalna radna snaga sve više koristi digitalnim alatima;

O.  budući da i dalje postoje poteškoće u pristupu centrima za zdravstvenu skrb, bolničkom liječenju, pomoćnim proizvodima, lijekovima i osnovnim terapijama za praćenje stanja i rehabilitaciju; budući da i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu mobilnosti, bilo zbog arhitektonskih prepreka koje ometaju promet na javnim mjestima i ulicama bilo zbog ograničenog pristupa javnom i kolektivnom prijevozu; budući da i dalje postoje komunikacijske prepreke (kao što je manjak tumača za znakovni jezik u javnim službama i nedovoljna pristupačnost televizije za gluhe osobe), koje ograničavaju i sprečavaju pristup javnim uslugama i informacijama; budući da bi usluge potpore, zaštite, komunikacije, skrbi i zdravstvene njege, kao što su one koje su povezane s primarnim zdravstvom, nasiljem nad ženama, brigom o djeci i majčinstvom, trebale biti u potpunosti dostupne svim ženama, a posebice ženama i djevojčicama s invaliditetom, na svim jezicima, u svim oblicima i formatima;

P.  budući da će, ako se to pitanje ne riješi na odgovarajući način, puno sudjelovanje osoba s invaliditetom, u skladu s člankom 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u političkom i javnom životu u kojem su često nedovoljno zastupljene ostati samo puka nada, pogotovo za žene;

Q.  budući da, unatoč brojnim međunarodnim konvencijama i odredbama europskog prava, kao i Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom, osobe s invaliditetom i dalje ne uživaju u potpunosti svoja građanska i socijalna prava; budući da jednak pristup kulturi, sportu i razonodi i jednako sudjelovanje u društvenom i političkom životu nisu zajamčeni; budući da su stručnjaci koji rade u tom području podcijenjeni; budući da se sve prethodno spomenute konvencije i odredbe sustavno zanemaruju, dok se radnicima i osobama s invaliditetom i dalje uskraćuju temeljna prava; budući da žene i djevojčice s invaliditetom ostaju na marginama pri donošenju odluka i napretku u području rodne ravnopravnosti;

R.  budući da rodna ravnopravnost nije horizontalno uključena u Europsku strategiju za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.;

S.  budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se poziva na jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu; budući da se jednako postupanje može osigurati provedbom mjera pozitivne diskriminacije i politika za žene s invaliditetom i majke djece s invaliditetom;

T.  budući da će se uključivanjem rodne dimenzije u Europsku strategiju za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. doprinijeti integriranom pristupu za uklanjanje diskriminacije žena i djevojčica s invaliditetom;

U.  budući da je mjesečna plaća muškaraca s invaliditetom viša od plaće žena s invaliditetom, dok su plaće i jednih i drugih općenito niže od plaća ostalih radnika, što je stalna diskriminacijska stvarnost;

V.  budući da je aktualno tržište rada nestabilno i neizvjesno te da povećanje nezaposlenosti podrazumijeva smanjenje prilika za pristup zaposlenju kad je riječ o osobama s invaliditetom;

W.  budući da u državnom školskom sustavu nema dovoljno ljudskih, materijalnih i pedagoških resursa za odgovarajuću pratnju i djelotvorno uključivanje djece i mladih s posebnim obrazovnim potrebama; budući da se potpuna integracija u društvu uglavnom postiže kvalitetnim radnim mjestima i pristupačnim obrazovanjem; budući da se zaposlenje ne smatra samo izvorom prihoda, nego je postalo i mehanizam socijalne integracije jer stvara vezu s društvom, međuljudske odnose i osjećaj sudjelovanja u socijalnom, kulturnom i gospodarskom životu;

X.  budući da se žene s invaliditetom mogu suočavati s jedinstvenim oblicima zlostavljanja koje je teško prepoznati, kao što je uklanjanje ili uništavanje njihovih pomagala za kretanje ili uskraćivanje pristupa lokalnim resursima povezanima s invaliditetom i/ili liječničkim pregledima;

Y.  budući da su zbog nedostatka prilagođene opreme za pregled i dijagnostiku stope raka dojke kod žena s invaliditetom mnogo više nego kod ženskog stanovništva općenito;

