Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 16. siječnja 2019. - StrasbourgZavršno izdanje
Zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil (EASO) za financijsku godinu 2016.
 Sporazum između EU-a i Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum (Rezolucija)
 Sporazum između EU-a i Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum ***
 Sporazum između EU-a i Kine u vezi s postupkom rješavanja spora DS492 unutar WTO-a – Mjere koje se odnose na carinske koncesije za određene proizvode od mesa peradi ***
 Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) ***I
 Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
 Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ***I
 Raspodjela carinskih kvota uvrštenih u raspored WTO-a za Uniju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Postupak Unije za odobravanje pesticida
 Uspostava namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada *
 Izvješće o provedbi trgovinskog stupa Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom
 Uspostava programa InvestEU ***I
 Privremena putna isprava EU-a *
 Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje 2021. – 2025. *
 Godišnje izvješće ESB-a za 2017.
 Bankovna unija - godišnje izvješće za 2018.
 Provedba Sporazuma o trgovini između EU-a i Kolumbije i Perua
 Stanje temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine

Zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil (EASO) za financijsku godinu 2016.
PDF 116kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016. (2018/2938(RSP))
P8_TA(2019)0015B8-0052/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016., s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05941/2018 – C8-0087/2018),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 18. travnja 2018.(3) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2016. i odgovor izvršnog direktora Europskog potpornog ureda za azil,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 24. listopada 2018.(4) o odbijanju davanja razrješnice izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(6), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i članak 5. stavak 2. točku (a) Priloga IV. Poslovniku,

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2016.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 417, 6.12.2017., str. 79.
(2) SL C 417, 6.12.2017., str. 79.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0140.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0406.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 132, 29.5.2010., str. 11.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.


Sporazum između EU-a i Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum (Rezolucija)
PDF 148kWORD 56k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane (10593/2018 – C8-0463/2018 – 2018/0256M(NLE))
P8_TA(2019)0016A8-0478/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (10593/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom i. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0463/2018),

–  uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroka, s druge strane,

–  uzimajući u obzir sporazum između EU-a i Maroka o uzajamnim mjerama liberalizacije u vezi s poljoprivrednim i ribarstvenim proizvodima, poznat i kao Sporazum o liberalizaciji, koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu T-512/12 od 10. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-104/16 P od 21. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije SWD(2018)0346 od 11. lipnja 2018., koji je priložen Prijedlogu odluke Vijeća,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora od 23. svibnja 1969. i njezine članke 34. i 36.,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o stanju u zapadnoj Sahari (S/2018/277),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2414 (2018) o stanju u zapadnoj Sahari (S/RES/2414 (2018)),

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, a posebno njezin članak 73. u glavi XI. o nesamoupravnim područjima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 21. u poglavlju 1., glava V.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavak 6. točku (a),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 16. siječnja 2019.(1) o nacrtu odluke Vijeća,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu te mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te stajalište u obliku amandmana Odbora za ribarstvo (A8-0478/2018),

A.  budući da Europska unija i Kraljevina Maroko imaju koristi od povijesnih odnosa i održavaju blisku suradnju razvijenu u okviru širokog partnerstva kojim su obuhvaćeni politički, gospodarski i socijalni aspekti te koje je ojačano naprednim statusom i voljom obiju strana da ga dodatno razvijaju;

B.  budući da je Sporazum o liberalizaciji između EU-a i Maroka stupio na snagu 1. rujna 2013.; budući da Front Polisario 19. studenog 2012. Sporazum uputio Sudu EU-a zbog kršenja međunarodnog prava zbog njegove primjene na području zapadne Sahare;

C.  budući da je 10. prosinca 2015. prva instanca Suda stavila izvan snage odluku Vijeća o sklapanju Sporazuma o liberalizaciji; budući da je 19. veljače 2016. Vijeće jednoglasno podnijelo žalbu na tu presudu;

D.  budući da je Opći sud Suda EU-a u svojoj presudi od 21. prosinca 2016. utvrdio da Sporazum o liberalizaciji ne sadrži pravnu osnovu na temelju koje bi se u njega mogla uključiti zapadna Sahara te se stoga on ne može primjenjivati na tom području;

E.  budući da se u stavku 106. presude navodi da se narod zapadne Sahare mora smatrati „trećom stranom” sporazuma, u smislu načela relativnog učinka ugovora, te je za provedbu sporazuma na njihovu području potrebna njihova suglasnost; budući da se stoga primjena tog sporazuma nije mogla proširiti na područje zapadne Sahare zbog nedostatka dodatnog dogovora;

F.  budući da operatori i dalje mogu izvoziti u Europsku uniju iz zapadne Sahare, ali se od 21. prosinca 2016. carinske povlastice ne primjenjuju na proizvode podrijetlom s tog područja;

G.  budući da nema dovoljno dostupnih informacija s pomoću kojih bi carinska tijela EU-a mogla odrediti jesu li proizvodi izvezeni iz Maroka podrijetlom iz zapadne Sahare, čime se onemogućuje usklađivanje s presudom Suda EU-a;

H.  budući da je nakon presude Suda EU-a, Vijeće dalo Komisiji mandat za izmjenu protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju kako bi se omogućilo uključivanje zapadnosaharskih proizvoda; budući da je, u pravilu, za njihovo uključivanje potrebna neka vrsta sljedivosti kako bi se utvrdili takvi proizvodi;

I.  budući da je ključno zajamčiti usklađenost sporazuma s presudom Suda Europske unije od 21. prosinca 2016. u predmetu C-104/16P;

J.  budući da su se Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) savjetovale u Bruxellesu i Rabatu s izabranim službenicima i nekoliko predstavnika i udruga civilnog društva iz nesamoupravnog područja zapadne Sahare;

K.  budući da je Parlament smatrao potrebnim na licu mjesta ocijeniti navedenu situaciju te steći razumijevanje različitih stavova građana; budući da je podsjetio na zaključke misije za prikupljanje informacija svojeg odbora za međunarodnu trgovinu (INTA) provedene na tom području 2. i 3. rujna 2018.;

L.  budući da se izmjena Sporazuma o liberalizaciji događa u širem političkom i geopolitičkom kontekstu;

M.  budući da nakon završetka španjolske kolonizacije zapadne Sahare sukob na tom području traje dulje od četrdeset godina;

N.  budući da Ujedinjeni narodi smatraju zapadnu Saharu područjem koje nije dekolonizirano;

O.  budući da je Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2440 (2018) mandat MINURSO-u produljen za dodatno razdoblje od šest mjeseci;

P.  budući da EU i njegove države članice ne priznaju suverenitet Maroka nad područjem zapadne Sahare; budući da su Ujedinjeni narodi i Afrička unija prepoznali Front Polisario kao predstavnike građana zapadne Sahare;

Q.  budući da je zapadna Sahara na listi nesamoupravnih područja Ujedinjenih naroda u smislu članka 73. svoje Povelje;

1.  podsjeća da je Maroko povlašteni partner u južnom susjedstvu EU-a s kojim je EU uspostavio snažno, strateško i dugotrajno partnerstvo kojim su obuhvaćeni politički, gospodarski i društveni aspekti, ali i sigurnost i migracije; ističe da je Maroku dodijeljen napredni status u okviru europske politike susjedstva;

2.  ističe da je važno da se ovim sporazumom pruže jamstva u pogledu poštovanja međunarodnog prava, uključujući ljudska prava, te da se njime poštuje relevantna presuda Suda Europske unije;

3.  podsjeća na obvezu iz članka 21. UEU-a da EU i njegove države članice poštuju načela Povelje ujedinjenih naroda i međunarodnoga prava; u tom pogledu ističe da članak 1. stavak 2. Povelje UN-a sadržava poštovanje načela samoodređenja naroda;

4.  podsjeća da se u skladu s člankom 21. UEU-a djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštovanjem načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;

5.  ističe da se ovim sporazumom ni na koji način ne priznaje marokanski suverenitet u zapadnoj Sahari, koja je trenutačno na popisu nesamoupravnih područja Ujedinjenih naroda i čijim velikim dijelovima upravlja Kraljevina Maroko, te ustraje u tome da EU i dalje podupire nastojanja UN-a da osigura pravedno, trajno i uzajamno prihvatljivo političko rješenje sukoba u zapadnoj Sahari kojim će se osigurati samoodređenje naroda zapadne Sahare u skladu s međunarodnim pravom, Poveljom Ujedinjenih naroda i odgovarajućim rezolucijama UN-a; stoga ponovno ističe svoju punu podršku osobnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a za zapadnu Saharu g. Horstu Köhleru u njegovim nastojanjima da pomogne u ponovnom okupljanju uključenih strana oko pregovaračkog stola UN-a radi postizanja dogovora; poziva strane da nastave s tim pregovorima bez preduvjeta i u dobroj vjeri; naglašava da ratifikacija izmijenjenog Sporazuma o liberalizaciji između EU-a i Maroka nipošto ne smije dovesti u pitanje ishod mirovnog procesa u zapadnoj Sahari;

6.  nada se da će sastanak između strana uključenih u sukob, koji je na inicijativu UN-a i uz sudjelovanje Alžira i Mauritanije početkom prosinca održan u Ženevi, potaknuti mirovni proces;

7.  prepoznaje dva uvjeta utvrđena u presudi Suda EU-a to su izričito navođenje zapadne Sahare u tekstu Sporazuma i stjecanje suglasnosti naroda, kao i treći kriterij koji je dodalo Vijeće, a to je jamčenje koristi za lokalno stanovništvo;

8.  naglašava da su, kako je navedeno u izvješću Komisije, tim uključivim savjetovanjima poduzeti svi razumni i mogući koraci za ispitivanje suglasnosti predmetnog stanovništva;

9.  ističe da su tijekom cijelog procesa savjetovanja Komisija i ESVD održavali redovite kontakte s timom osobnog izaslanika glavnoga tajnika UN-a za zapadnu Saharu;

10.  prima na znanje opravdane interese ljudi na tom području i smatra da je potrebno poštovati i prihvatiti kraj sukoba koji je u tijeku radi gospodarskog razvoja područja; istodobno je uvjeren da Sahraviji imaju pravo na razvoj u očekivanju političkog rješenja;

11.  napominje, u razgovorima s različitim lokalnim subjektima i predstavnicima civilnog društva, da neke strane izražavaju svoju podršku sporazumu, braneći svoje pravo na gospodarski razvoj, dok drugi smatraju da bi rješavanje političkih sukoba trebalo prethoditi trgovinskim povlasticama; napominje da su tijekom uključivih savjetovanja, koja su predvodili Komisija i ESVD s nizom organizacija zapadne Sahare i drugih organizacija i tijela, strane koje sudjeluju u tom postupku dale većinsku podršku socioekonomskoj koristi koja bi bila rezultat predloženih carinskih povlastica;

12.  podsjeća da Sud EU-a u svojoj presudi nije naveo na koji se način izražava pristanak naroda i stoga smatra da i dalje postoji određena nesigurnost u pogledu tog kriterija;

13.  prepoznaje da sporazum može dovesti do promicanja socijalnog i održivog razvoja koji pruža ključan doprinos trenutačnom gospodarskom i socijalnom i razvoju zaštite okoliša te do mogućeg stvaranja lokalnih mogućnosti zapošljavanja za niskokvalificirane i visokokvalificirane osobe; napominje da procijenjenih otprilike 59 000 radnih mjesta ovisi o izvozu, što čini otprilike 10 % stanovništva koje živi na tom području;

14.  smatra da su carinske povlastice EU-a imale pozitivan učinak na sektore poljoprivrednih i ribarstvenih proizvoda te na njihove razine izvoza u nesamoupravnom području zapadne Sahare; poziva, međutim, na oprez pri provjeravanju da ti sektori stvaraju lokalnu dodanu vrijednost, ponovno ulažu na lokalnoj razini i pružaju lokalnom stanovništvu mogućnosti dostojanstvenog rada;

15.  uvjeren je da će, neovisno o ishodu mirovnog procesa, lokalno stanovništvo ostvariti dobit od gospodarskog razvoja i učinaka prelijevanja nastalih zbog ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje, zdravlje i obrazovanje;

16.  prepoznaje postojeće ulaganje u nekoliko sektora i nastojanja u pogledu razvoja zelenih tehnologija, kao što su obnovljivi izvori energije i postrojenja za desalinizaciju morske vode, ali ustraje u tome da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se zajamčilo povećano uključivanje u sve dijelove lokalnog gospodarstva;

17.  prepoznaje poslovne inicijative Sahravija, posebno one koje pokreću mlade osobe, od kojih su mnoge žene, i ističe njihovu potrebu za proširenim izvoznim mogućnostima i pravnom sigurnosti kako bi se omogućila dodatna ulaganja u sektorima s visokom potražnjom za zapošljavanjem, kao što su poljoprivreda, ribarstvo i infrastruktura;

18.  priznaje strateški potencijal zapadne Sahare kao investicijskog središta za ostatak afričkog kontinenta;

19.  upozorava na štetne učinke neprimjenjivanja carinskih povlastica za proizvode iz nesamoupravnog područja zapadne Sahare i poruke koja se time šalje mlađoj generaciji koja ulaže ili želi ulagati u to područje te za njezin potencijal da utječe na razvoj tog područja; naglašava rizik od preseljenja aktivnosti u regije za koje vrijede povlastice; napominje da bi se, prema navodima Komisije, neprimjenjivanjem carinskih povlastica mogla pogoršati ekonomska i socijalna situacija lokalnog stanovništva u predmetnim područjima;

20.  uvjeren je da je prisutnost EU-a u okviru ovog sporazuma, među ostalim, poželjnija od povlačenja kad je riječ o sudjelovanju u promicanju i praćenju poštovanja ljudskih prava i pojedinačnih sloboda te zahtijeva strogu procjenu i dijalog o tim pitanjima s Marokom;

21.  podsjeća da drugi dijelovi svijeta s manje ambicioznim pristupom održivom razvoju, visokim radnim i socijalnim standardima te ljudskim pravima spremno čekaju na nove trgovinske mogućnosti i ostvarit će povećani utjecaj ondje gdje se EU povuće;

22.  ističe da će trajni angažman EU-a na tom području imati pozitivan učinak poluge na njegov održivi razvoj;

23.  naglašava da je pravna sigurnost ključna za privlačenje održivih i dugoročnih ulaganja na tom području, a time i dinamike i diversifikacije lokalnog gospodarstva;

24.  podsjeća da, s obzirom na presudu Suda EU -a, države članice ne mogu u skladu sa zakonom primjenjivati trgovinske povlastice za proizvode iz nesamoupravnog područja zapadne Sahare te da pravna nesigurnost koja utječe na gospodarske subjekte mora završiti;

25.  svjestan je i vrlo zabrinut zbog toga što je dosad bilo iznimno teško utvrditi koji su proizvodi izvezeni iz nesamoupravnog područja zapadne Sahare;

26.  naglašava da je ključan kriterij Parlamenta prije davanja suglasnosti sa sporazumom zajamčiti da će se uspostaviti mehanizam kojim će se carinskim tijelima država članica osigurati pristup pouzdanim informacijama o proizvodima podrijetlom iz zapadne Sahare i uvezenima u EU, u cijelosti u skladu s carinskim zakonodavstvom EU-a; naglašava da će se takvim mehanizmom omogućiti pravodobno pružanje detaljnih i raščlanjenih statističkih podataka o takvim izvozima; žali zbog činjenice da je dugo potrajalo dok su Komisija i Maroko postigli dogovor oko tog mehanizma i poziva Komisiju da upotrijebi sve dostupne korektivne mjere u slučaju da provedba sporazuma nije zadovoljavajuća; poziva Komisiju da Parlamentu podnese godišnju ocjenu usklađenosti toga mehanizma s carinskim zakonodavstvom EU-a;

27.  naglašava da će, bez stupanja na snagu ovog sporazuma, uključujući mehanizam kojim se omogućuje utvrđivanje proizvoda, biti nemoguće znati ulaze li proizvodi podrijetlom iz nesamoupravnog područja zapadne Sahare na europsko tržište i u kojim količinama;

28.  naglašava da je provedba odredbe koju su EU i Maroko dogovorili na godišnjoj zajedničkoj razmjeni informacija i statističkih podataka u pogledu proizvoda obuhvaćenih razmjenom pisama potrebna za procjenu opsega sporazuma i njegova učinka na razvoj i lokalno stanovništvo;

29.  poziva Komisiju i ESVD da pomno prate provedbu i rezultate sporazuma te da o svojim nalazima redovito izvješćuju Parlament;

30.  poziva Komisiju da istraži načine na koje se trgovinske povlastice u budućnosti mogu učinkovito odobriti svim ljudima koji žive u Zapadnoj Sahari;

31.  podsjeća da su EU i Maroko, kao što je to bilo predviđeno početnim dogovorom iz 2012., dogovorili ambiciozan i sveobuhvatan sporazum o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih proizvoda, prerađenih poljoprivrednih proizvoda, ribe i ribarskih proizvoda kojim Maroko osigurava zaštitu cijelog popisa oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a; također podsjeća da je finalizacija ovog sporazuma, koja je započela 2015., obustavljena nakon presude Suda od 21. prosinca 2016.; poziva EU i Maroko da odmah obnove taj postupak i žurno nastave pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine;

32.  podsjeća na veliku osjetljivost europskog hortikulturnog sektora na određene izvozne proizvode voća i povrća iz Maroka u EU pod povlasticama koje su predviđene sporazumom od 8. ožujka 2012. o uzajamnim mjerama liberalizacije poljoprivrednih proizvoda, prerađenih poljoprivrednih proizvoda, ribe i ribarskih proizvoda;

33.  naglašava da bi pristup svih trećih zemalja unutarnjem tržištu EU-a trebao ovisiti o poštovanju sanitarnih, fitosanitarnih i ekoloških pravila i standarda te pravila i standarda u pogledu sljedivosti;

34.  traži od Komisije da promiče ekvivalentnost mjera i kontrola između Maroka i Europske unije u području sanitarnih, fitosanitarnih i ekoloških standarda te pravila i standarda u pogledu sljedivosti i pravila o označivanju podrijetla kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje tih dvaju tržišta;

35.  podsjeća da se ažuriranim tekstom sporazuma ne mijenjaju utvrđene tarifne kvote i povlašteni uvozni režim te se njime europskim proizvođačima samo pruža objašnjenje o geografskom opsegu sporazuma;

36.  želi skrenuti pozornost na činjenicu da je dio voća i povrća koji su u EU uvezeni pod povlaštenim uvjetima na temelju predmetnog sporazuma (posebice rajčice i dinje) podrijetlom s područja zapadne Sahare i da postoje ambiciozni projekti kako bi se njihova proizvodnja i izvoz još više razvili;

37.  unatoč svemu prima na znanje objašnjenje dobiveno novim sporazumom i nada se da će se njime u budućnosti moći osigurati jasan i stabilan okvir između strana tog sporazuma i za dotične gospodarske subjekte, na objema stranama Sredozemlja;

38.  navodi da su praćenje osjetljivih poljoprivrednih proizvoda i stroga primjena kvota ključni za uravnoteženo funkcioniranje sporazuma; podsjeća na zaštitnu klauzulu iz članka 7. Protokola 1. uz Sporazum iz 2012. kojom se omogućuje da se poduzmu odgovarajuće mjere pri uvozu veće količine poljoprivrednih proizvoda koji su sporazumom označeni kao osjetljivi, a izazivaju ozbiljne poremećaje tržišta i/ili ozbiljnu štetu za navedenu granu proizvodnje; nada se da će povlašten uvoz osjetljivih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Maroka i zapadne Sahare u EU biti pod prikladnim i širokim nadzorom Komisije i da će Komisija u slučaju da postoji utvrđena potreba biti spremna odmah aktivirati navedenu klauzulu;

39.  prima na znanje činjenicu da su ribarska plovila EU-a koja su aktivna u navedenim vodama zakonski obvezna posjedovati sustav za praćenje plovila (VMS) i da marokanskim vlastima moraju prenijeti podatke o položaju plovila, čime se u potpunosti omogućuje praćenje plovila i bilježenje lokacija na kojima se provode ribolovne aktivnosti;

40.  poziva EU da uloži veće napore u poticanje regionalne suradnje među zemljama Magreba, što može imati samo iznimne pozitivne posljedice za tu regiju i šire područje;

41.  upućuje na stratešku potrebu da EU bliskije surađuje sa zemljama u regiji Magreba i jača svoje veze s njima; u tom kontekstu promatra proširenje Sporazuma o pridruživanju kao logičnu sastavnicu te strategije;

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0017.


Sporazum između EU-a i Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum ***
PDF 117kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane (10593/2018 – C8-0463/2018– 2018/0256(NLE))
P8_TA(2019)0017A8-0471/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (10593/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane (10597/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom i. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0463/2018),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 16. siječnja 2019.(1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0471/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Maroka.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0016.


Sporazum između EU-a i Kine u vezi s postupkom rješavanja spora DS492 unutar WTO-a – Mjere koje se odnose na carinske koncesije za određene proizvode od mesa peradi ***
PDF 117kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Narodne Republike Kine u vezi s postupkom rješavanja spora DS492: Europska unija – mjere koje se odnose na carinske koncesije za određene proizvode od mesa peradi (10882/2018 – C8-0496/2018 – 2018/0281(NLE))
P8_TA(2019)0018A8-0472/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (10882/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kine u vezi sa sporom DS492 Europska unija – Mjere koje se odnose na carinske koncesije za određene proizvode od mesa peradi (10883/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0496/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0472/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Narodne Republike Kine.


Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) ***I
PDF 296kWORD 94k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF) (COM(2018)0380 – C8-0231/2018 – 2018/0202(COD))
P8_TA(2019)0019A8-0445/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0380),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 175. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0231/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za regionalni razvoj te stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0445/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF) tranziciju (EFT) [Am. 1 Ova izmjena primjenjuje se u cijelom zakonodavnom tekstu]

P8_TC1-COD(2018)0202


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Pri provedbi fondova trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i članku  člancima 9. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s člankom 8. UFEU-a, države članice i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti i promicati ravnopravnost muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, boriti se protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. [Am. 2]

(2)  Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. proglasili europski stup socijalnih prava(6) kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, Unija se priprema za sadašnje i buduće izazove globalizacije i digitalizacije s pomoću uključivijeg rasta te boljom politikom zapošljavanja i socijalnom politikom. Dvadeset ključnih načela stupa strukturirano je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada, socijalna zaštita i uključenost. Europski stup socijalnih prava služi kao opći orijentacijski okvir Europskog fonda za tranziciju („EFT”) čime se Uniji omogućuje da u slučaju velikih restrukturiranja primijeni relevantna načela u praksi.

(3)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor(7) na Program održivog razvoja UN-a do 2030.(8) – održiva Europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Od ključne je važnosti da se održivi razvoj uključi u europski politički okvir te da Unija bude ambiciozna u pogledu politika kojima se služi za suočavanje s globalnim izazovima. Vijeće je pozdravilo Komunikaciju Komisije „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja i primjeni održivog razvoja kao bitnog vodećeg načela svih politika EU-a, među ostalim i s pomoću njegovih financijskih instrumenata.

(4)  U veljači 2018 Komisija je donijela Komunikaciju „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.”(9). U Komunikaciji se naglašava da proračun Unije podržava europsko jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Stoga će biti izuzetno važno poboljšati mogućnosti za zapošljavanje i svladati izazove u području vještina, posebice one povezane s digitalizacijom, automatizacijom i tranzicijom u smjeru gospodarstva koje učinkovito iskorištava resurse, uz potpuno poštovanje Pariškog sporazuma iz 2015. o klimatskim promjena koji je uslijedio nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Fleksibilnost proračuna ključno je načelo sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. Mehanizmi fleksibilnosti ostaju na snazi kako bi se Uniji omogućilo da pravodobnije reagira na nepredviđene događaje i osiguralo da se proračunska sredstva koriste tamo gdje su najhitnije potrebna. [Am. 3]

(5)  U svojoj Bijeloj knjizi o budućnosti Europe(10) Komisija je izrazila zabrinutost u pogledu izolacionističkih pokreta, sve veće sumnje u koristi otvorene trgovine te socijalnoga tržišnoga gospodarstva Unije općenito.

(6)  U svojem Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije(11) Komisija prepoznaje kombinaciju globalizacije trgovine i tehnološke promjene kao glavne uzroke povećane potražnje za kvalificiranom radnom snagom i smanjenog broja poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije. Unatoč ukupnim velikim prednostima otvorenije trgovine i daljnje integracije svjetskih gospodarstava, potrebno je uhvatiti se u koštac s tim Potrebna su prikladna sredstva za suočavanje s negativnim popratnim učincima, istovremeno priznajući prednosti otvorenije trgovine. Budući da su aktualne koristi globalizacije neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama te da to znatno utječe na pogođene osobe, postoji opasnost da će sve brži tehnološki napredak tehnološke i ekološke promjene dodatno potaknuti te učinke. Stoga će u skladu s načelima solidarnosti i održivosti biti potrebno osigurati pravedniju raspodjelu koristi globalizacije. Radi bolje prilagodbe poslovnog svijeta i radne snage relevantnim strukturnim fondovima Unije, kao što je Europski socijalni fond plus (ESF+), potrebno je u široj mjeri predvidjeti istodobne negativne učinke globalizacije te tehnološke i ekološke tranzicije usklađivanjem gospodarskog otvaranja rasta i tehnološkog napretka sa socijalnom zaštitom s prikladnim mjerama socijalne zaštite i aktivnom potporom pristupu mogućnostima za zapošljavanje i samozapošljavanje. [Am. 4]

(7)  U svojem Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija Unije(12) Komisija ističe potrebu za smanjenjem gospodarskih i socijalnih razlika među državama članicama i unutar njih. Glavni je prioritet ulaganje u održiv razvoj, jednakost, socijalnu uključenost, obrazovanje i osposobljavanje te zdravlje. [Am. 5]

(8)  Zbog klimatskih promjena, globalizacije i tehnoloških promjena svjetska će gospodarstva vjerojatno postati još povezanija i ovisnija jedna o drugima. Preraspodjela rada neophodan je dio te gospodarske promjene. Žele li se pravedno raspodijeliti koristi promjene, izuzetno je važno da se ponudi pomoć radnicima koji su proglašeni viškom i onima kojima prijeti da to postanu. Glavni instrumenti Unije za pomoć pogođenim radnicima jesu ESF+, koji je osmišljen da se unaprijed ponudi pomoć, i EFT, koji je osmišljen radi pružanja reaktivne pomoći u slučaju velikih restrukturiranja. Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja(13) instrument je politike Unije kojim se utvrđuje okvir najboljih praksi za predviđanje restrukturiranja poduzeća i njihovo rješavanje. Riječ je o sveobuhvatnom okviru o tome kako bi se primjerenim političkim sredstvima trebali rješavati izazovi gospodarske prilagodbe i restrukturiranja te njihov učinak na zapošljavanje i društvo. Njime se ujedno pozivaju države članice da iskoriste nacionalna financijska sredstva i sredstva EU-a tako da se djelotvornije ublaži socijalni učinak restrukturiranja, posebice negativne posljedice na zaposlenost. Glavni instrumenti Unije za pomoć pogođenim radnicima su Europski socijalni fond plus (ESF+), koji je osmišljen da se unaprijed ponudi pomoć, i EGF, koji je osmišljen da se u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja reagira reaktivno. [Am. 6]

(9)  Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) je osnovan Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(14) za višegodišnji financijski okvir od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. EGF je uspostavljen kako bi se Uniji omogućilo da iskaže solidarnost prema radnicima koji su izgubili radno mjesto zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom.

(10)  Područje primjene Uredbe (EZ) br. 1927/2006 prošireno je 2009. godine Uredbom (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(15) kao dio Europskog plana za gospodarski oporavak kako bi se obuhvatili radnici koji su izgubili radno mjesto kao izravnu posljedicu globalne financijske i gospodarske krize.

(11)  Tijekom višegodišnjeg financijskog okvira od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. prošireno je područje primjene Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(16) kako se ne bi obuhvatila samo otpuštanja uzrokovana ozbiljnim ekonomskim poremećajem izazvanim nastavkom globalne financijske i gospodarske krize iz Uredbe (EZ) br. 546/2009, nego i svakom novom globalnom financijskom i gospodarskom krizom.

(11a)  Program EFT-a trebao bi biti vidljiv te bi se njime trebali zahtijevati dodatni i bolji podaci kako bi se omogućila odgovarajuća znanstvena ocjena EFT-a i izbjegla administrativna ograničenja u upravljanju programom pomoći za prilagodbu trgovini. [Am. 7]

(12)  Komisija je provela evaluaciju EGF-a u sredini provedbenog razdoblja da bi ocijenila kako i u kojoj mjeri EGF ostvaruje svoje ciljeve. Ispostavilo se da je EGF učinkovit i da su stope ponovnog uključivanja radnika koji su proglašeni viškom više nego u prethodnom programskom razdoblju. Evaluacijom je utvrđeno i da se EGF-om stvara europska dodana vrijednost. To je posebno točno u smislu brojevnih učinaka njegovih sredstava, što znači da se potporom iz EGF-a ne povećava samo broj i raznovrsnost ponuđenih usluga, nego i njihova razina intenziteta. Osim toga, intervencije EGF-a vrlo su vidljive i imaju izravnu europsku dodanu vrijednost za javnost. Međutim, utvrđeno je nekoliko izazova. S jedne strane, postupak mobilizacije smatrao se predugačkim. Nadalje, mnoge države članice izvijestile su o problemima pri sastavljanju opsežne analize događaja koji je uzrokovao otpuštanja. Glavni razlog koji sprečava države članice koje bi imale potencijalan predmet u okviru EGF-a da podnesu zahtjev su problemi povezani s financijskim i institucijskim kapacitetima. S jedne strane, to jednostavno može biti nedostatak radne snage jer države članice trenutačno mogu zatražiti tehničku pomoć samo ako provode predmet u okviru EGF-a. Budući da se otpuštanje može dogoditi neočekivano, bilo bi važno da su države članice spremne odmah reagirati i da bez ikakvih odgoda mogu podnijeti zahtjev. Nadalje, čini se da su u nekim državama članicama potrebne opsežnije mjere za izgradnju institucijskih kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba predmeta u okviru EGF-a. Prag od 500 radnih mjesta proglašenih viškom kritiziran je kao previsok, posebice u slabije naseljenim regijama(17).

(13)  Komisija naglašava stalnu važnost uloge EGF-a EFT-a kao fleksibilnog fonda koji radnicima koji izgube radno mjesto tijekom velikih restrukturiranja pruža potporu i pomaže im da što brže pronađu novi posao. Unija bi trebala nastaviti pružati posebnu, jednokratnu potporu za olakšavanje ponovnog uključivanja u kvalitetan i održivi rad radnika koji su proglašeni viškom na prostorima, u sektorima, područjima ili tržištima rada pogođenima ozbiljnim ekonomskim poremećajem. S obzirom na međudjelovanje i međusobne učinke otvorene trgovine, tehnoloških promjena, digitalizacije i automatizacije ili drugih faktora kao što je prelazak na niskougljično gospodarstvo te s obzirom na to da je sve teže izdvojiti konkretan faktor koji uzrokuje otpuštanja, ubuduće će bi za mobilizaciju EGF-a EFT-a trebao biti dovoljan samo znatan učinak restrukturiranja. S obzirom na njegovu svrhu, a to je pružanje potpore u hitnim situacijama i neočekivanim okolnostima, i dopunjujući anticipatornu potporu u okviru ESF-a plus, EGF ostaje EFT bi trebao ostati fleksibilan i poseban instrument izvan proračunskih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije. „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” i njezinu Prilogu(18). [Am. 8 i 97]

(13a)  U svojoj Rezoluciji od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima Europski parlament ponovno je potvrdio svoje čvrsto stajalište o potrebnoj razini financiranja za ključne politike Unije u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se omogućilo ispunjavanje njihovih zadaća i ciljeva. Osobito je naglasio poziv da se udvostruče posebna financijska sredstva iz VFO-a za mala i srednja poduzeća te za borbu protiv nezaposlenosti mladih, pozdravio nekoliko prijedloga za poboljšanje postojećih odredbi, posebno one o povećanju dodijeljenih sredstava za posebne instrumente, te izrazio namjeru da pregovara o dodatnim poboljšanjima kad god je to potrebno. [Am. 9]

(14)  Kao što je navedeno, kako bi se zadržala europska dimenzija EGF-a, EFT-a zahtjev za potporu trebao bi se podnositi kad zbog velikog restrukturiranja dođe do znatnog učinka na lokalno ili regionalno gospodarstvo. Taj učinak trebalo bi definirati minimalnim brojem otpuštanja tijekom određenog referentnog razdoblja. Uzimajući u obzir zaključke evaluacije u sredini provedbenog razdoblja, prag se postavlja na 250 200 radnih mjesta proglašenih viškom tijekom referentnog predmetnih referentnih razdoblja od četiri mjeseca (ili šest mjeseci u sektorskim slučajevima). Budući da valovi otpuštanja u različitim sektorima ali u istoj regiji imaju jednako znatan učinak na lokalno tržište rada, mogu se podnositi i regionalni zahtjevi. Na malim tržištima rada, poput malih država članica ili udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a, ili u izvanrednim okolnostima, zahtjevi se mogu treba biti moguće podnositi zahtjeve i za manji broj otpuštanja. [Am. 10]

(14a)  Poštujući načelo supsidijarnosti i uzimajući u obzir potrebu za značajnim učinkom restrukturiranja kao pragom za primjenu EFT-a, EFT-om se treba nastojati pokazati solidarnost s otpuštenim radnicima iz svih vrsta poduzeća, neovisno o njihovoj veličini. [Am. 11]

(14b)  EFT bi trebao ostati poseban instrument Unije kojim se omogućuje odgovor na situacije koje prouzročuju velika restrukturiranja na europskom tržištu rada. Međutim, Unija bi i dalje trebala ulagati napore u pronalaženje održivijih načina za rješavanje strukturnih promjena i izazova koji utječu na tržišta rada i dovode do takvih događaja u državama članicama. [Am. 12]

(15)  Kako bi se izrazila solidarnost Unije s radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje se prestale sa svojom djelatnošću, stopa sufinanciranja troškova paketa usluga prilagođenih potrebama i njegove provedbe trebala bi biti jednaka stopi ESF-a plus u predmetnoj državi članici.

(16)  Komisija bi trebala izvršiti dio proračuna Unije dodijeljen EFT-u u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća(19) („Financijska uredba”). Stoga bi pri provedbi EFT-a u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale poštovati načela iz Financijske uredbe kao što su financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija.

(17)  Europski centar za praćenje promjena, sa sjedištem u Europskoj zakladi za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) u Dublinu, pomaže Komisiji i državama članicama u kvalitativnim i kvantitativnim analizama i time u procjeni globalizacijskih trendova, primjerice u području globalizacije, tehnoloških i ekoloških promjena, restrukturiranja i korištenja EGF-a. EFT-a. Takve analize trebaju obuhvaćati dostatne razvrstane podatke, osobito u pogledu roda, u svrhu učinkovitijeg suzbijanja rodnih nejednakosti. [Am. 13]

(17a)  U okviru Europskog centra za praćenje restrukturiranja (ERM) Eurofounda u stvarnom se vremenu prati izvješćivanje o velikim restrukturiranjima u cijeloj Uniji, na temelju mreže nacionalnih izvjestitelja. ERM je vrlo relevantan za EFT i trebao bi pomagati u njegovu radu, osobito pružanjem pomoći u utvrđivanju potencijalnih slučajeva intervencije te pružanjem pomoći u ranoj fazi. [Am. 14]

(18)  Radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću trebali bi imati jednak pristup EGF-u EFT-u bez obzira na vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa. Stoga bi za potrebe ove Uredbe radnike koji su proglašeni viškom, neovisno o vrsti i trajanju njihova radnog odnosa, te samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću trebalo smatrati mogućim korisnicima EGF-a EFT-a. [Am. 15]

(19)  Financijski doprinos iz EGF-a EFT-a ponajprije bi trebao biti usmjeren na aktivne mjere tržišta rada i usluge prilagođene potrebama čiji je cilj brzo ponovno uključivanje korisnika u kvalitetno i održivo zapošljavanje u sektoru usmjerenom prema budućnosti, u okviru njihova prvobitnog područja djelatnosti ili izvan njega, ali bi se njime također trebalo nastojati promicati samozapošljavanje i otvaranje poduzeća, uključujući putem uspostave zadruga. Mjere bi trebale odražavati predviđene moguće potrebe lokalnog i regionalnog tržišta rada. Međutim, kad god to bude potrebno, mobilnost radnika koji su proglašeni viškom trebala bi se poduprijeti i kako bi im se pomoglo da drugdje pronađu novo zaposlenje. Poseban će bi se naglasak trebao staviti na širenje vještina potrebnih u digitalno doba i rušenje rodnih stereotipa u zapošljavanju kad je to prikladno. Uključivanje novčanih naknada u usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama trebalo bi biti ograničeno. Financijski doprinosi ne bi trebali zamijeniti mjere za koje su, na temelju prava ili kolektivnih ugovora, odgovorne države članice ili poduzeća, nego bi se one trebale dopunjavati njima. Poduzeća bi se moglo trebalo poticati da sudjeluju u nacionalnom sufinanciranju mjera koje podržava EGF EFT. [Am. 16]

(19a)  Pri provedbi i oblikovanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama, kojemu je cilj olakšati ponovno uključivanje ciljanih korisnika, države članice trebale bi iskoristiti i bolje usmjeriti ciljeve Digitalne agende i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju uklanjanja velikih razlika između spolova u sektoru IKT-a te sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike („STEM”) promicanjem ponovnog osposobljavanja i prekvalifikacije žena u sektorima IKT-a i STEM. Pri provedbi i oblikovanju usklađenog paketa prilagođenih usluga države članice ujedno trebaju izbjegavati da samo jedan spol prevladava u onim industrijama i sektorima u kojima je to tradicionalno bio slučaj. Povećanje zastupljenosti manje zastupljenog spola u različitim sektorima, kao što su financije, IKT i STEM, pridonijelo bi smanjenju razlike u plaćama i mirovinama između spolova. [Am. 17]

(20)  Pri sastavljanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada države članice trebale bi davati prednost mjerama koje će znatno povećati zapošljivost korisnika. Države članice trebale bi težiti tome da se najveći mogući broj korisnika svi korisnici koji sudjeluju u tim mjerama ponovno uključi uključe u kvalitetno i u održivo zapošljavanje što prije unutar šestomjesečnog sedmomjesečnog razdoblja prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća o provedbi financijskog doprinosa. Pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama potrebno je uzeti u obzir, gdje je to relevantno, temeljne razloge za otpuštanja te predvidjeti buduće izglede na tržištu rada i tražene vještine. Usklađeni paket trebao bi biti kompatibilan s prelaskom na klimatski prihvatljivo i resursno učinkovito gospodarstvo. [Am. 18]

(21)  Pri osmišljavanju usklađenog paketa aktivnih mjera tržišta rada, države članice trebale bi pridavati posebnu pozornost korisnicima u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom, osobe s ovisnim članovima obitelji, mlade i starije nezaposlene osobe, osobe s niskom razinom kvalifikacija, osobe migrantskog podrijetla i one osobe kojima prijeti siromaštvo, s obzirom na to da se te skupine suočavaju s posebnim problemima pri ponovnom uključivanju na tržište rada. Neovisno o tome, pri provedbi EGF-a EFT-a trebalo bi poštovati i promicati načela ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije i dio su europskog stupa socijalnih prava. [Am. 19]

(21a)  U razdoblju od ožujka 2007. do ožujka 2017. Komisija je od 21 države članice primila 148 zahtjeva za sufinanciranje iz EGF-a, u ukupnom iznosu od gotovo 600 milijuna EUR kako bi se osigurala pomoć za 138 888 otpuštenih radnika i 2944 osobe koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju. [Am. 20]

(22)  Kako bi potpora korisnicima bila učinkovita i brza, države članice trebale bi poduzeti sve što je u njihovoj moći da hitno podnesu potpune zahtjeve za financijski doprinos iz EGF-a EFT-a, a institucije Unije trebale bi učiniti sve što mogu da ih brzo procijene. Ako Komisija zatraži dodatne informacije radi procjene zahtjeva, dostavljanje dodatnih informacija trebalo bi biti vremenski ograničeno. [Am. 21]

(22a)  U svrhu olakšavanja provedbe i ciljeva ove Uredbe, potrebna je veća promidžba EFT i mogućnostima koje se njime pružaju, osobito na razini relevantnih nadležnih tijela država članica. [Am. 22]

(22b)  Komisija bi trebala olakšati pristup nacionalnim i regionalnim tijelima preko posebne službe za pomoć korisnicima koja pruža opće informacije i objašnjenja o postupcima i načinu podnošenja zahtjeva. Ta bi služba za pomoć korisnicima trebala na raspolaganje staviti standardne obrasce za statistiku i daljnju analizu. [Am. 23]

(23)  Država članica koja podnosi zahtjev trebala bi u interesu korisnika i tijela nadležnih za provedbu mjera osigurati da se svi dionici uključeni u postupak podnošenja zahtjeva obavješćuju o napretku zahtjeva i budu uključeni u provedbu. [Am. 24]

(24)  U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja financijski doprinosi iz EGF-a ne bi smjeli mogu zamijeniti, nego bi radije prema mogućnosti trebali dopunjavati mjere potpore koje su za korisnike na raspolaganju u okviru fondova Unije ili njezinih drugih politika i programa. Isto tako, financijskim doprinosom iz EFT-a ne mogu se zamijeniti nacionalne mjere ili mjere za koje su nadležna poduzeća u kojima se otpuštanja provode u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorima, nego trebaju stvarati europsku dodanu vrijednost. [Am. 25]

(25)  S obzirom na načela jednakosti, države članice trebaju zajamčiti učinkoviti pristup informacijama o EFT-u na svojem cijelom državnom području, uključujući ruralna područja. Komisija bi osobito trebala promicati širenje postojeće najbolje prakse, podizati razinu osviještenosti o kriterijima prihvatljivosti u okviru EFT-a i postupcima podnošenja zahtjeva te poduzimati više kako bi podigla razinu osviještenosti o EFT-u među građanima Unije, osobito radnicima. Trebalo bi uključiti posebne odredbe za informativne i komunikacijske aktivnosti o primjerima djelovanja EGF-a EFT-a i njihovim rezultatima. [Am. 26]

(26)  Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe, rashodi bi trebali biti prihvatljivi od dana od kojeg država članica počinje pružati usluge prilagođene potrebama ili od dana od kojeg država članica snosi administrativne troškove za provedbu ETF-a.

(27)  U proračunskoj liniji ETF-a u okviru godišnjeg proračunskog postupka na raspolaganju bi trebao biti odgovarajući iznos odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se pokrile potrebe do kojih dođe posebno tijekom prvih mjeseci svake godine, kada su mogućnosti za prijenos iz drugih proračunskih linija posebno teške.

(27a)  U proračunskoj liniji EFT-a u okviru godišnjeg proračunskog postupka na raspolaganju bi trebao biti odgovarajući iznos odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se pokrile potrebe do kojih dolazi posebno tijekom prvih mjeseci svake godine, kada su mogućnosti za prijenos iz drugih proračunskih linija posebno ograničene. [Am. 27]

(28)  [Višegodišnji financijski okvir i Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od [budući datum] o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(20) („Međuinstitucijski sporazum”) određuju proračunski okvir EFT-a].

(29)  U interesu korisnika potpora bi se trebala omogućiti što prije i na što učinkovitiji način. Države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka povezanih s ETF-om EGF-om trebale bi činiti sve što je u njihovoj moći da smanje vrijeme obrade i pojednostavne postupke kako bi osigurale da se odluke o mobilizaciji ETF-aEGF-a donose glatko i brzo. Stoga o zahtjevima za prijenos koje podnosi Komisija ubuduće odlučuje proračunsko tijelo te više nije potreban Komisijin prijedlog o mobilizaciji EGF-a. [Am. Odvojeno glasovanje]

(30)  U slučaju zatvaranja poduzeća radnicima koji su proglašeni viškom može se pomoći u preuzimanju dijela ili svih aktivnosti njihova bivšeg poslodavca , a država članica u kojoj se nalazi poduzeće može dati predujam koji je hitno potreban kako bi se to ostvarilo. [Am. 29]

(31)  Kako bi se Europskom parlamentu omogućio politički nadzor, a Komisiji stalno praćenje rezultata dobivenih uz potporu EGF-a EFT-a, države članice trebale bi podnijeti završno izvješće o provedbi EGF-a EFT-a koje bi trebalo zadovoljavati jasne zahtjeve nadzora te sadržavati praćenje korisnika i procjenu učinka na ravnopravnost spolova . [Am. 30]

(32)  Države članice i dalje bi trebale biti odgovorne za provedbu financijskog doprinosa te za upravljanje djelovanjima uz financijsku potporu Unije i kontrolu nad njima, u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”)(21) ili uredbe koja je zamjenjuje. Države članice trebale bi opravdati uporabu financijskog doprinosa primljenog iz EFT-a. Obveze izvješćivanja trebale bi odražavati posebnu prirodu intervencija EFT-a s obzirom na kratko razdoblje provedbe operacija EFT-a.

(32a)  Države članice trebale bi provoditi učinkovite komunikacijske aktivnosti kako bi promicale financijske doprinose iz EFT-a, istaknule da financiranje potječe iz Unije i povećale prepoznatljivost djelovanja koja primaju sredstva Unije u okviru EFT-a. [Am. 31]

(33)  Države članice trebale bi i sprečavati, otkriti i učinkovito rješavati nepravilnosti, uključujući prijevare koje počine korisnici. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013(22) te uredbama (Euratom, EZ) br. 2988/95(23) i br. 2185/96(24) Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939(25) Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(26) o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere tako da svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije u potpunosti surađuje u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeli Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te omogući da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o utvrđenim nepravilnostima, uključujući prijevaru, te o daljnjim mjerama koje su poduzete u vezi s njima i u vezi s istragama OLAF-a.

(34)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[1], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95[2], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[3] i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939[4], financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava.

(35)  Horizontalna financijska pravila koja donesu Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i posebice određuju postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te omogućuju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(36)  U skladu s člancima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(27) potrebno je ocijeniti ovaj program na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Prema potrebi, takvi zahtjevi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za ocjenjivanje učinaka programa u praksi.

(37)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije. [Am. 32]

(38)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)  S obzirom na to da je za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna određena razina digitalnih kompetencija radne snage, širenje vještina potrebnih u digitalno doba trebalo bi biti obvezni horizontalni element svakog usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama te bi trebalo sadržavati cilj povećanja sudjelovanja žena u profesijama iz sektora STEM, [Am. 33]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se Europski fond za prilagodbu globalizaciji tranziciju (EFT).

U njoj se utvrđuju ciljevi EGF-a EFT-a, oblici financiranja Unije i pravila i kriteriji za omogućivanje tog financiranja, uključujući zahtjeve koje podnose države članice za financijske doprinose iz EGF-a EFT-a, za mjere namijenjene korisnicima iz članka 7. [Am. 34]

Članak 2.

Misija

EGF pridonosi boljoj raspodjeli koristi globalizacije i tehnološkog napretka Cilj EFT-a jest pružanje potpore socioekonomskoj transformaciji do koje dolazi zbog globalizacije te tehnoloških i ekoloških promjena pružanjem pomoći radnicima koji su proglašeni viškom da se prilagode strukturnim promjenama promicanjem alternativnog i održivog zapošljavanja. EFT je krizni fond koji djeluje reaktivno i doprinosi pravednoj tranziciji. Kao takav, EGF EFT pridonosi provedbi načela definiranih u europskom stupu socijalnih prava te poboljšava socijalnu i ekonomsku koheziju među regijama i državama članicama. [Am. 35]

Članak 3.

Ciljevi

1.  Opći je cilj programa pokazati solidarnost prema radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću tijekom neočekivanih velikih restrukturiranja iz članka 5. stavaka 1., 2. i 3. te im pružiti financijsku potporu za mjere ponovnog zapošljavanja neovisno o vrsti ili trajanju njihova radnog odnosa. [Am. 36]

2.  Poseban je cilj EGF-a EFT-a pružiti potporu i pomoć radnicima u ponovnom uključivanje na tržište rada u slučaju neočekivanih velikih restrukturiranja, posebice onih nastalih zbog izazova povezanih s globalizacijom kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, financijske ili gospodarske krize, prelazak na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije, ili automatizacije i tehnoloških promjena. Posebna se pozornost daje mjerama kojima se pomaže skupinama u najnepovoljnijem položaju i promicanju ravnopravnosti spolova. [Am. 37 i 98]

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)  „radnik koji je proglašen viškom” znači radnik, neovisno o vrsti ili trajanju njegova radnog odnosa, čije je zaposlenje zbog viškova završilo ranije ili čiji se ugovor ne obnavlja iz ekonomskih razloga; [Am. 38]

(b)  „samozaposlena osoba” znači osoba koja je zapošljavala manje od 10 radnika;

(c)  „korisnik” znači osoba koja sudjeluje u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF EFT-a;

(d)  „nepravilnost” znači svaka povreda primjenjivog prava koja je posljedica nekog čina ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu EGF EFT-a koja šteti ili bi mogla štetiti proračunu Unije terećenjem tog proračuna neopravdanim rashodom.

Članak 5.

Intervencijski kriteriji

1.  Države članice mogu se prijaviti za financijski doprinos iz EGF EFT-a za mjere namijenjene radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe u skladu s odredbama utvrđenima u ovom članku.

2.  Financijski doprinos iz EGF EFT-a osigurava se u slučaju velikih restrukturiranja koja za posljedicu imaju:

(a)  prestanak djelatnosti za više od 250 200 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca šest mjeseci u poduzeću u državi članici, uključujući slučajeve kad ta djelatnost prestaje kod dobavljača ili daljnjih proizvođača; [Am. 39]

(b)  prestanak djelatnosti za više od 250 radnika najmanje 200 koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od šest devet mjeseci, posebice u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2, ili u više od dvije susjedne regije razine NUTS 2 pod uvjetom da je više od 250 najmanje 200radnika ili samozaposlenih osoba pogođeno u dvije regije zajedno; [Am. 40]

(c)  prestanak djelatnosti za više od 250 najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od četiri mjeseca devet mjeseci, posebice u MSP-ovima, koji djeluju u istom ekonomskom sektoru ili različitim ekonomskim sektorima definiranima na razini NACE Revizija 2 i smješteni su u istoj regiji definiranoj na razini NUTS 2. [Am. 41]

3.  Na malim tržištima rada ili u izvanrednim okolnostima, posebno u pogledu zahtjeva uključujući zahtjeve koji se odnose na MSP-ove, a koje je država članica podnositeljica zahtjeva valjano obrazložila, zahtjev za financijski doprinos na temelju ovog članka može se smatrati prihvatljivim čak i ako kriteriji utvrđeni u stavku 1. točkama (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni, kad otpuštanja imaju ozbiljan učinak na zaposlenost razine zaposlenosti i lokalno ili regionalno ili nacionalno gospodarstvo. Država članica podnositeljica zahtjeva navodi koji od intervencijskih kriterija iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) nisu u potpunosti ispunjeni. Ukupni iznos doprinosâ u izvanrednim okolnostima ne smije biti viši od 15 % godišnje gornje granice EGF-a EFT-a. [Am. 42]

4.  EGF EFT se ne smije mobilizirati ako su radnici otpušteni zbog proračunskih rezova u državi članici koji utječu na sektore koji ponajprije ovise o javnom financiranju. [Am. 43]

Članak 6.

Izračun broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti

1.  Država članica podnositeljica zahtjeva navodi metodu izračuna broja radnika koji su proglašeni viškom i samozaposlenih osoba definiranih u članku 4. za potrebe članka 5 stavaka 1., 2. i 3. [Am. 44]

2.  Država članica podnositeljica zahtjeva izračunava broj iz stavka 1. kako je glasio na jedan od sljedećih dana:

(a)  dan kad poslodavac u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive Vijeća 98/59/EZ (28) pisanim putem obavijesti nadležno tijelo javne vlasti o planiranom kolektivnom otkazivanju;

(b)  dan kad poslodavac obavijesti radnika o otpuštanju ili otkazivanju ugovora o radu;

(c)  dan stvarnog otkazivanja ugovora o radu ili njegova isteka;

(d)  dan završetka ustupanja poduzeću korisniku; ili

(e)  za samozaposlenu osobu, dan prestanka djelatnosti kako je određeno u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima.

U slučajevima iz točke (a) država članica podnositeljica zahtjeva dostavlja Komisiji dodatne informacije o stvarnom broju radnika proglašenih viškom u skladu s člankom 5. stavkom 1. ove Uredbe, i to prije nego što Komisija obavi svoju procjenu.

Članak 7.

Prihvatljivi korisnici

1.  Država članica podnositeljica zahtjeva može pružiti usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama u skladu s člankom 8. koji se sufinancira iz EGF-a EFT-a prihvatljivim korisnicima, među kojima mogu biti:

(a)  radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću, izračunani u skladu s člankom 6., u okviru referentnih razdoblja iz članka 5. stavaka 1., 2. i 3.; [Am. 45]

(b)  radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću, izračunani u skladu s člankom 6., izvan referentnog razdoblja iz članka 5.; odnosno šest mjeseci prije početka referentnog razdoblja ili od kraja referentnog razdoblja do posljednjeg dana prije datuma završetka procjene Komisije.

Radnici i samozaposlene osobe iz prvog podstavka točke (b) smatraju se prihvatljivima ako se može utvrditi jasna uzročna veza s događajem koji je uzrokovao otpuštanja tijekom referentnog razdoblja.

2.  Odstupajući od članka 5., države članice podnositeljice zahtjeva mogu pružati usluge prilagođene potrebama, koje se sufinanciraju iz EFT-a, određenom broju mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju te su na datum podnošenja zahtjeva mlađi od 25 godina ili, ako države članice tako odluče, mlađi od 30 godina, koji je jednak broju ciljanih korisnika, pri čemu se prednost daje osobama koje su proglašene viškom ili čija je djelatnost prestala, pod uvjetom da su se barem neka od otpuštanja dogodila u regijama razine NUTS 2. [Am. 46]

Članak 8.

Prihvatljive mjere

1.  Financijski doprinos iz EGF-a EFT-a može se dati za aktivne mjere tržišta rada koje su dio usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama, uz sudjelovanje sindikata i/ili predstavnika radnika, i koje su namijenjene lakšem ponovnom uključivanju u rad kvalitetno i održivo zapošljavanje ciljanih korisnika i, posebice, osoba u najnepovoljnijem položaju među radnicima koji su proglašenim viškom ili njihovu samozapošljavanju. [Am. 47]

Širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba, kao i u resursno učinkovitom gospodarstvu, obvezan je horizontalni element svakog paketa osposobljavanja i/ili usluga prilagođenih potrebama. Razina osposobljavanja prilagođava se kvalifikacijama, vještinama i konkretnim i potrebama korisnika. [Am. 48]

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama posebno može uključivati:

(a)  osposobljavanje i ponovno osposobljavanje po mjeri, uključujući u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i drugih vještina potrebnih u digitalno doba, vrednovanje stečenog iskustva, prilagođenu pomoć pri traženju zaposlenja, profesionalnu orijentaciju, savjetodavne usluge, mentorstvo, pomoć pri traženju zamjenskog posla, promociju poduzetništva, pomoć pri samozapošljavanju, osnivanju poduzeća i preuzimanju poslovanja od strane zaposlenika te suradničke aktivnosti; [Am. 49]

(b)  posebne vremenski ograničene mjere kao što su naknade za traženje zaposlenja, poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, naknade za mobilnost, naknade za skrb o djeci, dnevnice ili naknade za osposobljavanje, uključujući naknade za njegovatelje i poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, uključujući poticaje za pružanje fleksibilnog radnog odnosa za radnike koji su proglašeni viškom. [Am. 50]

Troškovi mjera iz točke (b) ne smiju biti nisu viši od 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama navedenih u ovom stavku. [Am. 51]

Ulaganja u samozapošljavanje, osnivanje vlastitog poduzeća, uključujući zadrugu, ili preuzimanje poslovanja od strane zaposlenika ne smiju biti nisu veća od 20 000 25 000 EUR po radniku koji je proglašen viškom. [Am. 52]

Pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama predviđaju se buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine. Usklađeni paket kompatibilan je s prelaskom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitoj upotrebi resursa te je usmjeren na širenje vještina potrebnih u digitalno industrijsko doba i uzima u obzir potražnju na lokalnom tržištu rada, kao i mogućnost ponovnog uključivanja radnika u poslovni sektor u kojemu su prethodno bili zaposleni, ako je veliko restrukturiranje dovelo do potrebe za novim ili dodatnim vještinama i ako se postojeće vještine mogu učinkovitije koristiti. [Am. 53]

2.  Sljedeće mjere nisu prihvatljive za financijski doprinos iz EGFEFT-a:

(a)  posebne vremenski ograničene mjere iz stavka 1. točke (b) koje nisu uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

(b)  mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

(ba)  mjere usmjerene posebno na poticanje radnika u nepovoljnom položaju, onih kojima prijeti veći rizik od siromaštva ili starijih radnika da ostanu na tržištu rada ili da se vrate na tržište rada. [Am. 54]

(bb)  mjere za koje su odgovorne države članice na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora. [Am. 55]

Mjere koje podupire EGF EFT ni u kojim okolnostima ne zamjenjuju pasivne mjere socijalne zaštite. [Am. 56]

3.  Usklađeni paket usluga sastavlja se uz savjetovanje s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima, ili i/ili socijalnim partnerima. [Am. 57]

4.  Na inicijativu države članice podnositeljice zahtjeva, financijski doprinos iz EGF EFT-a može se dati za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja.

Članak 9.

Zahtjevi

1.  Država članica podnositeljica zahtjeva zahtjev podnosi Komisiji u roku od 12 tjedana od dana ispunjavanja kriterija iz članka 5. stavka 2. ili 3.

2.  U roku od deset radnih dana od dana podnošenja zahtjeva, ili, ako je primjenjivo, od dana od kojeg Komisija raspolaže s prijevodom zahtjeva, ovisno o tome koji je kasniji, Komisija potvrđuje primitak zahtjeva i obavješćuje državu članicu o mogućim dodatnim informacijama koje su joj potrebne za procjenu zahtjeva. [Am. 58]

3.  Ako država članica to zatraži, Komisija joj pruža tehničku pomoć u ranim fazama postupka. Ako Komisija zahtijeva dodatne informacije, država članica odgovara u roku od deset radnih dana od dana zahtijevanja. Komisija na propisno obrazložen zahtjev predmetne države članice produljuje taj rok za deset radnih dana. [Am. 59]

4.  Na temelju informacija koje pruži država članica Komisija dovršava procjenu usklađenosti zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa u roku od 60 40 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva, ili, ako je primjenjivo, od prijevoda zahtjeva. Ako Komisija iznimno nije u mogućnosti poštovati taj rok, daje može joj se odobriti produljenje roka od 20 dodatnih radnih dana, pod uvjetom da Komisija prethodno sastavi i dotičnoj državi članici dostavi pisano objašnjenje u kojem obrazlaže razloge kašnjenja. [Am. 60]

5.  Zahtjev sadržava sljedeće informacije:

(a)  procjenu broja otpuštanja u skladu s člankom 6., uključujući metodu izračuna;

(b)  ako je poduzeće koje otpušta radnike nakon otpuštanja nastavilo s radom, potvrdu da je djelovalo u skladu sa svim pravnim obvezama kojima se uređuju otpuštanja te da se u skladu s njima pobrinulo za svoje radnike; [Am. 61]

(ba)   jasnu naznaku aktivnosti koje su države članice već poduzele radi pružanja pomoći radnicima koji su proglašeni viškom i komplementarne naravi zatraženih sredstava iz EFT-a zbog nedostatka sredstava dostupnih državnim ili regionalnim tijelima; [Am. 62]

(bb)   pregled fondova Unije koje je poduzeće koje provodi otpuštanja već iskoristilo tijekom pet godina koje su prethodile kolektivnom otpuštanju; [Am. 63]

(c)  kratak opis događaja koji su doveli do otpuštanja radnika;

(d)  identifikaciju, prema potrebi, poduzeća, dobavljača ili daljnjih proizvođača u kojima se otpuštanja provode i kategorija ciljanih korisnika raščlanjenih prema spolu, dobnoj skupini i razini obrazovanja;

(e)  predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalno, regionalno, ili nacionalno ili, gdje je to primjereno, prekogranično gospodarstvo i zaposlenost; [Am. 64]

(f)  detaljan opis usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama i povezanih rashoda, uključujući posebice mjere kojima se podržavaju inicijative za zapošljavanje za korisnike u nepovoljnom položaju, niskokvalificirane korisnike te starije i mlade korisnike, kao i one iz područja u nepovoljnom položaju; [Am. 65]

(g)  objašnjenje koliko su u obzir uzete preporuke navedene u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja te kako usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama dopunjuje djelovanja koja se financiraju iz drugih nacionalnih sredstava ili sredstava Unije, uključujući informacije o mjerama koje su za poduzeća u kojima se otpuštanja provode obvezne na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(h)  predviđeni proračun za sve sastavnice usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama za potporu ciljanim korisnicima te za sve aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja;

(i)  za potrebe procjene okvirne ciljeve za pojedinačne slučajeve koje je definirala država članica u pogledu ponovnog zapošljavanja korisnika šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe;

(j)  datume kada su se započele ili se trebaju započeti pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima te obavljati aktivnosti za provedbu EGFEFT-a, kako je navedeno u članku 8.;

(k)  postupke koji su se poštovali pri savjetovanju s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima ili, prema potrebi, drugim relevantnim dionicima;

(l)  izjavu o usklađenosti tražene potpore iz EGF EFT-a s postupovnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama te izjavu u kojoj se navodi razlog zbog kojeg se usklađenim paketom usluga prilagođenih potrebama ne zamjenjuju mjere za koje su poduzeća odgovorna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora;

(m)  izvore pretfinanciranja ili sufinanciranja na nacionalnoj razini te prema potrebi druge vrste sufinanciranja;

(ma)   izjavu da će predložene aktivnosti dopunjavati mjere koje se financiraju iz strukturnih fondova te da će se spriječiti svako dvostruko financiranje. [Am. 66]

Članak 10.

Komplementarnost, usklađenost i koordinacija

1.  Financijski doprinos iz EGF EFT-a ne zamjenjuje mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora.

2.  Potpora ciljanim korisnicima dopunjuje mjere država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj i, gdje je to primjereno, prekograničnoj razini, uključujući one koje se sufinanciraju iz sredstava fondova i programa Unije, u skladu s preporukama navedenima u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja. [Am. 67]

3.  Financijski doprinos iz EGF-a EFT-a ograničava se na ono što je neophodno za pokazivanje solidarnosti prema ciljanim korisnicima te osiguravanje privremene, jednokratne potpore ciljanim tim korisnicima. Mjere koje dobivaju potporu iz EGF-a EFT-a u skladu su sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom, kao i s pravilima o državnim potporama. [Am. 68]

4.  Komisija i države članice podnositeljice zahtjeva osiguravaju koordinaciju potpore iz fondova i programa Unije u skladu sa svojim nadležnostima. [Am. 69]

5.  Država članica podnositeljica zahtjeva osigurava da specifične mjere koje primaju financijski doprinos iz EGF EFT-a ne primaju potporu iz drugih financijskih instrumenata Unije.

Članak 11.

Ravnopravnost muškaraca i žena i zabrana diskriminacije

Komisija i države članice osiguravaju da se ravnopravnost muškaraca i žena i integracija rodne perspektive promiču tijekom različitih faza svih prikladnih provođenja financijskog doprinosa iz EGF-a EFT-a te da su njihov sastavni dio. [Am. 70]

U pogledu pristupa EGF-EFTu te u raznim fazama provedbe financijskog doprinosa Komisija i države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi spriječile svaku diskriminaciju na temelju spola, rodnog identiteta, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Članak 12.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

1.  Na inicijativu Komisije najviše 0,5 % godišnje gornje granice EGF-a EFT-a može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć financiranje tehničke i administrativne pomoći za njegovu provedbu, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, prikupljanja podataka, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave, komunikacijske aktivnosti i aktivnosti za povećanje vidljivosti EGF-a EFT-a te ostale mjere administrativne i tehničke pomoći. Valja ojačati sinergije s utvrđenim sustavima praćenja strukturnih promjena, kao što je ERM. Te mjere mogu obuhvaćati buduća i prošla programska razdoblja. [Am. 71]

2.  Podložno postavljenoj gornjoj granici iz stavka 1. Komisija u skladu s člankom 31. Financijske uredbe podnosi zahtjev za prijenos odobrenih sredstava za tehničku pomoć u odgovarajuće proračunske linije.

3.  Komisija provodi tehničku pomoć na vlastitu inicijativu u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkama (a) i (c)] Financijske uredbe.

U slučaju da Komisija provodi tehničku pomoć u okviru neizravnog upravljanja, ona osigurava transparentnost postupka za imenovanje treće strane odgovorne za provedbu zadaća koje su joj dodijeljene, kao i za obavješćivanje svih relevantnih dionika EFT-a, uključujući Europski parlament, o odabranom podugovaratelju. [Am. 72]

4.  Tehnička pomoć Komisije uključuje davanje informacija i smjernica državama članicama pri korištenju, praćenju i evaluaciji EGF EFT-a, uključujući osnivanje službe za pomoć korisnicima. Komisija europskim i nacionalnim socijalnim partnerima pruža i informacije o korištenju EGF EFT-a, s jasnim smjernicama. Smjernice mogu uključivati i osnivanje radnih skupina u slučajevima ozbiljnih ekonomskih poremećaja u državi članici. [Am. 73]

Članak 13.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  Države članice priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost financiranja Unije pružanjem dosljednih, djelotvornih i ciljanih informacija različitoj publici, uključujući ciljane informacije korisnicima, lokalnim i regionalnim tijelima, socijalnim partnerima te medijima i javnosti. Države članice jamče da se naglašava dodana vrijednost financiranja Unije te da pomažu Komisiji u prikupljanju podataka kako bi se povećala transparentnost proračuna. [Am. 74]

Države članice upotrebljavaju simbol EU-a u skladu s [Prilogom VIII. Uredbe o zajedničkim odredbama] s kratkom izjavom o financiranju („financirano/sufinancirano sredstvima Europske unije”).

2.  Komisija održava i redovito ažurira internetske stranice, dostupne na svim službenim jezicima institucija Unije, kako bi pružila ažurirane informacije o EGF-u EFT-u, upute za podnošenje zahtjeva i informacije o prihvatljivim djelovanjima, popis kontakta u državama članicama koji se redovito ažurira, kao i podatke o prihvaćenim i odbijenim zahtjevima i o ulozi Europskog parlamenta i Vijeća u proračunskom postupku. [Am. 75]

3.  Komisija promiče širenje postojećih najboljih praksi u području komunikacije i provodi informativne i komunikacijske aktivnosti o primjerima djelovanja EGF-a EFT-a i njihovim rezultatima na temelju svojih iskustava, s ciljem poboljšavanja učinkovitosti EGF-a poboljšavanja vidljivosti EFT-a, podizanja razine osviještenosti o kriterijima prihvatljivosti i postupcima podnošenja zahtjeva u okviru EFT-a, poboljšavanja učinkovitosti EFT-a i osiguravanja da su građani i radnici Unije upoznati s EGF-om EFT-om, uključujući građane i radnike u ruralnim područjima kojima je pristup informacijama otežan. [Am. 76]

Države članice osiguravaju da se na zahtjev institucijama, tijelima ili agencijama Unije stavi na raspolaganje cjelokupan komunikacijski i promidžbeni materijal te da se Uniji dodijeli besplatna, neisključiva i neopoziva licencija za upotrebu tog materijala i postojećih prava na njega. Tom se licencijom Uniji dodjeljuju sljedeća prava:

–  interna upotreba, odnosno pravo na reproduciranje, umnožavanje i stavljanje na raspolaganje komunikacijskih i promidžbenih materijala EU-u te njegovim institucijama i agencijama i njihovim zaposlenicima u državama članicama EU-a,

–  reproduciranje komunikacijskih i promidžbenih materijala bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično,

–  obavješćivanje javnosti o komunikacijskim i promidžbenim materijalima s pomoću svih sredstava komunikacije,

–  distribucija komunikacijskih i promidžbenih materijala javnosti (ili njihovih kopija) u svakom obliku,

–  pohrana i arhiviranje komunikacijskih i promidžbenih materijala,

–  podlicenciranje prava na komunikacijske i promidžbene materijale trećim stranama.

Uniji se mogu dodijeliti dodatna prava.

4.  Sredstva odobrena za komunikacijska djelovanja u okviru ove Uredbe koriste se i za institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su oni povezani s općim ciljevima iz članka 3.

Članak 14.

Određivanje financijskog doprinosa

1.  Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9., a posebno uzimajući u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere i procjenu troškova, u najkraćem roku utvrđenom u članku 9. stavku 4. procjenjuje i predlaže iznos mogućeg financijskog doprinosa iz EGF-a EFT-a u granicama raspoloživih sredstava. [Am. 77]

2.  Stopa sufinanciranja iz EGF EFT-a za ponuđene mjere usklađuje se s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici.

3.  Ako Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9. zaključi da su ispunjeni uvjeti za financijski doprinos na temelju ove Uredbe, odmah započinje postupak utvrđen u članku 16 i o tome obavještava državu članicu podnositeljicu zahtjeva. [Am. 78]

4.  Ako Komisija na temelju procjene provedene u skladu s člankom 9. zaključi da nisu ispunjeni uvjeti za financijski doprinos u skladu s ovom Uredbom, odmah obavješćuje državu članicu podnositeljicu zahtjeva, kao i sve druge relevantne dionike, uključujući Europski parlament. [Am. 79]

Članak 15.

Razdoblje prihvatljivosti

1.  Rashodi za financijski doprinos iz EGF-a EFT-a prihvatljivi su od datuma navedenih u zahtjevu u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (j) od kojih predmetna država članica počinje ili treba početi pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima ili snosi administrativne rashode za provedbu EGF-a EFT-a, u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 4.

2.  Država članica prihvatljive mjere iz članka 8. provodi što prije. Te se mjere u svakom slučaju provode u roku od šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu te se izvršavaju a najkasnije u roku od 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu. [Am. 80]

3.  Razdoblje provedbe je razdoblje koje počinje od datuma navedenih u zahtjevu u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (j) od kojih predmetna država članica počinje pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima i obavljati aktivnosti za provedbu EGF-a EFT-a, kako je utvrđeno u članku 8., te završava 24 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu.

4.  Ako korisnik pristupi tečaju obrazovanja ili osposobljavanja u trajanju od dvije godine ili dulje, rashodi za takav tečaj prihvatljivi su za sufinanciranje iz EGF-a EFT-a ako su nastali prije roka za podnošenje završnog izvješća iz članka 20. stavka 1., pod uvjetom da su ti troškovi nastali prije isteka tog roka.

5.  Rashodi na temelju članka 8. stavka 4. prihvatljivi su do isteka roka za podnošenje završnog izvješća u skladu s člankom 20. stavkom 1.

Članak 16.

Proračunski postupak i izvršenje proračuna

1.  Ako Komisija zaključi da su ispunjeni uvjeti za pružanje financijskog doprinosa iz EGF-a EFT-a, podnosi zahtjev prijedlog za njegovu mobilizaciju. Odluku o mobilizaciji EFT-a zajednički donose Europski parlament i Vijeće u roku od jednog mjeseca od datuma na koji su primili prijedlog o odluci. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji EFT-a Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u odgovarajuće proračunske linije. U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi u vezi s EFT-om obavljaju se u skladu s člankom 31. Financijske uredbe. [Am. 81]

2.  Zahtjevu za prijenos treba priložiti sažetak razmatranja prihvatljivosti zahtjeva. [Am. 82]

3.  Komisija provedbenim aktom donosi odluku o financijskom doprinosu koja stupa na snagu na dan kad Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju o odobrenju proračunskog prijenosa. Ta odluka predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 110. Financijske uredbe.donesu odluku o mobilizaciji EFT-a. [Am. 83]

3a.  Prijedlog odluke o mobilizaciji EFT-a u skladu sa stavkom 1. obuhvaća:

(a)  procjenu provedenu u skladu s člankom 9. stavkom 4.c, zajedno sa sažetkom podataka na kojima se temelji procjena;

(b)  dokaz da su zadovoljeni kriteriji utvrđeni člancima 5. i 10. i

(c)  razloge kojima se opravdavaju predloženi iznosi. [Am. 84]

Članak 16.a

Iznimni slučajevi

U iznimnim slučajevima i ako preostala financijska sredstva iz Fonda, dostupna u godini u kojoj je došlo do velikog restrukturiranja, nisu dovoljna da pokriju iznos pomoći koju proračunsko tijelo smatra potrebnom, Komisija može predložiti da se razlika financira iz Fonda za sljedeću godinu. U svakom slučaju poštuje se godišnja proračunska gornja granica Fonda u godini u kojoj je došlo do velikog restrukturiranja i godini koja slijedi. [Am. 85]

Članak 17.

Isplata i korištenje financijskog doprinosa

1.  Nakon stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Komisija isplaćuje financijski doprinos predmetnoj državi članici u obliku jednokratne isplate pretfinanciranja u iznosu od 100 %, u načelu u roku od 15 radnih dana. Pretfinanciranje se poravnava kad država članica podnese ovjerenu izjavu o rashodima u skladu s člankom 20. stavkom 1. Nepotrošeni iznos vraća se Komisiji.

2.  Financijski doprinos iz stavka 1. provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe.

3.  Detaljne tehničke uvjete financiranja određuje Komisija u odluci o financijskom doprinosu iz članka 16. stavka 3.

4.  Pri provedbi mjera iz usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama predmetna država članica može podnijeti prijedlog Komisiji za izmjenu uključenih djelovanja dodavanjem drugih prihvatljivih mjera navedenih u članku 8. stavku 1. točkama (a) i (b) pod uvjetom da su takve izmjene propisno obrazložene i da ukupni iznos nije veći od financijskog doprinosa iz članka 16. stavka 3. Komisija procjenjuje predložene izmjene i, ako se s njima složi, na odgovarajući način mijenja odluku o financijskom doprinosu.

5.  Predmetna država članica može preraspodijeliti iznose među proračunskim stavkama utvrđenima u odluci o financijskom doprinosu u skladu s člankom 16. stavkom 3. Ako se pri preraspodjeli iznos jedne ili više od navedenih stavki premaši za više od 20 %, država članica o tome unaprijed obavješćuje Komisiju.

Članak 18.

Upotreba eura

U zahtjevima, odlukama o financijskim doprinosima i izvješćima na temelju ove Uredbe, kao i svim povezanim dokumentima, iznosi se izražavaju u eurima.

Članak 19.

Pokazatelji

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku programa prema ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u Prilogu.

2.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za države članice.

3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi prema potrebi izmijenila pokazatelje u Prilogu i omogućila djelotvornu procjenu upotrebe fonda.

Članak 19.a

Model za ispitivanje korisnika

Ispitivanje korisnika iz članka 20. stavka 1. točke (d) temelji se na modelu koji Komisija utvrđuje provedbenim aktom. Komisija usvaja provedbeni akt u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 26. stavka 2. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ovog članka. [Am. 86]

Članak 20.

Završno izvješće i zaključak

1.  Najkasnije na kraju sedmog mjeseca od isteka razdoblja navedenog u članku 15. stavku 3. predmetna država članica Komisiji podnosi završno izvješće o provedbi financijskog doprinosa, uključujući informacije o:

(a)  vrsti mjera i glavnim dobivenim rezultatima, uz objašnjenje izazova, pouka, sinergija i komplementarnosti s ostalim fondovima Unije, osobito fondom ESF+, te navođenje, kad god je to moguće, komplementarnosti mjera s mjerama koje se financiraju iz drugih programa Unije ili nacionalnih programa u skladu s Okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja; [Am. 87]

(b)  nazivima tijela koja provode paket mjera u državi članici;

(c)  pokazateljima iz članka 19.;

(d)  rezultatima ispitivanja korisnika provedenog u roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja provedbe koji obuhvaćaju informacije o uočenim promjenama u zapošljivosti korisnika ili, za one koji su već pronašli posao, pružaju više informacija o kvaliteti i vrsti pronađenog posla, kao što su promjena radnog vremena, razine odgovornosti ili promjena u visini plaće u usporedbi s prethodnim radnim mjestom, sektor u kojem je osoba pronašla posao te u kojima su ti podaci raščlanjeni prema rodu, dobnoj skupini i razini obrazovanja; [Am. 88]

(e)  o tome je li poduzeće u kojem se otpuštanja provode, uz iznimku novoosnovanih poduzeća, mikropoduzeća i MSP-ova, bilo korisnik državne potpore ili ranijeg financiranja iz Kohezijskog fonda ili strukturnih fondova Unije tijekom prethodnih pet godina; [Am. 89]

(f)  izjavi kojom se opravdavaju rashodi.

2.  Najkasnije na kraju devetnaestog mjeseca od isteka razdoblja navedenog u članku 15. stavku 3. predmetna država članica podnosi potpun i provjeren jednostavan skup podataka u kojem se informira o dugoročnijem pokazatelju rezultata iz točke (3) Priloga. [Am. 90]

3.  Najkasnije šest mjeseci nakon primitka svih zahtijevanih informacija u skladu sa stavkom 1. Komisija završava financijski doprinos određivanjem konačnog iznosa financijskog doprinosa iz EGF-a EFT-a i, prema potrebi, iznosa duga dotične države članice u skladu s člankom 24. Završetak ovisi o podnošenju dugoročnijih pokazatelja rezultata u skladu sa stavkom 2.

Članak 21.

Dvogodišnje izvješće

1.  Komisija, do 1. kolovoza 2021. i potom svake dvije godine, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću sveobuhvatno, kvantitativno i kvalitativno izvješće o aktivnostima u protekle dvije godine na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 1309/2013. Izvješće je ponajprije usmjereno na rezultate postignute s pomoću EGF-a EFT-a i prije svega sadržava informacije povezane s podnesenim zahtjevima, brzinom njihove obrade i potencijalnim nedostacima u postojećim pravilima, donesenim odlukama, financiranim mjerama, uključujući statističke podatke o pokazateljima utvrđenima u Prilogu i komplementarnost tih mjera s mjerama koje se financiraju iz ostalih fondova Unije, osobito ESF-a plus, i informacije povezane sa završetkom danih financijskih doprinosa te se u njemu dokumentiraju zahtjevi koji su odbijeni ili smanjeni zbog nedostatka odobrenih sredstva ili neprihvatljivosti. [Am. 91]

2.  Izvješće se prosljeđuje na znanje državama članicama, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i socijalnim partnerima. [Am. 92]

Članak 22.

Evaluacija

1.  Svake četiri godine Komisija na vlastitu inicijativu i u bliskoj suradnji s državama članicama provodi evaluaciju financijskih doprinosa iz EGF-a EFT-a, uključujući naknadne procjene učinka njezine primjene na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

U svrhu evaluacije iz prvog podstavka, države članice prikupljaju sve raspoložive podatke o slučajevima EFT-a i radnicima kojima je pružena pomoć. [Am. 93]

2.  Rezultati evaluacija iz stavka 1. prosljeđuju se na znanje Europskom parlamentu, Vijeću, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i socijalnim partnerima. Preporuke iz evaluacija uzimaju se u obzir pri osmišljavanju novih programa u području zapošljavanja i socijalnih pitanja ili daljnjem razvoju postojećih programa.

3.  Evaluacije iz stavka 1. obuhvaćaju relevantne statističke podatke o financijskim doprinosima raščlanjene prema sektorima i državama članicama. [Am. 94]

4.  Kako bi učinkovito procijenila napredak EGF-a EFT-a u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. radi izmjene Priloga kako bi se prema potrebi revidirali ili dopunili pokazatelji i radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

Članak 23.

Upravljanje i financijski nadzor

1.  Ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje općeg proračuna Unije, države članice preuzimaju odgovornost za upravljanje mjerama koje se podupiru iz EGF-a EFT-a te za financijsku kontrolu tih mjera. Koraci koje poduzimaju uključuju:

(a)  provjeru da su uspostavljeni aranžmani upravljanja i kontrole te da se provode na način koji osigurava da se sredstva Unije koriste na učinkovit i pravilan način, u skladu s načelom dobroga financijskog upravljanja;

(b)  osiguravanje da je slanje podataka o praćenju obvezan uvjet u ugovorima s tijelima koja pružaju usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama;

(c)  provjeru jesu li financirane mjere pravilno provedene;

(d)  osiguravanje da su rashodi, koji su financirani na temelju provjerljive prateće dokumentacije, zakoniti i pravilni;

(e)  sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevaru, i povrat nepropisno isplaćenih iznosa, prema potrebi sa zateznim kamatama. Države članice obavješćuju Komisiju o nepravilnostima uključujući prijevaru.

2.  Za potrebe članka [63. stavka. 3.?] Financijske uredbe države članice određuju tijela odgovorna za upravljanje mjerama koje se podupiru iz EGF-a EFT-a i njihovu kontrolu. Ta tijela Komisiji dostavljaju informacije navedene u [članku 63. stavcima 5., 6. i 7. ?] Financijske uredbe o provedbi financijskog doprinosa pri podnošenju završnog izvješća iz članka 20. stavka 1. ove Uredbe.

Ako su tijela imenovana u skladu s Uredbom (EU) br. 1309/2013 dostavila dovoljna jamstva da su plaćanja zakonita i pravilna te ispravno obračunata, predmetne države članice mogu obavijestiti Komisiju da se ta tijela potvrđuju u skladu s ovom Uredbom. U tom slučaju predmetna država članica navodi koja su tijela potvrđena i koja je njihova funkcija.

3.  Države članice provode potrebne financijske ispravke kada se utvrde nepravilnosti. Ispravci koje provode države članice sastoje se od opoziva cijelog ili dijela financijskog doprinosa. Države članice osiguravaju povrat svakog iznosa koji je neopravdano isplaćen zbog utvrđene nepravilnosti, vraćaju ga Komisiji, a ako predmetna država članica iznos ne otplati u odobrenom roku, naplaćuju se zatezne kamate.

4.  U skladu sa svojom odgovornošću za izvršavanje općeg proračuna Unije Komisija poduzima sve potrebne mjere kako bi provjerila jesu li financirana djelovanja provedena u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Država članica podnositeljica zahtjeva odgovorna je za osiguravanje postojanja sustava upravljanja i nadzora koji dobro funkcioniraju. Komisija se mora uvjeriti da su takvi sustavi uspostavljeni.

U tom smislu, ne dovodeći u pitanje ovlasti Revizorskog suda ili provjere koje država članica provodi u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, dužnosnici ili službenici Komisije mogu izvršavati provjere na terenu, uključujući provjeru uzoraka, u pogledu mjera koje se financiraju iz EGF-a EFT-a, uz prethodnu najavu od najmanje jednoga radnog dana. Komisija obavješćuje državu članicu podnositeljicu zahtjeva s ciljem dobivanja sve potrebne pomoći. Dužnosnici ili službenici dotične države članice mogu sudjelovati u takvim provjerama.

5.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi dopunila stavak 1. točku (e) određivanjem kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koji se trebaju prijaviti i podataka koji se trebaju dostaviti.

6.  Komisija donosi provedbeni akt o određivanju formata kojim se treba služiti za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 26. stavka 2. radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.

7.  Države članice tijekom razdoblja od tri godine od završetka financijskog doprinosa primljenog iz EGF-a EFT-a Komisiji i Revizorskom sudu osiguravaju dostupnost svih popratnih dokumenata koji se odnose na nastale rashode.

Članak 24.

Povrat financijskog doprinosa

1.  U slučajevima kad su stvarni troškovi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama manji od iznosa financijskog doprinosa u skladu s člankom 16. Komisija osigurava povrat odgovarajućeg iznosa nakon što je predmetnoj državi članici omogućeno da dostavi primjedbe.

2.  Ako nakon dovršetka potrebnih provjera zaključi da država članica ne ispunjava obveze iz odluke o financijskom doprinosu ili obveze iz članka 23. stavka 1., Komisija predmetnoj državi članici omogućuje da dostavi primjedbe. Ako ne dođe do dogovora, Komisija donosi odluku provedbenim aktom kako bi izvršila zahtijevane financijske ispravke opozivom cijelog ili dijela doprinosa iz EGF EFT-a za predmetnu mjeru. Odluka se donosi u roku od 12 mjeseci nakon primitka primjedbi od države članice. Predmetna država članica osigurava povrat svakog iznosa koji je neopravdano isplaćen zbog utvrđene nepravilnosti, a ako država članica podnositeljica zahtjeva iznos ne otplati u odobrenom roku, naplaćuju se zatezne kamate.

Članak 25.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016 o boljoj izradi zakonodavstva.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stavka 3. i članka 23. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 26.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(29).

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 27.

Prijelazne odredbe

Uredba (EU) br. 1309/2013 nastavlja se primjenjivati na zahtjeve podnesene do 31. prosinca 2020. Primjenjuje se do zaključenja pojedinačnih predmeta.

Članak 28.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se na sve zahtjeve podnesene od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata s obzirom na zahtjeve za doprinos iz EFT-a

Svi osobni podaci(30) raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, nebinarni).

(1)  Zajednički pokazatelji ostvarenja za korisnike

–  nezaposleni*;

–  neaktivni*,

–  zaposleni*,

–  samozaposleni*,

–  mlađi od 30 godina*,

–  stariji od 54 godine*,

–  s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,

–  s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,

–  s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.

—  s manje od dvije godine profesionalnog iskustva,

—  s dvije do deset godina profesionalnog iskustva,

—  s više od deset godina profesionalnog iskustva. [Am. 95]

Ukupan broj korisnika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom(31).

Ti podaci o korisnicima koji sudjeluju u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF EFT-a trebaju se navesti u završnom izvješću kako je navedeno u članku 20. stavku 1.

(2)  Zajednički pokazatelji rezultata za korisnike

–  postotak korisnika EGF-a EFT-a koji su zaposleni (raščlanjeno prema vrsti ugovora o radu: puno/nepuno radno vrijeme, na određeno/neodređeno) i samozaposleni, šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*,

–  postotak korisnika EGF-a EFT-a koji stječu kvalifikaciju šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*,

–  postotak korisnika EGF-a EFT-a koji se obrazuju ili osposobljavaju šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe*.

Ti se podaci trebaju navesti u završnom izvješću kako je navedeno u članku 20. stavku 1. te prikupiti u obliku podataka koje šalju nadležna tijela države članice i putem ispitivanja korisnika (kako je navedeno u članku 20. stavku 1. točki (d)). Ti podaci trebaju obuhvaćati izračunani ukupni broj korisnika kako je naveden u okviru zajedničkih pokazatelja ostvarenja (1). Postoci će se stoga također odnositi na taj izračunani ukupni broj.

(3)  Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za korisnike

–  postotak korisnika EGF EFT-a koji su zaposleni, uključujući samozaposlene, 18 mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe navedenog u odluci o financiranju*.

Ti podaci trebaju biti dostupni do kraja devetnaestog mjeseca nakon završetka razdoblja provedbe. Ti bi podaci trebali obuhvaćati izračunani ukupni broj korisnika kako je naveden u okviru zajedničkih pokazatelja ostvarenja (1). Postoci će se stoga također odnositi na taj izračunani ukupni broj. Za veće slučajeve kojima je obuhvaćeno više od 1 000 korisnika podaci se alternativno mogu prikupiti na temelju reprezentativnog uzorka ukupnog broja korisnika kako je naveden kao pokazatelj ostvarenja (1).

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(3)SL C ...
(4)SL C ...
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019.
(6)https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr.
(7)http://eu-un.europa.eu/eu-response-2030-agenda-sustainable-development-sustainable-european-future/.
(8)https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld.
(9)https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/communication-new-modern-multiannual-financial-framework_en.pdf
(10)https://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hr.
(11)https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-harnessing-globalisation_hr.
(12)https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-future-eu-finances_hr.
(13)KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013)0882, 13.12.2013.).
(14)Uredba (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavljanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 406, 30.12.2006., str. 1.).
(15)Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 167, 29.6.2009., str. 26.).
(16)Uredba (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 (OJ L 347, 20.12.2013, p. 855).
(17)COM(2018)0297 i prateći SWD(2018)0192.
(18)Radni dokument službi Komisije SWD(2018)0171 i prilog COM(2018)0321.
(19)SL L […], […], str. […].
(20)Upućivanje treba ažurirati.
(21)Upućivanje treba ažurirati.
(22)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(23)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(24)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(25)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(26)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(27) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(28)Upućivanje treba provjeriti/ažurirati: Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (SL L 225, 12.8.1998., str. 16.).
(29) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(30)Upravljačka tijela trebaju uspostaviti sustav koji bilježi i pohranjuje podatke o pojedinačnim sudionicima u elektroničkom obliku. Načini obrade podataka koji se primjenjuju u državama članicama trebaju biti u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.), a posebno njezinim člancima 4., 6. i 9. Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679. Njihova je obrada potrebna za usklađenost s pravnom obvezom kojoj podliježe voditelj obrade (članak 6. stavak 1. točka (c) Uredbe (EU) 2016/679).
(31)Nezaposleni, neaktivni, zaposleni, samozaposleni.


Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
PDF 419kWORD 139k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) (COM(2018)0382 – C8-0232/2018 – 2018/0206(COD))(1)
P8_TA(2019)0020A8-0461/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)  U skladu s člankom 3. UEU-a, u uspostavi unutarnjeg tržišta Unija nastoji postići visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo, u cilju ostvarivanja pune zaposlenosti i društvenog napretka, promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava djeteta te suzbijanja socijalne isključenosti i diskriminacije. U skladu s člankom 9. UFEU-a, pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s, među ostalim, promicanjem visoke razine zaposlenosti, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174.
(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, javnih usluga, zdravstva, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člancima 174. i 175. UFEU-a. Pri svim djelovanjima u okviru ESF-a plus treba poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te voditi računa o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke Europska unija i sve njezine države članice.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  UFEU-a. Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.
(2)  UFEU-a. Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale razviti u partnerstvu između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, uključivati rodnu perspektivu te se predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi se tekst uskladio s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poboljšanja konkurentnosti Europe te kako bi Europa postala privlačnija za ulaganja, otvaranje radnih mjesta i poticanje socijalne kohezije. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, ESF-om plus trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimanjem u obzir relevantnih integriranih smjernica, relevantnih preporuka po državama članicama donesenih u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Garancije za mlade, Oblika usavršavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih.
(3)  Vijeće je u skladu s člankom 148. stavkom 2. UFEU-a donijelo smjernice za politike zapošljavanja država članica, točnije: povećanje potražnje za radnom snagom, poboljšanje ponude radne snage: pristup zapošljavanju, vještine i kompetencije, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i učinkovitosti socijalnog dijaloga te promicanje jednakih mogućnosti za sve, poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva, uključujući poboljšane javne usluge u zdravstvenom i drugim sektorima, koje zajedno s općim gospodarskim smjernicama usvojenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a čine integrirane smjernice na kojima se temelji strategija Europa 2020. Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi ih se uskladilo s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poticanja otvaranja radnih mjesta i socijalne kohezije, čime se poboljšava konkurentnost Europe te se Unija čini privlačnijom za ulaganja. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima smjernica za politike zapošljavanja, države članice trebaju planirati potporu u okviru ESF-a plus koja je za njih relevantna, vodeći računa o tim smjernicama kao i o relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 148. stavkom 4. i člankom 121. stavkom 2. UFEU-a te, na nacionalnoj razini, zapošljavanju i socijalnim aspektima nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Ulaganje u djecu: prekidanje kruga nepovoljnog položaja, Oblika usavršavanja, Integracije dugotrajno nezaposlenih, Kvalitativnog okvira za stažiranje i pripravništvo te Akcijskog plana za integraciju državljana trećih zemalja.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja.
(4)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja. ESF+ trebalo bi se pridonijeti provedbi ciljeva održivog razvoja tako da se, među ostalim, iskorijene ekstremni oblici siromaštva (cilj 1.), promiču kvalitetno i uključivo obrazovanje (cilj 4.), promiče rodna ravnopravnost (cilj 5.), promiču kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, puno i produktivno zapošljavanje i pristojna radna mjesta za sve (cilj 8.), smanji nejednakost (cilj 10.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Unija i njezine države članice, imajući na umu Europsku socijalnu povelju, potpisanu u Torinu 18. listopada 1961., među svojim ciljevima trebaju imati promicanje zapošljavanja, bolje životne i radne uvjete, u cilju trajno visokih razina zapošljavanja i borbe protiv isključenosti, u skladu s člankom 151. UFEU-a.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4b)  Brojni socijalni izazovi i dalje su prisutni u europskom društvu. Više od 100 milijuna građana živi u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti, nezaposlenost mladih i dalje je više nego dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti te je potrebna bolja integracija državljana trećih zemalja. Ti izazovi ne samo da ugrožavaju dobrobit građana na koje neposredno utječu, već i stvaraju gospodarski i socijalni pritisak na cijelo europsko društvo.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena i sve starije radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage.
(5)  Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, društvenih nejednakosti, upravljanja migracijskim tokovima i povezanih izazova integracije, čiste energije i pravednog prijelaza, tehnoloških promjena, demografskog pada, nezaposlenosti općenito i nezaposlenosti mladih, i sve starijeg društva i radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje uključivijim rastom te poboljšanjem kompetencija i znanja, politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage u Uniji i rješavanja problema sve većih zdravstvenih nejednakosti između i unutar država članica.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.
(6)  Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i njegova koordinacija s drugim fondovima, kao i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Uredbom (EU, Euratom) br. [nova financijska uredba] („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus.
(7)  Uredbom (EU, Euratom) br. [nova financijska uredba] („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima i sinergijama između financijskih instrumenata. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus. U ovoj se Uredbi trebaju utvrditi operativni ciljevi i propisati posebne odredbe o prihvatljivim aktivnostima koje se mogu financirati iz ESF+ pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.
(8)  Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskim uključenjem državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.
(9)  Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice i korisnike, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da se ciljevi povećanja djelotvornosti tržišta rada i promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i smanjenja siromaštva ne provode samo pod podijeljenim upravljanjem, nego i pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije.
(10)  Unija bi trebala doprinijeti politikama zapošljavanja država članica poticanjem suradnje i dopunjavanjem njihovih aktivnosti. S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da će se ciljevi povećanja djelotvornosti uključivog, otvorenog i pravednog tržišta rada za sve rodove, promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja, pružanja pomoći u ponovnoj integraciji u obrazovne sustave, promicanja cjeloživotnog učenja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i iskorjenjivanja siromaštva, nastaviti provoditi uglavnom pod podijeljenim upravljanjem i, gdje je primjereno, dopunjavati pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus.
(11)  Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, dostupnosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Dijelovi te financijske omotnice trebali bi se iskoristiti za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje.
(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Njome bi se trebala utvrditi dodijeljena sredstva za aktivnosti koje se provode pod podijeljenim upravljanjem i dodijeljena sredstva za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Cilj ESF-a plus trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih, te promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada te kako bi se poboljšala mobilnost radnika. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu. Trebalo bi se nastojati pružiti zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari.
(13)  Cilj ESF-a plus, u uskoj suradnji s državama članicama, trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje integraciju i (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih, pružatelja skrbi, gospodarski neaktivnih i marginaliziranih skupina, kao i promicanjem samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati politike zapošljavanja i funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog i, prema potrebi, personaliziranog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada, uz posebnu pozornost na marginalizirane skupine, te kako bi se olakšala mobilnost radnika i kako bi se njihove usluge pružale na nediskriminirajući način. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i jednostavan pristup cjenovno pristupačnoj ili besplatnoj kvalitetnoj skrbi za djecu i starije osobe i drugim visokokvalitetnim uslugama skrbi ili potpore. Trebalo bi se nastojati pružiti sigurno, zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s radom kao i promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari. ESF-om plus trebale bi se također podržavati mjere kojima se mladima želi olakšati prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  U cilju podupiranja i oslobađanja potencijala za stvaranje radnih mjesta u socijalnoj ekonomiji, ESF+ trebao bi doprinijeti poboljšanju integracije poduzeća socijalne ekonomije u nacionalnim planovima zapošljavanja i socijalnih inovacija, kao i u njihovim nacionalnim programima reformi. Definicija poduzeća socijalne ekonomije trebala bi slijediti definicije iz zakona o socijalnoj ekonomiji država članica i zaključaka Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i društvenog razvoja u Europi.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu digitalnih vještina koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. ESF+ bi trebao pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost te pridonijeti konkurentnosti, društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, učenjem kroz rad i naukovanjem, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija.
(14)  S obzirom na to da je ESF+ vodeći instrument Unije usmjeren na zapošljavanje, vještine i socijalnu uključenost, ključno je da može doprinijeti socijalnoj, ekonomskoj i teritorijalnoj koheziji u svim dijelovima Unije. U tu svrhu trebao bi pružiti potporu za poboljšanje kvalitete, nediskriminacije, dostupnosti, uključivosti, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu jezičnih, poduzetničkih i digitalnih vještina, uključujući zaštitu podataka i vještine upravljanja informacijama, koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. U slučaju dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba koje dolaze s nepovoljnog društvenog položaja posebna bi se pažnja trebala posvetiti njihovu ohrabrivanju. ESF+ trebao bi pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada i ponovnoj integraciji na tržište rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost za sve te pridonijeti uključivosti, konkurentnosti, smanjenju horizontalne i vertikalne segregacije te društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, ulaganjima u strukovno obrazovanje, učenjem kroz rad i naukovanjem, fokusiranjem posebno na dokazani dvojni sustav kojim se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji sa socijalnim partnerima, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, potporom za informalno i neformalno učenje, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija. ESF+ trebao bi promicati pristup manjina nastavničkoj struci s ciljem bolje integracije marginaliziranih skupina kao što su Romi, manjine i migranti.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  ESF+ trebao bi pružiti potporu mjerama koje su uključene u nacionalne planove država članica u cilju iskorjenjivanja energetskog siromaštva i promicanja energetske učinkovitosti u zgradama s kućanstvima u osjetljivom položaju, uključujući ona zahvaćena energetskim siromaštvom i, kada je to primjereno, socijalne stanove, u skladu s komunikacijom Komisije pod naslovom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” i u skladu s Uredbom (XX/XX) Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom i Direktivom (XX/XX) Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.b (nova)
(14b)  U budućnosti bi dodjela sredstava iz ESF-a + trebala biti uvjetovana pružanjem dokaza o efektivnom sudjelovanju u projektima za uvođenje ili poboljšanje, u kontekstu Garancije za mlade, dvojnog sustava u kojem se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, spriječiti rano napuštanje školovanja, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus, prije svega kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.
(15)  Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (s posebnim naglaskom na djecu koja dolaze iz nepovoljne društvene situacije, kao što su djeca zbrinuta u institucijama i djeca koja žive u beskućništvu) preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te ponovne integracije u obrazovni sustav do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time spriječiti prenošenje siromaštva kroz generacije, potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, smanjiti i spriječiti rano napuštanje školovanja i socijalnu isključenost, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. Ti oblici neformalnog učenja ne bi trebali zamijeniti pristup redovitom obrazovanju, osobito predškolskom i osnovnoškolskom. U tom kontekstu trebale bi se stvoriti sinergije, komplementarnost i usklađenost politike s programom Erasmus kako bi se na odgovarajući način i aktivno pristupilo učenicima u nepovoljnom položaju i pripremilo ih na iskustva mobilnosti u inozemstvu te kako bi u većoj mjeri sudjelovali u prekograničnoj mobilnosti u svrhu učenja.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)   Potpora u okviru prioriteta ulaganja „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” doprinosi ciljevima utvrđenima ovom Uredbom. Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koje dobivaju potporu iz ESF-a plus trebale bi biti uključive u odnosu na osobe u nepovoljnom položaju koje žive na zadanom području, kako u pogledu upravljanja lokalnim akcijskim skupinama, tako i u pogledu sadržaja strategije. ESF-om se trebaju moći podupirati strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u urbanim i ruralnim područjima te integrirana teritorijalna ulaganja.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15b)  Dodana vrijednost kohezijske politike Unije posebno je sadržana u pristupu koji uključuje teritorijalnu dimenziju uz usmjerenost na konkretna područja, višerazinskom upravljanju, višegodišnjem planiranju te zajedničkim i mjerljivim ciljevima, integriranom razvojnom pristupu i konvergenciji prema europskim standardima u administrativnim sposobnostima.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.c (nova)
(15c)  Komisija i države članice trebaju se pobrinuti za to da rodna ravnopravnost i integracija rodne perspektive budu obvezujuće načelo u svim fazama programiranja, od oblikovanja prioriteta operativnih programa do provedbe, praćenja i evaluacije, te da ključne aktivnosti za rodno osviještene politike primaju potporu.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.d (nova)
(15d)   ESF+ bi trebao podupirati obrazovne programe koji odraslima s niskom razinom vještina omogućuju stjecanje najmanje razine pismenosti te računanja i digitalne kompetencije u skladu s preporukom Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle1a.
__________________
1a SL C 484, 24.12.2016., str. 1.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, posebice digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima pružile vještine prilagođene digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšale promjene radnog mjesta i mobilnost te pružila potpora posebice niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu.
(16)  ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir izazove različitih skupina u nepovoljnom položaju, posebice poduzetničke i digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima i lokalnim zajednicama pružile vještine, kompetencije i znanje prilagođeni digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, kao što su one potaknute prijelazom na niskougljično gospodarstvo, olakšali prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada i mobilnost te pružila potpora, posebice osobama s niskom razinom vještina, osobama s invaliditetom i/ili niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu i u koordinaciji s programom Digitalna Europa, koji služi kao njegova dopuna.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za poslove budućnosti.
(17)  Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za svoj osobni i profesionalni razvoj i poslove budućnosti te kako bi se riješili aktualni i budući društveni izazovi. Komisija bi trebala osigurati sinergije između tematskog područja Zdravlje i programa Obzor Europa kako bi se poboljšali rezultati u području zaštite zdravlja i prevencije bolesti.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)   Sinergije s programom o pravima i vrijednostima trebale bi osigurati da ESF plus omogući uključivanje u politike i povećanje obujma mjera za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije, antisemitizma, islamofobije i drugih oblika netolerancije, kao i jamčenje posebnih mjera za sprečavanje mržnje, segregacije i stigmatizacije, uključujući vršnjačko nasilje, zlostavljanje i postupanje s nepoštovanjem.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.b (nova)
(17b)   S pomoću sinergija koje su stvorene zahvaljujući europskoj teritorijalnoj suradnji, uključujući na regionalnoj i prekograničnoj razini, uspostavljeni su projekti suradnje za poboljšanje zapošljavanja, uključivanje najranjivijih društvenih skupina stanovništva, rješavanje demografskih izazova, poboljšanje zdravstva i obrazovanja, ne samo u Uniji, nego sa zemljama u pretpristupnoj fazi i susjednim zemljama, u kojima suradnja Unije pruža dodanu vrijednost. ESF-om plus trebalo bi poboljšati financiranje takvih projekata i osigurati prijenos znanja među njima kao i zakonodavni postupak za poboljšanje europskog regulatornog okvira te poticati razmjenu dobrih praksi među teritorijima Unije.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da smanje siromaštvo kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području zdravlja. To podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti.
(18)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica na svim razinama vlasti, uključujući regionalnu i lokalnu razinu, da iskorijene siromaštvo, uključujući energetsko siromaštvo, u skladu s navedenim u nedavno usvojenim propisima o upravljanju energetskom unijom [umetnuti broj Uredbe nakon objave] kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, uklanjanjem prepreka, borbom protiv diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području društva i zdravlja. To podrazumijeva, među ostalim, pokretanje niza proaktivnih i reaktivnih politika i strategija koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice, osoba s invaliditetom, osoba koje žive u beskućništvu, državljana trećih zemalja, uključujući migrante, i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija, uključujući putem usmjerene potpore socijalnoj ekonomiji. Države članice trebale bi promicati aktivnosti u okviru ESF-a + kojima se dopunjuju nacionalne mjere u skladu s preporukom Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju ljudi isključenih s tržišta rada1a, uključujući mjere za odgovarajuću potporu dohotku. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za unaprjeđenje pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena skrb usmjerena na pojedinca, povezana i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici, kao i usluge kojima se omogućava pristup pristojnom socijalnom i pristupačnom stanovanju. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti, uključivosti i učinkovitosti u odgovoru na promjenjivu stvarnost svijeta rada. ESF-om bi se trebalo obuhvatiti i ruralno siromaštvo koje proizlazi iz specifičnih nedostataka prisutnih u ruralnim područjima, kao što su nepovoljna demografska situacija, slabo tržište rada, ograničen pristup obrazovanju i uslugama osposobljavanja ili zdravstvenim i socijalnim uslugama.
______________
1a Preporuka Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju osoba isključenih iz tržišta rada (SL L 307, 18.11.2008., str.11.).
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.
(19)  Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti iskorjenjivanju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi koji žive u siromaštvu ili kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Države članice trebale bi izdvojiti najmanje 3 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za borbu protiv svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i starijih osoba i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju najjednostavnija moguća pravila.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)   ESF+ trebao bi nastojati riješiti problem siromaštva među starijim ženama diljem Unije, uzimajući u obzir da rodne nejednakosti u mirovinama, koje iznose 40 %, predstavljaju ozbiljan rizik za pogoršanje siromaštva među starijim ženama, osobito onima koje žive bez partnera, te tako ispuniti obveze preuzete u zaključcima Vijeća iz 2015. o mogućnostima za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama.1a Siromaštvo među starijim ženama također se pogoršava zbog povećanja neposrednih izdataka za zdravstvenu skrb i lijekove koje moraju snositi stariji pacijenti, osobito žene koje dulje žive s bolestima nego muškarci zbog duljeg očekivanog životnog vijeka.
_________________
1a http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9302-2015-INIT/en/pdf.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.b (nova)
(19b)  U cilju borbe protiv siromaštva i jačanja socijalne uključenosti, potrebno je s pomoću fonda ESF+ poticati aktivno sudjelovanje specijaliziranih nevladinih organizacija i organizacija osoba koje žive u siromaštvu, kako u osmišljavanju tako i u provedbi posebnih programa.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije.
(20)  S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i poštena nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, koja bi mogla uključivati inicijative na lokalnoj razini i kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije, Europskog fonda za regionalni razvoj i onih fondova koji mogu pozitivno djelovati na uključivanje državljana trećih zemalja.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)   Tijela država članica odgovorna za planiranje i provedbu ESF-a plus trebala bi se koordinirati s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama Fonda za azil i migracije radi promicanja integracija državljana trećih zemalja na najbolji mogući način preko strategija koje provode uglavnom lokalne i regionalne vlasti i nevladine organizacije te najprimjerenijim mjerama prilagođenima posebnom položaju državljana trećih zemalja. Područje primjene mjera integracije trebalo bi biti usmjereno na državljane trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici ili su, kada je to primjenjivo, u postupku stjecanja zakonitog boravka u državi članici, uključujući osobe pod međunarodnom zaštitom.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.
(21)  Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi uključiti lokalna i regionalna tijela kako bi se osigurala usklađenost, koordinacija i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć, uzimajući u obzir načela i prava navedena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra, Program za dostojanstven rad Međunarodne organizacije kao i regionalne posebnosti, čime se doprinosi ciljevima Unije navedenima u članku 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21a)  S obzirom na različite razine razvoja u regijama i različite društvene stvarnosti diljem Unije, stupanj fleksibilnosti ESF-a plus trebao bi biti dovoljan da se uzmu u obzir regionalne i teritorijalne posebnosti.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 25 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti.
(22)  Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 27 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva. Taj bi postotak trebao biti dopuna nacionalnim sredstvima za suzbijanje ekstremnog siromaštva.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)  Sve države članice ratificirale su Konvenciju UN-a o pravima djeteta koja predstavlja standard u promicanju i zaštiti prava djeteta. Promicanje prava djeteta izričit je cilj politika Unije (članak 3. Ugovora iz Lisabona), a Povelja zahtijeva da najbolji interesi djeteta budu glavni cilj u svim djelovanjima Unije. Unija i države članice trebaju na odgovarajući način iskoristiti ESF plus kako bi se prekinuo ciklus nepovoljnih okolnosti za djecu koja žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, kao što je definirano preporukom Komisije iz 2013. o ulaganju u djecu. U okviru ESF-a plus trebale bi se podupirati mjere kojima se promiču učinkovite intervencije za doprinos ostvarivanju prava djece.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.b (nova)
(22b)  S obzirom na kontinuirano visoku razinu siromaštva i socijalne isključenosti djece u Uniji (26,4 % u 2017.) te na europski stup socijalnih prava u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca u nepovoljnom položaju i pravo na posebne mjere radi pružanja jednakih mogućnosti, države članice trebale bi najmanje 5 % sredstava pod podijeljenim upravljanjem u okviru ESF-a plus dodijeliti sustavu Europskog jamstva za djecu radi doprinosa jednakim pravima djece na besplatnu zdravstvenu skrb, besplatno obrazovanje, besplatnu skrb za djecu, pristojan smještaj i adekvatnu prehranu u cilju iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti djece. Rano ulaganje u djecu donosi znatan povrat za tu djecu i društvo u cjelini te je ključno za prekidanje ciklusa nepovoljnih okolnosti u ranim godinama. Potpora djeci u razvoju vještina i sposobnosti omogućuje im da razviju svoj puni potencijal, donosi najbolje rezultate kad je riječ o obrazovanju i zdravlju, te im pomaže da postanu aktivni članovi društva i da, kao mladi ljudi, poboljšaju svoje šanse na tržištu rada.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na radna mjesta i u obrazovanje te mjere informiranja mladih stavljanjem, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 10 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih.
(23)  U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a njihov je broj još veći u slučaju mladih koji dolaze s nepovoljnog društvenog položaja, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, posebno provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na kvalitetna radna mjesta i u obrazovanje te učinkovite mjere informiranja mladih stavljanjem na prvo mjesto, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih, mladih u nepovoljnom položaju, mladih do kojih je najteže doprijeti i mladih u osjetljivom položaju, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora te usluge zapošljavanja bez bilo kakve diskriminacije. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 3 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus kako bi poduprle politike u području zapošljivosti mladih, kontinuiranog obrazovanja, kvalitetnog zapošljavanja, naukovanja i pripravništva. Države članice čija je stopa osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju viša od prosjeka Unije, ili viša od 15 %, trebaju izdvojiti najmanje 15 % svojih nacionalnih sredstava ESF-a plus za potporu politikama u tom području, djelujući na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)  Razlike rastu na subregionalnoj razini, uključujući u prosperitetnijim regijama gdje postoje određena područja zahvaćena siromaštvom.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.b (nova)
(23b)   S obzirom na širenje područja primjene ESF-a plus, dodatne zadaće trebaju biti popraćene većim proračunom kako bi se ispunili ciljevi Programa. Više je sredstava potrebno za borbu protiv nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, siromaštva te za pružanje potpore profesionalnom razvoju i usavršavanju, osobito na digitalnim radnim mjestima, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.c (nova)
(23c)  EURES treba ojačati na dugoročnoj osnovi, osobito putem sveobuhvatnog razvoja internetske platforme i aktivnog sudjelovanja država članica. Države članice trebale bi se učinkovitije koristiti tim modelom i u sustavu EURES objavljivati detalje o svim slobodnim radnim mjestima.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Države članice bi trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima koje se podupiru sredstvima iz tih fondova.
(24)  Države članice i Komisija trebali bi osigurati koordinaciju i komplementarnost te iskoristiti sinergije između mjera koje se podupiru ESF-om plus te drugih programa i instrumenata Unije kao što su Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Erasmus, Fond za azil i migracije, Obzor Europa, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, program Digitalna Europa, InvestEU, Kreativna Europa ili Europske snage solidarnosti.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije i sjeverne slabo naseljene regije imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog stalnih ograničenja tim je regijama potrebna posebna potpora.
(25)  U skladu s člancima 349. i 174. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije, sjeverne slabo naseljene regije i otoci imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog ozbiljnih i trajnih prirodnih hendikepa, tim je regijama potrebna posebna potpora.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  U skladu s člankom 174. UFEU-a, države članice i Komisija trebaju se pobrinuti za to da ESF plus doprinosi razvoju i provedbi posebnih politika za rješavanje ograničenja i poteškoća s kojima se suočavaju regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama, kao što su regije u kojima je zabilježena depopulacija i koje su slabo naseljene.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice podupiru sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u provedbi ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
(26)  Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu između institucija Unije i lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice u partnerstvu s regionalnim i lokalnim tijelima osiguraju značajno sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, tijela za ravnopravnost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili reprezentativnih organizacija u izradi programa i realizaciji ESF-a plus, od određivanja prioriteta za operativne programe do provedbe, nadzora i ocjene rezultata i učinka u skladu s europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova, utvrđenim Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/20141a. Nadalje, u svrhu osiguravanja nediskriminacije i jednakih mogućnosti, tijela za ravnopravnost i nacionalne institucije za ljudska prava također trebaju sudjelovati u svim fazama.
____________
1a Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.a (nova)
(26a)  Dobro upravljanje i partnerstvo između upravljačkih tijela i partnera iziskuje učinkovitu i djelotvornu upotrebu izgradnje kapaciteta za dionike, kojima bi države članice trebale dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus. Budući da ulaganja u institucionalne kapacitete i u učinkovitost javne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju provedbe reformi, bolje regulative i dobrog upravljanja, više nisu dio operativnog cilja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, nego su uključena u Program potpore strukturnim reformama, Komisija i države članice trebaju osigurati učinkovitu suradnju između tih dvaju instrumenata.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Potpora socijalnim inovacijama ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus.
(27)  Potpora socijalnim inovacijama i socijalnoj ekonomiji ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja, uključujući na lokalnoj razini. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.a (nova)
(27a)  Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal međusektorske suradnje, kako bi se poboljšali sinergija i usklađenost s drugim područjima politike u svrhu ostvarenja njegovih općih ciljeva, ESF-om plus trebalo bi se poduprijeti inovativne mjere koje kroz sport i fizičku aktivnost i kulturu potiču socijalnu uključenost, borbu protiv nezaposlenosti mladih, posebno za skupine u nepovoljnom položaju, poboljšavaju socijalnu uključenost marginaliziranih skupina i promiču zdravlje i prevenciju bolesti.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
(28)  Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Rodne aspekte treba uzeti u obzir u svim provedenim programima tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije. Osim toga, ESF plus bi se prije svega trebao pridržavati članka 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi da je zabranjena svaka diskriminacija temeljena na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko mišljenje ili bilo koje drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija; nadalje, također bi trebalo zabraniti svaku diskriminaciju na temelju spolnih obilježja ili rodnog identiteta i na temelju nacionalnosti. Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiče uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima, kao i da se njima doprinosi provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, vodeći računa o, među ostalim, obrazovanju, radu, zapošljavanju i univerzalnoj dostupnosti. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukim, isprepletenim oblicima diskriminacije. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda trebaju biti u skladu s Poveljom i da ih treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28a)  Treba razmotriti upotrebu regionalnih pokazatelja kako bi se omogućilo bolje uzimanje u obzir podregionalnih nejednakosti.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.b (nova)
(28b)   Sredstvima fonda ESF + trebalo bi se podupirati i učenje jezika za poticanje međusobnog razumijevanja i izgradnju uključivog društva, među ostalim i širom primjenom u državama članicama alata za jezičnu potporu za izbjeglice koje je razvilo Vijeće Europe.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara.
(29)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci, po mogućnosti rodno raščlanjeni, dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara poštujući pritom zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Preporučljivo je poticati nastavak elektroničkog prijenosa podataka jer se time doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja.
__________________
1a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće provesti izvedive ideje na širem području ili u drugim kontekstima uz financijsku potporu iz ESF-a plus i drugih izvora.
(31)  U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi omogućiti i poticati ispitivanje ideja na lokalnoj razini te, kada je izvedivo njihovo provođenje na širem području, kada je to prikladno, ili njihovo prenošenje u druge kontekste u različitim regijama ili državama članicama uz financijsku potporu iz ESF-a plus ili u kombinaciji s drugim izvorima.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima i s Komisijom. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada.
(32)  Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje javnih službi za zapošljavanje u državama članicama, Komisije i socijalnih partnera. Europska mreža službi za zapošljavanje, uz sudjelovanje socijalnih partnera, trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada. ESF plus obuhvaća prekogranična partnerstva između regionalnih javnih službi za zapošljavanje i socijalnih partnera te njihovih aktivnosti u cilju promicanja mobilnosti, kao i transparentnosti i integracije prekograničnih tržišta rada putem informacija, savjeta i angažmana. U mnogim pograničnim regijama ona imaju važnu ulogu u razvoju istinskog europskog tržišta rada.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju za socijalna poduzeća te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih osoba koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU.
(33)  Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i poduzeća socijalne ekonomije jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju i potpori za poduzeća socijalne ekonomije, među ostalim u kulturnom i kreativnom sektoru, te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih skupina koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.a (nova)
(33a)  Komisija bi na razini Unije trebala uvesti „europsku oznaku socijalne ekonomije” za socijalna i solidarna poduzeća, temeljenu na jasnim kriterijima osmišljenima kako bi se naglasila posebna obilježja tih poduzeća i njihov društveni učinak, povećala njihova vidljivost, stvorili poticaji za ulaganja, olakšao pristup financiranju te jedinstvenom tržištu za one koji se žele proširiti na nacionalnoj razini ili na druge države članice, na način koji je u skladu s različitim pravnim oblicima i okvirima u sektoru i u državama članicama.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.
(34)  Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja.
(34)  Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, sve dok oni nemaju političke ili društvene namjere koje su u suprotnosti s idealima Unije, a posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.a (nova)
(34a)  Transnacionalna suradnja ima znatnu dodatnu vrijednost i stoga bi je trebale podupirati sve države članice osim u opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Također je potrebno ojačati ulogu Komisije u omogućavanju razmjena iskustava i koordinaciji provedbe relevantnih inicijativa.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.a (nova)
(35a)   Komisija bi trebala povećati sudjelovanje država članica i nedovoljno zastupljenih organizacija tako što će maksimalno smanjiti prepreke za sudjelovanje, uključujući administrativno opterećenje pri podnošenju zahtjeva za sredstva i dobivanju sredstava.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.b (nova)
(35b)   Jedan od glavnih ciljeva Unije je ojačati zdravstvene sustave podržavanjem digitalne transformacije zdravstvene skrbi i skrbi za pacijente razvijanjem održivog zdravstvenog informacijskog sustava, kao i potporom za nacionalne reformske procese za učinkovitije, pristupačnije i otpornije sustave zdravstva.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.
(36)  Održavanje zdravlja ljudi, poticanje njihove dulje aktivnosti i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.17
(36)  Potrebno je uložiti kontinuirani napor kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 168. UFEU-a. Održavanje zdravlja svih ljudi i poticanje njihove aktivnosti na nediskriminirajući način i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Podrškom inovacijama koje imaju utjecaj na zdravlje i njihovim prepoznavanjem, uključujući socijalne inovacije, pomaže se u rješavanju problema održivosti u zdravstvenom sektoru u kontekstu suočavanja s izazovima demografskih promjena. Osim toga, djelovanja u cilju smanjenja nejednakosti u području zdravlja važna su za postizanje „uključivog rasta”. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.17
_________________
_________________
17 COM(2016)0739
17 COM(2016)0739
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36a)  Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti”. Kako bi se poboljšalo zdravlje stanovništva Unije, ključno je ne usredotočiti se samo na fizičko zdravlje i društveno blagostanje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, problemi mentalnog zdravlja čine gotovo 40 % godina života s invaliditetom. Problemi s mentalnim zdravljem također su opsežni, dugotrajni i predstavljaju izvor diskriminacije te znatno doprinose nejednakosti u području zdravlja. Uz to, gospodarska kriza utječe na čimbenike koji određuju mentalno zdravlje jer zaštitni čimbenici slabe, a čimbenici rizika se povećavaju.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi.
(37)  Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi koja je usredotočena na čovjeka i povezanoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37a)  Prethodni programi djelovanja Unije u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) i u području zdravlja (2008. – 2013. i 2014. – 2020.) koji su doneseni Odlukom br. 1786/2002/EZ1a odnosno Odlukom br. 1350/2007/EZ1b i Uredbom (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća1c („prethodni zdravstveni programi”) ocijenjeni su pozitivno u smislu da donose niz važnih razvojnih događaja i poboljšanja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi se izgraditi na postignućima prethodnih zdravstvenih programa.
____________________
1a Odluka br. 1786/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o usvajanju programa djelovanja Zajednice u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) (SL L 271, 9.10.2002., str. 1.).
1b Odluka br. 1350/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uspostavljanju drugog programa aktivnosti Zajednice u području zdravstva (2008. – 2013.) (SL L 301, 20.11.2007., str. 3.).
1c Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.b (nova)
(37b)   Tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus trebala bi se promicati djelovanja u područjima u kojima postoji dodana vrijednost Unije koja se može pokazati na temelju sljedećeg: razmjene dobrih praksi među državama članicama i regijama; podupiranja mreža za razmjenu znanja ili uzajamno učenje; podupiranja kvalifikacija zdravstvenih djelatnika; rješavanja prekograničnih prijetnji kako bi se smanjili njihovi rizici i ublažile njihove posljedice; rješavanja pojedinih pitanja koja se odnose na unutarnje tržište u kojima Unija ima značajan legitimitet za osiguravanje visokokvalitetnih rješenja u državama članicama; oslobađanja potencijala za inovacije u zdravstvu, djelovanja koja bi mogla dovesti do sustava vrednovanja u cilju omogućavanja informiranog donošenja odluka na razini Unije; poboljšanja učinkovitosti izbjegavanjem rasipanja resursa zbog udvostručavanja i optimiziranjem uporabe financijskih sredstava.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti tijekom životnog vijeka građana Unije i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, nezdravih prehrambenih navika i fizičke neaktivnosti te poticanjem okruženjâ koja omogućuju zdrav način života kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi uvesti djelotvorne modele prevencije, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane.
(38)  Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti, ranoj dijagnozi tijekom životnog vijeka ljudi koji žive u Uniji i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana, pušenje i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, faktori rizika povezani sa zdravljem okoliša, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, pretilosti i nezdravih prehrambenih navika povezanih i sa siromaštvom i fizičkom neaktivnosti. Osim toga, trebalo bi poticati okruženja koja omogućuju zdrav način života, veću osviještenost javnosti o faktorima rizika, dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjivanje opterećenja i učinka infekcija i zaraznih bolesti, među ostalim s pomoću cijepljenja, na ukupno zdravlje tijekom životnog vijeka kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. U tom bi kontekstu posebnu pozornost trebalo posvetiti zdravstvenom obrazovanju jer pomaže pojedincima i zajednicama da poboljšaju svoje zdravlje, povećaju svoje znanje i utječu na stavove. Trenutačni zdravstveni izazovi mogu se učinkovito rješavati samo suradnjom na razini Unije i kontinuiranim djelovanjem Unije u području zdravlja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi poduprijeti provedbu relevantnog zakonodavstva Unije, uvesti djelotvorne modele prevencije i podizanja razine osviještenosti svih, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, dostupnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za ljude koji žive u Uniji u urbanim i ruralnim područjima.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.a (nova)
(38a)   Kako bi provela djelovanja u okviru tematskog područja Zdravlje, Komisija bi trebala podržati osnivanje Upravljačkog odbora za zdravlje. Osim toga, Komisija bi trebala predložiti načine i metodologiju za usklađivanje aktivnosti povezanih sa zdravljem s postupkom europskog semestra, koji je sada ovlašten za preporučivanje reformi zdravstvenih sustava (kao i drugih socijalnih čimbenika koji utječu na zdravlje) u cilju postizanja veće pristupačnosti i održivosti zdravstvene skrbi i odredbi o socijalnoj zaštiti u državama članicama EU-a.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruke prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih prijetnji na javno zdravlje, primjerice zaraznih bolesti i drugih bioloških, kemijskih, ekoloških i nepoznatih prijetnji, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor.
(39)  Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruka prekogranična djelovanja i prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih zdravstvenih prijetnji za javno zdravlje, kao što su nenadane i kumulativne emisije u okoliš i onečišćenje, zarazne bolesti i druge biološke, kemijske, ekološke i nepoznate prijetnje, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.a (nova)
(39a)   Kontinuirana ulaganja u inovativne pristupe temeljene na zajednici kojima se rješava problem prekograničnih bolesti poput epidemija HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i virusnog hepatitisa ključna su jer je socijalna dimenzija bolesti važan čimbenik koji utječe na sposobnost hvatanja u koštac s tim bolestima kao epidemijama u Uniji i susjednim zemljama. Ambicioznije političko vodstvo te odgovarajuća tehnička i financijska sredstva za pružanje održivog regionalnog odgovora na borbu protiv HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i hepatitisa u Europi bit će ključni za postizanje ciljeva održivog razvoja koji se odnose na te bolesti.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava.
(40)  Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava, pritom ipak smanjujući njihovu upotrebu kako bi se doprinijelo borbi protiv antimikrobne otpornosti.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.
(42)  S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti. Ta tijela, koja imenuju same države članice, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.
(42)  S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti, uz aktivnu potporu civilnog društva. Ta tijela, koja imenuju same države članice, a uz njih po potrebi i organizacije civilnog društva, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.a (nova)
(42a)   Kako bi se povećala učinkovitost praćenja programa u pogledu neučinkovitosti i nedostataka, Komisija bi trebala implementirati i upotrebljavati pokazatelje praćenja za programe i konkretna djelovanja kako bi osigurala ostvarenje ciljeva programa.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.b (nova)
(42b)   Program ESF+ trebao bi riješiti problem postojećih prepreka sudjelovanju civilnog društva, primjerice pojednostavnjenjem postupaka prijave i smanjenjem financijskih kriterija tako što će se u nekim slučajevima ukinuti postotak sufinanciranja, ali i kroz izgradnju kapaciteta pacijenata, njihovih organizacija i drugih dionika putem osposobljavanja i obrazovanja. Cilj programa također je omogućiti funkcioniranje na razini Unije za mreže i organizacije civilnog društva koje doprinose ostvarivanju njegovih ciljeva, uključujući organizacije na razini Unije.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.c (nova)
(42c)   U provedbi tematskog područja Zdravlje ESF-a plus trebale bi se poštovati odgovornosti država članica za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. Poštujući obveze iz Ugovora i ulogu država članica kao primarnog sugovornika u postupku donošenja odluka u Uniji, nadležna tijela na podnacionalnoj razini trebala bi se angažirati kako bi osigurala djelotvoran i trajan učinak zdravstvene politike Unije svojom integracijom sa socijalnim politikama na terenu.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Ova Uredba, njezina primjena i provedba, moraju ići ukorak s inovacijama i napretkom u istraživanju te s društvenim promjenama u tom području te moraju ispunjavati zdravstvene ciljeve. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva tako znanstvene prirode.
(44)  Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Osim toga, mnogi drugi zakonski akti Unije imaju znatan utjecaj na zdravlje, poput onih koji se odnose na hranu i označivanje hrane, onečišćenje zraka, endokrine disruptore i pesticide. U nekim slučajevima, kumulativni utjecaji okolišnih čimbenika rizika nisu sasvim jasni, što bi moglo dovesti do neprihvatljivih rizika za zdravlje građana.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.a (nova)
(44a)   Regulativa koja ima utjecaj na zdravlje, kao i njezina provedba i izvršenje, mora ići ukorak s inovacijskim i istraživačkim postignućima i društvenim promjenama u tom području te se pritom i dalje temeljiti na načelu predostrožnosti, kako je utvrđeno u ugovorima EU-a. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva takve znanstvene prirode te, kako bi se osigurala mogućnost neovisnog nadzora i time ponovno steklo povjerenje javnosti u procese EU-a, zajamčiti najvišu razinu transparentnosti jer je dijeljenje tih dokaza samo po sebi u javnom interesu.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.b (nova)
(44b)   Zdravstveni sektor ne može se sam suočiti sa zdravstvenim izazovima jer na zdravlje utječu mnogi čimbenici izvan njega. Stoga je, kako je navedeno u Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama, važno uključiti zdravlje u sve politike kako bi se Unija mogla suočiti s budućim izazovima. Međutim, osvješćivanje drugih sektora o učincima njihovih odluka na zdravlje i integriranje zdravlja u njihove politike jedan je od najvećih izazova s kojima je europski zdravstveni sektor trenutačno suočen. Dosad su zahvaljujući politikama u sektorima kao što su obrazovanje, promet, prehrana, poljoprivreda, rad i planiranje zabilježeni važni pomaci u području zdravlja. Primjerice, zabilježena su značajna poboljšanja u pogledu zdravlja srca zahvaljujući promjenama u politikama i propisima u vezi s kvalitetom hrane, povećanjem fizičke aktivnosti i smanjenjem pušenja.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.
(46)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se fondom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU19] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.
(47)  U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU19] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Program će morati omogućiti posebna ograničenja koja utječu na osobe i subjekte s poslovnim nastanom u tim područjima kako bi se osigurao odgovarajući pristup tim tematskim područjima.
__________________
__________________
19Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
19Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.
(48)  Pod uvjetom da potpuno ispunjavanju sva mjerodavna pravila i odredbe, treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke prema tome sporazumu. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 50.a (nova)
(50a)   Važno je osigurati dobro i pravedno financijsko upravljanje Fondom kako bi se jamčila njegova što jasnija, učinkovitija i lakša primjena, pri čemu je također potrebno jamčiti pravnu sigurnost i njezinu dostupnost svim sudionicima. Aktivnosti fonda ESF plus izvršavaju se u okviru podijeljenoga upravljanja te države članice ne bi trebale dodavati dopunska pravila ili mijenjati pravila tijekom primjene jer bi time uporaba sredstava postala složena za korisnike i to bi moglo dovesti do kašnjenja u plaćanju računa.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 51.
(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti i zdravlja te smanjenje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti i pravednosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju, osposobljavanju i skrbi te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti, jednakih mogućnosti i zdravlja te iskorjenjivanje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 1.
Članak 1.
Članak 1.
Predmet
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+).
Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+). ESF+ sastoji se od tri elementa: tematsko područje pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje.
Njome se određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Tom se Uredbom određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja, kao dopuna općim pravilima koja su primjenjiva na ESF plus u okviru Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 2.
Članak 2.
Članak 2.
Definicije
Definicije
1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)  „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti poput upućivanja na socijalne službe i pružanja socijalnih usluga ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;
(1)  „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i iskorjenjivanja siromaštva poput upućivanja na socijalne službe i psihološku pomoć te njihova pružanja, pružanja relevantnih informacija o javnim službama ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;
(2)  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;
(2)  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;
(3)  „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske i školske potrepštine;
(3)  „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske potrepštine, uključujući proizvode za žensku higijenu, te školske potrepštine;
(4)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(4)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(5)  „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);
(5)  „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);
(6)  „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;
(6)  „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest i dvanaest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;
(7)  „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;
(7)  „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;
(7a)  „prekogranična partnerstva” u tematskom području Zapošljavanje i socijalne inovacije znači stalne strukture suradnje između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva ili socijalnih partnera u najmanje dvije države članice;
(8)  „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;
(8)  „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;
(9)  „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;
(9)  „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;
(10)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;
(10)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;
(11)  „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;
(11)  „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;
(12)  „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;
(12)  „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;
(13)  „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;
(13)  „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, uključujući djecu i beskućnike, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;
(14)  „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;
(14)  „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;
(15)  „socijalno poduzeće” znači poduzetnik, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba
(15)  „socijalno poduzeće” znači poduzetnik u socijalnoj ekonomiji, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba
(a)  koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;
(a)  koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, uključujući okolišne učinke, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;
(b)  koji prihode koristi prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;
(b)  koji prihode ulaže prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;
(c)  kojim se upravlja poduzetnički, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;
(c)  kojim se upravlja poduzetnički, demokratski, participativno, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;
(15a)  „poduzeće socijalne ekonomije” znači različite vrste poduzeća i subjekata u okviru socijalne ekonomije, kao što su zadruge, uzajamna društva, udruge, zaklade, socijalna poduzeća i drugi oblici poduzeća regulirani zakonima pojedine države članice i koji se temelje na nadređenosti pojedinačnih i socijalnih ciljeva u odnosu na kapital, demokratsko upravljanje, solidarnost i reinvestiranje većine dobiti ili viškova;
(16)  „socijalne inovacije” znači aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;
(16)  „socijalne inovacije” znači aktivnosti, uključujući kolektivne aktivnosti, koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge, prakse i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje, uključujući između javnih organizacija i organizacija trećeg sektora, kao što su volonterske organizacije i organizacije zajednice te poduzeća socijalne ekonomije, od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;
(17)  „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;
(17)  „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima, uključujući geografske i sektorske kontekste, ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;
(18)  „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija i inženjerstvo; digitalne vještine; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti; građanstvo; poduzetništvo; kulturna svijest i izričaj.
(18)  „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija, umjetnost i inženjerstvo; digitalne vještine; medijska pismenost; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti; građanstvo; poduzetništvo; (među)kulturna svijest i izražavanje te kritičko razmišljanje;
(19)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.
(19)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.
(19a)  „skupine u nepovoljnom položaju” znači ciljne skupine s velikim brojem osoba koje su izložene siromaštvu, diskriminaciji ili socijalnoj isključenosti ili su u opasnosti od njih, uključujući, među ostalim, etničke manjine poput Roma, državljane trećih zemalja, uključujući migrante, starije osobe, djecu, samohrane roditelje, osobe s invaliditetom ili osobe s kroničnim bolestima;
(19b)  „cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima (formalno, neformalno i informalno učenje) koje se odvija u svim fazama života, uključujući rano i predškolsko obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, te dovodi do unapređenja znanja, vještina, kompetencija i mogućnosti sudjelovanja u društvu.
2.  Definicije iz članka [2.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
2.  Definicije iz članka [2.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
2a.  Odredbe u članku 2. Uredbe (EU) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije1a primjenjuju se i na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
________________
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 3.
Članak 3.
Članak 3.
Opći ciljevi i metode provedbe
Opći ciljevi i metode provedbe
Cilj je ESF-a plus poduprijeti države članice u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017.
ESF-om plus podupiru se države članice na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i Unija u ostvarenju uključivih društava, visokog stupnja kvalitetne zaposlenosti, otvaranja radnih mjesta, kvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja, jednakih mogućnosti, iskorjenjivanja siromaštva, uključujući siromaštvo djece, socijalne uključenosti i integracije, socijalne kohezije, socijalne zaštite i izgradnje vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada.
ESF plus u skladu je s Ugovorima Europske unije i Poveljom te se njime ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017., čime se doprinosi ciljevima Unije u pogledu jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, u skladu s člankom 174. UFEU-a te predanosti Unije i njezinih država članica postizanju ciljeva održivog razvoja i obveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma.
ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.
ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, ravnopravan pristup tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje, visokokvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita, integracija i uključenost, ulaganje u djecu i mlade, nediskriminacija, ravnopravnost spolova, pristup osnovnim uslugama te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.
Provodi se:
Provodi se:
a)  pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i
a)  pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i
b)  pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).
b)  pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Posebni ciljevi
Posebni ciljevi
1.  ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama]:
1.  ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, mobilnosti, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama]:
(i)   veći pristup zaposlenju za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade i dugotrajno nezaposlene, te za neaktivne osobe, promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije;
i.   veći pristup kvalitetnom zaposlenju i poticajnim mjerama za sve tražitelje zaposlenja, posebno konkretne mjere za mlade, osobito provedbom jamstva za mlade, dugotrajno nezaposlene, ekonomski neaktivne osobe i skupine u nepovoljnom položaju, uz usredotočenje na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada te promicanje zapošljavanja, samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije;
(ii)   modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;
ii.   modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;
(iii)   promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života, uključujući pristup skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivno i zdravo starenje;
iii.   promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i napredovanja u karijeri, promicanje načela jednake plaće za jednak rad, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, s posebnim naglaskom na samohrane roditelje, uključujući pristup cjenovno pristupačnoj, uključivoj i kvalitetnoj skrbi za djecu, predškolsko obrazovanje, skrb za starije osobe i druge usluge skrbi i potpore; te zdravog i prilagođenog radnog okruženja u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici i rizici od bolesti, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, profesionalne reorijentacije te aktivnog i zdravog starenja;
(iv)   veća kvaliteta, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;
iv.   veća kvaliteta, uključivost, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine te priznavanje neformalnog i informalnog učenja, promicanje e-uključenosti i olakšavanje prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada kako bi se uzeli u obzir socijalni i gospodarski zahtjevi;
(v)   promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;
v.   promicanje jednakog pristupa visokokvalitetnom, pristupačnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju i skrbnicima, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uz rješavanje problema ranog napuštanja školovanja, promicanje uvođenja sustava dualnog osposobljavanja, naukovanja, mobilnosti u svrhu učenja za sve i pristupa osobama s invaliditetom;
(vi)   promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti;
vi.   promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti i potpunog sudjelovanja u društvu;
(vii)   poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja;
vii.   poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;
(viii)   promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;
viii.   Promicanje dugoročne socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;
viii.a borba protiv diskriminacije i promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;
(ix)   poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi;
ix.   poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim, dostupnim i cjenovno pristupačnim uslugama, uključujući usluge za pristup stanovanju i zdravstvenu skrb usredotočenu na čovjeka te povezanu skrb; modernizacija institucija za socijalnu sigurnost, usluga javnih službi za zapošljavanje, sustava socijalne zaštite i socijalne uključenosti, uključujući promicanje pristupa jednakoj socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju te najugroženije osobe; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi, uključujući za osobe s invaliditetom;
ix.a  povećanje pristupa za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala njihova uključenost u rad, obrazovanje i osposobljavanje;
(x)   promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
x.   promicanje socijalne integracije osoba koje žive u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti ili izloženih riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
(xi)   suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere.
xi.   suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere, u cilju osiguravanja njihove socijalne uključenosti, s naglaskom na djecu u ranjivim situacijama.
2.  Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ će pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:
2.  Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ ima za cilj pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:
1.  pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;
1.  pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara, zdravstvenih centara, i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji, uzimajući u obzir zakone o socijalnoj ekonomiji i okvire uspostavljene u državama članicama;
2.  zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, te biogospodarstvom.
2.  zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, podizanjem razine osviještenosti među stanovništvom o održivom razvoju i životnom stilu, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, kružnim gospodarstvom i biogospodarstvom;
2a.  Uniju koja je bliža građanima s pomoću mjera za smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost, uzimajući u obzir posebnosti urbanih, ruralnih i obalnih regija u cilju uklanjanja socioekonomskih nejednakosti u gradovima i regijama;
2b.  u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije, ESF-om plus podupire se razvoj, provedba, praćenje i ocjenjivanje instrumenata, politika i odgovarajućeg zakonodavstva Unije te se promiče oblikovanje politika temeljenih na dokazima, socijalna inovacija i društveni napredak, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima (poseban cilj 1); njime se promiče dobrovoljna geografska mobilnost radnika na pravednoj osnovi i povećanje mogućnosti zapošljavanja (poseban cilj 2); njime se promiče zapošljavanje i socijalna uključenost povećanjem dostupnosti i pristupačnosti mikrofinanciranja za mikropoduzeća i poduzeća socijalne ekonomije, posebno za ranjive osobe (posebni cilj 3);
3.  U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ osigurava potporu za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju i podupire se zakonodavstvo EU-a u području zdravstva.
3.  U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ doprinosi visokoj razini zaštite zdravlja i prevenciji bolesti, među ostalim promicanjem tjelesne aktivnosti i zdravstvenog odgoja, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, povećava se očekivani životni vijek u trenutku rođenja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju, potiče se prevencija bolesti i uspostava ranih dijagnoza te promicanje zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka, jača se i podupire zakonodavstvo EU-a u području zdravstva, uključujući područje zdravlja okoliša, te se pitanja zdravlja uključuju u sve politike Unije. Zdravstvena politika Unije vođena je ciljevima održivog razvoja kako bi se osiguralo da EU i države članice postignu potciljeve cilja održivog razvoja br. 3. „osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve bez obzira na dobnu skupinu”.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Proračun
Proračun
1.  Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021.–2027. iznosi 101 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 106 781 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (120 457 000 000 EUR u tekućim cijenama).
2.  Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018., od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., i 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
2.  Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 105 686 000 000 EUR u cijenama iz 2018., odnosno 119 222 000 000 EUR u tekućim cijenama, od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., 5 900 000 000 EUR dodjeljuje se za mjere u okviru europskog jamstva za djecu iz članka 10.a, te 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
3.  Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.
3.  Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 095 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (1 234 000 000 EUR u tekućim cijenama).
4.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:
4.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:
(a)  761 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;
(a)  675 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (761 000 000 EUR u tekućim cijenama) za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;
(b)  413 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zdravlje.
(b)  420 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (473 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 0,36 % VFO-a 2021. – 2027.) za provedbu tematskog područja Zdravlje.
5.  Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
5.  Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 6.
Članak 6.
Članak 6.
Ravnopravnost muškaraca i žena te jednake mogućnosti i nediskriminacija
Rodna ravnopravnost te jednake mogućnosti i nediskriminacija
1.  Svi programi koji se provode u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem i operacije koje primaju potporu iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje ravnopravnosti muškaraca i žena. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
1.  Svi programi koji se provode u okviru ESF-a plus pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje rodne ravnopravnosti. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije podržavati konkretne mjere usmjerene na povećanje sudjelovanja žena u poslovnom životu i njihov profesionalni razvoj te usklađivanje poslovnog i privatnog života, promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta ili zdravstvenog stanja, dobi ili spolne orijentacije, uključujući pristup osobama s invaliditetom i u pogledu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, čime se jača socijalna uključenost i smanjuju nejednakosti.
2.  Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici.
2.  Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uz poboljšanje univerzalne dostupnosti osobama s invaliditetom.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Dosljednost i tematska koncentracija
Dosljednost i tematska koncentracija
1.  Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4.
1.  Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, te uzimaju u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i regionalne posebnosti, čime doprinose ostvarivanju ciljeva Unije iz članka 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije koji su u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.
Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Erasmus, Fond za azil i migracije i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja odgovornih za provedbu da bi provedene aktivnosti bile usklađene i pojednostavnjene.
Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, InvestEU, Kreativna Europa, Instrument za prava i vrijednosti, Erasmus, Fond za azil i migracije, Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja upravljačkih tijela odgovornih za provedbu kako bi se ostvarili integrirani pristupi te usklađene i pojednostavnjene aktivnosti potpore.
2.  Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.
2.  Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.
3.  Države članice izdvajaju najmanje 25 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do xi., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.
3.  Države članice izdvajaju najmanje 27% svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.
3a.  U okviru posebnih ciljeva u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x. države članice izdvajaju najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti usmjerene na provedbu europskog jamstva za djecu, kako bi se pridonijelo jednakom pristupu svoj djeci besplatnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i skrbi za djecu, dostojnom smještaju i odgovarajućoj prehrani.
4.  Države članice izdvajaju najmanje 2 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj suzbijanja materijalne oskudice utvrđen u članku 4. stavku 1. točki xi.
4.  Osim izdvajanja najmanje 27 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x., države članice izdvajaju najmanje 3 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj rješavanja pitanja socijalne uključenosti najugroženijih i/ili suzbijanja materijalne oskudice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točkama x. i xi.
U propisno opravdanim slučajevima sredstva izdvojena za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke x. namijenjena najpotrebitijima mogu se uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s uvjetom minimalne dodjele od najmanje 2 % utvrđenim u prvom podstavku ovog stavka.
5.  Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.
5.  Države članice dodjeljuju najmanje 53% svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.
Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. ili gdje god je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a+ pod zajedničkim upravljanjem za godine od 2021. do 2025. u programskom razdoblju za spomenute aktivnosti i mjere u području strukturnih reformi, pri čemu se posebna pozornost posvećuje onim regijama koje su više pogođene uzimajući u obzir razlike među njima.
Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti u godinama 2026. i 2027.
Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. ili u kojima je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti ili mjere strukturnih reformi u godinama 2026. i 2027.
Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog i drugog podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku.
Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz drugog i trećeg podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku. Ta dodjela ne zamjenjuje financiranje potrebno za infrastrukturu i razvoj najudaljenijih regija.
Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.
Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.
6.  Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
6.  Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
7.  Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć.
7.  Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 7.a (novi)
Članak 7.a
Poštovanje temeljnih prava
Države članice i Komisija osiguravaju poštovanje temeljnih prava i sukladnost s Poveljom tijekom provedbe fondova.
Troškovi djelovanja koji nisu u skladu s Poveljom nisu prihvatljivi, u skladu s člankom 58. stavkom 2. Uredbe o zajedničkim odredbama xx/xx i Delegiranom uredbom (EU) br. 240/2014.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 8.
Članak 8.
Članak 8.
Partnerstvo
Partnerstvo
1.  Svaka država članica osigurava odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
1.  U skladu s člankom 6. [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] i Delegiranom Uredbom (EU) br. 240/2014 svaka država članica osigurava, u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima, značajno sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, tijela za jednakost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili predstavničkih organizacija u programiranju i provedbi politika i inicijativa zapošljavanja, obrazovanja, nediskriminacije i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Takvo značajno sudjelovanje mora biti uključivo i dostupno osobama s invaliditetom.
2.  Države članice u svakom programu izdvajaju odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
2.  Države članice izdvajaju najmanje 2 % sredstava iz ESF-a plus za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva na razini Unije i na nacionalnoj razini u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga i za zajedničke aktivnosti socijalnih partnera.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 9.
Članak 9.
Članak 9.
Suzbijanje materijalne oskudice
Suzbijanje materijalne oskudice
Sredstva iz članka 7. stavka 4. programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa.
Sredstva iz članka 7. stavka 4. u pogledu socijalne uključenosti najpotrebitijih i/ili materijalne oskudice programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa. Stopa sufinanciranja za taj prioritet ili program utvrđuje se na najmanje 85 %.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 10.
Članak 10.
Članak 10.
Potpora zapošljavaju mladih
Potpora zapošljavanju mladih
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i.
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Potpora europskom jamstvu za djecu
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 3.a programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa koji odražava preporuku Europske komisije o ulaganju u djecu iz 2013. Podupire se rješavanje problema siromaštva djece i socijalne isključenosti u okviru posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 11.
Članak 11.
Članak 11.
Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama
Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama
Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više posebnih prioriteta.
Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru bilo kojeg posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. Države članice osiguravaju komplementarnost, usklađenost, koordinaciju i sinergije s europskim stupom socijalnih prava.
Osigurava se dostatna fleksibilnost na razini upravljačkog tijela kako bi se utvrdili prioriteti i područja za ulaganja u sklopu ESF-a plus u skladu s posebnim lokalnim ili regionalnim izazovima.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Integrirani teritorijalni razvoj
1.  ESF+ može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2.  Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu ESF-a plus, isključivo putem oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 11.b (novi)
Članak 11.b
Transnacionalna suradnja
1.  Države članice mogu podupirati aktivnosti transnacionalne suradnje u okviru posebnih prioriteta.
2.  Aktivnosti transnacionalne suradnje mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.
3.  Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 12.
Članak 12.
Članak 12.
Područje primjene
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”).
Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”). Osim toga, članak 13. primjenjuje se i na potporu iz ESF-a plus opisanu u članku 4. stavku 1. točki xi.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 13.
Članak 13.
Članak 13.
Inovativne aktivnosti
Socijalne inovativne aktivnosti
1.  Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i eksperimenata ili jačaju pristup „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, privatnim sektorom i civilnim društvom kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.
1.  Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i/ili eksperimenata, uključujući one sa sociokulturnom komponentom, koje se koriste pristupom „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, socijalnim partnerima, poduzećima socijalne ekonomije, privatnim sektorom i civilnim društvom.
1a.  Države članice utvrđuju, bilo u svojim operativnim programima ili kasnije tijekom provedbe, područja socijalnih inovacija i eksperimenata koja odgovaraju posebnim potrebama država članica.
2.  Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalni eksperimenti), a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.
2.  Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalne inovacije i eksperimenti, uključujući one sa sociokulturnom komponentom) a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.
3.  Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.
3.  Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1.
4.  Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima.
4.  Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 14.
Članak 14.
Članak 14.
Prihvatljivost
Prihvatljivost
1.  Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:
1.  Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:
(a)  kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje infrastrukture te
(a)  kupnja zemljišta i nekretnina i kupnja infrastrukture te
(b)  kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.
(b)  kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja apsolutno potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.
2.  Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
2.  Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
3.  Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.
3.  Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.
4.  Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju u državi članici prema podacima Eurostata.
4.  Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Ako se primjenjuje kolektivni ugovor, oni se određuju u skladu s tim ugovorom. Ako se ne primjenjuje kolektivni ugovor, njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju ili posebnu stručnost u državi članici ili regiji prema relevantnom dokumentiranom opravdanju koje izdaje predmetno upravljačko tijelo i/ili podacima Eurostata.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 15.
Članak 15.
Članak 15.
Pokazatelji i izvješćivanje
Pokazatelji i izvješćivanje
1.  Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
1.  Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi ili Prilogu II.a za aktivnosti usmjerene na socijalnu uključenost najpotrebitijih u okviru članka 4. stavka 1. točke x.. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe i pojedine mjere.
2.  Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.
2.  Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.
3.  Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.
3.  Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.
4.  Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.
4.  Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.
4a.  Podaci iz stavka 3. obuhvaćaju procjenu rodnog učinka kako bi se pratila provedba programa ESF-a plus u odnosu na rodnu ravnopravnost, raščlanjenu po spolu.
5.  Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice omogućavaju upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.
5.  Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice mogu omogućiti upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.
6.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
6.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. i II.a ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 17.
Članak 17.
Članak 17.
Načela
Načela
1.   Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.
1.   Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.
2.   Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.
2.   Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane i plastike za jednokratnu upotrebu. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.
Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3.
Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3. te da se njima ne zamjenjuje nikakva postojeća socijalna naknada.
Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.
Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.
Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.
Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.
3.   Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.
3.   Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.
4.   Osim isporuke hrane i/ili materijalne pomoći, pomoć se može odnositi na upućivanje nadležnim službama i druge popratne mjere kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba.
4.   Isporuka hrane i/ili materijalne pomoći dopunjuje se upućivanjem nadležnim službama i drugim popratnim mjerama kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 20.
Članak 20.
Članak 20.
Prihvatljivost troškova
Prihvatljivost troškova
1.   Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:
1.   Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:
(a)   troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;
(a)   troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;
(b)   ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;
(b)   ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;
(c)   troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;
(c)   troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;
(d)   troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;
(d)   troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;
(e)   troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a).
(e)   troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5,5% troškova iz točke (a).
2.   Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).
2.   Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).
3.   Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
3.   Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
(a)   kamata na dug;
(a)   kamata na dug;
(b)   pružanje infrastrukture;
(b)   kupnja infrastrukture;
(c)   troškovi rabljene robe.
(c)   troškovi rabljene robe smanjene kvalitete.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 21.
Članak 21.
Članak 21.
Pokazatelji i izvješćivanje
Pokazatelji i izvješćivanje
1.   U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
1.   U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
2.   Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa.
2.   Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja moraju biti što je moguće jednostavniji.
3.   Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane ankete među primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.
3.   Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane anonimne ankete među krajnjim primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini, uz stavljanje naglaska na njihove životne uvjete i prirodu njihove materijalne oskudice. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.
4.   Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.
4.   Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu krajnjih primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.
5.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
5.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 1.
Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare.
Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare. Revizija operacija uključuje više kontrola u ranim fazama provedbe kako bi se u slučaju rizika od prijevara sredstva mogla preusmjeriti na druge projekte.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 23.
Članak 23.
Članak 23.
Operativni ciljevi
Operativni ciljevi
Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:
Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:
a)   razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;
(a)   razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;
b)   olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;
(b)   olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;
c)   podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika za provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike;
(c)   podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika za pripremu, osmišljavanje i provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike s posebnim fokusom na promicanje i širenje lokalnih projekata koje razvijaju gradovi, lokalna i regionalna tijela, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i socioekonomski akteri u području prihvata i socijalne uključenosti te integracije državljana trećih zemalja;
d)   pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. ranjive osobe);
(d)   razviti i pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. osobe u ranjivim situacijama);
(da)  podupirati prekogranična partnerstva između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva i socijalnih partnera radi promicanja prekograničnog tržišta rada i prekogranične mobilnosti s adekvatnim uvjetima;
(db)  podupirati pružanje usluga EURES-a za pronalaženje te kvalitetno i održivo zapošljavanje radnika uravnoteženjem ponude i potražnje radnih mjesta, uključujući prekograničnim partnerstvima;
(dc)  olakšati dobrovoljnu geografsku mobilnost radnika s adekvatnim socijalnim uvjetima i povećati prilike za zapošljavanje razvojem visokokvalitetnih i uključivih tržišta rada u Uniji koja su otvorena i pristupačna svima, poštujući pritom prava radnika diljem Unije;
e)   podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja za mikropoduzeća u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju ranjive osobe;
(e)   podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja, kao i njegove dostupnosti i pristupačnosti za mikropoduzeća, poduzeća socijalne ekonomije i ranjive osoba u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju osobe u ranjivim situacijama, uključujući skupine u nepovoljnom položaju;
f)   podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta tih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;
(f)   podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta uključenih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, civilno društvo, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva poduzećima socijalne ekonomije i socijalnoj ekonomiji;
g)   podupirati razvoj socijalnih poduzeća i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;
(g)   podupirati razvoj poduzeća socijalne ekonomije i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;
h)   pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, skrb za djecu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvenu i dugoročnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;
(h)   pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, obrazovanje i skrb za malu djecu, skrb za starije, zahtjevi u pogledu pristupačnosti i prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uključujući zahtjeve u pogledu pristupačnosti za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje te skrb za djecu, zdravstvenu i dugotrajnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;
i)   podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;
(i)   podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima suprotstavljanja siromaštvu, zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;
j)   podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4.
(j)   podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 23.a (novi)
Članak 23.a
Tematska koncentracija i financiranje
Dio financijske omotnice ESF-a plus za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije iz članka 5. stavka 4. točke (a) dodjeljuje se tijekom cijelog razdoblja konkretnim ciljevima utvrđenima u članku 4. stavku 2.b u skladu sa sljedećim indikativnim postocima:
(a)  55 % za konkretni cilj 1;
(b)  18 % za konkretni cilj 2;
(c)  18 % za konkretni cilj 3.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 24.
Članak 24.
Članak 24.
Prihvatljiva djelovanja
Prihvatljiva djelovanja
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.
2.   Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:
2.   Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:
(a)   analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:
(a)   analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:
i.   ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;
i.   ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;
ii.   socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;
ii.   socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;
iii.   praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;
iii.   praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;
(b)   provedba politike, posebice:
(b)   provedba politike, posebice:
i.   prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;
i.   prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;
ii.   ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada;
ii.   ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje je utvrđen manjak kandidata na tržištu rada;
iii.   potpora mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;
iii.   potpora mikrofinanciranju i poduzećima socijalne ekonomije, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;
iv.   potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;
iv.   potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;
(c)   izgradnja kapaciteta, posebice:
(c)   izgradnja kapaciteta, posebice:
i.   mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;
i.   mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;
ii.   nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;
ii.   nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;
iii.   upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;
iii.   upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva poduzećima socijalne ekonomije ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;
iv.   dionika radi transnacionalne suradnje;
iv.   socijalnih partnera i dionika radi transnacionalne suradnje;
(d)   aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:
(d)   aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:
i.   uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;
i.   uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;
ii.   vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;
ii.   vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iii.   informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iii.   informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iv.   događaji, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća.
iv.   tehnička i administrativna pomoć za provedbu programa rada, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući informatičke sustave.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 1. – točka b
(b)   svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.
(b)   svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili relevantna međunarodna organizacija.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 25.a (novi)
Članak 25.a
Upravljanje
1.  Komisija se savjetuje s dionicima unutar Unije, a posebno sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva o radnim programima za zapošljavanje i socijalne inovacije, o njihovim prioritetima i strateškom usmjerenju te njihovoj provedbi.
2.  Komisija uspostavlja potrebne veze s Odborom za zapošljavanje, Odborom za socijalnu zaštitu, Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu, skupinom glavnih direktora za industrijske odnose i Savjetodavnim odborom za slobodu kretanja radnika kako bi osigurala da su redovno i na odgovarajući način obavješteni o napretku u provedbi tih programa. Komisija također obavješćuje druge odbore koji se bave politikama, instrumentima i djelovanjima važnima za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka -a (nova)
(-a)  potpora strategiji Unije o javnom zdravstvu čiji je cilj:
i.  pružiti potporu državama članicama u njihovim naporima da zaštite i poboljšaju javno zdravlje i
ii.  promicati misiju Unije u području zdravlja u skladu s člankom 168. UFEU-a, u kojem se navodi da se u definiranju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – uvodni dio
(a)   jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi zaštite građana od prekograničnih prijetnji zdravlju;
(a)   jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi rješavanja prekograničnih prijetnji zdravlju;
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – podtočka iv.a (nova)
iv.a  dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjenje opterećenja i učinka zaraza i zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti;
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – podtočka iv.b (nova)
iv.b  potpora razvoju vještina i alata za učinkovito obavještavanje o rizicima
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka i.
(i)  ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti;
i.  ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, među ostalim kroz zdravstvenu pismenost i obrazovne programe te promicanjem tjelesne aktivnosti;
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka i.a (nova)
i.a  ulaganje u ranu dijagnozu i preglede;
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.
(ii)  potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi;
ii.  potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi kojom se odgovara na potrebe i brige pacijenata i građana, osobito uspostavljanjem veza s programima kojima se podupiru medijska pismenost i digitalne vještine;
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.a (nova)
ii.a  potpora razvoju digitalnih javnih usluga u područjima poput zdravstva;
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.b (nova)
ii.b  jačanje sigurnosti i kvalitete zdravstvenih informacija;
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.
ii.   potpora razvoju održivog zdravstvenog informacijskog sustava Unije;
ii.   potpora razvoju održivog, transparentnog i pristupačnog zdravstvenog informacijskog sustava Unije, uz istodobno osiguravanje zaštite privatnih podataka;
(U prijedlogu Komisije brojevi točaka u članku 26. točki /b) nisu točni, dvije točke imaju broj (ii.)).
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iii.
iii.   potpora državama članicama u prijenosu znanja korisnom za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih i otpornijih zdravstvenih sustava i boljeg promicanja zdravlja te prevencije bolesti, kojima se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru;
iii.   potpora državama članicama u prijenosu znanja i provedbi koja je korisna za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih, otpornijih, uključivijih i pravednijih zdravstvenih sustava koji su u većoj mjeri nediskriminirajući i kojima se suzbijaju socijalne nejednakosti te boljeg promicanja zdravlja i prevencije bolesti, čime se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru; to uključuje i potporu nacionalnim registrima visoke kvalitete koji sadrže usporedive podatke.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.a (nova)
iv.a  potpora prijelazu na skrb usmjerenu na osobe, zdravstvene i socijalne usluge u blizini te integriranu skrb u zajednici, osobito promicanjem organizacijskih modela utemeljenih na međustrukovnom timskom radu i umrežavanju raznih dionika;
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.b (nova)
iv.b  osiguranje uključivanja svih relevantnih dionika u navedena djelovanja, na razini Unije i/ili na nacionalnoj razini, ovisno što je primjereno;
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.c (nova)
iv.c  izrada i primjena instrumenata i strategija za sprečavanje i suzbijanje nejednakosti u području zdravstva te promicanje socijalne uključenosti, osnaživanja građana i sudjelovanja u zajednici
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka c – podtočka i.
i.   potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima i uređajima;
i.   potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima, o pristupu tim proizvodima diljem Unije i o medicinskim uređajima;
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka c – podtočka vi.
(vi)  potpora Komisijinim znanstvenim odborima za zaštitu potrošača i za zdravstvene, okolišne i nove rizike;
vi.  potpora razvoju tematskog područja Zdravlje u svim politikama i uvođenje procesa prema kojima se zdravstvene posljedice mogu razmotriti i uzeti u obzir u svim politikama;
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  potpora praćenju i provedbi ostalog zakonodavstva i ostalih politika Unije s posljedicama za zdravlje i njihovo jačanje kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, što između ostalog uključuje:
i.  onečišćenje zraka
ii.  endokrine disruptore i druge kemikalije sa štetnim svojstvima
iii.  ostatke pesticida u hrani, vodi i zraku
iv.  hranu i označivanje hrane, uključujući informacije o transmasnim kiselinama, označivanje alkohola, aditive i materijale koji dolaze u dodir s hranom
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka ii.
ii.   potpora razvoju suradnje u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila;
ii.   potpora razvoju suradnje i izgradnji kapaciteta u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila;
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.a (nova)
iii.a  potpora primjeni programa i najboljih praksi u području obrazovanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju te kampanja za mlade;
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.b (nova)
iii.b  potpora organizacijama civilnog društva na razini Unije koje se bave zdravljem i temama povezanima sa zdravljem;
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.c (nova)
iii.c  potpora uspostavljanju Upravnog odbora za zdravlje za provedbu djelovanja u tematskom području Zdravlje;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1.
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 26. prihvatljiva su za financiranje.
1.   Samo djelovanja povezana sa zdravljem kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3., 4. i 26. prihvatljiva su za financiranje.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podtočka i.a (nova)
i.a  aktivnosti namijenjene praćenju kumulativnih učinaka okolišnih faktora rizika na zdravlje, uključujući one koji proizlaze iz kontaminanata u hrani, vodi, zraku i drugim izvorima;
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podtočka i.b (nova)
i.b  aktivnosti praćenja zdravstvenih učinaka prava Unije, kao što su farmakovigilancija i slično;
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podstavak 1.a (novi)
Rezultati analitičkih aktivnosti, nakon što one budu završene, javno su dostupni.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka b – podtočka i.
(i)  prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u prekograničnim regijama;
i.  prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u pograničnim regijama i u vezi s onečišćenjem zraka i drugom prekograničnom kontaminacijom okoliša;
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka i.
i.   prijenosom među državama članicama, prilagodbom i provedbom najboljih praksi sa stabilnom dodanom vrijednošću na razini Unije;
i.   razmjenom i prijenosom najboljih praksi sa utvrđenom dodanom vrijednošću na razini Unije među državama članicama te prilagodbom i provedbom tih praksi;
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka ii.
(ii)  stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26.;
ii.  stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26. na trajan i održiv način, čime se osigurava prisutnost aktivnog civilnog društva na razini Unije;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka iv.
(iv)  uspostavom nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa;
iv.  uspostavom regionalnih, podnacionalnih i nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa;
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 1.
Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima o planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost.
Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima, kao što su stručne udruge u zdravstvenom sektoru, o godišnjim planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost. Snažnim političkim vodstvom i odgovarajućom upravljačkom strukturom namijenjenom zdravlju osigurat će se zaštita i promicanje zdravlja u svim portfeljima Komisije, u skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a.
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 29.a (novi)
Članak 29.a
Upravljački odbor za zdravlje
1.  Komisija osniva Upravljački odbor za zdravlje („Upravljački odbor”) za provedbu mjera iz tematskog područja Zdravlje.
2.  Upravljački odbor fokusirat će se na stvaranje sinergija između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju dimenziju zdravlja, i to koordinacijom i suradnjom, promicanjem uključivanja pacijenata i društva te davanjem znanstvenih savjeta i preporuka. Tim mjerama osiguravaju se zdravstvena djelovanja usmjerena na vrijednost, održivost, bolja zdravstvena rješenja te se jača pristup i smanjuju nejednakosti u području zdravlja. 
3.  Upravljački odbor daje sveobuhvatnu strategiju i upravlja razvojem planova rada u okviru tematskog područja Zdravlje. 
4.  Upravljački odbor je neovisna skupina dionika, sastavljena od aktera iz relevantnih sektora javnog zdravlja, dobrobiti i socijalne zaštite, u kojoj sudjeluju predstavnici regija i lokalnih zdravstvenih tijela, predstavnici pacijenata i građani. 
5.  Upravljački odbor sastoji se od 15 do 20 pojedinaca s funkcijama na visokoj razini iz raznih disciplina i djelatnosti navedenih u stavku 4. Članove Upravljačkog odbora imenuje Komisija nakon otvorenog poziva za podnošenje kandidatura ili iskaz interesa ili oboje. 
6.  Predsjednika Upravljačkog odbora imenuje Komisija iz redova članova Upravljačkog odbora. 
7.  Upravljački odbor: 
i.  doprinosi izradi godišnjih planova rada za tematsko područje Zdravlje na temelju prijedloga Komisije;
ii.  sastavlja plan za usmjeravanje koordinacije i suradnje između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju zdravstvenu dimenziju.
Plan omogućava vidljivost i koordinaciju svih postojećih financijskih mehanizama relevantnih za zdravlje i pomaže u usmjeravanju koordinacije i suradnje. 
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 29.b (novi)
Članak 29.b
Međunarodna suradnja
Kako bi se maksimalno povećale djelotvornost i učinkovitost djelovanja na razini Unije i međunarodnoj razini, Komisija radi provedbe tematskog područja Zdravlje razvija suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije, posebice Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 31.
Članak 31.
Članak 31.
Oblici financiranja EU-a i metode provedbe
Oblici financiranja EU-a i metode provedbe
1.   Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje.
1.   Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava, doprinosi i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje.
2.   Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.
2.   Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.
Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.
Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.
3.   Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
3.   Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
4.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.
4.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.
5.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.
5.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 32.
Članak 32.
Članak 32.
Program rada i koordinacija
Program rada i koordinacija
Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se prema programima rada iz članka [108.] Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
Komisija u skladu s člankom 38. donosi delegirane akte kako bi dopunila tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje uspostavom programa rada kako je navedeno u članku [108.] Financijske uredbe. U tim se programima rada utvrđuje, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.
Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 33.
Članak 33.
Članak 33.
Praćenje i izvješćivanje
Praćenje i izvješćivanje
1.   Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.
1.   Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.
2.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.
2.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.
3.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.
3.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga II.b i III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.
3a.  Radi redovitog praćenja tematskih područja i uvođenja potrebnih prilagodbi u pogledu njihove politike i prioriteta u financiranju, Komisija sastavlja početno kvalitativno i kvantitativno izvješće kojim se obuhvaća prva godina, a zatim tri izvješća kojima se obuhvaćaju uzastopna dvogodišnja razdoblja, te šalje ta izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. Ta se izvješća također radi obavijesti prosljeđuju Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Izvješća uključuju rezultate tematskih područja i razmjer u kojem su primijenjena načela ravnopravnosti žena i muškaraca i rodno osviještene politike, kao i način na koji je kroz njihove aktivnosti odgovoreno na razmatranja povezana s borbom protiv diskriminacije, uključujući pitanje pristupačnosti. Ta se izvješća objavljuju kako bi se povećala transparentnost tematskih područja.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 35.
Članak 35.
Članak 35.
Evaluacija
Evaluacija
1.   Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.   Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
2.   Privremena evaluacija tematskih područja može se provesti nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njihovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe tih tematskih područja.
2.   Komisija do 31. prosinca 2024. provodi evaluaciju tematskih područja na sredini programskog razdoblja u cilju:
(a)  mjerenja, na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovi, napretka postignutog u ispunjavanju ciljeva tematskog područja;
(b)  odgovaranja na socijalno okruženje u Uniji i sve velike promjene uvedene pravom Unije;
(c)  utvrđivanja toga jesu li sredstva tematskih područja korištena na učinkovit način i radi procjene njihove dodane vrijednosti Unije.
Rezultati evaluacije na sredini programskog razdoblja podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.
3.   Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.
3.   Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.
4.   Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.   Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 37.
Članak 37.
Članak 37.
Informiranje, komunikacija i promidžba
Informiranje, komunikacija i promidžba
1.   Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.   Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
2.   Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26.
2.   Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 38.
Članak 38.
Članak 38.
Postupak delegiranja
Postupak delegiranja
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.28
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.28
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
_________________________________
_________________________________
28 SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
28.  SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 40.
Članak 40.
Članak 40.
Odbor na temelju članka 163. UFEU-a
Odbor na temelju članka 163. UFEU-a
1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).
1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).
2.   Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.
2.   Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca, jednog predstavnika civilnog društva, jednog predstavnika tijela za promicanje ravnopravnosti ili drugih neovisnih institucija za zaštitu ljudskih prava u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.
3.   Odbor za ESF+ uključuje jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika i organizacije poslodavaca na razini Unije.
3.   Odbor za ESF+ uključuje po jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika, organizacije poslodavaca i organizacije civilnog društva na razini Unije.
3a.  Odbor za ESF+ može na svoje sastanke pozvati predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda.
3b.  U okviru ESF-a plus štite se rodna ravnopravnost i primjereno predstavništvo manjinskih i drugih isključenih skupina.
4.   Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.
4.   Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.
5.   Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:
5.   Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:
(a)   pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);
(a)   pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);
(b)   pitanjima povezanima s [budućom Uredbom o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;
(b)   pitanjima povezanima s [budućom Uredbom o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;
(c)   pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.
(c)   pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.
Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.
Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija u pisanom obliku obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.
6.   Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus.
6.   Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Prilog I.
PRILOG I.1
PRILOG I.1
Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem
Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem
Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određene rezultate nije moguće dobiti, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati.
Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određeni rezultati nisu dostupni, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati. Osjetljivi osobni podaci prikupljaju se anonimno.
(1)   Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:
(1)   Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:
(1a)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike
(1a)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike
–   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:
–   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:
–   nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,
–   nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,
–   dugotrajno nezaposleni*,
–   dugotrajno nezaposleni*,
–   neaktivni*,
–   neaktivni*,
–   zaposleni, uključujući samozaposlene*,
–   zaposleni, uključujući samozaposlene*,
–  ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET)*,
–   mlađi od 30 godina*,
–   djeca mlađa od 18 godina*,
–  mladi u dobi između 18 i 29 godina*,
–   stariji od 54 godine*,
–   stariji od 54 godine*,
–   s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,
–   s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,
–   s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,
–   s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,
–   s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.
–   s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.
Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.
Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.
(1b)   Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja
(1b)   Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja
Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika.
Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika. Sudionici podatke uvijek pružaju na dobrovoljnoj osnovi.
–   sudionici s invaliditetom**,
–   sudionici s invaliditetom**,
–  sudionici mlađi od 18 godina*,
–   državljani trećih zemalja*,
–   državljani trećih zemalja*,
–   sudionici stranog podrijetla*,
–   sudionici stranog podrijetla*,
–   manjine (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice)**,
–   manjine (osim romske zajednice)**,
–  sudionici iz romske zajednice**,
–   beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,
–   beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,
–   sudionici iz ruralnih područja*.
–   sudionici iz ruralnih područja*,
–  sudionici iz geografskih područja s visokim razinama siromaštva i socijalne isključenosti*,
–  sudionici koji prelaze s institucijske skrbi na skrb unutar obitelji ili u zajednici**.
(2)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:
(2)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:
–   broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,
–   broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,
–   broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).
–   broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).
(3)   Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:
(3)   Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:
–   sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.
(4)   Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:
(4)   Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja.
Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja.
________________________________
__________________________________
1 Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.
1 Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.
Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.
Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Prilog II.
PRILOG II.
PRILOG II.
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice
(1)   Pokazatelji ostvarenja
(1)   Pokazatelji ostvarenja
(a)   Ukupna novčana vrijednost podijeljene hrane i robe
(a)  Ukupna novčana vrijednost podijeljene hrane i robe
i.   ukupna vrijednost potpore u hrani;
i.   ukupna vrijednost potpore u hrani;
i.a   ukupna novčana vrijednost hrane za djecu;
i.a   ukupna novčana vrijednost hrane za djecu;
i.b   ukupna novčana vrijednost hrane za beskućnike;
i.b   ukupna novčana vrijednost hrane za beskućnike;
i.c   ukupna novčana vrijednost hrane za druge ciljne skupine;
i.c   ukupna novčana vrijednost hrane za druge ciljne skupine;
ii.   ukupna vrijednost podijeljene robe;
ii.   ukupna vrijednost podijeljene robe;
ii.a   ukupna novčana vrijednost robe za djecu;
ii.a   ukupna novčana vrijednost robe za djecu;
ii.b   ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike;
ii.b   ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike;
ii.c   ukupna novčana vrijednost robe za druge ciljne skupine.
ii.c   ukupna novčana vrijednost robe za druge ciljne skupine.
(b)   Ukupna količina podijeljene potpore u hrani (u tonama)
(b)   Ukupna količina podijeljene potpore u hrani (u tonama)
Od toga2:
Od toga2:
(a)   udio hrane za koju su iz programa plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %);
(a)   udio hrane za koju su iz programa plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %);
(b)   udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz ESF-a plus u ukupnom volumenu hrane podijeljene korisnicima (u %).
(b)   udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz ESF-a plus u ukupnom volumenu hrane podijeljene korisnicima (u %).
(3)  Zajednički pokazatelji rezultata3
(3)  Zajednički pokazatelji rezultata3
Broj primatelja pomoći u hrani
Broj primatelja pomoći u hrani
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice),
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (osim romske zajednice),
–  sudionici iz romske zajednice,
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
Broj primatelja materijalne pomoći
Broj primatelja materijalne pomoći
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice),
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (osim romske zajednice),
–  sudionici iz romske zajednice,
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
_________________________________
_________________________________
2 Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.
2 Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.
3 Vidjeti prethodnu bilješku.
3 Vidjeti prethodnu bilješku.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Prilog II.a (novi)
PRILOG II.a
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za promicanje socijalne uključenosti za najpotrebitije
Pokazatelji ostvarenja
(1)  Ukupan broj osoba koje primaju pomoć za socijalnu uključenost.
Od toga:
(a)  broj djece u dobi od 15 godina ili manje;
(b)  broj osoba u dobi od 65 godina ili više;
(c)  broj žena;
(d)  broj osoba stranog podrijetla i pripadnika manjina (osim romske zajednice);
(e)  sudionici iz romske zajednice;
(f)  broj beskućnika.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Prilog II.b (novi)
PRILOG II.b
Pokazatelji za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije
1.  Razina prijavljene koristi od boljeg razumijevanja politika i zakonodavstva Unije
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
2.  Razina aktivne suradnje i partnerstva između upravnih institucija EU-a, država članica i pridruženih zemalja
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
3.  Prijavljeno korištenje inovacijama u području socijalne politike u provedbi socijalnih preporuka za pojedinu zemlju i rezultata eksperimentiranja u području socijalne politike za donošenje politika
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
4.  Broj posjeta platformi EURES-a
5.  Broj otvorenih radnih mjesta za mlade koji je ostvaren ili kojemu je pružena potpora u okviru pripremne aktivnosti „Tvoj prvi posao preko EURES-a” te u okviru ciljanih programa mobilnosti
6.  Broj pojedinačnih osobnih kontakata savjetnika EURES-a s osobama koje traže posao, osobama koje mijenjaju posao i poslodavcima
7.  Broj stvorenih ili konsolidiranih poduzeća koja su imala koristi od potpore Unije
8.  Udio nezaposlenih korisnika ili onih koji pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju, koji su stvorili ili dodatno razvili posao s pomoću mikrofinanciranja Unije.
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 2.
2.   Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija
2.   Broj korisnika (stručnjaci, građani, pacijenti) na koje utječu rezultati programa
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 3.
3.   Broj prenesenih najboljih praksi
3.   Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 4.
4.   Stupanj upotrebe rezultata programa u nacionalnoj zdravstvenoj politici kako je izmjeren u upitniku o upotrebi prije i poslije
4.   Broj prenesenih najboljih praksi
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 4.a (nova)
4a.  Stupanj upotrebe rezultata programa u regionalnim i nacionalnim zdravstvenim politikama ili instrumentima kako je izmjeren validiranim metodama.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0461/2018).


Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ***I
PDF 310kWORD 99k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja (COM(2018)0374 – C8-0229/2018 – 2018/0199(COD))(1)
P8_TA(2019)0021A8-0470/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja određenim kategorijama regija, među kojima se posebno navode pogranične regije.
(1)  Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom i člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba doprinijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, ruralnih područja, područja zahvaćenih industrijskom tranzicijom, regija s niskom gustoćom naseljenosti te otočnih i planinskih regija.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  U Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća21 utvrđuju se zajedničke odredbe za EFRR te određene druge fondove, a u Uredbi (EU) [novi EFRR] Europskog parlamenta i Vijeća22 utvrđuju se odredbe koje se odnose na posebne ciljeve i područje primjene potpore iz EFRR-a. Sada je potrebno donijeti posebne odredbe povezane s ciljem „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), u okviru kojeg jedna ili više država članica ostvaruje prekograničnu suradnju u pogledu djelotvornog programiranja, uključujući odredbe o tehničkoj pomoći, praćenju, evaluaciji, komunikaciji, prihvatljivosti, upravljanju i kontroli te financijskom upravljanju.
(2)  U Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća21 utvrđuju se zajedničke odredbe za EFRR te određene druge fondove, a u Uredbi (EU) [novi EFRR] Europskog parlamenta i Vijeća22 utvrđuju se odredbe koje se odnose na posebne ciljeve i područje primjene potpore iz EFRR-a. Sada je potrebno donijeti posebne odredbe povezane s ciljem „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), u okviru kojeg jedna ili više država članica i njihove regije ostvaruju prekograničnu suradnju u pogledu djelotvornog programiranja, uključujući odredbe o tehničkoj pomoći, praćenju, evaluaciji, komunikaciji, prihvatljivosti, upravljanju i kontroli te financijskom upravljanju.
_________________
_________________
21 [Referentni dokument]
21 [Referentni dokument]
22 [Referentni dokument]
22 [Referentni dokument]
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako bi se podržao skladan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega).
(3)  Kako bi se podržao skladan i kooperativan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama i kako bi se smanjile postojeće razlike, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega). Pritom bi trebalo uzeti u obzir načela višerazinskog upravljanja i partnerstva te osnažiti pristupe usmjerene na konkretna područja.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3 a)  Različitim sastavnicama Interrega trebalo bi pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja kako je opisano u Programu održivog razvoja do 2030. donesenom u rujnu 2015.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”23 („Komunikacija o graničnim regijama”). Slijedom toga, prekogranična sastavnica trebala bi biti ograničena na suradnju na kopnenim granicama, a prekogranična suradnja na pomorskim granicama trebala bi biti integrirana u transnacionalnu sastavnicu.
(4)  Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”23 („Komunikacija o graničnim regijama”). Stoga bi prekogranična suradnja trebala obuhvaćati suradnju na kopnenim ili na pomorskim granicama, ne dovodeći u pitanje novu sastavnicu za suradnju najudaljenijih regija.
__________________
__________________
23 Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017)0534, 20.9.2017.
23 Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017)0534, 20.9.2017.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Sastavnica prekogranične suradnje trebala bi uključivati i suradnju između jedne ili više država članica i jedne ili više zemalja ili drugih područja izvan Unije. Uključivanje unutarnje i vanjske prekogranične suradnje u ovu Uredbu trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem i usklađivanjem primjenjivih odredbi za programska tijela u državama članicama, kao i za partnerska tijela i korisnike izvan Unije u usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020.
(5)  Sastavnica prekogranične suradnje trebala bi uključivati i suradnju između jedne ili više država članica odnosno njihovih regija i jedne ili više zemalja odnosno regija ili drugih područja izvan Unije. Uključivanje unutarnje i vanjske prekogranične suradnje u ovu Uredbu trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem i usklađivanjem primjenjivih odredbi za programska tijela u državama članicama, kao i za partnerska tijela i korisnike izvan Unije u usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebao uključivati i pomorsku prekograničnu suradnju. Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati područja oko morskih bazena i integrirati prekograničnu suradnju na pomorskim granicama tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe prethodne pomorske prekogranične suradnje unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje.
(6)  Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije, uz puno poštovanje načela supsidijarnosti. Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća transnacionalna područja i, prema potrebi, područja oko morskih bazena koja su geografski izvan područja koja su obuhvaćena prekograničnim programima.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Na temelju iskustva s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u najudaljenijim regijama, gdje kombinacija obje sastavnice unutar jednog programa po području suradnje nije rezultirala dovoljnim pojednostavnjenjem za programska tijela i korisnike, potrebno je uspostaviti posebnu sastavnicu najudaljenijih regija kako bi se najudaljenijim regijama omogućila najdjelotvornija i najjednostavnija suradnja sa susjednim zemljama i područjima.
(7)  Na temelju iskustva s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u najudaljenijim regijama, gdje kombinacija obje sastavnice unutar jednog programa po području suradnje nije rezultirala dovoljnim pojednostavnjenjem za programska tijela i korisnike, potrebno je uspostaviti posebnu dodatnu sastavnicu najudaljenijih regija kako bi se najudaljenijim regijama omogućila najdjelotvornija i najjednostavnija suradnja s trećim zemljama, prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju, uzimajući u obzir njihove posebnosti.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Na temelju iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: jedan kojim će se omogućiti sve vrste iskustva, inovativni pristupi i izgradnja kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća24, i drugi za poboljšanje analize razvojnih trendova. Suradnju na temelju projekata diljem Unije trebalo bi integrirati u novu sastavnicu ulaganja u međuregionalne inovacije i usko povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”25, osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija ili poljoprivredno-prehrambeni sektor. Konačno, integrirani teritorijalni razvoj usmjeren na funkcionalna urbana područja ili urbana područja trebao bi niti koncentriran unutar programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i u jednom popratnom instrumentu – „Europska urbana inicijativa”. Dva programa u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja.
(8)  Na temelju pozitivnog iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega, s jedne strane, i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., s druge strane, međuregionalna suradnja između gradova i regija, putem razmjene iskustva, razvoja kapaciteta za programe u okviru oba cilja (Europska teritorijalna suradnja i Ulaganje za rast i radna mjesta) važna je sastavnica za pronalazak zajedničkih rješenja u području kohezijske politike i uspostavu trajnih partnerstava. Stoga je potrebno nastaviti provoditi postojeće programe, osobito promicanje suradnje na temelju projekata, uključujući promicanje Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”), kao i makroregionalne strategije.
__________________
24 Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).
25 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, COM(2017) 376 final, 18.7.2017.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)   Nova inicijativa za ulaganja u međuregionalne inovacije trebala bi se temeljiti na pametnoj specijalizaciji i upotrebljavati se za potporu tematskim platformama za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija, kružno gospodarstvo, socijalne inovacije, zaštita okoliša ili poljoprivredno-prehrambeni sektor te kao pomoć onima koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije da se okupe kako bi povećali inovacije te na europsko tržište donijeli inovativne proizvode, procese i ekosustave. Dokazi upućuju na to da i dalje postoje trajni sustavni propusti u fazi ispitivanja i provjere valjanosti demonstracije novih tehnologija (npr. ključne omogućavajuće tehnologije), osobito kada je inovacija rezultat integracije komplementarnih regionalnih specijalizacija kojima se stvaraju inovativni vrijednosni lanci. Taj je propust osobito presudan u fazi između probnog izvođenja i potpunog uvođenja inovacija na tržište. U nekim strateškim tehnološkim i industrijskim područjima MSP-ovi trenutačno ne mogu računati na izvrsnu i otvorenu, povezanu paneuropsku demonstracijsku infrastrukturu. Dva programa u okviru inicijative za međuregionalnu suradnju trebala bi obuhvaćati cijelu Europsku uniju i biti otvoreni za sudjelovanje PZP-ova, trećih zemalja, njihovih regija i organizacija za regionalnu integraciju i suradnju, osobito najudaljenijih regija susjednih zemalja. Trebalo bi poticati sinergije između ulaganja u međuregionalne inovacije i drugih relevantnih programa EU-a, kao što su programi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020., Strategije za digitalno tržište u Europi i programa jedinstvenog tržišta jer će se njima povećati učinak ulaganja i osigurati bolja vrijednost za građane.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Potrebno je utvrditi kriterije za određivanje prihvatljivih regija i područja. U tu bi se svrhu utvrđivanje prihvatljivih regija i područja na razini Unije trebalo temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća26.
(9)  Potrebno je utvrditi zajedničke objektivne kriterije za određivanje prihvatljivih regija i područja. U tu bi se svrhu utvrđivanje prihvatljivih regija i područja na razini Unije trebalo temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća26.
__________________
__________________
26 Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
26 Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Potrebno je nastaviti podupirati ili, po potrebi, uspostaviti suradnju u svim njezinim dimenzijama sa susjednim trećim zemljama Unije jer je takva suradnja važan alat politike regionalnog razvoja te treba biti na korist regijama država članica koje graniče s trećim zemljama. S tim bi se ciljem iz EFRR-a iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, IPA-e27, NDICI-ja28 i OCTP-a29 trebali podržavati programi u okciru okviru prekogranične suradnje, transnacionalne suradnje i pomorske suradnje, suradnje najudaljenijih regija i međuregionalne suradnje. Potpora iz EFRR_a i iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebala bi se temeljiti na uzajamnosti i proporcionalnosti. Međutim, za IPA III CBC i NDICI CBC, potpora iz EFRR-a trebala bi se dopuniti barem jednakim iznosima u okviru IPA III CBC-a i NDICI CBC-a, podložno maksimalnom iznosu utvrđenom u odgovarajućem pravnom aktu, odnosno najviše 3 % financijske omotnice u okviru programa IPA-e III i najviše 4 % financijske omotnice zemljopisnog programa za susjedstvo na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) NDICI-ja.
(10)  Potrebno je nastaviti podupirati ili, po potrebi, uspostaviti suradnju u svim njezinim dimenzijama sa susjednim trećim zemljama Unije jer je takva suradnja važan alat politike regionalnog razvoja te treba biti na korist regijama država članica koje graniče s trećim zemljama. S tim bi se ciljem iz EFRR-a iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, IPA-e27, NDICI-ja28 i OCTP-a29 trebali podržavati programi u okviru prekogranične suradnje, transnacionalne suradnje, suradnje najudaljenijih regija i međuregionalne suradnje. Potpora iz EFRR_a i iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebala bi se temeljiti na uzajamnosti i proporcionalnosti. Međutim, za IPA III CBC i NDICI CBC, potpora iz EFRR-a trebala bi se dopuniti barem jednakim iznosima u okviru IPA III CBC-a i NDICI CBC-a, podložno maksimalnom iznosu utvrđenom u odgovarajućem pravnom aktu.
__________________
__________________
27 Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).
27 Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).
28 Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).
28 Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).
29 Odluka Vijeća (EU) XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).
29 Odluka Vijeća (EU) XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10 a)   Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost regijama koje postaju nove vanjske granice Unije kako bi se zajamčio odgovarajući kontinuitet programa suradnje koji su u tijeku.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Pomoć iz IPA-e III trebala bi uglavnom biti usmjerena na pomaganje korisnicima IPA-e u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava te promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, socijalne uključenosti i nediskriminacije. Pomoć iz IPA-e trebala bi se i dalje upotrebljavati za pružanje potpore korisnicima IPA-e u pogledu unapređenja regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući provedbu makroregionalnih strategija Unije. Osim toga, pomoć iz IPA-e trebala bi se dodjeljivati i za rješavanje pitanja sigurnosti, migracija i upravljanja granicama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu​relevantnih informacija, poboljšanje granične kontrole i provođenje zajedničkih napora u borbi protiv nezakonite migracije i krijumčarenja migranata.
(11)  Pomoć iz IPA-e III trebala bi uglavnom biti usmjerena na pomaganje korisnicima IPA-e u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava te promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, socijalne uključenosti i nediskriminacije, te regionalnog i lokalnog razvoja. Pomoć iz IPA-e trebala bi se i dalje upotrebljavati za pružanje potpore korisnicima IPA-e u pogledu unapređenja regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući provedbu makroregionalnih strategija Unije. Osim toga, pomoć iz IPA-e trebala bi se dodjeljivati i za rješavanje pitanja sigurnosti, migracija i upravljanja granicama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu​relevantnih informacija, poboljšanje granične kontrole i provođenje zajedničkih napora u borbi protiv nezakonite migracije i krijumčarenja migranata.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12 a)  Razvijanje sinergije s vanjskim djelovanjem Unije i njezinim razvojnim programima također bi trebalo osigurati maksimalan učinak uz istodobno zadovoljavanje načela usklađenosti politika radi razvoja, kako je predviđeno člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Postizanje usklađenosti svih politika Unije ključno je za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  S obzirom na posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, potrebno je donijeti mjere u pogledu uvjeta pod kojima te regije mogu imati pristup strukturnim fondovima. Slijedom toga, neke bi odredbe ove Uredbe trebalo prilagoditi posebnostima najudaljenijih regija kako bi pojednostavila i potaknula suradnju s njihovim susjedima, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”31.
(14)  S obzirom na posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, potrebno je donijeti mjere u pogledu poboljšanja uvjeta pod kojima te regije mogu imati pristup strukturnim fondovima. Slijedom toga, neke bi odredbe ove Uredbe trebalo prilagoditi posebnostima najudaljenijih regija kako bi se pojednostavila i potaknula njihova suradnja s trećim zemljama i PZP-ovima uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”31.
_________________
_________________
31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci „Snažnije i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, COM(2017)0623, 24.10.2017.
31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci „Snažnije i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, COM(2017)0623, 24.10.2017.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14 a)  Uredbom se predviđa mogućnost da PZP-ovi sudjeluju u programima Interrega. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti i izazove PZP-ova kako bi im se omogućio djelotvoran pristup i sudjelovanje.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Potrebno je utvrditi sredstva dodijeljena za svaku od različitih sastavnica Interrega, uključujući udio svake države članice u ukupnim iznosima za prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju te potencijal dostupan državama članicama u pogledu fleksibilnosti među tim sastavnicama. U usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020., potrebno je smanjiti udio za prekograničnu suradnju, povećati udio za transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju zbog integracije pomorske suradnje te stvoriti novu sastavnicu suradnje najudaljenijih regija.
(15)  Potrebno je utvrditi sredstva dodijeljena za svaku od različitih sastavnica Interrega, uključujući udio svake države članice u ukupnim iznosima za prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju te potencijal dostupan državama članicama u pogledu fleksibilnosti među tim sastavnicama. S obzirom na globalizaciju, suradnju usmjerenu na poticanje ulaganja za stvaranje više radnih mjesta i rast te zajednička ulaganja s drugim regijama trebala bi, međutim, odrediti i zajednička obilježja i ambicije regija, a ne nužno granice pa bi stoga trebalo osigurati dostatna dodatna sredstva za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije kako bi se odgovorilo na uvjete na globalnom tržištu.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  U kontekstu jedinstvene i posebne okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, trebala bi se nastaviti provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te bi se trebao nastaviti rad iz prethodnih programa između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, nužno je osigurati da se, u slučajevima kad taj program djeluje kao potpora miru i pomirenju, doprinosi iz EFRR-a mogu dodjeljivati i za promicanje socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti u predmetnim regijama, posebice putem mjera za promicanje kohezije među zajednicama. S obzirom na posebnosti tog programa, njime je potrebno upravljati na integrirani način, tako da se doprinos Ujedinjene Kraljevine integrira u program kao vanjski namjenski prihod. Nadalje, neka od pravila o odabiru operacija iz ove Uredbe ne bi se trebala primjenjivati na taj program kad je riječ o operacijama za potporu miru i pomirenju.
(18)  U kontekstu jedinstvene i posebne okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, nastavlja se provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te rad iz prethodnih programa između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, nužno je osigurati da se, u slučajevima kad taj program djeluje kao potpora miru i pomirenju, doprinosi iz EFRR-a mogu dodjeljivati i za promicanje socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti i suradnje u predmetnim regijama, posebice putem mjera za promicanje kohezije među zajednicama. S obzirom na posebnosti tog programa, njime je potrebno upravljati na integrirani način, tako da se doprinos Ujedinjene Kraljevine integrira u program kao vanjski namjenski prihod. Nadalje, neka od pravila o odabiru operacija iz ove Uredbe ne bi se trebala primjenjivati na taj program kad je riječ o operacijama za potporu miru i pomirenju.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Glavni dio potpore Unije trebao bi biti usmjeren na ograničen broj ciljeva politike kako bi se maksimalno povećao utjecaj Interrega.
(20)  Glavni dio potpore Unije trebao bi biti usmjeren na ograničen broj ciljeva politike kako bi se maksimalno povećao utjecaj Interrega. Trebalo bi ojačati sinergiju i komplementarnost sastavnica programa INTERREG.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Odredbe o pripremi, odobravanju i izmjeni programa Interrega te o teritorijalnom razvoju, odabiru operacija, praćenju i evaluaciji, programskim tijelima, reviziji operacija te o transparentnosti i komunikaciji potrebno je prilagoditi posebnostima programa Interrega u usporedbi s odredbama iz Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
(21)  Odredbe o pripremi, odobravanju i izmjeni programa Interrega te o teritorijalnom razvoju, odabiru operacija, praćenju i evaluaciji, programskim tijelima, reviziji operacija te o transparentnosti i komunikaciji potrebno je prilagoditi posebnostima programa Interrega u usporedbi s odredbama iz Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Te bi posebne odredbe trebale ostati jednostavne i jasne kako bi se izbjeglo prekomjerno reguliranje i dodatno administrativno opterećenje za države članice i korisnike.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Odredbe o kriterijima za operacije koje će se uzeti u obzir kao stvarno zajedničke i kooperativne, o partnerstvu u okviru operacije Interrega te o obvezama glavnog partnera kako su utvrđene tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potrebno je zadržati. Međutim, partneri u Interregu trebali bi surađivati u sve četiri dimenzije (razvoj, provedba, zapošljavanje osoblja i financiranje) odnosno, u okviru suradnje najudaljenijih regija, u tri od četiri dimenzije jer bi trebalo biti jednostavnije kombinirati potporu iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja na razini programa i na razini operacija.
(22)  Odredbe o kriterijima za operacije koje će se uzeti u obzir kao stvarno zajedničke i kooperativne, o partnerstvu u okviru operacije Interrega te o obvezama glavnog partnera kako su utvrđene tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potrebno je zadržati. Partneri u Interregu trebali bi surađivati u pogledu razvoja i provedbe te zapošljavanja osobljaili financiranja, ili jednog i drugog, odnosno, u okviru suradnje najudaljenijih regija, u tri od četiri dimenzije jer bi trebalo biti jednostavnije kombinirati potporu iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja na razini programa i na razini operacija.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22 a)  Projekti „od građana za građane” i manji projekti važan su i uspješan instrument u okviru programa prekogranične suradnje u cilju svladavanja graničnih i prekograničnih prepreka i poticanja kontakta među ljudima na lokalnoj razini, čime se postiže integracija pograničnih područja i njihovih stanovnika. Projekti „od građana za građane” i manji projekti provode se u brojnim područjima, kao što su, među ostalim, kultura, sport, turizam, opće obrazovanje i strukovno osposobljavanje, gospodarstvo, znanost, zaštita okoliša i ekologija, zdravstvena skrb, promet i mali infrastrukturni projekti, administrativna suradnja i aktivnosti informiranja. Kao što je navedeno i u mišljenju Europskog odbora regija pod nazivom „Projekti ‘od građana za građane’ i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”32, takvim se projektima nudi velika europska dodana vrijednost te se uvelike pridonosi općem cilju programa prekogranične suradnje.
__________________
32 Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38).
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Potrebno je pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte koji se provode od uspostave Interrega, ali nikada nisu bili obuhvaćeni posebnim odredbama. Kao što je navedeno i u Mišljenju Odbora regija pod nazivom „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”32, takvi fondovi za male projekte imaju važnu ulogu u izgradnji povjerenja između građana i institucija, nude veliku europsku dodanu vrijednost te uvelike pridonose općem cilju programa prekogranične suradnje jer omogućavaju svladavanje graničnih prepreka te integraciju pograničnih područja i njihovih stanovnika. Kako bi se upravljanje financiranjem malih projekata pojednostavnilo za krajnje primatelje, koji često nisu navikli na podnošenje zahtjeva za sredstva Unije, upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i primjena fiksnih iznosa trebale bi biti obvezne ispod određenog praga.
(23)  Od uvođenja Interrega projekti „od građana za građane” i mali projekti uglavnom se podupiru s pomoću fondova za male projekte ili sličnih instrumenata, koji, međutim, nikada nisu bili obuhvaćeni posebnim odredbama te je stoga potrebno pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte. Kako bi se zadržale dodana vrijednost i koristi od projekata „od građana za građane” i manjih projekata, ujedno u pogledu lokalnog i regionalnog razvoja te kako bi se upravljanje financiranjem malih projekata pojednostavnilo za krajnje primatelje, koji često nisu navikli na podnošenje zahtjeva za sredstva Unije, upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i primjena fiksnih iznosa trebale bi biti obvezne ispod određenog praga.
__________________
32 Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38).
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Zbog sudjelovanja više od jedne države članice, a time i viših administrativnih troškova, osobito u pogledu kontrole i prijevoda, gornja granica rashoda za tehničku pomoć trebala bi biti viša od one u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. Kako bi se nadoknadili veći administrativni troškovi, države članice trebale bi se poticati da, kad god je to moguće, smanje administrativno opterećenje u pogledu provedbe zajedničkih projekata. Osim toga, za programe Interrega s ograničenom podrškom Unije ili programe vanjske prekogranične suradnje trebao bi se dodijeliti određeni minimalni iznos za tehničku pomoć kako bi se osiguralo dostatno financiranje za učinkovitost mjera tehničke pomoći.
(24)  Zbog sudjelovanja više od jedne države članice, a time i viših administrativnih troškova, među ostalim za regionalne kontaktne točke (poznate i pod nazivom antene), koje su važni kontakti za podnositelje projektnih zahtjeva i subjekte koji provode projekte, a time i izravna poveznica sa zajedničkim tajništvima odnosno tijelima, ali osobito u pogledu kontrole i prijevoda, gornja granica rashoda za tehničku pomoć trebala bi biti viša od one u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. Kako bi se nadoknadili veći administrativni troškovi, države članice trebale bi se poticati da, kad god je to moguće, smanje administrativno opterećenje u pogledu provedbe zajedničkih projekata. Osim toga, za programe Interrega s ograničenom podrškom Unije ili programe vanjske prekogranične suradnje trebao bi se dodijeliti određeni minimalni iznos za tehničku pomoć kako bi se osiguralo dostatno financiranje za učinkovitost mjera tehničke pomoći.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  Kad je riječ o smanjenju administrativnog opterećenja, Komisija, države članice i regije trebale bi usko surađivati radi iskorištavanja odgovarajućih poboljšanih pravila za sustav upravljanja i kontrole programa Interrega iz članka 77. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Potrebno je potaknuti države članice da dodjeljuju funkcije upravljačkog tijela nekom EGTS-u ili da stvore takvu grupaciju, kao i druge prekogranične pravne osobe, odgovornu za upravljanje potprogramom, integriranim teritorijalnim ulaganjem ili jednim ili više fondova za male projekte, ili za djelovanje kao jedini partner.
(27)  Države članice trebale bi, prema potrebi, delegirati funkcije upravljačkog tijela novom ili, ako je to primjenjivo, postojećem EGTS-u ili stvoriti takvu grupaciju, kao i druge prekogranične pravne osobe, odgovornu za upravljanje potprogramom ili integriranim teritorijalnim ulaganjem za djelovanje kao jedini partner. Države članice trebale bi omogućavati regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima iz različitih država članica da uspostave grupacije za suradnju s pravnom osobnošću i uključuju lokalna i regionalna nadležna tijela u svoj rad.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Kako bi se nastavio lanac plaćanja uspostavljen za programsko razdoblje 2014. – 2020., npr. od Komisije do glavnog partnera preko tijela za ovjeravanje, potrebno je taj lanac plaćanja nastaviti u okviru računovodstvene funkcije. Potporu Unije potrebno je isplatiti glavnom partneru, osim bi to dovelo do dvostruke naknade za konverziju u euro i natrag u drugu valutu ili obrnuto između glavnog partnera i ostalih partnera.
(28)  Kako bi se nastavio lanac plaćanja uspostavljen za programsko razdoblje 2014. – 2020., npr. od Komisije do glavnog partnera preko tijela za ovjeravanje, potrebno je taj lanac plaćanja nastaviti u okviru računovodstvene funkcije. Potporu Unije potrebno je isplatiti glavnom partneru, osim bi to dovelo do dvostruke naknade za konverziju u euro i natrag u drugu valutu ili obrnuto između glavnog partnera i ostalih partnera. Ako nije drukčije navedeno, glavni partner trebao bi zajamčiti da ostali partneri dobiju ukupan iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije u cijelosti i unutar roka dogovorenog sa svim partnerima, pridržavajući se istog postupka kao glavni partner.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  U skladu s [člankom 63. stavkom 9.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] u sektorskim pravilima potrebno je uzeti u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje (Interrega), posebice u pogledu revizijske funkcije. Odredbe o godišnjem revizorskom mišljenju, godišnjem izvješću o kontroli i reviziji operacije stoga bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi programima u kojima sudjeluje više od jedne države članice.
(29)  U skladu s [člankom 63. stavkom 9.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] u sektorskim pravilima potrebno je uzeti u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje (Interrega), posebice u pogledu revizijske funkcije. Odredbe o godišnjem revizorskom mišljenju, godišnjem izvješću o kontroli i reviziji operacije stoga bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi programima u kojima sudjeluje više nego jedna država članica.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.
(30)  Potrebno je uspostaviti jasan lanac financijske odgovornosti u pogledu povrata uslijed nepravilnosti od jedinog partnera ili od ostalih partnera putem glavnog partnera i upravljačkog tijela do Komisije. Potrebno je osigurati odgovornost država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja (PZP-ova), za slučaj ako dobivanje povrata od jedinog partnera ili ostalih partnera ili glavnog partnera nije uspjelo, što znači da država članica nadoknađuje taj iznos upravljačkom tijelu. Slijedom toga, u programima Interrega nisu predviđeni nenadoknadivi iznosi na razini korisnika. Međutim, potrebno je pojasniti pravila u slučaju da država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ne nadoknadi taj iznos upravljačkom tijelu. Potrebno je pojasniti i obveze glavnog partnera u pogledu povrata. Konkretno, upravljačko tijelo ne bi trebalo imati mogućnost prisiliti glavnog partnera da pokrene sudski postupak u drugoj zemlji.
(30)  Potrebno je uspostaviti jasan lanac financijske odgovornosti u pogledu povrata uslijed nepravilnosti od jedinog partnera ili od ostalih partnera putem glavnog partnera i upravljačkog tijela do Komisije. Potrebno je osigurati odgovornost država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja (PZP-ova), za slučaj ako dobivanje povrata od jedinog partnera ili ostalih partnera ili glavnog partnera nije uspjelo, što znači da država članica nadoknađuje taj iznos upravljačkom tijelu. Slijedom toga, u programima Interrega nisu predviđeni nenadoknadivi iznosi na razini korisnika. Potrebno je, međutim, pojasniti pravila u slučaju da država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ne nadoknadi taj iznos upravljačkom tijelu. Potrebno je pojasniti i obveze glavnog partnera u pogledu povrata. Nadalje, odbor za praćenje trebao bi uspostaviti i dogovoriti postupke povezane s povratima. Međutim, upravljačko tijelo ne bi trebalo imati mogućnost prisiliti glavnog partnera da pokrene sudski postupak u drugoj zemlji.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.a (nova)
(30 a)   Primjereno je poticati na financijsku disciplinu. Ujedno bi pri opozivu proračunskih obveza trebalo uzeti u obzir složenost programa Interrega i njihove provedbe.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Iako bi se programi Interrega u kojima sudjeluju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi trebali provoditi u okviru podijeljenog upravljanja, suradnja najudaljenijih regija može se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Posebnim bi se pravilima trebao utvrditi način primjene tih programa u cjelini ili djelomično u okviru neizravnog upravljanja.
(32)  Iako bi se programi Interrega u kojima sudjeluju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi trebali provoditi u okviru podijeljenog upravljanja, suradnja najudaljenijih regija može se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Posebnim bi se pravilima trebao utvrditi način za primjenu tih programa u cjelini ili djelomično u okviru neizravnog upravljanja.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.
(35)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje ili izmjenu programa Interrega, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Međutim, za programe vanjske prekogranične suradnje trebali bi se, kad je to primjenjivo, poštovati odborski postupci uspostavljeni na temelju uredbi (EU) [IPA III] i [NDICI] s obzirom na prvu odluku o odobrenju tih programa.
(35)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje ili izmjenu programa Interrega, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Međutim, kad je to primjenjivo, za programe vanjske prekogranične suradnje trebali bi se poštovati odborski postupci uspostavljeni na temelju uredbi (EU) [IPAIII] i [NDICI] s obzirom na prvu odluku o odobrenju tih programa.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36 a)  Promicanje Europske teritorijalne suradnje važan je prioritet kohezijske politike Unije. Potpora malim i srednjim poduzećima za troškove nastale u projektima europske teritorijalne suradnje već je obuhvaćena skupnim izuzećem u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/20141a (Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER)). Posebne odredbe o regionalnim potporama za ulaganja poduzeća svih veličina također su uvrštene u Smjernice o regionalnim državnim potporama za razdoblje 2014. – 2020.2a i u odjeljak Uredbe o općem skupnom izuzeću koji se odnosi na regionalne potpore. U svjetlu stečenog iskustva, potpora za projekte europske teritorijalne suradnje trebala bi imati ograničene učinke na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, te bi stoga Komisija trebala biti u mogućnosti proglasiti takvu potporu spojivom s unutarnjim tržištem te da financiranje osigurano kao potpora projekata ETS-a može biti obuhvaćeno skupnim izuzećem.
_____________________
1a Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
2a Smjernice za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020. (SL C 209, 23.7.2013., str. 1.).
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
1.  Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama unutar Unije te između država članica i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”).
1.  Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama i njihovim regijama unutar Unije te između država članica, njihovih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”) ili regionalnih organizacija za integraciju i suradnju, odnosno skupine trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 4.
(4)  „prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice.
(4)  „prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo, uključujući regiju euroregiju osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
(4 a)  „organizacija za regionalnu integraciju i suradnju” znači skupina zemalja ili regija s istog zemljopisnog područja čiji je cilj ostvariti blisku suradnju u pogledu pitanja od zajedničkog interesa.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio
(1)  prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog regionalnog razvoja (sastavnica 1)
(1)  prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog i skladnog regionalnog razvoja (sastavnica 1)
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a
(a)  unutarnju prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu dviju ili više država članica ili između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih; ili
(a)  unutarnju prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu dviju ili više država članica ili između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih; ili
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 1. − podtočka b – uvodni dio
(b)  vanjsku prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga:
(b)  vanjsku prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga:
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 2.
(2)  transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”; kad se odnosi samo na transnacionalnu suradnju: „sastavnica 2A”; kad se odnosi samo na pomorsku suradnju: „sastavnica 2B”);
(2)  transnacionalnu suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama i PZP-ovima, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”);
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 3.
(3)  međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”);
(3)  međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija i ujednačen razvoj u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”);
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a – podtočka i.a (nova)
(i a)  provedbu zajedničkih razvojnih projekta između regija;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a – podtočka i.b (nova)
(i b)  razvoj kapaciteta između partnera diljem Unije u vezi s:
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a – podtočka ii.a (nova)
(ii a)  utvrđivanje i širenje dobrih praksi radi njihova prenošenja ponajprije na operativne programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”;
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – točka a – podtočka ii.b (nova)
(ii b)  razmjene iskustava o prepoznavanju, prenošenju i širenju najbolje prakse povezane s održivim urbanim razvojem, uključujući poveznice između ruralnih i urbanih područja;
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a – podtočka iii.a (nova)
(iii a)  uspostavu, djelovanje i primjenu europskog prekograničnog mehanizma iz Uredbe (EU) .../... [novi europski prekogranični mehanizam];
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 5.
(5)  ulaganja u međuregionalne inovacije komercijalizacijom i povećanjem međuregionalnih inovacijskih projekata koji imaju potencijal za poticanje razvoja europskih lanaca vrijednosti („sastavnica 5”).
Briše se.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama.
1.  Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih ili pomorskih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama, ne dovodeći u pitanje moguće prilagodbe radi osiguravanja dosljednosti i kontinuiteta programskih područja uspostavljenih za programsko razdoblje od 2014. do 2020.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Regije na pomorskim granicama koje su povezane morem fiksnom vezom također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje.
Briše se.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 3.
3.  Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru i Monako.
3.  Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru, Monako i San Marino.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.
4.  Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja.
4.  Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih i pomorskih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 5. – naslov
5.  Geografski opseg za transnacionalnu i pomorsku suradnju
Geografski opseg za transnacionalnu suradnju
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.  Kad je riječ o transnacionalnoj i pomorskoj suradnji, regije koje trebaju primiti potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju susjedna funkcionalna područja, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena.
1.  Kad je riječ o transnacionalnoj suradnji, regije koje trebaju primiti potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju susjedna funkcionalna područja, ne dovodeći u pitanje potencijalne prilagodbe potrebne za osiguravanje usklađenosti i kontinuiteta takve suradnje u većim koherentnim područjima na temelju programskog razdoblja od 2014. do 2020. te uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio
Programi Interrega za transnacionalnu i pomorsku suradnju mogu obuhvaćati:
Programi Interrega za transnacionalnu suradnju mogu obuhvaćati:
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b)  Grenland;
(b)  PZP-ovi koji primaju potporu iz OCTP-a;
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 3.
3.  Regije, treće zemlje ili partnerske zemlje iz stavka 2. regije su razine NUTS 2 ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja.
3.  Regije, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi iz stavka 2. regije su razine NUTS 2 ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 2.
2.  Programi Interrega za najudaljenije regije mogu obuhvaćati susjedne partnerske zemlje koje primaju potporu iz NDICI-ja ili PZP-ove koji primaju potporu iz OCTP-a ili oboje.
2.  Programi Interrega za najudaljenije regije mogu obuhvaćati partnerske zemlje koje primaju potporu iz NDICI-ja, PZP-ove koji primaju potporu iz OCTP-a, organizacije za regionalnu suradnju ili kombinaciju dvaju ili svih triju navedenih subjekata.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 7. – naslov
Geografski opseg za međuregionalnu suradnju i ulaganja u međuregionalne inovacije
Geografski opseg za međuregionalnu suradnju
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.
1.  Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 ili za ulaganja u međuregionalne inovacije u okviru sastavnice 5 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a.
1.  Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a, uključujući najudaljenije regije.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
2.  Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Sudjelovanje trećih zemalja u tim programima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Provedbeni akt iz stavka 1. sadržava i popis regija Unije razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za dodjelu sredstava iz EFRR-a za prekograničnu suradnju na svim unutarnjim granicama te vanjskim granicama obuhvaćenima instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja, kao i popis regija razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za potrebe dodjele u okviru sastavnice 2B iz članka 9. stavka 3. točke (a).
2.  Provedbeni akt iz stavka 1. sadržava i popis regija Unije razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za dodjelu sredstava iz EFRR-a za prekograničnu suradnju na svim unutarnjim granicama te vanjskim granicama obuhvaćenima instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3.
3.  Na popisu iz stavka 1. nalaze se i regije trećih ili partnerskih zemalja ili područja izvan Unije koji ne primaju potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
3.  (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 8 430 000 000 EUR od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 102. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
1.  Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 11 165 910 000 EUR (u cijenama iz 2018.) od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 103. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Sredstva iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi:
2.  10 195 910 000 EUR (91,31 %) od sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi:
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka a
(a)  52,7 % (tj. ukupno 4 440 000 000 EUR) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1);
(a)  7 500 000 000 EUR (67,16 %) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1);
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka b
(b)  31,4 % (odnosno ukupno 2 649 900 000 EUR) za transnacionalnu i pomorsku suradnju (sastavnica 2);
(b)  1 973 600 880 EUR (17,68 %) za prekograničnu suradnju (sastavnica 2);
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka c
(c)  3,2 % (odnosno ukupno 270 100 000 EUR) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3);
(c)  357 309 120 EUR (3,2 %) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3);
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka d
(d)  1,2 % (tj. ukupno 100 000 000 EUR) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4);
(d)  365 000 000 EUR (3,27 %) za prekograničnu suradnju (sastavnica 4);
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka e
(e)  11,5 % (odnosno ukupno 970 000 000 EUR) za ulaganja u međuregionalne inovacije (sastavnica 5).
Briše se.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2. − točka a
(a)  regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 i regije razine NUTS 3 za sastavnicu 2B navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta;
(a)  regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta;
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2. – točka b
(b)  regije razine NUTS 2 za sastavnice 2A i 3.
(b)  regije razine NUTS 2 za sastavnicu 2.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2. – točka ba (nova)
(b a)  regije razina NUTS 2 i 3 za sastavnicu 3.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 5.a (novi)
5 a.  970 000 000 EUR (8,69 %) od proračunskih sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije iz članka 15.a (novi).
Ako do 31. prosinca 2026. Komisija nije iskoristila sva raspoloživa sredstva iz stavka 1. za projekte odabrane u okviru te inicijative, preostala neiskorištena sredstva razmjerno se preraspodjeljuju na sastavnice od 1 do 4.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.
Potpora iz EFRR-a dodjeljuje se za pojedinačne vanjske prekogranične programe Interrega pod uvjetom da IPA III CBC i NDICI CBC osiguravaju jednakovrijedne iznose u okviru relevantnog strateškog programskog dokumenta. Ta jednakovrijednost podliježe maksimalnom iznosu utvrđenom u zakonodavnom aktu programa IPA III ili NDICI.
Potpora iz EFRR-a dodjeljuje se za pojedinačne vanjske prekogranične programe Interrega pod uvjetom da IPA III CBC i NDICI CBC osiguravaju barem jednakovrijedne iznose u okviru relevantnog strateškog programskog dokumenta. Taj doprinos podliježe maksimalnom iznosu utvrđenom u zakonodavnom aktu programa IPA III ili NDICI.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b
(b)  nije moguće provesti program Interrega prema planu zbog problema u odnosima zemalja sudionica.
(b)  u propisno opravdanim slučajevima, kada nije moguće provesti program Interrega prema planu zbog problema u odnosima zemalja sudionica;
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – podstavak 1.
U pogledu programa Interrega u okviru sastavnice 2 koji je Komisija već odobrila, sudjelovanje partnerske zemlje ili Grenlanda obustavlja se ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka stavka 3. ovog članka.
U pogledu programa Interrega u okviru sastavnice 2 koji je Komisija već odobrila, sudjelovanje partnerske zemlje ili PZP-a obustavlja se ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka stavka 3. ovog članka.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – podstavak 2. − točka a
(a)  da se program Interrega u cijelosti obustavi, posebice ako se njegovi glavni zajednički razvojni izazovi ne mogu ostvariti bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda;
(a)  da se program Interrega u cijelosti obustavi, posebice ako se njegovi glavni zajednički razvojni izazovi ne mogu ostvariti bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili PZP-a;
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – podstavak 2. – točka c
(c)  da se program Interrega nastavi bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda.
(c)  da se program Interrega nastavi bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili PZP-a.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 6.
6.  Kad treća zemlja ili partnerska zemlja koja doprinosi programu Interrega s nacionalnim sredstvima koja ne predstavljaju nacionalno sufinanciranje potpore iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja smanji taj doprinos tijekom provedbe programa Interrega, bilo globalno ili u pogledu već odabranih zajedničkih mjera te nakon primanja dokumenta iz članka 22. stavka 6., država članica sudionica ili države članice sudionice trebaju zatražiti primjenu jedne od opcija navedenih u drugom podstavku stavka 4.
6.  Kad treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP-ovi koji doprinose programu Interrega s nacionalnim sredstvima koja ne predstavljaju nacionalno sufinanciranje potpore iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja smanji taj doprinos tijekom provedbe programa Interrega, bilo globalno ili u pogledu već odabranih zajedničkih mjera te nakon primanja dokumenta iz članka 22. stavka 6., država članica sudionica ili države članice sudionice trebaju zatražiti primjenu jedne od opcija navedenih u drugom podstavku stavka 4. ovog članka.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 70 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih.
Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 80 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Osim posebnih ciljeva za EFRR, kako je navedeno u članku [2.] Uredbe (EU) [novi EFRR], EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu pridonijeti i posebnim ciljevima u okviru cilja politike 4 kako slijedi:
3.  Osim posebnih ciljeva za EFRR, kako je navedeno u članku [2.] Uredbe (EU) [novi EFRR], EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja pridonose i posebnim ciljevima u okviru cilja politike 4 kako slijedi:
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 4. – točka a – uvodni dio
(a)  za programe Interrega u okviru sastavnica 1 i 2B:
(a)  za programe Interrega u okviru sastavnica 1 i 2:
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 4. – točka a – podtočka ii.
ii.  povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama;
ii.  povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana, uključujući projekte „od građana za građane”, dionika iz civilnog društva i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama;
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 5.
5.  U okviru vanjskih prekograničnih programa Interrega i programa Interrega u okviru sastavnica 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu se davati doprinosi i vanjskom cilju specifičnom za Interreg „Sigurnija i zaštićenija Europa”, posebice mjerama u područjima upravljanja prelascima granica, mobilnosti i upravljanja migracijama, uključujući zaštitu migranata.
5.  U okviru programa Interrega i programa Interrega u okviru sastavnica 1., 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu se davati doprinosi i vanjskom cilju specifičnom za Interreg „Sigurnija i zaštićenija Europa”, posebice mjerama u području upravljanja migracijama, uključujući zaštitu te gospodarsku i socijalnu integraciju migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.
2.  Dodatnih 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” ili za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”.
2.  Do 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” i do 10 % može biti dodijeljeno za cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 3.
3.  Ako program Interrega u okviru sastavnice 2A podupire makroregionalnu strategiju, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve te strategije.
3.  Ako program Interrega u okviru sastavnice 1 ili 2 podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 80 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, dijelom instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći pridonosi se ostvarenju ciljeva te strategije.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 4.
4.  Ako program Interrega u okviru sastavnice 2B podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se za ciljeve te strategije.
Briše se.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 15.a (novi)
Članak 15.a
Ulaganja u međuregionalne inovacije
1.  Sredstva iz članka 9. stavka 5.a (novi) dodjeljuju se za novu inicijativu za međuregionalna ulaganja u inovacije koja je namijenjena:
(a)  komercijalizaciji i povećanju zajedničkih inovacijskih projekata kojima se može potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti;
(b)  okupljanju istraživača, poduzeća, organizacija civilnog društva i javnih uprava koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije i socijalne inovacije utvrđene na nacionalnoj ili regionalnoj razini;
(c)  pilot-projektima za utvrđivanje ili ispitivanje novih rješenja za regionalni i lokalni razvoj na temelju strategija pametne specijalizacije; ili
(d)  razmjenama iskustava u pogledu inovacija kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u području regionalnog ili lokalnog razvoja.
2.  Radi pridržavanja načela europske teritorijalne kohezije, s približno jednakim udjelom financijskih sredstava, ta se ulaganja usmjeravaju na stvaranje veza između manje razvijenih regija i vodećih regija povećanjem kapaciteta regionalnih inovacijskih ekoloških sustava u manje razvijenim regijama za uključivanje u postojeći ili novi lanac vrijednosti EU-a ili poboljšanje svojeg položaja u njemu, kao i kapaciteta za sudjelovanja u partnerstvima s drugim regijama.
3.  Komisija provodi ta ulaganja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Pri definiranju dugoročnog programa rada i s time povezanih pozia na podnošenje prijedloga podupire ju stručna skupina.
4.  Za ulaganja u međuregionalne inovacije cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a. Sudjelovanje trećih zemalja u tim ulaganjima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
1.  Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem, i sastavnice 5, koja se provodi s izravnim ili neizravnim upravljanjem.
1.  Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se nakon savjetovanja s dionicima može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem .
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2.
2.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
2.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 3. – podstavak 1.
Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. U pripremi programa Interrega, kojima se obuhvaćaju makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena, države članice i programski partneri trebali bi uzeti u obzir tematske prioritete relevantnih makroregionalnih strategija i strategija morskog bazena te se savjetovati s relevantnim dionicima. Države članice i programski partneri uspostavljaju mehanizam ex ante procjene kako bi se osiguralo okupljanje svih dionika na makroregionalnoj razini i razini morskog bazena, tijela programa ETS-a, regija i zemalja na početku programskog razdoblja radi zajedničkog donošenja odluka o prioritetima svakog programa. Ti su prioriteti, prema potrebi, usklađeni s akcijskim planovima makroregionalnih strategija ili strategija morskog bazena.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 4. – podstavak 1.
Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PSP-ova.
Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti jedan ili više programa Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od dvanaest mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja, PSP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 4. – podstavak 2.
Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije dvanaest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 3.
3.  U opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, kako bi se povećala učinkovitost provedbe programa te kako bi se postigle operacije većeg opsega, predmetna država članica može odlučiti u programe Interrega prenijeti najviše [x] % iznosa koji je dodijeljen iz EFRR-a za odgovarajući program u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za tu istu regiju. Preneseni iznos predstavlja zasebni prioritet ili zasebne prioritete.
3.  Kako bi se povećala učinkovitost provedbe programa te kako bi se postigle operacije većeg opsega, predmetna država članica može odlučiti u programe Interrega prenijeti najviše 20 % iznosa koji je dodijeljen iz EFRR-a za odgovarajući program u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za tu istu regiju. Svaka država članica prethodno obavješćuje Komisiju o namjeri iskorištavanja opcije prijenosa te obrazlaže tu odluku. Preneseni iznos predstavlja zasebni prioritet ili zasebne prioritete.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka b – uvodni dio
(b)  sažetak glavnih zajedničkih ciljeva, uzimajući u obzir:
(b)  sažetak glavnih zajedničkih ciljeva, osobito uzimajući u obzir:
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka b – podtočka ii.
ii.  zajedničke potrebe za ulaganjima i komplementarnost s drugim oblicima potpore;
ii.  zajedničke potrebe za ulaganjima i komplementarnost s drugim oblicima potpore te potencijalne sinergije koje će se ostvariti;
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka b – podtočka iii.
iii.  pouke iz prijašnjih iskustava;
iii.  pouke iz prijašnjih iskustava i njihovo uzimanje u obzir u okviru programa;
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka c
(c)  obrazloženje za odabrane ciljeve politike i ciljeve specifične za Interreg, odgovarajuće prioritete, posebne ciljeve i oblike potpore uz, prema potrebi, pojašnjenje poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi;
(c)  obrazloženje za odabrane ciljeve politike i ciljeve specifične za Interreg, odgovarajuće prioritete uz, prema potrebi, pojašnjenje poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi;
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka e – podtočka i.
i.  povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;
i.  povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi, te skupina kriterija i odgovarajućih transparentnih kriterija za odabir takve operacije;
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka e – podtočka iii.
iii.  glavne ciljne skupine;
Briše se.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4. – točka e – podtočka v.
v.  planirana upotreba financijskih instrumenata;
Briše se.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 5. – točka a – podtočka iii.
iii.  za programe Interrega u okviru sastavnice 2 za koje se dodjeljuje potpora iz OCTP-a u pogledu raspodjele po instrumentu financiranja („EFRR” i „OCTP Grenland”);
iii.  za programe Interrega u okviru sastavnice 2 za koje se dodjeljuje potpora iz OCTP-a u pogledu raspodjele po instrumentu financiranja („EFRR” i „OCTP”);
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 5. – točka b
(b)  s obzirom na tablicu iz stavka 4. točke (g) podtočke ii., ona treba sadržavati iznose samo za razdoblje od 2021. do 2025.
Briše se.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 7. – točka b
(b)  utvrditi postupak za osnivanje zajedničkog tajništva;
(b)  utvrditi postupak za osnivanje zajedničkog tajništva i, prema potrebi, za potporu upravljačkim strukturama u državama članicama ili trećim zemljama;
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 1.
1.  Komisija procjenjuje svaki program Interrega i njegovu usklađenost s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi EFRR] i ovom Uredbom te, u slučaju potpore iz jednog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i prema potrebi, njegovu dosljednost s višegodišnjim strateškim dokumentom izrađenim na temelju članka 10. stavka 1. ili relevantnim strateškim programskim okvirom izrađenim na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog od tih instrumenata ili više njih.
1.  Komisija na potpuno transparentan način procjenjuje svaki program Interrega i njegovu usklađenost s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi EFRR] i ovom Uredbom te, u slučaju potpore iz jednog od instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja i prema potrebi, njegovu dosljednost s višegodišnjim strateškim dokumentom izrađenim na temelju članka 10. stavka 1. ove Uredbe ili relevantnim strateškim programskim okvirom izrađenim na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog od tih instrumenata ili više njih.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 3.
3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje ili zemlje partneri ili PZP-ovi revidiraju program Interrega uzimajući u obzir primjedbe Komisije.
3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje ili zemlje partneri, PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju revidiraju program Interrega uzimajući u obzir primjedbe Komisije.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 4.
4.  Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o odobrenju programa Interrega najkasnije šest mjeseci od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela taj program.
4.  Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o odobrenju programa Interrega najkasnije tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela revidiranu inačicu tog programa.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
1.  Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.
1.  Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU).../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 2.
2.  Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.
2.  Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od mjesec dana od podnošenja izmijenjenog programa.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 3.
3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije.
3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 4.
4.  Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci nakon što ga država članica podnese.
4.  Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije tri mjeseca nakon što ga država članica podnese.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 5. – podstavak 1.
Država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 5 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 3 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega.
Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU).../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 10 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 5 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2.
Taj odbor za praćenje može postaviti jedan ili, osobito u slučaju potprograma, više odbora za upravljanje koji djeluju pod njegovom nadležnošću za odabir operacija.
Taj odbor za praćenje može postaviti jedan ili, osobito u slučaju potprograma, više odbora za upravljanje koji djeluju pod njegovom nadležnošću za odabir operacija. Odbori za upravljanje primjenjuju načelo partnerstva iz članka 6. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaćaju partnere iz svih država članica sudionica.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 3.
3.  Upravljačko će se tijelo savjetovati s Komisijom i uzeti u obzir njezine komentare prije početnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje ili, po potrebi, odboru za upravljanje. Isto vrijedi i za sve naknadne izmjene tih kriterija.
3.  Upravljačko tijelo priopćuje Komisiji kriterije za odabir prije početnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje ili, po potrebi, odboru za upravljanje. Isto vrijedi i za sve naknadne izmjene tih kriterija.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Pri izboru operacija, odbor za praćenje ili, po potrebi, odbor za upravljanje treba:
4.  Prije nego što odbor za praćenje ili, po potrebi, odbor za upravljanje izabere operacije, upravljačko tijelo treba:
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 6. – podstavak 2.
Tim se dokumentom utvrđuju i obveze glavnog partnera u pogledu povrata u skladu s člankom 50. Te obveze određuje odbor za praćenje. Međutim, glavni partner koji se nalazi u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u različitom od partnera nije dužan izvršiti povrat putem sudskog postupka.
Tim se dokumentom utvrđuju i obveze glavnog partnera u pogledu povrata u skladu s člankom 50. Odbor za praćenje određuje i dogovara postupke povezane s povratima. Međutim, glavni partner koji se nalazi u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u različitom od partnera nije dužan izvršiti povrat putem sudskog postupka.
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1.
Operacije odabrane u okviru sastavnica 1, 2 i 3 uključuju dionike iz najmanje dvije zemlje sudionice, od kojih najmanje jedan treba biti korisnik iz države članice.
Operacije odabrane u okviru sastavnica 1, 2 i 3 uključuju dionike iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a, od kojih najmanje jedan treba biti korisnik iz države članice.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 2.
2.  Operacija Interrega može se provoditi u jednoj zemlji pod uvjetom da su učinci i koristi za programsko područje navedeni u zahtjevu za tu operaciju.
2.  Operacija Interrega može se provoditi u jednoj zemlji ili PZP-u pod uvjetom da su učinci i koristi za programsko područje navedeni u zahtjevu za tu operaciju.
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 4. – podstavak 1.
Partneri surađuju u razvoju, provedbi i financiranju operacija Interrega te u zapošljavanju osoblja za te operacije.
Partneri surađuju u razvoju i provedbi operacija Interrega, kao i u zapošljavanju osoblja za te operacije te njihovu financiranju. Pritom se teži ograničenju broja partnera na najviše deset po operaciji Interrega.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 4. – podstavak 2.
Za operacije Interrega koje su dio programa Interrega u okviru sastavnice 3, partneri iz najudaljenijih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja partnera ili PZP-ova trebaju surađivati samo u tri od četiri dimenzije navedene u prvom podstavku.
Za operacije Interrega koje su dio programa Interrega u okviru sastavnice 3, partneri iz najudaljenijih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja partnera ili PZP-ova trebaju surađivati samo u dvije od četiri dimenzije navedene u prvom podstavku.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 6. – podstavak 1.
Prekogranična pravna osoba ili EGTS može biti jedini partner operacije koja je dio programa Interrega u okviru komponenti 1, 2 i 3 pod uvjetom da njegovi članovi uključe partnere iz najmanje dvije zemlje sudionice.
Prekogranična pravna osoba ili EGTS može biti jedini partner operacije koja je dio programa Interrega u okviru komponenti 1, 2 i 3 pod uvjetom da njegovi članovi uključe partnere iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 7. – podstavak 2.
Međutim, ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 23., jedini partner može biti registriran u državi članici koja ne sudjeluje u tom programu.
Briše se.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 1. – podstavak 1.
Doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za fond za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 000 000 EUR ili 15 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, koji god iznos je niži.
Ukupni doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za jedan ili više fondova za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, te u slučaju programa Interrega za prekograničnu suradnju iznosi najmanje 3 % ukupnog iznosa.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 2.
2.  Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba ili EGTS.
2.  Korisnik fonda za male projekte treba biti tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje ili fizička osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu.
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 5.
5.  Troškovi osoblja i neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda za male projekte.
5.  Troškovi osoblja i drugi izravni troškovi prema kategorijama troška iz članaka od 39. do 42. te neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom ili fondovima za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda ili fondova za male projekte.
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 6. – podstavak 1.
Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope, osim za projekte u kojima potpora predstavlja državnu pomoć.
Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope.
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 6. – podstavak 1.a (novi)
Ako ukupni troškovi nijedne operacije ne prelaze 100 000 EUR, iznos potpore za jedan ili više malih projekata može se odrediti na temelju nacrta proračuna koji na pojedinačnoj osnovi utvrđuje i prethodno odobrava tijelo zaduženo za odabir operacije.
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 2.
2.  Ako u aranžmanima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a) nije drugačije navedeno, glavni partner treba osigurati da ostali partneri što je prije moguće i u cijelosti dobiju cjelokupni iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije. Nikakav se iznos ne smije odbiti ni zadržati niti se smije naplatiti posebna naknada ili druga naknada s jednakim učinkom koji bi smanjio taj iznos za druge partnere.
2.  Ako u aranžmanima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a) nije drugačije navedeno, glavni partner treba osigurati da ostali partneri u cijelosti te unutar vremenskog razdoblja koje su zajednički dogovorili svi partneri i u skladu s jednakim postupkom koji se primjenjuje na glavnog partnera dobiju cjelokupni iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije. Nikakav se iznos ne smije odbiti ni zadržati niti se smije naplatiti posebna naknada ili druga naknada s jednakim učinkom koji bi smanjio taj iznos za druge partnere.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3. – podstavak 1.
Svaki korisnik u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u koji sudjeluje u programu Interrega može biti imenovan glavnim partnerom.
Svaki korisnik u državi članici koja sudjeluje u programu Interrega može biti imenovan glavnim partnerom.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3. – podstavak 2.
Međutim, države članice, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu se dogovoriti da kao glavni partner može biti imenovan partner koji ne prima potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Briše se.
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 1.
1.  Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85 stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi.
1.  Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. za 2021. i 2022. na godišnje obroke pretfinanciranja iz članka 49. stavka 2. točaka (a) i (b) ove Uredbe, a za naredne godine na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85. stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi.
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a
(a)  za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 6 %;
(a)  za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 7 %;
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka c
(c)  za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 7 %.
(c)  za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 8 %.
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1.
1.  Države članice i, kad je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u određenom programu uspostavljaju, u dogovoru s upravljačkim tijelom, odbor za praćenje provedbe odgovarajućeg programa Interrega („odbor za praćenje”) u roku od tri mjeseca od datuma kad je državama članicama dostavljena odluka Komisije o prihvaćanju programa Interrega.
1.  Države članice i, kad je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u određenom programu uspostavljaju, u dogovoru s upravljačkim tijelom, odbor za praćenje provedbe odgovarajućeg programa Interrega („odbor za praćenje”) u roku od tri mjeseca od datuma kad je državama članicama dostavljena odluka Komisije o prihvaćanju programa Interrega.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2.
2.  Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice koja je domaćin upravljačkom tijelu ili predstavnik upravljačkog tijela.
Briše se.
Ako se poslovnikom odbora za praćenje predviđa rotirajuće predsjedanje, odborom za praćenje može predsjedati i predstavnik treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, uz supredsjedanje s predstavnikom države članice ili upravljačkog tijela, i obratno.
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 6.
6.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje poslovnik odbora za praćenje i sve podatke i informacije podijeljene s odborom za praćenje.
6.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje poslovnik odbora za praćenje, sažetak podataka i informacija kao i sve odluke podijeljene s odborom za praćenje.
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.
O sastavu odbora za praćenje svakog programa Interrega dogovaraju se države članice i, po potrebi, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u tom programu tako da se osigura uravnotežena zastupljenost relevantnih tijela, posredničkih tijela i predstavnika programskih partnera iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] iz država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova.
O sastavu odbora za praćenje svakog programa Interrega mogu se dogovarati države članice i, po potrebi, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u tom programu tako da se nastoji postići uravnotežena zastupljenost relevantnih tijela, posredničkih tijela i predstavnika programskih partnera iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] iz država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 2.
U sastavu odbora za praćenje uzima se u obzir broj država članica sudionica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u predmetnom programu Interrega.
Briše se.
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 3.
Odbor za praćenje uključuje i predstavnike tijela koja su zajednički uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući i EGTS.
Odbor za praćenje uključuje i predstavnike regija i lokalne samouprave te drugih tijela koja su zajednički uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući i EGTS.
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 2.
2.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje popis članova odbora za praćenje.
2.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje popis tijela ili nadležnih tijela koja su imenovana članovima odbora za praćenje.
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 3.
3.  Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu.
3.  Predstavnici Komisije mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 3.a (novi)
3 a.  Predstavnici tijela koja su uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući EGTS, mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu.
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 1. – točka g
(g)  kad je relevantno, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike.
(g)  kad je relevantno, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike i, prema potrebi, predlaže sve dodatne mjere potpore.
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 2. – točka a
(a)  metodologiju i kriterije za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, nakon savjetovanja s Komisijom u skladu s člankom 22. stavkom 2., ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];
(a)  metodologiju i kriterije za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, nakon obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 22. stavkom 2. ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Na zahtjev Komisije, u roku od jednog mjeseca upravljačko tijelo stavlja joj na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 29. stavku 1.:
2.  Na zahtjev Komisije, u roku od tri mjeseca upravljačko tijelo stavlja joj na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 29. stavku 1.:
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – podstavak 1.
Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga svako upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji dostavlja kumulativne podatke za odgovarajući program Interrega u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu [VII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Svake godine do 31. siječnja, 31. svibnja i 30. rujna svako upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji dostavlja podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe te jednom godišnje podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe za odgovarajući program Interrega u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu [VII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Za prijenos podataka upotrebljavaju se postojeći sustavi za izvještavanje podataka u mjeri u kojoj je dokazana njihova pouzdanost tijekom prethodnog programskog razdoblja.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 2. – točka b
(b)  vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije Interrega i vrijednosti ostvarene operacijama Interrega.
(b)  vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije Interrega i vrijednosti ostvarene dovršenim operacijama Interrega.
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1.
1.  Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [novi EFRR] i, prema potrebi, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te člankom 17. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe.
1.  Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [novi EFRR], koji su se pokazali najprimjerenijima za mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te člankom 17. stavkom 4.točkom (e) podtočkom ii. i člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1.a (novi)
1 a.  Prema potrebi i u slučajevima koje je opravdalo upravljačko tijelo, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se zajedno s pokazateljima odabranima u skladu sa stavkom 1.
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 1.
1.  Upravljačko tijelo provodi evaluaciju svakog programa Interrega. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe odgovarajućeg programa Interrega.
1.  Upravljačko tijelo provodi evaluaciju, najviše jedanput godišnje, svakog programa Interrega. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe odgovarajućeg programa Interrega.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 4.
4.  Upravljačko tijelo osigurava potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.
4.  Upravljačko tijelo nastoji osigurati potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 3.
3.  Primjenjuje se članak [44. stavci od 2. do 7.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] o odgovornostima upravljačkog tijela.
3.  Primjenjuje se članak [44. stavci od 2. do 6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] o odgovornostima upravljačkog tijela.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 4. – podstavak 1. – točka c
(c)  postavljanjem pločica ili plakata na lokaciji koja je lako vidljiva javnosti čim započne fizička provedba operacije Interrega koja uključuje fizička ulaganja ili nabavu opreme čija je ukupna vrijednost veća od 100 000 EUR;
(c)  postavljanjem pločica ili plakata na lokaciji koja je lako vidljiva javnosti čim započne fizička provedba operacije Interrega koja uključuje fizička ulaganja ili nabavu opreme čija je ukupna vrijednost veća od 50 000 EUR;
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 4. – podstavak 1. – točka d
(d)  za operacije Interrega koje nisu obuhvaćene točkom (c), postavljanjem najmanje jednog javno dostupnog tiskanog plakata ili elektroničkog zaslona najmanje veličine A3 koji sadrži informacije o operaciji Interrega i na kojem se ističe potpora iz fonda Interrega;
(d)  za operacije Interrega koje nisu obuhvaćene točkom (c), postavljanjem najmanje jednog javno dostupnog tiskanog plakata i, ako je moguće, elektroničkog zaslona najmanje veličine A2 koji sadrži informacije o operaciji Interrega i na kojem se ističe potpora iz fonda Interrega;
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 4. – podstavak 1. – točka e
(e)  za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni trošak premašuje 10 000 000 EUR, organizacijom događanja za komunikaciju i pravodobnim uključivanjem Komisije i odgovornog upravljačkog tijela.
(e)  za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni trošak premašuje 5 000 000 EUR, organizacijom događanja za komunikaciju i pravodobnim uključivanjem Komisije i odgovornog upravljačkog tijela.
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 35. – stavak 6.
6.  Ako korisnik ne ispuni svoje obveze iz članka [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili stavaka 1. i 2. u ovom članku, država članica primjenjuje financijsku korekciju otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju.
6.  Ako korisnik ili ne ispuni svoje obveze iz članka [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili stavaka 1. i 2. ovog članka ili ne ispravi propuste na vrijeme, upravljačko tijelo primjenjuje financijsku korekciju otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju.
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 3. – točka c
(c)  kao paušalna stopa u skladu s [člankom 50. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
(c)  izravni troškovi osoblja za operaciju mogu se izračunati po paušalnoj stopi od najviše 20 % izravnih troškova koji nisu izravni troškovi osoblja te operacije, pri čemu se od države članice ne traži da provodi bilo kakve izračune radi utvrđivanja primjenjive stope.
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 5. – točka a
(a)  dijeljenjem mjesečnih bruto troškova zaposlenja mjesečnim radnim vremenom utvrđenim u dokumentu o zaposlenju, izraženo u satima; ili
(a)  dijeljenjem najnovijih dokumentiranih mjesečnih bruto troškova zaposlenja mjesečnim radnim vremenom dotične osobe u skladu s primjenjivim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu i članku 50. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) .../...[nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 6..
6.  Troškovi osoblja povezani s osobama koje u skladu s dokumentom o zaposlenju rade na temelju satnice prihvatljivi su ako se na broj sati stvarno provedenih u radu na operaciji primijeni iznos satnice dogovoren u dokumentu o zaposlenju na temelju sustava bilježenja radnog vremena.
6.  Troškovi osoblja povezani s osobama koje u skladu s dokumentom o zaposlenju rade na temelju satnice prihvatljivi su ako se na broj sati stvarno provedenih u radu na operaciji primijeni iznos satnice dogovoren u dokumentu o zaposlenju na temelju sustava bilježenja radnog vremena. Ako još nisu uključeni u dogovorenu satnicu, troškovi osoblja iz članka 38. stavka 2. točke (b) mogu se dodati toj satnici, u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 39. – stavak 1. – uvodni dio
Uredski i administrativni troškovi ograničeni su na sljedeće elemente:
Uredski i administrativni troškovi ograničeni su na 15 % ukupnih izravnih troškova operacije i na sljedeće elemente:
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 40. – stavak 4.
4.  Izravno plaćanje izdataka za troškove iz ovog članka koje je stvorio zaposlenik korisnika potkrepljuje se dokazom da je korisnik tom zaposleniku nadoknadio troškove.
4.  Izravno plaćanje izdataka za troškove iz ovog članka koje je stvorio zaposlenik korisnika potkrepljuje se dokazom da je korisnik tom zaposleniku nadoknadio troškove. Ta se kategorija troškova može upotrebljavati za troškove putovanja osoblja u okviru operacije i drugih dionika u svrhu provedbe i promidžbe operacije i programa Interrega.
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 40. – stavak 5.
5.  Putni troškovi i troškovi smještaja za operaciju mogu se izračunati na temelju paušalne stope od najviše 15 % izravnih troškova osim izravnih troškova osoblja u okviru te operacije.
5.  Putni troškovi i troškovi smještaja za operaciju mogu se izračunati na temelju paušalne stope od najviše 15 % izravnih troškova u okviru te operacije.
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 41. – stavak 1. – uvodni dio
Troškovi vanjskih stručnjaka i usluga ograničeni su na sljedeće usluge i stručno znanje koje pruža javna ili privatna pravna osoba ili fizička osoba koja nije korisnik operacije:
Troškovi vanjskih stručnjaka i usluga uključuju, ali nisu ograničeni na sljedeće usluge i stručno znanje koje pruža javna ili privatna pravna osoba ili fizička osoba koja nije korisnik operacije, uključujući sve partnere:
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 41. – stavak 1. – točka o
(o)  putovanje i smještaj vanjskih stručnjaka, govornika, predsjedatelja sjednica i pružatelja usluga;
(o)  putovanje i smještaj vanjskih stručnjaka;
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 42. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Troškovi opreme koju je korisnik operacije kupio, unajmio ili zakupio, osim onih obuhvaćenih člankom 39., ograničeni su na sljedeće:
1.  Troškovi opreme koju je korisnik operacije kupio, unajmio ili zakupio, osim onih obuhvaćenih člankom 39., uključuju, ali nisu ograničeni na sljedeće:
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka a
(a)  kupnju zemljišta u skladu s [člankom 58. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];
(a)  kupnju zemljišta u skladu s [člankom 58. stavkom 1. točkom (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 1.
1.  Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega imenuju za potrebe članka [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] jedinstveno upravljačko tijelo i jedinstveno tijelo za reviziju.
1.  Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, PZP-ovi i organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u programu Interrega imenuju za potrebe članka [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] jedinstveno upravljačko tijelo i jedinstveno tijelo za reviziju.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 2.
2.  Upravljačko tijelo i tijelo za reviziju smješteni su u istoj državi članici.
2.  Upravljačko tijelo i tijelo za reviziju mogu biti smješteni u istoj državi članici.
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 5.
5.  Kad je riječ o programu Interrega u okviru sastavnice 2B ili sastavnice 1, ako potonja obuhvaća duge granice s heterogenim razvojnim izazovima i potrebama, države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu definirati potprogramska područja.
5.  Kad je riječ o programu Interrega u okviru sastavnice 1, ako potonja obuhvaća duge granice s heterogenim razvojnim izazovima i potrebama, države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu definirati potprogramska područja.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 44. – stavak 6.
6.  Ako upravljačko tijelo imenuje posredničko tijelo u okviru programa Interrega u skladu s [člankom 65. stavkom 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], posredničko tijelo izvršava te zadaće u više država članica sudionica ili, ako je primjenjivo, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u.
6.  Ako upravljačko tijelo imenuje jedno ili više posredničkih tijela u okviru programa Interrega u skladu s [člankom 65. stavkom 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], predmetno posredničko tijelo ili više njih izvršava te zadaće u više država članica sudionica, odnosno u svojim državama članicama ili, ako je primjenjivo, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u.
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 1.a (novi)
1 a.   Odstupajući od članka 87. stavka 2. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 100 % iznosa navedenih u zahtjevu za plaćanje, što proizlazi iz primjene stope sufinanciranja programa na ukupne prihvatljive rashode ili na javni doprinos, prema potrebi.
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 1.b (novi)
1b.   Ako upravljačko tijelo ne izvrši provjere u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], u cijelom programskom području, svaka država članica određuje tijelo ili osobu odgovornu za obavljanje takve provjere u vezi s korisnicima na svojem državnom području.
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 1.c (novi)
1c.   Odstupajući od članka 92. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], programi Interrega ne podliježu godišnjem poravnanju računa. Poravnanje računa obavlja se na kraju programskog razdoblja, na temelju konačnog izvješća o uspješnosti.
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 7.
7.  Ako je globalna ekstrapolirana stopa pogreške iz stavka 6. viša od 2 % ukupnih izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija izračunava globalnu stopu preostale pogreške, uzimajući u obzir financijske ispravke koje primjenjuju nadležna tijela programa Interrega za pojedinačne nepravilnosti koje su otkrivene revizijama operacija odabranih u skladu sa stavkom 1.
7.  Ako je globalna ekstrapolirana stopa pogreške iz stavka 6. viša od 3,5 % ukupnih izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija izračunava globalnu stopu preostale pogreške, uzimajući u obzir financijske ispravke koje primjenjuju nadležna tijela programa Interrega za pojedinačne nepravilnosti koje su otkrivene revizijama operacija odabranih u skladu sa stavkom 1.
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 8.
8.  Ako je globalna stopa preostale pogreške iz stavka 7. viša od 2 % izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija utvrđuje je li potrebno zatražiti da tijelo za reviziju određenog programa Interrega ili skupine programa Interrega na koju se to najviše odnosi da obavi dodatni revizijski rad kako bi dodatno evaluirala stopu pogreške i ocijenila potrebne korektivne mjere za programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti.
8.  Ako je globalna stopa preostale pogreške iz stavka 7. viša od 3,5 % izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija utvrđuje je li potrebno zatražiti da tijelo za reviziju određenog programa Interrega ili skupine programa Interrega na koju se to najviše odnosi da obavi dodatni revizijski rad kako bi dodatno evaluirala stopu pogreške i ocijenila potrebne korektivne mjere za programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti.
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka a
(a)  2021.: 1 %;
(a)  2021.: 3 %;
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka b
(b)  2022.: 1 %;
(b)  2022.: 2,25 %;
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka c
(c)  2023.: 1 %;
(c)  2023.: 2,25 %;
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka d
(d)  2024.: 1 %;
(d)  2024.: 2,25 %;
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka e
(e)  2025.: 1 %;
(e)  2025.: 2,25 %;
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 2. – točka f
(f)  2026.: %.
(f)  2026.: 2,25 %.
Amandman 184
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 3. – podstavak 1.
Kad se za vanjske prekogranične programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih.
Kad se za vanjske programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih.
Amandman 185
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 3. – podstavak 3.
Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 24 mjeseca od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program.
Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 36 mjeseci od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program.
Amandman 186
Prijedlog uredbe
Poglavlje 8. – naslov
Sudjelovanje trećih zemalja ili partnerskih zemalja ili PZP-ova u programima Interrega s podijeljenim upravljanjem
Sudjelovanje trećih zemalja ili partnerskih zemalja, PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega s podijeljenim upravljanjem
Amandman 187
Prijedlog uredbe
Članak 51. – stavak 1.
Poglavlja od I. do VII. i poglavlje X. primjenjuju se na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u programima Interrega, podložno posebnim odredbama navedenima u ovom poglavlju.
Poglavlja od I. do VII. i poglavlje X. primjenjuju se na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja, PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega, podložno posebnim odredbama navedenima u ovom poglavlju.
Amandman 188
Prijedlog uredbe
Članak 52. – stavak 3.
3.  Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega delegiraju osoblje u zajedničko tajništvo tog programa ili osnivaju podružnicu na svojem području, ili oboje.
3.  Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu delegirati osoblje u zajedničko tajništvo tog programa ili, u dogovoru s upravljačkim tijelom, osnivaju podružnicu zajedničkog tajništva na svojem području, ili oboje.
Amandman 189
Prijedlog uredbe
Članak 52. – stavak 4.
4.  Nacionalno tijelo ili tijelo koje je ekvivalentno službeniku za komunikaciju programa Interrega kako se navodi u članku 35. stavku 1. podupire upravljačko tijelo i partnere u odgovarajućoj trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u u pogledu zadaća iz članka 35. stavaka od 2. do 7.
4.  Nacionalno tijelo ili tijelo koje je ekvivalentno službeniku za komunikaciju programa Interrega kako se navodi u članku 35. stavku 1. može podupirati upravljačko tijelo i partnere u odgovarajućoj trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u u pogledu zadaća iz članka 35. stavaka od 2. do 7.
Amandman 190
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 2.
2.  Programi Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 u kojima se kombiniraju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se pod podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili partnerskoj zemlji sudionici ili, u odnosu na sastavnicu 3, bilo kojem PZP-u, bez obzira na to dodjeljuje li se tom PZP-u ili ne dodjeljuje potpora u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
2.  Programi Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 u kojima se kombiniraju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se pod podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici, partnerskoj zemlji, PZP-u sudioniku ili, u odnosu na sastavnicu 3, bilo kojem PZP-u, bez obzira na to dodjeljuje li se tom PZP-u ili ne dodjeljuje potpora u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Amandman 191
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 3. – podstavak 1. − točka a
(a)  s podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u;
(a)  s podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije;
Amandman 192
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b
(b)  s podijeljenim upravljanjem samo u državama članicama i bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u u pogledu rashoda EFRR-a izvan Unije za jednu ili više operacija, dok se doprinosima iz jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja upravlja putem neizravnog upravljanja;
(b)  s podijeljenim upravljanjem samo u državama članicama i bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u, ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije, u pogledu rashoda EFRR-a izvan Unije za jednu ili više operacija, dok se doprinosima iz jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja upravlja putem neizravnog upravljanja;
Amandman 193
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 3. – podstavak 1. – točka c
(c)  s neizravnim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u.
(c)  s neizravnim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije;
Amandman 194
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 3. – podstavak 2.
Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili dio njega provodi pod neizravnim upravljanjem, primjenjuje se članak 60.
Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili dio njega provodi pod neizravnim upravljanjem, potreban je prethodni dogovor između država članica i predmetnih regija te se primjenjuje članak 60.
Amandman 195
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 3.a (novi)
3 a.   Zajednički pozivi na podnošenje prijedloga kojima se mobilizira financiranje u okviru bilateralnih ili multinacionalnih programa NDICI-ja i programa ETS-a mogu se objaviti uz odobrenje odgovarajućih upravljačkih tijela. U sadržaju poziva utvrđuje se njegovo zemljopisno područje primjene te njegov očekivani doprinos ciljevima odgovarajućih programa. Upravljačka tijela odlučuju o tome primjenjuju li se pravila u pogledu NDICI-ja ili ETS-a na poziv za podnošenje prijedloga. Tijela mogu odlučiti da imenuju glavno upravljačko tijelo odgovorno za zadaće upravljanja i kontrole povezane s pozivom.
Amandman 196
Prijedlog uredbe
Članak 55. – stavak 3.
3.  Kad je odabir jednog ili više velikih infrastrukturnih projekata na dnevnom redu sjednice odbora praćenje ili, ako je primjenjivo, sjednice odbora za upravljanje, upravljačko tijelo najkasnije dva mjeseca prije datuma sjednice Komisiji dostavlja konceptualni sažetak za svaki takav projekt. Konceptualni sažetak ima najviše tri stranice te se u njemu navode ime, lokacija, proračun, glavni partner i partneri te glavni ciljevi rezultati svakog takvog projekta. Ako se Komisiji do navedenog roka ne dostavi konceptualni sažetak za jedan ili više velikih infrastrukturnih projekata, Komisija može zatražiti da predsjedatelj odbora za praćenje ili odbora za upravljanje isključi predmetne projekte iz dnevnog reda sjednice.
3.  Kad je odabir jednog ili više velikih infrastrukturnih projekata na dnevnom redu sjednice odbora praćenje ili, ako je primjenjivo, sjednice odbora za upravljanje, upravljačko tijelo najkasnije dva mjeseca prije datuma sjednice Komisiji dostavlja konceptualni sažetak za svaki takav projekt. Konceptualni sažetak ima najviše pet stranica te se u njemu s jedne strane navode ime, lokacija, proračun, glavni partner i partneri te glavni ciljevi i rezultati svakog takvog projekta, a s druge strane pouzdan poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je nastavak provedbe tog projekta ili tih projekata, ako je potrebno, osiguran i bez financiranja sredstvima Interrega. Ako se Komisiji do navedenog roka ne dostavi konceptualni sažetak za jedan ili više velikih infrastrukturnih projekata, Komisija može zatražiti da predsjedatelj odbora za praćenje ili odbora za upravljanje isključi predmetne projekte iz dnevnog reda sjednice.
Amandman 197
Prijedlog uredbe
Članak 60. – stavak 1.
1.  Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili njegov dio provodi pod neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (b) ili (c), provedbene zadaće povjeravaju se jednom od tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], osobito ako se ono nalazi u državi članici sudionici, uključujući upravljačko tijelo predmetnog programa Interrega.
1.  Ako se, nakon savjetovanja s dionicima, cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili njegov dio provodi pod neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (b) ili (c) ove Uredbe, provedbene zadaće povjeravaju se jednom od tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], osobito ako se ono nalazi u državi članici sudionici, uključujući upravljačko tijelo predmetnog programa Interrega.
Amandman 198
Prijedlog uredbe
Članak 61.
Članak 61.
Briše se.
Ulaganja u međuregionalne inovacije
Na inicijativu Komisije može se iz EFRR-a dodijeliti potpora za ulaganja u međuregionalne inovacije, kako je navedeno u članku 3. točki 5., tako da se povežu istraživači, poduzeća, civilno društvo i javne uprave uključeni u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Amandman 199
Prijedlog uredbe
Članak -61-a. (novi)
Članak -61-a.
Izuzeće od obveze izvješćivanja u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a
Komisija može proglasiti da su potpore koje se dodjeljuju u korist projekata koji se podupiru u okviru cilja Europska teritorijalna suradnja EU-a spojive s unutarnjim tržištem i da ne podliježu obvezi obavješćivanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0470/2018).


Raspodjela carinskih kvota uvrštenih u raspored WTO-a za Uniju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
PDF 131kWORD 51k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o raspodjeli carinskih kvota uvrštenih u raspored WTO-a za Uniju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 32/2000 (COM(2018)0312 – C8-0202/2018– 2018/0158(COD))
P8_TA(2019)0022A8-0361/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0312),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0202/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 7. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0361/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća svoju izjavu priloženu ovoj rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

4.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o raspodjeli carinskih kvota uvrštenih u raspored WTO-a za Uniju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 32/2000

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/216.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog parlamenta

Europski parlament pridaje veliku važnost tome da ga se redovno i u potpunosti obavješćuje tijekom pripreme delegiranih akata, a posebno pridaje veliku važnost točki 28. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., kojom se predviđa da, kako bi se osigurao jednak pristup svim informacijama, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica.

Izjava Komisije

Komisija se u potpunosti pridržava načela bolje izrade regulative i obveza utvrđenih u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Stoga će nastojati što prije podnijeti zakonodavni prijedlog Vijeću i Europskom parlamentu radi usklađivanja Uredbe Vijeća (EZ) br. 32/2000 s pravnim okvirom koji je uveden Ugovorom iz Lisabona.


Postupak Unije za odobravanje pesticida
PDF 218kWORD 75k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida (2018/2153(INI))
P8_TA(2019)0023A8-0475/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 6. veljače 2018. o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za postupak Unije za odobravanje pesticida(1),

–  uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Sedmi opći program djelovanja Unije za okoliš do 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(3) („Uredba”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 546/2011 od 10. lipnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jedinstvenih načela za ocjenjivanje i odobravanje sredstava za zaštitu bilja(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 283/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 284/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja(10),

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/1056 оd 29. lipnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivne tvari glifosat(11) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/1313 оd 1. kolovoza 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari glifosat(12),

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/2324 оd 12. prosinca 2017. o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosat u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011(13),

–  uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta od 13. travnja 2016.(14) i 24. listopada 2017.(15) o nacrtu provedbene uredbe Komisije o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti(17),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o tehničkim rješenjima za održivu poljoprivredu u EU-u(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja(19),

–  uzimajući u obzir procjenu provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i njezinih relevantnih priloga na europskoj razini koju je u travnju 2018. objavila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 23. studenog 2016. u predmetu C-442/14 Bayer CropScience SA-NV, Stichting De Bijenstichting protiv College voor de toelating van gewasbeschermingsmiddelen en biociden(20),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 18. veljače 2016. u predmetu 12/2013/MDC o praksama Komisije u pogledu odobravanja i stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja (pesticida),

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida”, objavljenu 20. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir Zaključak Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosat(21), objavljen 12. studenoga 2015. i njezin Zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida u pogledu mogućih svojstava endokrine disrupcije aktivne tvari glifosat(22), objavljen 7. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika (RAC) Europske agencije za kemikalije (ECHA) o klasifikaciji glifosata od 15. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje Mehanizma za znanstveno savjetovanje o postupcima EU-a o odobravanja sredstava za zaštitu bilja od lipnja 2018.(23),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima (COM(2017)0109),

–  uzimajući u obzir provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama, koji je sastavila Stručna skupina za održivu zaštitu bilja i koji je Vijeće odobrilo 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu, od 24. siječnja 2017., o uporabi pesticida u poljoprivredi na globalnoj razini i njezinu utjecaju na ljudska prava,

–  uzimajući u obzir članak 13. UFEU-a u kojem se navodi da bi se pri oblikovanju i provedbi politika Unije, a posebno u pogledu njezina unutarnjeg tržišta, puna pažnja trebala posvetiti zahtjevima za dobrobit životinja jer su životinje čuvstvena bića,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe(24),

–  uzimajući u obzir Posebno istraživanje Eurobarometra br. 442 iz ožujka 2016. u kojem se navodi da se 89 % građana EU-a slaže s tim da bi Unija trebala činiti više u pogledu promicanja veće osviještenosti o važnosti dobrobiti životinja na međunarodnoj razini, a 90 % građana EU-a smatra da je važno uspostaviti visoke standarde dobrobiti životinja,

–  uzimajući u obzir da Parlament prima brojne predstavke građana koji u skladu sa svojim pravima na temelju članaka 24. i 227. UFEU-a te članka 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima pozivaju na ukidanje ispitivanja na životinjama u Europi i diljem svijeta te na uspostavu međunarodnih standarda za dobrobit životinja,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu (COM(2018)0179)(25),

–  uzimajući u obzir Komisijinu trenutačnu evaluaciju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u okviru programa REFIT,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za postupak Unije za odobravanje pesticida (A8-0475/2018),

Opća razmatranja

A.  budući da je svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 („Uredba”) osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta usklađivanjem pravila o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja poboljšavajući time poljoprivrednu proizvodnju;

B.  budući da je postupak EU-a za odobravanje sredstava za zaštitu bilja jedan od najstrožih u svijetu; budući da s obzirom na zabrinutosti nekolicine dionika zbog procjene glifosata Posebni odbor za postupak Unije za odobravanje pesticida (PEST) nastoji utvrditi područja koja se mogu dodatno poboljšati u pogledu postupka Unije za odobravanje sredstava za zaštitu bilja, pružanjem preporuka koje smatra potrebnima kako bi se osiguralo postizanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša;

C.  budući da je načelo predostrožnosti temeljno načelo politike Unije, kako je utvrđeno u članku 191. UFEU-a; budući da Uredba, kako je predviđeno člankom 1. stavkom 4., počiva na načelu preodstrožnosti; budući da odluka upravljanja rizikom, kako je predviđeno čankom 13. stavkom 2., mora biti usklađena s uvjetima načela predostrožnosti utvrđenima u članku 7. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002; budući da je člankom 7. stavkom 2. Uredbe 178/2002 predviđeno da mjere usvojene na temelju načela predostrožnosti moraju biti primjerene;

D.  budući da je nekolicina dionika izrazila zabrinutost zbog procjene glifosata, osobito kad je riječ o tome je li provedena neovisna, objektivna i transparentna procjena, jesu li pravilno primijenjeni kriteriji klasifikacije iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008, jesu li relevantne smjernice na odgovarajući način upotrijebljene i jesu li pravilno primijenjeni kriteriji za odobravanje i načelo predostrožnosti;

E.  budući da na temelju članka 4. stavka 3. Uredbe sredstvo za zaštitu bilja kod uporabe, prema dobroj praksi zaštite bilja i uz pretpostavku realnih okolnosti uporabe, ne smije, među ostalim, imati nikakve izravne ili odgođene štetne učinke na zdravlje ljudi, uključujući zdravlje ranjivih skupina, te ne smije imati neprihvatljive učinke na okoliš;

F.  budući da je evaluacijom provedbe Uredbe otkriveno da se ciljevi zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša ne postižu u potpunosti i da postoji prostor za poboljšanja kako bi se postigli svi ciljevi Uredbe;

G.  budući da je potpuna provedba Uredbe u svim državama članicama od najveće važnosti;

H.  budući da se rad nacionalnih nadležnih tijela uključenih u postupke odobravanja i izdavanja odobrenja često odgađa; budući da su u nekim slučajevima utvrđeni nedostatan broj osoblja nacionalnih nadležnih tijela koja sudjeluju u postupku odobravanja i njihovo nedovoljno financiranje; budući da, uz odgađanja povezana s procjenama, postoji opasnost da i nedostatak resursa utječe na kvalitetu procjena za aktivne tvari i sredstva za zaštitu bilja;

I.  budući da neovisnost procjene rizika čini temelj povjerenja u Uredbu i propisa o hrani EU-a;

J.  budući da je utvrđeno da tijekom cijelog postupka nedostaje transparentnosti kad je riječ o odlučivanju, počevši od nedostatka pristupa javnosti cjelokupnim studijama i neobrađenim podacima do faze upravljanja rizikom;

K.  budući da je pravo na pristup dokumentima institucija EU-a, kao i agencija EU-a, važno pravo, čija se izuzeća tumače restriktivno; upućuje na sudsku praksu Suda Europske unije prema kojoj transparentnost i pristup dokumentima u očima građana doprinose većoj legitimnosti agencija EU-a u očima građana te koja osigurava da su agencije EU-a odgovornije građanima u demokratskom sustavu(26);

L.  budući da bi Uredbu Komisije (EU) br. 283/2013 o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima trebalo redovito ažurirati kako bi se uzela u obzir najnovija znanstvena i tehnička saznanja; budući da je Komunikacija Komisije u okviru provedbe Uredbe Komisije (EU) br. 283/2013 od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima(27) i dalje najsveobuhvatniji izvor dokumenata sa smjernicama i smjernica za ispitivanje, iako je nekoliko dokumenata navedenih na popisu možda zastarjelo te ih je potrebno ažurirati; budući da se u metodologijama koje se upotrebljavaju za znanstvenu procjenu aktivnih tvari, u obliku smjernica koje upotrebljavaju EFSA i države članice, ne odražava uvijek trenutačno stanje znanstvenih i tehničkih saznanja kako se to zahtijeva člankom 4. Uredbe; budući da određena ključna ispitivanja nisu obuhvaćena procjenom rizika ili nedostaju najnovije znanstvene metode (kao što je slučaj kod ažuriranih ekotoksikoloških ispitivanja za organizme u tlu i procjene koncentracije i ostataka u okolišu u prašini, vjetru, zraku i vodi);

M.  budući da još uvijek nisu službeno donesene ažurirane smjernice o pčelama kojima se EFSA koristila prilikom svojeg nedavnog preispitivanja triju neonikotinoida; budući da su smjernice o organizmima u tlu koje EFSA trenutačno upotrebljava objavljene 2002.;

N.  budući da se zahtjevi zakonodavstva smjernicama prenose u praktične korake, objašnjavajući što je potrebno učiniti, dok se smjernicama za ispitivanje navode protokoli za ispitivanje koje je potrebno slijediti za dobivanje podataka, objašnjavajući kako se ispitivanja trebaju provoditi;

O.  budući da zabrinjava široka, i neodgovarajuća profilaktička, uporaba sredstava za zaštitu bilja;

P.  budući da je uporaba sredstava za zaštitu bilja u cilju isušivanja, (tj. ubijanja same biljke prije žetve kako bi se ubrzalo sazrijevanje i olakšala žetva) neodgovarajuća;

Q.  budući da je uporaba sredstava za zaštitu bilja u područjima koja koristi šira javnost ili ranjive skupine neodgovarajuća;

R.  budući da je prema podacima koje je prikupila Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) EU 2016. upotrijebio 368 588 tona pesticida, što čini 11,8 % globalne potrošnje;

S.  budući da u EU-u prema podacima FAO-a postoji uzlazan trend uporabe pesticida od 2009.; budući da se taj trend, pak, u velikoj mjeri razlikuje među državama članicama, u rasponu od naglog porasta u nekim državama članicama do naglog pada u drugim državama; budući da se od 2011. do 2016. prodaja ukupne količine aktivnih tvari u pesticidima u 16 država članica EU-a povećala za 1,6 %;

T.  budući da su do 2018. odobrene 493 aktivne i osnovne tvari;

U.  budući da se u izvješću Komisije o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 navode nedostaci o statističkim podacima o uporabi pesticida i nedostatak znanja o uporabi određenih aktivnih tvari;

V.  budući da je prema izvješću Europske unije o ostacima pesticida u hrani za 2016.(28), koje je EFSA objavila 2018., 96,2 % uzoraka bilo u granicama dozvoljenima na temelju zakonodavstva EU-a;

W.  budući da je javnost nedovoljno upoznata s opasnostima i rizicima te prihvatljivim i neprihvatljivim opasnostima i rizicima, kao i s razinom usklađenosti s vrijednostima maksimalne razine ostataka (MRO) u Europi;

X.  budući da se odluke o odobrenju za novorazvijene aktivne tvari i sredstva za zaštitu bilja uvijek donose na temelju neizvjesnosti u pogledu stvarnih učinaka; budući da ne postoji dovoljno praćenje nakon odobrenja; budući da nedostaju podaci o točnim količinama pojedinačnog primijenjenog sredstva za zaštitu bilja, provedbi i učinkovitosti mjera ublažavanja i mogućim štetnim učincima na zdravlje ljudi i životinja te okoliš;

Y.  budući da se nedostatak podataka odnosi na stvarne učinke aktivnih tvari, safenere, sinergiste i koformulante te njihove metabolite, kao i na formulacije i mješavine sredstava; budući da stoga potpuni učinak pesticida na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš nije poznat u odgovarajućoj mjeri;

Z.  budući da pilot-projekt „Praćenje upotrebe pesticida u okolišu uz pomoć pčela medarica” nije još proveden usprkos uključivanju u proračun Unije za financijske godine 2017. i 2018.;

AA.  budući da je jedan od ciljeva Sedmog općeg programa djelovanja Unije za okoliš do 2020. da se kemikalije proizvode i upotrebljavaju na načine koji dovode do smanjenja znatnih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš na najmanju moguću razinu i da još uvijek postoji neizvjesnost u pogledu posljedica kombiniranih učinaka različitih kemikalija na zdravlje ljudi i okoliš;

AB.  budući da se u članku 4. stavku 3. Uredbe navodi da sredstvo za zaštitu bilja „ne smije imati trenutačne ili odgođene štetne učinke na zdravlje ljudi... uzimajući u obzir poznate kumulativne i sinergijske učinke, ako postoje znanstvene metode za mjerenje takvih učinaka koje priznaje Agencija”; budući da se Uredbom (EZ) br. 396/2005 predviđa da se „poznati kumulativni i sinergijski učinci” moraju uzeti u obzir „ako su dostupne metode za ocjenjivane tih učinaka”;

AC.  budući da su takve metodologije sada na raspolaganju te se očekuje da će EFSA do kraja 2019. dovršiti pilot-procjenu kojom se razmatraju kumulativni učinci izloženosti pesticidima u hranu na živčani sustav i štitnjaču;

AD.  budući da ne postoji zakonska obveza za ispitivanje aktivnih tvari u pogledu razvojne neurotoksičnosti (DNT), među kojima su uzrok autizma, poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i disleksija; budući da su potrebne studije razvojne toksičnosti i neurotoksičnosti te da mogu potaknuti studije s ad hoc nacrtom kako bi se obuhvatile posebne zabrinutosti; budući da EFSA trenutačno u tom kontekstu radi na projektu za razvoj rješenja za otkrivanje učinaka DNT-a koja ne uključuju ispitivanje na životinjama;

AE.  budući da postoji zabrinutost da provedba Uredbe, u pogledu primjene ispitivanja na životinjama za utvrđivanje opasnosti i procjenu rizika, nije u skladu s načelima zamjene, smanjenja i poboljšanja Direktive 2010/63/EU za pokuse na životinjama jer uredbe Komisije (EU) br. 283/2013 i (EU) br. 284/2013, kao i odgovarajuće smjernice, unatoč raspoloživosti potvrđenih alternativnih ispitivanja i tehnologija, nisu ažurirane od njihova donošenja;

AF.  budući da ispitivanje učinaka na zdravlje ljudi uključuje uporabu životinja i stoga se ne mogu nužno precizno predvidjeti nuspojave kod ljudi;

AG.  budući da postoji potreba za ubrzanjem razvoja i potvrđivanja novih metoda koje se ne provode na životinjama, a kojima se pružaju informacije o temeljnim mehanizmima toksičnosti za ljude, uključujući način na koji dolazi do štetnih ishoda za ljude;

AH.  budući da mnogi poljoprivredni proizvodi iz trećih zemalja imaju nižu razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša u odnosu na odobrenje i uporabu sredstava za zaštitu bilja; budući da je potrebno zajamčiti da zbog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja ne dođe do ugrožavanja zaštite na razini EU-a;

AI.  budući da su u EU-u optjecaju nezakonito uvezena sredstva za zaštitu bilja i da se upotrebljavaju, što predstavlja potencijalnu prijetnju javnom zdravlju i nepošteno tržišno natjecanje u odnosu na sredstva za zaštitu bilja koja podliježu postupku odobrenja u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a;

Zahtjev za odobrenje aktivnih tvari

AJ.  budući da je u pogledu transparentnosti i sukoba interesa nekolicina dionika izrazila zabrinutost zbog prava podnositelja zahtjeva na odabir države članice izvjestiteljice prilikom zahtjeva za odobrenje aktivne tvari;

AK.  budući da je u pogledu transparentnosti i sukoba interesa nekolicina dionika nadalje izrazila zabrinutost zbog činjenice da država članica izvjestiteljica kojoj je Komisija povjerila zadaću obnove izvješća o procjeni može biti ista država članica koja je sastavila inicijalni nacrt izvješća o procjeni;

AL.  budući da su od stupanja na snagu Uredbe podnositelji zahtjeva za nove aktivne tvari kao državu članicu izvjestiteljicu odabrali samo 11 od 28 država članica, što pokazuje da postoje znatne razlike koje se odnose na stručnost i broj zaposlenika;

AM.  budući da su Francuska, Nizozemska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina bile zadužene za gotovo 80 % svih predmeta; budući da će Brexit imati znatan utjecaj na radno opterećenje drugih država članica;

AN.  budući da se člankom 8. stavkom 1. Uredbe od podnositelja zahtjeva zahtijeva podnošenje sažetka dokumentacije koji, među ostalim, uključuje sažetke i rezultate ispitivanja i studija za svaku pojedinu točku potrebnih podataka, uključujući procjenu svih dostavljenih informacija;

AO.  budući da je nekolicina dionika izrazila zabrinutost u vezi s pristupom ocjenjivanja koji je utvrđen zakonom, te osobito zbog toga tko bi trebao izraditi znanstvene studije i proizvesti dokaze za ocjenjivanje aktivnih tvari, tko bi trebao pružiti znanstvenu stručno ocijenjenu literaturu i tko bi trebao ocjenjivati studije;

AP.  budući da se člankom 8. stavkom 5. Uredbe od podnositelja zahtjeva traži da dokumentaciji priloži znanstvenu stručno ocijenjenu otvorenu literaturu o aktivnim tvarima i njezinim odgovarajućim metabolitima;

AQ.  budući da su za nove aktivne tvari uobičajeno dostupni samo podaci iz regulatornih studija koje je izradio podnositelj zahtjeva;

AR.  budući da se procjena rizika mora temeljiti na svim raspoloživim odgovarajućim znanstvenim dokazima; budući da se u stručno ocijenjenoj otvorenoj znanstvenoj literaturi pružaju važne dopunske informacije studijama koje se temelje na dobrim laboratorijskim praksama (DLP) podnositelja zahtjeva te da ona može sadržavati rezultate koji ocjenjivače upozoravaju na negativne učinke koji nisu vidljivi u okviru standardnog ispitivanja;

AS.  budući da je OECD razvio načela DLP-a kako bi se osiguralo provođenje ispitivanja u skladu s propisanom ispitnom metodom u cilju sprečavanja prijevara; budući da je EU donio ta načela Direktivom 2004/10/EZ, kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju da laboratoriji koji provode studije o sigurnosti kemijskih proizvoda poštuju načela OECD-a o dobrim laboratorijskim praksama i Direktivu 2004/9/EZ, kojom se utvrđuje obveza država članica da imenuju tijela odgovorna za inspekcije DLP-a na njihovom državnom području;

AT.  budući da su, prema izvješću Komisije iz 2015., sve države članice prenijele direktive o dobroj laboratorijskoj praksi te uspostavile funkcionalne nacionalne programe praćenja usklađenosti s dobrom laboratorijskom praksom;

AU.  budući da se smjernicama OECD-a za ispitivanje jamči da se istraživanje može reproducirati, da je dosljedno i jedinstveno te regulatornim tijelima omogućuje procjena kvalitete i relevantnosti studije, osiguranje metodološke valjanosti studije te olakšava uzajamno prihvaćanje podataka među državama članicama;

Nacrt procjene države članice izvjestiteljice

AV.  budući da u skladu s člankom 11. stavkom 2.. Uredbe „država članica izvjestiteljica provodi neovisnu, objektivnu i transparentnu procjenu s obzirom na najnovija znanstvena i tehnička saznanja”;

AW.  budući da je utvrđeno da se različite države članice u svojoj ulozi izvjestiteljice koriste različitim praksama u pogledu upućivanja na sažetke stručno ocijenjene literature koje je izradio podnositelj zahtjeva; budući da je temeljno pravilo da bi bilo koji znanstveni rad trebao jasno naznačiti izjave drugih s pomoću navodnika;

AX.  budući da Parlament prima na znanje raspravu o pregledu literature u izvješću o procjeni rizika o glifosatu njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR); budući da je nekolicina dionika izrazila zabrinutost da su važni elementi procjene u nacrtu izvješća o procjeni rizika o glifosatu preuzeti iz zahtjeva, a da pritom nije jasno naznačeno upućivanje na njih;

Mišljenje EFSA-e o nacrtima izvješća o ocjeni i klasifikacija aktivnih tvari koju je provela ECHA

AY.  budući da vjerodostojnost sustava odobravanja sredstava za zaštitu bilja Unije snažno ovisi o povjerenju javnosti u EFSA-u koja pruža znanstvena mišljenja koja su osnova za odluke u pogledu sigurnosti hrane u Europi; budući da je zabrinjavajući pad povjerenja javnosti u EFSA-u;

AZ.  budući da trenutačno oko dvije trećine nacionalnih stručnjaka koji rade za EFSA-u dolazi iz samo šest država članica;

BA.  budući da se, u skladu s člankom 4. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe, ocjenom aktivne tvari najprije mora utvrditi jesu li ispunjena mjerila za odobravanje iz točaka od 3.6.2. do 3.6.4. i točke 3.7. Priloga II. (= „granični kriteriji”); budući da se jedan od tih graničnih kriterija odnosi na klasifikaciju tvari kao karcinogene tvari (kategorija 1.A ili 1.B) u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

BB.  budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) u skladu s nomenklaturom (koja odgovara kategoriji 1B iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008) klasificirala glifosat kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za ljude (kategorija 2A); budući da su nakon preispitivanja dostupnih informacija, uključujući procjene IARC-a, EFSA i ECHA, europske agencije odgovorne za pružanje znanstvenih procjena koje čine osnovu za odluke upravljanja rizicima EU-a, zaključile da nikakva klasifikacija kao karcinogene tvari nije potrebna u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

BC.  budući da je IARC temeljio svoj zaključak na objavljenoj literaturi u skladu sa svojim načelima rada, dok su EFSA i ECHA kao glavnu osnovu svoje ocjene upotrebljavale i neobjavljene studije koje je dostavio podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 8. Uredbe i imale su pristup odgovarajućim neobrađenim podacima;

BD.  budući da je nekoliko drugih nadležnih tijela diljem svijeta, uključujući ona iz SAD-a, Kanade, Novog Zelanda, Australije i Japana, nakon toga dovršilo nove ocjene glifosata te zaključilo da nije karcinogen; budući da Agencija za zaštitu okoliša SAD-a i dalje razmatra glifosat, a u čijem se nacrtu procjene rizika za okoliš jasno navodi da postoji mogući učinak na ptice, sisavce te kopnene i vodene biljke;

BE.  budući da je u 14 slučajeva klasifikacija EU-a bila konzervativnija (stoga i stroža) od IARC-ove, u 11 slučajeva (glifosat i 10 drugih aktivnih tvari) manje stroge, a u 29 slučajeva jednaka, kako je vidljivo iz usporedbe koju je 2017. provela EFSA u pogledu 54 pesticida koji su ocijenjeni u okviru sustava EU-a i IARC-a;

BF.  budući da i dalje postoji zabrinutost nekolicine dionika zbog mišljenja EFSA-e i ECHA-e u vezi s njihovim zaključcima u korist odluke da se glifosat ne klasificira kao karcinogena tvar;

BG.  budući da, nažalost, nije bilo moguće riješiti tu nesuglasicu u Posebnom odboru;

BH.  budući da je u listopadu 2017. Komisija proglasila dopuštenom europsku građansku inicijativu naslovljenu „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”; budući da je više od milijun građana pozvalo Komisiju da predloži državama članicama uvođenje zabrane upotrebe glifosata, da provede reformu postupka odobravanja pesticida i da na razini EU-a utvrdi obvezne ciljeve smanjenja upotrebe pesticida;

BI.  budući da su u takozvanim Dokumentima o Monsantu i nedavnoj presudi Vrhovnog suda države Kalifornije u predmetu Dewayne Johnson / Monsanto (predmet br. CGC-16-550128) te naknadnoj žalbi izražene zabrinutosti zbog neovisnosti i sukoba interesa u postupku ocjenjivanja glifosata;

Odobrenje aktivnih tvari koje provodi Komisija

BJ.  budući da se Uredbom Komisiji zadaje rok od šest mjeseci od zaključaka EFSA-e do predstavljanja nacrta uredbe;

BK.  budući da u odluci o produženju odobrenja glifosata nema pravno obvezujućih mjera za smanjenje rizika na razini Unije; budući da je Komisija odlučila donijeti posebnu preporuku u pogledu uvjeta odobrenja da države članice, pri odobravanju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju glifosat, trebaju obraćati posebnu pozornost na rizik za kopnene kralježnjake; budući da je utvrđen visok dugoročni rizik pri gotovo svim vrstama uporabe glifosata za neciljane kopnene kralježnjake, uključujući sisavce i ptice;

BL.  budući da je ECHA zaključila da glifosat uzrokuje ozbiljno oštećenje očiju i otrovan je za vodni okoliš s dugoročnim učincima;

BM.  budući da nije jasno pod kojim uvjetima Komisija i države članice smatraju da je rizik neprihvatljiv za okoliš;

BN.  budući da je zabrinjavajuće da Komisija, uz potporu država članica, odobrava aktivne tvari za koje je EFSA utvrdila da predstavljaju visok rizik za okoliš i biološku raznolikost, s obzirom na to da u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (e) Uredbe sredstvo za zaštitu bilja ne smije imati neprihvatljive učinke na okoliš;

BO.  budući da je Europska ombudsmanica u svojoj odluci u predmetu 12/2013/MDC od 18. veljače 2016. izjavila da dostavljanje potvrdnih informacija ne bi trebalo obuhvaćati zahtjeve u pogledu podataka koji su postojali u vrijeme podnošenja zahtjeva u vezi s procjenom rizika za zdravlje i za koje su postojali odgovarajući dokumenti sa smjernicama;

BP.  budući da se potvrdne informacije općenito ne mogu podvrgnuti istoj znanstvenoj kontroli ili procjeni kao podaci dostavljeni u izvornom zahtjevu jer nisu bili sustavno podvrgnuti stručnom pregledu EFSA-e; budući da je Europska ombudsmanica u svojoj odluci iz 2016. pozvala Komisiju da razmotri trebaju li sve potvrdne informacije odsada biti sustavno podvrgnute stručnom pregledu EFSA-e te treba li dokumente sa smjernicama izmijeniti u skladu s tim;

BQ.  budući da je na temelju izvješća o daljnjem postupanju koje je Komisija podnijela u veljači 2018. u pogledu deset aktivnih tvari ispitanih u kontekstu istrage Europskog ombudsmana, postupak u vezi s potvrdnim podacima doveo do toga da su dvije aktivne tvari, koje bi inače bile ograničene, dulje zadržane na tržištu;

BR.  budući da do nedostatka podataka u slučaju pesticida biološkog podrijetla niskog rizika ponajprije dolazi jer su zahtjevi u pogledu podataka osmišljeni za kemijska sredstva za zaštitu bilja i stoga nisu prikladni za ona biološkog podrijetla niskog rizika;

BS.  budući da, unatoč rizicima koje je EFSA utvrdila u svojim zaključcima o aktivnim tvarima, Komisija često ostavlja mjere za smanjenje rizika državama članicama, bez obzira na mogućnost da ih nametne na razini EU-a u skladu s Uredbom; budući da je Europska ombudsmanica osudila taj pristup u svojoj odluci u predmetu 12/2013/MDC;

BT.  budući da je primjereno da države članice odlučuju o mjerama upravljanja rizikom u pogledu pitanja koja su specifična za njihovu situaciju;

BU.  budući da je dostupnost sredstava za zaštitu bilja niskog rizika nedostatna; budući da je samo deset tvari odobreno kao aktivne tvari niskog rizika od njih gotovo 500 dostupnih na tržištu EU-a; budući da nedostatna ponuda sredstava za zaštitu bilja niskog rizika otežava razvoj i provedbu integrirane zaštite bilja; budući da je ta nedostatna ponuda posljedica dugotrajnog postupka evaluacije, odobravanja i registracije tih sredstava;

BV.  budući da se danas napredne tehnike, kao što su precizna poljoprivreda i robotika, mogu upotrebljavati za precizno praćenje i uklanjanje korova ili štetnih insekata u ranoj fazi; budući da napredne tehnike i dalje nisu dovoljno razvijene u Europskoj uniji i zahtijevaju potporu Unije i država članica;

Odobrenje koje države članice daju sredstvima za zaštitu bilja

BW.  budući da je sredstava za zaštitu bilja potrebno detaljno ocijeniti u skladu s trenutačnim znanstvenim i tehničkim spoznajama prije njihova odobrenja; budući da nedostatan broj osoblja i/ili nedovoljno financiranje mogu dovesti do pretjeranog oslanjanja na procjenu provedenu u svrhu odobravanja aktivnih tvari u kontekstu odluka o sredstvima za zaštitu bilja;

BX.  budući da bi se postupkom za odobravanje sredstava za zaštitu bilja, a posebno zahtjevima u pogledu podataka za procjenu rizika, trebalo uzeti u obzir stvarno korištenje sredstava za zaštitu bilja;

BY.  budući da pri odobravanju sredstava za zaštitu bilja posebnu pozornost i dalje treba posvećivati „ranjivim skupinama”; budući da su Uredbi „ranjive skupine” definirane kao osobe o kojima treba posebno voditi računa kod procjene akutnih i kroničnih učinaka sredstava za zaštitu bilja na zdravlje; budući da su u njih uključene trudnice i dojilje, još nerođena djeca, dojenčad i djeca, stariji ljudi, kao i radnici te u blizini nastanjeni stanovnici koji se tijekom duljeg vremena izlažu visokoj razini pesticida;

BZ.  budući da se u članku 25. Uredbe zahtijeva da safeneri i sinergisti podliježu istom postupku odobravanja za uključivanje na pozitivni popis kao i aktivne tvari; budući da Komisija još nije odobrila nikakve safenere ili sinergiste;

CA.  budući da se u članku 27. Uredbe od Komisije zahtijeva da u Prilog III. uključi negativni popis neprihvatljivih koformulanata; budući da Komisija još nije usvojila negativni popis koformulanata, ali je izrazila namjeru da to učini do kraja 2018.; budući da je to kašnjenje neprihvatljivo s obzirom na učinak tih tvari; budući da su određene države članice razvile vlastite negativne popise koformulanata u nedostatku takvog popisa na razini Unije;

CB.  budući da je zbog nedostatka tih popisa EU-a otežana temeljita procjena rizika sredstava za zaštitu bilja;

CC.  budući da je izražena zabrinutost u pogledu sustava zona, a posebno u pogledu kašnjenja u postupku i čestih potpunih ili djelomičnih ponovnih ocjena zahtjeva u kontekstu uzajamnog priznavanja, do kojih dolazi zbog različitih nacionalnih zahtjeva u pogledu evaluacijskih modela država članica u istoj zoni; budući da je cilj postupka uzajamnog priznavanja država članica bio pojednostavniti postupke i povećati povjerenje među državama članicama; budući da se primjena postupka uzajamnog priznavanja smatra važnim instrumentom za poboljšanje podjele rada i jamčenje poštovanja rokova, koja istodobno jamči optimalnu zaštitu i važna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

CD.  budući da Komisija radi na informatičkom sustavu, sustavu upravljanja aplikacijama za zaštitu bilja (PPPAMS), koji će biti dostupan javnosti i kojim će se olakšati sustav uzajamnog priznavanja;

CE.  budući da trenutačno ne postoji pregled svih sredstava za zaštitu bilja odobrenih u EU-u s obzirom na to da države članice nisu obvezne sustavno obavješćivati Komisiju o svojim odlukama o odobrenju;

CF.  budući da se Uredbom Komisije (EU) br. 283/2013 zahtijeva provedba studija o dugotrajnoj toksičnosti; budući da se Uredbom Komisije (EU) br. 284/2013 trenutačno zahtijevaju toksikološke studije o izloženosti rukovatelja, prolaznika i stanovnika kao i radnika, nekoliko dugoročnih i kroničnih toksikoloških studija za životinje te studije o sudbini i ponašanju u tlu, vodi i zraku, uključujući rutu i degradaciju u zraku i prijenosu zrakom, ali ne o dugoročnoj toksičnosti sredstava za zaštitu bilja;

CG.  budući da države članice rade na uspostavi usporedne procjene sredstava za zaštitu bilja s mogućim zamjenskim sredstvima; budući da je cilj zamijeniti takve proizvode sigurnijim sredstvima za zaštitu bilja i nekemijskim metodama kao što su one utvrđene u Direktivi 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(29);

CH.  budući da se u najnovijim izvješćima naglašava znatno smanjenje biološke raznolikosti ptica i insekata, a osobito pčela i drugih oprašivača; budući da je u posljednjih 27 godina utvrđen pad od više od 75 % ukupne biomase krilatih kukaca u zaštićenim područjima(30); budući da poljoprivredno intenziviranje (npr. uporaba pesticida, cjelogodišnje obrađivanje zemlje, povećanje korištenja gnojiva i učestalost poljoprivrednih mjera), koje nije uključeno u tu analizu, može biti uvjerljivi razlog za to; budući da se poljoprivredno intenziviranje povezuje s ukupnim smanjenjem biološke raznolikosti biljaka, insekata, ptica i drugih vrsta; budući da su biološka raznolikost i snažni ekosustavi, osobito pčela i drugih kukaca oprašivača, od temeljne važnosti za zdrav i održiv poljoprivredni sektor;

CI.  budući da je zabrana svih primjena na otvorenom triju neonikotinoida (imidakloprida, klotianidina i tiametoksana) dobrodošla; budući da te zabrane ne smiju ugrožavati nepotrebna odstupanja iz članka 53.;

CJ.  budući da druga sistemična sredstva za zaštitu bilja treba što više ograničiti, uključujući za tretiranje sjemena, ako predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš;

CK.  budući da u EU-u raste uporaba i broj utvrđenih slučajeva hitnih odobrenja izdanih u skladu s člankom 53. stavkom 2. Uredbe; budući da se neke države članice u mnogo značajnijoj mjeri oslanjaju na članak 53. od drugih; budući da je EFSA u nedavno provedenoj ocjeni hitnih odobrenja triju neonikotinoida zaključila da su ta odobrenja u nekim slučajevima bila u skladu s odredbama utvrđenima zakonodavstvom, dok u drugim slučajevima ti uvjeti nisu bili ispunjeni;

CL.  budući da sustavna kašnjenja u postupcima odobravanja također mogu dovesti do povećanja uporabe hitnih odobrenja; budući da pozivanje na odstupanja iz članka 53. za uporabe u manjim količinama radi rješavanja posebnih situacija, osim stvarnih hitnih situacija, nije održivo ili prikladno; budući da EFSA treba istražiti učinak zamjene, kao i dostupnost nekemijskih metoda;

CM.  budući da je potrebno posvetiti osobitu pozornost sredstvima za zaštitu bilja koja se koriste u malim količinama jer trenutačno nema dovoljno ekonomskih poticaja za poduzeća da razvijaju takva sredstva;

CN.  budući da je Komisija nakon stupanja na snagu Uredbe samo jednom iskoristila mogućnost da zatraži mišljenje od EFSA-e u skladu s člankom 53. stavkom 2.;

Opće primjedbe

1.  smatra da, iako EU ima jedan od najstrožih sustava u svijetu, treba poboljšati i Uredbu i njezinu provedbu kako bi se ostvarila svrha te Uredbe;

2.  prima na znanje Komisijinu trenutačnu evaluaciju Uredbe u okviru programa REFIT;

3.  naglašava važnost osiguravanja neovisne, objektivne i transparentne znanstvene procjene aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja;

4.  poziva Komisiju države članice da dodijele dostatna sredstva i odgovarajuće stručno znanje za procjenu aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja te da osiguraju neovisnu, objektivnu i transparentnu procjenu s obzirom na najnovija znanstvena i tehnička saznanja;

5.  poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu i ujednačenu primjenu graničnih kriterija temeljenih na opasnosti za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene ili toksične za reprodukciju ili imaju svojstva koja prouzročuju poremećaje endokrinog sustava;

6.  poziva Komisiju i države članice da u svojoj ulozi upravljanja rizikom primijene načelo predostrožnosti gdje je na temelju dostupnih informacija utvrđena mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, donošenjem privremenih mjera upravljanja rizikom nužnih za osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

7.  potiče Komisiju da sustavno obavješćuje o tome kako je to načelo uzeto u obzir i kako je donesena odluka upravljanja rizikom;

8.  pozdravlja preporuku mehanizma za znanstveno savjetovanje da Komisija omogući širu raspravu na razini cijelog društva kako bi se uspostavila zajednička vizija za održivu proizvodnju hrane na razini EU-a, uključujući ulogu sredstava za zaštitu bilja u tom području; smatra da bi se u takvim razmatranjima trebalo, među ostalim, uzeti u obzir kvalitetu, sigurnost, dostupnost i cjenovnu pristupačnost hrane za potrošače, pravedan dohodak za poljoprivrednu proizvodnju i njezinu dugoročnu održivost, klimatske promjene te dugoročne i kratkoročne rizike i koristi za zdravlje ljudi i životinja te okoliš povezani s različitim scenarijima uporabe sredstava za zaštitu bilja, uključujući integriranu zaštitu bilja i scenarij nulte uporabe;

9.  smatra da u sustavu EU-a veću pozornost treba posvetiti raširenoj i neodgovarajućoj profilaktičkoj uporabi sredstava za zaštitu bilja i njihovim učincima na zdravlje ljudi i životinja te okoliš, kao i na izgradnju otpornosti u ciljnim organizmima;

10.  naglašava važnost potpune provedbe Direktive 2009/128/EZ, s obzirom na njezinu povezanost sa sustavom odobravanja, osobito odredbi koje se odnose na integriranu zaštitu bilja i s njom povezano odgovarajuće osposobljavanje poljoprivrednika; ističe da se za dodatne pojedinosti mogu pogledati aktualni napori Parlamenta u tom pogledu;

11.  poziva Komisiju i države članice da zajamče usklađenost svrhe odobravanja aktivnih tvari i odobravanja sredstava za zaštitu bilja u okviru ove Uredbe i svrhe Direktive 2009/128/EZ;

12.  poziva Komisiju i države članice da više ne odobravaju aktivne tvari ili sredstva za zaštitu bilja kojima je svrha isušivanje;

13.  poziva Komisiju i države članice da više ne dopuštaju uporabu sredstava za zaštitu bilja u područjima koja koristi šira javnost ili ranjive skupine, kako je utvrđeno u članku 12. točki (a) Direktive 2009/128/EC;

14.  poziva Komisiju da u Uredbu uvede posebne mjere za stvarnu zaštitu ranjivih skupina kako bi se, bez odgode ili odstupanja, obustavila primjena pesticida na velikim površinama u blizini škola, ustanova za odgoj djece, igrališta, bolnica, rodilišta i domova za njegu;

15.  poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere kako bi zajamčila javnu dostupnost statističkih podataka o prodaji pesticida po pojedinoj aktivnoj tvari i državi članici te daljnje poboljšanje statističkih podataka o uporabi pesticida kako bi se osigurali potpuni podaci za procjenu rizika za okoliš, kao i za komparativnu procjenu na temelju Uredbe;

16.  poziva na stvaranje djelotvornog sustava nadzora nakon stavljanja na tržište radi sustavnog praćenja stvarnih učinaka uporabe sredstava za zaštitu bilja na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš u cjelini, uključujući dugoročno; naglašava da se nadzorom nakon stavljanja na tržište za sredstva za zaštitu bilja treba jamčiti učinkovito prikupljanje podataka i komunikacija među svim dionicima te da on treba biti transparentan i javno dostupan; poziva EFSA-u i ECHA-u da u ovom području razviju usklađene smjernice za učinkovit nadzor nakon stavljanja na tržište;

17.  poziva Komisiju da osmisli standardiziranu IT platformu ili bazu podataka za cijelu Europsku uniju radi potpore dijeljenju podataka dobivenih praćenjem nakon stavljanja na tržište te smatra da se podaci dobiveni nakon stavljanja na tržište i ostali dostupni podaci dobiveni praćenjem trebaju upotrebljavati u postupku odobrenju;

18.  poziva Komisiju da ubrza provedbu pilot-projekta „Praćenje upotrebe pesticida u okolišu uz pomoć pčela medarica” koji će, među ostalim, omogućiti ocjenjivanje provedbe zakonodavstva EU-a u pogledu zahtjeva u vezi s pesticidima i njihovim odobrenjem;

19.  poziva Komisiju da provede epidemiološku studiju o stvarnom učinku sredstava za zaštitu bilja na zdravlje ljudi;

20.  poziva Komisiju da dodatno razvije i provede pristupe za rješavanje kombiniranih učinaka kemikalija promicanjem objedinjene i koordinirane procjene u odnosu na sve relevantne zakone EU-a;

21.  pozdravlja trenutačni projekt EFSA-e za modeliranje učinaka razvojne neurotoksičnosti, ali smatra da to nije dovoljno sve dok ne postoji pravna obveza da se aktivne tvari i ostali sastojci pesticida ocjenjuju s obzirom na razvojnu neurotoksičnost kao dio postupka izdavanja odobrenja; stoga poziva Komisiju da ocjeni mišljenja kako bi se osiguralo da se aktivne tvari i drugi sastojci u sredstvima za zaštitu bilja ocjenjuju s obzirom na učinke razvojne neurotoksičnosti, potpuno uzimajući u obzir pouzdane mehanističke metode usmjerene na ljude u kojima se ne upotrebljavaju životinje za procjenu opasnosti od neurotoksičnosti;

22.  smatra da je ključno da se istraživanja i inovacije nastave razvijati u Uniji i stoga poziva da se u okviru Obzora Europa, drugih financijskih instrumenata Unije i u državama članicama osigura dovoljno sredstava za promicanje:

   (a) neovisnih istraživanja o učincima sredstava za zaštitu bilja na zdravlje ljudi i životinja, na okoliš i poljoprivrednu proizvodnju;
   (b) istraživanja alternativnih sredstava za zaštitu bilja, uključujući nekemijske metode i pesticide niskog rizika, kako bi se poljoprivrednicima predstavila nova rješenja za održivu poljoprivredu te istraživanja agroekoloških tehnika i tehnika precizne poljoprivrede u cilju smanjenja vanjskog doprinosa i optimiziranja suzbijanja nametnika na ciljan i održiv način;

23.  poziva Komisiju da razmotri važnost regulatornog okvira kojim se potiču inovacije i istraživanje kako bi se razvila bolja i sigurnija sredstva za zaštitu bilja i njihove alternative;

24.  podsjeća da je pristup sigurnoj i učinkovitoj zaštiti bilja ključan da bi se poljoprivrednicima omogućilo da spriječe prirodne kontaminate u hrani, kao što su karcinogeni mikotoksini, koji ugrožavaju sigurnost naše hrane;

25.  ističe da su usjevi, tlo i klimatski uvjeti u državama članicama, osobito u najudaljenijim regijama Europske unije, vrlo raznoliki i posebni; poziva da se ta raznolikost uzme u obzir u postupcima odobravanja;

26.  poziva EFSA-u i Komisiju da poboljšaju svoju komunikaciju o rizicima kako bi javnost bila informirana na prikladan, razumljiv i lako dostupan način; smatra da je važno bolje upoznati javnost s opasnostima i rizicima te prihvatljivim i neprihvatljivim opasnostima i rizicima, podići razinu osviještenosti u pogledu razine usklađenosti s vrijednostima maksimalne razine ostataka (MRO) u Europi i obavijestiti korisnike o mogućim mjerama za ublažavanje rizika;

27.  poziva na potpunu provedbu načela zamjene, smanjenja i poboljšanja;

28.  poziva na primjenu ispitivanja koja se ne provode na životinjama i tehnologija koja se ne ispituju na njima u ispitivanju aktivnih tvari, safenera, sinergista i drugih koformulanata i formulacija proizvoda i na procjenu kumulativnih i miješanih učinaka aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja, kad god su takva ispitivanja i tehnologije dostupni;

29.  poziva da se ažuriraju uredbe Komisije (EU) br. 283/2013 i (EU) br. 284/2013 kad god potvrđena alternativna ispitivanja i tehnologije postanu dostupni;

30.  poziva Komisiju da uključi nova znanstvena i tehnološka razvojna kretanja za metode novog pristupa u regulatornoj znanosti kako bi se poboljšala predvidljivost regulatornog ispitivanja te zamijenila upotreba životinja;

31.  poziva Komisiju da istraži mogućnosti da zatraži dostavu podataka relevantnih za ljude, primjerice podataka dobivenih tijekom kliničkih studija provedenih tijekom ispitivanja medicinskih proizvoda, u otvorene baze podataka predviđene u ECHA-inu/EFSA-inu pozivu na podnošenje prijedloga kako bi se podaci koji se odnose na ljude mogli upotrebljavati za potvrdu metoda koje se razvijaju, a koje se ne provode na životinjama;

32.  poziva Komisiju i države članice da zajamče učinkovitu kontrolu poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze iz trećih zemalja kako bi se osigurala visoka razina zaštite i jednaki uvjeti za europsku proizvodnju hrane;

33.  poziva države članice i Komisiju da ulože veće napore kako bi se zaustavila trgovina nezakonitim sredstvima za zaštitu bilja jer ta sredstva ugrožavaju ciljeve zakonodavstva Unije u ovom području;

Zahtjev za odobrenje aktivnih tvari

34.  poziva Komisiju da predloži izmjenu Uredbe kako bi joj se dala ovlast za donošenje programa rada u pogledu određivanja država članica izvjestiteljica za podnošenje zahtjeva za odobrenje, na temelju kriterija za neovisnu, objektivnu i transparentnu procjenu: stručno znanje, resursi, nepostojanje sukoba interesa, relevantnost za proizvod, tehnički kapaciteti i sposobnosti za postizanje znanstveno utemeljenih i pouzdanih rezultata u predviđenom roku, zajedno s opsežnim postupkom stručnog ocjenjivanja i savjetovanjem s dionicima, slično sustavu ponovnog odobrenja aktivnih tvari;

35.  poziva Komisiju da ocjenu zahtjevâ za produljenje dodijeli državi članici koja nije država članica koja je bila zadužena za prethodnu evaluaciju odnosno prethodne evaluacije, pod uvjetom da se može zajamčiti potrebna razina stručnosti i resursa;

36.  poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice izvjestiteljice mogu postati samo države članice koje jamče visoku kvalitetu procjene i imaju učinkovite postupke za procjenu sukoba interesa;

37.  poziva Komisiju da uz potporu EFSA-e provede ocjenjivanje nacionalnih referentnih laboratorija pridruženih nadležnim tijelima pripadajuće države članice izvjestiteljice kako bi se zajamčila ista razina stručnosti za nacrt izvješća o ocjeni države članice izvjestiteljice;

38.  nadalje poziva države članice da odgovorno provode reviziju ovlaštenih laboratorija s dobrom laboratorijskom praksom te poziva Komisiju da uspostavi sustav provjere za revizije država članica na razini Unije kojime će ona sama upravljati;

39.  prima na znanje Komisijin prijedlog o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i stoga pozdravlja mogućnost poboljšanja trenutačne situacije u tom pogledu;

40.  smatra da je važno da podnositelji zahtjeva budu dužni registrirati sve regulatorne studije koje će se provesti u javnom registru te da se omogući razdoblje za davanje komentara tijekom kojega dionici mogu pružiti postojeće podatke kako bi se osiguralo da se u obzir uzmu sve relevantne informacije; naglašava da odredbe koje se odnose na javni registar uključuju i registraciju datuma, koju obavlja ovlašteni laboratorij, kad je studija započela i kad je zaključena, i objavljivanje kontrolnih podataka, koje treba uključiti u registar povijesnih kontrola, uključujući metodologiju ispitivanja koja će se provesti, uz istodobno poštovanje zaštite osobnih podataka; smatra da se uz zahtjev mogu podnositi samo registrirane regulatorne studije;

41.  naglašava potrebu da se od podnositelja zahtjeva traži da u strojno čitljivom formatu državi članici izvjestiteljici dostave sve studije, uključujući i neobrađene podatke;

42.  poziva da te studije, uključujući sve pomoćne podatke i informacije u vezi sa zahtjevima za odobrenje, budu javno dostupne u strojno čitljivom formatu i u cijelosti kako bi se osigurala transparentnost, čime bi se omogućila neovisna kontrola, uz istodobnu zaštitu osobnih podataka, i osiguralo da ih oni koji su studije zatražili mogu koristiti samo u nekomercijalne svrhe te kako bi se zaštitilo odgovarajuće pravo intelektualnog vlasništva;

43.  poziva Komisiju da ocijeni bi li bilo primjereno da se od podnositelja zahtjeva više ne traži da pruži znanstvenu stručno ocijenjenu otvorenu literaturu o aktivnoj tvari i pripadajuće formulacije, već da se ta zadaća dodijeli državi članici izvjestiteljici, kojoj će pomagati EFSA;

44.  naglašava da bi znanstvenoj stručno ocijenjenoj otvorenoj literaturi, ako je dostupna, trebalo dati ekvivalentnu važnost u ocjeni kao i studijama koje se temelje na dobroj laboratorijskoj praksi; smatra da su obje valjane kao doprinosi procjeni te da se trebaju procjenjivati u skladu s relativnom kvalitetom studija i njihovom relevantnošću za zahtjev koji se razmatra;

45.  poziva Komisiju da procjeni bi li bilo prikladno da se od podnositelja zahtjeva više ne zahtijeva procjena podataka koje će uključiti u zahtjev, već se ta zadaća dodjeljuje državi članici izvjestiteljici;

46.  poziva na neovisno preispitivanje postojećih pravila za pregled literature kako bi se osiguralo razmatranje svih relevantnih studija;

Nacrt ocjene koji sastavlja država članica izvjestiteljica

47.  insistira na tome da država članica izvjestiteljica mora strogo primjenjivati članak 9. Uredbe kako bi se zajamčilo da su zahtjevi potpuni prije nego što se zaključi da su dopušteni;

48.  naglašava da bi ocjena trebala uključivati temeljitu evaluaciju neobrađenih podataka i podatke povezane s formulacijama konačnih proizvoda dostupnima u toj fazi evaluacije; poziva države članice izvjestiteljice da u izvješćima o ocjeni jasno pokažu da je relevantnost, znanstvena kvaliteta i valjanost svih studija ispravno provjerena te da, ako je to potrebno, uključe daljnje studije za koje je podnositelj zahtjeva smatrao da nisu relevantne; ističe da bi podatke koji izvješćuju o štetnim učincima trebalo odbaciti samo na temelju znanstvenog obrazloženja utemeljenog na činjenicama, kao što je, na primjer, pravilna primjena relevantnih smjernica OECD-a;

49.  poziva Komisiju da ocijeni kako na najbolji način zajamčiti da se aktivne tvari ocjenjuju na temelju najčešćih uporaba, najčešće korištenih formulacija, njihova doziranja i relevantnih scenarija izloženosti;

50.  poziva na provođenje svih procjena na temelju sustavnog preispitivanja svih raspoloživih dokaza i na potpunu transparentnost u vezi s primjenom „težine dokaza”;

51.  preporučuje da države članice izvjestiteljice reprodukciju isječaka ograniče na najmanju moguću mjeru i samo u opravdanim i pravovremeno prijavljenim slučajevima; ustraje u tome da je, ako ocjenu provodi podnositelj zahtjeva, u slučaju kad se iz spisa podnositelja zahtjeva uzimaju isječci potrebno napraviti jasnu razliku između ocjene nadležnog tijela i ocjene podnositelja zahtjeva;

Mišljenje EFSA-e o nacrtima izvješća o ocjeni i klasifikacija aktivnih tvari koju je provela ECHA

52.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da ključna ispitivanja (npr. ažurirana ekotoksikološka ispitivanja za organizme u tlu, procjena koncentracije i ostataka okoliša u prašini, vjetru, zraku i vodi te ispitivanja o dugotrajnim toksičnim učincima tvari, osobito za ranjive skupine) te najnoviji znanstveni i tehnološki razvoji u metodama budu uključeni u procjenu rizika;

53.  poziva Komisiju da pravovremeno ažurira svoj pregled ažuriranih dokumenata sa smjernicama i smjernica za ispitivanje;

54.  poziva Komisiju da olakša i poboljša dovršetak postupka usklađivanja u pogledu zahtjeva za podatke i metodologija, posebice u području smjernica o ekotoksičnosti te zadržavanju i ponašanju u okolišu;

55.  poziva Komisiju da odredi maksimalne razine ostataka za tla i površinske vode koristeći se, među ostalim, podacima prikupljenima praćenjem okoliša nakon stavljanja na tržište;

56.  poziva na bržu i djelotvorniju uspostavu maksimalnih razina ostataka za hranu i hranu za životinje te na veću dosljednost na temelju usklađenosti rokova za ocjenu između maksimalnih razina ostataka i odobrenja ili produljenja odobrenja;

57.  poziva da se podaci prikupljeni praćenjem okoliša nakon stavljanja na tržište koriste za provjeru točnosti predviđene koncentracije u okolišu u modelima sudbine u okolišu;

58.  poziva Komisiju da predloži izmjene Uredbe Komisije (EU) br. 284/2013 kako bi se u nju uključili zahtjevi u pogledu podataka o dugotrajnoj toksičnosti sredstva za zaštitu bilja i daljnjim načinima izlaganja, posebno zbog erozije tla uzrokovane vodom i vjetrom, a korištenjem ažuriranog modela;

59.  poziva EFSA-u da redovito ažurira svoje smjernice u skladu s najnovijim razvojem u svim relevantnim područjima radi ocjene kratkoročnih i dugoročnih učinaka razina ostataka aktivnih tvari, formulacija i mješavina u površinskim vodama, tlu, vjetru i prašini;

60.  smatra da smjernicama treba dati dovoljno jasne upute za one koji su zaduženi za procjenu rizika kako bi se zajamčila visoka kvaliteta procjene i osigurala predvidivost i dosljednost za podnositelje zahtjeva;

61.  poziva Komisiju i države članice u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje da bez odlaganja donesu sve smjernice koje su trenutno u izradi, uključujući ažurirane smjernice o pčelama kojima se EFSA koristila prilikom svojeg nedavnog preispitivanja triju neonikotinoida;

62.  poziva EFSA-u da dodatno ažurira smjernice o pčelama, neovisno o donošenju smjernica koje su trenutačno u izradi, kako bi se u njima u obzir uzele i druge vrste oprašivača, kao i učinci mješavine i tehnička izvedivost;

63.  pozdravlja pilot-ocjenu kumulativnih učinaka i poziva na njezin dovršetak u skladu s planom, do kraja 2018. godine, a zatim na brzu provedbu kumulativnih procjena rizika u okviru postupka izdavanja odobrenja; poziva da prioritet dobiju i da se ubrzaju istraživanja drugih načina izloženosti, uz živčani sustav i štitnjaču;

64.  poziva EFSA-u, Komisiju i države članice da pri izračunu „sigurnih” doza izloženosti primijene dodatni sigurnosni čimbenik, kako bi se uzela u obzir potencijalna toksičnost mješavine u slučajevima visoke preostale nesigurnosti koja se ne može smanjiti dodatnim ispitivanjima mješavina;

65.  poziva EFSA-u i ECHA-u da povećaju pristupačnost informacija na svojim internetskim stranicama i olakšaju rudarenje podacima;

66.  poziva države članice da se pobrinu za to da ih u EFSA-i na odgovarajući način zastupaju neovisni nacionalni stručnjaci; preporučuje da države članice konstruktivno surađuju s EFSA-om;

67.  preporučuje da se znanstveno znanje i kapacitet osigura potporom, proširenjem i jačanjem stručne mreže agencija EU-a, tijela država članica, instituta i sveučilišnih istraživačkih skupina koji sudjeluju u procjenama rizika;

68.  nadalje, preporučuje suradnju u međunarodnim znanstvenim mrežama s međunarodnim stručnjacima kako bi se pružila potpora znanstvenoj raspravi i doprinosu radi jačanja međunarodne suradnje u sustavu recenziranja, što dovodi do međunarodno priznatih rezultata visoke kvalitete;

69.  preporučuje EFSA-i da svoja mišljenja objavljuje u recenziranim časopisima s ciljem jačanja konstruktivne rasprave i poticanja više nacionalnih stručnjaka i drugih znanstvenika na sudjelovanje;

70.  poziva da se EFSA-i i ECHA-i dodijeli dovoljno sredstava kako bi obavljale svoje zadaće na neovisan, objektivan i transparentan način, kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša, ali i s obzirom na dodatno radno opterećenje koje se očekuje;

71.  naglašava da vjerodostojnost sustava odobravanja sredstava za zaštitu bilja snažno ovisi o povjerenju javnosti u europske agencije; ističe da je transparentnost procesa znanstvene procjene važna za održavanje povjerenja javnosti; nadalje pozdravlja stalne napore EFSA-e da poboljša sustav i najnovije ažuriranje njezine politike neovisnosti iz lipnja 2017., u cilju osiguranja neovisnosti i upravljanja mogućim sukobima interesa;

72.  poziva EFSA-u da osigura da svi stručnjaci koji sudjeluju u procjeni daju javno dostupnu izjavu o sukobu interesa i da iz svih faza postupka stručnog ocjenjivanja isključi stručnjake koji su u sukobu interesa;

73.  predlaže uspostavu neovisnog nadzornog odbora u sklopu EFSA-e koji bi bio odgovoran za analizu mogućih sukoba interesa;

74.  poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava za dovršetak praćenja i analize okoliša nakon stavljanja na tržište, uključujući praćenje ostataka pesticida u tlu i prašini, čije rezultate treba podijeliti s EFSA-om;

75.  poziva EFSA-u da osigura da posjeduje potrebno stručno znanje kako bi u potpunosti procijenila dostupnost i primjenu nekemijskih metoda;

76.  poziva mehanizam Komisije za znanstveno savjetovanje da na zahtjev djeluje kao medijator u znanstvenim polemikama u vezi s aktivnim tvarima;

77.  poziva mehanizam za znanstveno savjetovanje da pokrene sustavno preispitivanje svih raspoloživih studija o karcinogenosti glifosata i formulacija na bazi glifosata kako bi se procijenilo bi li bilo opravdano preispitati odobrenje glifosata u skladu s člankom 21. Uredbe;

Odobrenje aktivnih tvari koje provodi Komisija

78.  izražava veliko žaljenje zbog brojnih kašnjenja na razini država članica i Komisije prije i nakon stručne ocjene EFSA-e, osobito zbog kašnjenja u procjeni tvari koje ispunjavaju granične kriterije, te potiče države članice izvjestiteljice i Komisiju da se pridržavaju svojih rokova utvrđenih u Uredbi;

79.  naglašava potrebu jamčenja političke odgovornosti za donošenje provedbenih akata primjenom postupaka komitologije; izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje; poziva Komisiju i države članice da povećaju sveukupnu transparentnost postupaka, između ostalog i tako što će osigurati detaljne zapisnike komitoloških rasprava i stajališta, posebice objašnjavanjem i obrazlaganjem odluka Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje i objavljivanjem glasova država članica;

80.  poziva Komisiju i države članice da podrže politiku neovisnosti te da osiguraju da članovi Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje nisu u sukobu interesa;

81.  poziva Komisiju i države članice da strogo primjenjuju članak 4. Uredbe i da donesu jasne znanstveno utemeljene kriterije za utvrđivanje što su neprihvatljivi učinci na okoliš, uzimajući u obzir stvarnu izloženost (akutnu i kroničnu) višestrukim sredstvima za zaštitu bilja;

82.  poziva Komisiju da strogo ograniči upotrebu postupka u vezi s potvrdnim podacima isključivo za potrebe utvrđene člankom 6. točkom (f) Uredbe, tj. kada se tijekom procesa evaluacije utvrde novi zahtjevi ili zbog novih znanstvenih i tehničkih otkrića; smatra da zaštita javnog zdravlja i okoliša mora biti najvažniji prioritet, ali da se istodobno prijave moraju podnositi u razumnim vremenskim okvirima za odobrenje; ističe da su za odobravanje aktivne tvari ključni potpuni predmeti; žali što je postupak odobrenja odstupanja potvrdnim podacima doveo do duljeg zadržavanja na tržištu najmanje dviju aktivnih tvari koje bi u protivnom bile ograničene;

83.  poziva Komisiju da izmijeni relevantne smjernice kako bi potvrdni podaci sustavno podlijegali punoj istorazinskoj procjeni EFSA-e, kao što je slučaj s izvornim podacima iz zahtjeva;

84.  poziva Komisiju da u odobrenje aktivnih tvari uvrsti pravno obvezujuće mjere za ublažavanje rizika radi rješavanja poznatih rizika koje nose sredstva za zaštitu bilja i da istodobno podupire države članice u utvrđivanju mjera za ublažavanje rizika relevantnih za situaciju specifičnu za njihovu zemlju, uzimajući u obzir poljoprivredne, klimatske i ekološke uvjete na njihovu teritoriju;

85.  poziva Komisiju da zajamči da će se praćenjem nakon stavljanja na tržište ocijeniti djelotvornost i učinkovitost provedenih mjera ublažavanja;

86.  poziva Komisiju da osigura potpunu primjenu članka 25. Uredbe kako bi se safeneri i sinergisti mogli koristiti samo nakon što dobiju odobrenje; naglašava da bi zahtjevi u pogledu podataka za odobravanje safenera i sinergista trebali biti isti kao i zahtjevi za aktivne tvari i poziva na donošenje provedbenog akta u skladu s člankom 25. stavkom 3. Uredbe;

87.  poziva Komisiju da do kraja 2018. donese prvi negativni popis koformulanata u skladu s člankom 27. Uredbe zajedno s kriterijima i postupkom utvrđivanja daljnjih kriterija; u tu svrhu traži da se integriraju podaci koji su obvezni prema Uredbi REACH, Uredbi o razvrstavanju i Uredbi o biocidnim proizvodima te podaci koje prikupe države članice tijekom oblikovanja svojeg negativnog popisa koformulanata;

88.  poziva Komisiju da su skladu sa svojom rezolucijom od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla i rezolucijom od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe podnese poseban zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe, izvan postupka programa REFIT, radi omogućivanja strogog ubrzanog postupka evaluacije, odobravanja i registracije;

89.  poziva Komisiju da poboljša transparentnost uspostavom internetske stranice na kojoj će se prikazivati vremenski okvir i faze odobrenja svake aktivne tvari, uz navođenje odluka države članice izvjestiteljice, EFSA-e i ECHA-e, odluka Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, trajanja dozvole i drugih relevantnih detalja;

Odobrenje koje države članice daju sredstvima za zaštitu bilja

90.  poziva Komisiju da provede dubinsku ocjenu zonskog sustava radi procjenjivanja najboljeg načina jamčenja propisne usklađene znanstvene procjene sredstava za zaštitu bilja uz istodobno zadržavanje odgovornosti država članica za njihovo odobrenje, ograničenje ili odbijanje te da revidira ograničenja za odbijanje odobrenja;

91.  smatra da su postupci uzajamnog priznavanja jednako važni za raspodjelu tereta i olakšavanje poštovanja rokova; žali zbog kašnjenja u postupku procjene u kojem države članice ispituju zahtjeve za odobrenje i problema u provedbi povezanih s načelom uzajamnog priznavanja; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama unaprijedi funkcioniranje sustava zona; naglašava da bi potpuna provedba postojećeg zakonodavstva trebala imati cilj koji se odnosi na izbjegavanje udvostručavanja posla i omogućavanje dostupnosti novih tvari poljoprivrednicima bez nepotrebnih kašnjenja;

92.  potiče države članice da poštuju rokove za ocjenjivanje sredstava za zaštitu bilja i odredbe koje se odnose na uzajamno priznavanje, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi;

93.  poziva EFSA-u da uspostavi usklađene smjernice za procjenu sredstava za zaštitu bilja te Komisiju da ih zatim usvoji;

94.  poziva države članice da zajamče da se nad svim sredstvima za zaštitu bilja provedu odgovarajuće procjene, uključujući scenarije izloženosti, na temelju podataka dobivenih za samo sredstvo za zaštitu bilja te smatra da se ekstrapolacija podataka o sredstvima za zaštitu bilja ne bi trebala primjenjivati samo na temelju podataka o aktivnim tvarima, ako je to znanstveno opravdano i potvrđeno kao pouzdano praćenjem nakon stavljanja na tržište;

95.  poziva Komisiju da u roku od dvije godine podnese detaljno izvješće Parlamentu o nacionalnim praksama procjene rizika i upravljanja rizikom u pogledu sredstava za zaštitu bilja;

96.  poziva država članice da zajamče da se sve odluke o odobrenju sredstava za zaštitu bilja temelje na odgovarajućoj procjeni rizika stvarne izloženosti, akutne i kronične, ranjivih skupina i da se EFSA-ine smjernice na odgovarajući način izmijene;

97.  naglašava potrebu da se od podnositelja zahtjeva traži da u strojno čitljivom formatu državi članici koja provjerava zahtjev za odobrenje dostave sve studije, uključujući i neobrađene podatke;

98.  poziva da te studije, uključujući sve pomoćne podatke i informacije u vezi sa zahtjevima za odobrenje, budu javno dostupne u strojno čitljivom formatu i u cijelosti kako bi se osigurala transparentnost, čime bi se omogućila neovisna kontrola, uz istodobnu zaštitu osobnih podataka, i osiguralo da ih oni koji su studije zatražili mogu koristiti samo u nekomercijalne svrhe te kako bi se zaštitilo odgovarajuće pravo intelektualnog vlasništva;

99.  poziva Komisiju da ocijeni bi li bilo primjereno da se ESFA-i dodijeli odgovornost za procjenu rizika sredstava za zaštitu bilja te istodobno održavati da se stvarno donošenje odluka o odobrenju sredstava za zaštitu bilja provodi na nacionalnoj razini kako bi se uzele u obzir situacije specifične za svaku zemlju;

100.  apelira na države članice da povećaju učinkovitost većom zonskom i međuzonskom koordinacijom kako bi se bolje podijelilo radno opterećenje i kako bi se bolje iskoristili resursi svake države članice te ograničila odstupanja iz članka 53. Uredbe samo gdje se postojeći zahtjevi strogo poštuju;

101.  smatra da je potrebno poboljšati sustav uzajamnog međuzonskog priznavanja;

102.  poziva države članice da bolje provode postupke odobravanja na nacionalnoj razini kako bi se odstupanja i produljenja koja se odobravaju u skladu s člankom 53. Uredbe ograničila na stvarno hitne situacije; poziva države članice da strogo primjenjuju članak 53. Uredbe, da prihvaćaju i provjeravaju samo potpune zahtjeve za odstupanja te da Komisiji i drugim državama članicama podnose samo cjelovite obavijesti o odstupanjima;

103.  poziva Komisiju da se u potpunosti koristi svojim pravima kontrole iz članka 53. stavaka 2. i 3. kako bi ograničila odstupanja i produljenja odobrena u skladu s člankom 53. na opravdane hitne situacije;

104.  poziva države članice da zajamče da se javno savjetovanje s odgovarajućim dionicima provede prije davanja izvanrednog odobrenja u skladu s člankom 53. bez nepotrebnih kašnjenja u davanju izvanrednih odobrenja te da se osigura da su svi relevantni dionici pravodobno obaviješteni je li izvanredni zahtjev odobren ili odbijen;

105.  poziva sve države članice da objave ispunjene obrasce zaprimljenih zahtjeva kojima se traži izdavanje izvanrednog odobrenja u skladu s člankom 53., bez obzira na to je li zahtjev odobren ili odbijen;

106.  poziva Komisiju da dovrši metode za utvrđivanje kada se određena odstupanja trebaju primjenjivati, ako uopće, posebno kada je riječ o „zanemarivom izlaganju” ili „ozbiljnoj opasnosti za zdravlje bilja”;

107.  poziva države članice da se međusobno obavješćuju te da obavješćuju Komisiju i javnost o odobrenju i povlačenju sredstava za zaštitu bilja, kao i o mjerama ublažavanja, kako bi se zajamčio pregled sredstava za zaštitu bilja koja su na tržištu na razini cijeloga EU-a te upravljanje rizikom koje se na njih odnosi;

108.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju razmjenu podataka o sigurnijim sredstvima za zaštitu bilja koja bi mogla zamijeniti sredstva za zaštitu bilja koja sadrže kandidate za zamjenu kako bi se olakšala komparativna ocjena sredstava za zaštitu bilja;

109.  napominje da istraživanja o upotrebi bakra na područjima gdje se on koristi kao dio dugogodišnje prakse pokazuje da postoje učinci na mikrobiologiju tla; slaže se da bakar treba promatrati kao prijelazni materijal koji se koristi u svrhu zaštite bilja te da će se njegova upotreba ukinuti čim budu dostupne bolje alternative;

110.  poziva Komisiju i države članice da promiču razvoj i upotrebu održivih i ekoloških alternativa sredstvima za zaštitu bilja, mjere integrirane zaštite bilja i pesticide niskog rizika, kao važnu mjeru za smanjenje štetnih utjecaja zaštite bilja; svjestan je da je potrebno više rada na istraživanju i razvoju tih proizvoda; stoga poziva Komisiju da procijeni mogućnosti za poticanje inovacija u tom području;

111.  poziva Komisiju da predloži izmjenu Uredbe tako da se upotreba sredstava niskog rizika za zaštitu bilja, ali i njihovo stavljanje na tržište, pojednostavi za subjekte na postupovnoj razini; smatra da je potrebno pojašnjenje, osobito u pogledu stavljanja osnovnih tvari na tržište;

112.  poziva na transparentan i pravedan pristup aktivnim tvarima za sastavljače sredstava za zaštitu bilja iz sektora MSP-ova;

113.  poziva Komisiju da provede analizu o utjecaju zahtjeva iz trenutačnog zakonodavstva kojim se uređuju odobrenja sredstava za zaštitu bilja i bioloških proizvoda te trgovina njima, u smislu ljudskih resursa i ekonomskih sposobnosti koji su dostupni malim i srednjim proizvođačima, i gdjegod su napravljene izmjene postojećih propisa; naglašava da se rezultati tih analiza moraju učiniti dostupnima za javno savjetovanje;

114.  poziva na donošenje usklađene definicije pojma „neznatna upotreba” kako bi se promicali jednaki uvjeti za sve te preporučuje stvaranje jedinstvenog popisa EU-a za glavne usjeve;

115.  poziva Komisiju, EFSA-u i država članice da zajamče da su svi relevantni dionici, uključujući javnost, uključeni u sve aktivnosti dionika na pesticidima, kako je predviđeno u Direktivi 2003/35/EZ i Aarhuškoj konvenciji;

116.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se pravilno provode zahtjevi iz Uredbe o davanju prioriteta nekemijskim metodama;

o
o   o

117.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 463, 21.12.2018., str. 73.
(2) Kako je utvrđeno Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(3) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(4) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.
(5) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.
(6) SL L 156, 25.6.2003., str. 17.
(7) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(8) SL L 155, 11.6.2011., str. 127.
(9) SL L 93, 3.4.2013., str. 1.
(10) SL L 93, 3.4.2013., str. 85.
(11) SL L 173, 30.6.2016., str. 52.
(12) SL L 208, 2.8.2016., str. 1.
(13) SL L 333, 15.12.2017., str. 10.
(14) SL C 58, 15.2.2018., str. 102.
(15) SL C 346, 27.9.2018., str. 117.
(16) SL C 252, 18.7.2018., str. 184.
(17) SL C 86, 6.3.2018., str. 62.
(18) SL C 86, 6.3.2018., str. 51.
(19) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356.
(20) Presuda Suda Europske unije (peto vijeće) od 23. studenog 2016., Bayer CropScience SA-NV, Stichting De Bijenstichting protiv College voor de toelating van gewasbeschermingsmiddelen en biociden, C-442/14, ECLI:EU:C:2016:890.
(21) List EFSA-e 2015.; 13(11):4302.
(22) List EFSA-e 2017.; 15(9):4979.
(23) https://ec.europa.eu/research/sam/pdf/sam_ppp_report.pdf
(24) SL L 276, 20.10.2010., str. 33.
(25) Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o sredstvima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani].
(26) Vidi Predmet T-235/15, Pari Pharma GmbH protiv Europske agencije za lijekove; Također vidi Predmet T-729/15, MSD Animal Health Innovation GmbH and Intervet International protiv Europske agencije za lijekove te Predmet T-718/15, PTC Therapeutics International Ltd protiv Europske agencije za lijekove.
(27) SL C 95, 3.4.2013., str. 1.
(28) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5348
(29) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.
(30) Vidi Hallmann, C.A., Sorg, M., Jongejans, E., Siepel, H., Hofland, N., Schwan, H., et al. (2017.) More than 75 percent decline over 27 years in total flying insect biomass in protected areas, („Pad od više od 75 posto ukupne biomase krilatih kukaca u zaštićenim područjima tijekom 27 godina”). PLoS ONE 12(10): e0185809. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0185809


Uspostava namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada *
PDF 156kWORD 53k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 (COM(2018)0467 – C8-0314/2018 – 2018/0252(NLE))
P8_TA(2019)0024A8-0441/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije Vijeću (COM(2018)0467),

–  uzimajući u obzir članak 203. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0314/2018),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0441/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Namjenski financijski program potrošnje još može donijeti dodatnu vrijednost Unije tako da postane mjerilo na razini Unije za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja i širenje znanja. Takvu bi financijsku pomoć trebalo pružati na temelju ex ante evaluacije kojom će se utvrditi konkretne potrebe i dokazati dodana vrijednost Unije u cilju potpore razgradnji nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
(2)  Namjenski financijski program potrošnje još može donijeti dodatnu vrijednost Unije tako da postane mjerilo na razini Unije za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja i širenje znanja. Takvu bi financijsku pomoć trebalo pružati na temelju ex ante evaluacije kojom će se utvrditi konkretne potrebe i dokazati dodana vrijednost Unije u cilju potpore razgradnji nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Ipak, tu financijsku pomoć ne bi trebalo smatrati presedanom za određivanje proračuna namijenjenog budućim aktivnostima razgradnje nuklearnih postrojenja na razini Unije. Inicijativa za provedbu i financiranje razgradnje nuklearnih postrojenja treba u prvom redu ostati odgovornost država članica.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Programom bi se također trebalo postići da se znanje o postupku razgradnje proširi Unijom jer takve mjere donose najveću dodanu vrijednost Unije i doprinose sigurnosti radnika i građana.
(15)  Programom bi se unutar Unije također trebalo osigurati širenje znanja te razmjena najboljih praksi i stečenih iskustava među državama članicama u pogledu postupka razgradnje jer takve mjere donose najveću dodanu vrijednost Unije i doprinose sigurnosti radnika i građana, kao i zaštiti okoliša.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  JRC bi trebao predvoditi posebnu inicijativu za strukturiranje prikupljanja, razvoja i širenja znanja u području razgradnje na razini Unije, bez isključivanja međunarodne suradnje. U okviru inicijative trebalo bi uzimati u obzir višedimenzionalne izazove, uključujući istraživanje i inovacije, standardizaciju, regulaciju, osposobljavanje i obrazovanje te industriju.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Kako bi postupak bio siguran i maksimalno učinkovit, nuklearna postrojenja obuhvaćena ovom Uredbom trebalo bi razgraditi oslanjajući se na najbolje dostupno tehničko znanje, vodeći pritom računa o vrsti i tehnološkim specifikacijama postrojenja koja se razgrađuju, što je u skladu s najboljom međunarodnom praksom.
(16)  Kako bi postupak bio siguran i maksimalno učinkovit, nuklearna postrojenja obuhvaćena ovom Uredbom trebalo bi razgraditi oslanjajući se na najbolje dostupno tehničko znanje, uključujući tehničko znanje trećih zemalja, vodeći pritom računa o vrsti i tehnološkim specifikacijama postrojenja koja se razgrađuju, što je u skladu s najboljom međunarodnom praksom.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Djelovanja u okviru programa Kozloduj i Bohunice trebalo bi provoditi uz zajednički financijski doprinos Unije i Bugarske, odnosno Unije i Slovačke. Trebalo bi utvrditi prag maksimalnog sufinanciranja sredstvima Unije u skladu s praksom sufinanciranja koja je uspostavljena prethodnim programima.
(20)  Djelovanja u okviru programa Kozloduj i Bohunice trebalo bi provoditi uz zajednički financijski doprinos Unije, Bugarske, i Slovačke. Trebalo bi utvrditi prag minimalnog sufinanciranja sredstvima Unije u skladu s praksom sufinanciranja koja je uspostavljena prethodnim programima.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuje namjenski financijski program za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (dalje u tekstu: „Program”) usmjeren na potrebe utvrđene s obzirom na trenutačno stanje. U razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. program će biti potpora Bugarskoj i Slovačkoj da sigurno razgrade svoju prvu generaciju nuklearnih reaktora te provedbi razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Komisijinih vlastitih nuklearnih postrojenja na lokacijama Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).
Ovom se Uredbom utvrđuje namjenski financijski program za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (dalje u tekstu: „Program”) usmjeren na potrebe utvrđene s obzirom na trenutačno stanje. U razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. Programom će se pružati potpora Bugarskoj i Slovačkoj da sigurno razgrade svoje nuklearne reaktore koji su preuranjeno zatvoreni, te podupirati provedbu razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearnih postrojenja Komisije na lokacijama Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), uz istodobnu zaštitu radnika, osobito od posljedica po zdravlje, i zaštitu građana i okoliša.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.
Uredbom se utvrđuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., vrste financiranja Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: „Zajednica”) i pravila tog financiranja.
Uredbom se utvrđuju ciljevi Programa, ukupni proračun za razdoblje 2021. – 2027., uključujući točnu raspodjelu iznosa sredstava među trima programima, vrste financiranja Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: „Zajednica”) i pravila tog financiranja.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)  „plan razgradnje” znači dokument koji sadržava detaljne informacije o predloženoj razgradnji i obuhvaća: odabranu strategiju razgradnje, vremenski raspored, vrstu i slijed aktivnosti razgradnje, primijenjenu strategiju zbrinjavanja otpada, uključujući odobrenje, predloženo krajnje stanje; skladištenje i odlaganje otpada nastalog tijekom razgradnje; datum početka i završetka razgradnje; procjenu troškova za završetak razgradnje te ciljeve, očekivane rezultate, ključne etape, ciljne datume i odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti, uključujući pokazatelje koji se temelje na ostvarenoj vrijednosti. Plan sastavlja nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje i odražava se u višegodišnjim programima rada za Program;
(2)  „plan razgradnje” znači dokument koji sadržava detaljne informacije o predloženoj razgradnji i obuhvaća: odabranu strategiju razgradnje, vremenski raspored, vrstu i slijed aktivnosti razgradnje, primijenjenu strategiju zbrinjavanja otpada, uključujući odobrenje, i program zaštite radnika; predloženo krajnje stanje; skladištenje i odlaganje otpada nastalog tijekom razgradnje; datum početka i završetka razgradnje; procjenu troškova za završetak razgradnje te ciljeve, očekivane rezultate, ključne etape, ciljne datume i odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti, uključujući pokazatelje koji se temelje na ostvarenoj vrijednosti. Plan sastavlja nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje i odražava se u višegodišnjim programima rada za Program;
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
(5.a)   „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – podstavak 1.
Na temelju postojećih potreba za razdoblje 2021.–2027. Programom se, konkretno, nastoji pomoći Bugarskoj i Slovačkoj pri provedbi programa Kozloduj, odnosno Bohunice, osobito kad je riječ o radiološkoj sigurnosti, te poduprijeti program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a, a istodobno osigurati da tako stečeno znanje o razgradnji nuklearnih postrojenja dobiju sve države članice EU-a.
Na temelju postojećih potreba za razdoblje 2021.–2027. Programom se, konkretno, nastoji pomoći Bugarskoj i Slovačkoj pri provedbi programa Kozloduj, odnosno Bohunice, osobito kad je riječ o radiološkoj sigurnosti, te poduprijeti program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a, a istodobno osigurati da tako stečeno znanje i najbolje prakse koji se tiču razgradnje nuklearnih postrojenja te zbrinjavanja radioaktivnog otpada šire i razmjenjuju među svim državama članicama.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – podstavak 2. – točka c.
(c)  uspostaviti veze i komunikaciju među dionicima Unije u području razgradnje nuklearnih postrojenja u cilju mogućih sinergija na razini Unije.
(c)  uspostaviti veze i komunikaciju među dionicima Unije, osobito u industriji, na području razgradnje nuklearnih postrojenja te upravljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada kako bi se osiguralo širenje znanja i razmjena iskustava na svim relevantnim područjima, kao što su istraživanje i inovacije, regulacija, osposobljavanje te kako bi se na razini Unije razvile moguće sinergije.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:
2.  Raspodjela iznosa iz stavka 1.:
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.
Iz Programa se mogu financirati prihvatljivi troškovi djelovanja do najviše stope utvrđene u prilozima I. i II. Najviša stopa sufinanciranja sredstvima Unije primjenjiva u okviru programa Kozloduj ili programa Bohunice ne smije biti viša od 50 %. Preostalo sufinanciranje osigurava Bugarska odnosno Slovačka.
Iz Programa se mogu financirati prihvatljivi troškovi određene akcije utvrđeni u prilozima I. i II. Najniža stopa sufinanciranja sredstvima Unije primjenjiva u okviru programa Kozloduj ili programa Bohunice ne smije biti manja od 50%. Preostalo sufinanciranje osigurava Bugarska odnosno Slovačka.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2.
2.  Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021.–2027. podliježu najvišoj stopi sufinanciranja EU-a od 50 %.
2.  Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021. – 2027. podliježu najnižoj stopi sufinanciranja Unije od 50%.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2.
2.  Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021.–2027. podliježu najvišoj stopi sufinanciranja EU-a od 50 %.
2.  Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021. – 2027. podliježu najnižoj stopi sufinanciranja Unije od 50%.

Izvješće o provedbi trgovinskog stupa Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom
PDF 160kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o provedbi trgovinskog stupa Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom (2018/2106(INI))
P8_TA(2019)0025A8-0459/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir dio IV. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane(1);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane(2) te popratno privremeno izvješće(3),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Komisije od 18. ožujka 2015., 18. veljače 2016. i 5. travnja 2017. o provedbi dijela IV. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike (COM(2015)0131, COM(2016)0073 i COM(2017)0160),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o stanju u Nikaragvi(4) i izjavu koju je u ime Unije 2. listopada 2018. godine o stanju u Nikaragvi dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir rezolucije Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine o upravljanju globalizacijom i o korporativnoj društvenoj odgovornosti u EU-u i u zemljama Latinske Amerike i Kariba, obje usvojene 20. rujna 2018. u Beču,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 9. studenog 2017. naslovljeno „Provedba sporazumâ o slobodnoj trgovini u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016.” (SWD(2017)0364),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2018. o poglavljima o trgovini i održivom razvoju u sporazumima o slobodnoj trgovini(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike(6) te svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o ovladavanju globalizacijom: trgovinski aspekti(7),

–  uzimajući u obzir izvješće od 14. lipnja 2018. o četvrtom sastanku Odbora za pridruživanje,

–  uzimajući u obzir izvješće od 13. lipnja 2018. Forumu za civilno društvo o četvrtom sastanku Odbora za trgovinu i održivi razvoj u okviru Sporazumu o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike(8),

–  uzimajući u obzir sažetak rasprave održane na zajedničkom sastanku savjetodavnih skupina civilnog društva Europe i Srednje Amerike od 16. lipnja 2016.(9),

–  uzimajući u obzir javna saslušanja organizirana u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA) 20. lipnja 2018., 15. ožujka 2016. i 27. ožujka 2012.,

–   uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(10),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena s Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) održane u Buenos Airesu u prosincu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0459/2018),

A.  budući da je Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike (dalje u tekstu „Sporazum”) bio prvi sporazum o pridruživanju između regija koji je Unija sklopila; budući da se on temelji na tri komplementarna stupa, to jest političkom dijalogu, suradnji i trgovini; budući da je dio Sporazuma koji se odnosi na trgovinu (dio IV.) bio prilično sveobuhvatan i ambiciozan kada se o njemu pregovaralo, ali da sada, gledajući unazad, u njemu nedostaju ažurirane odredbe o, među ostalim, spolu i trgovini, digitalnoj trgovini i e-trgovini, javnoj nabavi, ulaganjima, borbi protiv korupcije te o malim i srednjim poduzećima;

B.  budući da se trgovinski stup Sporazuma privremeno primjenjuje pet godina: od 1. kolovoza 2013. s Hondurasom, Nikaragvom i Panamom, od 1. listopada 2013. s Kostarikom i El Salvadorom te od 1. prosinca 2013. s Gvatemalom;

C.  budući da i dalje nisu primijenjeni stupovi političkog dijaloga i suradnje jer sve države članice još nisu ratificirale Sporazum; budući da neprimjenjivanje tih dvaju stupova stvara neravnotežu između područja koje se odnosi na trgovinu i političkih pitanja, točnije temeljnih vrijednosti EU-a, kao što su promicanje demokracije i ljudskih prava;

D.  budući da je Srednja Amerika relativno malo tržište, koje broji gotovo 43 milijuna stanovnika i čini 0,25 % svjetskog BDP-a;

E.  budući da su zemlje Srednje Amerike u posljednjih 15 godina postale otvorenije za trgovinu od drugih zemalja s jednakom razinom prihoda; budući da je, međutim, uvoz i dalje glavni izvor trgovine s drugim zemljama;

F.  budući da je za zemlje Srednje Amerike najbitnije tržište sama regija, pri čemu je Srednjoameričko zajedničko tržište drugi najveći trgovinski partner za većinu zemalja u regiji i da je njegov udio u ukupnom izvozu 26 %;

G.  budući da je provedba trgovinskih sporazuma EU-a ključan prioritet Parlamenta, Vijeća i Komisije za praćenje, ocjenu i prilagodbu zajedničke trgovinske politike Europske unije; budući da je izvješćivanje o provedbi Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom pravovremen i koristan doprinos razmatranju o njegovu mogućem ažuriranju;

H.  budući da sada imamo dovoljno iskustva, podataka i statističkih informacija da bi se ocijenila provedba trgovinskog dijela tog Sporazuma; budući da su se u rezoluciji koju je Parlament donio 11. prosinca 2012. u trenutku davanja suglasnosti Sporazumu istakli ciljevi trgovinskog dijela tog Sporazuma i da su njome obuhvaćeni i prijedlozi za popratne radnje tijekom njegove provedbe(11), što je relevantno za analizu u tijeku;

I.  budući da se u Mišljenju 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017. godine(12) potvrđuje da se zajednička trgovinska politika temelji na vrijednostima i da je promicanje održivog razvoja njezin sastavni dio;

J.  budući da je stanje ljudskih prava u nekoliko zemalja Srednje Amerike zabrinjavajuće;

Glavni zaključci i preporuke

1.  smatra da se Sporazumom nastoji ispuniti jedan od njegovih glavnih početnih ciljeva s obzirom na to da njime želi ojačati proces regionalne integracije među zemljama Srednje Amerike tako što će se podupirati međuregionalne institucije, suradnju i dijalog, doprinositi ispunjavanju ciljeva članka 21. Ugovora o Europskoj uniji, univerzalnog programa UN-a za održivi razvoj do 2030., i to u okviru načela usklađenosti politika razvoja kako je utvrđeno u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a), komplementarnosti njihovih proizvodnih sektora, olakšavanju poštene prekogranične razmjene i poticanju regionalnog održivog gospodarskog rasta; ponavlja da se Sporazumom doprinosi konsolidaciji šire strateške dimenzije partnerstva između EU-a te Latinske Amerike i Kariba; smatra da je od ključne važnosti da se osigura puno stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju, koji čeka ratifikaciju u nekim državama članicama EU-a(13), kao i da obje stranke uistinu i primjereno provedu sve odredbe trgovinskog stupa;

2.  podsjeća na važnost jačanja biregionalne suradnje radi očuvanja i jačanja multilateralnog trgovinskog sustava kao ključnog stupa za postizanje ciljeva održivog razvoja i radi osiguravanja gospodarskog upravljanja utemeljenog na pravilima te jamčenja pravednije, uključivije i održivije trgovine; posebno podsjeća na svoju potporu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i naglašava njezinu ulogu u stvaranju gospodarske stabilnosti i podupiranju rasta i razvoja te poziva stranke da iskoriste dijalog koji se potiče u Sporazumu kako bi utvrdile i razvile zajedničke strategije za nužnu modernizaciju Svjetske trgovinske organizacije;

3.  naglašava da je Srednja Amerika jedna od regija najviše pogođenih klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama te stoga zahtijeva da se provede temeljita analiza odnosa između promjene u uporabi zemljišta koja je posljedica liberalizacije ulaganja i pristupa vlasništvu te širenja monokultura, zaštite i pristupa vodnim resursima i slatkim vodama te potrebe održavanja i/ili razvoja javnih usluga kao i suradnje u razvoju javnih prometnih i energetskih sustava koji ne onečišćuju okoliš;

4.  ističe da Sporazum počiva na pravednom i predvidljivom odnosu koji se temelji na pravilima i kojim se promiče sigurnije gospodarsko okruženje među trgovinskim partnerima; to se okruženje zasniva na načelima održivog razvoja i poštovanju ljudskih prava te radnim i ekološkim standardima, pri čemu se poštuju vladavina prava i dobro upravljanje; također ističe potrebu da se donesu učinkovite mjere za borbu protiv korupcije; smatra da takvom predvidljivošću potiče gospodarski rast, razmjenu robe, pružanje usluga, sudjelovanje u javnoj nabavi, privlačnost ulaganja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje radnih uvjeta i životnog standarda, čak i ako trgovinski tokovi nisu uvijek linearni;

5.  poziva Komisiju da dostavi ažurirana i sveobuhvatna godišnja izvješća o provedbi Sporazuma u skladu s odgovarajućim provedbenim propisima; smatra da informacije iz Izvješća o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini nisu dovoljne (SWD(2017)0364); napominje da podaci o uvozu iz Srednje Amerike uvelike fluktuiraju, s obzirom na to da izvoz iz tih zemalja uglavnom obuhvaća proizvode koji se prodaju po cijenama na svjetskom tržištu ili kao dio globalnih lanaca vrijednosti; snažno potiče stranke da u cilju odgovarajuće procjene provedbe Sporazuma poduzmu odgovarajuće mjere za poboljšanje prikupljanja i pružanja redovitih, ažuriranih, usporedivih i pouzdanih statističkih podataka o relevantnim sektorima, uključujući o trgovini robom i uslugama, ulaganjima i klimatskim promjenama, kao i o stupnju konsolidacije aktivnosti malih i srednjih poduzeća, te da evaluacije provode na temelju podataka razvrstanih po spolu; nadalje, potiče obje stranke da prate provedbu međunarodno dogovorenih standarda za borbu protiv pranja novca te utaje i izbjegavanja plaćanja poreza; ponavlja svoj poziv Komisiji da ažurira i razvije zajedničku metodologiju za dosljedniju evaluaciju provedbe trgovinskih sporazuma;

6.  pozdravlja činjenicu da su se trgovinski tokovi između stranaka Sporazuma općenito pokazali otpornima, unatoč nepovoljnom međunarodnom gospodarskom kontekstu; prima na znanje sljedeće: izvoz iz EU-a povećao se za 22 %, dok se uvoz iz pet zemalja Srednje Amerike povećao za 18,3 %, glavno odredište izvoza iz EU-a u Srednju Ameriku je Kostarika, nakon čega slijede Panama i Gvatemala, a glavni izvoznik robe u Uniju je Kostarika, zatim Honduras i Gvatemala; sa zabrinutošću primjećuje znatan pad od 40,4 % izvoza iz Kostarike u EU 2015., koji je posljedica preseljenja velikog proizvođača informatičke opreme u jugoistočnu Aziju, što je dovelo do općeg pada uvoza iz Srednje Amerike od 16,8 %;

7.  izražava žaljenje zbog toga što se ni Srednja Amerika niti EU u cijelosti ne koriste svojim odobrenim carinskim kvotama te stoga traži da se identificiraju potencijalni sektori u kojima bi trebalo poticati daljnje razmjene; izražava žaljenje zbog toga što su podaci o stopama iskorištenosti povlastica dostupni samo u Kostarici; zabrinut je zbog toga što je samo 16,6 % prihvatljivog izvoza iz EU-a u Kostariku iskoristilo korist od Sporazuma o slobodnoj trgovini, dok je stopa prihvatljivog izvoza iz Kostarike u EU iznosila 92 %(14); podsjeća da je iznimno važno da trgovina bude uključivija i da se malim i srednjim poduzećima, a posebno malim poljoprivrednicima, omogući odgovarajuća integracija u lance vrijednosti; poziva Komisiju da u tom pogledu aktivno djeluje kako bi se povećala razina znanja i olakšalo korištenje mogućnosti koje su se otvorile u okviru Sporazuma radi veće stope iskorištavanja povlastica i uporabe postojećih carinskih kvota među europskim proizvođačima, posebno malim i srednjim poduzećima;

8.  napominje da glavni proizvodi koje Srednja Amerika izvozi u EU i dalje uglavnom potječu iz primarnog sektora i da su to u većini slučajeva proizvodi s niskom dodanom vrijednošću, kao što su tekstil, kava, šećer, automobilski dijelovi ili škampi, dok su glavni proizvodi koje EU izvozi u Srednju Ameriku strojevi i uređaji, proizvodi kemijske industrije ili srodnih industrija i prijevozna oprema; međutim, napominje da Sporazum počinje doprinositi modernizaciji i diversifikaciji izvoza iz Srednje Amerike s većom dodanom vrijednošću, kao što su igle, ortopedska pomagala i medicinski proizvodi, te porastu izvoza pravedno proizvedenih i ekoloških certificiranih proizvoda;

9.  izražava žaljenje zbog toga što ni treće godišnje izvješće niti izvješće o provedbi sporazumâ Unije o slobodnoj trgovini koji obuhvaćaju 2016. ne uključuju relevantne podatke za ocjenjivanje investicijskih tokova; poziva Komisiju da te podatke uključi u buduća izvješća;

10.  prima na znanje činjenicu da se ukupna trgovina uslugama EU-a sa Srednjom Amerikom neznatno smanjila i da je koncentrirana u Panami i Kostarici te poziva Komisiju da izradi dodatnu analizu po zemljama i po sektorima;

11.  svjestan je napretka postignutog u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih standarda, pravila o podrijetlu i svladavanja tehničkih prepreka trgovini te poziva stranke da unaprijede sustav ranog upozoravanja i transparentnosti te razmjenu informacija o internom zakonodavstvu i postupcima; napominje da je Srednja Amerika zabrinuta zbog novog pravnog okvira EU-a, koji bi mogao ugroziti izvoz palmina ulja; ponavlja da su potrebne pravovremene informacije i ex ante razmjene kako bi stranke mogle predvidjeti promjene obrazaca i prilagoditi im te se uskladiti s internim zakonskim propisima;

12.  naglašava da je potrebno ostvariti daljnji napredak, npr. u pogledu problema diskriminatornih poreza Kostarike na uvoz alkoholnih pića; također je zabrinut zbog otvorenih pitanja u pogledu učinkovite zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, primjerice u Kostarici (Manchego), Gvatemali (Parmigiano) ili Hondurasu (popis generičkih lijekova), te preporučuje da se ulože dodatni napori u cilju usklađenosti;

13.  izražava žaljenje zbog nedostatka posebnog poglavlja o malim i srednjim poduzećima u postojećem Sporazumu te potiče Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), države članice i Srednju Ameriku da uključe takvo poglavlje pri budućoj reviziji Sporazuma; poziva stranke da malim i srednjim poduzećima stave na raspolaganje svu pravnu i administrativnu potporu i alate potrebne kako bi se ta poduzeća uključila u trgovinu i ulaganja u okviru Sporazuma, kako bi se potaknula veća razmjena i povećalo sudjelovanje, čime bi se iskoristile prednosti Sporazuma, uključujući u vidu aktivnih mjera za poticanje internacionalizacije malih i srednjih poduzeća i uspostave kontaktnih točaka i specijaliziranih internetskih stranica za ta poduzeća; ponavlja svoj poziv na djelovanje potrebno da bi se poboljšala informiranost među dionicima, posebno malim i srednjim poduzećima u obje regije, o Sporazumu i dostupnoj potpori; ponavlja svoj poziv na promicanje suradnje uz odgovarajuće tehničke i financijske resurse u strateškim sektorima za obje regije;

14.  naglašava da je pošteno i transparentno otvaranje tržišta javne nabave u Srednjoj Americi ključno kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća; izražava zabrinutost zabrinut zbog mogućnosti da se tržišta javne nabave u Srednjoj Americi dodatno otvore na razini središnje vlade i regionalnih vlasti;

15.  smatra da unutarregionalne necarinske mjere predstavljaju bitnu prepreku ulaganjima u Srednjoj Americi; potiče Komisiju da osigura da zemlje Srednje Amerike omogućavaju bolje uvjete za ulaganja i poboljšaju lokalno poslovno okruženje za europske ulagače, što sa sobom nosi i veću razinu zapošljavanja te poboljšanje infrastrukture, čime se odgovara na bitne razvojne potrebe regije;

16.  ustraje na učinkovitoj provedbi posebnih obveza u vezi s odredbama o trgovini i održivom razvoju, koje su sastavni dio Sporazuma i koje su neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva; prima na znanje da će Komisija 2019., baš kao što bi trebala i u budućnosti, provesti ex post evaluaciju Sporazuma, uključujući poglavlje o trgovini i održivom razvoju, u kojoj će sudjelovati neovisni stručnjaci; podsjeća na to da se u poglavlju o trgovini i održivom razvoju predviđa uspostava unutarnjih savjetodavnih skupina ili odbora nadležnih za pitanja povezana s radom, okolišem i održivim razvojem; posebno pozdravlja činjenicu da su sada u svim zemljama Srednje Amerike uspostavljeni savjetodavni mehanizmi civilnog društva; napominje da postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu neovisnosti tih savjetodavnih skupina i njihova kapaciteta za sudjelovanje u nekim zemljama Srednje Amerike; u tom kontekstu izražava žaljenje zbog činjenice da se sastanci Odbora za pridruživanje i njegovih pododborâ te Foruma za dijalog civilnog društva nisu održali 2017. godine te inzistira da se sastanci održavaju barem jedanput godišnje; poziva strane Sporazuma da radi odgovarajućeg sudjelovanja hitno uspostave mehanizme i potrebna financijska sredstva za jačanje unutarnjih savjetodavnih skupina te da pritom, uz ravnomjernu zastupljenost dionika, osiguraju prisutnost nezavisnih predstavnika organizacija civilnog društva; nadalje, poziva stranke u Sporazumu da uspostave djelotvorne mehanizme za dijalog sa savjetodavnim skupinama i s članovima različitih pododbora te da ih uključe u postupke ex post evaluacije planirane za 2019. godinu; pozdravlja preporuke dane tijekom 3. zajedničkog sastanka unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i Srednje Amerike koji se održao 16. lipnja 2016. i poziva stranke da ih provedu u djelo; podsjeća na to da poglavlje o trgovini i održivom razvoju sadržava pravno obvezujuće odredbe za učinkovitu primjenu radnih, socijalnih i ekoloških standarda; pozdravlja činjenicu da su u Sporazumu postavljeni temelji za redoviti dijalog o provedbi zajedničkih obveza; napominje da je Parlament potaknuo Komisiju da ojača mehanizme za praćenje, provedbu i provedbu iz poglavljâ o trgovini i održivom razvoju; stoga pozdravlja plan Komisije u 15 točaka da poveća učinkovitost poglavljâ o trgovini i održivom razvoju EU-a te podsjeća da je potrebno nastaviti dijalog s različitim uključenim dionicima, uključujući Parlament, o učinkovitom mehanizmu provedbe obveza u području rada i zaštite okoliša uključenih u trgovinske sporazume;

17.  poziva stranke da preispitaju Sporazum kako bi uvele odgovarajući i učinkovit mehanizam za rješavanje sporova kao i da među različitim metodama provedbe razmotre uporabu sankcija kao instrumenata s odvraćajućim učinkom, odnosno kao sredstva krajnje nužde koje bi se primjenjivalo u slučaju ozbiljnih povreda te da socijalnim partnerima i civilnom društvu omoguće da sudjeluju na odgovarajući način;

18.  potiče EU i sve zemlje Srednje Amerike da ratificiraju i u potpunosti provedu multilateralne sporazume u području zaštite okoliša koji se odnose na borbu protiv klimatskih promjena, posebno Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariški sporazum; ističe da u tom pogledu EU i Srednja Amerika trebaju surađivati u većoj mjeri;

19.  prima na znanje različita izvješća o zemljama koje je provela Međunarodna organizacija rada te izazove koji su i dalje prisutni; poziva zemlje Srednje Amerike koje su stranke Sporazuma da iskorijene nasilje nad sindikalistima i autohtonim narodima, poduzmu zakonodavne mjere u cilju učinkovite provedbe temeljnih konvencija MOR-a o slobodi udruživanja, kolektivnom pregovaranju, nediskriminaciji te radu djece; naglašava važnost jačanja inspekcije rada i socijalnog dijaloga;

20.  traži da Komisija zajamči da roba ili dijelovi robe proizvedeni u zonama proizvodnje za izvoz nisu obuhvaćeni povlaštenim carinama Sporazuma zbog toga što su te zone oslobođene obveze poštovanja međunarodnih standarda radnog prava i nacionalnih zakona o okolišu; traži od Komisije da dostavi konkretne informacije o carinama ili drugim odredbama koje se primjenjuju kako bi se razlikovali proizvodi koji su nastali u okviru proizvodnje za izvoz i na koje se zato ne odnosi ukidanje carina;

21.  podsjeća da se pragovi utvrđeni u okviru mehanizma stabilizacije za banane, koji je priložen Sporazumu, primjenjuju do 2020., da se ne smiju premašiti, i da bi, kada mehanizam istekne, stranke trebale nastaviti pružati statističke podatke, uključujući podatke o ekološkim proizvodima i proizvodima pravedne trgovine; napominje da su u rujnu 2018. godine Nikaragva i Gvatemala premašile svoje pragove (za 349 % odnosno 102 %) te izražava zabrinutost zbog toga što to utječe na europske proizvođače banana; podsjeća na obvezu Komisije da procijeni položaj proizvođača banana u EU-u najkasnije do 1. siječnja 2019. te na to da se u slučaju ozbiljnog pogoršanja stanja na tržištu ili položaja proizvođača banana EU-a može predvidjeti produljenje valjanosti mehanizma; podsjeća na to da bi u svjetlu mehanizma stabilizacije i zaštitne klauzule iz Sporazuma Komisija Europskom parlamentu i relevantnim industrijskim sektorima trebala staviti na raspolaganje temeljitije i redovite informacije o tim kretanjima na tržištu;

22.  naglašava da nedavni razvoj događaja na političkom i gospodarskom planu koji uključuju nasilje, nekažnjavanje, korupciju, nestabilne pravosudne sustave i manjkavu vladavinu prava u više zemalja Srednje Amerike također može imati gospodarske posljedice koje se negativno održavaju na cijelu regiju i koje mogu dovesti do njezine destabilizacije; posebno je zabrinut zbog trenutačne situacije u Nikaragvi te je oštro osuđuje; poziva Komisiju i ESVD da nastave pomno pratiti stanje u Nikaragvi i da, ako je potrebno, procijene moguće mjere koje treba poduzeti u svjetlu Sporazuma o pridruživanju; podsjeća na to da je klauzula o demokraciji ključan element svih sporazuma Unije s trećim zemljama;

23.  podsjeća na obvezu EU-a, kako je utvrđena člankom 8. UFEU-a, kao i na obvezu EU-a i drugih potpisnika Deklaracije iz Buenos Airesa o ženama i trgovini prema kojoj se ravnopravnost spolova mora uvrstiti u trgovinsku politiku; poziva strane da veći naglasak u Sporazumu stave na pitanje ravnopravnosti spolova te da u njegovu budućem preispitivanju promiču i podupiru uključivanje posebnog poglavlja o toj temi;

24.  potiče Austriju, Belgiju i Grčku da ratificiraju Sporazum i ponovno ističe važnost potpune primjene drugih dijelova Sporazuma, uključujući suradnju u pogledu gospodarskog i trgovinskog razvoja (članak 52. i ostali);

25.  pozdravlja činjenicu da stranke konačno počinju s provedbom upravnih i institucionalnih postupaka za donošenje odgovarajućeg protokola o uključivanju Hrvatske u Sporazum o pridruživanju;

o
o   o

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, ESVD-u , državama članicama, vladama država Srednje Amerike i Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

(1) SL L 346, 15.12.2012., str. 3..
(2) SL C 434, 23.12.2015., str. 181.
(3) Privremeno izvješće od 8. studenog 2012. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0238.
(5) SL C 227, 28.6.2018., str. 27.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0230.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0439.
(8) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/july/tradoc_157150.pdf
(9) https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/en_joint-document_advisory-groups_16-june-2016_final.pdf
(10) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(11) Mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu od 19. rujna 2012. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane.
(12) ECLI:EU:C:2017:376.
(13) Na dan 10. rujna 2018. još se čeka ratifikacija u Austriji, Belgiji, Ujedinjenoj Kraljevini i Grčkoj. http://www.consilium.europa.eu/hr/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2012001
(14) Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljeno „Treće godišnje izvješće o provedbi dijela IV. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane” (COM(2017)0160).


Uspostava programa InvestEU ***I
PDF 379kWORD 123k
Tekst
Pročišćeni tekst
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD))(1)
P8_TA(2019)0026A8-0482/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)
P8_TA(2019)0026A8-0482/2018
na Prijedlog Komisije
P8_TA(2019)0026A8-0482/2018
---------------------------------------------------------
P8_TA(2019)0026A8-0482/2018

Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o uspostavi programa InvestEU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(-1)  Europski fond za strateška ulaganja pokazao se vrijednim alatom za mobilizaciju privatnih ulaganja putem uporabe jamstva EU-a i vlastitih sredstava Grupacije EIB.

(1)  Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja javnih i privatnih ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)  U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)  Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, Europska agenda za kulturu, paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)  Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)  Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta i socijalne otpornosti Unije ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije. Time bi se gospodarstvo i financijski sustav Unije učinili otpornijima te bi se povećala sposobnost Unije da reagira na cikličke padove. U tu bi svrhu trebalo fondom InvestEU podupirati projekte koji su tehnički▌, ekonomski i socijalno održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i prema potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije.

(5a)  Komisija i partneri u provedbi trebaju zajamčiti da se programom InvestEU iskorištavaju sve komplementarnosti i sinergije u pogledu financiranja bespovratnim sredstvima i druga djelovanja u okviru područja politika za koje pruža potporu, u skladu s ciljevima drugih programa Unije, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, program Digitalna Europa, program jedinstvenog tržišta, europski svemirski program, Europski socijalni fond+, Kreativna Europa te program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE).

(5b)  Kulturni i kreativni sektori spadaju među otporne i brzo rastuće gospodarske sektore u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. Namjenskim jamstvenim instrumentom uspostavljenim u okviru programa Kreativna Europa uspješno su ojačani financijski kapaciteti i konkurentnost poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima. Stoga bi se u okviru programa InvestEU trebao nastaviti olakšavati pristup financiranju za MSP-ove iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)  Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti socijalne i okolišne standarde Unije, kao što su poštovanje prava radnika i klimatski prihvatljiva potrošnja energije te upravljanje otpadom. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)  Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja i sigurnosti trebala biti temelj uspostave fonda InvestEU te se ulaganja povezana s fosilnim gorivima ne bi trebala podupirati osim ako to nije opravdano time da ona doprinose ciljevima energetske unije.

(8)  Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u socijalna i održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta(5).

(8a)   U okviru poticanja dugoročnog financiranja i održivog rasta, trebale bi se poduprijeti strategije dugoročnih ulaganja osiguravajućih društava putem revizije uvjeta solventnosti u pogledu doprinosa namijenjenih financiranju projekata ulaganja osiguranih jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Kako bi se uskladili poticaji osiguravatelja s ciljem Unije u pogledu dugoročnog održivog rasta i otklonila prepreka ulaganjima u okviru programa InvestEU, Komisija bi trebala uzeti u obzir tu reviziju kao dio revizije iz članka 77.f stavka 3. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6).

(9)  Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021.–2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)  Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime i sektorskih ciljnih vrijednosti uvrštenih u okvir klimatske i energetske politike do 2030. pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(7)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)  Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, kopnenih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u biološkoj raznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, biološkom raznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i biološku raznolikost.

(12)  Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU nakon provedbe otvorenog javnog savjetovanja i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti.

(13)  Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve za 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu dajući potporu, primjerice, razvoju i širenju pametnih prometnih sustava. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima u koja se nedovoljno ulaže i u kojima su potrebna dodatna ulaganja, uključujući održivu energetsku učinkovitost mobilnosti, te mjere kojima se doprinosi ostvarivanju dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva za razdoblje do 2030. godine. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u području prometa, energetike i digitalizacije. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)   Programom InvestEU trebalo bi se osnažiti građane i zajednice koji žele ulagati u održivije društvo, bez otisaka ugljikovog dioksida, te u energetsku tranziciju. Budući da se [revidiranom Direktivom o obnovljivim izvorima energije] i [revidiranom Direktivom o električnoj energiji] sada priznaje i pruža potpora zajednicama koje se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora i zajednicama građana koje se bave proizvodnjom energije te potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora kao ključnim akterima u energetskoj tranziciji Unije, u okviru fonda InvestEU trebalo bi potaknuti njihovo sudjelovanje na tržištu. [Am. 3]

(13b)  Program InvestEU prema potrebi bi trebao doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju. Njime bi se trebalo pridonijeti i dugoročnoj strategiji obnove zgrada koju su države članice dužne uspostaviti u okviru [Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada]. Programom bi se trebalo ojačati jedinstveno digitalno tržište i doprinijeti smanjenju digitalnog jaza uz istodobno povećanje pokrivenosti i povezanosti diljem Unije.

(13c)   Jamčenje sigurnosti sudionika u cestovnom prometu velik je izazov u razvoju prometnog sektora, a poduzetim mjerama i ulaganjima samo u određenoj mjeri se pomaže u smanjenju smrtnih slučajeva ili teških ozljeda. Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13d)   Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Program InvestEU mogao bi postati važno sredstvo za potporu ulaganjima u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače.

(14)  Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. S obzirom na to da javno financiranje aktivnosti istraživanja i inovacija pokreće rast produktivnosti i ključ je poticanja privatnog istraživanja i aktivnosti u području inovacija, posljedično nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini. Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno Europsko vijeće za inovacije, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji se dostupni u okviru programa InvestEU. Osim toga, inovativna mala i srednja te novoosnovana poduzeća suočavaju se s teškoćama u pristupu financijama, a posebno ona koja su usmjerena na nematerijalna sredstva, i stoga postoji potreba za time da EIC djeluje komplementarno s namjenskim financijskim proizvodima u okviru programa InvestEU kako bi se zajamčila kontinuirana potpora takvim MSP-ovima. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove u okviru programa COSME trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14a)  Turizam je važan sektor u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba se pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem mjera usmjerenih na pomak prema održivom, inovativnom i digitalnom turizmu.

(15)  Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji, u gradskim i ruralnim područjima. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa, posebno u pogledu etike, strojnog učenja, interneta stvari, biotehnologije i financijske tehnologije, kojima se može povećati učinkovitost mobilizacije kapitala za poduzetničke projekte.

(16)  Mala i srednja poduzeća ▌predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna▌. Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni uz pomoć digitalizacije, internacionalizacije, izmjene logike kružnog gospodarstva inovacijskih aktivnosti te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagačima. Nedovoljan pristup MSP-ova kapitalu dodatno pogoršava i usporediva slabost sektora privatnog vlasničkog i poduzetničkog kapitala u Uniji. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitog osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kako bi bili sposobni otvaranju radnih mjesta i stvaranju socijalne dobrobiti. Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Programi poput COSME-a važni su za MSP-ove jer su olakšali pristup financijama u svim fazama njihovih životnih ciklusa, a to je nadopunio EFSU, za koji je postojala brza primjena za MSP-ove. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na te uspjehe, osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za usmjeravanje na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(16a)   Poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa imaju bitnu i stratešku ulogu u ključnim sektorima s velikim mrežnim industrijama (energija, voda, otpad, okoliš, poštanske usluge, promet i telekomunikacije), zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama. Europska unija jamči, kroz pružanje potpore tim poduzećima, dobrobit svojih građana i demokratske izbore koji se, između ostalog, odnose na razinu kvalitete usluga.

(17)  Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe(9) i europskog stupa socijalnih prava(10) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, održivo i socijalno financiranje, mikrofinanciranje, financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi(11) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)  Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi te socijalna ulaganja i vještine.

(19)  Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja diljem Unije ili u pojedinačnim državama članicama, uključujući one koji su povezani s ciljevima politike Unije na razini Unije. Odjeljak „države članice” treba biti usmjeren na tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više država članica. Osim toga, državama članicama trebao bi biti omogućen doprinos odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili gotovine. Odjeljak „EU” i odjeljak „države članice” trebali bi se, prema potrebi, međusobno nadopunjavati u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpora iz oba odjeljka. Regionalna bi tijela trebala biti u mogućnosti prenijeti u fond InvestEU preko država članica udio sredstava u okviru njihova podijeljenog upravljanja, a koji će se namijeniti projektima u okviru programa InvestEU u istoj regiji. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)  Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije tako što bi se ono pružalo većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija u dogovoru s državom članicom odredi na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica i/ili provedbeni partneri ili privatni ulagači preuzeli bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od [članka 211. stavka 1.] Uredbe (EU, Euratom) br. XXXX(12) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(21)  Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(13)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)  Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000 EUR (u aktualnim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)  Države članice mogu doprinijeti odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili u gotovini. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratni doprinosi država članica, doprinosi država članica u obliku jamstava ili gotovine u odjeljak „države članice” ili doprinosi država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice u platforme za ulaganja načelno se smatraju jednokratnim mjerama u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97(14) i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97(15).

(24)  Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji. Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem partneri u provedbi ne mogu upotrebljavati jamstvo EU-a, ili barem ne u istoj mjeri, bez potpore fonda InvestEU.

(24a)  Fond InvestEU trebao bi imati odgovarajuću upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti proporcionalna njegovoj jedinstvenoj svrsi osiguravanja primjerene uporabe jamstva EU-a, u skladu s jamčenjem političke neovisnosti odluka o ulaganju i, gdje je to primjereno, načelom fonda InvestEU da se temelji na tržištu. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Upravljački odbor, Savjetodavni odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i operacija financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi. U ukupnom sastavu upravljačke strukture trebalo bi zajamčiti rodnu ravnotežu.

(25)  Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika Komisije, Grupe Europske investicijske banke (EIB), partnera u provedbi i predstavnika država članica te po jednog stručnjaka za svaku od četiriju sastavnica politike koje je imenovao Europski gospodarski i socijalni odbor i stručnjaka kojeg je imenovao Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(26)  Upravljački odbor trebao bi odrediti strateške smjernice fonda InvestEU i pravila potrebna za njegovo funkcioniranje te pravila primjenjiva na operacije u vezi s platformama za ulaganja. Upravljački odbor trebao bi se sastojati od šest članova: tri člana koje imenuje Komisija, jednog člana kojeg imenuje Europska investicijska banka, jednog člana kojeg imenuje Savjetodavni odbor među predstavnicima partnera u provedbi, koji ne bi smio biti predstavnik Grupe EIB-a, i jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski parlament, koji ne bi smio tražiti ili primati upute institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg javnog ili privatnog tijela te bi trebao djelovati potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti treba obavljati nepristrano i u interesu fonda InvestEU. Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora trebalo bi objaviti čim ga Upravljački odbor odobri, a Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o njegovoj objavi.

(27)  Prije nego što se projekt podnese Odboru za ulaganja, tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganju trebalo bi provjeriti da je dokumentacija koju su dostavili partneri u provedbi potpuna i pomoći Komisiji u ocjeni usklađenosti operacija ulaganja i financiranja s pravom i politikama Unije. Tajništvo treba pomagati i Upravljačkom odboru.

(28)  Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, pri čemu se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)  Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU, Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i osiguravanja doprinosa tom fondu kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila nova rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih razina ulaganja te osigurala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata te tako pridonijeti smanjenju regionalnih razlika. Pravilima o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u programu InvestEU trebalo bi uzeti u obzir načelo proporcionalnosti u pogledu složenosti, veličine i rizika predmetnih partnera u provedbi kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za manje ili mlađe razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(29a)  U okviru platformi za ulaganja trebali bi se, po potrebi, udruživati suulagači, javna tijela, stručnjaci, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantni socijalni partneri i predstavnici civilnog društva te svi drugi relevantni akteri na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(30)  Kako bi se osiguralo da su intervencije u okviru odjeljka „EU” fonda InvestEU usmjerene na uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalne razine ulaganja te istovremeno zadovoljavaju ciljeve najboljeg mogućeg geografskog dosega, jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati partnerima u provedbi koji samostalno ili zajedno s drugim partnerima u provedbi mogu obuhvatiti jednu ili više država članica. U ovom posljednjem slučaju ugovorna odgovornost partnera u provedbi i dalje je ograničena njihovim nacionalnim mandatima. U svrhu poticanja poboljšanja geografske diversifikacije mogu se uspostaviti namjenske regionalne platforme za ulaganje usmjerene na zainteresirane skupine država članica radi kombiniranja napora i stručnosti financijskih institucija ocijenjenih na temelju stupova s nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, uključujući putem potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Najmanje 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” trebalo bi dodijeliti Grupi EIB-a. Iznosi koji premašuju 75 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje Grupi EIB -a u slučaju da nacionalne razvojne banke ili institucije ne mogu u cijelosti iskoristiti preostali udio jamstva. Isto tako, iznosi koji premašuju 25 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje drugim partnerima u provedbi u slučaju da Grupa EIB-a ne može u cijelosti iskoristiti svoj udio jamstva. Nacionalne razvojne banke ili institucije mogle bi u potpunosti iskoristiti jamstvo EU-a i u slučaju da mu odluče pristupiti putem Grupe EIB-a ili Europskog investicijskog fonda.

(31)  Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge multilateralne razvojne banke. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice. U skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe], Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)  O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)  Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne razine ulaganja.

(34)  Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike osiguravajući na taj način učinkovitu provedbu geografske diversifikacije radi pridonošenja cilju Unije u pogledu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti. U okviru savjetodavnog centra trebalo bi obratiti posebnu pozornost na potrebu za grupiranjem malih projekata i njihovo povezivanje u veće portfelje. Komisija bi trebala potpisati sporazume s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi kako bi ih imenovala partnerima savjetodavnog centra. Komisija, Grupa EIB-a i drugi partneri u provedbi trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi i postojeće strukture kao što je, primjerice, Europski savjetodavni centar za ulaganja. Osim toga, trebalo bi predvidjeti međusektorsku sastavnicu u okviru programa InvestEU kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka i horizontalna pomoć pri razvoju projekata u slučaju programa Unije kojima se centralizirano upravlja. [Am. 5]

(36)  Kako bi se osigurala velika pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, nadopunjujući postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i upravljačkim tijelima europskih strukturnih i investicijskih fondova te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje savjetodavni centar InvestEU trebao bi prema potrebi i na zahtjev dotične države članice osigurati proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije.

(36a)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

(37)  U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti održavanja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta i lokalnim segmentima u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi stoga biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo nastojati poduprijeti izgradnju kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela pružatelja usluga.

(38)  Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja projekata ulaganja partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)  U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(16), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)  Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija i Upravljački odbor trebali bi Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju kontrole u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se isključila poduzeća off-shore i poduzeća smještena u „nekooperativnim” zemljama te kako bi se dala potrebna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu kako bi oni u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti i zajamčiti pravo Unije da se pobrine za dobro financijsko upravljanje i zaštitu svojih financijskih interesa.

(45)  U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)  Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima, koje bi Komisija trebala utvrditi u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi nakon provedbe savjetovanja i s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti, te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)  Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne razine ulaganja na razini Unije i/ili u određenim državama članicama te bi za nove ili složene tržišne nedostatke trebalo predvidjeti testiranje inovativnih financijskih proizvoda na tržištu Unije i sustava za njihovo širenje. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje provode partneri u provedbi radi potpore unutarnjim politikama Unije.

Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju održivih projekata za ulaganja i pristupu financiranju te omogućila s time povezana izgradnja kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i u okviru koje se ulagačima pružaju informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

Njome se određuju ciljevi programa InvestEU, proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja k