Odluka Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o izmjenama Poslovnika Europskog parlamenta koje se odnose na: glavu I. poglavlja 1. i 4.; glavu V. poglavlje 3.; glavu VII. poglavlja 4. i 5.; glavu VIII. poglavlje 1.; glavu XII.; glavu XIV. i prilog II. (2018/2170(REG))

P8_TA(2019)0046 A8-0462/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 226. i 227. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A8-0462/2018),

1.  odlučuje u Poslovnik unijeti niže navedene izmjene;

2.  odlučuje da izmjene stupaju na snagu prvoga dana sljedeće sjednice, uz iznimku izmjena kojima se umeće drugi podstavak stavka 3.a u članak 11. i članaka 6. i 7. Kodeksa primjerenog ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu prilikom obnašanja njihovih dužnosti te izmjena članaka 196. i 204., koje stupaju na snagu s početkom prve sjednice nakon izbora za Europski parlament koji će se održati 2019. godine;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

Tekst na snazi   Izmjena Amandman 1 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – naslov Financijski interesi zastupnika i pravila ponašanja Pravila ponašanja Amandman 2 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 1. 1.  Pravila kojima se uređuje transparentnost financijskih interesa njegovih zastupnika Parlament utvrđuje u obliku Kodeksa ponašanja koji donosi većinom glasova svojih zastupnika i koji se prilaže ovom Poslovniku kao prilog4. Briše se. Ta pravila ne utječu ni na koji drugi način na obnašanje zastupničke dužnosti ili bilo koje s njim povezane političke ili druge aktivnosti niti ih ograničavaju. ______________ 4 Vidi Prilog I. Amandman 3 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 2. 2.  Zastupnici bi trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u Registru transparentnosti osnovanom Sporazumom Europskog parlamenta i Europske komisije o registru transparentnosti5. Briše se. ______________ 5 Sporazum od 16. travnja 2014. između Europskog parlamenta i Europske komisije o osnivanju registra transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike Europske unije (SL L 277, 19.9.2014., str. 11.). Amandman 4 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. Ponašanju zastupnika svojstveno je međusobno poštovanje. Ono se temelji na vrijednostima i načelima utvrđenima u Ugovorima, a naročito u Povelji o temeljnim pravima i njime se poštuje dostojanstvo Parlamenta. Nadalje, ono ne dovodi u pitanje neometani rad Parlamenta, jamčenje sigurnosti i reda u prostorima Parlamenta niti funkcioniranje opreme Parlamenta. Ponašanju zastupnika svojstveno je međusobno poštovanje i ono se temelji na vrijednostima i načelima utvrđenima u Ugovorima, a naročito u Povelji o temeljnim pravima. Zastupnici poštuju dostojanstvo Parlamenta i ne narušavaju njegov ugled. Amandman 5 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3. – podstavak 2. Zastupnici u parlamentarnim raspravama ne smiju se klevetnički, rasistički ili ksenofobno izražavati ili ponašati niti u tom kontekstu isticati natpise ili transparente. Briše se. Amandman 6 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3. – podstavak 3. Zastupnici se pridržavaju pravila Parlamenta o postupanju s povjerljivim informacijama. Briše se. Amandman 7 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3. – podstavak 4. Nepridržavanje navedenih normi i pravila može dovesti do primjene mjera u skladu s člancima 165., 166. i 167. Briše se. Amandman 8 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.a (novi) 3.a  Zastupnici ne smiju ugroziti neometani rad Parlamenta, održavanje sigurnosti i reda u prostorima Parlamenta ni funkcioniranje opreme Parlamenta. Amandman 9 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.b (novi) 3.b  Zastupnici ne smiju narušavati red u vijećnici i suzdržavaju se od neprimjerenog ponašanja. Zastupnici ne smiju isticati natpise. Amandman 10 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.c (novi) 3.c  Zastupnici tijekom parlamentarnih rasprava u vijećnici ne smiju koristiti uvrede. Amandman 11 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.c (novi) – tumačenje Pri ocjenjivanju je li jezik kojim se zastupnik koristi u parlamentarnoj raspravi uvredljiv trebalo bi uzeti u obzir, između ostalog, prepoznatljive namjere govornika, percepciju izjave u javnosti, mjeru u kojoj ona šteti dostojanstvu i ugledu Parlamenta te slobodu govora dotičnog zastupnika. Na primjer, klevetnički jezik, „govor mržnje”, a posebno poticanje na diskriminaciju po bilo kojoj osnovi iz članka 21. Povelje o temeljnim pravima, uobičajeno će se smatrati „uvredljivim jezikom” u smislu ovog članka. Amandman 12 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.d (novi) 3.d  Zastupnici su dužni pridržavati se pravila Parlamenta o postupanju s povjerljivim informacijama. Amandman 13 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 3.e (novi) 3.e  Zastupnici se suzdržavaju od svake vrste psihološkog i spolnog uznemiravanja i pridržavaju se Kodeksa primjerenog ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu prilikom obnašanja njihovih dužnosti, koji se prilaže ovom Poslovniku.1a Zastupnik ne može biti izabran za obnašanje dužnosti u Parlamentu ili njegovim tijelima, biti imenovan izvjestiteljem ili sudjelovati u službenom izaslanstvu ili međuinstitucijskim pregovorima ako nije potpisao izjavu koja se odnosi na navedeni Kodeks. ____________________ 1a Kodeks primjerenog ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu prilikom obnašanja njihovih dužnosti, koji je Predsjedništvo donijelo 2. srpnja 2018., postaje prilog ovom Poslovniku. Amandman 14 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 4. 4.  Primjena ovog članka ne utječe ni na koji drugi način na dinamičnost parlamentarnih rasprava niti umanjuje slobodu govora zastupnika. Briše se. Temelji se na potpunom poštovanju ovlasti zastupnika utvrđenih primarnim pravom Unije i Statutom zastupnika. Temelji se na načelu transparentnosti tako da se osigura da su relevantne odredbe jasne zastupnicima koji se osobno obavještavaju o svojim pravima i obvezama. Amandman 15 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 5. 5.  Ako osoba koju je zaposlio zastupnik ili druga osoba kojoj je zastupnik omogućio pristup prostorima ili opremi Parlamenta prekrši pravila ponašanja utvrđena u stavku 3., dotičnom zastupniku mogu se, prema potrebi, odrediti sankcije utvrđene u članku 166. 5.  Ako osoba koja radi za zastupnika ili drugu osobu kojoj je zastupnik omogućio pristup prostorima ili opremi Parlamenta prekrši pravila ponašanja utvrđena u ovom članku, navedeno ponašanje može se, kad je to primjereno, pripisati dotičnom zastupniku. Amandman 16 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 5.a (novi) 5.a  Primjena ovog članka ne utječe ni na koji drugi način na dinamičnost parlamentarnih rasprava niti umanjuje slobodu govora zastupnika. Amandman 17 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 5.b (novi) 5.b  Ovaj se članak primjenjuje, mutatis mutandis, na tijela, odbore i izaslanstva Parlamenta. Amandman 18 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 6. 6.  Kvestori određuju najveći broj asistenata koje svaki zastupnik može registrirati. Briše se. Amandman 19 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11. – stavak 7. 7.  Kodeks ponašanja te prava i povlastice bivših zastupnika utvrđuju se odlukom Predsjedništva. Nema razlike u postupanju s bivšim zastupnicima. Briše se. Amandmani 20 i 75 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 11.a (novi) Članak 11.a Financijski interesi zastupnika i registar transparentnosti 1.  Pravila kojima se uređuje transparentnost financijskih interesa njegovih zastupnika Parlament utvrđuje u obliku Kodeksa ponašanja koji donosi većinom glasova svojih zastupnika i koji se prilaže ovom Poslovniku kao prilog1a. Ta pravila ne utječu ni na koji drugi način na obnašanje zastupničke dužnosti ili bilo koje s njim povezane političke ili druge aktivnosti niti ih ograničavaju. 2.  Zastupnici bi trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u Registru transparentnosti uspostavljenim Sporazumom Europskog parlamenta i Europske komisije o registru transparentnosti1b. 3.  Zastupnici bi na internetu trebali objavljivati sve dogovorene sastanke s predstavnicima interesnih skupina obuhvaćenima registrom transparentnosti. Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 6. Priloga I., izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici odbora za svako izvješće objavljuju na internetu sve sjednice s predstavnicima interesnih skupina iz područja primjene registra transparentnosti. Predsjedništvo pruža potrebnu infrastrukturu na internetskim stranicama Parlamenta. 4.  Predsjedništvo se dužno pobrinuti za potrebnu infrastrukturu na stranici za zastupnike u okviru internetske stranice Parlamenta za one zastupnike koji žele objaviti dobrovoljnu reviziju ili potvrdu, kako je predviđeno mjerodavnim člancima Statuta zastupnika i njegovim provedbenim mjerama, da je korištenje naknade za opće troškove u skladu s mjerodavnim člancima Statuta zastupnika i njegovim provedbenim mjerama. 5.  Ta pravila ne utječu ni na koji drugi način na obnašanje zastupničke dužnosti ili bilo koje s njim povezane političke ili druge aktivnosti niti ih ograničavaju. 6.  Kodeks ponašanja te prava i povlastice bivših zastupnika utvrđuju se odlukom Predsjedništva. Nema razlike u postupanju s bivšim zastupnicima. __________________ 1a Vidi Prilog I. 1b Sporazum od 16. travnja 2014. između Europskog parlamenta i Europske komisije o osnivanju registra transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike Europske unije (SL L 277, 19.9.2014., str. 11.). Amandman 88 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 32. – stavak 5. 5.   Kad se osnuje klub zastupnika, predsjednika se o tome obavještava izjavom. U izjavi se navodi ime kluba te imena njegovih članova i članova predsjedništva kluba. Izjavu potpisuju svi članovi kluba. 5.  Kad se osnuje klub zastupnika, predsjednika se o tome obavještava izjavom. U izjavi se navodi sljedeće: –  ime kluba, –  politička deklaracija u kojoj se utvrđuje svrha kluba i –  imena njegovih članova i članova predsjedništva kluba. U prilogu izjavi svi članovi kluba pisanim putem objavljuju da dijele istu političku pripadnost. Amandman 21 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 1.a (novi) 1.a  Međuklubovi i druge neslužbene skupine moraju biti potpuno transparentni u svojim aktivnostima i ne smiju djelovati na način koji bi mogao dovesti do zabluda u vezi sa službenim djelovanjem Parlamenta ili njegovih tijela. Oni ne smiju organizirati događanja u trećim zemljama koja se podudaraju sa službenim putovanjem službenog tijela Parlamenta, uključujući službeno izaslanstvo za promatranje izbora. Amandman 22 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 2. 2.  Takve skupine moraju biti potpuno transparentne u svojim aktivnostima i ne smiju djelovati na način koji bi mogao dovesti do zabluda u vezi sa službenim djelovanjem Parlamenta ili njegovih tijela. Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u pravilima o osnivanju takvih skupina koje je usvojilo Predsjedništvo, klubovi zastupnika im mogu olakšati rad pružanjem logističke podrške. 2.  Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u unutarnjim pravilima Parlamenta o osnivanju takvih skupina, jedan od klubova zastupnika može im olakšati rad pružanjem logističke podrške. Amandman 23 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi) Druge neslužbene skupine zastupnika također moraju do kraja sljedećeg mjeseca prijaviti svaku pomoć u novcu ili naravi koju zastupnici nisu osobno prijavili u skladu sa svojim obvezama iz Priloga I. Amandman 24 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 3.a (novi) 3.a  Samo interesne skupine upisane u registar transparentnosti mogu sudjelovati u aktivnostima međukluba ili drugim neslužbenim aktivnostima organiziranim u prostorijama Parlamenta, primjerice prisustvovanjem sastancima ili događanjima međuskupine ili drugih neslužbenih skupina, pružanjem potpore događanjima ili sudjelovanjem u svojstvu sudomaćina. Amandman 25 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 4. 4.  Kvestori vode registar prijava iz stavka 3. Taj se registar objavljuje na internetskoj stranici Parlamenta. Kvestori donose detaljna pravila o tim prijavama i osiguravaju učinkovitu primjenu ovoga članka. 4.  Kvestori vode registar prijava iz stavka 3. Kvestori donose detaljna pravila o tim prijavama i njihovu objavljivanju na internetskoj stranici Parlamenta. Amandman 26 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 34. – stavak 4.a (novi) 4.a  Kvestori su dužni pobrinuti se za djelotvornu provedbu ovog članka. Amandman 27 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 128. – stavak 4. 4.  Jedan od podnositelja može izložiti pitanje u Parlamentu. Primatelj odgovara na pitanje. 4.  Jedan od zastupnika kojeg su podnositelji unaprijed odredili izlaže pitanje u Parlamentu. Pitanje se ne razmatra ako taj zastupnik nije prisutan. Primatelj odgovara na pitanje. Amandman 28 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 1. 1.  Svaki zastupnik može postaviti pitanja predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i na njih tražiti pisani odgovor, u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku27. Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji. 1.  Svaki zastupnik, klub zastupnika ili odbor mogu postaviti pitanja predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i na njih tražiti pisani odgovor, u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku27. Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji. ________________________ ____________________ 27 Vidi Prilog II. 27 Vidi Prilog II. Amandman 29 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 2. 2.  Pitanja se podnose predsjedniku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Odluka predsjednika ne temelji se isključivo na odredbama iz priloga navedenog u stavku 1. nego općenito na odredbama ovog Poslovnika. Podnositelja pitanja obavještava se o obrazloženoj odluci predsjednika. 2.  Pitanja se podnose predsjedniku u elektroničkom obliku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Odluka predsjednika ne temelji se isključivo na odredbama iz priloga navedenog u stavku 1. nego općenito na odredbama ovog Poslovnika. Podnositelja pitanja obavještava se o obrazloženoj odluci predsjednika. Amandman 30 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 3. 3.  Pitanja se podnose u elektroničkom formatu. Svaki zastupnik može podnijeti najviše dvadeset pitanja tijekom razdoblja od tri mjeseca. 3.  Svaki zastupnik, klub zastupnika ili odbor mogu podnijeti najviše dvadeset pitanja tijekom razdoblja od tri mjeseca. Primatelj u pravilu odgovara na pitanja u roku od šest tjedana nakon što su mu ona proslijeđena. Međutim, svaki zastupnik, klub zastupnika ili odbor svakog mjeseca mogu jedno od svojih pitanja proglasiti „prioritetnim pitanjem” na koje primatelj mora odgovoriti u roku od tri tjedna nakon što mu je ono proslijeđeno. Amandman 31 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 5. 5.  Ako primatelj ne može odgovoriti na pitanje u roku od tri tjedna (prioritetno pitanje) ili šest tjedana (neprioritetno pitanje) nakon što mu je ono proslijeđeno, ono se na zahtjev podnositelja može uvrstiti u dnevni red sljedeće sjednice nadležnog odbora. 5.  Ako primatelj nije odgovorio na pitanje u roku predviđenom u stavku 3., nadležni ga odbor može uvrstiti u dnevni red svoje sljedeće sjednice. Amandman 32 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 6. 6.  Svaki zastupnik može podnijeti samo jedno prioritetno pitanje svaki mjesec. Briše se. Amandman 33 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130. – stavak 7. 7.  Pitanja i odgovori, uključujući pripadajuće priloge, objavljuju se na internetskoj stranici Parlamenta. (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) Amandman 34 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.a Članak 130.a Briše se. Kraća zastupnička pitanja za pisani odgovor 1.   U kraćim zastupničkim pitanjima, koja dolaze u obliku pitanja za pisani odgovor, odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Europskom parlamentu može zatražiti od Vijeća, Komisije ili potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlamentu pruži informacije o točno određenim pitanjima. Ta se pitanja podnose predsjedniku, koji, ako su pitanja općenito u skladu s Poslovnikom i kriterijima utvrđenim u prilogu Poslovniku28, od primatelja pitanja traži da odgovori u roku od dva tjedna; predsjednik može produljiti taj rok nakon savjetovanja s autorima pitanja. 2.  Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskim stranicama Parlamenta. _____________________ 28 Vidi Prilog II. Amandman 35 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – naslov Dulja zastupnička pitanja za pisani odgovor s raspravom Dulja zastupnička pitanja za pisani odgovor Amandman 36 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 1. 1.  Odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Europskom parlamentu može postaviti dulja zastupnička pitanja, tj. pitanja za pisani odgovor s raspravom, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Pitanja mogu obuhvaćati kratko obrazloženje. 1.  Klub zastupnika može postaviti dulja pitanja za pisani odgovor Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Takva se pitanja u pisanom obliku podnose predsjedniku, koji, ako su pitanja općenito u skladu s Poslovnikom i kriterijima utvrđenim u prilogu Poslovniku29, smjesta obavještava primatelja pitanja o tome i od njega traži da navede hoće li odgovoriti i kada. _____________________ 29 Vidi Prilog II. Amandman 37 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 1.a (novi) 1.a   Dulje zastupničko pitanje mora biti u općem interesu i predsjedniku se podnosi u pisanom obliku. Ne smije sadržavati više od 500 riječi. Ako je dulje zastupničko pitanje općenito u skladu s Poslovnikom, predsjednik ga smjesta dostavlja primatelju pitanja za pisani odgovor. Amandman 38 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 1.b (novi) 1.b   Dopušta se najviše 30 duljih zastupničkih pitanja godišnje. Konferencija predsjednika osigurava pravednu raspodjelu tih pitanja među klubovima zastupnika, a nijedan klub zastupnika ne smije podnijeti više od jednog takvog pitanja mjesečno. Amandman 39 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 1.c (novi) 1.c  Ako primatelj pitanja ne odgovori na dulje zastupničko pitanje u roku od šest tjedana nakon što mu je ono proslijeđeno, pitanje se na zahtjev podnositelja uvrštava u konačni prijedlog dnevnog reda Parlamenta u skladu s postupkom predviđenim u članku 149. i prema uvjetima iz stavka 3.a. Amandman 40 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 2. 2.  Nakon primitka pisanog odgovora, dulje zastupničko pitanje uvrštava se u prijedlog dnevnog reda Parlamenta u skladu s postupkom predviđenim u članku 149. Rasprava se održava ako to zatraži odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Parlamentu. 2.  Nakon primitka pisanog odgovora, ako zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag to zatraže, dulje zastupničko pitanje uvrštava se u konačni prijedlog dnevnog reda Parlamenta u skladu s postupkom predviđenim u članku 149. i prema uvjetima iz stavka 3.a. Amandman 41 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 3. 3.  Ako primatelj odbije odgovoriti na pitanje ili to ne učini u roku od tri tjedna, pitanje se uvrštava u prijedlog dnevnog reda. Rasprava se održava ako to zatraži odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Parlamentu. Prije rasprave jednom od podnositelja pitanja može se dopustiti da dodatno obrazloži pitanje. Briše se. Amandman 42 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 3.a 3.a  Tijekom iste sjednice može se raspravljati o najviše tri dulja zastupnička pitanja. Ako se tijekom iste sjednice zatraži rasprava za više od tri dulja zastupnička pitanja, Konferencija predsjednika uključuje ih u konačni prijedlog dnevnog reda redoslijedom kojim je zaprimila zahtjeve za raspravu. Amandman 43 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 4. 4.   Jedan od podnositelja može izložiti pitanje u Parlamentu. Na pitanje odgovara jedan predstavnik dotične institucije. 4.  Dulje zastupničko pitanje u Parlamentu izlaže zastupnik kojeg su unaprijed imenovali autor pitanja ili oni koji traže raspravu u skladu sa stavkom 2. Dulje zastupničko pitanje ne razmatra se ako taj zastupnik nije prisutan. Primatelj odgovara na pitanje. Članak 123. stavci od 2. do 5. u vezi s podnošenjem prijedloga rezolucija i glasovanjem o njima primjenjuju se mutatis mutandis. Članak 123. stavci od 2. do 8. u vezi s podnošenjem prijedloga rezolucija i glasovanjem o njima primjenjuju se mutatis mutandis. Amandman 44 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 130.b – stavak 5. 5.  Pitanja i odgovori na njih objavljuju se na internetskim stranicama Parlamenta. 5.  Zastupnička pitanja i odgovori na njih objavljuju se na internetskim stranicama Parlamenta. Amandman 45 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 165. – stavak 1. 1.  Predsjednik opominje svakog zastupnika koji naruši neometano odvijanje sjednice ili čije ponašanje nije u skladu s odgovarajućim odredbama članka 11. 1.  Predsjednik opominje svakog zastupnika koji prekrši pravila ponašanja utvrđena u članku 11. stavcima 3.b ili 3.c. Amandman 46 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 165. – stavak 2. 2.  Ako se prijestup ponovi, predsjednik zastupnika opominje po drugi put, što se unosi u zapisnik. 2.  Ako se kršenje ponovi, predsjednik zastupnika opominje drugi put, što se unosi u zapisnik. Amandman 47 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 165. – stavak 3. 3.  Ako se ometanje nastavi ili je počinjen daljnji prijestup, predsjednik dotičnom zastupniku može oduzeti riječ i udaljiti ga iz vijećnice do kraja dnevne sjednice. Predsjednik mjeru udaljavanja s dnevne sjednice u slučajevima iznimno ozbiljnog narušavanja reda može izreći odmah i bez druge opomene. Glavni tajnik osigurava trenutačno provođenje ovih stegovnih mjera uz pomoć parlamentarnih podvornika i po potrebi Službe sigurnosti Parlamenta. 3.  Ako se kršenje nastavi ili je počinjeno daljnje kršenje, predsjednik dotičnom zastupniku može oduzeti riječ i udaljiti ga iz vijećnice do kraja dnevne sjednice. Predsjednik mjeru udaljavanja s dnevne sjednice u slučajevima iznimno ozbiljnog narušavanja reda može izreći odmah i bez druge opomene. Glavni tajnik osigurava trenutačno provođenje ovih stegovnih mjera uz pomoć parlamentarnih podvornika i po potrebi Službe sigurnosti Parlamenta. Amandman 48 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 165. – stavak 5. 5.  Predsjednik može odlučiti prekinuti emitiranje sjednice uživo u slučaju klevetničkog, rasističkog ili ksenofobnog govora ili ponašanja zastupnika. 5.  Predsjednik može odlučiti prekinuti emitiranje sjednice uživo u slučaju da zastupnik prekrši članak 11. stavke 3.b ili 3.c. Amandman 49 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 165. – stavak 6. – podstavak 1. Predsjednik može odlučiti da iz audiovizualne snimke rasprava izbriše one dijelove govora zastupnika koji sadrže klevetnički, rasistički ili ksenofobni govor. Predsjednik može odlučiti da iz audiovizualne snimke rasprava izbriše one dijelove govora zastupnika kojima se krši članak 11. stavci 3.b ili 3.c. Amandman 50 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 166. – stavak 1. 1.  U ozbiljnim slučajevima narušavanja reda ili ometanja rada Parlamenta, čime se krše načela utvrđena člankom 11., predsjednik donosi obrazloženu odluku o odgovarajućoj sankciji. 1.  U ozbiljnim slučajevima kršenja članka 11. stavaka od 3.a do 5.b., predsjednik donosi obrazloženu odluku o odgovarajućoj sankciji u skladu s ovim člankom. Kad je riječ o članku 11. stavcima 3.b ili 3.c, predsjednik može donijeti obrazloženu odluku na temelju tog članka bez obzira na to jesu li dotičnom zastupniku prethodno određene trenutačne mjere u skladu s člankom 165. Kad je riječ o članku 11. stavku 3.e, predsjednik može donijeti obrazloženu odluku na temelju ovog članka isključivo nakon utvrđivanja slučaja uznemiravanja u skladu s mjerodavnim internim administrativnim postupkom o uznemiravanju i njegovoj prevenciji. Predsjednik može zastupniku izreći sankciju u slučajevima koji su predviđeni ovim Poslovnikom ili odlukom koju je u skladu s člankom 25. Predsjedništvo donijelo za primjenu ovog članka. Predsjednik poziva dotičnog zastupnika da prije donošenja odluke podnese pisane primjedbe. U iznimnim slučajevima, predsjednik može sazvati saslušanje dotičnog zastupnika. Odluka se dotičnom zastupniku dostavlja preporučenim pismom ili mu je, u hitnim slučajevima, dostavljaju podvornici. Nakon dostave odluke dotičnom zastupniku, predsjednik u Parlamentu priopćava svaku sankciju izrečenu zastupniku. O njoj obavještava predsjedatelje tijela, odbora i izaslanstava čiji je zastupnik član. Nakon što sankcija postane konačna, do kraja se saziva objavljuje na vidljivom mjestu na internetskoj stranici Parlamenta i tamo ostaje do kraja parlamentarnog saziva . Amandman 51 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 166. – stavak 1.a (novi) 1.a  Predsjednik poziva dotičnog zastupnika da prije donošenja odluke podnese pisane primjedbe. Predsjednik umjesto toga može odlučiti sazvati saslušanje kad god je to primjerenije. Odluka o izricanju sankcije dotičnom se zastupniku dostavlja preporučenim pismom ili mu je, u hitnim slučajevima, dostavljaju podvornici. Nakon dostave odluke dotičnom zastupniku, predsjednik u Parlamentu priopćava svaku sankciju izrečenu zastupniku. O njoj obavještava predsjedatelje tijela, odbora i izaslanstava čiji je zastupnik član. Nakon što sankcija postane konačna, do kraja se saziva objavljuje na vidljivom mjestu na internetskoj stranici Parlamenta i tamo ostaje do kraja parlamentarnog saziva. Amandman 52 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 166. – stavak 2. 2.  Kod procjene opaženog ponašanja u obzir se uzima njegova iznimnost, učestalost ili ustrajnost te stupanj njegove ozbiljnosti. 2.  Kod procjene opaženog ponašanja u obzir se uzima njegova iznimnost, učestalost ili ustrajnost te stupanj njegove ozbiljnosti. Po potrebi se u obzir uzima i moguća šteta koja se nanosi dostojanstvu i ugledu Parlamenta. Vidljive radnje koje se mogu tolerirati, pod uvjetom da nisu uvredljive, klevetničke, rasističke ili ksenofobne te da ostaju u prihvatljivim granicama, treba razlikovati od onih koje aktivno ometaju parlamentarne aktivnosti. Amandman 53 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 166. – stavak 4. 4.  Mjere utvrđene u stavku 3. točkama od (b) do (e) mogu se udvostručiti u slučaju ponovljenih prijestupa ili ako zastupnik odbije poštovati mjeru donesenu u skladu s člankom 165. stavkom 3. 4.  Mjere utvrđene u stavku 3. točkama od (b) do (e) mogu se udvostručiti u slučaju ponovljenih kršenja ili ako zastupnik odbije poštovati mjeru donesenu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Amandman 54 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 174. – stavak 7. 7.  Predsjednik može staviti druge amandmane na skupno glasovanje ako se međusobno nadopunjavaju, osim ako klub zastupnika ili zastupnici koji dosežu barem niski prag ne zahtijevaju odvojena glasovanja ili glasovanja po dijelovima. Podnositelji amandmana mogu predložiti i skupna glasovanja ako se njihovi amandmani međusobno nadopunjavaju. 7.  Predsjednik može staviti druge amandmane na skupno glasovanje ako se međusobno nadopunjavaju, osim ako klub zastupnika ili zastupnici koji dosežu barem niski prag ne zahtijevaju odvojena glasovanja ili glasovanja po dijelovima. Podnositelji amandmana mogu predložiti i skupna glasovanja za svoje amandmane. Amandman 55 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 174. – stavak 10. 10.  U slučaju amandmana za koje se zahtijeva poimenično glasovanje glasuje se za svaki amandman pojedinačno. 10.  U slučaju amandmana za koje se zahtijeva poimenično glasovanje glasuje se odvojeno od drugih amandmana. Amandman 56 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 177. – tumačenje Svaka povreda ovog članka smatra se ozbiljnim slučajem narušavanja reda na koje se odnosi članak 166. stavak 1. i ima pravne posljedice navedene u tom članku. Svaka povreda ovog članka smatra se ozbiljnim slučajem kršenja članka 11. stavka 3.b. Amandman 57 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 196. Članak 196. Članak 196. Osnivanje stalnih odbora Osnivanje stalnih odbora Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalne odbore. Njihove se nadležnosti određuju u prilogu ovom Poslovniku52 koji se prihvaća većinom danih glasova. Članovi odbora imenuju se tijekom prve sjednice novoizabranog Parlamenta te iznova nakon dvije i pol godine. Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalne odbore. Njihove se nadležnosti određuju u prilogu ovom Poslovniku52 koji se prihvaća većinom danih glasova. Članovi odbora imenuju se tijekom prve sjednice novoizabranog Parlamenta. Nadležnosti stalnih odbora ne moraju se odrediti u trenutku njihova osnivanja. Nadležnosti stalnih odbora mogu se ponovno odrediti i nakon njihova osnivanja. _________________ _________________ 52 Vidi Prilog V. 52 Vidi Prilog V. Amandman 58 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 204. – stavak 1. 1.  Nakon što su članovi odbora imenovani u skladu s člankom 199., odbor na prvoj sjednici bira Predsjedništvo koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika, izabranih između punopravnih članova tog odbora odvojenim glasovanjem. O broju potpredsjednika koji će biti izabrani odlučuje Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika. Sastav predsjedništva svakog odbora mora odražavati raznolikost Parlamenta; nije dozvoljeno da svi članovi predsjedništva budu muškarci ili svi žene ili da su svi potpredsjednici iz iste države članice. 1.  Nakon što su članovi odbora imenovani u skladu s člankom 199. te iznova nakon dvije i pol godine, odbor na prvoj sjednici bira Predsjedništvo koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika, izabranih između punopravnih članova tog odbora odvojenim glasovanjem. O broju potpredsjednika koji će biti izabrani odlučuje Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika. Sastav predsjedništva svakog odbora mora odražavati raznolikost Parlamenta; nije dozvoljeno da svi članovi predsjedništva budu muškarci ili svi žene ili da su svi potpredsjednici iz iste države članice. Amandman 59 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 210.a – naslov Postupak za rad odbora s povjerljivim informacijama koje je Parlament zaprimio Postupak za rad odbora s povjerljivim informacijama na sjednici odbora koja je zatvorena za javnost Amandman 60 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 210.a – stavak 3. – podstavak 1. Kada predsjednik odbora proglasi da se primjenjuje povjerljivi postupak, na raspravi su nazočni samo članovi odbora, dužnosnici i stručnjaci koje je predsjednik unaprijed odredio i čija je nazočnost nužna. Kada predsjednik odbora proglasi da se primjenjuje povjerljivi postupak, rasprava je zatvorena za javnost i nazočni mogu biti samo članovi odbora, uključujući zamjenske članove. Odbor, u skladu s mjerodavnim međuinstitucijskim pravnim okvirom, može donijeti odluku da na raspravi mogu biti nazočni i drugi zastupnici u skladu s člankom 206. stavkom 3. Na raspravi mogu biti nazočne i osobe za koje je predsjednik unaprijed odredio da imaju pravo na informacije, uz dužno poštovanje svih ograničenja koja proizlaze iz mjerodavnih pravila Europskog parlamenta kojima se uređuje postupanje s povjerljivim informacijama. Moguća je primjena dodatnih ograničenja za rad s povjerljivim informacijama na razini CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i višoj, ili u slučaju posebnih ograničenja pristupa koja proizlaze iz međuinstitucijskog pravnog okvira. Amandman 61 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 210.a – stavak 4. 4.  Zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag u odboru koji je primijenio postupak povjerljivosti mogu zatražiti razmatranje kršenja povjerljivosti. Taj zahtjev može biti uvršten na dnevni red sljedeće sjednice odbora. Većinom glasova svojih članova odbor može donijeti odluku o predaji predmeta predsjedniku radi daljnjeg razmatranja u skladu s člancima 11. i 166. 4.  Ne dovodeći u pitanje mjerodavna pravila o povredi povjerljivosti općenito, zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag u odboru koji je primijenio postupak povjerljivosti mogu zatražiti razmatranje kršenja povjerljivosti. Taj zahtjev može biti uvršten na dnevni red sljedeće sjednice odbora. Većinom glasova svojih članova odbor može donijeti odluku o predaji predmeta predsjedniku radi daljnjeg razmatranja u skladu s člancima 11. i 166. Amandman 62 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 211. – naslov Javna saslušanja o inicijativama građana Javna saslušanja i rasprave o inicijativama građana Amandman 63 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 211. – stavak 7.a (novi) 7.a  Parlament održava raspravu o inicijativi građana objavljenoj u odgovarajućem registru u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 211/2011 na sjednici nakon javnog saslušanja i u trenutku stavljanja rasprave na dnevni red odlučuje hoće li raspravu zaključiti rezolucijom. Raspravu ne zaključuje rezolucijom ako je izvješće o istom ili sličnom predmetu predviđeno za istu ili sljedeću sjednicu, osim ako predsjednik zbog iznimnih razloga ne predloži drukčije. Ako Parlament odluči zaključiti raspravu rezolucijom, odbor nadležan za taj predmet, klub zastupnika ili zastupnici koji dosežu barem niski prag mogu podnijeti prijedlog rezolucije. Članak 123. stavci od 3. do 8. u vezi s podnošenjem prijedloga rezolucija i glasovanjem o njima primjenjuju se mutatis mutandis. Amandman 76 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 211. – stavak 8. 8.  Ako Komisija ne podnese zakonodavni prijedlog o građanskoj inicijativi koja joj je uspješno predana u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 211/2011 unutar razdoblja od 12 mjeseci nakon što je dala pozitivno mišljenje o njoj i u komunikaciji navela koje mjere planira poduzeti, odbor nadležan za predmet može u dogovoru s organizatorima te građanske inicijative održati saslušanje te, prema potrebi, pokrenuti postupak iz članka 46. radi izvršavanja prava Europskog parlamenta da od Komisije zatraži podnošenje odgovarajućeg prijedloga. 8.  Nakon komunikacije Komisije u kojoj se iznose njezini pravni i politički zaključci o konkretnoj građanskoj inicijativi Parlament ocjenjuje mjere koje je Komisija poduzela u skladu s tom komunikacijom. Ako Komisija ne podnese odgovarajući prijedlog o građanskoj inicijativi, odbor nadležan za predmet može u dogovoru s organizatorima te građanske inicijative održati saslušanje. Nadalje, Parlament može odlučiti hoće li održati raspravu na plenarnoj sjednici i hoće li tu raspravu zaključiti rezolucijom. Postupak iz članka 211. stavka 7.a primjenjuje se mutatis mutandis. Osim toga, Parlament može odlučiti iskoristiti pravo koje mu je dodijeljeno člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čime pokreće postupak iz članka 46. Amandman 64 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 223.a – naslov – bilješka 61 Članak 223.a primjenjuje se samo na europske političke stranke i europske političke zaklade u smislu članka 2. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. Vidjeti i bilješke uz članka 224. i 225. 61 Članak 223.a primjenjuje se samo na europske političke stranke i europske političke zaklade u smislu članka 2. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. Amandman 65 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 223.a – stavak 2.a (novi) 2.a   Na temelju prvog podstavka članka 10. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014, skupina od najmanje 50 građana može podnijeti obrazložen zahtjev kojim Parlament poziva da zatraži provjeru iz stavka 2. Taj obrazloženi zahtjev ne smiju pokrenuti ili potpisati zastupnici. On mora sadržavati bitne činjenične dokaze kojima se pokazuje da predmetna europska politička stranka ili europska politička zaklada ne ispunjava uvjete iz stavka 2. Predsjednik nadležnom odboru prosljeđuje dopuštene zahtjeve klubova i građana na daljnje razmatranje. Nakon razmatranja zahtjeva, koje se mora održati u roku od četiri mjeseca nakon što ga predsjednik proslijedio, nadležni se odbor može većinom svojih članova koji predstavljanju najmanje tri kluba zastupnika odlučiti na daljnje djelovanje u pogledu zahtjeva te o tome obavijestiti predsjednika. Skupina građana obavještava se o ishodu razmatranja u odboru. Nakon zaprimanja odluke odbora predsjednik o zahtjevu obavještava Parlament. Parlament nakon te obavijesti većinom glasova odlučuje hoće li podnijeti zahtjev Tijelu za europske političke stranke i europske političke zaklade. Odbor usvaja smjernice za postupanje s takvim zahtjevima skupina građana. Amandman 89/rev Poslovnik Europskog parlamenta Članak 228.a (novi) Članak 228.a Rodno osviještena politika Predsjedništvo donosi akcijski plan za rodnu ravnopravnost u cilju uključivanja rodne perspektive u sve aktivnosti Parlamenta na svim razinama i u svim fazama. Akcijski plan za rodnu ravnopravnost prati se svake dvije godine te se preispituje najmanje svakih pet godina. Amandman 66 Poslovnik Europskog parlamenta Članak 229. – stavak 3. Te odredbe ne odnose se na predstavke i tekstove o kojima nije potrebno donijeti odluku. Te odredbe ne odnose se na predstavke, građanske inicijative i tekstove o kojima nije potrebno donijeti odluku. Amandman 67 Poslovnik Europskog parlamenta Prilog II.a – naslov KRITERIJI U VEZI S PITANJIMA ZA PISANI ODGOVOR U SKLADU S ČLANCIMA 130., 130.A, 130.B, 131. i 131.A.. KRITERIJI U VEZI S PITANJIMA ZA PISANI ODGOVOR U SKLADU S ČLANCIMA 130., 131. i 131.A

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije (COM(2018)0259 – C8-0180/2018 – 2018/0123(COD))

P8_TA(2019)0047 A8-0368/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0259),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0180/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 12. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0368/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 31. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/474.)

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 39.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu određenih pravila o izravnim plaćanjima i potpori ruralnom razvoju za 2019. i 2020. (COM(2018)0817 – C8-0506/2018 – 2018/0414(COD))

P8_TA(2019)0048 A8-0018/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0817),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 42. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0506/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća dopisom od 14. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0018/2019),

A.  budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 31. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu određenih pravila o izravnim plaćanjima i potpori ruralnom razvoju za 2019. i 2020.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/288.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Austrije, Cipra, Hrvatske, Luksemburga, Portugala, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine da u interesu Europske unije prihvate pristup Dominikanske Republike Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2018)0526 – C8-0376/2018 – 2018/0276(NLE))

P8_TA(2019)0049 A8-0451/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća (COM(2018)0526),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. drugi podstavak točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0376/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije(1) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za izjavu o prihvaćanju pristupa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c i članak 108. stavak 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0451/2018),

1.  odobrava ovlašćivanje Austrije, Cipra, Hrvatske, Luksemburga, Portugala, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine da u interesu Europske unije prihvate pristup Dominikanske Republike Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica, kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Austrije da u interesu Europske unije prihvati pristup Ekvadora i Ukrajine Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2018)0527 – C8-0375/2018 – 2018/0277(NLE))

P8_TA(2019)0050 A8-0452/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća (COM(2018)0527),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. drugi podstavak točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0375/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije(1) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za izjavu o prihvaćanju pristupa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c i članak 108. stavak 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0452/2018),

1.  odobrava ovlašćivanje Austrije da u interesu Europske unije prihvati pristup Ekvadora i Ukrajine Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica, kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Austrije i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Hondurasa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2018)0528 – C8-0377/2018 – 2018/0278(NLE))

P8_TA(2019)0051 A8-0457/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća (COM(2018)0528),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. drugi podstavak točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0377/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije(1) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za izjavu o prihvaćanju pristupa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c i članak 108. stavak 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0457/2018),

1.  odobrava ovlašćivanje Austrije i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Hondurasa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica, kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Austrije, Luksemburga i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Bjelarusa i Uzbekistana Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2018)0530 – C8-0378/2018 – 2018/0279(NLE))

P8_TA(2019)0052 A8-0458/2018

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća (COM(2018)0530),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. drugi podstavak točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0378/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije(1) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za izjavu o prihvaćanju pristupa Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c i članak 108. stavak 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0458/2018),

1.  odobrava ovlašćivanje Austrije, Luksemburga i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Bjelarusa i Uzbekistana Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica, kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije s jedne strane te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (COM(2018)0461 – C8-0379/2018 – 2018/0244(CNS))

P8_TA(2019)0053 A8-0480/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2018)0461),

–  uzimajući u obzir članak 203. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0379/2018),

—  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A8-0480/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog odluke Uvodna izjava 6. (6)  U ovoj novoj Odluci trebale bi biti naglašene posebnosti suradnje s Grenlandom, kao što je cilj očuvanja bliskih i trajnih veza između Unije, Grenlanda i Danske, prepoznavanje geostrateškog položaja Grenlanda, važnost dijaloga o politikama između Grenlanda i Unije, postojanje sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Unije i Grenlanda te potencijalna suradnja na pitanjima povezanima s Arktikom. Trebala bi odgovoriti na globalne izazove omogućavajući razvoj proaktivnog plana i rad na temama od zajedničkog interesa, posebice u pogledu sve većeg utjecaja klimatskih promjena na ljudsku aktivnost i okoliš, pomorski promet, prirodna bogatstva, uključujući sirovine i riblje stokove, kao i na istraživanje i inovacije. (6)  U ovoj novoj Odluci trebale bi biti naglašene posebnosti suradnje s Grenlandom. Vijeće je 2003. dogovorilo da će se budući odnosi Unije i Grenlanda nakon 2006. zasnivati na sveobuhvatnom partnerstvu za održivi razvoj koje bi uključivalo poseban sporazum o ribarstvu, dogovoren sukladno općim pravilima i načelima takvih sporazuma. Isto tako, zajednička izjava Europske unije, s jedne strane i vlade Grenlanda i vlade Danske, s druge strane o odnosima između Europske unije i Grenlanda, potpisana u Bruxellesu 19. ožujka 2015., podsjetila je na povijesne, političke, gospodarske i kulturne veze između Unije i Grenlanda i naglasila potrebu za jačanjem odnosa i suradnje na temelju zajedničkih interesa. Partnerstvo na temelju te nove odluke trebalo bi stoga biti usmjereno na očuvanje bliskih i trajnih veza između Unije, Grenlanda i Danske te bi omogućavanjem razvoja dinamičnog plana i istraživanjem zajedničkih interesa trebalo doprinijeti suočavanju s globalnim izazovima. U odluci bi trebalo istaknuti posebnosti suradnje s Grenlandom priznavanjem geostrateškog položaja Grenlanda, važnost političkog dijaloga između Grenlanda i Unije, postojanje sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva između Unije i Grenlanda te potencijalnu suradnju u pitanjima povezanima s Arktikom. Njome bi se posebno trebao uzeti u obzir sve veći utjecaj klimatskih promjena na ljudsku aktivnost i okoliš, pomorski promet, prirodna bogatstva, uključujući sirovine i riblje stokove, kao i na istraživanje i inovacije. Amandman 2 Prijedlog odluke Uvodna izjava 16. (16)  Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja u Unijine politike i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Očekuje se da će djelovanja u okviru ovog Programa pridonijeti 20 % ukupne financijske omotnice Programa za klimatske ciljeve. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u kontekstu postupaka njegove evaluacije i preispitivanja sredinom razdoblja. (16)  Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja u Unijine politike i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Očekuje se da će djelovanja u okviru ovog Programa pridonijeti 30 % ukupne financijske omotnice Programa za klimatske ciljeve. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u kontekstu postupaka njegove evaluacije i preispitivanja sredinom razdoblja. Amandman 3 Prijedlog odluke Uvodna izjava 18. (18)  Unija i PZP-ovi prepoznaju posebnu važnost obrazovanja i strukovnog osposobljavanja kao pokretača održivog razvoja PZP-ova. (18)  Unija i PZP-ovi prepoznaju posebnu važnost obrazovanja i strukovnog osposobljavanja kao pokretača održivog razvoja PZP-ova, posebno na područjima na kojima je opća razina obrazovanja stanovništva prilično niska. Amandman 4 Prijedlog odluke Uvodna izjava 19. (19)  Pridruživanje između Unije i PZP-ova trebalo bi uzimati u obzir očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta PZP-ova te im doprinositi. (19)  Pridruživanje između Unije i PZP-ova trebalo bi uzimati u obzir očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta PZP-ova te im doprinositi. Njime bi se također trebalo posvetiti posebnu pozornost i doprinijeti promicanju i poštovanju prava autohtonog stanovništva PZP-ova. Amandman 5 Prijedlog odluke Uvodna izjava 20. (20)  Trgovinska suradnja i suradnja povezana s trgovinom između Unije i PZP-ova trebale bi doprinijeti cilju održivoga gospodarskog razvoja, društvenog razvoja i zaštite okoliša. (20)  Trgovinska suradnja i suradnja povezana s trgovinom između Unije i PZP-ova trebale bi doprinijeti cilju održivoga gospodarskog razvoja, društvenog razvoja i zaštite okoliša u skladu s ciljevima održivog razvoja. Amandman 6 Prijedlog odluke Uvodna izjava 21. (21)  Ova bi Odluka trebala predvidjeti fleksibilnija pravila o podrijetlu uključujući nove mogućnosti kumulacije podrijetla. Kumulacija bi se trebala omogućiti ne samo za PZP-ove i zemlje iz Sporazuma o ekonomskom partnerstvu (EPA) već pod određenim uvjetima i za proizvode podrijetlom iz zemalja na koje Unija primjenjuje sporazum o slobodnoj trgovini, kao i za proizvode koji ulaze u Uniju bez carine i bez kvote u okviru Općeg sustava povlastica Unije, a koji također podliježu uvjetima. Ti uvjeti potrebni su za sprečavanje izbjegavanja trgovine i osiguravanje pravilnog funkcioniranja režima kumulacije. (21)  Ova bi Odluka trebala predvidjeti fleksibilnija pravila o podrijetlu uključujući nove mogućnosti kumulacije podrijetla. Kumulacija bi se trebala omogućiti ne samo za PZP-ove i zemlje iz Sporazuma o ekonomskom partnerstvu (EPA) već pod određenim uvjetima i za proizvode podrijetlom iz zemalja na koje Unija primjenjuje sporazum o slobodnoj trgovini, kao i za proizvode koji ulaze u Uniju bez carine i bez kvote u okviru Općeg sustava povlastica Unije, a koji također podliježu uvjetima. Ti uvjeti potrebni su za snažniji trgovinski savez koji je u stanju spriječiti izbjegavanja trgovine i osiguravati pravilno funkcioniranje režima kumulacije. Amandman 7 Prijedlog odluke Uvodna izjava 25. (25)  Suradnja između Unije i PZP-ova u području financijskih usluga trebala bi doprinijeti stvaranju sigurnijeg, snažnijeg i transparentnijeg financijskog sustava koji je nužan za unapređivanje globalne financijske stabilnosti i jačanje održivog razvoja. Napori u tom području trebali bi se usmjeriti na približavanje međunarodno dogovorenim standardima i usklađivanje zakonodavstva PZP-ova s pravnom stečevinom Unije o financijskim uslugama. Odgovarajuća pozornost trebala bi se posvetiti jačanju administrativnog kapaciteta tijela PZP-ova, uključujući u području nadzora. (25)  Suradnja između Unije i PZP-ova u području financijskih usluga trebala bi suzbiti porezne prijevare, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza kako bi se doprinijelo stvaranju sigurnijeg, snažnijeg i transparentnijeg financijskog sustava koji je nužan za unapređivanje globalne financijske stabilnosti i jačanje održivog razvoja. Napori u tom području trebali bi se usmjeriti na približavanje međunarodno dogovorenim standardima i usklađivanje zakonodavstva PZP-ova s pravnom stečevinom Unije o financijskim uslugama. Odgovarajuća pozornost trebala bi se posvetiti jačanju administrativnog kapaciteta tijela PZP-ova, uključujući u području nadzora. Amandman 8 Prijedlog odluke Uvodna izjava 32. (32)  Ova Odluka trebala bi po potrebi upućivati na [Uredbu o NDICI-ju] (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) radi provedbe suradnje, čime će se osigurati usklađenost upravljanja među instrumentima. Briše se. Amandman 9 Prijedlog odluke Članak 1. – stavak 1. 1.  Ovom Odlukom uspostavlja se pridruživanje prekomorskih zemalja i područja (PZP-ovi) Uniji („pridruživanje”), koje predstavlja partnerstvo na temelju članka 198. UFEU-a kojim se podupire održivi razvoj PZP-ova i promiču vrijednosti i standardi Unije diljem svijeta. 1.  Ovom Odlukom uspostavlja se pridruživanje prekomorskih zemalja i područja (PZP-ovi) Uniji („pridruživanje”), koje predstavlja partnerstvo na temelju članka 198. UFEU-a kojim se podupire održivi razvoj PZP-ova i promiču vrijednosti, načela i standardi Unije diljem svijeta. Amandman 10 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 1. 1.  Pridruživanje između Unije i PZP-ova temelji se na ciljevima, načelima i vrijednostima koje dijele PZP-ovi, države članice s kojima su povezani i Unija. 1.  Pridruživanje između Unije i PZP-ova temelji se na ciljevima, načelima i vrijednostima koje dijele PZP-ovi, države članice s kojima su povezani i Unija. Njime se doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja utvrđenih u Programu do 2030. te provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Amandman 11 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 3. 3.  Pri provedbi ove Odluke partnere vode načela transparentnosti, supsidijarnosti i potreba za učinkovitošću te se podjednako bave trima stupovima održivog razvoja PZP-ova: gospodarskim razvojem, društvenim razvojem i zaštitom okoliša. 3.  Pri provedbi ove Odluke partnere vode načela transparentnosti, supsidijarnosti i potreba za učinkovitošću te se podjednako bave trima stupovima održivog razvoja PZP-ova: gospodarskim razvojem, društvenim i kulturnim razvojem te zaštitom okoliša. Amandman 12 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 4. 4.  Opći cilj ove Odluke promicanje je gospodarskog i socijalnog razvoja PZP-ova te uspostava bliskih gospodarskih odnosa između njih i Unije u cjelini. Pridruživanjem se želi pridonijeti ostvarenju tog općeg cilja tako što se unapređuje konkurentnost i jača otpornost PZP-ova, smanjuje njihova gospodarska i okolišna osjetljivost i promiče suradnja između njih i drugih partnera. 4.  U skladu s člankom 3. stavkom 5. i člankom 21. Ugovora o europskoj uniji, kao i člankom 198. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, opći cilj ove Odluke promicanje je gospodarskog i socijalnog razvoja PZP-ova te uspostava bliskih gospodarskih odnosa između njih i Unije u cjelini. Amandman 13 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 5. – točka a a)  poticati i podupirati suradnju s PZP-ovima, Briše se. Amandman 14 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 5. – točka b b)  podržavati Grenland i surađivati s njime u rješavanju njegovih glavnih izazova, kao što je podizanje razine obrazovanja, i pridonositi kapacitetima grenlandske uprave za osmišljavanje i provođenje nacionalnih politika. b)  podržavati PZP-ove u rješavanju glavnih izazova s kojima se suočavaju, uključujući razinu obrazovanja kada je riječ o Grenlandu; Amandman 15 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 5. – točka ba (nova) ba)  jačati otpornost PZP-ova smanjenjem njihove ekonomske i okolišne ranjivosti; Amandman 16 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 5. – točka bb (nova) bb)  poboljšavati konkurentnost PZP-ova, uključujući socijalne standarde; Amandman 17 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 5. – točka bc (nova) bc)  promicati suradnju PZP-ova s drugim partnerima. Amandman 18 Prijedlog odluke Članak 3. – stavak 6. 6.  U ostvarenju tih ciljeva u pridruživanju će se poštovati temeljna načela slobode, demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, dobrog upravljanja i održivog razvoja koja su zajednička PZP-ovima i državama članicama s kojima su povezani. 6.  U ostvarenju tih ciljeva u pridruživanju će se poštovati temeljna načela demokracije, pristup utemeljen na pravima uključujući sva ljudska prava i temeljne slobode, vladavine prava, dobrog upravljanja i održivog razvoja koja su zajednička PZP-ovima i državama članicama s kojima su povezani. Isto se odnosi i na načelo nediskriminacije na temelju spola, rase, etničkog porijekla, vjere, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije i na rodnu ravnopravnost. Amandman 19 Prijedlog odluke Članak 4. – alineja 1.a (novi) Pri programiranju i provedbi, a posebno pri donošenju smjernica, Komisija uzima u obzir ograničene administrativne i ljudske kapacitete PZP-ova Amandman 20 Prijedlog odluke Članak 5. – stavak 2. – točka a (a)  gospodarska diversifikacija gospodarstava PZP-ova, uključujući daljnju integraciju u svjetska i regionalna gospodarstva; u posebnom slučaju Grenlanda potreba za povećanjem razine vještina njegove radne snage; (a)  održiva gospodarska diversifikacija gospodarstava PZP-ova, uključujući daljnju integraciju u svjetska i regionalna gospodarstva; u posebnom slučaju Grenlanda potreba za povećanjem razine vještina njegove radne snage; Amandman 21 Prijedlog odluke Članak 5. – stavak 2. – točka aa (nova) aa)   promicanje visokokvalitetnog socijalnog modela; Amandman 22 Prijedlog odluke Članak 5. – stavak 2. – točka e e)  promicanje smanjenja rizika od katastrofa; e)  promicanje smanjenja rizika od katastrofa uzimajući u obzir prioritete utvrđene u Okviru iz Sendaija za razdoblje 2015. – 2030.; Amandman 23 Prijedlog odluke Članak 5. – stavak 2. – točka ha (novi) ha)  pitanja povezana s Karibima i Pacifikom. Amandman 24 Prijedlog odluke Članak 7. – stavak 2. 2.  U tu svrhu Unija i PZP-ovi mogu razmjenjivati informacije i najbolje prakse ili utvrditi drugi oblik bliske suradnje i koordinacije s ostalim partnerima u kontekstu sudjelovanja PZP-ova u regionalnim i međunarodnim organizacijama, ako je potrebno putem međunarodnih sporazuma. 2.  U tu svrhu Unija i PZP-ovi mogu razmjenjivati informacije i najbolje prakse ili utvrditi drugi oblik bliske suradnje i koordinacije s ostalim partnerima u kontekstu sudjelovanja PZP-ova u regionalnim i međunarodnim organizacijama, ako je potrebno putem međunarodnih sporazuma kako bi se doprinijelo skladnoj integraciji PZP-ova u njihova geografska okruženja. Amandman 25 Prijedlog odluke Članak 7. – stavak 3. 3.  Cilj je pridruživanja potpora suradnje između PZP-ova i drugih partnera u područjima suradnje navedenima u Dijelovima II. i III. ove Odluke. U tom pogledu cilj je pridruživanja promicanje suradnje između PZP-ova i najudaljenijih regija, navedenih u članku 349. UFEU-a, njihovih susjednih država AKP-a i država i područja koji ne pripadaju AKP-u. Kako bi se postigao taj cilj, Unija poboljšava koordinaciju i sinergije između relevantnih programa Unije. Unija također nastoji uključiti PZP-ove u svoja tijela dijaloga s njihovim susjednim zemljama, bez obzira na to je li riječ o državama AKP-a ili državama ili područjima koji ne pripadaju AKP-u, te prema potrebi s najudaljenijim regijama. 3.  Cilj je pridruživanja potpora suradnje između PZP-ova i drugih partnera u područjima suradnje navedenima u Dijelovima II. i III. ove Odluke. U tom pogledu cilj je pridruživanja promicanje suradnje između PZP-ova i najudaljenijih regija, navedenih u članku 349. UFEU-a, njihovih susjednih država AKP-a i država i područja koji ne pripadaju AKP-u. Kako bi se postigao taj cilj, Unija poboljšava koordinaciju i sinergije između relevantnih programa Unije. Unija uključuje PZP-ove u svoja tijela dijaloga s njihovim susjednim zemljama, bez obzira na to je li riječ o državama AKP-a ili državama ili područjima koji ne pripadaju AKP-u, te prema potrebi s najudaljenijim regijama, predlažući da im se dodijeli status promatrača. Amandman 26 Prijedlog odluke Članak 7. – stavak 4. – točka aa (nova) aa)  jačanje sposobnosti PZP-ova kako bi se potaknulo donošenje regionalnih strategija kojima se u obzir uzimaju posebnosti, potencijal i europska perspektiva PZP-ova; Amandman 27 Prijedlog odluke Članak 9. – naslov Posebni tretman Posebni tretman za izolirane PZP-ove Amandman 28 Prijedlog odluke Članak 9.a (novi) Članak 9.a Posebni tretman za najmanje razvijene PZP-ove 1.  U okviru pridruživanja uzima se u obzir raznolikost PZP-ova u pogledu razine gospodarskog razvoja i njihovih strukturnih ograničenja. 2.  Posebni tretman utvrđuje se za najmanje razvijene PZP-ove. 3.  Kako bi se najmanje razvijenim PZP-ovima omogućilo da nadoknade zaostatke u razvoju i da se suoče s trajnim strukturnim ograničenjima, pri određivanju količine financijske pomoći i uvjeta njezina dodjeljivanja uzimaju se u obzir posebna obilježja PZP-ova. 4.  PZP koji se smatra najmanje razvijenim je Wallis i Futuna. Amandman 29 Prijedlog odluke Članak 10. – stavak 1. 1.  Pridruživanje se temelji na proširenom dijalogu i savjetovanjima o pitanjima od zajedničkog interesa između PZP-ova, država članica s kojima su povezani i Komisije i, ako je to potrebno, Europske investicijske banke (EIB). 1.  Pridruživanje se temelji na proširenom dijalogu i savjetovanjima o pitanjima od zajedničkog interesa između PZP-ova, država članica s kojima su povezani, Komisije te Europskog parlamenta i, ako je to potrebno, Europske investicijske banke (EIB). Amandman 30 Prijedlog odluke Članak 12. – naslov Odgovornosti nevladinih sudionika Odgovornosti civilnog društva i nevladinih sudionika Amandman 31 Prijedlog odluke Članak 12. – stavak 1. 1.  Nevladini sudionici mogu imati ulogu u razmjeni informacija i savjetovanju o suradnji, a posebno u pripremi i provedbi pomoći za suradnju, projekata ili programa. Na njih se mogu prenijeti ovlasti za financijsko upravljanje za provedbu takvih projekata ili programa za potrebe potpore lokalnim razvojnim inicijativama. 1.  Civilno društvo, privatni sektor i nevladini sudionici mogu imati ulogu u razmjeni informacija i savjetovanju o suradnji, a posebno u pripremi i provedbi pomoći za suradnju, projekata ili programa. Na njih se mogu prenijeti ovlasti za financijsko upravljanje za provedbu takvih projekata ili programa za potrebe potpore lokalnim razvojnim inicijativama. Amandman 32 Prijedlog odluke Članak 13. – stavak 3. 3.  Zahvaljujući dijalogu PZP-ovi potpuno sudjeluju u provedbi pridruživanja. 3.  Zahvaljujući dijalogu PZP-ovi potpuno sudjeluju u provedbi pridruživanja, ali i u osmišljavanju i provedbi regionalnih strategija Europske unije u područjima u kojima se nalaze PZP-ovi. Amandman 33 Prijedlog odluke Članak 13. – stavak 4. 4.  Dijalog je, među ostalim, usredotočen na posebna politička pitanja od zajedničkog interesa ili od opće važnosti za postizanje ciljeva pridruživanja. 4.  Dijalog je, među ostalim, usredotočen na posebna politička pitanja od zajedničkog interesa ili od opće važnosti za postizanje ciljeva pridruživanja kao i ciljeva održivog razvoja. Amandman 34 Prijedlog odluke Članak 13. – stavak 5. 5.  Dijalog s Grenlandom posebno osigurava osnovu za opsežnu suradnju i dijalog u područjima kao što su, između ostalog, energetika, klimatske promjene i okoliš, prirodni resursi, uključujući sirovine i riblje stokove, pomorski prijevoz, istraživanje i inovacije i aspekte tih pitanja koji su povezani s Arktikom. 5.  Dijalog s Grenlandom posebno osigurava osnovu za opsežnu suradnju i dijalog u područjima kao što su, između ostalog, obrazovanje, energetika, klimatske promjene i okoliš, priroda, prirodni resursi, uključujući sirovine i riblje stokove, pomorski prijevoz, istraživanje i inovacije i aspekte tih pitanja koji su povezani s Arktikom. Amandman 35 Prijedlog odluke Članak 13. – stavak 5.a (novi) 5.a  Dijalog s karipskim PZP-ovima posebno služi za jačanje europske strategije u karipskoj regiji i za suradnju u pitanjima povezanima s biološkom raznolikošću, klimatskim promjenama, održivim upravljanjem resursima, sprečavanjem rizika od katastrofa i upravljanjem njima, socijalnom dimenzijom, kao i promicanjem dobrog upravljanja, osobito u području oporezivanja, i borbom protiv organiziranog kriminala. Amandman 36 Prijedlog odluke Članak 13. – stavak 5.b (novi) 5.b  Dijalog s pacifičkim PZP-ovima posebno služi za definiranje i provedbu ambiciozne europske strategije u pacifičkoj regiji jačanjem europske prisutnosti te posebice za suradnju u pogledu socijalnih pitanja, održivog upravljanja morskim i kopnenim resursima, klimatskih promjena, energetike, okoliša i plavoga gospodarstva. Amandman 37 Prijedlog odluke Članak 14. – stavak 1. – točka a a)  forum PZP-EU za dijalog („Forum PZP-EU”) jedanput godišnje okuplja tijela PZP-ova, predstavnike država članica i Komisiju. Članovi Europskog parlamenta, predstavnici EIB-a i predstavnici najudaljenijih regija pridružuju se Forumu PZP-EU ako je potrebno; a)  forum PZP-EU za politički dijalog („Forum PZP-EU”) jedanput godišnje okuplja tijela PZP-ova, predstavnike država članica, Komisiju, predsjedništvo Vijeća i Europski parlament. Udruženje PZP-ova (OCTA), predstavnici EIB-a, predstavnici najudaljenijih regija i predstavnici trećih zemalja ili područja u susjedstvu PZP-ova prema potrebi se povezuju s Forumom PZP-EU; Amandman 38 Prijedlog odluke Članak 14. – stavak 1. – točka b b)  Komisija, PZP-ovi i države članice s kojima su povezani redovito održavaju trostrana savjetovanja. Ta savjetovanja organiziraju se najmanje tri puta godišnje na inicijativu Komisije ili na zahtjev PZP-ova i država članica s kojima su povezani; b)  Komisija, PZP-ovi i države članice s kojima su povezani redovito održavaju trostrana savjetovanja. Ta savjetovanja organiziraju se najmanje četiri puta godišnje na inicijativu Komisije ili na zahtjev PZP-ova i država članica s kojima su povezani; Amandman 39 Prijedlog odluke Dio II. - poglavlje 1. – naslov PITANJA POVEZANA S OKOLIŠEM, KLIMATSKE PROMJENE, OCEANI I SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) Amandman 40 Prijedlog odluke Članak 15. – alineja 1. – uvodni dio U kontekstu pridruživanja suradnja u području zaštite okoliša, klimatskih promjena i smanjenja rizika od katastrofa može obuhvaćati: U kontekstu pridruživanja suradnja u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, smanjenja rizika od katastrofa i poboljšanja otpornosti može obuhvaćati: Amandman 41 Prijedlog odluke Članak 15. – alineja 1. – točka c (c)  promicanje održivog korištenja resursa i učinkovitosti uporabe resursa te poticanje razdvajanja gospodarskog rasta od degradacije okoliša; i (c)  promicanje održivog i učinkovitog korištenja resursa kako bi se uspostavilo gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika koje se temelji na strategijama za pravednu tranziciju; i Amandman 42 Prijedlog odluke Članak 16. – alineja 1. – točka ea (nova) ea)   rješavanje pitanja povezanih s degradacijom tla, uključujući rastuće razine mora i onečišćenje tla. Amandman 43 Prijedlog odluke Članak 17. – alineja 1. U kontekstu pridruživanja suradnja u području održivog upravljanja šumama može obuhvaćati promicanje očuvanja i održivog upravljanja šumama, uključujući njihovu ulogu u očuvanju okoliša od erozije i nadzoru širenja pustinja, pošumljivanju i upravljanju izvozom drvne građe. U kontekstu pridruživanja, suradnja u području održivog upravljanja šumama može obuhvaćati promicanje očuvanja i održivog upravljanja šumama, uključujući njihovu ulogu u očuvanju okoliša od erozije i nadzoru širenja pustinja, pošumljivanju i upravljanju izvozom drvne građe te borbi protiv ilegalne sječe drveća. Amandman 44 Prijedlog odluke Članak 18. – alineja 1. – točka b (b)  usklađivanje gospodarskih i društvenih aktivnosti kao što su ribarstvo i akvakultura, turizam, pomorski prijevoz i poljoprivreda s potencijalom morskih i priobalnih zona u smislu obnovljivih izvora energije i sirovina, uzimajući pritom u obzir učinke klimatskih promjena i ljudske aktivnosti. (b)  usklađivanje gospodarskih i društvenih aktivnosti kao što su ribarstvo i akvakultura, turizam, pomorski prijevoz i održiva poljoprivreda s potencijalom morskih i priobalnih zona u smislu obnovljivih izvora energije i sirovina, uzimajući pritom u obzir učinke klimatskih promjena i ljudske aktivnosti. Amandman 45 Prijedlog odluke Članak 23. – alineja 1. – točka c (c)  razvoj i unapređenje zaštite okoliša; (c)  razvoj i unapređenje ljudskih prava, kao i socijalne zaštite i zaštite okoliša; Amandman 46 Prijedlog odluke Članak 24. – alineja 1. – točka b (b)  doprinos naporima partnerskih zemalja u provođenju obveze u pogledu klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama; (b)  doprinos naporima partnerskih zemalja u provođenju obveze u pogledu klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljevima održivog razvoja; Amandman 47 Prijedlog odluke Dio II. – poglavlje 4. – naslov MLADI, OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE, ZDRAVLJE, ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA SIGURNOST, SIGURNOST HRANE I SIGURNOST OPSKRBE HRANOM MLADI, ŽENE, OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE, ZDRAVLJE, ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA SIGURNOST, SIGURNOST HRANE I SIGURNOST OPSKRBE HRANOM Amandman 48 Prijedlog odluke Članak 32. – stavak 2.a (novi) 2.a  Unija i PZP-ovi surađuju kako bi osigurali da mladi aktivno sudjeluju na tržištu rada radi suzbijanja nezaposlenosti mladih. Amandman 49 Prijedlog odluke Članak 32.a (novi) Članak 32.a Jednakost između muškaraca i žena 1.  Unija nastoji promicati ravnopravnost i jednakost između muškaraca i žena iz PZP-ova te osnaživanje žena i jednakost političkih i ekonomskih mogućnosti za žene. 2.  Cilj je pridruživanja zaštititi prava žena i djevojčica, posebice od svih oblika nasilja. 3.  Cilj je pridruživanja i promicanje osnaživanja žena, posebno u njihovoj ulozi aktera održivog razvoja te u gospodarskom i financijskom okruženju. Sve bi inicijative trebale uključivati rodnu dimenziju. Amandman 50 Prijedlog odluke Članak 33. – stavak 1. – točka b (b)  potporu PZP-ovima u utvrđivanju i provedbi politika obrazovanja i strukovnog osposobljavanja. (b)  potporu PZP-ovima u utvrđivanju i provedbi politika obrazovanja i strukovnog osposobljavanja; i Amandman 51 Prijedlog odluke Članak 33. – stavak 1. – točka ba (nova) ba)   potporu sudjelovanja i pristupa PZP-ova programu Erasmus + poticanjem i povećanjem mobilnosti potencijalnih korisnika, iz PZP-ova i u njih. Amandman 52 Prijedlog odluke Članak 38. – naslov Scenska umjetnost Likovna umjetnost Amandman 53 Prijedlog odluke Članak 38. – alineja 1. – uvodni dio U kontekstu pridruživanja suradnja u području scenske umjetnosti može obuhvaćati: U kontekstu pridruživanja suradnja u području likovne umjetnosti može obuhvaćati: Amandman 54 Prijedlog odluke Članak 38. – alineja 1. − točka a a)  omogućivanje povećanog broja kontakata između scenskih umjetnika u područjima kao što su profesionalna razmjena i osposobljavanje uključujući sudjelovanje na audicijama, razvoj mreža i promicanje umrežavanja; a)  omogućivanje povećanog broja kontakata između likovnih umjetnika u područjima kao što su profesionalna razmjena i osposobljavanje uključujući sudjelovanje na audicijama, razvoj mreža i promicanje umrežavanja uz odgovarajuću financijsku podršku; Amandman 55 Prijedlog odluke Članak 38. – alineja 1. – točka aa (nova) aa)  promicanje umjetničkog stvaralaštva PZP-ova u Uniji; Amandman 56 Prijedlog odluke Članak 39. – alineja 1. – uvodni dio U kontekstu pridruživanja cilj je suradnje u području materijalne i nematerijalne kulturne baštine i povijesnih spomenika omogućivanje promicanja razmjene stručnosti i najboljih praksi: U kontekstu pridruživanja cilj je suradnje u području materijalne i nematerijalne kulturne baštine i povijesnih spomenika omogućivanje promicanja razmjene stručnosti i najboljih praksi te održivo vrednovanje tih lokaliteta: Amandman 57 Prijedlog odluke Članak 39. – alineja 1. – točka da (nova) da)  povećanjem znanja, kao i boljim očuvanjem i vrednovanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine PZP-ova. Amandman 58 Prijedlog odluke Dio II. – poglavlje 6. – naslov BORBA PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA PROMICANJE VLADAVINE PRAVA Amandman 59 Prijedlog odluke Članak -40.a (novi) Članak 40.a Promicanje vladavine prava 1.  Cilj je pridruživanja posredstvom dijaloga i suradnje između Unije i PZP-ova promicati načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na kojima pridruživanje počiva. 2.  PZP-ovi u svojstvu najisturenijih područja Unije glavni su akteri u širenju vrijednosti i načela Unije u svojim regijama. Amandman 60 Prijedlog odluke Članak 41. – naslov Borba protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, terorizma i korupcije Borba protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, terorizma i korupcije te prevencija u tom području Amandman 61 Prijedlog odluke Članak 41. – stavak 1. – uvodni dio 1.  U kontekstu pridruživanja suradnja u području organiziranog kriminala može obuhvaćati: 1.  U kontekstu pridruživanja suradnja u području organiziranog kriminala i prevencije u tom području može obuhvaćati: Amandman 62 Prijedlog odluke Članak 42.a (novi) Članak 42. Pregovori o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama Ako bi pregovori s trećim zemljama o sporazumima u području trgovine ili ribarstva mogli znatno narušiti regionalnu suradnju ili osjetljive sektore PZP-ova, Komisija provodi procjenu učinka, uzimajući u obzir kumulativni učinak tih sporazuma na gospodarstva PZP-ova. Nakon dovršetka te procjene, Komisija prosljeđuje njezine rezultate Europskom parlamentu, Vijeću te vladinim i lokalnim tijelima PZP-ova prije sklapanja predmetnih međunarodnih sporazuma. Amandman 63 Prijedlog odluke Članak 53. – stavak 1. 2.  Cilj je suradnje povezane s trgovinom potpora krajnjim ciljevima Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i provedbi Pariškog sporazuma. Može obuhvaćati i suradnju u okviru drugih multilateralnih sporazuma o okolišu povezanih s trgovinom, kao što je Konvencija o trgovini ugroženim vrstama. 2.  Cilj je suradnje povezane s trgovinom potpora krajnjim ciljevima Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), provedbi Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja. Može obuhvaćati i suradnju u okviru drugih multilateralnih sporazuma o okolišu povezanih s trgovinom, kao što je Konvencija o trgovini ugroženim vrstama. Amandman 64 Prijedlog odluke Članak 59. – alineja 1. – stavak 4. 4.  potpora koju PZP dodjeljuje putem državnih sredstava i koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika u povoljniji položaj ako ima znatan negativni učinak na trgovinu ili ulaganja. Briše se. Amandman 65 Prijedlog odluke Članak 70. – alineja 1. Unija i PZP-ovi čine sve da na svojem području osiguraju provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza. Ti međunarodni standardi obuhvaćaju među ostalim „Osnovna načela učinkovitog nadzora banaka” Baselskog odbora, „Osnovna načela osiguranja” Međunarodnog udruženja osiguravateljnih nadzornih tijela, „Ciljeve i načela regulacije vrijednosnih papira” Međunarodne organizacije regulatora vrijednosnih papira, „Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima” OECD-a, „Izjavu o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe” skupine G20, „Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijskih institucija” Odbora za financijsku stabilnost. Unija i PZP-ovi čine sve da na svojem području osiguraju provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Ti međunarodni standardi obuhvaćaju među ostalim „Osnovna načela učinkovitog nadzora banaka” Baselskog odbora, „Osnovna načela osiguranja” Međunarodnog udruženja osiguravateljnih nadzornih tijela, „Ciljeve i načela regulacije vrijednosnih papira” Međunarodne organizacije regulatora vrijednosnih papira, „Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima” OECD-a, „Izjavu o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe” skupine G20, „Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijskih institucija” Odbora za financijsku stabilnost ili pak Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i povezane protokole. Amandman 66 Prijedlog odluke Članak 72. – alineja 1. − točka a a)  prikladnih financijskih sredstava i prikladne tehničke pomoći kojima se nastoji jačati kapacitete PZP-ova za oblikovanje i provedbu strateških te regulatornih okvira; a)  prikladnih financijskih sredstava i prikladne tehničke pomoći na temelju ove Odluke kojima se nastoji jačati kapacitete PZP-ova za oblikovanje i provedbu strateških te regulatornih okvira; Amandman 67 Prijedlog odluke Članak 72. – alineja 1. – točka b b)  dugoročnog financiranja kojim se promiče rast privatnog sektora; b)  dugoročnog financiranja na temelju ove Odluke kojim se promiče rast privatnog sektora; Amandman 68 Prijedlog odluke Članak 72. – alineja 1. – točka c c)  ako je potrebno, sredstvima iz drugih programa Unije može se pridonijeti djelovanjima utvrđenima ovom Odlukom, ako se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Ovom se Odlukom može pridonijeti i mjerama uvedenima u okviru drugih programa Unije, ako se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. U takvim slučajevima u programu rada koji obuhvaća ta djelovanja utvrđuje se koji se skup pravila primjenjuje. c)  dodatnih financijskih sredstava posredstvom drugih programa Unije kojima se može pridonijeti djelovanjima utvrđenima ovom Odlukom, ako se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. U takvim slučajevima u programu rada koji obuhvaća ta djelovanja utvrđuje se koji se skup pravila primjenjuje. Amandman 69 Prijedlog odluke Članak 72. – alineja 1.a (nova) Ovom se Odlukom može pridonijeti i mjerama uvedenima u okviru drugih programa Unije, ako se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. U takvim slučajevima u programu rada koji obuhvaća ta djelovanja utvrđuje se koji se skup pravila primjenjuje. Amandman 70 Prijedlog odluke Članak 73. – stavak 1. 1.  Financijska omotnica za Program za razdoblje 2021.–2027. iznosi 500 000 000 EUR po tekućim cijenama. 1.  Financijska omotnica za Program za razdoblje 2021.–2027. iznosi 669 000 000 EUR po tekućim cijenama. Amandman 71 Prijedlog odluke Članak 74. – alineja 1. − točka a a)  „programska pomoć” znači nepovratna pomoć koja se dodjeljuje PZP-ovima kako bi se financirale teritorijalne, regionalne i unutarregionalne strategije i prioriteti utvrđeni u programskim dokumentima; a)  „programska pomoć” znači nepovratna pomoć koja se dodjeljuje PZP-ovima kako bi se prema potrebi financirale teritorijalne, regionalne i unutarregionalne strategije i prioriteti utvrđeni u programskim dokumentima; Amandman 72 Prijedlog odluke Članak 74. – alineja 1. – točka g g)  „unutarregionalna alokacija” znači iznos u okviru regionalne alokacije dodijeljen za programsku pomoć kako bi se financirale unutarregionalne strategije suradnje i prioriteti koji obuhvaćaju najmanje jedan PZP i jednu najudaljeniju regiju ili više njih iz članka 349. UFEU-a i/ili jednu državu AKP-a ili više njih i/ili jednu od država ili područja koji ne pripadaju AKP-u ili više njih. g)  „unutarregionalna alokacija” znači iznos u okviru regionalne alokacije dodijeljen za programsku pomoć kako bi se financirale unutarregionalne strategije suradnje i prioriteti koji obuhvaćaju subjekte iz članka 82. ove Odluke. Amandman 73 Prijedlog odluke Članak 74.a (novi) Članak 74.a Opća načela Financijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća1.a (‚Financijska uredba‘) i u skladu s ciljevima i načelima ove Odluke, osim u slučaju posebnih odredbi predviđenih ovom Odlukom. ___________________ 1.a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1) Amandman 74 Prijedlog odluke Članak 75. – stavak 3. – točka a a)  provodi se uz dužno poštovanje odgovarajućih zemljopisnih, društvenih i kulturnih karakteristika PZP-ova kao i njihova posebnog potencijala; a)  provodi se uz dužno poštovanje odgovarajućih demografskih, zemljopisnih, gospodarskih i financijskih, okolišnih, društvenih i kulturnih karakteristika PZP-ova kao i njihova posebnog potencijala; Amandman 75 Prijedlog odluke Članak 75. – stavak 4.a (novi) 4.a  Oblici financiranja Unije predviđeni su Financijskom uredbom i to su posebno: a)  bespovratna sredstva; b)  ugovori o javnoj nabavi za usluge, robu ili radove; c)  proračunska potpora; d)  doprinosi uzajamnim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe; e)  financijski instrumenti; f)  proračunska jamstva; g)  mješovito financiranje; h)  financijska pomoć; i)  plaćeni vanjski stručnjaci. U okviru programske pomoći, financijska pomoć Unije većinom se pruža u obliku proračunske potpore za PZP-ove. Financijska pomoć Unije također može biti pružena, u skladu s Financijskom uredbom, u obliku doprinosa međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, poput fondova koje su uspostavili ili kojima upravljaju EIB, države članice, zemlje i regije partneri ili međunarodne organizacije kako bi se privuklo zajedničko financiranje većeg broja donatora ili u obliku doprinosa fondovima koje je uspostavio jedan donator ili više njih za potrebe zajedničke provedbe projekata. Financijsku pomoć Unije provodi Komisija kako je predviđeno u Financijskoj uredbi, izravno putem odjela Komisije, delegacija Unije te izvršnih agencija, podijeljenim upravljanjem s državama članicama ili neizravno na način da se zadaće vezane uz izvršenje proračuna povjeravaju subjektima navedenima u Financijskoj uredbi. Ti subjekti osiguravaju usklađenost s vanjskom politikom Unije i mogu povjeriti zadaće u vezi s izvršenjem proračuna drugim subjektima pod uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na Komisiju. Mjere koje se financiraju mogu se provoditi uz usporedno ili zajedničko sufinanciranje. U slučaju usporednog sufinanciranja, djelovanje se dijeli na više jasno određenih komponenti od kojih svaku komponentu financiraju različiti partneri koji pružaju sufinanciranje tako da se stvarna svrha financiranja uvijek može odrediti. U slučaju zajedničkog sufinanciranja, ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sredstva, a ona su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja. U takvim slučajevima naknadno objavljivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi, kako je navedeno u članku 38. Financijske uredbe, mora biti, ako je to primjenjivo, u skladu s pravilima odgovornog subjekta. Financijskim sredstvima Unije ne ostvaruje se ni aktivira prikupljanje posebnih poreza, pristojbi ili davanja. Amandman 76 Prijedlog odluke Članak 75.a (novi) Članak 75.a Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzimanje obveza, ponovna plaćanja i prihodi ostvareni financijskim instrumentima 1.  Povrh članka 12. stavka 2. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja u okviru ove Odluke automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze i vršiti plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije se mora potrošiti preneseni iznos. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o prenesenim odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe. 2.  Uz pravila utvrđena u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opozvanih sredstava zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja djelovanja na temelju ove Odluke ponovno se stavljaju na raspolaganje u korist izvorne proračunske linije. Upućivanja na članak 15. Financijske uredbe u članku 12. stavku 1. točki (b) Uredbe o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira predstavljaju upućivanje na ovaj stavak u svrhu ove Odluke. 3.  Proračunske obveze za djelovanje koje traje dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe. Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje. Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke. Amandman 77 Prijedlog odluke Članak 76. – alineja 1. – točka b b)  institucionalnom razvoju, izgradnji kapaciteta i integraciji okolišnih aspekata; b)  institucionalnom razvoju, izgradnji kapaciteta i integraciji okolišnih aspekata, rodne dimenzije i dobrog upravljanja; Amandman 78 Prijedlog odluke Članak 77. – stavak 2. 2.  Unija podupire napore PZP-ova u razvijanju pouzdanih statističkih podataka u pogledu tih područja. 2.  Unija podupire napore PZP-ova u razvijanju pouzdanih i javno dostupnih statističkih podataka u pogledu tih područja. Amandman 79 Prijedlog odluke Članak 77. – stavak 3. 3.  Unija može poduprijeti PZP-ove u njihovim naporima za poboljšanjem usporedivosti njihovih makroekonomskih pokazatelja. 3.  Unija može poduprijeti PZP-ove u njihovim naporima za poboljšanjem usporedivosti njihovih makroekonomskih pokazatelja, naročito olakšavanjem analiza BDP-a PZP-ova prema paritetu kupovne moći ako su podaci o BDP-u dostupni. Amandman 80 Prijedlog odluke Članak 78. – stavak 1. 1.  Na inicijativu Komisije sredstvima Unije mogu se pokriti izdaci za potporu provedbi Odluke i postizanju njezinih ciljeva, uključujući administrativnu potporu aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije potrebnima za takvu provedbu, te izdaci u sjedištu i delegacijama Unije za administrativnu potporu potrebnu za provedbu programa i upravljanje aktivnostima koje se financiraju na temelju ove Odluke, uključujući aktivnosti informiranja i komunikacije te korporativne informacijske i tehnološke sustave. 1.  Na inicijativu Komisije sredstvima Unije mogu se pokriti izdaci za potporu provedbi Odluke i postizanju njezinih ciljeva, uključujući administrativnu potporu aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije potrebnima za takvu provedbu. Amandman 81 Prijedlog odluke Članak 79. Članak 79. Briše se. Opća načela Osim ako je drugačije određeno ovom Odlukom, financijska pomoć Unije provodi se u skladu s ciljevima i načelima ove Odluke, Financijske urede i Uredbe o NDICI-ju, a posebno glavom II., poglavljem I., osim članaka 13. i 15., članka 14. stavaka 1. i 4., poglavljem III., osim članka 21. stavka 1., članka 21. stavka 2. točaka (a) i (b) i članka 21. stavka 3. te poglavljem V., osim članka 31. stavaka 1., 4., 6., 9. i članka 32. stavka 3. Postupak iz članka 80. ove Odluke ne primjenjuje se na slučajeve iz članka 21. stavka 2. točke (c) [Uredbe o NDICI-ju]. Amandman 82 Prijedlog odluke Članak 79.a (novi) Članak 79.a Usvajanje programskih dokumenata 1.  U okviru partnerstva između Unije i PZP-ova, tijela PZP-ova odgovorna su za oblikovanje i donošenje sektorskih politika u glavnim područjima suradnje iz dijela II. ove Odluke te jamče njihovo odgovarajuće praćenje. Svaki PZP na temelju toga priprema i predstavlja programski dokument za održivi razvoj svog teritorija. Svaki programski dokument pruža usklađeni okvir za suradnju između Unije i dotičnog PZP-a, koji je sukladan s općom svrhom i područjem primjene, ciljevima, načelima i politikama Unije. U svakom se programskom dokumentu utvrđuju: –  kratki prikaz političkog, gospodarskog, društvenog, kulturnog i okolišnog konteksta PZP-a; –  kratki opis strategije održivog razvoja (Program do 2030.) PZP-a u kojoj su utvrđeni prioriteti PZP-a i način na koji se nastoji doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja; –  prioritetna područja u svrhu financiranja od strane Unije; –  specifični ciljevi; –  očekivani rezultati; –  jasni i posebni pokazatelji uspješnosti; –  okvirna financijska dodijeljena sredstva, kako ukupno tako i po prioritetnom području; –  okvirni raspored. 2.  Programski se dokument temelji na stečenom iskustvu i dobrim praksama te se oslanja na savjetovanja i dijalog s civilnim društvom, lokalnim tijelima i ostalim dionicima, kako bi se osiguralo njihovo odgovarajuće sudjelovanje te primjena okvirnog programskog dokumenta. 3.  Nacrt programskog dokumenta predmet je razmjene mišljenja između tijela svakog PZP-a, države članice kojoj je pripojen i Komisije. Tijela PZP-ova odgovorna su za finalizaciju programskog dokumenta. Komisija u smjernicama određuje programske modalitete za PZP-ove kako bi se omogućilo brzo odobravanje programskih dokumenata. 4.  Nakon dovršetka, Komisija ocjenjuje programski dokument kako bi utvrdila je li usklađen s ciljevima ove Odluke te relevantnim politikama Unije te sadrži li sve elemente potrebne za donošenje odluke o godišnjem financiranju. U svrhu tog ocjenjivanja tijela PZP-ova dužna su pružiti sve potrebne informacije, uključujući rezultate bilo kojih provedenih studija izvedivosti. 5.  Programski dokument odobrava se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 88. stavka 5. ove Odluke. Taj se postupak također primjenjuje na temeljite provjere koje imaju učinak značajne izmjene strategije ili njezinog programiranja. Postupak ispitivanja ne primjenjuje se na nesuštinske izmjene okvirnog programskog dokumenta, kao što su tehničke prilagodbe, preraspodjele sredstava unutar indikativne dodjele prema prioritetnom području ili povećanja ili smanjenja opsega inicijalne indikativne dodjele za manje od 20 %, pod uvjetom da te izmjene ne utječu na prioritetna područja i ciljeve navedene u okvirnom programskom dokumentu. Komisija o takvim nesuštinskim izmjenama izvještava Europski parlament i Vijeće u roku od mjesec dana od dana donošenja relevantne odluke. Amandman 83 Prijedlog odluke Članak 79.b (novi) Članak 79.b Akcijski planovi i mjere 1.  Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove ili mjere. Mjere mogu biti pojedinačne, posebne, potporne ili izvanredne mjere pomoći. U akcijskim planovima i mjerama za svako se djelovanje navode njegovi ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini provedbe, proračun i svi povezani rashodi za potporu. 2.  Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima. 3.  Ti se akcijski planovi i mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 88. stavka 5. ove Odluke. Postupak iz stavka 1. ne zahtijeva se za: a)  akcijske planove, pojedinačne mjere i mjere potpore za koje financiranje Unije ne premašuje 10 milijuna EUR; b)  tehničke izmjene, pod uvjetom da takve izmjene ne utječu znatno na ciljeve akcijskog plana ili dotične mjere, primjerice: i)  promjena načina provedbe; ii)  preraspodjela sredstava između djelovanja obuhvaćenih akcijskim planom; iii)  povećanje ili smanjenje proračuna akcijskih planova i mjera za najviše 20 % prvotnog proračuna te za najviše 10 milijuna EUR; U slučaju višegodišnjih akcijskih planova i mjera, pragovi iz stavka 3. točke (a) i točke (b) podtočka iii. primjenjuju se na godišnjoj osnovi. Akcijski planovi i mjere koje su usvojene na temelju ovog stavka, osim izvanrednih mjera pomoći, i tehničke izmjene, priopćavaju se Europskom parlamentu i državama članicama u roku od mjesec dana od njihova donošenja. 4.  Prije donošenja ili produljenja izvanrednih mjera pomoći čiji trošak ne premašuje 20 milijuna EUR, Komisija obavješćuje Vijeće o njihovoj prirodi i ciljevima te o predviđenim financijskim iznosima. Komisija obavješćuje Vijeće prije nego što značajnije izmijeni već donesene izvanredne mjere pomoći. Komisija vodi računa o relevantnom strateškom pristupu Vijeća pri planiranju i daljnjoj provedbi tih mjera, jamčeći pritom zadržavanje usklađenosti s vanjskim djelovanjem Unije. Komisija uredno i na vrijeme obavješćuje Europski parlament o planiranju i provedbi izvanrednih mjera pomoći na temelju ovog članka, uključujući predviđene financijske iznose, te ga također obavješćuje u slučaju znatnih izmjena ili produljenja te pomoći. 5.  Na temelju valjano opravdanih razloga hitnosti kao što su krize, bilo one izazvane prirodnim katastrofama ili prouzročene ljudskim djelovanjem, ili izravne prijetnje demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može usvojiti akcijske planove i mjere ili izmjene postojećih akcijskih planova i mjera u skladu s postupkom iz članka 88. stavka 5. Amandman 84 Prijedlog odluke Članak 80. Članak 80. Briše se. Donošenje višegodišnjih okvirnih programa, akcijskih planova i mjera Komisija na temelju ove Odluke donosi, u obliku „jedinstvenih programskih dokumenata”, višegodišnje okvirne programe iz članka 12. [Uredbe o NDICI-ju] zajedno s odgovarajućim akcijskim planovima i mjerama iz članka 19. [Uredbe o NDICI-ju] u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 88. stavka 5. ove Odluke. Taj se postupak primjenjuje i na preispitivanja iz članka 14. stavka 3. [Uredbe o NDICI-ju] čiji je učinak bitno mijenjanje sadržaja višegodišnjih okvirnih programa. Kada je riječ o Grenlandu, akcijske planove i mjere iz članka 19. [Uredbe o NDICI-ju] može se donijeti odvojeno od višegodišnjih okvirnih programa. Amandman 85 Prijedlog odluke Članak 81. – stavak 1. 1.  Javna tijela PZP-ova ispunjavaju uvjete za financijsku potporu predviđenu u ovoj Odluci. 1.  Javna tijela svih PZP-ova ispunjavaju uvjete za financijsku potporu predviđenu u ovoj Odluci. Amandman 86 Prijedlog odluke Članak 81. – stavak 2. – točka e e)  sudionici decentralizirane suradnje i drugi nevladini sudionici iz PZP-ova i Unije kako bi im se omogućila provedba gospodarskih, kulturnih, socijalnih i obrazovnih projekata i programa u PZP-ovima u okviru decentralizirane suradnje, kako je navedeno u članku 12. ove Odluke. e)  sudionici decentralizirane suradnje i drugi nevladini sudionici iz PZP-ova i Unije kako bi im se omogućila provedba gospodarskih, okolišnih, kulturnih, socijalnih i obrazovnih projekata i programa u PZP-ovima u okviru decentralizirane suradnje, kako je navedeno u članku 12. ove Odluke. Amandman 87 Prijedlog odluke Članak 82. – stavak 1. – točka c – podtočka iii. iii)  jedno ili više regionalnih tijela čiji članovi su PZP-ovi; iii)  jedno ili više regionalnih tijela ili udruženja čiji članovi su PZP-ovi; Amandman 88 Prijedlog odluke Članak 83. – stavak 1. 1.  Fizičke osobe iz PZP-a, kako su definirane u članku 50. i, kada je to potrebno, odgovarajuća javna i/ili privatna tijela i institucije u PZP-u, ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u programima Unije i financiranju iz njih, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućeg režima koji se primjenjuje na državu članicu s kojom je PZP povezan. 1.  Fizičke osobe iz PZP-a, kako su definirane u članku 50. i, kada je to potrebno, odgovarajuća javna i/ili privatna tijela i institucije u PZP-u, ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u svim programima Unije, uključujući Fond solidarnosti Europske unije, i financiranju iz njih, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućeg režima koji se primjenjuje na državu članicu s kojom je PZP povezan. Amandman 89 Prijedlog odluke Članak 83. – stavak 2.a (novi) 2.a  Komisija osigurava učinkovit i djelotvoran pristup PZP-ova svim programima i instrumentima suradnje Unije s drugim zemljama, predviđajući ako je potrebno, posebne mjere. Osim toga, Komisija putem ažuriranog i namjenskog portala za pristup PZP-ova osigurava transparentnost informacija i vidljivost poziva na podnošenje prijedloga pokrenutih u okviru različitih programa Unije. Amandman 90 Prijedlog odluke Članak 83. – stavak 3. 3.  PZP-ovi Komisiji dostavljaju izvješće o tom sudjelovanju u programima Unije svake godine počevši od 2022. 3.  Na temelju informacija koje dostavljaju PZP-ovi Komisija sastavlja godišnje izvješće o sudjelovanju PZP-ova u programima Unije. Amandman 91 Prijedlog odluke Članak 86. – alineja 2. Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka u ostvarenju ciljeva ove Odluke, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 87. u svrhu izmjene Priloga I. članka 3. radi preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je to potrebno, i dopune ove Odluke odredbama o uspostavi okvira za praćenje i ocjenjivanje. Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka u ostvarenju ciljeva ove Odluke, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 87. radi utvrđivanja pokazatelja uspješnosti predviđenih člankom 3. Priloga I. ili njihova preispitivanja ili dopune, ako je to potrebno, i dopune ove Odluke odredbama o uspostavi okvira za praćenje i ocjenjivanje. Amandman 92 Prijedlog odluke Članak 87. – stavak 2. 2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 86. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. siječnja 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Vijeće tom produljenju usprotivi najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. 2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 86. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. siječnja 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Vijeće tom produljenju usprotivi najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. Vijeće o svojoj odluci obavješćuje Europski parlament. Amandman 93 Prijedlog odluke Članak 87. – stavak 4. 4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću. 4.  Čim donese delegirani akt, Komisija obavješćuje Vijeće i Europski parlament. Amandman 94 Prijedlog odluke Članak 87. – stavak 5. 5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 86. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća. 5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 86. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća. Ako Vijeće namjerava dati prigovor u razumnom roku o tome obavješćuje Europski parlament prije donošenja konačne odluke i pritom naznačuje delegirani akt na koji namjerava dati prigovor i razloge prigovora. Amandman 95 Prijedlog odluke Članak 90. – alineja 1. Ova Odluka primjenjuje se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU46 . Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku osigurava općenitu političku koordinaciju vanjskog djelovanja Unije, jamčeći jedinstvenost, dosljednost i učinkovitost vanjskog djelovanja Unije. __________________ 46 Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.). Amandman 96 Prijedlog odluke Članak 92. – alineja 2. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. i prestaje važiti 31. prosinca 2027. Amandman 97 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – uvodni dio 1.  Za potrebe ove Odluke, za sedmogodišnje razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. cjelokupni iznos financijske pomoći Unije od 500 000 000 EUR u tekućim cijenama alocira se na sljedeći način: 1.  Za potrebe ove Odluke, za sedmogodišnje razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. cjelokupni iznos financijske pomoći Unije od 669 000 000 EUR u tekućim cijenama alocira se na sljedeći način: Amandman 98 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – točka a a)  159 000 000 EUR u obliku bespovratnih sredstava za bilateralnu programsku potporu dugoročnom razvoju PZP-ova osim Grenlanda, posebno za financiranje inicijativa navedenih u programskom dokumentu. Taj se iznos alocira na temelju potreba i rezultata PZP-ova u skladu sa sljedećim kriterijima: kada je to prikladno, programski dokument posebno posvećuje pozornost djelovanjima kojima se nastoji ojačati upravljanje i institucijski kapaciteti korisnika PZP-a i, po potrebi, mogući raspored predviđenih djelovanja. Alokacija tog iznosa uzima u obzir broj stanovnika, razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP), razinu prethodnih alokacija i ograničenja zbog geografske izolacije PZP-ova, kako je navedeno u članku 9. ove Odluke. a)  81 % u obliku bespovratnih sredstava za bilateralnu programsku potporu dugoročnom razvoju svih PZP-ova, posebno za financiranje inicijativa navedenih u programskom dokumentu. Taj se iznos alocira na temelju potreba i rezultata PZP-ova u skladu sa sljedećim kriterijima: broj stanovnika, razina bruto domaćeg proizvoda (BDP) na temelju BDP-a prema paritetu kupovne moći, ako su ti podaci dostupni, razina prethodnih alokacija, ograničenja zbog geografske izolacije PZP-ova kako je navedeno u članku 9. ove Odluke, niska razina razvoja PZP-ova kako je navedeno u članku 9.a ove Odluke, veličina teritorija te klimatski i okolišni izazovi. 4 % za Arubu 1,5 % za Bonaire 5 % za Curaçao 48 % za Grenland 10,75 % za Novu Kaledoniju 10,85 % za Francusku Polineziju 1,2 % za Sabu 2 % za Saint-Barthélemy 0,8 % za Sint Eustatius 7,5 % za Saint Pierre et Miquelon 2,5 % za Sint Maarten 0,4 % za francuska južna i antarktička područja 5,5 % za Wallis i Futunu Amandman 99 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – točka b b)  225 000 000 EUR u obliku bespovratnih sredstava za bilateralnu programsku potporu dugoročnom razvoju Grenlanda, posebno za financiranje inicijative navedene u programskom dokumentu. Briše se. Amandman 100 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – točka c c)  81 000 000 EUR alocira se za potporu regionalnim programima PZP-a, od čega bi se s 15 000 000 EUR moglo poduprijeti operacije unutar regija, pri čemu je Grenland prihvatljiv samo za operacije unutar regija. Ta će se suradnja provesti u skladu s člankom 7. ove Odluke, posebno u pogledu područja od zajedničkog interesa navedenih u članku 5. ove Odluke i savjetovanjem na temelju tijela partnerstva EU-PZP navedenih u članku 14. ove Odluke. Teži se usklađivanju s drugim relevantnim financijskim programima i instrumentima Unije te posebno najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a. c)  12 % se dodjeljuje za potporu regionalnim programima PZP-a, od čega bi se s 30 000 000 EUR moglo poduprijeti operacije unutar regija, pri čemu je Grenland prihvatljiv samo za operacije unutar regija. Ta će se suradnja provesti u skladu s člankom 7. ove Odluke, posebno u pogledu područja od zajedničkog interesa navedenih u članku 5. ove Odluke i savjetovanjem na temelju tijela partnerstva EU-PZP navedenih u članku 14. ove Odluke. Teži se usklađivanju s drugim relevantnim financijskim programima i instrumentima Unije te posebno najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a. Amandman 101 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – točka d d)  22 000 000 EUR za studije ili mjere tehničke pomoći za sve PZP-ove, uključujući Grenland, u skladu s člankom 78. ove Odluke49 . d)  3,5 % za studije ili mjere tehničke pomoći za sve PZP-ove, uključujući Grenland, u skladu s člankom 78. ove Odluke. __________________ 49 Od tog je iznosa 9 725 000 EUR namijenjeno Komisiji za pokrivanje troškova tehničke i/ili administrativne pomoći i rashoda za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a, neizravno istraživanje te izravno istraživanje. Amandman 102 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 1. – – točka e – uvodni dio e)  13 000 000 EUR nealociranih sredstava za sve PZP-ove, uključujući Grenland, kako bi se među ostalim: e)  3,5 % nealociranih sredstava za sve PZP-ove, uključujući Grenland, kako bi se među ostalim: Amandman 103 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 1. – stavak 2. 2.  Komisija može nakon preispitivanja odlučiti o alokaciji bilo kojih nealociranih sredstava navedenih u ovom članku. 2.  Komisija može, na temelju preispitivanja provedenog prije 2025. godine, odlučiti nakon savjetovanja s državama članicama i Europskim parlamentom o alokaciji bilo kojih nealociranih sredstava navedenih u ovom članku. Amandman 104 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 3. – alineja 1. – uvodni dio Postignuće ciljeva navedenih u članku 3. stavku 5. Odluke mjeri se kako slijedi: U skladu s ciljevima održivog razvoja, izradit će se popis ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 86. i koristiti kako bi se moglo procijeniti u kojoj je mjeri Unija doprinijela postignuću ciljeva navedenih u članku 3. stavku 5. ove Odluke. Amandman 105 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 3. – alineja 1. − točka 1. 1.  Za PZP-ove osim Grenlanda, na temelju izvoza robe i usluga kao % BDP-a i na temelju ukupnih državnih prihoda kao % BDP-a. Briše se. Amandman 106 Prijedlog odluke Prilog I. – članak 3 – alineja 1. – točka 2. 2.  Za Grenland, na temelju izvoza robe i usluga kao % BDP-a i na temelju postotka sektora ribarstva u ukupnom izvozu. Briše se.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Godišnjem izvješću za 2017. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevara (2018/2152(INI))

P8_TA(2019)0054 A8-0003/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 310. stavak 6. i članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću od 3. rujna 2018. naslovljeno „29. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara – 2017.” (COM(2018)0553) i njegove popratne dokumente ((SWD(2018)0381), (SWD(2018)0382, SWD(2018)0383, SWD(2018)0384, SWD(2018)0385) i SWD(2018)0386)),

–  uzimajući u obzir izvješće OLAF-a za 2017.(1) i izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2017. godinu,

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog revizorskog suda br. 8/2018 od 22. studenoga 2018. o prijedlogu Komisije od 23. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe o OLAF-u (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga koje provodi OLAF,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., zajedno s odgovorima institucija,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013(2) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i izvješće o preispitivanju te Uredbe sredinom njezina provedbenog razdoblja koje je Komisija objavila 2. listopada 2017. (COM(2017)0589),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2017/1371(3) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva PIF),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939(4) od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012(5) Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002,

–  uzimajući u obzir studiju o kvantificiranju i analizi gubitku prihoda od PDV-a u državama članicama EU-a koju je Komisija naručila 2015. i komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu za PDV naslovljenu „Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka” (COM(2016)0148),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14(6), kazneni postupak protiv Taricca i drugih,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-42/17(7), kazneni postupak protiv M.A.S i M.B.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(8),

–  uzimajući u obzir izvješće od 12. svibnja 2017. o napretku u provedbi komunikacije Komisije „Jačanje borbe protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima – sveobuhvatna strategija EU-a (COM(2013)0324 od 6. lipnja 2013.)” (COM(2017)0235),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. naslovljenu „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir izvješće kojim je koordinirao OLAF naslovljeno „Prijevare u javnoj nabavi – zbirka upozoravajućih znakova i najboljih praksi” objavljeno 20. prosinca 2017. i priručnik OLAF-a iz 2017. o prijavljivanju nepravilnosti u vezi sa zajedničkim upravljanjem,

–   uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ(9),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevara(10),

–   uzimajući u obzir Izvješće Komisije o suzbijanju korupcije u EU-u od 3. veljače 2014. (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

–   uzimajući u obzir mišljenje br. 9/2018 Europskog revizorskog suda o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2018. o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a(11),

–   uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 26/2018 od 10. listopada 2018. naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0003/2019),

A.  budući da države članice i Komisija u skladu s pravom dijele odgovornost za izvršenje 74 % proračuna Unije za 2017.; međutim, budući da u stvarnosti države članice troše ta sredstva, a Komisija je odgovorna za njihov nadzor preko svojih kontrolnih mehanizama;

B.  budući da bi razumna javna potrošnja i zaštita financijskih interesa EU-a trebali biti ključni elementi politike EU-a, čiji je cilj povećati povjerenje građana osiguravanjem toga da se njihov novac koristi ispravno i učinkovito;

C.  budući da u članku 310. stavku 6. UFEU-a stoji da „Unija i države članice, u skladu s člankom 325., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije”;

D.  budući da postizanje dobrih rezultata s pomoću procesa pojednostavljenja obuhvaća redovito ocjenjivanje uloženih prihoda, rashoda, ostvarenih rezultata i učinaka preko revizija uspješnosti;

E.  budući da raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama treba riješiti na odgovarajući način kako bi se prevladale nepravilnosti i suzbile prijevare; budući da bi Komisija zbog toga trebala povećati napore kako bi se zajamčilo da se borba protiv prijevara učinkovito provodi te da se ostvaruju konkretniji i povoljniji rezultati;

F.  budući da u članku 325. stavku 2. UFEU-a stoji da: „Radi suzbijanja prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije, države članice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa”;

G.  budući da EU ima opće pravo djelovati u području antikorupcijskih politika u okviru ograničenja utvrđenih UFEU-om; budući da je člankom 67. UFEU-a utvrđena obveza Unije da osigura visoku razinu sigurnosti, uključujući i sprečavanjem i suzbijanjem kaznenih djela i usklađivanjem kaznenih zakona; budući da je korupcija u članku 83. UFEU-a navedena kao osobito teško kazneno djelo s prekograničnim elementima;

H.  budući da u članku 325. stavku 3. UFEU-a stoji da „države članice koordiniraju svoje djelovanje usmjereno na zaštitu financijskih interesa Unije od prijevara” i da „uz pomoć Komisije organiziraju blisku i redovitu suradnju među nadležnim tijelima”;

I.  budući da je korupcija raširena u državama članicama i da predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskim interesima Unije, što pak predstavlja prijetnju povjerenju u javnu upravu;

J.  budući da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune i da su vlastita sredstva od PDV-a činila 12,1 % ukupnog proračuna EU-a za 2017.;

K.  budući da se u Rezoluciji Vijeća 6902/05 od 14. travnja 2005. o sveobuhvatnoj politici EU-a protiv korupcije poziva Komisiju da razmotri sve moguće održive opcije, kao što su sudjelovanje u GRECO-u ili mehanizam za ocjenjivanje i praćenje instrumenata EU-a u vezi s razvojem zajedničkog mehanizma za ocjenjivanje i praćenje;

L.  budući da sustavni i institucionalizirani slučajevi korupcije u određenim državama članicama ozbiljno štete financijskim interesima EU-a i predstavljaju prijetnju demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima;

M.  budući da je u posebnom izvješću Eurobarometra br. 470 o korupciji, koje je objavljeno u prosincu 2017., navedeno da su opća percepcija i stavovi prema korupciji ostali stabilni u usporedbi s 2013., što upućuje na to da nisu zabilježeni nikakvi konkretni rezultati u pogledu jačanja povjerenja građana EU-a u njihove institucije;

Otkrivanje nepravilnosti i izvješćivanje o njima

1.  sa zadovoljstvom primjećuje da se ukupan broj nepravilnosti, bez obzira na to je li riječ o prijevarama ili ne, a koje su prijavljene 2017. godine (15 213 slučajeva) smanjio za 20,8 % u odnosu na 2016. godinu (19 080 slučajeva) i da se njihova vrijednost smanjila za 13 % (s 2,97 milijardi EUR 2016. na 2,58 milijardi EUR 2017.);

2.  ističe da sve nepravilnosti nisu nužno i prijevare te da se moraju jasno razlikovati počinjene pogreške;

3.  primjećuje značajan pad u broju nepravilnosti prijavljenih kao prijevare od 19,3 % u odnosu na prethodnu godinu, čime se nastavlja trend pada koji je počeo 2014.; nada se da taj pad odražava stvarno smanjenje broja prijevara, a ne nedostatke u njihovu otkrivanju;

4.  smatra da je preporučljivo da države članice uže surađuju u pogledu razmjene informacija kako bi se poboljšalo prikupljanje podataka i povećala učinkovitost kontrola;

5.  žali zbog činjenice što više od pola država članica nije donijelo nacionalne strategije za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da potiče preostale države članice da napreduju s donošenjem svojih nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara;

6.  ponovno poziva Komisiju da uspostavi jedinstven sustav za prikupljanje usporedivih podataka o nepravilnostima i slučajevima prijevara od država članica kako bi standardizirala postupak izvješćivanja te zajamčila kvalitetu i usporedivost pruženih podataka;

7.  ističe da mnoge države članice nemaju specifične zakone za borbu protiv organiziranog kriminala, iako je njegova uključenost u prekograničnim aktivnostima i sektorima koji utječu na financijske interese EU-a, kao što je slučaj s krijumčarenjem ili krivotvorenjem valuta, u stalnom porastu;

8.  izražava zabrinutost zbog provjera koje se odnose na financijske instrumente kojima upravljaju posrednici i slabostima koje su otkrivene tijekom provjera registriranih sjedišta korisnika; ističe da se dodjela izravnih i neizravnih zajmova treba uvjetovati objavljivanjem poreznih i računovodstvenih podataka za svaku zemlju te otkrivanjem podataka o stvarnom vlasništvu od strane korisnika i financijskih posrednika uključenih u aktivnosti financiranja;

Prihodi – vlastita sredstva

9.  izražava zabrinutost zbog gubitka prihoda od PDV-a koji je prema statističkim podacima Komisije 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a, kao i zbog procjene Komisije prema kojoj slučajevi prijevara u vezi s PDV-om u Zajednici Europsku uniju godišnje stoje oko 50 milijardi EUR;

10.  pozdravlja Komisijin akcijski plan za PDV od 7. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke e-trgovini koje se odnose na PDV, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje gubitka prihoda od PDV-a; napominje da bi se prijedlogom o „konačnom sustavu” mogle iskorijeniti prijevare s nepostojećim trgovcem u Zajednici (MTIC), ali da neće stupiti na snagu prije 2022.; poziva države članice da brzo provedu reformu sustava PDV-a i da poduzmu neposrednije mjere za kontrolu štete u međuvremenu, među ostalim i u okviru Eurofisca, OLAF-a, EUROPOL-a i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja;

11.  pozdravlja presudu Suda Europske unije u predmetu M.A.S. (C-42/17) kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju donošenje učinkovitih i odvraćajućih kaznenih sankcija u slučajevima ozbiljne prijevare koji utječu na financijske interese EU-a u vezi s PDV-om, u skladu s njihovim obvezama iz članka 325. stavaka 1. i 2. UFEU-a;

12.  izražava žaljenje zbog toga što je u istrazi OLAF-a o carinskoj prijevari u Ujedinjenoj Kraljevini, zaključenoj 2017., otkrivena utaja velikog iznosa PDV-a povezana s uvozom u Ujedinjenu Kraljevinu zlouporabom obustave plaćanja PDV-a ili tzv. carinskim postupkom 42; pozdravlja predsudski postupak radi utvrđivanja povrede prava protiv Ujedinjene Kraljevine koji je Komisija pokrenula u svibnju 2018.; podsjeća da je procijenjeno da kumulativni iznos tih gubitaka iznosi otprilike 3,2 milijarde EUR za razdoblje 2013. – 2016., što predstavlja i gubitak za proračun EU-a; zabrinut je zbog toga što nedavno donesene izmjene Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost(12) u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a možda nisu dovoljne za sprečavanje prijevara u okviru carinskog postupka 42 te poziva Komisiju da razmotri nove strategije za praćenje robe u okviru tog postupka unutar EU-a;

13.  pozdravlja izmjenu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, koja je donesena 2. listopada 2018., i nada se da će se jačom suradnjom na učinkovit način odgovoriti na ključne aspekte prekogranične prijevare unutar jedinstvenog tržišta poput prijevare s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice;

14.  pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa, kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om;

15.  u tom pogledu naglašava ozbiljnost trenutačne situacije u vezi s prijevarama koje uključuju neplaćanje PDV-a, posebno tzv. kružne prijevare; poziva sve države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti Eurofisca radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv prijevara;

16.  podsjeća da je Sud Europske unije nekoliko puta potvrdio da je PDV financijski interes Unije, nedavno i u predmetu Taricco (C-105/14); međutim, napominje da OLAF zbog nedostatka instrumenata vrlo rijetko provodi istrage o nepravilnostima u vezi s PDV-om; poziva države članice da podrže prijedlog Komisije o pružanju novih instrumenata OLAF-u za rješavanje slučajeva povezanih s PDV-om, kao što su pristup Eurofiscu, VIES-u ili podacima o bankovnim računima;

17.  primjećuje stabilan trend u broju prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju i onih koje se ne smatraju prijevarama povezanih s tradicionalnim vlastitim sredstvima (4647 tijekom 2016., 4636 tijekom 2017.), kao i u povezanim iznosima (537 milijuna EUR 2016. i 502 milijuna EUR 2017.); međutim ističe nejednaku distribuciju nepravilnosti među državama članicama, pri čemu su Grčka (7,17 %), Španjolska (4,31 %) i Mađarska (3,35 %) znatno iznad prosjeka EU-a u pogledu neprikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava, koji iznosi 1,96 %;

18.  s velikom zabrinutošću primjećuje da se posljednjih godina povećao nelegalan uvoz duhana u EU koji je, prema procjenama, odgovoran za godišnji gubitak javnih prihoda u proračunima EU-a i država članica u iznosu od 10 milijardi EUR, i koji istodobno predstavlja čest izvor organiziranog kriminala, uključujući terorizam; smatra da je potrebno da države članice pojačaju napore u borbi protiv tih nezakonitih aktivnosti, primjerice poboljšanjem postupaka za suradnju i razmjenu informacija među državama članicama;

19.  smatra da je kombinacija različitih metoda otkrivanja (kontrole pri puštanju u promet i nakon puštanja u promet, inspekcije koje provode službe za borbu protiv prijevara i druge metode) najučinkovitiji način za otkrivanje prijevara i da učinkovitost svake metode ovisi o dotičnoj državi članici, učinkovitoj koordinaciji njezinih uprava i sposobnosti relevantnih službi država članica da međusobno komuniciraju;

20.  zabrinut je što neke države članice redovito ne prijavljuju nijedan slučaj prijevare; poziva Komisiju da istraži tu situaciju jer smatra da je vrlo niska vjerojatnost da su te države članice savršene i da u njima nema prijevara; poziva Komisiju da u tim zemljama provodi nasumične provjere na licu mjesta;

21.  žali što je prosječna stopa povrata za slučajeve koji su prijavljeni kao prijevare u razdoblju 1989. – 2017. iznosila samo 37 %; poziva Komisiju da razmotri moguća rješenja za poboljšanje te izrazito loše situacije;

22.  ponavlja poziv Komisiji da svake godine podnosi izvješće o iznosu vlastitih sredstava EU-a vraćenih uslijed preporuka koje je iznio OLAF i da obavijesti o iznosima koje još treba vratiti;

Program EU-a za borbu protiv prijevara

23.  pozdravlja uspostavu Programa EU-a za borbu protiv prijevara, koji će OLAF provesti izravnim upravljanjem (COM(2018)0386), te poziva na to da se od lipnja 2019. bespovratnim sredstvima upravlja elektronički sustavom Komisije za upravljanje elektroničkim bespovratnim sredstvima (eGrants);

Ured europskog javnog tužitelja i njegov budući odnos s OLAF-om

24.  pozdravlja odluku 22 države članice da preko pojačane suradnje uspostave Ured europskog javnog tužitelja; poziva Komisiju da potakne dosad nesklone države članice na pridruživanje Uredu europskog javnog tužitelja;

25.  ističe da bi sporazumi o suradnji između OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja trebali osigurati jasnu podjelu ovlasti kako bi se izbjegli dvostruke strukture, sukob nadležnosti i rupe u zakonu koje nastaju zbog nedostatka nadležnosti;

26.  pozdravlja činjenicu da nacrt proračuna EU-a za 2019. po prvi put uključuje odobrena sredstva za Ured Europskog javnog tužitelja (4,9 milijuna EUR) i inzistira na važnosti toga da Ured europskog javnog tužitelja raspolaže odgovarajućim ljudskim i financijskim sredstvima; napominje da je planirano samo 37 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 14 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti Uredu europskog javnog tužitelja; stoga zahtijeva pojačano financiranje na početku razdoblja za povećanje broja zaposlenih planirano za 2020. kako bi Ured europskog javnog tužitelja bio potpuno operativan do kraja 2020., kao što je predviđeno Uredbom;

27.  pozdravlja ciljani prijedlog Komisije o reviziji Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 koji je u prvom redu motiviran osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja; naglašava da bi se buduća suradnja OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja trebala temeljiti na tijesnoj suradnji, učinkovitoj razmjeni informacija i komplementarnosti, izbjegavajući pritom dupliciranje ili sukob nadležnosti;

Borba protiv korupcije

28.  pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; naglašava da bi u cilju objektivne i sustavne procjene Komisija trebala redovito objavljivati procjenu prijetnji vladavini prava, uključujući rizik od sustavne korupcije, u svakoj državi članici na temelju niza pokazatelja i neovisnih izvješća;

29.  ističe da će nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja OLAF ostati jedini ured odgovoran za zaštitu financijskih interesa EU-a u državama članicama koji je odlučio da se neće pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja; ističe da se prema mišljenju 8/2018 Europskog revizorskog suda prijedlogom Komisije o izmjeni Uredbe o OLAF-u ne rješava pitanje slabe učinkovitosti administrativnih istraga koje provodi OLAF; ističe da je važno osigurati da OLAF i dalje bude snažan partner u radu Ureda europskog javnog tužitelja koji u potpunosti funkcionira;

30.   izražava žaljenje zbog činjenice što Komisija više ne smatra da je potrebno objavljivati izvješća o borbi protiv korupcije; žali zbog odluke Komisije da antikorupcijski nadzor uključi u postupak gospodarskog upravljanja u okviru europskog semestra; smatra da je to dodatno smanjilo praćenje od strane Komisije i da su podaci dostupni samo za vrlo mali broj država; nadalje žali zbog toga što je ta promjena pristupa uglavnom usmjerena na gospodarski učinak korupcije i gotovo u potpunosti zanemaruje druge dimenzije korupcije, kao što je povjerenje građana u javnu upravu, pa čak i demokratske strukture država članica; stoga odlučno poziva Komisiju da nastavi s objavljivanjem svojih izvješća o borbi protiv korupcije; ponavlja svoj poziv Komisiji da se uključi u sveobuhvatniju i dosljedniju politiku EU-a za borbu protiv korupcije, uključujući dubinsku ocjenu antikorupcijskih politika u svakoj državi članici;

31.  ponavlja da učinak „kružnih vrata” može biti štetan za odnose između institucija i interesnih skupina; poziva institucije EU-a da razviju sustavan i proporcionalan pristup tom problemu;

32.   žali zbog činjenice da Komisija nije potaknula sudjelovanje EU-a u Skupini država za borbu protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe; poziva Komisiju da što prije ponovno započne pregovore s GRECO-om kako bi se pravodobno ocijenila njezina usklađenost s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv korupcije te da uspostavi interni mehanizam evaluacije za institucije EU-a ;

33.  ponovno poziva Komisiju da na temelju zahtjeva iz Stockholmskog programa izradi sustav jasnih pokazatelja i lako primjenjivih jedinstvenih kriterija za mjerenje razine korupcije u državama članicama i za ocjenjivanje njihovih politika za borbu protiv korupcije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije za rangiranje država članica; smatra da bi indeks korupcije mogao ponuditi čvrstu osnovu na kojoj bi Komisija mogla izraditi svoj mehanizam kontrole za pojedinu državu pri kontroli potrošnje sredstava EU-a;

34.  podsjeća da Komisija nema pristup informacijama koje su razmijenile države članice u cilju sprečavanja i borbe protiv prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice, koje se uobičajeno nazivaju kružnim prijevarama; smatra da bi Komisija trebala imati pristup Eurofiscu kako bi bolje nadzirala, ocjenjivala i poboljšavala razmjenu podataka među državama članicama; poziva sve države članice da, u skladu s preporukom Revizorskog suda, sudjeluju u svim područjima djelovanja Eurofisca kako bi omogućile i ubrzale razmjenu informacija s pravosudnim tijelima i tijelima za kazneni progon kao što su Europol i OLAF; poziva države članice i Vijeće da Komisiji omoguće pristup tim podacima u cilju poticanja suradnje, jačanja pouzdanosti podataka i borbe protiv prekograničnog kriminala;

Javna nabava

Digitalizacija

35.  napominje da se kroz javnu nabavu troši znatan iznos javnih ulaganja (2 bilijuna EUR godišnje); naglašava prednosti e-javne nabave u borbi protiv prijevara, među kojima ističe uštede za sve strane, povećanu transparentnost te pojednostavljene i skraćene postupke;

36.  poziva Komisiju da izradi okvir za digitalizaciju svih postupaka provedbe politika EU-a (pozivi na podnošenje prijedloga, prijave, ocjenjivanje, provedba, plaćanja) koji će se primjenjivati u svim državama članicama;

37.  žali zbog činjenice da se samo nekoliko država članica koristi novim tehnologijama za sve važne korake u postupcima javne nabave (e-objava, elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, elektroničko podnošenje ponuda, e-evaluacija, e-dodjela, e-naručivanje, elektroničko izdavanje računa i e-plaćanje); poziva države članice da najkasnije do srpnja 2019. na internetu stave na raspolaganje sve obrasce za postupke javne nabave i javno dostupne registre ugovora u strojno čitljivom formatu;

38.  poziva Komisiju da uspostavi poticaje za stvaranje elektroničkog profila javnih naručitelja za one države članice u kojima takvi profili nisu dostupni;

39.  pozdravlja rokove koje je Komisija utvrdila za uvođenje e-javne nabave u EU-u i poziva Komisiju da djeluje u skladu s time;

Sprečavanje prijevara i rane faze postupaka javne nabave

40.  smatra da su aktivnosti sprečavanja vrlo važne za smanjenje pojave prijevara u okviru potrošnje novca EU-a i da je prelazak na e-javnu nabavu veliki korak prema sprečavanju prijevara i promicanju integriteta i transparentnosti;

41.  pozdravlja uspostavu sustava ranog otkrivanja i isključenja i smatra da je kombinacija različitih metoda otkrivanja (kontrola) u ranim fazama podnošenja ponuda za projekte najučinkovitiji način sprečavanja prijevara jer omogućuje preusmjeravanje sredstava u druge projekte;

42.  pozdravlja smjernice koje je izradio Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) o upozoravajućim znakovima i najboljim praksama u području javne nabave i izvješćivanja o nepravilnostima;

43.  pozdravlja pojednostavljenje financijskih pravila primjenjivih na opći proračun EU-a i smatra da daljnje pojednostavljenje povećava učinkovitost; nada se da će drugi korisnici sredstava Unije imati veću korist od pojednostavljenih troškovnih opcija;

Postupci uvoza

44.  napominje da carine čine 14 % proračuna EU-a i smatra da njihova neučinkovita primjena i nedostatak usklađenih pravila negativno utječu na financijske interese Unije;

45.  napominje da carinske službe raznih država članica razmjenjuju informacije o potencijalnim prijevarama kako bi se zajamčilo poštovanje carinskih propisa (uzajamna pomoć); smatra da je komunikacija jednostavnija u slučajevima u kojima je navođenje pošiljatelja na carinskoj uvoznoj deklaraciji obvezno i poziva Komisiju da to navođenje učini obveznim u svim državama članicama najkasnije do srpnja 2019.;

46.  izražava zabrinutost zbog carinskih inspekcija i prikupljanja carinskih pristojbi, koje su jedan od izvora vlastitih sredstava proračuna EU-a; ističe da carinska tijela država članica obavljaju inspekcije kojima se provjerava poštuju li uvoznici pravila o carinama i uvozu te poziva Komisiju da zajamči da su inspekcije na granicama EU-a prikladne i usklađene, čime se jamče sigurnost i gospodarski interesi Unije, te da se posebice obveže na suzbijanje trgovine nezakonitim i krivotvorenim proizvodima;

47.  žali zbog toga što je pri uvođenju novih informatičkih sustava za carinsku uniju došlo do niza kašnjenja tako da neki od ključnih sustava neće biti dostupni do rokova u 2020. utvrđenih u Carinskom zakoniku Unije. ističe da je brz prelazak na carinsko okruženje bez papira ključno kako bi se osiguralo da carinske uprave rade kao da su jedan subjekt; poziva Komisiju i države članice da doprinesu završetku i financijskoj održivosti carinskih informacijskih sustava EU-a;

48.  pozdravlja 11 zajedničkih carinskih operacija OLAF-a koje su bile uspješno usmjerene na razne prijetnje, kao što su prijevara s prihodima, nezakonita kretanja gotovine, krivotvoreni proizvodi, krijumčarenje cigareta i narkotici; također pozdravlja otkrivanje nepravilnosti nakon obavijesti o uzajamnoj pomoći koje je objavio OLAF, posebno u pogledu prijevara sa solarnim pločama;

49.  ističe da su potrebne usklađene i standardizirane carinske provjere na svim mjestima ulaska zato što neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama otežava uspješno funkcioniranje carinske unije;

Rashodi

50.  pozdravlja znatan pad u broju prijavljenih slučajeva prijevara u ruralnom razvoju (272 slučaja 2016., 133 slučaja 2017.) i posljedični pad u vrijednosti prijevara s 47 milijuna EUR na 20 milijuna EUR: međutim napominje da se u izravnoj potpori poljoprivredi događa suprotni trend jer je vrijednost nepravilnosti prijavljenih kao prijevare znatno porasla s 11 milijuna EUR na 39 milijuna EUR, a prosječna financijska vrijednost svakog slučaja porasla je za 227 %; nada se da to ne predstavlja negativan trend;

51.  očekuje da će pojednostavljenje administrativnih propisa na koje se pozivalo u zajedničkim odredbama za razdoblje 2014. – 2020. omogućiti smanjenje broja nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama, otkrivanje slučajeva prijevara i poboljšanje pristupa korisnika fondovima Unije;

52.  poziva Komisiju da nastavi sa svojim naporima u standardizaciji nomenklature pogrešaka povezanih s rashodima jer podaci pokazuju da različite države članice prijavljuju iste pogreške pod različitim kategorijama (SWD(2018)0386);

53.  naglašava činjenicu da je sposobnost otkrivanja ključna značajka u kontekstu ciklusa borbe protiv prijevara, koja doprinosi djelotvornosti i učinkovitosti sustava za zaštitu proračuna EU-a; stoga pozdravlja činjenicu da su najaktivnije države članice u otkrivanju i izvješćivanju o nepravilnostima koje su potencijalno prijevare bile Poljska, Rumunjska, Mađarska, Italija i Bugarska, koje zajedno bilježe 73 % nepravilnosti prijavljenih kao prijevare u zajedničkoj poljoprivrednoj politici u razdoblju 2013. – 2017.; u tom pogledu ističe da jedna numerička procjena iznesenih izvješća može dovesti do pogrešne percepcije uspješnosti kontrola; stoga poziva Komisiju da nastavi podupirati države članice u cilju poboljšanja kvalitete i broja kontrola te da podijeli najbolje prakse u borbi protiv prijevara;

54.  napominje da se broj nepravilnosti koje nisu prijavljene kao prijevare u kohezijskoj politici i ribarstvenoj politici (5129 slučajeva 2017.) vratio na razine iz 2013. i 2014. (4695 i 4825 slučajeva) nakon što je dvije godine bio na rekordnoj razini;

55.  ističe da je potpuna transparentnost u opravdavanju rashoda od ključne važnosti, posebno kad je riječ o infrastrukturnim radovima koji se izravno financiraju fondovima EU-a ili financijskim instrumentima; poziva Komisiju da građanima EU-a omogući potpun pristup informacijama o sufinanciranim projektima;

56.  prima na znanje činjenicu da se broj prijavljenih nepravilnosti u pretpristupnoj pomoći 2017. dodatno smanjio te da se postupnim ukidanjem pretpristupnih programa broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevare približio nuli;

Utvrđeni problemi i potrebne mjere

Bolje inspekcije

57.  podupire program Hercule III koji je dobar primjer pristupa koji podrazumijeva najučinkovitije trošenje svakog eura; očekuje da će program koji će ga naslijediti nakon 2020. biti još učinkovitiji;

58.  nada se da će planirana uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama dodatno poboljšati koordinaciju i suradnju za svrhe financiranja među carinskim tijelima i drugim tijelima kaznenog progona preko boljeg partnerstva na razini EU-a;

Transnacionalne prijevare

59.  ističe da bi se sustavom koji bi nadležnim tijelima omogućio razmjenu informacija olakšala unakrsna provjera računovodstvene evidencije za transakcije između dviju država članica ili više njih kako bi se spriječila prekogranična prijevara u odnosu na strukturne i investicijske fondove, čime se jamči transverzalan i cjelovit pristup zaštiti financijskih interesa država članica; ponavlja svoj zahtjev Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog o uzajamnoj administrativnoj pomoći u područjima europskog financiranja za koja ne postoje odredbe;

60.  zabrinut je zbog sve veće prijetnje i pojave transnacionalnih prijevara koje je otkrio OLAF; pozdravlja usvajanje izvješća Parlamenta od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevara te klauzulu o borbi protiv prijevara koja je uspješno uključena u sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom; poziva Komisiju da generalizira praksu uvrštavanja klauzula o borbi protiv prijevara u sporazume koje EU potpisuje s trećim zemljama;

Zviždači

61.  pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218); nada se da će se njime znatno povećati sigurnost zviždača u Uniji, što će dovesti do velikog poboljšanja financijske zaštite EU-a i vladavine prava; nada se da će stupiti na snagu u bliskoj budućnosti; poziva sve institucije EU-a da u svojim unutarnjim politikama što prije provedu standarde utvrđene u direktivi kako bi se osigurala najviša moguća razina zaštite financijskih interesa Unije; potiče države članice da direktivu provedu u svojim nacionalnim pravnim sustavima s najširim mogućim područjem primjene;

62.  ističe važnu ulogu zviždača u sprečavanju i otkrivanju prijevara te izvješćivanju o njima, kao i potrebu da ih se zaštiti;

Istraživačko novinarstvo

63.  smatra da istraživačko novinarstvo igra ključnu ulogu u poboljšanju potrebne razine transparentnosti u EU-u i državama članicama te da ga i države članice i EU moraju poticati i podržavati;

Duhan

64.  sa zabrinutošću primjećuje da nezakonita trgovina duhanom prema procjenama OLAF-a rezultira godišnjim financijskim gubitcima u proračunima Unije i država članica koji premašuju 10 milijardi EUR;

65.  pozdravlja Protokol Svjetske zdravstvene organizacije o ukidanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima koji je stupio na snagu 25. rujna 2018., nakon što je 27. lipnja 2018. ratificiran od 41. stranke; pozdravlja činjenicu da je prvi sastanak stranaka Protokola održan od 8. do 10. listopada 2018.; međutim, odlučno poziva države članice koje još nisu ratificirale Protokol da to što prije učine; poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u cilju izrade sveobuhvatnog izvješća u kojem se utvrđuju dobre prakse i provedbeni pokusi u vezi sa sustavima za praćenje u državama strankama Protokola; poziva države članice koje su potpisale Protokol, ali ga još nisu ratificirale, da to učine;

66.  podsjeća na odluku Komisije o tome da neće obnoviti sporazum s poduzećem Philip Morris International koji je prestao vrijediti 9. srpnja 2016.; podsjeća da je 9. ožujka 2016. Parlament zatražio od Komisije da ga ne obnovi, ne produlji niti da o njemu ponovno pregovara nakon što on prestane vrijediti; smatra da se ne bi trebali obnavljati niti produživati ni sporazumi s tri ostala duhanska poduzeća (s BAT-om, JTI-em, ITL-om) niti da bi se o njima trebalo ponovno pregovarati; poziva Komisiju da do kraja 2018. podnese izvješće o izvedivosti okončanja preostalih triju sporazuma;

67.  poziva Komisiju da hitro osmisli novi akcijski plan i sveobuhvatnu strategiju EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom, što je bilo predviđeno za kraj ljeta 2018.;

68.  poziva Komisiju da osigura usklađenost sustava praćenja i sigurnosnih mjera koje države članice moraju uvesti do 20. svibnja 2019. za cigarete i duhan za motanje te do 20. svibnja 2024. za sve ostale duhanske proizvode (cigare, cigarilosi i bezdimni duhanski proizvodi) sa smjernicama o neovisnosti iz Protokola Svjetske zdravstvene organizacije o ukidanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima koje je Europska unija ratificirala 24. lipnja 2016.;

69.  poziva Komisiju da predvidi skrivene rizike kloniranja u pojedinačnim oznakama duhanske industrije za potrebe opskrbljivanja paralelnog tržišta;

70.  za zabrinutošću primjećuje da su se u državama članicama sudske preporuke OLAF-a dosad provodile samo u ograničenoj mjeri; smatra da se takva situacija ne može tolerirati te poziva Komisiju da potakne države članice da u potpunosti provedu preporuke OLAF-a i da utvrde pravila kako bi se olakšala prihvatljivost dokaza koje pronađe OLAF;

Istrage i uloga OLAF-a

71.  pozdravlja prijedlog Komisije o tome da se OLAF-u dodijeli ovlast da istraži pitanja povezana s porezom na dodanu vrijednost; poziva Komisiju da uspostavi određenu razinu transparentnosti izvješća i preporuka OLAF-a nakon zatvaranja svih europskih i nacionalnih postupaka; mišljenja je da bi Komisija nakon donošenja potrebnih izmjena Uredbe o OLAF-u u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja trebala pripremiti temeljitiju i opsežniju modernizaciju okvira za OLAF;

72.  izražava žaljenje zbog terminološke nedosljednosti u izvješćima OLAF-a, npr. zatvorene i zaključene istrage; poziva Komisiju i OLAF da provedu dosljednu terminologiju kako bi se osigurala usporedivost tijekom godina u vezi s izvješćivanjem i rješavanjem slučajeva prijevare;

73.  prima na znanje da trenutačno postoje problemi s OLAF-ovom novom bazom podataka o upravljanju sadržajem (OCM); posebno žali zbog činjenice da je u novoj bazi podataka došlo do nestanka slučajeva; pozdravlja činjenicu da taj problem ima status glavnog prioriteta; poziva Komisiju da Parlamentu dostavi dubinsku ocjenu IT projekta OCM-a, posebno u pogledu osmišljavanja projekta, svih troškova, provedbe, korisničkog iskustva i popisa problema na koje se naišlo, u skladu s preporukama Nadzornog odbora OLAF-a(13);

74.  poziva Komisiju i države članice da zajednički osiguraju da se istrage OLAF-a i država članica međusobno nadopunjuju, da OLAF ima jednake istražne ovlasti u svim državama članicama, uključujući pristup podacima o bankovnim računima, te da su dokazi koje je prikupio OLAF prihvatljivi kao kazneni dokazi kod pravosudnih tijela svih država članica jer je to ključno za učinkovito praćenje OLAF-ovih istraga;

o
o   o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i nadzornom odboru OLAF-a.

(1) OLAF, „18. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, 1. siječnja do 31. prosinca 2017.”, 5.10.2018. (2) SL L 248, 18.9.2013., str. 1. (3) SL L 198, 28.7.2017., str. 29. (4) SL L 283, 31.10.2017., str. 1. (5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (6) Presuda Suda Europske unije (Veliko vijeće) od 8. rujna 2015., Kazneni postupak protiv Ive Taricca i drugih, 105/14, ECLI:EU:C:2015:555. (7) Presuda Suda Europske unije (Veliko vijeće) od 5. prosinca 2017., Kazneni postupak protiv M.A.S i M.B., 42/17, ECLI:EU:C:2017:936. (8) SL C 252, 18.7.2018., str. 56. (9) SL L 94, 28.3.2014., str. 65. (10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0419. (11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0384. (12) SL L 268, 12.10.2010., str. 1. (13) Mišljenje nadzornog odbora OLAF-a br. 1/2018 o preliminarnom nacrtu proračuna OLAF-a za 2019.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju i funkcioniranju vršne domene .eu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 733/2002 i Uredbe Komisije (EZ) br. 874/2004 (COM(2018)0231 – C8-0170/2018 – 2018/0110(COD))

P8_TA(2019)0055 A8-0394/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0231),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 172. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0170/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0394/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 31. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju i funkcioniranju vršne domene .eu, izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 733/2002 i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 874/2004

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/517)

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 112.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) kojom se stavljaju izvan snage Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (COM(2017)0329 – C8-0192/2017 – 2017/0134(COD))

P8_TA(2019)0056 A8-0009/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0329),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0192/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 5. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0009/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 31. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/ ... Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/516.)

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2013/327/EU o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu uljanu repicu Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 ili se od nje sastoji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059688/02 – 2019/2521(RSP))

P8_TA(2019)0057 B8-0073/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2013/327/EU o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu uljanu repicu Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 ili se od nje sastoji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059688/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje u Stalnom odboru za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 održano 3. prosinca 2018. prilikom kojeg nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 25. listopada 2017. i objavljeno 28. studenoga 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, 2017/0035(COD)),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je Bayer CropScience AG 20. svibnja 2016. u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisiji podnio zahtjev za produljenje odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih Odlukom Komisije 2007/232/EZ(5) („zahtjev za produljenje”);

B.  budući da je Odlukom Komisije 2007/232/EZ odobreno stavljanje na tržište hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu uljanu repicu Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 te su područjem primjene odobrenja također obuhvaćeni proizvodi koji sadržavaju uljane repice Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

C.  budući da je EFSA 25. listopada 2017. donijela povoljno mišljenje o zahtjevu za produljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;

D.  budući da je Komisija, na zahtjev podnositelja zahtjeva, odlučila izmijeniti prethodnu Provedbenu odluku Komisije 2013/327/EU(6) kako bi u nju uključila opseg proizvoda obuhvaćenih Odlukom 2007/232/EZ; budući da se stoga nacrtom provedbene odluke Komisije izmjenjuje Provedbena odluka 2013/327/EU i stavlja izvan snage Odluka 2007/232/EZ; budući da je legitimitet takvog pristupa upitan;

E.  budući da su nadležna tijela tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijela brojne kritike(7); budući da su, između ostalog, države članice kritizirale činjenicu da pristup praćenja koji je podnositelj zahtjeva zauzeo nije bio u skladu sa zahtjevima iz Priloga VII. Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) ili sa smjernicama EFSA-e, da su izvješća o praćenju okoliša nakon stavljanja na tržište koja je podnositelj zahtjeva podnio sadržavala temeljne nedostatke i da nisu pružila pouzdane podatke koji bi podržali zaključak da nije bilo štetnog djelovanja na zdravlje ili okoliš povezanog s uvozom ili uporabom genetski modificirane uljane repice Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3;

F.  budući da su genetski modificirana uljana repica Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 modificirana tako da bude otporna na primjenu herbicida glufosinata;

G.  budući da je primjena komplementarnih herbicida dio uobičajene poljoprivredne prakse kod uzgoja biljaka otpornih na herbicide i da se zato može očekivati da će te biljke biti izložene i većim i ponovljenim dozama, što neće uzrokovati samo veće opterećenje ostacima u urodu, a time i u uvezenom proizvodu, nego može utjecati i na sastav genetski modificirane biljke i njezina agronomska obilježja;

H.  budući da primjena glufosinata u Uniji više nije dopuštena jer je on klasificiran kao toksičan za reprodukciju te kao takav odgovara kriterijima za isključenje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(9);

I.  budući da se smatra da ostatci od prskanja herbicidima ne pripadaju području djelovanja EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme; budući da nije provedena procjena učinka prskanja genetski modificirane uljane repice Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 glufosinatom; budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita ključne za temeljitu procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide;

J.  budući da države članice nisu obvezne mjeriti ostatke glufosinata na uvezenoj uljanoj repici kako bi se zajamčila usklađenost s maksimalnim razinama ostataka kao dio koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole Unije za 2019., 2020. i 2021.(10);

K.  budući da je stručnjak nadležnog tijela, uz mogućnost da će životinje i ljudi u Europskoj uniji i dalje biti izloženi visokim razinama glufosinata prisutnog u toj genetski modificiranoj uljanoj repici, također istaknuo zabrinutost zbog metabolita N-acetil-glufosinata, koji nastaje u genetski modificiranoj uljanoj repici, ali ne i u uljanoj repici koja nije genetski modificirana(11); budući da se EFSA, usprkos činjenici što studija provedena 2013. upućuje na moguće neurotoksično djelovanje N-acetil-glufosinata, u okviru svoje procjene nije time pozabavila;

L.  budući da prilikom glasovanja u Stalnom odboru za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 održanog 3. prosinca 2018. nije usvojeno mišljenje i stoga odobrenje nije dobilo podršku kvalificirane većine država članica;

M.  budući da je Komisija u obrazloženjima svojih dvaju zakonodavnih prijedloga, onog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i onog od 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011, izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosi odluke o odobrenju bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i zbog činjenice da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio nedemokratičnom(12);

N.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(13) odbio zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 22. travnja 2015. te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s jedim od ciljeva Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a to je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(14), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka namijenjenih za hranu ili hranu za životinje koje su postale otporne na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, o ovom slučaju, glufosinat;

5.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide bez temeljite procjene ostataka od prskanja s komplementarnim herbicidima, metabolitima i komercijalnim pripravcima kako se primjenjuju u zemljama uzgoja;

6.  poziva Komisiju da procjenu rizika od primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u potpunosti uključi u procjenu rizika biljaka otpornih na herbicide, neovisno o tome hoće li se dotična genetski modificirana biljka uzgajati u Uniji ili uvoziti u Uniju za hranu ili hranu za životinje;

7.  ponavlja svoju predanost daljnjem radu na prijedlogu Komisije o izmijeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi s radom u vezi s tim prijedlogom Komisije;

8.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

9.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenja genetski modificirane hrane ako Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne usvoji mišljenje, bilo za uzgoj, bilo za uporabu u hrani ili hrani za životinje;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Procjena genetski modificirane uljane repice MS8 × RF3 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-004), https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2017.5067 (4) ––––––––––––––––––––––––––– Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). (5) Odluka Komisije 2007/232/EZ od 26. ožujka 2007. o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, proizvoda uljane repice (Brassica napus L., linija Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3) genetski modificirane za otpornost na herbicid amonijev glufosinat (SL L 100, 17.4.2007., str. 20.). (6) Provedbena odluka Komisije 2013/327/EU od 25. lipnja 2013. o odobravanju stavljanja na tržište hrane koja se sastoji od genetski modificirane uljane repice Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 ili je sadrži, ili hrane i hrane za životinje proizvedene od tih genetski modificiranih organizama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 175, 27.6.2013., str. 57.). (7) Primjedbe države članice, Prilog G, http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2016-00569 (8) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.). (9) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.). (10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/555 od 9. travnja 2018. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2019., 2020. i 2021. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 92, 10.4.2018., str. 6.). (11) Primjedbe države članice, Prilog G, str. 18., http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2016-00569 (12) Vidi, primjerice, njegovu uvodnu izjavu s plenarne sjednice Europskog parlamenta od 15. srpnja 2014., koja je kasnije uključena u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju, ili njegov govor o stanju Unije 2016. od 14. rujna 2016. (13) SL C 355, 20.10.2017., str. 165. (14) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 5307 (SYN-Ø53Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D059689/02 – 2019/2522(RSP))

P8_TA(2019)0058 B8-0074/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 5307 (SYN-Ø53Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D059689/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila 16. travnja 2015. i objavila 5. svibnja 2015.(3) te izjavu priloženu znanstvenom mišljenju EFSA-e o zahtjevu (EFSA-GMO-DE-2011-95) trgovačkog društva Syngenta Crop Protection AG za stavljanje na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza 5307 za uporabu u hrani i hrani za životinje te uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, uzimajući u obzir dodatnu toksikološku studiju koju je EFSA usvojila 7. ožujka 2018. i objavila 11. travnja 2018.(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, 2017/0035(COD)),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(5),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je trgovačko društvo Syngenta Crop Protection AG 7. travnja 2011. preko svojeg društva kćeri Syngenta Crop Protection NV/SA, u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 5307, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („zahtjev”); budući da je zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza 5307 i koji se koriste za druge namjene osim hrane i hrane za životinje, no ne i za uzgoj;

B.  budući da genetski modificirani kukuruz 5307 proizvodi novi insekticidni protein eCry3.1Ab, koji je toksičan za određene kukce i kornjaše, a koji se dobiva spajanjem i preraspodjelom toksina koji se prirodno pojavljuju u bakteriji tla poznatoj pod nazivom Bacillus thuringiensis (Bt); budući da genetski modificirani kukuruz 5307 također izlučuje protein enzimfosfomanoza izomeraza (PMI), koji se koristi kao selektivni marker;

C.  budući da je EFSA u svojem mišljenju iz 2015. zaključila da ne može završiti svoju procjenu rizika na hranu/hranu za životinje zbog nedostataka u 28-dnevnoj studiji o toksičnosti koju je dostavio podnositelj zahtjeva, prvenstveno zbog toga što su korišteni skupovi podataka dvaju različitih eksperimenata i što je nije bilo uključeno dovoljno životinja(6);

D.  budući da je podnositelj zahtjeva kasnije dostavio novu 28-dnevnu studiju o toksičnosti; budući da druga studija nije zadovoljila sve zahtjeve iz smjernica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) koje se odnose na studiju o toksičnosti uz ponavljajuće oralno izlaganje tijekom 28 dana za glodavce(7), prema zahtjevu EFSA-e;

E.  budući da je u svojoj izjavi iz 2018. EFSA dala pozitivno mišljenje u vezi s tim zahtjevom;

F.  budući da, iako je prepoznato da proteini Cry (toksini Bt) mogu djelovati kao adjuvanti, što znači da mogu povećati alergena svojstva hrane, agencija EFSA to nije analizirala; budući da je to problematično jer se toksini Bt mogu miješati s alergenima u hrani i hrani za životinje, kao što je soja;

G.  budući da je u 28-dnevnoj studiji o toksičnosti koju je prihvatila EFSA testiran samo izolirani protein; međutim, budući da je demonstrirano da se toksičnost toksina Bt može pojačati kroz interakciju s ostalim spojevima kao što su biljni enzimi, ostali toksini Bt i ostaci prskanja herbicidima; budući da stoga na temelju ispitivanja samog toksina Bt u izoliranom obliku nije moguće donijeti bilo kakve zaključke o njegovom učinku na zdravlje nakon konzumacije(8);

H.  budući da je EFSA navela da je „podnositelj zahtjeva identificirao relevantne sličnosti između aminokiselinskog slijeda eCry3.1Ab i parasporina, koji na stanice sisavaca mogu imati učinak citotoksičnih bjelančevina”(9); budući da agencija EFSA to nije detaljnije istraživala;

I.  budući da su nadležna tijela država članica tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijela brojne kritike(10);

J.  budući da je, prema mišljenju jednog nadležnog tijela(11), razina eksprimiranja eCry3.1Ab u zrnu genetički modificiranog kukuruza 5307 premašila dozvoljenu maksimalnu razinu ostataka, koja je zadana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća(12)i iznosi 0,01 mg/kg;

K.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

L.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(13);

M.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(14) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije i da nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003 prema kojem je, u skladu s općim načelima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 178/2002(15), potrebno pružiti osnovu za jamčenje visoke razine zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, ekoloških i potrošačkih interesa u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  ponavlja svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj ili za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Znanstveno mišljenje EFSA-e o zahtjevu (EFSA-GMO-DE-2011-95) trgovačkog društva Syngenta Crop Protection AG za stavljanje na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza 5307 za uporabu u hrani i hrani za životinje te uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2015.4083 (4) Izjava koja je priložena znanstvenom mišljenju EFSA-e o zahtjevu (EFSA-GMO-DE-2011-95) trgovačkog društva Syngenta Crop Protection AG za stavljanje na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza 5307 za uporabu u hrani i hrani za životinje te uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, uzimajući u obzir dodatnu toksikološku studiju, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5233 (5) ––––––––––––––––––––––––––– – Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje(SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).Rezolucija od 24. listopada 2018. o Provedbenoj odluci Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416).Rezolucija od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). (6) Mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2015., str. 15., https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2015.4083 (7) Mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2018., str. 4., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5233 (8) Dodatne podatke pronađite u analizi Instituta za procjenu neovisnog učinka u biotehnologiji, TESTBIOTECH, str. 3.: https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize%205307.pdf (9) Mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2015., str. 9., https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2015.4083 (10) vidi Prilog G, Primjedbe država članica, http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2011-00310 (11) Primjedbe država članica, str. 95. (12) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.). (13) Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.). (14) SL C 355, 20.10.2017., str. 165. (15) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87403 (MON-874Ø3-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059691/02 – 2019/2523(RSP))

P8_TA(2019)0059 B8-0075/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87403 (MON-874Ø3-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059691/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 8. ožujka 2018. i objavljeno 28. ožujka 2018.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je Monsanto Europe SA/NV 26. lipnja 2015. u ime poduzeća Monsanto iz Sjedinjenih Država nacionalnom nadležnom tijelu Belgije podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87403, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („zahtjev”) te budući da je zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MON 87403 za uporabu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

B.  budući da je kukuruz MON 87403 genetski modificiran radi povećanja biomase i prinosa klipova (za berbu) unošenjem skraćene sekvence gena dobivene iz drugih biljnih vrsta (Arabidopsis thaliana); budući da to dovodi do eksprimiranja proteina AtHB17Δ113 koji bi trebao kompetitivno djelovati sa sličnim prirodnim proteinom koji kontrolira regulaciju gena i rast biljke;

C.  budući da su nadležna tijela tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijela brojne kritike(5); budući da te napomene, među ostalim, uključuju primjedbe da eksperimentalni podaci nisu poduprijeli tvrdnju o povećanom prinosu za genetski modificirani kukuruz MON 87403, da nije moguće donijeti zaključak o sigurnosti dugoročnih reproduktivnih i razvojnih učinaka na potpunu hranu i/ili hranu za životinje, da prijedlog podnositelja zahtjeva za plan praćenja stanja okoliša ne ispunjava ciljeve utvrđene Prilogom VII. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6) te najvažnije, da se pruženi dokaz ne smatra dostatnim da bi uvjerio potrošače u sigurnost genetski modificiranog kukuruza MON 87403;

D.  budući da, unatoč tome što je EFSA dala zeleno svjetlo za sigurnost genetski modificiranog kukuruza MON 87403, neovisna analiza EFSA-ine evaluacije pokazuje da još nije poznato koji su to molekularni mehanizmi uključeni u eksprimiranje proteina AtHB17Δ113 kao ni na koji način dolazi do navodnih predviđenih učinaka i bilo koje moguće nuspojave te da ovo pitanje zahtijeva daljnje istraživanje(7); budući da bez temeljitog razumijevanja genetske modifikacije nije moguće u potpunosti ocijeniti povezane rizike;

E.  budući da rezultati terenskih pokusa koje je proveo podnositelj zahtjeva pokazuju da su uočeni učinci predviđene osobine, tj. povećane biomase i prinosa klipova, bili ne samo vrlo slabi, nego i nedosljedni; budući da je EFSA-ino povjerenstvo za GMO prepoznalo da je „poznato da je promjena zbog predviđene osobine ograničene amplitude... što ukazuje da manifestacija osobine u terenskim pokusima može ovisiti o uvjetima okoliša”(8);

F.  budući da su terenski pokusi provedeni samo u Sjedinjenim Državama; budući da se, ako je odobren za uvoz u Uniju, genetski modificirani kukuruz MON 87403 može uzgajati u mnogim zemljama proizvođačima kukuruza s vrlo različitim klimatskim i poljoprivrednim uvjetima te dodatnim stresorima poput ograničenih vodnih resursa ili suše; budući da stoga učinak tih stresora i uvjeta za koje EFSA-ino povjerenstvo za GMO prepoznaje da mogu utjecati na manifestaciju osobine, a time i svi nepredviđeni učinci, nisu riješeni na odgovarajući način;

G.  budući da, paradoksalno, iako EFSA-ino povjerenstvo za GMO zaključuje da analizom sastava (usporedbom sastava genetski modificiranog kukuruza MON 87403 i genetski nemodificirane usporedne vrste na temelju rezultata terenskih pokusa) nisu utvrđeni problemi za koje je potrebna daljnja procjena u pogledu sigurnosti hrane i hrane za životinje te njihovog učinka na okoliš, povjerenstvo isto tako dovodi u pitanje jesu li podaci o sastavu dobiveni iz terenskih pokusa dostatni za detaljnu procjenu rizika;

H.  budući da EFSA-ino povjerenstvo za GMO nije na odgovarajući način ispitalo potencijalni rizik koji ovaj genetski modificiran kukuruz predstavlja za zdravlje ljudi i životinja te okoliš; budući da je neprihvatljivo da Komisija predlaže odobrenje ovog genetski modificiranog kukuruza na temelju mišljenja EFSA-e;

I.  budući da je jedno od istraživanja navedenih u mišljenju EFSA-e bilo istraživanje čiji je jedan od autora član EFSA-ina povjerenstva za GMO i znanstvenik koji radi za poduzeće Syngenta(9); budući da je uočeno da su upućivanja na ovo istraživanje kasnije uklonjena iz EFSA-ina mišljenja, iako je EFSA primijetila da njihovo uklanjanje „nema materijalni utjecaj na sadržaj ili rezultat”(10);

J.  budući da Parlament pozdravlja činjenicu da se izvršni direktor EFSA-e obvezao osigurati da članovi osoblja EFSA-e ubuduće neće sudjelovati u izradi znanstvenih publikacija sa znanstvenicima povezanima s tom industrijom kako bi se u interesu povećanja povjerenja potrošača u EU-ov sustav sigurnosti hrane izbjegao dojam neprikladne bliskosti s industrijom(11); budući da je od iznimne važnosti da sva istraživanja kojima se u svom radu koristi EFSA budu jasno navedena;

K.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018. nije usvojeno mišljenje, što znači da odobrenje nije podržala kvalificirana većina država članica;

L.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio nedemokratičnom(12);

M.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(13) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(14), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  ponavlja svoju predanost daljnjem radu na prijedlogu Komisije o izmijeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi s radom u vezi s prijedlogom Komisije;

5.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenja genetski modificirane hrane ako Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne usvoji mišljenje, bilo za uzgoj, bilo za uporabu u hrani ili hrani za životinje;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Ocjena genetski modificiranog kukuruza MON 87403 za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA‐GMO‐BE‐2015‐125)), https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5225 (4) ––––––––––––––––––––––––––– –Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). (5) Komentari država članica: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionDocumentsLoader?question=EFSA-Q-2018-00222 (6) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.). (7) Komentar instituta Testbiotech na Znanstveno mišljenje EFSA-inog povjerenstva za GMO iz 2018. o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 87403 poduzeća Monsanto za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu: https://www.testbiotech.org/node/2210 (8) Mišljenje EFSA-e, str. 3.: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5225 (9) Za pojedinosti vidjeti komentar instituta Testbiotech na Znanstveno mišljenje EFSA-inog povjerenstva za GMO iz 2018. o ocjeni genetski modificiranog kukuruza MON 87403 poduzeća Monsanto za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu: https://www.testbiotech.org/node/2210 (10) Vidjeti mišljenje EFSA-e, str. 2.: https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5225 (11) Dopis EFSA-e institutu Testbiotech iz srpnja 2018.: http://www.testbiotech.org/sites/default/files/EFSA_letter_Testbiotech_July_2018%20.pdf (12) Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.). (13) SL C 355, 20.10.2017., str. 165. (14) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059692/02 – 2019/2524(RSP))

P8_TA(2019)0060 B8-0076/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985, sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D059692/02),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018., na kojemu nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 7. ožujka 2018. i objavljeno 20. travnja 2018.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je 11. veljače 2011. Bayer CropScience AG nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koja sadržava pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985 i kombinaciju LLCotton25 × MON 15985, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („zahtjev”); budući da je zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište genetski modificiranog pamuka GHB614 × LLCotton25 × MON 15985 i kombinacije LLCotton25 × MON 15985 u proizvodima koji ga sadržavaju ili se sastoje od njega, za upotrebu koja se ne odnosi na hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

B.  budući da je 7. ožujka 2018. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u vezi s tim zahtjevom;

C.  budući da genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985 eksprimira protein 2mEPSPS, koji uzrokuje toleranciju na herbicide koji sadržavaju glifosat, protein PAT, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata, te proteine Cry1Ac i Cry1Ab2, koji pružaju zaštitu od određenih leptira nametnika; budući da, osim toga, biljka proizvodi proteine (NPTII i AAD) koji uzrokuju otpornost na antibiotike;

D.  budući da se, premda je ljudska potrošnja pamukova ulja relativno ograničena u Europi, pamukovo ulje može pronaći u različitim prehrambenim proizvodima, uključujući preljeve, majonezu, fine pekarske proizvode, čokoladne namaze i čips(5);

E.  budući da se životinje hrane pamukom ponajprije u obliku brašna i pogače od sjemenki pamuka ili cijelih sjemenki pamuka(6);

Ostaci i sastav komplementarnih herbicida

F.  budući da je primjena komplementarnih herbicida, u ovom slučaju glifosata i glufosinata, dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgoju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će biti izložene višim i opetovanim dozama, što neće samo dovesti do veće količine njihovih ostataka u žetvi, a time i u uvezenom proizvodu, nego također može utjecati na sastav genetski modificirane biljke i njezine agronomske karakteristike;

G.  budući da uporaba glufosinata nije više dopuštena u Uniji od 1. kolovoza 2018. jer je klasificiran kao reproduktivno toksičan te stoga ispunjava granične kriterije iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(7);

H.  budući da je i dalje otvoreno pitanje karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

I.  budući da, u načelu, prema Odboru EFSA-e za sredstva za zaštitu bilja i njihove ostatke, nije moguće donijeti zaključke o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata(8); budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka(9);

J.  budući da je Unija već uklonila glifosatov aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja taj genetski modificirani pamuk (trenutačno Japan);

K.  budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita ključne za temeljitu procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide; budući da se ostaci prskanja herbicidima smatraju izvan nadležnosti Odbora EFSA-e za genetski modificirane organizme (Odbor EFSA-e za GMO); budući da nije ocijenjen učinak prskanja genetski modificiranog pamuka herbicidima, kao ni kumulativni učinak prskanja glifosatom i glufosinatom;

L.  budući da države članice nisu zakonski obvezne mjeriti ostatke glifosata ili glufosinata u uvezenom pamuku radi utvrđivanja usklađenosti s maksimalnim razinama ostataka u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole Unije za 2019., 2020. i 2021.(10); budući da u posljednjem izvješću Europske unije o ostacima pesticida u hrani, koje sastavlja EFSA na temelju rezultata koordiniranog višegodišnjeg programa, kao i individualnih programa država članica, nema informacija o usklađenosti pamuka s maksimalnim razinama ostataka pesticida(11); budući da, prema posljednjim podacima, nije poznato jesu li ostaci glifosata ili glufosinata u genetski modificiranom pamuku GHB614 × LLCotton25 × MON 15985 usklađeni s najvećom dopuštenom količinom ostataka;

Prisutnost toksične tvari gosipola

M.  budući da je gosipol prirodni toksični sastojak pamuka; budući da prisutnost proteina EPSPS može dovesti do viših razina gosipola u genetski modificiranim biljkama koje sadrže taj protein(12); budući da je Odbor EFSA-e za GMO napomenuo da je razina slobodnog gosipola u sirovim sjemenkama genetski modificiranog pamuka GHB614 x LLcotton25 x MON15985 bila viša nego u njegovom genetski nemodificiranom komparatoru (7 200 mg/kg u usporedbi s 6 000 mg/kg)(13), no da su oba iznosa bila viša od zakonske granice od 5 000 utvrđene u Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za hranu za životinje(14);

N.  budući da je prema studiji iz 2014. „Toksičnost gosipola iz proizvoda od sjemenki pamuka” najčešći toksični utjecaj na životinje oštećenje muške i ženske reprodukcije, što uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke za stočnu industriju, kao i da ometa imunološku funkciju, smanjuje otpornost životinja na infekcije i narušava učinkovitost cjepiva(15); budući da je Odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu opisao gosipol kao nepoželjnu tvar u hrani za životinje(16);

O.  budući da je Odbor EFSA-e za GMO naveo da viša prisutnost gosipola u sjemenu genetski modificiranog pamuka GHB614 x LLcotton25 x MON15985 u usporedbi s genetski nemodificiranim komparatorom „ne predstavlja sigurnosni rizik za životinje i ljude u praksi jer je (i) maksimalni sadržaj slobodnog gosipola reguliran europskim zakonodavstvom te da (ii) izbijeljeno i rafinirano pamukovo ulje kao i brašno proizvedeno od pamukova sjemena, koje mogu izravno konzumirati ljudi, u načelu ne sadrži gosipol”(17); budući da EFSA nije evaluirala pamukovo ulje (za ljudsku konzumaciju) ni pogaču od pamuka (za hranu za životinje), što je preporučeno u aktualnom sporazumnom dokumentu OECD-a o razmatranjima u pogledu sastava novih sorti pamuka; budući da izjava da je gosipol podložan pravnim ograničenjima u okviru zakonodavstva Unije ne pruža dostatno jamstvo da je genetski modificiran pamuk GHB614 x LLcotton25 x MON15985 siguran za konzumaciju;

Proteini Cry i poveznica s alergijskim reakcijama

P.  budući da GHB614 x LLcotton25 x MON15985 eksprimira dva toksina Bt (proteini Cry1Ac i Cry1Ab2), koji pružaju zaštitu od određenih leptira nametnika; budući da, iako je prepoznato da proteini Cry1 mogu djelovati kao adjuvansi, što znači da mogu povećati alergena svojstva hrane, EFSA to nije analizirala;

Q.  budući da je u znanstvenoj studiji iz 2017. o mogućim zdravstvenim učincima toksina Bt i ostataka prskanja komplementarnim herbicidima zaključeno da je posebnu pozornost potrebno posvetiti ostacima herbicida i njihovoj interakciji s toksinima Bt(18); budući da EFSA to nije istražila;

Otpornost na antibiotike

R.  budući da GHB614 x LLcotton25 x MON15985 proizvodi proteine (NPTII i AAD) koji uzrokuju otpornost na antibiotike; budući da NPT11 stvara otpornost na neomicin i kanamicin; budući da AAD stvara otpornost na streptomicin; budući da WHO sve navedene antimikrobike klasificira kao „kritično važne”(19);

S.  budući da se člankom 4. stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20) zahtijeva da se genetski modificirani organizmi (GMO) koji sadrže gene koji izražavaju otpornost na antibiotike koji se koriste u medicinskom ili veterinarskom liječenju posebno uzimaju u obzir pri provođenju procjene rizika za okoliš te da je generalni cilj utvrditi i postupno ukloniti genetičke markere otpornosti GMO-a na antibiotike koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje ili sigurnost okoliša;

T.  budući da je Odbor EFSA-e za GMO u svojem mišljenju iz 2004. ispitao uporabu genetičkih markera otpornosti na antibiotike u selekciji genetskih transformacija u biljkama zbog zabrinutosti da bi uporaba takvih genetičkih markera mogla dovesti do veće otpornosti ljudi i životinja na antibiotike kao rezultat prijenosa gena s genetski modificiranih biljaka na bakterije;

U.  budući da, prema spomenutom mišljenju iz 2004., gen AAD pripada drugoj skupini gena otpornih na antibiotike koji „trebaju biti ograničeni na terensko ispitivanje i ne bi trebali biti prisutni u genetski modificiranim biljkama koje se stavljaju na tržište”(21);

Primjedbe nadležnih tijela država članica

V.  budući da su nadležna tijela tijekom razdoblja savjetovanja u trajanju od tri mjeseca izrazila brojne kritike, među ostalim i u vezi s iznesenim pitanjima, ali ne isključivo(22);

Manjak demokracije u postupku odlučivanja

W.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 3. prosinca 2018. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

X.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Juncker tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu(23);

Y.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(24) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

3.  poziva Komisiju da za uvoz hrane ili hrane za životinje ne odobrava genetski modificirane biljke koja je postala tolerantnom na herbicid koji nije odobren za uporabu u Uniji, u ovom slučaju glufosinat;

4.  poziva Komisiju da ne odobrava nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka pri prskanju komplementarnim herbicidima, metabolitima i komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

5.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju za hranu i hranu za životinje;

6.  poziva Komisiju da ne odobrava genetski modificirane biljke koje sadrže gene otporne na antimikrobike;

7.  ponavlja svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

8.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

9.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj ili za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1. (2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13. (3) Ocjena genetski modificiranog pamuka GHB614 × LLCotton25 × MON 15985 za uporabu u hrani i hrani za životinje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA‐GMO‐NL‐2011‐94), https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (4) ––––––––––––––––––––––––––– Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.).Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.).Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.).Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221).Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222).Rezolucija od 24. listopada 2018. o Provedbenoj odluci Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416).Rezolucija od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). (5) Mišljenje EFSA-e, str. 17. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (6) Mišljenje EFSA-e, str. 18. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (7) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.). (8) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom. EFSA Journal 2015;13 (11):4302, http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2015.4302/epdf (9) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3955666 (10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/555 od 9. travnja 2018. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2019., 2020. i 2021. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 92, 10.4.2018., str. 6.). (11) Izvješće Europske unije za 2016. o ostacima pesticida u hrani https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5348 (12) https://www.testbiotech.org/node/2209 str. 2. (13) Mišljenje EFSA-e, str. 14. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (14) Direktivom 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL L 140, 30.5.2002., str. 10) utvrđena je maksimalna razina gosipola u sjemenu pamuka (kao krmivo) od 5 000 mg/kg. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02002L0032-20131227&from=HR (15) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4033412/ (16) Mišljenje EFSA-e, str. 15. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (17) Mišljenje EFSA-e, str. 15. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5213 (18) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5236067/ (19) str. 21 http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/255027/9789241512220-eng.pdf;jsessionid=11933F77EEEE4D6E7BD574889996C4E6?sequence=1 (20) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.). (21) https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2004.48 (22) vidi Prilog G, Primjedbe država članica, http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionDocumentsLoader?question=EFSA-Q-2018-00147 (23) Vidjeti, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.). (24) SL C 355, 20.10.2017., str. 165.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o stanju u Venezueli (2019/2543(RSP))

P8_TA(2019)0061 RC-B8-0082/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli(1), od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom(2) i od 25. listopada 2018. o stanju u Venezueli(3),

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 26. siječnja 2019. u ime EU-a dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju o Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 10. siječnja 2019. u ime EU-a dala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir Ustav Venezuele, a posebno njegov članak 233.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili provedeni u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za jamčenje vjerodostojnog postupka i da nisu poštovani politički pluralizam, demokracija, transparentnost i vladavina prava; budući da EU, zajedno s drugim regionalnim organizacijama i demokratskim državama, nije priznao ni te izbore, ni tijela vlasti postavljena u okviru tog nelegitimnog postupka;

B.  budući da je 10. siječnja 2019. Nicolás Maduro nelegitimno prisvojio predsjedničke ovlasti pred Vrhovnim sudom, čime je prekršio ustavni poredak;

C.  budući da je 23. siječnja 2019. legitimno i demokratski izabrani predsjednik Nacionalne skupštine Juan Guaidó prisegnuo kao privremeni predsjednik Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele;

D.  budući da su se u Venezueli tijekom posljednjih dana održali prosvjedi i masovne demonstracije; budući da postoje izvješća o tome da su u okviru tih prosvjeda život izgubili desetci ljudi te da ih je više stotina ranjeno; budući da se i dalje bilježe ljudske žrtve i ozbiljna kršenja ljudskih prava kao posljedica nasilja i represije nad sudionicima socijalnih prosvjeda, nezakonitih racija, proizvoljnih uhićenja (uključujući uhićenje više od 70 maloljetnika) te stigmatizacije i progona oporbenih aktivista; budući da je tijekom prošlog tjedna poslan poziv na nove prosvjede;

E.  budući da je EU u više navrata pozvao na „ponovnu uspostavu demokracije i vladavine prava u Venezueli u okviru vjerodostojnog političkog procesaˮ;

F.  budući da je 2017. Europski parlament Nagradu Saharov za slobodu mišljenja dodijelio demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli;

G.  budući da je stanovništvo Venezuele suočeno s dosad nezapamćenom socijalnom, gospodarskom i demokratskom krizom zbog koje je migriralo više od tri milijuna ljudi, a stopa inflacije veća je od 1 650 000 %;

H.  budući da su se međunarodni i regionalni partneri, uključujući EU, obvezali doprinijeti stvaranju uvjeta za miran, vjerodostojan i uključiv politički proces među svim relevantnim akterima u Venezueli; budući da je EU ponovno istaknuo svoju spremnost da komunikacijski kanali ostanu otvoreni;

I.  budući da je Nicolás Maduro javno odbio mogućnost održavanja novih predsjedničkih izbora kao odgovor na zahtjev za hitno raspisivanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora, koji mu je u ime EU-a uputila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica;

1.  priznaje Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele te izražava svoju punu podršku njegovom programu djelovanja;

2.  traži od potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da zajedno s državama članicama zauzme čvrst i jedinstven stav i prizna Juana Guaidóa kao jedinog legitimnog privremenog predsjednika države do raspisivanja novih slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u cilju ponovne uspostave demokracije; pozdravlja činjenicu da su brojne demokratske države već priznale novo privremeno predsjedništvo;

3.  poziva EU i njegove države članice da, u slučaju da prihvate tu odluku, poduzmu mjere u tom smjeru i priznaju predstavnike koje će imenovati ta legitimna tijela vlasti;

4.  snažno osuđuje oštru represiju i nasilje koji dovode do ubojstava i žrtava; izražava solidarnost s venezuelskim narodom i upućuje svoju iskrenu sućut obiteljima i prijateljima žrtava; apelira na de facto venezuelske vlasti da stanu na kraj svim kršenjima ljudskih prava, da krivce pozovu na odgovornost te da zajamče potpuno poštovanje svih temeljnih sloboda i ljudskih prava;

5.  osuđuje pritvaranje više novinara koji izvješćuju o situaciji u Venezueli i traži njihovo hitno puštanje na slobodu;

6.  odbacuje sve prijedloge ili pokušaje rješavanja krize koji bi mogli dovesti do upotrebe nasilja;

7.  ponovno ističe svoju punu potporu Nacionalnoj skupštini, jedinom legitimnom demokratskom tijelu Venezuele, čiju nadležnost treba ponovno uspostaviti i poštovati, uključujući ovlasti i sigurnost njezinih članova;

8.  u skladu sa svojim prethodno usvojenim rezolucijama, snažno podupire poziv glavnog tajnika UN-a na provođenje neovisne i potpune istrage o počinjenim ubojstvima;

9.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da surađuje s državama u regiji i sa svim drugim ključnim akterima u cilju osnivanja kontaktne skupine, kao što je izneseno u zaključcima Vijeća od 15. listopada 2018., a koja bi mogla posredovati pri postizanju dogovora o raspisivanju slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora na temelju dogovorenog rasporeda, jednakih uvjeta za sve sudionike, transparentnosti i prisutnosti međunarodnih promatrača;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i glavnom tajniku Organizacije američkih država.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0436.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja (2018/2102(INI))

P8_TA(2019)0062 A8-0474/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 7., 8., 9., 11., 12., 39., 42., od 101. do 109. i 174.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebice njezine članke 35., 37. i 38.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 18. lipnja 2018. o politici tržišnog natjecanja za 2017. (COM(2018)0482) i radni dokument službi Komisije objavljen istog datuma kao popratni dokument,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika(2) (Uredba EZ-a o koncentracijama),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 9. srpnja 2014. naslovljenu „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u EU-u” (COM(2014)0449),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 22. ožujka 2017. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitije provođenje pravila i osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (COM(2017)0142) (Direktiva ECN+),

–  uzimajući u obzir Obavijest Komisije od 19. srpnja 2016. o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C(2016)2946),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2014. o sporazumima o suradnji EU-a o provedbi politike tržišnog natjecanja i daljnjim koracima(3),

–  uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, odluke, rezolucije, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 19. travnja 2018.(4) i 14. veljače 2017.(5) o godišnjim izvješćima za 2016. i 2017. o politici tržišnog natjecanja EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju studiju iz srpnja 2018. naslovljenu „Competition issues in the Area of Financial Technology (Fin Tech)” (Pitanja tržišnog natjecanja u području financijske tehnologije), čiju je izradu zatražila radna skupina za tržišno natjecanje pri Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir odgovore Komisije na pitanja za pisani odgovor E-000344-16, E-002666-16 i E-002112-16,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. o Izvješću Komisije od 18. lipnja 2018. o politici tržišnog natjecanja za 2017.,

–  uzimajući u obzir Konačno izvješće Komisije o istraživanju o sektoru e-trgovine objavljeno 10. svibnja 2017. (COM(2017)0229),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0474/2018),

A.  budući da je politika tržišnog natjecanja na snazi više od 60 godina te da je snažna i učinkovita politika tržišnog natjecanja EU-a oduvijek bila temelj europskog projekta;

B.  budući da utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza dolazi do nepravednog tržišnog natjecanja koje osobito utječe na mala i srednja poduzeća (MSP);

C.  budući da pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaja poreza dovode u pitanje pravednu raspodjelu prihoda od poreza u državama članicama i time narušavaju natjecanje na unutarnjem tržištu;

D.  budući da činjenica da imućni pojedinci i poduzeća masovno izbjegavaju plaćanje poreza ne šteti samo običnim poreznim obveznicima, javnim financijama i socijalnim izdacima, nego ujedno predstavlja prijetnju dobrom upravljanju, makroekonomskoj stabilnosti, socijalnoj koheziji i povjerenju javnosti u institucije Unije i država članica;

E.  budući da su se određene vlade i jurisdikcije, uključujući neke i unutar EU-u, specijalizirale za ili upustile u stvaranje povlaštenih poreznih režima kojima se narušava tržišno natjecanje u korist multinacionalnih poduzeća i imućnih pojedinaca, a koji zapravo u tim jurisdikcijama nemaju ekonomsku aktivnost, nego ih u njima predstavljaju samo fiktivna poduzeća;

1.  smatra da je politika tržišnog natjecanja kojom se nastoje zajamčiti jednaki uvjeti u svim sektorima temelj europskog socijalnog tržišnog gospodarstva te ključni čimbenik jamčenja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta; pozdravlja Izvješće Komisije o politici tržišnog natjecanja za 2017. te njezine aktivnosti i napore da se zajamči djelotvorna primjena pravila o tržišnom natjecanju u Uniji u korist svih građana EU-a, osobito onih koji su kao potrošači u slabijem položaju; nadalje poziva Komisiju da nastavi osiguravati cjelovitu provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju, obraćajući posebnu pozornost na poteškoće s kojima se suočavaju MSP-ovi, te da spriječi njihovu neravnomjernu primjenu u državama članicama;

2.  pozdravlja i dodatno potiče strukturiran dijalog s povjerenicom za tržišno natjecanje i napore Komisije da se održi bliska suradnja sa zastupnicima iz nadležnog odbora Parlamenta i njegove radne skupine za tržišno natjecanje; smatra da je Komisijino godišnje izvješće o politici tržišnog natjecanja neophodan element demokratske kontrole; podsjeća da je Parlament posljednjih godina bio kroz redovni zakonodavni postupak uključen u oblikovanje okvira za pravila tržišnog natjecanja, na primjer u okviru predložene Direktive ECN+; napominje da bi Parlament trebao dobiti ovlasti za suodlučivanje pri oblikovanju okvira za pravila tržišnog natjecanja te žali što ovo područje politike Unije nije dobilo jaču demokratsku dimenziju pri zadnjim izmjenama Ugovora;

3.  pozdravlja i dalje podržava ambiciozan plan i prioritete Glavne uprave Komisije za tržišno natjecanje te napominje da i dalje postoje važni izazovi, na primjer u području kontrole koncentracija, pri čemu i sam broj spajanja čini izazov; primjećuje da odluke Komisije o spajanjima, protumonopolskoj politici i državnoj potpori često podliježu političkim raspravama, te ističe da je ukupna slika šira, iako su neki primjeri nedavnih odluka prikazani u ovom izvješću, i da Parlament nema namjeru zauzeti stajalište o pojedinačnim slučajevima jer je uloga Komisije da odlučuje o tome kada se ne poštuje pravo tržišnog natjecanja;

4.  traži od Komisije da analizirapotencijalan štetan utjecaj predloženog spajanja Siemensa i Alstoma na konkurentnost europskog željezničkog tržišta i njegove negativne učinke na korisnike željeznice;

5.  prima na znanje da je Komisija donijela zakonodavni prijedlog o izradi PEPP-a (paneuropski osobni mirovinski proizvod) 2018. godine, koji bi bio privatni mirovinski fond;;

6.  naglašava da je funkcioniranje tržišnog natjecanja na jedinstvenom europskom tržištu prije svega korisno za potrošače;

7.  pozdravlja istragu o kartelu proizvođača kamiona; smatra pozitivnim činjenicu da Komisija nije samo razmatrala utjecaj kartela između velikih proizvođača kamiona na cijene kamiona, nego ih je sankcionirala zbog suradnje s ciljem odgode uvođenja čišćih kamiona;

8.  naglašava činjenicu da se pravila tržišnog natjecanja temelje na Ugovorima i da ih, kao što je navedeno u članku 7. UFEU-a, treba tumačiti u svjetlu širih europskih vrijednosti na kojima se temelji zakonodavstvo Unije u vezi sa socijalnim pitanjima, socijalnim tržišnim gospodarstvom, standardima zaštite okoliša, klimatskom politikom i zaštitom potrošača; smatra da bi primjenom prava EU-a o tržišnom natjecanju trebalo riješiti sve poremećaje na tržištu, uključujući one uzrokovane negativnim vanjskim učincima na društvo i okoliš;

9.  smatra da bi politikom tržišnog natjecanja trebalo promicati energetsku tranziciju diljem EU-a, poticati gospodarsku i društvenu integraciju u Europi, ekološki održive poljoprivredne aktivnosti te ograničiti mogućnost velikih energetskih poduzeća da dižu cijene opskrbe energijom;

10.  ističe da čak i kad se proizvodi ili usluge pružaju besplatno, osobito u digitalnom gospodarstvu, potrošači mogu biti izloženi nepravednom ponašanju, poput pogoršanja kvalitete, izbora i inovacija ili iznuđivačkih praksi; smatra da bi pravila EU-a o tržišnom natjecanju i njihova provedba trebali obuhvaćati niz aspekata koji nadilaze pristupe usredotočene na cijene i obuhvatiti šira razmatranja poput kvalitete proizvoda ili usluga, pa i u pogledu privatnosti građana;

11.  ukazuje na ogromne promjene na tržištima koje su posljedica neprestanog tehnološkog razvoja koji donosi i prilike i izazove; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu politike tržišnog natjecanja za daljnji razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; ističe hitnu potrebu za učinkovitim okvirom kojim bi se, uz promicanje podatkovnih inovacija i novih poslovnih modela, učinkovito rješavali izazovi gospodarstva temeljenog na podacima i algoritmu; osobito naglašava da nekoliko digitalnih platformi koje imaju mogućnost pristupa sve većim tokovima podataka i njihova kontroliranja mogu uzrokovati ekonomije razmjera i znatne vanjske učinke povezane s mrežom, te mogu dovesti do nefunkcioniranja tržišta zbog prekomjerne koncentracije i iznuđivanja rente zlouporabom tržišne snage; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnih savjetnika povjerenice koji se usredotočuju na buduće izazove digitalizacije za politiku tržišnog natjecanja i sa zanimanjem očekuje njihove nalaze i preporuke za djelovanje; naglašava da je u vezi s tim pitanjima potreban zajednički pristup na razini EU-a;

12.  naglašava da korisnici često nisu svjesni toga u kojoj se mjeri njihovi podaci upotrebljavaju i prenose trećim stranama u marketinške ili poslovne svrhe; poziva Komisiju da u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija(6) (Direktiva o e-privatnosti) zajamči da digitalna poduzeća koriste osobne podatke tek nakon što je predmetni pretplatnik ili korisnik dao svoju izričitu privolu te da se bez te privole podaci ne mogu prenositi trećim stranama s kojima poduzeće ili platforma ima sklopljen sporazum; stoga smatra da digitalna tržišta treba procijeniti na temelju multidisciplinarne perspektive jer protutržišno ponašanje može uključivati kršenje drugih područja prava, kao što su pravo o zaštiti podataka i potrošačko pravo; ističe da bi se odgovarajućim odgovorom u smislu izvršavanja zakonodavstva zahtijevala suradnja različitih nadležnih tijela, osobito tijela nadležnih za tržišno natjecanje, zaštitu potrošača i podataka, kako je predloženo inicijativom Europskog nadzornika za zaštitu podataka za klirinšku kuću(7);

13.  poziva Komisiju da organizira saslušanje s tehnološkim poduzećima na koje će biti pozvani izvršni direktori Googlea, Facebooka i Applea kako bi se posebno raspravilo o načinu na koji se prikupljaju osobni podaci potrošača i o načinu na koji ih upotrebljavaju treće zemlje; zabrinut je zbog toga što korisnici, regulatorna tijela, a ponekad čak ni programeri aplikacija i oglašivači, nisu upoznati s razmjerom protoka podataka od pametnih telefona do skupina za digitalno oglašavanje i ostalih trećih strana; primjećuje da podaci koje treće strane prikupljanju na temelju aplikacija pametnih telefona mogu obuhvaćati sve podatke u rasponu od informacija o profilu, kao što su dob i spol, do podataka o lokaciji, uključujući podatke o obližnjim odašiljačima mobilnih telefona ili Wi-Fi usmjernicima te informacije o svim drugim aplikacijama na telefonu; smatra da EU treba osnažiti pojedince na način da razumiju pitanja monopola i koncentracije koja se odnose na ta poduzeća za praćenje;

14.  u tom pogledu poziva Komisiju da utvrdi kontrolu podataka potrebnih za stvaranje i pružanje usluga kao pokazatelja postojanja tržišne snage, među ostalim u okviru smjernice o članku 102. UFEU-a, i da zahtjeva interoperabilnost između internetskih platformi i pružatelja usluga društvenih mreža; također ukazuje na razvoj samoučećih algoritama i umjetne inteligencije, osobito kada ih poduzećima pružaju treće strane, i njegov utjecaj na prirodu kartelskog djelovanja; traži da Komisija u svojem idućem godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja dostavi detaljne informacije o tim pitanjima;

15.  smatra da je važno zajamčiti dobro funkcioniranje mehanizama kolektivne pravne zaštite u Uniji kojima je cilj jamčenje da potrošači oštećeni praksama koje nisu u skladu s pravilima tržišnog natjecanja dobiju odgovarajuću naknadu;

16.  smatra da je potrebno zajamčiti pravo prekogranične prenosivosti kako se postojeća ograničenja tog prava ne bi ustalila kao legitimne prakse na tržištu; s druge strane, smatra da je važno prekinuti zloupotrebu i neopravdanu primjenu geografskog blokiranja u okviru kojega su prava intelektualnog vlasništva nedosljedna;

17.  smatra da jurisdikcijski pragovi koji su početna točka za preispitivanje spajanja na razini EU-a i koji se temelje na prometu ciljnog subjekta i subjekta preuzimatelja nisu uvijek prikladni za digitalno gospodarstvo u kojem je vrijednost, za promidžbene svrhe, često prikazana brojem posjetitelja internetskih stranica; predlaže da se ti pragovi revidiraju i prilagode kako bi se njima obuhvatili, između ostalog, faktori kao što su broj potrošača zahvaćenih spajanjima i vrijednost povezanih transakcija;

18.  ističe činjenicu da je sve teže nadvladati prepreke ulasku u određena područja digitalnog gospodarstva, s obzirom na to da što se duže provodi nepravedno ponašanje, to je teže poništiti njegove negativne učinke na tržišno natjecanje; smatra da privremene mjere mogu biti koristan alat za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja u tijeku istrage; u tom pogledu tvrdi da bi Komisija trebala djelotvorno koristiti privremene mjere, jamčeći pritom pravičan postupak i pravo obrane za poduzeća pod istragom; pozdravlja obvezu Komisije da roku od dvije godine od dana prenošenja Direktive ECN+ analizira postoje li načini za pojednostavljenje donošenja privremenih mjera; u tom pogledu predlaže Komisiji da uči iz najboljih praksi u drugim jurisdikcijama;

19.  poziva Komisiju da poduzme ambicioznije korake kako bi uklonila nezakonite prepreke tržišnom natjecanju na internetu i osigurala nesmetano kupovanje putem interneta za potrošače u EU-u, prati ograničenja cijena u sektorima poput internetskih platformi za smještaj i turizam te da se pobrine da potrošači imaju prekogranični pristup širokom rasponu roba i usluga na internetu po konkurentnim cijenama; traži od Komisije da provede istragu o sektoru tržišta oglašavanja kako bi se mogla bolje razumjeti dinamika tržišta internetskog oglašavanja i utvrditi prakse kojima se narušava tržišno natjecanje s kojima se treba suočiti u provedbi prava o tržišnom natjecanju, kako su to učinila neka nacionalna tijela;

20.  naglašava činjenicu da digitalizacija modernog gospodarstva dovodi do promjena u tradicionalnoj ekonomskoj logici; stoga naglašava da svaki sustav oporezivanja mora uzeti u obzir da je digitalizacija nova uobičajena pojava za sve dijelove našeg gospodarstva; prima na znanje Komisijin prijedlog o utvrđivanju pravila za oporezivanje digitalnog gospodarstva(8); ističe da se oporezivanjem digitalnog gospodarstva mora rješavati asimetrija između tradicionalnog gospodarstva i novih digitalnih gospodarskih praksi te izbjeći sprečavanje digitalizacije i inovacija ili stvaranje umjetnih granica u gospodarstvu; ističe važnost pronalaženja međunarodnih rješenja i zajedničkih pristupa oporezivanju u digitalnom gospodarstvu; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore na međunarodnim forumima, osobito s OECD-om, kako bi se postigao takav sporazum;

21.  pozdravlja Komisijin prijedlog o porezu na digitalne usluge (COM)(2018)0148) kao ključne mjere osiguranja da digitalni sektor plaća svoj dio poreza dok se ne donese trajno rješenje kojim će se omogućiti oporezivanje dobiti kada se stvara vrijednost;

22.  ponavlja da je tržišno natjecanje u sektoru telekomunikacija ključno za poticanje inovacija i ulaganje u mreže i da bi trebalo poticati pružanje pristupačnih cijena i izbora usluga za potrošače; smatra da pozivi unutar EU-a poduzećima i korisnicima i dalje predstavljaju veliko opterećenje te da koraci prema ukidanju potrošačkih naknada za roaming u EU-u nisu dovoljni ako se jedinstveno tržište namjerava još više produbiti; potvrđuje da se moraju stvoriti poticaji za izjednačavanje poziva unutar EU-a s lokalnim pozivima s pomoću lakšeg ulaganja u potpuno europsku ili zajedničku mrežu; smatra da bi politike trebale dati prednost učinkovitim ulaganjima u nove mreže te uzeti u obzir učinak na potrošače i time spriječiti nove digitalne jazove između kućanstva s visokim i niskim primanjima; poziva Komisiju da potakne uvođenje širokopojasnog pristupa promicanjem visoke razine tržišnog natjecanja i da osigura visoku razinu povezivosti u EU-u te brzo uvođenje tehnologije 5G diljem Unije kako bi se osigurala globalna konkurentnost Unije i privukla ulaganja; smatra da je pri provedbi spomenute zadaće važno da se u politici tržišnog natjecanja u obzir uzmu posebnosti provedbe širokog pojasa u ruralnim zonama kako bi se to ostvarilo u javnom interesu i preokrenuo trend sve veće asimetričnosti u pogledu tehnoloških mogućnosti pristupa između ruralnih i urbanih područja;

23.  smatra da korisnik ne bi trebao plaćati naknadu za tekući i štedni račun, osim ako su povezani s posebnim uslugama;

24.  pozdravlja odluku Komisije o suzbijanju monopola kojom je Google kažnjen s 4,34 milijarde eura zbog nezakonitih praksi u vezi s mobilnim uređajima s operativnim sustavom Android kako bi ojačao dominantan položaj Googleovih tražilica; poziva Komisiju da 2019. zaključi predmet suzbijanja monopola Googlea pri kupnji koji je pokrenut prije osam godina, u studenom 2010.; podsjeća Komisiju da zaključi istragu o Googleovu postupanju u pogledu rezultata pretraživanja njegovih drugih specijaliziranih usluga pretraživanja, uključujući pitanja povezana s lokalnim pretraživanjem koja je tvrtka Yelp postavila u svojoj nedavnoj pritužbi; predlaže da Glavna uprava za tržišno natjecanje razmisli o trajanju predmeta suzbijanja digitalnog monopola i najprikladnijem alatu za njihovo rješavanje; posebno traži od Komisije da razmotri mogućnost utvrđivanja rokova za predmete suzbijanja monopola, kao što to čini u slučajevima spajanja;

25.  ponavlja da Komisija također treba razmotriti potpuno strukturno razdvajanje monopola digitalne tehnologije kao moguće rješenje za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta na europskom digitalnom tržištu;

26.  naglašava da učinkovitost provedbe prava o tržišnom natjecanju ovisi o odgovarajućem osmišljavanju i ispitivanju pravnih sredstava; ističe da su pravna sredstva za potrošače važna za ponovnu uspostavu konkurentnosti na tržištu time što potrošačima pomažu donijeti informirane odluke i usmjerena su na pristranost u pogledu statusa quo; smatra da pri osmišljavanju mjera u vezi s ponašanjem Komisija mora kao prateću disciplinu obuhvatiti bihevioralnu ekonomiju, kao što su to proteklih godina učinila neka nacionalna tijela;

27.  napominje da je predsjednik Komisije obećao da će predstaviti prijedloge kako bi se uvođenjem obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u poreznim pitanjima potaknula porezna suradnja među državama članicama i kako bi jedna država članica mogla drugima pružiti sve informacije koje su potrebne za gonjenje onih koji izbjegavaju prekogranično plaćanje poreza; napominje da, kada aktivnosti države članice narušavaju natjecanje na tunutarnjem tržištu, Parlament i Vijeće, pod određenim okolnostima i kako je navedeno u članku 116. UFEU-a, mogu izdati direktive kako bi se uklonilo to narušavanje;

28.  prima na znanje da je Komisija donijela zaključak da je Luksemburg tvrtki Engie odobrio neopravdane porezne olakšice u iznosu od otprilike 120 milijuna eura te da postupak povrata i dalje traje; žali zbog činjenice da je luksemburška vlada odlučila uložiti žalbu na odluku Komisije;

29.  prima na znanje odluku povjerenice za tržišno natjecanje Margrethe Vestager o istrazi koja se odnosi na državnu potporu McDonald’su u kojoj je navedeno da neoporezivanje određene McDonald’sove dobiti u Luksemburgu ne predstavlja nezakonitu državnu potporu; smatra da postojeći propisi EU-a nisu primjereni za učinkovitu borbu protiv dvostrukog neoporezivanja i za prekid natjecanja u snižavanju poreza na razini poreza na dobit;

30.  ističe da je u dva nedavna slučaja, usprkos zaključcima Jedinstvenog sanacijskog odbora da sanacija ne može biti opravdana na temelju javnog interesa, Komisija odobrila državnu potporu navodeći kao razlog to da će to ublažiti gospodarske poremećaje na regionalnoj razini, čime su iskazana dva različita tumačenja javnog interesa; poziva Komisiju da ispita razlike između pravila o državnoj potpori u području potpore za likvidaciju i sustava za sanaciju iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) te da u skladu s time revidira svoju Komunikaciju o bankarstvu iz 2013.;

31.  primjećuje da su brojne studije(9) ukazale na skrivene socijalne troškove i smanjeno tržišno natjecanje u pogledu proizvoda koje odgovara višim razinama koncentracije horizontalnog vlasništva; stoga poziva Komisiju da u tom smislu razmotri revidiranje Uredbe o koncentracijama i omogući smjernice o primjeni članaka 101. i 102. UFEU-a u takvim predmetima;

32.  napominje da su privremene državne potpore financijskom sektoru za stabilizaciju globalnog financijskog sustava možda bile nužne u nedostatku sanacijskih instrumenata, ali da ih se sada mora podvrgnuti provjeri i ukloniti; izražava žaljenje zbog nedostatnosti te provjere; stoga ponavlja svoj zahtjev da Komisija razmotri jesu li bankovne institucije od početka krize imale koristi od implicitnih subvencija i državne potpore pružanjem potpore likvidnosti iz središnjih banaka; pozdravlja činjenicu da se povjerenica Margrethe Vestager tijekom strukturiranog dijaloga s Odborom Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku u studenom 2017. obvezala da će analizirati moguća narušavanja tržišnog natjecanja koja proizlaze iz ESB-ova programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora te pružiti kvalitativan odgovor na njih; naglašava u tom pogledu da je koncept selektivnosti u dodjeli državnih potpora osnovni kriterij koji se mora temeljito istražiti i nadalje upućuje na članak 4. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji u kojem je sadržano takozvano načelo lojalnosti;

33.  smatra da je prioritet zajamčiti da se pri suočavanju s budućim bankarskim krizama pravila o državnim potporama strogo i nepristrano poštuju tako da porezni obveznici budu zaštićeni od preuzimanja tereta spašavanja banaka;

34.  pozdravlja alat za anonimne zviždače koji je uvela Komisija, a kojim se omogućuje prijavljivanje kartela ili drugih vrsta nezakonitih praksi koje narušavaju tržišno natjecanje, čime se povećava vjerojatnost njihova otkrivanja i progona; prima na znanje pozitivne vrijednosti na kraju prvih mjeseci primjene;

35.  izražava zabrinutost zbog mogućnosti da se zbog rastuće koncentracije u financijskom sektoru smanji tržišno natjecanje u tom sektoru, kao i zbog činjenice da stvarno unutarnje bankovno tržište ne postoji jer je i dalje postoji rascjepkanost na nacionalna tržišta;

36.  ističe da je Europi potreban snažan usklađeni okvir o izvješćivanju i oporezivanju dobiti za multinacionalna poduzeća, s javnim izvješćivanjem po zemljama i zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit; podsjeća da bi se donošenjem tih mjera, osim smanjenja troškova za poduzeća i porezne uprave država članica, riješio i problem transfernih cijena i osiguralo poštenije tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu;

37.  poziva Komisiju da u sklopu europskog semestra nastavi ocjenjivati štetne porezne mjere u državama članicama te da u potpunosti procijeni narušavanja tržišnog natjecanja i učinke prelijevanja na druge jurisdikcije;

38.  poziva Komisiju da nastavi ulagati napore, i čak poveća napore u istragama zlouporabe dominantnog položaja na tržištu na štetu potrošača u EU-u; traži od Komisije da istovremeno strogo nadzire postojeće državne monopole i zakonitost natječaja za davanje koncesija kako bi spriječila svako prekomjerno narušavanje tržišnog natjecanja;

39.  upozorava na učinak narušavanja koji državne potpore mogu imati u pogledu funkcioniranja unutarnjeg tržišta; podsjeća na stroge zahtjeve za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a; napominje da se većina odluka o pitanjima borbe protiv monopola i državnoj potpori donosi na nacionalnoj razini; stoga smatra da bi Komisija trebala pratiti i poduzimati mjere za osiguranje dosljedne politike na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju na pokretanje programa za bolje usmjerenu državnu potporu; pozdravlja stalne napore koje Komisija ulaže kako bi se pojasnili različiti aspekti definicije državne potpore, kako pokazuje Obavijest Komisije o pojmu državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a; osobito primjećuje napore koji se ulažu u pojašnjenje pojmova „poduzetnik” i „gospodarska djelatnost”; međutim, napominje da je i dalje teško odrediti jasnu razliku između gospodarskih i negospodarskih aktivnosti; nadalje, ističe da je ispravno tumačenje Ugovora zadaća Suda Europske unije; poziva Komisiju da pri primjeni pravila EU-a o državnim potporama nastavi posvećivati posebnu pozornost pružanju usluga od općeg gospodarskog interesa, uključujući energetiku, prijevoz i telekomunikacije, osobito u kontekstu državne potpore namijenjene izoliranim, udaljenim ili perifernim regijama u Uniji; napominje da bi pri primjeni državnih potpora radi promicanja usluga od općeg interesa trebalo nastojati ostvariti koristi za potrošače i građane, a ne jačati osobne interese;

40.  naglašava činjenicu da oporezivanje primarno ostaje u nacionalnoj nadležnosti jer se u Vijeću mora postići jednoglasnost, te da odabir politike time ovisi o političkom stavu i orijentaciji vlada i parlamenata dotičnih država članica; međutim, napominje da se instrument oporezivanja može upotrebljavati za dodjelu državne potpore poduzećima, čime može doći do stvaranja nejednakih uvjeta na unutarnjem tržištu; stoga ističe da je potrebno zajamčiti da se nacionalnim poreznim politikama ne narušava pošteno tržišno natjecanje te da se tako porezna politika i politika tržišnog natjecanja dosljedno primjenjuju na unutarnjem tržištu; pozdravlja činjenicu da je radna skupina za državnu potporu u obliku porezne olakšice postala stalno tijelo; poziva na to da ta radna skupina bude dostatno opremljena ljudskim resursima i alatima za provođenje istražnog postupka; poziva na jasnoću u pogledu istraga o državnoj potpori kad je riječ o takvim pitanjima, uključujući broj predmeta koji se istražuju; naglašava da su na unutarnjem tržištu kažnjeni novi sudionici i društva, uključujući mala i srednja poduzeća, koja ne koriste agresivne porezne prakse; pozdravlja Komisijine temeljite istrage praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su selektivne porezne olakšice i porezne odluke kojima se dopušta zadržavanje prekomjerne dobiti; osobito pozdravlja smjernice navedene u Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore kojima su obuhvaćena porezna mišljenja; poziva države članice da napuste nezakonite konkurentske prakse među državama članicama temeljene na neopravdanim fiskalnim poticajima; poziva Vijeće na donošenje prijedloga o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB); izražava žaljenje zbog činjenice da se, prema pravilima EU-a o državnim potporama, neplaćeni porezi koji se naplate od korisnika nezakonite porezne potpore vraćaju zemlji koja je dodijelila potporu; poziva Komisiju da poradi na rješenju tog problema; ističe da bi budući pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom trebali uključivati poštovanje pravednog tržišnog natjecanja i jamstvo da Ujedinjena Kraljevina ne smije dodjeljivati državnu potporu u obliku povlaštenih poreznih sporazuma;

41.  naglašava dalekosežnu koncentraciju u lancu opskrbe hranom, pri čemu nekoliko poduzeća predstavlja oligopol na svjetskom tržištu sjemena i pesticida, podjednako na štetu potrošača, poljoprivrednika, okoliša i bioraznolikosti; ističe da će takva struktura poljoprivrednike učiniti još tehnološki i ekonomski ovisnijima o nekoliko globalno integriranih platformi koje nude sve na jednom mjestu, proizvesti ograničenu raznovrsnost sjemena, preusmjeriti trendove u inovacijama na štetu usvajanja proizvodnog modela kojim bi se poštovali okoliš i bioraznolikost te u konačnici, kao rezultat smanjenog tržišnog natjecanja, stvoriti manje inovacija i slabiju kvalitetu konačnih proizvoda; zahtijeva od Komisije da, uzimajući u obzir pad prihoda poljoprivrednih gospodarstava, posebno kod malih poljoprivrednika, usmjeri svoje djelovanje na omogućivanje pristojnih prihoda za poljoprivredne proizvođače, posebno mala i srednja poljoprivredna gospodarstva;

42.  smatra da je nužno da Komisija podrobnije kontrolira upotrebu patenata u području poljoprivrede;

43.  pozdravlja inicijative kao što je okvir za pametna sela kojim se naselja potiče na veću fleksibilnost, bolje iskorištavanje resursa i aktivnije sudjelovanje u natjecanju jedinstvenog tržišta, kao i na poboljšanje njihove privlačnosti i kvalitete života seoskog stanovništva;

44.  prepoznaje potencijal tehnologije lančanih blokova za financijske usluge; međutim, upozorava da se mora urediti primjena te tehnologije za prikupljanje sredstava radi izbjegavanja prekomjernog dampinga u odnosu na uređena financijska tržišta, rizika za ulagače i rizika od pranja novca; u tom pogledu poziva Komisiju da predloži regulatorni okvir za inicijalne ponude povezane s kriptovalutama (ICO);

45.  izražava zabrinutost zbog Komisijinog nedavnog odobrenja za spajanje Bayera i Monsata i njezinog priznanja da je u toj odluci zanemarila ciljeve UFEU-a, osobito sigurnosti hrane, zaštite potrošača, okoliša i klime;

46.  smatra da je važno poduzeti mjere protiv poduzeća koja se miješaju u faze trgovanja i raspodjele u poljoprivrednom lancu i koja narušavaju poljoprivredna tržišta, zbog čega se smanjuju prihodi poljoprivrednika i povećavaju cijene za potrošače;

47.  pozdravlja pristup Komisije da se pri ocjenjivanju horizontalnih spajanja sve više usmjerava na tržišno natjecanje u pogledu inovacija, osobito u spajanjima koja uključuju tržišta usmjerena na istraživanje i razvoj i primjećuje da bi spajanja trebalo procjenjivati iz perspektive cijelog unutarnjeg tržišta; također traži od Komisije da podnese reviziju Uredbe EZ-a o koncentracijama i analizira u kojoj mjeri treba imati ovlasti, kao što je trenutno slučaj s nekoliko država članica, za usvajanje mjera za zaštitu europskog javnog reda te prava i načela UFEU-a i Povelje EU-a o temeljnim pravima, uključujući zaštitu okoliša;

48.  ponavlja preliminaran zaključak Komisije da je Google zloupotrijebio svoj dominantan položaj tražilice time što je svojim proizvodima dao nezakonitu prednost; ističe da je za okončanje takve zlouporabe potrebno potpuno strukturno odvajanje općih i specijaliziranih usluga pretraživanja poduzeća;

49.  primjećuje da Sud Europske unije tumači članak 101. UFEU-a uzimajući u obzir različite ciljeve Ugovora; međutim, naglašava da se usko tumačenje članka 101. UFEU-a u Komisijinim horizontalnim smjernicama sve više smatra preprekom suradnji manjih sudionika na tržištu za donošenje viših društvenih standarda i standarda zaštite okoliša; smatra da bi Komisija trebala stvoriti pravnu sigurnost u pogledu uvjeta u skladu s kojima bi se kolektivni ugovori proizvođačkih organizacija, uključujući zadruge, udruženja i međusektorske organizacije proizvođača koji se sklapaju u cijelom lancu opskrbe hranom radi održivosti i pravednih radnih standarda, trebali ocjenjivati u skladu s pravom tržišnog natjecanja, te da bi trebalo poticati takve inicijative u okviru politike tržišnog natjecanja; ističe da se tim pristupom ne smije spriječiti proizvodnja robe s nižim cijenama, osobito u sektorima s cjenovno osjetljivijim potrošačima; ističe također važnost načela proporcionalnosti, što znači da ograničenje tržišnog natjecanja ne može prelaziti ono što je nužno za ostvarenje općeg interesa;

50.  naglašava zajednički dogovorene ciljeve energetske unije i posebno ukazuje na dimenziju sigurnosti, dekarbonizacije gospodarstva, solidarnosti i povjerenja; ističe važnost osiguranja da se europska energetska tržišta temelje na vladavini prava, tržišnom natjecanju, raznolikosti izvora i dobavljača energije, predvidljivosti i transparentnosti te važnost da se tržišne operatere, s poslovnim nastanom u Uniji ili u trećoj zemlji, spriječi da na štetu konkurenata i potrošača osigura dominantan položaj; u tom pogledu poziva na povećani nadzor takvih tržišnih operatera i, prema potrebi, mjere i obveze nametnute u odnosu na njih; primjećuje da je potrebno na odgovarajući način osobito se suočiti sa strategijom podjele tržišta plina EU-a koju primjenjuju određena energetska poduzeća te time i s potencijalnim kršenjem protumonopolskih pravila EU-a; nadalje uviđa da pravno obvezujuće obveze koje su države članice preuzele u okviru Pariškog klimatskog sporazuma neće biti ostvarene bez konkretnih državnih mjera za promicanje, omogućavanje i stvaranje poticaja za proizvodnju i upotrebu energije iz obnovljivih izvora; prima na znanje predstojeću reviziju smjernica o državnoj potpori i energiji koje više neće isključivati dva sektora koja imaju najveću korist od državnih potpora, nuklearnu energiju i izvlačenje fosilnih goriva, i koje će predviđati veću fleksibilnost za energiju iz obnovljivih izvora koju proizvode potrošači; naglašava važnost dovršavanja energetske unije integracijom tržišta, osobito ulaganjem u interkonekcijske vodove, prema potrebi, te na temelju tržišnih uvjeta i komercijalnog potencijala, kao i povećanjem kapaciteta trgovanja u postojećim interkonekcijskim vodovima; stoga naglašava da sva odobrenja državnih potpora za mehanizme kapaciteta moraju podlijegati ispitivanju stroge nužnosti koje uključuje ispitivanje alternativnih mjera, osobito učinkovitiju uporabu postojećih interkonekcijskih vodova; naglašava da mehanizmi za razvoj kapaciteta često predstavljaju znatne troškove za potrošače i funkcioniraju kao „skrivena” potpora kojom se podupire neisplative i onečišćujuće elektrane, zbog čega je nužno osigurati da ti programi ne budu otvoreni prema imovini koja najviše zagađuje okoliš pri odobravanju državne potpore koja im se dodjeljuje;

51.  ističe potrebu za poboljšanom transparentnošću pri razmatranju javno-privatnih partnerstava kako bi se smanjila mogućnost da ih partneri iz privatnog sektora upotrebljavaju za osiguranje konkurentske prednosti nad svojim konkurentima;

52.  pozdravlja istragu Komisije o načinima određivanja cijena životno važnih lijekova, osobito u predmetu koji obuhvaća Aspen;

53.  ističe važnost dodjele istih prava svim zračnim prijevoznicima prilikom letenja u EU ili iz EU-a; sa žaljenjem potvrđuje da to nije uvijek tako za zračne prijevoznike iz EU-a koji posluju izvan EU-a, a koji podliježu nepoštenim praksama koje utječu na tržišno natjecanje; poziva Komisiju na borbu protiv praksi protivnih tržišnom natjecanju kojima se narušava i zakonodavstvo o zaštiti potrošača; ponovno ističe potrebu za osiguranjem pravednog tržišnog natjecanja između zračnih prijevoznika EU-a i zračnih prijevoznika iz trećih zemalja;

54.  naglašava važnost konkurentnog prometnog sektora; primjećuje da jedinstveno tržište u području prijevoza treba nadopuniti, pri čemu je najrascjepkaniji željeznički sektor; pozdravlja korake koje je Komisija poduzela za poticanje dovršetka i poboljšanog rada unutarnjeg tržišta za cestovni prijevoz putnika;

55.  potvrđuje da novi infrastrukturni projekti, uključujući one koji državu članicu povezuju s trećom zemljom, moraju biti predmet zakonodavstva Unije, osobito pravila o razdvajanju i određivanju cijena na tržištu;

56.  ističe važnost i potrebu za odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima u Glavnoj upravi Komisije za tržišno natjecanje, kao i u nadležnim nacionalnim tijelima, kao i informatičkim i digitalnim stručnim znanjem potrebnim za rješavanje izazova koje donosi gospodarstvo temeljeno na podacima i algoritmu; u tom pogledu podržava predloženi potprogram za tržišno natjecanje u sklopu programa za jedinstveno tržište unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

57.  naglašava da Komisija, kada donosi odluke o tržišnom natjecanju, mora gledati na međunarodno tržište kao na jedno jedinstveno tržište, a ne kao na niz neovisnih lokalnih ili nacionalnih tržišta;

58.  naglašava da je međunarodna suradnja nužna za učinkovitu provedbu načela prava tržišnog natjecanja i sprečavanje nedosljednosti u pravnim lijekovima i ishodima mjera provedbe; smatra da je sudjelovanje u poštenim i transparentnim raspravama u tom smislu najbolji način za poboljšanje pravila o tržišnom natjecanju i praksi na svjetskoj razini; podržava aktivno sudjelovanje Komisije te nacionalnih i, kada je to primjenjivo, regionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u Međunarodnoj mreži za tržišno natjecanje;

59.  pozdravlja Direktivu ECN+ koja će znatno poboljšati učinkovitu i dosljednu primjena prava EU-a o tržišnom natjecanju diljem Unije na način da se osigura da nacionalna nadležna tijela imaju na raspolaganju odgovarajuće alate, sredstva i zaštitne mjere za neovisnost, uključujući transparentan proces odabiranja i imenovanja svog rukovodstva, čime im se omogućava uvođenje odvraćajućih kazni u slučaju kršenja tržišnog natjecanja; cijeni prijevremenu pomoć koju je Komisija pružila državama članicama u vezi s provedbom ove Direktive;

60.  poziva Komisiju da osigura da se svim budućim trgovinskim sporazumima stvore jednaki uvjeti u pogledu tržišnog natjecanja i državnih potpora; ističe da bi se državne potpore trebale dozvoliti samo u iznimnim i opravdanim slučajevima uređenima zakonom kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje i da bi trebalo dopustiti iznimke i obrazloženja povezane s postizanjem ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama; podsjeća da i tijela za zaštitu tržišnog natjecanja moraju djelovati na globalnoj razini kao i poduzeća koja nadziru jer su širenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i pojavljivanje digitalne ekonomije doveli do prevelike tržišne koncentracije i koncentracije moći u nekim sektorima; smatra da su globalna pravila o tržišnom natjecanju i najviši stupanj koordinacije između tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u pogledu razmjene informacija tijekom postupaka tržišnog natjecanja, preduvjeti za razvoj pravedne trgovine na svjetskoj razini;

61.  podsjeća da bi međunarodni sporazumi o trgovini i ulaganjima trebali sadržavati posebno i iscrpno poglavlje o tržišnom natjecanju;

62.  poziva Komisiju da pojača svoje napore te pokaže ambicioznost u otvaranju međunarodnih tržišta javne nabave i osiguravanju većeg pristupa javno-privatnim partnerstvima u trećim zemljama za europska poduzeća; smatra da je potrebno smanjiti asimetrije u pristupu ugovorima o javnoj nabavi između Unije i trećih zemalja, poput SAD-a i Kine; poziva sve trgovinske partnere EU-a da europskim poduzećima i radnicima bez diskriminacije omoguće pristup svojim tržištima javne nabave; pozdravlja novu raspravu o instrumentu za međunarodnu javnu nabavu u kojem se utvrđuje da je potrebna recipročnost u slučajevima u kojima trgovinski partneri ograničavaju pristup njihovim tržištima javne nabave i poziva Europsko vijeće da ga brzo usvoji; podržava napore Komisije u pogledu otvaranja tržišta javne nabave trećih zemalja kroz bilateralna trgovinska partnerstva; podsjeća da bi trgovačka društva koja posluju u netržišnim uvjetima i koja posluju prema geopolitičkim okolnostima mogla potući gotovo svakog konkurenta u europskim postupcima javne nabave; poziva Komisiju da nadzire natječaje za javnu nabavu i spriječi da europska poduzeća i radnici trpe zbog nelojalne konkurencije poduzeća pod državnom upravom;

63.  podsjeća da je borba protiv nepoštenih poslovnih praksi, uključujući s pomoću politike tržišnog natjecanja, nužna da bi se zajamčili jednaki uvjeti na svjetskoj razini na korist potrošača, radnika i poduzeća te da je to jedan od prioriteta trgovinske strategije Unije; naglašava da se u dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije navodi da Unija mora poduzeti korake kako bi ponovno uspostavila poštene uvjete tržišnog natjecanja; pozdravlja uključivanje odredbi o politici tržišnog natjecanja u Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Japanom i Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom; međutim, žali što te odredbe još uvijek imaju ograničeno područje primjene i ne pružaju učinkovite mehanizme provedbe i rješavanja sporova; skreće pozornost na važnost uključivanja ambicioznih odredbi o natjecanju u sve trgovinske sporazume i njihove provedbe kako bi se zajamčila poštena pravila;

64.  pozdravlja prijedlog za uspostavljanje europskog okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja; smatra da je to koristan instrument za zaštitu europskih poduzeća od strateških interesa i nepoštenih tržišnih praksi, koje mogu naštetiti sigurnosti ili javnom poretku, i za očuvanje poštovanja načela poštenog tržišnog natjecanja u EU-u;

65.  naglašava važnost antisubvencijskog instrumenta u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini te u uspostavljanju jednakih uvjeta kao za pravila EU-a o državnim potporama; u tom kontekstu žali što je 2017. Narodna Republika Kina još jednom uvela najveći broj novih trgovinskih prepreka za europska poduzeća i radnike i što je bila umiješana u većinu europskih slučajeva nedozvoljenih državnih potpora;

66.  zabrinut je zbog carinske politike SAD-a i njezinog utjecaja na konkurentnost europskih poduzeća; ističe da bi napori Komisije da uravnoteži trgovinske odnose s SAD-om trebali biti strogi, ali uravnoteženi, razmjerni i usklađeni s pravilima Svjetske trgovinske organizacije-a;

67.  poziva Komisiju da pojača napore u promicanju poštenog tržišnog natjecanja, uključujući borbom protiv neopravdanog korištenja carinskih prepreka i subvencija na globalnom tržištu, putem jače suradnje s drugim zemljama na forumima poput WTO-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, skupine G20 i Svjetske banke; podsjeća na posao koji je između 1996. i 2004. odrađen u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu međuodnosa trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja te žali što to pitanje kasnije nije bilo dio programa rada WTO-a; naglašava da odredbe u sporazumima Svjetske trgovinske organizacije, kao što je članak 9. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS), predstavljaju temelj za daljnju suradnju među članicama WTO-a u području tržišnog natjecanja; stoga poziva na postizanje novog napretka na 12. ministarskoj konferenciji WTO-a u jamčenju poštenog međunarodnog tržišnog natjecanja;

68.  izražava zabrinutost zbog navodne nemogućnosti WTO-a da se uhvati u koštac s netržišnim gospodarstvima i riješi problem narušavanja tržišnog natjecanja uzrokovan državnim subvencijama i intervencijama, usprkos tome što vjeruje u temeljnu ulogu WTO-a; pozdravlja trostrano djelovanje SAD-a, Japana i EU-a da ga reformiraju u skladu s tim;

69.  poziva Komisiju da poveća potporu malim i srednjim poduzećima u EU-u kako bi mogla štititi i provoditi svoja prava u slučaju nepoštenih trgovačkih praksi poput dampinga i subvencioniranja od strane zemalja izvan EU-a; u tom kontekstu prepoznaje napore Komisije u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja u istaknutim slučajevima protiv poznatih društava, ali ističe da je osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u slučaju malih i srednjih poduzeća također iznimno važno;

70.  ističe da je učinkovita provedba odredbi o održivom razvoju trgovačkih sporazuma važna za unapređenje uvjeta života u zemljama partnerima i zaštiti europskih poduzeća od nepoštene konkurencije; pozdravlja uvođenje ekoloških i socijalnih kriterija u postupku reformiranje mjera protiv državnih potpora i antidampinških mjera.

71.  ističe da se, iako se europska politika tržišnog natjecanja primjenjuje s ciljem zaštite poštenog tržišnog natjecanja među svim akterima na unutarnjem tržištu, s posebnim naglaskom na interesima potrošača, njome ne ostvaruju željeni rezultati jer su poljoprivredni proizvođači suočeni s neprihvatljivo velikim pritiskom zbog nejednakosti u lancu opskrbe hranom; smatra da bi interesi potrošača i poljoprivrednih proizvođača trebali imati jednaku težinu;

72.  smatra da su zbog specifičnih obilježja poljoprivrednih djelatnosti kolektivne organizacije neophodne za jačanje položaja primarnih proizvođača u prehrambenom lancu i ostvarenje ciljeva ZPP-a, kako su utvrđeni u članku 39. UFEU-a, te da se stoga kolektivne aktivnosti koje provode organizacije proizvođača i njihova udruženja, uključujući planiranje proizvodnje, pregovore o prodaji i ugovorne aranžmane, moraju smatrati kompatibilnima s člankom 101. UFEU-a; ističe da se povezivanjem poljoprivrednika u okviru organizacija proizvođača jača njihov položaj u lancu opskrbe;

73.  smatra da je model međustrukovne organizacije uspješan način sektorskog upravljanja s obzirom na to da se njime strukturira i organizira razmjena između svih dionika u sektoru, koji su pravedno zastupljeni u strukturi organizacije, omogućavanjem prijenosa ekonomskih i tehničkih informacija, poboljšanja transparentnosti tržišta i bolje podjele rizika i koristi; smatra da bi se ZPP-om trebali olakšati različiti, pravilno strukturirani modeli suradnje, kao što je ovaj postojeći, kako bi se olakšalo osnivanje međustrukovnih organizacija na europskoj razini;

74.  smatra da, u skladu s trenutačnim trendom, treba dodatno ojačati nadležnosti organizacija proizvođača i međusektorskih organizacija kako bi se pregovaračka moć poljoprivrednika mogla izjednačiti s pregovaračkom snagom trgovaca na malo u lancu opskrbe hranom; smatra da bi trebalo povećati sufinanciranje EU-a za osnivanje i rad tih organizacija;

75.  traži od Komisije da olakša provedbu kolektivnih instrumenata za upravljanje tržištem u slučaju kriza s pomoću alata koji ne iziskuju javna sredstva, kao što je povlačenje proizvoda ostvareno u okviru dogovora između subjekata u prehrambenom lancu; smatra da bi takvu mjeru mogle primjenjivati same međustrukovne organizacije;

76.  smatra da ulazak proizvoda na europsko tržište iz trećih zemalja koje ne ispunjavaju iste socijalne, zdravstvene i okolišne standarde stvara nepošteno tržišno natjecanje za europske proizvođače; poziva, stoga, na zaštitu osjetljivih sektora i sustavnu primjenu načela uzajamnosti i usklađenosti u pogledu poljoprivrednih proizvoda, kako u budućim tako i u tekućim trgovinskim pregovorima; poziva Komisiju da taj aspekt uključi u pregovore o Brexitu;

77.  naglašava da bi pristup unutarnjem tržištu EU-a trebao ovisiti o poštovanju sanitarnih, fitosanitarnih i okolišnih standarda; traži od Komisije da promiče ekvivalentnost mjera i kontrola između trećih zemalja i EU-a u području standarda zaštite okoliša i sigurnosti hrane kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje; napominje da najviši standardi zaštite okoliša i dobrobiti životinja mogu podrazumijevati više troškove te da stoga snižavanje standarda može dovesti do nekonkurentnog ponašanja;

78.  ističe da klimatske katastrofe, čije su žrtve poljoprivrednici, utječu na tržište i oslabljuju njihov položaj u lancu opskrbe hranom; podsjeća na to da se u antidampinškim pravilima EU-a(10) koja se, među ostalim, primjenjuju na poljoprivredni sektor smatra da se okolišnim dampingom stvara nepošteno tržišno natjecanje; zahtijeva da se u obzir uzmu interesi europskih građana koji traže održivo društvo prihvatljivo za okoliš; stoga poziva Komisiju, vodeći računa o funkcioniranju jedinstvenog tržišta i koristima za društvo u cjelini, da omogući izuzeća od pravila o tržišnom natjecanju kako bi se olakšala suradnja, i na horizontalnoj i na vertikalnoj razini, u kontekstu inicijativa za održivost;

79.  ističe da se pojam „poštene cijene” ne bi trebao smatrati najnižom mogućom cijenom za potrošača, već bi to trebala biti razumna cijena koja svim stranama u lancu opskrbe hranom omogućuje pravedne prihode; naglašava da potrošači imaju i druge interese osim niskih cijena, uključujući dobrobit životinja, okolišnu održivost, ruralni razvoj, inicijative za smanjenje upotrebe antibiotika i sprečavanje antimikrobne otpornosti itd.;

80.  pozdravlja činjenicu da se Skupnom uredbom(11) uvode postupci kojima skupina poljoprivrednika može od Komisije tražiti neobvezujuće mišljenje o sukladnosti kolektivne aktivnosti s općim odstupanjem od pravila o tržišnom natjecanju na temelju članka 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007, (Uredbe o jedinstvenom ZOT-u); u svjetlu preporuke Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda poziva Komisiju da pojasni područje primjene općeg odstupanja za poljoprivredu i njegovo preklapanje s odstupanjima utvrđenima u člancima 149. i 152. te da preciznije utvrdi iznimke kako bi suspenzija primjene članka 101. UFEU-a, kad je to potrebno, bila provediva i ostvariva;

81.  podsjeća da je pojedinačna gornja granica za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru bila udvostručena 2013. (sa 7 500 EUR na 15 000 EUR) radi suočavanja sa sve češćim klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim krizama; ističe da je istodobno nacionalna gornja granica de minimis potpora tek malo prilagođena (s 0,75 % na 1 % vrijednosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje), čime je smanjen manevarski prostor država da pomognu poljoprivrednim gospodarstvima u teškoćama; stoga podržava prijedlog Komisije da se državama članicama i regijama omogući veća fleksibilnost u okviru pravila de minimis za poljoprivredu;

82.  pozdravlja novosti koje se uvode Skupnom uredbom kako bi se olakšala primjena odredbi članka 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, čime se omogućavaju privremena odstupanja od prava tržišnog natjecanja; međutim, poziva Komisiju da pojasni primjenu članaka 219. i 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, u vezi s provedbom mjera u slučaju tržišnih poremećaja i ozbiljnih neravnoteža na tržištu, s obzirom na to da pravna nesigurnost koja je trenutačno prisutna u pogledu obaju članaka dovodi do toga da ih nitko ne primjenjuje zbog straha od moguće neusklađenosti s pravilima tijela nadležnih za tržišno natjecanje u državama članicama;

83.  podsjeća na to da je došlo do znatnog horizontalnog i vertikalnog restrukturiranja, što je dovelo do daljnje konsolidacije u već ionako koncentriranoj industriji sjemena, agrokemijskoj industriji, sektoru životinjske genetike i industriji poljoprivrednih strojeva, kao i u sektorima prerade i maloprodaje; poziva Komisiju da, u tom kontekstu i nakon što je grupa Bayer kupila poduzeće Monsanto, koji zajedno kontroliraju približno 24 % svjetskog tržišta pesticida i 29 % svjetskog tržišta sjemena, osigura zaštitu interesa poljoprivrednika, građana i okoliša u EU-u

84.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, nacionalnim i, ovisno o slučaju, regionalnim tijelima država članica nadležnima za tržišno natjecanje te nacionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 187, 26.6.2014., str. 1. (2) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. (3) SL C 93, 24.3.2017., str. 71. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0187. (5) SL C 252, 18.7.2018., str. 78. (6) SL L 201, 31.7.2002., str. 37. (7) „Privatnost i tržišno natjecanje u doba velike količine podataka: veza između zaštite podataka, prava tržišnog natjecanja i zaštite potrošača u digitalnom gospodarstvu”, preliminarno mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ožujak 2014., https://edps.europa.eu/sites/edp/files/publication/14-03-26_competitition_law_big_data_en.pdf (8) COM(2018)0147, COM(2018)0148 i C(2018)1650. (9) Zajedničko vlasništvo institucionalnih ulagača i njegov utjecaj na tržišno natjecanje, OECD, 5. i 6. prosinca 2017. (10) COM(2013)0192. (11) Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal (SL L 350, 29.12.2017., str. 15.).