Z.  budući da Indeks ravnopravnosti spolova za 2017. koji je objavio EIGE pokazuje da u prosjeku 13 % žena s invaliditetom ima neispunjene medicinske potrebe, a 12 % njih ima neispunjene stomatološke potrebe, dok u slučaju žena bez invaliditeta samo 5 % njih ima neispunjene medicinske potrebe;

Opće preporuke

1.  ponovno ističe da bi sve osobe s invaliditetom trebale moći u potpunosti uživati u svojim pravima na temelju uključenosti i u potpunosti sudjelovati u društvu; naglašava da je to moguće samo uz provedbu aktivnih i javnih politika i uklanjanje svih prepreka za sudjelovanje;

2.  poziva države članice da provedu politike za prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i integraciju osoba s invaliditetom i za pružanje potpore njihovim obiteljima te da preuzmu odgovornost za efektivno ostvarenje njihovih prava, ne dovodeći u pitanje prava i dužnosti roditelja ili skrbnika; također poziva na razvoj pedagogije kojom se društvo osvješćuje o dužnosti poštovanja i solidarnosti u pogledu osoba s invaliditetom u cilju borbe protiv socijalne diskriminacije kojoj su te osobe izložene;

3.  poziva države članice da ispune svoje obveze u pogledu ratifikacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i da poduzmu sve potrebne mjere kako bi zajamčile prava i slobode te odgovornosti koje su njome utvrđene, posebno u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, socijalna zaštita, stanovanje, mobilnost, pristup pravosuđu, kultura, sport, slobodno vrijeme i sudjelovanje u društvenom i političkom životu, kao i posebne odgovornosti utvrđene u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom u pogledu prava žena i djece s invaliditetom;

4.  ističe činjenicu da su žene i djevojčice s invaliditetom izložene dvostrukoj diskriminaciji zbog kombinacije spola i invaliditeta i da često mogu biti izložene višestrukoj diskriminaciji koja proizlazi iz kombinacije spola i invaliditeta sa spolnom orijentacijom, rodnim identitetom, rodnim izražavanjem, spolnim obilježjima, zemljom podrijetla, klasom, migracijskim statusom, dobi, vjerom ili etničkom pripadnošću;

5.  ponovno poziva Komisiju i države članice da u svoje strategije, politike i programe za rodnu ravnopravnost uvrste perspektivu žena i djevojčica s invaliditetom, da u svoje strategije za osobe s invaliditetom uključe rodnu perspektivu i da u sve ostale politike uključe i rodnu perspektivu i perspektivu osoba s invaliditetom;

6.  poziva Komisiju i države članice da podupiru istraživanje i inovacije u pogledu razvoja proizvoda i usluga za pomoć osobama s invaliditetom u njihovim svakodnevnim aktivnostima;

7.  naglašava da broj starijih osoba raste i da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije žene češće imaju neki oblik invaliditeta i da su one posebno pogođene tom pojavom jer imaju duži očekivani životni vijek; ističe da će stoga broj žena s invaliditetom proporcionalno porasti;

8.  ustraje u tome da je potrebno prikupljati podatke razvrstane po spolu kako bi se utvrdili oblici međusektorske višestruke diskriminacije s kojom se susreću žene i djevojčice s invaliditetom u svim područjima obuhvaćenima Istanbulskom konvencijom i kad god je to relevantno;

9.  poziva EIGE da nastavi pružati analize i doprinose na razini EU-a i država članica u pogledu posebne situacije žena i djevojčica s invaliditetom, uz stavljanje posebnog naglaska na međusektorsku diskriminaciju;

10.  ponavlja da se žene s invaliditetom često suočavaju s još većim izazovima i opasnostima u zemljama i zonama u kojima vladaju sukobi; stoga ističe da je potrebno zaštititi žene s invaliditetom u okviru vanjskih politika EU-a;

Prava žena s invaliditetom

11.  ističe da se ženama s invaliditetom mora osigurati potpuno uživanje njihovih prava u pogledu pristupa kvalitetnom, dostupnom i cjenovno pristupačnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, uključujući zdravstvenu skrb prilagođenu transrodnim osobama, kao i spolno i reproduktivno zdravlje i prava, zapošljavanju, mobilnosti, obiteljskom životu, tjelesnoj autonomiji, seksualnosti i braku, kao i zaštitne mjere kojima se jamče ta prava;

12.  podsjeća na to da vlasti na svim razinama i relevantni dionici moraju poštovati i štititi pravo na neovisan život i stoga pružiti potrebne elemente kako bi se podržale osobe s invaliditetom, a posebno žene, i kako bi se osiguralo da uživaju slobodu izbora i kontrole nad svojim životom i stilom života;

13.  naglašava da žene i djevojčice s invaliditetom moraju biti obaviještene o svojim pravima i o uslugama za građane koje su im dostupne; naglašava da se te informacije moraju pružati na jednostavan i siguran način, uzimajući u obzir različite komunikacijske metode, medije i formate koje su odabrale i koji su im prilagođeni; naglašava da se pravo na informiranje ne smije miješati s konceptualizacijom potrebe za aktivnim traženjem pristupa pravima (prebacivanje odgovornosti za ostvarivanje prava na potrebite) s obzirom na to da države članice moraju preuzeti odgovornost za dopiranje do svih osoba s invaliditetom i zajamčiti im prava utvrđena zakonom ili međunarodnom konvencijom;

14.  poziva na integraciju osoba s invaliditetom u redovne strukture društva na svim razinama, uključujući zdravlje, obrazovanje i zapošljavanje, uzimajući u obzir činjenicu da dugotrajno i opće korištenje posebnih struktura ili usluga dovodi do segregacije i smanjuje jednakost mogućnosti;

15.  priznaje potrebu za time da osobe s invaliditetom imaju pristup sigurnim prostorima, npr. u obliku klubova i udruga;

16.  poziva EU da ukloni prepreke za pravo glasa osobama s invaliditetom, osobito u kontekstu europskih izbora 2019.;

17.  potiče države članice da provode načelo jednake plaće za jednak rad, da se bore protiv diskriminacije u pogledu plaća i da zajamče ravnopravnost žena i muškaraca, uključujući i osobe s invaliditetom;

Pristupačnost

18.  poziva države članice i Komisiju da provedu politike kojima se promiče pristupačnost kao važan korak prema uključivanju i neophodan uvjet za integraciju i sudjelovanje osoba s invaliditetom; također naglašava važnost poštovanja načela jednakog postupanja i jednakih mogućnosti u pogledu pristupačnosti i mobilnosti;

19.  inzistira na potrebi za time da države članice poduzmu mjere osobito u području zdravlja, obrazovanja, prijevoza, urbanističkog planiranja i stanovanja;

20.  duboko je zabrinut zbog toga što se ženama i djevojčicama s invaliditetom suviše često uskraćuje pristup objektima u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; smatra da je zabrinjavajuće da se djevojčicama i ženama s invaliditetom uskraćuje mogućnost informiranog pristanka na upotrebu kontracepcijskih sredstava te da im čak prijeti prisilna sterilizacija; poziva države članice da provedu zakonodavne mjere kojima se štiti fizički integritet, sloboda izbora i samoodređenja u pogledu spolnog i reproduktivnog života djevojčica i žena s invaliditetom;

21.  zabrinut je zbog činjenice da malobrojne zemlje imaju odredbe kojima se štiti pravo osoba s invaliditetom na pristup pravnom priznavanju roda; napominje da pravno priznavanje roda, čak i ako je dopušteno, može biti nedostupno ženama i djevojčicama koje imaju zakonitog skrbnika; napominje da obvezna psihijatrijska procjena kao uvjet za pristup pravnom priznavanju roda ometa taj pristup u slučaju žena i djevojčica s psihičkim poteškoćama; poziva države članice da donesu zakonodavstvo u području pravnog priznavanja roda na temelju samoodređenja i uz uzimanje u obzir potreba osoba s invaliditetom u pogledu pristupačnosti;

22.  primjećuje da bi u području prijevoza države članice trebale razviti politike javnog prijevoza kojima se olakšava mobilnost osoba s invaliditetom, uz uklanjanje arhitektonskih prepreka; poziva Vijeće i Komisiju da dodijele potrebna financijska sredstva EU-a za potporu razvoju takvih politika;

Radni odnosi i odnosi na radnom mjestu u cilju kvalitetnog zapošljavanja i pravedne ravnoteže između poslovnog i privatnog života

23.  poziva države članice da razviju politike kojima se promiče integracija osoba s invaliditetom na tržište rada; smatra da bi se takvim politikama trebao poticati pristup zapošljavanju kao uvjet za socijalnu uključenost, čime se promiču jednake mogućnosti;

24.  poziva države članice da zajamče posebne oblike regulative u području rada kojima se zadovoljavaju i obuhvaćaju posebne potrebe osoba s invaliditetom, naročito kad je riječ o propisima u pogledu radnih sati; ističe potrebu za utvrđivanjem posebnog radnog zakonodavstva kojim će se u obzir uzeti potrebe žena s invaliditetom u pogledu trudnoće i majčinstva, uz osiguranje ostanka na tržištu rada i jamčenje zaštite radnika;

25.  poziva države članice da procijene potrebu za donošenjem mjera kojima bi se osiguralo da je korištenje rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta te fleksibilnog radnog vremena prilagođeno različitim potrebama povezanim s rođenjem više djece, prijevremenim rođenjem, posvojiteljima, roditeljima koji dijele skrb, roditeljima s invaliditetom, roditeljima sa psihičkim poteškoćama i roditeljima djece s invaliditetom, kroničnim bolestima ili psihičkim problemima;

26.  poziva na promicanje prava na zdravlje i rehabilitaciju te na to da se politikama nastoje spriječiti i ublažiti nesreće na radnome mjestu i profesionalne bolesti kad je riječ o osobama s invaliditetom;

27.  poziva Komisiju da državama članicama pruži stručno znanje o načinima za rješavanje problema višedimenzionalne diskriminacije;

28.  poziva Komisiju da podupre i potakne države članice u borbi protiv diskriminacije na temelju kombinacije rodnog identiteta, rodnog izražavanja, spolne orijentacije, spolnih obilježja i invaliditeta, s pomoću osposobljavanja o različitosti i rada s poslodavcima u pogledu mjera na radnom mjestu, npr. promicanja postupaka anonimnog zapošljavanja;

Obrazovanje

29.  poziva države članice da se u pružanju skrbi o djeci predškolske dobi naglasak stavi ne samo na dostupnost nego i na kvalitetu i cjenovnu pristupačnost te skrbi, posebice za djecu s invaliditetom, vodeći računa o potrebama roditelja s invaliditetom; također poziva države članice da povećaju javna ulaganja u rani predškolski odgoj i obrazovanje za te skupine ljudi;

30.  naglašava važnost uključivanja žena s invaliditetom u redovni obrazovni sustav i sustav zapošljavanja;

31.  ističe da će viši standard i kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja dovesti do jačeg osnaživanja žena s invaliditetom jer je obrazovanje jedan od alata koji najviše utječe na napredak društva tako što pruža znanje i vrijednosti koji su nužni za postizanje viših razina dobrobiti i gospodarskog i osobnog rasta; ističe posebnu važnost kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja za osobe s invaliditetom;

32.  poziva države članice da osiguraju efektivne mogućnosti u pogledu pristupa obrazovanju tako da zajamče stvarnu integraciju djece i mladih s invaliditetom u svoje obrazovne sustave na svim razinama; poziva na potporu za posebne obrazovne potrebe i obrazovne materijale, uz uključive škole, kako bi se osigurao jednak pristup, ali i uspjeh u obrazovnom sustavu;

33.  poziva države članice da ulažu u visokokvalitetno obrazovanje za djecu i odrasle s invaliditetom kao dio redovnog obrazovanja, čime će se olakšati pristup, osobito među najzapostavljenijim skupinama stanovništva;

34.  poziva na to da se u sklopu obrazovnih politika nastoje ukloniti brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom stalno susreću; potiče države članice da u svojim redovnih obrazovnim ustanovama osiguraju fizičke i/ili pedagoške uvjete kojima će se osigurati da ih mogu pohađati i osobe s invaliditetom; stoga naglašava da je potrebno povećati broj nastavnika koji prate djecu s invaliditetom;

35.  poziva države članice da razviju strategije za borbu protiv vršnjačkog nasilja i uznemiravanja, među ostalim i u obrazovnom kontekstu i na internetu, protiv djece i mladih na temelju invaliditeta, rodnog identiteta ili izražavanja, spolne orijentacije, migracijskog statusa, klase, dobi, vjere ili etničke pripadnosti;

36.  podsjeća da je važno u obzir uzeti potrebe žena i djevojčica s invaliditetom pri osmišljavanju i provedbi programa i inicijativa EU-a, osobito u području obrazovanja, mobilnosti i aktivnosti za mlade, kao i poduzeti sve relevantne mjere kako bi se osiguralo njihovo daljnje sudjelovanje u takvim mogućnostima;

Zdravlje

37.  smatra da žene i djevojčice s invaliditetom moraju imati puni pristup medicinskoj i stomatološkoj skrbi koja odgovara njihovim posebnim potrebama, u području kao što su ginekološko savjetovanje, spolno i reproduktivno zdravlje, planiranje obitelji i prilagođena potpora tijekom trudnoće te zdravstvena skrb prilagođena transrodnim osobama; potiče države članice da osiguraju javna ulaganja u to područje i da u svoje nacionalne odredbe o javnoj zdravstvenoj skrbi uključe odgovarajući pristup tim uslugama;

38.  ističe da žene i djevojčice s invaliditetom moraju dobiti sve odgovarajuće informacije kako bi mogle slobodno donositi odluke o svojem zdravlju; naglašava da je važno da države članice poduzmu sve potrebne mjere za borbu protiv prisilne sterilizacije;

39.  poziva Komisiju da postavi ciljeve o uslugama skrbi za osobe s invaliditetom, koji su slični ciljevima iz Barcelone, s alatima za praćenje kojima bi se trebale mjeriti kvaliteta, pristupačnost i cjenovna prihvatljivost tih usluga;

40.  poziva EU i države članice da poduzmu sve mjere kako bi osigurale da žene i djevojčice s invaliditetom imaju jednak pristup zdravstvenoj skrbi posebno prilagođenoj osobama s invaliditetom i redovnim uslugama;

41.  poziva Komisiju da državama članicama pruži stručno znanje o načinima za rješavanje problema višedimenzionalne diskriminacije;

Rodno uvjetovano nasilje

42.  pozdravlja odluku Vijeća o potpisivanju od strane EU-a Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), kao važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom; poziva EU da brzo ratificira Istanbulsku konvenciju i potiče države članice koje je još nisu ratificirale da to učine; potiče Vijeće da što prije zaključi pristupanje EU-a toj konvenciji;

43.  za zabrinutošću ističe da je za žene i djevojčice vjerojatnije da će postati žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a posebno nasilja u obitelji i seksualnog iskorištavanja; ističe da se to odnosi i na prisilnu sterilizaciju i pobačaj; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere i pruže visokokvalitetne, pristupačne i prilagođene usluge kako bi stale na kraj nasilju nad ženama i djecom i pružile podršku žrtvama nasilja, tako da osiguraju osoblje koje je osposobljeno za pružanje specijaliziranih savjeta te odgovarajuće pravne zaštite i pomoći;

44.  potiče države članice da svim zdravstvenim i obrazovnim stručnjacima osiguraju odgovarajuće osposobljavanje u pogledu sprečavanja diskriminacije žena i djevojčica s invaliditetom i nasilja nad njima;

45.  ponavlja svoj poziv Komisiji da podnese sveobuhvatnu europsku strategiju za borbu protiv nasilja nad ženama s prijedlogom zakonodavnog akta za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i borbu protiv njega, uz posvećivanje posebne pozornosti ženama i djevojčicama s invaliditetom; također poziva na uspostavu opservatorija EU-a za rodno uvjetovano nasilje;

46.  zahtijeva konkretne političke mjere za rješavanje nasilja i zlostavljanja s kojima se susreću osobe s invaliditetom i poteškoćama u učenju, osobito žene i djevojčice, uključujući internetsko zastrašivanje, vršnjačko nasilje i uznemiravanje te nasilje u kontekstu formalne i neformalne skrbi;

Digitalna i medijska uključenost

47.  naglašava da je potrebno uložiti veće napore u nadilaženje stereotipa i predrasuda o invaliditetu i da je potrebno osigurati veću vidljivost žena i djevojčica s invaliditetom u medijima, kako bi se promijenile prevladavajuće isključujuće društvene norme; poziva Komisiju i države članice da promiču rodnu ravnopravnost u medijskim organizacijama, predstavničkim tijelima i ustanovama za osposobljavanje, a naročito u njihovim upravama, te da ulažu u inicijative za podizanje razine osviještenosti javnosti i pomno prate ostvareni napredak;

48.  poziva Komisiju i države članice da razviju programe i usluge za žene s invaliditetom, s naglaskom na njihovom digitalnom uključivanju i uz isticanje golemog potencijala digitalizacije za žene s invaliditetom;

49.  ističe da je potrebno povećati pristupačnost medijskih usluga, uz potpuno pristupačne internetske usluge koje zadovoljavaju najviše standarde izvrsnosti prilagođene osobama s invaliditetom;

50.  poziva države članice da potaknu radiotelevizijske kuće da u potpunosti uključe žene s invaliditetom kao sudionike i voditelje u svim vrstama radiodifuzijskih medija;

Donošenje zakonodavstva i provedba

51.  izražava žaljenje zbog toga što postojeća Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. nije potaknula usvajanje efektivnih zakonodavnih akata, mjera i politika kako bi se riješio problem segregacije i odbijanja žena s invaliditetom na tržištu rada, u političkom životu, školama i obrazovnim okruženjima;

52.  poziva Komisiju i države članice da provedu politike kojima će se omogućiti i potaknuti sudjelovanje žena i djevojčica s invaliditetom u javnom, društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom životu, ponajprije smanjivanjem prepreka mobilnosti i poticanjem žena s invaliditetom na osnivanje organizacija i mreža i pridruživanje istima, kao i programima osposobljavanja i mentorstva;

53.  poziva EU i države članice da razviju mjere pozitivne diskriminacije namijenjene za žene s invaliditetom u cilju promicanja osposobljavanja, posredovanja pri zapošljavanju, pristupa zapošljavanju, zadržavanja zaposlenja, jednakog napredovanja u karijeri, prilagodbe na radnom mjestu i ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

54.  poziva Komisiju da razvije mjere pozitivne diskriminacije za promicanje prava žena i djevojčica s invaliditetom, da uspostavi mehanizam za praćenje napretka i da financira prikupljanje podataka i istraživanje o ženama i djevojčicama s invaliditetom, u skladu s načelima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

55.  poziva Komisiju da predstavi prijedlog Europske strategije za osobe s invaliditetom 2020. –2030., u sklopu kojeg će se u potpunosti uključiti odredbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u buduće zakonodavstvo, politike i programe EU-a i koji će biti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta i Strateškim djelovanjem za ravnopravnost spolova 2016. – 2019., kako bi se zajamčilo da žene i djevojčice s invaliditetom mogu u potpunosti uživati svoja prava kao i sve druge osobe;

56.  poziva EU i njegove države članice da standarde iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uvrste u svoje pravne i političke okvire kako bi se osiguralo da se pristup invaliditetu temeljen na ljudskim pravima u potpunosti odražava u osmišljavanju zakona i politika;

57.  ističe da bi se sa ženama i djevojčicama s invaliditetom trebalo usko savjetovati preko organizacija koje ih predstavljaju te da bi one trebale biti aktivno uključene u oblikovanje i provođenje zakonodavstva i politika kako bi se osigurala nediskriminacija i jednake mogućnosti, kao i praćenje njihove učinkovitosti; poziva na istinski strukturirani dijalog između EU-a i organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom radi sastavljanja Europske strategije za osobe s invaliditetom 2020. – 2030.;

58.  ističe da organizacije osoba s invaliditetom moraju biti uključene u pripremu, provedbu i ex post evaluaciju projekata koji se provode u okviru kohezijske politike EU-a;

Financiranje

59.  poziva Komisiju i države članice da optimiziraju strukturne fondove EU-a, uključujući Europski socijalni fond, kako bi se promicale pristupačnost i nediskriminacija za žene s invaliditetom i kako bi se povećala vidljivost mogućnosti financiranja, npr. za novoosnovana poduzeća i podupiranje poduzetništva općenito;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 23, 27.1.2010., str. 35.
(2) SL C 364, 18.12.2000., str. 1.
(3) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(4) SL C 137 E, 27.5.2010., str. 68.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti