Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2111(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0041/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0041/2019

Rasprave :

PV 11/02/2019 - 16
CRE 11/02/2019 - 16

Glasovanja :

PV 12/02/2019 - 9.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0076

Usvojeni tekstovi
PDF 180kWORD 65k
Utorak, 12. veljače 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba odredbi Ugovora u vezi s građanstvom EU-a
P8_TA(2019)0076A8-0041/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o provedbi odredbi Ugovora u vezi s građanstvom EU-a (2018/2111(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 9., 10., 11., 12., 21. i 23. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 8., 9., 10., 15., 18., 20., 21., 22., 23., 24., 26., 45., 46., 47., 48., 153. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. UEU-a i izjavu iz članka 10. stavka 3. da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. UEU-a kojim se utvrđuje pravo na slobodno kretanje osoba,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2020. do 2027.,

–   uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane”(3) za razdoblje 2014. – 2020,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacijai Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta(7),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP (COM(2018)0358),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ(8),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Prava i vrijednosti (COM(2018)0383),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2009. o smjernicama za bolji prijenos i primjenu Direktive 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (COM(2009)0313),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 24. siječnja 2017. naslovljeno „Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena – Izvješće o građanstvu EU-a za 2017.” (COM(2017)0030),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 12. rujna 2018. o mrežama suradnje u području izbora, transparentnosti na internetu, zaštiti od kibersigurnosnih incidenata i borbi protiv kampanja dezinformiranja u kontekstu izbora za Europski parlament (C(2018)5949),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o europskoj građanskoj inicijativi(10) i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj građanskoj inicijativi (COM(2017)0482),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o Uredbi Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020.(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu(14),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. siječnja 2013. naslovljeno „Jačanje građanstva EU-a: promicanje biračkih prava građana EU-a”,

–  uzimajući u obzir studije koje je 2016. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta naslovljene „Prepreke za pravo građana EU-a i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak”,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava iz 2018., naslovljeno „Poduzimanje koraka da prava građana EU-a postanu stvarnost: nacionalni sudovi provode slobodu kretanja i povezana prava”,

–  uzimajući u obzir rezultate Eurobarometra 89/2018,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2018. o sastavu Europskog parlamenta(15),

–   uzimajući u obzir svoje stajalište od 4. srpnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o izmjeni Akta o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (Izborni Akt)(16),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 7. veljače 2018. o reviziji Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske Komisije(17),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora(19),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Osiguravanje slobodnih i poštenih europskih izbora” (COM(2018)0637),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za predstavke (A8-0041/2019),

A.  budući da su građanstvo EU-a i njegova povezana prava prvotno uvedeni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te su dodatno ojačani Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu u prosincu 2009., ali su provedeni samo djelomično;

B.  budući da se pravima, vrijednostima i načelima na kojima se temelji Unija i koja su istaknuta u člancima 2. i 6. UEU-a građane stavlja u samo središte europskog projekta; budući da rasprava o budućnosti Europe stoga podrazumijeva i razmatranje snage našeg zajedničkog identiteta;

C.  budući da su načela transparentnosti, integriteta i odgovornosti institucija EU-a te postupaka donošenja odluka, koja proizlaze iz članaka 10. i 11. UEU-a i članka 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, bitni elementi koncepta građanstva te su ključni za izgradnju i jačanje vjerodostojnosti i povjerenja u Uniju kao cjelinu; budući da se pribjegavanjem ad hoc i međuvladinim sporazumima i instrumentima u nekoliko područja politike EU-a, kao i pribjegavanjem neslužbenim tijelima za donošenje odluka te izbjegavanjem i deinstitucionalizacijom redovnog zakonodavnog postupka, riskira ozbiljno narušavanje tih načela;

D.  budući da je EU imao poteškoća u suočavanju s brojnim krizama koje su imale velike socioekonomske posljedice, što je dovelo do nastanka populističkih i nacionalističkih ideologija zasnovanih na ekskluzivnosti identiteta i suprematističkim kriterijima koji su u suprotnosti s europskim vrijednostima;

E.  budući da je nezadovoljavajuće upravljanje različitim krizama povećalo razočaranje građana u neke od rezultata projekta integracije EU-a; budući da je ključno zajamčiti da se građanstvo EU-a među građanima smatra dragocjenim privilegijem, među ostalim obnavljanjem njihova povjerenja u projekt EU-a, davanjem prednosti promicanju svih prava građana, uključujući i građanska, politička i socijalna prava, unapređenjem kvalitete demokracije u Uniji, praktičnog uživanja temeljnih prava i sloboda te mogućnošću da svaki građanin sudjeluje u demokratskom životu Unije, pri čemu treba osigurati i veću uključenost civilnog društva u postupke donošenja odluka i provedbe;

