Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Godišnjem izvješću ESB-a za 2017. (2018/2101(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2018. o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016.(1),
– uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2017.,
– uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka (ESCB) i Europske središnje banke, a posebno njegove članke 2., 3., 7., članak 10. stavak 2., članke 15., 21., članak 32. stavak 5. i članak 33. stavak 1.,
– uzimajući u obzir članak 129. stavak 3., članak 130., članak 138. stavak 2., članak 282. stavke 2. i 3., članak 283. stavak 2. i članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir govor predsjednika ESB-a Marija Draghija od 19. lipnja 2018. održan u Sintri,
– uzimajući u obzir Ekonomski bilten ESB-a broj 5/2018,
– uzimajući u obzir članak 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura(2),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 1. UFEU-a o euru kao zakonskom sredstvu plaćanja,
– uzimajući u obzir povratne informacije o doprinosu Parlamenta u njegovoj rezoluciji o Godišnjem izvješću ESB-a za 2016.,
– uzimajući u obzir godišnje ekonomsko izvješće za 2017. Banke za međunarodna poravnanja,
– uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od studenoga 2016. naslovljeno „Slabosti u sektoru stambenih nekretnina u EU-u” i popratna upozorenja izdana za osam država članica,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0424/2018),
A. budući da je euro i dalje neosporno druga najvažnija valuta u međunarodnom monetarnom sustavu; budući da je 2017. potpora javnosti za euro bila visoka, s gotovo tri četvrtine ispitanika u europodručju (73 %) koji podržavaju jedinstvenu valutu, što je najviši ostvareni udio od jeseni 2004.;
B. budući da u svojoj prognozi za ljeto 2018. Komisija navodi da je BDP u EU-u i europodručju 2017. porastao za 2,4 %, što je više od stope rasta u SAD-u; budući da se prema istoj prognozi očekuje da će BDP 2018. porasti za 2,1 %, a 2019. za 2,0 %;
C. budući da najnoviji ekonomski podaci iz 2018. zbog slabljenja vanjske trgovine i viših cijena nafte pokazuju određeno usporavanje rasta u usporedbi s visokim razinama iz 2017.;
D. budući da se prema podacima Eurostata iz svibnja 2018. razina nezaposlenosti u EU-u i europodručju sada gotovo vratila na pretkrizno stanje i iznosi 7,0 % u EU-u i 8,4 % u europodručju; budući da su broj zaposlenih i sudjelovanje u radnoj snazi u europodručju bili na najvišoj razini od osnutka ekonomske i monetarne unije 1999.;
E. budući da su, unatoč određenoj konvergenciji, stope rasta i nezaposlenosti i dalje geografski neujednačene u značajnoj mjeri, što prouzročuje opasnu nestabilnost za gospodarstvo te ugrožava pouzdan i uravnotežen razvoj; budući da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje više nego dvostruko viša od prosječne sa 16,8 % u EU-u i 18,8 % u europodručju krajem 2017.;
F. budući da se trenutačno opsežno ekonomsko širenje većinom temelji na izvozu i domaćoj potrošnji u državama članicama; budući da su prošle godine ulaganja rasla brzinom koja nije zabilježena od 2007., što se temeljilo na globalnom ekonomskom rastu i Planu ulaganja za Europu; naglašava ulogu EFSU-a u premošćivanju investicijskog jaza u EU-u, mobiliziranjem ukupnih ulaganja od 256,9 milijardi EUR i osiguranjem financijskih sredstava za 550 000 malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) koji se koriste financiranjem iz Europskog investicijskog fonda;
G. budući da je gospodarska uspješnost onih država članica koje se ne služe jedinstvenom valutom i koje uživaju fleksibilnost tečaja za svoje valute bila neujednačena; budući da su gospodarstva onih država članica koje su usvojile jedinstvenu valutu u zadnjih deset godina bila uspješnija od gospodarstava u zemljama s fleksibilnim valutnim tečajem;
H. budući da izgleda da će prema makroekonomskim predviđanjima službi Eurosustava iz lipnja 2018. godišnja inflacija u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za europodručje 2018., 2019. i 2020. dosegnuti 1,7 % te da će se oporaviti od prošlih niskih razina i približiti se ESB-ovom srednjoročnom cilju inflacije koji je blizu, ali ispod stope od 2 %, no da i dalje neće ispuniti taj cilj te da će se stope inflacije znatno razlikovati diljem europodručja; budući da je povećanje ukupne inflacije uglavnom potaknuto višim cijenama energenata, dok je temeljna inflacija zabilježila samo marginalno povećanje s 0,9 % iz 2016. na 1,0 %, bez znakova konstantnog rasta u 2017.; budući da rast plaće u skladu s rastom produktivnosti ostaje bitan preduvjet za konstantan rast u temeljnoj inflaciji;
I. budući da se prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018. očekuje da će se ukupni državni deficit u europodručju 2018. smanjiti s 0,9 % na 0,7 % BDP-a, a nakon toga 2019. na 0,6 %, u usporedbi s očekivanim deficitom od 5,9 % BDP-a u SAD-u i 2,7 % u Japanu;
J. budući da ESB očekuje da će inflacija u srednjem roku postupno rasti uz potporu učinka trenutačne monetarne politike, nastavka gospodarskog rasta, povećanja plaća i apsorpcije ekonomske stagnacije;
K. budući da su banke europodručja ubrzale smanjivanje broja loših kredita, s 8 % ukupnog iznosa kredita 2014. na 4,9 % u četvrtom tromjesečju 2017.; budući da je ukupna količina loših kredita diljem EU-a i dalje na razini od 950 milijardi EUR; budući da loše kredite treba ili prodati, (djelomično) otpisati ili odrediti prikladne rezervacije za njih, kako bi se zajamčila financijska stabilnost i izbjegle negativne posljedice za postojeće vlasnike računa, štediše i ulagače; budući da među državama članicama postoje značajne razlike u broju loših kredita; budući da su omjeri loših kredita u osam država članica i dalje znatno iznad 10 %, a dvije imaju omjer od preko 40 %;
L. budući da postoji potreba za poboljšanim sekundarnim tržištem za loše kredite s ciljem poboljšanja tržišne likvidnosti na europskoj razini i izbjegavanja moguće netransparentnosti tržišta; budući da se od financijskih institucija koje djeluju na sekundarnom tržištu mora zahtijevati da uzmu u obzir interese potrošača te da poštuju sve relevantne nacionalne zahtjeve i zahtjeve EU-a u vezi sa zaštitom potrošača;
M. budući da je na sastanku u listopadu 2017. Upravno vijeće ESB-a odlučilo nastaviti svoju neto kupnju u okviru programa kupnje vrijednosnih papira (APP) mjesečnim ritmom od 30 milijardi EUR do rujna 2018.; budući da je na svojem sastanku u lipnju 2018. odlučilo produljiti kupnju u smanjenom iznosu od 15 milijardi EUR mjesečno do kraja 2018., a zatim potpuno okončati kupnju, pod uvjetom da ulazni podaci potvrde srednjoročna predviđanja stope inflacije, a tu je odluku potvrdilo na sastanku u rujnu 2018.;
N. budući da je Upravno vijeće ESB-a potvrdilo svoja očekivanja u pogledu održavanja nepromijenjenih kamatnih stopa, za glavne operacije refinanciranja na 0,00 %, za mogućnost granične posudbe na 0,25 % i za mogućnost deponiranja na 0,40 % barem do kraja ljeta 2019., a u svakom slučaju dok ne utvrdi stalnu prilagodbu inflacije u skladu s ciljem ESB-a u srednjoročnom razdoblju;
O. budući da je zadnje korištenje ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) u 2017. pokazalo povećanu potražnju kod banaka u europodručju; budući da se ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja nastoji potaknuti pozajmljivanje banaka realnom gospodarstvu;
P. budući da je krajem 2017. veličina bilance Eurosustava dosegla rekordnu razinu od preko 4,5 bilijuna EUR, što je povećanje od 0,8 bilijuna EUR u odnosu na kraj 2016., te čini 41 % ukupnog BDP-a europodručja; budući da je ESB programom kupnje obveznica preuzeo velik rizik u svojoj bilanci;
Q. budući da su 2017. broj i valuta novčanica eura u optjecaju porasli za oko 5,9 % odnosno 4,0 %, dok su broj i valuta kovanica eura porasli za 4,2 % odnosno 4,0 %;
R. budući da je neto dobit ESB-a 2017. iznosila 1,275 milijardi EUR u odnosu na 1,193 milijarde EUR 2016. godine; budući da se to povećanje uglavnom može pripisati povećanju neto kamatnih prihoda;
S. budući da članovi Izvršnog odbora ESB stalno naglašavaju važnost provođenja strukturnih reformi kojima se potiče produktivnost u europodručju, kao i fiskalnih politika povoljnih za rast, u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;
T. budući da se člankom 123. UFEU-a i člankom 21. Statuta ESCB-a/ESB-a zabranjuje monetarno financiranje vlada;
U. budući da ESB do sada u obavljanju nadzornih zadaća nije uvijek dovoljno uzimao u obzir načelo proporcionalnosti;
Opći pregled
1. pozdravlja činjenicu da se javna potpora euru 2017. povećala za 8 postotnih bodova u odnosu na 2016., s gotovo dvije trećine ispitanika (64 %) koji smatraju da je jedinstvena valuta povoljna za njihove zemlje;
2. ponavlja da je euro ponajprije politički, a tek onda gospodarski projekt; ističe nepovratnost jedinstvene valute;
3. ukazuje na zahtjev za svaku državu članicu s iznimkom Ujedinjene Kraljevine i Danske da usvoji jedinstvenu valutu kad ispuni konvergencijske kriterije iz Maastrichta; podsjeća i na mišljenje da sudjelovanje u bankovnoj uniji valja shvaćati kao prednost za države koje žele biti dijelom europodručja;
4. ističe da je zakonska neovisnost ESB-a, kako je utvrđeno Ugovorima, ključna za ispunjavanje njegova mandata održavanja stabilnosti cijena i za zaštitu institucije u cjelini od političkog upletanja;
5. naglašava da je ESB odgovoran za monetarnu politiku europodručja kao cjeline; podsjeća na to da se u pravilima ESB-a navodi kako članovi odbora ne predstavljaju svoje države članice, nemaju ovlasti za ulaganje veta i ne smiju primati upute od bilo koje institucije, vlade ili drugog tijela, čime se ESB-u omogućuje da odlučno djeluje;
6. napominje da je monetarna politika pridonijela očuvanju jedinstvene valute i stabilnosti ekonomske i monetarne unije;
7. ponavlja da neovisnost ESB-a članovima njegova Izvršnog odbora pruža slobodu da odlučuju, odgovorno i na temelju poštovanja odgovarajućih obveza, hoće li sudjelovati na forumima, uključujući one koji nisu otvoreni za širu javnost, kada smatraju da je to nužno za osiguranje najboljeg provođenja monetarne politike ESB-a; prima na znanje mišljenje Ombudsmana od 5. srpnja 2018.;
8. poziva ESB da se usredotoči na svoj primarni cilj stabilnosti cijena; podsjeća na to da, u skladu s odredbama iz članka 2. svojeg Statuta i članka 127. UFEU-a te dodatnim detaljima utvrđenima u članku 282. UFEU-a, ESB mora, ne dovodeći u pitanje primarni cilj stabilnosti cijena, podržavati „opće gospodarske politike Unije”, s ciljem doprinosa postizanju ciljeva Unije kako je utvrđeno u članku 3. UEU-a;
