(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0337),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0220/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0044/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 353.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Vodni resursi Unije pod sve su većim opterećenjem, što za posljedicu ima nestašicu vode i pogoršanje njezine kvalitete. Konkretno, klimatske promjene, nepredvidivi vremenski obrasci i suše znatno pridonose pritisku na raspoloživost slatke vode koji je uzrokovan urbanim razvojem i poljoprivredom. [Am. 1]

(2)  Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom uporabom pročišćenih otpadnih voda, ograničavanjem crpljenja iz vodnih tijela i podzemnih voda, smanjenjem utjecaja ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u vodna tijela te promicanjem uštede vode uz pomoć višekratne upotrebe komunalnih otpadnih voda, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša. U Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4) ponovna uporaba vode, u kombinaciji s promicanjem vodno ekonomičnih tehnologija u industriji i tehnika navodnjavanja koje štede vodu, navodi se kao jedna od dopunskih mjera koje države članice mogu odlučiti primjenjivati kako bi ostvarile ciljeve Direktive u pogledu postizanja dobrog kvantitativnog i kvalitativnog stanja površinskih i podzemnih voda. Direktivom Vijeća 91/271/EEZ(5) zahtijeva se da se pročišćene otpadne vode ponovno upotrijebe kad god je to primjereno. [Am. 2]

(2a)  Poseban problem u mnogim područjima je starost i loše stanje infrastrukture za distribuciju pročišćene otpadne vode, što dovodi do golemih gubitaka pročišćene otpadne vode i financijskih sredstava uloženih u njeno pročišćavanje. Stoga bi prioritet trebao biti da se sva takva cjevovodna infrastruktura nadogradi. [Am. 3]

(3)  U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Plan zaštite europskih vodnih resursa”(6) ponovna uporaba ističe se potreba za stvaranjem instrumenta za reguliranje standarda na razini Unije za ponovnu upotrebu vode i uklanjanje prepreka za široku primjenu takvog alternativnog načina vode navodi se kao alternativna mogućnost i uklanjanje prepreka za široku primjenu takvog alternativnog načina opskrbe vodom za navodnjavanje ili industrijske potrebe koja zahtijeva pozornost Unije kojim se posebice može pridonijeti smanjenju nestašice vode i smanjenju osjetljivosti sustava opskrbe vodom. [Am. 4]

(4)  U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Rješavanje problema nestašice vode i suše u Europskoj uniji”(7) navodi se hijerarhija mjera koje bi države članice trebale uzeti u obzir pri upravljanju nestašicom vode i sušama. U istu je svrhu preporučljivo u Direktivi 2000/60/EZ uvesti obvezujuću hijerarhiju mjera za dobro upravljanje vodom. Navodi se da u regijama u kojima su provedene sve preventivne mjere u skladu s hijerarhijom mjera za rješavanje problema s vodom, a u kojima su potrebe za vodom i dalje veće od raspoloživih resursa, dodatna infrastruktura za opskrbu vodom može, u nekim okolnostima i uzimajući u obzir dimenziju troškova i koristi, biti alternativni pristup ublažavanju posljedica velikih suša. [Am. 5]

(4a)  U svojoj Rezoluciji od 9. listopada 2008. o rješavanju problema nestašice vode i suša u Europskoj uniji(8) Europski parlament podsjeća da bi za upravljanje vodnim resursima najprimjereniji bio pristup sa stajališta potražnje te smatra da bi za upravljanje vodnim resursima Unija trebala usvojiti holistički pristup, u okviru kojeg se kombiniraju mjere za upravljanje potražnjom, mjere za optimizaciju postojećih resursa u hidrološkom ciklusu i mjere za stvaranje novih resursa, te da se tim pristupom trebaju obuhvatiti okolišna, socijalna i gospodarska pitanja. [Am. 6]

(5)  Komisija se u svojem Akcijskom planu za kružno gospodarstvo(9) obvezala na poduzimanje niza mjera za promicanje ponovne uporabe pročišćenih otpadnih voda, uključujući izradu zakonodavnog prijedloga o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode. Komisija bi trebala ažurirati svoj Akcijski plan i zadržati vodne resurse kao prioritetno područje djelovanja. [Am. 7]

(6)  Smatra se da se ponovnom uporabom primjereno pročišćenih otpadnih voda, na primjer iz uređaja postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili industrijskih postrojenja, manje utječe na okoliš nego drugim alternativnim metodama opskrbe vodom kao što transport vode ili desalinizacija. ali Međutim u Uniji se takva ponovna uporaba, kojom bi se moglo smanjiti rasipanje vode i ostvariti uštede vode, primjenjuje samo u ograničenoj mjeri. Čini se da je to djelomično posljedica velikih troškova sustava za ponovnu uporabu otpadnih voda kao i nedostatka zajedničkih okolišnih i zdravstvenih standarda EU-a za ponovnu uporabu vode i, posebice u pogledu poljoprivrednih proizvoda, mogućih rizika za zdravlje i okoliš te potencijalnih prepreka slobodnom kretanju proizvoda navodnjavanih obnovljenom vodom. Istodobno treba imati na umu da u nekim državama članicama infrastruktura za navodnjavanje nije odgovarajuća ili ne postoji. [Am. 8]

(6a)  Ponovnom uporabom vode moglo bi se pridonijeti obnovi hranjivih tvari koje se nalaze u pročišćenim otpadnim vodama, a uporaba obnovljenih voda za navodnjavanje u poljoprivredi ili šumarstvu mogla bi biti način vraćanja hranjivih tvari kao što su dušik, fosfor i kalij u prirodne biogeokemijske cikluse. [Am. 9]

(6b)  Ponovna uporaba primjereno pročišćenih obnovljenih voda u skladu s ovom Uredbom treba biti okolišno prihvatljiva. Stoga takva ponovna uporaba ne bi smjela rezultirati povećanim ispuštanjem dušika i fosfora s obzirom na to da višak takvih hranjivih tvari rezultira eutrofikacijom tla i površinskih i podzemnih vodnih tijela, što šteti ekosustavima i pridonosi smanjenju biološke raznolikosti. [Am. 10]

(6c)   Kako bi se zajamčila učinkovita ponovna uporaba komunalnih otpadnih vodnih resursa, potrebno je prepoznati da se sve vrste reciklirane vode ne mogu upotrebljavati za sve poljoprivredne kulture. Stoga bi trebalo osposobiti poljoprivrednike kako bi oni mogli različite vrste recikliranih voda optimalno upotrebljavati za poljoprivredne kulture kod kojih kvaliteta vode nema posljedice na javno zdravlje. [Am. 11]

(7)  Zdravstveni Ekvivalentni zdravstveni standardi u pogledu higijene hrane za poljoprivredne proizvode navodnjavane obnovljenom vodom mogu se postići jedino ako se zahtjevi u pogledu kvalitete obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju znatno ne razlikuju među državama članica. Usklađivanjem zahtjeva pridonijet će se učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta u pogledu takvih proizvoda. Stoga je primjereno uvesti minimalno usklađivanje utvrđivanjem minimalnih zahtjeva u pogledu kvalitete vode, učestalosti praćenja i ključnih zadaća upravljanja rizicima i praćenja ključnih zadaća upravljanja rizicima. Ti bi se minimalni zahtjevi trebali sastojati od minimalnih parametara za obnovljenu vodu i drugih strožih ili dodatnih zahtjeva u pogledu kvalitete koje prema potrebi propisuju nadležna tijela zajedno s relevantnim preventivnim mjerama. Operater pogona za obnovu vode trebao bi u suradnji s relevantnim dionicima izraditi nacrt plana upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode te bi trebao moći utvrditi strože ili dodatne zahtjeve za kvalitetu obnovljene vode. Kako bi se utvrdili stroži ili dodatni zahtjevi u pogledu kvalitete vode, operateri postrojenja Operater pogona za obnovu vode trebali trebao bi vršiti provoditi ključne zadaće upravljanja rizicima, surađujući pritom barem s operaterom za distribuciju obnovljene vode i operaterom za skladištenje obnovljene vode. Plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode trebao bi se stalno ažurirati i biti sastavljen u skladu s međunarodno priznatim standardiziranim postupcima. Parametri se temelje na tehničkom izvješću Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra i odražavaju međunarodne standarde za ponovnu uporabu vode. Komisijin Zajednički istraživački centar trebao bi izraditi parametre i metode mjerenja za utvrđivanje prisutnosti mikroplastike i farmaceutskih ostataka u obnovljenoj vodi. [Am. 12]

(7a)  Prisutnost mikroplastike može biti izvor rizika za zdravlje ljudi i za okoliš. Iz tog bi razloga u okviru detaljnog ispitivanja izvora, širenja, krajnje sudbine i utjecaja mikroplastike u kontekstu pročišćavanja otpadnih voda Komisija trebala razviti metodologiju za mjerenje mikroplastike u komunalnim otpadnim vodama pročišćenima u skladu s Direktivom 91/271/EEZ i obnovljenima u skladu s ovom Uredbom. [Am. 13]

(7b)  Uporaba nedovoljno čiste otpadne vode za potrebe javnih usluga poput čišćenja ulica ili navodnjavanja parkova i golf terena može biti štetna za zdravlje. Komisija bi stoga trebala utvrditi ciljeve u pogledu kvalitete za ponovnu uporabu vode za potrebe javnih usluga kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i životinja te kvaliteta podzemnih i površinskih voda. [Am. 14]

(7c)   U zahtjevima u pogledu kvalitete vode koja se upotrebljava za navodnjavanje potrebno je uzeti u obzir znanstveni napredak, posebno kada je riječ o ispitivanju mikroonečišćivača i takozvanih „emergentnih” tvari, kako bi se zajamčila sigurnost uporabe vode i zaštitili okoliš i javno zdravlje. [Am. 15]

(7d)  Kada je riječ o zahtjevima u pogledu kvalitete vode, trebalo bi se voditi računa o provedenim eksperimentima, posebice u pogledu upotrebe u poljoprivredi mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i istjecaja dobivenih metanizacijom. [Am. 16]

(8)  Poštovanjem Poštovanje minimalnih zahtjeva za ponovnu uporabu vode pridonijelo treba biti u skladu s vodnom politikom Unije te bi se time trebalo pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja utvrđenih UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030., posebno šestog cilja, a to je osigurati raspoloživost vodoopskrbe i odvodnje i održivo upravljati vodoopskrbom i odvodnjom za sve te na svjetskoj razini znatno povećati recikliranje vode i sigurnu ponovnu uporabu vode kako bi se pridonijelo cilju održivog razvoja UN-a br. 12 o održivoj potrošnji i proizvodnji. Nadalje, ovom se Uredbom nastoji osigurati primjena članka 37. o zaštiti okoliša Povelje Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 17]

(8a)  Zahtjevi u pogledu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju utvrđeni su Direktivom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća(10). Kako bi se izbjeglo pogoršanje kvalitete vode za piće, države članice trebale bi poduzeti adekvatne mjere kako bi osigurale da voda koja se koristi za piće nije kontaminirana obnovljenom vodom. [Am. 18]

(8b)  U nekim slučajevima operateri pogona za obnovu vode još i prevoze i skladište obnovljenu vodu nakon izlaza iz pogona za obnovu vode prije nego što obnovljenu vodu isporuče sljedećim sudionicima u lancu, kao što su operater za distribuciju obnovljene vode, operater za skladištenje obnovljene vode, ili krajnji korisnik. Potrebno je definirati točku usklađenosti kako bi se pojasnilo gdje prestaje odgovornost operatera pogona za obnovu vode i gdje započinje odgovornost sljedećeg sudionika u lancu. [Am. 19]

(9)  Upravljanje rizicima trebalo bi obuhvaćati proaktivno utvrđivanje rizika i upravljanje njima te uključivati pojam proizvodnje, distribucije, skladištenja i uporabe obnovljene vode onakve kvalitete kakva se zahtijeva za određene namjene. Procjena rizika trebala bi se temeljiti na ključnim zadaćama upravljanja rizicima i njome na temeljitoj primjeni, među ostalim, načela predostrožnosti, te bi se njome trebali utvrditi svi dodatni zahtjevi u pogledu kvalitete vode koji su potrebni za osiguravanje dovoljne zaštite okoliša te zdravlja ljudi i životinja. Za upravljanje rizicima trebali bi biti odgovorni svi relevantni subjekti uključeni u plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. Uloge i odgovornosti uključenih subjekata trebale bi biti jasno utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. Pri izdavanju dozvole nadležno tijelo trebalo bi moći zahtijevati da relevantni subjekti uključeni u plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode provedu dodatne mjere upravljanja rizikom. [Am. 20]

(9a)  Suradnja i interakcija između različitih relevantnih subjekata uključenih u postupak obnove vode trebala bi biti preduvjet za uspostavu postupaka obnove u skladu sa zahtjevima koji se odnose na konkretne namjene te kako bi se ponuda obnovljene vode mogla planirati u skladu s potražnjom krajnjih korisnika. [Am. 21]

(10)  Radi učinkovite zaštite okoliša, uključujući kvalitetu tla, i zdravlja ljudi, primarnu odgovornost za kvalitetu obnovljene vode na točki usklađenosti trebali bi snositi operateri postrojenja pogona za obnovu vode. Za potrebe usklađenosti s minimalnim zahtjevima i svim dodatnim uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo operateri postrojenja pogona za obnovu vode trebali bi pratiti kvalitetu obnovljene vode u skladu s minimalnim zahtjevima i svim dodatnim uvjetima koje odrede nadležna tijela. Stoga je primjereno utvrditi minimalne zahtjeve za praćenje, koji se sastoje od učestalosti rutinskog praćenja te vremenskog rasporeda i ciljeva učinkovitosti za validacijsko praćenje. Određeni zahtjevi u pogledu rutinskog praćenja utvrđeni su u skladu s Direktivom 91/271/EEZ. [Am. 22]

(11)  Potrebno je osigurati sigurnu opskrbu, skladištenje i uporabu obnovljene vode, čime se potiče ponovna uporaba razvoj ponovne uporabe vode u Uniji i, a poljoprivrednike u Uniji posebno se potiče na primjenu te prakse te se jača povjerenje javnosti u nju. Količine upotrijebljene pročišćene otpadne vode, njezina priroda, metode pročišćavanja i svojstva, bez obzira na njezinu uporabu, trebali bi biti takvi da rukovanje njome, njezina uporaba i skladištenje, uključujući raspršivanje, navodnjavanje kapanjem, sa skladištenjem ili bez njega, ne utječu, izravno ili neizravno, na zdravlje ljudi ili životinja, kvalitetu tla i vodnih okoliša u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Opskrbu obnovljenom vodom za određene namjene i njezino skladištenje trebalo bi stoga dopustiti jedino na temelju dozvole koju izdaju nadležna tijela država članica. Kako bi se osigurali usklađen pristup na razini Unije, sljedivost i transparentnost, materijalna pravila za takvu dozvolu trebalo bi utvrditi na razini Unije. Međutim, pojedinosti o postupku izdavanja dozvola trebale bi odrediti države članice, čija su nadležna tijela sama odgovorna za procjenu rizika povezanih s ponovnom uporabom vode. Države članice trebale bi moći primjenjivati postojeće postupke izdavanja dozvola, koje bi trebalo prilagoditi kako bi se uzeli u obzir zahtjevi koji se uvode ovom Uredbom. [Am. 23]

(11a)  Opskrba obnovljenom vodom i njeno skladištenje kao i uporaba obnovljene vode od strane krajnjih korisnika čine sastavni dio sustava ponovne uporabe vode. U postupku opskrbe i skladištenja obnovljena voda može pretrpjeti promjene koje mogu negativno utjecati na njezinu kemijsku i biološku kvalitetu. Obnovljena voda trebala bi se upotrebljavati na odgovarajući način s obzirom na razrede obnovljene vode, karakteristike poljoprivrednih kultura i metode navodnjavanja. U okviru ključnih zadaća upravljanja rizicima trebali bi se uzeti u obzir mogući negativni učinci na zdravlje i okolišne matrice povezani s opskrbom, skladištenjem i predviđenom uporabom obnovljene vode. U tom bi pogledu Komisija trebala izraditi smjernice kako bi pomogla nadležnim tijelima u provođenju kontrola i praćenju opskrbe, skladištenja i uporabe obnovljene vode. [Am. 24]

(11b)  Ako postoji potreba za operaterom za distribuciju obnovljene vode i operaterom za skladištenje obnovljene vode, svaki takav operater mora imati dozvolu. Ako su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje dozvole, nadležno tijelo u državi članici trebalo bi izdati dozvolu koja bi trebala sadržavati sve potrebne uvjete i mjere utvrđene u procjeni rizika u svrhu sigurne distribucije obnovljene vode krajnjem korisniku i njenog skladištenja. [Am. 25]

(12)  Odredbama ove Uredbe dopunjuju se zahtjevi ostalog zakonodavstva Unije, posebno u pogledu mogućih rizika za zdravlje i okoliš. Kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup rješavanju problema mogućih rizika za zdravlje ljudi, životinja i životinja te za okoliš, operateri postrojenja za obnovu vode i biljaka, povrh onih koji se odnose na zaštitu okoliša, kad je to primjenjivo, nadležna tijela trebali trebala bi stoga uzeti u obzir poštovati sve zahtjeve koji su utvrđeni ostalim zakonodavstvom Unije, posebno direktivama Vijeća 86/278/EEZ(11), 91/676/EEZ(12) i 98/83/EZ(13), direktivama 91/271/EEZ i 2000/60/EZ, uredbama (EZ) br. 178/2002(14), (EZ) br. 852/2004(15), (EZ) br. 183/2005(16), (EZ) br. 396/2005(17) i (EZ) br. 1069/2009(18) Europskog parlamenta i Vijeća, direktivama 2006/7/EZ(19), 2006/118/EZ(20), 2008/105/EZ(21) i 2011/92/EU(22) Europskog parlamenta i Vijeća, uredbama Komisije (EZ) br. 2073/2005(23), (EZ) br. 1881/2006(24) i (EU) br. 142/2011(25). [Am. 26]

(12a)  Za potrebe ove Uredbe trebalo bi biti moguće da se postupci pročišćavanja i postupci obnove komunalnih otpadnih voda odvijaju na istoj fizičkoj lokaciji, u istom pogonu ili u više odvojenih pogona. Nadalje, trebalo bi biti moguće da isti subjekt bude i operater postrojenja za pročišćavanje i operater pogona za obnovu. [Am. 27]

(13)  Uredbom (EZ) br. 852/2004 utvrđena su opća pravila za subjekte u poslovanju s hranom, a obuhvaćeni su proizvodnja, prerada, distribucija i stavljanje na tržište hrane namijenjene za prehranu ljudi. Uredbom se uređuje zdravstvena kvaliteta hrane, a jedno od njezinih glavnih načela jest da primarnu odgovornost za sigurnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom, I za tu su Uredbu izrađene detaljne smjernice, a posebno je relevantna Obavijest Komisije o smjernicama za smanjenje mikrobioloških rizika u svježem voću i povrću tijekom primarne proizvodnje na temelju dobre higijene (2017/C 163/01). Ciljevi učinkovitosti za obnovljenu vodu utvrđeni u ovoj Uredbi ne sprečavaju subjekte u poslovanju s hranom da postignu kvalitetu vode potrebnu za ispunjenje zahtjeva iz Uredbe (EZ) br. 852/2004 upotrebom, u kasnijoj fazi, nekoliko tehnika za pročišćavanje vode samostalno ili u kombinaciji s drugim tehnikama koje ne uključuju pročišćavanje.

(13a)  S ciljem boljeg promicanja postupaka ponovne uporabe vode, navođenje posebnih namjena u ovoj Uredbi ne bi trebalo spriječiti države članice da dozvole uporabu obnovljene vode u dodatne svrhe, uključujući u industrijske, rekreacijske i okolišne svrhe, pod uvjetom da države članice osiguraju da se poštuje obveza osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša. [Am. 28]

(14)  Kako bi se potaknulo povjerenje u ponovnu uporabu vode, javnosti bi trebalo pružati informacije. Stavljanje na raspolaganje jasnih, potpunih i ažuriranih informacija o ponovnoj uporabi vode trebalo bi omogućiti veću transparentnost i sljedivost, a moglo bi biti i od posebnog interesa za druga relevantna tijela na koja se odnosi konkretna ponovna uporaba vode. Kako bi potaknule ponovnu uporabu vode, države članice trebale bi se pobrinuti za to da se razviju informativne kampanje za podizanje osviještenosti koje su specifične i prilagođene različitim uključenim subjektima kako bi oni bili svjesni ciklusa komunalnih voda, potrebe za ponovnom uporabom vode i koristi koje proizlaze iz ponovne uporabe vode, potičući tako dionike da prihvate prakse ponovne uporabe vode i uključe se u njih. [Am. 29]

(14a)  Obrazovanje i osposobljavanje krajnjih korisnika uključenih u poljoprivredno navodnjavanje od ključne su važnosti kao sastavnice provedbe i održavanja preventivnih mjera. Krajnji korisnici trebali bi biti u potpunosti informirani o odgovarajućoj uporabi obnovljene vode jer su oni posebno osjetljiva skupina. Trebalo bi primjenjivati niz preventivnih mjera za sprječavanje izloženost ljudi kao što su uporaba osobne zaštitne opreme, pranje ruku i osobna higijena. Nadzor pravilne primjene takvih mjera trebao bi biti dio ključnih zadaća upravljanja rizicima. [Am. 30]

(15)  Cilj je Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(26) zajamčiti pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša(27) (Aarhuška konvencija). Direktivom 2003/4/EZ utvrđuju se opsežne obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(28) obuhvaća dijeljenje prostornih informacija, uključujući skupove podataka o raznim temama povezanima s okolišem. Važno je da se odredbama ove Uredbe koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za dijeljenje podataka ne stvara zaseban pravni režim, nego da se dopunjuju te direktive. Stoga se odredbama ove Uredbe o obavješćivanju javnosti i o informacijama o praćenju provedbe ne bi trebalo dovoditi u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.

(16)  Kako bi se postojeći minimalni zahtjevi i ključne zadaće upravljanja rizicima prilagodili znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi, u skladu s člankom  290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, trebalo delegirati ovlast za donošenje akata o izmjeni minimalnih zahtjeva i ključnih zadaća upravljanja rizicima, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnosti za ponovnu uporabu pravilno pročišćenih otpadnih voda. Osim toga, kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi, Komisija bi trebala moći donositi delegirane akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije i time dopunjuju ključne zadaće upravljanja rizicima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(29) Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 31]

(17)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje detaljnih pravila o formatu i predstavljanju informacija koje države članice trebaju pružati javnosti, o formatu i predstavljanju informacija o praćenju provedbe ove Uredbe koje trebaju pružati države članice te o formatu i predstavljanju informacija u pogledu pregleda na razini Unije koji sastavlja Europska agencija za okoliš. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(30).

(18)  Nadležna tijela trebala bi provjeravati usklađenost obnovljene vode s uvjetima navedenima u dozvoli. U slučaju neusklađenosti trebali bi zahtijevati od operatera postrojenja pogona za obnovu vode da poduzme potrebne mjere radi osiguravanja usklađenosti. Operateri postrojenja pogona za obnovu vode trebali bi odmah obustaviti sve isporuke obnovljene vode ako neusklađenost prekorači utvrđene maksimalne vrijednosti te zbog toga uzrokuje znatan rizik za okoliš ili za zdravlje ljudi. Nadležna tijela trebala bi blisko surađivati s krajnjim korisnicima kako bi se olakšala ponovna uporaba pravilno pročišćenih otpadnih voda. Nadležna tijela trebala bi kontrolirati i nadzirati opskrbu, skladištenje i uporabu obnovljene vode uzimajući u obzir relevantne rizike za zdravlje i okoliš. [Am. 32]

(19)  Nadležna tijela trebala bi surađivati s drugim relevantnim tijelima u obliku razmjene informacija kako bi se osigurala usklađenost s relevantnim zahtjevima Unije i nacionalnim zahtjevima.

(20)  Podaci koje dostavljaju države članice ključni su da bi se Komisiji omogućilo praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na ciljeve koje se nastoji ostvariti.

(21)  U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. Evaluacija bi se trebala temeljiti na pet kriterija, a to su djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodana vrijednost EU-a, te bi trebala biti osnova za procjene učinka mogućih daljnjih mjera.

(22)  U skladu s Aarhuškom konvencijom članovi zainteresirane javnosti trebali bi imati pristup pravosuđu kako bi pridonijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je primjeren za zdravlje i dobrobit pojedinaca.

(23)  Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja odredaba ove Uredbe te osigurati njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

(24)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(25)  Državama članicama treba osigurati dovoljno vremena da uspostave upravnu infrastrukturu potrebnu za primjenu ove Uredbe, kao i operaterima da se pripreme za primjenu novih pravila.

(25a)   Kako bi se što više razvijala i promicala praksa ponovne uporabe ispravno pročišćenih otpadnih voda, Europska unija trebala bi podupirati istraživanja i razvoj u tom području kroz program Obzor Europa kako bi se zajamčilo znatno poboljšanje pouzdanosti ispravno pročišćenih otpadnih voda i održivih metoda uporabe. [Am. 33]

(25b)  U cilju učinkovite zaštite okoliša i ljudskog zdravlja, države članice trebale bi u suradnji s dionicima uvesti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne kontrole kvalitete tla. [Am. 34]

(25c)  Ovom se Uredbom želi potaknuti održiva uporaba vode. Imajući u vidu taj cilj, Komisija bi trebala upotrebljavati programe Unije, uključujući program LIFE, za pružanje potpore lokalnim inicijativama za ponovnu uporabu ispravno pročišćenih otpadnih voda. [Am. 35]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i svrha

1.  Ovom se Uredbom utvrđuju minimalni zahtjevi za kvalitetu obnovljene vode i praćenje te obveza izvršavanja ključnih zadaća upravljanja rizicima radi sigurne ponovne uporabe pročišćenih komunalnih otpadnih voda u kontekstu integriranog upravljanja vodama te se pridonosi ciljevima utvrđenima Direktivom 2000/60/EZ. [Am. 36]

2.  Svrha je ove Uredbe zajamčiti da je obnovljena voda sigurna za predviđenu uporabu, čime se osigurava visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša, a istodobno se na usklađen način u cijeloj Uniji rješava smanjuju štetni učinci upotrebe vodnih resursa i poboljšava učinkovitost, odgovara na pitanje nestašice vode, klimatskih promjena i okolišnih ciljeva Unije te pritiska na vodne resurse koji iz toga proizlazi, te čime se pridonosi učinkovitom funkcioniranju uvođenju održivih rješenja u pogledu potrošnje vode, podupire prijelaz na kružno gospodarstvo, osigurava dugoročna konkurentnost Unije i učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 37]

2.a  Države članice moraju osigurati da vodni resursi koji se upotrebljavaju za vodu za piće nisu kontaminirani obnovljenom vodom. [Am. 38]

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na obnovljenu vodu namijenjenu za uporabu navedenu u odjeljku 1. Priloga I.

Ova se Uredba ne primjenjuje na pilot-projekte koji se odnose na ponovnu uporabu vode u postrojenjima za obnovu vode. [Am. 39]

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „nadležno tijelo” znači tijelo ili subjekt koji je odredila država članica za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ove Uredbe.

2.  „vodnogospodarsko tijelo” znači tijelo ili tijela utvrđena u skladu s člankom 3. stavkom 2. ili 3. Direktive 2000/60/EZ;

3.  „krajnji korisnik” znači fizička ili pravna osoba koja ili javni ili privatni subjekt koji se koristi obnovljenom vodom za namjenu za koju je predviđena; [Am. 40]

4.  „komunalne otpadne vode” znači komunalne otpadne vode kako su definirane u članku 2. stavku 1. Direktive 91/271/EEZ;

4.a  „pročišćena otpadna voda” znači komunalne otpadne vode pročišćene u skladu sa zahtjevima utvrđenima Direktivom 91/271/EEZ; [Am. 41]

5.  „obnovljena voda” znači komunalne pročišćene otpadne vode pročišćene u skladu sa zahtjevima utvrđenima Direktivom 91/271/EEZ i dodatno pročišćene u postrojenju koje su rezultat dodatnog pročišćavanja u pogonu za obnovu vode, čime njihova kvaliteta postaje prikladna za obnovu vode predviđenu namjenu; [Am. 42]

5.a  „ponovna uporaba vode” znači uporaba obnovljene vode određene kvalitete koja je prikladna za namjenu utvrđenu u odjeljku 1. Priloga I., preko distribucijskog sustava, čime se djelomično ili potpunosti zamjenjuje uporaba površinskih ili podzemnih voda; [Am. 43]

6.  „postrojenje pogon za obnovu vode” znači postrojenje dio postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili drugo postrojenje drugi pogon u kojem se dodatno pročišćavaju komunalne otpadne vode koje ispunjuju zahtjeve utvrđene su prethodno pročišćene u skladu sa zahtjevima utvrđenima Direktivom 91/271/EEZ kako bi se proizvela obnovljena voda koja je prikladna za uporabu navedenu u odjeljku  1. Priloga  I. ovoj Uredbi te uključuje svu infrastrukturu za skladištenje i svu infrastrukturu kojom se obnovljena voda prenosi u infrastrukturu za distribuciju obnovljene vode ili isporučuje krajnjem korisniku; [Am. 44]

7.  „operater postrojenja pogona za obnovu vode” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja radom postrojenja pogona za obnovu vode ili ga kontrolira; [Am. 45]

7.a  „infrastruktura za distribuciju obnovljene vode” znači sustav namjenskih cjevovoda i crpki, ili druge namjenske opreme za prijenos, namijenjen za isporuku obnovljene vode krajnjem korisniku, što uključuje i sve pogone za ujednačavanje, daljnje pročišćavanje i skladištenje koji su izvan pogona za obnovu vode; [Am. 46]

7.b  „operater za distribuciju obnovljene vode” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja infrastrukturom za distribuciju obnovljene vode ili je kontrolira; [Am. 47]

7.c  „infrastruktura za skladištenje obnovljene vode” znači sustav namjenskih prostora za skladištenje koji su namijenjeni skladištenju obnovljene vode; [Am. 48]

7.d  „operater za skladištenje obnovljene vode” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja infrastrukturom za skladištenje obnovljene vode ili je kontrolira; [Am. 49]

8.  „opasnost” znači biološki, kemijski, fizički ili radiološki agens koji može uzrokovati štetu ljudima, životinjama, usjevima ili biljkama, ostaloj kopnenoj bioti, vodenoj bioti, tlu ili općem okolišu;

9.  „rizik” znači vjerojatnost da će utvrđene opasnosti prouzročiti štetu tijekom određenog vremenskog okvira, uključujući i težinu posljedica;

10.  „upravljanje rizicima” sustavno je upravljanje kojim se stalno osigurava sigurnost ponovne uporabe vode u određenom kontekstu;

11.  „preventivna mjera” znači svaka odgovarajuća radnja ili aktivnost kojom se može spriječiti ili ukloniti rizik za zdravlje ili okoliš ili ga smanjiti na prihvatljivu razinu; [Am. 50]

11.a  „točka usklađenosti” znači točka u kojoj operater pogona za obnovu vode isporučuje obnovljenu vodu sljedećem subjektu u lancu; [Am. 51]

11.b  „mikroonečišćivač” znači nepoželjna tvar čija se prisutnost u okolišu može otkriti u vrlo niskoj koncentraciji, kako je navedeno u Prilogu VIII. Direktivi 2000/60/EZ. [Am. 52]

Članak 4.

Obveze operatera postrojenja pogona za obnovu vode u pogledu kvalitete vode [Am. 53]

1.  Operateri postrojenja pogona za obnovu vode osiguravaju da obnovljena voda namijenjena uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. na izlazu iz postrojenja za obnovu vode (točka točki usklađenosti) ispunjuje ispunjava sljedeće:

(a)  minimalne zahtjeve za kvalitetu vode utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(b)  sve dodatne uvjete koje je nadležno tijelo utvrdilo u odgovarajućoj dozvoli u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkama (b) i (c) u pogledu kvalitete vode. [Am. 54]

2.  Radi osiguravanja usklađenosti sa zahtjevima i uvjetima iz stavka 1. operater postrojenja za obnovu vode prati kvalitetu vode u skladu sa sljedećim:

(a)  odjeljkom 2. Priloga I.;

(b)  svim dodatnim uvjetima koje je nadležno tijelo utvrdilo u odgovarajućoj dozvoli u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkama (b) i (c) u pogledu praćenja.

2.a  Operateri pogona za obnovu vode također osiguravaju da se u pogonu za obnovu vode u potpunosti provode barem mjere upravljanja rizicima utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode iz članka 5. stavka -1. [Am. 55]

2.b   Nakon točke usklađenosti, odgovornost za kvalitetu vode više ne snosi operater pogona za obnovu vode, već ona prelazi na sljedećeg subjekta u lancu. [Am. 56]

3.  Komisija je ovlaštena da u skladu s člankom 14. donese delegirane akte o izmjeni ove Uredbe kako bi minimalne zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. Priloga I. prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku. [Am. 57]

Članak 4.a

Obveze operatera za distribuciju obnovljene vode, operatera za skladištenje obnovljene vode i krajnjih korisnika

1.  Operater za distribuciju obnovljene vode održava razinu kvalitete obnovljene vode u okviru infrastrukture za distribuciju obnovljene vode barem na jednakoj razini kvalitete kao što je utvrđeno u odjeljku 2. Priloga I. Operater za distribuciju obnovljene vode također osigurava da se u okviru infrastrukture za distribuciju obnovljene vode u potpunosti provode barem mjere upravljanja rizicima utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode iz članka 5. stavka -1.

Pri izdavanju dozvole u skladu s člankom 7., nadležno tijelo može zahtijevati da se poduzmu dodatne mjere upravljanja rizicima kada je riječ o zadaćama koje obavlja operater za distribuciju obnovljene vode te utvrditi dodatne zahtjeve i preventivne mjere koje su potrebne u skladu s točkama (b) i (c) Priloga II.

2.  Operater za skladištenje obnovljene vode održava razinu kvalitete obnovljene vode u okviru infrastrukture za skladištenje obnovljene vode barem na istoj razini kvalitete kao što je utvrđeno u odjeljku 2. Priloga I. Operater za skladištenje obnovljene vode također osigurava da se u okviru infrastrukture za skladištenje obnovljene vode u potpunosti provode barem mjere upravljanja rizicima utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode iz članka 5. stavka -1.

Pri izdavanju dozvole u skladu s člankom 7., nadležno tijelo može zahtijevati da se poduzmu dodatne mjere upravljanja rizicima kada je riječ o zadaćama koje obavlja operater za skladištenje obnovljene vode te utvrditi dodatne zahtjeve i preventivne mjere koje su potrebne u skladu s točkama (b) i (c) Priloga II.

3.  Kvaliteta obnovljene vode koju koriste krajnji korisnici mora biti barem na istoj razini kvalitete kao što je utvrđeno u odjeljku 2. Priloga I. Nadležno tijelo može predvidjeti dodatne zahtjeve u vezi s obvezama krajnjih korisnika uz one navedene u odjeljku 2. Priloga I.

4.  Komisija izrađuje smjernice kako bi pomogla nadležnim tijelima u provedbi zahtjeva koji se odnose na kontrolu i praćenje proizvodnje, distribucije, skladištenja i uporabe obnovljene vode. [Am. 58]

Članak 5.

Upravljanje rizicima

-1.  Operater pogona za obnovu vode u suradnji s relevantnim subjektima iz stavka 1. ovog članka sastavlja plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. Plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode temelji se na ključnim zadaćama upravljanja rizicima utvrđenima u točki (a) Priloga II. te se u njemu određuju dodatni zahtjevi povrh onih navedenih u Prilogu I. u skladu s točkom (b) Priloga II., i utvrđuju opasnosti, rizici i odgovarajuće preventivne mjere u skladu s točkom (c) Priloga II. [Am. 59]

1.  Za potrebe osiguravanja sigurne proizvodnje, distribucije, skladištenja i isporuke uporabe obnovljene vode operater postrojenja za obnovu vode upravlja rizicima, nadležno tijelo nadzire upravljanje rizikom uz savjetovanje sa sljedećim dionicima: [Am. 60]

(a)  operaterom uređaja jednog ili više postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji isporučuje pročišćenu otpadnu vodu postrojenju pogonu za obnovu vode, ili više takvih uređaja, u skladu sa zahtjevom za kvalitetu iz Direktive 91/271/EEZ ako se razlikuje od operatera predmetnog postrojenja pogona za obnovu vode; [Am. 61]

(aa)  operaterom pogona za obnovu vode; [Am. 62]

(ab)  operaterom za distribuciju obnovljene vode; [Am. 63]

(ac)  operaterom za skladištenje obnovljene vode; [Am. 64]

(b)  krajnjim korisnikom ili korisnicima;

(c)  svakom drugom strankom za koju operater postrojenja za obnovu vode nadležno tijelo smatra da je relevantna. [Am. 65]

2.  Operater postrojenja pogona za obnovu vode izrađuje plan upravljanja rizicima, operater za distribuciju obnovljene vode i operater za ponovnu uporabu skladištenje obnovljene vode na temelju ključnih zadaća provode barem zadaće upravljanja rizicima utvrđenih u Prilogu II. U planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode predlažu se dodatni zahtjevi, uz one utvrđene u Prilogu I., koji su potrebni za dodatno ublažavanje rizika te se, među ostalim, utvrđuju opasnosti, rizici i odgovarajuće preventivne mjere. koje su utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode iz stavka -1. Metode upravljanja rizicima koje upotrebljavaju operater pogona za obnovu vode, operater za distribuciju obnovljene vode i operater za skladištenje obnovljene vode temelje se na međunarodno priznatim metodologijama. [Am. 66]

2.a  U relevantnoj dozvoli koja se odobrava u skladu s člankom 7. nadležno tijelo može odrediti različite zadaće i odgovornosti različitih subjekata uključenih u plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. [Am. 67]

2.b  Ako je vrsta poljoprivredne kulture koja će se navodnjavati namijenjena stavljanju na tržište u više različitih oblika i spada u različite razrede kvalitete obnovljene vode, operater pogona za obnovu vode mora poljoprivredniku isporučiti vodu čiji je razred kvalitete najviši među tim razredima kvalitete. [Am. 68]

3.  Komisija je ovlaštena da u skladu s člankom 14. donese delegirane akte o izmjeni ove Uredbe kako bi ključne zadaće upravljanja rizicima koje su utvrđene u Priloga II. prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku. [Am. 69]

Komisija je isto tako ovlaštena da u skladu s člankom 14. donese delegirane akte o dopuni ove Uredbe kako bi utvrdila tehničke specifikacije ključnih zadaća upravljanja rizicima koje su utvrđene u Prilogu II. [Am. 70]

Komisija do ... [1 godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi dopunila ovu Uredbu uvođenjem metodologije za mjerenje prisutnosti mikroplastike u obnovljenoj vodi koja može podlijegati dodatnim zahtjevima na temelju procjene rizika iz točke 4. Priloga II. [Am. 133]

3.a  Ako krajnji korisnik sumnja da voda uskladištena u skladu s odredbama iz članka 4.a stavka 2. ne ispunjava minimalne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom, on mora:

(a)  odmah o tome obavijestiti relevantno zdravstveno tijelo te mu prema potrebi dostaviti sve dostupne informacije;

(b)  potpuno surađivati s relevantnim nadležnim tijelom radi provjere i utvrđivanja razloga za sumnju i mogućeg postojanja nedopuštenih tvari ili vrijednosti iz tablica 2. i 4. odjeljka 2. Priloga I. [Am. 71]

Članak 6.

Zahtjev za izdavanje dozvole za isporuku proizvodnju, distribuciju i skladištenje obnovljene vode [Am. 72]

1.  Za svaku isporuku proizvodnju, distribuciju i skladištenje obnovljene vode namijenjene uporabi navedenoj u odjeljku 1. Priloga I. potrebna je dozvola. [Am. 73]

2.  Operater pogona za obnovu vode podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj postrojenje pogon za obnovu vode radi ili je planirano da će raditi. [Am. 74]

3.  Zahtjev sadržava sljedeće:

(a)  plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode izrađen u skladu s člankom 5 sa stavkom -1. stavkom 2 članka 5.; [Am. 75]

(aa)  najnovije dostupne podatke kojima se dokazuje usklađenosti pročišćenih otpadnih voda u smislu Direktive 91/271/EEZ u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda iz kojeg potječe voda namijenjena za obnovu; [Am. 76]

(b)  opis načina na koji će operater postrojenja pogona za obnovu vode na točki usklađenosti poštovati minimalne zahtjeve za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku  2. Priloga  I.; [Am. 77]

(c)  opis načina na koji će operater postrojenja pogona za obnovu vode na točki usklađenosti poštovati dodatne zahtjeve predložene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. [Am. 78]

3.a  Operater za distribuciju obnovljene vode podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj je infrastruktura za distribuciju obnovljene vode u upotrebi ili je planirano da će biti u upotrebi. Zahtjev za izdavanje dozvole uključuje opis načina na koji će operater za distribuciju obnovljene vode ispunjavati obveze utvrđene u članku 4.a stavku 1. [Am. 79]

3.b  Operater za skladištenje obnovljene vode podnosi zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ili za izmjenu postojeće dozvole nadležnom tijelu države članice u kojoj je infrastruktura za skladištenje obnovljene vode u upotrebi ili je planirano da će biti u upotrebi. Zahtjev za izdavanje dozvole uključuje opis načina na koji će operater za skladištenje obnovljene vode ispunjavati obveze utvrđene u članku 4.a stavku 2. [Am. 80]

Članak 7.

Izdavanje dozvole

1.  Za potrebe ocjenjivanja zahtjeva nadležno se tijelo prema potrebi savjetuje i razmjenjuje informacije s:

(a)  drugim relevantnim tijelima iste države članice, a posebno s vodnogospodarskim tijelom i zdravstvenim tijelima ako ono nije ona nisu ujedno i nadležno tijelo; [Am. 81]

(b)  kontaktnim točkama u državama članicama na koje bi to moglo imati utjecaja, koje su određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

2.  Nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva kako je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (a) stavcima 2., 3., 3.a i 3.b članka 6. ocjenjuje zahtjev, uz odgovarajuću znanstvenu podršku, te odlučuje o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole. Ako je zbog složenosti zahtjeva nadležnom tijelo potrebno više vremena za odlučivanje, o tome bez odgađanja obavješćuje podnositelja zahtjeva i navodi očekivani datum izdavanja ili odbijanja izdavanja dozvole te razloge za produljenje razdoblja odlučivanja. Nadležno tijelo u svakom slučaju donosi odluku najkasnije šest mjeseci nakon primitka potpunog zahtjeva iz stavaka 2., 3., 3.a i 3.b članka 6. [Am. 82]

3.  Ako nadležno tijelo odluči izdati dozvolu, ono utvrđuje uvjete koji se primjenjuju, a koji, prema potrebi, uključuju sljedeće:

(a)  uvjete u pogledu minimalnih zahtjeva za kvalitetu vode i praćenje utvrđene u odjeljku 2. Priloga I.;

(b)  uvjete u pogledu dodatnih zahtjeva predloženih u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode;

(c)  sve ostale uvjete koji su potrebni za daljnje ublažavanje uklanjanje svih neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš. [Am. 83]

3.a  Ako uvjeti ekvivalentni onima iz točaka (a) do (c) stavka 3. nisu već uključeni u plan upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode iz članka 5., nadležno tijelo bez odgode ažurira plan. [Am. 84]

4.  Dozvola se redovito preispituje, a najmanje svakih pet godina te se prema potrebi mijenja.

Članak 8.

Provjera usklađenosti

1.  Nadležno tijelo provjerava usklađenost obnovljene vode s uvjetima utvrđenima u dozvoli na točki usklađenosti izdanoj u skladu s člankom 7. Provjera usklađenosti provodi se: [Am. 85]

(a)  provjerama na terenu;

(b)  upotrebom podataka o praćenju dobivenima u skladu s ovom Uredbom i direktivama 91/271/EEZ i 2000/60/EZ;

(c)  na neki drugi primjeren način.

2.  U slučaju neusklađenosti nadležno tijelo od operatera postrojenja pogona za obnovu vode, operatera za distribuciju obnovljene vode ili operatera za skladištenje obnovljene vode, prema potrebi, zahtijeva da odmah poduzme sve potrebne mjere kako bi odmah ponovno uspostavio usklađenost te da o tome odmah obavijesti krajnje korisnike na koje to utječe. [Am. 86]

3.  Ako neusklađenost uzrokuje znatan rizik za okoliš ili za zdravlje ljudi pojedinačna vrijednost bilo kojeg parametra prekoračuje minimalne zahtjeve za kvalitetu vode navedene u točki (a) odjeljka 2. Priloga I., operater postrojenja pogona za obnovu vode odmah obustavlja svaku daljnju isporuku obnovljene vode. sve dok nadležno Nadležno tijelo ne utvrdi može utvrditi da je usklađenost ponovno uspostavljena tek nakon što se pojedinačna vrijednost jednog ili više parametara koji su prekoračili minimalne zahtjeve za kvalitete vode spustila ispod maksimalne dozvoljene vrijednosti u najmanje tri uzastopne provjere. [Am. 87]

4.  U slučaju incidenta koji utječe na usklađenost sa uvjetima dozvole, operater postrojenja pogona za obnovu vode, operater za distribuciju obnovljene vode ili operater za skladištenje obnovljene vode, prema potrebi, odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo i krajnje korisnike na koji koje bi to moglo utjecati te nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu učinaka tog incidenta. [Am. 88]

4.a  Nakon izdavanja dozvole u skladu s člankom 7., nadležno tijelo redovito provjerava pridržava li se operater pogona za obnovu vode, operater za distribuciju obnovljene vode ili operater za skladištenje obnovljene vode mjera koje su utvrđene u planu upravljanja rizicima za ponovnu uporabu vode. [Am. 89]

4.b  U slučaju da je obnovljena voda na točki usklađenosti neusklađena i da zatim distribucijom i skladištenjem te neusklađene obnovljene vode dođe do kontaminacije tla ili poljoprivrednih proizvoda, uz opasnost po zdravlje i okoliš, odgovornost snosi operater pogona za obnovu vode i dužan je nadoknaditi štetu. [Am. 134]

Članak 9.

Suradnja među državama članicama

1.  Države članice određuju kontaktnu točku koja će, prema potrebi, surađivati s kontaktnim točkama i nadležnim tijelima drugih država članica. Uloga je kontaktnih točaka pružanje pomoći na zahtjev i koordiniranje komunikacije između nadležnih tijela. Konkretno, kontaktne točke zaprimaju i šalju zahtjeve za pomoć.

2.  Države članice bez nepotrebnog odgađanja odgovaraju na zahtjeve za pomoć.

Članak 9.a

Informativne kampanje za podizanje osviještenosti

1.  Države članice izrađuju kampanje za informiranje i podizanje razine osviještenosti potencijalnih krajnjih korisnika, uključujući građane, o sigurnosti ponovne uporabe vode i uštedama vodnih resursa koji proizlaze iz ponovne uporabe vode.

2.  Države članice isto tako izrađuju informativne kampanje namijenjene poljoprivrednicima kako bi se osiguralo da oni na optimalan način koriste obnovljenu vodu na poljoprivrednim kulturama, a kako bi se izbjegli negativni učinci njenog korištenja na zdravlje i okoliš. [Am. 91]

Članak 10.

Obavješćivanje javnosti

1.  Ne dovodeći u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ te članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice osiguravaju da su javnosti na internetu dostupne ili na druge načine koji su jednostavni za upotrebu stavljene na raspolaganje dostatne, ažurirane i ažurirane dostupne informacije o ponovnoj uporabi vode, pri čemu se poštuju pravila o zaštiti podataka. Te informacije uključuju sljedeće: [Am. 92]

(a)  količinu i kvalitetu obnovljene vode isporučene u skladu s ovom Uredbom;

(aa)  postotak uporabe obnovljene vode u odnosu na ukupnu količinu slatke vode upotrijebljene za namijene obuhvaćene ovom Uredbom; [Am. 93]

(b)  postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu pročišćenih komunalnih otpadnih voda;

(ba)  postotak obnovljene vode koja je u državi članici isporučena u skladu s ovom Uredbom u odnosu na ukupnu količinu komunalnih otpadnih voda koja se može pročistiti [Am. 94]

(c)  dozvole koje su izdane ili izmijenjene u skladu s ovom Uredbom, uključujući uvjete koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3.;

(d)  rezultate provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1.;

(e)  kontaktne točke određene u skladu s člankom 9. stavkom 1.

2.  Informacije iz stavka 1. ažuriraju se najmanje jednom godišnje.

2.a   U skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004, kojom se utvrđuju opća pravila za subjekte u prehrambenom sektoru, i kojom su obuhvaćeni proizvodnja, prerada, distribucija i stavljanje na tržište hrane namijenjene za prehranu ljudi, nadležna tijela obavještavaju korisnike o maksimalnom udjelu hranjivih tvari u isporučenoj ispravno pročišćenoj otpadnoj vodi kako bi se korisnici, uključujući poljoprivrednike, mogli uvjeriti da je u skladu s razinama hranjivih tvari utvrđenima relevantnim pravilima Unije. [Am. 95]

3.  Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. [Am. 96]

Članak 11.

Informacije o praćenju provedbe

1.  Ne dovodeći u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ, svaka država članica uz potporu Europske agencije za okoliš:

(a)  do … [tri četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uspostavlja i objavljuje, a potom svakih šest godina ažurira skup podataka koji sadržava informacije o ishodu provjere usklađenosti provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1. te ostale informacije koje na internetu trebaju biti dostupne javnosti u skladu s člankom 10.; [Am. 97]

(b)  uspostavlja, objavljuje i zatim svake godine ažurira skup podataka koji sadržava informacije o slučajevima neusklađenosti s uvjetima utvrđenima u dozvoli, koje su prikupljene u skladu s člankom 8. stavkom 1., te informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3.

2.  Države članice osiguravaju da Komisija, Europska agencija za okoliš i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti imaju pristup skupovima podataka iz stavka 1.

3.  Na temelju podataka iz stavka 1. Europska agencija za okoliš redovito ili na zahtjev Komisije izrađuje, objavljuje i ažurira pregled na razini Unije koji, prema potrebi, sadržava pokazatelje učinka, rezultata i utjecaja ove Uredbe, karte i izvješća država članica.

4.  Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavkom 1., kao i detaljna pravila u pogledu formata i predstavljanja pregleda na razini Unije iz stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.

Članak 12.

Pristup pravosuđu

1.  Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihova udruženja, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka od 4. do 8. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)  imaju dovoljan interes;

(b)  mogu dokazati povredu prava, ako se to upravno-postupovnim pravom relevantne države članice zahtijeva kao preduvjet.

2.  Države članice određuju u kojoj je fazi moguće osporavati odluke, čini ili propuste.

3.  Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu.

U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjuje zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).

Isto se tako smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).

4.  Stavci 1., 2. i 3. ne isključuju mogućnost prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet potrebnog iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu.

5.  Postupci preispitivanja iz stavaka 1. i 4. pravični su, jednakopravni, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.

6.  Države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.

Članak 13.

Evaluacija

1.  Komisija do … [šest pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] provodi evaluaciju ove Uredbe. Evaluacija se temelji najmanje na sljedećim elementima: [Am. 98]

(a)  iskustvu stečenom u provedbi ove Uredbe;

(b)  skupovima podataka koje su uspostavile države članice u skladu s člankom 11. stavkom 1. i pregledom na razini Unije koji je izradila Europska agencija za okoliš u skladu s člankom 11. stavkom 3.;

(c)  relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima;

(d)  tehničkim i znanstvenim spoznajama;

(e)  preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, ako su dostupne;

(ea)   prethodno provedenim ispitivanjima, osobito u pogledu uporabe u poljoprivredi mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i istjecaja dobivenih metanizacijom. [Am. 99]

2.  U kontekstu evaluacije iz stavka 1. Komisija posvećuje posebnu pozornost sljedećim aspektima:

(a)  minimalnim zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.;

(b)  ključnim zadaćama upravljanja rizika utvrđenima u Prilogu II.;

(c)  dodatnim zahtjevima koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkama (b) i (c);

(d)  učincima ponovne uporabe vode na okoliš i zdravlje ljudi;

(da)   sve većoj prisutnosti mikroonečišćivača i takozvanih „emergentnih” tvari u ponovno upotrijebljenoj vodi. [Am. 100]

2.a  U sklopu evaluacije iz stavka 1. Komisija ocjenjuje izvedivost:

(a)  proširenja područja primjene ove Uredbe na obnovljene vode namijenjene za dodatne posebne svrhe, uključujući ponovnu uporabu u industrijske svrhe;

(b)  proširenja zahtjeva ove Uredbe na neizravnu uporabu pročišćenih otpadnih voda;

(c)  utvrđivanja minimalnih zahtjeva koji se primjenjuju na kvalitetu pročišćenih otpadnih voda u svrhu punjenja vodonosnika. [Am. 101]

2.b  Prema potrebi, Komisija uz evaluaciju iz stavka 1. donosi zakonodavni prijedlog. [Am. 102]

Članak 14.

Izvršavanje ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3. i članka 5. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3. i članka 5. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3. i članka 5. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 15.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor osnovan Direktivom 2000/60/EEZ. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 16.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do … [tri četiri godine poslije datuma stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj priopćuju sve naknadne izmjene koje na njih utječu. [Am. 103]

Članak 17.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [godinu dana dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 104]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

UPORABE I MINIMALNI ZAHTJEVI

Odjeljak 1. Uporabe obnovljene vode kako je navedeno u članku 2.

(a)  Poljoprivredno navodnjavanje

Poljoprivredno navodnjavanje znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:

–  prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se konzumiraju sirove, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se jedu sirove ili neprerađene,

–  prehrambenih poljoprivrednih kultura koje se prerađuju, a to su poljoprivredne kulture namijenjene prehrani ljudi koje se ne jedu sirove nego nakon postupka obrade (npr. kuhane, industrijski prerađene),

–  neprehrambenih poljoprivrednih kultura, a to su poljoprivredne kulture koje nisu namijenjene prehrani ljudi (npr. pašnjaci, krmno bilje, vlakna, ukrasno bilje, sjemenski usjevi, energetski usjevi i livadske kulture).

Ne dovodeći u pitanje mjerodavno pravo Unije u području okoliša i zdravlja, države članice mogu dozvoliti uporabu obnovljene vode u dodatne svrhe kao što su industrijske, rekreacijske i okolišne svrhe. [Am. 105]

Odjeljak 2. Minimalni zahtjevi

2.1.  Minimalni zahtjevi koji se primjenjuju na obnovljenu vodu namijenjenu poljoprivrednom navodnjavanju

Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštene uporabe i metode navodnjavanja za svaku kategoriju navedene su u tablici 1. Minimalni zahtjevi za kvalitetu vode navedeni su u točki (a) tablice 2. Minimalne učestalosti i ciljevi učinkovitosti za praćenje obnovljene vode navedeni su u točki (b) tablice 3. (rutinsko praćenje) i tablici 4. (validacijsko praćenje).

Tablica 1. Razredi kvalitete obnovljene vode te dopuštena uporaba u poljoprivredi i metoda navodnjavanja

(*) Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju kapaljkama ili emiterima.

(a)  Minimalni zahtjevi za kvalitetu vode

Tablica 2. Zahtjevi za kvalitetu obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju

Smatrat će se da je obnovljena voda u skladu sa zahtjevima iz tablice 2. ako su rezultati mjerenja u skladu sa sljedećim kriterijima:

–  navedene vrijednosti za E. coli, Legionella spp i crijevne nematode utvrđene su u 90 % ili više uzoraka. Ni u jednom uzorku maksimalne vrijednosti ne smiju premašiti maksimalnu granicu odstupanja od 1 logaritamske jedinice u odnosu na navedene vrijednosti za E. coli i Legionella te 100 % navedene vrijednosti za crijevne nematode,. Zahtjev kojim se osigurava odsutnost salmonele primjenjuje se na 100 % uzoraka. [Am. 109]

–  navedene vrijednosti za BPK5, UST i mutnoću u razredu A utvrđene su u 90 % ili više uzoraka. Ni u jednom uzorku maksimalne vrijednosti ne smiju prijeći maksimalnu granicu odstupanja od 100 % navedene vrijednosti. [Am. 110]

(b)  Minimalni zahtjevi za praćenje

Operateri postrojenja pogona za obnovu vode provode rutinsko praćenje kako bi provjerili je li obnovljena voda u skladu s minimalnim zahtjevima za kvalitetu navedenima u točki (a). Rutinsko praćenje mora biti uključeno u postupke provjere sustava projekta ponovne uporabe vode. [Am. 111]

Uzorci koji se koriste za provjeru sukladnosti s mikrobiološkim parametrima na točki usklađenosti uzimaju se u skladu s normom EN ISO 19458. [Am. 112]

Tablica 3. Minimalna učestalost rutinskog praćenja obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju

Validacijsko praćenje mora se provesti prije puštanja u rad postrojenja pogona za obnovu vode, pri nadogradnji opreme, ili kada se dodaju nova oprema ili novi procesi te svaki put kad se izda nova dozvola ili se izmijeni postojeća. [Am. 113]

Validacijsko praćenje provodi se za najstroži razred kvalitete obnovljene vode, tj. razred A, kako bi se ocijenilo ispunjuju li se ciljevi učinkovitosti (smanjenje log10). Validacijsko praćenje obuhvaća praćenje indikatorskih mikroorganizama povezanih sa svakom skupinom patogena (bakterije, virusi i protozoe). Izabrani indikatorski mikroorganizmi jesu E. coli za patogene bakterije, F-specifične kolifage, somatske kolifage ili kolifage za patogene viruse, i spore Clostridium perfringens ili sporogene bakterije koje reduciraju sulfate za protozou. U tablici 4. navedeni su ciljevi učinkovitosti (smanjenje log10) koji se validacijskim praćenjem provjeravaju za izabrane indikatorske mikroorganizme, a koji moraju biti ispunjeni na izlazu iz postrojenja pogona za obnovu vode (točka usklađenosti), uzimajući u obzir koncentracije u sirovim otpadnim vodama koje ulaze u postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Najmanje 90 % validacijskih uzoraka mora dosegnuti ili premašiti cilj učinkovitosti. [Am. 114]

Ako biološki indikator u neobrađenoj otpadnoj vodi nije prisutan u dovoljnoj količini da bi se postiglo smanjenje log10, odsutnost takvog biološkog indikatora u istjecaju znači da su validacijski zahtjevi ispunjeni. Usklađenost s ciljem učinkovitosti može se utvrditi analitičkom kontrolom, dodavanjem učinkovitosti koja se pripisuje pojedinačnim koracima pročišćavanja na temelju znanstvenih dokaza za standardne uhodane procese kao što su objavljeni podaci iz izvješća o ispitivanju, studije slučaja itd., ili koja se ispituje u laboratoriju pod kontroliranim uvjetima za inovativno pročišćavanje. [Am. 115]

Tablica 4. Validacijsko praćenje obnovljene vode namijenjene poljoprivrednom navodnjavanju

(*) Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada bi se trebali primjenjivati sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0). Nacionalno nadležno zdravstveno tijelo može utvrditi dodatne indikatore na temelju konkretnog slučaja ako je to opravdano radi jamčenja visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. [Am. 116]

(**) Ukupni kolifagi parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, mora se analizirati barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi). Ako ukupni kolifagi u neobrađenoj otpadnoj vodi nisu prisutni u dovoljnoj količini, usklađenost s ciljem učinkovitosti može se utvrditi dodavanjem učinkovitosti koja se pripisuje pojedinačnim koracima pročišćavanja na temelju znanstvenih dokaza za standardne uhodane procese kao što su objavljeni podaci iz izvješća o ispitivanju, studije slučaja itd., ili koja se ispituje u laboratoriju pod kontroliranim uvjetima za inovativno pročišćavanje. [Am. 117]

(***) Spore Clostridium perfringens parametar je koji je izabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće provjeriti dolazi li do potrebnog smanjenja log10. Ako spore Clostridium perfringens u neobrađenoj otpadnoj vodi nisu prisutne u dovoljnoj količini, usklađenost s ciljem učinkovitosti može se utvrditi dodavanjem učinkovitosti koja se pripisuje pojedinačnim koracima pročišćavanja na temelju znanstvenih dokaza za standardne uhodane procese kao što su objavljeni podaci iz izvješća o ispitivanju, studije slučaja itd., ili koja se ispituje u laboratoriju pod kontroliranim uvjetima za inovativno pročišćavanje. [Am. 118]

Metode analiza koje se provode radi praćenja validira i dokumentira operater u skladu s normom EN ISO/IEC-17025 ili drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta. Operater postrojenja za obnovu vode mora osigurati da laboratoriji koji su odabrani za validacijsko praćenje primjenjuju postupke upravljanja kvalitetom koji su u skladu sa zahtjevima norme ISO/IEC 17025 [Am. 119]

PRILOG II.

(a)   Ključne zadaće upravljanja rizicima [Am. 120]

-1.  Provesti analizu izvedivosti za planirani pogon za obnovu vode kojom se u obzir uzimaju barem troškovi razvoja pogona u odnosu na regionalnu potražnju za obnovljenom vodom, potencijalni krajnji korisnici, potreba pogona za pročišćenom otpadnom vodom te se ocjenjuje kvaliteta pročišćene otpadne vode koja ulazi u pogon. [Am. 121]

1.  Opisati sustav ponovne uporabe vode, od trenutka kad otpadne vode uđu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda do trenutka uporabe, uključujući izvore otpadnih voda, faze pročišćavanja i tehnologije u postrojenju za obnovu vode, infrastrukturu za opskrbu i skladištenje, predviđenu uporabu, mjesto uporabe te količine obnovljene vode koja se isporučuju. Cilj je ove zadaće pružiti detaljan opis čitavog sustava ponovne uporabe vode.

2.  Utvrditi potencijalne opasnosti, posebno prisutnost onečišćujućih tvari i patogena, te mogućnosti nastajanja opasnih događaja kao što su neuspješno pročišćavanje, slučajna curenja ili kontaminacija u opisanom sustavu ponovne uporabe vode.

3.  Utvrditi okoliše, populacije i pojedince za koje postoji rizik od izravne ili neizravne izloženosti utvrđenim potencijalnim opasnostima, uzimajući u obzir posebne okolišne čimbenike kao što su lokalni hidrogeološki uvjeti, topografski uvjeti, vrsta tla i ekologija te čimbenici povezani s vrstom poljoprivredne kulture i poljoprivrednim praksama. U svim fazama sustava za ponovnu uporabu otpadnih voda vodi se računa o procjeni rizika za zdravlje, uključujući identifikaciju opasnosti, odnos između doze i odgovora, procjenu izloženosti i karakterizaciju rizika. Moraju se razmotriti i mogući nepovratni ili dugotrajni negativni učinci aktivnosti obnavljanja vode poput distribucije, skladištenja i uporabe vode na okoliš ili zdravlje, uključujući potencijalne negativne učinke na ekološke tokove. [Am. 122]

4.  Provesti procjenu rizika kojom će se obuhvatiti rizici za okoliš i rizici za zdravlje ljudi i životinja, uzimajući u obzir prirodu utvrđenih potencijalnih opasnosti, utvrđene okoliše, populacije i pojedince za koje postoji rizik od izloženosti tim opasnostima te težinu mogućih učinaka tih opasnosti, kao i relevantno zakonodavstvo Unije i nacionalno zakonodavstvo, smjernice i minimalne zahtjeve u pogledu hrane, hrane za životinje i sigurnosti radnika te okolišne ciljeve. Za potrebe procjene rizika mogu se koristiti kvalitativne studije. Znanstvenu nesigurnost u određivanju značajki rizika rješava se u skladu s načelom predostrožnosti. [Am. 123]

Procjena rizika sastoji se od sljedećih elemenata:

(a)  procjene rizika za okoliš, koja uključuje sve sljedeće:

i.  potvrđivanje prirode opasnosti uključujući, prema potrebi, predviđenu razinu opasnosti bez učinka;

ii.  procjenu mogućeg raspona izloženosti;

iii.  određivanje značajki rizika.

(b)  procjene rizika za zdravlje ljudi, koja uključuje sve sljedeće:

i.  potvrđivanje prirode opasnosti uključujući, prema potrebi, odnos između doze i odgovora u suradnji s tijelima nadležnima za zdravlje; [Am. 124]

ii.  procjenu mogućeg raspona doze ili izloženosti;

iii.  određivanje značajki rizika.

Pri procjeni rizika moraju se uzeti u obzir poštovati najmanje sljedeći zahtjevi i obveze: [Am. 125]

(c)  zahtjev za smanjenje i sprečavanje onečišćenja vode nitratima u skladu s Direktivom 91/676/EEZ;

(d)  obveza da zaštićena područja namijenjena zahvaćanju vode za piće ispunjuju zahtjeve Direktive 98/83/EZ;

(e)  zahtjev za ispunjenje ciljeva zaštite okoliša utvrđenih Direktivom 2000/60/EZ;

(f)  zahtjev za sprečavanje onečišćenja podzemnih voda u skladu s Direktivom 2006/118/EZ;

(g)  zahtjev za ispunjenje standarda kvalitete okoliša za prioritetne tvari i neke druge onečišćujuće tvari utvrđenih Direktivom 2008/105/EZ;

(h)  zahtjev za ispunjavanje standarda kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost na nacionalnoj razini (tj. onečišćujuće tvari specifične za neki riječni sliv) koji su utvrđeni Direktivom 2000/60/EZ;

(i)  zahtjev za ispunjenje standarda kvalitete vode za kupanje utvrđenih Direktivom 2006/7/EZ;

(j)  zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi na temelju Direktive 86/278/EEZ;

(k)  zahtjevi u pogledu higijene hrane kako su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 852/2004 i smjernice navedene u Obavijesti Komisije o smjernicama za smanjenje mikrobioloških rizika u svježem voću i povrću tijekom primarne proizvodnje na temelju dobre higijene;

(l)  zahtjevi u pogledu higijene hrane za životinje utvrđeni Uredbom (EZ) br. 183/2005;

(m)  zahtjev za ispunjenje relevantnih mikrobioloških kriterija utvrđenih Uredbom (EZ) br. 2073/2005;

(n)  zahtjevi u pogledu najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1881/2006;

(o)  zahtjevi u pogledu maksimalnih razina ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje utvrđeni Uredbom (EZ) br. 396/2005;

(p)  zahtjevi u pogledu zdravlja životinja utvrđeni Uredbom (EZ) 1069/2009 i (EU) br. 142/2011 .

(b)  Uvjeti koji se odnose na dodatne zahtjeve [Am. 126]

5.  Utvrditi zahtjeve za kvalitetu vode koji su dodatni onima iz Priloga I. i/ili stroži od njih, kada je to potrebno i primjereno radi osiguravanja dovoljne adekvatne zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Ovisno o ishodu procjene rizika iz točke 4. Ti se dodatni zahtjevi mogu posebno odnositi na:

(a)  teške metale;

(b)  pesticide;

(c)  nusproizvode dezinfekcije;

(d)  farmaceutske proizvode;

(da)  prisutnost mikroplastike;

(e)  ostale onečišćujuće tvari koje izazivaju novu zabrinutost se pokažu bitnima na temelju analiza okoliša i javnog zdravlja provedenih na lokalnoj razini;

(f)  antimikrobnu otpornost. [Am. 127]

(c)  Preventivne mjere [Am. 128]

6.  Utvrditi preventivne mjere koje su već na snazi ili koje bi trebalo poduzeti radi ograničavanja rizika tako da se svim utvrđenim rizicima može upravljati na odgovarajući način.

Te preventivne mjere mogu uključivati:

(a)  kontrolu pristupa;

(b)  dodatnu dezinfekciju ili mjere uklanjanja onečišćujućih tvari;

(c)  posebnu tehnologiju navodnjavanja kojom se ublažuje rizik od stvaranja aerosola (npr. navodnjavanje kapanjem);

(d)  poticanje odumiranja patogena prije žetve/berbe;

(e)  utvrđivanje minimalnih sigurnosnih udaljenosti.

Posebne preventivne mjere koje mogu biti relevantne navedene su u tablici 1.

Tablica 1. Posebne preventivne mjere

7.  Osigurati da se primjenjuju odgovarajući sustavi i postupci kontrole kvalitete, uključujući praćenje obnovljene vode u odnosu na relevantne parametre, te da su uspostavljeni odgovarajući programi održavanja opreme.

8.  Osigurati da se primjenjuju sustavi za praćenje stanja okoliša kojima će se otkrivati svi negativni učinci ponovne uporabe vode, i osigurati da se pružaju povratne informacije iz postupka praćenja te da su svi procesi i postupci validirani i dokumentirani.

Preporučuje se da operater postrojenja za obnovu vode uspostavi i održava sustav upravljanja kvalitetom certificiran u skladu s normom ISO 9001 ili jednakovrijednom normom.

8.a  Osigurati da je pogon za obnovu vode opremljen alternativnim načinima ispuštanja pročišćene otpadne vode koja nije ponovno upotrijebljena. [Am. 129]

9.  Osigurati da se primjenjuje odgovarajući sustav za upravljanje incidentima i izvanrednim situacijama, uključujući postupke za obavješćivanja svih relevantnih strana o takvim događajima, te izraditi plan za odgovor na izvanredne situacije koji se redovito ažurira.

9.a  Osigurati da je infrastruktura za distribuciju obnovljene vode odvojena i izgrađena na takav način da se izbjegnu rizici od kontaminacije vodoopskrbnog i distribucijskog sustava vode namijenjene za ljudsku potrošnju. [Am. 130]

9.b  Osigurati da je infrastruktura za distribuciju obnovljene vode odgovarajuće označena, a ako ima odvodne kanale na otvorenom, da je na odgovarajući način opremljena dovoljno vidljivim znakovima, uključujući ako se otpadne vode miješaju s vodom iz drugih izvora. [Am. 131]

9.c  Osigurati uspostavu mehanizama koordinacije među različitim akterima kako bi se zajamčila sigurna proizvodnja i upotreba obnovljene vode. [Am. 132]

(1) SL C ... (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 353. (3) Stajalište Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. (4) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.). (5) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.). (6) COM(2012)0673 (7) COM(2007)0414 (8) SL C 9 E, 15.1.2010., str. 33. (9) COM(2015)0614 (10) Direktiva (EU) .../... o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL ...). (11) Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4.7.1986., str. 6.). (12) Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.–8.). (13) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.). (14) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.). (15) Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.). (16) Uredba (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu higijene hrane za životinje (SL L 35, 8.2.2005., str. 1.). (17) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.). (18) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.). (19) Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.). (20) Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.). (21) Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.). (22) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.). (23) Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (SL L 338, 22.12.2005., str. 1.). (24) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.). (25) Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.). (26) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.). (27) SL L 124, 17.5.2005., str. 4. (28) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.). (29) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (30) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (31) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).