Rezolucija Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o potrebi za jačim strateškim okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i o osnaživanju borbe protiv anticiganizma (2019/2509(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. o okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2011)0173) i naredna izvješća o provedbi i evaluaciji,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
– uzimajući u obzir sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava o priznavanju Roma kao skupine koja treba posebnu zaštitu od diskriminacije,
– uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2153 (2017) naslovljenu „Promicanje uključivanja Roma i Putnika”,
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),
– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama(2), zaključke Vijeća od 8. prosinca 2016. o ubrzavanju procesa integracije Roma i zaključke Vijeća od 13. listopada 2016. o tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 14/2016,
– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma(4);
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu(5),
– uzimajući u obzir izvješće o temeljnim pravima za 2016. Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) i prvo i drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS I i II) te brojna druga istraživanja i izvješća o Romima,
– uzimajući u obzir europsku građansku inicijativu „Sigurnosni paket za manjine” („Minority SafePack”) registriranu 3. travnja 2017.,
– uzimajući u obzir relevantna izvješća i preporuke romskih organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija i istraživačkih institucija,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je anticiganizam(6) posebna vrsta rasizma, ideologija koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivanog povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije(7);
B. budući da se u Europi Romima(8) i dalje uskraćuju temeljna ljudska prava;
C. budući da se u zaključcima Komisijinog Izvješća o evaluaciji okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2018)0785) naglašava „da je okvir ključan za razvoj instrumenata i struktura na razini EU-a i nacionalnoj razini kojima se nastoji promicati uključivanje Roma, ali i da ambiciozni cilj ‘okončanja isključivanja Roma’ nije postignut”;
D. budući da je procjena koju je provela Komisija pokazala da se strategijama integracije moraju istodobno postići različiti ciljevi korištenjem sveobuhvatnog pristupa s većom usredotočenošću na borbu protiv anticiganizma; budući da bi se trebao dodati poseban cilj nediskriminacije uz četiri cilja integracije Roma (školovanje, stanovanje, zapošljavanje i zdravstvene usluge);
E. budući da je napredak u integraciji Roma općenito ograničen; budući da su primijećena poboljšanja u pogledu sprječavanja ranog napuštanja školovanja, ranog i predškolskog odgoja te obveznog školovanja, no segregacija se pogoršala; budući da je samoprocjena zdravstvenog statusa Roma poboljšana, no zdravstveno osiguranje je i dalje ograničeno; budući da u većini država članica nisu primijećena poboljšanja u pristupu zapošljavanju te je udio mladih Roma koji nisu zaposleni, ne školuju se, niti se stručno osposobljavaju čak i povećan; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog stanovanja i postignut je malen napredak u pogledu siromaštva; budući da anticiganizam i njegove manifestacije, kao što su zločini iz mržnje i govor mržnje na internetu i izvan njega, i dalje izazivaju veliku zabrinutost; budući da se smatralo da je djelovanje EU-a pružilo dodanu vrijednost nacionalnim politikama za Rome i njihovoj provedbi u političkoj, upravljačkoj i financijskoj dimenziji;
F. budući da su se u procjeni iznijeli nedostaci povezani s početnim osmišljavanjem okvira i njegovom ograničenom učinkovitošću tijekom provedbe;
G. budući da procjena ukazuje na to da postoji potreba za osiguravanjem osnaživanja i sudjelovanja Roma uvođenjem ciljanih mjera; budući da je osnaživanje i jačanje kapaciteta Roma i nevladinih organizacija ključno;
H. budući da procjena pokazuje da okvirom EU-a nije posvećena dovoljna pozornost posebnim skupinama Roma, da se treba riješiti problem višestruke i višedimenzionalne diskriminacije i da je potreban pristup snažno usredotočen na rod i pristup usredotočen na djecu;
I. budući da trenutačnom okviru EU-a nedostaju jasni i mjerljivi ciljevi; budući da nema dovoljno postupaka za kvalitativno i kvantitativno praćenje te preporuke za pojedinu zemlju nisu obvezujuće; budući da se ulažu nedovoljni napori u rješavanje ograničenog sudjelovanja romskih pojedinaca i zajednica u osmišljavanju okvira, provedbi praćenju i ocjeni mjera, programa i projekta koji se odnose na Rome;
J. budući da većina glavnih programa ne uključuje Rome i da se ciljanim mjerama obuhvaćenima strukturnim fondovima nisu postigle održive pozitivne promjene u životima Roma u najnepovoljnijem položaju;
K. budući da države članice imaju jasnu odgovornost da poduzmu korektivne mjere protiv praksi kojima se diskriminiraju Romi;
L. budući da je pitanje izgradnje povjerenja između Roma i neromskog stanovništva ključno za poboljšanje života i mogućnosti Roma; budući da je povjerenje ključno za društvo u cjelini;
1. ponavlja svoje stajalište, pozive i preporuke koje je pružio i usvojio Rezolucijom od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma; žali zbog činjenice da su se poduzele ograničene mjere temeljem preporuka danih u toj rezoluciji;
2. poziva Komisiju:
i.
da se odazove pozivima Parlamenta, Vijeća i brojnih nevladinih organizacija i stručnjaka te predloži strateški okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. sa širim skupom prioritetnih područja, jasnim i obvezujućim ciljevima, rokovima i pokazateljima za praćenje i rješavanje posebnih problema i uključivanje raznolikosti romskih zajednica te dodjelu znatnih javnih sredstava u tu svrhu;
ii.
da u dovoljnoj mjeri uključi romske predstavnike, nevladine organizacije i Europsku mrežu tijela za ravnopravnost (Equinet) u osmišljavanje strateškog okvira EU-a, među ostalim kroz vidljiv i pristupačan postupak savjetovanja, te im omogući smisleno sudjelovanje u provedbi, praćenju i procjeni tog okvira kako bi se ojačala njihova uloga u njemu;
iii.
da učini borbu protiv anticiganizma glavnom sastavnicom strateškog okvira EU-a, među ostalim dodavanjem posebnog cilja nediskriminacije zajedno s drugim ciljevima, poput uključivanja Roma u ekološki održivo digitalno društvo, i njihovom ravnopravnom zastupljenošću u svim područjima života, te da se države članice potiče na razvoj ciljanih strategija i konkretnih mjera za borbu protiv anticiganizma, kao i protiv jedne od njegovih manifestacija, društvene i gospodarske isključenosti;
iv.
da osigura da se strateškim okvirom EU-a usredotoči na višestruku i višedimenzionalnu diskriminaciju, rodno osviještenu politiku i pristup prilagođen djeci;
v.
da osigura dodjelu odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa za omogućavanje potrebnih kapaciteta za nadzor, podršku i vodstvo u pogledu provedbe nacionalnih strategija integracije Roma, uključujući vodstvo za nacionalne kontaktne točke za Rome (NRCP);
vi.
da ojača Agenciju za temeljna prva (FRA) u pogledu njenog mandata, institucijskog kapaciteta, ljudskih resursa i proračuna kako bi joj se pomoglo osmisliti, provesti, pratiti i ocijeniti nacionalne strategije integracije Roma;
vii.
da usvoji strategiju raznolikosti radne snage i integracije za rad Roma u institucijama EU-a;
viii.
da obrati pozornost na posebne grupe unutar romskog stanovništva u strateškom okviru EU-a, poput Roma građana EU-a koji koriste svoje pravo na slobodu kretanja, Roma koji nisu građani EU-a i Roma u državama pristupnicama;
ix.
da uvrsti proces istine, priznavanja i pomirbe u strateški okvir EU-a u svrhu izgradnje povjerenja te istakne konkretne kulturne i strukturne mjere podržane iz fondova EU-a;
x.
da nastavi provjeravati uključivost glavnih javnih politika država članica u europskom semestru u okviru strategije Europa 2020. i da održava snažnu vezu između strukturnih reformi, ispunjenja ciljeva za integraciju Roma i korištenja sredstava EU-a u državama članicama;
3. poziva države članice:
i.
da pripreme svoje nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. sa širim skupom prioritetnih područja, jasnim i obvezujućim ciljevima, rokovima i pokazateljima za praćenje i rješavanje posebnih problema i uključivanje raznolikosti romskih zajednica te dodjelu znatnih javnih sredstava u tu svrhu;
ii.
da primjenjuju pristup odozdo prema gore i uključe romske predstavnike, zajednice, nevladine organizacije i tijela za ravnopravnost u osmišljavanje nacionalnih strategija integracije Roma (strategije) i omoguće njihovo smisleno sudjelovanje u provedbi, praćenju i ocjeni tih strategija;
iii.
da učine borbu protiv anticiganizma, kao i borbu protiv jedne od njegovih manifestacija, društvene i gospodarske isključenosti, glavnom sastavnicom svojih strategija; da osmisle ciljane strategije i konkretne mjere za borbu protiv anticiganizma, poput istraga o trenutačnim i prošlim rasističkim napadima na Rome; da potiču ravnopravnu zastupljenost Roma u svim područjima života, uključujući u medijima, javnim institucijama i političkim tijelima;
iv.
da osiguraju da se njihovim strategijama primjereno usredotoči na višestruku i višedimenzionalnu diskriminaciju, rodno osviještenu politiku i pristup prilagođen djeci;
v.
da djeca budu izričit prioritet pri izradi programa i provedbi njenih nacionalnih strategija integracije Roma; ponavlja važnost zaštite i promicanja jednakog pristupa djece Roma svim pravima;
vi.
da osnaže nacionalne kontaktne točke za Rome u pogledu ovlasti, institucionalnog kapaciteta, ljudskih resursa i proračuna i osiguraju odgovarajuće pozicioniranje tih točaka unutar strukture svojih tijela javne uprave kako bi im se učinkovitom koordinacijom više sektora omogućilo obavljanje posla;
vii.
da obrate pozornost na posebne grupe unutar romskog stanovništva u svojim strategijama, poput Roma građana EU-a koji koriste svoje pravo na slobodu kretanja, Roma koji nisu građani EU-a i Roma u državama pristupnicama;
viii.
da uvrste proces istine, priznavanja i pomirbe u svoje strategije u svrhu izgradnje povjerenja te istaknu konkretne kulturne i strukturne mjere podržane iz fondova EU-a;
ix.
da osiguraju i štite učinkovitu uključivost svojih glavnih javnih politika, da koriste raspoložive strukturne fondove EU-a i poboljšaju životne uvjete i mogućnosti Roma na transparentan i odgovoran način; da istraže trenutačnu i prošlu zloupotrebu relevantnih sredstava i poduzmu pravne korake protiv počinitelja; da poduzmu nužne korake kako bi osigurale apsorpciju svih sredstava namijenjenih romskim zajednicama, među ostalim do kraja trenutačnog VFO-a;
4. nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica i kandidatkinjama, Agenciji EU-a za temeljna prava, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odboru za regije, radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima, Vijeću Europe i Ujedinjenim Narodima.
Pojam „anticiganizam” ponekad se piše drugačije te se u različitim državama članicama ponekad javlja u neznatno drugačijim oblicima, kao na primjer Antiziganismus.
Riječ „Romi” koristi se kao zajednički naziv za različite povezane skupine diljem Europe bez obzira na to jesu li sjedilačke ili ne, a tu se na primjer ubrajaju Romi, Putnici, Sinti, Manuši, Kale, Romaničeli, Bojaši, Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi i Lomi, čije se kulture i životni stilovi mogu razlikovati.