9. napominje da je 2017. gospodarstvo EU-a raslo najbržom stopom u deset godina te da su rasla gospodarstva u svim državama članicama; napominje da je nezaposlenost u EU-u na svojoj najnižoj razini od 2008., iako i dalje dramatično utječe na mlade; pozdravlja ulogu ESB-a u strukturnim reformama osmišljenima za ostvarenje održivog i uključivog rasta, koje su poduzete u nekim državama članicama u okviru oporavka koji je u tijeku; podsjeća na važnost procjene gospodarskih i društvenih posljedica tih reformi;
10. međutim, upozorava na sve veći broj nesigurnosti koje su posljedica čimbenika koji uključuju: opasnost od povećanog protekcionizma; pregovore o Brexitu; potencijalne „balone” na tržištu nekretnina; krizu tržišta u nastajanju; povijesne razine privatnog i javnog duga; opću nestabilnost na financijskim tržištima povezanu osobito s političkim rizicima u nekim državama članicama koji narušavaju mogućnosti za rast u europodručju; rast populizma, izolacionizma i etnocentrizma diljem političkog spektra; negativnu reakciju na globalizaciju te sve veća razilaženja u stavovima država članica o budućnosti europske integracije;
11. upozorava na to da, prema godišnjem gospodarskom izvješću Banke za međunarodne namire za 2018., postoje znakovi povećanja financijskih neravnoteža, osobito u zemljama koje su bile znatno pošteđene od globalne financijske krize jer u njima, za razliku od zemalja u središtu previranja, nije provedeno razduživanje privatnog sektora; napominje da neravnoteže poprimaju oblik snažnih povećanja kreditiranja u privatnom sektoru;
12. naglašava da je u ovom trenutku vrlo važno zadržati povoljno okruženje za javna i privatna ulaganja, koja još nisu dostigla pretkrizne razine; potiče ESB da provodi mjere u skladu sa svojim mandatom i pomogne u postizanju toga cilja; međutim, podsjeća na to da širenje putem kredita može dovesti do pogrešne raspodjele stvarnih resursa;
Strukturne reforme
13. smatra da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna da se ostvari održiv ekonomski oporavak; podsjeća na protuciklički učinak monetarne politike u razdoblju oporavka nakon krize, no smatra da je strukturni doprinos monetarne politike održivom rastu ograničen; stoga potiče tvorce politika da zadrže trenutačni gospodarski zamah dulje od kratkoročnih planova, provođenjem kombinacije društveno ujednačenih i ambicioznih strukturnih reformi i fiskalnih politika koje pogoduju rastu i koje potiču produktivnost, u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegove odredbe o fleksibilnosti; ponavlja riječi predsjednika Europskog fiskalnog odbora iz njegova obraćanja Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku 5. studenoga 2018., o tome da „fleksibilnost pravila mora biti praksa koja ovisi o ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo”, kao i stajalište izraženo u izvješću iz lipnja 2018. da „radi zaštite vjerodostojnosti Pakta, njegove odredbe o fleksibilnosti trebalo bi primjenjivati na simetričan način, a ne samo kad je ekonomija u padu ili slaba”;
14. naglašava da se prekomjerne makroekonomske neravnoteže moraju korigirati s pomoću odgovarajućih fiskalnih i ekonomskih politika te reformi koje poboljšavaju produktivnost kako bi se osigurala potpuna učinkovitost monetarne politike; naglašava da monetarna politika ESB-a ne može biti zamjena za održive strukturne reforme, za koje odgovornost snose države članice;
15. sa zabrinutošću napominje da je udio EU-a u globalnim tokovima izravnih stranih ulaganja znatno pao od početka krize;
