Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2114(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0055/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0055/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.20
CRE 14/02/2019 - 10.20

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0134

Usvojeni tekstovi
PDF 147kWORD 56k
Četvrtak, 14. veljače 2019. - Strasbourg
Provedba pravnih odredaba i Zajedničke izjave kojima se osigurava parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama
P8_TA(2019)0134A8-0055/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. o provedbi pravnih odredbi i zajedničke izjave kojom se jamči parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama (2018/2114(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odredbe Ugovora povezane s agencijama, posebno članke 5. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 15., 16., 71., 123., 124., 127., 130., 228., 263., 265., 267., 277., 282., 287., 290., 291., 298. i 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 41., 42., 43., 51. i 52.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama i Zajednički pristup koji joj je priložen,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0055/2019),

A.  budući da agencije imaju ključnu ulogu u provedbi politika EU-a na europskoj i nacionalnoj razini i obavljaju širok raspon zadaća kako bi pridonijele provedbi politika EU-a, kao što su stvaranje mreža ili podupiranje suradnje između EU-a i nacionalnih tijela; budući da dobra suradnja između agencija EU-a i država članica pomaže u postizanju veće učinkovitosti i djelotvornosti rada agencija; budući da su agencije također uspostavile međusobnu suradnju preko mreže agencija EU-a;

B.  budući da je koordinacija i suradnja između različitih agencija i parlamentarnih odbora u načelu bila dobra; budući da je Europol jedina agencija koju Parlament nadzire zajedno s nacionalnim parlamentima putem zajedničke skupine za parlamentarni nadzor;

C.  budući da su se agencije osnivale i razvijale s vremenom, ovisno o pojedinačnom slučaju; budući da je Ugovorom iz Lisabona službeno priznata agencifikacija izvršne vlasti EU-a tako što su agencije EU-a službeno uvrštene u Ugovore;

D.  budući da su agencije prvenstveno odgovorne Parlamentu i Vijeću, koji moraju osigurati da postoje odgovarajući mehanizmi nadzora u zakonodavnim aktima kojima se uređuju te agencije te da se ti mehanizmi pravilno provode; budući da agencifikacija izvršne vlasti EU-a ne bi trebala oslabiti kontrolu Parlamenta nad izvršnom vlašću EU-a predviđenu člankom 14. UEU-a;

E.  budući da u Ugovorima ne postoji definicija decentraliziranih agencija ni opći opis ovlasti koje se mogu dodijeliti agencijama;

F.  budući da određeni broj agencija ima pravnu osnovu u skladu s člankom 352. UFEU-a, a druge su osnovane na posebnoj sektorskoj pravnoj osnovi;

G.  budući da su Zajednička izjava i Zajednički pristup iz 2012. rezultat rada međuinstitucijske radne skupine o regulatornim agencijama koju su osnovali Komisija, Europski parlament i Vijeće radi ocjenjivanja dosljednosti, djelotvornosti, odgovornosti i transparentnosti agencija nakon što prijedlog Komisije iz 2005. o donošenju međuinstitucijskog sporazuma o regulatornim agencijama nije prikupio dostatnu potporu u Vijeću i Parlamentu;

H.  budući da Zajednički pristup sadržava odredbe o strukturi agencija i upravljanju njima, kao i o njihovu djelovanju, programiranju aktivnosti, financiranju, upravljanju proračunskim resursima, proračunskim postupcima, odgovornosti, kontrolama i transparentnosti, čime se doprinosi jamčenju parlamentarnog nadzora nad decentraliziranim agencijama;

I.  budući da su se agencije, unatoč općenito pozitivnoj ocjeni, povremeno susretale s nepovjerenjem u svoja znanstvena i tehnička mišljenja;

Glavne napomene

1.  napominje da se mehanizmi za jamčenje odgovornosti agencija mogu pronaći u Ugovorima, uredbama o osnivanju agencija, sudskoj praksi Suda Europske unije te u Zajedničkoj izjavi i Zajedničkom pristupu; naglašava da je Parlamentu dodijeljena ovlast nadzora nad decentraliziranim agencijama koja, međutim, nije točno navedena u Ugovorima; u tom pogledu napominje neobvezujuću prirodu zajedničke izjave i zajedničkog pristupa; međutim, žali što se institucije još nisu dogovorile oko obvezujućeg regulatornog okvira;

2.  ističe da Parlament nadzire agencije na različite načine:

   kao jedna grana proračunskog tijela u donošenju odluka o doprinosima iz proračuna EU-a koji su namijenjeni za agencije;
   kao nadležno tijelo za davanje razrješnice;
   imenovanjem članova upravnog odbora agencija;
   postupkom imenovanja (ili razrješenja) izvršnog direktora;
   savjetovanjem o programima rada;
   predstavljanjem godišnjih izvješća;
   na druge načine (posjeti izaslanstava, kontaktne skupine ili osobe, razmjene gledišta, saslušanja, brifinzi, pružanje stručnog znanja);

3.  napominje da se odredbe o osnivačkim uredbama u različitoj mjeri razlikuju od mehanizama za odgovornost i parlamentarni nadzor iz Zajedničkog pristupa, do čega možda dolazi zbog vrlo različitih zadaća i funkcija koje agencije obavljaju;

4.  primjećuje da parlamentarni odbori aktivno provode svoje nadzorne zadaće unatoč tome što u osnivačkim uredbama postoji više različitih odredbi;

5.  prima na znanje provedbu Zajedničke izjave te zajedničkog pristupa i priloženog plana djelovanja od strane agencija Unije; osobito ističe preporuke međuinstitucijske radne skupine o decentraliziranim agencijama koje je Konferencija predsjednika podržala 18. siječnja 2018.; napominje da je rad međuinstitucijske radne skupine zaključen sastankom u sklopu daljnjeg postupanja održanim 12. srpnja 2018.;

Preporuke

6.  smatra da bi se mogli uložiti veći napori u pojednostavljenje određenih odredbi uredbi o osnivanju agencija povezanih s njihovim mehanizmima za upravljanje i odgovornost, uzimajući u obzir različite vrste agencija koje trenutačno postoje i definirajući opća načela kojima se uređuje odnos između institucija EU-a i agencija; ističe da bi se ta pitanja trebala uzeti u obzir i u procjenama učinka kad god se predloži osnivanje agencije; ističe da da agencije moraju imati određeni stupanj organizacijske fleksibilnosti kako bi se bolje mogle prilagoditi predviđenim zadaćama i potrebama koje proizlaze iz izvršavanja njihovih dužnosti; pozdravlja klastersko i međuklastersko povezivanje unutarnje organizacije agencija u sličnim domenama;

7.  stoga poziva na temeljitu procjenu provedbe zajedničkog pristupa u svim njegovim aspektima, uz izradu detaljnih analitičkih dokumenata sličnih onima iz 2010., s naglaskom na aspektima povezanima s upravljanjem, pri čemu se posebno preispituje usklađenost odredbi s ovlastima za suodlučivanje i nadzor Parlamenta, uzimajući pritom u obzir potrebu da se omogući fleksibilnost u pogledu raznolikosti decentraliziranih agencija;

8.  izražava žaljenje zbog toga što Parlament, kao glavni jamac poštovanja načela demokracije u EU-u, nije bio u potpunosti uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo; u tom pogledu podsjeća na svoj zahtjev da se čim prije revidiraju zajednička izjava i zajednički pristup iz 2012., podsjeća i na obvezu Vijeća da se uključi u njihovu reviziju te poziva Komisiju da do travnja 2019. provede dubinsku analizu zajedničke izjave i zajedničkog pristupa u pogledu lokacije decentraliziranih agencija;

9.  ističe da lokacija sjedišta agencija ne bi smjela utjecati na izvršavanje njihovih ovlasti i zadaća, njihovu upravljačku strukturu, funkcioniranje glavne organizacije ili glavno financiranje njihovih aktivnosti;

10.  očekuje da će se u budućim odlukama o lokaciji ili promjeni lokacije agencija u potpunosti poštovati ovlasti Parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca; smatra da bi Parlament trebao biti sustavno, ravnopravno i transparentno s Komisijom i Vijećem uključen kroz cijeli zakonodavni postupak u definiranje i ponderiranje kriterija za odabir lokacije sjedišta svih tijela i agencija Unije; ističe da su Parlament, Vijeće i Komisija u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. obvezali na lojalnu i transparentnu suradnju te da je u Sporazumu istaknuto načelo ravnopravnosti suzakonodavaca, kako je utvrđeno u Ugovorima; ističe vrijednost unaprijeđene razmjene informacija od početne faze budućih postupaka povezanih s lokacijom agencija budući da bi se takvom ranom razmjenom informacija trima institucijama olakšalo ostvarivanje njihovih prava i ovlasti;

11.  smatra da je odluka o lokaciji agencije izrazito važna te vjeruje da institucije EU-a, kako bi donijele najbolje moguće rješenje, trebaju razmotriti objektivne kriterije poput pristupačnosti, administrativnih sinergija i blizine dionicima;

12.  traži od Komisije da u, skladu s preporukama Međuinstitucijske radne skupine za resurse decentraliziranih agencija i na temelju konzistentnog pristupa, bez odgađanja izvrši evaluaciju agencija s više lokacija kako bi se utvrdila dodana vrijednost takvog rješenja, uzimajući pritom u obzir i troškove; traži da se na temelju rezultata te evaluacije poduzmu značajne mjere s ciljem smanjenja broja lokacija, ako i gdje je to moguće;

13.  predlaže da se na temelju revizije zajedničkog pristupa ponovno razmotri sastavljanje međuinstitucijskog sporazuma o agencijama i da se u taj sporazum uključe odredbe o petogodišnjoj reviziji načela kojima se uređuju osnivanje i funkcioniranje agencija uz korištenje stručnog znanja skupine uglednih osoba;

14.  smatra da bi se u tom međuinstitucijskom sporazumu trebale poštovati ovlasti Europskog parlamenta u postupcima suodlučivanja te bi se njime trebao obuhvatiti odnos između agencije i institucija države članice u kojoj se ona nalazi, kao i mjere transparentnosti, postupci za izbjegavanje sukoba interesa i jamčenje rodne ravnoteže među članovima upravnih i savjetodavnih tijela te provedba rodno osviještene politike u svim aktivnostima agencija;

15.  smatra da bi pri izradi takvog međuinstitucijskog sporazuma trebalo razmotriti nekoliko konkretnih prijedloga za jačanje demokratskog nadzora, poboljšati odgovornost agencija Unije i ojačati sustav izvješćivanja Parlamentu, kao što su:

   određivanje vremenskog roka u kojem agencije moraju odgovoriti na pitanja koja ima upućuje Europski parlament ili Vijeće;
   organiziranje razmjene osjetljivih i povjerljivih informacija te savjetovanje s parlamentarnim odborima, ako je to potrebno;
   razmatranje treba li ili ne odrediti broj članova odgovarajućih upravnih odbora koje imenuje Parlament;
   uzimanje u obzir dodane vrijednosti sudjelovanja predstavnika/promatrača Parlamenta na sastancima uprava nadzornih tijela i skupina dionika agencija;
   pojednostavnjenje sudjelovanja Parlamenta u godišnjim i višegodišnjim radnim programima agencija;
   pojednostavnjenje i usklađivanje obveze izvješćivanja budu, posebno u pogledu godišnjih izvješća o radu, izvješća o proračunskom i financijskom upravljanju i završnih financijskih izvještaja;
   detaljno obavješćivanje Parlamenta o mjerama koje su poduzete kako bi se ispunile preporuke tijela nadležnog za davanje razrješnice („nastavna izvješća”) i Revizorskog suda;

16.  nadalje smatra da bi se uloga Parlamenta u nadzoru dimenzije upravljanja decentraliziranim agencijama mogla znatno poboljšati; nadalje, predlaže jačanje suradnje sa zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor i reviziju pravila za službena putovanja u agencije kako bi se omogućio bolji redoviti kontakt između parlamentarnih odbora i agencija u njihovoj nadležnosti;

17.  predlaže da, u kontekstu petogodišnje revizije koja se nastavlja na i uz nadzorne aktivnosti koje provode odbori Parlamenta nad agencijama koje su u njihovoj nadležnosti, Odbor za ustavna pitanja organizira godišnju raspravu o funkcioniranju i upravljanju agencijama, nakon čega ni slijedila, ako se smatra prikladnim i/ili potrebnim, rasprava na plenarnoj sjednici kako bi se omogućio jači i strukturiraniji sustav aktivnosti agencija za nadzor nad agencijama u Parlamentu; osim toga, s obzirom na ulogu agencija kao posrednika između EU-a i država članica, predlaže se razdoblje savjetovanja s nacionalnim parlamentima ako žele sudjelovati u rješavanju tog pitanja;

18.  smatra da bi agencije Unije trebale primjenjivati pravila i načela dobrog upravljanja i bolje izrade zakonodavstva, uključujući otvorena javna savjetovanja o njihovim nacrtima prijedloga za sekundarne i tercijarne akte ako područje te agencije to dopušta; predlaže da agencije podliježu istim pravilima transparentnosti kao i Komisija, uključujući pravila i obveze u vezi s predstavnicima interesnih skupina;

19.  naglašava da bi se agencije Unije, uz vođenje računa o tome da se svi zadaci koji proizlaze iz regulatornog okvira provode u cijelosti i u zadanom roku, trebale strogo pridržavati svojih zadaća i djelovati u skladu s ovlastima koje su im povjerili Parlament i Vijeće; smatra da je transparentno postupanje agencija Unije pri izvršavanju njihovih ovlasti bezuvjetno potrebno;

20.  predlaže da agencije imaju mogućnost podnošenja neobvezujućih mišljenja o aktualnim predmetima u svojoj nadležnosti;

21.  nadalje smatra da bi se, ako dođe do izmjene Ugovora, trebalo razmisliti o načinu na koji bi dobile još čvršće utemeljenje u Ugovorima, posebno u odnosu na članke 13. i 14. UEU-a i članke 290. i 291. UFEU-a, uvođenjem jasne definicije različitih vrsta agencija, ovlasti koje se mogu dodijeliti i općih načela kojima se jamči njihov parlamentarni nadzor;

Proračunska pitanja

22.  napominje da financiranje iz naknada za agencije trenutačno iznosi oko 1 milijardu EUR godišnje, čime se može ublažiti pritisak na proračun EU-a i što može biti učinkovit način za financiranje aktivnosti agencija u slučajevima kada je to u skladu s poslovnim modelom; međutim, izražava zabrinutost zbog mogućeg sukoba interesa do kojih bi potencijalno moglo doći ako se agencije budu morale oslanjati na članarine kao svoj glavni izvor prihoda; ustraje u tome da moraju postojati zaštitne mjere kako bi se izbjegla bilo koja vrsta sukoba interesa;

23.  nadalje, ističe da je u sljedećem VFO-u potrebno uzeti u obzir nove prioritete u pogledu klime, održivosti i zaštite okoliša te zadaće dodijeljene određenim agencijama za provedbu ovog VFO-a.

24.  napominje da se, iako postoje sličnosti među decentraliziranim agencijama u pogledu upravljanja proračunom, pokazalo da je jedinstveni pristup štetan za učinkovito i djelotvorno upravljanje određenim agencijama; smatra da su cilj smanjenja broja zaposlenih od 5 % i preraspodjela zaposlenih među agencijama jednokratni postupci; ponovo ističe svoju namjeru da se u budućnosti suprotstavi svim oblicima takvog pristupa;

25.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju poteškoće u privlačenju kvalitetne radne snage zbog uvjeta zapošljavanja; vjeruje da tijela Unije, kako mogla učinkovito i uspješno ispunjavati svoje dužnosti, moraju biti u mogućnosti privući kvalificiranu radnu snagu; stoga poziva na konkretne mjere za ispunjavanje tih ciljeva;

26.  napominje da je pojačana suradnja među agencijama u pogledu dijeljenja službi dovela do ušteda, primjerice ušteda ostvarenog uspostavom zajedničkog portala za javnu nabavu; potiče daljnje istraživanje potencijala za dijeljenje službi, bilo među agencijama bilo između Komisije i agencija, kako bi se stvorile nove sinergije i optimirale one koje već postoje; smatra da bi se, u slučajevima u kojima je to moguće, dodatna proračunska učinkovitost mogla ostvariti kroz blisku suradnju službi za administrativnu potporu i usluge upravljanja objektima tijela i agencija Unije koji se nalaze u neposrednoj blizini;

27.  napominje da bi proračun agencija trebalo donijeti u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti, pri čemu se uzimaju u obzir ciljevi agencija i očekivani rezultati zadaća; poziva na tematski pristup izradi proračuna za decentralizirane agencije, kako bi se bolje odredili prioriteti agencija, poboljšala suradnja i izbjegla preklapanja, posebno u agencijama koje djeluju u istom području politike;

28.  sa zabrinutošću primjećuje da određeni broj administrativnih zahtjeva predstavlja nerazmjerno opterećenje za agencije koje nisu dosegle određenu veličinu; očekuje od Komisije i Vijeća da se pobrinu za to da primjenjivi administrativni zahtjevi budu razmjerni financijskim i ljudskim resursima svih agencija;

29.  podsjeća na to da zakonodavni postupak rezultira izmjenama originalnog prijedloga Komisije; sa zabrinutošću napominje da ažurirani financijski izvještaji općenito postaju dostupni tek na kraju zakonodavnog postupka, ako i tada; podsjeća na to da Parlament i Vijeće imaju dvostruku ulogu: zakonodavnog i proračunskog tijela;

30.  pozdravlja revidirani nacrt Okvirne financijske uredbe za decentralizirane agencije koji je podnijela Europska komisija, a osobito njezine planove iznesene u tom nacrtu za jačanje upravljanja tim agencijama;

31.  drži, međutim, da još uvijek postoji niz neriješenih pitanja i potiče Komisiju da bez odgode podnese evaluaciju agencija koje djeluju na više lokacija, kako je preporučila međuinstitucijska radna skupina, kao i prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća na Komisiju, na temelju pažljive detaljne analize i primjenjujući jasne i transparentne kriterije, kao što je bilo predviđeno u opisu posla radne skupine, ali nikada nije bilo propisno razmatrano zbog toga što Komisija nije podnijela prijedloge u tom smislu;

32.  napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave i financira ih”; ponavlja da je revizija koju provode revizori iz privatnog sektora znatno povećala administrativno opterećenje agencija te da je, zbog vremena utrošenog na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji, došlo do dodatnih troškova, čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; naglašava da je od presudne važnosti to pitanje riješiti u skladu sa zajedničkim pristupom, u kontekstu revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u tu reviziju da hitno razjasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje;

o
o   o

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Europskom revizorskom sudu i decentraliziranim agencijama EU-a.

Posljednje ažuriranje: 27. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti