Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o stanju u Venezueli (2019/2543(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli(1), od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom(2) i od 25. listopada 2018. o stanju u Venezueli(3),
– uzimajući u obzir izjavu koju je 26. siječnja 2019. u ime EU-a dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju o Venezueli,
– uzimajući u obzir izjavu koju je 10. siječnja 2019. u ime EU-a dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir Ustav Venezuele, a posebno njegov članak 233.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili provedeni u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za jamčenje vjerodostojnog postupka i da nisu poštovani politički pluralizam, demokracija, transparentnost i vladavina prava; budući da EU, zajedno s drugim regionalnim organizacijama i demokratskim državama, nije priznao ni te izbore, ni tijela vlasti postavljena u okviru tog nelegitimnog postupka;
B. budući da je 10. siječnja 2019. Nicolás Maduro nelegitimno prisvojio predsjedničke ovlasti pred Vrhovnim sudom, čime je prekršio ustavni poredak;
C. budući da je 23. siječnja 2019. legitimno i demokratski izabrani predsjednik Nacionalne skupštine Juan Guaidó prisegnuo kao privremeni predsjednik Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele;
D. budući da su se u Venezueli tijekom posljednjih dana održali prosvjedi i masovne demonstracije; budući da postoje izvješća o tome da su u okviru tih prosvjeda život izgubili desetci ljudi te da ih je više stotina ranjeno; budući da se i dalje bilježe ljudske žrtve i ozbiljna kršenja ljudskih prava kao posljedica nasilja i represije nad sudionicima socijalnih prosvjeda, nezakonitih racija, proizvoljnih uhićenja (uključujući uhićenje više od 70 maloljetnika) te stigmatizacije i progona oporbenih aktivista; budući da je tijekom prošlog tjedna poslan poziv na nove prosvjede;
E. budući da je EU u više navrata pozvao na „ponovnu uspostavu demokracije i vladavine prava u Venezueli u okviru vjerodostojnog političkog procesaˮ;
F. budući da je 2017. Europski parlament Nagradu Saharov za slobodu mišljenja dodijelio demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli;
G. budući da je stanovništvo Venezuele suočeno s dosad nezapamćenom socijalnom, gospodarskom i demokratskom krizom zbog koje je migriralo više od tri milijuna ljudi, a stopa inflacije veća je od 1 650 000 %;
H. budući da su se međunarodni i regionalni partneri, uključujući EU, obvezali doprinijeti stvaranju uvjeta za miran, vjerodostojan i uključiv politički proces među svim relevantnim akterima u Venezueli; budući da je EU ponovno istaknuo svoju spremnost da komunikacijski kanali ostanu otvoreni;
I. budući da je Nicolás Maduro javno odbio mogućnost održavanja novih predsjedničkih izbora kao odgovor na zahtjev za hitno raspisivanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora, koji mu je u ime EU-a uputila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica;
1. priznaje Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele te izražava svoju punu podršku njegovom programu djelovanja;
2. traži od potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da zajedno s državama članicama zauzme čvrst i jedinstven stav i prizna Juana Guaidóa kao jedinog legitimnog privremenog predsjednika države do raspisivanja novih slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u cilju ponovne uspostave demokracije; pozdravlja činjenicu da su brojne demokratske države već priznale novo privremeno predsjedništvo;
3. poziva EU i njegove države članice da, u slučaju da prihvate tu odluku, poduzmu mjere u tom smjeru i priznaju predstavnike koje će imenovati ta legitimna tijela vlasti;
4. snažno osuđuje oštru represiju i nasilje koji dovode do ubojstava i žrtava; izražava solidarnost s venezuelskim narodom i upućuje svoju iskrenu sućut obiteljima i prijateljima žrtava; apelira na de facto venezuelske vlasti da stanu na kraj svim kršenjima ljudskih prava, da krivce pozovu na odgovornost te da zajamče potpuno poštovanje svih temeljnih sloboda i ljudskih prava;
5. osuđuje pritvaranje više novinara koji izvješćuju o situaciji u Venezueli i traži njihovo hitno puštanje na slobodu;
6. odbacuje sve prijedloge ili pokušaje rješavanja krize koji bi mogli dovesti do upotrebe nasilja;
7. ponovno ističe svoju punu potporu Nacionalnoj skupštini, jedinom legitimnom demokratskom tijelu Venezuele, čiju nadležnost treba ponovno uspostaviti i poštovati, uključujući ovlasti i sigurnost njezinih članova;
8. u skladu sa svojim prethodno usvojenim rezolucijama, snažno podupire poziv glavnog tajnika UN-a na provođenje neovisne i potpune istrage o počinjenim ubojstvima;
9. poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da surađuje s državama u regiji i sa svim drugim ključnim akterima u cilju osnivanja kontaktne skupine, kao što je izneseno u zaključcima Vijeća od 15. listopada 2018., a koja bi mogla posredovati pri postizanju dogovora o raspisivanju slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora na temelju dogovorenog rasporeda, jednakih uvjeta za sve sudionike, transparentnosti i prisutnosti međunarodnih promatrača;
10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i glavnom tajniku Organizacije američkih država.