16. prima na znanje mišljenje ESB-a u kojemu se poziva na uspostavu Europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) kao trećeg stupa bankovne unije; ističe ključnu ulogu osiguranja depozita u izgradnji povjerenja i jamčenju zaštite svih depozita unutar bankovne unije; naglašava da bi Europski sustav osiguranja depozita mogao doprinijeti jačanju i očuvanju financijske stabilnosti; smatra da bi se podjela i smanjenje rizika trebali nadopunjavati;
Program kupnje vrijednosnih papira
17. naglašava da je ESB nestandardnim mjerama svoje monetarne politike pridonio sprečavanju rizika od deflacije koji su još uvijek bili prisutni početkom 2016. te pokretanju oporavka u području kreditiranja za privatni sektor, čiji je godišnji rast sredinom 2018. bio oko 3 % u odnosu na 2015., kada je iznosio 0 %;
18. slaže se s ESB-om da će postizanje cilja inflacije zahtijevati održivo potporne fiskalne politike, kao i reforme koje jačaju konkurentnost, produktivnost i rast, te povećanje plaće u skladu s rastom produktivnosti; stoga poziva države članice da udvostruče svoje napore u pogledu primjene načela „trokuta uspješnosti”, odnosno poticanja ulaganja, provedbe socijalno uravnoteženih strukturnih reformi pogodnih za rast i jamčenja odgovornih fiskalnih politika;
19. zabrinut je zbog brzog povećavanja cijena nekretnina u određenim državama članicama; stoga poziva na stalan oprez u pogledu ponovnog nastajanja „balona” na tržištu nekretnina te prekomjerne zaduženosti kućanstava i privatnog sektora u nekim državama članicama;
20. prima na znanje komentare predsjednika ESRB-a Marija Draghija(3) o tome da je glavni uzrok ranjivosti zbog koje dolazi do preopterećenosti na tržištima nekretnina u EU-u pokušaj međunarodnih ulagača da ostvare prinose – većinom u području prekograničnog i nebankovnog financiranja – i da bi tvorci politika trebali istražiti je li potrebno uvesti nove makrobonitetne instrumente za nebankovne ulagače, osobito u odnosu na njihove izloženosti na temelju poslovnih nekretnina;
21. ne dovodeći u pitanje neovisnost ESB-a, slaže se s njegovom odlukom o održivom okončanju programa kupnje vrijednosnih papira, pod uvjetom da ulazni podaci potvrde srednjoročna predviđanja stope inflacije, i smatra da bi se taj instrument trebao upotrebljavati samo privremeno jer se njime stvaraju novi rizici za financijsku stabilnost i smanjuju poticaji za konsolidaciju javnih financija i provedbu strukturnih reformi; priznaje da je oslanjanje na monetarnu politiku radi potpore oporavku nakon krize također imalo neplanirane posljedice;
22. osobito naglašava da je produžena provedba nestandardnih mjera politike možda imala negativne distribucijske učinke; stoga poziva ESB da u svoje sljedeće godišnje izvješće uključi sveobuhvatnu i detaljnu analizu nuspojava mjera svoje monetarne politike, uključujući potencijalne rizike za sektor osiguranja i mirovina;
23. napominje da je program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) s udjelima od 1,9 bilijuna EUR krajem 2017. činio najveći dio programa kupnje vrijednosnih papira; naglašava važnost ograničenja kupnje za izdavatelja do 33 % u kupnji javnog sektora;
24. napominje da je od svih programa kupnje privatnog sektora doprinos programa usmjerenog na korporativni sektor programu kupnje vrijednosnih papira 2017. bio najveći s neto kupnjom u vrijednosti od 82 milijarde EUR; pozdravlja činjenicu da ESB od 2017. objavljuje potpuni popis svih udjela u programu kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora, uključujući imena izdavatelja, zajedno s objedinjenim podacima o tim udjelima prema zemlji, riziku, rejtingu i sektoru; poziva ESB da primijeni sličnu politiku transparentnosti za sve programe kupnje imovine, uključujući ABSPP i CBPP3, pored dodatnih mjera, kako bi otkrio operativne procedure koje se primjenjuju u izboru vrijednosnih papira koje kupuju nacionalne središnje banke; naglašava da CSPP nipošto ne smije dovesti do narušavanja konkurentnosti na unutarnjem tržištu;