F.  budući da je cilj trenutačne revizije europske građanske inicijative poboljšati njezinu učinkovitost te unaprijediti participativnu demokraciju i aktivno građanstvo;

G.  budući da se pristup građanstvu EU-a stiče na temelju državljanstva jedne od država članica, koje je uređeno nacionalnim zakonima; budući da su prava i obveze koji proizlaze iz građanstva EU-a istodobno utvrđeni pravom EU-a i ne ovise o državama članicama te da ih one stoga ne mogu neopravdano ograničiti;

H.  budući da u kontekstu pristupa nacionalnom državljanstvu države članice trebaju podlijegati načelima prava EU-a, kao što su proporcionalnost, vladavina prava i nediskriminacija, koja su detaljno razrađena u sudskoj praksi Suda Europske unije;

I.  budući da je mogućnošću Brexita istaknuta važnost prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, osobito za mlade Europljane, i njihova uloga u životu milijuna građana EU-a, te je također porasla razina svijesti u EU-u o mogućnosti gubitka tih prava obaju strana;

J.  budući da je prosječan odaziv na izborima za Europski parlament 2014. iznosio 42,6 %; budući da je prema najnovijem istraživanju Eurobarometra objavljenom u svibnju 2018. samo 19 % ispitanih Europljana znalo datum sljedećih europskih izbora;

K.  budući da građani EU-a gotovo uopće nisu svjesni postojanja ureda Europe Direct, iako je njihova glavna uloga informiranje;

L.  budući da diljem EU-a postoji više od 400 informacijskih centara Europe Direct, koji doprinose komunikaciji Komisije o politikama EU-a koje su od izravnog interesa za građane, s ciljem angažiranja građana na lokalnoj i regionalnoj razini;

M.  budući da se u okviru građanstva definira odnos građana s političkom zajednicom, uključujući njihova prava, dužnosti i odgovornosti; budući da se člankom 20. UFEU-a građanima Unije dodjeljuje pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište, pod istim uvjetima kao i državljani te države;

N.  budući da europske građane izravno predstavlja Europski parlament i da institucije EU-a moraju obratiti jednaku pozornost na sve građane; budući da se člankom 8. UFEU-a uspostavlja načelo rodno osviještene politike i da se u njemu navodi da „u svim svojim aktivnostima, Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”;

O.  budući da je Sud Europske unije u brojnim predmetima utvrdio da se na prava koja proizlaze iz građanstva EU-a državljani određene države članice mogu pozivati i u pogledu te države(20);

P.  budući da nekoliko država članica nudi takozvane „zlatne vizne programe” i režime za investitore kao načine stjecanja njihova državljanstva;

Q.  budući da sloboda kretanja građanima EU-a omogućuje da putuju, studiraju, rade i žive u drugim zemljama EU-a; budući da više od 16 milijuna Europljana koristi pravo na boravak u drugoj zemlji EU-a;

R.  budući da je pravo slobode kretanja od ključne važnosti za građanstvo EU-a te da se njime nadopunjuju druge slobode na unutarnjem tržištu EU-a; budući da je sloboda kretanja od posebne važnosti za mlade Europljane te da se ona smatra najpozitivnijim postignućem EU-a nakon mira u Europi;

S.  budući da se u provedbi Direktive 2004/38/EZ u praksi naišlo na poteškoće i da je Europljanima i dalje teško preseliti se ili živjeti u drugoj državi članici zbog diskriminacije koja proizlazi iz zahtjeva u pogledu državljanstva, ulaska i boravka; budući da postoji značajna sudska praksa Suda čija je namjena pojasniti pojmove koji su ključni za mobilne građane EU-a;

T.  budući da je pravo na konzularnu zaštitu zajamčeno člancima 20. i 23. UFEU-a i da građani EU-a stoga imaju pravo, na državnom području treće zemlje u kojoj država članica čiji su državljani nema svoje predstavništvo, na zaštitu bilo koje države članice, pod istim uvjetima kao i državljani te države; budući da izvanredna stanja, prirodne katastrofe ili događaji poput terorističkih napada mogu utjecati na europske građane koji dolaze iz države članice koja nema predstavništvo u dotičnoj trećoj zemlji;

U.  budući da je Komisija u Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. pokazala svoju predanost zadaći da na cijelom području EU-a organizira kampanju za podizanje razine obaviještenosti i osviještenosti o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a kako bi pomogla građanima da bolje razumiju svoja prava; budući da države članice i civilno društvo moraju podijeliti odgovornost za bolje informiranje građana EU-a o njihovim pravima i obvezama;

V.  budući da, u skladu s Izvješćem Komisije o građanstvu za 2017., od 2012. raste broj osoba koje prijavljuju da su doživjele neku vrstu diskriminacije;

W.  budući da su stvaranje schengenskog područja i uvrštavanje schengenske pravne stečevine u okvir EU-a uvelike doprinijeli povećanju slobode kretanja u EU-u te da su ta postignuća među najvećim postignućima procesa europske integracije;

X.  budući da je uvođenje europskog građanstva postignuće europskog projekta koje još treba realizirati svoj puni potencijal; ističe da je to jedinstvena tvorevina koja nije viđena nigdje drugdje u svijetu;

1.  smatra da nisu sve odredbe o građanstvu EU-a provedene na način da bi mogle ostvariti svoj puni potencijal, iako bi se time omogućilo učvršćivanje europskog identiteta; ističe da je stvaranje građanstva Unije pokazalo da može postojati oblik građanstva koji nije određen nacionalnošću i da ono čini temelj političkog područja iz kojeg proizlaze prava i obveze određeni pravom Europske unije, a ne državnim pravom; poziva institucije Unije da poduzmu potrebne mjere kako bi se poboljšali provedba, područje primjene i učinkovitost odredbi Ugovora u vezi s građanstvom, kao i odgovarajućih odredbi u Povelji Europske unije o temeljnim pravima; ističe da europski građani nisu u potpunosti upoznati sa svojim pravima koja proizlaze iz građanstva Unije;

2.  podsjeća na to da se građanstvo EU-a dodaje državljanstvu države članice; ističe da građanstvo EU-a građanima omogućuje komplementarnost više identiteta te da isključivi nacionalizam i populističke ideologije ugrožavaju tu mogućnost; smatra da je aktivno građanstvo i poticanje građanskog sudjelovanja ključno za jačanje osjećaja pripadnosti političkom projektu radi poticanja razvoja zajedničkog osjećaja europskog identiteta, uzajamnog razumijevanja, međukulturnog dijaloga i transnacionalne suradnje te izgradnje otvorenih, uključivih, povezanih i otpornih društava;

3.  smatra da potpuna provedba Povelje Europske unije o temeljnim pravima od strane institucija, tijela, ureda i agencija EU-a te aktivno promicanje u njoj sadržanih prava i načela predstavljaju ključnu polugu za jamčenje stvarne uključenosti građana u demokratski proces EU-a te za konkretizaciju odredbi sadržanih u članku 20. UFEU-a;

4.  ističe da se prava i obveze koji proizlaze iz građanstva Unije ne smiju neopravdano ograničiti; u tom pogledu potiče države članice da iskoriste svoje pravo da dodjeljuju državljanstvo u duhu pravedne suradnje, među ostalim u slučajevima djece građana EU-a suočene s poteškoćama u ispunjavanju kriterija za državljanstvo u skladu s nacionalnim pravilima; ističe da uspješno ostvarivanje prava građana podrazumijeva zaštitu i promicanje svih prava i sloboda utvrđenih u Povelji o temeljnim pravima, među ostalim i za osobe s invaliditetom, koje bi trebale moći ostvariti svoja temeljna prava na isti način kao i svi ostali građani, te da se rodno osviještena politika provodi kako bi se zajamčilo da žene u potpunosti uživaju prava povezana s građanstvom EU-a;

5.  podsjeća na to da građanstvo Unije također ima šire posljedice te se na temelju građanstva Unije stječu prava u području demokratskog sudjelovanja, kako proizlazi iz članka 11. UEU-a i članka 24. UFEU; naglašava da bi za ostvarivanje prava na sudjelovanje u demokratskom životu Unije odluke trebalo donositi na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima te da je stoga ključno pri donošenju odluka i u borbi protiv korupcije pružiti odgovarajuća jamstva o transparentnosti;

6.  žali zbog toga što neke države članice ne primjenjuju dijelove Ugovora, zbog čega se prava građana dovode u pitanje i stvaraju se istinske razlike među njima, iako ona u skladu s Ugovorima trebaju biti jednaka;

7.  napominje da program Erasmus+, Program o pravima, jednakosti i građanstvu te program Europa za građane sa sobom nose brojne koristi za građane EU-a i osobito mlade, i to podizanjem njihove razine svijesti o njihovu statusu građana EU-a te povećanjem njihovih znanja o pravima koja proizlaze iz tog statusa i vrijednostima na kojima se on temelji; smatra da su europski volonterski programi kao što su Europska volonterska služba i Europske snage solidarnosti također sastavni dio izgradnje europskog građanstva; ističe presudnu važnost takvih programa, posebno među mladima, te poziva na to da ih se financijski ojača;

Politička prava

8.  zabrinut je zbog trenda smanjenja odaziva birača na nacionalnim izborima i izborima za Europski parlament, osobito među mladima; uvjeren je da jačanje europskog javnog prostora i potpuno ostvarivanje europskog građanstva mogu pomoći preokrenuti taj trend povećanjem osjećaja pripadnosti građana europskoj zajednici i jačanjem predstavničke demokracije;

9.  prepoznaje napore Komisije u promicanju programa kojima se potiču europsko građanstvo i svijest građana o njihovim političkim pravima; primjećuje, međutim, slab napredak u provedbi članka 165. UFEU-a kao pravne osnove za promicanje europskog aspekta obrazovanja građana; smatra da je nužno promicati sudjelovanje građana u demokratskom životu EU-a i vjeruje da razvoj kurikuluma EU-a u obrazovnim sustavima treba biti prioritet kako bi se i dalje razvijao potencijal građanstva EU-a;

10.  ponovno žali zbog činjenice da neki građani EU-a nemaju pravo glasa u državi članici čiji su državljani i da ne mogu sudjelovati u nacionalnim parlamentarnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište; ističe da bi gubitak biračkih prava koji proizlazi iz boravka u drugoj državi članici mogao odvratiti građane od preseljenja u drugu državu članicu te bi stoga mogao predstavljati povredu članka 18. UFEU-a;

11.   smatra da je u sustavu predstavničke demokracije ključno osigurati pravilno funkcioniranje institucija EU-a kako bi se zaštitila sva politička prava građana EU-a; naglašava važnost dostupnosti informacija o građanstvu EU-a i pravima koja proizlaze iz njegova posjedovanja na svim službenim jezicima Europske unije kako bi se ojačao pojam građanstva EU-a; žali zbog činjenice da od stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu još uvijek nije u potpunosti proveden članak 15. stavak 3. UFEU-a, koji je postao pravna osnova za javni pristup dokumentima i kojim se proširuju pravila o pristupu svim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije; smatra da države članice sustavno ometaju napredak u donošenju novih propisa;

Sloboda kretanja

12.  pozdravlja koristi koje sloboda kretanja sa sobom nosi za građane EU-a i gospodarstva država članica; skreće pozornost na to da prava koja proizlaze iz Direktive 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice nisu uvijek poznata niti se uvijek poštuju, što dovodi do prepreka slobodnom kretanju i boravištu građana EU-a i njihovih obitelji te do diskriminacije nad njima; podsjeća na obvezu država članica da štite pravo na slobodu kretanja, uključujući spajanje obitelji, za istospolne bračne drugove;

13.  izražava zabrinutost zbog toga što se tumačenje nacionalnih sudova u pogledu određenih odredbi i uvjeta Direktive 2004/38/EZ razlikuje ne samo među državama članicama nego katkad i unutar iste jurisdikcije; sa zabrinutošću napominje da nacionalna tijela nisu uvijek u potpunosti upoznata s pravima i obvezama utvrđenima u skladu s Direktivom 2004/38/EZ;

14.  ističe problem nedostatka informacija i pružanja netočnih ili nejasnih informacija o zahtjevima za vizu za članove obitelji i o pravima boravka; insistira na tome da bi se države članice trebale pobrinuti da se uklone nepotrebne prepreke pravu na ulazak/boravište, posebno za državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji građana EU-a;

15.  zabrinut je zbog poteškoća s kojima se susreću građani kada je riječ o priznavanju njihovih stručnih kvalifikacija diljem Europe; vjeruje da su Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija i Europski kvalifikacijski okvir pridonijeli lakšem uzajamnom priznavanju u državama članicama; vjeruje i da je priznavanje stručnih kvalifikacija ključno kako bi se osigurao veći stupanj mobilnosti studenata i stručnjaka; poziva Komisiju da nastavi trend olakšavanja priznavanja stručnih kvalifikacija;

16.  duboko je zabrinut zbog rezultata istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava u okviru kojeg je utvrđena diskriminacija prilikom traženja posla, pristupa različitim uslugama kao što su najam automobila ili stana ili određene bankarske usluge te u području obrazovanja i oporezivanja; naglašava da diskriminacija na temelju državljanstva može stvoriti prepreke slobodnom kretanju građana Unije; poziva EU i države članice da posebnu pažnju obrate na praćenje takvih slučajeva diskriminacije i da poduzmu odlučne mjere kako bi ih spriječile;

17.  naglašava ulogu mobilnosti u osobnom razvoju mladih poboljšanjem obrazovnih i kulturnih razmjena te poboljšanjem razumijevanja aktivnog građanstva i njegove prakse; potiče države članice da podrže programe EU-a kojima se promiče mobilnost;

18.  cijeni važnost kulture, umjetnosti i znanosti kao sastavnih aspekata aktivnog građanstva EU-a; ističe njihovu ulogu u jačanju zajedničkog osjećaja pripadnosti građana Uniji, poticanju međusobnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga;

Konzularna zaštita

19.  napominje da trenutačno gotovo sedam milijuna građana EU-a živi u zemljama izvan EU-a i da se očekuje da će se do 2020. taj broj povećati na najmanje 10 milijuna;

20.  smatra da pravo na konzularnu zaštitu koristi svim građanima EU-a i podsjeća na to da se konzularna zaštita u okviru Direktive Vijeća (EU) 2015/637 tumači u najširem mogućem smislu, odnosno kao bilo kakav oblik konzularne pomoći; naglašava da je razina svijesti o tim pravima i dalje ograničena;

21.  poziva Komisiju da objavi ocjenu provedbe Direktive Vijeća (EU) 2015/637 i da po potrebi pokrene postupke zbog povrede; poziva države članice da razviju hitne protokole, uzimajući u obzir građane bez predstavništva, kako bi se komunikacija u hitnim slučajevima poboljšala u suradnji s drugim predstavništvima država članica i delegacijama EU-a; podsjeća na svoje dugogodišnje pozive da se ojača uloga delegacija EU-a u trećim zemljama i ističe dodanu vrijednost koju pruža diplomatska mreža EU-a na terenu;

Podnošenje predstavki Europskom parlamentu i pritužbi Europskom ombudsmanu

22.  ističe važnost prava na podnošenje predstavki, kako je utvrđeno člankom 227. UFEU-a, odnosno člankom 44. Povelje o temeljnim pravima, kao i prava na obraćanje Europskom ombudsmanu u skladu s člankom 228. UFEU-a i člankom 43. Povelje o temeljnim pravima; pohvaljuje rad ombudsmanice u borbi protiv nepravilnosti u postupanju institucija, tijela i agencija Unije, posebno u području transparentnosti; naglašava važnost transparentnosti za pravilno demokratsko funkcioniranje i sudjelovanje u Uniji koje stvara povjerenje među njenim građanima; u tom pogledu podupire preporuke koje je ombudsmanica iznijela u svojem nedavnom tematskom izvješću o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća;

Preporuke

23.  preporučuje da Komisija iskoristi svoje ovlasti na temelju članka 258. UFEU-a kako bi od Suda EU-a zatražila da odluči o tome treba li oduzimanje glasačkih prava zbog boravka u drugoj državi članici smatrati povredom slobode kretanja i boravka; ponovno poziva države članice da provedu kodeks Venecijanske komisije u pogledu dobre prakse u izbornim pitanjima, uključujući ukidanje oduzimanja glasačkog prava iseljenika na izborima za nacionalne parlamente;

24.  predlaže da Komisija postupkom uspostavljenim člankom 25. UFEU-a proširi prava navedena u članku 20. stavku 2. UFEU-a kako bi se građanima EU-a omogućilo da odaberu žele li glasovati u državi članici čiji su državljani ili državi članici u kojoj imaju boravište te da se tim proširenjem obuhvate svi izbori, u skladu s ustavnim mogućnostima svake države članice;

25.  poziva države članice da uvedu alate e-demokracije na lokalnoj i nacionalnoj razini te da ih na odgovarajući način integriraju u politički proces, olakšavajući demokratsko sudjelovanje i za građane i za stanovnike;

26.  smatra da revizija pravnog okvira kojim se uređuje europska građanska inicijativa (EGI) pruža mogućnost povećanja sudjelovanja građana u oblikovanju politika na razini EU-a na način da se taj instrument učini dostupnijim i manje birokratičnim;

27.  poziva Komisiju da izradi otpornije prakse u pogledu političkog i pravnog praćenja uspješnih europskih građanskih inicijativa.

28.   ustraje u tome da je potrebno uložiti više sredstava u stvaranje dodatnih programa i inicijativa čiji je cilj poticanje europskog javnog prostora u kojem su uživanje temeljnih prava i sloboda, socijalno blagostanje i ostvarivanje europskih vrijednosti model za identitet građana; pozdravlja program Prava i vrijednosti kao vrijedan primjer aktivne potpore Unije vrijednostima i pravima koji proizlaze iz građanstva EU-a i sadržana su u Ugovorima, uključujući pružanje potpore organizacijama civilnog društva koje promiču i štite ta prava i vrijednosti; naglašava važnost očuvanja trenutačnog proračuna za program Prava i vrijednosti; izričito se protivi smanjenju novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. koje je predložila Komisija;

29.  snažno potiče europske političke stranke i njihove članove da zajamče rodno uravnoteženu zastupljenost svojih kandidata s pomoću zaključanih popisa ili drugih jednakovrijednih načina;

30.  predlaže znatno povećanje vidljivosti ureda Europe Direct; ističe da bi ti uredi trebali djelovati kao posrednici koji surađuju s državnim upravama država članica i civilnim društvom (uključujući sindikate, udruženja poduzeća te javna i privatna tijela) kako bi aktivno informirali europske građane o njihovim pravima i obvezama i poticali sudjelovanje građana u demokratskom životu Europske unije na lokalnoj razini; potiče države članice i subjekte na regionalnoj i lokalnoj razini da aktivno surađuju s tim uredima; ističe da bi se oni trebali uskladiti s programima kao što je Europa za građane; traži od Komisije da se pobrine da ti uredi centraliziraju relevantne informacije koje građanima EU-a omogućuju ostvarivanje njihovih prava te da olakša ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; smatra da bi trebalo dodatno racionalizirati službu SOLVIT kako bi se djelotvornije djelovalo u zaštiti prava građana EU-a prije nego što zatraže bilo kakav pravni ili upravni pravni lijek;

31.  u tom kontekstu poziva Komisiju da podnese prijedlog kojim se jačaju i uloga ureda Europe Direct i ostvarivanje građanstva EU-a na temelju prava koja su dodijeljena radnicima primjenom Direktive 2014/54/EU, uključujući pravo građana EU-a na zaštitu od diskriminacije, ostvarivanje glasačkih prava u skladu s člankom 22. UFEU-a, pravo na slobodno kretanje utvrđeno u članku 21. UFEU-a i Direktivi 2004/38/EZ te pravo na slobodno kretanje članova njihovih obitelji;

32.  poziva Komisiju da sustavno reagira na povrede Direktive 2004/38/EZ koje počine države članice i traži izmjenu smjernica EU-a o primjeni i tumačenju zakonodavstva koje se odnosi na građane EU-a kako bi se obuhvatili nedavni razvoji u okviru Suda EU-a i time osigurala potpuna učinkovitost prava EU-a;

33.  poziva na dosljednu provedbu rodno osviještene politike u svim aktivnostima EU-a, posebno prilikom donošenja zakonodavstva i provedbe politika povezanih s građanstvom EU-a;

34.  podsjeća na to da je Parlament u mnogo navrata od 2014. izrazio svoju zabrinutost u pogledu toga da svaki nacionalni režim koji uključuje izravnu ili neizravnu prodaju građanstva EU-a ugrožava sam koncept europskog građanstva; traži od Komisije da nadzire takve režime i podnese izvješće o nacionalnim režimima kojima se investitorima odobrava građanstvo EU-a, kako je predviđeno u Izvješću o građanstvu iz 2017.;

35.  žali zbog toga što se u Izvješću Komisije o građanstvu za 2017. ne spominju Povelja Europske unije o temeljnim pravima, pravo na podnošenje predstavki, pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu, pravo na pristup dokumentima ni pravo na potporu europskoj građanskoj inicijativi; poziva Komisiju da u sljedećoj evaluaciji posveti punu pozornost odredbama Povelje i ukloni te nedostatke;

36.  naglašava da je sve veći broj europskih građana koji su terorističke napade doživjeli izvan svoje zemlje te stoga u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 o borbi protiv terorizma hitno poziva na uvođenje protokola u državama članicama kako bi se europskim građanima koji nisu državljani dotične države članice pomoglo u slučaju terorističkog napada;

37.  predlaže državama članicama da 9. svibnja proglase europskim državnim praznikom radi jačanja osjećaja europske pripadnosti i stvaranja prostora za građanske pokrete i aktivnosti;

38.  ponovno poziva Komisiju da podnese prijedlog o provedbi preporuka Parlamenta o mehanizmu EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;

39.  čvrsto vjeruje da je načelo nediskriminacije temelj građanstva Unije, kao i opće načelo i temeljna vrijednost prava EU-a, u skladu s člankom 2. UEU-a; potiče Vijeće na donošenje horizontalne direktive EU-a o suzbijanju diskriminacije kako bi se dodatno zajamčila daljnja temeljna prava u Uniji donošenjem konkretnog zakonodavstva EU-a, kojim bi se u potpunosti horizontalno proveli članci 18. i 19. UFEU-a; žali zbog činjenice da Vijeće cijelo desetljeće nakon objave prijedloga Komisije i dalje blokira Direktivu o borbi protiv diskriminacije;

40.  podsjeća da je u Ugovorima utvrđena obveza pristupanja Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; poziva Komisiju da poduzme potrebne korake za dovršetak pristupanja Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima te za pristupanje Europskoj socijalnoj povelji;

41.  naglašava da je kvalitetno građansko obrazovanje za sve dobi (formalno i neformalno) ključno za sigurno ostvarivanje demokratskih prava građana i pravilno funkcioniranje demokratskog društva; napominje da se samo trajnim obrazovnim naporima mogu osigurati veće sudjelovanje u izborima na europskoj razini i poboljšati međukulturno razumijevanje i solidarnost u Europi te prevladati diskriminacija, predrasude i rodna nejednakost; preporučuje da se članci 165., 166. i 167. UFEU-a koriste kao pravna osnova za istraživanje potencijala obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i politika za mlade;

42.  podsjeća na doprinos političkih stranaka na europskoj razini „stvaranju europske političke svijesti i izražavanju volje građana Unije” (članak 10. Stavak 4. UEU-a); stoga poziva da se pojedinačnim građanima EU-a pruži mogućnost da se izravno prijave za članstvo u političkim strankama na europskoj razini;

43.  podsjeća na potrebu za promicanjem europske dimenzije europskih parlamentarnih izbora u cilju pružanja doprinosa potencijalnom budućem radu Parlamenta korištenjem prava na zakonodavnu inicijativu koja mu je dodijeljena u skladu s člankom 225. UFEU-a; poziva Komisiju i države članice da ulažu više napora u promicanje građanskih prava među europskim građanima, uključujući prava povezana s pravom glasa; ističe da bi se boljim i ciljanijim informacijama o europskim politikama i utjecaju zakonodavstva EU-a na svakodnevni život građana poboljšao odaziv birača na izborima za Europski parlament; podsjeća da je potrebno promicati sudjelovanje na europskim izborima povećanjem vidljivosti europskih političkih stranaka; ponavlja da je promicanje sudjelovanja na europskim izborima zajednička odgovornost građana, država članica i EU-a; naglašava da je potrebno informirati građane o nedavnoj reformi izbornog zakona i postupku odabira vodećih kandidata („Spitzenkandidaten”); naglašava političku i simboličku važnost tog položaja kad je riječ o jačanju građanstva Unije;

44.  podsjeća na to da je Europski parlament parlament cijele Unije te da on ima ključnu ulogu u jamčenju legitimiteta političkih institucija EU-a tako što jamči odgovarajući parlamentarni nadzor i time osigurava njihovo polaganje računa; stoga insistira na tome da se moraju zajamčiti, konsolidirati i ojačati zakonodavne ovlasti i prava kontrole Parlamenta;

45.  podsjeća na smjernice Komisije o primjeni zakona Unije o zaštiti podataka u izbornom kontekstu i na njezinu komunikaciju od 12. rujna 2018. o osiguravanju slobodnih i poštenih europskih izbora (COM(2018)0637); poziva na to da se poduzmu svi mogući napori kako bi se osigurali izbori bez neprikladnog uplitanja; naglašava da je potrebna definirana politika EU-a za suzbijanje antieuropske propagande i ciljanog širenja dezinformacija;

46.  potiče Komisiju da intenzivira promicanje demokratskog sudjelovanja jačanjem dijaloga s građanima, unapređenjem razumijevanja građana kad je riječ o ulozi zakonodavstva EU-a u svakodnevnom životu te isticanjem njihova prava da glasuju i da se kandidiraju na izborima na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;

47.  s tim u vezi poziva Komisiju da iskoristi društvene medije i digitalne alate, s posebnim naglaskom na povećanju sudjelovanja mladih i osoba s invaliditetom; poziva na razvoj i primjenu alata e-demokracije kao što su internetske platforme kako bi se građani izravnije uključili u demokratski život EU-a, čime bi se ojačalo njihovo sudjelovanje;

48.  podržava proizvodnju i širenje tiskanih i multimedijskih materijala na svim službenim jezicima EU-a, u kojima je naglasak na jačanju osviještenosti građana EU-a o njihovim pravima i njihove sposobnosti da djelotvorno ostvaruju ta prava u svim državama članicama;

49.  smatra da s obzirom na sve veći utjecaj društvenih medija na živote građana europske institucije trebaju nastaviti razvijati nove mehanizme i javne politike namijenjene zaštiti temeljnih prava pojedinaca u digitalnom okruženju; ističe potrebu za sigurnom, pravednom i transparentnom razmjenom podataka građana; ističe da su slobodni mediji i pristup pluralizmu mišljenja neizostavan dio zdrave demokracije, kao i da je medijska pismenost od ključne važnosti te bi se trebala početi razvijati već u ranoj dobi;

50.  potiče primjenu članka 25. UFEU-a kako bi se poduzele mjere kojima bi se moglo olakšati ostvarivanje europskog građanstva u svakodnevnom životu;

51.  poziva Komisiju da u sljedećem izvješću o građanstvu u skladu s člankom 25. UFEU-a uzme u obzir razvoj prava koja proizlaze iz građanstva EU-a u sekundarnom zakonodavstvu i sudskoj praksi te da predloži plan za objedinjavanje svih pomaka u tom smislu kako bi se službeno zabilježio razvoj Unije u tom području;

52.  naglašava da bi to u skladu s postupkom iz članka 25. UFEU-a u konačnici trebalo dovesti do konkretnih inicijativa za konsolidaciju prava i sloboda građana u skladu sa Statutom EU-a o državljanstvu, slično kao s europskim stupom socijalnih prava, uključujući temeljna prava i slobode sadržane u Povelji o temeljnim pravima, kao i socijalna prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava i vrijednosti utvrđene člankom 2. UEU-a kao određujuće elemente europskog „javnog prostora”, uključujući, među ostalim, model upravljanja relevantan za taj javni prostor, dostojanstvo, slobodu, vladavinu prava, demokraciju, pluralizam, toleranciju, pravdu i solidarnost, jednakost i nediskriminaciju, što bi se uzelo u obzir u budućoj ili eventualnoj reformi Ugovorâ;

o
o   o

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.
(2) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.
(3) SL L 115, 17.4.2014., str. 3.
(4) SL L 141, 27.5.2011., str. 1.
(5) SL L 107, 22.4.2016., str. 1.
(6) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.
(7) SL L 354, 28.12.2013., str. 132.
(8) SL L 106, 24.4.2015., str. 1.
(9) SL C 252, 18.7.2018., str. 215.
(10) SL C 355, 20.10.2017., str. 17.
(11) SL C 482, 23.12.2016., str. 117.
(12) SL C 58, 15.2.2018., str. 57.
(13) SL C 263, 25.7.2018., str. 28.
(14) SL C 263, 25.7.2018., str. 98.
(15) SL C 463, 21.12.2018., str. 83.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0282.
(17) SL C 463, 21.12.2018., str. 89.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.
(19) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
(20) Primjerice, Presuda Suda od 8. ožujka 2011., Gerardo Ruiz Zambrano protiv Office national de l’emploi (ONEm), C-34/09, ECLI:EU:C:2011:124, Presuda Suda Europske unije od 2. ožujka 2010., Janko Rottman protiv Freistaat Bayern, C-135/08, ECLI:EU:C:2010:104, Presuda Suda Europske unije od 5. svibnja 2011., Shirley McCarthy protiv Secretary of State for the Home Department, C-434/09, ECLI:EU:C:2011:277 i Presuda Suda Europske unije od 15. Studenog 2011., Murat Dereci and Others protiv Bundesministerium für Inneres, C-256/11, ECLI:EU:C:2011:734.

Posljednje ažuriranje: 27. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti