Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 12. prosinca 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Nacrt izmjene proračuna br. 6/2018: smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (vlastita sredstva)
 Mobilizacija instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji
 Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se u okviru općeg proračuna Unije za 2019. omogućila isplata predujmova
 Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019.
 Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana ***
 Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana
 Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana ***
 Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana (rezolucija)
 Euro-mediteranski sporazum o zračnom prometu između EU-a i Jordana (pristupanje Hrvatske) ***
 Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
 Program za provedbu Obzora Europa ***I
 Paket mjera za jedinstveno tržište
 Zaključci i preporuke Posebnog odbora za terorizam
 Europska vanjska, sigurnosna i obrambena politika (članak 36. Ugovora o Europskoj uniji)
 Godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike
 Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. i politici Europske unije u tom području
 Uspostava Europskog fonda za obranu ***I
 Uspostavljanje Instrumenta za povezivanje Europe ***I
 Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine

Nacrt izmjene proračuna br. 6/2018: smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (vlastita sredstva)
PDF 122kWORD 51k
Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2018 Europske unije za financijsku godinu 2018.: smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u skladu s ažuriranim predviđanjima rashoda i ažuriranjem prihoda (vlastita sredstva) (13961/2018 – C8-0488/2018 – 2018/2244(BUD))
P8_TA(2018)0500A8-0399/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(2), a posebno njezin članak 44.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018., konačno donesen 30. studenoga 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(6),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 6/2018 koji je Komisija usvojila 12. listopada 2018. (COM(2018)0704),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2018 koje je Vijeće usvojilo 26. studenoga 2018. i istog dana proslijedilo Europskom parlamentu (13961/2018 – C8-0488/2018),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0399/2018),

A.  budući da je svrha nacrta izmjene proračuna br. 6/2018. ažurirati i rashodovnu i prihodovnu stranu proračuna kako bi se u obzir uzela posljednja zbivanja;

B.  budući da su na rashodovnoj strani u okviru nacrta izmjene proračuna br. 6/2018 u proračunskim linijama smanjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za 48,7 milijuna EUR odnosno 44,7 milijuna EUR, za naslov 1.a, „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” i naslov 2. „Održivi rast: prirodni resursi”;

C.  budući da se, kada je riječ o prihodovnoj strani, nacrt izmjene proračuna br. 6/2018 odnosi na reviziju predviđanja za tradicionalna vlastita sredstva (tj. carine i pristojbe u sektoru šećera), osnovicu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i bruto nacionalni dohodak (BND) te unošenje u proračun relevantnih korekcija za Ujedinjenu Kraljevinu i njihovo financiranje, što utječe na raspodjelu doprinosa iz vlastitih sredstava država članica u proračun EU-a;

1.  pozdravlja činjenicu da provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. napokon doseže optimalnu brzinu i rezultira samo manjom prilagodbom na rashodovnoj strani u odnosu na vrlo znatne izmjene proračuna donesene 2016. i 2017.; potiče Komisiju i države članice da nadoknade velika kašnjenja u protekle tri godine;

2.  prima na znanje tehnički postupak rebalansa vlastitih sredstava koji je postao nužan zbog revizije predviđanja tradicionalnih vlastitih sredstava i PDV-a te zbog ažuriranja korekcije za Ujedinjenu Kraljevinu;

3.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2018;

4.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 6/2018 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim parlamentima.

(1)1 SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(3) SL L 57, 28.2.2018., str. 1.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(6) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.


Mobilizacija instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji
PDF 129kWORD 51k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji (COM(2018)0901 – C8-0492/2018 – 2018/2274(BUD))
P8_TA(2018)0501A8-0455/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0901 – C8-0492/2018),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1) (Uredba o VFO-u), a posebno njezin članak 11.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2), a posebno njegovu točku 12.,

–  uzimajući u obzir novi nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 30. studenoga 2018. (COM(2018)0900), u skladu s člankom 314. stavkom 8. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke proračunskog trijaloga od 4. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir stajalište o drugom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koje je Vijeće usvojilo 11. prosinca 2018. i istog dana proslijedilo Europskom parlamentu (15205/2018 – C8-0499/2018),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0455/2018),

A.  budući da je instrument fleksibilnosti namijenjen financiranju, u određenoj financijskoj godini, precizno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova;

B.  budući da je Komisija predložila mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti kako bi se sredstva dostupna u općem proračunu Unije za financijsku godinu 2019. povećala za 985 629 138 milijuna EUR iznad gornje granice naslova 3. radi financiranja mjera u području migracija, izbjeglica i sigurnosti;

C.  budući da su se predstavnici Parlamenta i Vijeća na proračunskom trijalogu 4. prosinca 2018. dogovorili da će dodatno mobilizirati instrument fleksibilnosti u iznosu 178 715 475 EUR za podupiranje programa u okviru programa Obzor 2020. i Erasmus + u podnaslovu 1a;

1.  slaže se da se instrument fleksibilnosti mobilizira iznosom od 1 164 344 613 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

2.  ponavlja da se mobilizacijom ovog instrumenta, kako je predviđeno u članku 11. Uredbe o VFO-u, još jednom potvrđuje koliko je presudno da proračun Unije bude fleksibilniji;

3.  ponavlja svoj dugogodišnji stav da se plaćanja koja proizlaze iz preuzetih obveza prethodno mobiliziranih preko instrumenta fleksibilnosti mogu računati samo iznad gornjih granica VFO-a;

4.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za jačanje ključnih programa za konkurentnost EU-a i za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2019/276.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se u okviru općeg proračuna Unije za 2019. omogućila isplata predujmova
PDF 126kWORD 49k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se u okviru općeg proračuna Unije za 2019. omogućila isplata predujmova (COM(2018)0281 – C8-0221/2018 – 2018/2074(BUD))
P8_TA(2018)0502A8-0453/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0281 – C8-0221/2018),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir ishode trijaloga od 4. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0453/2018),

A.  budući da je u skladu s Uredbom (EU) br. 661/2014 o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 iznos od 50 000 000 EUR dostupan za isplatu predujmova preko odobrenih sredstava u općem proračunu Unije;

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se u okviru općeg proračuna Unije za 2019. omogućila isplata predujmova

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2019/277.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019.
PDF 183kWORD 59k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o stajalištu Vijeća o drugom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (15205/2018 – C8-0499/2018 – 2018/2275(BUD))
P8_TA(2018)0503A8-0454/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012)(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019.(7),

–  uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., koji je Komisija usvojila 21. lipnja 2018. (COM(2018)0600),

–  uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2018. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2018. (11737/2018 – C8-0410/2018),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.(9),

–  uzimajući u obzir činjenicu da Odbor za mirenje nije postigao dogovor o zajedničkom tekstu u roku od 21 dana, navedenom u članku 314. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir drugi nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., koji je Komisija usvojila 30. studenoga 2018. (COM(2018)0900), u skladu s člankom 314. stavkom 8. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke proračunskog trijaloga od 4. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir stajalište o drugom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., koje je Vijeće usvojilo 11. prosinca 2018. (15205/2018 – C8-0499/2018),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0454/2018),

1.  podsjeća da se „nacrt paketa”, oko kojeg su Parlament i Vijeće postigli dogovor nakon teških i intenzivnih pregovora na trijalogu održanom 4. prosinca 2018., sastoji od dvaju elemenata: proračuna Unije za 2019. godinu, utvrđenog u iznosu od 165 795,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 148 198,9 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, kao i četiri zajedničke i jedne jednostrane izjave;

2.  ističe da je, iako nacrt proračuna kako ga je izmijenilo Vijeće ne ispunjava u potpunosti stvarnu potrebu za održivim, dosljednim i učinkovitim proračunom Unije, cilj Parlamenta osigurati Uniji proračun kojim se može ostvariti konkretna korist za građane i poduzeća;

3.  pozdravlja dogovorenu opću razinu sredstava za preuzimanje obveza, koja predstavlja povećanje od 1,728 milijuna EUR u usporedbi s prvotnim čitanjem Vijeća; izražava zadovoljstvo činjenicom da su povećanja postignuta u pregovorima u vrijednosti od 943 milijuna EUR namijenjena glavnim političkim prioritetima Parlamenta, osobito pružanju potpore znanstvenicima, mladima, malim i srednjim poduzećima, rješavanju temeljnih uzroka migracija, klimatskim promjenama, povećanju sigurnosti građana Unije i obrani;

4.  pozdravlja činjenicu da je dogovorena ukupna razina odobrenih sredstava za plaćanja za 2019. veća za 2,4 % u odnosu na proračun za 2018.; međutim, napominje da plaćanja iznose samo 0,9 % BND-a Unije; ističe važnost zajedničke izjave o odobrenim sredstvima za plaćanja u okviru koje se Parlament i Vijeće obvezuju da će donijeti potrebne odluke za podmirenje svih opravdanih potreba;

5.  žali zbog činjenice što je Vijeće, pod izlikom da nije imalo dovoljno vremena za analizu, u kontekstu proračunskog postupka za 2019. načelno odbilo bilo kakvu raspravu o primjeni novog članka 15. stavka 3. Financijske uredbe, kojime bi se omogućilo ponovno stavljanje na raspolaganje opozvanih iznosa namijenjenih za istraživanje u okviru godišnjeg proračunskog postupka; stoga poziva Komisiju da najmanje dvaput godišnje izvješćuje o opozvanim iznosima za programe istraživanja, da predstavi sve relevantne informacije i elemente o članku 15. stavku 3. te da predloži njegovu primjenu u kontekstu proračunskog postupka za 2020.;

6.  ponovno izražava žaljenje zbog toga što Vijeće i Komisija nisu na odgovarajući način uključili Parlament, koji je jedna od dvije grane proračunskog tijela, u rasprave o produljenju Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; izražava žaljenje zbog beskompromisnog stajališta Vijeća o financiranju druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, kojemu će proračun Unije pridonijeti s 2 milijarde EUR, a države članice izdvojit će 1 milijardu EUR; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative ne smiju financirati na štetu postojećih vanjskih projekata Unije; podsjeća na to da, zbog nevoljkosti Vijeća, gornje granice aktualnog VFO-a nisu podignute prilikom revizije u sredini razdoblja te da VFO nije dovoljno fleksibilan da bi mogao odgovoriti na nepredviđene okolnosti; ističe da je potrebno izvući pouku za VFO za razdoblje nakon 2021. kako bi se između ostalog izbjeglo stvaranje proračunskih satelita kao što je Instrument za izbjeglice u Turskoj;

7.  u skladu sa zajedničkom izjavom koju su dogovorili Parlament, Vijeće i Komisija, ustraje u tome da se dogovoreno povećanje sredstava namijenih programu Obzor 2020. i programu Erasmus + u iznosu od 100 milijuna EUR putem izmjene proračuna za 2019. ne financira preraspodjelom iz drugih programa, nego novim odobrenim sredstvima;

8.  s obzirom na povećanu potporu koju Europol pruža državama članicama u okviru suradnje tijela kaznenog progona i njegova sudjelovanja u borbi protiv terorizma i kiberkriminala, pozdravlja otvaranje 10 dodatnih radnih mjesta i s time povezano povećanje odobrenih sredstava za Europol;

9.  pozdravlja otvaranje pet radnih mjesta i povezano povećanje odobrenih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. koje Komisija predlaže u cilju sprečavanja uskih grla koja bi mogla imati štetan učinak na produktivnost sudova u kontekstu novih aktivnosti Suda i stalnog rasta radnog opterećenja, posebno zbog Brexita; ističe, međutim, da je Sudu zapravo bilo potrebno 16 novih stalnih radnih mjesta u službama za pružanje podrške;

10.  pozdravlja povećanje proračunske linije ESVD-a za sposobnost strateške komunikacije kako bi Unija mogla pružiti snažniji i usklađeni odgovor na izazove koje predstavlja dezinformiranje;

11.  odobrava stajalište Vijeća o drugom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., kao i zajedničke izjave priložene ovoj Rezoluciji;

12.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019. konačno donesenim i da ga da na objavu u Službenom listu Europske unije;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

PRILOG

NACRT PAKETA

Proračun za 2019. – zajednički zaključci

Ovi zajednički zaključci obuhvaćaju sljedeće dijelove:

1.  Proračun za 2019.

2.  Izjave

Sažetak

U skladu s elementima za zajedničke zaključke:

–  Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u proračunu za 2019. ukupno iznose 165 795,6 milijuna EUR. Ukupno je time ostavljeno prostora do gornjih granica VFO-a za 2019. u iznosu od 1 291,1 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza.

–  Odobrena sredstva za plaćanja u proračunu za 2019. ukupno iznose 148 198,9 milijuna EUR.

–  Instrument fleksibilnosti za 2019. mobilizira se u iznosu od 1 164,3 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslov 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) i naslov 3. (Sigurnost i građanstvo).

–  Ukupna razlika do gornje granice za obveze upotrebljava se u iznosu od 1 476 milijuna EUR za naslov 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje), naslov 1.b (Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija) i naslov 4. (Globalna Europa).

–  Pričuva za nepredviđene izdatke mobilizirana 2017. nadoknađuje se u iznosu od 253,9 milijuna EUR iz nedodijeljenih sredstava iz naslova 5. (Administracija).

–  Komisija je odobrena sredstva za plaćanja za 2019. povezana s mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti u 2016., 2017., 2018. i 2019. procijenila na 961,9 milijuna EUR.

1.  Proračun za 2019.

Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor oko zaključaka iznesenih u nastavku u dijelovima od 1.1 do 1.6.

1.1.  Horizontalna pitanja

Decentralizirane agencije

Doprinos EU-a (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja) i broj radnih mjesta za decentralizirane agencije utvrđuju se na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Izvršne agencije

Doprinos EU-a (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja) i broj radnih mjesta za izvršne agencije utvrđuju se na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Pilot-projekti / pripremna djelovanja

Dogovoren je sveobuhvatan paket od 75 pilot-projekata / pripremnih djelovanja, u skladu s onime što je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna. Ako se čini da su pilot-projekt i pripremno djelovanje obuhvaćeni postojećom pravnom osnovom, Komisija može predložiti prijenos odobrenih sredstava u odgovarajuću pravnu osnovu kako bi se olakšala provedba te mjere.

Tim se paketom, koji je predložio Europski parlament u svojem čitanju izvornog nacrta proračuna, u potpunosti poštuju gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja utvrđene u Financijskoj uredbi.

1.2.  Rashodi prema naslovima financijskog okvira ‒ odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Naslov 1.a

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna, ali s izmjenama navedenima u sljedećoj tablici.

 

 

 

 

U EUR

Proračunska linija / Program

Naziv

Promjene u sredstvima za preuzimanje obveza

Drugi nacrt proračuna za 2019.

Proračun za 2019.

Razlika

1.1.31

Obzor 2020.

 

 

150 000 000

08 02 03 04

Izgradnja resursno učinkovitog, ekološki prihvatljivog, sigurnog i neometanog europskog prometnog sustava

252 946 905

260 946 905

8 000 000

08 02 08

Instrument za MSP-ove

541 589 527

641 589 527

100 000 000

09 04 01 01

Jačanje istraživanja o budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju

429 937 089

442 937 089

13 000 000

15 03 01 01

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie – stvaranje, razvijanje i prijenos novih vještina, znanja i inovacija

916 586 364

945 586 364

29 000 000

1.1.5

Obrazovanje, osposobljavanje i sport (Erasmus+)

 

 

40 000 000

15 02 01 01

Promicanje izvrsnosti i suradnje u području europskog obrazovanja i osposobljavanja te njegovo značenje za tržište rada

2 411 836 200

2 441 036 200

29 200 000

15 02 01 02

Promicanje izvrsnosti i suradnje u području europske mladeži i sudjelovanja mladih osoba u europskom demokratskom životu

175 070 000

185 870 000

10 800 000

 

Ukupno

 

 

190 000 000

Slijedom toga, dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 23 335,4 milijuna EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda za naslov 1.a, ukupna razlika do gornje granice za obveze koristi se u iznosu od 74,7 milijuna EUR, a instrument fleksibilnosti mobilizira se u iznosu od 178,7 milijuna EUR.

Naslov 1.b

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Slijedom toga, dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 57 192 milijuna EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda za naslov 1.b, a ukupna razlika do gornje granice za obveze koristi se u iznosu od 350 milijuna EUR.

Naslov 2.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Slijedom toga, dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 59 642,1 milijun EUR, pri čemu razlika do gornje granice iznosi 701,9 milijuna EUR.

Naslov 3.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Slijedom toga, dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 3 786,6 milijuna EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda za naslov 3. te se mobilizira instrument fleksibilnosti u iznosu od 985,6 milijuna EUR.

Naslov 4.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Slijedom toga, dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 11 319,3 milijuna EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda za naslov 4., a ukupna razlika do gornje granice za obveze koristi se u iznosu od 1 051,3 milijuna EUR.

Naslov 5.

Broj radnih mjesta u planovima radnih mjesta institucija kao i odobrena sredstva utvrđeni su na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

Slijedom toga i nakon što se u obzir uzmu pilot-projekti i pripremna djelovanja (4,1 milijun EUR) predloženi u dijelu 1.1., dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 9 943 milijuna EUR, pri čemu ostaje razlika od 589,1 milijun EUR do gornje granice za rashode u naslovu 5., nakon što se uračuna 253,9 milijuna EUR namijenjenih za nadoknadu sredstava mobiliziranih 2017. iz pričuve za nepredviđene izdatke.

Posebni instrumenti: Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuva za pomoć u nuždi i Fond solidarnosti Europske unije

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuvu za pomoć u nuždi i Fond solidarnosti Europske unije utvrđuju se na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

1.3.  Odobrena sredstva za plaćanja

Ukupna razina odobrenih sredstava za plaćanja u proračunu za 2019. utvrđena je na razini koju je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

1.4.  Proračunske napomene

Odobrene su proračunske napomene koje je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna, osim za sljedeće proračunske linije:

–  članak 08 02 08 — Instrument za MSP-ove,u dijelu proračuna namijenjenom Komisiji, za koji je odobren tekst kakav je predložen u izvornom nacrtu proračuna;

–  stavka 2 2 1 4 — Sposobnost strateške komunikacije, u dijelu proračuna namijenjenom Europskoj službi za vanjsko djelovanje, za koju je odobren tekst koji je bio uključen u čitanje izvornog nacrta proračuna u Europskom parlamentu.

1.5.  Nomenklatura

Odobrena je nomenklatura kakvu je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna.

1.6.  Pričuve

Odobrene su pričuve kakve je Komisija predložila u drugom nacrtu proračuna. Osim toga, iznos od 19 321 000 EUR stavlja se u pričuvu i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja dok se ne usvoji prijedlog Komisije (COM(2018)0632) od 12. rujna 2018. za članak 18 03 02 Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

2.  Izjave

2.1.  Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o odobrenim sredstvima za plaćanja

Europski parlament i Vijeće podsjećaju na potrebu da se u cilju provedbe osigura uredno odvijanje plaćanja u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza kako bi se izbjegla pretjerana razina neplaćenih faktura na kraju godine.

Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da i dalje pomno i aktivno prati provedbu programâ za razdoblje od 2014. do 2020. S tim ciljem pozivaju Komisiju da pravodobno predstavi ažurirane brojčane podatke o stanju provedbe i procjene u vezi sa zahtjevima za odobrena sredstva za plaćanja u 2019.

Ako brojke pokažu da su odobrena sredstva unesena u proračun za 2019. nedostatna da bi se pokrile potrebe, Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da što je prije moguće predstavi odgovarajuće rješenje, među ostalim nacrt izmjene proračuna, kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da sve potrebne odluke donese pravodobno i za opravdane potrebe. Kada je to relevantno, Europski parlament i Vijeće uzet će u obzir hitnost predmeta.

2.2.  Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o Inicijativi za zapošljavanje mladih

Europski parlament, Vijeće i Komisija podsjećaju da je smanjenje nezaposlenosti mladih i dalje važan zajednički politički prioritet te potvrđuju svoju odlučnost da na najbolji mogući način iskoriste proračunska sredstva za ostvarivanje tog cilja, a posebice putem Inicijative za zapošljavanje mladih.

Europski parlament i Vijeće primaju na znanje dosadašnje iskustvo u kontekstu povećanja sredstava u korist posebne Inicijative za zapošljavanje mladih, kojim su pokrenute opsežne izmjene programâ kako bi se iznosima iz Europskog socijalnog fonda (ESF) dosegla razina potpore iz posebne Inicijative za zapošljavanje mladih.

Stoga Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za neometanu provedbu povećanja proračunskih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Uzimajući u obzir predstojeće izbore za Europski parlament, Europski parlament i Vijeće suglasni su da se taj prijedlog što prije razmotri kako bi se u 2019. osiguralo neometano reprogramiranje.

2.3.  Jednostrana izjava Komisije o Inicijativi za zapošljavanje mladih

Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, Komisija potvrđuje da se, prilikom svojeg predstavljanja ažuriranog financijskog programiranja i zakonodavnog prijedloga o reviziji Uredbe o zajedničkim odredbama, povećanje za Inicijativu za zapošljavanje mladih dogovoreno za 2019. neće smatrati pojačanim financiranjem na početku proračunskog razdoblja iznosa koji je trenutačno predviđen za 2020.

2.4.  Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o uključivanju klimatskih mjera

Europski parlament, Vijeće i Komisija podsjećaju na važnost izgradnje niskougljičnog, resursno učinkovitog gospodarstva otpornog na klimatske promjene. U tu svrhu, Vijeće i Parlament usuglasili su se da će u razdoblju 2014. – 2020. uložiti najmanje 20 % proračuna EU-a u rashode koji se odnose na klimu. U prosjeku, usprkos tome što proračun za 2019. postiže cilj od 20 %, trenutačna predviđanja za cijelo razdoblje 2014. – 2020. upućuju na to da će 19,3 % proračuna EU-a biti namijenjeno klimatskim mjerama, uglavnom zbog kašnjenja u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova na početku razdoblja.

Vijeće i Parlament primaju na znanje taj razvoj događaja i pozivaju Komisiju da uloži maksimalne napore kako bi se ostvario cilj od 20 % za cijelo razdoblje 2014. – 2020.

2.5.  Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o povećanju iznosa sredstava za naslov 1.a uz pomoć izmjene proračuna

Zbog ograničenih sredstava dostupnih u okviru instrumenta fleksibilnosti i ukupne razlike do gornje granice za obveze, Europski parlament i Vijeće donijeli su odluku da će izmjenom proračuna u 2019. izdvojiti dodatnih 100 milijuna EUR za programe Obzor 2020. i Erasmus+. Komisija će predstaviti tu izmjenu proračuna, koja neće sadržavati druge elemente, čim tehnička prilagodba višegodišnjeg financijskog okvira za 2020., uključujući izračun ukupne razlike do gornje granice za obveze, bude dovršena u proljeće 2019. Time se ne dovode u pitanje uobičajeni tehnički ispravci koje će Komisija morati provesti kako bi osigurala pravilno izvršavanje proračuna za 2019.

Vijeće i Europski parlament obvezuju se da će u što kraćem roku obraditi nacrt izmjene proračuna za 2019. koji predloži Komisija.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0089.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0182.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0311.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0404.


Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana ***
PDF 114kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091(NLE))
P8_TA(2018)0504A8-0366/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07964/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07965/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0382/2018),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od.12. prosinca 2018.(1) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenje u obliku pisma Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0366/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Japana.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0505.


Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana
PDF 141kWORD 56k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091M(NLE))
P8_TA(2018)0505A8-0367/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07964/2018),

–  uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07965/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) (C8-0382/2018),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 25. sastanka na vrhu EU-a i Japana od 17. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan 17. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir pregovaračke smjernice za sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom, koje je Vijeće usvojilo 29. studenog 2012. i objavilo 14. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2012. o trgovinskim pregovorima EU-a s Japanom(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(2) i rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(3),

–  uzimajući u obzir završno izvješće o procjeni učinka na održivost trgovine iz Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana iz travnja 2016. te analizu ekonomskog učinka Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana koji je objavila Glavna uprava Komisije za trgovinu u lipnju 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 38. međuparlamentarnog sastanka EU-a i Japana od 10. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., usvojen na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku u rujnu 2015.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije iz listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”,

–  uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. naslovljen „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. listopada 2014. o ulozi civilnog društva u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana i mišljenje od 14. veljače 2018. o poglavljima o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini,

–  uzimajući u obzir plan Komisije u 15 točaka za veću djelotvornost poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a od 26. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog suda 2/15 od 16. svibnja 2017., u skladu s člankom 218. stavkom 11. UFEU-a, koje je Komisija zatražila 10. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 26. UFEU-a o uslugama od općeg interesa,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke od 168. do 191. UFEU-a, osobito članak 191. stavak 2. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 91., članak 100. stavak 2., članak 207. i članak 218. UFEU-a, posebno njegov stavak 10.,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2018.(4) o nacrtu odluke Vijeća,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu (A8-0367/2018),

A.  budući da Europska unija i Japan dijele temeljne vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te su izrazito predani održivom razvoju i sustavu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) temeljenom na pravilima;

B.  budući da Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana ima stratešku dimenziju i najvažniji je bilateralni trgovinski sporazum koji je EU ikada sklopio jer obuhvaća gotovo trećinu svjetskog BDP-a, gotovo 40 % svjetske trgovine i više od 600 milijuna osoba;

C.  budući da je Japan treće najveće tržište potrošnje u svijetu, ali tek šesto izvozno tržište za EU, što ukazuje na neiskorišteni potencijal za bilateralnu trgovinu;

D.  budući da je u nekoliko ex ante studija i analiza o učinku Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana navedeno da će Sporazum, u skladu s ciljem koji se odnosi na pametan, održiv i uključiv rast, imati pozitivne učinke na BDP, rast, prihod, trgovinu, produktivnost i zapošljavanje u Uniji i Japanu; budući da će Sporazum također potencijalno koristiti potrošačima zbog snižavanja cijena i povećanja izbora za potrošače u pogledu robe i usluga; budući da bi EU i države članice trebali poboljšati postojeće alate kako bi se radnicima i poduzećima pomoglo da se prilagode novim mogućnostima i potencijalnim negativnim učincima globalizacije i trgovinskih sporazuma; budući da bi uspjeh Sporazuma trebalo procijeniti i na temelju njegova doprinosa postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030.;

E.  budući da je Parlament pratio te pregovore od samog početka te je između ostalog pozvao pregovarače da odgovore na interese građana, civilnog društva i poduzeća te na transparentnost, što je dovelo do poboljšanja pristupa dokumentima, redovitog izvješćivanja o pregovorima i bolje komunikacije; budući da bi se mogla primijeniti dodatna poboljšanja u postupku donošenja trgovinskih sporazuma u budućnosti, posebno ako se prijedlozi EU-a stave na raspolaganje i ako se bude osiguralo da Vijeće prije pregovora sustavno objavljuje pregovaračke smjernice;

F.  budući da je ključno da trgovinske povlastice i prilike koje se otvaraju sporazumom budu dostupne i da se u potpunosti iskoriste;

1.  smatra da ovaj Sporazum ima iznimnu bilateralnu i globalnu stratešku važnost te da u pravo vrijeme predstavlja jasan signal prema otvorenoj i pravednoj trgovini temeljenoj na vrijednostima i pravilima te da u vrijeme izazova za međunarodni poredak promiče visoke standarde, posebno u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane, zaštite potrošača i prava radnika; upozorava da protekcionizam više nije opcija i da status quo u trgovinskoj politici više nije održiv;

2.  pozdravlja ambicioznu i sveobuhvatnu prirodu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu koji je usklađen s prioritetima iz rezolucije Europskog parlamenta od 25. listopada 2012. o trgovinskim pregovorima EU-a s Japanom;

3.  posebno napominje visoku razinu liberalizacije carina dogovorenu u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, koja će, nakon što se u potpunosti provede, uključivati liberalizaciju 99 % tarifnih stavki EU-a i 97 % tarifnih stavki Japana, uključujući za industrijske proizvode u sektorima u kojima je EU vrlo konkurentan, zajedno s mjerama za zaštitu najosjetljivijih proizvoda koje uključuju bescarinske kvote, smanjenje carina ili razdoblja postupnog snižavanja carina; naglašava da Sporazum o gospodarskom partnerstvu uključuje klauzulu o borbi protiv prijevara, kojom se EU-u omogućuje da povuče trgovinske povlastice u slučajevima prijevare i da odbije suradnju u carinskim pitanjima, pri čemu se jamči da trgovci koji poštuju pravila ne budu pogođeni;

4.  ističe da će se carine EU-a za automobile tijekom prijelaznog razdoblja od sedam godina postupno ukinuti; poziva Komisiju da tijekom tog razdoblja prati trendove u trgovinskim tokovima automobilske industrije kako bi se predvidjela svaka vrsta destabilizacije europskog tržišta i riješila situacija u tim slučajevima; ističe, međutim, da se znatan broj japanskih vozila koja se prodaju u EU-u također proizvodi u EU-u;

5.  ističe da je Japan riješio pitanje nepotrebnih netarifnih mjera koje se odnose na niz sektora kao što su automobilski sektor, sektor prehrambenih aditiva, sanitarni i fitosanitarni propisi, označivanje hrane i kozmetički sektor, čime su smanjeni troškovi usklađivanja i stvoren je predvidljiviji regulatorni okvir; podsjeća da svaka država ima pravo postaviti nacionalne standarde koji su viši od međunarodnih standarda, ako je to opravdano zbog primjerene zaštite zdravlja, sigurnosti ili zaštite potrošača; također prima na znanje predanost Japana da svoje automobilske standarde uskladi s međunarodnim standardima Gospodarske komisije UN-a za Europu , koje primjenjuju i proizvođači automobila iz EU-a;

6.  posebno pozdravlja činjenicu da će Japan dobavljačima iz EU-a omogućiti nediskriminirajući pristup tržištima javne nabave u 54 ključnih gradova, a možda i više, te ukloniti „klauzulu o operativnoj sigurnosti” koja je u praksi sprječavala dobavljače željezničke opreme iz EU-a da pristupe japanskom tržištu, te maksimalno povećati transparentnost u postupcima javne nabave; poziva Komisiju da pomno nadzire provedbu te točke kako bi se zajamčilo da se obveze koje se odnose na otvorenost i jednaki pristup javnoj nabavi doista i ispune; naglašava da bi pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi u obzir trebalo uzeti i socijalne i ekološke kriterije; ističe da i u EU-u i Japanu javna nabava mora i dalje služiti interesima građana;

7.  smatra da je Japan vrlo vrijedno izvozno tržište za poljoprivrednike i proizvođače hrane iz EU-a te napominje da će oko 85 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda moći ući na japansko tržište bez carina; ističe da će nakon prijelaznog razdoblja prerađeni poljoprivredni proizvodi također imati bescarinski pristup japanskom tržištu; pozdravlja činjenicu da se sporazumom pružaju znatne izvozne mogućnosti za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a, kao što su vino, govedina, svinjsko meso i sir, te da se njime štiti 205 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla, s mogućnošću njihovog dodavanja, što predstavlja dodatno poboljšanje u odnosu na prethodne trgovinske sporazume i posebno je važno za mala i srednja poduzeća (MSP) u prehrambenom sektoru; poziva na nastavak pregovora nakon tri godine kako bi se ocijenile mogućnosti proširenja popisa zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te očekuje da obje strane posvete posebnu pozornost održivoj poljoprivredi, uključujući proizvodnju hrane malih razmjera i ruralni razvoj;

8.  naglašava činjenicu da se Sporazumom promiču najbolje prakse za pružanje sigurne i visokokvalitetne hrane i proizvoda potrošačima; naglašava da se ničim u sporazumu ne sprječava primjena načela predostrožnosti u EU-u, kako je utvrđeno UFEU-om; pozdravlja jasno upućivanje na pristup predostrožnosti u sporazumu; naglašava da se sporazumom ni u kom slučaju ne smije ugroziti precizno i razumljivo označivanje hrane koje je sukladno zahtjevima EU-a; poziva oba partnera da u provedbi sporazuma poboljšaju zaštitu potrošača, dobrobit potrošača i sigurnost hrane te poziva Komisiju da u sve buduće trgovinske sporazume EU-a uvrsti konkretne i snažne odredbe o zaštiti potrošača;

9.  naglašava da su obje strane predane osiguravanju visoke razine zaštite okoliša i rada te da se ti visoki standardi ne bi smjeli smatrati trgovinskim preprekama, a istodobno napominje da se u sporazumu također jasno navodi da se standardi u području rada i zaštite okoliša ne mogu ublažiti ili smanjiti u cilju privlačenja trgovine i ulaganja; podsjeća na cilj održivog razvoja br. 5 Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.; pozdravlja činjenicu da su i Japan i EU potpisnici Deklaracije iz Buenos Airesa o ženama i trgovini te poziva obje strane da snažno pojačaju obveze u pogledu rodne dimenzije trgovine u kontekstu ovog sporazuma, uključujući pravo na jednaku plaću; od EU-a i Japana očekuje da poduzmu nužne korake kako bi ciljeve održivog razvoja uključili u sve svoje aktivnosti, među ostalim i u okviru ovog Sporazuma; traži od Komisije da provede ex post procjenu učinka na održivost provedbe sporazuma;

10.  pozdravlja predanost učinkovitoj provedbi Pariškog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena i drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša, kao i predanost održivom upravljanju šuma (uključujući borbu protiv nezakonite sječe) i ribarstva (borba protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova); ističe da se zakonodavstvo i standardi EU-a i dalje primjenjuju na proizvode koji se uvoze na tržište EU-a te da se konkretno Uredbom EU-a o drvu (Uredba (EU) br. 995/2010) zabranjuje stavljanje na tržište EU-a nezakonite drvne sirovine i uspostavlja obvezni sustav dužne pažnje; poziva obje strane da u okviru poglavlja o održivom razvoju blisko surađuju kako bi razmijenile najbolje prakse i osnažile provođenje zakonodavstva u tom području, i to u pogledu najučinkovitijih mjera za borbu protiv nezakonite sječe te da posebnu pažnju posvete sprečavanju izvoza nezakonito posječenog drva iz EU-a u Japan;

11.  naglašava činjenicu da ovaj Sporazum uključuje jasnu obvezu ratifikacije temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; žali zbog činjenice da Japan još nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) (o diskriminaciji i ukidanju prisilnog rada) te očekuje da Japan u razumnom roku postigne konkretan napredak prema ratifikaciji i učinkovitoj provedbi tih konvencija, u skladu s odredbama iz Sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

12.  pozdravlja činjenicu da je Japan uspostavio međuministarski okvir koji se bavi provedbom obveza povezanih s održivim razvojem, uključujući ratifikaciju temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, te da je odbor za trgovinu i održivi razvoj, koji je predviđen u sporazumu, zadužen za interakciju s civilnim društvom kada je riječ o provedbi poglavlja o održivom razvoju;

13.  podsjeća da je Sud Europske unije u stavku 161. Mišljenja 2/15 od 16. svibnja 2017. o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura naveo da poglavlja o trgovini i održivom razvoju imaju izravan i neposredan učinak na trgovinu i da kršenje odredbi o održivom razvoju drugoj strani dopušta drugoj strani da prekine ili suspendira liberalizaciju koja se predviđa u ostalim odredbama Sporazuma o slobodnoj trgovini; pozdravlja uvođenje klauzule o preispitivanju u poglavlje o održivom razvoju te poziva obje strane da dobro i na vrijeme iskoriste tu klauzulu kako bi ispunile svoje obveze i poboljšale izvršivost i djelotvornost odredaba o radu i okolišu, pri čemu bi, među raznim metodama provedbe, trebalo kao krajnju mjeru razmotriti mogućnost uvođenja mehanizma koji se temelji na sankcijama; poziva obje strane da ne čekaju stupanje na snagu klauzule o preispitivanju kako bi krenule s učinkovitom provedbom i da tako zajamče da ovaj Sporazum bude doista vodeći i da nudi najveću moguću zaštitu; poziva Komisiju da prati obveze preuzete u poglavlju o trgovini i održivom razvoju i da surađuje s Japanom u njihovoj provedbi, oslanjajući se na Komisijin neslužbeni dokument o trgovini i održivom razvoju u 15 točaka;

14.  naglašava činjenicu da prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu vlasti država članica i dalje imaju pravo definirati, pružati i regulirati javne usluge na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te da negativan popis iz ovog Sporazuma ne sprječava vlade da privatizirane usluge ponovno vrate u javni sektor ili da slobodno razvijaju nove javne komunalne službe; smatra da bi se u načelu prednost trebala dati pristupu pozitivnog popisa u skladu s Općim sporazumom WTO-a o trgovini uslugama (GATS); prima na znanje da su se obje strane Sporazuma obvezale na zaštitu javnog upravljanja vodama u okviru izuzeća za opće javne usluge;

15.  vjeruje da obveze u pogledu pristupa tržištu prekograničnih usluga, uključujući e-trgovinu, pomorski promet, poštanske usluge, energiju i telekomunikacije, mogu znatno potaknuti trgovinu uslugama; smatra da će se jamčenjem pravednijeg tretmana u Sporazumu poduzećima iz EU-a olakšati pružanje usluga na japanskom tržištu; podsjeća da je potrebno zaštititi ciljeve javne politike, među ostalim i u području kibersigurnosti, te da se mora očuvati politički prostor kako bi se riješili budući regulatorni izazovi;

16.  ističe da se Sporazumom omogućuje privremeno prekogranično kretanje stručnjaka preko granica („način 4”), pri čemu se obje strane obvezuju na premještaje unutar poduzeća u oko 40 sektora i na premještaje neovisnih stručnjaka u oko 20 sektora, čime će se olakšati veze EU-a i Japana u području izravnih stranih ulaganja;

17.  naglašava da Sporazum štiti suvereno pravo na regulaciju financijskog i bankovnog sektora zbog bonitetnih i nadzornih razloga; poziva obje strane da koriste financijski regulatorni forum za poboljšanje globalnog financijskog sustava;

18.  pozdravlja ključne inovativne elemente kao što su posebna poglavlja ili odredbe o Sporazumu iz Pariza, o malim i srednjim poduzećima i korporativnom upravljanju, čiji je cilj promicati društvenu odgovornost poduzeća na temelju načela skupine G20 i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD); potiče obje strane da aktivno rade na korporativnoj društvenoj odgovornosti;

19.  naglašava da je regulatorna suradnja dobrovoljna i da ni na koji način ne ograničava pravo na regulaciju; podsjeća da se odgovarajuće odredbe moraju provesti uz potpuno poštovanje ovlasti suzakonodavaca; pozdravlja činjenicu da u poglavlju o regulatornoj suradnji jasno stoji da se načela iz UFEU-a, poput načela predostrožnosti, moraju u potpunosti poštovati;

20.  poziva na transparentnost u funkcioniranju Odbora za regulatornu suradnju i na odgovarajuću uključenost svih dionika, posebno sindikata i organizacija civilnog društva, što bi se trebalo smatrati preduvjetom za nastavak izgradnje povjerenja javnosti u sporazum i njegove posljedice; ističe da bi Parlament trebalo redovito obavještavati o odlukama Odbora za regulatornu suradnju;

21.  napominje nastavak pregovora o posebnom sporazumu o ulaganjima, koje će Parlament pomno pratiti; napominje da je Komisija u sporazume s drugim partnerima uvela sustav sudova za ulaganja, iščekujući uspostavu multilateralnog suda za ulaganja; ponavlja da je stari mehanizam za rješavanje sporova između privatnih ulagača i države (ISDS) neprihvatljiv i da ne postoji mandat za povratak na taj mehanizam;

22.  pozdravlja činjenicu da su EU i Japan 17. srpnja 2018. uspješno zaključili pregovore o uzajamnoj odluci o primjerenosti te dogovorili da će sustav za zaštitu podataka biti uzajamno priznat kao „jednakovrijedan”, čime će se omogućiti sigurniji protok podataka između EU-a i Japana; naglašava važnu ulogu koju njihova tijela za zaštitu podataka imaju u jamčenju odgovarajuće razine zaštite podataka; napominje da sporazum uključuje klauzulu rendez-vous kojom se predviđa procjena odredbi o prekograničnom prijenosu podataka u roku od tri godine i da se u njemu prepoznaje sve veća važnost digitalnog gospodarstva za rast i radna mjesta; podsjeća da svi trgovinski sporazumi moraju u potpunosti poštovati pravnu stečevinu EU-a o zaštiti podataka i privatnosti, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679), te naglašava da je svaki budući ishod podložan suglasnosti Parlamenta i da se njime moraju štititi temeljna prava građana EU-a;

23.  poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s drugim strateškim partnerima poboljša suradnju i usklađenost s Japanom u pogledu multilateralnih pitanja u cilju očuvanja i razvoja dodatnih međunarodnih standarda te otvorenog, pravednog i snažnog multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na poštovanju pravila WTO-a i drugih međunarodnih normi;

24.  ističe da su 78 % poduzeća iz EU-a koja izvoze u Japan manja poduzeća te pozdravlja činjenicu da Sporazum o gospodarskom partnerstvu sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima kako bi im se omogućilo da maksimalno profitiraju od sporazuma, posebno preko klauzula koje obje strane obvezuju na transparentnost u pristupu tržištu i razmjeni relevantnih informacija; poziva na brzu uspostavu kontaktnih točaka i internetskih stranica za mala i srednja poduzeća kako bi se osiguralo da raspolažu relevantnim informacijama o pristupu tržištu;

25.  poziva Komisiju da pažljivo prati pravilno provođenje dogovorenog ukidanja netarifnih mjera i upravljanje carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode, te da o tome izvješćuje Parlament;

26.  poziva oba partnera da zajamče aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva, prvenstveno kroz zajednički dijalog s civilnim društvom i domaćim savjetodavnim skupinama; poziva Komisiju da aktivno uspostavi i razmjenjuje najbolje prakse s Japanom o djelovanju domaćih savjetodavnih skupina i zajedničkog dijaloga; poziva obje strane da osiguraju brzu uspostavu uspješnih, učinkovitih i uravnoteženih domaćih savjetodavnih skupina s odgovarajućim kodeksom ponašanja te da osiguraju da se njihova stajališta na transparentan način uzmu u obzir u međuvladinim savjetovanjima koja su predviđena Sporazumom;

27.  poziva Komisiju da zajamči sudjelovanje izaslanstva EU-a u Japanu u postupku provedbe Sporazuma od početka do kraja; ističe da delegacije EU-a omogućuju brzo i izravno djelovanje kako bi se osigurala pravilna provedba trgovinskih odredbi te brzo otkrivanje i učinkovito rješavanje problema i prepreka;

28.  očekuje da će funkcioniranje sektorskih odbora, koji će se osnovati u skladu sa Sporazumom, biti potpuno transparentno prema Parlamentu i široj javnosti;

29.  obvezuje se da će pomno pratiti provedbu Sporazuma, u bliskoj suradnji s Komisijom, dionicima i japanskim partnerima;

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Japana.

(1) SL C 72 E, 11.3.2014., str. 16.
(2) SL C 35, 31.1.2018., str. 21.
(3) SL C 369, 11.10.2018., str. 22.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0504.


Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana ***
PDF 114kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske Unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane (08462/2018 – C8-0417/2018 – 2018/0122(NLE))
P8_TA(2018)0506A8-0383/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08462/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane (08463/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 212. stavkom 1., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0417/2018),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2018.(1) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0383/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Japana.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0507.


Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana (rezolucija)
PDF 154kWORD 55k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane (08462/2018 – C8-0417/2018 – 2018/0122M(NLE))
P8_TA(2018)0507A8-0385/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08462/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane(1) (08463/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 212. stavkom 1., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0417/2018),

–  uzimajući u obzir Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan u Tokiju 17. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan u Tokiju 17. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir 25. bilateralni sastanak na vrhu održan u Tokiju 17. srpnja 2018. te zajedničku izjavu s tog sastanka,

–  uzimajući u obzir prvi bilateralni sastanak na vrhu održan u Haagu 1991. i usvajanje zajedničke deklaracije o odnosima između EZ-a i Japana,

–  uzimajući u obzir 20. sastanak na vrhu između EU-a i Japana održan 2010. godine,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci pod naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” od 19. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike Europske unije koju je objavila potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskog parlamenta u lipnju 2016.,

–  uzimajući u obzir smjernice o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u istočnoj Aziji koje je odobrilo Vijeće 15. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Japana o suradnji u znanosti i tehnologiji koji je potpisan 2009.(2),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a i Japana iz 2001. godine,

–  uzimajući u obzir posjet ad hoc izaslanstva Odbora za vanjske poslove Tokiju i Južnoj Koreji od 3. do 6. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir 38. međuparlamentarnu sjednicu EU-a i Japana koja je održana u Tokiju 9. i 10. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir posjet ad hoc izaslanstva Pododbora za sigurnost i obranu Tokiju od 22. do 25. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2014. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima o Sporazumu o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana(3),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke(4),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0385/2018),

A.  budući da su EU i Japan strateški partneri od 2003. te da i dalje blisko surađuju na brojnim multilateralnim forumima;

B.  budući da EU i Japan kao globalni partneri bliskih stavova dijele posebnu odgovornost za potporu miru, stabilnosti, multilateralizmu, poštovanju ljudskih prava, blagostanju i obrani poretka temeljenog na pravilima u svijetu koji se brzo mijenja;

C.  budući da će oko trećine svjetske gospodarske proizvodnje biti obuhvaćeno Sporazumom o strateškom partnerstvu i Sporazumom o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana;

D.  budući da je japanska vlada pokrenula reforme sigurnosne politike koje uključuju jačanje obrambenih sposobnosti, obnovu saveza s SAD-om i suradnju s drugim demokracijama u regiji i šire;

E.  budući da se povećao japanski doprinos međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti; budući da se u japanskoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji za 2013. spominje politika aktivnog doprinosa miru koja se temelji na načelu međunarodne suradnje;

F.  budući da je Japan najdugotrajniji partner NATO-a i da je potpisnik sporazuma o klasificiranim podacima, kibersigurnosti, borbi protiv piratstva, pružanju pomoći u slučaju katastrofe i pružanju humanitarne pomoći;

G.  budući da je Japan tijekom posljednjih desetljeća dobio međunarodne pohvale zbog svoje politike vojne suzdržanosti koja nipošto nije omela njegov put uspona do pozicije jednog od najvažnijih gospodarskih i političkih dionika u svijetu;

H.  budući da je Japan uložio napore kako bi se revidirao Sporazum o transpacifičkom partnerstvu (TPP) nakon povlačenja SAD-a i u srpnju 2018. ratificirao revidirani sporazum – Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP); budući da je Japan također pokazao interes za Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo (RCEP) koje uključuje i Kinu;

I.  budući da je Japan aktivan član Azijske razvojne banke (ADB), Afričke razvojne banke (AFDB), Međuameričke razvojne banke (IADB), Gospodarske i socijalne komisije Ujedinjenih naroda za Aziju i Pacifik (UNESCAP) i drugih specijaliziranih agencija UN-a, Azijsko-europskog sastanka (ASEM) i Azijskog dijaloga za suradnju (ACD); budući da je Japan član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te skupina G7 i G20;

J.  budući da je japanska vlada u veljači 2015. odobrila novu Povelju o razvojnoj suradnji;

Sporazum i odnosi između EU-a i Japana

1.  pozdravlja sklapanje nacrta Sporazuma o strateškom partnerstvu kojim se osigurava pravno obvezujući okvir, jačaju bilateralni odnosi između EU-a i Japana i jača suradnja na više od 40 područja kao što su promicanje mira i stabilnosti, operacije pružanja pomoći u hitnim slučajevima, vanjska politika i sigurnosna pitanja, globalni razvoj i humanitarna pomoć, gospodarska pitanja, istraživanje, inovacije, obrazovanje, sigurnost hrane, poljoprivredna politika, politika IKT-a, svemirska tehnologija, kultura i sport, ali i globalni izazovi koji zahtijevaju globalnu koordinaciju kao što su klimatske promjene, migracija, kiberprijetnje, javno zdravstvo, prekogranični kriminal, operacije izgradnje mira, upravljanje krizama i katastrofama i borba protiv terorizma;

2.  naglašava poveznice između Sporazuma o strateškom partnerstvu i Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SGP), najvećeg svjetskog bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini; smatra da sklapanje tih dvaju sporazuma predstavlja poboljšanje partnerstva s ciljem pružanja konkretnih koristi građanima EU-a i Japana te podržava daljnju suradnju na multilateralnim forumima; pozdravlja uzajamno poštovanje i povjerenje koji su osnaženi u procesu pregovaranja;

3.  pozdravlja upućivanje u članku 1. stavku 3. Sporazuma o strateškom partnerstvu na parlamentarnu dimenziju koja ima cilj jačanja partnerstva kroz dijalog i suradnju u područjima političkih pitanja, vanjskih i sigurnosnih politika te drugih sektorskih suradnji; u tom pogledu predlaže da japanski i Europski parlament nastave razvijati parlamentarni nadzor i dijalog u cilju osiguranja provedbe ugovorene suradnje; traži da Europski parlament nadgleda sastanke Zajedničkog odbora i njihovu dokumentaciju; potiče na daljnje uključivanje i promicanje odgovornosti u provedbi Sporazuma o strateškom partnerstvu kod civilnog društva; ponovno ističe svoje uvjerenje da bi se konkretan oblik opće i sektorske suradnje u načelu trebao temeljiti na ciljevima održivog razvoja koji će se provoditi do 2030., a koje bi usvojili Ujedinjeni narodi te podržale ugovorne stranke;

4.  naglašava potrebu suradnje na multilateralnoj razini radi promicanja pristupanja Ugovoru o trgovini oružjem i provedbe Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, čime se sprečava širenja oružja za masovno uništenje te bori protiv terorizma, nekažnjavanja najtežih kaznenih djela protiv međunarodnog prava i kršenja ljudskih prava;

5.  podsjeća da je u zemljama u razvoju potreban sveobuhvatan i dosljedan pristup u pogledu diplomatskih, ekonomskih, kulturnih i sigurnosnih pitanja jer su u tim zemljama sigurnost i razvoj usko povezani, što je zajedničko mišljenje EU-a i Japana;

Ljudska prava i temeljne slobode

6.  ponavlja zajedničku obvezu poštovanja ljudskih prava, demokracije, temeljnih sloboda, dobrog upravljanja i vladavine prava, koji predstavljaju zajedničke vrijednosti sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, te suradnje u svrhu globalnog promicanja i zaštite tih vrijednosti i međunarodnog poretka koji se temelji na pravima;

7.  napominje da Japan nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (o diskriminaciji i ukidanju prisilnog rada) i pozdravlja odluku Japana da uspostavi međuministarski okvir za postupanje u vezi s provedbom obveza održivog razvoja u okviru SGP-a, uključujući ratifikaciju tih konvencija;

8.  naglašava potrebu za daljnjom suradnjom u području prava žena kako bi se osiguralo da je postizanje rodne ravnopravnosti jedan od glavnih ciljeva partnerstva; potiče japanski parlament da nastavi raditi na zakonodavstvu kako bi se riješio problem diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta;

9.  osuđuje činjenicu da se u Japanu i dalje provodi smrtna kazna, a pogubljenja se provode vješanjem bez prethodnog upozorenja zatvorenika; budući da je Odbor UN-a protiv mučenja osudio tu praksu zbog psihološkog pritiska koji stvara za zatvorenike i njihove obitelji; podupire napore UN-a u pogledu postupnog ukidanja smrtne kazne; poziva EU da započne dijalog s japanskom vladom o moratoriju na smrtnu kaznu s ciljem njezina konačnog ukidanja;

Regionalni i međunarodni odnosi

10.  podsjeća da je u globalnoj strategiji EU-a iz 2016. prepoznata izravna poveznica između europskog blagostanja i azijske sigurnosti i da se u njoj EU poziva na veće praktične doprinose i na suradnju s partnerima kao što je Japan kako bi se promicao mir na Korejskom poluotoku i kako bi se na miran način nastojalo riješiti izuzetno važne pomorske i teritorijalne sporove u Istočnokineskom i Južnokineskom moru na temelju međunarodnog prava i konvencija; naglašava važnost izgradnje povjerenja i preventivne diplomacije; ističe da se mora poštovati sloboda međunarodne plovidbe; pozdravlja sastanak premijera Abea i predsjednika Xija u Pekingu 26. listopada 2018. i najavu obveze da se otvori novo poglavlje u odnosima kao korak prema poboljšanju bilateralnih veza i smanjenju regionalnih napetosti;

11.  uviđa da je utjecaj Kine i Rusije u azijsko-pacifičkoj regiji veliki sigurnosni izazov za Japan i interese Europske unije te stoga pozdravlja obveze iz Sporazuma o strateškom partnerstvu za jačanje sigurnosne suradnje EU-a i Japana kao zaštitu od takvih prijetnji;

12.  pozdravlja uspostavu misije Japana pri NATO-u 1. srpnja 2018.;

13.  pozdravlja novu strategiju EU-a za poboljšanje povezanosti s Azijom kroz promicanje dijaloga, stabilnosti, regionalne i međunarodne suradnje, interoperabilnih prijevoznih, energetskih i digitalnih mreža i veza među ljudima; naglašava prilike koje povezanost pruža u okviru povećanja razmjena u području obrazovanja, znanosti, istraživanja i kulture;

14.  poziva na širenje bilateralne suradnje EU-a i Japana i plurilateralne suradnje s Južnom Korejom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom radi potpore nastojanjima da se osigura mir i održi stabilnost u regiji te miran suživot na Korejskom poluotoku i da se izvrši potpuna, nepovratna i provjerljiva denuklearizacija DNRK-a; ističe važnost daljnje suradnje i dobrosusjedskih odnosa između Japana i Južne Koreje kojom bi se poboljšala regionalna stabilnost i riješili sigurnosni rizici kao što je DNRK; obvezuje se da će poduprijeti stalan međunarodni pritisak na DNRK kako bi se osiguralo da se poduzmu konkretni koraci prema denuklearizaciji; podržava međunarodnu suradnju kako bi se riješio problem nestalih japanskih građana za koje se strahuje da ih je oteo sjevernokorejski režim; naglašava da je stabilnost u sjeveroistočnoj Aziji u središtu interesa Europe;

15.  naglašava da EU i Japan moraju surađivati kako bi se povećale sposobnosti Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) u pogledu programa regionalne integracije i suradnje te zajedničkog rješavanja sukoba u regiji i jačanja središnje uloge ASEAN-a u multilateralnom poretku jugoistočne Azije; podržava odluku donesenu na 33. Forumu ASEAN-a i Japana u Tokiju radi daljnjeg jačanja veza i rješavanja regionalnih i međunarodnih pitanja od zajedničkog interesa te suradnje na promicanju mira i stabilnosti; smatra da promicanje i zaštita ljudskih prava djelotvorno pridonose tim dvama ciljevima; poziva na sinergije između japanske strategije za slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju i inicijativa EU-a, uključujući investicijski plan EU-a te proširene transeuropske prometne mreže EU-a, kako bi se promicala globalna suradnja u području povezivosti;

16.  prima na znanje ambiciju Japana da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za razdoblje od 2023. do 2024. te pozdravlja njegov doprinos UN-u u područjima kao što su razoružanje i neširenje oružja, očuvanje i izgradnja mira te sigurnost;

Sektorska suradnja

17.  naglašava mogućnosti i zamah koji su omogućeni Sporazumom o strateškom partnerstvu u cilju razvoja kulturnih odnosa te suradnje u području mladih, obrazovanja i sporta; prima na znanje trenutačnu nisku razinu međuljudskih kontakata i jezične prepreke; predlaže daljnje ulaganje kako bi se poboljšali interakcija među građanima, obrazovni i kulturni dijalog, programi akademske mobilnosti u okviru programa Erasmus+ i javna diplomacija u cilju promicanja međusobnog razumijevanja i kulturne raznolikosti;

18.  skreće pozornost na poticaj koji Sporazum o strateškom partnerstvu pruža sektorskoj suradnji u području zaštite potrošača i razmjena u pogledu regulatornih i nadzornih sustava financijskog sektora;

19.  smatra da su, kao vodeći svjetski donatori koji imaju dugu povijest davanja službene razvojne pomoći manje razvijenim zemljama istočne Azije, a odnedavno i zemljama Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike, EU i Japan prirodni partneri, zajedno s vladama zemalja koje primaju pomoć, za koordinaciju pomoći i osiguravanje dosljednosti; naglašava da je glavna svrha razvojne pomoći smanjenje siromaštva preko ostvarenja ciljeva održivog razvoja te sa zadovoljstvom iščekuje uzajamnu suradnju prema ostvarenju tih ciljeva;

20.  pozdravlja činjenicu da je Japan 2016. ratificirao Pariški sporazum o klimatskim promjenama te snažno potiče njegovu učinkovitu provedbu te da Japan preuzme vodeću ulogu u proaktivnoj borbi protiv klimatskih promjena i jačanju napora za njihovo ublažavanje; poziva EU i Japan da pojačaju suradnju u području održive energije, npr. u razvoju prijevoza s niskim emisijama; ističe da je savjetodavni odbor za klimatske promjene ministra vanjskih poslova u veljači 2018. objavio svoje izvješće u kojem je potreba za energetskom tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije bila u središtu japanske energetske strategije u području energetske diplomacije;

21.  pozdravlja uključivanje održivog upravljanja šumama u sporazum i sa zanimanjem iščekuje daljnju razmjenu dobrih praksi u području nezakonite sječe, na temelju iskustava iz Uredbe EU-a o drvu, s ciljem uvođenja obvezne dužne pažnje u japansko zakonodavstvo;

22.  žali zbog nastojanja Japana da osigura prekidanje moratorija na komercijalni kitolov na sastancima Međunarodne komisije za kitolov u rujnu 2018. i poziva na obustavu kitolova u znanstvene svrhe;

23.  naglašava da je Japan drugo najveće tržište kozmetike na svijetu; podsjeća da su ispitivanje kozmetičkih proizvoda na životinjama i prodaja uvezenih kozmetičkih proizvoda koji se ispituju na životinjama zabranjeni u EU-u; u tom kontekstu potiče stranke na razmjenu informacija i suradnju u cilju okončanja ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama u Japanu;

24.  naglašava važnost očuvanja biološke raznolikosti te potiče Japan da povuče svoje rezerve na Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES);

25.  poziva na brzu ratifikaciju privremenog sporazuma od strane parlamenata država članica EU-a i na njegovu temeljitu provedbu u svim sektorima;

o
o   o

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Japana.

(1) SL L 216, 24.8.2018., str. 1.
(2) SL L 90, 6.4.2011., str. 2.
(3) SL C 443, 22.12.2017., str. 49.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0506.


Euro-mediteranski sporazum o zračnom prometu između EU-a i Jordana (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 116kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije i njezinih država članica, Protokola o izmjeni Euro-mediteranskog sporazuma o zračnom prometu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (07067/2015 – C8-0189/2016 – 2015/0003(NLE))
P8_TA(2018)0508A8-0371/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07067/2015),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola o izmjeni Euro-mediteranskog sporazuma o zračnom prometu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (07066/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0189/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0371/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Hašemitske Kraljevine Jordana.


Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
PDF 473kWORD 154k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 12. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (COM(2018)0435 – C8-0252/2018 – 2018/0224(COD))(1)
P8_TA(2018)0509A8-0401/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Unija nastoji ojačati svoje znanstvene i tehnološke temelje te potaknuti svoju konkurentnost, među ostalim u svojoj industriji, te istodobno promicati sve istraživačke i inovacijske aktivnosti kako bi se ostvarili strateški prioriteti politike EU-a, kojima se u konačnici nastoje promicati mir, vrijednosti Unije te dobrobit njezinih naroda.
(1)  Unija nastoji ojačati svoju znanstvenu izvrsnost i tehnološke temelje zahvaljujući kojima istraživači, znanstveno znanje i tehnologija slobodno cirkuliraju te potaknuti svoju konkurentnost, među ostalim u industriji, osnažiti europski istraživački prostor te istodobno promicati sve istraživačke i inovacijske aktivnosti kako bi se ostvarili strateški prioriteti i obveze Unije, kojima se u konačnici nastoje promicati mir, vrijednosti Unije te dobrobit njezinih naroda;
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Da bi se u postizanju tog općeg cilja ostvario znanstveni, društveni i gospodarski učinak, Unija bi trebala ulagati u istraživanja i inovacije u okviru Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021.–2027. (dalje u tekstu: „Program”) kako bi se pružila potpora stvaranju i širenju visokokvalitetnog znanja i tehnologija, ojačao učinak istraživanja i inovacija u razvoju, podržavanju i provedbi politika Unije, poduprlo uvođenje inovativnih rješenja u industriju i društvo radi odgovora na globalne izazove i promicanja industrijske konkurentnosti; poticanje svih oblika inovacija, uključujući revolucionarne inovacije, ojačanje uvođenja inovativnih rješenja na tržište te kako bi se poticali svi oblici inovacija, uključujući revolucionarne inovacije, i ojačalo uvođenje inovativnih rješenja na tržište te kako bi se optimirali rezultati tih ulaganja radi većeg učinka u ojačanom europskom istraživačkom prostoru.
(2)  Da bi se u postizanju tog općeg cilja ostvario znanstveni, društveni i gospodarski učinak i što više povećala dodana vrijednost ulaganja Unije u istraživanje, razvoj i inovacije, Unija bi trebala ulagati u istraživanja i inovacije u okviru Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. (dalje u tekstu: „Program”) kako bi se pružila potpora stvaranju, širenju i prenošenju visokokvalitetnog znanja i tehnologija u Uniji, ojačao učinak istraživanja i inovacija u rješavanju globalnih izazova, uključujući ciljeve održivog razvoja i klimatske promjene, te u razvoju, podržavanju i provedbi politika Unije, kao i da bi se poduprlo uvođenje inovativnih i održivih rješenja u industriji i društvu Unije radi otvaranja radnih mjesta i povećanja gospodarskog rasta i industrijske konkurentnosti; Programom bi se trebali poticati svi oblici inovacija, ojačati uvođenje inovativnih rješenja na tržište te optimizirati provedba ulaganja.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)  Program bi trebao doprinijeti ostvarenju ulaganja od 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj, u skladu s glavnim ciljem strategije Europa 2020. Postizanje tog cilja iziskivat će od država članica i privatnog sektora da Program dopune vlastitim i osnaženim mjerama ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Pri promicanju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje se smatraju potrebnim doprinosom ostvarivanju ciljeva politike Unije trebalo bi u obzir uzeti načelo inovativnosti, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije od 15. svibnja 2018. „Obnovljeni program za istraživanje i inovacije - prilika da Europa oblikuje svoju budućnost” (COM(2018)0306).
(3)  Pri promicanju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje se smatraju potrebnim doprinosom ostvarivanju ciljeva politike Unije trebalo bi u obzir uzeti načelo inovativnosti kao ključnog pokretača za brže i intenzivnije pretvaranje iznimne količine znanja u Uniji u inovacije.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Otvorena znanost, otvorene inovacije i otvorenost prema svijetu čine opća načela te bi se njima trebali osigurati izvrsnost i učinak ulaganja Unije u istraživanja i inovacije. Tih bi se načela trebalo pridržavati u provedbi Programa, posebno za strateško planiranje u pogledu stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.
(4)  Nastavkom pristupa usmjerenog na otvorenu znanost, otvorene inovacije i otvorenost prema svijetu, pri čemu se osiguravaju znanstveni i društveno-gospodarski interesi Unije, trebali bi se osigurati izvrsnost i učinak ulaganja Unije u istraživanja i inovacije te jačanje kapaciteta za istraživanja i inovacije u svim državama članicama. To bi trebalo rezultirati uravnoteženom provedbom Programa.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Otvorena znanost, uključujući otvoren pristup znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima, ima potencijal za povećanje kvalitete, učinka i koristi od znanosti te za ubrzanje napretka znanja tako što će ga učiniti pouzdanijim, učinkovitijim i točnijim te razumljivijim društvu i primjerenim za suočavanje s društvenim izazovima. Trebalo bi utvrditi odredbe kako bi se osiguralo da korisnici pruže otvoren pristup istorazinski ocijenjenim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, besplatno i što ranije u procesu širenja te da omoguće njihovu upotrebu i ponovnu upotrebu sa što manje ograničenja. Posebno bi trebalo staviti veći naglasak na odgovorno upravljanje istraživačkim podacima, koji bi trebali biti u skladu s načelima FAIR – vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi – osobito uključivanjem planova za upravljanje podacima. Prema potrebi, korisnici bi trebali iskoristiti mogućnosti koje nudi europski oblak za otvorenu znanost te poštovati načela i prakse otvorene znanosti.
(5)  Otvorena znanost ima potencijal za povećanje kvalitete, učinka i koristi od znanosti te za ubrzanje napretka znanja tako što će ga učiniti pouzdanijim, učinkovitijim i točnijim te razumljivijim društvu i primjerenim za suočavanje s društvenim izazovima. Trebalo bi utvrditi odredbe kako bi se osiguralo da korisnici pruže otvoren pristup istorazinski ocijenjenim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, besplatno i što ranije u procesu širenja te da omoguće njihovu upotrebu i ponovnu upotrebu sa što manje ograničenja. Kad je riječ o istraživačkim podacima, trebalo bi primjenjivati načelo „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno” i stoga prepoznati potrebu za različitim režimima u pogledu pristupa zbog društveno-gospodarskih interesa Unije, prava intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka i povjerljivosti, sigurnosnih pitanja i drugih legitimnih interesa. Trebalo bi staviti veći naglasak na odgovorno upravljanje istraživačkim podacima, koji bi trebali biti u skladu s načelima FAIR – vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi – osobito uključivanjem planova za upravljanje podacima. Prema potrebi, korisnici bi trebali iskoristiti mogućnosti koje nude europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te poštovati načela i prakse otvorene znanosti. Recipročan otvoren pristup treba poticati u međunarodnim sporazumima o suradnji u području znanosti i tehnologije te u relevantnim sporazumima o pridruživanju.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)  Korisnici koji su MSP-ovi potiču se da iskoriste postojeće instrumente kao što je Služba za pomoć malim i srednjim poduzećima u području prava intelektualnog vlasništva koja pruža potporu malim i srednjim poduzećima da zaštite i ostvare svoja prava intelektualnog vlasništva pružanjem besplatnih informacija i usluga u obliku povjerljivih savjeta o intelektualnom vlasništvu i povezanim pitanjima te osposobljavanja, materijala i resursa na internetu.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Osmišljavanje i izrada Programa trebali bi odgovarati potrebi za uspostavljanjem kritične mase poduprtih aktivnosti, diljem EU-a i u okviru međunarodne suradnje, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Provedbom Programa trebalo bi se poduprijeti ostvarivanje tog cilja.
(6)  Osmišljavanje i izrada Programa trebali bi odgovarati potrebi za uspostavljanjem kritične mase poduprtih aktivnosti, diljem EU-a i u okviru međunarodne suradnje, uz poticanje suradnje svih država članica u Programu, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom. Provedbom Programa trebalo bi se poduprijeti ostvarivanje tog cilja.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Aktivnosti koje dobivaju potporu u okviru Programa trebale bi doprinositi ostvarivanju ciljeva i prioriteta Unije, praćenju i procjeni napretka u ostvarivanju tih ciljeva i prioriteta te razvoju revidiranih ili novih prioriteta.
(7)  Aktivnosti koje dobivaju potporu u okviru Programa trebale bi doprinositi ostvarivanju ciljeva, prioriteta i obveza Unije i Programa, praćenju i procjeni napretka u ostvarivanju tih ciljeva, prioriteta i obveza te razvoju revidiranih ili novih prioriteta.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)   Program bi trebao nastojati uskladiti se s postojećim europskim smjernicama i strategijama u području istraživanja i inovacija.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Program bi trebao zadržati ravnotežu između pristupa „odozdo prema gore” (na poticaj istraživača ili inovatora) i „odozgo prema dolje” (određenog strateški definiranim prioritetima) za financiranje, u skladu s prirodom uključenih istraživačkih i inovacijskih zajednica, vrstama i svrhom aktivnosti koje se provode i učinaka koji se nastoje postići. Na temelju kombinacije tih čimbenika trebao bi se odabrati pristup za odgovarajuće dijelove Programa, koji svi doprinose svim općim i posebnim ciljevima Programa.
(8)  Program bi trebao zadržati ravnotežu između pristupa „odozdo prema gore” (na poticaj istraživača ili inovatora) i „odozgo prema dolje” (određenog strateški definiranim prioritetima) za financiranje, u skladu s prirodom uključenih istraživačkih i inovacijskih zajednica u Uniji, stopama uspješnosti po području djelovanja, vrstama i svrhom aktivnosti koje se provode, načelom supsidijarnosti i učincima koji se nastoje postići. Na temelju kombinacije tih čimbenika trebao bi se odabrati pristup za odgovarajuće dijelove Programa, koji svi doprinose svim općim i posebnim ciljevima Programa.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8.a)  Za brojna djelovanja u području istraživanja i inovacija trebala bi se primjenjivati logika brzog programa za istraživanja i inovacije kada vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava ne bi trebalo prelaziti šest mjeseci. Time bi se malim suradničkim konzorcijima koji obuhvaćaju djelovanja od temeljnih istraživanja do primjene na tržištu omogućio brži pristup financijskim sredstvima prema načelu „odozdo prema gore”.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.b (nova)
(8.b)  Program bi trebao podržavati sve faze istraživanja i inovacija, osobito u okviru projekata suradnje. Temeljno istraživanje ključna je prednost i važan preduvjet povećanja sposobnosti Unije da privuče najbolje znanstvenike kako bi postala globalno središte izvrsnosti. Potrebno je osigurati ravnotežu između osnovnog i primijenjenog istraživanja. Zajedno s inovacijama, time će se podržati gospodarska konkurentnost, rast i radna mjesta u Uniji.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.c (nova)
(8.c)  Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak programa Obzor Europa, trebalo bi uzeti u obzir multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe kao nužne elemente za velik znanstveni napredak.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.d (nova)
(8.d)  Društvena se dimenzija potiče odgovornim istraživanjem i inovacijama kao međusektorski element kojim se nastoji uspostaviti istinska suradnja između znanosti i društva. Time bi se svim društvenim dionicima (istraživačima, građanima, autorima politika, poduzećima, organizacijama iz trećeg sektora itd.) omogućila suradnja tijekom cijelog procesa istraživanja i inovacija kako bi se postupak i rezultati bolje uskladili s vrijednostima, potrebama i očekivanjima europskog društva.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru stupa „Otvorena znanost” trebale bi se utvrditi u skladu sa znanstvenim potrebama i mogućnostima. Istraživački program trebao bi se utvrditi u bliskoj suradnji sa znanstvenom zajednicom. Istraživanje bi se trebalo financirati na temelju izvrsnosti.
(9)  Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru stupa „Izvrsna i otvorena znanost” trebale bi se utvrditi u skladu sa znanstvenim potrebama i mogućnostima. Istraživački program trebao bi se utvrditi u bliskoj suradnji sa znanstvenom zajednicom i uključivati naglasak na privlačenje novih talenata u području istraživanja i inovacija te mladih istraživača, čime se osnažuje europski istraživački prostor i izbjegava odljev mozgova. Istraživanje bi se trebalo financirati na temelju izvrsnosti.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Stup Globalni izazovi i industrijska konkurentnost trebao bi se uspostaviti kroz klastere istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kako bi se povećala integracija u predmetnim područjima rada uz očuvanje visoke i održive razine učinaka u odnosu na utrošena sredstva. Time će se potaknuti interdisciplinarna, međusektorska, horizontalna i prekogranična suradnja u ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i konkurentnosti industrija Unije.
(10)  Stup Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost trebao bi se uspostaviti kroz klastere istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kako bi se povećala integracija u predmetnim područjima rada uz očuvanje visoke i održive razine učinaka na Uniju u odnosu na utrošena sredstva. Time će se potaknuti interdisciplinarna, međusektorska, horizontalna i prekogranična suradnja u ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i konkurentnosti industrija Unije, kao i njezinih obveza u okviru Pariškog sporazuma te, prema potrebi, u rješavanju društvenih izazova. Aktivnosti u okviru tog stupa trebale bi obuhvaćati cijeli raspon aktivnosti u području istraživanja i inovacija, kao što su istraživanja i razvoj, pokusno izvođenje, demonstracijske aktivnosti i potpora za javnu nabavu, prednormativno istraživanje i utvrđivanje normi te uvođenje inovacija na tržište kako bi se zajamčilo da Europa nastavi provoditi najsuvremenija istraživanja u okviru strateški utvrđenih prioriteta.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Potpuna uključenost industrije u Programu na svim razinama, od pojedinačnih poduzetnika i MSP-ova do velikih poduzeća, trebala bi činiti jedan od glavnih kanala za ostvarivanje ciljeva Programa, posebno u pogledu stvaranja održivog rasta i radnih mjesta. Industrija bi trebala doprinijeti perspektivama i prioritetima koji su utvrđeni strateškim planiranjem, koje bi trebalo podupirati razvoj programa rada. U kontekstu takve uključenosti industrije njezino sudjelovanje u mjerama trebalo bi se podupirati najmanje na razini koja odgovara razini potpore u okviru prethodnog okvirnog programa Obzor 2020., koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća13 (Obzor 2020.).
(11)  Potpuna i pravovremena uključenost industrije u Programu na svim razinama, od pojedinačnih poduzetnika i MSP-ova do velikih poduzeća, trebala bi se nastaviti, posebno u pogledu stvaranja održivog rasta i radnih mjesta u Europi jačanjem javno-privatne suradnje te povećanjem ulaganja privatnog sektora u istraživanje i inovacije.
__________________
13
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11.a)   Savjetovanja s više dionika, uključujući civilno društvo i industriju, trebala bi doprinijeti perspektivama i prioritetima utemeljenima kroz proces strateškog planiranja. To bi trebalo dovesti do periodičkih strateških planova u pogledu istraživanja i ulaganja koji se usvajaju u obliku delegiranih akata. Ti bi se strateški planovi potom trebali provoditi u okviru razvoja programa rada.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Važno je poduprijeti industriju da ostane ili postane svjetski predvodnik u području inovacija, digitalizacije i dekarbonizacije, osobito putem ulaganja u ključne razvojne tehnologije koje će poduprijeti poduzetništvo budućnosti. Mjere u okviru Programa trebale bi se upotrebljavati i za rješavanje situacija tržišnih neuspjeha ili neidealnih investicijskih situacija, i to na odgovarajući način, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama, čime se izbjegava narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu.
(12)  Važno je poduprijeti industriju Unije da ostane ili postane svjetski predvodnik u području inovacija, digitalizacije i dekarbonizacije, osobito putem ulaganja u ključne razvojne tehnologije koje će poduprijeti poduzetništvo budućnosti. Ključne tehnologije razvoja imat će središnju ulogu u drugom stupu, „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, te bi ih trebalo dodatno povezati s budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju kako bi istraživački projekti pokrili cijeli lanac inovacija. Mjere u okviru Programa trebale bi odražavati industrijsku strategiju Unije u cilju rješavanja situacija tržišnih neuspjeha ili neidealnih investicijskih situacija, poticanja ulaganja na odgovarajući i transparentni način, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost i javni povrat od ulaganja. Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama za istraživanje, razvoj i inovacije, koje treba revidirati kako bi se potaknule inovacije.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12.a)  Mala i srednja poduzeća čine značajan izvor inovacija i rasta u Europi. Stoga je u programu Obzor Europa potrebno snažno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća, kako je definirano u preporuci Komisije 2003/361/EZ. Na temelju najboljih praksi iz programa Obzor 2020., Obzor Europa trebao bi nastaviti poticati sudjelovanje MSP-ova u okvirnom programu na integrirani način. Treba predvidjeti odgovarajuće mjere i proračunska sredstva, među ostalim provedbu instrumenta koji je u potpunosti posvećen malim i srednjim poduzećima, i to u skladu s načelom „odozdo prema gore”, i koji provodi inkrementalne inovacije, uz posebne otvorene pozive u različitim etapama inovacijskog ciklusa.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  U okviru Programa potpora istraživanjima i inovacijama trebala bi biti integrirana, uz poštovanje svih relevantnih odredaba Svjetske trgovinske organizacije. Koncept istraživanja, uključujući eksperimentalni razvoj trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Frascatija, koji je izradio OECD, a koncept inovacija trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Osla, koji su izradili OECD i Eurostat, uz primjenu širokog pristupa kojim su obuhvaćene socijalne inovacije. Definicije OECD-a u pogledu razina tehnološke spremnosti (TRL) trebale bi se nastavljati primjenjivati kao u prethodnom okvirnom programu Obzor 2020., kako bi se u obzir uzela klasifikacija tehnološkog istraživanja, razvoja proizvoda i demonstracijskih aktivnosti te definiranje vrsta mjera na raspolaganju u pozivima na podnošenje prijedloga. Bespovratna sredstva u načelu se ne bi trebala dodjeljivati za djelovanja čije su aktivnosti iznad razine TRL 8. Na temelju programa rada za određeni poziv u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” mogla bi se omogućiti dodjela bespovratnih sredstava za vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju.
(13)  U okviru Programa potpora istraživanjima i inovacijama trebala bi biti integrirana, uz poštovanje svih relevantnih odredaba Svjetske trgovinske organizacije. Koncept istraživanja, uključujući eksperimentalni razvoj trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Frascatija, koji je izradio OECD, a koncept inovacija trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Osla, koji su izradili OECD i Eurostat, uz primjenu širokog pristupa kojim su obuhvaćene socijalne inovacije, dizajn i kreativnost. Definicije OECD-a u pogledu razina tehnološke spremnosti (TRL) trebale bi se uzeti u obzir, kao i u prethodnom okvirnom programu Obzor 2020. Na temelju programa rada za određeni poziv u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” mogla bi se omogućiti dodjela bespovratnih sredstava za vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  U Komunikaciji Komisije o privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. (COM(2018)0002) naveden je skup preporuka za ovaj Program, uključujući pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, na temelju iskustava stečenih u provedbi prethodnog programa te povratnih informacija dobivenih od institucija EU-a i dionika. Te preporuke uključuju ambicioznije ulaganje kako bi se dosegnula kritična masa i postigao što veći učinak; potporu revolucionarnim inovacijama; davanje prednosti ulaganjima Unije u istraživanja i inovacije u područjima visoke dodane vrijednosti, posebno usmjeravanjem na misije, uključivanjem građana i širom komunikacijom; pojednostavnjenje mogućnosti financiranja sredstvima Unije, uključujući usklađivanje partnerskih inicijativa i programa sufinanciranja; razvoj brojnijih i konkretnijih sinergija među različitim instrumentima financiranja sredstvima Unije, posebno radi pružanja pomoći mobilizaciji nedovoljno iskorištenog potencijala istraživanja i inovacija diljem Unije; ojačanje međunarodne suradnje i otvorenosti prema sudjelovanju trećih zemalja; te nastavak pojednostavnjenja na temelju iskustava iz provedbe programa Obzor 2020.
(14)  U Komunikaciji Komisije o privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. (COM(2018)0002) i izvješću Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i Prijedlogu Devetog okvirnog programa (2016/2147(INI)), naveden je skup preporuka za ovaj Program, uključujući pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, na temelju iskustava stečenih u provedbi prethodnog programa te povratnih informacija dobivenih od institucija EU-a i dionika. Te preporuke uključuju ambicioznije ulaganje kako bi se dosegnula kritična masa i postigao što veći učinak; potporu revolucionarnim inovacijama; davanje prednosti ulaganjima Unije u istraživanja i inovacije u područjima visoke dodane vrijednosti, posebno usmjeravanjem na misije, potpunim, svjesnim i pravovremenim uključivanjem građana i širom komunikacijom; pojednostavnjenje mogućnosti financiranja sredstvima Unije kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal svih država članica u području istraživanja i inovacija, uključujući usklađivanje partnerskih inicijativa i programa sufinanciranja; razvoj brojnijih i konkretnijih sinergija među različitim instrumentima financiranja sredstvima Unije, posebno radi pružanja pomoći mobilizaciji nedovoljno iskorištenog potencijala istraživanja i inovacija diljem Unije; bolje uključivanje istraživačkih infrastruktura koje financira Unija, posebno iz EFRR-a, u projekte Programa, ojačanje međunarodne suradnje i otvorenosti prema sudjelovanju trećih zemalja uz zaštitu interesa Unije i proširenje sudjelovanja svih država članica u Programu; te nastavak pojednostavnjenja na temelju iskustava iz provedbe programa Obzor 2020.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  U provedbi Programa trebalo bi nastojati ostvariti sinergije s drugim programima Unije, od njihova osmišljavanja i strateškog planiranja do odabira projekata, upravljanja, komunikacije, širenja i iskorištavanja rezultata do praćenja, revizija i zakonodavnog uređivanja. Imajući u vidu preklapanja i udvostručivanja te veće iskorištavanje sredstava Unije, mogući su transferi iz drugih programa Unije u Obzor Europa. U tim slučajevima primjenjivat će se pravila Obzora Europa.
(15)  Kohezijska politika trebala bi nastaviti doprinositi istraživanju i inovacijama. Stoga je potrebno posebnu pozornost posvetiti koordinaciji i komplementarnosti između tih dviju politika Unije. U provedbi Programa trebalo bi nastojati uskladiti pravila i ostvariti sinergije s drugim programima Unije, navedenima u Prilogu IV. ovoj Uredbi, od njihova osmišljavanja i strateškog planiranja do odabira projekata, upravljanja, komunikacije, širenja i iskorištavanja rezultata do praćenja, revizija i zakonodavnog uređivanja. U cilju izbjegavanja preklapanja i dupliciranja te većeg učinka poluge koji donose sredstva Unije, kao i manjeg administrativnog opterećenje za podnositelje zahtjeva i korisnike, u okviru svih vrsta sinergije trebalo bi slijediti načelo „određena mjera provodi se u skladu s jednim skupom pravila”:
–  mogući su dobrovoljni prijenosi iz drugih programa Unije, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, u Obzor Europa. U tim slučajevima primjenjivat će se pravila Obzora Europa, ali samo u korist države članice ili relevantnog upravljačkog tijela koje je odlučilo izvršiti prijenos.
–  može se također predvidjeti da se određena mjera sufinancira iz programa Obzor Europa i nekog drugog programa Unije, ali na način da se ne premaše ukupni prihvatljivi troškovi mjere. U tim bi se slučajevima primjenjivala samo pravila programa Obzor Europa i trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije;
–  pečate izvrsnosti trebalo bi dodjeljivati svim prijedlozima koji prelaze prag „izvrsnosti” u programu Obzor Europa, a koji se ne mogu financirati zbog proračunskih ograničenja. U tom bi se slučaju trebala primjenjivati pravila fonda kojim se pruža potpora, uz iznimku pravila o državnim potporama.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Kako bi se postigao što veći učinak financiranja sredstvima Unije i što djelotvorniji doprinos ciljevima politike Unije, u okviru Programa trebala bi se sklapati europska partnerstva s privatnim i/ili javnim partnerima. To uključuje industriju, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva kao što su zaklade koji podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije, uz uvjet da se partnerstvom željeni učinci mogu postići djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije.
(16)  Kako bi se postigao što veći učinak financiranja sredstvima Unije i što djelotvorniji doprinos ciljevima politike Unije i njezinim preuzetim obvezama, u okviru Programa mogu se sklapati europska partnerstva s privatnim i/ili javnim partnerima na temelju rezultata strateškog planiranja. To uključuje javne i privatne dionike u području istraživanja i inovacija, centre za kompetencije, poslovne inkubatore, znanstvene i tehnološke parkove, tijela koja pružaju javne usluge, zaklade i organizacije civilnog društva te, prema potrebi, regionalne inovacijske ekosustave, koji podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije, uz uvjet da se partnerstvom željeni učinci mogu postići djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Program bi trebao ojačati suradnju između europskih partnerstava i partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da EU može očuvati svoje interese u strateškim područjima14.
(17)  Program bi trebao ojačati suradnju između europskih partnerstava i partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese.
__________________
14 Vidjeti npr. Komisijin Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji, (COM(2017)0487).
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17.a)  Vodeći projekti budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju pokazali su se učinkovitim i djelotvornim instrumentom koji pruža pogodnosti za društvo u zajedničkim koordiniranim naporima Unije i njezinih država članica pa bi postojeće vodeće projekte koji su se pokazali korisnima trebalo nastaviti podupirati.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti politikama Unije pružati neovisne znanstvene dokaze na temelju iskustava korisnika i tehničku podršku tijekom čitavog ciklusa politike. Izravne aktivnosti JRC-a trebale bi se provoditi fleksibilno, učinkovito i transparentno, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a i potrebe politika Unije te osiguravajući zaštitu financijskih interesa Unije. JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse.
(18)  Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti politikama Unije pružati neovisne znanstvene dokaze na temelju iskustava korisnika i tehničku podršku tijekom čitavog ciklusa politike. Izravne aktivnosti JRC-a trebale bi se provoditi fleksibilno, učinkovito i transparentno, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a, proračunska ograničenja i potrebe politika Unije te osiguravajući zaštitu financijskih interesa Unije. JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  U okviru stupa „Otvorene inovacije” trebao bi se utvrditi niz mjera za integriranu potporu potrebama poduzetnika i poduzetništva čiji je cilj stvaranje i ubrzanje revolucionarnih inovacija za brzi rast tržišta. Time bi se trebala privući inovativna poduzeća s potencijalom rasta na međunarodnoj razini i razini Unije te osigurati brza, fleksibilna bespovratna sredstva i zajednička ulaganja, uključujući ulaganja s privatnim ulagačima. Ti bi se ciljevi trebali nastojati ostvariti uspostavom Europskog vijeća za inovacije (EIC). U okviru istog stupa trebali bi se podupirati i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i europski inovacijski ekosustavi općenito, posebno u okviru partnerstava za sufinanciranje s nacionalnim i regionalnim dionicima koji podupiru inovacije.
(19)  U okviru stupa „Inovativna Europa” trebao bi se utvrditi niz mjera za integriranu potporu potrebama poduzetnika i poduzetništva potaknutog istraživanjem čiji je cilj stvaranje i ubrzanje revolucionarnih inovacija za brzi rast tržišta te promicanje tehnološke autonomije Unije u strateškim područjima. Time bi se trebala privući inovativna poduzeća, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, s potencijalom rasta na međunarodnoj razini i razini Unije te osigurati brza, fleksibilna bespovratna sredstva i zajednička ulaganja, uključujući ulaganja s privatnim ulagačima. Ti bi se ciljevi trebali nastojati ostvariti uspostavom Europskog vijeća za inovacije (EIC). U okviru istog stupa trebali bi se podupirati i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), Regionalni program za inovacije EIT-a i europski inovacijski ekosustavi općenito, diljem Unije, posebno u okviru partnerstava za sufinanciranje s nacionalnim i regionalnim javnim i privatnim dionicima koji podupiru inovacije.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Ciljevi politike ovog Programa nastojat će se postići i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru područja politike fonda InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za rješavanje situacija tržišnih neuspjeha ili neidealnih investicijskih situacija, i to na odgovarajući način, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja i bez narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu. Te mjere trebale bi imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.
(20)  Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične i nelinearne aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno EIC, ali i EIT sa svojim ZZI-jima, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji su dostupni u okviru fonda InvestEU. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore. EIC bi trebao razviti strateške obavještajne aktivnosti i aktivnosti evaluacije u stvarnom vremenu kako bi se omogućilo pravovremeno upravljanje i koordinacija njegovih različitih aktivnosti.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  U okviru instrumenata Europskog vijeća za inovacije pod nazivom Tragač i Akcelerator trebalo bi se usmjeriti na prepoznavanje, razvoj i uvođenje revolucionarnih inovacija za stvaranje tržišta te na potporu brzom rastu tih inovacija na razini EU-a i međunarodnoj razini. Usklađenom i pojednostavnjenom potporom revolucionarnim inovacijama EIC bi trebao nadoknaditi trenutačni nedostatak javne potpore i privatnih ulaganja u takve inovacije. Instrumenti EIC-a trebali bi imati posebne pravne i upravljačke značajke kojima se uzimaju u obzir ciljevi instrumenata, a posebno aktivnosti uvođenja na tržište.
Briše se.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  S pomoću mješovitog financiranja EIC-a Akceleratorom bi se trebala premostiti „dolina smrti” između istraživanja, faza koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rasta poduzeća. Konkretnije, u okviru Akceleratora trebala bi se pružiti potpora operacijama koje su tehnološki ili tržišno toliko rizične da se ne smatraju „unovčivima” i ne mogu potaknuti znatna ulaganja s tržišta, te će se tom potporom dopuniti djelovanje u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom…15 ..
(22)  S pomoću mješovitog financiranja EIC-a, instrumentom EIC-a, tzv. Akceleratorom, trebala bi se premostiti „dolina smrti” između istraživanja, faza koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rasta poduzeća. Konkretnije, u okviru Akceleratora trebala bi se pružiti potpora operacijama koje su tehnološki ili tržišno toliko rizične da se ne smatraju „unovčivima” i ne mogu potaknuti znatna ulaganja s tržišta, te će se tom potporom dopuniti djelovanje u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom…15 ..
__________________
__________________
15
15 ...
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Europski institut za inovacije i tehnologiju trebao bi se usredotočiti, ponajprije u okviru svojih zajednica znanja i inovacija, na jačanje inovacijskih ekosustava kojima se rješavaju globalni izazovi poticanjem integracije poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva. EIT bi trebao u svojim aktivnostima poticati inovacije i integraciju visokog obrazovanja u inovacijski ekosustav, i to posebno: poticanjem poduzetničkog obrazovanja te snažne nedisciplinarne suradnje između industrije i akademske zajednice; i prepoznavanjem perspektivnih vještina kojima će budući inovatori rješavati globalne izazove, što uključuje napredne digitalne i inovacijske vještine. Korisnici EIC-a trebali bi ostvariti korist od programa potpore koje osigurava EIT, a novoosnovana poduzeća koja proizlaze iz Zajednica znanja i inovacija EIT-a trebala bi imati pristup djelovanjima u okviru EIC-a. Iako bi zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave EIT trebao biti u prirodnom skladu sa stupom „Otvorene inovacije”, planiranje njegovih zajednica znanja i inovacija trebalo bi se u okviru strateškog planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.
(23)  Europski institut za inovacije i tehnologiju trebao bi se usredotočiti, ponajprije u okviru svojih zajednica znanja i inovacija i Regionalnog programa za inovacije EIT-a, na jačanje inovacijskih ekosustava za razvoj ukupnog kapaciteta Unije za inovacije kojima se rješavaju globalni izazovi poticanjem integracije poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva. U skladu s aktom o osnivanju, Uredbom o EIT-u1a, i Strateškom inovacijskom agendom EIT-a1b, EIT bi trebao u svojim aktivnostima poticati inovacije i integraciju visokog obrazovanja u inovacijski ekosustav, i to posebno: poticanjem poduzetničkog obrazovanja te snažne nedisciplinarne suradnje između industrije i akademske zajednice; i prepoznavanjem perspektivnih vještina kojima će budući inovatori rješavati globalne izazove, što uključuje napredne digitalne i inovacijske vještine. Korisnici EIC-a trebali bi ostvariti korist od programa potpore koje osigurava EIT, a novoosnovana poduzeća koja proizlaze iz Zajednica znanja i inovacija EIT-a trebala bi imati brz pristup djelovanjima u okviru EIC-a. Iako bi zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave EIT trebao biti u prirodnom skladu sa stupom „Inovativna Europa”, također bi trebao, kada je to primjereno, podupirati sve ostale stupove, planiranje njegovih zajednica znanja i inovacija trebalo bi se u okviru strateškog planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”. Trebalo bi izbjegavati dupliciranje između zajednica znanja i inovacija i ostalih instrumenata, a posebno ostalih partnerstava, u istom području.
__________________
1a Uredba (EZ) br.294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. (SL L 97, 9.4.2008., str. 1.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.).
1b Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Osiguranje i očuvanje ravnopravnih uvjeta za poduzeća koja se nadmeću na određenom tržištu trebali bi biti ključni uvjet za uspjeh revolucionarnih ili disruptivnih inovacija, čime se osobito malim i srednjim inovatorima omogućuje ostvarivanje koristi od njihovih ulaganja i stjecanje tržišnog udjela.
(24)  Osiguranje i očuvanje ravnopravnih uvjeta za poduzeća koja se nadmeću na određenom tržištu trebali bi biti ključni uvjet za uspjeh revolucionarnih ili disruptivnih inovacija, čime se osobito malim i srednjim inovatorima omogućuje ostvarivanje koristi od njihovih ulaganja i stjecanje tržišnog udjela. Isto tako, određeni stupanj otvorenosti u inovacijskom opsegu financiranih aktivnosti, prije svega uzimanje u obzir velike mreže korisnika, može znatno doprinijeti izgradnji kapaciteta malih i srednjih poduzeća jer im se na taj način pružaju sredstva potrebna za privlačenje ulaganja i napredak.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  Program bi trebao promicati i uključivati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te inicijativama na temelju zajedničkih interesa, uzajamne koristi i globalnih obveza u pogledu provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Ciljevi međunarodne suradnje trebali bi biti jačanje izvrsnosti, privlačnosti te gospodarske i industrijske konkurentnosti istraživanja i inovacija u Uniji, rješavanje globalnih izazova kako su navedeni u UN-ovim ciljevima održivog razvoja i podupiranje vanjskih politika Unije. Trebao bi se primijeniti pristup općenite otvorenosti prema međunarodnom sudjelovanju i ciljanim aktivnostima međunarodne suradnje, uključujući primjerene kriterije prihvatljivosti za financiranje subjekata s poslovnim nastanom u zemljama s niskim do srednjim dohotkom. Istodobno bi se trebalo promicati pridruživanje trećih zemalja Programu.
(25)  Program bi trebao promicati i uključivati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te inicijativama na temelju interesa Unije, uzajamnih koristi i globalnih obveza u pogledu provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Ciljevi međunarodne suradnje trebali bi biti jačanje izvrsnosti u području istraživanja i inovacija, privlačnosti te gospodarske i industrijske konkurentnosti u Uniji, rješavanje globalnih izazova kako su navedeni u UN-ovim ciljevima održivog razvoja i podupiranje vanjskih politika Unije. Trebao bi se primijeniti pristup općenite otvorenosti prema recipročnom međunarodnom sudjelovanju i ciljanim aktivnostima međunarodne suradnje te bi se za financiranje subjekata s poslovnim nastanom u zemljama s niskim do srednjim dohotkom trebali primjenjivati primjereni kriteriji prihvatljivosti uzimajući u obzir različite razine kapaciteta u području istraživanja i razvoja. Istodobno se promiče pridruživanje trećih zemalja Programu, u slučaju kada je predviđen reciprocitet, kada se štite interesi Unije te kada se potiče veće sudjelovanje svih država članica u Programu.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Radi produbljivanja odnosa između znanosti i društva te ostvarenja što veće koristi od njihove interakcije Program bi trebao angažirati i uključiti građane i organizacije civilnog društva u zajedničko stvaranje i osmišljavanje planova rada i sadržaja za odgovorno istraživanje i inovacije promicanjem znanstvenog obrazovanja, stavljanjem znanstvenih saznanja na raspolaganje javnosti te olakšavanjem sudjelovanja u aktivnostima programa građanima i organizacijama civilnog društva. To bi se trebalo činiti u cjelokupnom okviru Programa i u okviru namjenskih aktivnosti u dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”. Angažman građana i civilnog društva trebalo bi upariti s aktivnostima informiranja javnosti radi stvaranja i održavanja javne potpore Programu. U okviru Programa trebale bi se nastojati i ukloniti prepreke te potaknuti sinergije između znanosti, tehnologije, kulture i umjetnosti kako bi se održivim inovacijama dala nova kvaliteta.
(26)  Radi produbljivanja odnosa između znanosti i društva te ostvarenja što veće koristi od njihove interakcije Program bi trebao angažirati i uključiti građane i organizacije civilnog društva u zajedničko stvaranje i osmišljavanje planova rada i sadržaja za odgovorno istraživanje i inovacije koji se odnose na izvore zabrinutosti, potrebe i očekivanja građana i civilnog društva, te promicanjem znanstvenog obrazovanja, stavljanjem znanstvenih saznanja na raspolaganje javnosti te olakšavanjem sudjelovanja u aktivnostima programa građanima i organizacijama civilnog društva. Treba pratiti poduzete mjere za bolju uključenost građana i civilnog društva.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.a (nova)
(26.a)  Programom Obzor Europa trebalo bi podržati nove tehnologije kojima se pridonosi prevladavanju prepreka koje sprečavaju pristup osobama s invaliditetom te njihovo puno sudjelovanje i koje time ograničavaju razvoj istinski uključivog društva.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.b (nova)
(26.b)  S ciljem jačanja europskog istraživačkog prostora, svi bi dijelovi Programa trebali doprinijeti značajnom smanjenju jaza u području istraživanja i inovacija, osobito povećanjem sudjelovanja zemalja u aktivnostima programa za istraživanje i inovacije, širenju znanstvene izvrsnosti, poticanju novih obrazaca suradnje u području istraživanja i inovacija, smanjenju jaza u naknadama istraživača u Uniji, borbi protiv odljeva mozgova, modernizaciji nacionalnih sustava za istraživanje i inovacije te osiguravanju uravnotežene zastupljenosti u ocjenjivačkim povjerenstvima, skupinama stručnjaka i znanstvenim odborima.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  U skladu s člankom 349. UFEU-a najudaljenije regije Unije imaju pravo na posebne mjere (uzimajući u obzir njihovu strukturnu, društvenu i gospodarsku situaciju) u pogledu pristupa horizontalnim programima Unije. U okviru Programa stoga bi trebalo voditi računa o posebnim obilježjima tih regija u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623), koju je Vijeće podržalo 12. travnja 2018.
(27)  U skladu s člankom 349. UFEU-a najudaljenije regije Unije imaju pravo na posebne mjere (uzimajući u obzir njihovu strukturnu, društvenu i gospodarsku situaciju) u pogledu pristupa horizontalnim programima Unije. U okviru Programa stoga bi trebalo voditi računa o posebnim obilježjima tih regija u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623), koju je Vijeće podržalo 12. travnja 2018. i, kada je to moguće, promicati njihovo sudjelovanje u Programu.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa trebale bi težiti uklanjanju rodne nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između žena i muškaraca u istraživanjima i inovacijama, u skladu s člancima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Dimenzija roda trebala bi se na odgovarajući način integrirati u sadržaj istraživanja i inovacija te slijediti u svim fazama ciklusa istraživanja.
(28)  Aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa trebale bi težiti uklanjanju rodne nejednakosti, izbjegavanju rodnih predrasuda, adekvatnoj integraciji rodne dimenzije u područje istraživanja i inovacija, poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, promicanju ravnopravnosti između žena i muškaraca, uključujući načela jednake plaće utvrđena u članku 141. stavku 3. UFEU-a i Direktivi 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, kao i jamčenja dostupnosti istraživanja i inovacija istraživačima s invaliditetom.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  U kontekstu posebnosti sektora obrambene industrije detaljne odredbe za financiranje istraživačkih projekata u području obrane sredstvima Unije trebale bi se utvrditi Uredbom ... o uspostavi Europskog fonda za obranu16, kojom se utvrđuju pravila za sudjelovanje u istraživanjima u području obrane. Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru Europskog fonda za obranu trebale bi biti usmjerene isključivo na primjenu u području obrane.
(29)  U kontekstu posebnosti sektora obrambene industrije detaljne odredbe za financiranje istraživačkih projekata u području obrane sredstvima Unije trebale bi se utvrditi Uredbom ... o uspostavi Europskog fonda za obranu16, kojom se utvrđuju pravila za sudjelovanje u istraživanjima u području obrane. Iako bi se sinergije između programa Obzor Europa i Europskog fonda za obranu mogle poticati, pri čemu treba izbjegavati dupliciranje, aktivnosti u okviru Obzora Europa i dalje bi u potpunosti trebale imati civilnu namjenu.
__________________
__________________
16
16 ...
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.a (nova)
(31.a)  U uspostavi, provedbi, evaluaciji, izvješćivanju i praćenju Programa stalno bi trebalo težiti administrativnom pojednostavnjenju, a posebno smanjenju administrativnog opterećenja i kašnjenja za korisnike.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.b (nova)
(31.b)  Kako bi se zajamčilo da Europa ostane predvodnik u istraživanju i inovacijama u digitalnom području na globalnoj razini i uzela u obzir potreba za povećanjem ulaganja s ciljem iskorištavanja sve većih mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija, za ključne prioritete u digitalnom području treba izdvojiti dovoljna proračunska sredstva.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU23] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.
(33)  U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU23] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. U Programu treba na odgovarajući način povesti računa o specifičnostima tih područja kako bi se zajamčilo njihovo učinkovito sudjelovanje i pružila potpora ostvarivanju suradnje i sinergija, posebno s najudaljenijim regijama i trećim zemljama u njihovu susjedstvu.
__________________
__________________
23 Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
23 Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.
(34)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.
(34)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice i korisnike Programa. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Primjenom zajedničkih pravila u cjelokupnom Programu trebao bi se osigurati usklađen okvir koji olakšava sudjelovanje u programima koji se financiraju iz proračuna Programa, uključujući sudjelovanje u programima kojima upravljaju tijela za financiranje kao što je EIT, zajednička poduzeća ili bilo koja druga struktura u skladu s člankom 187. UFEU-a te sudjelovanje u programima koje poduzimaju države članice u skladu s člankom 185. UFEU-a. Kad je to opravdano, trebala bi se osigurati fleksibilnost za donošenje posebnih pravila.
(38)  Primjenom zajedničkih pravila i uvjeta u cjelokupnom Programu trebali bi se osigurati pojednostavnjeni i zajednički provedbeni alati, uključujući one za praćenje i izvještavanje, te usklađen okvir koji olakšava sudjelovanje u programima koji se financiraju iz proračuna Programa, uključujući sudjelovanje u programima kojima upravljaju tijela za financiranje kao što je EIT, zajednička poduzeća ili bilo koje druge strukture u skladu s člankom 187. UFEU-a te sudjelovanje u programima koje poduzimaju države članice u skladu s člankom 185. UFEU-a. Trebalo bi omogućiti donošenje posebnih pravila, no izuzeća moraju biti ograničena kad je to neophodno i opravdano.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  U djelovanjima obuhvaćenima područjem primjene Programa trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja trebala bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama, uključujući međunarodno pravo, i sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao što je obavijest Komisije od 28. lipnja 2013.24, kao i s etičkim načelima, koja uključuju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. UFEU-a te bi se upotreba životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja trebala smanjiti s ciljem da se njihova upotreba u konačnici zamijeni drugim metodama.
(39)  U djelovanjima obuhvaćenima područjem primjene Programa trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja trebala bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama, uključujući međunarodno pravo, i sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao što je obavijest Komisije od 28. lipnja 2013.24, kao i s etičkim načelima, koja uključuju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta. Treba uzeti u obzir mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. UFEU-a te bi se upotreba životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja trebala smanjiti s ciljem da se njihova upotreba u konačnici zamijeni drugim metodama.
__________________
__________________
24 SL C 205, 19.7.2013., str. 9.
24 SL C 205, 19.7.2013., str. 9.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  U skladu s ciljevima međunarodne suradnje utvrđenima člancima 180. i 186. UFEU-a trebalo bi se promicati sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama i međunarodnih organizacija. Provedba Programa trebala bi biti u skladu s mjerama donesenima u skladu s člancima 75. i 215. UFEU-a te bi trebala biti u skladu s međunarodnim pravom. Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije sudjelovanje u određenim djelovanjima Programa može se ograničiti samo na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama.
(40)  U skladu s ciljevima međunarodne suradnje utvrđenima člancima 180. i 186. UFEU-a, u znanstvenom, društvenom, gospodarskom i tehnološkom interesu Unije trebalo bi se promicati sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama i međunarodnih organizacija. Provedba Programa trebala bi biti u skladu s mjerama donesenima u skladu s člancima 75. i 215. UFEU-a te bi trebala biti u skladu s međunarodnim pravom. Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije sudjelovanje u određenim djelovanjima Programa može se ograničiti samo na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.
(41)  Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva.
(41)  Prepoznajući klimatske promjene kao jedan od najvećih globalnih i društvenih izazova te odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovaj će Program pridonijeti najmanje 35 % svojih rashoda ostvarenju klimatskih ciljeva, u okviru općeg cilja Unije o integraciji klimatskih djelovanja u sve politike i potrošnji 30 % proračuna EU-a u tu svrhu. Kako bi se taj cilj pratio i provjeravao, svi rashodi povezani s klimom moraju se evidentirati kako bi obuhvatilo sve proračunske programe Unije i kako bi se oni odražavali u odgovarajućim dijelovima radnih programa. Njihovu procijenjenu potrošnju na određenu tehnologiju čiste energije treba raščlaniti kako bi se zajamčila međunarodna usporedivost. Kako bi se uvažile preporuke Europskog revizorskog suda [Izvješće 31/2016], kod mehanizama za uključivanje klimatskih pitanja pri izvješćivanju treba ex post razlikovati ublažavanje i prilagodbu.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 43.
(43)  Upotreba osjetljivih popratnih informacija ili pristup neovlaštenih pojedinaca osjetljivim rezultatima može štetno utjecati na interese Unije ili interese jedne njezine države članice ili više njih. Stoga bi rukovanje povjerljivim podacima i klasificiranim podacima trebalo biti uređeno svim relevantnim pravom Unije, uključujući interna pravila institucija, kao što je Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444/, kojom se utvrđuju odredbe o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.
(43)  Upotreba osjetljivih popratnih informacija ili pristup neovlaštenih pojedinaca osjetljivim rezultatima i istraživačkim podacima može štetno utjecati na interese Unije ili interese jedne njezine države članice ili više njih. Stoga bi rukovanje povjerljivim podacima i klasificiranim podacima trebalo biti uređeno svim relevantnim pravom Unije, uključujući interna pravila institucija, kao što je Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444/, kojom se utvrđuju odredbe o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Potrebno je utvrditi minimalne uvjete za sudjelovanje, kao opće pravilo ako bi konzorcij trebao uključivati najmanje jedan pravni subjekt iz države članice, ali i s obzirom na posebnosti određenih vrsta djelovanja u okviru Programa.
Briše se.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 45.
(45)  Primjereno je utvrditi uvjete za osiguravanje financijskih sredstava Unije sudionicima u djelovanjima u okviru Programa. Dodjele bespovratnih sredstava trebale bi se provoditi uzimajući u obzir sve oblike doprinosa utvrđene Financijskom uredbom, uključujući jednokratne iznose, paušalne stope ili jedinične troškove, u cilju daljnjeg pojednostavnjenja.
(45)  Nužno je utvrditi uvjete za osiguravanje financijskih sredstava Unije sudionicima u djelovanjima u okviru Programa. Bespovratna sredstva bit će glavna vrsta financiranja u okviru Programa. Druge vrste financiranja treba odabrati na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava, treba uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, jedinstvenih stopa i troškova po jedinici, utvrđenih u Financijskoj uredbi, u cilju dodatnog pojednostavnjenja. Prije nego se bilo koji novi sustav povrata troškova okarakterizira kao stvarno pojednostavljenje za korisnike, treba mu prethoditi iscrpna i pozitivna procjena.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Stope financiranja u ovoj Uredbi navode se kao najviše stope kako bi bile u skladu s načelom sufinanciranja.
Briše se.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  U skladu s Financijskom uredbom u Programu bi se trebala osigurati osnova za šire prihvaćanje uobičajenih praksi troškovnog računovodstva korisnika u pogledu troškova osoblja i jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge.
(47)  U skladu s Financijskom uredbom u Programu bi se trebala osigurati osnova za šire prihvaćanje uobičajenih praksi troškovnog računovodstva korisnika u pogledu troškova osoblja i jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge. Uporaba jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge koje kombiniraju izravne i neizravne troškove trebala bi biti opcija koju mogu odabrati svi korisnici. Troškovi procijenjeni na temelju ključeva za dodjelu sredstava trebali bi biti prihvatljivi.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Sadašnji sustav povrata stvarnih troškova osoblja trebao bi se dodatno pojednostavniti primjenom pristupa naknada koje se temelje na projektima razvijenom u okviru programa Obzor 2020. te bi se trebao dodatno uskladiti s Financijskom uredbom.
(48)  Sadašnji sustav povrata stvarnih troškova osoblja trebao bi se dodatno pojednostavniti primjenom pristupa naknada utemeljenih na projektima, razvijenom u okviru programa Obzor 2020. te bi se trebao dodatno uskladiti s Financijskom uredbom, u cilju ostvarenja „jednake plaća za jednaki rad” kao općeg načela i kako bi se premostio jaz u naknadama istraživača iz Unije uključenih u Program.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 50.
(50)  Trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuju iskorištavanje i širenje rezultata kako bi se osiguralo da korisnici štite, iskorištavaju, šire te rezultate i osiguravaju pristup tim rezultatima prema potrebi. Veći naglasak trebalo bi staviti na iskorištavanje rezultata, posebno u Uniji. Korisnici bi trebali ažurirati svoje planove u pogledu iskorištavanja i širenja svojih rezultata tijekom i nakon završetka djelovanja.
(50)  Trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuju iskorištavanje i širenje rezultata kako bi se osiguralo da korisnici štite, iskorištavaju, šire te rezultate i osiguravaju pristup tim rezultatima prema potrebi, uzimajući u obzir legitimne interese korisnika i bilo kakva druga ograničenja, kao što su pravila o zaštiti podataka i privatnosti i sigurnosna pravila, prava intelektualnog vlasništva, pravila o povjerljivosti ili opća globalna konkurentnost Unije. Veći naglasak trebalo bi staviti na iskorištavanje rezultata, posebno u Uniji. Korisnici bi trebali ažurirati svoje planove u pogledu iskorištavanja i širenja svojih rezultata tijekom djelovanja.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 51.
(51)  Trebali bi se zadržati ključni elementi evaluacije prijedloga i sustav odabira prethodnog programa Obzor 2020., kao i njegova posebna usmjerenost na izvrsnost. Prijedlozi bi se i dalje trebali odabirati na temelju evaluacije koju provedu neovisni stručnjaci. Prema potrebi trebala bi se uzeti u obzir potreba za osiguravanjem općenite usklađenosti portfelja projekata.
(51)  Trebali bi se zadržati ključni elementi evaluacije prijedloga i sustav odabira prethodnog programa Obzor 2020., kao i njegova posebna usmjerenost na kriterije izvrsnosti, učinka, kvalitete i djelotvornosti provedbe. Prijedlozi bi se i dalje trebali odabirati na temelju evaluacije koju provedu neovisni stručnjaci koji dolaze iz što većeg broja država članica. Komisija bi prema potrebi trebala organizirati anonimnu procjenu i analizirati njezine rezultate kako bi se izbjegla pristranost u odabiru. Neovisni stručnjaci trebali bi prema potrebi uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem općenite usklađenosti portfelja projekata.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 52.
(52)  Trebalo bi se predvidjeti opsežnije uzajamno oslanjanje na revizije i procjene – uključujući one u okviru drugih programa Unije kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije. Uzajamno oslanjanje trebalo bi se izričito predvidjeti uzimajući u obzir i druge elemente osiguranja kao što su revizije sustava i procesa.
(52)  Trebalo bi se provesti sustavno uzajamno oslanjanje na revizije i procjene u okviru drugih programa Unije u skladu s člankom 127. Financijske uredbe za sve dijelove Programa, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije. Uzajamno oslanjanje trebalo bi se izričito predvidjeti uzimajući u obzir i druge elemente osiguranja kao što su revizije sustava i procesa.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 53.
(53)  Posebne izazove u području istraživanja ili inovacija trebalo bi rješavati nagradama, uključujući zajedničke ili dijeljene nagrade prema potrebi, koje bi organizirala Komisija ili tijelo za financiranje zajedno s drugim tijelima Unije, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili neprofitnim pravnim subjektima.
(53)  Posebne izazove u područjima istraživanja i inovacija trebalo bi rješavati nagradama, uključujući zajedničke ili dijeljene nagrade prema potrebi, koje bi organizirala Komisija ili tijelo za financiranje zajedno s drugim tijelima Unije, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili neprofitnim pravnim subjektima. Nagrade bi posebno trebalo dodjeljivati projektima koji privlače znanstvenike zemlje za proširenje, kao i uspješnim projektima kako bi se povećala njihova vidljivost i omogućilo veće promicanje aktivnosti koje financira Unija.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 54.
(54)  Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe odabiru se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjere te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to uključuje razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i raspona jediničnih troškova,
(54)  Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe odabiru se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjere te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 1.
Članak 1.
Članak 1.
Predmet
Predmet
1.  Ovom se Uredbom uspostavljaju Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Program”) te pravila za sudjelovanje i širenje rezultata u neizravnim djelovanjima u okviru Programa.
1.  Ovom se Uredbom uspostavljaju Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Program”) te pravila za sudjelovanje i širenje rezultata u neizravnim djelovanjima u okviru Programa te utvrđuje okvir za upravljanje potporom Unije namijenjenom aktivnostima istraživanja i inovacija.
2.  Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.
2.  Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.
3.  Program se provodi putem:
3.  Program se provodi putem:
(a)  posebnog programa uspostavljenog Odlukom …/…/EU25, koji uključuje financijski doprinos EIT-u;
(a)  posebnog programa uspostavljenog Odlukom …/…/EU25, koji uključuje obrazloženje i područja za intervencije EIT-a;
(b)  posebnog programa za istraživanja u području obrane uspostavljenog Uredbom …/…/EU.
(b)  posebnog programa za istraživanja u području obrane uspostavljenog Uredbom …/…/EU.
4.  Pojmovi „Obzor Europa”, „Program” i „posebni program” koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi odnose se na pitanja relevantna samo za posebni program opisan u stavku 3. točki (a), osim ako je izričito navedeno drukčije.
4.  Pojmovi „Obzor Europa”, „Program” i „posebni program” koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi ne odnose se na pitanja relevantna samo za posebni program opisan u stavku 3. točki (b), osim ako je izričito navedeno drukčije.
4.a   EIT provodi Program u skladu sa strateškim planom u pogledu istraživanja i inovacija i Strateškom inovacijskom agendom EIT-a za razdoblje 2021. – 2027., uz zadršku da svaka nova zajednica znanja i inovacija podrazumijeva dodatna i adekvatna proračunska sredstva i ne ugrožava ciljeve i obveze postojećih zajednica znanja i inovacija.
__________________
__________________
25
25
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 2.
Članak 2.
Članak 2.
Definicije
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)  „istraživačke infrastrukture” znači objekti koji pružaju resurse i usluge istraživačkim zajednicama za provedbu istraživanja i poticanje inovacija u njihovu području. Ta definicija uključuje povezane ljudske resurse te su njome obuhvaćeni glavna oprema ili komplet instrumenata; objekti povezani sa znanjem, kao što su zbirke, arhivi ili znanstvene podatkovne infrastrukture; računalni sustavi, komunikacijske mreže i sva druga infrastruktura jedinstvene prirode i otvorena vanjskim korisnicima koja je ključna za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Prema potrebi mogu se upotrebljavati izvan istraživanja, na primjer za obrazovanje ili javne usluge te se mogu nalaziti na jednoj lokaciji, biti virtualne ili decentralizirane;
(1)  „istraživačke infrastrukture” znači objekti koji pružaju resurse i usluge istraživačkim zajednicama za provedbu istraživanja i poticanje inovacija u njihovu području. Ta definicija uključuje povezane ljudske resurse te su njome obuhvaćeni glavna oprema ili komplet instrumenata, a posebno oni koji se financiraju iz drugih fondova Unije kako je navedeno u Prilogu IV.; objekti povezani sa znanjem, kao što su zbirke, arhivi ili znanstvene podatkovne infrastrukture; računalni sustavi, komunikacijske mreže i sva druga infrastruktura jedinstvene prirode i otvorena vanjskim korisnicima koja je ključna za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Prema potrebi mogu se upotrebljavati izvan istraživanja, na primjer za obrazovanje ili javne usluge te se mogu nalaziti na jednoj lokaciji, biti virtualne ili decentralizirane;
(2)  „strategija pametne specijalizacije” znači isto što i strategija pametne specijalizacije kako je definirana Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća26 te ispunjava uvjete koji omogućuju provedbu utvrđene Uredbom (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama];
(2)  „strategija pametne specijalizacije” znači isto što i strategija pametne specijalizacije kako je definirana Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća26 te ispunjava uvjete koji omogućuju provedbu utvrđene Uredbom (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama];
(3)  „europsko partnerstvo” znači inicijativa u kojoj se Unija, zajedno s privatnim i/ili javnim partnerima (kao što su industrija, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili organizacije civilnog društva, uključujući zaklade), obvezuje zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući programe povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;
(3)  „europsko partnerstvo” znači inicijativa u kojoj se Unija, zajedno s privatnim i/ili javnim partnerima (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, uključujući infrastrukture za istraživanja, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili organizacije civilnog društva, uključujući nevladine organizacije i zaklade), prema potrebi obvezuje zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući programe u skladu s člancima 185. i 187. UFEU-a i programe povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;
(4)  „otvoreni pristup” znači praksa osiguravanja krajnjim korisnicima besplatnog internetskog pristupa rezultatima istraživanja u okviru djelovanja financiranih sredstvima iz Programa, posebno znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima;
(4)  „otvoreni pristup” znači praksa osiguravanja krajnjim korisnicima besplatnog internetskog pristupa rezultatima istraživanja u okviru djelovanja financiranih sredstvima iz Programa, posebno znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima. Kad je riječ o istraživačkim podacima, potrebno je riješiti pitanja koja se tiču relevantnih interesa u pogledu privatnosti i sigurnosti te prava intelektualnog vlasništva, povjerljivosti, globalne gospodarske konkurentnosti Europske unije i drugih legitimnih interesa, i to u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno” i „snažnim izuzimanjem”;
(5)  „misija” znači portfelj djelovanja kojima se nastoje u određenom roku postići mjerljivi cilj te učinak za znanost i tehnologiju i/ili društvo i građane koji se ne bi mogao postići pojedinačnim djelovanjima;
(5)  „misija” znači portfelj djelovanja u području istraživanja i razvoja temeljenih na izvrsnosti koja mogu biti međuklasterska ili međusektorska i kojima se nastoji u određenom roku postići mjerljivi cilj pomoću kojeg se može utjecati na znanost i tehnologiju, na društvo, donošenje politika i/ili diplomaciju i građane, a koji se ne bi mogao postići pojedinačnim djelovanjima;
(6)  „predkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;
(6)  „predkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;
(7)  „javna nabava inovativnih rješenja” znači nabava u kojoj javni naručitelji djeluju kao prvi kupac (eng. launch customer) za inovativnu robu ili usluge koje još nisu šire komercijalno dostupne i može uključivati ispitivanje sukladnosti;
(7)  „javna nabava inovativnih rješenja” znači nabava u kojoj javni naručitelji djeluju kao prvi kupac (eng. launch customer) za inovativnu robu ili usluge koje još nisu šire komercijalno dostupne i može uključivati ispitivanje sukladnosti;
(8)  „prava pristupa” znači prava na upotrebu rezultata ili postojećeg znanja;
(8)  „prava pristupa” znači prava na korištenje rezultata ili postojećeg znanja pod uvjetima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom;
(9)  „postojeće znanje” znači svi podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, materijalni ili nematerijalni, uključujući sva prava kao što su prava intelektualnog vlasništva: (i) kojima korisnici raspolažu prije pristupanja djelovanju; (ii) koja su korisnici utvrdili u pisanom obliku na bilo koji način prema potrebi za provedbu djelovanja ili za iskorištavanje njegovih rezultata;
(9)  „postojeće znanje” znači svi podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, materijalni ili nematerijalni, uključujući sva prava kao što su prava intelektualnog vlasništva: (i) kojima korisnici raspolažu prije pristupanja djelovanju i (ii) koja su korisnici utvrdili u pisanom pristanku prema potrebi za provedbu djelovanja ili za iskorištavanje njegovih rezultata;
(10)  „širenje rezultata” znači javno otkrivanje rezultata primjerenim sredstvima (osim onih koja su rezultat zaštite ili iskorištavanja rezultata), uključujući u znanstvenim publikacijama u bilo kojem mediju;
(10)  „širenje rezultata” znači javno otkrivanje rezultata primjerenim sredstvima (osim onih koja su rezultat zaštite ili iskorištavanja rezultata), uključujući u znanstvenim publikacijama u bilo kojem mediju;
(11)  „iskorištavanje” znači upotreba rezultata u daljnjim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uz one koje su već obuhvaćene predmetnim djelovanjem, ili u razvoju, stvaranju, proizvodnji i stavljanju na tržište proizvoda ili procesa, ili u stvaranju i pružanju usluge, ili u aktivnostima normizacije;
(11)  „iskorištavanje” znači upotreba rezultata u daljnjim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uz one koje su već obuhvaćene predmetnim djelovanjem, ili, među ostalim komercijalnom istraživanju poput razvoja, u stvaranju, proizvodnji i stavljanju na tržište proizvoda ili procesa, ili u stvaranju i pružanju usluge, ili u aktivnostima normizacije;
(12)  „pošteni i razumni uvjeti” znači odgovarajući uvjeti, uključujući moguće financijske uvjete ili uvjete bez naplate tantijema, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarnu ili potencijalnu vrijednost rezultata ili postojećeg znanja za koje se zahtijeva pristup i/ili opseg, trajanje ili druge elemente predviđenog iskorištavanja;
(12)  „pošteni i razumni uvjeti” znači odgovarajući uvjeti, uključujući moguće financijske uvjete ili uvjete bez naplate tantijema, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarnu ili potencijalnu vrijednost rezultata ili postojećeg znanja za koje se zahtijeva pristup i/ili opseg, trajanje ili druge elemente predviđenog iskorištavanja;
(13)  „tijelo za financiranje” znači tijelo ili organizacija, koja nije Komisija, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe, kojoj je Komisija povjerila zadaće izvršenja proračuna u okviru Programa;
(13)  „tijelo za financiranje” znači tijelo ili organizacija, koja nije Komisija, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe, kojoj je Komisija povjerila zadaće izvršenja proračuna u okviru Programa;
(14)  „međunarodna europska istraživačka organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu članova čine države članice ili pridružene zemlje i čiji je glavni cilj promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;
(14)  „međunarodna europska istraživačka organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu članova čine države članice ili pridružene zemlje i čiji je glavni cilj promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;
(15)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;
(15)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;
(15.a)  „zemlje za proširenje” znači one zemlje identificirane složenim pokazateljem izvrsnosti istraživanja (intenzitet istraživanja i razvoja, izvrsnost u znanosti i tehnologijama, intenzitet znanja u gospodarstvu, doprinos proizvoda HT-a i MT-a trgovinskoj bilanci) te s korektivnim pragom od 70 % prosjeka EU-a 26a;
(16)  „neprofitni pravni subjekt” znači pravni subjekt koji u skladu sa svojim pravnim oblikom ne ostvaruje dobit ili koji ima pravnu ili statutarnu obvezu ne raspodjeljivati dobit svojim imateljima udjela ili pojedinačnim članovima;
(16)  „neprofitni pravni subjekt” znači pravni subjekt koji u skladu sa svojim pravnim oblikom ne ostvaruje dobit ili koji ima pravnu ili statutarnu obvezu ne raspodjeljivati dobit svojim imateljima udjela ili pojedinačnim članovima;
(17)  „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće („MSP”) kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ27 te koje ima najviše 3000 zaposlenika ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci;
(17)  „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće („MSP”) kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ27 te koje ima najviše 3000 zaposlenika ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci;
(18)  „rezultati” znači svi materijalni ili nematerijalni učinci djelovanja, kao što su podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, bez obzira na to mogu li se zaštititi ili ne, kao i sva s njima povezana prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva;
(18)  „rezultati” znači svi materijalni ili nematerijalni ishodi djelovanja, kao što su podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, bez obzira na to mogu li se zaštititi ili ne, kao i sva s njima povezana prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva;
(19)  „pečat izvrsnosti” znači certifikacijska oznaka koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedloga premašio sve pragove utvrđene u programu rada, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka proračuna dostupnog za taj poziv u programu rada;
(19)  „pečat izvrsnosti” znači certifikacijska oznaka koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedloga premašio sve pragove utvrđene u programu rada te da nije mogao biti financiran zbog nedostatka proračuna dostupnog za taj poziv u programu rada, ali da može primiti potporu iz drugih europskih ili nacionalnih izvora financiranja;
(19.a)  „strateški plan za istraživanja i inovacije” znači dokument koji se delegiranim aktom donosi svake dvije godine kao dopuna posebnom programu nakon opsežnog obveznog savjetovanja koje obuhvaća više dionika s državama članicama, Europskim parlamentom, dionicima u području istraživanja, razvoja i inovacija, uključujući civilno društvo; njime se definiraju prioriteti, instrumenti te prihvatljive vrste djelovanja i oblici provedbe te zbog toga služi kao osnova za razvoj programa rada; konkretno, obuhvaća odabrane misije, nova ili nastavljena ugovorna ili institucionalna partnerstva, vodeće projekte budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju i zajednice znanja i inovacija;
(20)  „program rada” znači dokument koji je Komisija donijela za provedbu posebnog programa28 u skladu s njegovim člankom 12. ili dokument jednakovrijedne strukture i sadržaja koji je donijelo tijelo za financiranje.
(20)  „program rada” znači dokument koji je Komisija donijela za provedbu posebnog programa28 u skladu s njegovim člankom 12. ili dokument jednakovrijedne strukture i sadržaja koji je donijelo tijelo za financiranje.
(21)  „nadoknadivi predujam” znači dio mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a koji odgovara zajmu u skladu s glavom X. Financijske uredbe, ali ga Unija izravno dodjeljuje na neprofitnoj osnovi za financiranje troškova aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija, a korisnik ga vraća Uniji u skladu s ugovornim uvjetima;
(21)  „nadoknadivi predujam” znači dio mješovitog financiranja programa Obzor Europa koji odgovara zajmu u skladu s glavom X. Financijske uredbe, ali ga Unija izravno dodjeljuje na neprofitnoj osnovi za financiranje troškova aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija, a korisnik ga vraća Uniji u skladu s ugovornim uvjetima;
(22)  „ugovor” znači sporazum koji je Komisija ili tijelo za financiranje sklopilo s pravnim subjektom koji provodi djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište i koji je dobio potporu u obliku mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a;
(22)  „ugovor” znači sporazum koji je Komisija ili tijelo za financiranje sklopilo s pravnim subjektom koji provodi djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište i koji je dobio potporu u obliku mješovitog financiranja programa Obzor Europa;
(23)  „klasificirani podaci” znači klasificirani podaci EU-a kako su definirani člankom 3. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444, kao i klasificirani podaci država članica, klasificirani podaci trećih zemalja s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti i klasificirani podaci međunarodnih organizacija s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti;
(23)  „klasificirani podaci” znači klasificirani podaci EU-a kako su definirani člankom 3. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444, kao i klasificirani podaci država članica, klasificirani podaci trećih zemalja s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti i klasificirani podaci međunarodnih organizacija s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti;
(24)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(24)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(25)  „mješovito financiranje Obzora Europa ili EIC-a” znači jedinstvena financijska potpora za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital.
(25)  „mješovito financiranje programa Obzor Europa” znači jedinstvena financijska potpora za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital;
(25.a)  „istraživačko i inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je cilj stvoriti nova znanja i/ili istražiti izvedivost nove ili poboljšane tehnologije, proizvoda, procesa, usluge ili rješenja. Te aktivnosti mogu uključivati temeljno ili primijenjeno istraživanje, razvoj tehnologije i njezinu integraciju, ispitivanje i provjeru prototipa u laboratoriju ili simuliranom okruženju;
(25.b)  „inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je izravni cilj izrada planova i mehanizama ili nacrta za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, procese ili usluge koji mogu uključivati izradu prototipa, ispitivanje, demonstraciju, pokusno izvođenje, vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju;
(25.c)  „pionirska istraživanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC)” znači istraživačke djelatnosti predvođene glavnim istraživačem kojima je domaćin jedan ili više korisnika u okviru ERC-a;
(25.d)  „djelovanje za osposobljavanje i mobilnost” znači djelovanje s ciljem poboljšavanja vještina, znanja i karijernih izgleda istraživača na osnovi mobilnosti između zemalja i, ako je relevantno, između sektora ili različitih disciplina;
(25.e)  „mjera programa za sufinanciranje” znači djelovanje sufinanciranja programa aktivnosti koje uspostavljaju i/ili provode subjekti koji upravljaju istraživačkim i inovacijskim programima i/ili ih financiraju, osim tijela Unije za financiranje;
(25.f)  „predkomercijalna nabava” znači aktivnost kojom se prvenstveno nastoje provoditi postupci predkomercijalne nabave koje provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;
(25.g)  „javna nabava inovativnih rješenja” znači aktivnost kojom se prvenstveno nastoje provoditi zajednički ili koordinirani postupci javne nabave u pogledu inovativnih rješenja koje provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;
(25.h)  „djelovanje za koordinaciju i potporu” znači djelovanje kojom se doprinosi ciljevima Programa, isključujući istraživačko i inovacijsko djelovanje;
(25.i)  „javna nabava” znači provedba dijelova Programa koji se odnose na strateške interese i autonomiju Unije te obavljanje, za vlastite potrebe Komisije, postupaka javne nabave radi studija, proizvoda, usluga i kapaciteta;
(25.j)  „povezani subjekt” znači svaki pravni subjekt koji je pod izravnom ili neizravnom kontrolom sudionika, ili je pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i sudionik, ili koji izravno ili neizravno kontrolira sudionika;
__________________
__________________
26 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.
26 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.
26.a Komisija može preispitati i prema potrebi ažurirati popis zemalja za proširenje u svojim programima rada.
27
27
28 SL ….
28 SL ….
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 3.
Članak 3.
Članak 3.
Ciljevi Programa
Ciljevi Programa
1.  Opći je cilj Programa ostvarenje znanstvenog, gospodarskog i društvenog učinka ulaganja Unije u istraživanja i inovacije kako bi se ojačali znanstveni i tehnološki temelji Unije i potaknula njezina konkurentnost, uključujući njezinu industriju, ostvarili strateški prioriteti Unije i pridonijelo suočavanju s globalnim izazovima, uključujući ispunjavanje ciljeva održivog razvoja.
1.  Opći je cilj Programa ostvarenje znanstvenog, tehnološkog, gospodarskog i društvenog učinka ulaganja Unije u istraživanja i inovacije kako bi se ojačali znanstveni i tehnološki temelji Unije u cjelini, osnažio europski istraživački prostor i potaknula njezina konkurentnost. Istraživanje i industrija ostvaruju strateške prioritete i politike Unije, pridonose suočavanju s globalnim izazovima, uključujući ispunjavanje ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma, ali doprinose i postizanju sveukupnog ulaganja od 3 % BDP-a uloženog u istraživanje i razvoj, u skladu s obvezama šefova država i vlada Unije.
2.  Program ima sljedeće posebne ciljeve:
2.  Program ima sljedeće posebne ciljeve:
(-a)  razvoj, promicanje i širenje znanstvene i tehnološke izvrsnosti;
(a)  potpora stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih znanja, tehnologija i rješenja povezanih s globalnim izazovima;
(a)  potpora stvaranju i širenju visokokvalitetnih znanja, vještina, tehnologija i rješenja, zasnovanih na temeljnom i primijenjenom istraživanju u cilju pružanja odgovora na globalne izazove, uključujući klimatske promjene i ostvarenja ciljeva održivog razvoja;
(a a)  ciljano znatno smanjenje razlika u području istraživanja i inovacija u Uniji, posebno povećanjem sudjelovanja u programu Obzor Europa država članica s niskom stopom istraživanja i inovacija u odnosu na prethodni okvirni program;
(b)  jačanje učinka istraživanja i inovacija na razvoj, podupiranje i provedbu politika Unija te potpora prihvaćanju inovativnih rješenja u industriji i društvu radi rješavanja globalnih izazova;
(b)  jačanje dodane vrijednosti Unije u financiranju istraživanja, razvoja i inovacija, učinka istraživanja i inovacija na razvoj, bolje podupiranje i provedba politika Unije te potpora pristupu i prihvaćanju inovativnih rješenja u društvu i europskoj industriji;
(c)  poticanje svih oblika inovacija, uključujući revolucionarne inovacije, ojačanje uvođenja inovativnih rješenja na tržište te
(c)  poticanje svih oblika inovacija i jačanje uvođenja na tržište te iskorištavanje rezultata istraživanja, razvoja i inovacija, posebno u Uniji;
(d)  optimiranje rezultata Programa radi povećanja učinka unutar ojačanog europskog istraživačkog prostora.
(d)  optimiranje rezultata Programa radi ojačanja i povećanja učinka i privlačnosti u pogledu istraživanja, razvoja i inovacija europskog istraživačkog prostora.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Struktura Programa
Struktura Programa
1.  Struktura Programa sastoji se od sljedećih dijelova koji pridonose općem i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3.:
1.  Struktura Programa sastoji se od sljedećih dijelova koji pridonose općem i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3.:
(1)  stupa I. „Otvorena znanost”, čiji je posebni cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (a) i koji podupire posebne ciljeve utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (b) i (c) te čije su komponente sljedeće:
(1)  stupa I. „Izvrsna i otvorena znanost”, čije su komponente sljedeće:
(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC);
(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC);
(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA);
(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA);
(c)  istraživačke infrastrukture.
(c)  istraživačke infrastrukture.
(2)  stupa II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, čiji je posebni cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (b) i koji podupire posebne ciljeve utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (a) i (c) te čije su komponente sljedeće:
(2)  stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće:
(a)  klaster „Zdravlje”;
(a)  klaster „Zdravlje”;
(b)  klaster „Uključivo i sigurno društvo”;
(b)  klaster „Uključivo i kreativno društvo”;
(b a)  klaster „Sigurna društva”
(c)  klaster „Digitalizacija i industrija”;
(c)  klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”;
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”;
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”;
(e)  klaster „Hrana i prirodni resursi”;
(e)  klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”;
(f)  nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).
(f)  nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).
(3)  stupa III. „Otvorene inovacije”, čiji je posebni cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (c) i koji podupire posebne ciljeve utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (a) i (b) te čije su komponente sljedeće:
(3)  stupa III. „Inovativna Europa”, čije su komponente sljedeće:
(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC);
(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC);
(b)  europski inovacijski ekosustavi;
(b)  europski inovacijski ekosustavi;
(c)  Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).
(c)  Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).
(4)  dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čiji je posebni cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (d) i koji podupire posebne ciljeve utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (a), (b) i (c) te čije su komponente sljedeće:
(4)  dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:
(a)  dijeljenje izvrsnosti;
(a)  širenje izvrsnosti i proširivanje sudjelovanja u Uniji;
(b)  reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.
(b)  reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.
2.  Osnovne odrednice tih aktivnosti utvrđene su u Prilogu I.
2.  Osnovne odrednice tih aktivnosti utvrđene su u Prilogu I.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Istraživanja u području obrane
Istraživanja u području obrane
1.  Djelovanja koja se provode u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (b) i koja su utvrđena Uredbom … o uspostavi Europskog fonda za obranu istraživanja su isključivo usmjerena na primjenu u području obrane s ciljem poticanja konkurentnosti, učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije.
1.  Djelovanja koja se provode u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (b) i koja su utvrđena Uredbom … o uspostavi Europskog fonda za obranu, isključivo su usmjerena na istraživanje u području obrane i primjene, s ciljem poticanja konsolidacije, konkurentnosti, učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije Unije i izbjegavanja dupliciranja između dva programa.
2.  Ova Uredba ne primjenjuje se na posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (b), osim ovog članka, članka 1. stavaka 1. i 3. te članka 9. stavka 1.
2.  Ova Uredba ne primjenjuje se na posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (b), osim ovog članka, članka 1. stavaka 1. i 3. te članka 9. stavka 1.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 6.
Članak 6.
Članak 6.
Provedba i oblici EU-ova financiranja
Strateško planiranje i provedba i oblici EU-ova financiranja
1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima za financiranje navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima za financiranje navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
2.  U Programu se mogu financirati neizravna djelovanja u bilo kojem obliku financiranja navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava (uključujući bespovratna sredstva za poslovanje), nagrada i javne nabave. Može se omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata s operacijama mješovitog financiranja.
2.  U Programu se mogu financirati neizravna djelovanja u bilo kojem obliku financiranja navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava (uključujući bespovratna sredstva za poslovanje), koja čine glavni oblik potpore u Programu, nagrada i javne nabave. Može se omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata s operacijama mješovitog financiranja.
3.  Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se na neizravna djelovanja.
3.  Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se na neizravna djelovanja.
4.  Glavne vrste djelovanja koja se provode u okviru Programa utvrđene su i definirane u Prilogu II. Svi oblici financiranja upotrebljavaju se na fleksibilan način za potrebe svih ciljeva Programa, pri čemu se njihova upotreba određuje na osnovi potreba i značajki određenih ciljeva.
4.  Glavne vrste djelovanja koja se provode u okviru Programa utvrđene su i definirane u članku 2. i Prilogu II. Oblici financiranja navedeni u stavku 2. upotrebljavaju se na fleksibilan način za potrebe svih ciljeva Programa, pri čemu se njihova upotreba određuje na osnovi potreba i značajki određenih ciljeva.
5.  Program podupire i izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC). Ako ta djelovanja pridonose inicijativama uspostavljenima u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, taj se doprinos ne smatra dijelom financijskog doprinosa dodijeljenog tim inicijativama.
5.  Program podupire i izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC). Ako ta djelovanja pridonose inicijativama uspostavljenima u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, taj se doprinos ne smatra dijelom financijskog doprinosa dodijeljenog tim inicijativama.
6.  Provedba posebnog programa29 temelji se na transparentnom i strateškom višegodišnjem planiranju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, posebno za stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, nakon savjetovanja s dionicima o prioritetima, odgovarajućim vrstama djelovanja i oblicima provedbe koji će se primjenjivati. Time se osigurava usklađenost s drugim relevantnim programima Unije.
6.  Provedba posebnog programa29 temelji se na strateškim planovima za istraživanja i inovacije i u skladu je sa svim ciljevima programa navedenima u članku 3. i u skladu s postupkom transparentnog, uključivog i strateškog višegodišnjeg planiranja istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, posebno za stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”.
Savjetovanja s nacionalnim vlastima, Europskim parlamentom, dionicima u istraživanju, razvoju i inovacijama te industrijskom sektoru, uključujući europske tehnološke platforme, predstavnicima civilnog društva te neovisnim savjetodavnim skupinama stručnjaka na visokoj razini održat će se na temu prioriteta, odgovarajućih vrsta djelovanja i oblika provedbe koji će se primjenjivati. Strateškim planiranjem osigurat će se usklađenost s drugim relevantnim programima Unije i povećati komplementarnost i sinergije s nacionalnim i regionalnim programima i prioritetima u području razvoja, istraživanja i inovacija, osnažujući pritom europski istraživački prostor.
6.a  U okviru Programa svim će se korisnicima osigurati mogućnost bržeg podnošenja zahtjeva za financiranje. Za brojne mjere u području istraživanja i inovacija primjenjuje se logika brzog programa za istraživanja i inovacije kada vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava ne prelazi šest mjeseci. Time će se malim suradničkim konzorcijima koji obuhvaćaju djelovanja od temeljnih istraživanja do primjene na tržištu omogućiti brži pristup financijskim sredstvima prema načelu „odozdo prema gore”. Pozivi u okviru pristupa koji se temelji na brzom programu za istraživanja i inovacije bit će stalno otvoreni s krajnjim rokovima te će se u programe rada uvoditi u okviru klastera, EIC-a i instrumenta za „širenje izvrsnosti”.
7.  Aktivnosti programa Obzor Europa provode se ponajprije putem poziva na podnošenje prijedloga, od kojih su neki organizirani u okviru misija i europskih partnerstava.
7.  Aktivnosti programa Obzor Europa provode se putem poziva na podnošenje prijedloga, od kojih su neki organizirani u okviru misija i europskih partnerstava, osim aktivnosti navedenih u članku 39. o nagradama.
8.  Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru Obzora Europa usmjerene su na primjenu u civilnom području.
9.  Program osigurava djelotvorno promicanje rodne ravnopravnosti i dimenzije roda u sadržaju istraživanja i inovacija. Posebna pozornost obraća se na osiguravanje rodne ravnoteže, ovisno o situaciji u dotičnom području istraživanja i inovacija, u odborima za evaluaciju i tijelima kao što su skupine stručnjaka.
__________________
__________________
29
29
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 6.a (novi)
Članak 6.a
Načela financiranja EU-a i međusektorska pitanja
1.  Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se izvršavaju u okviru programa Obzor Europa usredotočene su isključivo na primjenu u civilnom području. Nije dozvoljen prijenos proračunskih sredstava između Programa i Europskog fonda za obranu.
2.  Obzorom Europa osigurava se multidisciplinarni pristup i predviđa, prema potrebi, uključivanje društvenih i humanističkih znanosti u sve aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa.
3.  Dijelovima Programa koji uključuju suradnju jamči se ravnoteža između nižih i viših razina tehnološke spremnosti, čime se obuhvaća cijeli vrijednosni lanac.
4.  Programom se nastoji učinkovito smanjiti jaz u pogledu razvoja, istraživanja i inovacija unutar Unije i promicati šira zemljopisna zastupljenost u suradničkim projektima. Ta se nastojanja odražavaju u proporcionalnim mjerama država članica, uz potporu fondova EU-a te nacionalnih i regionalnih fondova. Posebna pozornost posvećuje se geografskoj ravnoteži, ovisno o situaciji u dotičnom području istraživanja i inovacija, u financiranim projektima, odborima za evaluaciju i tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka, bez umanjivanja kriterija izvrsnosti.
5.  Programom se osigurava djelotvorno promicanje rodne ravnopravnosti i rodne dimenzije u sadržaju istraživanja i inovacija te se rješavaju uzroci rodne neravnoteže. Posebna pozornost obraća se na osiguravanje rodne ravnoteže, ovisno o situaciji u dotičnom području istraživanja i inovacija, u odborima za evaluaciju i drugim relevantnim savjetodavnim tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka.
6.  U okviru Programa stalno se teži administrativnom pojednostavljenju i smanjenju opterećenja za korisnike.
7.  Klimatska pitanja na odgovarajući se način integriraju u sadržaj istraživanja i inovacija te se uzimaju u obzir u svim fazama ciklusa istraživanja.
8.  Programom se predviđa, gdje je to primjenjivo, društveni angažman radi boljeg usklađivanja procesa istraživanja i inovacija te njegovih rezultata s vrijednostima i potrebama društva, a to se postiže promicanjem sudjelovanja u znanosti i aktivnostima u području znanstvenog obrazovanja te zajedničkim stvaranjem i zajedničkim oblikovanjem znanstvenih programa uz doprinos građana i civilnog društva u određivanju prioriteta za istraživanje i inovacije;
9.  Programom se jamči dostatna transparentnost i odgovornost javnih sredstava u projektima istraživanja i inovacija, čime se štiti javni interes.
10.  Komisija ili odgovarajuće tijelo za financiranje jamči da su u vrijeme objave poziva na podnošenje prijedloga svim potencijalnim sudionicima dostupne dostatne smjernice i informacije, osobito primjenjiv nacrt ugovora o bespovratnim sredstvima.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Misije
Misije
1.  Misije se programiraju u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, ali mogu ostvariti korist i od djelovanja koja se provode u okviru drugih dijelova Programa.
1.  Misije se programiraju u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, ali mogu ostvariti korist i od djelovanja koja se provode u okviru drugih dijelova Programa te mjera koje se provode u okviru drugih programa Unije za financiranje, u skladu s pravilima programa Obzor Europa.
2.  Misije se provode u skladu s člankom 5. posebnog programa. Evaluacija se provodi u skladu s člankom 26.
2.  Sadržaj misija, ciljevi, rokovi i njihova provedba dodatno se utvrđuju u strateškim planovima za istraživanja i inovacije kako je definirano u članku 2. i određeno u članku 6. Okvirnog programa i članku 5. posebnog programa. Evaluacija se provodi u skladu s člankom 26.
2.a  U prvim dvjema godinama programa u okviru posebnih poziva za provedbu misija programski namjenjuje najviše 10 % godišnjeg proračuna za stup II. Za posljednje tri godine programa i samo nakon pozitivne evaluacije odabira misije i postupka upravljanja taj se postotak može povećati. Ukupni proračunski udio namijenjen misijama utvrđuje se u strateškim planovima za istraživanja i inovacije.
2.b  Provodi se cjelovita evaluacija misija prema njihovim mjerljivim etapama, koja obuhvaća opseg, upravljanje, imenovanje odbora i preliminarne aktivnosti. Prije izrade programa za nove misije ili nastavljanja, prekidanja ili preusmjeravanja postojećih misija razmatraju se preporuke na osnovi te evaluacije.
3.  Misije:
3.  Misije:
(a)  imaju jasnu dodanu vrijednost EU-a i pridonose ostvarenju prioriteta Unije;
(a)  imaju jasnu dodanu vrijednost EU-a i pridonose ostvarenju prioriteta, ciljeva i obveza Unije;
(a a)  su uključive, potiču širok angažman i osiguravaju sudjelovanje raznih vrsta dionika te ostvaruju rezultate u području istraživanja, razvoja i inovacija od kojih sve države članice imaju koristi;
(b)  su poduzetne i poticajne te stoga uvelike relevantne za društvo i gospodarstvo;
(b)  su poduzetne, poticajne te imaju velik društveni, znanstveni, tehnološki, diplomatski, okolišni ili gospodarski značaj;
(c)  imaju jasne smjernice te su usmjerene, mjerljive i vremenski ograničene;
(c)  imaju jasne smjernice te su usmjerene, mjerljive i vremenski ograničene;
(d)  se temelje na ambicioznim, ali realističnim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima;
(d)  se odabiru na transparentan način i temelje na ambicioznim, ali realističnim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje se zasnivaju na izvrsnosti u svim fazama razvoja.
(d a)  uključuju element hitnosti u pogledu ciljeva misije, imaju potrebno područje primjene, opseg i široku mobilizaciju potrebnih sredstava, te za isključivi cilj ostvarenje rezultata misije;
(e)  potiču aktivnost među različitim disciplinama, sektorima i dionicima;
(e)  potiču aktivnost među različitim disciplinama (uključujući društvene i humanističke znanosti), sektorima i dionicima;
(f)  su otvorene višestrukim rješenjima u skladu s načelom „odozdo prema gore”.
(f)  su otvorene višestrukim rješenjima u skladu s načelom „odozdo prema gore”.
(f a)  postižu sinergije na transparentan način s drugim programima Unije te s javnim i privatnim sredstvima, uključujući aktivnim uključivanjem nacionalnih i regionalnih inovacijskih ekosustava.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 7.a (novi)
Članak 7.a
Europsko vijeće za inovacije
1.  Komisija osniva Europsko vijeće za inovacije („EIC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa III. „Inovativna Europa” koje se odnose na EIC. EIC djeluje u skladu sa sljedećim načelima: usmjerenost na revolucionarne i disruptivne inovacije, autonomija, sposobnost preuzimanja rizika, učinkovitost, djelotvornost, transparentnost i odgovornost.
2.  U EIC-u će moći sudjelovati sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća, novoosnovana poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te od pojedinačnih korisnika do multidisciplinarnih konzorcija. Najmanje 70% proračuna EIC-a namijenjeno je inovativnim novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima.
3.  Odbor EIC-a i oblik uprave EIC-a utvrđeni su u Odluci (EU)... [Poseban program] i njezinim prilozima.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 8.
Članak 8.
Članak 8.
Europska partnerstva
Europska partnerstva
1.  Dijelovi Obzora Europa mogu se provoditi kroz europska partnerstva. Unija može sudjelovati u europskom partnerstvu u jednom od sljedećih oblika:
1.  Dijelovi Obzora Europa mogu se provoditi kroz europska partnerstva. Unija može sudjelovati u europskom partnerstvu u jednom od sljedećih oblika:
(a)  sudjelovanje u partnerstvima uspostavljenima na temelju memorandumâ o razumijevanju i/ili ugovornih aranžmana između Komisije i partnera iz članka 2. stavka 3. u kojima se određuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za financijske doprinose partnera i/ili doprinose u naravi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te željeni rezultati. Oni uključuju utvrđivanje dopunskih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provode partneri te koje se provode u okviru Programa (europska partnerstva za zajedničke programe);
(a)  sudjelovanje u partnerstvima uspostavljenima na temelju memorandumâ o razumijevanju i/ili ugovornih aranžmana između Komisije i partnera iz članka 2. stavka 3. u kojima se određuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za financijske doprinose partnera i/ili doprinose u naravi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te željeni rezultati. Oni uključuju utvrđivanje dopunskih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provode partneri te koje se provode u okviru Programa (europska partnerstva za zajedničke programe);
(b)  sudjelovanje i financijski doprinos u programu za istraživačke i inovacijske aktivnosti na temelju obveza partnera za financijski doprinos i doprinos u naravi te na integraciji relevantnih aktivnosti primjenom mjere Programa za sufinanciranje (sufinancirano europsko partnerstvo);
(b)  sudjelovanje i financijski doprinos u programu za istraživačke i inovacijske aktivnosti na temelju obveza partnera za financijski doprinos i doprinos u naravi te na integraciji relevantnih aktivnosti primjenom mjere Programa za sufinanciranje (sufinancirano europsko partnerstvo);
(c)  sudjelovanje u istraživačkim i inovacijskim programima te financijski doprinos takvim programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. UFEU-a ili tijela osnovana u skladu s člankom 187. UFEU-a, kao što su zajednička poduzeća, ili zajednice znanja i inovacija EIT-a u skladu s [Uredbom o EIT-u] (institucionalizirana europska partnerstva), koji se provode samo ako se ostalim oblicima europskih partnerstava ne bi ostvarili ciljevi ili potrebni očekivani učinci te ako je to opravdano s obzirom na dugoročnu perspektivu i visok stupanj integracije uključujući centralizirano upravljanje svim financijskim doprinosima.
(c)  sudjelovanje u istraživačkim i inovacijskim programima te financijski doprinos i/ili doprinos u naravi takvim programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. UFEU-a ili tijela osnovana u skladu s člankom 187. UFEU-a, kao što su zajednička poduzeća, ili zajednice znanja i inovacija EIT-a u skladu s [Uredbom o EIT-u] (institucionalizirana europska partnerstva), koji se provode samo ako se ostalim oblicima europskih partnerstava ne bi ostvarili ciljevi ili potrebni očekivani učinci te ako je to opravdano s obzirom na dugoročnu perspektivu i visok stupanj integracije uključujući centralizirano upravljanje svim financijskim doprinosima.
2.  Europska partnerstva:
2.  Europska partnerstva:
(a)  se uspostavljaju u slučajevima u kojima mogu djelotvornije ostvariti ciljeve Obzora Europa nego samostalno djelovanje Unije;
(a)  se uspostavljaju samo u slučajevima u kojima mogu djelotvornije ostvariti ciljeve Obzora Europa u usporedbi s drugim dijelovima Okvirnog programa;
(b)  se pridržavaju načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka, učinka poluge, dugoročne financijske obveze svih uključenih strana, fleksibilnosti, usklađenosti i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim inicijativama;
(b)  se pridržavaju načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka, snažnog učinka poluge, dugoročne financijske obveze i/ili obveze u naravi svih uključenih strana, fleksibilnosti, usklađenosti i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim inicijativama;
(c)  su vremenski ograničena i uključuju uvjete za postupno ukidanje financiranja Programa.
(c)  su vremenski ograničena i uključuju uvjete za postupno ukidanje financiranja Programa.
2.a  Prije nego što se uvedu u programe rada ili planove rada, sva partnerstva utvrđuju se u strateškim planovima za istraživanja i inovacije kako je utvrđeno u članku 6. i Prilogu III. Okvirnog programa i Prilogu I. posebnog programa.
Odredbe i kriteriji za njihov odabir, provedbu, praćenje, evaluaciju i postupno ukidanje utvrđeni su u Prilogu III.
Odredbe i kriteriji za njihov odabir, provedbu, praćenje, evaluaciju i postupno ukidanje utvrđeni su u Prilogu III.
Amandmani 71 172
Prijedlog uredbe
Članak 9.
Članak 9.
Članak 9.
Proračun
Proračun
1.  Financijska omotnica za provedbu Okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 94 100 000 000 EUR u tekućim cijenama za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (a) i, uz to, iznos za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (b), kako je utvrđeno Uredbom… o uspostavi Europskog fonda za obranu.
1.  Financijska omotnica za provedbu Okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 120 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (a) i, uz to, iznos za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (b), kako je utvrđeno Uredbom… o uspostavi Europskog fonda za obranu.
2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prve polovice rečenice iznosi:
2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prve polovice rečenice iznosi:
(a)  25 800 000 000 EUR za stup I. „Otvorena znanost” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(a)  27,42 % za stup I. „Izvrsna i otvorena znanost” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(1)  16 600 000 000 EUR za Europsko istraživačko vijeće;
(1)  17,64% za Europsko istraživačko vijeće;
(2)  6 800 000 000 EUR za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie;
(2)  7,23% za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie:
(3)  2 400 000 000 EUR za istraživačke infrastrukture;
(3)  2,55% za istraživačke infrastrukture;
(b)  52 700 000 000 EUR za stup II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(b)  55,48% za stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” za razdoblje 2021. – 2027., od čega
(1)  7 700 000 000 EUR za klaster „Zdravlje”;
(1)  8,16% za klaster „Zdravlje”;
(2)  2 800 000 000 EUR za klaster „Uključivo i sigurno društvo”;
(2)  2,50% za klaster „Uključivo i kreativno društvo”;
(2.a)  2,00% za klaster „Sigurno društvo”;
(3)  15 000 000 000 EUR za klaster „Digitalizacija i industrija”;
(3)  15,94 % za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”;
(4)  15 000 000 000 EUR za klaster „Klima, energija i mobilnost”;
(4)  15,84% za klaster „Klima, energija i mobilnost”;
(5)  10 000 000 000 EUR za klaster „Hrana i prirodni resursi”;
(5)  9,00 % za klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”;
(6)  2 200 000 000 EUR za nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC);
(6)  2,04% za nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC);
(c)  13 500 000 000 EUR za stup III. „Otvorene inovacije” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(c)  12,71% za stup III. „Inovativna Europa” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(1)  10 500 000 000 EUR za Europsko vijeće za inovacije, uključujući do 500 000 000 EUR za europske inovacijske ekosustave;
(1)  8,71% za Europsko vijeće za inovacije, uključujući do 0,53% za europske inovacijske ekosustave;
(2)  3 000 000 000 EUR za Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT);
(2)  4% za Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).
(d)  2 100 000 000 EUR za dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora” za razdoblje 2021.–2027., od čega
(d)  4,39 % za dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:
(1)  1 700 000 000 EUR za „dijeljenje izvrsnosti”;
(1)  4,00% za „širenje izvrsnosti i proširivanje sudjelovanja diljem Europske Unije”;
(2)  400 000 000 EUR za „reformu i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija”.
(2)  0,39% za „reformu i jačanje europskih sustava istraživanja i inovacija”.
3.  Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, odstupiti od iznosa iz stavka 2. za najviše 10 %. Takvo odstupanje nije dopušteno u pogledu iznosa iz stavka 2. točke (b) podstavka 6. ovog članka i ukupnog iznosa utvrđenog za dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora” u stavku 2. ovog članka.
3.  Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, odstupiti od iznosa iz stavka 2. za najviše 10%, uključujući dodjelu doprinosa iz pridruženih zemalja.
3.a  Kao dio općeg cilja Unije za pojednostavljenje klimatskih politika i potrošnju u iznosu od 30 % proračuna Unije za potporu klimatskim ciljevima, najmanje 35 % rashoda za djelovanja u okviru Programa odnosit će se na klimatske ciljeve, kada je to prikladno;
3.b  Najmanje 2,5 milijarde EUR dodijeljeno je bespovratnim sredstvima za inkrementalne inovacije u MSP-ovima u skladu s instrumentom iz članka 43.a ove Uredbe i Priloga I. ovoj Uredbi.
3.c  45 % proračuna klastera „Uključivo i kreativno društvo” podupire istraživanja kulturnih i kreativnih sektora, uključujući kulturnu baštinu Unije, što uključuje 300 milijuna EUR za uspostavu europskog oblaka kulturne baštine, kako je utvrđeno u Prilogu I. posebnom programu nakon procjene učinka koja će se predstaviti Europskom parlamentu.
3.d  najmanje 1 milijarda EUR namijenjena je kvantnom istraživanju u okviru klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” u okviru stupa II.
4.  Iznosom iz stavka 1. prve polovice rečenice mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti te troškovi potrebni za upravljanje Programom i njegovu provedbu, uključujući sve administrativne rashode te evaluacije ostvarivanja njegovih ciljeva. Usto, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, aktivnostima informiranja i priopćavanja, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.
4.  Iznosom iz stavka 1. prve polovice rečenice mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti te troškovi potrebni za upravljanje Programom i njegovu provedbu, uključujući sve administrativne rashode te evaluacije ostvarivanja njegovih ciljeva. Ti troškovi ne prelaze 5 % ukupnog iznosa sredstava u okviru Programa. Usto, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, aktivnostima informiranja i priopćavanja, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.
5.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.
5.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.
6.  Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.
6.  Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.
7.  Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.
7.  Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.
8.  Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX […Uredba o zajedničkim odredbama] mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.
9.  Obzor Europa osmišljen je za provedbu u sinergiji s drugim programima financiranja sredstvima Unije. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja sredstvima Unije uključen je u Prilog IV.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 10.
Članak 10.
Članak 10.
Otvoreni pristup i otvoreni podaci
Otvoreni pristup i otvoreni podaci
1.  Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje se temelje na istraživanjima financiranima u okviru Programa osigurava se u skladu s člankom 35. stavkom 3. Otvoreni pristup istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”. Potiče se otvoreni pristup drugim rezultatima istraživanja.
1.  Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje se temelje na istraživanjima financiranima u okviru Programa osigurava se u skladu s člankom 35. stavkom 3. Otvoreni pristup istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”.
1.a  Otvoreni pristup istraživačkim podacima prepoznaje potrebe za različitim režimima pristupa zbog gospodarskih interesa Unije, prava intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka i povjerljivosti, sigurnosnih pitanja i drugih legitimnih interesa, uključujući mogućnost izuzeća. Planovi za upravljanje podacima tijekom trajanja projekta smatraju se prihvatljivim troškovima.
1.b  Na međunarodnoj razini promiče se recipročan otvoreni pristup znanstvenim publikacijama i rezultatima istraživanja, uzimajući u obzir konkurentnost i industrijske interese Unije. Posebno, recipročan otvoreni pristup potiče se u svim sporazumima o udruživanju i suradnji u području znanosti i tehnologije s trećim zemljama, uključujući sporazume koje potpisuju tijela za financiranje kojima je povjereno neizravno upravljanje Programom.
2.  Odgovorno upravljanje istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelima FAIR – vidljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost.
2.  Odgovorno upravljanje istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelima vidljivosti, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne upotrebljivosti podataka (tzv. načela FAIR).
3.  Promiču se prakse otvorene znanosti povrh otvorenog pristupa istraživačkim rezultatima i odgovorno upravljanje istraživačkim podacima.
3.  Promiču se prakse otvorene znanosti povrh otvorenog pristupa istraživačkim podacima i znanstvenim publikacijama te odgovorno upravljanje istraživačkim podacima.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 11.
Članak 11.
Članak 11.
Komplementarno i kombinirano financiranje
Komplementarno, kombinirano i kumulativno financiranje
1.   Program Obzor Europa provodi se u sinergiji s drugim programima Unije za financiranje, uz nastojanje da se postigne što veće administrativno pojednostavljenje. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja uvršten je u Prilog IV. Za sufinancirane aktivnosti u području razvoja, istraživanja i inovacija primjenjuje se jedinstveni skup pravila programa Obzor Europa.
Za djelovanja kojima je dodijeljen certifikat „pečat izvrsnosti”, ili koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:
2.   Pečat izvrsnosti dodjeljuje se za sve dijelove Programa. Za djelovanja kojima je dodijeljen certifikat „pečat izvrsnosti”, ili koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:
(a)  djelovanja procijenjena u pozivu na podnošenje ponuda u okviru Programa;
(a)  djelovanja procijenjena u pozivu na podnošenje ponuda u okviru Programa;
(b)  djelovanja koja ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete iz tog poziva na podnošenje ponuda;
(b)  djelovanja koja ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete iz tog poziva na podnošenje ponuda;
(c)  djelovanja koja se ne mogu financirati u okviru tog poziva na podnošenje ponuda zbog proračunskih ograničenja,
(c)  djelovanja koja se ne mogu financirati u okviru tog poziva na podnošenje ponuda zbog proračunskih ograničenja,
može se odobriti doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Uredba o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], uz uvjet da su takva djelovanja dosljedna ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda koji pruža potporu.
može se odobriti doprinos iz nacionalnih ili regionalnih fondova, uključujući doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Uredba o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], bez zahtjeva za dodatnu prijavu i evaluaciju i uz uvjet da su takva djelovanja dosljedna ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda koji pruža potporu, uz iznimku pravila o državnoj potpori.
2.a   U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX [... Uredba o zajedničkim odredbama], upravljačko tijelo može na dobrovoljnoj osnovi zatražiti prijenos dijela svojih financijskih sredstava na program Obzor Europa. Prenesena sredstva primjenjuju se u skladu s pravilima programa Obzor Europa. Osim toga, Komisija jamči da su takva prenesena sredstva u cijelosti namijenjena za programe i/ili projekte koji će se, ako je primjenjivo, provesti u državi članici ili regiji iz koje dolaze.
2.b   Komisija, uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga, uključuje dodijeljena sredstva iz ovoga članka u informacijski sustav za odabrane projekte kako bi se omogućila brza razmjena informacija i kako bi tijela za financiranje mogla pružiti financiranje za odabrane aktivnosti.
Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije mogu se dobiti doprinosi i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 12.
Članak 12.
Članak 12.
Treće zemlje pridružene Programu
Treće zemlje pridružene Programu
1.  Program je otvoren za pridruživanje sljedećih trećih zemalja:
1.  Program je otvoren za pridruživanje sljedećih trećih zemalja:
(a)  članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;
(a)  članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;
(b)  zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
(b)  zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
(c)  zemalja na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
(c)  zemalja na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
(d)  trećih zemalja i teritorija koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:
(d)  trećih zemalja i teritorija koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:
i.  imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija;
i.  imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija;
ii.  predane su otvorenom tržišnom gospodarstvu utemeljenom na pravilima, uključujući pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva, što podupiru demokratske institucije;
ii.  predane su otvorenom tržišnom gospodarstvu utemeljenom na pravilima, uključujući pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva, poštovanje ljudskih prava, što podupiru demokratske institucije;
iii.  aktivno promiču politike kojima se poboljšava gospodarska i društvena dobrobit građana.
iii.  aktivno promiču politike kojima se poboljšava gospodarska i društvena dobrobit građana.
Pridruživanje Programu svake treće zemlje iz točke (d) provodi se u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije, ako se tim sporazumom:
Potpuno ili djelomično pridruživanje Programu svake treće zemlje iz točke (d) temelji se na procjeni koristi za Uniju. Ono se posebno provodi u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije, ako se tim sporazumom:
–  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;
–  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;
–   prenosi pravo na koordinaciju djelovanja u okviru Programa uz uvjet da ono koristi Uniji i da je zajamčena zaštita financijskih interesa Unije;
–  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;
–  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u Programu, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim (pot)programima i administrativnih troškova tih (pot)programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;
–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.
–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.
2.  Opsegom pridruživanja svake treće zemlje Programu u obzir se uzima poticanje gospodarskog rasta u Uniji iskorištavanjem inovacija. U skladu s tim, uz iznimku članica EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, dijelovi Programa mogu se isključiti iz sporazuma o pridruživanju za određenu zemlju.
2.  Opsegom pridruživanja svake treće zemlje Programu u obzir se uzima poticanje gospodarskog rasta u Uniji iskorištavanjem inovacija i izbjegava se odljev mozgova iz Unije. U skladu s tim, uz iznimku članica EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, dijelovi Programa kojima se koristi samo jedan korisnik mogu se isključiti iz sporazuma o pridruživanju za određenu zemlju, posebno oni koji su namijenjeni privatnim subjektima.
3.  Sporazum o pridruživanju sadržava, prema potrebi, odredbe o sudjelovanju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u jednakovrijednim programima pridruženih zemalja u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu.
3.  Sporazum o pridruživanju sadržava i ostvaruje, prema potrebi, odredbe o recipročnom sudjelovanju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u jednakovrijednim programima pridruženih zemalja u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu.
4.  Uvjetima za određivanje razine financijskog doprinosa osigurava se automatsko ispravljanje svih znatnih neravnoteža u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja, izvršenja i rada Programa.
4.  Uvjetima sporazuma o pridruživanju kojima se određuju razine financijskog doprinosa osigurava se da se svake dvije godine automatski ispravljaju sve znatne neravnoteže u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja, izvršenja i rada Programa.
4.a  Doprinosi svih pridruženih zemalja uvrštavaju se u odgovarajuće dijelove Programa pod uvjetom da se poštuje raspodjela proračuna kako je navedeno u članku 9. stavku 2. Komisija tijekom godišnjeg proračunskog postupka Vijeće i Parlament izvješćuje o ukupnom proračunu svakog dijela Programa navodeći pojedinačne doprinose i financijske bilance svake od pridruženih zemalja.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 14. – naslov
Djelovanja koja ispunjavaju uvjete za financiranje
Djelovanja koja ispunjavaju uvjete za financiranje i etička načela
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 15.
Članak 15.
Članak 15.
Etička načela
Etička načela
1.  Aktivnosti koje se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim, Unijinim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima te Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole.
1.  Aktivnosti koje se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim, Unijinim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima te Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole.
Posebna pozornost obraća se na načelo proporcionalnosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na fizički i psihički integritet osobe, pravo na nediskriminaciju i potrebu za osiguravanjem visokih razina zaštite ljudskog zdravlja.
2.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanjima osiguravaju:
2.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanjima osiguravaju:
(a)  etičku samoprocjenu kojom se utvrđuju i detaljno procjenjuju sva predvidljiva etička pitanja povezana s ciljem, provedbom i mogućim učinkom aktivnosti koje se financiraju, uključujući potvrdu usklađenosti tih aktivnosti sa stavkom 1. te opis načina na koji će se ona osigurati;
(a)  etičku samoprocjenu kojom se utvrđuju i detaljno procjenjuju sva predvidljiva etička pitanja povezana s ciljem, provedbom i mogućim učinkom aktivnosti koje se financiraju, uključujući potvrdu usklađenosti tih aktivnosti sa stavkom 1. te opis načina na koji će se ona osigurati;
(b)  potvrdu da će aktivnosti biti u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, koji je objavila Udruga svih europskih akademija, i da se neće provoditi nijedna aktivnost isključena iz financiranja;
(b)  potvrdu da će aktivnosti biti u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, koji je objavila Udruga svih europskih akademija, i da se neće provoditi nijedna aktivnost isključena iz financiranja;
(c)  za aktivnosti koje se provode izvan Unije potvrdu da bi iste aktivnosti bile dopuštene u državi članici; i
(c)  za aktivnosti koje se provode izvan Unije potvrdu da bi iste aktivnosti bile dopuštene u državi članici; i
(d)  za aktivnosti u kojima se upotrebljavaju matične stanice iz ljudskih embrija, prema potrebi, pojedinosti povezane s mjerama izdavanja licencija i kontrole koje poduzimaju nadležna tijela predmetnih država članica, kao i pojedinosti etičkih odobrenja koja će se izdati prije početka predmetnih aktivnosti.
(d)  za aktivnosti u kojima se upotrebljavaju matične stanice iz ljudskih embrija, prema potrebi, pojedinosti povezane s mjerama izdavanja licencija i kontrole koje poduzimaju nadležna tijela predmetnih država članica, kao i pojedinosti etičkih odobrenja koja će se izdati prije početka predmetnih aktivnosti.
3.  Prijedlozi se sustavno pregledavaju radi utvrđivanja onih djelovanja koja izazivaju složena ili ozbiljna etička pitanja i podnose se na etičku procjenu. Tu etičku procjenu provodi Komisija, osim ako se procjena delegira tijelu za financiranje. Za aktivnosti koje uključuju upotrebu ljudskih embrija ili matičnih stanica iz ljudskih embrija etička je procjena obvezna. Etički pregledi i procjene provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja. Komisija i tijela za financiranje osiguravaju transparentnost etičkih postupaka u mjeri u kojoj je to moguće.
3.  Prijedlozi se sustavno pregledavaju radi utvrđivanja onih djelovanja koja izazivaju složena ili ozbiljna etička pitanja i podnose se na etičku procjenu. Tu etičku procjenu provodi Komisija, osim ako se procjena delegira tijelu za financiranje. Za aktivnosti koje uključuju upotrebu ljudskih embrija ili matičnih stanica iz ljudskih embrija etička je procjena obvezna. Etički pregledi i procjene provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja. Komisija i tijela za financiranje osiguravaju transparentnost etičkih postupaka.
4.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju moraju prije početka relevantne aktivnosti dobiti sva odobrenja ili druge obvezne dokumente od relevantnih nacionalnih i/ili lokalnih etičkih odbora ili drugih tijela, kao što su nadležna tijela za zaštitu podataka. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji ili tijelu za financiranje.
4.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju moraju prije početka relevantne aktivnosti dobiti sva odobrenja ili druge obvezne dokumente od relevantnih nacionalnih i/ili lokalnih etičkih odbora ili drugih tijela, kao što su nadležna tijela za zaštitu podataka. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji ili tijelu za financiranje.
5.  Prema potrebi etičke provjere provodi Komisija ili tijelo za financiranje. U slučaju složenih ili ozbiljnih etičkih pitanja provjere provodi Komisija, osim ako se provjera delegira tijelu za financiranje.
5.  Prema potrebi etičke provjere provodi Komisija ili tijelo za financiranje. U slučaju složenih ili ozbiljnih etičkih pitanja provjere provodi Komisija, osim ako se provjera delegira tijelu za financiranje.
Etičke provjere provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja.
Etičke provjere provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja.
6.  Aktivnosti koje nisu etički prihvatljive mogu se odbiti ili raskinuti u bilo kojem trenutku.
6.  Aktivnosti koje nisu etički prihvatljive odbijaju se ili raskidaju čim se utvrdi da nisu etički prihvatljive.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 16.
Članak 16.
Članak 16.
Sigurnost
Sigurnost
1.  Djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s primjenjivim sigurnosnim propisima, posebno propisima u pogledu zaštite klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja, uključujući usklađenost s mjerodavnim nacionalnim pravom i pravom Unije. U slučaju istraživanja koje se provodi izvan Unije u kojem se upotrebljavaju i/ili stvaraju klasificirani podaci, uz usklađenost s tim zahtjevima mora se sklopiti sporazum o sigurnosti između Unije i treće zemlje u kojoj se istraživanje provodi.
1.  Djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s primjenjivim sigurnosnim propisima, posebno propisima u pogledu zaštite klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja, uključujući usklađenost s mjerodavnim nacionalnim pravom i pravom Unije. U slučaju istraživanja koje se provodi izvan Unije u kojem se upotrebljavaju i/ili stvaraju klasificirani podaci, uz usklađenost s tim zahtjevima mora se sklopiti sporazum o sigurnosti između Unije i treće zemlje u kojoj se istraživanje provodi.
2.  Prema potrebi prijedlozi uključuju samoprocjenu sigurnosti kojom se utvrđuju sva sigurnosna pitanja i detaljno razmatraju načini za rješavanje tih pitanja kako bi se ispunili zahtjevi mjerodavnog nacionalnog prava i prava Unije.
2.  Prema potrebi prijedlozi uključuju samoprocjenu sigurnosti kojom se utvrđuju sva sigurnosna pitanja i detaljno razmatraju načini za rješavanje tih pitanja kako bi se ispunili zahtjevi mjerodavnog nacionalnog prava i prava Unije.
3.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje provodi sigurnosnu provjeru prijedloga koji otvaraju pitanja sigurnosti.
3.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje provodi sigurnosnu provjeru prijedloga koji otvaraju pitanja sigurnosti.
4.  Prema potrebi djelovanja su u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.
4.  Prema potrebi djelovanja su u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.
5.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju osiguravaju zaštitu klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja klasificiranih podataka koji su upotrijebljeni/stvoreni tim djelovanjem. Prije početka predmetnih aktivnosti dostavljaju dokaz o sigurnosnoj provjeri osobe i/ili objekta od relevantnog nacionalnog sigurnosnog tijela.
5.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju osiguravaju zaštitu klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja klasificiranih podataka koji su upotrijebljeni/stvoreni tim djelovanjem. Prije početka predmetnih aktivnosti dostavljaju, na zahtjev Komisije ili tijela za financiranje, dokaz o sigurnosnoj provjeri osobe i/ili objekta od relevantnog nacionalnog sigurnosnog tijela.
6.  Ako vanjski stručnjaci moraju raditi s klasificiranim podacima, zahtijeva se da ti stručnjaci prođu odgovarajuću sigurnosnu provjeru prije imenovanja.
6.  Ako vanjski stručnjaci moraju raditi s klasificiranim podacima, zahtijeva se da ti stručnjaci prođu odgovarajuću sigurnosnu provjeru prije imenovanja.
7.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje može provoditi sigurnosne provjere.
7.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje može provoditi sigurnosne provjere.
8.  Aktivnosti koje nisu u skladu s pravilima sigurnosti mogu se odbiti ili raskinuti u bilo kojem trenutku.
8.  Aktivnosti koje nisu u skladu s pravilima sigurnosti mogu se odbiti ili raskinuti u bilo kojem trenutku.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 18.
Članak 18.
Članak 18.
Subjekti koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje
Subjekti koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje
1.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto poslovnog nastana, ili međunarodna organizacija može sudjelovati u djelovanjima obuhvaćenima Programom uz uvjet da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi kao i svi uvjeti utvrđeni u relevantnom programu rada ili pozivu.
1.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto poslovnog nastana, uključujući pravne subjekte iz nepridruženih trećih zemalja, ili međunarodna organizacija može sudjelovati u djelovanjima obuhvaćenima Programom uz uvjet da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi kao i svi uvjeti utvrđeni u relevantnom programu rada ili pozivu.
2.  Subjekti su dio konzorcija koji uključuje najmanje tri neovisna pravna subjekta s poslovnim nastanom u različitim državama članicama ili pridruženoj zemlji i od kojih najmanje jedan ima poslovni nastan u državi članici, osim ako je:
2.  Subjekti su dio konzorcija koji uključuje najmanje tri neovisna pravna subjekta s poslovnim nastanom u različitim državama članicama, uključujući najudaljenije regije, ili pridruženoj zemlji i od kojih najmanje dva imaju poslovni nastan u državi članici, osim ako je riječ o djelovanju iz stavka 3. ili 4.;
(a)  drukčije predviđeno programom rada, ako je to opravdano;
(b)  djelovanje jedno od navedenih u stavku 3. ili 4.
3.  Pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC), djelovanja Europskog vijeća za inovacije (EIC), djelovanja za osposobljavanje i mobilnost ili djelovanja sufinanciranja programa može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, od kojih jedan mora imati poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.
3.  Pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC), djelovanja Europskog vijeća za inovacije (EIC), djelovanja za osposobljavanje i mobilnost ili djelovanja sufinanciranja programa može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, od kojih jedan mora imati poslovni nastan u državi članici ili ako je primjenjivo u pridruženoj zemlji kako je navedeno u članku 12. stavku 1.
4.  Djelovanja koordinacije i potpore može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, s poslovnim nastanom u državi članici, pridruženoj zemlji ili u drugoj trećoj zemlji.
4.  Djelovanja koordinacije i potpore može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji ili u drugoj trećoj zemlji.
5.  Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije, u programu rada može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na pravne subjekte koji imaju poslovni nastan u državama članicama, ili samo na pravne subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama uz pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama.
5.  Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije, u programu rada može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na pravne subjekte koji imaju poslovni nastan u državama članicama, ili samo na pravne subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama uz pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama.
6.  Programom rada mogu se predvidjeti kriteriji prihvatljivosti uz one navedene u stavcima 2., 3., 4., i 5. u skladu s posebnim zahtjevima politike ili karakterom i ciljevima djelovanja, uključujući broj pravnih subjekata, vrstu pravnog subjekta i mjesto poslovnog nastana.
6.  Programom rada mogu se predvidjeti kriteriji prihvatljivosti uz one navedene u stavcima 2., 3., 4., i 5. u skladu s posebnim zahtjevima politike ili karakterom i ciljevima djelovanja, uključujući broj pravnih subjekata, vrstu pravnog subjekta i mjesto poslovnog nastana.
7.  Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 9. stavka 8. sudjelovanje je ograničeno samo na jedan pravni subjekt s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti, osim ako je drukčije dogovoreno s upravljačkim tijelom i predviđeno u programu rada.
7.  Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. sudjelovanje je ograničeno samo na jedan pravni subjekt s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti, osim ako je drukčije dogovoreno s upravljačkim tijelom i predviđeno u programu rada.
8.  Ako je to navedeno u programu rada, u djelovanjima može sudjelovati Zajednički istraživački centar.
8.  Ako je to navedeno u programu rada, u djelovanjima može sudjelovati Zajednički istraživački centar.
9.  Za Zajednički istraživački centar, međunarodne europske istraživačke organizacije i pravne subjekte osnovane na temelju prava Unije smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici različitoj od one u kojoj imaju poslovni nastan ostali pravni subjekti koji sudjeluju u djelovanju.
10.  Za pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, za međunarodne organizacije sa sjedištem u državi članici ili pridruženoj zemlji smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.
10.  Za pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, za međunarodne organizacije sa sjedištem u državi članici ili pridruženoj zemlji smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 19.
Članak 19.
Članak 19.
Subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje
Subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje
1.   Subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje ako imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.
1.   Subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje ako imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji kako je navedeno u članku 12. stavku 1.
Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 9. stavka 8. samo subjekti s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti ispunjavaju uvjete za financiranje iz tih iznosa.
Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. stavka 3. samo subjekti s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti ispunjavaju uvjete za financiranje iz tih iznosa.
1.a  Ako je to primjenjivo, međunarodne organizacije ispunjavaju uvjete za financiranje djelovanja ako imaju sjedište u državi članici ili pridruženoj zemlji.
1.b  Zemlje s niskim do srednjim dohotkom te iznimno druge treće zemlje koje nisu pridružene zemlje mogle bi ispunjavati uvjete za financiranje ako:
(a)  je predmetna treća zemlja navedena u programu rada i
(b)  Komisija ili tijelo za financiranje smatra da je njihovo sudjelovanje nužno za provedbu djelovanja;
2.  Subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi u načelu snositi trošak svojeg sudjelovanja. Međutim, zemlje s niskim do srednjim dohotkom te iznimno druge treće zemlje koje nisu pridružene zemlje mogle bi ispunjavati uvjete za financiranje ako:
2.  Subjekti s poslovnim nastanom u drugim trećim zemljama koje nisu pridružene zemlje trebali bi snositi trošak svojeg sudjelovanja. Sporazumi o istraživanju i razvoju tih nepridruženih trećih zemalja i Unije mogu se sklapati kad god se to smatra korisnim te se može uspostaviti mehanizam sufinanciranja sličan onima koji su dogovoreni u sklopu programa Obzor 2020. Te zemlje trebale bi pravnim subjektima Unije zajamčiti recipročan pristup programima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija tih zemalja, kao i reciprocitet u pogledu otvorenog pristupa znanstvenim rezultatima i podacima te poštenim i pravednim uvjetima u pogledu prava intelektualnog vlasništva.
(a)  je predmetna treća zemlja navedena u programu rada koji je donijela Komisija ili
(b)  Komisija ili tijelo za financiranje smatra da je njihovo sudjelovanje nužno za provedbu djelovanja;
3.  povezani subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru djelovanja ako imaju poslovni nastan u nekoj državi članici, pridruženoj zemlji ili u trećoj zemlji navedenoj u programu rada koji je donijela Komisija.
3.  povezani subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru djelovanja ako imaju poslovni nastan u nekoj državi članici ili pridruženoj zemlji.
3.a  Komisija podnosi izvješće Parlamentu i Vijeću u kojemu za svaku nepridruženu treću zemlju navodi iznos financijskih doprinosa Unije osiguran subjektima koji su u njima sudjelovali i iznos financijskih doprinosa koji su te zemlje osigurale subjektima Unije koji su sudjelovali u njihovim aktivnostima.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 20.
Članak 20.
Članak 20.
Pozivi na podnošenje prijedloga
Pozivi na podnošenje prijedloga
1.  Za sva djelovanja, osim za tranzicijske aktivnosti u okviru EIC-ova Tragača, sadržaj poziva na podnošenje prijedloga uključen je u program rada.
1.  Za sva djelovanja sadržaj poziva na podnošenje prijedloga uključen je u program rada.
U programima rada objašnjava se zašto treba financirati određeno djelovanje vodeći računa o ishodu konkretnih prethodnih projekata i o stanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama na razini Unije te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i o relevantnim promjenama u politici, na tržištu i u društvu.
2.  Za tranzicijske aktivnosti EIC-ova Tragača:
(a)  pokretanje i sadržaj poziva na podnošenje prijedloga određuju se s obzirom na ciljeve i proračun uspostavljene programom rada u vezi s predmetnim portfeljom djelovanja;
(b)  bespovratna sredstva u fiksnom iznosu koji ne premašuje 50 000 EUR mogu se dodijeliti bez poziva na podnošenje prijedloga za provedbu hitnih djelovanja koordinacije i potpore radi jačanja zajednice korisnika portfelja ili procjenu mogućih izdvajanja poduzeća ili potencijalnih inovacija za stvaranje tržišta.
3.   Ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva, pozivi mogu biti ograničeni na razvoj dodatnih aktivnosti ili na dodavanje dodatnih partnera postojećim djelovanjima.
3.   Ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva, pozivi mogu biti ograničeni na razvoj dodatnih aktivnosti ili na dodavanje dodatnih partnera postojećim djelovanjima.
4.   Poziv na podnošenje prijedloga ne zahtijeva se za djelovanja koordinacije i potpore ili djelovanja sufinanciranja programa koja:
4.   Poziv na podnošenje prijedloga ne zahtijeva se za djelovanja koordinacije i potpore ili djelovanja sufinanciranja programa koja:
(a)  provodi Zajednički istraživački centar ili pravni subjekti navedeni u programu rada i
(a)  provodi Zajednički istraživački centar ili pravni subjekti navedeni u programu rada i
(b)  nisu obuhvaćena područjem primjene poziva na podnošenje prijedloga.
(b)  nisu obuhvaćena područjem primjene poziva na podnošenje prijedloga.
5.   U programu rada bit će navedeno u okviru kojih se poziva dodjeljuju pečati izvrsnosti. Uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga informacije o primjeni i evaluaciji mogu se razmjenjivati sa zainteresiranim tijelima za financiranje, podložno sklapanju sporazuma o povjerljivosti.
5.   U programu rada bit će navedeno u okviru kojih se poziva dodjeljuju pečati izvrsnosti. Uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga informacije o primjeni i evaluaciji mogu se razmjenjivati sa zainteresiranim tijelima za financiranje, podložno sklapanju sporazuma o povjerljivosti.
5.a  Kako bi se odgovorilo na problem prekomjernog prijavljivanja, Komisija na određeni broj poziva na podnošenje prijedloga može primijeniti postupke evaluacije u dvije faze.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 21.
Članak 21.
Članak 21.
Zajednički pozivi
Zajednički pozivi
Komisija ili tijelo za financiranje može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga:
Komisija ili tijelo za financiranje može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga:
(a)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;
(a)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;
(b)  s međunarodnim organizacijama;
(b)  s međunarodnim organizacijama;
(c)  s neprofitnim pravnim subjektima.
(c)  s neprofitnim pravnim subjektima.
U slučaju zajedničkog poziva na podnošenje prijedloga utvrđuju se zajednički postupci odabira i evaluacije prijedloga. U te postupke uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana.
U slučaju zajedničkog poziva na podnošenje prijedloga, konzorciji koji se prijavljuju moraju ispunjavati zahtjeve iz članka 18. ove Uredbe te se utvrđuju zajednički postupci odabira i evaluacije prijedloga. U te postupke uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 22.
Članak 22.
Članak 22.
Predkomercijalna nabava i javna nabava inovativnih rješenja
Predkomercijalna nabava i javna nabava inovativnih rješenja
1.  Djelovanja mogu uključivati ili za primarni cilj imati predkomercijalnu javnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano direktivama 2014/24/EU31, 2014/25/EU32 i 2009/81/EZ33.
1.  Djelovanja mogu uključivati ili za primarni cilj imati predkomercijalnu javnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano direktivama 2014/24/EU31, 2014/25/EU32 i 2009/81/EZ33.
2.  U postupcima nabave:
2.  U postupcima nabave:
(a)  poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti te pravila o tržišnom natjecanju;
(a)  poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti te pravila o tržišnom natjecanju;
(b)  za predkomercijalnu nabavu mogu se predvidjeti posebni uvjeti kao što je ograničavanje mjesta izvođenja naručenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;
(b)  za predkomercijalnu nabavu može se upotrijebiti pojednostavljeni i/ili ubrzani postupak i mogu se predvidjeti posebni uvjeti kao što je ograničavanje mjesta izvođenja naručenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;
(c)  može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više dobavljača); i
(c)  može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više dobavljača); i
(d)  predviđa se sklapanje ugovora s ponuđačem (ponuđačima) koji nudi (nude) najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da ne postoji sukob interesa.
(d)  predviđa se sklapanje ugovora s ponuđačem (ponuđačima) koji nudi (nude) najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da ne postoji sukob interesa.
3.  Ugovorni izvođač koji ostvari rezultate u predkomercijalnoj nabavi vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem pravo na besplatan pristup rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo dodjele, ili pravo zahtijevati od sudjelujućih ugovornih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećim stranama za iskorištavanje rezultata za javnog naručitelja u njegovo ime pod poštenim i razumnim uvjetima i bez prava na davanje podlicencija. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate nakon predkomercijalne javne nabave u roku koji je utvrđen ugovorom, javni naručitelj može od izvođača zahtijevati prijenos vlasništva nad rezultatima na javnog naručitelja.
3.  Ugovorni izvođač koji ostvari rezultate u predkomercijalnoj nabavi vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju pravo na besplatan pristup rezultatima za vlastitu upotrebu. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate nakon predkomercijalne javne nabave u roku koji je utvrđen ugovorom, javni naručitelj može se savjetovati s ugovornim izvođačem i istražiti zbog kojih razloga ti rezultati nisu iskorišteni. Nakon tog savjetovanja javni naručitelj može od izvođača zahtijevati prijenos vlasništva nad rezultatima na javnog naručitelja.
3.a  U ugovorima o javnoj nabavi inovativnih rješenja mogu se utvrditi posebne odredbe o vlasništvu, pravima pristupa i licenciranju.
__________________
__________________
31 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.)
31 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.)
32 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
32 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
33 Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).
33 Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 23.
Članak 23.
Briše se.
Kumulativno financiranje
Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije mogu se dobiti doprinosi i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Pravila programa Unije iz kojeg je dobiven doprinos primjenjuju se na pripadajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja te se potpora iz različitih programa Unije može izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima su propisani uvjeti za potporu.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 24. – naslov
Kriteriji za odabir
Financijska sposobnost podnositelja prijedloga
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 25.
Članak 25.
Članak 25.
Kriteriji za dodjelu sredstava
Kriteriji za odabir i dodjelu sredstava
1.  Prijedlozi se evaluiraju na temelju sljedećih kriterija za dodjelu sredstava:
1.  Prijedlozi se evaluiraju na temelju sljedećih kriterija za dodjelu sredstava:
(a)  izvrsnosti;
(a)  izvrsnosti;
(b)  učinka;
(b)  učinka;
(c)  kvalitete i učinkovitosti provedbe.
(c)  kvalitete i učinkovitosti provedbe.
2.  Na prijedloge za pionirska istraživačka djelovanja ERC-a primjenjuje se samo kriterij iz stavka 1. točke (a).
2.  Na prijedloge za pionirska istraživačka djelovanja ERC-a primjenjuje se samo kriterij iz stavka 1. točke (a). Samo u slučajevima u kojima je dva ili više izvrsnih projekata jednako rangirano, diferencira ih se primjenom kriterija iz točke (b) ili točke (c) stavka 1.
3.  Programom rada utvrđuju se daljnje pojedinosti primjene kriterija za dodjelu sredstava utvrđenih u stavku 1. te se mogu utvrditi ponderi i pragovi.
3.  Programom rada utvrđuju se daljnje pojedinosti primjene kriterija za dodjelu sredstava utvrđenih u stavku 1., uključujući pondere, pragove i pravila za postupanje s prijedlozima ex aequo, uzimajući u obzir ciljeve poziva na podnošenje prijedloga. Uvjeti za postupanje s prijedlozima ex aequo mogu obuhvaćati, ali nisu ograničeni na, sljedeće kriterije: MSP-ove, spol, širenje broja zemalja sudionica;
3.a  Komisija uzima u obzir mogućnost postupka podnošenja zahtjeva u dvije faze i, ako je to moguće, anonimni prijedlozi mogu se evaluirati tijekom prve faze evaluacije na temelju kriterija za dodjelu iz stavka 1.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 26.
Članak 26.
Članak 26.
Evaluacija
Evaluacija
1.  Prijedloge evaluira odbor za evaluaciju, koji može biti:
1.  Prijedloge evaluira odbor za evaluaciju, koji je:
–  u potpunosti ili djelomično sastavljen od vanjskih neovisnih stručnjaka,
–  sastavljen od vanjskih neovisnih stručnjaka.
–  sastavljen od predstavnika institucija Unije ili tijela kako su navedena u članku 150. Financijske uredbe.
U slučaju EIC-a i misija, odbor za evaluaciju mogu činiti i predstavnici institucija Unije ili tijela kako su navedena u članku 150. Financijske uredbe.
Odboru za evaluaciju mogu pomagati neovisni stručnjaci.
Odboru za evaluaciju mogu pomagati neovisni stručnjaci.
2.  Prema potrebi odbor za evaluaciju rangira prijedloge koji su prošli primjenjive pragove s obzirom na:
2.  Prema potrebi odbor za evaluaciju rangira prijedloge koji su prošli primjenjive pragove s obzirom na:
–  rezultate evaluacije i
–  rezultate evaluacije i
–  njihov doprinos ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući stvaranje usklađenog portfelja projekata.
–  njihov doprinos ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući stvaranje usklađenog portfelja projekata.
Odbor za evaluaciju može i predložiti bilo kakve znatne prilagodbe prijedloga u mjeri u kojoj je to potrebno za usklađenost portfelja.
Odbor za evaluaciju može samo iznimno i u propisno opravdanim slučajevima predložiti prilagodbe prijedloga u mjeri u kojoj je to potrebno za usklađenost portfelja.
2.a  U postupku evaluacije izbjegava se sukob interesa i reputacijska pristranost. Jamči se transparentnost kriterija evaluacije i ocjenjivanja prijedloga.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 27.
Članak 27.
Članak 27.
Postupak preispitivanja evaluacije
Postupak preispitivanja evaluacije, upiti i pritužbe
1.  Podnositelj prijedloga može zahtijevati preispitivanje evaluacije ako smatra da primjenjiv postupak evaluacije nije ispravno primijenjen na njegov prijedlog.
1.  Podnositelj prijedloga može zahtijevati preispitivanje evaluacije ako smatra da primjenjiv postupak evaluacije nije ispravno primijenjen na njegov prijedlog.
2.  Preispitivanje evaluacije primjenjuje se samo na proceduralne aspekte evaluacije, a ne na evaluaciju osnovanosti prijedloga.
2.  Preispitivanje evaluacije primjenjuje se samo na proceduralne aspekte evaluacije, a ne na evaluaciju osnovanosti prijedloga.
2.a  Zahtjev za preispitivanje odnosi se na određeni prijedlog i podnosi se u roku od 30 dana od priopćavanja rezultata evaluacije. Odbor za preispitivanje čine i predsjedaju mu predstavnici koji nisu bili uključeni u poziv na podnošenje prijedloga. Odbor odlučuje treba li ponovno evaluirati prijedlog ili potvrditi prvotnu evaluaciju. Odbor to čini bez odgađanja, ne narušavajući mogućnosti odabira.
3.  Preispitivanje evaluacije ne smije odužiti postupak odabira za prijedloge koji nisu predmet preispitivanja.
3.  Preispitivanje evaluacije ne smije odužiti postupak odabira za prijedloge koji nisu predmet preispitivanja.
3.a  Komisija jamči postojanje postupka kojim sudionici mogu izravno podnositi upite i pritužbe o svojem sudjelovanju u programu Obzor Europa. Informacije o načinu prijave upita ili pritužbi moraju biti lako dostupne na internetu.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 28.
Članak 28.
Članak 28.
Vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava
Vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava
1.  Odstupajući od članka 194. stavka 2. prvog podstavka Financijske uredbe primjenjuju se sljedeća razdoblja:
1.   Odstupajući od članka 194. stavka 2. prvog podstavka Financijske uredbe primjenjuju se sljedeća razdoblja:
(a)  za obavješćivanje svih podnositelja prijedloga o ishodu evaluacije njihova prijedloga, najviše pet mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga;
(a)   za obavješćivanje svih podnositelja prijedloga o ishodu evaluacije njihova prijedloga, najviše pet mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga;
(b)  za potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s podnositeljima prijedloga, najviše osam mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga.
(b)   za potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s podnositeljima prijedloga, najviše osam mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga;
(b a)  za bespovratna sredstva potpisana u okviru Brzog programa za istraživanja i inovacije, najviše šest mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga.
Rok za dodjelu bespovratnih sredstava ne utječe na kvalitetu evaluacije.
2.  U programu rada Europskog vijeća za inovacije mogu se utvrditi kraća razdoblja.
2.   U programu rada Europskog vijeća za inovacije mogu se utvrditi kraća razdoblja.
3.  Uz iznimke navedene u članku 194. stavku 2. drugom podstavku Financijske uredbe, rokovi iz stavka 1. mogu se produljiti i za djelovanja ERC-a, za misije i kada su djelovanja podvrgnuta etičkoj ili sigurnosnoj procjeni.
3.   Uz iznimke navedene u članku 194. stavku 2. drugom podstavku Financijske uredbe, rokovi iz stavka 1. mogu se produljiti i za djelovanja ERC-a, za misije i kada su djelovanja podvrgnuta etičkoj ili sigurnosnoj procjeni.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 29.
Članak 29.
Članak 29.
Provedba sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava
Provedba sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava
1.  Ako korisnik ne ispuni obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi korisnici moraju ispuniti te obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako su izričito oslobođeni te obveze. Financijska odgovornost svakog korisnika ograničena je na njegov dug podložno odredbama koje se odnose na mehanizam uzajamnog osiguranja.
1.  Ako korisnik ne ispuni obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi korisnici moraju ispuniti te obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako su izričito oslobođeni te obveze. Financijska odgovornost svakog korisnika ograničena je na njegov dug podložno odredbama koje se odnose na mehanizam uzajamnog osiguranja.
2.  Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se odrediti ključne etape i povezani obroci predfinanciranja. Ako se ključne etape ne ostvare, djelovanje se može suspendirati, izmijeniti ili raskinuti.
2.  Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se odrediti ključne etape i povezani obroci predfinanciranja. Ako se ključne etape ne ostvare, djelovanje se može suspendirati, izmijeniti, ako nije pronađena korektivna mjera, ili raskinuti nakon evaluacije neovisnih stručnjaka.
3.  Djelovanje se može raskinuti i ako očekivani rezultati prestanu biti relevantni za Uniju zbog znanstvenih, tehnoloških i gospodarskih razloga te, uključujući i u slučaju EIC-a i misija, biti relevantni kao dio portfelja djelovanja.
3.  Djelovanje se može raskinuti i ako očekivani rezultati i/ili ključne etape prestanu biti relevantni i za Uniju i za korisnike zbog znanstvenih, tehnoloških i gospodarskih razloga te, uključujući i u slučaju EIC-a i misija, biti relevantni kao dio portfelja djelovanja. Komisija provodi postupak s koordinatorom djelovanja i ako je potrebno s vanjskim stručnjacima prije nego što odluči raskinuti djelovanje.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 30.
Članak 30.
Članak 30.
Stope financiranja
Stope financiranja
1.  Jedinstvena stopa financiranja po djelovanju primjenjuje se za sve aktivnosti koje financira. Najviša stopa utvrđuje se u programu rada.
1.  Jedinstvena stopa financiranja po djelovanju primjenjuje se za sve aktivnosti koje financira. Najviša stopa po djelovanju utvrđuje se u programu rada.
2.  Programom se može nadoknaditi do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja, osim za:
2.  Programom se može nadoknaditi do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja, osim za:
(a)  djelovanja u području inovacija: najviše 70 % ukupnih prihvatljivih troškova, osim za neprofitne pravne subjekte, kojima se Programom može nadoknaditi do najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova;
(a)  djelovanja u području inovacija: najviše 70 % ukupnih prihvatljivih troškova, osim za neprofitne pravne subjekte, kojima se Programom može nadoknaditi do najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova;
(b)  za djelovanja sufinanciranja programa; najmanje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, a u utvrđenim i opravdanim slučajevima do 70 %.
(b)  za djelovanja sufinanciranja programa; najmanje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, a u utvrđenim i opravdanim slučajevima do 70 %.
3.  Stope sufinanciranja utvrđene u ovom članku primjenjuju se i na djelovanja za koja je utvrđena paušalna stopa, financiranje na temelju jediničnih troškova ili jednokratni iznos za cijelo djelovanje ili dio djelovanja.
3.  Stope sufinanciranja utvrđene u ovom članku primjenjuju se i na djelovanja za koja je utvrđena paušalna stopa, financiranje na temelju jediničnih troškova ili jednokratni iznos za cijelo djelovanje ili dio djelovanja.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 31.
Članak 31.
Članak 31.
Neizravni troškovi
Neizravni troškovi
1.  Neizravni prihvatljivi troškovi određuju se primjenom paušalnog iznosa od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje, financijsku potporu trećim stranama i sve jedinične troškove ili paušalne stope koji uključuju neizravne troškove.
1.  Neizravni prihvatljivi troškovi određuju se primjenom paušalnog iznosa od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje, financijsku potporu trećim stranama i sve jedinične troškove ili paušalne stope koji uključuju neizravne troškove.
Ako je to primjereno, neizravni troškovi uključeni u jedinične troškove ili jednokratne iznose izračunavaju se primjenom paušalne stope iz stavka 1., osim za jedinične troškove interno fakturirane robe i usluga, koji se izračunavaju na osnovi stvarnih troškova u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva korisnika.
Ako je to primjereno, neizravni troškovi uključeni u jedinične troškove ili jednokratne iznose izračunavaju se primjenom paušalne stope iz stavka 1., osim za jedinične troškove interno fakturirane robe i usluga, koji se izračunavaju na osnovi stvarnih troškova i čime se omogućuje primjena ključeva za dodjelu sredstava u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva korisnika.
2.  Međutim, ako je tako predviđeno u programu rada, neizravni troškovi mogu se prijaviti u obliku jednokratnog iznosa ili jediničnih troškova.
2.  Međutim, ako je tako predviđeno u programu rada, neizravni troškovi mogu se prijaviti u obliku jednokratnog iznosa ili jediničnih troškova.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 32.
Članak 32.
Članak 32.
Prihvatljivi troškovi
Prihvatljivi troškovi
1.  Uz kriterije navedene u članku 197. Financijske uredbe, za korisnike čije se naknade temelje na projektu troškovi osoblja prihvatljivi su do iznosa naknade koja se osobi isplaćuje za rad na sličnim projektima koji se financiraju iz nacionalnih programa.
1.  Uz kriterije navedene u članku 197. Financijske uredbe, za korisnike čije se naknade temelje na projektu troškovi osoblja prihvatljivi su do iznosa naknade koja se osobi isplaćuje za rad na sličnim projektima koji se financiraju iz nacionalnih programa. Ograničeno na trajanje ovog Programa, u državama članicama koje imaju pravo na proširenje djelovanja, troškovi osoblja po satu prihvatljivi su do razine koja predstavlja nacionalnu razinu za satnicu koja se primjenjuje na projekte istraživanja, razvoja i inovacija koji se financiraju u okviru nacionalnih programa puta 1,25.
Naknada na temelju projekta znači naknada koja je povezana sa sudjelovanjem osobe u projektima, dio je uobičajene prakse korisnika u pogledu isplate naknada i dosljedno se isplaćuje.
Naknada na temelju projekta znači naknada koja je povezana sa sudjelovanjem osobe u projektima, dio je uobičajene prakse korisnika u pogledu isplate naknada i dosljedno se isplaćuje.
2.  Odstupajući od članka 190. stavka 1. Financijske uredbe troškovi sredstava koja treće strane stavljaju na raspolaganje putem doprinosa u naravi prihvatljivi su do iznosa izravnih prihvatljivih troškova treće strane.
2.  Odstupajući od članka 190. stavka 1. Financijske uredbe troškovi sredstava koja treće strane stavljaju na raspolaganje putem doprinosa u naravi prihvatljivi su do iznosa izravnih prihvatljivih troškova treće strane.
3.  Odstupajući od članka 192. Financijske uredbe prihod ostvaren iskorištavanjem rezultata ne smatra se primanjem od djelovanja.
3.  Odstupajući od članka 192. Financijske uredbe prihod ostvaren iskorištavanjem rezultata ne smatra se primanjem od djelovanja.
3.a  Korisnici mogu pri utvrđivanju i prijavljivanju troškova nastalih u vezi s određenim djelovanjem primjenjivati svoje uobičajene računovodstvene prakse. Komisija može odrediti ograničen broj dodatnih uvjeta prihvatljivosti radi jamčenja pouzdanog upravljanja bespovratnim sredstvima. Komisija ne smije odbiti računovodstvene prakse čiji se rezultati ne razlikuju od njezinih i koje pružaju istu razinu zaštite za financijske interese Unije.
4.  Odstupajući od članka 203. stavka 4. Financijske uredbe, potvrda o financijskim izvještajima obvezna je u trenutku plaćanja preostalog iznosa ako su iznosi koji se potražuju kao stvarni troškovi i jedinični troškovi izračunani u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva jednaki ili veći od 325 000 EUR.
4.  Odstupajući od članka 203. stavka 4. Financijske uredbe, potvrda o financijskim izvještajima obvezna je u trenutku plaćanja preostalog iznosa ako su iznosi koji se potražuju kao stvarni troškovi i jedinični troškovi izračunani u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva jednaki ili veći od 325 000 EUR.
Potvrde o financijskim izvještajima može izdati nadležni i neovisni javni službenik kojeg su mjerodavna nacionalna tijela ovlastila za reviziju korisnika ili neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ.
4.a  Odstupajući od članka 186. stavka 1. Financijske uredbe, za aktivnosti osposobljavanja i mobilnosti u okviru programa MSCA, isključivo u slučaju rodiljnog ili roditeljskog dopusta, tijekom razdoblja dodjele bespovratnih sredstava, najveći iznos bespovratnih sredstava uvećava se za iznos naknade na koju istraživač u tom pogledu ima pravo.
4.b  Prihvatljivi su troškovi koji su nastali odgovornim upravljanjem istraživačkim podacima u skladu s načelima FAIR – vidljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 33.
Članak 33.
Članak 33.
Mehanizam uzajamnog osiguranja
Mehanizam uzajamnog osiguranja
1.  Uspostavlja se mehanizam uzajamnog osiguranja („Mehanizam”) koji zamjenjuje i nasljeđuje fond uspostavljen u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1290/2013. Mehanizam pokriva rizik povezan s iznosima koje korisnici duguju:
1.  Uspostavlja se mehanizam uzajamnog osiguranja („Mehanizam”) koji zamjenjuje i nasljeđuje fond uspostavljen u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1290/2013. Mehanizam pokriva rizik povezan s iznosima koje korisnici duguju:
(a)  Komisiji na temelju Odluke br. 1982/2006/EZ,
(a)  Komisiji na temelju Odluke br. 1982/2006/EZ,
(b)  Komisiji i tijelima Unije u okviru programa Obzor 2020.,
(b)  Komisiji i tijelima Unije u okviru programa Obzor 2020.,
(c)  Komisiji i tijelima za financiranje u okviru Programa.
(c)  Komisiji i tijelima za financiranje u okviru Programa.
Pokrivanje rizika u pogledu tijela za financiranje iz točke (c) prvog podstavka može se provesti sustavom neizravnog pokrića utvrđenog u primjenjivom sporazumu i uzimajući u obzir prirodu tijela za financiranje.
Pokrivanje rizika u pogledu tijela za financiranje iz točke (c) prvog podstavka može se provesti sustavom neizravnog pokrića utvrđenog u primjenjivom sporazumu i uzimajući u obzir prirodu tijela za financiranje.
2.  Mehanizmom upravlja Unija, koju predstavlja Komisija, koja djeluje kao izvršitelj. Komisija utvrđuje posebna pravila za poslovanje Mehanizma.
2.  Mehanizmom upravlja Unija, koju predstavlja Komisija, koja djeluje kao izvršitelj. Komisija utvrđuje posebna pravila za poslovanje Mehanizma.
3.  Korisnici daju doprinos od 5 % financijskih sredstava koje je Unija dodijelila za djelovanje. Na temelju redovitih evaluacija Komisija može povećati doprinos do 8 % ili ga može smanjiti na manje od 5 %. Doprinos korisnika Mehanizmu može se kompenzirati iz prvog predfinanciranja i uplatiti u Mehanizam u ime korisnika.
3.  Korisnici daju doprinos od 5 % financijskih sredstava koje je Unija dodijelila za djelovanje. Na temelju transparentnih godišnjih evaluacija Komisija može povećati doprinos do 8 % ili ga može smanjiti na manje od 5 %. Doprinos korisnika Mehanizmu može se kompenzirati iz prvog predfinanciranja i uplatiti u Mehanizam u ime korisnika.
4.  Doprinos korisnika vraća se u trenutku plaćanja preostalog iznosa.
4.  Doprinos korisnika vraća se u trenutku plaćanja preostalog iznosa.
5.  Sav financijski povrat ostvaren u okviru Mehanizma pridodaje se Mehanizmu. Ako povrat nije dovoljan, Mehanizam neće intervenirati, a Komisija ili tijelo za financiranje izravno od korisnika ili trećih strana naplaćuje sve iznose koje duguju.
5.  Sav financijski povrat ostvaren u okviru Mehanizma pridodaje se Mehanizmu. Ako povrat nije dovoljan, Mehanizam neće intervenirati, a Komisija ili tijelo za financiranje izravno od korisnika ili trećih strana naplaćuje sve iznose koje duguju.
6.  Vraćeni iznosi predstavljaju prihod dodijeljen Mehanizmu u smislu članka 21. stavka 4. Financijske uredbe. Nakon dodjele svih bespovratnih sredstava čiji je rizik izravno ili neizravno obuhvaćen Mehanizmom, Komisija osigurava povrat svih nepodmirenih iznosa te ih uvrštava u proračun Unije u skladu s odlukama zakonodavnog tijela.
6.  Vraćeni iznosi predstavljaju prihod dodijeljen Mehanizmu u smislu članka 21. stavka 4. Financijske uredbe. Nakon dodjele svih bespovratnih sredstava čiji je rizik izravno ili neizravno obuhvaćen Mehanizmom, Komisija osigurava povrat svih nepodmirenih iznosa te ih uvrštava u proračun Unije.
7.  Mehanizam se može otvoriti korisnicima svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja. Komisija donosi načine za sudjelovanje korisnika drugih programa.
7.  Mehanizam se može proširiti na korisnike svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja. Komisija donosi načine za sudjelovanje korisnika drugih programa.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 34.
Članak 34.
Članak 34.
Vlasništvo i zaštita
Vlasništvo i zaštita
1.  Korisnici su vlasnici rezultata koje stvaraju. Oni osiguravaju da se sva prava njihovih zaposlenika ili bilo koje druge strane u pogledu rezultata mogu ostvarivati na način usklađen s obvezama korisnika u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.
1.  Korisnici su vlasnici rezultata koje stvaraju. Oni osiguravaju da se sva prava njihovih zaposlenika ili bilo koje druge strane u pogledu rezultata mogu ostvarivati na način usklađen s obvezama korisnika u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.
Dva korisnika ili više njih zajednički posjeduju rezultate u sljedećim slučajevima:
Dva korisnika ili više njih zajednički posjeduju rezultate u sljedećim slučajevima:
(a)  zajednički su ih proizveli; i
(a)  zajednički su ih proizveli; i
(b)  nije moguće:
(b)  nije moguće:
(i)   utvrditi točan doprinos svakog korisnika,
i.   utvrditi točan doprinos svakog korisnika,
ili
ili
(ii)   razdvojiti ih za potrebe traženja, dobivanja ili zadržavanja njihove zaštite.
ii.   razdvojiti ih za potrebe traženja, dobivanja ili zadržavanja njihove zaštite.
Zajednički vlasnici u pisanom se obliku dogovaraju o dodjeli i uvjetima ostvarivanja zajedničkog vlasništva. Osim ako je drukčije dogovoreno, svaki zajednički vlasnik može odobriti neisključive licencije trećim osobama za iskorištavanje rezultata u zajedničkom vlasništvu (bez prava na podlicenciranje) uz uvjet da su ostali zajednički vlasnici o tome unaprijed obaviješteni te da dobiju poštenu i razumnu naknadu. Zajednički vlasnici mogu se u pisanom obliku dogovoriti o primjeni nekog drugog rješenja umjesto zajedničkog vlasništva.
Zajednički vlasnici u pisanom se obliku dogovaraju o dodjeli i uvjetima ostvarivanja zajedničkog vlasništva. Osim ako je drukčije dogovoreno u sporazumu o konzorciju i/ili u sporazumu o zajedničkom vlasništvu, svaki zajednički vlasnik može odobriti neisključive licencije trećim osobama za iskorištavanje rezultata u zajedničkom vlasništvu (bez prava na podlicenciranje) uz uvjet da su ostali zajednički vlasnici o tome unaprijed obaviješteni te da dobiju poštenu i razumnu naknadu. Zajednički vlasnici mogu se u pisanom obliku dogovoriti o primjeni nekog drugog rješenja umjesto zajedničkog vlasništva.
2.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije moraju na odgovarajući način zaštititi svoje rezultate ako je zaštita moguća i opravdana, uzimajući u obzir sve relevantne aspekte, uključujući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Pri donošenju odluke o zaštiti korisnici u obzir uzimaju i legitimne interese ostalih korisnika uključenih u djelovanje.
2.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije moraju na odgovarajući način zaštititi svoje rezultate ako je zaštita moguća i opravdana, uzimajući u obzir sve relevantne aspekte, uključujući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje i druge legitimne interese kao što su, uz globalnu gospodarsku konkurentnost Unije, pravila o zaštiti podataka, privatnost, prava intelektualnog vlasništva i sigurnosna pravila. Pri donošenju odluke o zaštiti korisnici u obzir uzimaju i legitimne interese ostalih korisnika uključenih u djelovanje.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 35.
Članak 35.
Članak 35.
Iskorištavanje i širenje rezultata
Iskorištavanje i širenje rezultata
1.  Korisnici koji prime financijska sredstva Unije ulažu sve svoje napore u iskorištavanje svojih rezultata, posebno u Uniji. Korisnici mogu rezultate iskorištavati izravno ili neizravno, posebno putem prijenosa i licenciranja rezultata u skladu s člankom 36.
1.  Korisnici koji prime financijska sredstva Unije ulažu sve svoje napore u iskorištavanje svojih rezultata, osobito u Uniji. Korisnici mogu rezultate iskorištavati izravno ili neizravno, posebno putem prijenosa i licenciranja rezultata u skladu s člankom 36.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane s iskorištavanjem.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane s iskorištavanjem.
Ako unatoč nastojanjima korisnika da izravno ili neizravno iskoristi rezultate njegovi rezultati ne budu iskorišteni u roku određenom u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnik upotrebljava odgovarajuću internetsku platformu utvrđenu u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi pronašao strane zainteresirane za iskorištavanje tih rezultata. Ako je to opravdano na temelju zahtjeva korisnika, od te se obveze može odstupiti.
Ako unatoč nastojanjima korisnika da izravno ili neizravno iskoristi rezultate njegovi rezultati ne budu iskorišteni u roku određenom u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava te kako je naznačeno u planu iskorištavanja i širenja, aktivnosti iskorištavanja mogu se nakon dogovora s korisnicima prenijeti drugoj stranci. Ako je to opravdano na temelju zahtjeva korisnika, od te se obveze može odstupiti.
2.  Podložno svim ograničenjima u smislu zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosnih pravila ili legitimnih interesa korisnici šire svoje rezultate što prije.
2.  Podložno svim ograničenjima u smislu zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosnih pravila ili legitimnih interesa korisnici šire svoje rezultate što prije u otvorenom formatu.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane sa širenjem rezultata.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane sa širenjem rezultata, uz istodobnu zaštitu gospodarskih i znanstvenih interesa Unije.
3.  Korisnici moraju osigurati da se otvoren pristup znanstvenim publikacijama primjenjuje u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Korisnici moraju posebno osigurati da oni ili autori zadržavaju dostatna prava intelektualnog vlasništva kako bi se ispoštovali zahtjevi u pogledu otvorenog pristupa.
3.  Korisnici moraju osigurati da se otvoren pristup znanstvenim publikacijama primjenjuje u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Korisnici moraju posebno osigurati da oni ili autori zadržavaju dostatna prava intelektualnog vlasništva kako bi se ispoštovali zahtjevi u pogledu pravednog otvorenog pristupa.
Otvoreni pristup istraživačkim podacima opće je pravilo u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, ali se iznimke primjenjuju ako je to opravdano, uzimajući u obzir legitimne interese korisnika i sva druga ograničenja kao što su pravila za zaštitu podataka, sigurnosna pravila ili prava intelektualnog vlasništva.
U pogledu širenja istraživačkih podataka, u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, u kontekstu pravednog otvorenog pristupa istraživačkim podacima i njihova čuvanja, utvrđuju se uvjeti u kojima se osigurava pravedan pristup takvim rezultatima, uz jamčenje izuzeća na osnovi načela „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”. Iznimke se primjenjuju ako je to opravdano, uzimajući u obzir legitimne interese korisnika i sva druga ograničenja kao što su pravila za zaštitu podataka, privatnost, povjerljivost, sigurnosna pravila, poslovne tajne, legitimni komercijalni interesi ili prava intelektualnog vlasništva ili vanjska konkurentnost Unije.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze u pogledu pridržavanja praksi otvorene znanosti.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatni poticaji u pogledu pridržavanja praksi otvorene znanosti.
4.  Korisnici upravljaju svim istraživačkim podacima u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i uspostavljaju plan za upravljanje podacima.
4.  Korisnici upravljaju svim istraživačkim podacima dobivenima u okviru djelovanja Obzor Europa u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i uspostavljaju plan za upravljanje podacima.
U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze uporabe europskog oblaka za otvorenu znanost za pohranu istraživačkih podataka i omogućivanje pristupa tim podacima.
U programu rada može se dodatno potaknuti uporaba europskog oblaka za otvorenu znanost za pohranu istraživačkih podataka i omogućivanje pristupa tim podacima.
5.  Korisnik koji namjerava širiti svoje rezultate o tome unaprijed obavješćuje ostale korisnike uključene u djelovanje. Bilo koji drugi korisnik može uložiti prigovor ako može dokazati da bi širenje rezultata znatno narušilo njegove legitimne interese povezane s njegovim rezultatima ili postojećim znanjem. U tim se slučajevima rezultati smiju širiti samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere zaštite tih legitimnih interesa.
5.  Korisnik koji namjerava širiti svoje rezultate o tome unaprijed obavješćuje ostale korisnike uključene u djelovanje. Bilo koji drugi korisnik može uložiti prigovor ako može dokazati da bi širenje rezultata znatno narušilo njegove legitimne interese povezane s njegovim rezultatima ili postojećim znanjem. U tim se slučajevima rezultati smiju širiti samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere zaštite tih legitimnih interesa.
6.  Osim ako je drukčije predviđeno u programu rada, prijedlozi uključuju plan za iskorištavanje i širenje rezultata. Ako očekivano iskorištavanje podrazumijeva razvoj, stvaranje, proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda ili procesa ili stvaranje i pružanje usluge, taj plan uključuje strategiju za takvo iskorištavanje. Ako je planom predviđeno da se rezultati iskorištavaju prvenstveno u nepridruženim trećim zemljama, pravni subjekti objašnjavaju na koji je način to iskorištavanje i dalje u interesu Unije.
6.  Osim ako je drukčije predviđeno u programu rada, prijedlozi uključuju plan za iskorištavanje i širenje rezultata. Ako očekivano iskorištavanje podrazumijeva razvoj, stvaranje, proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda ili procesa ili stvaranje i pružanje usluge, taj plan uključuje strategiju za takvo iskorištavanje. Ako je planom predviđeno da se rezultati iskorištavaju prvenstveno u nepridruženim trećim zemljama, pravni subjekti obrazlažu na koji je način to iskorištavanje i dalje u interesu Unije.
Korisnici dodatno razvijaju plan tijekom i nakon završetka djelovanja.
Korisnici mogu dodatno razviti plan tijekom djelovanja, uključujući putem javnog angažmana i znanstvenog obrazovanja.
7.  Za potrebe praćenja i širenja rezultata koje provodi Komisija ili tijelo za financiranje korisnici dostavljaju sve zatražene informacije povezane s iskorištavanjem i širenjem njihovih rezultata. Podložno legitimnim interesima korisnika takve informacije stavljaju se na raspolaganje javnosti.
7.  Za potrebe praćenja i širenja rezultata koje provodi Komisija ili tijelo za financiranje korisnici dostavljaju sve potrebne zatražene informacije povezane s iskorištavanjem i širenjem njihovih rezultata u skladu sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava. Podložno legitimnim interesima korisnika takve informacije stavljaju se na raspolaganje javnosti.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 36.
Članak 36.
Članak 36.
Prijenos i licenciranje
Prijenos i licenciranje
1.  Korisnici mogu prenijeti vlasništvo nad svojim rezultatima. Korisnici osiguravaju da se njihove obveze primjenjuju i na novog vlasnika te da potonji ima obvezu prenijeti te obveze u okviru svakog budućeg prijenosa.
1.  Korisnici mogu prenijeti vlasništvo nad svojim rezultatima. Korisnici osiguravaju da se njihove obveze primjenjuju i na novog vlasnika te da potonji ima obvezu prenijeti te obveze u okviru svakog budućeg prijenosa.
2.  Osim ako je u pisanom obliku drukčije dogovoreno za posebno utvrđene treće strane ili ako to nije moguće u skladu s mjerodavnim pravom, korisnici koji namjeravaju prenijeti vlasništvo nad rezultatima o tome unaprijed obavješćuju sve ostale korisnike koji još uvijek imaju prava pristupa rezultatima. Ta obavijest mora uključivati dovoljno informacija o novom vlasniku kako bi korisnik mogao procijeniti učinke na svoja prava pristupa.
2.  Osim ako je u pisanom obliku drukčije dogovoreno za posebno utvrđene treće strane i za povezane subjekte ili ako to nije moguće u skladu s mjerodavnim pravom, korisnici koji namjeravaju prenijeti vlasništvo nad rezultatima o tome unaprijed obavješćuju sve ostale korisnike koji još uvijek imaju prava pristupa rezultatima. Ta obavijest mora uključivati dovoljno informacija o novom vlasniku kako bi korisnik mogao procijeniti učinke na svoja prava pristupa.
Osim ako je u pisanom obliku dogovoreno drukčije za posebno utvrđene treće strane, korisnik može uložiti prigovor na prijenos ako može dokazati da bi prijenos negativno utjecao na njegova prava pristupa. U tom slučaju nije moguće izvršiti prijenos dok se ne postigne dogovor među predmetnim korisnicima.
Osim ako je u pisanom obliku dogovoreno drukčije za posebno utvrđene treće strane i za povezane subjekte, korisnik može uložiti prigovor na prijenos ako može dokazati da bi prijenos negativno utjecao na njegova prava pristupa. U tom slučaju nije moguće izvršiti prijenos dok se ne postigne dogovor među predmetnim korisnicima. Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se rokovi u tom smislu.
3.  Korisnici mogu odobriti licencije za svoje rezultate ili na drugi način odobriti njihovo iskorištavanje ako to ne utječe na ispunjavanje obveza tih korisnika.
3.  Korisnici mogu odobriti licencije za svoje rezultate ili na drugi način odobriti njihovo iskorištavanje ako to ne utječe na ispunjavanje obveza tih korisnika.
4.  Ako je to opravdano, sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava na prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili za dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata, ako:
4.  Ako je to opravdano, sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava na temelju kojih Komisija može podnijeti prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili za dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata, ako:
(a)  korisnici koji ostvaruju rezultate primaju financijska sredstva Unije;
(a)  korisnici koji ostvaruju rezultate primaju financijska sredstva Unije;
(b)  rezultati se prenose ili se licencija dodjeljuje pravnom subjektu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji; i
(b)  rezultati se prenose ili se licencija dodjeljuje pravnom subjektu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji; i
(c)  prijenos ili dodjela licencije nije u skladu s interesima Unije.
(c)  prijenos ili dodjela licencije nije u skladu s interesima Unije.
Promiču se sporazumi o prijenosu tehnologije.
Ako se primjenjuje pravo na prigovor, korisnik daje prethodnu obavijest. Od prava na prigovor može se odstupiti u pisanom obliku za prijenose ili dodjelu bespovratnih sredstava posebno određenim pravnim subjektima ako su uspostavljene mjere za zaštitu interesa Unije.
Ako se primjenjuje pravo na prigovor, korisnik daje prethodnu obavijest. Od prava na prigovor može se odstupiti u pisanom obliku za prijenose ili dodjelu bespovratnih sredstava posebno određenim pravnim subjektima ako su uspostavljene mjere za zaštitu interesa Unije.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 37.
Članak 37.
Članak 37.
Prava pristupa
Prava pristupa
1.  Primjenjuju se sljedeća načela prava pristupa:
1.  Primjenjuju se sljedeća načela prava pristupa:
(a)  zahtjev za ostvarivanje prava pristupa ili svako odricanje od prava pristupa sastavlja se u pisanom obliku;
(a)  zahtjev za ostvarivanje prava pristupa ili svako odricanje od prava pristupa sastavlja se u pisanom obliku;
(b)  osim ako je dogovoreno drukčije, prava pristupa ne uključuju pravo na podlicenciranje;
(b)  osim ako je dogovoreno drukčije, prava pristupa ne uključuju pravo na podlicenciranje;
(c)  korisnici obavješćuju jedni druge prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava o svim ograničenjima dodjele prava pristupa njihovu postojećem znanju;
(c)  korisnici obavješćuju jedni druge prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava o svim ograničenjima dodjele prava pristupa njihovu postojećem znanju;
(d)  ako korisnik više nije uključen u djelovanje, to ne utječe na njegovu obvezu omogućavanja pristupa i
(d)  ako korisnik više nije uključen u djelovanje, to ne utječe na njegovu obvezu omogućavanja pristupa i
(e)  korisnici se mogu složiti da korisnik koji ne ispuni svoje obveze više nema prava pristupa.
(e)  korisnici se mogu složiti da korisnik koji ne ispuni svoje obveze više nema prava pristupa.
2.  Korisnici omogućuju pristup:
2.  Korisnici omogućuju pristup:
(a)  svojim rezultatima, besplatno, drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati potrebni za provedbu njihovih zadataka;
(a)  svojim rezultatima, besplatno, drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati potrebni za provedbu njihovih zadataka;
(b)  svojem postojećem znanju svim drugim korisnicima u djelovanju kojima je ono potrebno za provedbu njihovih zadataka, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c); taj se pristup odobrava besplatno, osim ako je s korisnicima drukčije dogovoreno prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;
(b)  svojem postojećem znanju svim drugim korisnicima u djelovanju kojima je ono potrebno za provedbu njihovih zadataka, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c); taj se pristup odobrava besplatno, osim ako je s korisnicima drukčije dogovoreno prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;
(c)  svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju drugim korisnicima u djelovanju kojima je su ti rezultati i znanje potrebni za iskorištavanje vlastitih rezultata; taj se pristup odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.
(c)  svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju drugim korisnicima u djelovanju kojima je su ti rezultati i znanje potrebni za iskorištavanje vlastitih rezultata; taj se pristup odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.
(3)  Osim ako su se korisnici drukčije dogovorili, korisnici omogućuju pristup svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju i pravnom subjektu koji:
3.  Osim ako su se korisnici drukčije dogovorili, korisnici omogućuju pristup svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju i pravnom subjektu koji:
(a)  ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji;
(a)  ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji;
(b)  je pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugog korisnika ili je pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i taj korisnik ili koji izravno ili neizravno kontrolira tog korisnika i
(b)  je pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugog korisnika ili je pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i taj korisnik ili koji izravno ili neizravno kontrolira tog korisnika i
(c)  potreban mu je pristup za iskorištavanje rezultata tog korisnika.
(c)  potreban mu je pristup za iskorištavanje rezultata tog korisnika.
Pristup se odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.
Pristup se odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.
4.  Zahtjevi za pristup za potrebe iskorištavanja mogu se predati u roku od jedne godine nakon završetka djelovanja, osim ako se korisnici dogovore o drukčijem roku.
4.  Zahtjevi za pristup za potrebe iskorištavanja mogu se predati u roku od jedne godine nakon završetka djelovanja, osim ako se korisnici dogovore o drukčijem roku.
5.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije za razvoj, provedbu i praćenje politika ili programa Unije. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.
5.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije za razvoj, provedbu i praćenje politika ili programa Unije. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu uzimajući u obzir legitimne interese korisnika.
Takva prava pristupa ne proširuju se na postojeće znanje sudionika.
U djelovanjima u okviru klastera „Uključivo i sigurno društvo”, područje djelovanja „zaštita i sigurnost”, korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima nacionalnim tijelima država članica za razvoj, provedbu i praćenje njihovih politika ili programa u tom području. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i odobrava se na temelju bilateralnog sporazuma kojim se utvrđuju posebni uvjeti čiji je cilj osigurati da će se ta prava upotrebljavati samo u predviđenu svrhu i da se uspostave odgovarajuće obveze povjerljivosti. Država članica odnosno institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja podnosi zahtjev o zahtjevu obavješćuje sve države članice.
U djelovanjima u okviru klastera „Sigurno društvo”, područje djelovanja „zaštita i sigurnost”, korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima nacionalnim tijelima država članica za razvoj, provedbu i praćenje njihovih politika ili programa u tom području. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i odobrava se na temelju bilateralnog sporazuma kojim se utvrđuju posebni uvjeti čiji je cilj osigurati da će se ta prava upotrebljavati samo u predviđenu svrhu i da se uspostave odgovarajuće obveze povjerljivosti. Država članica odnosno institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja podnosi zahtjev o zahtjevu obavješćuje sve države članice.
6.  U programu rada mogu se predvidjeti dodatna prava pristupa.
6.  U programu rada mogu se po potrebi predvidjeti dodatna prava pristupa.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 38.
Članak 38.
Članak 38.
Posebne odredbe o iskorištavanju i širenju rezultata
Posebne odredbe o iskorištavanju i širenju rezultata
Posebna pravila koja se odnose na vlasništvo, iskorištavanje i širenje rezultata, prijenos i licenciranje te i prava pristupa mogu se primjenjivati na djelovanja ERC-a, djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, djelovanja predkomercijalne nabave, djelovanja javne nabave inovativnih rješenja, djelovanja sufinanciranja programa te djelovanja za koordinaciju i potporu.
Posebna pravila koja se odnose na iskorištavanje i širenje rezultata, prijenos i licenciranje te i prava pristupa mogu se primjenjivati na djelovanja ERC-a, djelovanja EIT-a, djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, djelovanja predkomercijalne nabave, djelovanja javne nabave inovativnih rješenja, djelovanja sufinanciranja programa te djelovanja za koordinaciju i potporu.
Ta posebna pravila ne mijenjaju obveze povezane s otvorenim pristupom.
Ta posebna pravila ne mijenjaju obveze i načela povezane s otvorenim pristupom iz članka 10.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 39.
Članak 39.
Članak 39.
Nagrade
Nagrade
1.  Nagrade u okviru Programa dodjeljuju se i njima se upravlja u skladu s glavom IX. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.
1.  Nagrade u okviru Programa dodjeljuju se i njima se upravlja u skladu s glavom IX. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.
2.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto njegova poslovnog nastana, može sudjelovati u natječaju, osim ako je drukčije predviđeno u programu rada ili pravilima natječaja.
2.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto njegova poslovnog nastana, može sudjelovati u natječaju, osim ako je drukčije predviđeno u programu rada ili pravilima natječaja.
3.  Komisija ili tijelo za financiranje može organizirati nagrade:
3.  Komisija ili tijelo za financiranje može, prema potrebi, organizirati nagrade:
(a)  s drugim tijelima Unije;
(a)  s drugim tijelima Unije;
(b)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;
(b)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;
(c)  s međunarodnim organizacijama; ili
(c)  s međunarodnim organizacijama; ili
(d)  s neprofitnim pravnim subjektima.
(d)  s neprofitnim pravnim subjektima.
4.  Program rada ili pravila natječaja mogu sadržavati obveze o komunikaciji, iskorištavanju i širenju rezultata.
4.  Program rada ili pravila natječaja sadrže obveze o komunikaciji, vlasništvu, pravima pristupa te iskorištavanju i širenju rezultata, uključujući odredbe o licenciranju.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 42.
Članak 42.
Članak 42.
Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a
Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a
1.  Bespovratna sredstva i nadoknadivi predujam, kao sastavnice mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a, podliježu člancima 30. i 33.
1.  Bespovratna sredstva i nadoknadivi predujam, kao sastavnice mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a, podliježu člancima 30. i 33.
2.  Mješovito financiranje EIC-a provodi se u skladu s člankom 43. Potpora u okviru mješovitog financiranja EIC-a može se dodijeliti sve dok se djelovanje može financirati kao operacija mješovitog financiranja ili kao operacija financiranja i ulaganja u potpunosti obuhvaćena jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Odstupajući od članka 209. Financijske uredbe uvjeti utvrđeni u stavku 2. te posebno podstavcima (a) i (d) ne primjenjuju se u trenutku dodjele mješovitog financiranja EIC-a.
2.  Mješovito financiranje EIC-a provodi se u skladu s člankom 43. Potpora u okviru mješovitog financiranja EIC-a može se dodijeliti za rizične projekte sve dok se djelovanje može financirati kao operacija mješovitog financiranja ili kao operacija financiranja i ulaganja u potpunosti obuhvaćena jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Odstupajući od članka 209. Financijske uredbe uvjeti utvrđeni u stavku 2. te posebno podstavcima (a) i (d) ne primjenjuju se u trenutku dodjele mješovitog financiranja EIC-a.
3.  Mješovito financiranje Obzora Europa može se dodijeliti i za sufinanciranje programa ako se u zajedničkom programu država članica i pridruženih zemalja predviđa uvođenje financijskih instrumenata za potporu odabranim djelovanjima. Evaluacija i odabir tih djelovanja izvršavaju se u skladu s člancima 19., 20., 23., 24., 25. i 26. Načini provedbe mješovitog financiranja Obzora Europa u skladu su s člankom 29. i analogno s člankom 43. stavkom 9. te s dodatnim uvjetima utvrđenima u programu rada.
3.  Mješovito financiranje Obzora Europa može se dodijeliti i za sufinanciranje programa ako se u zajedničkom programu država članica i pridruženih zemalja predviđa uvođenje financijskih instrumenata za potporu odabranim djelovanjima. Evaluacija i odabir tih djelovanja izvršavaju se u skladu s člancima 11., 19., 20., 24., 25. , 26., 42.a i 43. Načini provedbe mješovitog financiranja Obzora Europa u skladu su s člankom 29. i analogno s člankom 43. stavkom 9. te s dodatnim i opravdanim uvjetima utvrđenima u programu rada.
4.  Otplate koje uključuju nadoknadive predujmove i prihode od mješovitog financiranja Obzora Europa i EIC-a smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (f) i člankom 21. stavkom 4. Financijske uredbe.
4.  Otplate koje uključuju nadoknadive predujmove i prihode od mješovitog financiranja Obzora Europa i EIC-a smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (f) i člankom 21. stavkom 4. Financijske uredbe.
5.  Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a osigurava se na način da ne narušava tržišno natjecanje.
5.  Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a osigurava se na način da se promiče konkurentnost Unije, uz istodobno izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 42.a (novi)
Članak 42.a
Tragač
1.  U okviru Tragača dodjeljuju se bespovratna sredstva visokorizičnim najsuvremenijim projektima s ciljem razvoja strateške autonomije Unije, potencijalno radikalnih inovativnih tehnologija sutrašnjice i novih tržišnih prilika. Tragač u početku podupire najranije faze znanstvenog i tehnološkog istraživanja i razvoja, uključujući provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.
Tragač se uglavnom provodi putem otvorenog poziva za podnošenje prijedloga na temelju pristupa „odozdo prema gore” i s redovitim krajnjim rokovima na godišnjoj osnovi te osigurava natjecateljske izazove radi razvoja ključnih strateških ciljeva1a koji zahtijevaju duboko tehnološko i radikalno promišljanje. Grupiranje odabranih projekata u tematske portfelje ili portfelje projekata namijenjenih za određeni cilj omogućit će postizanje kritične mase u radu, tehnološku stratešku autonomiju na razini EU-a i strukturiranje novih multidisciplinarnih istraživačkih zajednica.
2.  Tranzicijske aktivnosti u okviru Tragača provode se kako bi se inovatorima olakšala izrada plana za komercijalni razvoj u Uniji, primjerice demonstracijske aktivnosti i studije izvedivosti za procjenu potencijalnih poslovnih modela, te pružila potpora izdvajanju poduzeća i osnivanju novih poduzeća:
(a)  pokretanje i sadržaj poziva na podnošenje prijedloga određuju se s obzirom na ciljeve i proračun uspostavljene programom rada u vezi s predmetnim portfeljom djelovanja;
(b)  bespovratna sredstva u fiksnom iznosu koji ne premašuje 50 000 EUR mogu se dodijeliti bez poziva na podnošenje prijedloga samo onim aktivnostima koje se već financiraju u okviru Tragača za provedbu hitnih djelovanja koordinacije i potpore radi jačanja zajednice korisnika portfelja ili procjene mogućih izdvajanja poduzeća ili potencijalnih inovacija za stvaranje tržišta.
3.  Na Tragač EIC-a primjenjuju se kriteriji za odabir kako su definirani u članku 25.
__________________
1a Oni bi se mogli baviti temama kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, biokontrola, digitalni blizanci druge generacije ili bilo kojim drugim temama utvrđenima u kontekstu strateškog planiranja za Obzor Europa (uključujući umrežene programe država članica).
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 43.
Članak 43.
Članak 43.
Akcelerator Europskog vijeća za inovacije
Akcelerator
1.  Korisnik Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pravni je subjekt koji je novoosnovano poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili poduzeće srednje tržišne kapitalizacije, s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji. Prijedlog može podnijeti korisnik ili jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje namjeravaju osnovati tog korisnika ili mu dati potporu.
1.  Korisnik Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pravni je subjekt koji je novoosnovano poduzeće, rastuće poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili poduzeće srednje tržišne kapitalizacije, s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji. Prijedlog može podnijeti korisnik ili jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje namjeravaju osnovati tog korisnika ili mu dati potporu.
2.  Jedinstvenom odlukom o dodjeli obuhvaćaju se i osiguravaju sredstva za sve oblike doprinosa Unije pruženog u okviru mješovitog financiranja EIC-a.
2.  Jedinstvenom odlukom o dodjeli obuhvaćaju se i osiguravaju sredstva za sve oblike doprinosa Unije pruženog u okviru mješovitog financiranja EIC-a.
3.  Prijedloge evaluiraju na temelju njihove pojedinačne osnovanosti neovisni stručnjaci odabrani tijekom godišnjeg otvorenog poziva s krajnjim rokovima, na temelju članaka 24. i 26., podložno stavku 4.
3.  Prijedloge evaluiraju na temelju njihove pojedinačne osnovanosti neovisni stručnjaci odabrani tijekom godišnjeg otvorenog poziva s krajnjim rokovima, na temelju članaka 24. i 26., podložno stavku 4.
4.  Kriteriji za dodjelu su sljedeći:
4.  Kriteriji za dodjelu su sljedeći:
–  izvrsnost;
–  izvrsnost;
–  učinak;
–  učinak i dodana vrijednost za EU;
–  razina rizika djelovanja i potreba za potporom Unije.
–  razina rizika djelovanja i potreba za potporom Unije.
5.  U dogovoru s predmetnim podnositeljima prijedloga Komisija ili tijela za financiranje koja provode Obzor Europa mogu izravno podnijeti na evaluaciju u skladu s posljednjim evaluacijskim kriterijem prijedlog za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koji već ispunjava prva dva kriterija, podložno sljedećim kumulativnim uvjetima:
5.  U dogovoru s predmetnim podnositeljima prijedloga Komisija ili tijela za financiranje koja provode Obzor Europa (uključujući EIT i njegove ZZI-je) mogu izravno podnijeti na evaluaciju u skladu s posljednjim evaluacijskim kriterijem prijedlog za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište, osobito u Uniji, koji već ispunjava prva dva kriterija, podložno sljedećim kumulativnim uvjetima:
–  prijedlog proizlazi iz bilo kojeg djelovanja koje se financira u okviru Obzora 2020. ili ovog Programa, ili u okviru nacionalnog programa sličnog Tragaču EIC-a koji kao takav priznaje Komisija;
–  prijedlog proizlazi iz bilo kojeg djelovanja koje se financira u okviru Obzora 2020. ili ovog Programa, ili u okviru nacionalnog programa koji priznaje Komisija jer ispunjava zahtjeve EIC-a;
–  na temelju prethodne revizije projekta u kojoj se procjenjuju izvrsnost i učinak prijedloga te podložno uvjetima i postupcima detaljnije utvrđenima u programu rada.
–  na temelju prethodne revizije projekta u kojoj se procjenjuju izvrsnost i učinak prijedloga te podložno uvjetima i postupcima detaljnije utvrđenima u programu rada.
6.  Pečat izvrsnosti može se dodijeliti pod sljedećim kumulativnim uvjetima:
6.  Pečat izvrsnosti može se dodijeliti pod sljedećim kumulativnim uvjetima:
–  korisnik je novoosnovano poduzeće ili MSP;
–  korisnik je novoosnovano poduzeće ili MSP;
–  prijedlog je ispunjavao uvjete i premašio primjenjive pragove za prva dva kriterija za dodjelu navedena u stavku 4.;
–  prijedlog je ispunjavao uvjete i premašio primjenjive pragove za prva dva kriterija za dodjelu navedena u stavku 4.;
–  za one aktivnosti koje bi bile prihvatljive za djelovanje u području inovacija.
–  za one aktivnosti koje bi bile prihvatljive za djelovanje u području inovacija.
7.  Za prijedlog koji je uspješno prošao evaluaciju neovisni stručnjaci predlažu odgovarajuće mješovito financiranje EIC-a na temelju nastalog rizika te resursa i vremena potrebnih za uvođenje inovacije na tržište.
7.  Za prijedlog koji je uspješno prošao evaluaciju neovisni stručnjaci predlažu odgovarajuće mješovito financiranje EIC-a na temelju nastalog rizika te resursa i vremena potrebnih za uvođenje inovacije na tržište.
Komisija može odbiti prijedlog koji su odobrili neovisni stručnjaci zbog opravdanih razloga, uključujući usklađenost s ciljevima politika Unije.
Komisija može odbiti prijedlog koji su odobrili neovisni stručnjaci zbog opravdanih razloga, uključujući neusklađenost s ciljevima politika Unije.
8.  Iznos bespovratnih sredstava ili nadoknadiv predujam kao sastavnice mješovitog financiranja ne premašuje70 % troškova odabranog djelovanja u području inovacija.
8.  Iznos bespovratnih sredstava ili nadoknadiv predujam kao sastavnice mješovitog financiranja ne premašuje 70 % troškova odabranog djelovanja u području inovacija.
9.  Načini provedbe kapitala i povratnih oblika potpore kao sastavnica mješovitog financiranja EIC-a detaljno su utvrđeni u Odluci [o posebnom programu].
9.  Načini provedbe kapitala i povratnih oblika potpore kao sastavnica mješovitog financiranja EIC-a detaljno su utvrđeni u Odluci [o posebnom programu].
10.  Ugovorom za odabrano djelovanje utvrđuju se ključne etape i odgovarajuće predfinanciranje te obročna plaćanja mješovitog financiranja EIC-a.
10.  Ugovorom za odabrano djelovanje utvrđuju se posebne mjerljive ključne etape, odgovarajuće predfinanciranje te obročna plaćanja mješovitog financiranja EIC-a.
Aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija mogu se pokrenuti, a prvo predfinanciranje bespovratnim sredstvima ili nadoknadiv predujam isplatiti, prije provedbe ostalih sastavnica dodijeljenog mješovitog financiranja EIC-a. Provedba tih sastavnica podliježe ostvarenju ključnih etapa utvrđenih u ugovoru.
Aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija mogu se pokrenuti, a prvo predfinanciranje bespovratnim sredstvima ili nadoknadiv predujam isplatiti, prije provedbe ostalih sastavnica dodijeljenog mješovitog financiranja EIC-a. Provedba tih sastavnica podliježe ostvarenju ključnih etapa utvrđenih u ugovoru.
11.  U skladu s ugovorom djelovanje se obustavlja, izmjenjuje ili prekida ako ključne etape nisu ostvarene. Djelovanje se može prekinute i ako se očekivano uvođenje na tržište ne može ostvariti.
11.  U skladu s ugovorom djelovanje se obustavlja, izmjenjuje ili prekida ako ključne mjerljive etape nisu ostvarene. Djelovanje se može prekinuti i ako se očekivano uvođenje na tržište, osobito u Uniji, ne može ostvariti.
Komisija može odlučiti povećati mješovito financiranje EIC-a podložno reviziji projekta koju provode vanjski neovisni stručnjaci.
Komisija može odlučiti povećati mješovito financiranje EIC-a podložno reviziji projekta koju provode vanjski neovisni stručnjaci.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 43.a (novi)
Članak 43.a
Postupne inovacije za MSP-ove
Osim instrumenata u okviru EIC-a, posebnim instrumentom za postupne inovacije za MSP-ove i njegovom provedbom upravlja se centralno kako bi se poduprlo pružanje bespovratnih sredstva za jednog korisnika za aktivnosti u području istraživanja i inovacija u svim klasterima, na temelju pristupa „odozdo prema gore”, putem stalnog otvorenog poziva koji je prilagođen potrebama MSP-ova.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 44.
Članak 44.
Članak 44.
Imenovanje vanjskih stručnjaka
Imenovanje neovisnih vanjskih stručnjaka
1.  Odstupajući od članka 237. stavka 3. Financijske uredbe, vanjski stručnjaci mogu biti odabrani bez poziva za iskaz interesa ako je to opravdano i ako se taj odabir provede na transparentan način.
1.  Odstupajući od članka 237. stavka 3. Financijske uredbe, neovisni vanjski stručnjaci mogu iznimno biti odabrani bez poziva za iskaz interesa samo ako pozivom za iskaz interesa nisu utvrđeni odgovarajući vanjski stručnjaci. Svaki odabir vanjskih stručnjaka bez poziva za iskaz interesa mora biti propisno opravdan te se odabir provodi na transparentan način. Ti stručnjaci moraju dokazati da su neovisni i sposobni podupirati ciljeve Obzora Europa.
1.a  Neovisni vanjski stručnjaci odabiru se na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja potrebnih za izvršenje dodijeljenih zadataka. Komisija ili tijelo Unije za financiranje pri imenovanju neovisnih vanjskih stručnjaka nastoji postići uravnoteženu zastupljenost i sastav u stručnoj skupini i odborima za evaluaciju s obzirom na područje specijalizacije, zemljopisno podrijetlo, rodnu pripadnost i vrstu organizacije koju predstavljaju.
2.  U skladu s člankom 237. stavkom 2. i člankom 237. stavkom 3. Financijske uredbe vanjski stručnjaci dobivaju naknadu na temelju standardnih uvjeta. Ako je to opravdano, može se odobriti odgovarajuća razina naknade iznad uobičajenih uvjeta na temelju relevantnih tržišnih standarda, osobito za posebne stručnjake na visokoj razini.
2.  U skladu s člankom 237. stavkom 2. i člankom 237. stavkom 3. Financijske uredbe neovisni vanjski stručnjaci dobivaju naknadu na temelju standardnih uvjeta.
3.  Uz članak 38. stavke 2. i 3. Financijske uredbe imena vanjskih stručnjaka koji provode evaluaciju zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, a koji su imenovani u osobnom svojstvu objavljuju se zajedno s njihovim područjem stručnog znanja najmanje jednom godišnje na internetskom mjestu Komisije ili tijela za financiranje. Te se informacije prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka.
3.  Uz članak 38. stavke 2. i 3. Financijske uredbe imena neovisnih vanjskih stručnjaka koji provode evaluaciju zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, a koji su imenovani u osobnom svojstvu objavljuju se zajedno s njihovim područjem stručnog znanja najmanje jednom godišnje na internetskom mjestu Komisije ili tijela za financiranje. Te se informacije prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka.
3.a  Komisija ili relevantno tijelo za financiranje osigurava da se stručnjak koji je suočen sa sukobom interesa u odnosu na predmet za koji je potrebno mišljenje tog stručnjaka ne evaluira, savjetuje ili pomaže u vezi s dotičnim predmetom.
3.b  Za svaki poziv osigurava se odgovarajući broj nezavisnih stručnjaka kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacije.
3.c  Izvješće o razini naknade za sve neovisne i vanjske stručnjake na godišnjoj se osnovi podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Te se naknade podmiruju u okviru administrativnih troškova programa.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 45.
Članak 45.
Članak 45.
Praćenje i izvješćivanje
Praćenje i izvješćivanje
1.  Komisija godišnje prati provedbu programa Obzor Europa, njegovog posebnog programa te aktivnosti EIT-a. Godišnja izvješća o praćenju uključuju sljedeće:
1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu V. uz smjerove učinaka.
i.   pokazatelji napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu V. uz smjerove učinaka;
ii.  informacije o provedbi načela financiranja i međusektorskih pitanja, posebno utvrđenih u članku 6.a., kao što su razina uključivanja društvenih i humanističkih znanosti, omjer nižih i viših razina tehnološke spremnosti u zajedničkom istraživanju, povećanje sudjelovanja zemalja, ažurirani popis sudjelovanja zemalja u programima rada, napredak postignut u smanjenju jaza u području istraživanja, razvoja i inovacija, geografska pokrivenost u projektima suradnje, plaće istraživača, upotreba dviju faza za podnošenje i evaluaciju projekata, upotreba postupka preispitivanja i razina pritužbi, razina uključivanja klimatskih pitanja i povezani rashodi, sudjelovanje MSP-ova, uključujući usporedbu sa sličnim posebnim nacionalnim instrumentima za MSP-ove, sudjelovanje privatnog sektora, napredak u području rodne jednakosti, javno-privatna partnerstva, kao i učinak poluge na dodatno privatno i javno financiranje, komplementarno i kumulativno financiranje iz drugih fondova Unije, posebno sinergije s programima iz Priloga IV., korištenje istraživačkih infrastruktura koje podupiru drugi programi Unije, ubrzanje istraživanja i inovacija, razina i utjecaj međunarodne suradnje u pogledu načela uzajamnosti, uključenosti građana i sudjelovanja civilnog društva na nacionalnoj razini i razini Unije;
iii.  razine izdataka po područjima intervencije iz Priloga I. i međusektorska pitanja u okviru Programa i EIT-a kako bi se omogućila analiza portfelja, također, kako bi se povećala transparentnost, ti su podaci u skladu s najnovijim ažuriranjem javno dostupni na internetskoj stranici Komisije;
iv.  stupanj prekomjernog broja, posebno broj prijedloga po proračunskoj liniji i po područjima intervencije, njihov prosječni rezultat, udio prijedloga iznad i ispod pragova.
2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. u pogledu izmjena Priloga V. kako bi prema potrebi dopunila ili izmijenila pokazatelje smjera učinka te utvrdila početno stanje i ciljeve.
2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. u pogledu izmjena Priloga V. kako bi prema potrebi dopunila ili izmijenila pokazatelje smjera učinka te utvrdila početno stanje i ciljeve.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluaciju programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno bez povećanja administrativnog opterećenja za korisnike. Konkretno, podaci za projekte koji se financiraju u okviru ERC-a, europskih partnerstava, misija, EIC-a i EIT-a uključeni su u istu bazu podataka kao i mjere koje se financiraju izravno iz Programa (tj. baza podataka E-corda).
3.a  Kvalitativna analiza Komisije i tijela za financiranje Unije ili nacionalnih tijela za financiranje nadopunjava, koliko je to moguće, kvantitativne podatke.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 46.
Članak 46.
Članak 46.
Informiranje, komunikacija, promidžba te širenje i iskorištavanje rezultata
Informiranje, komunikacija, promidžba te širenje i iskorištavanje rezultata
1.  Primatelji financijskih sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja sredstvima Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.  Primatelji financijskih sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja sredstvima Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, uključujući za nagrade) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
2.  Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
2.  Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Posebice pruža državama članicama i korisnicima pravovremene i detaljne informacije.
3.  Komisija ujedno uspostavlja strategiju širenja i iskorištavanja radi veće dostupnosti i raširenosti istraživačkih i inovacijskih rezultata i znanja u okviru Programa, čime bi se ubrzalo iskorištavanje u smislu prihvaćanja na tržištu i osnažio učinak Programa. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije te aktivnostima informiranja, komunikacije, promidžbe, širenja i iskorištavanja, ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
3.  Komisija ujedno uspostavlja strategiju širenja i iskorištavanja radi veće dostupnosti i raširenosti istraživačkih i inovacijskih rezultata i znanja u okviru Programa, čime bi se ubrzalo iskorištavanje u smislu prihvaćanja na tržištu, osobito unutar Unije, i osnažio učinak Programa. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije te aktivnostima informiranja, komunikacije, promidžbe, širenja i iskorištavanja, ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 47.
Članak 47.
Članak 47.
Evaluacija Programa
Evaluacija Programa
1.  Evaluacije Programa provode se pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja o programu, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije.
1.  Evaluacije Programa provode se pravodobno i javno objavljuju kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja o programu, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije.
1.a  Misije se u cijelosti ocjenjuju do 31. prosinca 2022. prije donošenja bilo kakve odluke o stvaranju novih misija ili preusmjeravanju, okončanju, nastavku putovanja ili povećanju njihova proračuna. Rezultati ocjene misija objavljuju se i uključuju, među ostalim, analizu njihovih postupaka odabira i njihova upravljanja, usmjerenosti i uspješnosti.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa te, prema potrebi, čini temelj za prilagodbu provedbe programa.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa. Evaluacija uključuje analizu portfelja i procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa te, prema potrebi, čini temelj za prilagodbu provedbe programa i/ili preispitivanje programa. Njome se ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i učinak poluge programa, te njegova komplementarnost s drugim programima financiranja za istraživanje, razvoj i inovacije na razini Unije i nacionalnoj razini te dodanu vrijednost za Uniju. Osobito se ocjenjuje utjecaj prenesenih sredstava iz drugih programa Unije.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa.
4.  Komisija priopćuje zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.  Komisija objavljuje i širi rezultate i zaključke evaluacija i svoje primjedbe te ih predstavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 48.
Članak 48.
Članak 48.
Revizije
Revizije
1.  Sustav kontrole Programa osigurava odgovarajuću ravnotežu povjerenja i kontrole uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrole na svim razinama, posebno za korisnike.
1.  Sustav kontrole Programa osigurava odgovarajuću ravnotežu povjerenja i kontrole uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrole na svim razinama, posebno za korisnike. Pravila za provođenje revizija su jasna, dosljedna i usklađena tijekom cijelog Programa.
2.  Strategija revizije za Program temelji se na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda u cjelokupnom Programu. Reprezentativni uzorak dopunjuje se odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima. Revizija djelovanja koja se zajednički financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.
2.  Strategija revizije za Program temelji se na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda u cjelokupnom Programu. Reprezentativni uzorak dopunjuje se odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima. Revizija djelovanja koja se zajednički financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.
3.  Nadalje, Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na kombinirana preispitivanja sustava na razini korisnika. Ta kombinirana preispitivanja neobvezna su za određene vrste korisnika i sastoje se od revizija sustava i procesa te revizije transakcija koje provodi nadležni neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ34. Komisija ili tijelo za financiranje može ih upotrebljavati za određivanje ukupnog jamstva dobrog financijskog upravljanja rashodima te za preispitivanje razine ex post revizija i potvrda o financijskim izvještajima.
3.  Nadalje, Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na kombinirana preispitivanja sustava na razini korisnika. Ta kombinirana preispitivanja neobvezna su za određene vrste korisnika i sastoje se od revizija sustava i procesa te revizije transakcija koje provodi nadležni neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ34. Komisija ili tijelo za financiranje može ih upotrebljavati za određivanje ukupnog jamstva dobrog financijskog upravljanja rashodima te za preispitivanje prihvatljivosti prijavljenih troškova i razine ex post revizija i potvrda o financijskim izvještajima.
4.  U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na revizije upotreba doprinosa Unije koje provode druge osobe ili subjekti, uključujući i one koje nisu ovlastile institucije ili tijela Unije.
4.  U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija ili tijelo za financiranje oslanja se na revizije upotreba doprinosa Unije koje provode druge ovlaštene osobe ili subjekti, uključujući i one koje nisu ovlastile institucije ili tijela Unije.
5.  Revizije se mogu provoditi do dvije godine nakon plaćanja preostalog iznosa.
5.  Revizije se mogu provoditi do dvije godine nakon završetka ovog projekta.
5.a  Komisija objavljuje smjernice za reviziju osmišljene u suradnji s Europskim revizorskim sudom. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, revizori osiguravaju transparentnost revizije koju su proveli, kao i pouzdano i ujednačeno tumačenje pravila o reviziji za vrijeme trajanja Programa.
__________________
__________________
34 Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87).
34 Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.).
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 1. – uvodni dio
(1)  Stup I. „Otvorena znanost”
(1)  Stup I. – „Izvrsna i otvorena znanost”
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 1. – stavak 1. – točka a – uvodni dio
(a)  Europsko istraživačko vijeće: na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije osigurava privlačna i prilagodljiva financijska sredstva kojima se pojedinim nadarenim i kreativnim istražiteljima i njihovim timovima omogućuje istraživanje najperspektivnijih putova u pionirskim područjima znanosti.
(a)  Europsko istraživačko vijeće: na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije osigurava privlačna i prilagodljiva financijska sredstva kojima se pojedinim nadarenim i kreativnim istražiteljima i njihovim timovima, uz naglasak na mlade istraživače, omogućuje istraživanje najperspektivnijih putova u pionirskim područjima znanosti.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 1. – stavak 1. – točka b – uvodni dio
(b)  Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie: stjecanje novih znanja i vještina za istraživače kroz mobilnost i prekograničnu, međusektorsku i interdisciplinarnu izloženost te strukturiranje i poboljšavanje institucionalnog i nacionalnog zapošljavanja, osposobljavanja i razvoja karijere; pritom aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pomažu u uspostavljanju temelja za europsko područje vrhunskog istraživanja poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja te rješavanjem sadašnjih i budućih društvenih izazova.
(b)  Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie: stjecanje novih znanja i vještina za istraživače kroz mobilnost i prekograničnu, međusektorsku i interdisciplinarnu izloženost te strukturiranje i poboljšavanje institucionalnog i nacionalnog zapošljavanja, osposobljavanja i razvoja karijere; pritom aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pomažu u uspostavljanju temelja za europsko područje vrhunskog istraživanja u cijeloj Europi poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja te rješavanjem sadašnjih i budućih društvenih izazova.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 1. – stavak 1. – točka b – uvodni dio
Područja djelovanja: njegovanje izvrsnosti putem prekogranične, međusektorske i interdisciplinarne mobilnosti; poticanje novih vještina izvrsnim osposobljavanjem istraživača; jačanje ljudskog kapitala i razvoj vještina diljem europskog istraživačkog prostora, poboljšanje i olakšavanje sinergija; i informiranje javnosti.
Područja djelovanja: njegovanje izvrsnosti putem prekogranične, međusektorske i interdisciplinarne mobilnosti; poticanje novih vještina izvrsnim osposobljavanjem istraživača; jačanje ljudskih resursa i razvoj vještina diljem europskog istraživačkog prostora, poboljšanje i olakšavanje sinergija; i informiranje javnosti.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – uvodni dio
(2)  Stup II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”
(2)  Stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 2.
Radi što veće fleksibilnosti učinka i sinergija, istraživačke i inovacijske aktivnosti organizirat će se u pet klastera, koji će zasebno i zajedno poticati interdisciplinarnu, međusektorsku, horizontalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju.
Radi što veće fleksibilnosti učinka i sinergija, istraživačke i inovacijske aktivnosti organizirat će se u šest klastera, međusobno povezanih paneuropskim istraživačkim infrastrukturama, koji će zasebno i zajedno poticati interdisciplinarnu, međusektorsku, horizontalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju. Tih šest klastera poduprijet će i inovacije pojedinačnih MSP-ova na temelju pristupa „odozdo prema gore” putem bespovratnih sredstava.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka a – uvodni dio
(a)  klaster „Zdravlje”: poboljšanje i zaštita zdravlja građana svih uzrasta, razvijanje inovativnih rješenja za sprečavanje, dijagnostiku, praćenje, liječenje i izlječenje bolesti, ublažavanje zdravstvenih rizika, zaštita stanovništva i promicanje zdravlja; osiguravanje javnih zdravstvenih sustava više isplativim, pravednim i održivim; i podržavanje i omogućivanje sudjelovanja pacijenata i samoupravljanje.
(a)  klaster „Zdravlje”: poboljšanje i zaštita zdravlja građana svih uzrasta, razvijanje inovativnih rješenja za sprečavanje, dijagnostiku, praćenje, liječenje i izlječenje bolesti te razvoj zdravstvenih tehnologija; ublažavanje zdravstvenih rizika, zaštita stanovništva i promicanje zdravlja; osiguravanje javnih zdravstvenih sustava više isplativim, pravednim i održivim; i podržavanje i omogućivanje sudjelovanja pacijenata i samoupravljanje.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka b – uvodni dio
(b)  klaster „Uključivo i sigurno društvo”: jačanje europskih demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, očuvanje naše kulturne baštine i promicanje društvenih i gospodarskih transformacija koje doprinose uključivosti i rastu, uz odgovor na izazove koji proizlaze iz stalnih sigurnosnih prijetnji, uključujući kiberkriminalitet, kao i prirodne katastrofe i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem.
(b)  klaster „Uključivo i kreativno društvo”: jačanje europskih demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, očuvanje naše kulturne baštine, istraživanje potencijala kulturnih i kreativnih sektora i promicanje društvenih i gospodarskih transformacija koje doprinose uključivosti i rastu, uključujući upravljanje migracijama i integraciju migranata.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka b – stavak 1.
Područja djelovanja: demokracija; kulturna baština; društvena i gospodarska transformacija; društva otporna na katastrofe; zaštita i sigurnost i kibersigurnost
Područja djelovanja: demokracija; kultura i kreativnost; društvena, kulturna i gospodarska transformacija; društvene i humanističke znanosti
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka c – stavak 1.
Područja djelovanja: proizvodne tehnologije; digitalne tehnologije; napredni materijali; umjetna inteligencija i robotika; internet sljedeće generacije; računalstvo visokih performansi i velike količine podataka; kružne industrije; niskougljične i čiste industrije; svemir
Područja djelovanja: proizvodne tehnologije; digitalne tehnologije; napredni materijali; umjetna inteligencija i robotika; internet sljedeće generacije; kvantne tehnologije; računalstvo visokih performansi i velike količine podataka; kružne industrije; niskougljične i čiste industrije; svemir
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka ca (nova)
(c a)  klaster „Sigurno društvo”: odgovor na izazove koji proizlaze iz stalnih sigurnosnih prijetnji, uključujući kiberkriminalitet, kao i prirodne katastrofe i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem.
Područja djelovanja: organizirani kriminal; terorizam, ekstremizam, radikalizacija i ideološki motivirano nasilje; upravljanje zaštitom granica; kibersigurnost, privatnost, zaštita podataka; zaštita ključne infrastrukture i poboljšanje odgovora na katastrofe; piratstvo i krivotvorenje proizvoda; potpora vanjskoj sigurnosnoj politici Unije, između ostalog i sprečavanjem sukoba i uspostavljanjem mira; promicanje koordinacije, suradnje i sinergija
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka d – uvodni dio
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”; borba protiv klimatskih promjena boljim razumijevanjem njihovih uzroka, razvoja, rizika, učinaka i prilika, te energetskim i prometnim sektorima koji su prihvatljivi za klimu i okoliš, učinkovitiji i konkurentniji, pametniji, sigurniji i otporniji.
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”; borba protiv klimatskih promjena boljim razumijevanjem njihovih uzroka, razvoja, rizika, učinaka i prilika, te energetskim i prometnim sektorima koji su prihvatljivi za klimu i okoliš, učinkovitiji i konkurentniji, pametniji, sigurniji i otporniji; promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora i promjene ponašanja.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka d – stavak 1.
Područja djelovanja: znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene; opskrba energijom; energetski sustavi i mreže; zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji; zajednice i gradovi; industrijska konkurentnost u području prometa; čist promet i mobilnost; pametna mobilnost; pohrana energije.
Područja djelovanja: znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene; opskrba energijom; energetski sustavi i mreže; zgrade u energetskoj tranziciji; industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji; rudarske regije u tranziciji koje proizvode ugljen; zajednice i gradovi; industrijska konkurentnost u području prometa; čist promet i mobilnost; pametna mobilnost; pohrana energije
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka e – uvodni dio
(e)  klaster „Hrana i prirodni resursi”: zaštita, obnova i iskorištavanje prirodnih i bioloških resursa iz tla i mora i održivo upravljanje tim resursima, rješavanje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te prijelaz na niskougljično, resursno učinkovito kružno gospodarstvo.
(e)  klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”; zaštita, obnova i iskorištavanje prirodnih i bioloških resursa iz tla, kopnenih voda i mora i održivo upravljanje tim resursima, rješavanje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te prijelaz na niskougljično, resursno učinkovito kružno gospodarstvo.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka e – stavak 1.
Područja djelovanja: promatranje okoliša; biološka raznolikost i prirodni kapital; poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja; mora i oceani, prehrambeni sustavi, sustavi bioinovacija; kružni sustavi
Područja djelovanja: promatranje okoliša; biološka raznolikost i prirodni kapital; poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja; mora, oceani, kopnene vode i plavo gospodarstvo; prehrambeni sustavi; sustavi bioinovacija; kružni sustavi
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2. – stavak 4. – točka f – stavak 1.
Područja djelovanja: zdravlje; otpornost i sigurnost; digitalizacija i industrija; klima, energija i mobilnost; hrana i prirodni resursi; potpora funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom; potpora državama članicama u provedbi zakonodavstva i razvoju strategija pametne specijalizacije; analitički alati i metode za donošenje politika; upravljanje znanjem; prijenos znanja i tehnologija; potpora znanosti za platforme za politiku.
Područja djelovanja: zdravlje; uključivo i kreativno društvo; sigurno društvo; digitalizacija, industrija i svemir; klima, energija i mobilnost; hrana i prirodni resursi; potpora funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom; potpora državama članicama u provedbi zakonodavstva i razvoju strategija pametne specijalizacije; analitički alati i metode za donošenje politika; upravljanje znanjem; prijenos znanja i tehnologija; potpora znanosti za platforme za politiku.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 3. – uvodni dio
(3)  Stup III. „Otvorene inovacije”
(3)  Stup III. „Inovativna Europa”
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 3. – stavak 1. – uvodni dio
U okviru sljedećih aktivnosti ovaj će stup, u skladu s člankom 4., poticati sve oblike inovacija, uključujući revolucionarne inovacije, i ojačati uvođenje inovativnih rješenja na tržište. Pridonijet će se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.
U okviru sljedećih aktivnosti ovaj će stup, u skladu s člankom 4., poticati sve oblike inovacija, uključujući revolucionarne tehnološke i društvene inovacije, i ojačati uvođenje inovativnih rješenja na tržište, a posebno suradnjom novoosnovanih poduzeća i MSP-ova s istraživačkim institucijama. Pridonijet će se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 4. – stavak 1.
U okviru sljedećih aktivnosti ovaj će dio, u skladu s člankom 4., optimirati provedbu Programa za povećanje učinka u ojačanom europskom istraživačkom prostoru. Podupirat će i ostale posebne ciljeve Programa kako su opisani u članku 3. Tim se dijelom podupire cjelokupni Program te općenito podupiru aktivnosti koje pridonose Europi koja je utemeljena na znanju, inovativna i rodno ravnopravna, na čelu globalnog tržišnog natjecanja, i time optimiraju nacionalne prednosti i potencijal diljem Europe u uspješnom europskom istraživačkom prostoru (ERA), u kojem znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno cirkuliraju, u kojoj informirani građani razumiju rezultate istraživanja i inovacija i u njih imaju povjerenje, a društvo u cjelini od njih ostvaruje korist, te u kojoj se politika EU-a, posebno politika istraživanja i inovacija, temelji na visokokvalitetnim znanstvenim dokazima.
U okviru sljedećih aktivnosti ovaj će dio, u skladu s člankom 4., optimirati provedbu Programa za povećanje učinka i privlačnosti u ojačanom europskom istraživačkom prostoru. Podupirat će i ostale posebne ciljeve Programa kako su opisani u članku 3. Tim se dijelom podupire cjelokupni Program te općenito podupiru aktivnosti koje pridonose privlačenju talenata u Uniju i rješavanju problema odljeva mozgova. Pridonosi se i Europi koja je utemeljena na znanju, inovativna i rodno ravnopravna, na čelu globalnog tržišnog natjecanja, čime se optimiraju nacionalne prednosti i potencijal diljem cijele Europe u uspješnom europskom istraživačkom prostoru (ERA), u kojem znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno cirkuliraju na uravnotežen način, u kojoj informirani građani razumiju rezultate istraživanja i inovacija i u njih imaju povjerenje, a društvo u cjelini od njih ostvaruje korist, te u kojoj se politika EU-a, posebno politika istraživanja i inovacija, temelji na visokokvalitetnim znanstvenim dokazima.
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 4. – stavak 2.
Područja djelovanja: dijeljenje izvrsnosti; reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.
Područja djelovanja: širenje izvrsnosti i povećanje sudjelovanja udruživanjem u timove, povezivanjem institucija, inicijativama za katedre EIP-a, europskim sudjelovanjem u znanosti i tehnologiji (COST), inicijativama izvrsnosti i širenjem stipendija; reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – stavak 1.
–  istraživačko i inovacijsko djelovanje: djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je cilj stvoriti nova znanja i/ili istražiti izvedivost nove ili poboljšane tehnologije, proizvoda, procesa, usluge ili rješenja. Te aktivnosti mogu uključivati temeljno ili primijenjeno istraživanje, razvoj tehnologije i njezinu integraciju, ispitivanje i provjeru prototipa u laboratoriju ili simuliranom okruženju;
–  istraživačko i inovacijsko djelovanje: djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je cilj stvoriti nova znanja i/ili istražiti izvedivost nove ili poboljšane tehnologije, proizvoda, procesa, usluge ili rješenja. Te aktivnosti mogu uključivati temeljno ili primijenjeno istraživanje, razvoj tehnologije i njezinu integraciju, ispitivanje i provjeru prototipa u laboratoriju ili simuliranom okruženju. Za odabrani broj suradničkih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti primjenjivat će se logika brzog programa za istraživanja i inovacije;
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – stavak 6.
–  djelovanje sufinanciranja Programa: djelovanje sufinanciranja programa aktivnosti koje uspostavljaju i/ili provode subjekti koji upravljaju istraživačkim i inovacijskim programima i/ili ih financiraju, osim tijela Unije za financiranje. Taj program aktivnosti može davati potporu umrežavanju i koordinaciji, istraživanju, inovaciji, testnim aktivnostima, inovacijskom djelovanju i djelovanju uvođenja na tržište, djelovanju u području osposobljavanja i mobilnosti, podizanju svijesti i komunikaciji, širenju i iskorištavanju rezultata ili kombinaciji navedenog, a koje izravno provode ti subjekti ili treće strane kojima oni mogu osigurati bilo kakvu relevantnu financijsku potporu kao što su bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava te mješovito financiranje Obzora Europa;
–  djelovanje sufinanciranja Programa: djelovanje sufinanciranja programa aktivnosti koje uspostavljaju i/ili provode subjekti koji upravljaju istraživačkim i inovacijskim programima i/ili ih financiraju, osim tijela Unije za financiranje. Taj program aktivnosti može davati potporu međusobnom povezivanju, umrežavanju i koordinaciji, istraživanju, inovaciji, testnim aktivnostima, inovacijskom djelovanju i djelovanju uvođenja na tržište, djelovanju u području osposobljavanja i mobilnosti, podizanju svijesti i komunikaciji, širenju i iskorištavanju rezultata ili kombinaciji navedenog, a koje izravno provode ti subjekti ili treće strane kojima oni mogu osigurati bilo kakvu relevantnu financijsku potporu kao što su bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava te mješovito financiranje Obzora Europa;
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a – uvodni dio
(a)  Dokazi da je europsko partnerstvo djelotvornije u postizanju povezanih ciljeva Programa, posebno u ostvarenju jasnih učinaka za EU njegove građane, osobito u pogledu suočavanja s globalnim izazovima te ostvarivanju ciljeva istraživanja i inovacija, osiguravanju konkurentnosti EU-a i doprinosu jačanju europskog prostora za istraživanje i inovacije te međunarodnih obveza;
(a)  Dokazi da je europsko partnerstvo djelotvornije u postizanju povezanih ciljeva Programa, posebno u ostvarenju jasnih učinaka diljem EU-a i za njegove građane, osobito u pogledu suočavanja s globalnim izazovima te ostvarivanju ciljeva istraživanja i inovacija, osiguravanju konkurentnosti EU-a i doprinosu jačanju europskog prostora za istraživanje i inovacije te međunarodnih obveza;
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
(b)  usklađenost i sinergije europskog partnerstva u istraživačkom i inovacijskom okruženju EU-a;
(b)  usklađenost i sinergije europskih partnerstava u istraživačkom i inovacijskom okruženju EU-a, uključujući nacionalne i regionalne strategije;
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
(c)  transparentnost i otvorenost europskog partnerstva u pogledu utvrđivanja prioriteta i ciljeva te uključenja partnera i dionika iz različitih sektora, uključujući i međunarodne ako je to relevantno;
(c)  Transparentnost i otvorenost europskih partnerstava u pogledu utvrđivanja prioriteta i ciljeva i upravljanja njima te uključenja partnera i dionika iz različitih sektora ili okolina, uključujući i međunarodne ako je to relevantno;
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – alineja 1.
–  utvrđivanje mjerljivih očekivanih rezultata, ishoda i učinaka u zadanim rokovima, uključujući ključnu gospodarsku vrijednost za Europu;
–  utvrđivanje mjerljivih očekivanih rezultata, ishoda i učinaka u zadanim rokovima, uključujući ključnu gospodarsku vrijednost za EU;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – alineja 2.
–  demonstraciju očekivanih kvalitativnih i kvantitativnih učinaka poluge;
–  demonstraciju snažnih očekivanih kvalitativnih i kvantitativnih učinaka poluge;
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – alineja 3.
–  pristupe za osiguravanje fleksibilnosti provedbe i prilagodbu promjenama potreba politike ili tržišta ili znanstvenom napretku;
–  pristupe za osiguravanje fleksibilnosti provedbe i prilagodbu promjenama potreba politike, društva i/ili tržišta ili znanstvenom napretku;
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka e – stavak 1.
u slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva financijski doprinosi i/ili doprinosi u naravi od partnera osim Unije moraju iznositi najmanje 50 % te mogu iznositi do 75 % agregiranih proračunskih obveza europskog partnerstva. Za svako institucionalizirano europsko partnerstvo minimalan udio doprinosa partnera koji nisu Unija bit će u obliku financijskih doprinosa;
U slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva financijski doprinosi i/ili doprinosi u naravi od partnera osim Unije moraju iznositi najmanje 50 % agregiranih proračunskih obveza europskog partnerstva za partnerstva između Unije i privatnih partnera, odnosno mogu iznositi do 75 % za partnerstva koja uključuju i države članice.
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ea (nova)
(e a)  U dogovoru s regionalnim tijelima, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) prihvaća se kao djelomičan nacionalni doprinos za aktivnosti koje uključuju države članice i koje se sufinanciraju iz Programa.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
(c)  aktivnosti koordinacije i/ili zajedničke aktivnosti s drugim relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama kojima se osiguravaju djelotvorne sinergije;
(c)  aktivnosti koordinacije i/ili zajedničke aktivnosti s drugim relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama radi osiguravanja optimalne razine međusobne povezanosti i jamčenja djelotvornih sinergija;
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
(d)  pravno obvezujuće obveze, osobito za financijske doprinose, svakog partnera kroz čitavo trajanje inicijative;
(d)  Pravno obvezujuće obveze, osobito za doprinose u naravi i/ili financijske doprinose, svakog partnera kroz čitavo trajanje inicijative;
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 3. – podtočka a
(a)  sustav praćenja u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 45. za praćenje napretka prema posebnim ciljevima politike / rezultatima i ključnim pokazateljima uspješnosti, koji tijekom vremena omogućuje procjenu postignuća, učinaka i potencijalnih potreba za korektivnim mjerama;
(a)  sustav praćenja u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 45. za praćenje napretka prema posebnim programskim ciljevima politike / rezultatima i ključnim pokazateljima uspješnosti, koji tijekom vremena omogućuje procjenu postignuća, učinaka i potencijalnih potreba za korektivnim mjerama;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Prilog III. – stavak 1. – točka 4. – podtočka b
(b)  odgovarajuće mjere kojima se osigurava postupno ukidanje u skladu s dogovorenim uvjetima i vremenskim rokovima, ne dovodeći u pitanje moguće kontinuirano transnacionalno financiranje iz nacionalnih programa ili drugih programa Unije.
(b)  u nedostatku obnove, odgovarajuće mjere kojima se osigurava postupno ukidanje u skladu s dogovorenim vremenskim rokovima i uvjetima dogovorenima s partnerima koji su se pravno obvezali, ne dovodeći u pitanje moguće kontinuirano transnacionalno financiranje iz nacionalnih programa ili drugih programa Unije i ne dovodeći u pitanje privatna ulaganja i tekuće projekte.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 1. – podtočka b
(b)  zajednička poljoprivredna politika na najbolji mogući način iskorištava rezultate istraživanja i promiče upotrebu, provedbu i uvođenje inovativnih rješenja, uključujući ona koja proizlaze iz projekata koji se financiraju iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije i Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi”;
(b)  zajednička poljoprivredna politika na najbolji mogući način iskorištava rezultate istraživanja i promiče upotrebu, provedbu i uvođenje inovativnih rješenja, uključujući ona koja proizlaze iz projekata koji se financiraju iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije, Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi” i važnih EIT-ovih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ovi);
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 2. – podtočka b
(b)  EFPR podupire uvođenje novih tehnologija i inovativnih proizvoda, postupaka i usluga, osobito onih koji proizlaze iz Programa u područjima politike mora i pomorstva; EFPR promiče i prikupljanje i obradu temeljnih podataka te širi relevantna djelovanja koja se podupiru u okviru Programa, čime se doprinosi provedbi zajedničke ribarske politike, pomorske politike EU-a i međunarodnom upravljanju oceanima.
(b)  EFPR podupire uvođenje novih tehnologija i inovativnih proizvoda, postupaka i usluga, osobito onih koji proizlaze iz Programa u područjima politike mora i pomorstva; EFPR promiče i prikupljanje i obradu temeljnih podataka te širi relevantna djelovanja koja se podupiru u okviru Programa, čime se doprinosi provedbi zajedničke ribarske politike, pomorske politike EU-a, međunarodnom upravljanju oceanima i međunarodnim obvezama.
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 3. – podtočka a
(a)  mehanizmi kombiniranog financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Programa povezuju strategije pametne specijalizacije i međunarodnu izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, uključujući zajedničke transregionalne ili transnacionalne programe te paneuropske istraživačke infrastrukture u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;
(a)  mehanizmi kombiniranog financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Obzora Europa povezuju regionalne operativne programe, strategije pametne specijalizacije i međunarodnu izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, uključujući zajedničke transregionalne ili transnacionalne programe te paneuropske istraživačke infrastrukture u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 3. – podtočka aa (nova)
(a a)  sredstva EFRR-a mogu se dobrovoljno prenijeti radi potpore aktivnostima u okviru Programa, posebno pečata izvrsnosti;
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 3. – podtočka ba (nova)
(b a)  poboljšanje postojećih regionalnih ekosustava, mreža platformi i regionalnih strategija;
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 4. – podtočka b
(b)  mehanizmi za komplementarno financiranje iz ESF-a plus mogu se upotrebljavati za potporu aktivnostima promicanja razvoja ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama, s ciljem jačanja europskog istraživačkog prostora;
(b)  mehanizmi za komplementarno financiranje iz ESF-a plus mogu se dobrovoljno upotrebljavati za potporu aktivnostima Programa kojima se promiče razvoj ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama, s ciljem jačanja europskog istraživačkog prostora;
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 6. – podtočka b
(b)  potrebe za istraživanjem i inovacijama koje se odnose na digitalne aspekte određene su i utvrđene strateškim planovima za istraživanje i inovacije u okviru Programa; to obuhvaća istraživanja i inovacije u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, u kombinaciji s digitalnim i drugim razvojnim tehnologijama i netehnološkim inovacijama; potpora za rast poduzeća uvođenjem revolucionarnih inovacija (od kojih mnoge obuhvaćaju digitalne i fizičke tehnologije); integracija digitalnog aspekta u cijelom stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”; i potpora digitalnim istraživačkim infrastrukturama;
(b)  potrebe za istraživanjem i inovacijama koje se odnose na digitalne aspekte određene su i utvrđene strateškim planovima za istraživanje i inovacije u okviru Programa; to obuhvaća istraživanja i inovacije u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, tehnologije distribuirane glavne knjige, kvantne tehnologije, u kombinaciji s digitalnim i drugim razvojnim tehnologijama i netehnološkim inovacijama; potpora za rast poduzeća uvođenjem revolucionarnih inovacija (od kojih mnoge obuhvaćaju digitalne i fizičke tehnologije); integracija digitalnog aspekta u cijelom stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”; i potpora digitalnim istraživačkim infrastrukturama;
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 6. – podtočka c
(c)  program Digitalna Europa usmjeren je na izgradnju kapaciteta i infrastrukture velikih razmjera u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina u cilju širokog uvođenja i primjene ključnih postojećih ili ispitanih inovativnih digitalnih rješenja u Europi okviru EU-a u područjima od javnog interesa (kao što su zdravlje, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnih nedostataka (kao što je digitalizacija poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća); program Digitalna Europa uglavnom se provodi kroz usklađeno i strateško ulaganje s državama članicama, posebno kroz zajedničke javne nabave za digitalne kapacitete u cilju njihove raspodjele diljem Europe te u djelovanjima na razini EU-a za potporu interoperabilnosti i normizaciji kao dijelu razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;
(c)  program Digitalna Europa usmjeren je na izgradnju kapaciteta i infrastrukture velikih razmjera u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kvantnih tehnologija i naprednih digitalnih vještina u cilju širokog uvođenja i primjene ključnih postojećih ili ispitanih inovativnih digitalnih rješenja u Europi okviru EU-a u područjima od javnog interesa (kao što su zdravlje, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnih nedostataka (kao što je digitalizacija poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća); program Digitalna Europa uglavnom se provodi kroz usklađeno i strateško ulaganje s državama članicama, posebno kroz zajedničke javne nabave za digitalne kapacitete u cilju njihove raspodjele diljem Europe te u djelovanjima na razini EU-a za potporu interoperabilnosti i normizaciji kao dijelu razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 6. – podtočka f
(f)  inicijative Programa za planove razvoja vještina i kompetencija, uključujući one izrađene u kolokacijskim centrima EIT-ove zajednice znanja i inovacija – Digitalno područje, dopunjuju se izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koju podržava program Digitalna Europa;
(f)  inicijative Programa za planove razvoja vještina i kompetencija, uključujući one izrađene u kolokacijskim centrima zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, dopunjuju se izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koju podržava program Digitalna Europa;
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 7. – podtočka a
(a)  program jedinstvenog tržišta rješava tržišne nedostatke koji utječu na sve MSP-ove te promiče poduzetništvo i osnivanje te rast poduzeća. Postoji potpuna komplementarnost između programa jedinstvenog tržišta i djelovanja budućeg Europskog vijeća za inovacije u području inovativnih poduzeća, kao i u području usluga potpore MSP-ovima, posebno ako tržište ne osigurava održivo financiranje;
(a)  program jedinstvenog tržišta rješava tržišne nedostatke koji utječu na sve MSP-ove te promiče poduzetništvo i osnivanje te rast poduzeća. Postoji potpuna komplementarnost između programa jedinstvenog tržišta i djelovanja EIT-a i budućeg Europskog vijeća za inovacije u području inovativnih poduzeća, kao i u području usluga potpore MSP-ovima, posebno ako tržište ne osigurava održivo financiranje;
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 7. – podtočka b
(b)  Europska poduzetnička mreža može poslužiti, kao i druge strukture za potporu MSP-ova (na primjer, nacionalne kontaktne točke, agencije za inovacije), za pružanje usluga potpore u okviru Europskog vijeća za inovacije.
(b)  Europska poduzetnička mreža može poslužiti, kao i druge strukture za potporu MSP-ova (na primjer, nacionalne kontaktne točke, agencije za inovacije, digitalno-inovacijski centar, centri izvrsnosti, certificirani inkubatori), za pružanje usluga potpore u okviru programa Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 8. – stavak 1.
potrebe za istraživanjem i inovacijama u području suočavanja s okolišnim, klimatskim i energetskim izazovima unutar EU-a određene su i utvrđene tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa; program LIFE nastavlja djelovati kao katalizator za provedbu ekološke, klimatske, i relevantne energetske politike i zakonodavstva EU-a, uključujući donošenje i primjenu rezultata istraživanja i inovacija proizišlih iz Programa te pomaže u njihovu uvođenju na nacionalnoj i (među)regionalnoj razini ako to može pomoći u rješavanju okolišnih, klimatskih ili energetskih pitanja; LIFE posebno nastavlja poticati sinergije s Programom dodjelom bonusa u evaluaciji prijedloga koji uključuju prihvaćanje rezultata Programa; tradicionalni projekti djelovanja u okviru programa LIFE podržavaju razvoj, testiranje ili demonstraciju održivih tehnologija ili metodologija za provedbu politike okoliša i klimatske politike EU-a, koje se zatim mogu uvesti u većem razmjeru uz pomoć drugih financijskih sredstava, uključujući ona iz Programa. Europsko vijeće za inovacije može osigurati potporu za rast i komercijalizaciju novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati u provedbi projekata programa LIFE:
potrebe za istraživanjem i inovacijama u području suočavanja s okolišnim, klimatskim i energetskim izazovima unutar EU-a određene su i utvrđene tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa; program LIFE nastavlja djelovati kao katalizator za provedbu ekološke, klimatske, i relevantne energetske politike i zakonodavstva EU-a, uključujući donošenje i primjenu rezultata istraživanja i inovacija proizišlih iz Programa te pomaže u njihovu uvođenju na nacionalnoj i (među)regionalnoj razini ako to može pomoći u rješavanju okolišnih, klimatskih ili energetskih pitanja; LIFE posebno nastavlja poticati sinergije s Programom dodjelom bonusa u evaluaciji prijedloga koji uključuju prihvaćanje rezultata Programa; tradicionalni projekti djelovanja u okviru programa LIFE podržavaju razvoj, testiranje ili demonstraciju održivih tehnologija ili metodologija za provedbu politike okoliša i klimatske politike EU-a, koje se zatim mogu uvesti u većem razmjeru uz pomoć drugih financijskih sredstava, uključujući ona iz Programa. U okviru Programa nastali EIT i buduće Europsko vijeće za inovacije mogu osigurati potporu za rast i komercijalizaciju novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati u provedbi projekata programa LIFE.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 9. – podtočka a
(a)  kombinirana sredstva iz Programa i programa Erasmus upotrebljavaju se za potporu aktivnostima usmjerenima na jačanje i modernizaciju europskih institucija visokog obrazovanja. Program će dopuniti potporu koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice njezin istraživački element, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i pružanja poticaja gospodarskom rastu,
(a)  kombinirana sredstva iz Programa i programa Erasmus upotrebljavaju se za potporu aktivnostima usmjerenima na jačanje i modernizaciju europskih institucija visokog obrazovanja. Program će dopuniti potporu koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice njezin istraživački element, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i pružanja poticaja gospodarskom rastu; obrazovne aktivnosti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju mogu služiti kao inspiracija inicijativi europskih sveučilišta te biti povezane sa njom.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 13. – podtočka b
(b)  okupljanje financijskih instrumenata za istraživanje i inovacije te malih i srednjih poduzeća fond InvestEU, posebno kroz namjenske tematske sastavnice istraživanja i inovacija te kroz proizvode uvedene u okviru sastavnice za MSP-ove koje su usmjerene na inovativna poduzeća pomažući time ostvarivanju ciljeva Programa.
(b)  okupljanje financijskih instrumenata za istraživanje i inovacije te malih i srednjih poduzeća fond InvestEU, posebno kroz namjenske tematske sastavnice istraživanja i inovacija te kroz proizvode uvedene u okviru sastavnice za MSP-ove koje su usmjerene na inovativna poduzeća pomažući time ostvarivanju ciljeva Programa. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između fonda InvestEU i programa Obzor Europa.
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 14. – podtočka a
(a)  inovacijski fond usmjeren je na inovacije u niskougljičnim tehnologijama i procesima, uključujući ekološko hvatanje ugljika i upotrebu koja znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s većim udjelom ugljika te potiče izgradnju i iskorištavanje projekata čiji je cilj ekološko hvatanje i geološko skladištenje ugljikova dioksida te inovativne obnovljive energije i tehnologije skladištenja energije;
(a)  inovacijski fond usmjeren je na inovacije u niskougljičnim tehnologijama i procesima, uključujući ekološko hvatanje ugljika i upotrebu koja znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s većim udjelom ugljika te potiče izgradnju i iskorištavanje projekata čiji je cilj ekološko hvatanje i geološko skladištenje ugljikova dioksida te inovativne obnovljive energije i tehnologije skladištenja energije; stvorit će se odgovarajući okvir kako bi se potaknuli „zeleniji” proizvodi s održivom dodanom vrijednošću za kupce i krajnje korisnike.
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 14. – podtočka b
(b)  Program financira razvoj i demonstraciju tehnologija koje mogu ostvariti ciljeve EU-a u pogledu dekarbonizacije, energetike i industrijske preobrazbe, posebno u stupu II.;
(b)  Program financira razvoj, demonstraciju i primjenu tehnologija, uključujući revolucionarna rješenja, koje mogu ostvariti gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te ciljeve EU-a u pogledu dekarbonizacije, energetike i industrijske preobrazbe, posebno u stupu II. i kroz EIT;
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 14. – podtočka c
(c)  inovacijski fond može, podložno ispunjavanju njegovih kriterija za odabir i dodjelu potpore, podržati demonstracijsku fazu prihvatljivih projekata koji su primili potporu iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije.
(c)  Inovacijski fond može, podložno ispunjavanju njegovih kriterija za odabir i dodjelu potpore, podržati demonstracijsku fazu prihvatljivih projekata. Projekti koji primaju potporu iz inovacijskog fonda mogu biti prihvatljivi za potporu iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije, i obrnuto. Kako bi se upotpunio program Obzor Europa, inovacijski fond može se usredotočiti na tržišne inovacije kojima se doprinosi značajnom i brzom smanjenju emisija CO2. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između inovacijskog fonda i programa Obzor Europa.
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 16.
16.  Sinergije s Europskim fondom za obranu pridonijet će civilnim i obrambenim istraživanjima. Nepotrebno udvostručavanje posla bit će isključeno.
16.  Potencijalne sinergije s Europskim fondom za obranu pridonijet će izbjegavanju udvostručavanja.
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 16.a (nova)
16.a  Sinergijama s programom Kreativna Europa podupirat će se konkurentnost i inovacije te doprinijeti ekonomskom i socijalnom rastu te promicati učinkovita uporaba javnih sredstava.
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Prilog IV. – točka 16.b (nova)
16.b  Sinergije s bilo kojim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa mogu se razmotriti.
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 1.
Praćenje uspješnosti okvirnog programa u odnosu na njegove ciljeve sastoji se od smjera učinka i povezanih ključnih pokazatelja slijeda učinka. Smjer učinka ovisi o uloženom vremenu: razlikuju se kratkoročni, srednjoročni i dugoročni smjer učinka. Pokazatelji smjera učinka služe kao zamjene za izvješće o napretku u ostvarivanju svakog pojedinog učinka istraživanja i inovacija na razini okvirnog programa. Pojedinačni dijelovi Programa Programom pridonose navedenim pokazateljima u različitoj mjeri i različitim mehanizmima. Prema potrebi mogu se upotrebljavati i dodatni pokazatelji za praćenje pojedinačnih dijelova programa.
Praćenje uspješnosti okvirnog programa u odnosu na njegove ciljeve sastoji se od smjera učinka i povezanih ključnih pokazatelja slijeda učinka u skladu s člankom 3. Smjerovi učinka ovise o uloženom vremenu i odražavaju četiri komplementarne kategorije učinka nelinearne naravi ulaganja u istraživanja i inovacije: znanstvenu, društvenu i ekonomsku kategoriju te europski istraživački prostor. Za svaku od navedenih kategorija učinka zamjenski će se pokazatelji upotrebljavati u cilju praćenja napretka razlikujući kratkoročni, srednjoročni i dugoročni napredak, uz odgovarajuće raščlanjivanje, te uz razliku među država članica i pridruženih zemalja. Pojedinačni dijelovi Programa pridonose navedenim pokazateljima u različitoj mjeri i različitim mehanizmima. Prema potrebi mogu se upotrebljavati i dodatni pokazatelji za praćenje pojedinačnih dijelova programa.
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 2.
Mikropodaci ključnih pokazatelja smjera učinka koji su zajednički s Programom prikupljaju se pod središnjim upravljanjem na usklađen način s minimalnim opterećenjem izvješćivanja za korisnike.
Mikropodaci ključnih pokazatelja smjera učinka koji su zajednički s Programom prikupljaju se pod središnjim upravljanjem na usklađen način s minimalnim opterećenjem izvješćivanja za korisnike. Empirijski dokazi i pokazatelji u najvećoj mogućoj mjeri moraju biti popraćeni kvalitativnom analizom.
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 4.
Očekuje se da će se Programom ostvariti društveni učinak rješavanjem prioriteta politika EU-a putem istraživanja i inovacija, stvaranjem koristi i učinka putem zadaća istraživanja i inovacija i jačanjem prihvaćanja inovacija u društvu. Napredak tog učinka prati se prema skupu zamjenskih pokazatelja uz sljedeća četiri ključna smjera učinka.
Očekuje se da će se Programom ostvariti društveni učinak rješavanjem globalnih izazova utvrđenih u stupu II., uključujući ciljeve održivog razvoja UN-a, kao i prioriteta politika i obveza EU-a putem istraživanja i inovacija, stvaranjem koristi i učinka putem zadaća istraživanja i inovacija i jačanjem prihvaćanja inovacija u društvu, što u konačnici pridonosi dobrobiti ljudi. Napredak tog učinka prati se prema skupu zamjenskih pokazatelja uz sljedeća četiri ključna smjera učinka.
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

 

 

Napredak prema društvenim učincima

Kratkoročni

Srednjoročno

Dugoročni

 

Rješavanje političkih prioriteta EU-a putem istraživanja i inovacija

Rezultati –

broj i udio rezultata kojima se rješavaju posebni prioriteti politike EU-a

Rješenja –

broj i udio inovacija i znanstvenih rezultata kojima se rješavaju posebni prioriteti politike EU-a

Koristi –

agregirani procijenjeni učinci od upotrebe rezultata financiranih okvirnim programom, koji rješavaju posebne prioritete politike EU-a, uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva

 

Pružanje koristi i učinka kroz zadaće u okviru istraživanja i inovacija

Ostvarenja zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ostvarenja posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Rezultati zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Rezultati posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Ostvareni ciljevi zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ciljevi postignuti posebnim zadaćama u okviru istraživanja i inovacija

 

Jačanje primjene inovacija u društvu

Zajedničko stvaranje –

broj i udio projekata okvirnog programa u kojima građani EU-a i krajnji korisnici pridonose zajedničkom stvaranju sadržaja u području istraživanja i inovacija

Obveza –

broj i udio korisničkih subjekata okvirnog programa s mehanizmima obveze za građane i krajnje korisnike nakon projekta okvirnog programa

Socijalna prihvaćenost istraživanja i inovacija –

prihvaćenost i informiranje javnosti o zajednički kreiranim znanstvenim rezultatima i inovativnim rješenjima u okvirnom programu

Izmjena

 

 

Napredak prema društvenim učincima

Kratkoročni

Srednjoročno

Dugoročni

 

Rješavanje ciljeva programa Obzor Europa i političkih prioriteta EU-a putem istraživanja i inovacija

Rezultati –

broj i udio rezultata kojima se rješavaju posebni ciljevi programa Obzor Europa i prioriteti politike EU-a

Rješenja –

broj i udio inovacija i znanstvenih rezultata kojima se rješavaju posebni ciljevi programa Obzor Europa i prioriteti politike EU-a

Koristi –

agregirani procijenjeni učinci od upotrebe rezultata financiranih okvirnim programom, koji rješavaju posebne ciljeve programa Obzor Europa i prioritete politike EU-a, doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva

 

Pružanje koristi i učinka kroz zadaće u okviru istraživanja i inovacija te partnerstava

Ostvarenja zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ostvarenja posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija te partnerstava

Rezultati zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Rezultati posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija te partnerstava

Ostvareni ciljevi zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ciljevi postignuti posebnim zadaćama u okviru istraživanja i inovacija te partnerstava

 

Ispunjenje obveze Unije u području klime

Projekti i ostvarenja –

Broj i udio projekata i ostvarenja relevantnih za klimu (po misijama, partnerstvima i proračunskim linijama programa)

Inovacije u provedbi okvirnog programa povezanog s klimom –

Broj inovacija iz okvirnog programa relevantnih za klimu, uključujući i one kojima su dodijeljena prava intelektualnog vlasništva

Društveni i gospodarski učinak projekata relevantnih za klimu –

Agregirani procijenjeni učinci upotrebe rezultata utemeljenih na okvirnim programima na ostvarivanje dugoročnih klimatskih i energetskih obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom

Ekonomski, društveni i ekološki troškovi i prednosti projekata relevantnih za klimu

– Poduzimanje inovativnih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih koja proizlaze iz projekata okvirnih programa

– Agregirani procijenjeni učinci primjene tih rješenja na otvaranje radnih mjesta i stvaranje poduzeća, gospodarski rast, čistu energiju, zdravlje i dobrobit (uključujući kvalitetu zraka, tla i vode)

 

Jačanje primjene istraživanja i inovacija u društvu, u državama članicama

Zajedničko stvaranje –

broj i udio projekata okvirnog programa u kojima građani EU-a i krajnji korisnici pridonose zajedničkom stvaranju sadržaja u području istraživanja i inovacija

Obveza –

broj i udio korisničkih subjekata okvirnog programa s mehanizmima obveze za građane i krajnje korisnike nakon projekta okvirnog programa

Socijalna prihvaćenost istraživanja i inovacija

pristup, prihvaćenost i informiranje javnosti o znanstvenim rezultatima i inovativnim rješenjima u okvirnom programu

Amandman 167
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 5.
Očekuje se da će se Programom ostvariti gospodarski/inovacijski učinak utjecanjem na stvaranje i rast poduzeća, stvaranjem izravnih ili neizravnih radnih mjesta i poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.
Očekuje se da će se Programom ostvariti gospodarski/inovacijski učinak osobito unutar Unije utjecanjem na stvaranje i rast poduzeća, posebno MSP-ova, otvaranjem izravnih ili neizravnih radnih mjesta, naročito unutar Unije, te poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

 

 

Napredak prema gospodarskim/inovacijskim učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

 

Stvaranje rasta temeljenog na inovacijama

Inovativna ostvarenja –

broj inovativnih proizvoda, procesa ili metoda iz okvirnog programa (po vrsti inovacije) i primjene prava intelektualnog vlasništva

Inovacije –

broj inovacija iz okvirnih projekata (po vrsti inovacije) uključujući i one kojima su dodijeljena prava intelektualnog vlasništva

Gospodarski rast –

osnivanje, rast i tržišni udjeli društava koja razvijaju inovacije u okvirnom programu

 

Stvaranje brojnijih i kvalitetnijih radnih mjesta

Podupirano zapošljavanje –

broj stvorenih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i zadržana radna mjesta kod subjekata koji su korisnici projekta u okviru okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Održivo zapošljavanje –

porast broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod subjekata nakon projekta okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Ukupno zapošljavanje –

broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih ili održanih zahvaljujući širenju rezultata okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

 

Poticanje ulaganja u istraživanja i inovacije

Zajednička ulaganja –

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih početnim ulaganjem okvirnog programa

Poboljšanje –

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih za iskorištavanje ili poboljšanje rezultata okvirnog programa

Doprinos „cilju od 3 %” –

napredak EU-a prema 3 % BDP-a za okvirne programe

Izmjena

 

 

Napredak prema gospodarskim/inovacijskim učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

 

Stvaranje rasta temeljenog na inovacijama u Uniji

Inovativna ostvarenja –

broj inovativnih proizvoda, procesa ili metoda iz okvirnog programa (po vrsti inovacije) i primjene prava intelektualnog vlasništva u svim zemljama sudionicama

Inovacije –

broj inovacija iz okvirnih projekata (po vrsti inovacije i državi) uključujući i one kojima su dodijeljena prava intelektualnog vlasništva

Mala i srednja poduzeća

Mala i srednja poduzeća koja uvode inovacije proizvoda ili postupaka zahvaljujući financiranju iz okvirnog programa, kao postotak malih i srednjih poduzeća koja se financiraju iz okvirnog programa

Norme i standardi

Broj normi i standarda koji proizlaze iz projekata okvirnog programa koji se razvijaju unutar EU-a

Gospodarski rast –

osnivanje, rast i tržišni udjeli društava koja razvijaju inovacije u okvirnom programu unutar i izvan Unije

 

Smanjenje jaza između aktivnosti u području istraživanja i razvoja i tržišta u Uniji

Iskorištavanje rezultata istraživanja, razvoja i inovacija

Udio rezultata okvirnog programa koji su doveli do komercijalnog iskorištavanja unutar ili izvan Unije, ovisno o predmetnom sektoru

Analiza iskorištavanja unutar ili izvan Unije

Razlozi (bivših) sudionika okvirnog programa za iskorištavanje istraživanja i inovacija izvan Unije

 

Stvaranje brojnijih i kvalitetnijih radnih mjesta

Podupirano zapošljavanje –

za svaku zemlju sudionicu broj stvorenih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i zadržana radna mjesta kod subjekata koji su korisnici projekta u okviru okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Održivo zapošljavanje –

za svaku zemlju sudionicu porast broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod subjekata nakon projekta okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Ukupno zapošljavanje

– broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih ili održanih ili premještenih u Uniju zahvaljujući širenju rezultata okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

– broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih u sektorima utemeljenima na intenzivnom znanju po zemlji sudionici

 

Poticanje ulaganja u istraživanja i inovacije

Zajednička ulaganja –

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih početnim ulaganjem okvirnog programa

Poboljšanje –

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih za iskorištavanje ili poboljšanje rezultata okvirnog programa

Doprinos „cilju od 3 %” –

napredak EU-a prema 3 % BDP-a za okvirne programe

Amandman 169
Prijedlog uredbe
Prilog V. – podnaslov 4.a (nova)
Pokazatelji smjera učinka za europski istraživački prostor
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Prilog V. – stavak 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

 

Izmjena

 

 

Ostvariti učinak na europski istraživački prostor

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

 

Privlačenje i zadržavanje talenata u Uniji

Mobilnost financirana iz okvirnih programa

Ulazne i izlazne mobilnosti istraživača i inovatora, unutar i izvan Unije, po državi

Internacionalizacija financirana iz okvirnih programa

– razvoj i udio stranih istraživača i inovatora sa sjedištem u svim zemljama europskog istraživačkog prostora

– razvoj povezanosti i aktivnosti umrežavanja istraživačkih institucija, uključujući javno-privatne veze

Atraktivni sustavi za istraživanje i inovacije

–  strana ulaganja u inovativne aktivnosti u Uniji

– broj patenata u zemljama sudionicama

–  prihodi od licencija iz inozemstva

 

Širenje izvrsnosti i sudjelovanja

Sudjelovanje u okvirnom programu

Udio koordinatora i sudionika iz zemalja za proširenje po komponentama programa i instrumentima,

– udio evaluatora i članova upravnih odbora, među ostalim iz zemalja za proširenje i regija koje su manje uspješne u području istraživanja i inovacija

Stvaranje i modernizacija izoliranih središta izvrsnosti

Izvrsni ekosustavi istraživanja i inovacija, uključujući regije koje su manje uspješne u području istraživanja i inovacija, a koje postaju centri i pokretači promjena u vlastitoj zemlji

 

Jaz u području istraživanja i inovacija

Geografska koncentracija

– stope uspjeha

– korištenje infrastruktura za istraživanje financiranih sredstvima Unije u svim zemljama europskog istraživačkog prostora

Strateško planiranje programa financiranja EU-a

Sinergije i interakcije između okvirnog programa i strategija pametne specijalizacije

Poboljšanje nacionalnih sustava istraživanja i inovacija

– povećanje kvalitetnih, neovisnih i konkurentnih sustava financiranja istraživanja i evaluacije karijere

– povećanje privatnih i nacionalnih javnih rashoda za istraživanje i inovacije

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0401/2018).


Program za provedbu Obzora Europa ***I
PDF 636kWORD 204k
Amandmani koje je donio Europski parlament 12. prosinca 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije (COM(2018)0436 – C8-0253/2018 – 2018/0225(COD))(1)
P8_TA(2018)0510A8-0410/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog odluke
Pozivanje 5.a (novo)
uzimajući u obzir izvješće Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa.
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
(3)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća4.
(3)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje strateških planova za istraživanja i inovacije te provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća4.
__________________
__________________
4 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)
4 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
(5)  Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se 35 % iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno će se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.
(5)  Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se najmanje 35 % iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve i obveze EU-a, prema potrebi, osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a nadzirat će se, izvješćivati o njima i ponovno će se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
(6)  Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.
(6)  Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za jačanje, proširenje i produbljivanje izvrsnosti znanstvenih i tehnoloških temelja Unije, suočavanje sa značajnim globalnim izazovima, povećanje kvalitete života u Uniji i pojačanje ulaganja, rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, upotreba dodatnih financijskih sredstava umjesto istiskivanja privatnog financiranja.
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Rodna ravnopravnost prioritet je politike EU-a i ključni društveni izazov (UN-ov cilj održivog razvoja br. 5). Nadalje, rodna ravnopravnost u društvu kao cilj ključni je pokretač društvenih i industrijskih transformacija kao uvjeta iz drugih ciljeva održivog razvoja. Aspekti roda trebali bi se na odgovarajući način integrirati za vrijeme provedbe programa, a potrebno je i posebno rodno istraživanje za podupiranje provedbe i oblikovanja boljih politika EU-a o rodnoj ravnopravnosti.
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6b)  Posebni bi se program trebao provesti transparentno, participativno i strateški, tražeći sudjelovanje dionika i civilnog društva. Predstavljanje dionika i uključivanje civilnog društva trebalo bi biti uravnoteženo i obuhvaćati predstavnike iz različitih područja.
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.
(7)  Odražavajući važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuće prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit će se potpora u iznosu od 10 milijardi EUR za klaster „Hrana i prirodni resursi”.
(7)  Odražavajući važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom kako bi oni postali održiviji te kako bi se iskoristile odgovarajuće prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021. – 2027. dodijelit će se potpora za namjenski klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”.
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)  Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju mostove između umjetnosti, kulture, poslovnog svijeta i tehnologije. Kulturna baština sastavni je dio europske kohezije i olakšava povezivanje tradicije i inovacija. Očuvanje kulturne baštine i razvoj kreativnih rješenja, osobito u području digitalizacije, prioritet je programa.
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
(8)  Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve veće prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim će se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.
(8)  Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve veće prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim će se nastojanjima doprinijeti namjenskim klasterom za osiguranje da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.
__________________
6 Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. utrošeno 13 milijardi EUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)  Uzimajući u obzir važnost boljeg prenošenja dodane vrijednosti i učinka djelovanja EU-a široj javnosti, Komisija bi trebala povećati svoje napore za postizanje vidljivosti programa Obzor Europa. Slično tomu, korisnici bi trebali osigurati vidljivost svojim ostvarenjima s pomoću fondova EU-a.
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
(9)  Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Odluke odabrat će se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to uključuje razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i raspona jediničnih troškova.
Briše se.
Amandman 12
Prijedlog odluke
Članak 2.
Članak 2.
Članak 2.
Operativni ciljevi
Operativni ciljevi
1.  Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe o Obzoru Europa.
1.  Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe o Obzoru Europa.
2.  Posebni program ima sljedeće operativne ciljeve:
2.  Posebni program ima sljedeće operativne ciljeve:
(a)  jačanje i širenje izvrsnosti;
(a)  osnaživanje i produbljivanje europskih znanstvenih i tehnoloških temelja te jačanje i širenje izvrsnosti;
(b)  povećanje suradnje među sektorima i disciplinama;
(b)  povećanje suradnje među sektorima i disciplinama;
(c)  povezivanje i razvoj istraživačkih infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru;
(c)  povezivanje, razvoj i olakšavanje širokog pristupa, uključujući virtualnim putem, istraživačkim infrastrukturama u europskom istraživačkom prostoru;
(d)  jačanje međunarodne suradnje;
(d)  jačanje međunarodne suradnje u području znanosti i tehnologije za podupiranje izvrsnosti Unije;
(e)  privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, uključujući putem mobilnosti istraživača;
(e)  privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora iz EU-a i svijeta, uključujući putem mobilnosti istraživača radi uspostave europskog istraživačkog prostora kao najboljeg i najkonkurentnijeg na svijetu;
(f)  poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima;
(f)  poticanje otvorene znanosti i otvorenog pristupa rezultatima;
(g)  aktivno širenje i iskorištavanje rezultata, posebno za razvoj politika;
(g)  aktivno širenje i iskorištavanje rezultata, posebno za razvoj politika;
(h)  potporu provedbi prioriteta politike Unije;
(h)  potporu provedbi ciljeva i prioriteta politike Unije;
i.   jačanje poveznice između istraživanja i inovacija i drugih politika, uključujući ciljeve održivog razvoja;
(i)   jačanje poveznice između istraživanja, inovacija, obrazovanja i drugih politika, uključujući ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum;
(j)  ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;
(j)  ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;
(k)  uključivanje građana i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;
(k)  uključivanje relevantnih dionika u području istraživanja i inovacija, uključujući građane, akademsku zajednicu, istraživačke organizacije i industriju u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;
(l)  poboljšanje komunikacije o znanosti;
(l)  poboljšanje komunikacije o znanosti;
(m)  ubrzavanje industrijske preobrazbe;
(m)  poticanje industrijske preobrazbe EU-a kako bi se oslobodio potencijal europskih strateških sektora, kao što su ključne razvojne tehnologije;
(n)  poboljšanje vještina za inovacije;
(n)  poboljšanje vještina osposobljavanjem i poticanje kreativnosti za istraživanje i inovacije;
(o)  poticanje osnivanja i rasta inovativnih poduzeća, posebice MSP-ova;
(o)  poticanje osnivanja i rasta inovativnih poduzeća, posebice novoosnovanih poduzeća i MSP-ova;
(p)  poboljšanje pristupa rizičnom financiranju, posebice u situacijama kad tržište ne pruža održivo financiranje.
(p)  poboljšanje pristupa rizičnom financiranju, uključujući sinergijama s fondom InvestEU, posebice u situacijama kad tržište ne pruža održivo financiranje;
(pa)  jačanje rodne ravnopravnosti i uključivanje rodne dimenzije u područje istraživanja i inovacija;
(pb)  postizanje najvećeg znanstvenog, tehnološkog, društvenog i gospodarskog učinka.
3.  U okviru ciljeva iz stavka 2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To može, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.
3.  U okviru ciljeva iz stavka 2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To može, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.
Amandman 13
Prijedlog odluke
Članak 3.
Članak 3.
Članak 3.
Struktura
Struktura
1.  U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:
1.  U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:
(1)  stupa I. „Otvorena znanost”, čije su komponente sljedeće:
(1)  stupa I. „Izvrsna i otvorena znanost”, čije su komponente sljedeće:
(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.;
(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.;
(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 2.;
(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 2.;
(c)  istraživačke infrastrukture, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 3.;
(c)  istraživačke infrastrukture, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 3.;
(2)  stupa II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće:
(2)  stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, uključujući instrument dodjele bespovratnih sredstava pojedinačnim korisnicima za MSP-ove iz članka 43. točke (a) Uredbe i Priloga I. posebnom programu:
(a)  klaster „Zdravlje”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 1.;
(a)  klaster „Zdravlje”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 1.;
(b)  klaster „Uključivo i sigurno društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 2.;
(b)  klaster „Uključivo i kreativno društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 2.;
(ba)  klaster „Sigurno društvo”
(c)  klaster „Digitalizacija i industrija”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 3.;
(c)  klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 3.;
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 4.;
(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 4.;
(e)  klaster „Hrana i prirodni resursi”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 5.;
(e)  klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 5.;
(f)  nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 6.;
(f)  nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 6.;
(3)  stupa III. „Otvorene inovacije”, čije su komponente sljedeće:
(3)  stupa III. „Inovativna Europa”, čije su komponente sljedeće:
(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.;
(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.; uključujući europske inovacijske ekosustave, kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 2.;
(b)  europski inovacijski ekosustavi, kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 2.;
Briše se.
(c)   Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 3.;
(b)   Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 3.;
(4)  dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:
(4)  dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:
(a)  dijeljenje izvrsnosti, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 1.;
(a)  širenje izvrsnosti i povećanje sudjelovanja, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 1.;
(b)  reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 2.
(b)  reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 2.
2.  Aktivnosti koje će se provoditi u okviru dijelova iz stavka 1. navedene su u Prilogu I.
2.  Aktivnosti koje će se provoditi u okviru dijelova iz stavka 1. navedene su u Prilogu I.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Proračun
Proračun
1.  U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 94 100 000 000 EUR prema trenutačnim cijenama.
1.  U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 120 000 000 000 EUR prema cijenama za 2018.
2.  Iznos iz stavka 1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku 3. stavku 1. ove Odluke, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe ... o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka 9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.
2.  Iznos iz stavka 1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku 3. stavku 1. ove Odluke, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe ... o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka 9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.
Amandman 15
Prijedlog odluke
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Misije
Misije
1.  Za svaku se misiju može uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, uključujući relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećem:
1.  Za svaku se misiju uspostavlja odbor za misiju u svrhu zajedničkog osmišljavanja i usmjeravanja provedbe. Taj se odbor sastoji od 15 do 20 neovisnih osoba na visokoj razini, uključujući predstavnike područja istraživanja i inovacija iz različitih sektora i disciplina, akademske zajednice, istraživačkih i tehnoloških organizacija, industrija svih veličina, nacionalnih i regionalnih tijela te organizacija civilnog društva. Članove odbora za misije imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka, uključujući otvoren poziv za iskazivanje interesa. Odbor za misije daje savjete o sljedećem:
(a)  sadržaju programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija, uz zajedničko osmišljavanje s dionicima i javnošću kad je to relevantno;
(a)  sadržaju relevantnih programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija;
(b)  postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe misije;
(b)  postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe misije;
(c)  odabiru stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju;
(c)  odabiru stručnih evaluatora, sprečavanju sukoba interesa stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju, uz standardne kriterije odabira, točnije „izvrsnost; utjecaj; kvalitetu i učinkovitost provedbe”;
(d)  okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije;
(d)  okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije u skladu s prioritetima Unije;
(e)  komunikaciji.
(e)  komunikaciji.
(ea)  jasnim i mjerljivim ciljevima i mogućim ishodima misija;
(eb)  evaluaciji socijalnog učinka i poslovnog potencijala misije;
2.  Posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit i fleksibilan pristup na temelju portfelja mogu se navesti u programu rada iz članka 11.
2.  Posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit i fleksibilan pristup na temelju portfelja navode se u programu rada iz članka 11.
2a.  Sadržaj misija, pojedinosti o provedbi, uključujući njihov opseg, pokazatelje, mjerljive ciljeve i ključne točke, procijenjeni proračun, sinergije s drugim fondovima Unije i poveznice s europskim partnerstvima, utvrđuju se strateškim planovima za istraživanje i inovacije, kako je navedeno u Priloga I. ovoj Odluci.
2b.  Misije se provode putem otvorenog poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa rada relevantnih klastera, kojima se poziva na podnošenje prijedloga za projekte kojima se pridonosi misiji i koji su smješteni u jednom ili više područja intervencije klastera.
Amandman 16
Prijedlog odluke
Članak 6.
Članak 6.
Članak 6.
Europsko istraživačko vijeće
Europsko istraživačko vijeće
1.  Komisija osniva Europsko istraživačko vijeće („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa I. „Otvorena znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013) 18957.
1.  Komisija osniva Europsko istraživačko vijeće („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa I. „Otvorena i izvrsna znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013) 18957.
2.  ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka 7. i posebne provedbene strukture iz članka 8.
2.  ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka 7. i posebne provedbene strukture iz članka 8.
3.  ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.
3.  ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.
Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na četiri godine i može se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.
Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na četiri godine i može se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.
Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećem, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.
Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećem, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.
4.  ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.
4.  ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.
5.  Aktivnostima ERC-a podupiru se istraživanja koja u svim područjima provode pojedinačni i transnacionalni timovi koji se natječu na europskoj razini.
5.  Aktivnostima ERC-a podupiru se istraživanja koja u svim područjima provode pojedinačni i transnacionalni timovi koji se natječu na europskoj razini. Potpora inovacijama, točnije putem programa dokaza koncepta, trebala bi se nastaviti kako bi se potaknula brža otkrića komercijalnih ili socijalno vrijednih proizvoda, procesa i usluga. Kako bi se doprinijelo tome, izvrsni podnositelji prijedloga ERC-u koji su prešli prag, ali nisu financirani zbog manjka sredstava, mogu dobiti pečat izvrsnosti.
5a.  Korisniku provjere koncepta ERC-a dodjeljuje se pečat izvrsnosti ako je prijedlog prihvatljiv, ako je prešao primjenjive pragove i ako se nije mogao financirati.
6.  Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.
6.  Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.
Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku 4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka 7. stavka 2. točke (a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeće.
Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku 4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka 7. stavka 2. točke (a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeće.
__________________
__________________
7 SL C 373, 20.12.2013., str. 23.
7 SL C 373, 20.12.2013., str. 23.
Amandman 17
Prijedlog odluke
Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Znanstveno vijeće ERC-a
Znanstveno vijeće ERC-a
1.  Znanstveno vijeće sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i stručnjaka s primjerenim stručnim znanjem, žena i muškaraca iz različitih dobnih skupina i iz raznih područja istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.
1.  Znanstveno vijeće sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i stručnjaka s primjerenim stručnim znanjem, čime se jamče razna područja istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.
Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećem te uključuje savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.
Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećem te uključuje savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.
Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.
Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.
2.  Znanstveno vijeće utvrđuje:
2.  Znanstveno vijeće utvrđuje:
(a)  cjelokupnu strategiju ERC-a;
(a)  cjelokupnu strategiju ERC-a;
(b)  program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;
(b)  program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;
(c)  metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih će se odrediti koji će se prijedlozi financirati;
(c)  metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih će se odrediti koji će se prijedlozi financirati;
(d)  svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;
(d)  svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;
(e)  kodeks ponašanja, koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa.
Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeće u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c), (d) i (e) samo kad smatra da se nisu poštovale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.
Komisija uspostavlja kodeks ponašanja kojime se omogućuje, među ostalim, izbjegavanje sukoba interesa i odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeće u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c) i (d) samo kad smatra da se nisu poštovale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.
3.  Znanstveno vijeće djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.
3.  Znanstveno vijeće djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.
4.  Znanstveno vijeće djeluje isključivo u interesu ostvarivanja ERC-a, u skladu s načelima iz članka 6. Djeluje pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost.
4.  Znanstveno vijeće djeluje isključivo u interesu ostvarivanja ciljeva ERC-a, u skladu s načelima iz članka 6. Djeluje potpuno neovisno, pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost i otvorenost, maksimalno povećavajući doprinos ERC-a postizanju ciljeva politike EU-a u području istraživanja i inovacija, osobito ciljeva iz programa Obzor Europa.
Amandman 18
Prijedlog odluke
Članak 9.
Članak 9.
Članak 9.
Europsko vijeće za inovacije
Europsko vijeće za inovacije
1.  Komisija osniva Europsko vijeće za inovacije („EIC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa III. „Otvorene inovacije” koje se odnose na EIC. EIC djeluje u skladu s načelima: usmjerenosti na revolucionarne i disruptivne inovacije, autonomije, sposobnosti preuzimanja rizika, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.
1.  Komisija osniva Europsko vijeće za inovacije („EIC”) u skladu s člankom 7. točkom (a) Uredbe.
1a.  EIC je izgrađen u dva instrumenta, Tragač i Akcelerator, kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci. Instrumenti EIC-a stalno će se pratiti kako bi se inovacije sustavno poduprle.
1b.  Ciljevi i djelovanja EIC-a po potrebi su povezani s drugim dijelovima Programa te s drugim nacionalnim fondovima i fondovima Unije, osobito EIT-om i fondom InvestEU.
2.  EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka 10.
2.  EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka 10.
3.  Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:
3.  Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:
(a)  u skladu s načelima iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku 10. stavku 1. točki (a) te
(a)  u skladu s načelima iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku 10. stavku 1. točki (a) te
(b)  takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.
(b)  takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.
4.  Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguće, može osnovati subjekt posebne namjene. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.
4.  Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguće, može osnovati subjekt posebne namjene. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.
4a.  Komisija jamči suradnju između EIC-a i EIT-a, posebno putem ZZI-ja.
Amandman 19
Prijedlog odluke
Članak 10.
Članak 10.
Članak 10.
Odbor EIC-a
Odbor EIC-a
1.  Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:
1.  Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:
(a)  cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupa III. „Otvorene inovacije”;
(a)  cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupa III. „Inovativna Europa”;
(b)  programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;
(b)  programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;
(c)  kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;
(c)  kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;
(d)  identifikaciji strateškog portfelja projekata;
(d)  identifikaciji strateškog portfelja projekata;
(e)  profilu voditeljâ programa.
(e)  profilu voditeljâ programa.
(ea)  sustavnom i stalnom postupku ocjenjivanja djelovanja EIC-a;
2.  Odbor EIC-a na zahtjev može Komisiji uputiti preporuke o:
2.  Odbor EIC-a na zahtjev, i kad god je to primjereno, u suradnji s upravnim odborom EIT-a može Komisiji uputiti preporuke o:
(a)  svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, može pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih poduzeća da počnu primjenjivati svoja rješenja;
(a)  svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, može pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih poduzeća da počnu primjenjivati svoja rješenja;
(b)  utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC;
(b)  utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije i EIT-om, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC;
(c)  novim tehnološkim trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;
(c)  novim tehnološkim trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;
(d)  utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.
(d)  utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.
Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva komponente EIC. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno.
Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva EIC-a, uzimajući u obzir strategiju konkurentnosti EU-a, njegovu konkurentnost i globalne izazove. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno te otvoreno, izbjegavajući narušavanje tržišnoga natjecanja na unutarnjem tržištu.
Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.
Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.
3.  Odbor EIC-a sastoji se od 15–20 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, uključujući poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.
3.  Odbor EIC-a sastoji se od 15 – 20 neovisnih osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog istraživačkog i inovacijskog ekosustava, uključujući poduzetnike iz poduzeća svih veličina, ekonomiste, ulagače, istraživače i stručnjake iz akademske zajednice u području inovacijske politike. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.
Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome što Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.
Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome što Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.
Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).
Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na tri godine i obnovljiv je jedanput, uz tekući sustav imenovanja (polovica članova izmjenjuje se svake dvije godine).
4.  Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom inovacija.
4.  Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta osoba dokazane stručnosti u svijetu istraživanja i inovacija.
Predsjednik se imenuje na mandat od četiri godine, obnovljiv jednom.
Predsjednik se imenuje na mandat od tri godine, obnovljiv jednom.
Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadaće članovima i može osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu inovacija. Komisija može predsjedniku pružiti administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.
Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadaće članovima i može osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, njegovu ulogu u ostvarivanju ciljeva programa i Unije u području istraživanja i inovacija, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu istraživanja i inovacija. Komisija predsjedniku pruža administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.
5.  Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa. Od članova Odbora EIC-a očekuje se da prilikom stupanja na dužnost prihvate kodeks ponašanja.
5.  Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa. Članovi Odbora EIC-a prilikom stupanja na dužnost moraju prihvatiti kodeks ponašanja.
Amandman 20
Prijedlog odluke
Članak 11.
Članak 11.
Članak 11.
Programi rada
Strateško planiranje i programi rada
-1.  Provedba posebnog programa temelji se na posebnim planovima za istraživanja i inovacije koji se pripremaju svake dvije godine s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 6. ove Uredbe i postupkom transparentnog, uključivog i strateškog višegodišnjeg planiranja istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, osobito za stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”. Obveznim savjetovanjima s više dionika, odnosno s nacionalnim tijelima, Europskim parlamentom i predstavnicima dionika u području razvoja, istraživanja i inovacija, uključujući civilno društvo, o prioritetima i odgovarajućim vrstama djelovanja te oblicima provedbe, uključujući za misije i europska partnerstva, jamče se potrebne interdisciplinarne i međusektorske perspektive i usklađenost s drugim relevantnim postojećim inicijativama na razini Unije te nacionalnoj i regionalnoj razini. Time će se doprinijeti upotrebi dodatnog privatnog i javnog financiranja, čime će se ojačati EIP, kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci.
1.  Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. Oni se pripremaju u skladu s procesom strateškog planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci.
1.  Nakon donošenja strateškog plana za istraživanje i inovacije program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.
U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
2.  Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ove Odluke:
2.  Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ove Odluke:
(a)  ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeće na temelju članka 7. stavka 2. točke (b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 12. stavka 3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeće samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;
(a)  ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeće na temelju članka 7. stavka 2. točke (b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 12. stavka 3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeće samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;
(b)  svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, istraživačkih infrastruktura, potpore inovacijskim ekosustavima, dijeljena izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;
(b)  svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, istraživačkih infrastruktura, potpore europskim inovacijskim ekosustavima, širenja izvrsnosti i povećanja sudjelovanja te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;
(c)  EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka 10. stavka 1. točke (b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;
(c)  EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka 10. stavka 1. točke (b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;
(d)  JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.
(d)  JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.
3.  Osim zahtjeva iz članka 110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka 2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:
3.  Osim zahtjeva iz članka 110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka 2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:
(a)  utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost i misiju te okvirni vremenski raspored provedbe;
(a)  utvrđeni iznos i proračunski udio u vezi s programom dodijeljeni za svaku aktivnost, misiju i europsko partnerstvo te okvirni vremenski raspored provedbe;
(b)  kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;
(b)  kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;
(c)  iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe o Obzoru Europa;
(c)  iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe o Obzoru Europa;
(d)  sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.
(d)  sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.
Amandman 21
Prijedlog odluke
Članak 12.a (novi)
Članak 12.a
Upravljački odbor za zdravlje
1.  Komisija uspostavlja Upravljački odbor za zdravlje radi provedbe mjera iz stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” koje se odnose na „Zdravlje”.
2.  Upravljački odbor za zdravlje sastoji se od 15 do 20 osoba na visokoj razini iz različitih disciplina i aktivnosti na području istraživanja, inovacija, javnog zdravlja i dobrobiti.
3.  Upravljački odbor za zdravlje usmjeren je na sljedeća načela: koordinacija i sinergije između EU-ovih i nacionalnih programa za zdravlje te između klastera „Zdravlje” i drugih dijelova programa Obzor Europa, uključujući misije i partnerstva. Upravljački odbor promiče uključivanje pacijenata i društva, pružajući znanstvene savjete i preporuke. Provedbom mjera potrebno je promicati zdravstvena istraživanja utemeljena na vrijednosti, bolja zdravstvena rješenja i smanjenje zdravstvenih nejednakosti.
4.  Upravljački odbor za zdravlje trebao bi:
(a)  doprinositi strategiji za klaster „Zdravlje”;
(b)  doprinositi nacrtu za usmjeravanje koordinacije i suradnje između zdravstvenih programa, povezanih stupova, kao što su EIC, ERC, kao i unutar strateških partnerstava i strukturnih fondova EU-a; nacrtom se jamči bolja vidljivost i koordinacija postojećih financijskih mehanizama namijenjenih za istraživanje u području zdravlja, usmjerava koordinacija i suradnja te razvijaju programi rada i misije povezane sa zdravljem;
(c)  doprinositi metodama i postupcima za osmišljavanje, odabir i provedbu zdravstvenih misija;
(d)  omogućiti građanima sudjelovanje i angažman u postupku odlučivanja odozdo prema gore;
(e)  poticati održivost u financiranju strategija i mehanizama omogućujući dugoročne projekte i ambiciozne misije;
(f)  zajamčiti plodne transnacionalne istraživačke suradnje s pomoću kojih se povećava europski potencijal i postižu rezultati u zdravstvenim sustavima;
(g)  povećati upotrebu multidisciplinarnog istraživanja između područja bolesti sa zajedničkim karakteristikama, čime se smanjuje udvostručavanje i izolirana istraživanja;
(h)  povećati vidljivost programa Obzor Europa i njegovu korist za građane EU-a, riješiti rascjepkanost odgovornosti za znanost i istraživanje unutar upravljačkih tijela EU-a, pojednostaviti postojeće mehanizme financiranja.
5.  Upravljački odbor za zdravlje osigurava sveobuhvatnu strategiju istraživanja i usmjerava razvoj programa rada i misija povezanih sa zdravljem u skladu s odgovarajućim odborom za misiju.
6.  Upravni odbor za zdravstvo neovisna je skupina usmjerena na znanost, koja se sastoji od aktera iz biomedicinskog istraživanja i inovacija, drugih relevantnih sektora istraživanja i industrije, uz snažno sudjelovanje predstavnika pacijenata i građana.
7.  Članove Upravljačkog odbora imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome što je primjerenije, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže u području stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele. Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).
8.  Upravljački odbor za zdravlje ima predsjednika kojeg imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana s područjem istraživanja zdravlja.
9.  Djelovanja i rezultati odbora provjeravaju se i o njima se izvješćuje u privremenoj evaluaciji programa, u kojoj se određuje jesu li potrebne mjere za produljivanje, prilagodbu ili zatvaranje grupe.
Amandman 22
Prijedlog odluke
Prilog I. – Programske aktivnosti
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI
Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.
Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.
Strateško planiranje
Strateško planiranje
Integrirana provedba programskih ciljeva Obzora Europa osigurat će se višegodišnjim strateškim planiranjem. Takvim će se planiranjem povećati učinak cjelokupnog programa i usklađenost između stupova Programa, kao i sinergije s drugim programima EU-a i uzajamna potpora s drugim politikama EU-a.
Provedba programa Obzor Europa temelji se na uključivom i transparentnom procesu strateškog planiranja aktivnosti istraživanja i inovacija koje će se financirati u okviru Programa. Proces strateškog planiranja dovest će do provedbe programskih ciljeva Obzora Europa definirajući na taj način prioritete financiranja. Njime će se povećati učinak programa i usklađenost između njegovih stupova, kao i sinergije s drugim programima EU-a i potpora drugim politikama EU-a.
Postupkom strateškog planiranja i donošenjem strateškog plana za istraživanje i razvoj s pomoću delegiranog akta povećat će se odgovornost za program i podignuti razina razumijevanja svrhe programa u široj javnosti te će se omogućiti da suzakonodavci, dionici i države članice budu potpuno informirani o predviđenim inicijativama. Postupkom strateškog planiranja pridonijet će se razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćenim područjima, na razini Unije te će se predstavljati nadopunu politikama u državama članicama, istodobno jamčeći da se glavni ciljevi europske politike očituju u programu Obzor Europa i da im se pruži potpora odgovarajućim resursima. Njime će se omogućiti pojednostavljenje mogućnosti financiranja, izbjeći će se udvostručavanje i preklapanja između mogućnosti financiranja, uz poticanje dodatnog privatnog i javnog financiranja, te će se promicati brže širenje i prihvaćanje rezultata istraživanja i inovacija.
Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat će se mogućnost rješavanja društvenih i gospodarskih izazova, doći će do spoznaja te će se prema potrebi potaknuti uspostava novih konkurentnih i održivih poduzeća i industrija, uz poticanje socijalnih i tehnoloških inovacija, jačanje konkurentnosti, poticanje privatnih ulaganja i očuvanje ravnopravnih uvjeta na unutarnjem tržištu.
Strateškim planiranjem promicat će se snažan angažman građana i organizacija civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, uključujući integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija, te će se osigurati i promicati poštovanje najviših standarda integriteta i etičnosti.
Postupkom strateškog planiranja promicat će se snažan angažman građana i organizacija civilnog društva u istraživanju i inovacijama, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, uključujući integraciju rodne dimenzije u istraživanja i inovacije, te će se promicati poštovanje najviših standarda integriteta i etičnosti.
Strateško planiranje obuhvaćat će opsežna savjetovanja i komunikaciju s državama članicama, raznim dionicima i prema potrebi s Europskim parlamentom, a njihova će tema biti prioriteti i misije u okviru stupa Globalni izazovi i industrijska konkurentnost te primjena odgovarajuće vrste djelovanja, osobito europskih partnerstava.
Komisija će pokrenuti fazu otvorenog savjetovanja s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima iz različitih područja, uključujući znanstvenu zajednicu, organizacije za istraživanje i tehnologiju, industriju, organizacije civilnog društva, među ostalima, kako bi odgovorila na te ciljeve. Savjetovanje će obuhvaćati strateške prioritete i misije programa, uključujući misije u okviru stupa Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost te primjena odgovarajućih instrumenata, osobito europskih partnerstava. Rezultati savjetovanja objavljuju se na odgovarajućoj internetskoj stranici, na kojoj će se nalaziti i pojedinosti o sadržaju i definicija postupka strateškog planiranja.
U pogledu europskog partnerstva, u strateškom planu za istraživanje i razvoj bit će prikazano i obrazloženo stvaranje, spajanje i postupno ukidanje europskih partnerstava. Pozitivno ocijenjene zajedničke tehnološke inicijative i ugovorna javno-privatna partnerstva trebali bi se razmotriti za nastavak i nakon 2020. zbog njihove dodane vrijednosti u postizanju socijalnog i gospodarskog te uporabe privatnih ulaganja i njihova doprinosa sinergijama fondova.
U zakonodavnom prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu (SIA) EIT-a definirat će se aktualne i potencijalne zajednice znanja i inovacija u skladu sa strateškim planom za istraživanje i razvoj. Bez obzira na to, stvaranje svake nove zajednice znanja i inovacija treba podlijegati odgovarajućem financiranju, omogućujući postojećim zajednicama znanja i inovacija da razviju ekosustave, izgrade partnerstva te učinkovito ostvaruju i provode svoje ambiciozne ciljeve.
„Vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, koje su dobivale potporu u okviru Obzora 2020., podupirat će se i programom. Budući da uvelike nalikuju na misije, druge „vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju” mogu se poduprijeti u okviru ovog okvirnog programa kao misije usmjerene na buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju. Misijama je potrebno ojačati suradničke aspekte programa i nadopuniti postojeća europska partnerstva, koja mogu djelovati kao provedbeni stupovi za potporu misijama. Misije će imati tehnološke i društvene elemente te će biti definirane i u bliskoj suradnji sa svim relevantnim glavnim upravama. Postupkom strateškog planiranja definirat će se misije u skladu s člankom 7. Uredbe i člankom 5. Odluke.
Na temelju takvih opsežnih savjetovanja pri strateškom će se planiranju utvrditi zajednički ciljevi i zajednička područja aktivnosti kao što su područja partnerstva (predloženom pravnom osnovom samo se propisuju instrumenti i kriteriji povezani s njihovom upotrebom) i područja misija.
Strateško planiranje pomoći će u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćenim područjima, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa strateškog planiranja uzet će se u obzir politički prioriteti EU-a kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. Također će se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne postojeće inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.
Strateškim planiranjem promicat će se sinergije između Obzora Europa i drugih programa Unije, uključujući program Euratoma, pa će ono postati referentna točka za istraživanje i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a i nefinancijskih instrumenata. Usto će se promicati brže širenje i prihvaćanje istraživačkih i inovacijskih rezultata te izbjeći udvostručenja i preklapanja mogućnosti financiranja. Pružit će se okvir za povezivanje izravnih istraživačkih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, što uključuje i upotrebu rezultata za potporu politici.
Strateškim planiranjem utvrdit će se postojeće poveznice između programa Obzor Europa i drugih programa Unije, koji pružaju mogućnosti za sinergije između fondova Unije. Obzor Europa postat će referentna točka za istraživanje i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a kako bi se pridonijelo ostvarenju političkih prioriteta i ciljeva EU-a. Pružit će se i okvir za povezivanje izravnih istraživačkih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, što uključuje i upotrebu rezultata za potporu politici.
U strateškom će se planu utvrditi višegodišnja strategija za realizaciju sadržaja iz programa rada (kako je utvrđeno u članku 11.), pri čemu će se zadržati dovoljna fleksibilnost za brz odgovor na neočekivane prilike i krize. Budući da je Obzor Europa program koji obuhvaća sedmogodišnje razdoblje, gospodarski, društveni i politički kontekst u kojemu on djeluje može se tijekom njegova trajanja znatno promijeniti. Obzor Europa mora se moći brzo prilagoditi tim promjenama. Postojat će stoga mogućnost da se podupru aktivnosti osim onih navedenih u nastavku teksta, ako je to opravdano zbog važnih promjena ili nepredviđenih događaja, potreba politike ili kriznih situacija, primjerice kako bi se odgovorilo na ozbiljne prijetnje zdravlju koje su rezultat npr. epidemije.
U provedbi Obzora Europa posebna će se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu postojećih tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te društvene inovacije i inovacije izvan područja tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat će se mogućnost rješavanja izazova, pri čemu će nastajati nova konkurentna poduzeća i industrije, jačat će se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu.
U stupovima „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” i „Otvorene inovacije” istraživanje i inovacije dopunit će se aktivnostima koje se odvijaju blizu krajnjim korisnicima i tržištu, kao što su demonstracijske aktivnosti, pokusno izvođenje ili provjera koncepta. Međutim, one neće obuhvaćati aktivnosti komercijalizacije koje nadilaze fazu istraživanja i inovacija. Podupirat će se aktivnosti temeljene na potražnji koje pospješuju uvođenje i širenje raznolikog spektra inovacija. Naglasak će biti na nepreskriptivnim pozivima na podnošenje prijedloga.
Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, društvene i humanističke znanosti bit će u potpunosti uklopljene u sve klastere, uključujući posebne i namjenske aktivnosti. Isto tako, aktivnosti koje uključuju morska i pomorska istraživanja i inovacije provodit će se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.
„Vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, koje su dobivale potporu u okviru Obzora 2020., podupirat će se i ovim programom. Budući da u velikoj mjeri nalikuju misijama, druge „vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, ako ih bude, poduprijet će se u okviru ovog okvirnog programa kao misije usmjerene na buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju.
Dijalozima o znanosti i tehnološkoj suradnji s međunarodnim partnerima EU-a i političkim dijalogom s glavnim svjetskim regijama znatno će se doprinijeti sustavnom pronalaženju prilika za suradnju, koje u kombinaciji s razlikovanjem po državama/regijama pomažu u utvrđivanju prioriteta.
Iako je zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) u prirodnom skladu sa stupom „Otvorene inovacije” iz Obzora Europa, planiranje zajednica znanja i inovacija EIT-a u okviru strateškog će se planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.
Brz program za istraživanje i inovacije
Obzor Europa pružit će mogućnost korisnicima da se brže prijave za financiranje, ako je tako predviđeno programima rada svih klastera, EIC i „širenje izvrsnosti”, u području istraživačkih i inovacijskih aktivnosti. Nastavljajući se na uspjeh postojećeg Brzog programa za inovacije u Obzoru 2020., navedeni pristup temeljit će se na pristupu odozdo prema gore na osnovi trajno otvorenih poziva na podnošenje prijedloga u kojima „rok za dodjelu ugovora” ne premašuje šest mjeseci. U okviru dijela za „širenje izvrsnosti” ovim će se pristupom također pružati potpora slabije razvijenim državama članicama EU-a za brži pristup fondovima na temelju pristupa odozdo prema gore. Taj se modalitet primjenjuje na najmanje 15 % proračuna programa.
Komunikacija i širenje rezultata
Komunikacija i širenje rezultata
U okviru Obzora Europa osigurat će se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat će se mjere širenja rezultata i znanja, uključujući u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.
U okviru Obzora Europa osigurat će se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat će se mjere širenja rezultata i znanja, uključujući u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, znanstvenu zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.
Postojat će odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.
Postojat će odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.
Komisija će provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat će se povećati javna svijest o važnosti istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe društvenih medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici će primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na društvo u cjelini.
Komisija će provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat će se povećati javna svijest o važnosti istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe društvenih medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici će primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na društvo u cjelini.
Iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na tržištu
Iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na tržištu
Komisija će uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja. Tako će se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na tržištu te pojačati učinak Programa.
Komisija će uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja, koje će obuhvaćati i promicanje standardizacije. Tako će se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na tržištu te pojačati učinak Programa.
Komisija će sustavno identificirati i bilježiti rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno povećala europska dodana vrijednost Programa.
Komisija će sustavno identificirati i bilježiti rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, znanstvenoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno povećala europska dodana vrijednost Programa. Za novo Europsko vijeće za inovacije provodit će se posebna procedura nadzora.
Međunarodna suradnja
Međunarodna suradnja
Veći će se učinak postići usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za održivost, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost.
Veći će se učinak postići usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta, uključujući znanstvenu zajednicu, industriju, organizacije civilnog društva te vladu i nevladine organizacije, pozvat će se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za održivost, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost. Prijenos znanja, dijeljenje kapaciteta i infrastrukture među partnerima na međunarodnoj razini potaknut će zajedničke pristupe i regulativu koji će svim stranama donijeti sinergiju u trgovini.
Međunarodnim zajedničkim djelovanjem zajamčit će se uspješno rješavanje globalnih društvenih izazova i postizanje ciljeva održivog razvoja, pristup najvećim svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja.
Međunarodnim zajedničkim djelovanjem zajamčit će se uspješno rješavanje globalnih izazova i postizanje ciljeva održivog razvoja, pristup najvećim svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja. Međunarodna suradnja bit će orijentirana prema zajedničkim ciljevima. To će europskim istraživačima olakšati razmjenu znanja s najboljim kolegama u određenom predmetnom području.
Metodologije rada za potrebe evaluacije
Metodologije rada za potrebe evaluacije
Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.
Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.
Komisija ili tijelo za financiranje osigurat će nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe.
Komisija ili tijelo za financiranje osigurat će nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe.
Iznimno, kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih stručnjaka, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije. Postupkom evaluacije upravljat će se na odgovarajući način, a sam će postupak uključivati i interakciju različitih stručnjaka. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet će u obzir posebne okolnosti.
Kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih stručnjaka, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije, uključujući u pogledu sukoba interesa. Postupkom evaluacije upravljat će se na odgovarajući način, a sam će postupak uključivati i interakciju različitih stručnjaka. O uporabi tog postupka izvješćivat će se u godišnjem nadzornom izvješću programa. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet će u obzir posebne okolnosti.
Amandman 23
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I.
I. OTVORENA ZNANOST
I. IZVRSNA I OTVORENA ZNANOST
Težnja za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja; za to potrebni objekti svjetske razine, uključujući fizičku infrastrukturu i infrastrukturu znanja za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno širenje i razmjenu znanja te dovoljan broj izvrsnih istraživača okosnica su gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka u svim njegovim oblicima.
Težnja za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja; za to potrebni objekti svjetske razine, uključujući fizičku infrastrukturu i e-infrastrukturu za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno širenje i razmjenu znanja te dovoljan broj izvrsnih istraživača i inovatora; okosnica su gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka u svim njegovim oblicima.
Otvorena i izvrsna znanost neodvojivo je povezana s vodećim svjetskim inovacijama. Poznato je da su znanstvene i tehnološke promjene paradigme ključni pokretači rasta produktivnosti, konkurentnosti, bogatstva, održivog razvoja i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su se promjene paradigmi uglavnom zasnivale na znanosti u javnom sektoru, a postavljale su temelje za potpuno nove industrijske grane i sektore.
Otvorena i izvrsna znanost neodvojivo je povezana s vodećim svjetskim inovacijama. Poznato je da su znanstvene i tehnološke promjene paradigme ključni pokretači rasta produktivnosti, održivog i uključivog rasta i razvoja, konkurentnosti, bogatstva i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su se promjene paradigmi uglavnom zasnivale na znanosti u javnom sektoru, a postavljale su temelje za potpuno nove industrijske grane i sektore.
Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, često se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Stvaraju se vještine, znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.
Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, često se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Stvaraju se visokokvalificirani ljudski resursi, znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.
Europska znanost i europski istraživači bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo. Postoje brojni dokazi da se uz porast istraživanja istovremeno povećava broj zemalja koje se natječu da budu najbolje. Tradicionalnim suparnicima kao što su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao što su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višestruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.
Europska znanost i europski istraživači bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo. Postoje brojni dokazi da se uz porast istraživanja istovremeno povećava broj zemalja koje se natječu da budu najbolje. Tradicionalnim suparnicima kao što su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao što su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višestruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.
Amandman 24
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.1.
1.1.  Obrazloženje
1.1.  Obrazloženje
Iako je EU i dalje najveći proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, on je u suštini „masovni proizvođač” znanja koji, u odnosu na svoju veličinu, ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika područja srednje i niske razine uspješnosti. U usporedbi s SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU i dalje nastoji slijediti „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na veći broj istraživača i istraživačkih institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor još uvijek ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.
EU je i dalje najveći proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu. U usporedbi s SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU slijedi „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na veći broj istraživača i istraživačkih institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor u istraživanje ulaže ispod svake granice prihvatljivih iznosa te zato ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.
Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio.
Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio. Usto, pregled stanja za 2018. u pogledu europskih inovacija potvrdio je da su javni i privatni rashodi za istraživanja i inovacije diljem EU-a i dalje na razini nižoj od one iz 2010. te da su nedostatni za postizanje dugoročnog cilja o namjeni 3 % BDP-a za aktivnosti u području istraživanja i razvoja.
Europsko istraživačko vijeće (ERC) podupire najbolje istraživače fleksibilnim, dugoročnim financiranjem potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja. Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih područja. Europsko istraživačko vijeće ima na raspolaganju širi raspon nadarenih stručnjaka i ideja nego što bi to bilo moguće u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se izvrsnost jača putem načina na koji se najbolji istraživači i najbolje ideje međusobno natječu.
Europsko istraživačko vijeće (ERC) podupire najbolje istraživače, uključujući mlade istraživače, fleksibilnim, dugoročnim financiranjem potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja. Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, unutar kojeg vlada ravnoteža spolova i disciplina, a koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih područja. Europsko istraživačko vijeće ima na raspolaganju širi raspon nadarenih stručnjaka i ideja nego što bi to bilo moguće u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se jača izvrsno istraživanje u svim znanstvenim područjima putem načina na koji se najbolji istraživači i najbolje ideje međusobno natječu.
Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće imaju velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, što otvara put novim i često neočekivanim znanstvenim i tehnološkim rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeće ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim istraživačima iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim istraživačima ponude što privlačnije uvjete, što im pak može neizravno pomoći u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.
Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće imaju velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, što otvara put novim i često neočekivanim znanstvenim, tehnološkim i društvenim rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeće ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim istraživačima iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim istraživačima ponude što privlačnije uvjete, što im pak može neizravno pomoći u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.
Razlika u istraživačkoj uspješnosti između SAD-a i zemalja EU-a smanjila se tijekom desetogodišnjeg razdoblja od osnutka ERC-a. ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode nerazmjerno visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeće, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih istraživačkih sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najvećim svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se najviše citiraju, uključujući područja koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.
Razlika u istraživačkoj uspješnosti između SAD-a i zemalja EU-a smanjila se tijekom desetogodišnjeg razdoblja od osnutka ERC-a. ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode nerazmjerno visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeće, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih istraživačkih sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najvećim svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se najviše citiraju, uključujući područja koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.
Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih istraživačkih rezultata s najvećim globalnim odjekom u novim područjima, što pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a u velikoj je mjeri interdisciplinaran i korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i javno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, uključujući društvene i humanističke znanosti.
Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih istraživačkih rezultata s najvećim globalnim odjekom u novim područjima, što pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a trebao bi postajati u sve većoj mjeri interdisciplinaran i korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i javno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, uključujući društvene i humanističke znanosti.
Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih poslijedoktorskih studenata i studenata doktorskih studija, na povećanje ugleda europskog istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” može zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao točniji pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj istraživački ugled u području u kojem su posebno jaki.
Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih istraživača, osoba s doktoratom i postdoktoratom na povećanje ugleda europskog istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” može zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao pouzdaniji pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj istraživački ugled u području u kojem su posebno jaki.
Amandman 25
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.1.
1.2.  Područja djelovanja
1.2.  Područja djelovanja
1.2.1.  Pionirska znanost
1.2.1.  Pionirska znanost
Predviđa se da će istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija najviše kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog učinka te da će ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1 % najčešće citiranih publikacija u svijetu i financira puno veći broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat će se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeće dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeće djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.
Predviđa se da će istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija najviše kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog, gospodarskog i okolišnog učinka te da će ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1 % najčešće citiranih publikacija u svijetu i financira puno veći broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat će se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeće dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeće djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim istraživačkim timovima u provedbi potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja,
–  dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim istraživačkim timovima u provedbi potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja,
–  pomaganje mladim istraživačima s izvrsnim idejama u prelasku na samostalnost dok konsolidiraju vlastiti istraživački tim ili program,
–  pomaganje mladim istraživačima s izvrsnim idejama u prelasku na samostalnost dok konsolidiraju vlastiti istraživački tim ili program,
–  novi načini rada u znanstvenom svijetu s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i društvenih inovacija u okviru financiranih istraživanja,
–  novi načini rada u znanstvenom svijetu s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i društvenih inovacija u okviru financiranih istraživanja,
–  razmjena iskustava i najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja radi snažnije potpore izvrsnim istraživačima,
–  razmjena iskustava i najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i drugim tijelima Unije radi snažnije potpore izvrsnim istraživačima,
–  povećanje vidljivosti programa ERC-a.
–  povećanje vidljivosti programa ERC-a.
Amandman 26
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.3. – podtočka 1.3.1. – stavak 2. – točka 2. – alineja 4.
–  preispitivati i ocjenjivati postignuća Europskog istraživačkog vijeća te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC, kao i davati preporuke za korektivne ili buduće mjere,
–  periodično podnositi postignuća Europskog istraživačkog vijeća na vanjsko preispitivanje i ocjenjivanje te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC, te u skladu s tim usvojiti preporuke i izraditi smjernice za korektivne ili buduće mjere;
Amandman 27
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.1.
2.1.  Obrazloženje
2.1.  Obrazloženje
Europi je potrebna visokokvalificirana i otporna baza ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se može lako prilagoditi budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći održiva rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, istraživači trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje društvenih pitanja i potporu inovacijama.
Europi su potrebni visokokvalificirani i otporni ljudski resursi u području istraživanja i inovacija koja se može lako prilagoditi sadašnjim i budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći održiva rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, istraživači trebaju biti mobilni, imati pristup infrastrukturi najbolje kvalitete u mnogim područjima, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje društvenih pitanja i potporu inovacijama.
Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama istraživačkih centara i vodećih svjetskih poduzeća. Međutim, procjenjuje se da će EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru. EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u što većoj mjeri, uvjeti u kojima istraživači rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.
Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama istraživačkih centara i vodećih svjetskih poduzeća. Međutim, procjenjuje se da će EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru.
EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu.
Kako bi se ti ciljevi mogli ostvariti, potrebno je također obratiti pozornost na programe koji pružaju fleksibilnost istraživačima obaju spolova da postignu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
U okviru programa mobilnosti trebaju se osigurati stvarne jednake mogućnosti te uvesti posebne mjere za uklanjanje prepreka mobilnosti istraživača, osobito žena.
Nadalje, kako bi se zajamčile sinergije i kako bi se izvrsnost širila u što većoj mjeri, i dalje će se primjenjivati oznaka pečata izvrsnosti u pozivima na podnošenje prijedloga u okviru aktivnosti MSCA, a uvjeti u kojima istraživači rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.
Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.
Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.
Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva područja istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka područja obuhvaćena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, aktivnosti MSCA mogu obuhvaćati određene aktivnosti povezane s posebnim izazovima (uključujući utvrđene misije), vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, izobrazbe u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.
Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva područja istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka područja obuhvaćena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, aktivnosti MSCA mogu obuhvaćati određene vrste aktivnosti povezane s posebnim izazovima (uključujući utvrđene misije), određenim vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, izobrazbe u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.
Aktivnosti MSCA glavni su instrument na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju društvenih i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao što pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.
Aktivnosti MSCA, zajedno s ERC-om, glavni su instrumenti na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju društvenih i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao što pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.
Globalnim nadmetanjem u području istraživanja između znanstvenika i između organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Globalnim nadmetanjem u području istraživanja između znanstvenika i između organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Aktivnosti MSCA omogućuju da europski istraživački prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se može postići usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i pružanjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem širenja i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i društvo, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski istraživački prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.
Aktivnosti MSCA omogućuju da europski istraživački prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se može postići usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i pružanjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem širenja i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i društvo, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski istraživački prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim te transparentnim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.
Amandman 28
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 1.
EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na buduće potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za gospodarsko blagostanje i društvenu dobrobit. To se može postići izobrazbom istraživača koja im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive vještine poput kreativnog i poduzetničkog duha. To će im pak omogućiti da se suoče s postojećim i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove mogućnosti za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal.
EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na buduće potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za znanstveno i gospodarsko blagostanje te društvenu dobrobit. To se može postići izobrazbom istraživača koja im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive vještine poput kreativnog i poduzetničkog duha, uključujući razumijevanje koristi koje standardi imaju u pogledu stavljanja novih proizvoda i usluga na tržište. To će im pak omogućiti da se suoče s postojećim i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove mogućnosti za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal. To se može postići, prema potrebi, komplementarno s drugim obrazovnim aktivnostima EIT-a.
Amandman 29
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.3.
2.2.3.  Jačanje ljudskog kapitala i razvoja vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru
2.2.3.  Jačanje ljudskih resursa i razvoj vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru
Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni učinak, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju postojati visokokvalitetni standardi izobrazbe, dobri uvjeti rada i stvarne mogućnosti za razvoj karijere istraživača. To će pridonijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava izobrazbe u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu.
Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni učinak, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju postojati visokokvalitetni standardi izobrazbe, dobri uvjeti rada i stvarne mogućnosti za razvoj karijere istraživača. To će pridonijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava izobrazbe u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu, razvijenih u suradnji s drugim dijelovima programa Obzor Europa.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  programi izobrazbe za poticanje izvrsnosti i razmjenu najbolje prakse među institucijama te istraživačkim i inovacijskim sustavima,
–  programi izobrazbe za poticanje izvrsnosti i razmjenu najbolje prakse među institucijama te istraživačkim i inovacijskim sustavima,
–  suradnja, proizvodnja i širenje znanja unutar EU-a i u trećim zemljama.
–  suradnja, proizvodnja i širenje znanja unutar EU-a i u trećim zemljama.
Amandman 30
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.5.
2.2.5.  Informiranje javnosti
2.2.5.  Informiranje javnosti
Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život građana, a mlade potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se može postići boljim iskorištavanjem i širenjem znanja i prakse.
Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život građana, a mlade, osobito žene, potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se može postići boljim iskorištavanjem i širenjem znanja i prakse.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima,
–  inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima,
–  aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,
–  aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,
–  širenje i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje i drugih aktivnosti umrežavanja kao što je udruženje stipendista.
–  širenje i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje i drugih aktivnosti umrežavanja kao što su udruženje stipendista i nacionalne kontaktne točke.
Amandman 31
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka 3.1.
3.1.  Obrazloženje
3.1.  Obrazloženje
Vrhunska istraživačka infrastruktura pruža ključne usluge istraživačkim i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja. Podupiranjem istraživačkih infrastruktura na razini EU-a ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih istraživačkih infrastruktura i uskih područja znanstvene izvrsnosti, ali i hvata u koštac s niskim protokom znanja između izoliranih sustava.
Vrhunska istraživačka infrastruktura pruža ključne usluge istraživačkim i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja. Podupiranjem svih vrsta istraživačkih infrastruktura na razini EU-a, uključujući mala i srednja poduzeća te ona koja se financiraju sredstvima EFRR-a, ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura, koje su nadopuna i nadogradnja uskih područja znanstvene izvrsnosti, ali i povećava protok znanja između izoliranih sustava.
Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje održivu istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim istraživačima u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj i upotrebu istraživačkih infrastruktura. Od ključne je važnosti poduprijeti otvoren pristup istraživačkim infrastrukturama za sve europske istraživače te veći pristup digitalnim istraživačkim resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćenosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako što će privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od važnih ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za pružanje inovativnih rješenja.
Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje održivu istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim istraživačima i inovatorima u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, zajamčiti neprestanu modernizaciju, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj, upotrebu i pristupačnost istraživačkih infrastruktura.
Od ključne je važnosti i poduprijeti otvoren pristup istraživačkim infrastrukturama za sve europske istraživače te veći pristup digitalnim istraživačkim resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćenosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako što će privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od važnih ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za pružanje i primjenu inovativnih rješenja.
Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijem i djelotvornijem korištenju nacionalnih infrastruktura, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim istraživačkim infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općenito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom procesa i postupaka.
Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijem i djelotvornijem korištenju nacionalnih infrastruktura i uklanjanju prepreka transnacionalnom pristupu, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim istraživačkim infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općenito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom i usklađivanjem procesa i postupaka. Jačanje i otvaranje postojećih mreža za istraživanje i inovacije te stvaranje novih prema potrebi također će biti prioritet pod ovim naslovom.
Aktivnosti koje podupire EU pružit će dodanu vrijednost na sljedeće načine: konsolidacijom i optimizacijom postojećih istraživačkih infrastruktura zajedno s razvijanjem novih infrastruktura; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i održivog okruženja za istraživanje temeljeno na podacima; međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih istraživačkih i obrazovnih mreža, jačanjem i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; svladavanjem prepreka koje najboljim istraživačkim timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih istraživačkih infrastruktura u EU-u; poticanjem inovacijskog potencijala istraživačkih infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te veće korištenje istraživačkih infrastruktura u industriji.
Aktivnosti koje podupire EU pružit će dodanu vrijednost na sljedeće načine: konsolidacijom i optimizacijom postojećih istraživačkih infrastruktura, uključujući e-infrastrukture, zajedno s razvijanjem novih infrastruktura; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i održivog okruženja za istraživanje temeljeno na podacima, međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih istraživačkih i obrazovnih mreža, jačanjem i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; svladavanjem prepreka koje najboljim istraživačkim timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih istraživačkih infrastruktura u EU-u; poticanjem inovacijskog potencijala istraživačkih infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te veće korištenje istraživačkih infrastruktura u industriji.
Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju istraživačkih infrastruktura EU-a tako što će se poticati snažnija suradnja s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim istraživačkim infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.
Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju istraživačkih infrastruktura EU-a tako što će se poticati snažnija suradnja, pristupanje i povezivost s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim istraživačkim infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.
Aktivnostima će se doprinijeti raznim ciljevima održivog razvoja kao što su: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj održivog razvoja br. 9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.
Aktivnostima će se doprinijeti raznim ciljevima održivog razvoja kao što su: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj održivog razvoja br. 9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.
Amandman 32
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.1.
3.2.1.  Konsolidacija europskih istraživačkih infrastruktura
3.2.1.  Konsolidacija europskih istraživačkih infrastruktura
ESFRI je utvrdio da su uspostava, rad i dugoročna održivost istraživačkih infrastruktura ključni da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, stvaranju i upotrebi znanja te kako bi osigurao konkurentnost europske industrije.
Uspostava, rad i dugoročna održivost istraživačkih infrastruktura, uključujući one koje je utvrdio ESFRI kao i njihova što veća uključenost u izvrsne projekte u okviru programa Obzor Europa, ključni su da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, stvaranju i upotrebi znanja te kako bi osigurao konkurentnost europske industrije.
Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim istraživačkim zajednicama pružiti sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka. Usto, oblak za otvorenu znanost trebao bi istraživačima u Europi omogućiti pristup većini podataka koje su generirale i prikupile istraživačke infrastrukture te pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i egzaskalarnom računalstvu u okviru europske podatkovne infrastrukture13.
Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim istraživačkim zajednicama omogućiti da razviju sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka. Usto, oblak za otvorenu znanost trebao bi istraživačima u Europi pružiti usluge kojima se potiču pohrana i obrada većine podataka za koje je provedena provjera kvalitete i koje su generirali i prikupili istraživači unutar i izvan istraživačkih infrastruktura te bi im trebao omogućiti pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i egzaskalarnom računalstvu u okviru europske podatkovne infrastrukture13.
Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat će istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako što će međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.
Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat će istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako što će međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  životni ciklus paneuropskih istraživačkih infrastruktura kroz oblikovanje novih istraživačkih infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćenje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih istraživačkih infrastruktura izvan upotrebe,
–  životni ciklus paneuropskih istraživačkih infrastruktura kroz oblikovanje novih istraživačkih infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćenje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih istraživačkih infrastruktura izvan upotrebe,
–  europski oblak za otvorenu znanost, uključujući: proširivost i održivost pristupnog kanala; djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa; njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i poštovanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,
–  europski oblak za otvorenu znanost, uključujući: proširivost i održivost pristupnog kanala; djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa; njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i poštovanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,
–  paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje pružanje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.
–  paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje pružanje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.
__________________
__________________
13 Europska podatkovna infrastruktura bit će temelj europskog oblaka za otvorenu znanost pružajući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.
13 Europska podatkovna infrastruktura bit će temelj europskog oblaka za otvorenu znanost pružajući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.
Amandman 33
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.2.
3.2.2.  Otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura
3.2.2.  Otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura
Istraživačko okružje znatno će se proširiti otvaranjem ključne međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke infrastrukture za sve istraživače iz EU-a te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i proširenja pružanja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.
Istraživačko okružje znatno će se proširiti otvaranjem ključne međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke infrastrukture za sve istraživače i inovatore iz EU-a te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i proširenja pružanja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa istraživača,
–  mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa istraživača,
–  mreže istraživačkih infrastruktura na razini EU-a te mreže nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura namijenjene rješavanju globalnih izazova koje omogućuju pristup istraživačima, kao i usklađivanje i poboljšanje usluga infrastruktura,
–  mreže paneuropskih istraživačkih infrastruktura te mreže nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura, uključujući male i srednje mreže, koje omogućuju pristup istraživačima, kao i usklađivanje i poboljšanje usluga infrastruktura,
–  integrirane mreže istraživačkih infrastruktura za razvoj i provedbu zajedničke strategije/zajedničkog plana za tehnološki razvoj radi poboljšanja njihovih usluga putem partnerstava s industrijom; tehnološki najnaprednije komponente u primjerice znanstvenim instrumentima; te poticanje industrije na korištenje istraživačkih infrastruktura, npr. objekata za eksperimentalna ispitivanja.
–  integrirane mreže istraživačkih infrastruktura za razvoj i provedbu zajedničke strategije/zajedničkog plana za tehnološki razvoj radi poboljšanja njihovih usluga putem partnerstava s industrijom; tehnološki najnaprednije komponente u primjerice znanstvenim instrumentima; te poticanje industrije na korištenje istraživačkih infrastruktura, npr. objekata za eksperimentalna ispitivanja.
Amandman 34
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II.
II. GLOBALNI IZAZOVI I INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST
II. GLOBALNI IZAZOVI I EUROPSKA INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST
Mnogi izazovi s kojima se susreće EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to područja u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših građana.
U međupovezanom svijetu mnogi izazovi s kojima se susreće EU ujedno su i globalni. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajući financijski i ljudski resursi i trud. Upravo su to područja u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših građana.
Veći učinak može se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kako je predviđeno u ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za održivost.
Veći učinak može se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kao što je utvrđeno u ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za održivost.
Istraživanje i inovacije ključni su pokretači održivog rasta i industrijske konkurentnosti, koji će doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se što prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u nove poslovne prilike.
Istraživanje i inovacije ključni su pokretači održivog razvoja, uključujući rast i industrijsku konkurentnost, koji će doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se što prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u radna mjesta i nove poslovne prilike te gospodarski, socijalni i okolišni razvoj.
EU će imati koristi kao korisnik i proizvođač tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, održivog, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat će se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za održivo industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, uključivim i sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, rješenjima u području hrane i prehrane ili održivom korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama. Industrijska transformacija bit će od ključne važnosti.
EU će imati koristi kao korisnik i proizvođač znanja, tehnologija i industrija. To može služiti kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, održivog, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat će se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za održivo industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, uključivim i kreativnim društvima, sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i učinkovitoj industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, rješenjima u području hrane i prehrane ili održivom korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i ublažavanju klimatskih promjena. Industrijska transformacija bit će od ključne važnosti.
Istraživanje i inovacije u okviru ovog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz poštovanje načela održivosti. To će se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, znanstvenici, tehnolozi, proizvođači, inovatori, poduzeća, nastavnici, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan tematski klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera.
Istraživanje i inovacije u okviru ovog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz poštovanje načela uključivosti i održivosti. To će se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, istraživači, znanstvenici, tehnolozi, dizajneri, proizvođači, inovatori, poduzeća, nastavnici, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan tematski klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera.
Klasteri će pružati potporu stvaranju znanja u svim fazama razvoja, uključujući istraživačke aktivnosti u ranoj fazi uz međusektorsku potporu ambicioznim, dugoročnim, velikim istraživačkim inicijativama usmjerenima prema budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju (Vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju) poduzetom u okviru prethodnog okvirnog programa: projekti Human Brain, Graphene, Kvantne tehnologije i Buduće baterijske tehnologije.
Ti će se klasteri razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećeg položaja EU-a u industriji. Prema potrebi upotrijebit će se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.
Ti će se klasteri također razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i buduće tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećeg položaja EU-a u industriji. Prema potrebi upotrijebit će se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.
Podupirat će se prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvoj primjena uključujući pokusne linije i demonstracijske projekte, mjere kojima se stimulira prihvaćanja na tržištu i poticanje angažmana privatnog sektora. Maksimalno će se povećati sinergije s drugim programima.
Podupirat će se prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvoj primjena uključujući pokusne linije i demonstracijske projekte, mjere kojima se stimulira prihvaćanja na tržištu i poticanje angažmana privatnog sektora. Maksimalno će se povećati sinergije s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito EIT-om, kao i s drugim programima.
Klasteri će pospješiti brzo uvođenje pionirskih inovacija u EU-u putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, uključujući aktivnosti komunikacije, širenja i iskorištavanja. Nadalje, poticat će standardizaciju te potporu netehnološkim inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, što će pomoći u stvaranju društvenih, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao što su sporazumi o inovacijama. Utvrdit će se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja će biti namijenjena javnim i privatnim ulagačima, ali utvrdit će se i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni programi.
Klasteri će pospješiti brzo uvođenje pionirskih inovacija u EU-u, istodobno promatrajući njihov učinak na društvo, putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, uključujući aktivnosti komunikacije, širenja i iskorištavanja. Nadalje, poticat će standardizaciju te potporu netehnološkim inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, što će pomoći u stvaranju društvenih, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao što su sporazumi o inovacijama. Utvrdit će se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja će biti namijenjena mobiliziranju dodatnih javnih i privatnih ulagača, ali utvrdit će se i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni programi.
Pridat će se posebna pozornost pružanju potpore MSP-ovima u stupu 2. zajedničkih dijelova i putem namjenskog instrumenta dodjele bespovratnih sredstava pojedinačnim korisnicima za MSP-ove. Iz svih će se klastera dodijeliti odgovarajući iznos za instrument za MSP-ove, koji će se temeljiti na pristupu odozdo prema gore, s trajno otvorenim pozivima i zadanim rokovima, namijenjen isključivo postupnim inovacijama. Samo mala i srednja poduzeća moći će se prijaviti za financiranje, uključujući putem suradnje ili podugovaranja. Projekti moraju imati jasnu europsku dimenziju i pružati dodanu vrijednost EU-u.
Potpora iz instrumenta za MSP-ove dodjeljivat će se u tri faze, na temelju modela programa Obzor Europa:
–  faza 1.: Koncept i procjena izvedivosti:
MSP-ovi će dobiti sredstva za istraživanje znanstvene ili tehničke izvedivosti i komercijalnog potencijala nove ideje (dokaz koncepta) kako bi razvili inovacijski projekt. U slučaju pozitivnog rezultata procjene u kojoj je važan element veza između teme projekta i potreba potencijalnog korisnika/kupca, dopušta se financiranje u sljedećoj fazi odnosno fazama.
–  faza 2.: Istraživanje i razvoj, demonstriranje, tržišna replikacija:
S dužnom pozornosti posvećenom inovacijskom kuponskom konceptu, istraživanje i razvoj podržavat će se s posebnim naglaskom na aktivnosti demonstriranja (testiranje, prototip, studije povećanja, dizajn, pokusno izvođenje inovativnih procesa, proizvoda i usluga, potvrđivanje, provjera učinkovitosti, itd.) i tržišnu replikaciju potičući uključivanje krajnjih korisnika ili potencijalnih klijenata. Inovacijskim kuponima poticat će se sudjelovanje mladih poduzetnika.
–  faza 3.: Komercijalizacija:
U ovoj fazi neće biti izravnog financiranja osim aktivnosti potpore, ali njezin je cilj olakšati pristup privatnom kapitalu i okruženjima za razvoj inovacija. Predvidjet će se poveznice s EIC-om i fondom InvestEU. Mala i srednja poduzeća imat će koristi i od mjera potpore kao što su umrežavanje, osposobljavanje, treniranje i savjetovanje. Osim toga, ova faza može se povezati sa mjerama za promicanje predkomercijalne nabave i nabave inovativnih rješenja.
Amandman 35
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.1.
1.1.  Obrazloženje
1.1.  Obrazloženje
EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, pristupačnoj, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve održivog razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćeni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.
EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, pristupačnoj, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve održivog razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćeni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.
Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, održivo i uključivo društvo, a poboljšanja u području zdravstva imaju presudnu ulogu u smanjenju siromaštva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10 %-tni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3–0,4 % godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, obrazovanja i zdravlja stanovništva te skrbi o stanovništvu. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivan životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje.
Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, održivo i uključivo društvo, a poboljšanja u području zdravstva imaju presudnu ulogu u smanjenju siromaštva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10 %-tni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3–0,4 % godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, uključujući obrazovanje i zdravlje. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivan životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje.
Istraživanje i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, održivosti zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; širenje antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve veće onečišćenje okoliša; trajne zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ublažavanje zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve veći troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno uvođenje personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve veći pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeće aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.
Istraživanje u području zdravstva ima važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi te u omogućivanju baze znanja za zdravije stanovništvo i bolju skrb o pacijentima. Istraživanje u području zdravstva ima jedinstvene značajke, usko je povezano i u interakciji je s inovacijama, skrbi za pacijente, zdravljem stanovništva i odvija se u multidisciplinarnom okružju sa složenim propisima.
Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, održivosti zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: povećan broj oboljenja od raka; nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; širenje antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve veće onečišćenje okoliša; trajne zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; rano otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ublažavanje zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; povećanje broja godina zdravog života; visoki troškovi nekih inovativnih alata i tehnologija u području zdravstva za krajnje korisnike; sve veći troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno uvođenje preciznog pristupa u liječenju, uključujući relevantno istraživanje i digitalizaciju u području zdravstva i skrbi; sve veći pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeće aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.
Digitalna rješenja u području zdravstva stvorila su brojne mogućnosti za rješavanje problema usluga skrbi i drugih novih problema u društvu koje stari. Izazovi također uključuju potpuno iskorištavanje progresivnog uvođenja mogućnosti koje nudi digitalizacija u području zdravstva i skrbi bez ugrožavanja prava na privatnost i zaštitu podataka. Razvijeni su digitalni uređaji i softver za dijagnozu, liječenje i olakšavanje samostalnog upravljanja bolešću, uključujući kronične bolesti. Digitalne tehnologije sve više se upotrebljavaju i u medicinskom usavršavanju i izobrazbi te kako bi se pacijentima i drugim korisnicima zdravstvene skrbi omogućio pristup informacijama o zdravlju, njihovo razmjenjivanje i stvaranje.
Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit će se bliske poveznice između otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One će iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat će se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.
Današnji su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska, translacijska i transnacionalna suradnja, uključujući sa zemljama s niskim ili srednjim dohotkom. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit će se bliske poveznice između otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, etičkih, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One će iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike, organizacijama civilnog društva i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat će se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika. U ispitivanjima i istraživanjima u okviru ovog klastera uzimaju se u obzir rodna perspektiva i rodne razlike.
Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit će za razvoj baze znanja, izgradnju kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja, prevencije, liječenja i izlječenja bolesti. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest će do povećanja očekivanog životnog vijeka, zdravog i aktivnog života, produktivnosti radnog stanovništva te održivosti zdravstvenih sustava i sustava skrbi.
Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit će za razvoj ljudskih resursa i baze znanja, izgradnju kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja, prevencije, liječenja i izlječenja bolesti. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest će do povećanja očekivanog životnog vijeka, općeg zdravog i aktivnog života, produktivnosti radnog stanovništva te održivosti zdravstvenih sustava i sustava skrbi. Inovacije u području tehnika brze dijagnostike i novih antibiotika mogu spriječiti razvoj antimikrobne otpornosti te će se stoga promicati.
Rješavanje glavnih zdravstvenih izazova doprinijet će ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, EU-ove Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), ali i doprinijeti provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. Usto će se poduprijeti obveze EU-a preuzete u okviru UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, uključujući globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Rješavanje glavnih zdravstvenih izazova doprinijet će ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, EU-ove Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), ali i doprinijeti provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. Usto će se poduprijeti obveze EU-a preuzete u okviru UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, uključujući globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Skupina na visokoj razini, točnije Upravljački odbor za zdravlje, pružit će potporu postizanju tih ciljeva. Osigurat će koordinaciju između EU-ovih i nacionalnih istraživačkih programa te sinergije između klastera za zdravlje i drugih dijelova programa Obzor Europa, uključujući misije i partnerstva. Vodit će se znanošću i uključivat će sve relevantne dionike, sa značajnim sudjelovanjem društva, građana i pacijenta. Bit će zadužen za upravljanje i savjetovanje u razvoju programa rada i misija povezanih sa zdravljem.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika; neizravno cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti.
Amandman 36
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.1.
1.2.1.  –Zdravlje tijekom cijelog života
1.2.1.  –Zdravlje tijekom cijelog života
Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), uključujući osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav će pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i poboljšanje rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.
Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), uključujući osobe s invaliditetom, posebnim potrebama ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav će pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i poboljšanje rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  sve faze života od ranog razvoja do procesa starenja,
–  bolesti povezane s dobi i sve faze života do procesa starenja,
–  zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece te uloga roditelja,
–  zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece, uključujući preživljavanje djece i majki, te uloga roditelja,
–  zdravstvene potrebe i dugoročne posljedice povezane s visokom stopom smrtnosti i dugoročnim pobolijevanjem, osobito u vezi s problemima u djetinjstvu,
–  zdravstvene potrebe adolescenata,
–  zdravstvene potrebe adolescenata, uključujući psihološko zdravlje;
–  zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,
–  etiologija invaliditeta i zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,
–  neovisan i aktivan život starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom,
–  neovisan i aktivan život starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom,
–  zdravstveno obrazovanje i digitalna pismenost u području zdravlja.
–  zdravstveno obrazovanje i digitalna pismenost u području zdravlja,
–  regeneracija starih ili oštećenih organa i tkiva,
–  angiogeneza, arterijska patologija, ishemija miokarda i strukturna patologija srca te biomarkeri i genetika kardiovaskularnih bolesti,
–  liječenje o kroničnih bolesti.
Amandmani 37, 276 i 277
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.2.
1.2.2.  –Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje
1.2.2.  –Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje
Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, uključujući učinak digitalizacije, onečišćenja, klimatskih promjena i drugih pitanja okoliša na zdravlje, doprinijet će prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćenju okoliša, podržavanju ekološkog, zdravog, otpornog i održivog životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.
Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, uključujući učinak digitalizacije, onečišćenja, brze urbanizacije, klimatskih promjena i drugih nacionalnih i transnacionalnih pitanja okoliša na zdravlje, doprinijet će prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, identificiranju i smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćenju okoliša, podržavanju sigurnog ekološkog, zdravog, otpornog i održivog životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  tehnologije za procjenu opasnosti i učinka kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, uključujući stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane učinke nekoliko stresora,
–  sigurne i učinkovite tehnologije i metodologija za procjenu opasnosti i učinka kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, uključujući stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane učinke nekoliko stresora,
–  okolišni, profesionalni, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjive osobe i osobe u nepovoljnom položaju,
–  okolišni, uključujući izgrađenu okolinu (projektiranje i izgradnja), profesionalni, gospodarski, politički, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjive osobe i osobe u nepovoljnom položaju, te osobe s bolestima koje uzrokuju invaliditet ili narušeno zdravstveno stanje,
–  procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, uz potporu poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, uključujući alternative ispitivanju na životinjama,
–  procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, uključujući razmjenu informacija, uz potporu poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, uključujući alternative ispitivanju na životinjama,
–  kapacitet i infrastruktura za prikupljanje, razmjenu i kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, uključujući izloženost, zdravlje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,
–  kapacitet i infrastruktura za prikupljanje, razmjenu i kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, uključujući izloženost, zdravlje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,
–  promicanje zdravlja i primarna prevencija.
–  promicanje zdravlja i primarna prevencija,
—  istraživanje o mjerama za planiranje, provedbu i praćenje rehabilitacije tijekom života,
—  istraživanje o mjerama za planiranje i provedbu programa rane pojedinačne rehabilitacije za djecu pogođenu patologijama koje uzrokuju invaliditet.
Amandman 38
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.3.
1.2.3.  Neprenosive i rijetke bolesti
1.2.3.  Neprenosive i rijetke bolesti
Neprenosive bolesti, uključujući rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe u prevenciji, liječenju i izlječenju, uključujući personalizirane pristupe liječenju.
Neprenosive bolesti, uključujući rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe u prevenciji, dijagnosticiranju, liječenju i izlječenju, uključujući precizne pristupe liječenju.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  dijagnostika za ranije i točnije dijagnoze i liječenje prilagođeno pacijentu,
–  dijagnostika za ranije i točnije dijagnoze i pravovremeno liječenje prilagođeno pacijentu,
–  infrastruktura i kapaciteti za iskorištavanje potencijala napretka ostvarenog u području genomske medicine u standardnoj kliničkoj praksi,
–  programi prevencije i probira,
–  programi prevencije i probira,
–  integrirana rješenja za samopraćenje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višestrukim oboljenjima,
–  integrirana rješenja za samopraćenje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višestrukim oboljenjima,
–  liječenje i izlječenje, uključujući farmakološko i nefarmakološko liječenje,
–   sigurno, učinkovito i dostupno liječenje, izlječenje ili druge terapijske strategije, uključujući farmakološko i nefarmakološko liječenje,
–  palijativna skrb,
–  palijativna skrb,
–  suradničko istraživanje u području molekularne, strukturne i stanične biologije, eksperimentalnih terapija, genetike, genomike i povezanosti raka u ljudi s okolišem,
–  napredak u genomici, epidemiologija, bioinformatika, patologija i izazovi precizne medicine kod rijetkih bolesti, neurodegenerativnih bolesti i onkologije,
–  područja visoke neispunjene kliničke potrebe, kao što su rijetke vrste raka, uključujući rak u djece,
–  komparativna procjena djelotvornosti intervencija i rješenja,
–  komparativna procjena djelotvornosti intervencija i rješenja,
–  istraživanje provedbe u svrhu proširenja intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćenosti u zdravstvenim politikama i sustavima.
–  istraživanje provedbe u svrhu proširenja intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćenosti u zdravstvenim politikama i sustavima.
Amandman 39
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.4.
1.2.4.  –Zarazne bolesti
1.2.4.  –Zarazne bolesti
Zaštita građana od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To će uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, liječenje i izlječenje zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.
Zaštita građana od prenosivih bolesti i prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To će uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, liječenje i izlječenje zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Nastavak širenja bakterija otpornih na antimikrobna sredstva, uključujući superbakterije, imat će velik štetan učinak na gospodarstvo i okoliš. Sprečavanje njihova nastanka i širenja bit će jedan od prioriteta pod ovim naslovom. Usto, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je popis zanemarenih bolesti za koje postoji manjak ulaganja privatnog sektora u istraživanja i inovacije zbog ograničenih komercijalnih poticaja. Potrebna su ambicioznija javna ulaganja radi rješavanja problema opterećenja zbog takvih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova širenja, uključujući prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova okoliša (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude,
–  uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova širenja, uključujući prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova okoliša (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude te primjena empirijskih preventivnih rješenja kojima se prijenos svodi na najmanju moguću mjeru,
–  prognoziranje, rano otkrivanje i nadzor zaraznih bolesti, uključujući patogene s antimikrobnom otpornošću, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolinom,
–  prognoziranje, rano otkrivanje i nadzor zaraznih bolesti, uključujući patogene s antimikrobnom otpornošću, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolinom,
–  cjepiva za zarazne bolesti te njihova dijagnostika, liječenje i izlječenje, uključujući popratne bolesti i infekcije,
–  prikladna, sigurna i učinkovita dijagnostika, medicinske tehnologije, liječenje i cjepiva za prevenciju i profilaksu zaraznih bolesti, uključujući istraživanje i otkrića novih cjepiva, napredne tehnologije imunizacije i regulatorne znanosti,
–  djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz uključivanje zajednica,
–  djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz uključivanje zajednica,
–  prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu,
–  prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu,
–  prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao što su tropske bolesti.
–  prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao što su zanemarene tropske bolesti, AIDS, tuberkuloza i malarija. Razvoj novih metoda liječenja zaraznih bolesti kako bi se suzbila antimikrobna otpornost.
Amandman 40
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.5.
1.2.5.  –Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi
1.2.5.  –Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi
Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose važnim poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i održive zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3 % BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.
Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose važnim poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje ključne tehnologije razvoja, umjetnu inteligenciju, robotiku, veliku količinu podataka, kvantnu tehnologiju i druge digitalne alate i tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i održive zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3 % BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru i na sve relevantne medicinske indikacije, uključujući funkcionalno oštećenje,
–  alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru, uključujući proizvodnju zdravstvenih tehnologija i na sve relevantne medicinske indikacije, uključujući funkcionalno oštećenje,
–  umjetna inteligencija i robotika za tehnologije i alate u području zdravstva,
–  integrirani alati, tehnologije i digitalna rješenja za zdravlje ljudi, uključujući mobilno zdravstvo i zdravstvo na daljinu,
–  integrirani alati, tehnologije i digitalna rješenja za zdravlje ljudi, uključujući mobilno zdravstvo i zdravstvo na daljinu,
–  personalizirani, digitalni pristupi zdravstvu koji se temelje na „digitalnim blizancima”, modelima računala na osnovi točnih podataka o ključnim biološkim procesima ljudskoga tijela, čime se omogućuje utvrđivanje najbolje terapije za pojedinca, mjera prevencije i održavanja zdravlja,
–  pokusno izvođenje, opsežno uvođenje, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okruženjima, uključujući kliničke studije i istraživanje provedbe,
–  pokusno izvođenje, opsežno uvođenje, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okruženjima, uključujući kliničke studije i istraživanje provedbe,
–  inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata i tehnologija za zdravstvo i skrb,
–  inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata, tehnologija, lijekova i cjepiva za skrb,
–  sigurnost, učinkovitost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni učinak,
–  sigurnost, učinkovitost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni učinak,
–  regulatorna znanost za tehnologije i alate u području zdravstva.
–  regulatorna znanost za tehnologije i alate u području zdravstva,
–  alati, tehnologije i digitalna rješenja za povećanje sigurnosti medicinskih odluka.
Amandman 41
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.6.
1.2.6.  –Zdravstveni sustavi
1.2.6.  –Zdravstveni sustavi
Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti pristupačni, isplativi, otporni, održivi i pouzdani zdravstveni sustavi te smanjenje nejednakosti, što se može postići oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi prilagođenih potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako će se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi.
Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti pristupačni, isplativi, otporni, održivi i pouzdani zdravstveni sustavi te smanjenje nejednakosti, što se može postići oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi prilagođenih potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako će se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi. Buduća infrastruktura trebala bi se oslanjati na sigurne pohrane, kao što je uvođenje 5G tehnologije, uvjete za razvoj interneta stvari i centara računalstva visokih performansi.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  reforme sustava i politika javnog zdravstva u Europi i izvan nje,
–  reforme sustava i politika javnog zdravstva u Europi i izvan nje,
–  novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi i njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,
–  novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi i njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,
–  poboljšanje procjene zdravstvenih tehnologija,
–  poboljšanje procjene zdravstvenih tehnologija,
–  smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,
–  smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,
–  buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe,
–  buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe,
–  razvoj programa za specijalizirano osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, osposobljavanje i razvoj tehničkog znanja i iskustva i novih načina rada kojima se postiže inovativnost u e-zdravstvu,
–  poboljšanje pravovremenog informiranja o zdravlju i upotrebe zdravstvenih podataka, uključujući elektroničke zdravstvene kartone, uz posvećivanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu,
–  poboljšanje pravovremenosti i kvalitete informiranja o zdravlju kao i infrastrukture za učinkovito prikupljanje i upotrebu zdravstvenih podataka, uključujući elektroničke zdravstvene kartone, uz posvećivanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu, informiranje o zdravlju i upotreba zdravstvenih podataka, uključujući elektroničke zdravstvene kartone, uz posvećivanje dužne pozornosti sigurnosti, povjerenju, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu;
–  otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju učinke kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,
–  otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju učinke kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,
–  rješenja za osnaživanje građana i pacijenata, samopraćenje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,
–  rješenja za osnaživanje građana i pacijenata, samopraćenje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,
–  podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini.
–  podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini.
Amandman 42
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – uvodni dio
2.  KLASTER „UKLJUČIVO I SIGURNO DRUŠTVO”
2.  KLASTER „UKLJUČIVO I KREATIVNO DRUŠTVO”
Amandman 43
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.1.
2.1.  Obrazloženje
2.1.  Obrazloženje
EU na jedinstven način kombinira gospodarski rast i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. globalizaciji i tehnološkim promjenama. Osim toga, Europa mora odgovoriti na probleme povezane sa stalnim prijetnjama sigurnosti. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva.
EU na jedinstven način kombinira mir, gospodarski rast i održivost sa socijalnim politikama, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. digitalizaciji, globalizaciji i tehnološkom razvoju.
EU mora promicati model uključivog i održivog rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti tehnološkog napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem društvenih inovacija. Prioritetna teme i dalje će biti upravljanje migracijama i integracija migranata. Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima od presudne je važnosti za rješavanje tih problema i postizanje ciljeva EU-a.
EU mora promicati model uključivog i održivog rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti tehnološkog napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem društvenih inovacija. Prioritetna teme i dalje će biti upravljanje migracijama i integracija migranata.
Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima te u kulturnom i kreativnom sektoru od presudne je važnosti za rješavanje tih problema i postizanje ciljeva EU-a. Zbog svojeg širokog spektra, veličine i utjecaja na današnju digitalnu transformaciju ti sektori značajno utječu na naše gospodarstvo. Budući da su međusobni odnosi između društvenih i tehnoloških inovacija složeni i rijetko linearni, potrebna su daljnja istraživanja, uključujući i međusektorska i multidisciplinarna istraživanja, za razvoj svih vrsta inovacija i aktivnosti koje se financiraju kako bi se potaknuo njihov učinkovit razvoj u budućnosti.
Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, što uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje poboljšavati kibersigurnost, digitalnu privatnost, zaštitu osobnih podataka i borbu protiv širenja lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao što su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne društvene funkcije, kao što su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.
Veličina, složenost i transnacionalni karakter tih problema zahtijevaju višeslojno djelovanje na razini EU-a. Rješavanje takvih ključnih društvenih, političkih, kulturnih i gospodarskih problema te sigurnosnih izazova samo na nacionalnoj razini moglo bi dovesti do neučinkovitog iskorištavanja resursa, razilaženja u pristupima i različitih standarda znanja i sposobnosti.
Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog odgovora EU-a na sigurnosne prijetnje. Ona pridonose razvoju kapaciteta tako što omogućuju da tehnologije i aplikacije koje će biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i stručnjaci. Financiranje istraživanja putem okvirnog programa EU-a predstavljalo je već oko 50 % ukupnih javnih sredstava za istraživanje u području sigurnosti u EU-u. U potpunosti će se iskoristiti dostupni instrumenti, uključujući svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, svijest o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije). Uspostavljaju se sinergije s aktivnostima u okviru istraživanja u području obrane koje financira EU te se izbjegava dvostruko financiranje. Prekogranična suradnja doprinosi razvoju europskog jedinstvenog sigurnosnog tržišta i povećanju industrijske učinkovitosti, na čemu se temelji autonomija EU-a.
Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovoga globalnog izazova u načelu će se uskladiti s Komisijinim prioritetima za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja; pravosuđe i temeljna prava; migracije; povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju; jedinstveno digitalno tržište. Predmetnim će se aktivnostima ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit će se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto će se poduprijeti europski stup socijalnih prava i Globalni sporazum za sigurne, propisne i zakonite migracije. Istraživanja u području sigurnosti odgovor su na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da će se raditi na „zaštićenoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi istinskoj i učinkovitoj sigurnosnoj uniji. Iskorištavat će se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti povezane s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, ravnopravnošću spolova, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva.
Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovoga globalnog izazova u načelu će se uskladiti s Komisijinim prioritetima za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja; pravosuđe i temeljna prava; migracije; povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju; jedinstveno digitalno tržište. Predmetnim će se aktivnostima ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit će se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto će se poduprijeti europski stup socijalnih prava.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti; cilj održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti; cilj održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilj održivog razvoja br. 12odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije; cilj održivog razvoja br. 17partnerstvo za ciljeve.
Amandman 44
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.1. – stavak 2.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  povijest, razvoj i uspjeh demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, aspekti digitalizacije i učinci komunikacije putem društvenih mreža te uloga obrazovanja i politika za mlade kao temelja demokratskoga građanstva,
–  povijest, razvoj i uspjeh demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, kao što su pokretanje dijaloga među kulturama, suradnja među državama i mir među religijama, aspekti digitalizacije, uključujući medijsku i digitalnu pismenost i učinke komunikacije putem društvenih mreža te ulogu obrazovanja, politike za mlade i kulturnu suradnju, kao temelja demokratskoga građanstva,
–  inovativni pristupi za potporu transparentnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja uz puno poštovanje temeljnih prava i vladavine prava,
–  inovativni pristupi za potporu transparentnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja, uključujući suzbijanje korupcije, uz puno poštovanje temeljnih i ljudskih prava i vladavine prava,
–  učinak tehnologija na životni stil i ponašanje pojedinca,
–  strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom te za uključivanje i sudjelovanje otuđenih i marginaliziranih građana,
–  strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom, diskriminacijom i govorom mržnje, terorizmom te za aktivno uključivanje, osnaživanje i sudjelovanje otuđenih, ranjivih i marginaliziranih građana,
–  novi pristupi za postupanje s vezom između imigracije i ksenofobije te uzrocima migracija,
–  bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i sadržaja koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,
–  bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i sadržaja koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,
–  uloga multikulturnoga građanstva i identiteta u odnosu na demokratsko građanstvo i politički angažman,
–  uloga multikulturnoga građanstva i identiteta u odnosu na demokratsko građanstvo i politički angažman,
–  učinak tehnološkog i znanstvenog napretka, pa tako i velike količine podataka, internetskih društvenih mreža i umjetne inteligencije, na demokraciju,
–  učinak tehnološkog i znanstvenog napretka, pa tako i velike količine podataka, internetskih društvenih mreža i umjetne inteligencije, na demokraciju,
–  savjetodavna i participativna demokracija te aktivno i uključivo građanstvo, uključujući digitalnu dimenziju,
–  savjetodavna i participativna demokracija te aktivno i uključivo građanstvo, uključujući digitalnu dimenziju,
–  utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokraciju, uz prikazivanje načina na koji smanjenje nejednakosti i borba protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rodnu diskriminaciju, mogu pozitivno utjecati na demokraciju.
–  utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokraciju, uz prikazivanje načina na koji smanjenje nejednakosti i borba protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rodnu diskriminaciju, mogu pozitivno utjecati na demokraciju,
–  novi pristupi znanstvenoj diplomaciji.
Amandman 45
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – uvodni dio
2.2.2.  Kulturna baština
2.2.2.  Kultura i kreativnost
Amandman 46
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2.
2.2.2.  Kulturna baština
2.2.2.  Kulturna baština
Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju mostove između umjetnosti, kulture, poslovnog svijeta i tehnologije. Nadalje, osobito u području digitalizacije, kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, pokretači su rasta i imaju stratešku poziciju u poticanju širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja, digitalne tehnologije i inženjerstvo. U okviru programa Obzor Europa kreativnost i dizajn predstavljat će međusektorsko pitanje koje će biti integrirano u projekte preko programa radi pružanja potpore novim tehnologijama, poslovnim modelima i kompetencijama, kao i u svrhu pretvaranja kreativnih i međudisciplinskih rješenja u gospodarsku i društvenu vrijednost.
Kulturna baština dio je našeg života i važna za zajednice, skupine i društva jer im pruža osjećaj pripadnosti. Ona je spona između prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuće za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, poduzetnički i kreativni sektor koji su pokretači održivoga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.
Kulturna baština sastavni je dio kulturnih i kreativnih sektora. Kulturna baština obuhvaća tragove i izraze iz prošlosti koji daju pripisano značenje zajednicama, skupinama i društvima i koje zajednice, skupine i društva upotrebljavaju jer im pruža osjećaj pripadnosti. Ona je spona između prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuće za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, kreativni i poduzetnički sektor koji su pokretači održivoga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije, uključujući digitalnu tehnologiju,
–  istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije, uključujući digitalnu tehnologiju,
–  pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,
–  pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine i povezanih informacija, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,
–  povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima,
–  povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima,
–  doprinos kulturne baštine održivom razvoju putem očuvanja, zaštite i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i kulturni turizam,
–  doprinos kulturne baštine održivom razvoju putem očuvanja, zaštite, razvoja i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i kulturni turizam,
–  očuvanje, zaštita, jačanje i obnova kulturne baštine i jezikâ uz upotrebu najsuvremenijih tehnologija, uključujući digitalnu,
–  očuvanje, zaštita, jačanje i obnova kulturne baštine, jezikâ i tradicionalnih vještina i obrta uz upotrebu najsuvremenijih tehnologija, uključujući digitalnu,
–  utjecaj tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije i vjerovanja na vrijednosti i osjećaj pripadnosti.
–   važnost pluralističke i raznolike tradicije, običaja, percepcije i vjerovanja na vrijednosti u razvoju zajednica;
–  uspostava „europskog oblaka za kulturnu baštinu”, prostora za suradnju u svrhu istraživanja i inovacija kojim se omogućuje dostupnost kulturne baštine s pomoću novih tehnologija te poticanje i olakšavanje prijenosa znanja i vještina čime se pruža mogućnost za uspostavu pojedinačnih radnih skupina i projektnih struktura, što predstavlja europski kulturni pandan uslugama u oblaku koje se vode komercijalnom logikom. Tome će prethoditi procjena učinka.
Amandman 47
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.3.
2.2.3.  –Društvena i gospodarska transformacija
2.2.3.  Društvena, kulturna i gospodarska transformacija
Europska društva prolaze kroz temeljitu društvenu i gospodarsku transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u većini europskih zemalja14. Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati uključivi rast, smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (uključujući napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost i socijalnu mobilnost. Sustavi obrazovanja i izobrazbe neophodni su za pravedniju i prosperitetnu budućnost.
Europska društva prolaze kroz temeljitu društvenu, kulturnu i gospodarsku transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u većini europskih zemalja14. Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati uključivi rast, smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (uključujući napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, poboljšavati životne i radne uvjete građana, odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost i socijalnu mobilnost i kulturnu integraciju. Pristupačni, uključivi, inovativni i visokokvalitetni sustavi obrazovanja i izobrazbe neophodni su za pravedniju i prosperitetnu budućnost.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe, za vještine s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, društvene inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,
–  baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe, za vještine s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, društvene inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,
–  međuznanstveno istraživanje koje kombinira gospodarski, kulturni i društveni utjecaj tehnološke promjene;
–  društvena održivost koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli i nove financijske tehnologije,
–  društvena održivost koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli, kao što je socijalno gospodarstvo, i nove financijske tehnologije,
–  statistički i drugi ekonomski alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti,
–  statistički i drugi ekonomski i kvantitativni alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti;
–  novi oblici rada, uloga rada, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, nediskriminaciju, uključujući rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,
–  novi oblici rada, uloga rada, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, nediskriminaciju, uključujući rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,
–  porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti i hvatanje u koštac s negativnim učincima tehnologije, demografije i raznolikosti,
–  porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja, porezna utočišta i porezna pravda za smanjenje nejednakosti i hvatanje u koštac s negativnim učincima tehnologije, demografije i raznolikosti;
–  strategije za suočavanje s demografskim promjenama, urbanizacija u odnosu na migracije iz ruralnih područja, borba protiv društveno-gospodarske isključenosti i povećanje kvalitete života u ruralnim područjima, uključujući s pomoću uporabe najnovije tehnologije i digitalnih rješenja;
–  mobilnost ljudi u globalnom i lokalnom kontekstu za bolje upravljanje migracijama i integraciju migranata, uključujući izbjeglice; poštovanje međunarodnih obveza i ljudskih prava; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, izobrazbi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive,
–  mobilnost ljudi u globalnom i lokalnom kontekstu za bolje upravljanje migracijama i integraciju migranata, uključujući izbjeglice; poštovanje međunarodnih obveza i ljudskih prava; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, izobrazbi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive,
–  sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguće iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,
–  sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguće iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,
–  modernizacija javne vlasti kako bi se ispunila očekivanja građana u pogledu pružanja usluga, transparentnosti, pristupačnosti, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike,
–  modernizacija javne vlasti i usluga kako bi se ispunila očekivanja i potrebe građana u pogledu pružanja usluga, transparentnosti, pristupačnosti, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike;
–  učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju načela neovisnosti pravosuđa i vladavine prava, uz pravedne, učinkovite i transparentne postupovne metode u civilnim i kaznenim pitanjima.
–  učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju načela neovisnosti pravosuđa i vladavine prava, uz pravedne, učinkovite, pristupačne i transparentne postupovne metode u civilnim i kaznenim pitanjima.
–  utvrđivanje postojećih i novih rodnih nejednakosti i potreba u pogledu globalnih transformacija te razvoj inovativnih metoda za rješavanje rodnih stereotipa i rodnih predrasuda.
__________________
__________________
14 OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26. siječnja 2017.
14 OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26. siječnja 2017.
Amandman 48
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.4.
2.2.4.  Društva otporna na katastrofe
2.2.4.  Društvene i humanističke znanosti
Uzroci katastrofa višestruki su i nalaze se u prirodi ili ih uzrokuje ljudski faktor, a neki od primjera su teroristički napadi, vremenske prilike povezane s klimom i drugi ekstremni vremenski uvjeti (među ostalim, kao posljedica podizanja razine mora), šumski požari, toplinski valovi, poplave, potresi, cunamiji i vulkanska aktivnost, nestašica vode, svemirske meteorološke pojave, industrijske i prometne katastrofe, nesreće povezane s KBRN-om te katastrofe koje proizlaze iz povezanih kaskadnih rizika. Cilj je spriječiti i smanjiti gubitak života, štetu za zdravlje i okoliš, gospodarsku i materijalnu štetu uslijed katastrofa, osigurati opskrbu hranom te poboljšati razumijevanje rizika od katastrofa, smanjiti ih i učiti na temelju proživljenih katastrofa.
Istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti integrirana su u svaki od prioriteta programa Obzor Europa čime osobito pridonose osnovi temeljenoj na dokazima za oblikovanje politika na međunarodnoj razini, na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Osim te integracije, posebna potpora pružate će se tijekom sljedećih kratkih crta, uz potporu oblikovanju politika.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  tehnologije i kapaciteti za osobe koje prve reagiraju u kriznim situacijama i u slučaju katastrofe,
–  sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na postojeće i nove rizike,
–  interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične operativne suradnje i integriranog tržišta EU-a,
–  analiza i razvoj socijalne, gospodarske i političke uključenosti te međukulturne dinamike u Europi i s međunarodnim partnerima,
–  veće razumijevanje društvenih promjena u Europi i njihov utjecaj,
–  suočavanje s velikim izazovima koji se odnose na europske modele za socijalnu koheziju, imigraciju, integraciju, demografske promjene, starenje, invaliditet, obrazovanje, siromaštvo i socijalnu isključenost,
–  podupiranje istraživanja za razumijevanje identiteta i pripadnosti zajednicama, regijama i državama.
Amandman 49
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.5.
2.2.5.  Zaštita i sigurnost
Briše se.
Potrebno je zaštititi građane od sigurnosnih prijetnji koje su posljedica kaznenih djela, uključujući terorističkih aktivnosti i hibridnih prijetnji, te odgovoriti na te prijetnje; potrebno je zaštititi ljude, javne prostore i kritičnu infrastrukturu od fizičkih napada (uključujući KBRN-E) i kibernapada; boriti se protiv terorizma i radikalizacije, što uključuje razumijevanje i sprečavanje terorističkih ideja i uvjerenja; potrebno je spriječiti teška kaznena djela i boriti se protiv njih, uključujući kiberkriminal i organizirani kriminal; potrebno je poduprijeti žrtve, ući u trag nezakonitim financijskim tokovima, podržati tijela kaznenog progona u korištenju podacima i osigurati zaštitu osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona te poduprijeti upravljanje zračnim, kopnenim i morskim granicama EU-a radi protoka ljudi i robe. Ključno je zadržati fleksibilnost kako bi se moglo brzo odgovoriti na potencijalne nove sigurnosne izazove.
U kratkim crtama
–  inovativni pristupi i tehnologije za djelatnike u području sigurnosti (kao što su policijski djelatnici, službenici graničnog i obalnog nadzora, carinski službenici), djelatnike u području javnog zdravlja, operatere infrastrukture i osobe nadležne za upravljanje otvorenim prostorima,
–  ljudska i socijalna dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,
–  način razmišljanja građana, javnih tijela i industrije za sprečavanje pojave novih sigurnosnih rizika i smanjenje postojećih rizika, uključujući rizike proizašle iz novih tehnologija kao što je umjetna inteligencija,
–  suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost,
–  interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične i međuagencijske operativne suradnje i razvoja integriranog tržišta EU-a.
–  jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona, osobito u kontekstu brzog tehnološkog razvoja.
Amandman 50
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.6.
2.2.6.  Kibersigurnost
Briše se.
Zlonamjerne kiberaktivnosti ne ugrožavaju samo naša gospodarstva, nego i samo funkcioniranje naših demokracija, sloboda i vrijednosti. Kiberprijetnje često su kriminalne prirode, motivira ih dobit, ali mogu biti i političke i strateške prirode. Naša buduća sigurnost i blagostanje ovise o našoj sposobnosti da bolje zaštitimo EU od kiberprijetnji. Digitalna transformacija zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da će biti priključeni na internet, uključujući uređaje za kontrolu elektroenergetskih mreža, vozila i prometnih mreža, bolnica, financija, javnih ustanova, tvornica i domova. Europa mora izgraditi otpornost na kibernapade i osmisliti učinkovite mjere za odvraćanje od kibernapada.
U kratkim crtama
–  tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova do kriptografije te softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema),
–  tehnologije za uklanjanje trenutačnih prijetnji kibersigurnosti, uz predviđanje budućih potreba i održavanje industrijske konkurentnosti,
–  europska mreža i europski centar stručnosti u području kibersigurnosti.
Amandman 51
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 2.a (nova)
2a.  KLASTER „SIGURNO DRUŠTVO”
2a.1  Obrazloženje
U kontekstu jedinstvenih transformacija i rastućih globalnih međusobnih ovisnosti i prijetnji, kako bi se zajamčila sigurnost Europe, ključni su istraživanje i inovacija.
Unatoč činjenici da u Europi nema velikih vojnih agresija, postoji potreba da se reagira na izazove koji proizlaze iz novih sigurnosnih prijetnji. Teroristički napadi raznih vrsta, nasilna radikalizacija, kao i kibernapadi i hibridne prijetnje, velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva. EU se treba suočiti s tim izazovima i zajamčiti javnu sigurnost istodobno čuvajući pojedinačnu slobodu i temeljna prava.
Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog napora koji EU ulaže u svladavanje tog i drugih izazova. Ona pridonose razvoju kapaciteta tako što omogućuju da tehnologije, rješenja i aplikacije koje će biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i krajnji korisnici, osobito javna nadležna tijela.
Takva istraživanja i inovacije predstavljaju odgovor na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da će se raditi na „zaštićenoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi sigurnosnoj uniji. Iskorištavat će se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti povezane s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, ravnopravnošću spolova, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva.
U potpunosti će se iskoristiti dostupni instrumenti, uključujući svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, osviještenost o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije).
Europa mora i dalje ulagati napore u pogledu istraživanja i inovacije radi poboljšanja kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i borbe protiv širenja lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala prosperitet, demokratsku i gospodarsku stabilnost. Terorizam, nasilna radikalizacija, ideološki motivirano nasilje, trgovina kulturnim dobrima, kibernapadi, organizirani kriminal, izbjegavanje plaćanja poreza i kaznena djela protiv okoliša i katastrofe samo su neki od primjera područja koja treba obuhvatiti u ovom klasteru.
Da bi se ti rizici i prijetnje predvidjeli, spriječili ili da bi se njima upravljalo, nužno je ne samo posvetiti se istraživanju, nego i razviti i primijeniti inovativne tehnologije, rješenja, alate za predviđanje i znanje, poticati suradnju između pružatelja usluga i javnih korisnika, pronaći rješenja, spriječiti i suzbijati zlouporabu privatnosti i kršenje ljudskih prava te istodobno zajamčiti individualna prava i slobodu europskih građana.
Kako bi se povećala komplementarnost u istraživanju i inovacijama, istraživanjem javnih vlasti u području sigurnosti nastoje se postići višestruka i međunarodna razmjena i suradnja. Tijela za javnu sigurnost potiče se na sudjelovanje u istraživačkim i inovacijskim nastojanjima EU-a u svrhu poboljšanja njihovih sposobnosti za suradnju i komunikaciju na svim prikladnim razinama, razmjenu podataka, ostvarivanje koristi od zajedničkih normi u tehnologijama, postupaka, opreme i ažurnih rezultata u znanostima povezanima s kriminalom, osposobljavanja i pružanja potpore prednostima stručnog znanja.
Nadalje, razvija se javna nabava za potporu prototipova i kako bi se tijelima javne vlasti olakšali ispitivanje i nabava inovativnih rješenja prije stavljanja na tržište.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti; cilj održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.
2a.2  Područja djelovanja
2a.2.1  Organizirani kriminal; Terorizam, ekstremizam, radikalizacija i ideološki motivirano nasilje
Organizirani kriminal, terorizam, ekstremizam, nasilna radikalizacija i ideološki motivirano nasilje prouzročuju znatne rizike za građane, kao i za europsko društvo, gospodarstvo i demokratsku stabilnost. Počinitelji su pojedinci, ali i vrlo organizirane strukture kriminala koje djeluju i međunarodno. Istraživanja i inovacije, uključujući u humanističkim znanostima i tehnologijama, potrebna su za otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje njihovih djelatnosti i uzroka.
U kratkim crtama
—  ljudska i socijalna dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,
—  inovativni pristupi i tehnologije za krajnje korisnike u području sigurnosti, osobito tijela javne vlasti u području sigurnosti,
—  tehnologije i norme rada za zaštitu infrastrukture, otvorenih i javnih prostora,
—  predviđanje, otkrivanje, sprječavanje i zaštita od pokušaja i počinitelja teškog i organiziranog kriminala, od ideološki motivirane radikalizacije, nasilja i terorizma, uključujući potporu žrtvama,
2a.2.2  Upravljanje zaštitom granica
Unapređenje sigurnosti i zaštite unutar EU-a zahtijeva istraživanje i inovacije za jačanje mogućnosti za zaštitu granica i upravljanje granicama. To obuhvaća izviđanje i nadzor područja (zrak, zemlja, more), stabilnu suradnju i razmjenu podataka sa stranim nadležnim tijelima, uključujući sposobnosti za interoperabilnost s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim centrima za zapovijedanje, kontrolu i komunikacije, kao i provedbu rješenja za zaštitu granica, odgovor na incidente, otkrivanje rizika i sprečavanje zločina. Također valja obuhvatiti istraživanje o prognostičkom radu policije i aplikacijama za rano upozoravanje koje se temelje na algoritmima, tehnologijama za automatski nadzor koje koriste različite vrste senzora, istodobno uzimajući u obzir temeljna prava. Pri ocjenjivanju njihova učinka i potencijala za pojačano ulaganje napora u području sigurnosti i rješenja, tehnologija i opreme trebali bi pridonijeti integritetu osoba koje se približavaju vanjskim granicama, osobito kopnenim i morskim putem.
Istraživanjem bi se trebalo poduprijeti poboljšanje integriranog upravljanja europskim granicama, uključujući povećanu suradnju sa zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatkinjama i zemljama u okviru politike susjedstva EU-a. Istraživanje će dodatno pomoći u ulaganju napora EU-a za upravljanje migracijama.
U kratkim crtama
—  otkrivanje krivotvorenih dokumenata i dokumenata kojima se manipuliralo na neki drugi način,
—  otkrivanje nezakonitog prijevoza/nezakonitog trgovanja ljudima i robom,
—  poboljšanje sposobnosti odgovora na granične incidente,
—  modernizacija opreme za istraživanje i nadzor područja oko granice,
—  poboljšanje izravne suradnje tijela za sigurnost obiju strana u pojedinim pograničnim područjima za prekogranične mjere kako bi se osigurao kontinuirani progon počinitelja i osumnjičenih.
2a.2.3  Kibernetička sigurnost, privatnost, zaštita podataka
Zlonamjerne i neprijateljske kiberaktivnosti predstavljaju prijetnju našim društvima i građanima, stabilnom i sigurnom funkcioniranju tijela i institucija javne vlasti, gospodarstvima i samom radu europskih demokratskih institucija, našim slobodama i vrijednostima. Već je došlo do incidenata u kojima su sudjelovale javne institucije, a broj takvih incidenata vjerojatno će se povećati tijekom daljnje integracije digitalnih i kibernetičkih aplikacija u administrativnim i gospodarskim postupcima, kao i u privatnoj i pojedinačnoj upotrebi.
Sa sve većom digitalizacijom gospodarstva i društva raste i kiberkriminal, a povezani rizici postaju sve raznovrsniji. Europa treba nastaviti ulagati napore u poboljšanje kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i suzbijanje širenja lažnih i štetnih informacija kako bi zajamčila demokratsku i gospodarsku stabilnost.
Buduća sigurnost i blagostanje ovise o poboljšanju sposobnosti za zaštitu EU-a od takvih prijetnji, za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti, što često zahtijeva blisku i brzu prekograničnu suradnju. Digitalna transformacija posebice zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da će biti priključeni na internet, a Europa treba ulagati sve napore u poticanje otpornosti na kibernapade i promicanje učinkovitog odvraćanja.
U kratkim crtama
—  suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost, uključujući zaštitu sustava za izbornu registraciju i evaluaciju/prebrojavanje i komunikaciju (izborna sigurnost); razvoj sposobnosti za otkrivanje izvora manipulacije, uz očuvanje slobode govora i pristupa informacijama.
—  proširenje tehnologija za otkrivanje, sprječavanje, obranu i suzbijanje,
—  jačanje sposobnosti dešifriranja kibernapada za tijela javne vlasti,
—  tehnologije za otkrivanje i nadzor nezakonitog elektroničkog načina plaćanja i financijskih tokova,
—  povećanje znanstvenih i tehnoloških sposobnosti odgovornih tijela, posebice Europskog policijskog ureda, Europskog centra za kibernetički kriminal i Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost,
—  jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona, osobito u kontekstu brzog tehnološkog razvoja,
—  tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova do kriptografije, decentraliziranog vođenja evidencije transakcija te softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema čija je sigurnost bihevioralno zasnovana i otporna);
—  tehnologije, metode i najbolje prakse za uklanjanje, sprečavanje, ublažavanje prijetnji kibersigurnosti i oporavak od njih, uz predviđanje budućih potreba i održavanje industrijske konkurentnosti s visokom razinom dostupnosti, uključujući poboljšanje znanja i svijesti u pogledu rizika kibersigurnosti i posljedica,
—  poboljšanje zaštite osobnih podataka promicanjem rješenja jednostavnih za upotrebu za uređaje kojima se koriste građani i potrošači,
—  razvoj sigurnog softvera i hardvera te objekata za ispitivanje u svrhu sigurnosnog testiranja softvera i hardvera.
2a.2.4.  Zaštita kritičnih infrastruktura i poboljšanje odgovora na katastrofe
Nove tehnologije, procesi, metode i namjenske mogućnosti pomoći će u zaštiti ključne infrastrukture, uključujući e-infrastrukturu, sustava i usluga koji su neophodni za pravilno funkcioniranje društva i gospodarstva, uključujući komunikacije, promet, financije, zdravlje, hranu, vodu, energetiku, logističke i opskrbne lance i zaštitu okoliša.
Katastrofe nastaju iz nekoliko izvora, koji mogu biti prirodni, prouzročeni ljudskim faktorom ili proizlaze iz kaskadnih rizika. Potrebno je uložiti napore kako bi se ograničili učinci na živote i egzistenciju. Cilj je spriječiti i smanjiti štetu za zdravlje i okoliš, gospodarsku i materijalnu štetu, osigurati opskrbu hranom i lijekovima, sigurnost i temeljna komunikacijska sredstva.
U kratkim crtama
—  tehnologije i kapaciteti za osobe koje prve reagiraju u kriznim situacijama i u slučaju katastrofe, uključujući odgovor na katastrofe za žrtve i sustave ranog upozoravanja,
—  sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi i znanju i iskustvu zajednice te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na postojeće i nove rizike, poboljšanjem otpornosti tih različitih infrastruktura, uključujući kroz institucionalne, političke i upravljačke strukture otporne na katastrofe,
—  poboljšanje sposobnosti kretanja za opremu, vozila, opskrbu i snage za traganje i spašavanje,
—  tehnologije, oprema i postupci za sprečavanje izbijanja ili kontrole pandemija,
—  poboljšanje višeslojnih sustava javnih upozorenja, posebice s obzirom na ranjive osobe,
—  poboljšanje dostupnosti specijaliziranih zrakoplova i kopnenih vozila za borbu protiv velikih i šumskih požara te poboljšanje njihova brzog raspoređivanja.
2a.2.5  Piratstvo i krivotvorenje proizvoda
Suzbijanje piratstva i krivotvorenja proizvoda i dalje je ozbiljan problem za europsko gospodarstvo, kulturni i kreativni sektor i građane. Te nezakonite aktivnosti prouzročuju ozbiljne gubitke u smislu poreza, prihoda i osobnog dohotka i ugrožavaju zaposlenost u Europi.
Manjkavi proizvodi podrazumijevaju rizike za uzrokovanje štete za osobe i imovinu. Potrebno je suočiti se s takvim učincima i pronaći rješenja za suzbijanje piratstva i krivotvorenja proizvoda, kao i za osposobljavanje odgovarajućih javnih tijela za sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i suzbijanje tih zločina i povezanih nezakonitih aktivnosti u suradnji.
Potrebno je uključiti napore za promicanje zaštite intelektualnog vlasništva.
U kratkim crtama
—  promicanje tehnika za utvrđivanje proizvoda,
—  jačanje zaštite originalnih dijelova i robe,
—  tehnologije za nadzor prevezenih proizvoda (u stvarnom vremenu) i razmjene podataka između proizvođača, prijevoznika, carinskih vlasti i primatelja.
2a.2.6  Potpora vanjsko-sigurnosnoj politici Unije putem sprečavanja sukoba i uspostavom mira
Zahtijevaju se istraživanja, nove tehnologije, mogućnosti i rješenja radi potpore vanjsko-sigurnosnoj politici Unije u civilnim zadacima u rasponu od civilne zaštite do humanitarne pomoći, upravljanje granicama ili mirovne operacije te stabilizaciju nakon krize, uključujući sprečavanje sukoba, uspostavu mira i mirenje.
U kratkim crtama
—  istraživanje o rješavanju sukoba i ponovnoj uspostavi mira i pravde, o ranom utvrđivanju čimbenika koji dovode do sukoba te učinaka procesa restorativne pravde,
—  promicanje interoperabilnosti između civilnih i vojnih sposobnosti u civilnim zadacima u rasponu od civilne zaštite do humanitarne pomoći, upravljanja granicama ili mirovnim operacijama,
—  tehnološki razvoj u području upotrebe tehnologija dvostruke namjene radi poboljšanja interoperabilnosti između civilne zaštite i vojnih snaga i među snagama civilne zaštite diljem svijeta, kao i pouzdanost, organizacijski, pravni i etički aspekti, trgovinska pitanja, zaštita tajnosti i cjelovitost informacija te sljedivost svih transakcija i obrada,
—  razvoj sposobnosti zapovijedanja i kontrole za civilne misije.
2a.2.7  Promicanje koordinacije, suradnje i sinergija
Kako bi se zajamčila sposobnost raspoređivanja, upravljanja, kontrole i zapovijedanja među nadležnim tijelima, potrebni su postupci, suvremena tehnologija i standardi. Cilj treba biti opremanje tijela javne vlasti i ostalih snaga koje će se rasporediti zamjenjivom opremom, integriranje standardnih postupaka rada, odgovora, prijavljivanja i razmjene podataka na razini EU-a.
Potrebno je dodijeliti prikladan proračun za agencije kako bi se dodatno promicala njihova sposobnost sudjelovanja u istraživanjima i inovacijama EU-a i iz njih, kao i u svrhu upravljanja relevantnim projektima, razmjene zahtjeva, rezultata i ambicija te suradnje i koordinacije ulaganja napora s drugim agencijama i određenim nadležnim tijelima izvan EU-a, kao što su Skupina za borbu protiv terorizma i Interpol. U pogledu istraživanja i inovacija u području sigurnosti to su osobito Europska policijska akademija, Europska agencija za sigurnost zračnog prometa, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, Europski policijski ured, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Satelitski centar Europske unije.
Kako bi se pojačale sinergije s nadležnim tijelima povezanima s istraživanjem u području sigurnosti u civilne svrhe, potrebno je uspostaviti mehanizme za istraživanja u području obrane, mehanizme razmjene i savjetovanja, koje financira EU.
Norme imaju važnu ulogu jer se njima jamče zajednički razvoj, proizvodnja i provedba, kao i mogućnosti razmjene, interoperabilnosti i kompatibilnosti usluga, postupaka, tehnologija i opreme.
U kratkim crtama
—  tehnologije i oprema s temeljnim zahtjevima u pogledu rada koje će podjednako primjenjivati nadležna tijela svih država članica koja djeluju u istom području (policija, spašavanje, upravljanje katastrofama, komunikacije itd.);
—  interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične i međuagencijske operativne sposobnosti.
Amandman 52
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 3. – uvodni dio
3.  KLASTER „DIGITALIZACIJA I INDUSTRIJA”
3.  KLASTER „DIGITALIZACIJA, INDUSTRIJA I SVEMIR
Amandman 53
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.1.
3.1.  Obrazloženje
3.1.  Obrazloženje
Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora ojačati i održavati svoje tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva i društva.
Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora ojačati i održavati svoje tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva i društva.
Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80 % izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit će izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života građana EU-a.
Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80 % izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit će izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života građana EU-a.
Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna područja u rasponu od umjetne inteligencije do sljedeće generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike i nanoelektronike, postala su neophodna za snagu našega gospodarstva i održivost našeg društva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba IKT-a snažan su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30 %.
Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna područja u rasponu od umjetne inteligencije do sljedeće generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike, kvantne tehnologije, nanoelektronike, pametnih podataka itd., postala su neophodna za snagu našega gospodarstva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba IKT-a snažan su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30 %.
Ključne tehnologije razvoja15 temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u razvoj, demonstracije i uvođenje ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, održive, konkurentne i pristupačne opskrbe sirovinama i naprednim materijalima osigurat će se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a pomoći da znatno smanji svoj ugljični i ekološki otisak.
Ključne tehnologije razvoja15 temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u razvoj, demonstracije, uvođenje i standardizaciju ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, održive, konkurentne i pristupačne nabave, uporabe i upravljanja sirovinama i naprednim materijalima osigurat će se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a pomoći da znatno smanji svoj ugljični i ekološki otisak, pa tako i troškove za društvo u smislu vanjskih učinaka.
Prema potrebi moguće je orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije.
Potrebno je orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije kao temelj nastanka novih revolucionarnih inovacija.
Svemir je od strateške važnosti; oko 10 % BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim uslugama u slizanom sektoru. Važni instrumenti za komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora što bolje iskoristiti te mogućnosti iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji iz svemira.
Svemir je od strateške važnosti; oko 10 % BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim uslugama u slizanom sektoru. Važni instrumenti za komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne istraživačke, inovacijske i poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora što bolje iskoristiti te mogućnosti iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo, kao i poticanjem, između ostalog, razvoja silaznog sektora i primjena za krajnje korisnike, te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji.
EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, prelazak na kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i konkurentnost mogu međusobno dopunjavati zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj izvrsnosti.
EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području dostupnih scenarija ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija za prelazak na gospodarstvo s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova, uključujući tehnologije i strategije za dekarbonizaciju s niskom razinom emisija ugljika, biogospodarstvo i kružno gospodarstvo, jamčeći konkurentnost i društveno razumijevanje tih tehnologija i razvoja.
Kako bi digitalno, kružno, niskougljično gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i društvo u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čistih tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neće biti dovoljan. Infrastruktura usmjerena na industriju, što obuhvaća i pokusne linije, pomoći će poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima da uvedu takve tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija.
Kako bi digitalno, kružno, niskougljično gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i društvo u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čistih tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neće biti dovoljan. Novi održivi modeli poslovanja, infrastruktura usmjerena na industriju, što obuhvaća i pokusne linije, pomoći će poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima da uvedu takve tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija. U tom kontekstu, kulturni i kreativni sektor također imaju važnu ulogu kao pokretači digitalne transformacije i inovacije temeljene na IKT-u u Europi.
Snažan angažman industrije nužan je za utvrđivanje prioriteta i razvoj agenda u području istraživanja i inovacija, povećavanje učinka javnog financiranja i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu ključni su za uspjeh, baš kao i nova agenda za vještine povezane s industrijom te standardizacija.
Stoga je snažan angažman industrije nužan za utvrđivanje prioriteta i razvoj agenda u području istraživanja i inovacija, povećavanje učinka dodatnog javnog i privatnog financiranja i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu ključni su za uspjeh, baš kao i nova agenda za vještine povezane s industrijom te standardizacija.
Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i održivom opskrbom sirovinama, omogućit će se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako će se zajamčiti integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.
Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i održivom opskrbom sirovinama, omogućit će se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Time će se zajamčiti integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, mobilnost, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.
Osigurat će se komplementarnost s aktivnostima programa Digitalna Europa kako bi se ta dva programa razgraničila i izbjegla njihova preklapanja.
Osigurat će se komplementarnost s aktivnostima programa Digitalna Europa kako bi se ta dva programa razgraničila i izbjegla njihova preklapanja.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.
Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.
__________________
__________________
15 Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.
15 Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.
Amandman 54
Prijedlog odluke
Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.1.
3.2.1.  –Proizvodne tehnologije
3.2.1.  –Proizvodne tehnologije
Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i prilagođenije proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije. Kreativni i kulturni elementi bit će ključni za stvaranje dodane vrijednosti.
Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije, prilagođenije i više energetski i resursno učinkovite proizvode visoke dodane vrijednosti i sa smanjenim ugljičnim otiskom, uključujući manje otpada i onečišćenja. Kreativni i kulturni elementi te perspektive društvenih i humanističkih znanosti o odnosu tehnologije i ljudi bit će također ključni za postizanje tih ciljeva.
U kratkim crtama
U kratkim crtama
–  revolucionarne proizvodne tehnologije kao što su aditivna proizvodnja, industrijska robotika i proizvodni sustavi integrirani s čovjekom, koje se promiču i putem infrastrukturne mreže EU-a za industriju,
–  revolucionarne proizvodne tehnologije kao što su aditivna proizvodnja, modeliranje, simulacija, industrijska automatizacija i robotika i proizvodni sustavi integrirani s čovjekom, koje se promiču i putem infrastrukturne mreže EU-a za industriju,
–  revolucionarne inovacije koje primjenjuju različite tehnologije razvoja (npr. konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, analitika podataka, industrijska robotika, bioproizvodnja, tehnologije naprednih baterija) duž vrijednosnog lanca,
–  revolucionarne inovacije koje primjenjuju različite tehnologije razvoja (npr. konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, analitika podataka, industrijska robotika, održiva bioproizvodnja, tehnologije naprednih baterija) duž vrijednosnog lanca,
–  vještine i radni prostor u potpunosti prilagođeni novim tehnologijama, u skladu s europskim socijalnim vrijednostima,
–  vještine i radni prostor u potpunosti prilagođeni novim tehnologijama, uključujući ergonomičnost, te u skladu s europskim socijalnim vrijednostima i potrebama,
–  fleksibilni, visokoprecizni kognitivni pogoni s nultom stopom pogrešaka i otpada te pametni proizvodni sustavi koji zadovoljavaju potrebe potrošača,
–