25. podsjeća na to da je ESB kao institucija EU-a obvezan poštovati odredbe Pariškog sporazuma; poziva ESB, potpuno poštujući njegov mandat, neovisnost i okvir upravljanja rizikom, da u svoje politike uključi preuzete obveze iz Pariškog sporazuma te gospodarska i socijalna načela i načela upravljanja;
26. pozdravlja transparentnost koju ESB daje svojim smjernicama buduće politike; prihvaća odluku ESB-a da zadrži kamatne stope niskima u kontekstu trenutačnih nesigurnosti u globalnom okruženju;
27. ističe da će ispravno utvrđivanje redoslijeda i provedba postupnog ukidanja mjera izvanredne monetarne politike biti ključni za izbjegavanje narušavanja tržišta; podsjeća na to da je za Eurosustav moguće početi povećavati stope uz održavanje stabilne vrijednosti bilance ako to zahtijevaju gospodarski uvjeti;
28. naglašava važnost komunikacije i smjernica buduće politike za uspješnu normalizaciju monetarne politike;
29. uzima u obzir da će normalizacija monetarne politike imati očekivano različit učinak na države članice, ovisno o razini i profilu dospijeća njihova duga;
30. naglašava veličinu regulatornih i strukturnih promjena koje su se odvile od zadnje gospodarske krize, i njihovu relevantnost za mnoga područja koja se odnose na monetarnu politiku; ističe važnost istraživanja i studija za bolje razumijevanje novog okruženja proizašlog iz razvojnih kretanja tijekom posljednjih desetljeća te njihovih posljedica za provedbu monetarne politike;
31. prima na znanje učinak negativne pasivne kamatne stope koja se od lipnja 2014. primjenjuje na banke; smatra da bi ta mjera, ako se nastavi primjenjivati, mogla utjecati na profitabilnost bankarskog sektora te bi se trebala postupno ukinuti u tijeku normalizacije monetarne politike koja proizlazi iz trenutačnog oporavka;
32. svjestan je mogućeg nastavka TLTRO-a, u okviru kojeg se bankama srednjoročno posuđuju financijska sredstava pod atraktivnim uvjetima, pod uvjetom da se financijska sredstva zaista iskoriste za odobravanje novih kredita realnom gospodarstvu; prima na znanje povećanu potražnju kod banaka europodručja koja se odražava u zadnjem TLTRO-u 2017, što je možda prouzročeno očekivanjima porasta kamatnih stopa za depozite i mogućnosti za ostvarenje lake dobiti; poziva ESB da pomno prati to kretanje kako bi se zajamčilo da se TLTRO stvarno upotrebljava za stimuliranje banaka u kreditiranju realnog gospodarstva;
33. prima na znanje povećanje salda u sustavu TARGET2, što ukazuje na stalno istjecanje kapitala iz periferije europodručja; napominje da ESB smatra kako promjene salda u sustavu TARGET uvelike odražavaju likvidnosne tokove nastale u kontekstu programa kupnje vrijednosnih papira te da nisu simptom novoga stresa na financijskim tržištima; poziva ESB da pojasni temeljne čimbenike i potencijalne rizike u odnosu na ravnoteže koje bi to moglo prouzročiti;
Ostali aspekti
34. pozdravlja sklapanje sporazuma o likvidnosnoj pomoći u izvanrednim situacijama, u kojem se pojašnjavaju raspodjela odgovornosti, troškovi i rizici; napominje da se taj sporazum mora preispitati najkasnije 2019.; mišljenja je da bi se o odobravanju likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama trebalo odlučivati na razini EU-a;
35. poziva ESB da objavi pune iznose dobiti koju je ostvario Eurosustav putem sporazuma o neto financijskoj imovini (ANFA) i programa za tržišta vrijednosnih papira (SMP) od 2010. do njegovog potpunog isteka, s posebnom raščlambom po zemlji za one države članice koje su podlijegale kupnjama u okviru SMP-a (Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Italija);
36. pozdravlja izmjenu članka 22. Statuta ESCB-a/ESB-a u svrhu pružanja jasnog pravnog temelja kojim se Eurosustavu omogućuje provedba uloge središnje emisijske banke za središnje klirinške druge ugovorne strane, čime je ESB stekao nadležnost nad reguliranjem aktivnosti klirinških sustava, uključujući središnje klirinške druge ugovorne strane, s ciljem da se djelotvorno suzbiju rizici koje ti sustavi predstavljaju za neometan rad platnih sustava i provedbu jedinstvene monetarne politike;
37. poziva ESB da slijedi preporuke organizacije Transparency International, osobito u pogledu svoje uloge u Trojci;
38. poziva ESB da nastavi ulagati napore kako bi osigurao da su banke dobro pripremljene za sve moguće nepredviđene situacije povezane s Brexitom; poziva ESB da, osim toga, poduzme sve potrebne pripreme kako bi osigurao stabilnost financijskih tržišta EU-a, što uključuje i slučaj da u trenutku izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a nije postignut nikakav sporazum;
39. naglašava potrebu da države članice europodručja provode zajedničku regulatornu strategiju za financijski sektor nakon Brexita, umjesto da sudjeluju u štetnom silaznom natjecanju;
40. slaže se da se diversificiranim i integriranim tržištem kapitala koje dobro funkcionira podupire transmisija jedinstvene monetarne politike; poziva na ubrzanje izgradnje unije tržišta kapitala kako bi se produbila financijska integracija s ciljem jačanja otpornosti na šokove i povećanja učinkovitosti transmisije monetarne politike diljem monetarne unije, pri čemu bi se trebala poticati privatna podjela rizika unutar bankovne unije i Unije u cjelini; naglašava da bi se CSPP-om moglo doprinijeti olakšavanju uvjeta za financiranje poduzeća, osobito u nefinancijskom sektoru (npr. nefinancijskih korporacija);
41. smatra da će dublje i bolje povezana europska tržišta kapitala, koja će nastati iz rada na uspostavi unije tržišta kapitala EU-a i iz postupnog dovršavanja bankovne unije, produbiti financijska tržišta europodručja i povećati njihovu likvidnost, istodobno jačajući međunarodni status eura;
42. poziva ESB da nastavi pridavati pozornost pristupačnosti kredita za MSP-ove, osobito u pogledu sporog poboljšanja njihova financijskog stanja kako je naglašeno u ispitivanju o pristupu financiranju poduzeća provedenom u lipnju 2018.; ističe da potpuno funkcionalna unija tržišta kapitala može u dugoročnoj perspektivi pružiti alternativne izvore financiranja za mala i srednja poduzeća, kao dopunu onima iz bankarskog sektora;
43. smatra da je najbrži način za postizanje dobrog funkcioniranja unije tržišta kapitala izmjena nacionalnih propisa koji sprečavaju tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju da ostvare širi učinak diljem Unije, i za smanjenje tereta novih propisa;
44. poziva ESB da pomnije prati razvoj tehnologije distribuirane glavne knjige i povećanih rizika za kibersigurnost financijske tehnologije;
45. napominje da se ESB slaže kako je bitno proučiti relevantnost i implikacije izdavanja digitalne valute središnje banke (ili digitalnog novca) široj javnosti; potiče ESB da provede i objavi takvu studiju;
46. ističe važnost kibersigurnosti za financijski sektor i za sustav plaćanja; poziva ESB da i dalje pomno prati to pitanje, naglašava njegovu važnost na međunarodnim forumima i da nastavi surađivati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka;
47. slaže se s ESB-om u vezi s važnošću fizičkog novca kao zakonskog sredstva plaćanja, s obzirom na to da je euro jedino zakonsko sredstvo plaćanja u europodručju, te podsjeća sve države članice u europodručju da bi u maloprodajnim transakcijama prihvaćanje kovanica i novčanica eura trebalo biti pravilo, ne dovodeći u pitanje pravo onih država članica koje žele uvesti gornje granice za plaćanja u gotovini s ciljem borbe protiv pranja novca, porezne prijevare te financiranja terorizma i organiziranog kriminala;
48. ponavlja stajališta koja su izrazili članovi Izvršnog odbora o važnosti razvoja istinski europskih sustava plaćanja s otpornošću na vanjske poremećaje kao što su poremećaji političke naravi;
49. skreće pozornost na poziv predsjednika Junckera u njegovu govoru o stanju Unije 2018. na jačanje međunarodne uloge eura te na potrebu da euro potpuno preuzme svoju ulogu na međunarodnoj sceni;
50. ističe kako je važno da ESB bude odgovoran Parlamentu; u tom pogledu pozdravlja stalni dijalog između ESB-a i Parlamenta te redovito pojavljivanje predsjednika ESB-a i, prema potrebi, drugih članova Izvršnog odbora pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku i zastupnicima na plenarnim sjednicama; potiče ESB da nastavi s tim dijalogom; naglašava da je ESB poboljšao komunikaciju; smatra da bi trebao nastaviti ulagati trud u to da svoje odluke učini dostupnima i razumljivima za sve građane te i dalje provoditi svoje mjere za zadržavanje stabilnosti cijena u europodručju i na taj način za očuvanje kupovne moći zajedničke valute;
51. čestita ESB-u na dosad obavljenom radu kojim je povećana transparentnost i demokratska odgovornost u odnosu prema europskim građanima i Parlamentu;
52. traži od Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku da poduzme mjere za poboljšanje strukture monetarnog dijaloga s predsjednikom ESB-a;
53. pozdravlja poboljšane, raščlanjene i bitne povratne informacije ESB-a kao odgovor na mišljenje Parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2016.; poziva ESB da se i dalje posveti izvršavanju obveza i nastavi objavljivati svoje pisane povratne informacije kao odgovor na rezoluciju Parlamenta o godišnjem izvješću ESB-a svake godine;
54. podsjeća na to da ćemo u narednim mjesecima svjedočiti bitnim promjenama u Upravnom vijeću ESB-a, kad nekoliko članova Izvršnog odbora, uključujući predsjednika, završava svoje mandate; smatra da je te izmjene potrebno pripremiti pažljivo i uz potpunu transparentnost, zajedno s Parlamentom i u skladu s Ugovorima; potiče Vijeće da izradi ujednačeni uži popis s barem tri kandidata za sve pozicije koje će se otvoriti, čime će se Parlamentu omogućiti da ima smisleniju savjetodavnu ulogu u postupku imenovanja; ponavlja svoje stajalište da je potrebna poboljšana rodna ravnoteža, i u Izvršnom odboru, i općenito u osoblju ESB-a; naglašava da se članovi Izvršnog odbora moraju odabrati isključivo na temelju njihova priznatog položaja i stručnog iskustva u monetarnom ili bankarskom području;
55. slaže se s tvrdnjom predsjednika Draghija iz njegova govora od 13. rujna 2018. da je prekomjerni broj danih neusklađenih izjava koje zatim nisu provedene u djelo posljednjih mjeseci doveo do povećanja prinosa državnih obveznica i širenja razlika u cijenama, s negativnim posljedicama za poduzeća i kućanstva;
o o o
56. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.