Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva (kodificirani tekst) (COM(2018)0499 – C8-0313/2018 – 2018/0263(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0499),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0313/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),
– uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0037/2019),
A. budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični Prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;
1. usvaja stajalište u prvom čitanju, preuzimajući Prijedlog Komisije prilagođen prema preporukama savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva (kodificirani tekst)
Računalna obrada kretanja i nadzora trošarinske robe ***I
93k
48k
Odluka Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o vraćanju predmeta nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore na temelju neizmijenjenog Prijedloga odluke Europskog parlamenta i Vijeća o računalnoj obradi kretanja i nadzora trošarinske robe (preinaka) (COM(2018)0341 – C8-0215/2018 – 2018/0187(COD))(1)
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravu koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe (COM(2018)0096 – C8-0109/2018 – 2018/0044(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0096),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 81. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0109/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 18. srpnja 2018.(1),
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(2),
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0261/2018),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o pravu koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe
(1) Unija je za cilj postavila održavanje i razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde. Radi postupne uspostave takvog područja Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama, u mjeri potrebnoj za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
(2) U skladu s člankom 81. Ugovora, te mjere trebaju uključiti one koje trebaju osigurati usklađenost propisa koji se primjenjuju u državama članicama u vezi sa sukobom zakona.
(3) Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta potrebno je da pravilima o sukobu zakona u državama članicama isto nacionalno pravo bude određeno kao pravo koje se primjenjuje neovisno o tome u kojoj je državi članici sud pred kojim je pokrenut postupak kako bi se poboljšala predvidivost ishoda parnice, pravna sigurnost u pogledu propisa koji se primjenjuju ite slobodno kretanje i priznavanje sudskih odluka. [Am. 1]
(4) Uredbom (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(6) nisu obuhvaćena pitanja učinaka ustupanja potraživanja na treće osobe. Međutim, prema članku 27. stavku 2. te Uredbe Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru predaje izvješće o pitanju učinkovitosti ustupanja tražbina odnosno subrogacije tražbina prema trećim osobama i prioritetu ustupljene odnosno subrogirane tražbine u odnosu na pravo druge osobe uz koje bi, prema potrebi, trebalo priložiti prijedlog izmjena te Uredbe i procjenu učinka odredaba koje se uvode.
(5) Komisija je 18. veljače 2015. donijela Zelenu knjigu o stvaranju unije tržišta kapitala u kojoj se navodi da je ostvarivanje veće pravne sigurnosti u slučajevima prekograničnog prijenosa potraživanja i redoslijeda važnosti takvih prijenosa, posebno u slučajevima insolventnosti, važan aspekt razvoja paneuropskog tržišta sekuritizacije i financijskih kolaterala te drugih aktivnosti, poput faktoringa.
(6) Komisija je 30. rujna 2015. donijela Komunikaciju s Akcijskim planom o izgradnji unije tržišta kapitala. U Akcijskom planu o uniji tržišta kapitala istaknuto je da razlike u nacionalnom tretmanu učinaka ustupanja potraživanja na treće osobe kompliciraju upotrebu tih instrumenata kao prekograničnog kolaterala te se zaključuje da ta pravna nesigurnost koči ekonomski važne financijske operacije, na primjer sekuritizacije. U Akcijskom planu o uniji tržišta kapitala najavljeno je da će Komisija predložiti ujednačena pravila kako bi se s pravnom sigurnošću moglo utvrditi koji se nacionalni propisi primjenjuju na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe.
(7) Komisija je 29. lipnja 2016. donijela izvješće o prikladnosti članka 3. stavka 1. Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7) o financijskom kolateralu u kojem se bavi pitanjem djeluje li Direktiva učinkovito i djelotvorno u pogledu formalnih radnji potrebnih za davanje kreditnih potraživanja kao kolaterala. U izvješću je zaključeno da bi se prijedlogom jedinstvenih pravila u pogledu učinaka ustupanja potraživanja na treće osobe moglo s pravnom sigurnošću utvrditi koje se nacionalno pravo treba primjenjivati na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe, čime bi se pridonijelo postizanju veće pravne sigurnosti u slučajevima prekogranične mobilizacije kreditnih potraživanja kao kolaterala.
(8) Komisija je 29. rujna 2016. donijela izvješće o pitanju učinkovitosti ustupanja tražbina odnosno subrogacije tražbina prema trećim osobama i prioritetu ustupljene odnosno subrogirane tražbine u odnosu na pravo druge osobe. U zaključku izvješća stoji da bi ujednačena pravila o sukobu zakona kojima se uređuje učinkovitost ustupanja prema trećim osobama i pitanja prioriteta između konkurentnih primatelja ili između primatelja i drugih nositelja prava povećala pravnu sigurnost i smanjila praktične probleme i pravne troškove koji se odnose na trenutačnu raznolikost pristupa u državama članicama.
(9) Sadržajni bi opseg i odredbe ove Uredbe trebali biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća(8), Uredbom (EZ) br. 593/2008 i Uredbama (EU) br. 1215/2012(9) i (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća(10). Pri tumačenju ove Uredbe trebale bi se koliko je god moguće izbjegavati regulatorne praznine između tih instrumenata.
(10) Ovom se Uredbom provodi Akcijski plan o uniji tržišta kapitala. Njome se nadalje ispunjuje zahtjev iz članka 27. stavka 2. Uredbe Rim I da Komisija treba objaviti izvješće i, prema potrebi, prijedlog o učinkovitosti ustupanja potraživanja prema trećim osobama i prioritetu primatelja u odnosu na pravo druge osobe.
(11) Na razini Unije trenutačno ne postojepostoji niz usklađenih pravila o sukobu zakona kojima se uređuju učinci ustupanja potraživanja na treće osobe (ili učinci vlasništva). Ta pravila o sukobu zakona utvrđena su na razini država članica, ali su neujednačena i čestojer se temelje na različitim povezujućim čimbenicima za određivanje prava koje se primjenjuje te su stoga nejasna, posebno u zemljama u kojima nisu uređena posebnim zakonodavnim odredbama. Pri prekograničnom ustupanju potraživanja neujednačenost nacionalnih pravila o sukobu zakona uzrokuje pravnu nesigurnost u pogledu prava koje se primjenjuje kad je riječ o učincima ustupanja na treće osobe. Ta pravna nesigurnost dovodi do pravnog rizika u prekograničnom ustupanju potraživanja koji ne postoji u domaćim ustupanjima jer se mogu primijeniti različita nacionalna materijalna pravila ovisno o državi članici čiji sudovi ili tijela rješavaju spor o pravu vlasništva nad potraživanjima;stoga se rezultat spora o prvenstvu u pogledu toga tko je vlasnik potraživanja nakon prekograničnog ustupanja razlikuje ovisno o nacionalnom pravu koje primjenjuje. [Am. 2]
(12) Ako primatelji nisu svjesni tog pravnog rizika ili odluče zanemariti ga, mogu pretrpjeti neočekivane financijske gubitke. Nesigurnost u pogledu toga tko ima pravo vlasništva nad ustupljenim potraživanjima u prekograničnom kontekstu može imati može imati domino-efekt te produžiti i produbiti utjecaj financijske krize. Ako primatelji odluče ublažiti pravni rizik traženjem specifičnih pravnih savjeta, troškovi transakcije bit će viši nego za nacionalna ustupanja. Ako primatelje pravni rizik odvrati te ga odluče izbjeći, mogli bi propustiti prilike za poslovanje, a integracija tržišta bila bi smanjena. [Am. 3]
(12a) Taj pravni rizik može imati i učinak odvraćanja.Primatelji i ustupitelji mogu ga odlučiti izbjeći i zbog toga propustiti poslovne prilike.Stoga se čini da taj nedostatak jasnoće nije u skladu s ciljem tržišne integracije i načelom slobodnog kretanja kapitala iz članaka od 63. do 66. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 4]
(13) Cilj je ove Uredbe osigurati pravnu sigurnost s pomoću zajedničkih pravila o sukobu zakona kojima bi se utvrdilo koje se nacionalno pravo primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe, čime bi se povećao broj prekograničnih transakcija potraživanja i tako potaknulo prekogranično ulaganje u Uniji te olakšao pristup financiranju trgovačkim društvima, uključujući mala i srednja poduzeća, i potrošačima. [Am. 5]
(14) Potraživanjem vjerovnik stječe pravo na to da mu dužnik plati iznos novca ili ispuni određenu obvezu. Ustupanjem potraživanja vjerovnik (ustupitelj) može svoje pravo na potraživanje duga od dužnika prenijeti na drugu osobu (primatelj). Zakoni kojima su uređeni ugovorni odnosi između vjerovnika i dužnika, između ustupitelja i primatelja te između primatelja i dužnika određeni su pravilima o sukobu zakona iz Uredbe Rim I.
(14a) Ovom se Uredbom ne namjeravaju izmijeniti odredbe Uredbe (EZ) br. 593/2008 koje se odnose na učinak vlasništva pri dobrovoljnom ustupanju između ustupitelja i primatelja ili između primatelja i dužnika. [Am. 6]
(15) Pravilima o sukobu zakona utvrđenima u ovoj Uredbi trebali bi se uređivati učinci vlasništva pri ustupanju potraživanja između svih strana uključenih u ustupanje (tj. između ustupitelja i primatelja te između primatelja i dužnika) kaoodnosu na treće osobe, na primjer na ustupiteljeva vjerovnika, ali ne i u odnosu na treće osobe (na primjer, ustupiteljev vjerovnik).dužnika. [Am. 7]
(16) Potraživanja obuhvaćena ovom Uredbom jesu uključuju potraživanja od kupaca, potraživanja koja proizlaze iz financijskih instrumenata kako je definirano u Direktivi 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenataEuropskog parlamenta i Vijeća(11) i gotovinagotovinu na računu u kreditnoj instituciji. Financijski instrumenti kako je definirano u Direktivi 2014/65/EU uključuju vrijednosne papire i izvedenice kojima se trguje na financijskim tržištima. Vrijednosni papiri su imovina, a izvedenice su ugovori koji obuhvaćaju prava (ili potraživanja) i obveze ugovornih stranaka. [Am. 8]
(17) Ova se Uredba odnosi na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe. Ona ne posebno obuhvaća prijenos ugovora (kao što su ugovori o izvedenicama) u kojima su uključeni i prava (ili potraživanja) i obveze, kao ni i obnovu ugovora koji uključuju takva prava i obveze. S obzirom na to da ovom Uredbom nisu obuhvaćeni prijenos ni obnova ugovora, trgovanje financijskim instrumentima te poravnanje i namira tih instrumenata i dalje se uređuju pravom koje se primjenjuje na ugovorne obveze kako je utvrđeno u Uredbi Rim I. To pravo obično biraju stranke ugovora ili se određuje nediskrecijskim pravilima koja se primjenjuju na financijskim tržištima. [Am. 9]
(18) Ova Uredba ne bi trebala utjecati na pitanja koja se uređuju Direktivom o financijskom kolateralu2002/47/EZ , Direktivom o konačnosti namire 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(12), Direktivom o likvidaciji2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13)i te Uredbom o registruKomisije (EU) br. 389/201347 jer se područje primjene pravila o sukobu zakona iz ove Uredbe i područje primjene pravila o sukobu zakona iz te tri direktive ne preklapaju(14). [Am. 10]
(19) Ova bi Uredba trebala biti univerzalna: pravo utvrđeno ovom Uredbom trebalo bi se primjenjivati čak i ako to nije pravo neke države članice.
(20) Predvidljivost je od ključne važnosti za treće osobe zainteresirane za stjecanje prava vlasništva nad ustupljenim potraživanjem. Primjena prava zemlje u kojoj ustupitelj ima uobičajeno boravište na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe omogućuje dotičnim trećim osobama da lako unaprijed saznaju kojim se nacionalnim pravom uređuju njihova prava. U pravilu bi se na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe trebalo primjenjivati pravo države uobičajenog boravišta ustupitelja. To bi se pravilo osobito trebalo primjenjivati na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u faktoringu, kolateralizaciji i, ako stranke nisu odabrale pravo koje uređuje ustupljeno potraživanje, u sekuritizaciji.
(21) Pravo odabrano kao ono koje će se u pravilu primjenjivati na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe trebalo bi omogućiti određivanje koje će se pravo primjenjivati ako su ustupaju buduća potraživanja, što je uobičajena praksa kad se ustupaju višestruka potraživanja, kao u faktoringu. Primjena prava države uobičajenog boravišta ustupitelja omogućuje utvrđivanje prava koje se primjenjuje na učinke ustupanja budućih potraživanja na treće osobe.
(22) Potreba da se utvrdi tko ima pravo vlasništva nad ustupljenim potraživanjem često nastaje kad se utvrđuje nesolvencijska masa ako ustupitelj postane nesolventan. Stoga je poželjna usklađenost pravila o sukobu zakona u ovoj Uredbi i onih utvrđenih u Uredbi (EU) 2015/848 o postupku u slučaju nesolventnosti. Usklađenost treba postići tako da se u pravilu primjenjuje pravo države uobičajenog boravišta ustupitelja na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe, jer se upotreba uobičajenog boravišta ustupitelja kao povezujućeg čimbenika podudara s dužnikovim središtem glavnih interesa koje se upotrebljava kao povezujući čimbenik u slučaju nesolventnosti.
(23) U Konvenciji Ujedinjenih naroda o cesiji tražbina u međunarodnoj trgovini iz 2001. predviđeno je da se prioritet prava primatelja u ustupljenom potraživanju u odnosu na pravo konkurentnog podnositelja zahtjeva uređuje pravom države u kojoj se nalazi ustupitelj. Usklađenost između pravila Unije o sukobu zakona utvrđenih ovom Uredbom i rješenja koje se Konvencijom promiče na međunarodnoj razini trebala bi olakšati rješavanje međunarodnih sporova.
(24) Ako ustupitelj promijeni uobičajeno boravište u razdoblju između višestrukih ustupanja istog potraživanja, pravo koje se primjenjuje trebalo bi biti pravo države u kojoj ustupitelj ima uobičajeno boravište u trenutku kad jedan od primatelja prvi ispuni zahtjeve u skladu s pravom koje se primjenjuje na temelju uobičajenog boravišta ustupitelja u to vrijeme da bi njegovo ustupanje počelo proizvoditi učinke prema trećim osobama.
(25) U skladu s tržišnom praksom i potrebama sudionika na tržištu, učinci na treće osobe određenih ustupanja potraživanja trebali bi iznimno biti uređeni pravom ustupljenog potraživanja, tj. pravom kojim se uređuje prvotni ugovor između vjerovnika i dužnika iz kojeg potraživanje proizlazikoji predstavlja temelj za potraživanje. [Am. 11]
(26) Pravom ustupljenog potraživanja trebalo bi uređivati učinke na treće osobe kad vlasnik računa ustupi gotovinu na računu u kreditnoj instituciji, gdje je vlasnik računa vjerovnik/ustupitelj, a kreditna institucija dužnik. Trećim osobama, kao što su vjerovnici ustupitelja i konkurentni primatelji, osigurava se veća predvidljivost ako se pravo ustupljenog potraživanja primjenjuje na učinke tih ustupanja na treće osobe jer se općenito pretpostavlja da se potraživanje koje vlasnik računa ima u odnosu na gotovinu na računu u kreditnoj instituciji uređuje pravom zemlje u kojoj se nalazi kreditna institucija (umjesto pravom zemlje u kojoj vlasnik računa/ustupitelj ima uobičajeno boravište). To se pravo obično utvrđuje u ugovoru o računu sklopljenom između vlasnika računa i kreditne institucije.
(27) Kad je riječ o ustupanju potraživanja na temelju financijskih instrumenata, na učinke na treće osobe trebalo bi se također primjenjivati pravo kojim se uređuje ustupljeno potraživanje, tj. pravo kojim se uređuje ugovor iz kojeg proizlazi potraživanje (na primjer, ugovor o izvedenicama). Pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na temelju financijskih instrumenata na treće osobe treba biti pravo ustupljenog potraživanja, a ne pravo države uobičajenog boravišta ustupitelja; to je od ključne važnosti kako bi se očuvali stabilnost i neometano funkcioniranje financijskih tržišta. Oni se mogu očuvati zahvaljujući tome što je pravo kojim se uređuje financijski instrument iz kojeg potraživanje proizlazi pravo koje izaberu ugovorne stranke ili pravo utvrđeno u skladu s nediskrecijskim pravilima koja se primjenjuju na financijskim tržištima.
(28) Trebalo bi predvidjeti fleksibilnost u utvrđivanju prava koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u kontekstu sekuritizacije kako bi se vodilo računa o potrebama svih subjekata koji se bave sekuritizacijom te olakšalo širenje prekograničnog tržišta sekuritizacije na manje subjekte. Iako bi pravo države uobičajenog boravišta ustupitelja trebalo u pravilu primjenjivati na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u kontekstu sekuritizacije, ustupitelj (inicijator) i primatelj (subjekt posebne namjene) trebali bi imati mogućnost odlučiti da se pravo ustupljenog potraživanja primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe. Ustupitelj i primatelj trebali bi imati mogućnost odlučiti da se na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u kontekstu sekuritizacije i dalje primjenjuje opće pravilo o uobičajenom boravištu ustupitelja ili izabrati pravo ustupljenog potraživanja uzimajući u obzir strukturu i karakteristike transakcije, na primjer, broj inicijatora, njihova sjedišta te broj zemalja čijim se pravom uređuju ustupljena potraživanja.[Am. 12]
(29) Sporovi o prvenstvu između primatelja istog potraživanja mogu nastati ako se na učinke ustupanja na treće osobe u jednom ustupanju primjenjuje pravo države uobičajenog boravišta ustupitelja, a u drugom pravo ustupljenog potraživanja. U takvim slučajevima pravo koje se primjenjuje u rješavanju sporova o prvenstvu trebalo bi biti pravo koje se primjenjuje na učinke na treće osobe ustupanja potraživanja koje je prvo počelo proizvoditi učinke prema trećim osobama u skladu s primjenjivim pravom. Ako oba ustupanja potraživanja istovremeno počnu proizvoditi učinke prema trećim osobama, prednost bi trebalo imati pravo države u kojoj ustupitelj ima uobičajeno boravište. [Am. 13]
(30) Područje primjene nacionalnog prava koje je ovom Uredbom utvrđeno kao pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe trebalo bi biti jedinstveno. Nacionalno pravo određeno kao primjenjivo pravo trebalo bi uređivati osobito i. učinkovitost ustupanja prema trećim osobama tj. korake i postupke koje primatelj treba poduzetislijediti kako bi osigurao da će steći pravo vlasništva nad ustupljenim potraživanjem (na primjer, evidentiranje ustupanja kod javnog tijela ili u registru, ili pisana obavijest o ustupanju upućena dužniku); i ii. pitanja prvenstva, tj. sporoverješavanje sporova između nekoliko podnositelja zahtjeva o tome tko ima vlasništvo nad potraživanjem nakon prekograničnog ustupanja (na primjer, između dva primatelja ako je isto potraživanje ustupljeno dvaput ili između primatelja i ustupiteljeva vjerovnika). [Am. 14]
(31) S obzirom na opći karakter ove Uredbe, pravo zemalja s različitim pravnim tradicijama može biti određeno kao pravo koje se primjenjuje. Ako se nakon ustupanja potraživanja prenese ugovor iz kojeg potraživanje proizlazi, pravo utvrđeno ovom Uredbom kao pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe trebalo bi se primjenjivati i na rješavanje sporova o prvenstvu između primatelja potraživanja i novog korisnika istog potraživanja nakon prijenosa ugovora iz kojeg proizlazi potraživanje. Iz istog razloga, pravo utvrđeno ovom Uredbom kao pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe trebalo bi se primjenjivati, ako se obnova upotrebljava kao funkcionalni ekvivalent prijenosa ugovora, i na rješavanje sporova o prvenstvu između primatelja potraživanja i novog korisnika funkcionalno ekvivalentnog potraživanja nakon obnove ugovora iz kojeg proizlazi potraživanje.
(32) Radi javnog interesa opravdano je sudovima država članica omogućiti da u iznimnim okolnostima primijene izuzeća na temelju odredbi o javnom poretku i prevladavajućih obveznih odredbi, što bi trebalo tumačiti restriktivno.
(33) Zbog poštovanja međunarodnih obveza koje su preuzele države članice, ova Uredba ne bi trebala utjecati na međunarodne konvencije kojih su jedna ili više država članica stranke u trenutku donošenja ove Uredbe. Kako bi pravila bila dostupnija, Komisija bi u Službenom listu Europske unije trebala objaviti popis relevantnih konvencija na temelju informacija koje joj dostave države članice.
(34) Ovom uredbom poštuju se temeljna prava i postupa se u skladu s načelima priznatima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Posebno se ovom Uredbom nastoji promicati primjena članaka 17. i 47. u vezi sa pravom na vlasništvo odnosno pravom na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, kao i članka 16. u vezi sa slobodom poduzetništva. [Am. 15]
(35) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Željena jedinstvenost pravila o sukobu zakona u odnosu na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe može se postići samo uredbom jer se samo uredbom osigurava dosljedno tumačenje i primjena pravila na nacionalnoj razini. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(36) U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, [Ujedinjena Kraljevina] [i] [Irska] [priopćila je/priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe] [ne sudjeluje/ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za nju/njih nije obvezujuća niti se na nju/njih primjenjuje].
(37) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Područje primjene
1. Ova se Uredba, u slučajevima koji uključuju sukob zakona, primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u građanskim i trgovačkim stvarima osim kad je riječ o dužnicima ustupljenog potraživanja. [Am. 16]
Međutim, ne primjenjuje se na porezne, carinske ili upravne stvari.
1a. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje pravo Unije i nacionalno pravo o zaštiti potrošača. [Am. 17]
2. Iz područja primjene ove Uredbe isključeno je sljedeće:
(a) ustupanje potraživanja koja proizlaze iz obiteljskih odnosa i odnosa za koje se na temelju zakona koji reguliraju te odnose smatra da imaju usporediv učinak, uključujući obveze uzdržavanja;
(b) ustupanje potraživanja koja proizlaze iz režima bračne imovine, imovinskih režima u odnosima za koje se na temelju zakona koji reguliraju te odnose smatra da imaju usporediv učinak s brakom, uključujući registrirano partnerstvo, te oporuka i nasljeđivanja; [Am. 18]
(c) ustupanje potraživanja na temelju mjenica, čekova i zadužnica te ostalih prenosivih instrumenata plaćanja do te mjere da obveze iz tih drugih prenosivih instrumenata plaćanja nastaju zbog njihove prenosive naravi;
(d) ustupanje potraživanja koja proizlaze iz pitanja reguliranih pravom trgovačkih društava i drugih tijela, s pravnom osobnošću ili bez nje, poput osnivanja kroz registraciju ili drukčije, pravne i poslovne sposobnosti, unutarnje organizacije ili likvidacije trgovačkih društava i drugih tijela, s pravnom osobnošću ili bez nje, te osobne odgovornosti službenika i članova kao takvih za obveze trgovačkog društva ili tijela;
(e) ustupanje potraživanja koja proizlaze iz osnivanja trustova te odnosa između osnivača, upravitelja i korisnika trusta;
(f) ustupanje potraživanja na temelju ugovora o životnom osiguranju koji proizlaze iz poslovanja organizacija koje nisu poduzetnici navedeni u članku 2. stavcima 1. i 3. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) čiji je cilj osigurati naknade zaposlenim i samozaposlenim osobama koje pripadaju društvu odnosno grupi društava, ili djelatnosti odnosno grupi djelatnosti, u slučaju smrti ili doživljenja ili u slučaju prestanka ili smanjenja obujma djelatnosti, odnosno profesionalnog oboljenja ili nezgode na radu.
(fa) ustupanje potraživanja u okviru zajedničkog postupka u skladu s Uredbom (EU) 2015/848. [Am. 19]
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
(a) „ustupitelj” znači osoba koja svoje pravo potraživanja duga od dužnika prenosi drugoj osobi;
(b) „primatelj” znači osoba koja pravo potraživanja duga od dužnika stječe od druge osobe;
(c) „ustupanje” znači dobrovoljni prijenos prava potraživanja duga od dužnika. To uključuje neposredan prijenos potraživanja, ugovornu subrogaciju, prijenos potraživanja putem osiguranja i zaloga te druga prava osiguranja nad potraživanjima;
(d) „potraživanje” znači pravo potraživanja duga bilo koje naravi, bilo monetarnog ili nemonetarnog, neovisno o tome proizlazi li dug iz ugovorne ili izvanugovorne obveze;
(e) „učinci na treće osobe” znači učinci vlasništva, tj. pravo primatelja da ostvari svoja prava vlasništva nad potraživanjem koje mu je ustupljeno u odnosu na druge primatelje ili korisnike istog ili funkcionalno ekvivalentnog potraživanja, vjerovnike ustupitelja i ostale treće osobe, osim dužnika; [Am. 20]
(f) „uobičajeno boravište” znači mjesto središnje uprave kad je riječ o trgovačkim društvima i drugim tijelima s pravnom osobnošću ili bez nje; za fizičku osobu koja djeluje u sklopu svog poslovanja to je glavno mjesto poslovanja;
(g) „kreditna institucija” znači društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (1) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(16), uključujući podružnice, u smislu članka 4. stavka 1. točke (17) te Uredbe, kreditnih institucija koje imaju sjedište unutar ili, u skladu s člankom 47. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(17), izvan Unije ako se te podružnice nalaze u Uniji;
(h) „gotovina” znači novac uplaćen na račun u kreditnoj instituciji u bilo kojoj valuti;[Am. 21]
(i) „financijski instrument” znači instrumente navedene u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(18).
POGLAVLJE II.
JEDINSTVENA PRAVILA
Članak 3.
Opća primjena
Svako pravo na koje se upućuje u ovoj Uredbi primjenjuje se bez obzira na to je li to pravo države članice.
Članak 4.
Primjenjivo pravo
1. Osim ako je u ovom članku određeno drukčije, učinci ustupanja potraživanja na treće osobe uređeni su pravom zemlje u kojoj ustupitelj ima uobičajeno boravište u vrijeme nastanka činjenicasklapanja ugovora o ustupanju.
Ako ustupitelj promijeni uobičajeno boravište u razdoblju između dva ustupanja istog potraživanja različitim primateljima, prvenstvo prava jednog primatelja u odnosu na pravo drugoga uređuje se pravom države u kojoj je ustupitelj imao uobičajeno boravište u trenutku ustupanja koje je prvo počelo proizvoditi učinke prema ostalim trećim osobama u skladu s pravom koje je određeno kao primjenjivo u skladu s prvim podstavkom.
2. PravoNe dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, pravo koje se primjenjuje na ustupljeno potraživanje uređuje učinke na treću osobu kad se ustupaju:
(a) gotovinanovac na računu u kreditnoj instituciji;
(b) potraživanja na temelju financijskog instrumenta.
3. Ustupitelj i primatelj mogu izabrati pravo primjenjivo na ustupljeno potraživanje kao pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u sekuritizaciji.
odabrano pravo izričito se navodi u ugovoru o ustupanju ili u posebnom ugovoru. Materijalnu i formalnu valjanost čina odabira prava uređuje izabrano pravo.
4. Spor o prvenstvu između primatelja istog potraživanja kad su učinci ustupanja jednog od potraživanja na treće osobe uređeni zakonom zemlje u kojoj ustupitelj ima uobičajeno boravište, a učinci ustupanja ostalih potraživanja na treće osobe pravom ustupljenog potraživanja, uređuje se pravom koje se primjenjuje na učinke na treće osobe ustupanja potraživanja koje je prvo počelo proizvoditi učinke prema trećim osobama u skladu s primjenjivim pravom. [Am. 22]
Članak 5.
Područje primjene primjenjivog prava
Pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe u skladu s ovom Uredbom uređuje osobito sljedeće:
(a) zahtjeve da se osigura učinkovitost ustupanja u odnosu na treće osobe koje nisu dužnik, na primjer, formalnosti povezane s upisom u registre ili objavljivanjem;
(b) prvenstvo prava primatelja u odnosu na prava drugog primatelja istog potraživanja;
(c) prvenstvo prava primatelja u odnosu na prava ustupiteljevih vjerovnika;
(d) prvenstvo prava primatelja u odnosu na prava korisnika prijenosa ugovora koji se odnosi na isto potraživanje;
(e) prvenstvo prava primatelja u odnosu na prava korisnika obnove ugovora u okviru istog potraživanja od jednog dužnika.
Članak 6.
Prevladavajuće obvezne odredbe
1. Ničim u ovoj Uredbi ne ograničuje se primjena prevladavajućih obveznih odredaba prava države pred čijim se sudom vodi postupak.
2. Prevladavajuće obvezne odredbe jesu odredbe čije se poštovanje smatra ključnim u državi članici za zaštitu njezinih javnih interesa, poput političkog, društvenog ili gospodarskog ustroja, u mjeri u kojoj ih je moguće primijeniti na bilo koju situaciju koju obuhvaćaju, bez obzira na pravo koje se inače primjenjuje za učinke ustupanja potraživanja na treće osobe na temelju ove Uredbe.
2a. Učinak imaju prevladavajuće obvezne odredbe prava države članice u kojoj se ustupanje mora izvršiti ili je izvršeno ako te prevladavajuće obvezne odredbe ispunjenje ugovornih obveza čine nezakonitim. [Am. 23]
POGLAVLJE III.
OSTALE ODREDBE
Članak 7.
Javni poredak (ordre public)
Primjena zakonskih odredbi bilo koje zemlje navedene u ovoj Uredbi može biti odbijena samo ako je ta primjena očigledno nespojiva s javnim poretkom (ordre public) države nadležnog suda.
Članak 8.
Isključenje uzvraćanja i daljnjeg upućivanja
Primjena prava bilo koje države koje je određeno u skladu s ovom Uredbom znači primjena pravnih pravila koja su na snazi u toj državi osim pravila međunarodnog privatnog prava.
Članak 9.
Države s više pravnih sustava
1. Ako se država sastoji od nekoliko teritorijalnih jedinica od kojih svaka ima svoja pravna pravila o učincima ustupanja potraživanja na treće osobe, svaka se teritorijalna jedinica za potrebe određivanja prava koje se primjenjuje prema ovoj Uredbi smatra državom.
2. Od države članice koja se sastoji od nekoliko teritorijalnih jedinica od kojih svaka ima svoja pravna pravila o učincima ustupanja potraživanja na treće osobe ne zahtijeva se primjena ove Uredbe na sukobe zakona nastale samo između tih jedinica.
Članak 10.
Odnos s drugim odredbama prava Unije
Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena odredaba prava Unije kojima se, u pogledu posebnih pitanja, utvrđuju pravila u slučaju sukoba zakona u pogledu učinaka ustupanja potraživanja na treće osobe.
Članak 11.
Odnos s postojećim međunarodnim konvencijama
1. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena međunarodnih konvencija kojih su u trenutku donošenja ove Uredbe jedna ili više država članica stranke, a kojima se utvrđuju pravila u slučaju sukoba zakona koji se odnose na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe.
2. Međutim, ova Uredba među državama članicama ima prednost pred konvencijama zaključenim samo između dvije ili više država članica, ako se takve konvencije odnose na pitanja koja se uređuju ovom Uredbom.
Članak 12.
Popis konvencija
1. Države članice najkasnije do [datum primjene] obavješćuju Komisiju o konvencijama iz članka 11. stavka 1. Nakon tog datuma države članice Komisiju obavješćuju o svim otkazivanjima tih konvencija.
2. Unutar šest mjeseci od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje:
a) popis konvencija iz stavka 1.;
b) otkazivanja konvencija iz stavka 1.
Članak 13.
Klauzula o preispitivanju
Najkasnije ... [pet godina od datuma primjene], Komisija Europskom parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe. Prema potrebi izvješću se prilažu prijedlozi za izmjenu ove Uredbe.
Članak 14.
Početak primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na ustupanja potraživanja sklopljena ... [datum primjene] ili nakon tog datuma.
2. Pitanje imaju li prava treće osobe u pogledu potraživanja ustupljenog nakon datuma primjene ove Uredbe prednost pred pravima neke druge treće osobe stečenima prije datuma primjene ove Uredbe rješava se na temelju prava koje se primjenjuje prema ovoj Uredbi.U slučaju konkurentnih potraživanja na temelju ustupanja, prava dotičnih primatelja utvrđuju se pravom koje se primjenjuje na temelju ove Uredbe isključivo kad je riječ o ustupanjima sklopljenima nakon ... [datum početka primjene ove Uredbe]. [Am. 24]
Članak 15.
Stupanje na snagu i datum primjene
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od ... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I) (SL L 177, 4.7.2008., str. 6.),
Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze (Rim II), (SL L 199, 31.7.2007., str. 40.).
Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).
Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU, (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.–496.).
Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira, (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.–50.).
Direktiva 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija, (SL L 125, 5.5.2001., str. 15.–23.)-
Uredba Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011, (SL L 122, 3.5.2013., str. 1.–59.).
Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU, (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)
Program razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021. – 2027. (program „Periklo IV”) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021. – 2027. (program „Periklo IV”) (COM(2018)0369 – C8-0240/2018 – 2018/0194(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0369),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 133. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0240/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0069/2019),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021.–2027 (program „Periklo IV”)
(1) Unija i države članice postavile su sebi za cilj utvrđivanje mjera potrebnih za upotrebu eura kao jedinstvene valute. Te mjere obuhvaćaju zaštitu eura od krivotvorenja i povezane prijevare, čimekako bi se ojačavazajamčila učinkovitost gospodarstva Unije i osiguravaosigurala održivost javnih financija. [Am. 1]
(2) Uredbom Vijeća (EZ) br. 1338/2001(3) propisuje se razmjena informacija, suradnja i uzajamna pomoć te se time utvrđuje usklađen okvir za zaštitu eura. Učinci te uredbe prošireni su Uredbom Vijeća (EZ) br. 1339/2001(4) na države članice koje nisu prihvatile euro kao svoju jedinstvenu valutu kako bi se omogućila jednaka razina zaštite eura u cijeloj Uniji.
(3) Djelovanja čiji je cilj promicanje razmjena informacija i osoblja, tehničke i znanstvene pomoći i specijalističkog osposobljavanja bitno pomažu u zaštiti jedinstvene valute Unije od krivotvorenja i povezane prijevare, a time i u postizanju visoke i jednake razine zaštite diljem Unije, istodobno prikazujući sposobnost Unije za suočavanje s ozbiljnim organiziranim kriminalom. Takve mjere pomažu i u rješavanju zajedničkih izazova i povezanosti s pranjem novca i organiziranim kriminalom. [Am. 2]
(4) Program za zaštitu eura od krivotvorenja pridonosi podizanju svijestirazine osviještenosti građana Unije, povećavajući njihovo povjerenje u tu valutu i poboljšavajući zaštitu eura, posebno neprestanim širenjem rezultata djelovanja koja su podržana tim programom. [Am. 3]
(4a) Djelotvorna zaštita eura od krivotvorenja ključan je element sigurnog i konkurentnog gospodarstva EU-a te je izravno povezana s ciljem EU-a da se poboljša učinkovito funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. [Am. 4]
(5) Prijašnja podrška takvim djelovanjima, pružena zahvaljujući odlukama Vijeća 2001/923/EZ(5) i 2001/924/EZ(6), naknadno izmijenjenima i proširenima odlukama Vijeća 2006/75/EZ(7), 2006/76/EZ(8), 2006/849/EC(9), 2006/850/EZ(10) i Uredbom (EU) br. 331/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(11), omogućila je poboljšanje djelovanja Unije i država članica u području zaštite eura od krivotvorenja. Ciljevi programa za zaštitu eura od krivotvorenja (program „Periklo”) za razdoblje 2002.–2006., 2007.–2013. i 2014.–2017.(12) uspješno su postignuti.
(6) Suprotno standardnom postupku, nije provedena posebna procjena učinka Programa. To se djelomično može objasniti činjenicom da je Komisija 2017. provela evaluaciju Programa na sredini razdoblja, popraćenu neovisnim izvješćem(13). Premda je izvješće o Programu u načelu pozitivno, u njemu se izražava zabrinutost zbog ograničenog broja nadležnih tijela koja sudjeluju u aktivnostima Programa te kvalitete ključnih pokazatelja uspješnosti koji se koriste za mjerenje rezultata Programa. Komisija je u svojoj Komunikaciji Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji na sredini programskog razdoblja programa Periklo 2020. i njezine ex ante revizije u obliku radnog dokumenta službi Komisije uz prijedlog (COM(2018)0369) zaključila bi zbog njegove dodane vrijednosti EU-aza Uniju, dugoročnog učinka,i održivosti djelovanja i doprinosa suzbijanju organiziranog kriminala trebalo poduprijeti nastavak tog Programa za razdoblje nakon 2020. [Am. 5]
(7) U evaluaciji na sredini programskog razdoblja preporučuje se nastavak djelovanja koja se financiraju u okviru programa Periklo 2020., pri čemu treba voditi računa o mogućnostima pojednostavnjenjauz istovremeno rješavanje potrebe za pojednostavnjenjem podnošenja zahtjeva, poticanjapoticanjem diferencijacije korisnika i sudjelovanja maksimalnog broja nadležnih tijela iz različitih zemalja u aktivnostima Programa, daljnjedaljnjom usmjerenosti na nove i opetovane prijetnje krivotvorenja i racionalizacijeracionalizacijom ključnih pokazatelja uspješnosti. [Am. 6]
(7a) Žarišne točke u pogledu krivotvorenja otkrivene su u trećim zemljama, a krivotvorenje eura stječe sve veću međunarodnu dimenziju;stoga bi se aktivnosti izgradnje kapaciteta i osposobljavanja koje uključuju nadležna tijela trećih zemalja trebale smatrati ključnima za postizanje učinkovite zaštite jedinstvene valute Unije te bi ih trebalo dodatno poticati u kontekstu Programa. [Am. 7]
(8) Stoga bi trebalo donijeti novi program za razdoblje 2021.–2027. (program „Periklo IV”). Trebalo bi osigurati da program Periklo IV bude usklađen s drugim relevantnim programima i djelovanjima i da ih nadopunjuje. Stoga bi Komisija trebala provesti sva potrebna savjetovanja povezana s procjenom potreba za zaštitom eura s glavnim uključenim stranama (posebno s nadležnim nacionalnim tijelima koja su odredile države članice, Europskom središnjom bankom i Europolom) u okviru odbora iz Uredbe (EZ) br. 1338/2001, posebno u pogledu razmjena, pomoći i osposobljavanja, u svrhu primjene programa Periklo IV. Osim toga, Komisija bi pri provedbi programa trebala iskoristiti golemo iskustvo Europske središnje banke u vezi s provedbom osposobljavanja i pružanjem informacija o krivotvorenim novčanicama eura. [Am. 8]
(9) Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a.
(10) Ova je Uredba u skladu s načelima dodane vrijednosti i proporcionalnosti. Programom Periklo IV trebala bi se olakšati suradnja među državama članicama i između Komisije i država članica kako bi se euro zaštitio od krivotvorenja, bez narušavanja nadležnosti država članica te upotrebom resursa na učinkovitiji način nego što bi se to činilo na nacionalnoj razini. Djelovanje na razini Unije potrebno je i opravdano s obzirom na to da jasno pomaže državama članicama u zajedničkoj zaštiti eura i potiče upotrebu zajedničkih struktura Unije za poboljšanje suradnje te pravovremene i sveobuhvatne razmjene informacija između nadležnih tijela. [Am. 9]
(11) Program Periklo IV trebao bi se provoditi u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom utvrđenim u ... [upućivanje na Uredbu o VFO-u nakon 2020., Uredba Vijeća (EU, Euratom) ..../2018].
(12) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjetiRadi dopunjavanje i izmjene elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za provedbudonošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu programa Periklo IV, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlastirada iz članka 10. i pokazatelja iz članka 12. i Priloga. Komisija bi trebala donijeti godišnje programe rada u kojima su navedeni prioriteti, proračun po stavkama i kriteriji evaluacije bespovratnih sredstava za djelovanja. Iznimni i valjano opravdani slučajevi, u kojima je porast u sufinanciranju nužan kako bi države članice dobile veću gospodarsku fleksibilnost, što bi im omogućilo provesti i dovršiti projekte zaštite eura na prihvatljiv način, trebali bi biti sastavni dio godišnjih programa rada. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(14) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 10]
(13) Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Periklo IV koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu ... [referenca će se ažurirati prema potrebi u skladu s novim međuinstitucionalnim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.
(14) U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013(15) Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(16) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(17) financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup.
(15) Komisija bi trebala predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja o provedbi programa Periklo IV i konačno izvješće o evaluaciji ostvarenja njegovih ciljeva.
(16) Uredbu (EU) br. 331/2014 stoga bi trebalo staviti izvan snage.
(17) Primjereno je osigurati nesmetani prijelaz bez prekida između programa Periklo 2020. i Periklo IV te je primjereno uskladiti trajanje programa Periklo IV. s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) .../... [kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.]. Stoga bi se program Periklo IV trebao primjenjivati od 1. siječnja 2021.
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se program razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja Periklo IV („Program”).
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Članak 2.
Ciljevi Programa
1. Opći cilj Programa je sljedeći:
sprečavati i suzbijati krivotvorenje i povezanu prijevaru, poboljšavajući tako konkurentnost gospodarstvačuvajući na taj način integritet euronovčanica i eurokovanica, čime se jača povjerenje građana i poduzeća u autentičnost tih novčanica i kovanica, povećava povjerenje u gospodarstvo Unije i osiguravajućištiti održivost javnih financija. [Am. 11]
2. Posebni cilj Programa je sljedeći:
zaštiti novčanice i kovanice eura od krivotvorenja i povezane prijevare podržavanjem i nadopunjavanjem mjera koje su poduzele države članice te pomaganjem nadležnim nacionalnim tijelima i tijelima Unije u njihovim naporima da razviju blisku i redovitu suradnju te razmjenu najbolje prakse međusobno i s Komisijom, prema potrebi uključujući treće zemlje i međunarodne organizacije.
Članak 3.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 7 700 000 EUR(19) po tekućim cijenama. [Am. 12]
2. Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.
3. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
Članak 4.
Provedba i oblici EU-ova financiranja
1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s [najnovija verzija Financijske uredbe, Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012(20)].
2. Komisija provodi Program u suradnji s državama članicama, s kojima održava redovna savjetovanja u različitim fazama provedbe Programa, uzimajući pri tome u obzir relevantne mjereuz istovremeno jamčenje dosljednosti i izbjegavanje nepotrebnog dupliciranja relevantnih mjera koje poduzimaju drugi nadležni subjekti, posebno Europska središnja banka i Europol. U tu svrhu, Komisija tijekom pripreme programa rada u skladu s člankom 10. uzima u obzir postojeće i planirane aktivnosti Europske središnje banke i Europola protiv krivotvorenja eura i prijevara. [Am. 13]
3. Financijska potpora u okviru Programa za prihvatljiva djelovanja navedena u članku 6. može biti u obliku:
bespovratnih sredstava ili
javne nabave.
Članak 5.
Zajednička djelovanja
1. Djelovanja u okviru Programa mogu zajednički organizirati Komisija i drugi partneri koji posjeduju relevantnu stručnost, kao što su:
(a) nacionalne središnje banke i Europska središnja banka (ESB);
(b) nacionalni centri za analizu (NCA) i nacionalni centri za analizu kovanica (NCAK);
(c) Europski tehnički i znanstveni centar (ETZC) i kovnice;
(d) Europol, Eurojust i Interpol;
(e) nacionalni središnji uredi za borbu protiv krivotvorenja novca iz članka 12. Međunarodne konvencije o sprečavanju krivotvorenja novca potpisane u Ženevi 20. travnja 1929.(21) i druge agencije specijalizirane za sprečavanje, otkrivanje i progon u vezi s krivotvorenjem novca;
(f) specijalizirana tijela koja se bave tehnologijama umnožavanja i certificiranja, tiskare i graveri;
(g) tijela osim onih iz točaka od (a) do (f) koja pružaju određena stručna znanja, uključujući, prema potrebi, takva tijela iz trećih zemalja, a posebno iz država pristupnica i zemalja kandidatkinja i
(h) privatni subjekti koji su razvili i dokazali tehničko znanje i timove specijalizirane u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica.
2. Ako prihvatljiva djelovanja zajednički organiziraju Komisija i ESB, Eurojust, Europol ili Interpol, nastali troškovi dijele se među njima. U svakom slučaju svaki od njih snosi troškove putovanja i smještaja svojih gostujućih predavača.
POGLAVLJE II.
PRIHVATLJIVOST
Članak 6.
Prihvatljiva djelovanja
1. U skladu s uvjetima utvrđenima u godišnjim programima rada iz članka 10. u okviru Programa pruža se financijska potpora za sljedeća djelovanja:
(a) razmjena i širenje informacija, posebno organiziranjem radionica, sastanaka i seminara, uključujući osposobljavanje, ciljanih raspoređivanja zaposlenika i razmjene osoblja iz nadležnih nacionalnih tijela i drugih sličnih djelovanja. Razmjena informacija usmjerena je, između ostalog, na:
– najbolje prakse za sprečavanje krivotvorenja eura i povezanih prijevara; [Am. 14]
– metodologije za praćenje i analizu gospodarskog i financijskog učinka krivotvorenja;
– rad baza podataka i sustava za rano upozorenje;
– upotrebu alata za otkrivanje uz računalnu podršku; [Am. 15]
– metode ispitivanja i istraživanja;
– znanstvenu pomoć, uključujući praćenje novih kretanja;
(b) tehničku, znanstvenu i operativnu pomoć koja se pokaže nužnom u okviru Programa, uključujući posebno:
– svaku prikladnu mjeru kojom se određuju nastavni materijali na razini Unije, kao što su priručnik o zakonodavstvu Unije, informacijski bilteni, praktični priručnici, glosari i leksikoni, baze podataka, posebno u području znanstvene pomoći ili tehnološkog nadzora ili aplikacije računalne podrške, kao što je softver;
– relevantne studije koje posjeduju multidisciplinarnu i transnacionalnu dimenzijom, uključujući istraživanja inovativnih sigurnosnih obilježja;
– razvoj instrumenata tehničke podrške i metoda za olakšanje djelovanja otkrivanja na razini Unije;
– potporu za suradnju u operacijama u koje su uključene barem dvije države kada takva potpora nijene može biti dostupna u okviru drugih programa europskih institucija i tijela; [Am. 16]
(c) kupnju opreme koju će upotrebljavati specijalizirana tijela za borbu protiv krivotvorenja trećih zemalja za zaštitu eura od krivotvorenja, u skladu s člankom 10. stavkom 3.
2. Programom se uzimaju u obzir transnacionalni i multidisciplinarni aspekti borbe protiv krivotvorenja tako što se naglasak stavlja na sudjelovanje sljedećih skupina:
(a) osoblje agencija koje se bave otkrivanjem i suzbijanjem krivotvorenja, posebno policijske snage, carinska tijela i financijske uprave, ovisno o njihovim specifičnim funkcijama na nacionalnoj razini;
(b) osoblja obavještajnih službi;
(c) predstavnici nacionalnih središnjih banaka, kovnica novca, poslovnih banaka i drugih financijskih posrednika, posebno s obzirom na obveze financijskih institucija;
(d) pravosudni službenici te pravnici i suci koji su se specijalizirali za to područje;
(e) sve druge skupine stručnjaka u tom području, kao što su gospodarske i industrijske komore ili slične strukture koje mogu omogućiti pristup malim i srednjim poduzećima, trgovcima na malo ili poduzećima za prijevoz gotovine.
3. Skupine iz stavka 2. ovog članka mogu obuhvaćati sudionike iz trećih zemalja ako je to važno za ispunjenje ciljeva iz članka 2. [Am. 17]
POGLAVLJE III.
BESPOVRATNA SREDSTVA
Članak 7.
Bespovratna sredstva
Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.
Kada je riječ o djelovanjima koje se provode s pomoću bespovratnih sredstava, kupnja opreme ne smije biti jedina komponenta sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.
Članak 8.
Stopa sufinanciranja
Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva dodijeljena u okviru Programa ne prelazi 75 % prihvatljivih troškova. U iznimnim i valjano opravdanim slučajevima, definiranima u godišnjim programima rada iz članka 10., stopa sufinanciranja ne prelazi 90 % prihvatljivih troškova.
Članak 9.
Prihvatljivi subjekti
Subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru Programa su nadležna nacionalna tijela , kako su definirana u članku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1338/2001.
POGLAVLJE IV.
PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA, KONTROLA
Članak 10.
Programi rada
1. Program se provodi prema programimaKomisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 11. radi donošenja programa rada iz članka 110. Financijske uredbe. [Am. 18]
2. Kada je riječ o bespovratnim sredstvima, uz zahtjeve utvrđene u članku 108. Financijske uredbe programom rada utvrđuju se ključni kriteriji za odabir i dodjelu te najveća moguća stopa sufinanciranja.
Članak 11.
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Delegiranje ovlasti navedeno u članku 10. stavku 1. i članku 12. stavku 2. dodjeljuje se Komisiji od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 19]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.stavka 1. i članka 12. stavka 2. Odlukom o opozivu prekidaokončava se delegiranje ovlasti koje jenavedenih u njoj navedenotoj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 20]
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., kao i s predstavnicima ESB-a i Europola. [Am. 21]
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 12.
Praćenje
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa u ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 2. navedeni su u Prilogu ovom Prijedlogu.
2. Da bi se zajamčila učinkovita procjena ostvarenja ciljeva Programa, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11. kako bi utvrdila odredbe okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjenama Priloga u cilju preispitivanja i dopune pokazatelja kada je to potrebno za potrebe evaluacije.
3. Komisija svake godine dostavlja informacije o rezultatima Programa Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europolu, Eurojustu i Vijeću na godišnjoj raziniUredu europskog javnog tužitelja (EPPO), uzimajući pri tome u obzir kvantitativne i kvalitativne pokazatelje iz Priloga ovom Prijedlogu. [Am. 22]
4. Sve zemlje sudionice i drugi korisnici pružaju Komisiji sve podatke i informacije koji su potrebni da bi se omogućilo praćenje i evaluacija Programa.
Članak 13.
Evaluacija
1. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
3. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću,i Europskoj središnjoj banci, Europolu, Eurojustu i Uredu europskog javnog tužitelja. [Am. 23]
POGLAVLJE V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Informiranje, priopćavanje i promidžba
1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče transparentnost i vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. [Am. 24]
2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 2.
Članak 15.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 331/2014 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.
Članak 16.
Prijelazne odredbe
Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 331/2014 koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.
Članak 17.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u ...
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
PRILOG
POKAZATELJI ZA EVALUACIJU PROGRAMA
Program će se pomno pratiti na temelju skupa pokazatelja koji će služiti kao mjerilo ostvarivanja općih i posebnih ciljeva Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova, uz minimalno administrativno opterećenje i troškove. U tu svrhu će se prikupljati podaci povezani sa sljedećim nizom pokazatelja: [Am. 25]
(a) broj otkrivenih krivotvorenih eurabroj država članica i trećih zemalja čija su nadležna nacionalna tijela sudjelovala u aktivnostima u okviru Programa; [Am. 26]
(b) broj uništenih ilegalnih tiskara ibroj sudionika i njihova razina zadovoljstva te sve druge povratne informacije koje su dali u vezi s korisnosti aktivnosti u okviru Programa; [Am. 27]
(c) povratne informacije sudionika u djelovanjima koja se financirajuinformacije primljene od nacionalnih nadležnih tijela o broju otkrivenih krivotvorenih eura i uništenih ilegalnih tiskara kao izravna posljedica poboljšane suradnje u okviru Programa. [Am. 28]
Podatke i informacije za ključne pokazatelje uspješnosti svake godine prikupljaju sljedeći subjektiKomisija i korisnici Programa: [Am. 29]
— Komisija prikuplja podatke o broju krivotvorenih kovanica i novčanica eura;
— Komisija prikuplja podatke o broju uništenih ilegalnih tiskara;
— Komisija i korisnici Programa prikupljaju podatke o povratnim informacijama od sudionika u djelovanjima koja se financiraju u okviru Programa.
Uredba Vijeća (EZ) br. 1339/2001 od 28. lipnja 2001. o proširenju učinaka Uredbe (EZ) br. 1338/2001 o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja na one države članice koje nisu usvojile euro kao svoju jedinstvenu valutu (SL L 181, 4.7.2001., str. 11.).
Odluka Vijeća 2001/923/EZ od 17. prosinca 2001. o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (Program „Periklo”) (SL L 339, 21.12.2001., str. 50.).
Odluka Vijeća 2001/924/EZ od 17. prosinca 2001. o proširenju učinaka Odluke o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (program „Periklo”) na države članice koje nisu usvojile euro kao jedinstvenu valutu (SL L 339, 21.12.2001., str. 55.).
Odluka Vijeća 2006/75/EZ od 30. siječnja 2006. o izmjeni i produljenju Odluke 2001/923/EZ o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (Program „Periklo”) (SL L 36, 8.2.2006., str. 40.).
Odluka Vijeća 2006/76/EZ od 30. siječnja 2006. o proširenju primjene Odluke 2006/75/EZ o izmjeni i produljenju Odluke 2001/923/EZ o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (Program „Periklo”) na države članice nesudionice (SL L 36, 8.2.2006., str. 42.).
Odluka Vijeća 2006/849/EZ od 20. studenoga 2006. o izmjeni i produljenju Odluke 2001/923/EZ o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (program Periklo) (SL L 330, 28.11.2006., str. 28.).
Odluka Vijeća 2006/850/EZ od 20. studenoga 2006. o proširenju primjene Odluke 2006/849/EZ, o izmjeni i produljenju Odluke 2001/923/EZ o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (program Periklo) na države članice nesudionice (SL L 330, 28.11.2006., str. 30.).
Uredba (EU) br. 331/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (program „Periklo 2020.” ) i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/923/EZ, 2001/924/EZ, 2006/75/EZ, 2006/76/EZ, 2006/849/EZ i 2006/850/EZ (SL L 103, 5.4.2014., str. 1.).
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o evaluaciji na sredini razdoblja Programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja (program „Periklo 2020.”) (COM(2017)0741 final).
Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
Serija sporazuma Lige naroda br. 2623 (1931.), str. 372.
Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura ***
116k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Singapura (07971/2018 – C8-0446/2018 – 2018/0093(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (07971/2018),
– uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini Europske unije i Republike Singapura (07972/2018),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnost u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2. člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6., drugim podstavkom, točkama (a) i (v) te člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0446/2018),
– uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije od 16. svibnja 2017.(1),
– uzimajući u obzir svoju Nezakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(2) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0053/2019),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Singapura.
Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura
133k
54k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Singapura (07971/2018 – C8-0446/2018 – 2018/0093M(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (07971/2018),
– uzimajući u obzir predloženi tekst sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Singapura (Singapur), koji u velikoj mjeri odražava sporazum parafiran 20. rujna 2013.,
– uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (COM(2018)0194),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4., člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C8-0446/2018),
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji EU-a i Singapura potpisan 19. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog suda 2/15 od 16. svibnja 2017., u skladu s člankom 218. stavkom 11. UFEU-a, koje je Europska komisija zatražila 10. srpnja 2015.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(1),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(2),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. prosinca 2009. o provođenju bilateralnih pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini s pojedinačnim državama članicama ASEAN-a, počevši sa Singapurom,
– uzimajući u obzir pregovaračke smjernice od 23. travnja 2007. za međuregionalni sporazum o slobodnoj trgovini s državama članicama ASEAN-a,
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju Unije,
– uzimajući u obzir UFEU, posebno članke 91., 100., 168. i 207. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) podtočkom v.,
– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(3) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0048/2019),
A. budući da EU i Singapur dijele važne vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, kulturnu i jezičnu raznolikost te snažnu predanost otvorenom i multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima;
B. budući da je to prvi bilateralni trgovinski sporazum sklopljen između EU-a i države članice ASEAN-a te važan korak prema konačnom cilju sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju regija; budući da će sporazum također služiti kao referentna vrijednost za sporazume o kojima EU trenutačno pregovara s drugim važnim gospodarstvima ASEAN-a;
C. budući da je u okviru ASEAN-a Singapur daleko najveći partner EU-a koji je odgovoran za nešto manje od jedne trećine trgovine robom i uslugama između EU-a i ASEAN-a te za oko dvije trećine ulaganja između tih dviju regija;
D. budući da vrijednost trgovine između EU-a i Singapura godišnje iznosi više od 50 milijardi EUR;
E. budući da se predviđa da će se 90 % budućeg svjetskog gospodarskog rasta stvarati izvan Europe, osobito u Aziji;
F. budući da je Singapur potpisnik Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) i budući da sudjeluje u pregovorima o Regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu (RCEP);
G. budući da je Singapur gospodarstvo s visokim dohotkom i da je 2017. imao bruto nacionalni dohodak od 52 600 USD po stanovniku; budući da je od proglašenja neovisnosti gospodarski rast u Singapuru bio među najvišima na svijetu s godišnjem prosjekom od 7,7 %;
H. budući da je Singapur jedna od zemalja s kojima je najlakše poslovati, jedno od najkonkurentnijih gospodarstava na svijetu i jedna od najmanje korumpiranih zemalja na svijetu;
I. budući da proizvodnja – posebno elektronika i precizno inženjerstvo – i uslužni sektori i dalje predstavljaju dva stupa na koja se oslanja singapursko gospodarstvo s visokom dodanom vrijednošću;
J. budući da je Singapur globalni akter u području financijskih usluga i usluga osiguranja;
K. budući da preko 10 000 europskih poduzeća ima regionalne urede u Singapuru i da posluju u okružju pravne sigurnosti; budući da oko 50 000 europskih poduzeća izvozi u Singapur, od čega su 83 % mala i srednja poduzeća;
L. budući da se smatra da će EUSSFTA imati vrlo pozitivan učinak na trgovinske i investicijske tokove između EU-a i Singapura; budući da je u studiji iz 2018. provedenoj za Europski parlament procijenjeno da će u prvih pet godina opseg trgovine između EU-a i Singapura narasti za 10 %;
M. budući da su druga velika gospodarstva, kao što su Japan, SAD i Kina, već sklopile sporazume o slobodnoj trgovini sa Singapurom, čime se Europska unija stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju;
N. budući da je procjenom utjecaja trgovine i održivosti u sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i ASEAN-a iz 2009. zaključeno da bi taj bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini bio uzajamno koristan s obzirom na nacionalni dohodak, BDP i zapošljavanje; budući da nije napravljena procjena učinka trgovine i održivosti posebno za trgovinske odnose između EU-a i Singapura i za novije razdoblje;
O. budući da je u analizi gospodarskog učinka Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura iz 2013. navedeno da bi se BDP Singapura mogao povećati za 0,94 %, odnosno 2,7 milijardi EUR, a BDP EU-a za 550 milijuna EUR;
1. pozdravlja potpisivanje Sporazuma u Bruxellesu 19. listopada 2018.;
2. naglašava da su pregovori prvotno zaključeni 2012. i da su se temeljili na pregovaračkim smjernicama Vijeća za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i ASEAN-a usvojenima u travnju 2007. godine; žali zbog dugog kašnjenja u donošenju sporazuma o ratifikaciji, koji je trebao, među ostalim čimbenicima, biti na zahtjev Komisije za mišljenje Suda Europske unije kako bi se razjasnilo jesu li pitanja obuhvaćena sporazumom u isključivoj nadležnosti EU-a ili su pod podijeljenom nadležnosti; pozdravlja pravnu jasnoću koju je dalo mišljenje Suda Europske unije i smatra da se time ojačala demokratski legitimna uloga Europskog parlamenta i pružila jasnoća u pogledu nadležnosti EU-a za trgovinsku politiku; pozdravlja stalan angažman Singapura unatoč tom kašnjenju i poziva na brzo stupanje na snagu sporazuma nakon što ga Parlament ratificira;
3. smatra da je ključno da EU ostane predvodnik u pogledu otvorenog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima te pozdravlja činjenicu da je 10 godina od početka pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura taj sporazum sada važan element toga; stoga poziva Komisiju i države članice da aktivno dopru do drugih globalnih partnera u daljnjoj provedbi ambicioznog globalnog programa za pravednu i otvorenu trgovinu, izvlačeći pouke iz sporazuma o slobodnoj trgovini sa Singapurom;
4. ističe gospodarsku i stratešku važnost ovog sporazuma jer je Singapur središte cijele regije ASEAN-a; smatra da je taj sporazum presedan i važan korak u smjeru sporazuma o trgovini i ulaganjima s drugim državama članicama ASEAN-a te da je temelj za budući međuregionalni trgovinski sporazum; također naglašava da će se tim sporazumom izbjeći konkurentski nepovoljni položaj izvoznika iz EU-a u odnosu na poduzeća iz drugih zemalja potpisnica Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) i Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP); pozdravlja činjenicu da sklapanje tog sporazuma u okviru globalnog pravednog i otvorenog trgovinskog programa EU-a neće donijeti samo velike koristi za potrošače, već i zaposlenike;
5. napominje da je Singapur već ukinuo većinu svojih tarifa na proizvode iz EU-a i da će stupanjem Sporazuma na snagu ukinuti i nekoliko preostalih tarifa;
6. pozdravlja činjenicu da će Singapur ukloniti određene mjere koje bi mogle biti prepreka u trgovini, poput dvostrukih sigurnosnih ispitivanja automobila i automobilskih dijelova te elektronike, čime će se pojednostavniti izvoz robe poduzeća iz EU-a u Singapur;
7. ističe da će se Sporazumom poduzećima iz EU-a omogućiti bolji pristup tržištu usluga Singapura, primjerice u području financijskih, telekomunikacijskih, inženjerskih, arhitektonskih i poštanskih usluga te usluga pomorskog prometa i da takva liberalizacija slijedi pristup „pozitivnog popisa”;
8. u vezi s liberalizacijom financijskih usluga, podsjeća na to da sporazum sadržava klauzulu o bonitetnom izuzeću kojom se strankama omogućuje donošenje ili zadržavanje mjera iz bonitetnih razloga, a posebno za zaštitu deponenata i ulagatelja te za osiguranje integriteta i stabilnosti financijskih sustava stranaka;
9. pozdravlja činjenicu da je Singapur 21. lipnja 2017. potpisao Multilateralni sporazum između nacionalnih tijela (MCAA) za provedbu globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija u porezne svrhe te njegovu obavijest OECD-u od 30. lipnja 2017. o namjeri da automatski aktivira razmjenu u skladu s tim sporazumom sa svim državama članicama EU-a s kojima nije postignut bilateralni sporazum u tu svrhu; napominje da Singapur nije na „crnoj listi” ni na popisu „popis za praćenje” popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija koji je sastavila Skupina za Kodeks o postupanju EU-a, iako ga neke nevladine organizacije kritiziraju zbog pružanja poreznih poticaja poduzećima;
10. naglašava da je u okviru ovog Sporazuma poboljšan pristup tržištu javne nabave Singapura u odnosu na pristup koji proizlazi iz Sporazuma o javnoj nabavi; naglašava da bi pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi u obzir trebalo uzeti i socijalne i ekološke kriterije; ističe da i u EU-u i u Singapuru javna nabava mora i dalje služiti interesima građana;
11. pozdravlja činjenicu da je Singapur pristao uspostaviti sustav za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla kojim će se zaštititi oko 190 oznaka zemljopisnog podrijetla iz EU-a uz mogućnost kasnijeg dodavanja novih oznaka; podsjeća da je 2016. izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Singapur iznosio 2,2 milijarde EUR i napominje da je Singapur peto najveće tržište u Aziji za hranu i piće iz EU-a, čime se nude značajne prilike za poljoprivrednike i poljoprivredno-prehrambene proizvođače iz EU-a; stoga pozdravlja predanost Singapura izraženu u sporazumu da se zadrži nulta stopa carine na poljoprivredno-prehrambene proizvode i da se uvede sustav za certificiranje europskih proizvođača mesa koji žele izvoziti u Singapur; međutim, žali što sporazum ne nudi automatsku zaštitu za 196 oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a koje su uključene u Prilog poglavlju o pravima intelektualnog vlasništva s obzirom na to da će sve oznake zemljopisnog podrijetla, bez obzira na podrijetlo, biti potrebno pregledati i objaviti (kao i prigovore, ako ih bude bilo), kako bi se zaštitile u skladu s postupkom registracije u Singapuru; naglašava da će provedbeno zakonodavstvo o oznakama zemljopisnog podrijetla, kojim se uspostavlja singapurski registar oznaka zemljopisnog podrijetla i postupak registracije oznaka zemljopisnog podrijetla, stupiti na snagu nakon što Parlament ratificira sporazum; poziva singapurska tijela da odmah počnu raditi na postupku registracije i da brzo uspostave registar i zajamče njegovo stupanje na snagu nakon što Parlament ratificira sporazum; potiče Komisiju da nastavi intenzivno surađivati sa singapurskim vlastima kako bi se osiguralo da se najveći broj oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a zaštiti u skladu s uvjetima zaštite utvrđenima u Sporazumu o slobodnoj trgovini, bez ikakvih iznimaka ili ograničenja (uključujući priloge ili bilješke);
12. ističe da se u Sporazumu priznaje pravo država članica na svim razinama da definiraju i pružaju javne usluge te da on ne sprečava vlade da bilo koju privatiziranu uslugu vrate u domenu javnog sektora;
13. naglašava da se sporazumom štiti pravo EU-a da zadrži i primjenjuje svoje standarde na svu robu i usluge koji se prodaju u EU-u te da stoga sav uvoz iz Singapura mora poštovati standarde EU-a; ističe da se standardi EU-a nikad ne bi trebali smatrati trgovinskim preprekama i naglašava važnost promicanja tih standarda na globalnoj razini; naglašava da se ničim u sporazumu ne sprječava primjena načela predostrožnosti, kako je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije;
14. ističe važnost odgovorne trgovinske politike koja se temelji na vrijednostima i potrebe za promicanjem održivog razvoja; stoga pozdravlja činjenicu da su se obje stranke obvezale na poglavlje o trgovini i održivom razvoju kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i rada te da ga se stoga može smatrati naprednim trgovinskim sporazumom; napominje da sporazum sadržava i poglavlje o necarinskim preprekama u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora; ističe da bi sporazum između EU-a i Singapura mogao biti instrument za borbu protiv klimatskih promjena te ubrzavanje i intenziviranje djelovanja i ulaganja potrebnih za održivu budućnost s niskom razinom emisije ugljika; poziva EU i Singapur da poduzmu sve potrebne mjere za provedbu ciljeva održivog razvoja;
15. podsjeća da su se stranke obvezale da će ulagati stalne napore u pogledu ratifikacije i učinkovite provedbe temeljnih konvencija ILO-a; prima na znanje informacije koje je vlada Singapura dostavila u pogledu svoje usklađenosti s tri temeljne preostale konvencije ILO-a, to jest o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje, o diskriminaciji i o prisilnom radu, te da očekuje da Singapur nastavi surađivati s ILO-om kako bi u razumnom roku ostvario potpunu usklađenost s njihovim sadržajem te, naposljetku, radi njihove ratifikacije;
16. pozdravlja predanost djelotvornoj provedbi multilateralnih sporazuma u području okoliša, kao što je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, i održivog upravljanje šumama i ribarstvom;
17. naglašava da je regulatorna suradnja dobrovoljna i da ni na koji način ne bi smjela ograničavati pravo na regulaciju;
18. potiče stranke da u potpunosti iskoriste odredbe o suradnji u području dobrobiti životinja te da u najkraćem mogućem roku nakon stupanja Sporazuma na snagu uspostave zajedničku radnu skupinu koja će se usuglasiti o akcijskim planovima koji se odnose na relevantne sektore, kao što je slučaj s dobrobiti riba u području akvakulture;
19. naglašava da je uključenost civilnog društva i socijalnih partnera u praćenju provedbe Sporazuma od ključne važnosti i poziva na brzo uspostavljanje domaćih savjetodavnih skupina nakon stupanja na snagu Sporazuma te na uravnoteženu zastupljenost civilnog društva u tim skupinama; poziva Komisiju da dodijeli dovoljno sredstava kako bi one mogle učinkovito funkcionirati i da pruža potporu kako bi se osiguralo konstruktivno sudjelovanje civilnog društva;
20. napominje da Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Singapura predviđa mogućnost da EU obustavi Sporazum o slobodnoj trgovini u slučaju kršenja temeljnih ljudskih prava od strane Singapura;
21. poziva Komisiju da što je prije moguće iskoristi opću revizijsku klauzulu Sporazuma kako bi se ojačala izvršivost odredaba o radu i okolišu, uključujući, među ostalim metodama provedbe, s pomoću mehanizma koji se temelji na sankcijama kao krajnjim sredstvom;
22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Singapura.
Sporazum o zaštiti ulaganja između EU-a i Singapura ***
117k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (07979/2018 – C8-0447/2018 – 2018/0095(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (07979/2018),
– uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (07980/2018),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0447/2018),
– uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije od 16. svibnja 2017.(1),
– uzimajući u obzir svoju Nezakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(2) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0054/2019),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Singapura.
Sporazum o zaštiti ulaganja između EU-a i Singapura
130k
53k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (07979/2018 – C8-0447/2018 – 2018/0095M(NLE))
– uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07979/2018),
– uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (07980/2018),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207 stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C8-0447/2018),
– uzimajući u obzir pregovaračke smjernice od 23. travnja 2007. za sporazum o slobodnoj trgovini s državama članicama Udruge zemalja jugoistočne Azije (ASEAN),
– uzimajući u obzir odluku Vijeća od 22. prosinca 2009. o pokretanju bilateralnih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s pojedinim državama članicama ASEAN-a, počevši sa Singapurom,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o budućoj europskoj politici međunarodnih ulaganja(1),
– uzimajući u obzir izmjene početnih pregovaračkih smjernica o ovlašćivanju Komisije da pregovara o ulaganjima od 12. rujna 2011.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1219/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o uspostavi prijelaznih aranžmana za bilateralne sporazume o ulaganjima između država članica i trećih zemalja(2),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(3),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),
– uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije od 16. svibnja 2017. u postupku 2/15(4), koje je Komisija zatražila 10. srpnja 2015. u skladu s člankom 218. stavkom 11. UFEU-a,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2018. o doprinosu EU-a obvezujućem instrumentu UN-a za transnacionalne korporacije i druga trgovačka društva s transnacionalnim obilježjima u pogledu ljudskih prava(5),
– uzimajući u obzir pravila Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) o transparentnosti u arbitraži između ulagača i države na temelju ugovora,
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju Unije,
– uzimajući u obzir UFEU, osobito dio peti, glave I., II i V., posebno članak 207., zajedno s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) podtočkom v.,
– uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(6) o nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0049/2019),
A. budući da EU i Singapur dijele jednake temeljne vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, kulturne i jezične raznolikosti i snažnu posvećenost multilateralnom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima;
B. budući da je EU vodeći primatelj i izvor izravnih stranih ulaganja na svjetskoj razini;
C. budući da je Singapur osmo najveće odredište za izravna strana ulaganja EU-a i prvo u regiji ASEAN-a;
D. budući da je Singapur daleko najveći partner EU-a u jugoistočnoj Aziji te je odgovoran za tek nešto manje od jedne trećine trgovine robom i uslugama između EU-a i ASEAN-a te za oko dvije trećine svih ulaganja između tih dviju regija. budući da više od 10 000 europskih poduzeća ima regionalne urede u Singapuru i da normalno posluju u kontekstu pravne sigurnosti;
E. budući da je Singapur glavno odredište europskih ulaganja u Aziji, s bilateralnim ulaganjima u iznosu od 256 milijardi EUR 2016.;
F. budući da je trenutačno na snazi više od 3000 međunarodnih ugovora o ulaganju i da su države članice EU-a strane u otprilike njih 1 400;
G. budući da je ovo prvi sporazum koji se odnosi „samo na zaštitu ulaganja” sklopljen između EU-a i treće zemlje nakon rasprava među institucijama o novoj strukturi sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a na temelju mišljenja Suda Europske unije 2/15 od 16. svibnja 2017.;
H. budući da se s obzirom na novi pristup EU-a zaštiti ulaganja i njegov mehanizam izvršavanja, sustav sudova za ulaganja (ICS), Singapur 2017. složio s preispitivanjem odredbi o zaštiti ulaganja koje su dogovorene 2014., a time i ponovnim otvaranjem zaključenog sporazuma;
I. budući da se sporazum temelji na odredbama o zaštiti ulaganja uključenima u Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA), koji je Parlament ratificirao 15. veljače 2017.;
J. budući da je 6. rujna 2017. Belgija zatražila mišljenje Suda Europske unije o usklađenosti odredbi o ICS-u sadržanih u CETA-i s ugovorima EU-a;
K. budući da razvijena gospodarstva s ispravno funkcionirajućim pravosuđem smanjuju potrebu za mehanizmima za rješavanje sporova između ulagača i države, iako se tim mehanizmima može osigurati brže rješavanje sporova; budući da bi, usprkos tome, uspostava neovisnog multilateralnog suda za ulaganja povećala povjerenje u sustav i pravnu sigurnost;
L. budući da će sporazum zamijeniti postojeće bilateralne ugovore o ulaganju između 13 država članica EU-a i Singapura, koji ne uključuju novi pristup EU-a zaštiti ulaganja i njegov mehanizam izvršavanja (ICS);
M. budući da su stranke posvećene ulaganju napora u multilateralni sud za ulaganja, inicijativu koju Parlament snažno podržava;
N. budući da je Vijeće 20. ožujka 2018. donijelo pregovaračke smjernice kojima se Komisiji odobrava da u ime EU-a pregovora o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za ulaganja; budući da su te pregovaračke smjernice objavljene;
O. budući da je EU sklopio sličan sporazum o zaštiti ulaganja s Vijetnamom, koji je Komisija usvojila 17. listopada 2018.;
1. pozdravlja novi pristup EU-a zaštiti ulaganja i njegov mehanizam izvršavanja (ICS) koji je zamijenio kontroverzno rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS), čime se uklanjaju neki od njegovih nedostataka, kao i individualni pristup država članica u postojećim bilateralnim ugovorima o ulaganju;
2. smatra nužnim da se sporazumom osigura visoka razina zaštite ulaganja, transparentnost i odgovornost, uz zaštitu prava na reguliranje na svim razinama upravljanja i provođenje legitimnih ciljeva javne politike, kao što su javno zdravlje i zaštita okoliša; ističe da, ako jedna strana odluči djelovati na način koji negativno utječe na ulaganje ili utječe na očekivanja ulagača u pogledu dobiti, to samo po sebi ne bi dovelo do kršenja standarda zaštite ulaganja i stoga ne bi bila potrebna naknada; ističe da se sporazumom ni na koji način ne smije ograničiti autonomija socijalnih partnera ni sindikalna prava;
3. ističe da se sporazumom jamči da se ulagače iz EU-a u Singapuru ne diskriminira u usporedbi sa singapurskim ulagačima te da im se njime pruža odgovarajuća zaštita od nezakonitog izvlaštenja;
4. podsjeća da se ICS-om predviđa uspostavljanje stalnog prvostupanjskog suda za ulaganja i žalbenog suda čiji će članovi morati imati slične kvalifikacije onima koje imaju suci Međunarodnog suda, uključujući stručnost u području javnog međunarodnog prava, a ne samo u području trgovačkog prava, te će morati ispunjavati stroga pravila koja se odnose na neovisnost, integritet i etičko ponašanje kroz obvezujući kodeks ponašanja osmišljen radi sprečavanja sukoba interesa;
5. pozdravlja činjenicu da će se pravila o transparentnosti primjenjivati na postupke pred sudovima, da će dokumenti predmeta biti javno dostupni i da će saslušanja biti otvorena za javnost; smatra da će veća transparentnost pridonijeti uspostavi povjerenja javnosti u sustav; pozdravlja nadalje jasnoću pravila prema kojima ulagač može podnijeti zahtjev, a kojima se jamči dodatna transparentnost i pravednost postupka;
6. naglašava da treće strane, kao što su organizacije za rad i zaštitu okoliša, nemaju pravnu sposobnost pred sudovima i stoga ne mogu sudjelovati kao oštećene strane radi izvršavanja obveza ulagača, ali mogu doprinijeti postupku ICS pomoću podnesaka amicus curiae; naglašava činjenicu da je investicijski sud i dalje zaseban sustav samo za strane ulagače;
7. naglašava da traženje najpovoljnijeg pravnog sustava (engl. „forum shopping”) ne smije biti moguće te da se moraju izbjegavati višestruki i istodobni postupci;
8. podsjeća da sporazum predstavlja poboljšanje odredbi o zaštiti ulaganja navedenih u CETA-i s obzirom na to da su u njega uključene odredbe o obvezama za bivše suce, kodeks ponašanja za sprečavanje sukoba interesa i žalbeni sud koji potpuno funkcionira u vrijeme njegova sklapanja;
9. pozdravlja predanost Singapura za uspostavu multilateralnog suda za ulaganja, javnog i neovisnog međunarodnog suda koji će biti ovlašten rješavati sporove o ulaganjima između ulagača i država, koji je prihvatio svoju nadležnost nad njihovim bilateralnim ugovorima o ulaganju i čiji glavni cilj mora biti reformirati i zamijeniti trenutačni neuravnoteženi, skupi i rascjepkani režim zaštite ulaganja; smatra da je sporazum ključan korak u tom pogledu; potiče Komisiju da nastavi ulagati napore u komunikaciju s trećim zemljama kako bi se uspostavio multilateralni sud za ulaganja što je prije moguće;
10. pozdravlja odluku Vijeća da objavi pregovaračku smjernicu od 20. ožujka 2018. o multilateralnom sudu za ulaganja i poziva Vijeće da objavi sve pregovaračke smjernice za sve prethodne i buduće sporazume o trgovini i ulaganju odmah nakon njihova usvajanja kako bi se povećala transparentnost i javni nadzor;
11. naglašava da će sporazum zamijeniti postojeće bilateralne ugovore o ulaganju između 13 država članica EU-a i Singapura te time pružiti veću usklađenost od tih ugovora koji se temelje na zastarjelim odredbama o zaštiti ulaganja i uključuju rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS); naglašava da će se sporazumom također stvoriti nova prava za potraživanja ulagača u preostalih 15 država članica; naglašava da su funkcionalni nacionalni sudovi glavna instanca za rješavanje sporova ulagača, ali smatra da je sporazum važan korak prema reformi globalnih pravila o zaštiti ulaganja i rješavanju sporova;
12. izražava žaljenje zbog nedostatka odredbi o obvezama ulagača te u tom kontekstu ističe važnost korporativne društvene odgovornosti; poziva Komisiju da razmotri zakonodavstvo slično onome o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima i drvnoj građi za tekstilnu industriju; podsjeća na važnost Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća i Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima;
13. napominje da ne postoji globalni pristup u pogledu usklađenosti poduzeća sa zakonodavstvom o ljudskim pravima i dostupnim pravnim lijekovima; prima na znanje posao koji je u UN-u započela otvorena međuvladina radna skupina o transnacionalnim korporacijama i drugim trgovačkim društvima u pogledu ljudskih prava o utvrđivanju obvezujućeg instrumenta UN-a; potiče Komisiju i države članice EU-a da se konstruktivno uključe u tu inicijativu;
14. potiče Komisiju da nastavi svoj rad na tome da ICS učini dostupnijim, prije svega MSP-ovima i manjim poduzećima;
15. poziva Komisiju i Singapur da postignu dogovor oko strožih kazni u slučaju da član suda ne postupa u skladu s kodeksom ponašanja i da zajamče njihovo provođenje čim ovaj sporazum stupi na snagu;
16. smatra da će odobrenjem ovog sporazuma EU imati veći utjecaj u pregovaranju o sličnim sporazumima s drugim zemljama ASEAN-a u cilju utvrđivanja sličnih pravila o zaštiti ulaganja diljem regije;
17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Singapura.
Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Singapura ***
116k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske Unije, Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (15375/2018 – C8-0026/2019 – 2018/0403(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15375/2018),
– uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (08224/2014),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 212. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0026/2019),
– uzimajući u obzir svoju Nezakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(1) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0020/2019),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Singapur.
Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Singapura (rezolucija)
155k
55k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (15375/2018 – C8-0026/2019 – 2018/0403M(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15375/2018),
– uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Singapura, s druge strane (08224/2014),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 212. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0026/2019),
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji EU-a i Singapura potpisan u Bruxellesu 19. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura i sporazum o zaštiti ulaganja koji su potpisani u Bruxellesu 19. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između ASEAN-a i EEZ-a potpisan u ožujku 1980., koji čini pravni okvir za odnose EU-a i ASEAN-a(1),
– uzimajući u obzir 12. Azijsko-europski sastanak na vrhu (ASEM) održan u Bruxellesu 18. i 19. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir 10. međuparlamentarnu sjednicu EU-a i Singapura održanu 23. svibnja 2017. u Singaporeu,
– uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je u lipnju 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
– uzimajući u obzir smjernice o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u istočnoj Aziji koje je odobrilo Vijeće 15. lipnja 2012.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom od 28. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir strategiju EU-a o povezivanju Europe i Azije, koja se temelji na konceptu održive povezivosti,
– uzimajući u obzir svoje nedavne rezolucije o ASEAN-u, osobito onu od 3. listopada 2017. o političkim odnosima EU-a s ASEAN-om(2) te onu od 15. siječnja 2014. o budućim odnosima EU-a i ASEAN-a(3),
– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 13. veljače 2019.(4) o Nacrtu odluke,
– uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0023/2019),
A. budući da EU i Singapur već desetljećima razvijaju odnose koji se temelje na dugoj tradiciji prijateljstva i bliskim povijesnim, političkim i gospodarskim vezama; budući da bilateralno partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima i predanosti mirnom i prosperitetnom svijetu;
B. budući da obje strane Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Singapura ponovno potvrđuju svoje poštovanje demokratskih načela, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim primjenjivim međunarodnim instrumentima za ljudska prava;
C. budući da je Singapur jedan od osnivača Savez država jugoistočne Azije (ASEAN-a) koji je 2017. proslavio svoju 40 obljetnicu;
D. budući da je 2018., tijekom svojeg predsjedanja ASEAN-u pod nazivom „Otporni i inovativni”, Singapur bio domaćin dvama sastancima na vrhu ASEAN-a i promicao zajedništvo, sigurnost i gospodarsku suradnju ASEAN-a te pokrenuo inicijative poput programa ASEAN Youth Fellowship;
E. budući da je Singapur blizak saveznik Sjedinjenih Američkih Država s kojima je 2003. sklopio sporazum o slobodnoj trgovini te ih smatra nužnim akterom za regionalnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu u azijsko-pacifičkoj regiji;
F. budući da se Singapur 2017. nalazio na 9. mjestu Indeksa ljudskog razvoja Programa UN-a za razvoj;
G. budući da se Singapur nalazio na 6. mjestu indeksa organizacije Transparency International o percepciji korupcije za 2017., što ga uvrštava među najmanje korumpirane zemlje na svijetu;
H. budući da je prvi Forum mladih lidera EU-a i ASEAN-a održan u veljači 2018.;
I. budući da je Singapur zabilježio rekordne razine onečišćenja zraka zbog šumskih požara u susjednim zemljama, koji su uglavnom posljedica namjernog spaljivanja radi krčenja zemljišta za uzgoj palmina ulja i plantaže drva;
J. budući da su Ustavom Singapura zajamčena prava na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje, koja su, međutim, strogo ograničena iz razloga sigurnosti, zaštite javnog reda, moralnosti, parlamentarnih povlastica te rasnog i vjerskog sklada; budući da je Singapur od 180 zemalja na 151. mjestu svjetskog indeksa slobode medija u 2018.; budući da se singapurski zakoni o nepoštovanju suda, ugrožavanju sigurnosti države i kleveti koriste protiv aktivista, blogera i medija;
K. budući da Singapur i dalje primjenjuje smrtnu kaznu; budući da, nakon kratkog razdoblja bez pogubljenja, njihov broj od 2014. raste;
L. budući da su prava pripadnika zajednice LGBTI u Singapuru strogo ograničena; budući da je sporazumna seksualna veza između dvojice muškaraca nezakonita i kažnjiva s do dvije godine zatvora; budući da singapurski zakoni ne priznaju istospolne odnose;
M. budući da Singapur još nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, tj. Konvenciju o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje te Konvenciju o diskriminaciji;
Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Singapura
1. pozdravlja sklapanje Sporazuma o partnerstvu i suradnji koji je od strateške vrijednosti i kojim će se osigurati pravni okvir za dugotrajne bilateralne odnose te zalaganje za jačanje i širenje suradnje na regionalnim i međunarodnim forumima te u područjima kao što su zaštita okoliša, međunarodna stabilnost, pravosuđe, sigurnost i razvoj;
2. naglašava mogućnosti koje se pružaju Sporazumom o partnerstvu i suradnji u pogledu novih područja suradnje kao što su ljudska prava, pravosuđe, sloboda, sigurnost i neširenje nuklearnog oružja te znanstvena i tehnološka suradnja u područjima kao što su energija, okoliš, borba protiv klimatskih promjena, zaštita prirodnih resursa i promet, a osobito pomorski i zračni promet;
3. pozdravlja suradnju u području međuljudskih kontakata, informacijskog društva, audiovizualnih i medijskih područja, obrazovnih i kulturnih razmjena, zapošljavanja i socijalnih pitanja, zdravlja i statistike koji će pomoći u ocjenjivanju napretka sporazuma;
4. smatra da je okvirni Sporazum o partnerstvu i suradnji politički blizak sporazumu o slobodnoj trgovini i sporazumu o zaštiti ulaganja te ih dopunjuje; podsjeća da članak 44. Sporazuma o partnerstvu i suradnji omogućuje suspenziju sporazuma u slučaju sustavnih i teških povreda ključnih klauzula, uključujući demokratska načela, vladavinu prava i ljudska prava;
5. pozdravlja činjenicu da je Singapur 21. lipnja 2017. potpisao Multilateralni sporazum između nacionalnih tijela (MCAA) za provedbu globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija u porezne svrhe te njegovu obavijest OECD-u od 30. lipnja 2017. o namjeri da aktivira automatsku razmjenu u skladu s tim sporazumom sa svim državama članicama EU-a s kojima nije postignut bilateralni sporazum u tu svrhu; potiče stranke da u potpunosti iskoriste odredbe o poreznoj suradnji u Sporazumu o partnerstvu i suradnji;
Ljudska prava i temeljne slobode
6. ponovno ističe nužnu obvezu poštovanja ljudskih prava, uključujući socijalna prava, demokracije, temeljnih sloboda, dobrog upravljanja i vladavine prava te suradnje u tu svrhu; podsjeća da se ljudska prava nalaze u središtu odnosa EU-a s trećim zemljama; poziva singapurske vlasti da u svim okolnostima osiguraju poštovanje međunarodnog prava, demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s Poveljom UN-a i Općom deklaracijom o ljudskim pravima i smatra da bi EU trebao nastaviti pružati potporu Singapuru u području socijalne uključenosti, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, promicanja mira, sigurnosti i reforme pravosuđa; pozdravlja otvorenu javnu raspravu o reviziji neprovedenog zakona o kažnjavanju sporazumnih istospolnih odnosa i poziva vladu Singapura da u potpunosti štiti prava zajednice LGBTI; apelira na singapursku vladu da ukine zakone kojima se kažnjavaju seksualne veze između osoba istog roda; naglašava potrebu za daljnjom suradnjom u području prava žena i potiče vladu Singapura da olakša donošenje zakonodavstva kojim se zabranjuje svaki oblik diskriminacije žena i diskriminacije na temelju spolne orijentacije;
7. poziva EU da pokrene dijalog s vladom Singapura u cilju uvođenja hitnog moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema ukidanju smrtne kazne;
8. poziva singapursku vladu da zaštiti slobodu izražavanja i okupljanja jer su one ključne za dobro funkcioniranje demokracije,
9. poziva EU da stupi u dijalog sa singapurskim vlastima kako bi se toj zemlji olakšala ratifikacija instrumenata ljudskih prava i temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; potvrđuje da Singapur još nije ratificirao konvencije o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje i diskriminaciji te da je osudio Konvenciju o prisilnom radu; očekuje da Singapur nastavi surađivati s Međunarodnom organizacijom rada u cilju napretka prema potpunom usklađivanju sa sadržajem tih konvencija i njihovoj konačnoj ratifikaciji;
Odnosi između EU-a i Singapura
10. naglašava da se sklapanjem Sporazuma o partnerstvu i suradnji pruža snažan poticaj za prisnije odnose EU-a, Singapura i jugoistočne Azije općenito;
11. ističe političku vrijednost snažnih trgovinskih i ulagačkih odnosa između Singapura i EU-a;
12. ističe specifično iskustvo EU-a u području izgradnje institucija, jedinstvenog tržišta, konvergencije propisa, upravljanja krizama, humanitarne pomoći i pomoći u slučaju katastrofe te ljudskih prava i demokracije; ističe da bi EU trebao pojačati političke dijaloge i suradnju u vezi s pitanjima kao što su temeljna prava, kao i u vezi s temama od zajedničkog interesa, uključujući vladavinu prava te sigurnost i zaštitu slobode izražavanja;
13. pozdravlja činjenicu da se Sporazumom o partnerstvu i suradnji podupiru kontakte među ljudima, kao što je akademska mobilnost u okviru programa Erasmus Mundus, i olakšava daljnji razvoj kulturnih kontakata kako bi se povećalo međusobno razumijevanje i znanje o tim kulturama;
14. ističe ulogu zaklade Asia-Europe (ASEF) sa sjedištem u Singapuru kao glavnog instrumenta za kulturnu razmjenu između Azije i Europe; pozdravlja njezinu ulogu u uključivanju problema civilnog društva u rasprave ASEM-a kao ključne sastavnice;
15. naglašava da Centar Europske unije u Singapuru, koji je osnovan 2009. u suradnji s Nacionalnim sveučilištem u Singapuru i Tehnološkim sveučilištem u Nanyangu, promiče znanje i razumijevanje EU-a i njegovih politika te je dio mreže centara izvrsnosti EU-a u svijetu;
16. potiče singapurske istraživače da provode zajedničke istraživačke i inovacijske projekte s tijelima EU-a u okviru istraživačkih inicijativa kao što je program Obzor 2020. i da se usmjere na zajedničke globalne probleme u vezi s klimatskim promjenama, okolišem, biotehnologijom, zdravljem, starenjem stanovništva, energijom, prirodnim resursima i sigurnošću opskrbe hranom;
Regionalna i međunarodna suradnja
17. smatra da je Singapur ključni partner u nošenju s humanitarnim katastrofama u jugoistočnoj Aziji, kao i važan čimbenik političke stabilnosti cijele regije;
18. zabrinut je da će klimatske promjene znatno utjecati na Singapur i regiju ASEAN-a; pozdravlja pozitivan doprinos Singapura Milenijskim razvojnim ciljevima i ciljevima održivog razvoja; pozdravlja činjenicu da je Singapur ratificirao Pariški sporazum 21. rujna 2016. i očekuje da će ostvariti planirane ciljeve smanjenja emisija do 2030.; želi surađivati sa Singapurom i ASEAN-om u svrhu ubrzanja provedbe Pariškog klimatskog sporazuma; ističe potrebu za pružanjem pomoći Singapuru i ostatku zemalja ASEAN-a radi poboljšanja zaštite i održive uporabe biološke raznolikosti, posebno koraljnih grebena, i sustavne obnove šumskih ekosustava; pozdravlja ulogu Singapura u postizanju regionalnog cilja o smanjenju krčenja šuma; nadalje, apelira na to da se u okviru suradnje EU-a i Singapura učinkovito suzbiju šumski požari i koriste ekološki prihvatljivije tehnologije u prometu i izgradnji zgrada;
19. smatra da postoji mogućnost, interes i potreba da EU i ASEAN rade zajedno na izradi zajedničke strategije kružnoga gospodarstva;
20. pozdravlja uspostavu Foruma mladih lidera EU-a i ASEAN-a, koji će mladim liderima iz EU-a i zemalja ASEAN-a omogućiti razmjenu ideja i stvaranje veza kojima će se poduprijeti odnosi između EU-a i ASEAN-a;
21. naglašava da će Sporazum o partnerstvu i suradnji pružiti priliku EU-u da poveća svoj doprinos provedbi zajedničkih ciljeva u indo-pacifičkom području; poziva na ulaganje dodatnih zajedničkih napora za slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju;
22. poziva na suradnju sa Singapurom u cilju ostvarenja zajedničkih interesa povezanih s provedbom politika povezivosti EU-a i ASEAN-a; ističe potrebu za suradnjom u pogledu inicijative „Jedan pojas, jedan put” prema provedbi ciljeva povezivosti i kriterija koji su dogovoreni tijekom nedavnog sastanka na vrhu EU-a i Kine; ponovno naglašava potrebu za promicanjem multilateralnog upravljanja;
23. naglašava da je Singapur zagovarao regionalni multilateralizam u jugoistočnoj Aziji; prima na znanje ulogu Singapura u međuregionalnim diplomatskim, gospodarskim i institucijskim dijalozima između EU-a i ASEAN-a i naglašava potporu Singapura regionalnoj integraciji u jugoistočnoj Aziji;
24. napominje da je Singapur strateški lociran; prima na znanje doprinos Singapura regionalnoj i globalnoj sigurnosti; pozdravlja godišnji sastanak na vrhu o sigurnosti u Aziji, poznat kao „Dijalog u Shangri-Lau” koji se od 2002. održava u hotelu Shangri-La u Singapuru;
25. izražava duboku zabrinutost zbog sve većih napetosti u Južnom kineskom moru; poziva ASEAN da ubrza savjetovanje o kodeksu ponašanja za mirno rješavanje sporova i prijepora u tom području te da EU podupre taj proces; ustraje u tome da se pitanje treba riješiti u skladu s međunarodnim pravom usklađenim s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); izražava zadovoljstvo što je Singapur, kao zemlja koja nije upletena u te sporove, pozvala sve strane da razlikama u međusobnim stajalištima pristupe miroljubivo i u skladu s međunarodnim pravom, uključujući UNCLOS;
26. kao i Singapur poziva na slobodu plovidbe i prelijetanja na tom području i naglašava da je promicanje stabilnosti u jugoistočnoj Aziji u velikom interesu EU-a; naglašava ključnu ulogu Regionalnog foruma ASEAN-a i sastanka na vrhu istočne Azije za promicanje dijaloga o sigurnosti između te regije i Kine i Sjedinjenih Američkih Država kao izvanregionalnih sila;
27. pozdravlja program kibernetičke sposobnosti ASEAN-a koji je pokrenut na inicijativu Singapura i kojim se nastoji pomoći državama članicama ASEAN-a u prepoznavanju kibernetičkih prijetnji i reagiranju na njih; shvaća da ASEAN nema zajedničke norme za kibernetičku zaštitu te da bi to moglo onemogućiti suradnju u području kibersigurnosti u toj regiji; poziva EU da podijeli svoja iskustva u postupanju s kibernetičkim i hibridnim prijetnjama te da podrži izgradnju kapaciteta ASEAN-a u tom području;
28. pohvaljuje Singapur zbog njegova raspoređivanja vojnih snaga i opreme u svrhu pružanja podrške multinacionalnoj koaliciji u Iraku od 2003. do 2008. i njegov naknadni doprinos operacijama protiv tzv. Islamske države u Iraku i Siriji;
29. uviđa spremnost Singapura da bude domaćin sastanaka na vrhu i zauzme ključnu ulogu u njihovoj organizaciji u cilju promicanja mira i izgradnje povjerenja u Aziji i izvan nje;
Institucijski okvir koji se temelji na Sporazumu o partnerstvu i suradnji
30. pozdravlja osnivanje Zajedničkog odbora u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji koji sačinjavaju predstavnici obiju strana na primjereno visokoj razini kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i provedba sporazuma, odredili prioriteti i dale preporuke za promicanje ciljeva Sporazuma;
31. poziva na redovitu komunikaciju između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Parlamenta kako bi se Parlamentu omogućilo praćenje provedbe Sporazuma o partnerstvu i suradnji te ostvarenja njegovih ciljeva;
o o o
32. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Singapura.
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Ugovora o osnivanju Prometne zajednice (13111/2018 – C8-0473/2018 – 2018/0282(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (13111/2018),
– uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Prometne zajednice(1),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91. i člankom 100. stavkom 2. u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0473/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0022/2019),
1. daje suglasnost za sklapanje Ugovora;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Kosova(2), Crne Gore i Republike Srbije.
Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2018.
158k
64k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2018. (2018/2148(INI))
– uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine (BiH), s druge strane,
– uzimajući u obzir Protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji je parafiran 18. srpnja 2016. i stupio na snagu 1. veljače 2017.,
– uzimajući u obzir zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji od 15. veljače 2016. i podnošenje odgovora zemlje na upitnik Komisije od 28. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. o zapadnom Balkanu i prilog naslovljen „Solunski program za zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integracijiˮ,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. listopada 2017. o Bosni i Hercegovini, od 26. lipnja 2018. o proširenju te procesu stabilizacije i pridruživanja te od 15. listopada 2018. o Bosni i Hercegovini / operaciji EUFOR-a Althea,
– uzimajući u obzir prvi sastanak Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 5. i 6. studenoga 2015., drugi sastanak Vijeća EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 10. srpnja 2017., treći sastanak Odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 27. ožujka 2018., te treći sastanak Vijeća EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 13. srpnja 2018.,
– uzimajući u obzir Berlinski proces, posebice zaključke predsjedatelja sa sastanka čelnika u okviru sastanka na vrhu zemalja zapadnog Balkana održanog u Londonu 10. srpnja 2018., tri zajedničke izjave potpisane istoga dana o regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima, o nestalim osobama i ratnim zločinima te izjavu protiv korupcije koju je BiH izdala istim povodom,
– uzimajući u obzir izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta iz Sofije,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2018.” (COM(2018)0450) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2018.” (SWD(2018)0155),
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politike Federice Mogherini i povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna od 2. svibnja 2018. o izbornoj reformi u BiH u pogledu izbora za Dom naroda Federacije,
– uzimajući u obzir rezultate izbora održanih 7. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima Međunarodne promatračke misije za promatranje izbora Organizacije za europsku sigurnost i suradnju/Ureda za demokratske institucije i prava (OSCE/ODIHR) objavljenu 8. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije Mogherini i povjerenika Hahna od 8. listopada 2018. o izborima u Bosni i Hercegovini,
– uzimajući u obzir zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 25. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir lokalnu izjavu EU-a od 1. lipnja 2018. o kaznenom zakonu BiH,
– uzimajući u obzir 53.(1) i 54.(2) izvješće visokog predstavnika za provedbu mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti UN-a od 3. svibnja 2018. i 31. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir Program reformi za BiH za razdoblje 2015. – 2018. donesen u srpnju 2015. i koordinacijski mehanizam koji su 23. kolovoza 2016. usvojili Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o toj zemlji,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0467/2018),
A. budući da je EU i dalje posvećen europskoj perspektivi BiH te njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i jedinstvu;
B. budući da zahtjev zemlje za članstvom u EU-u predstavlja strateški izbor i obvezu prema napredovanju prema EU-u;
C. budući da Komisija priprema mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u; budući da je BiH, koja je iskoristila mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU-a, sastavila svoje odgovore na upitnik Komisije i predala ih 28. veljače 2018.; budući da je BiH 20. lipnja 2018. zaprimila više od 600 naknadnih pitanja i da još nije poslala odgovore na dodatna pitanja;
D. budući da je od sredine 2017. zabilježeno sporije donošenje reformi povezanih s EU-om, usprkos obvezi BiH prema Programu reformi; budući da je pristupanje EU-u sveobuhvatan proces koji zahtijeva političku volju, zajedničke napore svih dionika i konsenzus o Programu reformi; budući da građani BiH moraju biti u središtu institucionalnih, ekonomskih i socijalnih reformi;
E. budući da su opći izbori u BiH održani 7. listopada 2018.; budući da političke stranke nisu mogle postići dogovor u pogledu promjena izbornog zakona potrebnih za uklanjanje rupe u zakonu koja je posljedica odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić u vezi s izborom članova Doma naroda Federacije; budući da napori u pružanju pomoći u tom području, koje predvode veleposlanici EU-a i SAD-a u BiH, uz sudjelovanje Venecijanske komisije, nisu bili uspješni;
F. budući da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što pokazuje predmet Sejdić-Finci i povezani predmeti; budući da je Komisija Vijeću naložila da pri izradi svoga mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo posebnu pozornost posveti tom pitanju; budući da se očekuje da će se u mišljenju Komisije analizirati pitanja povezana s funkcionalnošću i pregledati pravni okvir za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a te će se utvrditi ustavne i druge potrebne reforme; budući da će, što se BiH više približi članstvu u EU-u, potreba za ustavnom reformom, s ciljem jačanja funkcioniranja i osiguranja zaštite ljudskih prava, biti sve hitnija; budući da političko vodstvo zemlje do sada nije moglo ispraviti povezane nedostatke u ustavu BiH;
G. budući da se trenutačno ne provodi 13 odluka Ustavnog suda BiH kao ni brojne ustavne odluke na razini entiteta (28 u Federaciji i 7 u Republici Srpskoj); budući da je provedba ustavnih sudskih odluka ključan element za očuvanje vladavine prava;
H. budući da je BiH također potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991);
I. budući da u modernoj Europi nema mjesta za slavljenje osoba osuđenih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva;
J. budući da je potrebno odlučnije pristupiti stalnim izazovima u postupku pomirenja;
K. budući da je korupcija, uključujući korupciju na najvišoj razini, i dalje raširena;
1. pozdravlja podnošenje odgovora BiH na upitnik Komisije; poziva BiH da pravodobno, transparentno i iscrpno odgovori na naknadna pitanja, koja su više tehničke prirode, kako bi pridonijela mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo u EU-u;
2. zabrinut je zbog znatnog usporavanja reformi zbog neslaganja između stranaka i vrlo polarizirane predizborne kampanje koja je započela vrlo rano; ističe da obveza vlasti BiH da slijede europski put treba biti usklađena s dosljednom provedbom reformi koje proizlaze iz Programa reformi i prenesena u konkretne rezultate, za dobrobit građana neovisno o njihovoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti; žali što nije postignut znatan napredak, osim usvajanja državne strategije u području okoliša, ruralnog razvoja i energije te određenih važnih mjera reforme, kao što su izmjene Zakona o trošarinama potrebne za osiguranje financijskih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda i Europske banke za obnovu i razvoj;
3. žali što su nacionalistička i etnička retorika opet dominirale izbornom kampanjom te i dalje obilježavaju politički diskurs svih strana; poziva sve političke čelnike da se bez odgode uključe u oblikovanje vlada na svim razinama, konstruktivnim zajedničkim radom u interesu građana svoje zemlje; poziva na prikladno obavješćivanje javnosti o postupku integracije u EU kojim se među ostalim nastoji postići pomirenje i razvoj političke kulture utemeljene na kompromisu i međusobnom razumijevanju;
4. napominje da je ovaj izborni ciklus također bio obilježen etničkom podjelom i da je izborna kampanja bila usredotočena na probleme podijeljenosti iz prošlosti, umjesto da ponudi konkretna rješenja kojima bi se odgovorilo na svakodnevne probleme građana; žali zbog nacionalističke i huškačke predizborne retorike koja produbljuje jaz između triju konstitutivnih naroda; napominje da su izbori od 7. listopada 2018. bili konkurentni i općenito uredni, usprkos nekim nepravilnostima te da su građani BiH ostvarili svoje demokratsko pravo na miran i uredan način; ponavlja da sve nepravilnosti na izborima treba istražiti i osuditi na najjasniji mogući način, a sve nezakonite aktivnosti treba podvrgnuti kaznenom progonu; ističe da u demokratskom izbornom postupku i dalje postoje nedostaci i očekuje da će se bez odgode prihvatiti preporuke OSCE/ODIHR-a; podsjeća da odluka Ustavnog suda iz 2010. u pogledu demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima još nije provedena;
5. žali što prije izbora nije postignut kompromis u pogledu promjena izbornog zakonodavstva potrebnih za uklanjanje rupe u zakonu koja je posljedica odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije; prima na znanje odluku Središnje izborne komisije o raspodjeli mjesta u Domu naroda Federacije donesenu 18. prosinca 2018. i poziva političke aktere da na sustavan način riješe preostale pravne praznine u izbornom zakonodavstvu BiH; potiče sve političke vođe i izabrane parlamentarne zastupnike da pokažu odgovornost, da izbjegavaju izjave kojima se dovodi u pitanje jedinstvo države, da zaborave na svoja suprotstavljena stajališta i da pronađu kompromise i rješenja koje će svima biti prihvatljiva; upozorava da je potrebno izbjegavati odgode i pokušaje kočenja sastavljanja vlasti nakon izbora jer to ne bi bilo u interesu građana niti je cilj europske integracije; ističe da je održavanje izbora, provedba rezultata i formiranje vlade u skladu s relevantnim pravnim odredbama ključno obilježje demokracije koja dobro funkcionira, kao i zahtjev za svaku zemlju koja se želi pridružiti EU-u;
6. čvrsto ponavlja da je potrebna brza uspostava Doma naroda Federacije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao što su u zajedničkoj izjavi o izborima u BiH naglasili Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Mogherini i povjerenik Hahn;
7. žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje neriješeno; potiče sve strane da pravodobno pronađu kompromis jer bi to pitanje novi zakonodavci trebali što prije riješiti, među ostalim i provedbom odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci i povezanim predmetima; ponavlja da je potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u potpuno djelotvornu, uključivu i funkcionalnu državu koja se temelji na vladavini prava;
8. žali zbog činjenice da se, zbog pokušaja da se u pravila o glasovanju Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje uvede mogućnost blokiranja na temelju etničke pripadnosti, izaslanici BiH još nisu usuglasili o poslovniku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji se nije sastao tri godine; žali zbog nedostatka suradnje s Europskim parlamentom, podsjeća da je to jasno kršenje obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te potiče sve aktere da prihvate i pristanu na poslovnik Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, na temelju preporuka Europskog parlamenta o toj temi; napominje da su demokratske institucije koje dobro funkcioniraju, uključujući parlament, preduvjet za napredovanje u postupku integracije u EU-u;
9. zabrinut je zbog manjka sustavnih regulatornih procjena učinka i javnih savjetovanja, nedovoljne i loše kvalitete i prakse praćenja i izvješćivanja te manjka službenih zahtjeva za objavljivanjem ključnih dokumenata vlade za planiranje;
10. poziva na donošenje dodatnih nediskriminirajućih i rodno osviještenih državnih strategija u područjima kao što su zapošljavanje i javno financijsko upravljanje, čime će se omogućiti dosljedna provedba reformi diljem zemlje, kao i pristup dodatnom financiranju iz IPA-e; sa zadovoljstvom napominje da je donošenje relevantnih strategija na razini zemlje omogućilo dodatno financiranje iz IPA-e II u ključnim područjima, kao što su poljoprivreda i ruralni razvoj, okoliš i energija, u okviru nedavno revidiranog okvirnog strateškog dokumenta za razdoblje 2014. – 2020.; naglašava potrebu da se financiranje sredstvima iz pretpristupne pomoći bolje iskoristi, među ostalim poboljšanjem koordinacije donatora i administrativnog kapaciteta; potiče donošenje nacionalnog programa za usklađivanje državnih zakona s pravnom stečevinom EU-a, što je zakonska obveza u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i neophodno sredstvo pripreme za pristupanje EU-u;
11. ponovno poziva na donošenje državne strategije za ljudska prava; naglašava da je potrebno što prije izmijeniti Zakon o ombudsmanu, kako bi se zajamčila usklađenost s pariškim načelima; smatra da je potrebno da BiH uspostavi nacionalni mehanizam za prevenciju s ciljem prevencije mučenja i zlostavljanja te da donese državni zakon o pravima civila mučenih tijekom rata, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama; smatra da bi BiH trebala uložiti više napora u usklađivanje uvjeta u zatvorima i policijskim objektima za pritvor s međunarodnim standardima; ponovno potiče vlasti u Republici Srpskoj da ukinu odredbu o smrtnoj kazni iz ustava entiteta; ponavlja potrebu da se zajamči nediskriminirajući pristup pravdi diljem zemlje usklađenim i održivim sustavom besplatne pravne pomoći; poziva vlasti na aktivno promicanje europskih vrijednosti te nastavak europske perspektive;
12. poziva vlasti BiH da poduzmu konkretne korake za uključivanje pojma roda u sve politike, uključujući u Program reformi, i izražava zabrinutost zbog niske zastupljenosti žena na položajima donošenja odluka, osobito na lokalnoj razini; potiče političke stranke BiH da ulože više napora kako bi osigurale zastupljenost žena na svim razinama političkog sustava;
13. žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, čime se omogućuje otvorena diskriminacija među građanima u BiH, što je u očitoj suprotnosti s vrijednostima i normama EU-a; podsjeća na to da bi Komisija prilikom pripreme svojeg mišljenja trebala uzeti u obzir ovo pitanje; naglašava da bi provedba ovih presuda pridonijela uspostavljanju demokratskog i funkcionalnog društva; naglašava da se, kao i u slučaju svake zemlje koja se želi pridružiti EU-u, od BiH očekuje da progresivno uskladi svoj ustavni i pravni sustav sa zahtjevima pravne stečevine EU-a u pogledu nediskriminacije te očekuje napredak u tim važnim pitanjima; ustraje u tome da provedba tih presuda ne smije utjecati na provedbu Programa reformi i da mora voditi do ukidanja svih ograničenja prava na kandidaturu na temelju etničke pripadnosti i prebivališta ili zbog izbora građana da se ne povezuje s konstitutivnim narodima; stoga vjeruje da se ustavna i izborna reforma trebaju provesti zajedno; traži od političkih vođa da izbjegavaju nacionalističku retoriku koja dovodi do podjele društva te da nastave s političkim dijalogom i aktivnostima koje vode suradnji političkih predstavnika triju naroda i drugih;
14. poziva na učinkovitije mjere za suzbijanje svih oblika diskriminacije, posebice donošenjem državnih strategija za ljudska prava i nediskriminaciju; potiče suradnju triju naroda i drugih o kulturnim, vjerskim i obrazovnim pitanjima kako bi se premostile etničke podjele; žali što nije bilo napretka u rješavanju pitanja koje se odnosi na sustav „dviju škola pod jednim krovom”; potiče na poduzimanje odlučnih mjera na svim razinama kako bi se pronašla sustavna rješenja kojima će se zajamčiti uključivo i nediskriminirajuće obrazovanje za svu djecu; napominje da se donošenjem programa i nastavnih planova na cijelom području BiH trebaju poštovati kulturna i jezična raznolikost naroda, uz naglašavanje međusobnog razumijevanja i pomirenja; zabrinut je zbog toga što nedostatak sredstava i koordinacije sprečava provedbu akcijskog plana za djecu 2015. – 2018.; pozdravlja zakonodavstvo BiH o udomiteljskoj skrbi i naglašava potrebu za pružanjem dodatne potpore deinstitucionalizaciji skrbi o djeci u cijeloj zemlji; poziva na bolji pristup obrazovanju i odgovarajućim socijalnim službama za djecu s invaliditetom te općenito, na poboljšanje pristupa zgradama, institucijama i prijevozu za osobe s invaliditetom;
15. poziva na učinkovitiju provedbu pravnih odredbi u pogledu ravnopravnosti između muškaraca i žena kako bi se smanjile razlike u plaći između žena i muškaraca i poboljšale mogućnosti pristupa tržištu rada za žene te kako bi se u društvu uklonili rodni stereotipi; sa zabrinutošću primjećuje izostanak djelotvorne provedbe zakonodavstva o sprečavanju i zaštiti od rodno uvjetovanog nasilja, posebice nasilja u obitelji; ističe potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s Konvencijom iz Istanbula; potiče na napredak u jamčenju poštovanja prava osoba s invaliditetom, posebice brzim rješavanjem relevantnih preporuka UN-a; priznaje mjere poduzete u pogledu pravne zaštite pripadnika zajednice LGBTI, no naglašava da je potrebno učiniti više kako bi se osigurao kazneni progon nasilja i zločina iz mržnje usmjerenih protiv njih, kao i promicanje njihove socijalne uključenosti;
16. zabrinut je zbog toga što se nedostatkom koordinacije između različitih razina vlasti i nedostatkom financijskih sredstava i dalje otežava učinkovita zaštita manjina i ranjivih skupina, posebice Roma; poziva na poduzimanje dodatnih koraka za jačanje zaštite prava manjina; sa zabrinutošću primjećuje da rezultati istraživanja iz 2017. o marginaliziranim Romima u BiH pokazuju da ta manjina ima ograničen pristup mogućnostima u svim aspektima ljudskog razvoja; osuđuje stigmatizaciju i socijalnu isključenost Roma; poziva vlasti da odaju počast Romima žrtvama holokausta, da proglase 2. kolovoza danom sjećanja na holokaust Roma te da uključe romske žrtve u odavanje počasti koje se održava 27. siječnja svake godine za obilježavanje Dana sjećanja na holokaust; pozdravlja donošenje revidiranog akcijskog plana za stanovanje, zapošljavanje i zdravstvenu skrb Roma 2017. ustraje na provedbi mjera za dodatno poboljšanje stopa obrazovanja i zaposlenosti, životnih, stambenih i zdravstvenih uvjeta Roma i drugih etničkih manjina, s naglaskom na poboljšanju i potpunoj provedbi relevantnih postojećih politika i zakonodavnih okvira; izražava zabrinutost zbog male zastupljenosti članova nacionalnih manjina u političkom i javnom životu;
17. prima na znanje sudjelovanje BiH u procjeni OECD-ova programa za međunarodnu procjenu učenika 2018., koje je potpomognuto financijskom potporom Europske komisije; pohvaljuje obrazovne institucije BiH (nadležne ministre i institucije na razini kantona, entiteta i države te u distriktu Brčko) za suradnju i želju za zajedničkim radom; potiče buduće vlade na svim razinama da upotrijebe rezultate ispitivanja, čija se objava očekuje 2019., radi pokretanja konstruktivne rasprave i razvoja obrazovnih reformi koje će dovesti do bolje kvalitete obrazovnih rezultata;
18. poziva na sveobuhvatnu reformu sustava socijalne zaštite, ukidanjem diskriminirajućih praksi u skladu s obvezama u pogledu ljudskih prava i osiguranjem odgovarajućih minimalnih standarda za zaštitu najranjivijeg stanovništva, među ostalim rješavanjem nedostataka u zakonodavstvu zbog kojih neka djeca nemaju pristup zdravstvenom osiguranju; poziva sve relevantne institucije BiH da ojačaju koordinaciju i suradnju u području praćenja prava djeteta, uključujući uspostavu sveobuhvatnog mehanizma za prikupljanje podataka o djeci u BiH;
19. napominje da je BiH i dalje zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima; poziva na poboljšanje upravljanja granicama i jačanje specijaliziranih jedinica za istraživanje trgovine ljudima radi učinkovite borbe protiv krijumčara;
20. zabrinut je zbog nedostatnih obrazovnih i gospodarskih reformi koje dovode do visoke stope nezaposlenosti mladih i gospodarske emigracije, i zbog nedostatka odgovarajućih politika i ulaganja u djecu i mlade; potiče BiH da riješi pitanje velike rodne neravnoteže u pogledu sudjelovanja na tržištu rada i isključenosti mladih koji pripadaju manjinskim skupinama iz obrazovnog sustava i mjera zapošljavanja; poziva na proaktivniju i sustavniju politiku u pogledu mladih u BiH kojom bi se trebali osnažiti mladi u zemlji; u tom pogledu potiče BiH da uspostavi poseban okvir i jamči potpuno funkcioniranje Komisije za koordinaciju pitanja mladih u ministarstvu civilnih poslova BiH;
21. poziva na to da se strategije i zakoni u području prava pripadnika manjinskih skupina i njihove zaštite u potpunosti provode i da ih se podržava javnim sredstvima;
22. potiče BiH da osigura pravo na vlasništvo; ističe nedostatak sveobuhvatnog zakonodavnog okvira u pogledu zahtjeva za povrat i potiče vlasti da sa zainteresiranim stranama pokrenu dijalog o pitanjima u vezi s povratom ili odštetom za oduzeto vlasništvo;
23. žali zbog nedostatka napretka u pogledu slobode izražavanja i neovisnosti medija; jasno odbija neprestane pokušaje političkog i financijskog pritiska na medije; osuđuje stalne slučajeve zastrašivanja, prijetnji smrću i verbalnih i fizičkih napada na novinare, osobito na istraživačke novinare koji pišu o slučajevima ratnih zločina koji nisu podvrgnuti kaznenom progonu; poziva vlasti da prikupljaju podatke o tim slučajevima, zajamče brzu istragu i kazneni progon počinitelja te da promiču okruženje koje pridonosi slobodi izražavanja; ističe potrebu za jačanjem financijske stabilnosti i političke neutralnosti Regulatorne agencije za komunikacije; ponovno poziva na osiguranje neovisnosti, dostupnosti sadržaja na svim službenim jezicima i održivog financiranja javnih radiotelevizijskih kuća; poziva na stavljanje većeg naglaska na radne uvjete novinara u cijelom sektoru; izražava zabrinutost nedostatkom transparentnosti vlasništva nad medijima te ponavlja svoj poziv na osiguranje potpune transparentnosti usvajanjem odgovarajućeg zakonodavnog okvira; žali zbog činjenice da se zbog političke opstrukcije ne može uspostaviti funkcionalna usluga javne radiodifuzije; ponavlja svoj poziv za jamčenje medijskog pluralizma i naglašava da bi proizvodnja i emitiranje radiotelevizijskih sadržaja na svim službenim jezicima BiH doprinijela zaštiti kulturne raznolikosti u toj zemlji; naglašava da, kao i u drugim zemljama u regiji, i dalje postoji zabrinutost u pogledu političke instrumentalizacije medija, izravne ili one koju vrše politički akteri ili poslovni akteri u nastojanju da nametnu politički utjecaj;
24. pozdravlja napore čiji je cilj promicanje pomirenja, uzajamnog poštovanja i vjerske tolerancije u zemlji, uključujući napore Međureligijskog vijeća u BiH; žali zbog stalnih slučajeva diskriminacije na temelju vjere, kao i incidenata kojima su na meti bili vjerski objekti; pohvaljuje i podržava one koji se bore za slobodu izražavanja, protiv govora mržnje, vjerske mržnje i koji promiču uključivost; odbacuje poticanje na strah od drugih te poziva vlasti da pravodobno i dosljedno reagiraju u tim slučajevima;
25. pozdravlja donošenje strateškog okvira za reformu državne uprave u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2018. – 2022. i poziva na njezinu brzu provedbu; ponovno skreće pozornost na rascjepkanost i politizaciju sustava donošenja politika u BiH i ističe potrebu za reformom ustavnog okvira u skladu s najvišim standardima ljudskih prava i sloboda te potrebu za poboljšanjem kvalitete, koherentnosti i financijske isplativosti javnih politika diljem zemlje; poziva na donošenje državne strategije za javno financijsko upravljanje i na povećanje transparentnosti proračuna u BiH, kao i na uspostavu snažnijih mehanizama za sprečavanje neučinkovitosti i rasipanja javnih resursa, uključujući u području javne nabave; posebice poziva na poduzimanje mjera za smanjenje rizika od politizacije javne službe s pomoću učinkovitog sustava za upravljanje ljudskim resursima na svim upravnim razinama te standardizacijom postupaka javne službe na svim razinama vlasti, osobito na federalnoj i kantonskoj razini u Federaciji;
26. priznaje da je došlo do napretka u uspostavi institucijskih mehanizama za suradnju između vlasti i organizacija civilnog društva te u osiguranju javnog financiranja organizacija civilnog društva; ponovno poziva na donošenje strateškog okvira za suradnju s civilnim društvom na svim razinama upravljanja radi jačanja transparentnosti javnog donošenja odluka i poduzimanja dodatnih napora za omogućivanje javnog preispitivanja rada vlade; osim toga naglašava potrebu za većim sudjelovanjem civilnog društva u planiranju, praćenju i provedbi programa podrške EU-a; potiče vlasti na vođenje djelotvornog dijaloga koji bi mogao dovesti do zakonodanvih inicijativa i inicijativa za izgradnju kapaciteta kojima bi se povećali kapaciteti socijalnih partnera i civilnog društva; ističe da je organizacijama civilnog društva koje djeluju u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uključujući nadzorne organizacije i organizacije koje se zalažu za određeni cilj te male lokalne organizacije, potrebno javno financiranje;
27. i dalje je zabrinut zbog raširene korupcije u BiH i stalne neusklađenosti između iskazane političke volje za suzbijanjem korupcije i nedostatka konkretnih rezultata; ističe da ne postoji evidencija istaknutih slučajeva te da je pravni i institucijski okvir za suzbijanje sustavne korupcije u područjima kao što su financiranje političkih stranaka, javna nabava, sukob interesa i objava imovinskih kartica slab i neprimjeren; poziva na poduzimanje mjera za poboljšanje pravnog i institucijskog okvira protiv korupcije u skladu s europskim standardima, boljim usklađivanjem s akcijskim planovima donesenima na različitim razinama, provedbom postojećih strategija i poboljšanjem suradnje tijela za sprečavanje korupcije s agencije za borbu protiv korupcije;
28. smatra da su potrebni dodatni napori za poboljšanu borbu protiv raširene korupcije; potiče na poduzimanje mjera za znatno poboljšanje rezultata u području sprečavanja i suzbijanja korupcije, uključujući mjere za nametanje učinkovitih i odvraćajućih kazni te zapljenu imovine stečene kriminalnim djelovanjem; naglašava potrebu za izgradnjom kapaciteta za istrage zločina povezanih s gospodarstvom, financijama i javnom nabavom i za borbu protiv njih; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na provedbu učinkovitih provjera financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja te na poboljšanje javnog pristupa izjavama javnih dužnosnika o imovinskom stanju i njihova nadzora, uključujući one koji se kandidiraju na izborima; poziva na rješavanje preporuka GRECO-a, posebice onih koje se odnose na financiranje političkih stranaka i sukobe interesa; smatra da je za BiH od ključne važnosti da donese zakon o sukobu interesa u skladu s europskim i međunarodnim standardima; potiče BiH da provede analizu postojećeg pravnog okvira za borbu protiv korupcije i da zatim donese koherentnu strategiju za rješavanje utvrđenih propusta i slabosti, u skladu s međunarodnim i europskim standardima;
29. pozdravlja donošenje akcijskog plana za provedbu strategije reforme sektora pravosuđa za razdoblje 2014. – 2018. u ožujku 2017. i uspostavu potrebnih struktura za izvješćivanje i praćenje; ukazuje na potrebu za odlučnim mjerama za njegovu provedbu; zabrinut je zbog stalnih politički motiviranih prijetnji pravosuđu; ponavlja potrebu za jačanjem neovisnosti pravosuđa, uključujući od političkog utjecaja, kao i njegove nepristranosti, stručnosti, učinkovitosti i odgovornosti; pozdravlja donošenje detaljnog akcijskog plana za provedbu preporuka Europske komisije o problemima u okviru nadležnosti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća koji je donijelo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, čiji je cilj jačanje mjera u pogledu imenovanja i integriteta te disciplinskih mjera u pravosuđu, uključujući i poboljšanim izjavama o imovini; potiče na brzo donošenje povezanih zakonodavnih akata; naglašava potrebu za revizijom zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću na temelju preporuka Komisije i mišljenja Venecijanske komisije; poziva na standardizaciju kaznenih zakona za slučajeve ratnih zločina i naglašava važnost rodnih procjena tekuće pravosudne reforme;
30. žali zbog činjenice da vlasti na svim razinama i dalje zanemaruju ili odbijaju obvezujuće odluke pravosuđa, uključujući onog na najvišem stupnju, te podsjeća ta se tim djelovanjem ozbiljno osporava vladavina prava;
31. pozdravlja daljnje smanjenje zaostatka predmeta koji se odnose na ratne zločine, stalan pozitivni trend u kaznenom progonu ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje, i poboljšanje potpore žrtvama i svjedocima na sudu; potiče vlasti BiH da usklade zakonodavstvo o civilnim ratnim žrtvama kako bi uključili i žrtve seksualnog nasilja radi sprječavanja diskriminacije u pogledu statusa i pristupa odšteti u različitim entitetima; poziva na brzu izmjenu nacionalne strategije za ratne zločine kako bi se zajamčila učinkovitija raspodjela predmeta među različitim razinama upravljanja, zajedno s novim kriterijima i rokovima za obradu najsloženijih predmeta;
32. napominje da još uvijek nedostaje sveobuhvatna strategija za tranzicijsko pravosuđe i čvrst mehanizam odštete za kršenje ljudskih prava tijekom rata diljem zemlje, uključujući za žrtve seksualnog nasilja povezanoga s ratom; poziva na donošenje zakona o žrtvama mučenja u BiH, strategije za tranzicijsko pravosuđe i programa za žrtve seksualnog nasilja te na uspostavu posebnog fonda za naknadu štete žrtvama silovanja, mučenja i zlostavljanja za vrijeme rata i uspostavu odgovarajućih mehanizama naknade štete za civilne ratne žrtve, što uključuje povrat, naknadu, rehabilitaciju, odštetu i jamstvo neponavljanja povrede;
33. ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima na području bivše Jugoslavije (REKOM); naglašava važnost toga da vođe u BiH budu ozbiljno uključeni u njezinu uspostavu; naglašava važnost tog procesa i aktivne uključenosti svih regionalnih političkih vođa kako bi REKOM započeo s radom bez daljnje odgode; skreće pozornost na prijedlog akcijskog plana Koalicije za REKOM s jasnim datumima i referentnim vrijednostima;
34. žali zbog svakog slavljenja osoba osuđenih za najgore zločine protiv čovječanstva; hitno poziva na to da se iskaže poštovanje žrtvama ratnih zločina i da se promiče pomirenje; podsjeća sve političke vođe i institucije u BiH da su odgovorni za objektivnu procjenu događaja iz ratnih vremena u interesu istine, pomirenja i mirne budućnosti te za izbjegavanje zlouporabe pravosuđa u političke svrhe; naglašava da se procesuiranje ratnih zločina treba temeljiti na konceptu neovisnosti pravosuđa te da ne smije biti korišteno za politizaciju u dnevno političke svrhe, reviziju povijesti i produbljivanje podjela u društvu; žali zbog odluke Narodne skupštine Republike Srpske da opozove svoje odobrenje izvješća o Srebrenici iz 2004. i osuđuje izjave svih strana kojima se slave ratni zločinci;
35. naglašava da je, iako je postignut znatan napredak, potrebno pružiti više pozornosti trajnom utjecaju traume seksualnog nasilja povezanoga sa sukobima u ratu 1992. – 1995. u BiH; naglašava da je potrebno osigurati da muške i ženske osobe koje su doživjele seksualno nasilje, uključujući djecu rođenu u tom kontekstu, imaju pravedan pristup skrbi, potpori i pravosuđu putem sveobuhvatnih odšteta, uključujući rehabilitaciju i ublažavanje stigmatizacije žrtava seksualnog nasilja povezanoga sa sukobima;
36. priznaje određen, ali još uvijek nedovoljan napredak postignut u provedbi Priloga VII. Mirovnom sporazumu iz Daytona o izbjeglicama i interno raseljenim osobama; primjećuje spor napredak u rješavanju problema trajno velikog broja interno raseljenih osoba, povratnika pripadnika manjina, izbjeglica i nestalih osoba; poziva vlasti da započnu intenzivnu suradnju između dvaju entiteta i da u potpunosti dijele relevantne vojne i obavještajne podatke kako bi se identificirale osobe koje se još uvijek smatraju nestalima u ratu; pozdravlja nedavne inicijative čiji je cilj jačanje regionalne suradnje s radi rješavanja problema nestalih osoba i poziva vlasti u BiH da se uključe u taj proces; naglašava da je važno prikupljati podatke o povratnicima; osuđuje slučajeve uništavanja njihove imovine i napominje da je uspjeh politike o povratnicima u BiH ključan za pomirenje;
37. poziva na provedbu dodatnih mjera i konkretnih programa u pogledu održiva povratka izbjeglica, pristupa zdravstvenoj skrbi i zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, sigurnosti i obrazovanju, te na to da se znatna pozornost obrati na naknadu štete za imovinu koja se ne može vratiti; potiče u tom pogledu nastavak operacija Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica;
38. žali što zemlja još uvijek trpi zbog postojanja mina koje pokrivaju otprilike 2,2 % njezine ukupne površine i izravno utječu na sigurnost više od 540 000 stanovnika; pozdravlja stalnu potporu EU-a razminiranju i pohvaljuje izvrstan rad Deminerskog bataljona Oružanih snaga u BiH; sa zabrinutošću primjećuje nedostatak dovoljne količine najnovije tehnologije za razminiranje, što bi moglo dovesti do smanjenja očišćenog područja s trenutačnih 3 km2 na manje od 1 km2 godišnje od 2020.; stoga potiče države članice da dobro opreme Deminerski bataljon potrebnim sredstvima i opremom;
39. pozdravlja donošenje strategije za borbu protiv organiziranog kriminala za razdoblje 2017. – 2020. te napredak u provedbi akcijskih planova za mjere protiv pranja novca i za financiranje terorizma; poziva na jačanje napora za postizanje rezultata istraga, kaznenih progona, konačnih presuda i oduzimanje prihoda od organiziranog kriminala; pozdravlja donošenje dugo očekivanih izmjena Kaznenog zakona koje je donio Zastupnički dom BiH 17. rujna 2018. jer su one ključne kako bi se institucijama vladavine prava omogućilo da provode osjetljive istrage i da surađuju s međunarodnim agencijama za provedbu zakona i poziva Komisiju da pomno prati provedbu tih izmjena; naglašava da bi usklađivanje Zakona o obavještajno sigurnosnoj agenciji s europskim i međunarodnim standardima trebalo i dalje biti visoki prioritet vlasti; cijeni činjenicu da je BiH uklonjena s popisa FATF-a „visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u pogledu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma” i poziva na poduzimanje dodatnih napor kako bi se uklonila s popisa visokorizičnih zemalja EU-a;
40. poziva na trajne napore u borbi protiv radikalizacije te na daljnje mjere za identifikaciju, sprečavanje i sveobuhvatno zaustavljanje kretanja stranih boraca, uz nezakonitu trgovinu oružjem, te kanala novca koji je namijenjen daljnjoj radikalizaciji; potiče vlasti da dodatno ojačaju kapacitete BiH za suzbijanje terorizma s pomoću bolje koordinacije i suradnje, razmjene informacija o kriminalu, sprečavanja radikalizacije i programa za deradikalizaciju; poziva vlasti na razvoj strategije za borbu protiv kiberkriminala i sličnih sigurnosnih prijetnji; podsjeća na potrebu za jačom suradnjom u vezi s problemima u području upravljanja granicama sa susjednim zemljama;
41. pohvaljuje napore vlasti BiH da zaustave odlaske svojih građana na strana bojišta te potiče vlasti da kazne strane terorističke borce na odgovarajući način i da zatim provedu njihovu društvenu reintegraciju; sa zabrinutošću primjećuje da su na nekim mjestima u zemlji utvrđene jedinice za radikalizaciju;
42. sa zabrinutošću primjećuje sve veći broj migranata koji u zadnje vrijeme pristižu u BiH te nedostatak koordinacije između različitih državnih razina u odgovoru na tu situaciju; smatra da pitanje migracija ne bi trebalo biti politizirano; pozdravlja humanitarnu pomoć EU-a koja rješava rastuće potrebe izbjeglica, tražitelja azila i migranata u zemlji i donošenje posebne mjere 10. kolovoza 2018. (vrijedne 6 milijuna EUR) za pružanje potpore BiH u upravljanju tokovima migracija; naglašava važnost uzimanja u obzir rodne perspektive humanitarne pomoći i učinka izbjegličkih kampova na zajednice domaćine; smatra da je suradnja sa susjednim zemljama i EU-om ključna za rješavanje ovog zajedničkog izazova;
43. poziva na donošenje novog niza reformi usmjerenih prema EU-u, odmah nakon uspostave novih vlasti u BiH, kako bi se nastavio postupak provedbe reformi i unaprijedila europska integracija zemlje; ističe da bi financijsku potporu EU-a trebala popratiti djelotvorna uvjetovanost i da bi EU trebao razviti akcijske planove i okvire za praćenje u skladu s 20 načela europskog stupa socijalnih prava kako bi ostvarila „novu pojačanu dimenziju za zapadni Balkan” kako je navedeno u Strategiji za zapadni Balkan 2018.; priznaje da je BiH napredovala u pogledu gospodarskog razvoja i konkurentnosti, no napominje da je zemlja i dalje u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva; čvrsto vjeruje da bi unapređenje društveno-gospodarskih reformi, uz ispravno sudjelovanje socijalnih partnera, trebalo biti visoki prioritet s ciljem poboljšanja životnih uvjeta u zemlji; prima na znanje vrlo slab napredak u socijalnom polju; naglašava da je potrebno ojačati temelje gospodarstva poput rasta i zapošljavanja te borbu protiv sive ekonomije; ističe važnost restrukturiranja javnog sektora, uključujući javna poduzeća, dodatno smanjenje neformalnog gospodarstva i povezanih fiskalnih opterećenja za rad, poboljšanje poslovnog okruženja (također razvojem jedinstvenog gospodarskog prostora u BiH), usmjeravanja javnih financija u smjeru koji potiče rast, posebice stavljanjem naglaska na srednjoročne potrebe, kao što su infrastruktura i obrazovanje, pružanjem pravovremenih i iscrpnih statističkih podataka u skladu s europskim i međunarodnim standardima;
44. prima na znanje spor napredak u zaštiti okoliša i klimatskih promjena; ponavlja potrebu za usklađivanjem sa zajedničkom stečevinom EU-a i za osiguranjem djelotvorne i strukturirane provedbe zakonodavstva o okolišu u skladu sa standardima EU-a u cijeloj zemlji i u skladu sa strategijom aproksimacije zakonodavstva o okolišu; ponovno naglašava potrebu da se hitno riješi problem prekograničnog onečišćenja zraka koje uzrokuje rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u skladu s okolišnim politikama EU-a; naglašava da je potrebno da BiH u potpunosti ispuni svoje obveze u vezi s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i Protokolom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, posebice u djelatnostima u riječnom slivu Neretve i Trebišnjice; ističe da je za projekte planiranja i izgradnje hidroelektrana potrebna sukladnost s međunarodnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a za zaštitu okoliša, uključujući direktive EU-a o pticama i staništima i Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš; ističe da je hitno potrebno izbjeći svaki negativan utjecaj na područja od velikog prirodnog interesa na način da se poboljša kvaliteta procjena utjecaja na okoliš i zajamči uloga javnosti i savjetovanje s civilnim društvom u relevantnim projektima;
45. napominje da je tržište za energiju i plin i dalje rascjepkano te da na njemu dominiraju ključna već pozicionirana poduzeća; poziva vlasti BiH da dodatno razviju prometnu i energetsku infrastrukturu zemlje i da hitno uspostave funkcionalne energetske i prometne lance; poziva BiH da iskoristi novi paket EU-a za razvoj regionalne povezanosti te da uloži napore u uspostavu regionalnog tržišta energijom u skladu s obvezama u području klime; podržava nastavak ulaganja u infrastrukturne projekte kojima će se poboljšati prometna povezanost unutar BiH i sa susjednim zemljama; poziva na poštovanje pravila natječaja i načela transparentnosti prilikom odabira izvođača radova kako bi se spriječile zlouporaba ovlasti i korupcija te zajamčio odabir najboljih ponuda; podržava prijedlog smanjenja naknade za roaming na zapadnom Balkanu;
46. pozdravlja konstruktivne i stabilne bilateralne odnose BiH i potpisivanje nekoliko bilateralnih sporazuma s njezinim susjedima; poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa s državama u okruženju i na dodatne napore radi rješavanja svih otvorenih bilateralnih pitanja, uključujući razgraničenje sa Srbijom i Hrvatskom, s ciljem približavanja članstvu u europskim organizacijama;
47. pozdravlja Strategiju vanjske politike BiH za razdoblje 2018. – 2023. koju je usvojilo Predsjedništvo BiH te u kojoj se jasno navodi da je članstvo u EU-u jedan od glavnih strateških ciljeva te zemlje; žali što se razina usklađenosti s izjavama EU-a i odlukama Vijeća EU-a u vezi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom spustila na 61 % u 2017.; naglašava potrebu za postizanjem rezultata koji se odnose na postupno usklađivanje sa ZVSP-om i poziva na znatno poboljšanje u tom području, koje predstavlja ključnu sastavnicu članstva u EU-u; snažno potiče BiH da se uskladi s odlukama Vijeća kojima se uvode restriktivne mjere EU-a u kontekstu nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i događaja u istočnoj Ukrajini te žali zbog namjernog izostanka suradnje nekih političkih aktera;
48. prima na znanje sve veći utjecaj stranih sila u BiH i čvrsto vjeruje da je veći angažman EU-a u BiH najbolji način za osiguranje napretka prema postizanju europskih vrijednosti, stabilnosti i napretka u zemlji; pozdravlja stalnu prisutnost operacije EUFOR Althea u zemlji, kojom se pomaže izgradnji kapaciteta i osposobljavanju Oružanih snaga BiH te se održavaju kapaciteti za odvraćanje radi pružanja potpore sigurnom i zaštićenom okruženju; pozdravlja to što je Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-a do studenoga 2019.;
49. potiče vlasti da zajamče sukladnost s međunarodnim standardima, standardima EU-a i ciljevima politika u području energije i klimatskih promjena; duboko žali zbog toga što su napori koje ova zemlja ulaže u borbu protiv klimatskih promjena i dalje tek deklarativne prirode te što se istodobno donose odluke o planiranju novih termoelektrana na ugljen; stoga poziva na otkazivanje projekata i planova hidroelektrane koji su štetni za prirodu, protivni volji lokalnog stanovništva, neusklađeni s prostornim razvojnim planovima na lokalnoj razini ili razini entiteta i korisni jedino ulagačima;
50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, vladama i parlamentima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i distrikta Brčko te vladama deset kantona.
Zajedničke odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijska pravila za njih ***I
441k
143k
Amandmani koje je donio Europski parlament od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM(2018)0375 – C8-0230/2018 – 2018/0196(COD))(1)
o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize
o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj, Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1.
(1) Člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da, radi jačanja svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, Unija nastoji smanjiti razlike u razinama razvijenosti različitih regija te zaostalost regija ili otoka koji su u najnepovoljnijem položaju, a posebna pozornost poklanja se ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Člankom 175. UFEU-a traži se da Unija podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem kroz Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponentu za smjernice, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europsku investicijsku banku i ostale instrumente. Člankom 322. UFEU-a predviđen je temelj za donošenje financijskih pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju računa, kao i pravila kojima se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja.
(1) Člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da, radi jačanja svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, Unija nastoji smanjiti razlike u razinama razvijenosti različitih regija te zaostalost regija ili otoka koji su u najnepovoljnijem položaju, a posebna pozornost poklanja se ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Tim regijama osobito pogoduje kohezijska politika. Člankom 175. UFEU-a traži se da Unija podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem kroz Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponentu za smjernice, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europsku investicijsku banku i ostale instrumente. Člankom 322. UFEU-a predviđen je temelj za donošenje financijskih pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju računa, kao i pravila kojima se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja.
(1a) Za budućnost Europske unije i njezinih građana važno je da kohezijska politika ostane glavna investicijska politika Unije te da njezino financiranje u razdoblju 2021. – 2027. bude i dalje barem na razini programskog razdoblja 2014. – 2020. Nova sredstva za druga područja djelovanja ili programe Unije ne bi se trebala izdvajati na uštrb Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Kohezijskog fonda.
Amandman 430 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) U svrhu daljnjeg razvoja koordinirane i usklađene provedbe fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, mjera koje se financiraju u okviru podijeljenog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fondu za azil i migracije (FAMI), Fondu za unutarnju sigurnost (FUS) i Fondu za integrirano upravljanje granicama (BMVI), potrebno je utvrditi financijska pravila na temelju članka 322. UFEU-a za sve te fondove („fondovi”), u kojima se jasno navodi područje primjene relevantnih odredbi. Uz to, treba utvrditi zajedničke odredbe koje se temelje na članku177. UFEU-a kako bi se obuhvatila pravila specifična za politiku za EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR.
(2) U svrhu daljnjeg razvoja koordinirane i usklađene provedbe fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, mjera koje se financiraju u okviru podijeljenog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fondu za azil i migracije (FAMI), Fondu za unutarnju sigurnost (FUS) i Fondu za integrirano upravljanje granicama (BMVI) potrebno je utvrditi financijska pravila na temelju članka 322. UFEU-a za sve te fondove („fondovi”), u kojima se jasno navodi područje primjene relevantnih odredbi. Uz to, treba utvrditi zajedničke odredbe koje se temelje na članku 177. UFEU-a kako bi se obuhvatila pravila specifična za politiku za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, EFPR te u određenoj mjeri za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”).
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.
(4) Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije trebaju ostvariti koristi od posebnih mjera i od dodatnog financiranja, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a i u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
(4) Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije trebaju ostvariti koristi od posebnih mjera i od dodatnog financiranja, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a i u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. godine, kako bi odgovorile na poteškoće specifične za njihov zemljopisni položaj.
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5.
(5) Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebaju nastojati ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.
(5) Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. U tom bi kontekstu pri provedbi fondova trebalo poticati deinstitucionalizaciju i skrb u zajednici. Države članice i Komisija trebaju nastojati ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti kao ni infrastrukturu nepristupačnu osobama s invaliditetom. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća” i obveze dogovorene u okviru Pariškog sporazuma. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a. Siromaštvo je jedan od najvećih izazova s kojima se EU suočava. Fondovima bi se stoga trebalo doprinijeti njegovu iskorjenjivanju kao i ispunjavanju obveze Unije i njezinih država članica koja se odnosi na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.
(9) Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovi će pridonijeti klimatskim aktivnostima i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva.
(9) Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovi će pridonijeti integraciji klimatskih aktivnosti i postizanju ukupnog cilja od 30 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Mehanizmi za prilagodbu na promjenu klime trebali bi biti sastavni dio programiranja i provedbe.
(9a) S obzirom na utjecaj migracijskih tokova iz trećih zemalja kohezijska politika trebala bi doprinositi procesima integracije, osobito pružanjem infrastrukturne potpore gradovima te lokalnim i regionalnim tijelima na prvoj liniji, koji se najviše angažiraju u provedbi politika integracije.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10.
(10) Dio proračuna Unije dodijeljenog fondovima treba provoditi Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća12 („Financijska uredba”). Prema tome, pri provedbi fondova u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale bi poštovati načela navedena u Financijskoj uredbi, kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija.
(10) Dio proračuna Unije dodijeljenog fondovima treba provoditi Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća12 („Financijska uredba”). Prema tome, pri provedbi fondova u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale bi poštovati načela navedena u Financijskoj uredbi, kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija. Države članice trebale bi biti odgovorne za pripremu i provedbu programa, i to na odgovarajućoj teritorijalnoj razini, u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirima i na temelju djelovanja tijela koja su imenovale u tu svrhu. Države članice trebale bi se suzdržati od uvođenja dodatnih pravila koja korisnicima otežavaju upotrebu sredstava iz fondova.
__________________
__________________
12 SL L […], […], str. […].
12 SL L […], […], str. […].
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.
(11) Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Delegirana Uredba (EU) br. 240/201413 i dalje bi se trebala primjenjivati.
(11) Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela, civilnog društva i socijalnih partnera. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu i prilagodbu Delegirane uredbe (EU) br. 240/201413.
__________________
__________________
13 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
13 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.
(12) Na razini Unije, europski semestar koordinacije gospodarske politike je okvir kojim se utvrdili prioriteti nacionalnih reformi i prati njihova provedba. Države članice izrađuju svoje nacionalne višegodišnje investicijske strategije za potporu tih prioriteta reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene uz godišnje nacionalne programe reformi kao sredstvo za koordinaciju prioritetnih investicijskih projekata koji će primati potporu putem nacionalnog i Unijina financiranja. Trebale bi i poslužiti za upotrebu sredstava Unije na dosljedan način i, u najvećoj mogućoj mjeri, ostvarivanje dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti iz fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU.
Briše se.
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13.
(13) Države članice trebale bi utvrditi kako se relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a uzimaju u obzir pri pripremi programskih dokumenata. Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi redovito predstavljati napredak u provedbi programa i ostvarenju preporuka za pojedinu zemlju odboru za praćenje i Komisiji. Tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja države članice trebaju, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzimaju u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju od početka programskog razdoblja.
(13) Države članice trebale bi uzeti u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a pri pripremi programskih dokumenata kad su u oni usklađeni s ciljem utvrđenim u programu. Tijekom programskog razdoblja 2021. – 2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi odboru za praćenje i Komisiji redovito predstavljati napredak u provedbi programa kojima se podupire ostvarenje preporuka za pojedinu zemlju kao i za europski stup socijalnih prava. Tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja države članice trebaju, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzimaju u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju od početka programskog razdoblja.
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.
(14) Države članice trebale bi uzeti u obzir sadržaj svojih nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji se trebaju izraditi u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom14 i ishod postupka koji rezultira preporukama Unije povezanim s tim planovima, za svoje programe, kao i za financijske potrebe dodijeljene za ulaganja s niskom razinom emisija ugljika.
(14) Države članice trebale bi uzeti u obzir sadržaj svojih nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji se trebaju izraditi u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom14 i ishod postupka koji rezultira preporukama Unije povezanim s tim planovima, u svojim programima, uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja, kao i za financijske potrebe dodijeljene za ulaganja s niskom razinom emisija ugljika.
__________________
__________________
14 [Uredba o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (COM(2016)0759 final/2 - 2016/0375(COD)].
14 [Uredba o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (COM(2016)0759 final/2 - 2016/0375(COD)].
Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.
(15) Partnerski sporazum koji priprema svaka država članica treba biti strateški dokument kojim se usmjeravaju pregovor između Komisije i predmetne države članice o izradi programâ. U svrhu smanjivanja administrativnog opterećenja ne bi trebalo biti potrebno izmijeniti partnerske sporazume tijekom programskog razdoblja. Kako bi se olakšalo programiranje i izbjeglo preklapanje sadržaja u programskim dokumentima, partnerski sporazumi mogu se uključiti kao dio programa.
(15) Partnerski sporazum koji priprema svaka država članica treba biti strateški dokument kojim se usmjeravaju pregovor između Komisije i predmetne države članice o izradi programâ. U svrhu smanjivanja administrativnog opterećenja ne bi trebalo biti potrebno izmijeniti partnerske sporazume tijekom programskog razdoblja. Kako bi se olakšalo programiranje i izbjeglo preklapanje sadržaja u programskim dokumentima, partnerski bi se sporazumi trebali moći uključiti kao dio programa.
Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 16.
(16) Svaka država članica trebala bi biti fleksibilna kako bi pridonijela fondu InvestEU za osiguranje proračunskih jamstava za ulaganja u toj državi članici.
(16) Svaka država članica mogla bi biti fleksibilna kako bi pridonijela fondu InvestEU za osiguranje proračunskih jamstava za ulaganja u toj državi članici, pod određenim uvjetima utvrđenima u članku 10. ove Uredbe.
Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17.
(17) Kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, potrebno je utvrditi ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Svaki uvjet koji omogućuje provedbu treba biti povezan s posebnim ciljem i treba biti automatski primjenjiv ako se posebni cilj odabere za potporu. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama u okviru povezanih posebnih ciljeva ne bi trebale biti uključene u zahtjeve za plaćanje. Kako bi se očuvao povoljnan okvira za ulaganja, trebalo bi redovito pratiti kontinuirano ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije.
(17) Kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za uključivu, nediskriminirajuću, učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, potrebno je utvrditi ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Svaki uvjet koji omogućuje provedbu treba biti povezan s posebnim ciljem i treba biti automatski primjenjiv ako se posebni cilj odabere za potporu. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama u okviru povezanih posebnih ciljeva ne bi trebale biti uključene u zahtjeve za plaćanje. Kako bi se očuvao povoljan okvir za ulaganja, trebalo bi redovito pratiti kontinuirano ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije.
Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18.
Države članice trebale bi uspostaviti okvir uspješnosti za svaki program koji obuhvaća sve pokazatelje, glavne etape i ciljeve koji se trebaju pratiti, o kojima je potrebno izvješćivati i koji su potrebni za ocjenjivanje uspješnosti programa.
(18) Države članice trebale bi uspostaviti okvir uspješnosti za svaki program koji obuhvaća sve pokazatelje, glavne etape i ciljeve koji se trebaju pratiti, o kojima je potrebno izvješćivati i koji su potrebni za ocjenjivanje uspješnosti programa. Na taj bi se način trebalo omogućiti da se odabir projekata i ocjenjivanje temelje na rezultatima.
Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19.
(19) Država članica trebala bi provesti preispitivanje u srediniprogramskog razdoblja za svaki program koji prima potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda. Tim bi se preispitivanjem trebala omogućiti potpuna prilagodba programa na temelju uspješnosti programa, uz istodobno pružanje mogućnosti za uzimanje u obzir novih izazova i relevantnih preporuka za pojedinu zemlju izdanih 2024. Komisija bi trebala istodobno 2024., zajedno s tehničkom prilagodbom za 2025., preispitati sva ukupna dodijeljena sredstva država članica u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” kohezijske politike za godine 2025., 2026. i 2027., primjenjujući metodu raspodjele sredstava utvrđenu u relevantnom temeljnom aktu. To preispitivanje, zajedno s ishodom preispitivanja u sredini programskog razdoblja, trebalo bi dovesti do izmjena programa kojima se mijenjaju financijske dodjele za 2025., 2026. i 2027.
(19) Država članica trebala bi provesti preispitivanje u sredini programskog razdoblja za svaki program koji prima potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda. Tim bi se preispitivanjem trebala omogućiti potpuna prilagodba programa na temelju uspješnosti programa, uz istodobno pružanje mogućnosti za uzimanje u obzir novih izazova i relevantnih preporuka za pojedinu zemlju izdanih 2024., kao i napredak u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova te europskog stupa socijalnih prava. Potrebno je uzeti u obzir i demografske izazove. Komisija bi trebala istodobno 2024., zajedno s tehničkom prilagodbom za 2025., preispitati sva ukupna dodijeljena sredstva država članica u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” kohezijske politike za godine 2025., 2026. i 2027., primjenjujući metodu raspodjele sredstava utvrđenu u relevantnom temeljnom aktu. To preispitivanje, zajedno s ishodom preispitivanja u sredini programskog razdoblja, trebalo bi dovesti do izmjena programa kojima se mijenjaju financijske dodjele za 2025., 2026. i 2027.
(20) Potrebno je dodatno usavršiti mehanizme kojima se osigurava povezanost politika financiranja Unije i gospodarskog upravljanja Unije, omogućujući Komisiji da donese prijedlog Vijeću o suspenziji svih ili dijela obveza za jedan program ili više programa predmetne države članice ako ta država članica ne poduzme djelotvorne mjere u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja. Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebale djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osigurale djelotvorne mjere u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom.
(20a) Države članice u propisno opravdanim slučajevima mogle bi podnijeti zahtjev za fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode, koje javna uprava podupire sufinanciranjem ulaganja aktiviranih u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”). Pri definiranju fiskalne prilagodbe u okviru preventivnog ili korektivnog skupa mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu Komisija bi trebala pažljivo razmotriti taj zahtjev.
(22a) Veliki projekti čine znatan udio u troškovima Unije i često su od strateške važnosti za provedbu strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Stoga je opravdano da operacije koje su iznad određenih pragova i dalje podliježu posebnim postupcima odobrenja u skladu s ovom Uredbom. Prag bi trebalo utvrditi u odnosu na ukupni prihvatljivi trošak nakon što se u obzir uzmu očekivani neto prihodi. U tu je svrhu, kako bi se zajamčila jasnoća, primjereno odrediti sadržaj prijave za velike projekte. Prijava bi trebala sadržavati informacije potrebne kako bi se zajamčilo da financijski doprinos iz fondova neće dovesti do velikog gubitaka radnih mjesta na postojećim lokacijama u Uniji. Države članice trebale bi dostaviti sve tražene informacije, a Komisija bi za svaki veliki projekt trebala utvrditi je li traženi financijski doprinos opravdan.
Amandman 22 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23.
(23) Kako bi se ojačao integrirani pristup teritorijalnom razvoju, ulaganja u obliku teritorijalnih alata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice ili bilo koji drugi teritorijalni alat u okviru cilja politike „Europa bliža građanima” o pružanju potpore inicijativama koje su osmislile države članice za ulaganja programirana za EFRR trebala bi se temeljiti na teritorijalnim i lokalnim razvojnim strategijama. Za potrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i teritorijalnih alata koje su osmislile države članice potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj teritorijalnih strategija. Te strategije trebalo bi razviti i prihvatiti u okviru odgovornosti relevantnih nadležnih tijela ili tijela. Kako bi se osiguralo sudjelovanje relevantnih nadležnih tijela ili tijela u provedbi teritorijalnih strategija, ona bi trebala biti odgovorna za odabir operacije kojoj se dodjeljuje potpora ili sudjelovati u tom odabiru.
(23) Kako bi se ojačao integrirani pristup teritorijalnom razvoju, ulaganja u obliku teritorijalnih alata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (poznat i kao „LEADER” u Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj) ili bilo koji drugi teritorijalni alat u okviru cilja politike „Europa bliža građanima” o pružanju potpore inicijativama koje su osmislile države članice za ulaganja programirana za EFRR trebala bi se temeljiti na teritorijalnim i lokalnim razvojnim strategijama. Isto bi se trebalo primjenjivati na povezane inicijative kao što je strategija pametnih sela. Za potrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i teritorijalnih alata koje su osmislile države članice potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj teritorijalnih strategija. Te strategije trebalo bi razviti i prihvatiti u okviru odgovornosti relevantnih nadležnih tijela ili tijela. Kako bi se osiguralo sudjelovanje relevantnih nadležnih tijela ili tijela u provedbi teritorijalnih strategija, ona bi trebala biti odgovorna za odabir operacije kojoj se dodjeljuje potpora ili sudjelovati u tom odabiru.
Amandman 23 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 24.
(24) Radi boljeg iskorištavanja potencijala na lokalnoj razini potrebno je ojačati i olakšati lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. Potrebno je uzeti u obzir lokalne potrebe i potencijal te relevantne sociokulturne značajke i potrebno je predvidjeti strukturne promjene, izgraditi kapacitete zajednice i poticati inovacije. Potrebno je ojačati blisku suradnju i integriranu upotrebu fondova za ostvarenje lokalnih razvojnih strategija. Lokalne akcijske skupine koje predstavljaju interese zajednice trebalo bi u načelu biti odgovorne za izradu i provedbu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. U svrhu olakšavanja koordinirane potpore iz različitih fondova strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i olakšavanja njihove provedbe, potrebno je olakšati upotrebu pristupa „glavnog fonda”.
(24) Radi boljeg iskorištavanja potencijala na lokalnoj razini potrebno je ojačati i olakšati lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. Potrebno je uzeti u obzir lokalne potrebe i potencijal te relevantne sociokulturne značajke i potrebno je predvidjeti strukturne promjene, izgraditi kapacitete zajednice i administrativne kapacitete kao i poticati inovacije. Potrebno je ojačati blisku suradnju i integriranu upotrebu fondova za ostvarenje lokalnih razvojnih strategija. Lokalne akcijske skupine koje predstavljaju interese zajednice trebalo bi u načelu biti odgovorne za izradu i provedbu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. U svrhu olakšavanja koordinirane potpore iz različitih fondova strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i olakšavanja njihove provedbe, potrebno je olakšati upotrebu pristupa „glavnog fonda”.
Amandman 24 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 25.
(25) Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, potrebno je provesti tehničku pomoć na inicijativu države članice putem paušalne stope koja se temelji na napretku u provedbi programa. Ta tehnička pomoć može biti nadopunjena ciljanim mjerama jačanja administrativnih kapaciteta primjenom metoda povrata koje nisu povezane s troškovima. Djelovanja i rezultati, kao i odgovarajuća plaćanja Unije, mogu biti dogovoreni u planu i dovesti do plaćanja za rezultate na terenu.
(25) Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, potrebno je provesti tehničku pomoć na inicijativu države članice putem paušalne stope koja se temelji na napretku u provedbi programa. Ta tehnička pomoć može biti nadopunjena ciljanim mjerama jačanja administrativnih kapaciteta, kao što je evaluacija vještina ljudskih resursa, primjenom metoda povrata koje nisu povezane s troškovima. Djelovanja i rezultati, kao i odgovarajuća plaćanja Unije, mogu biti dogovoreni u planu i dovesti do plaćanja za rezultate na terenu.
Amandman 25 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 27.
(27) Kako bi se ispitala uspješnost programa, država članica trebala bi osnovati odbore za praćenje. Za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond godišnja izvješća o provedbi trebala bi biti zamijenjena godišnjim strukturiranim dijalogom o politici koji se temelji na posljednjim informacijama i podacima o provedbi programa koje je objavila država članica.
(27) Kako bi se ispitala uspješnost programa, država članica trebala bi osnovati odbore za praćenje koji bi se, među ostalim, sastojali od predstavnika civilnog društva i socijalnih partnera. Za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond godišnja izvješća o provedbi trebala bi biti zamijenjena godišnjim strukturiranim dijalogom o politici koji se temelji na posljednjim informacijama i podacima o provedbi programa koje je objavila država članica.
Amandman 26 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 28.
(28) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.16, potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, ako je to primjereno, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu.
(28) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.16, potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, ako je to primjereno, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu. Pokazatelji bi se, kada je to moguće, trebali razvijati na rodno osjetljiv način.
_________________
_________________
16 SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
16 SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
Amandman 27 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 29.
(29) Kako bi se zajamčila dostupnost sveobuhvatnih i ažurnih informacija o provedbi programa, treba zahtijevati češće elektroničko izvješćivanje o kvantitativnim podacima.
(29) Kako bi se zajamčila dostupnost sveobuhvatnih i ažurnih informacija o provedbi programa, treba zahtijevati učinkovito i pravovremeno elektroničko izvješćivanje o kvantitativnim podacima.
Amandman 28 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 30.
(30) U svrhu pružanja potpore pripremi povezanih programa i aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje, Komisija treba provesti evaluaciju fondova u sredini programskog razdoblja. Na kraju programskog razdoblja, Komisija bi trebala provesti naknadnu ocjenu fondova koja bi trebala biti usmjerena na učinak fondova.
(30) U svrhu pružanja potpore pripremi povezanih programa i aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje, Komisija treba provesti evaluaciju fondova u sredini programskog razdoblja. Na kraju programskog razdoblja, Komisija bi trebala provesti naknadnu ocjenu fondova koja bi trebala biti usmjerena na učinak fondova. Rezultate tih evaluacija trebalo bi objaviti.
Amandman 29 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 34.
(34) U pogledu bespovratnih sredstava koja se pružaju korisnicima države članice trebale bi sve više upotrebljavati pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova. Prag povezan s obveznom upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova treba biti povezan s ukupnim troškovima operacije kako bi se zajamčilo isto postupanje sa svim operacijama ispod praga, neovisno o tome je li potpora javna ili privatna.
(34) U pogledu bespovratnih sredstava koja se pružaju korisnicima države članice trebale bi sve više upotrebljavati pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova. Prag povezan s obveznom upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova treba biti povezan s ukupnim troškovima operacije kako bi se zajamčilo isto postupanje sa svim operacijama ispod praga, neovisno o tome je li potpora javna ili privatna. Ako država članica namjerava predložiti upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, može se savjetovati s odborom za praćenje.
Amandman 30 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 36.
(36) Kako bi se optimiziralo širenje primjene sufinanciranih ulaganja u okoliš, trebalo bi osigurati sinergije s Programom za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE, posebno putem strateških integriranih projekata istrateške prirode projekata.
(36) Kako bi se optimiziralo širenje primjene sufinanciranih ulaganja u okoliš, trebalo bi osigurati sinergije s Programom za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE, posebno putem strateških integriranih projekata i strateških projekata za prirodu, kao i s projektima financiranima u sklopu programa Obzor Europa i drugih programa Unije.
Amandman 31 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 38.
(38) Da bi se osigurale djelotvornost, pravednost i održivost učinka intervencije fondova, trebale bi postojati odredbe kojima se osigurava da su dugotrajna ulaganja u infrastrukturu ili produktivna ulaganja dugoročna te sprečava upotreba fondova za ostvarivanje neopravdane prednosti. Upravljačka tijela trebaju obratiti posebnu pozornost na to da ne podupiru premještanje pri odabiru operacija i da sa svim iznosima nepropisno isplaćenim operacijama koje ne ispunjavaju zahtjev trajnosti postupaju kao s nepravilnostima.
(38) Da bi se osigurale uključivost, učinkovitost, pravednost i održivost učinka intervencije fondova, trebale bi postojati odredbe kojima se osigurava da su dugotrajna ulaganja u infrastrukturu ili produktivna ulaganja nediskriminirajuća i dugoročna te sprečava upotreba fondova za ostvarivanje neopravdane prednosti. Upravljačka tijela trebaju obratiti posebnu pozornost na to da ne podupiru premještanje pri odabiru operacija i da sa svim iznosima nepropisno isplaćenim operacijama koje ne ispunjavaju zahtjev trajnosti postupaju kao s nepravilnostima.
Amandman 32 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 40.
(40) Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, treba nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja, uključujući instrument za provedbu reformi. Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima, osobito priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnost da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dodatno financiranje iz fondova.
(40) Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, treba nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja, uključujući instrument za provedbu reformi. Tom koordinacijom politika trebali bi se promicati mehanizmi koji se lako upotrebljavaju kao i upravljanje na više razina. Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima, osobito priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnost da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dodatno financiranje iz fondova.
(42a) Upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost provedbe financijskih instrumenata izravnom dodjelom ugovora Grupi EIB-a, nacionalnim razvojnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama.
Amandman 34 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 44.
(44) U potpunosti poštujući primjenjiva pravila o državnoj potpori i javnoj nabavi koja s eu već objašnjena tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost odlučiti o najprikladnijoj mogućnosti provedbe financijskih instrumenata kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ciljnih regija.
(44) U potpunosti poštujući primjenjiva pravila o državnoj potpori i javnoj nabavi koja su već objašnjena tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost odlučiti o najprikladnijoj mogućnosti provedbe financijskih instrumenata kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ciljnih regija. U tom okviru Komisija bi u suradnji s Europskim revizorskim sudom revizorima, upravljačkim tijelima i korisnicima trebala davati smjernice za ocjenu usklađenosti s državnim potporama i razvoj programa državnih potpora.
(45a) Radi povećanja odgovornosti i transparentnosti Komisija bi trebala osigurati sustav za rješavanje prigovora kojem mogu pristupiti svi građani i dionici u svim fazama pripreme i provedbe programâ, što uključuje i nadzor i evaluaciju.
Amandman 36 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 46.
l Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, treba olakšati prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja. Osim ako je potrebna nova tehnologija, treba zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi.
(46) Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, treba olakšati prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja, uključujući administrativne i IT sustave gdje je to moguće. Osim ako je potrebna nova tehnologija, treba zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi.
(48a) Kako bi se poduprla učinkovita uporaba fondova, potpora EIB-a trebala bi biti dostupna svim državama članicama na njihov zahtjev. To bi moglo uključivati izgradnju kapaciteta, potporu za utvrđivanje, pripremu i provedbu projekata kao i savjetovanje o financijskim instrumentima i platformama za ulaganja.
Amandman 38 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 50.
(50) Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između djelotvorne i učinkovite provedbe fondova i povezanih administrativnih troškova i opterećenja, učestalost, područje primjene i opseg provjera upravljanja trebali bi se temeljiti na procjeni rizika kojim se uzimaju u obzir čimbenici kao što su vrsta operacija koje se provode, korisnici i razina rizika utvrđena u prethodnim provjerama i revizijama upravljanja.
(50) Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između djelotvorne i učinkovite provedbe fondova i povezanih administrativnih troškova i opterećenja, učestalost, područje primjene i opseg provjera upravljanja trebali bi se temeljiti na procjeni rizika kojim se uzimaju u obzir čimbenici kao što su vrsta, složenost i broj operacija koje se provode, korisnici i razina rizika utvrđena u prethodnim provjerama i revizijama upravljanja. Mjere upravljanja i kontrole za fondove trebale bi biti razmjerne razini rizika za proračun Unije.
Amandman 39 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 58.
(58) Osim toga, države članice trebaju spriječiti, otkriti i djelotvorno razriješiti svaku nepravilnost, uključujući prijevare od strane korisnika. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/201318 i uredbama (Euratom, EZ) br. 2988/9519 i br. 2185/9620 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/193921 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/137122 Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije u potpunosti surađivali u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijelili Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuli da im sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o otkrivenim nepravilnostima, uključujući prijevare, i o daljnjem postupanju, kao i o praćenju istraga OLAF-a.
(58) Osim toga, države članice trebaju spriječiti, otkriti i djelotvorno razriješiti svaku nepravilnost, uključujući prijevare od strane korisnika. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/201318 i uredbama (Euratom, EZ) br. 2988/9519 i br. 2185/9620 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/193921 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/137122 Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije u potpunosti surađivali u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijelili Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuli da im sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi Komisiji podnijeti detaljno izvješće o otkrivenim nepravilnostima, uključujući prijevare, i o daljnjem postupanju, kao i o praćenju istraga OLAF-a. Države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji s EPPO-om trebale bi izvješćivati Komisiju o odlukama nacionalnih tijela za kazneni progon u vezi s nepravilnostima koje utječu na proračun Unije.
__________________
__________________
18 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
18 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
19 Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
19 Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
20 Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
20 Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
21 Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
21 Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
22 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
22 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
Amandman 40 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 61.
(61) Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za određivanje regija i područja prihvatljivih za dobivanje potpore iz fondova. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća23 kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 868/201424.
(61) Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za određivanje regija i područja prihvatljivih za dobivanje potpore iz fondova. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća23, kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2016/206624.
__________________
__________________
23 Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
23 Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
24 Uredba Komisije (EU) br. 868/2014 od 8. kolovoza 2014. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 241, 13.8.2014., str. 1.).
24 Uredba Komisije (EU) 2016/2066 od 21. studenoga 2016. o izmjeni prilogâ Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 322, 29.11.2016., str. 1.).
Amandman 41 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 62.
(62) Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond, Komisija bi provedbenim aktima trebala uspostaviti godišnju raščlambu raspoloživih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” zajedno s popisom prihvatljivih regija, kao i sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja”(Interreg). Uzimajući u obzir da bi se nacionalna sredstva država članica trebala utvrditi na osnovi statističkih podataka i prognoza dostupnih 2018. i s obzirom na nesigurnosti u predviđanju, Komisija bi trebala preispitati ukupnu dodjelu sredstava za sve države članice 2024. na temelju najnovijih raspoloživih statističkih podataka u tom trenutku i, ako postoji kumulativna divergencija od više od ± 5 %, prilagoditi ta dodijeljena sredstva za razdoblje 2025.–2027. kako bi se rezultati preispitivanja u sredini programskog razdoblja i tehničke prilagodbe odrazili u izmjenama programa istovremeno.
(62) Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za EFRR, ESF+, EFPR i Kohezijski fond, Komisija bi provedbenim aktima trebala uspostaviti godišnju raščlambu raspoloživih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” zajedno s popisom prihvatljivih regija, kao i sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg). Uzimajući u obzir da bi se nacionalna sredstva država članica trebala utvrditi na osnovi statističkih podataka i prognoza dostupnih 2018. i s obzirom na nesigurnosti u predviđanju, Komisija bi trebala preispitati ukupnu dodjelu sredstava za sve države članice 2024. na temelju najnovijih raspoloživih statističkih podataka u tom trenutku i, ako postoji kumulativna divergencija od više od ± 5 %, prilagoditi ta dodijeljena sredstva za razdoblje 2025. – 2027. kako bi se rezultati preispitivanja u sredini programskog razdoblja i tehničke prilagodbe odrazili u izmjenama programa istovremeno.
Amandman 42 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 63.
(63) Projekti transeuropske prometne mreže u skladu s Uredbom (EU) br. [nova Uredba o CEF-u]25 i dalje će se financirati iz Kohezijskog fonda s pomoću podijeljenog upravljanja i izravne provedbe u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Na temelju uspješnog pristupa programskog razdoblja 2014.–2020., iznos od 10 000 000 000 EUR iz Kohezijskog fonda trebao bi se prenijeti u CEF u tu svrhu.
(63) Projekti transeuropske prometne mreže u skladu s Uredbom (EU) br. [nova Uredba o CEF-u]25 i dalje će se financirati iz Kohezijskog fonda s pomoću podijeljenog upravljanja i izravne provedbe u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Na temelju uspješnog pristupa programskog razdoblja 2014. – 2020. iznos od 4 000 000 000 EUR iz Kohezijskog fonda trebao bi se prenijeti u CEF u tu svrhu.
__________________
__________________
25 Uredba (EU) […] Europskog parlamenta i Vijeća od […] o [CEF] (SL L […], […], str. […])].
25 Uredba (EU) […] Europskog parlamenta i Vijeća od […] o [CEF] (SL L […], […], str. […])].
Amandman 43 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 64.
(64) Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi koja bi se trebala provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.
(64) Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi koja bi se trebala provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije. U budućnosti bi se trebala dodatno razmotriti i posebna potpora koja se pruža regijama i zajednicama u nepovoljnom položaju.
(65a) Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima su suočene regije sa srednjim dohotkom, kako je navedeno u Sedmom izvješću o koheziji1a (nizak rast u usporedbi s razvijenijim regijama, ali i u usporedbi s manje razvijenim regijama, s čime se posebice suočavaju regije s BDP-om po stanovniku između 90 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27), „tranzicijske regije” trebale bi dobiti odgovarajuću potporu i biti definirane kao regije čiji je BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27.
___________________
1a Sedmo izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, pod naslovom „Moja regija, moja Europa, naša budućnost: Sedmo izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji” (COM(2017)0583, 9. listopada 2017.).
(66a) U kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije nekoliko će regija i država članica biti izloženije posljedicama tog povlačenja od drugih regija zbog svojih geografskih značajki, prirode i/ili opsega trgovinskih veza. Stoga je važno utvrditi praktična rješenja za potporu, među ostalim i u okviru kohezijske politike, kako bi se odgovorilo na izazove s kojima će se suočiti dotične regije i države članice nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Nadalje, bit će potrebno uspostaviti trajnu suradnju, uključujući razmjenu informacija i dobrih praksi na razini lokalnih i regionalnih tijela i država članica na koje će to povlačenje najviše utjecati.
Amandman 46 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 67.
(67) Nužno odrediti najviše stope sufinanciranja u području kohezijske politike po kategoriji regije kako bi se osiguralo poštovanje načela sufinanciranja određenom razinom javne ili privatne nacionalne potpore. Predmetne stope trebaju odražavati razinu gospodarskog razvoja država članica u smislu BND-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-27.
(67) Nužno je odrediti najviše stope sufinanciranja u području kohezijske politike po kategoriji regije kako bi se osiguralo poštovanje načela sufinanciranja određenom razinom javne ili privatne nacionalne potpore. Predmetne stope trebaju odražavati razinu gospodarskog razvoja država članica u smislu BND-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-27, uz ništa manju razinu povlaštenog tretmana zbog promjena u njihovoj kategorizaciji.
Amandman 47 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 69.
(69) Uz to, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu utvrđivanja kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, definicija jediničnih troškova, paušalnih stopa, fiksnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima koje se primjenjuju na sve države članice, kao i na uspostavu standardiziranih brzih metodologija uzorkovanja.
(69) Uz to, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjene europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo u skladu s ovom Uredbom, utvrđivanja kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, definicija jediničnih troškova, paušalnih stopa, fiksnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima koje se primjenjuju na sve države članice, kao i na uspostavu standardiziranih brzih metodologija uzorkovanja.
Amandman 48 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 70.
(70) Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(70) Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i transparentna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Amandman 49 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 73.
(73) Ciljeve ove Uredbe, to jest jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i utvrđivanje zajedničkih financijskih pravila za dio proračuna Unije koji se provodi u okviru podijeljenog upravljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog, s jedne strane, opsega razlika između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, kao i ograničenja financijskih sredstava država članica i regija, a s druge strane zbog potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja. Budući da se ti ciljevi stoga mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(73) Ciljeve ove Uredbe, to jest jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i utvrđivanje zajedničkih financijskih pravila za dio proračuna Unije koji se provodi u okviru podijeljenog upravljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog, s jedne strane, opsega razlika između razina razvijenosti različitih regija i posebnih izazova s kojima se suočavaju regije u najnepovoljnijem položaju, kao i ograničenja financijskih sredstava država članica i regija, a s druge strane zbog potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja. Budući da se ti ciljevi stoga mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Amandman 50 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka a
(a) financijska pravila za Europski fond za regionalni razvoj („EFRR”), Europski socijalni fond plus („ESF+”), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”), Fond za azil i migracije („FAMI”), Fond za unutarnju sigurnost („FUS”) i Instrument za upravljanje granicama i vize („BMVI”) („fondovi”);
(a) financijska pravila za Europski fond za regionalni razvoj („EFRR”), Europski socijalni fond plus („ESF+”), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”), Fond za azil i migracije („FAMI”), Fond za unutarnju sigurnost („FUS”) i Instrument za upravljanje granicama i vize („BMVI”) („fondovi”);
Amandman 431 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka b
(b) zajedničke odredbe koje se primjenjuju na EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR.
(b) zajedničke odredbe koje se primjenjuju na EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR te na EPFRR, kako je propisano u stavku 1.a ovog članka.
1.a Glava I. poglavlje I. – članak 2. – stavak 4.a, poglavlje II. – članak 5., glava III. poglavlje II. – članci od 22. do 28. i glava IV. – poglavlje III. – odjeljak I. – članci 41. do 43. primjenjuju se na mjere potpore koje se financiraju iz EPFRR-a te glava I. – poglavlje 1. – članak 2. – stavci od 15. do 25. kao i glava V. poglavlje II. – odjeljak II – članci od 52. do 56. primjenjuju se na financijske instrumente predviđene člankom 74. Uredbe (EU).../... (Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a) i primaju potporu u okviru EPFRR-a.
(1) „relevantne preporuke za pojedinu zemlju” znači preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a koje se odnose na strukturne probleme za koje je primjereno da se rješavaju višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene fondova kako je određeno uredbama za pojedine fondove, i relevantne preporuke donesene u skladu s člankom [XX] Uredbe (EU) [broj nove Uredbe o upravljanju energetskom unijom] Europskog parlamenta i Vijeća;
(1) „relevantne preporuke za pojedinu zemlju” znači preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 121. stavcima 2. i 4. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a koje se odnose na strukturne probleme za koje je primjereno da se rješavaju višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene fondova kako je određeno uredbama za pojedine fondove, i relevantne preporuke donesene u skladu s člankom [XX] Uredbe (EU) [broj nove Uredbe o upravljanju energetskom unijom] Europskog parlamenta i Vijeća;
(1a) „uvjet koji omogućuje provedbu” znači konkretan i precizno određen čimbenik koji je istinski povezan s izravnim učinkom na djelotvorno i učinkovito ostvarivanje posebnog cilja;
(4a) „program” u kontekstu EPFRR-a znači strateške planove u okviru ZPP-a kako su navedeni u Uredbi (EU) [...] („Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a”);
Amandman 57 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka 8. – podtočka c
(c) u kontekstu programa državne potpore, poduzeće koje prima potporu;
(c) u kontekstu programa državne potpore, tijelo ili poduzeće, ovisno o slučaju, koje prima potporu, osim ako je potpora za pojedino poduzeće manja od 200 000 EUR: tada dotična država članica može odlučiti da je korisnik tijelo koje dodjeljuje potporu, ne dovodeći u pitanje uredbe Komisije (EU) br. 1407/20131a, (EU) br. 1408/20131b i (EU) br. 717/20141c;
(9) „fond za male projekte” znači operacija u programu Interrega usmjerena na odabir i provedbu projekata ograničenog financijskog opsega;
(9) „fond za male projekte” znači operacija u programu Interrega usmjerena na odabir i provedbu projekata, između ostalog, programa „od građana za građane” ograničenog financijskog opsega;
(21) „posebni fond” znači fond koji je uspostavilo upravljačko tijelo ili holding fond u svrhu osiguravanja financijskih proizvoda za krajnje primatelje;
(21) „posebni fond” znači fond koji su uspostavili upravljačko tijelo ili holding fond u okviru kojeg osiguravaju financijske proizvode za krajnje primatelje;
(36a) načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se prednost pri donošenju energetskih planova, politika i odluka o ulaganju daje mjerama za povećanje učinkovitosti potražnje i ponude energije;
(37) „prilagodba na promjenu klime” znači postupak kojim se osigurava da je infrastruktura otporna na negativne učinke klimatskih promjena u skladu s nacionalnim pravilima i smjernicama, ako su dostupni, ili međunarodno priznatim standardima.
(37) „prilagodba na promjenu klime” znači postupak kojim se osigurava da je infrastruktura otporna na negativne učinke klimatskih promjena u skladu s međunarodno priznatim standardima ili nacionalnim pravilima i smjernicama, ako su dostupni, da se poštuje načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu i da su odabrane specifične metode za smanjenje emisija i dekarbonizaciju;
(37a) „EIB” znači Europska investicijska banka, Europski investicijski fond ili bilo koje ovisno društvo Europske investicijske banke.
Amandman 63 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka a
(a) pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe;
(a) konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te jačanje malih i srednjih poduzeća;
Amandman 64 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b) zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja;
(b) zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena te upravljanja rizikom i njegova sprječavanja;
Amandman 65 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka c
(c) povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a;
(c) povezanija Europa jačanjem mobilnosti, uključujući pametne i održive mobilnosti, i regionalne povezanosti ICT-a;
Amandman 66 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka d
(d) Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava;
(d) uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava;
Amandman 67 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka e
(e) Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa.
(e) Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih regija, područja te lokalnih inicijativa.
3. Države članice pružaju informacije o potpori ciljevima u području zaštite okoliša i klime upotrebom metodologije utemeljene na vrstama intervencija za svaki od fondova. Ta se metodologija sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora pridonosi ciljevima u području zaštite okoliša i klime. Za EFRR, fond ESF+ i Kohezijski fond ponderirane vrijednosti dodaju se dimenzijama i oznakama za vrste intervencija koje su utvrđene u Prilogu I.
3. Države članice u cjelokupnom postupku planiranja i provedbe osiguravaju prilagodbu relevantnih operacija na promjene klime i pružaju informacije o potpori ciljevima u području zaštite okoliša i klime upotrebom metodologije utemeljene na vrstama intervencija za svaki od fondova. Ta se metodologija sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora pridonosi ciljevima u području zaštite okoliša i klime. Za EFRR, fond ESF+ i Kohezijski fond ponderirane vrijednosti dodaju se dimenzijama i oznakama za vrste intervencija koje su utvrđene u Prilogu I.
4. Države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost među fondovima i ostalim instrumentima Unije, kao što je Program potpore strukturnim reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument tehničke potpore. Optimiziraju mehanizme za koordinaciju među onima koji su odgovorni za izbjegavanje udvostručavanja tijekom planiranja i provedbe.
4. U skladu sa svojim nadležnostima te načelima supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost među fondovima i ostalim instrumentima Unije, kao što je Program potpore strukturnim reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument tehničke potpore. Optimiziraju mehanizme za koordinaciju među onima koji su odgovorni kako bi se izbjeglo udvostručavanje tijekom planiranja i provedbe.
1. Države članice i Komisija izvršavaju proračun Unije dodijeljen fondovima u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] („Financijska uredba”).
1. Države članice, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirima, i Komisija izvršavaju proračun Unije dodijeljen fondovima u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] („Financijska uredba”).
2. Međutim, Komisija izvršava iznos potpore prenesene iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europsku urbanu inicijativu i Međuregionalna inovativna ulaganja te iznos potpore prenesene iz fonda ESF+ u transnacionalnu suradnju, kao i iznos doprinosa za InvestEU37 i tehničku potporu na inicijativu Komisije u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkama(a) i (c)] Financijske uredbe.
2. Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 2., Komisija izvršava iznos potpore prenesene iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europsku urbanu inicijativu i Međuregionalna inovativna ulaganja te iznos potpore prenesene iz fonda ESF+ u transnacionalnu suradnju, kao i iznos doprinosa za InvestEU37 i tehničku potporu na inicijativu Komisije u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkama (a) i (c)] Financijske uredbe.
_________________
_________________
37 Uredba (EU) No […] o [...] (SL L […], […], str. […])].
37 Uredba (EU) No […] o [...] (SL L […], […], str. […])].
3. Komisija može provoditi suradnju najudaljenijih regija u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u okviru podijeljenog upravljanja.
3. Komisija uz pristanak dotične države članice i regije može provoditi suradnju najudaljenijih regija u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u okviru neizravnog upravljanja.
1. Svaka država članica organizira partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. To partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere:
1. Za sporazum o partnerstvu i svaki pojedini program svaka država članica, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom, organizira pravo, učinkovito partnerstvo. To partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere:
Amandman 75 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1. – točka a
(a) gradska i druga javna tijela;
(a) regionalna, lokalna, gradska i druga javna tijela;
Amandman 76 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1. – točka c
(c) relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, partnere u području okoliša i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.
(c) relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri u području zaštite okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.
Amandman 77 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca) po potrebi, istraživačke institucije i sveučilišta.
2. U skladu s načelom upravljanja na više razina države članice uključuju te partnere u izradu sporazuma o partnerstvu i tijekom pripreme i provedbe programa, uključujući sudjelovanjem u odborima za praćenje programa u skladu s člankom 34.
2. U skladu s načelom upravljanja na više razina i pristupom „odozdo prema gore” države članice uključuju te partnere u izradu sporazuma o partnerstvu i tijekom pripreme, provedbe i evaluacije programa, uključujući sudjelovanjem u odborima za praćenje programa u skladu s člankom 34. U tom kontekstu države članice dodjeljuju odgovarajući postotak sredstava iz fondova za izgradnju administrativnih kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Za prekogranične programe dotične države članice uključuju svoje partnere iz svih država članica sudionica
3. Organizacija i provedba partnerstva provodi se u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/201438 .
3. Organizacija i provedba partnerstva provodi se u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/201438 . Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 107. kako bi izmijenila Delegiranu uredbu (EU) br. 240/2014 kako bi je prilagodila je ovoj Uredbi.
_________________
_________________
38 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
38 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
4. Komisija se najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o provedbi programa.
4. Komisija se najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o provedbi programa te o ishodu savjetovanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće.
Amandman 81 Prijedlog uredbe Članak 6.a (novi)
Članak 6.a
Horizontalna načela
1. Države članice i Komisija tijekom provedbe fondova osiguravaju poštovanje temeljnih prava i sukladnost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.
2. Države članice i Komisija osiguravaju da se ravnopravnost žena i muškaraca, rodno osviještena politika i integracija rodne perspektive promiču i uzimaju u obzir tijekom pripreme i provedbe programa, među ostalim, kada je riječ o njihovu praćenju, evaluaciji te izvješćivanju o njima.
3. Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju roda, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom izrade, provedbe, praćenja i evaluacije programa te izvješćivanja o njima. Pristupačnost za osobe s invaliditetom posebno će se uzeti u obzir tijekom izrade i provedbe programa.
4. Ciljevi fondova moraju se ostvarivati u skladu s načelom održivog razvoja, uzimajući pritom u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, i promicanjem cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša te borbu protiv klimatskih promjena, na temelju načela „onečišćivač plaća”, kako je određeno u skladu s članku člankom 191. stavcima 1. i 2. UFEU-a.
Države članice i Komisija osiguravaju da se tijekom pripreme i provedbe programâ podupiru zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, učinkovitost resursa, načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu, socijalno pravedna energetska tranzicija, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba istima, biološka raznolikost, spremnost na katastrofe te prevencija rizika i upravljanje njima. Cilj im je izbjeći ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva.
1. Svaka država članica izrađuje sporazum o partnerstvu u kojem su utvrđeni mehanizmi za djelotvornu i učinkovitu upotrebu fondova u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
1. Svaka država članica izrađuje sporazum o partnerstvu u kojem su utvrđeni mehanizmi za djelotvornu i učinkovitu upotrebu fondova u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Takav sporazum o partnerstvu sastavlja se u skladu s kodeksom ponašanja uspostavljenim Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014.
3. Sporazum o partnerstvu može se dostaviti zajedno s relevantnim godišnjim nacionalnim programom reformi.
3. Sporazum o partnerstvu može se dostaviti zajedno s relevantnim godišnjim nacionalnim programom reformi te nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
Amandman 85 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka a
(a) odabrane ciljeve politike uz upućivanje na fondove i programe kojima će se postizati i, prema potrebi, obrazloženje za upotrebu načina provedbe fonda InvestEU, uzimajući u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju;
(a) odabrane ciljeve politike uz upućivanje na fondove i programe kojima će se postizati i priloženo obrazloženje, uzimajući u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju, pobrojane na popisu, kao i regionalne izazove;
Amandman 86 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka b – podtočka i.
(i) i. sažetak odabira politike i glavne rezultate koji se očekuju za svaki od fondova, uključujući, prema potrebi, putem upotrebe fonda InvestEU;
i. sažetak odabira politike i glavne rezultate koji se očekuju za svaki od fondova;
Amandman 87 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.
ii. koordinaciju, razgraničavanje i komplementarnosti između fondova i, prema potrebi, koordinaciju između nacionalnih i regionalnih programa;
ii. koordinaciju, razgraničavanje i komplementarnosti između fondova i, prema potrebi, koordinaciju između nacionalnih i regionalnih programa, posebno s obzirom na strateške planove u okviru ZPP-a iz Uredbe (EU) [...] („Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a”) ;
Amandman 88 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.
iii. komplementarnosti između fondova i ostalih instrumenata Unije, uključujući, u okviru programa LIFE, strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu;
iii. Komplementarnosti i sinergije između fondova i ostalih instrumenata Unije, uključujući, u okviru programa LIFE, strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu te, po potrebi, projekte koji se financiraju u okviru Obzora Europa;
Amandman 89 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.a (nova)
(iiia) ostvarivanje ciljeva, politika i mjera u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova;
Amandman 90 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka c
(c) preliminarnu financijsku dodjelu sredstava iz svakog od fondova po cilju politike na nacionalnoj razini, uz poštovanje pravila za pojedine fondove o tematskoj koncentraciji;
(c) preliminarnu financijsku dodjelu sredstava iz svakog od fondova po cilju politike na nacionalnoj i, po potrebi, regionalnoj razini, uz poštovanje pravila za pojedine fondove o tematskoj koncentraciji;
Amandman 91 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka d
(d) prema potrebi, raščlambu financijskih sredstava po kategoriji regija izrađenu u skladu s člankom 102. stavkom 2. i iznose dodijeljenih sredstava za koje je predložen prijenos između kategorija regija u skladu s člankom 105.;
(d) raščlambu financijskih sredstava po kategoriji regija izrađenu u skladu s člankom 102. stavkom 2. i iznose dodijeljenih sredstava za koje je predložen prijenos između kategorija regija u skladu s člankom 105.;
Amandman 92 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka e
(e) iznose koje treba doprinijeti fondu InvestEU po fondu i po kategoriji regija;
Briše se.
Amandman 93 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka g
(g) sažetak djelovanja koje predmetne države članice poduzimaju kako bi ojačale svoje administrativne kapacitete za provedbu fondova.
(g) sažetak djelovanja koje predmetne države članice poduzimaju kako bi ojačale svoje administrativne kapacitete za provedbu fondova te svoju sustav kontrole i upravljanja.
Amandman 94 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka ga (nova)
(ga) prema potrebi, integrirani pristup usmjeren na demografske izazove regija i/ili posebne potrebe regija i područja;
Na zahtjev države članice EIB može sudjelovati u pripremi sporazuma o partnerstvu te u aktivnostima povezanima s pripremom operacija, financijskim instrumentima i javno-privatnim partnerstvima.
U pogledu cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) sporazum o partnerstvu mora sadržavati samo popis planiranih programa.
U pogledu cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) sporazum o partnerstvu mora sadržavati samo popis planiranih programa i potrebe za prekograničnim ulaganjima u dotičnoj državi članici.
1. Komisija ocjenjuje sporazum o partnerstvu i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju.
1. Komisija ocjenjuje sporazum o partnerstvu i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove. U svojoj ocjeni Komisija uzima u obzir odredbe članaka 4. i 6., relevantne preporuke za pojedinu zemlju, mjere povezane s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te način na koji se u vezi s njima postupa.
4. Komisija donosi odluku putem provedbenog akta o odobravanju sporazuma o partnerstvu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja tog sporazuma o partnerstvu dotične države članice. Sporazum o partnerstvu ne smije se mijenjati.
4. Komisija donosi odluku u vidu provedbenog akta o odobravanju sporazuma o partnerstvu u roku od četiri mjeseca od datuma kada dotična država članica prvi put podnese sporazum o partnerstvu. Sporazum o partnerstvu ne smije se mijenjati.
1. Države članice mogu dodijeliti, u sporazumu o partnerstvu ili u zahtjevu za izmjenu programa, iznos iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kojim će se doprinijeti fondu InvestEU i koji će se isporučiti putem proračunskih jamstava. Iznos kojim se doprinosi fondu InvestEU ne smije premašivati 5 % ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova. Ti se doprinosi ne smatraju prijenosima sredstava u skladu s člankom 21.
1. Od 1. siječnja 2023. države članice u dogovoru s dotičnim upravljačkim tijelima mogu dodijeliti, u zahtjevu za izmjenu programa, do 2 % sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kao doprinos fondu InvestEU koji će se isporučiti u obliku proračunskih jamstava. U okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja fondu InvestEU može se dodatno dodijeliti do 3% ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova. Ti doprinosi dostupni su za ulaganja u skladu s ciljevima kohezijske politike i u istoj kategoriji regija na koje su usmjereni izvorni fondovi. Kad god se iznos iz fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda dodijeli za InvestEU, primjenjuju se uvjeti koji omogućuju provedbu, kako su opisani u članku 11. ove Uredbe i njezinim prilozima III. i IV. Dodjeljivati se mogu samo sredstva za sljedeću kalendarsku godinu.
2. Za sporazum o partnerstvu mogu se dodijeliti samo sredstva trenutačne kalendarske godine i budućih kalendarskih godina. Za zahtjev za izmjenu programa mogu se dodijeliti samo sredstva budućih kalendarskih godina.
Ako sporazum o doprinosima, kako je utvrđen u članku 9. [Uredbe o fondu InvestEU] nije sklopljen do 31. prosinca 2021. za iznos iz stavka 1. dodijeljen u sporazumu o partnerstvu, država članica podnosi zahtjev za izmjenu jednog programa ili više njih radi upotrebe odgovarajućeg iznosa.
Ako sporazum o doprinosima, kako je utvrđen u članku 9. [Uredbe o fondu InvestEU] nije sklopljen do 31. prosinca 2023. za iznos iz stavka 1., država članica podnosi zahtjev za izmjenu jednog programa ili više njih radi upotrebe odgovarajućeg iznosa.
Sporazum o doprinosima za iznos iz stavka 1. dodijeljen u zahtjevu za izmjenu programa sklapa se istodobno s donošenjem odluke o izmjeni programa.
Sporazum o doprinosima za iznos iz stavka 1. dodijeljen u zahtjevu za izmjenu programa sklapa se ili izmjenjuje, ovisno o slučaju, istodobno s donošenjem odluke o izmjeni programa.
5. Ako sporazum o jamstvu, kako je utvrđen u članku [9.] [Uredbe o fondu InvestEU] , nije sklopljen u roku od devet mjeseci od odobrenja sporazuma o doprinosima, odgovarajući iznosi uplaćeni u zajednički fond za rezervacije kao izdvajanje rezervacija prenose se natrag u jedan program ili više njih te država članica podnosi odgovarajući zahtjev za izmjenu programa.
5. Ako sporazum o jamstvu, kako je utvrđen u članku [9.] [Uredbe o fondu InvestEU], nije sklopljen u roku od devet mjeseci od odobrenja sporazuma o doprinosima, odgovarajući iznosi uplaćeni u zajednički fond za rezervacije kao izdvajanje rezervacija prenose se natrag u izvorni program ili više njih te država članica podnosi odgovarajući zahtjev za izmjenu programa. U tom slučaju sredstva iz proteklih kalendarskih godina podložna su izmjenama sve dok obveze još nisu provedene.
7. Sredstva ostvarena iznosima kojima se doprinosi fondu InvestEU, ili sredstva koja se mogu pripisati tim iznosima, te se isporučuju putem proračunskih jamstava, stavljaju se na raspolaganje državi članici i upotrebljavaju se za potporu u okviru istog cilja ili ciljeva u obliku fnancijskih instrumenata.
7. Sredstva ostvarena iznosima kojima se doprinosi fondu InvestEU, ili sredstva koja se mogu pripisati tim iznosima, te se isporučuju putem proračunskih jamstava, stavljaju se na raspolaganje državi članici i regionalnim ili lokalnim tijelima kojih se taj doprinos tiče i upotrebljavaju se za potporu u okviru istog cilja ili ciljeva u obliku financijskih instrumenata.
Za svaki posebni cilj preduvjeti za njegovu djelotvornu i učinkovitu provedbu („uvjeti koji omogućuju provedbu”) utvrđeni su u ovoj Uredbi.
Za svaki posebni cilj preduvjeti za njegovu djelotvornu i učinkovitu provedbu („uvjeti koji omogućuju provedbu”) utvrđeni su u ovoj Uredbi. Uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjuju se u mjeri u kojoj doprinose postizanju posebnih ciljeva programa.
2. Tijekom pripreme programa ili uvođenja novog posebnog cilja u okviru izmjene programa država članica ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu povezani s odabranim posebnim ciljem. Uvjet koji omogućuje provedbu ispunjen je ako su zadovoljeni svi povezani kriteriji. Država članica u svakom programu ili izmjeni programa utvrđuje ispunjene i neispunjene uvjete koji omogućuju provedbu i daje obrazloženje ako smatra da je ispunjen uvjet koji omogućuje provedbu.
2. Tijekom pripreme programa ili uvođenja novog posebnog cilja u okviru izmjene programa država članica ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu povezani s odabranim posebnim ciljem. Uvjet koji omogućuje provedbu ispunjen je ako su zadovoljeni svi povezani kriteriji. Država članica u svakom programu ili izmjeni programa utvrđuje ispunjene i neispunjene uvjete koji omogućuju provedbu i daje obrazloženje ako smatra da je ispunjen uvjet koji omogućuje provedbu. Na zahtjev države članice EIB može doprinijeti ocjenjivanju mjera potrebnih za ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu.
Ako se Komisija ne slaže s procjenom države članice, o tome obavješćuje državu članicu i daje joj priliku da dostavi primjedbe u roku od mjesec dana.
Ako se Komisija ne slaže s procjenom države članice, o tome obavješćuje državu članicu i daje joj priliku da dostavi primjedbe u roku od najviše dva mjeseca.
Rashodi koji se odnose na operacije povezane s posebnim ciljem ne mogu biti uključene u zahtjeve za plaćanje sve dok Komisija ne obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu na temelju stavka 4.
Rashodi koji se odnose na operacije povezane s posebnim ciljem mogu biti uključeni u zahtjeve za plaćanje prije nego što Komisija obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu na temelju stavka 4., ne dovodeći u pitanje suspenziju nadoknade dok ne dođe do ispunjenja uvjeta.
Država članica uspostavlja okvir uspješnosti koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i evaluaciju uspješnosti programa tijekom njegove provedbe te koji pridonosi mjerenju ukupne uspješnosti fondova.
Država članica, po potrebi, nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima uspostavlja okvir uspješnosti koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i evaluaciju uspješnosti programa tijekom njegove provedbe te koji pridonosi mjerenju ukupne uspješnosti fondova.
2. Ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđuju se u odnosu na svaki posebni cilj u okviru programa, osim tehničke pomoći i posebnog cilja suzbijanja materijalne oskudice iz članka [4. točke (c) podtočke vii.] Uredbe o ESF-u plus.
2. Ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđuju se u odnosu na svaki posebni cilj u okviru programa, osim tehničke pomoći i posebnog cilja suzbijanja materijalne oskudice iz članka [4. točke 1. podtočke xi.] Uredbe o ESF-u plus.
1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda država članica preispituje svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente:
1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda država članica i relevantno upravljačko tijelo preispituju svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente:
Amandman 118 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1. – točka a
(a) izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024.;
(a) nove izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024. i, prema potrebi, ciljeve utvrđene u provedbi integriranih nacionalnih klimatskih i energetskih planova.
Amandman 119 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1. – točka b
(b) socioekonomsku situaciju predmetne države članice ili regije;
(b) socioekonomsku situaciju predmetne države članice ili regije, uključujući stanje provedbe europskog stupa socijalnih prava i teritorijalnih potreba s ciljem smanjenja nejednakosti kao i gospodarskih i društvenih nejednakosti;
Amandman 120 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1. – točka da (nova)
(da) sva veća negativna financijska ili gospodarska kretanja koja zahtijevaju prilagodbu programâ, među ostalim, i kada je to posljedica simetričnih ili asimetričnih šokova u Uniji i njezinim regijama.
Država članica do 31. ožujka 2025. dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1.
U skladu s ishodom preispitivanja država članica do 31. ožujka 2025. dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. ili izjavljuje da se ne podnosi zahtjev za izmjenom. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1. ili, po potrebi, obrazlaže zašto se ne podnosi zahtjev za izmjenom programa.
Amandman 122 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 2. – podstavak 2. − točka a
(a) dodijeljena financijska sredstva po prioritetu, uključujući iznose za godine 2026. i 2027.;
(a) preispitana početno dodijeljena financijska sredstva po prioritetu, uključujući iznose za godine 2026. i 2027.;
Amandman 123 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 2. – podstavak 2. – točka ba (nova)
(ba) doprinose za fond InvestEU raščlanjene, ovisno o potrebi, prema fondu i kategoriji regija;
3a. Komisija do 31. ožujka 2026. donosi izvješće koje sadržava sažetak rezultata preispitivanja iz stavaka 1. i 2. Komisija izvješće dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
Amandmani 425/rev, 444/rev, 448 i 469 Prijedlog uredbe Članak 15.
Program se sastoji od prioriteta. Svaki prioritet odnosi se na jedan cilj politike ili na tehničku pomoć. Prioritet koji se odnosi na jedan cilj politike sadržava jedan posebni cilj ili više njih. Više se prioriteta može odnositi na isti cilj politike.
Program se sastoji od prioriteta. Svaki prioritet odnosi se na jedan ili više ciljeva politike ili na tehničku pomoć. Prioritet koji se odnosi na jedan cilj politike sadržava jedan posebni cilj ili više njih. Više se prioriteta može odnositi na isti cilj politike.
Amandman 142 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka i.
i. gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti, osim za programe koje podupire EFPR;
i. gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike kao i nejednakosti, osim za programe koje podupire EFPR;
Amandman 143 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka i.
ii. tržišne nedostatke, potrebe za ulaganjem i komplementarnost s drugim oblicima potpore;
ii. tržišne nedostatke, potrebe za ulaganjem, komplementarnost i sinergije s drugim oblicima potpore;
Amandman 144 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka iii.
iii. izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju i ostale relevantne preporuke Unije upućene državi članici,
iii. izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju;
Amandman 145 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka iv.
iv. izazove u pogledu administrativnih kapaciteta i upravljanja;
iv. izazove u pogledu administrativnih kapaciteta i upravljanja te mjere pojednostavnjenja;
Amandman 146 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka iv.a (nova)
(iva) integrirani pristup u reagiranju na demografska kretanja, gdje je to relevantno;
Amandman 147 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka vi.a (nova)
(via) izazove i povezane ciljeve utvrđene u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova i u europskom stupu socijalnih prava;
Amandman 148 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka a – podtočka vii.
vii. za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI, napredak u provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova;
vii. za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI, napredak u provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova te utvrđene nedostatke;
Amandman 149 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d – podtočka i.
i. povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima i makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;
i. povezane vrste aktivnosti, uključujući okvirni popis i vremenski raspored planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima i makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;
Amandman 150 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d – podtočka iii.a (nova)
(iiia) aktivnosti za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije;
Amandman 151 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d – podtočka v.
v. međuregionalne i transnacionalne aktivnosti s korisnicima iz barem jedne druge države članice;
v. međuregionalne, prekogranične i transnacionalne aktivnosti s korisnicima iz barem jedne druge države članice;
Amandman 152 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d – podtočka v.a (nova)
(va) održivost ulaganja;
Amandman 153 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d – podtočka vii.a (nova)
(viia) opis načina postizanja komplementarnosti i sinergija s drugim fondovima i instrumentima;
Amandman 154 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 3. – podstavak 1. – točka i
i. predviđeni pristup komunikaciji povezanoj s programom i njegovo vidljivosti definiranjem njegovih ciljeva, ciljane publike, komunikacijskih kanala, upotrebe društvenih medija, planiranog proračuna i relevantnih pokazatelja za praćenje i evaluaciju; i
i. predviđeni pristup komunikaciji povezanoj s programom i njegovom vidljivosti definiranjem njegovih ciljeva, ciljane publike, komunikacijskih kanala, te, prema potrebi, upotrebe društvenih medija kao i planiranog proračuna i relevantnih pokazatelja za praćenje i evaluaciju;
Izvješće o okolišu koje sadržava relevantne informacije o učincima na okoliš u skladu s Direktivom 2001/42/EZ prilaže se programu, čime se uzimaju u obzir potrebe ublažavanja klimatskih promjena.
6. Za programe u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda podnesene u skladu s člankom 16. tablica iz stavka 3. točke (f) podtočke ii. sadržava samo iznose za godine od 2021. do 2025.
6. Za programe u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda podnesene u skladu s člankom 16. tablica iz stavka 3. točke (f) podtočke ii. sadržava iznose za godine od 2021. do 2027.
1. Komisija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, kao i njegovu dosljednost sa sporazumom o partnerstvu. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju.
1. Komisija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, kao i njegovu dosljednost sa sporazumom o partnerstvu. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju i relevantne izazove utvrđene u okviru provedbe integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te Europskog stupa socijalnih prava kao i način na koji se s njima u vezi postupa.
4. Komisija donosi odluku putem provedbenog akta o odobravanju programa u roku od šest mjeseci od datuma na koji je država članica podnijela program.
4. Komisija donosi odluku putem provedbenog akta o odobravanju programa u roku od pet mjeseci od datuma na koji je država članica prvi put podnijela program.
2. Komisija ocjenjuje izmjenu i njezinu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, uključujući zahtjeve na nacionalnoj razini, te daje primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.
2. Komisija ocjenjuje izmjenu i njezinu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, uključujući zahtjeve na nacionalnoj razini, te daje primjedbe u roku od dva mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.
Država članica može tijekom programskog razdoblja prenijeti iznos od najviše 5 % početne dodjele sredstava prioritetu i ne više od 3 % proračuna programa drugom prioritetu istog fonda istog programa. Za programe koji primaju potporu iz fondova EFRR i ESF+, prijenos se odnosi samo na sredstva za istu kategoriju regije.
Država članica može tijekom programskog razdoblja prenijeti iznos od najviše 7 % početne dodjele sredstava prioritetu i ne više od 5 % proračuna programa drugom prioritetu istog fonda istog programa. Pritom država članica poštuje kodeks ponašanja uspostavljen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014. Za programe koji primaju potporu iz fondova EFRR i ESF+, prijenos se odnosi samo na sredstva za istu kategoriju regije.
6. Odobrenje Komisije ne zahtijeva se za ispravke isključivo administrativne ili uredničke prirode koje ne utječu na provedbu programa. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ispravcima.
6. Odobrenje Komisije ne zahtijeva se za ispravke isključivo administrativne, tehničke ili uredničke prirode koje ne utječu na provedbu programa. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ispravcima.
2. Iz fondova EFRR i ESF+ može se financirati, kao dopuna i do granice od 10 % potpore iz tih fondova za svaki prioritet programa, cijela operacija ili njezin dio čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila o prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za provedbu.
2. Iz fondova EFRR i ESF+ može se financirati, kao dopuna i do granice od 15 % potpore iz tih fondova za svaki prioritet programa, cijela operacija ili njezin dio čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila o prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za provedbu.
1. Države članice mogu podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg od fondova u bilo koji drugi fond u okviru podijeljenog upravljanja ili u instrument pod izravnim ili neizravnim upravljanjem.
1. Radi osiguranja fleksibilnosti države članice mogu, ako je tako dogovoreno s odborom za praćenje programa, podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg fonda u Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus, Kohezijski fond ili Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
2. Prenesena sredstva izvršit će se u skladu s pravilima fonda ili instrumenta u koji se sredstva prenose i, u slučaju prijenosa sredstava u instrumente pod izravnim ili neizravnim upravljanjem, u korist predmetne države članice.
2. Prenesena sredstva izvršit će se u skladu s pravilima fonda ili instrumenta u koji se sredstva prenose.
3. Zahtjevi iz stavka 1. sadržavaju ukupni iznos koji fond prenosi za svaku godinu, po fondu i kategoriji regije, prema potrebi, moraju biti propisno opravdani te im se prilaže revidirani program ili programi iz kojih se trebaju prenijeti sredstva u skladu s člankom 19. koji upućuju na to u koji se drugi fond ili instrument iznosi prenose.
3. Zahtjevi iz stavka 1. sadržavaju ukupni iznos koji fond prenosi za svaku godinu, po fondu i kategoriji regije, prema potrebi, moraju biti propisno opravdani radi postizanja komplementarnosti i učinka te im se prilaže revidirani program ili programi iz kojih se trebaju prenijeti sredstva u skladu s člankom 19. koji upućuju na to u koji se drugi fond ili instrument iznosi prenose.
U okviru jednog ili više programa iz EFRR-a i Kohezijskog fonda može se pružiti financijska potpora operaciji koja obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga za izvršenje nedjeljive zadaće precizne gospodarske ili tehničke prirode s jasno utvrđenim ciljevima i čiji ukupni prihvatljivi trošak premašuje 100 000 000 EUR („veliki projekt”). Financijski instrumenti ne smatraju se velikim projektima.
Amandman 175 Prijedlog uredbe Članak 21.b (novi)
Članak 21.b
Podaci koji su nužni za odobravanje velikog projekta
Prije odobravanja velikog projekta upravljačko tijelo Komisiji podnosi sljedeće podatke:
(a) pojedinosti o nadležnom tijelu za provedbu velikog projekta i njegov kapacitet;
(b) opis ulaganja i njegovu lokaciju;
(c) ukupni trošak i ukupni prihvatljivi trošak;
(d) provedene studije izvedivosti, uključujući analizu opcija i rezultate;
(e) analizu troškova i koristi, uključujući gospodarsku i financijsku analizu te procjenu rizika;
(f) analizu utjecaja na okoliš, uzimajući u obzir prilagodbu klimatskim promjenama i potrebu njihova ublažavanja te otpornost na katastrofe;
(g) objašnjenje u pogledu toga kako je veliki projekt usklađen s odgovarajućim prioritetima predmetnog programa ili više njih te očekivani doprinos postizanju konkretnih ciljeva tih prioriteta i očekivani doprinos socioekonomskom razvoju;
(h) plan financiranja u kojemu se navode ukupna planirana financijska sredstva i planirana potpora iz fondova, EIB-a i svih drugih izvora financiranja, zajedno s fizičkim i financijskim pokazateljima za praćenje napretka, uzimajući u obzir utvrđene rizike;
(i) raspored provedbe velikog projekta i, ako se očekuje da će razdoblje provedbe biti duže od programskog razdoblja, faze za koje se traži potpora iz fondova tijekom programskog razdoblja.
Amandman 176 Prijedlog uredbe Članak 21.c (novi)
Članak 21.c
Odluka o velikom projektu
1. Komisija ocjenjuje veliki projekt na temelju informacija iz članka 21.b kako bi utvrdila je li zatraženi financijski doprinos za veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo opravdan. Komisija provedbenim aktom donosi odluku o odobravanju financijskog doprinosa za odabrani veliki projekt najkasnije tri mjeseca nakon datuma dostavljanja informacija iz članka 21.b.
2. Odobrenje Komisije u skladu sa stavkom 1. uvjetovano je sklapanjem prvog ugovora o radovima ili, u slučaju operacija koje se provode u okviru struktura JPP-a, o potpisivanju sporazuma o JPP-u između tijela iz javnog sektora i tijela iz privatnog sektora u roku od tri godine od datuma odobrenja.
3. Ako Komisija ne odobri financijski doprinos za odabrani veliki projekt, ona u svojoj odluci navodi razloge odbijanja.
4. Veliki projekti za koje se podnosi zahtjev za odobrenje u skladu sa stavkom 1. navedeni su u popisu velikih projekata u programu.
5. Izdaci povezani s velikim projektom mogu biti uključeni u zahtjev za plaćanje nakon podnošenja za odobrenje iz stavka 1. Ako Komisija ne odobri veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo, izjava o izdacima ispravlja se na odgovarajući način nakon što država članica povuče zahtjev ili nakon donošenja odluke Komisije.
Amandman 177 Prijedlog uredbe Članak 22. – stavak 1. – točka c
(c) putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama države članice za ulaganja programirana za EFRR u okviru cilja politike iz članka 4. stavka 1. točke (e).
(c) putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama države članice za ulaganja programirana u okviru cilja politike iz članka 4. stavka 1. točke (e).
2. Za izradu teritorijalnih strategija odgovorna su relevantna gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela.
2. Za pripremu i podržavanje teritorijalnih strategija odgovorna su relevantna regionalna, lokalna i druga javna tijela. Postojeće strateške dokumente o uključenim područjima moguće je ažurirati i upotrijebiti za teritorijalne strategije.
Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njhovu odabiru.
Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna regionalna, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru.
3.a Tijekom pripreme teritorijalnih strategija tijela iz stavka 2. surađuju s relevantnim upravljačkim tijelima kako bi se odredio opseg operacija kojima se pruža potpora u okviru relevantnog programa.
4. Ako gradska, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela izvršavaju zadaće obuhvaćene odgovornošću upravljačkog tijela osim odabira operacija, upravljačko tijelo utvrđuje to tijelo kao posredničko tijelo.
4. Ako regionalna, lokalna ili druga javna tijela ili druga tijela izvršavaju zadaće obuhvaćene odgovornošću upravljačkog tijela osim odabira operacija, upravljačko tijelo utvrđuje to tijelo kao posredničko tijelo.
1. Ako strategija koja se provodi u skladu s člankom 23. obuhvaća ulaganja koja primaju potporu iz jednog fonda ili više njih, iz nekoliko programa ili iz nekoliko prioriteta istog programa, djelovanja se mogu provoditi kao integrirano teritorijalno ulaganje (ITU).
1. Ako strategija koja se provodi u skladu s člankom 23. obuhvaća ulaganja koja primaju potporu iz jednog ili više fondova, iz nekoliko programa ili iz nekoliko prioriteta istog programa, djelovanja se mogu provoditi kao integrirano teritorijalno ulaganje (ITU). Prema potrebi, svako integrirano teritorijalno ulaganje može biti dopunjeno financijskom potporom iz EPFRR-a.
2.a Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna regionalna, lokalna i druga javna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru.
1. Fondovi EFRR, ESF+ i EFPR mogu poduprijeti lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.
1. Fondovi EFRR, ESF+, EFPR i EPFRR mogu poduprijeti lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. U kontekstu EPFRR-a takav se razvoj određuje kao lokalni razvoj „LEADER”.
Amandman 189 Prijedlog uredbe Članak 25. – stavak 2. – točka b
(b) da njime upravljaju lokalne akcijske skupine koje sačinjavaju predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, pri čemu nijedna skupina nema kontrolu nad donošenjem odluka;
(b) da njime upravljaju lokalne akcijske skupine koje sačinjavaju predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, pri čemu nijedna skupina, uključujući javni sektor, nema kontrolu nad donošenjem odluka;
Amandman 190 Prijedlog uredbe Članak 25. – stavak 2. – točka d
(d) da se njime pruža potpora umrežavanju, inovativnim značajkama u lokalnom kontekstu te, prema potrebi, suradnji s drugim teritorijalnim sudionicima.
(d) da se njime pruža potpora umrežavanju, pristupima odozdo prema gore, pristupačnosti, inovativnim značajkama u lokalnom kontekstu te, prema potrebi, suradnji s drugim teritorijalnim sudionicima.
4. Ako provedba takve strategije obuhvaća potporu iz više fondova, relevantna upravljačka tijela mogu odabrati jedan od predmetnih fondova kao glavni fond.
4. Ako provedba takve strategije obuhvaća potporu iz više fondova, relevantna upravljačka tijela mogu odabrati jedan od predmetnih fondova kao glavni fond. Mogu se utvrditi i vrste mjera i operacija koje će se financirati iz svakog obuhvaćenog fonda.
Amandman 192 Prijedlog uredbe Članak 26. – stavak 1. – točka d
(d) ciljevi te strategije, uključujući mjerljive ciljne vrijednosti u pogledu rezultata, i povezana planirana djelovanja;
(d) ciljevi te strategije, uključujući mjerljive ciljne vrijednosti u pogledu rezultata, i povezana planirana djelovanja u skladu s lokalnim potrebama koje je utvrdila lokalna zajednica;
Amandman 193 Prijedlog uredbe Članak 26. – stavak 1. – točka f
(f) financijski plan, uključujući planiranu raspodjelu sredstava iz svakog predmetnog fonda i programa.
(f) financijski plan, uključujući planiranu raspodjelu sredstava iz svakog predmetnog fonda, među ostalim i EPFRR-a, i svakog predmetnog programa.
4. U odluci o odobrenju strategije utvrđuju se sredstva iz svakog od predmetnih fondova i programa te odgovornosti za zadaće upravljanja i kontrole u okviru jednog programa ili više njih.
4. U odluci o odobrenju strategije utvrđuju se sredstva iz svakog od predmetnih fondova i programa te odgovornosti za zadaće upravljanja i kontrole u okviru jednog programa ili više njih. Odgovarajući nacionalni javni doprinosi jamče se unaprijed za cijelo razdoblje.
2. Upravljačka tijela osiguravaju da lokalne akcijske skupine odaberu jednog partnera iz skupine kao glavnog partnera u administrativnim i financijskim pitanjima ili da se udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom.
2. Upravljačka tijela osiguravaju da su lokalne akcijske skupine uključive i da odaberu jednog partnera iz skupine kao glavnog partnera u administrativnim i financijskim pitanjima ili da se udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom radi izvršavanja zadaća povezanih sa strategijom lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.
Amandman 196 Prijedlog uredbe Članak 27. – stavak 3. – točka a
(a) jačanje kapaciteta lokalnih sudionika za razvoj i provedbu operacija;
(a) jačanje administrativnog kapaciteta lokalnih sudionika za razvoj i provedbu operacija;
5. Lokalna akcijska skupina može biti korisnik i može provoditi operacije u skladu sa strategijom.
5. Lokalna akcijska skupina može biti korisnik i može provoditi operacije u skladu sa strategijom, potičući razdvajanje funkcija unutar lokalne akcijske skupine.
1. Država članica osigurava da potpora iz fondova za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice uključuje:
1. Radi osiguranja komplementarnosti i sinergija, država članica osigurava da potpora iz fondova za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice uključuje:
Amandman 199 Prijedlog uredbe Članak 28. – stavak 1. – točka a
(a) izgradnja kapaciteta i pripremne radnje kojima se pruža potpora izradi i budućoj provedbi strategija;
(a) izgradnja administrativnog kapaciteta i pripremne radnje kojima se pruža potpora izradi i budućoj provedbi strategija;
Amandman 200 Prijedlog uredbe Članak 28. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba) vođenje strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice kako bi se omogućila razmjena mišljenja među dionicima, dionike informiralo i pružila potpora potencijalnim korisnicima u pripremi prijava;
1.a Mjere iz prvog podstavka posebno mogu uključivati:
(a) pomoć u pripremi i vrednovanju projekata;
(b) potporu u jačanju institucija i izgradnji administrativnih kapaciteta s ciljem učinkovitog upravljanja fondovima;
(c) studije povezane s izvješćima Komisije o fondovima i s izvješćem o koheziji;
(d) mjere potrebne za analizu, upravljanje, praćenje, razmjenu informacija i provedbu fondova, kao i mjere koje se odnose na provedbu sustava kontrole te tehničke i administrativne pomoći;
(e) evaluacije, stručna izvješća, statistiku i studije, uključujući one opće prirode koje se odnose na sadašnje i buduće djelovanje fondova;
(f) djelovanja s ciljem širenja informacija, podrške umrežavanju gdje je to potrebno, obavljanja aktivnosti komunikacije s osobitim naglaskom na rezultate i dodanu vrijednost potpore iz Fondova, podizanja svijesti i promicanja suradnje i razmjene iskustava, među ostalim s trećim zemljama;
(g) ugradnju, rad i međupovezivanje računalnih sustava za upravljanje, praćenje, reviziju, kontrolu i evaluaciju;
(h) djelovanja u cilju poboljšanja metoda za evaluaciju i razmjenu informacija o praksi evaluacije;
(i) mjere povezane s revizijom;
(j) jačanje nacionalne i regionalne sposobnosti u pogledu planiranja ulaganja, financiranja potreba, pripreme, izrade i provedbe financijskih instrumenata, zajedničkih akcijskih planova i velikih projekata;
(k) širenje dobre prakse kako bi se pomoglo državama članicama u osnaživanju kapaciteta relevantnih partnera iz članka 6. stavka 1. i njihovih krovnih organizacija.
1.b Komisija će najmanje 15 % sredstava za tehničku pomoć na inicijativu Komisije namijeniti ostvarenju veće učinkovitosti u komunikaciji sa širom javnosti i jače sinergije među aktivnostima komunikacije poduzetima na inicijativu Komisije, širenjem baze znanja o rezultatima, osobito djelotvornim prikupljanjem i širenjem podataka, evaluacijama i izvješćivanjem, te posebno isticanjem doprinosa fondova poboljšanju ljudskih života te povećanjem vidljivosti potpore iz fondova, kao i podizanjem svijesti o rezultatima i dodanoj vrijednosti takve potpore. Mjere za informiranje, komunikaciju i vidljivost u vezi s rezultatima i dodanom vrijednosti potpore iz fondova, posebno usmjerene na operacije, ako je to primjereno, nastavit će se nakon završetka programâ. Takvim će se mjerama doprinijeti i institucijskom priopćivanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na opće ciljeve ove Uredbe.
2.a Kako bi se izbjegle situacije u kojima su plaćanja suspendirana, Komisija osigurava da države članice i regije koje se suočavaju s poteškoćama u pogledu sukladnosti zbog nedostatka administrativnih kapaciteta dobiju odgovarajuću tehničku pomoć za poboljšanje tih administrativnih kapaciteta.
1. Fondovi na inicijativu države članice mogu poduprijeti mjere koje se mogu odnositi na prethodna i sljedeća programska razdoblja i koje su potrebne za djelotvorno upravljanje tim fondovima i njihovu upotrebu.
1. Fondovi na inicijativu države članice mogu poduprijeti mjere koje se mogu odnositi na prethodna i sljedeća programska razdoblja i koje su potrebne za djelotvorno upravljanje tim fondovima i njihovu upotrebu, za izgradnju kapaciteta partnera navedenih u članku 6., kao i za osiguravanje funkcija kao što su priprema, osposobljavanje, upravljanje, praćenje, evaluacija, vidljivost i komunikacija.
2. Postotak za fondove kojim se nadoknađuje tehnička pomoć iznosi kako slijedi:
2. Na temelju dogovora između Komisije i država članica i uzimajući u obzir financijski plan programa, postotak za fondove kojim se nadoknađuje tehnička pomoć može iznositi do:
Amandman 208 Prijedlog uredbe Članak 31. – stavak 2. – točka a
(a) za potporu EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za potporu Kohezijskog fonda: 2,5 %;
(a) za potporu EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za potporu Kohezijskog fonda: 3 %;
Amandman 209 Prijedlog uredbe Članak 31. – stavak 2. – točka b
(b) za potporu fonda ESF+: 4 % i za programe u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom vii. Uredbe o ESF-u plus: 5 %;
(b) za potporu fonda ESF+: 5 % i za programe u skladu s člankom 4. stavkom 1. podtočkom xi. Uredbe o ESF-u plus: 6 %;
Amandman 210 Prijedlog uredbe Članak 31. – stavak 2. – točka d
Uz članak 31. država članica može predložiti provođenje dodatnih mjera tehničke pomoći za jačanje kapaciteta tijela države članice, korisnika i relevantnih partnera koje su potrebne za djelotvorno upravljanje fondovima i njihovu upotrebu.
Uz članak 31. država članica može predložiti provođenje dodatnih mjera tehničke pomoći za jačanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti javne uprave i javnih službi, korisnika i relevantnih partnera koje su potrebne za djelotvorno upravljanje fondovima i njihovu upotrebu.
Potpora za takve mjere provodi se financiranjem koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 89.
Potpora za takve mjere provodi se financiranjem koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 89. Tehnička pomoć u obliku fakultativnog posebnog programa može se provesti financiranjem koje nije povezano s troškovima za tehničku pomoć ili nadoknadom izravnih troškova.
U roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti o odluci o odobravanju programa državi članici, država članica osniva odbor za praćenje provedbe tog programa („odbor za praćenje”).
U roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti o odluci o odobravanju programa državi članici i nakon savjetovanja s upravljačkim tijelom, država članica osniva odbor za praćenje provedbe tog programa („odbor za praćenje”).
Država članica utvrđuje sastav odbora za praćenje i osigurava uravnoteženo zastupanje relevantnih nadležnih i posredničkih tijela države članice i predstavnika partnera iz članka 6.
Država članica utvrđuje sastav odbora za praćenje i osigurava uravnoteženo zastupanje relevantnih nadležnih i posredničkih tijela države članice i predstavnika partnera iz članka 6. s pomoću transparentnog postupka.
2. Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.
2. Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi i ulozi praćenja.Predstavnici Europske investicijske banke mogu se po potrebi pozvati da sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu.
2.a U slučaju FAMI-ja, FUS-a i BMVI-ja relevantne decentralizirane agencije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.
Amandman 220 Prijedlog uredbe Članak 35. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa) prijedloge u pogledu mogućih mjera pojednostavnjenja za korisnike;
Amandman 221 Prijedlog uredbe Članak 35. – stavak 1. – točka b
(b) sva pitanja koja utječu na uspješnost programa i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja;
(b) sva pitanja koja utječu na uspješnost programa i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja, uključujući i sve nepravilnosti gdje je to primjereno;
Amandman 222 Prijedlog uredbe Članak 35. – stavak 1. – točka i
(i) prema potrebi, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike.
(i) prema potrebi, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije, partnere i korisnike.
Amandman 224 Prijedlog uredbe Članak 35. – stavak 2. – točka b
(b) godišnja izvješća o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI te završno izvješće o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond;
(b) godišnja izvješća o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI te završno izvješće o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond;
Amandman 225 Prijedlog uredbe Članak 35. – stavak 2. – točka da (nova)
(da) izmjene popisa planiranih operacija od strateške važnosti iz članka 17. stavka 3. točke (d);
Godišnji pregledni sastanak organizira se između Komisije i svake države članice radi ispitivanja uspješnosti svakog programa.
Godišnji pregledni sastanak organizira se između Komisije i svake države članice radi ispitivanja uspješnosti svakog programa. Upravljačka tijela propisno sudjeluju u ovom postupku.
6. Za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI država članica podnosi godišnje izvješće o uspješnosti u skladu s uredbama za pojedine fondove.
6. Za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI država članica podnosi godišnje izvješće o uspješnosti u skladu s uredbama za pojedine fondove.
Za programe u okviru članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o ESF-u plus, podaci se dostavljaju svake godine do 30. studenoga.
Za programe u okviru članka 4. stavka 1. podtočke xi. Uredbe o ESF-u plus, podaci se dostavljaju svake godine do 30. studenoga.
Amandman 231 Prijedlog uredbe Članak 37. – stavak 2. – točka a
(a) broj odabranih operacija, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz fondova i ukupne prihvatljive rashode koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu, raščlanjeno po vrstama intervencije
(a) za prijenose podataka s rokom 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga svake godine, broj odabranih operacija, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz fondova i ukupne prihvatljive rashode koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu, raščlanjeno po vrstama intervencije;
Amandman 232 Prijedlog uredbe Članak 37. – stavak 2. – točka b
(b) vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije i vrijednosti postignute operacijama.
(b) samo za prijenose podataka s rokom 31. svibnja i 30. studenog svake godine, vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije i vrijednosti postignute operacijama.
1. Upravljačko tijelo provodi evaluacije programa. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa.
1. Upravljačko tijelo provodi evaluacije programa. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova uključivost, nediskriminirajuća narav, djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost, vidljivost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa.
2.a Evaluacija iz stavka 2. mora uključivati socioekonomski utjecaj i potrebe za financiranjem u okviru ciljeva politike navedenih u članku 4. stavku 1. unutar i među programima s naglaskom na konkurentnijoj i pametnijoj Europi promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te na povezanijoj Europi jačanjem mobilnosti, uključujući pametnu i održivu mobilnost, i regionalne povezanosti IKT-a. Komisija objavljuje ishode evaluacije na svojim internetskim stranicama te ih priopćuje Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
Amandman 235 Prijedlog uredbe Članak 43. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b) ostale relevantne partnere i tijela.
(b) ostale relevantne partnere i tijela, uključujući regionalna i lokalna tijela i druga javna tijela te gospodarske i socijalne partnere.
1. U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa upravljačko tijelo osigurava postojanje internetske stranice na kojoj su dostupne informacije o programima za koje je odgovorno, koje obuhvaćaju ciljeve programa, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća.
1. U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa upravljačko tijelo osigurava postojanje internetske stranice na kojoj su dostupne informacije o programima za koje je odgovorno, koje obuhvaćaju ciljeve programa, aktivnosti, okvirni raspored poziva na podnošenje prijedloga, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća.
Amandman 237 Prijedlog uredbe Članak 44. – stavak 3. – podstavak 1. − točka a
(a) za pravne osobe, ime korisnika;
(a) za pravne osobe, ime korisnika i ugovaratelja;
Amandman 240 Prijedlog uredbe Članak 45. – stavak 1. – točka a
(a) navodeći na profesionalnoj internetskoj stranici korisnika ili na internetskim stranicama društvenih medija, ako takve stranice postoje, kratak opis operacije, razmjeran razini potpore, uključujući njezine ciljeve i rezultate te ističući financijsku potporu Unije;
(a) navodeći na profesionalnoj internetskoj stranici korisnika i na internetskim stranicama društvenih medija, ako takve stranice postoje, kratak opis operacije, razmjeran razini potpore, uključujući njezine ciljeve i rezultate te ističući financijsku potporu Unije;
Amandman 241 Prijedlog uredbe Članak 45. – stavak 1. – točka c – uvodni dio
(c) javnim prikazivanjem ploča ili plakata čim započne fizička provedba operacija koje uključuju ulaganja u fizičku imovinu ili kupnju opreme, u pogledu:
(c) prikazivanjem trajnih ploča ili plakata na mjestu koje je javnosti jasno vidljivo čim započne fizička provedba operacija koje uključuju ulaganja u fizičku imovinu ili kupnju opreme, u pogledu:
Amandman 243 Prijedlog uredbe Članak 45. – stavak 1. – točka d
(d) za operacije koje nisu obuhvaćene točkom (c), javnim prikazivanjem najmanje jednog tiskanog plakata ili elektroničkog zaslona veličine najmanje A3 s informacijama o operaciji uz naglašavanje potpore iz fondova;
(d) za operacije koje nisu obuhvaćene točkom (c), javnim prikazivanjem na mjestu koje je javnosti jasno vidljivo najmanje jednog tiskanog plakata ili elektroničkog zaslona veličine najmanje A3 s informacijama o operaciji uz naglašavanje potpore iz fondova;
Amandman 244 Prijedlog uredbe Članak 45. – stavak 1. – točka ea (nova)
(ea) javnim i trajnim prikazivanjem simbola Unije na način koji je javnosti jasno vidljiv i u skladu s tehničkim značajkama utvrđenima u Prilogu VIII., od trenutka pokretanja fizičke provedbe;
Za operacije koje se podupiru u okviru posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o ESF-u plus, taj se zahtjev ne primjenjuje.
Za operacije koje se podupiru u okviru posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. podtočke xi. Uredbe o ESF-u plus, taj se zahtjev ne primjenjuje.
Države članice upotrebljavaju doprinos iz fondova kako bi pružile potporu korisnicima u obliku bespovratnih sredstava, financijskih instrumenata ili nagrada ili u obliku kombinacije navedenog.
Države članice upotrebljavaju doprinos iz fondova kako bi pružile potporu korisnicima u obliku bespovratnih sredstava, ograničene uporabe financijskih instrumenata ili nagrada ili u obliku kombinacije navedenog.
Amandman 247 Prijedlog uredbe Članak 49. – stavak 1. – točka c
(c) paušalnoj stopi od najviše 25 % prihvatljivih izravnih troškova, pod uvjetom da se stopa računa u skladu s člankom 48. stavkom 2. točkom (a).
(c) paušalnoj stopi od najviše 25 % prihvatljivih izravnih troškova, pod uvjetom da se stopa računa u skladu s člankom 48. stavkom 2. točkom (a) ili člankom 48. stavkom 2. točkom (c).
Amandman 248 Prijedlog uredbe Članak 50. – stavak 2. – točka a
(a) dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća sa 1720 sati za osobe koje rade u punom radnom vremenu ili s odgovarajućom razmjernom stopom za 1720 sati za osobe koje rade u nepunom radnom vremenu:
(a) dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća i očekivanih dodatnih troškova kako bi se uzeli u obzir čimbenici kao što su povećanja tarifa ili promaknuća osoblja s 1720 sati za osobe koje rade u punom radnom vremenu ili s odgovarajućom razmjernom stopom za 1720 sati za osobe koje rade u nepunom radnom vremenu:
Amandman 249 Prijedlog uredbe Članak 50. – stavak 2. – točka b
(b) dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća s mjesečnim radnim vremenom predmetne osobe u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu.
(b) dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća i očekivanih dodatnih troškova kako bi se uzeli u obzir čimbenici kao što su povećanja tarifa ili promaknuća osoblja s mjesečnim radnim vremenom predmetne osobe u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu.
2. Financijski instrumenti pružaju potporu krajnjim primateljima samo za nova ulaganja za koja se očekuje da će biti financijski održiva, na primjer stvaranjem prihoda ili ušteda, i za koja nije dostupno dostatno financiranje iz tržišnih izvora.
2. Financijski instrumenti pružaju potporu krajnjim primateljima samo za nova ulaganja za koja se očekuje da će biti financijski održiva, na primjer stvaranjem prihoda ili ušteda, i za koja nije dostupno dostatno financiranje iz tržišnih izvora. Takva potpora može biti usmjerena na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te radni kapital, u skladu s primjenjivim pravilima Unije o državnoj potpori.
Amandman 251 Prijedlog uredbe Članak 52. – stavak 3. – podstavak 2. − točka a
5. Financijski instrumenti mogu se kombinirati s pomoćnom programskom potporom u obliku bespovratnih sredstava kao operacija jedinstvenog financijskog instrumenta, u okviru jedinstvenog sporazuma o financiranju ako oba različita oblika potpore pruža tijelo koje provodi financijski instrument. U tom se slučaju na tu operaciju jedinstvenog financijskog instrumenta primjenjuju pravila primjenjiva na financijske instrumente.
5. Financijski instrumenti mogu se kombinirati s pomoćnom programskom potporom u obliku bespovratnih sredstava kao operacija jedinstvenog financijskog instrumenta, u okviru jedinstvenog sporazuma o financiranju ako oba različita oblika potpore pruža tijelo koje provodi financijski instrument. Ako je iznos programske potpore u obliku bespovratnih sredstava manji od iznosa programske potpore u obliku financijskog instrumenta, primjenjuju se pravila koja su primjenjiva na financijske instrumente.
Upravljačko tijelo može povjeriti provedbene zadatke izravnom dodjelom ugovora:
(a) EIB-u;
(b) međunarodnoj financijskoj instituciji čiji je dioničar država članica;
(c) banci u javnom vlasništvu ili instituciji u javnom vlasništvu, koja je osnovana kao pravni subjekt koji izvršava financijske aktivnosti na profesionalnoj osnovi.
7. Pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 2. upravljačko tijelo ili, pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 3., tijelo koje provodi financijski instrument, vodi zasebne račune ili održava računovodstveni kod po prioritetu i po svakoj kategoriji regije za svaki programski doprinos i zasebno za sredstva iz članaka 54. i 56.
7. Pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 2. upravljačko tijelo ili, pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 3., tijelo koje provodi financijski instrument, vodi zasebne račune ili održava računovodstveni kod po prioritetu i po svakoj kategoriji regije ili vrstama intervencija za EPFRR za svaki programski doprinos i zasebno za sredstva iz članaka 54. i 56.
7.a Zahtjevi u pogledu izvješćivanja o upotrebi financijskih instrumenata u predviđene svrhe ograničeni su na upravljačka tijela i financijske posrednike.
2. Kamate i drugi dobici koji se mogu pripisati potpori iz fondova koja se isplaćuje financijskim instrumentima upotrebljavaju se u okviru istog cilja ili ciljeva kao i početna potpora iz fondova, u okviru istog financijskog instrumenta; ili, nakon likvidacije financijskog instrumenta u ostalim financijskim instrumentima ili oblicima potpore, do kraja razdoblja prihvatljivosti.
2. Kamate i drugi dobici koji se mogu pripisati potpori iz fondova koja se isplaćuje financijskim instrumentima upotrebljavaju se u okviru istog cilja ili ciljeva kao i početna potpora iz fondova, u okviru istog financijskog instrumenta; ili, nakon likvidacije financijskog instrumenta u ostalim financijskim instrumentima ili oblicima potpore za dodatna ulaganja u krajnje primatelje; ili, prema potrebi, za pokrivanje gubitaka u nominalnom iznosu doprinosa fondova financijskom instrumentu koji proizlaze iz negativnih kamata, ako takvi gubici nastanu unatoč tome što tijela koja provode financijske instrumente aktivno upravljaju novčanim sredstvima; do kraja razdoblja prihvatljivosti.
1. Potpora iz fondova financijskim instrumentima uložena u krajnje primatelje, kao i sve vrste prihoda nastalih takvim ulaganjima koji se mogu pripisati potpori iz fondova, mogu se upotrebljavati za različito postupanje prema ulagačima koji rade u skladu s načelom tržišnog gospodarstva s pomoću primjerene podjele rizika i dobiti.
1. Potpora iz fondova financijskim instrumentima uložena u krajnje primatelje, kao i sve vrste prihoda nastalih takvim ulaganjima koji se mogu pripisati potpori iz fondova, mogu se upotrebljavati za različito postupanje prema ulagačima koji rade u skladu s načelom tržišnog gospodarstva ili za druge oblike potpore Unije, s pomoću primjerene podjele rizika i dobiti, uzimajući u obzir načelo dobrog financijskog upravljanja.
2. Razina takvog različitog postupanja ne premašuje ono što je potrebno za stvaranje poticaja za privlačenje privatnih sredstava, kako je utvrđeno natjecateljskim postupkom ili neovisnom ocjenom.
2. Razina takvog različitog postupanja ne premašuje ono što je potrebno za stvaranje poticaja za privlačenje privatnih sredstava, kako je utvrđeno natjecateljskim postupkom ili ex ante ocjenom provedenom u skladu s člankom 52. ove Uredbe.
1. Sredstva vraćena prije isteka razdoblja prihvatljivosti financijskim instrumentima iz ulaganja u krajnje primatelje ili iz otpuštanja izdvojenih sredstava, kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, uključujući kapitalni povrat sredstava i sve vrste nastalih prihoda koji se mogu pripisati potpori iz fondova, ponovno se upotrebljavaju u istim ili drugim financijskim instrumentima za daljnja ulaganja u krajnje primatelje, u okviru istog posebnog cilja ili posebnih ciljeva i za upravljanje troškovima i naknadama povezanima s takvim daljnjim ulaganjima.
1. Sredstva vraćena prije isteka razdoblja prihvatljivosti financijskim instrumentima iz ulaganja u krajnje primatelje ili iz otpuštanja izdvojenih sredstava, kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, uključujući kapitalni povrat sredstava i sve vrste nastalih prihoda koji se mogu pripisati potpori iz fondova, ponovno se upotrebljavaju u istim ili drugim financijskim instrumentima za daljnja ulaganja u krajnje primatelje, u okviru istog posebnog cilja ili posebnih ciljeva i za upravljanje troškovima i naknadama povezanima s takvim daljnjim ulaganjima, uzimajući u obzir načelo dobrog financijskog upravljanja.
Uštede putem učinkovitijih operacija ne smatraju se ostvarenim prihodima za potrebe prvog podstavka. Osobito smanjenje troškova koje proizlazi iz mjera energetske učinkovitosti ne dovodi do odgovarajućeg smanjenja operativnih subvencija.
Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz fondova ako su nastali na teret korisnika ili privatnog partnera u operaciji JPP-a i ako su plaćeni u provedbi operacija, u razdoblju između datuma podnošenja programa Komisiji ili od 1. siječnja 2021., ovisno o tome što nastupi ranije, i 31. prosinca 2029.
Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz fondova ako su nastali na teret korisnika ili privatnog partnera u operaciji JPP-a i ako su plaćeni u provedbi operacija, u razdoblju između datuma podnošenja programa Komisiji ili od 1. siječnja 2021., ovisno o tome što nastupi ranije, i 31. prosinca 2030.
4. Cijela operacija ili njezin dio može se provesti izvan države članice, uključujući izvan EU-a, pod uvjetom da operacija pridonosi ciljevima programa.
4. Cijela operacija ili njezin dio u okviru EFRR-a, ESF-a plus ili Kohezijskog fonda može se provesti izvan države članice, uključujući izvan EU-a, pod uvjetom da operacija spada u jednu od pet sastavnica cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) [...] („Uredba o ETS-u”), te da pridonosi ciljevima programa.
6. Operacije se ne odabiru za potporu fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je upravljačkom tijelu podnesen zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome jesu li izvršena sva plaćanja.
6. Operacije se ne odabiru za potporu fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je upravljačkom tijelu podnesen zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome jesu li izvršena sva plaćanja. Ovaj stavak ne primjenjuje se na troškove povezane s naknadom dodatnih troškova u najudaljenijim regijama u okviru EFPR-a niti na rashode koji se financiraju posebnim dodatnim sredstvima za najudaljenije regije u skladu s EFRR-om i ESF-om plus.
Amandman 265 Prijedlog uredbe Članak 58. – stavak 1. – podstavak 1. − točka a
(a) kamata na dug, s iznimkom u odnosu na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;
(a) kamata na dug, s iznimkom u odnosu na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo ili u odnosu na doprinos financijskim instrumentima koji proizlazi iz negativnih kamata;
Amandman 266 Prijedlog uredbe Članak 58. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.
(c) porez na dodanu vrijednost („PDV”), osim za operacije ukupnog troška nižeg od 5 000 000 EUR.
Prihvatljivost za operacije povezane s porezom na dodanu vrijednost („PDV”) utvrđuje se na osnovi pojedinog slučaja, osim za operacije ukupnog troška nižeg od 5 000 000 EUR i za ulaganja i rashode krajnjih primatelja.
Država članica može skratiti rok iz prvog podstavka na tri godine u slučajevima koji se odnose na održavanje ulaganja ili radna mjesta koja su stvorili MSP-ovi.
Država članica može skratiti rok iz prvog podstavka na tri godine u propisno opravdanim slučajevima iz točaka (a), (b) i (c) koji se odnose na održavanje radnih mjesta koja su stvorili MSP-ovi.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na bilo koju operaciju kojoj proizvodna aktivnost prestaje zbog stečaja koji nije prijevaran.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na programske doprinose financijskim instrumentima ili iz financijskih instrumenata ni na bilo koju operaciju kojoj proizvodna aktivnost prestaje zbog stečaja koji nije prijevaran.
Za stavak 1. točku (d) naknade za upravljanje temelje se na uspješnosti. Kada se tijela koja provode holding fond i/ili posebne fondove, na temelju članka 53. stavka 3. biraju putem izravne dodjele ugovora, iznos troškova i naknada za upravljanje isplaćenih tim tijelima koji može biti prijavljen kao prihvatljivi rashodi podliježe pragu od najviše 5 % ukupnog iznosa programskih doprinosa isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima, vlasničkim ili kvazivlasničkim ulaganjima ili izdvojenih kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu.
Za stavak 1. točku (d) naknade za upravljanje temelje se na uspješnosti. Tijekom prvih dvanaest mjeseci provedbe financijskog instrumenta, prihvatljiva je osnovna naknada za troškove i naknade za upravljanje. Kada se tijela koja provode holding fond i/ili posebne fondove, na temelju članka 53. stavka 2. biraju putem izravne dodjele ugovora, iznos troškova i naknada za upravljanje isplaćenih tim tijelima koji može biti prijavljen kao prihvatljivi rashodi podliježe pragu od najviše 5 % ukupnog iznosa programskih doprinosa isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima, vlasničkim ili kvazivlasničkim ulaganjima ili izdvojenih kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu.
Taj se prag ne primjenjuje ako se odabir tijela koja provode financijske instrumente obavlja u natječajnom postupku u skladu s primjenjivim pravom i ako je natječajnim postupkom utvrđena potreba za višom razinom troškova i naknada za upravljanje.
Ako se odabir tijela koja provode financijske instrumente obavlja u natječajnom postupku u skladu s primjenjivim pravom i ako je natječajnim postupkom utvrđena potreba za višom razinom troškova i naknada za upravljanje, koje se temelje na učinku.
2. Države članice osiguravaju zakonitost i pravilnost rashoda navedenih u računima podnesenima Komisiji i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile, otkrile i ispravile te prijavile nepravilnosti.
2. Države članice osiguravaju zakonitost i pravilnost rashoda navedenih u računima podnesenima Komisiji i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile, otkrile i ispravile te prijavile nepravilnosti. Države članice u potpunosti surađuju s OLAF-om.
Države članice moraju imati mehanizme kojima se osigurava djelotvorno razmatranje pritužbi u vezi s fondovima. Države članice na zahtjev Komisije razmatraju pritužbe koje su podnesene Komisiji i koje ulaze u područje primjene njihovih programa te obavješćuje Komisiju o rezultatima tih razmatranja.
Države članice moraju imati mehanizme kojima se osigurava djelotvorno razmatranje pritužbi u vezi s fondovima. Opseg, pravila i postupci tih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Države članice na zahtjev Komisije u skladu s člankom 64. stavkom 4.a razmatraju pritužbe koje su podnesene Komisiji i koje ulaze u područje primjene njihovih programa te obavješćuje Komisiju o rezultatima tih razmatranja.
Države članice osiguravaju da se sve razmjene informacija između korisnika i programskih tijela provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka u skladu s Prilogom XII.
Države članice osiguravaju da se sve razmjene informacija između korisnika i programskih tijela provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka koji su prilagođeni korisnicima u skladu s Prilogom XII.
11. Komisija donosi provedbeni akt navodeći format koji se treba upotrijebiti za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu tog članka.
11. Komisija donosi provedbeni akt navodeći format koji se treba upotrijebiti za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta i pravila za provedbu tog članka.
Komisija potvrđuje da države članice imaju sustave za upravljanje i kontrolu usklađene s ovom Uredbom i da ti sustavi djelotvorno rade tijekom provedbe programa. Komisija izrađuje revizijsku strategiju i plan revizije koji se temelje na procjeni rizika.
Komisija potvrđuje da države članice imaju sustave za upravljanje i kontrolu usklađene s ovom Uredbom i da ti sustavi djelotvorno i učinkovito rade tijekom provedbe programa. Komisija za države članice izrađuje revizijsku strategiju i plan revizije koji se temelje na procjeni rizika.
2. Revizije Komisije provode se do tri kalendarske godine nakon prihvata računa u koje su uključeni predmetni rashodi. Ovo se razdoblje ne primjenjuje na operacije u kojima postoji sumnja na prijevaru.
2. Revizije Komisije provode se do dvije kalendarske godine nakon prihvata računa u koje su uključeni predmetni rashodi. Ovo se razdoblje ne primjenjuje na operacije u kojima postoji sumnja na prijevaru.
Amandman 281 Prijedlog uredbe Članak 64. – stavak 4. – podstavak 1. − točka a
(a) Komisija obavješćuje nadležno programsko tijelo najmanje 12 radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama;
(a) Komisija obavješćuje nadležno programsko tijelo najmanje 15 radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama;
Amandman 282 Prijedlog uredbe Članak 64. – stavak 4. – podstavak 1. – točka c.
(c) Komisija dostavlja nadležnom tijelu države članice preliminarne nalaze revizije na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri mjeseca nakon posljednjeg dana revizije;
(c) Komisija dostavlja nadležnom tijelu države članice preliminarne nalaze revizije na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije dva mjeseca nakon posljednjeg dana revizije;
Amandman 283 Prijedlog uredbe Članak 64. – stavak 4. – podstavak 1. – točka d
(d) Komisija dostavlja izvješće o reviziji na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri mjeseca nakon što primi potpuni odgovor nadležnog tijela države članice na preliminarne nalaze revizije.
(d) Komisija dostavlja izvješće o reviziji na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije dva mjeseca nakon što primi potpuni odgovor nadležnog tijela države članice na preliminarne nalaze revizije. Smatra se da je odgovor države članice potpun ako Komisija u roku od dva mjeseca nije izvijestila o postojanju dokumentacije koja se očekuje.
2. Tijelo za reviziju mora biti javno tijelo koje je funkcionalno neovisno o subjektima nad kojima se provodi revizija.
2. Tijelo za reviziju mora biti javno ili privatno tijelo koje je funkcionalno neovisno o upravljačkom tijelu i tijelima ili subjektima kojima su povjerene ili delegirane funkcije.
Amandman 287 Prijedlog uredbe Članak 66. – stavak 1. – točka e
(e) evidentira i pohranjuje u elektronički sustav podatke o svim operacijama potrebne za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje, provjere i revizije i osigurava sigurnost, potpunost i povjerljivost podataka i autentikaciju korisnika.
(e) evidentira i pohranjuje u elektroničke sustave podatke o svim operacijama potrebne za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje, provjere i revizije i osigurava sigurnost, potpunost i povjerljivost podataka i autentikaciju korisnika.
Za odabir operacija upravljačko tijelo utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke kojima se osigurava ravnopravnost spolova i uzimaju u obzir Povelja Europske unije o temeljnim pravila i načelo održivog razvoja te politika Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.
Za odabir operacija upravljačko tijelo utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke kojima se osiguravaju pristupačnost osobama s invaliditetom i ravnopravnost spolova i uzimaju u obzir Povelja Europske unije o temeljnim pravila i načelo održivog razvoja te politika Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.
Amandman 289 Prijedlog uredbe Članak 67. – stavak 3. – točka a
(a) osigurava da odabrane operacije ispunjavaju uvjete programa i da pružaju djelotvoran doprinos ostvarenju njegovih posebnih ciljeva;
(a) osigurava da su odabrane operacije održive i da ispunjavaju uvjete programa, kao i teritorijalnih strategija, i da pružaju djelotvoran doprinos ostvarenju njegovih posebnih ciljeva;
Amandman 290 Prijedlog uredbe Članak 67. – stavak 3. – točka c
(c) osigurava da odabrane operacije predstavljaju najbolji odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva;
(c) osigurava da odabrane operacije predstavljaju odgovarajući odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva;
Amandman 291 Prijedlog uredbe Članak 67. – stavak 3. – točka e
(e) osigurava da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća48 podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća49;
(e) osigurava da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća48 podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere te da su propisno uzeti u obzir procjena alternativnih rješenja i sveobuhvatno javno savjetovanje na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća49;
_________________
_________________
48 Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
48 Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
49 Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
49 Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
Amandman 292 Prijedlog uredbe Članak 67. – stavak 3. – točka f
(f) ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, provjerava poštuje li se primjenjivo pravo;
(f) ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, osigurava da se poštuje primjenjivo pravo;
(j) osigurava prilagodbu na promjenu klime za ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina.
(j) prije donošenja odluka o ulaganjima, osigurava prilagodbu na promjenu klime za ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina, kao i primjenu načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu”.
5.a Upravljačko tijelo također može odlučiti, u opravdanim slučajevima, doprinositi do 5 % financijskih sredstava koja su dodijeljena u okviru programa u okviru EFRR-a i ESF-a plus posebnim projektima unutar države članice prihvatljive u okviru programa Obzor Europa, uključujući i one odabrane u drugoj fazi, pod uvjetom da ti posebni projekti pridonose ciljevima programa u toj državi članici.
6. Kada upravljačko tijelo odabire operacije od strateške važnosti, mora o tome odmah obavijestiti Komisiju te dostavlja sve relevantne informacije o toj operaciji.
6. Kada upravljačko tijelo odabire operacije od strateške važnosti, o tome obavještava Komisiju u roku od jednog mjeseca te joj dostavlja sve relevantne informacije o toj operaciji, uključujući i analizu troškova i koristi.
Amandman 296 Prijedlog uredbe Članak 68. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b) ovisno o dostupnosti financiranja osiguravaju da je korisnik primio cijeli dugovani iznos najkasnije 90 dana od datuma na koji je korisnik podnio zahtjev za plaćanje;
(b) u pogledu pretfinanciranja i međuplaćanja osiguravaju da je korisnik primio cijeli dugovani iznos za provjerene rashode najkasnije 60 dana od datuma na koji je korisnik podnio zahtjev za plaćanje;
Amandman 297 Prijedlog uredbe Članak 70. – stavak 1. – točka a
(a) izrade i podnošenja zahtjeva za plaćanje Komisiji u skladu s člancima 85. i 86.;
(a) izrade i podnošenja zahtjeva za plaćanje Komisiji u skladu s člancima 85. i 86. i uzimajući u obzir revizije koje je provelo tijelo za reviziju ili koje su provedene pod njegovom nadležnošću;
Amandman 298 Prijedlog uredbe Članak 70. – stavak 1. – točka b
(b) sastavljanja računa u skladu s člankom 92. i vođenja evidencije o svim elementima računa u elektroničkom sustavu;
(b) sastavljanja i predstavljanja računa i potvrđivanja njihove potpunosti, točnosti i ispravnosti u skladu s člankom 92. i vođenja evidencije o svim elementima računa u elektroničkom sustavu;
6.a Revizija se provodi u odnosu na normu koja se primjenjivala u trenutku postizanja dogovora oko revidirane operacije, osim ako su nove norme povoljnije za korisnika.
6.b Otkrivanje nepravilnosti u okviru revizije operacije koja ima za posljedicu novčanu kaznu ne može dovesti do širenja područja primjene kontrole ni do financijskih ispravaka izvan rashoda obuhvaćenih obračunskom godinom revidiranih rashoda.
1. Tijelo za reviziju priprema revizijsku strategiju na temelju procjene rizika, uzimajući u obzir opis sustava upravljanja i kontrole naveden u članku 63. stavku 9., kojom moraju biti obuhvaćene revizije sustava i revizije operacija. Revizijska strategija uključuje revizije sustava novoutvrđenih upravljačkih tijela i tijela zaduženih za računovodstvenu funkciju u roku od devet mjeseci nakon završetka njihove prve godine rada. Revizijska strategija priprema se u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu XVIII., ažurira se jednom godišnje nakon prvog godišnjeg izvješća o kontroli i revizorskog mišljenja koji su dostavljeni Komisiji. Može obuhvaćati jedan program ili više njih.
1. Tijelo za reviziju nakon savjetovanja s upravljačkim tijelom priprema revizijsku strategiju na temelju procjene rizika, uzimajući u obzir opis sustava upravljanja i kontrole naveden u članku 63. stavku 9., kojom moraju biti obuhvaćene revizije sustava i revizije operacija. Revizijska strategija uključuje revizije sustava novoutvrđenih upravljačkih tijela i tijela zaduženih za računovodstvenu funkciju.Revizija se provodi u roku od devet mjeseci nakon završetka njihove prve godine rada. Revizijska strategija priprema se u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu XVIII., ažurira se jednom godišnje nakon prvog godišnjeg izvješća o kontroli i revizorskog mišljenja koji su dostavljeni Komisiji. Može obuhvaćati jedan program ili više njih. Tijelo za reviziju u okviru revizijske strategije može odrediti ograničenje za revizije u pogledu jednog računa.
Komisija i tijela za reviziju prvo upotrebljavaju sve informacije i evidenciju dostupne u elektroničkom sustavu iz članka 66. stavka 1. točke (e), uključujući rezultate provjera upravljanja, i traže dodatne dokumente i revizijske dokaze od predmetnih korisnika ako je to, na temelju njihove stručne procjene, potrebno za potporu čvrstih zaključaka revizije.
Komisija i tijela za reviziju prvo upotrebljavaju sve informacije i evidenciju dostupne u elektroničkim sustavima iz članka 66. stavka 1. točke (e), uključujući rezultate provjera upravljanja, i traže dodatne dokumente i revizijske dokaze od predmetnih korisnika ako je to, na temelju njihove stručne procjene, potrebno za potporu čvrstih zaključaka revizije.
1. Upravljačko tijelo provodi provjere upravljanja na licu mjesta u skladu s člankom 68. stavkom 1. samo na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne isplaćene nove zajmove.
1. Upravljačko tijelo provodi provjere upravljanja na licu mjesta u skladu s člankom 68. stavkom 1. samo na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne isplaćene nove zajmove. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 127. Financijske uredbe, ako financijski instrument pruža izvješća o kontroli kojima se podupire zahtjev za plaćanje, upravljačko tijelo može odlučiti da neće provoditi provjere upravljanja na licu mjesta.
Međutim, EIB ili druge međunarodne financijske institucije u kojima je država članica dioničar upravljačkom tijelu dostavljaju izvješća o kontroli koja podupiru zahtjeve za plaćanje.
3. Tijelo za reviziju provodi revizije sustava i operacija u skladu s člancima 71., 73. ili 77. na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne nove zajmove.
3. Tijelo za reviziju provodi revizije sustava i operacija u skladu s člancima 71., 73. ili 77. na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne nove zajmove. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 127. Financijske uredbe, ako financijski instrument tijelu za reviziju do kraja svake kalendarske godine dostavlja godišnje izvješće o reviziji koje su sastavili njegovi vanjski revizori, koje obuhvaća elemente iz Priloga XVII., tijelo za reviziju može odlučiti da neće provoditi daljnje revizije.
3.a U kontekstu jamstvenih fondova tijela odgovorna za reviziju programa mogu provesti provjere ili revizije tijela koja pružaju nove temeljne zajmove samo kada se dogode jedna ili više od sljedećih situacija:
(a) popratni dokumenti kojima se dokazuje potpora financijskih instrumenata krajnjim primateljima nisu dostupni na razini upravljačkog tijela ili na razini tijela koja provode financijske instrumente;
(b) postoje dokazi da dokumenti dostupni na razini upravljačkog tijela ili na razini tijela koja provode financijske instrumente ne pokazuju stvarnu i točnu evidenciju pružene potpore.
1. Ne dovodeći u pitanje pravila o državnoj potpori, upravljačko tijelo osigurava da se svi prateći dokumenti povezani s operacijom koju podupiru fondovi vode na primjerenoj razini tijekom razdoblja od petgodina od 31. prosinca godine u kojoj je izvršeno posljednje plaćanje upravljačkog tijela korisniku.
1. Ne dovodeći u pitanje pravila o državnoj potpori, upravljačko tijelo osigurava da se svi prateći dokumenti povezani s operacijom koju podupiru fondovi vode na primjerenoj razini tijekom razdoblja od trigodine od 31. prosinca godine u kojoj je izvršeno posljednje plaćanje upravljačkog tijela korisniku.
Pretfinanciranje za svaki fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine, ovisno o raspoloživosti sredstava, kako slijedi:
Pretfinanciranje za svaki fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine kako slijedi:
Amandman 311 Prijedlog uredbe Članak 84. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b) 2022.: 0,5 %;
(b) 2022.: 0,7 %;
Amandman 312 Prijedlog uredbe Članak 84. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c.
(c) 2023.: 0,5 %;
(c) 2023.: 1 %;
Amandman 313 Prijedlog uredbe Članak 84. – stavak 2. – podstavak 1. – točka d
(d) 2024.: 0,5 %;
(d) 2024.: 1,5 %;
Amandman 314 Prijedlog uredbe Članak 84. – stavak 2. – podstavak 1. – točka e
(e) 2025.: 0,5 %;
(e) 2025.: 2 %;
Amandman 315 Prijedlog uredbe Članak 84. – stavak 2. – podstavak 1. – točka f
(f) 2026.: 0,5 %
(f) 2026.: 2 %
Amandman 316 Prijedlog uredbe Članak 85. – stavak 3. – točka b
(b) iznos za tehničku pomoć izračunat u skladu s člankom 31. stavkom 2.;
(b) iznos za tehničku pomoć izračunat u skladu s člankom 31.;
Amandman 317 Prijedlog uredbe Članak 85. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca) u slučaju državne potpore, zahtjev za plaćanje može uključivati predujmove koje je korisniku isplatilo tijelo koje dodjeljuje potporu, pod sljedećim kumulativnim uvjetima: ti predujmovi podliježu jamstvu bake ili jednakovrijednom jamstvu, ne prelaze 40 % ukupnog iznosa potpore koja se dodjeljuje korisniku za određenu operaciju i pokriveni su rashodima koje korisnici plaćaju te se potkrepljuju računima s potvrdom plaćanja u roku od 3 godine.
1. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 2., zahtjevi za plaćanje podneseni u skladu s Prilogom XIX. obuhvaćaju ukupne isplaćene iznose ili, u slučaju jamstava, izdvojene iznose kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, od strane upravljačkog tijela krajnjim primateljima kako je navedeno u članku 62. stavku 1 točkama (a), (b) i (c).
1. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 1., zahtjevi za plaćanje podneseni u skladu s Prilogom XIX. obuhvaćaju ukupne isplaćene iznose ili, u slučaju jamstava, izdvojene iznose kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, od strane upravljačkog tijela krajnjim primateljima kako je navedeno u članku 62. stavku 1 točkama (a), (b) i (c).
2. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 3., zahtjevi za plaćanja koji obuhvaćaju rashode za financijske instrumente podnose se u skladu sa sljedećim uvjetima:
2. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 2., zahtjevi za plaćanja koji obuhvaćaju rashode za financijske instrumente podnose se u skladu sa sljedećim uvjetima:
1. Komisija opoziva bilo koji iznos u programu koji nije iskorišten za pretfinanciranje u skladu s člankom 84. ili za koji nije podnesen zahtjev za plaćanje u skladu s člancima 85. i 86. do 26. prosinca druge financijske godine nakon godine proračunskih obveza za razdoblje 2021.– 2026.
1. Komisija opoziva bilo koji iznos u programu koji nije iskorišten za pretfinanciranje u skladu s člankom 84. ili za koji nije podnesen zahtjev za plaćanje u skladu s člancima 85. i 86. do 31. prosinca treće financijske godine nakon godine proračunskih obveza za razdoblje 2021.– 2026.
2. Iznos koji treba biti obuhvaćen predfinanciranjem ili zahtjevima za plaćanje u roku utvrđenom u prvom stavku u vezi s proračunskim obvezama za 2021. bit će 60 % te obveze. Za svaku proračunsku obvezu za godine od 2022. do 2025. dodat će se 10 % proračunskih obveza za 2021. radi izračuna iznosa koji trebaju biti obuhvaćeni.
3. Dio obveza koje ostanu otvorene 31. prosinca 2029. opoziva se ako jamstveni paket i konačno izvješće o uspješnosti za programe koje podupiru ESF+, EFRR i Kohezijski fond nisu dostavljeni Komisiji do roka utvrđenog u članku 38. stavku 1.
3. Dio obveza koje ostanu otvorene 31. prosinca 2030. opoziva se ako jamstveni paket i konačno izvješće o uspješnosti za programe koje podupiru ESF+, EFRR i Kohezijski fond nisu dostavljeni Komisiji do roka utvrđenog u članku 38. stavku 1.
Amandman 326 Prijedlog uredbe Članak 100. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ba (nova)
(ba) nije bilo moguće pravovremeno podnijeti zahtjev za plaćanje zbog kašnjenja na razini Unije u utvrđivanju pravnog i administrativnog okvira za fondove za razdoblje od 2021. do 2027.
1. EFRR-om, ESF-om plus i Kohezijskim fondom podržava se cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” u svim regijama koje odgovaraju razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 2”) uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 1059/2003, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 868/2014.
1. EFRR-om, ESF-om plus i Kohezijskim fondom podržava se cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” u svim regijama koje odgovaraju razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 2”) uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 1059/2003, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2016/2066.
Sredstva za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju dostupna za proračunsku obvezu za razdoblje 2021.–2027. iznose 330624388630 EUR prema cijenama iz 2018.
Sredstva za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju dostupna za proračunsku obvezu za razdoblje 2021.–2027. iznose 378097000000 EUR prema cijenama iz 2018.
(Ovom se izmjenom nastoji vratiti iznos jednak onom raspoloživom za razdoblje 2014. – 2020., uz potrebna povećanja, u skladu sa stajalištem EP-a o prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Ona iziskuje posljedičnu prilagodbu izračuna u Prilogu XXII.)
Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” po kategoriji regija, zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s metodologijom određenom u Prilogu XXII.
Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” po kategoriji regija, zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s metodologijom određenom u Prilogu XXII. Minimalna ukupna dodijeljena sredstva iz fondova na nacionalnoj razini trebala bi iznositi 76 % proračuna dodijeljenog svakoj državi članici ili regiji za razdoblje 2014. – 2020.
Ne dovodeći u pitanje nacionalna dodijeljena sredstva za države članice, financijska sredstva za regije, koje su pale u nižu kategoriju za razdoblje 2021. – 2027., zadržavaju se na razini dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014. – 2024.
S obzirom na posebnu važnost financijskih sredstava u okviru kohezijske politike namijenjenih za prekograničnu i transnacionalnu suradnju i za najudaljenije regije, kriteriji prihvatljivosti za takvo financiranje ne bi smjeli biti manje povoljni nego u razdoblju 2014. – 2020. te bi se njima trebao zajamčiti što veći kontinuitet postojećih programa.
(Ova izmjena iziskuje posljedične prilagodbe izračuna u Prilogu XXII.)
1. Sredstva za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” iznose 97,5 % ukupnih sredstava (tj. ukupno 322194388630 EUR) i dodjeljuju se kako slijedi:
1. Sredstva za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” iznose 97 % ukupnih sredstava (tj. ukupno 366 754 000 000 EUR prema cijenama iz 2018.). Od tog iznosa 5 900 000 000 EUR dodjeljuje se za jamstvo za djecu od sredstava u okviru ESF-a plus. Ostatak omotnice u iznosu od 360854000000 EUR (u cijenama iz 2018. dodjeljuje se kako slijedi:
Amandman 333 Prijedlog uredbe Članak 104. – stavak 1. – točka a
(a) 61.6 % (tj. ukupno 198621593157 EUR) za slabije razvijene regije;
(a) 61.6 % (tj. ukupno 222453894000 EUR) za slabije razvijene regije;
Amandman 334 Prijedlog uredbe Članak 104. – stavak 1. – točka b
(b) 14,3 % (tj. ukupno 45934516595 EUR) za tranzicijske regije;
(b) 14,3 % (tj. ukupno 51446129000 EUR) za tranzicijske regije;
Amandman 335 Prijedlog uredbe Članak 104. – stavak 1. – točka c
(c) 10,8 % (tj. ukupno 34842689 000 EUR) za razvijenije regije;
(c) 10,8 % (tj. ukupno 39023410 000 EUR) za razvijenije regije;
Amandman 336 Prijedlog uredbe Članak 104. – stavak 1. – točka d
(d) 12,8 % (tj. ukupno 41348556877 EUR) za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda;
(d) 12,8 % (tj. ukupno 46309907000 EUR) za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda;
Amandman 337 Prijedlog uredbe Članak 104. – stavak 1. – točka e
(e) 0.4 % (tj. ukupno 1 447034001 EUR) kao dodatno financiranje za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
(e) 0.4 % (tj. ukupno 1 620660000 EUR) kao dodatno financiranje za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
Iznos sredstava dostupnih za ESF+ u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” je 88646194590 EUR.
Iznos sredstava dostupnih za ESF+ iznosi 28,8 % resursa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, to jest 105686000000 EUR prema cijenama iz 2018.To ne uključuje financijsku omotnicu za komponentu za zapošljavanje i socijalne inovacije ili komponentu zdravstva.
Iznos dodatnog financiranja za najudaljenije regije iz stavka 1. točke (e) koji se dodjeljuje ESF-u plus iznosi 376928934 EUR.
Iznos dodatnog financiranja za najudaljenije regije iz stavka 1. točke (e) koji se dodjeljuje ESF-u plus iznosi 0,4 % resursa iz prvog podstavka, to jest 424 296054EUR prema cijenama iz 2018.
Iznos potpore iz Kohezijskog fonda koja se treba prenijeti u CEF iznosi 10 000 000 000 EUR. Potrošit će se na projekte prometne infrastrukture na temelju objave posebnih poziva u skladu s Uredbom (EU) [broj nove Uredbe o CEF-u] isključivo u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda.
Iznos potpore iz Kohezijskog fonda koja se treba prenijeti u CEF iznosi 4 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. Potrošit će se na projekte prometne infrastrukture, uzimajući u obzir potrebe država članica i regija za ulaganjem u infrastrukturu, na temelju objave posebnih poziva u skladu s Uredbom (EU) [broj nove Uredbe o CEF-u] isključivo u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda.
30 % sredstava prenesenih u CEF bit će odmah nakon prijenosa stavljeno na raspolaganje svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda kako bi se financirali projekti prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) [nova Uredba o CEF-u].
Pravila koja se primjenjuju na sektor prometa u okviru Uredbe (EU) [nova Uredba o CEF-u] primjenjuju se na posebne pozive iz četvrtog podstavka. Do 31. prosinca 2023. odabirom projekata prihvatljivih za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda u pogledu 70 % sredstava prenesenih u CEF.
Pravila koja se primjenjuju na sektor prometa u okviru Uredbe (EU) [nova Uredba o CEF-u] primjenjuju se na posebne pozive iz četvrtog podstavka. Do 31. prosinca 2023. odabirom projekata prihvatljivih za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda.
5. 500 000 000 EUR iz strukturnih fondova za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se Europskoj urbanoj inicijativi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.
5. 560 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. iz strukturnih fondova za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se Europskoj urbanoj inicijativi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.
6. 175 000 000 EUR sredstava ESF-a plus za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se za transnacionalnu suradnju kojom se podupiru inovativna rješenja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.
6. 196 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. sredstava ESF-a plus za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se za transnacionalnu suradnju kojom se podupiru inovativna rješenja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.
7. Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 2,5 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2021.–2027. (tj. ukupno 8430 000 000 EUR).
7. Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 3 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2021.–2027. (tj. ukupno 11343 000 000 EUR prema cijenama iz 2018.).
Amandman 346 Prijedlog uredbe Članak 105. – stavak 1. – točka a
(a) najviše 15 % ukupnih sredstava dodijeljenih za slabije razvijene regije na tranzicijske regije ili razvijenije regije te sredstava za tranzicijske regije na razvijenije regije;
(a) najviše 5 % ukupnih sredstava dodijeljenih za slabije razvijene regije na tranzicijske regije ili razvijenije regije te sredstava za tranzicijske regije na razvijenije regije;
Amandman 347 Prijedlog uredbe Članak 106. – stavak 3. – podstavak 1. − točka a
(a) 70 % za slabije razvijene regije;
(a) 85 % za slabije razvijene regije;
Amandman 348 Prijedlog uredbe Članak 106. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b
(b) 55 % za tranzicijske regije;
(b) 65 % za tranzicijske regije;
Amandman 349 i 447 Prijedlog uredbe Članak 106. – stavak 3. – podstavak 1. – točka c.
Uredbom o ESF-u plus mogu se utvrditi više stope sufinanciranja za prioritete kojima se podupiru inovativne aktivnosti u skladu s člankom [14.] te Uredbe.
U propisno opravdanim slučajevima, Uredbom o ESF-u plus mogu se utvrditi više stope sufinanciranja, u iznosu do 90 %, za prioritete kojima se podupiru inovativne aktivnosti u skladu s člankom [13.] i člankom [4. stavkom 1. podtočkama (x)] i [(xi)] te Uredbe, kao i za programe za ublažavanje materijalne oskudice u skladu s člankom [9.], za nezaposlenost mladih u skladu s člankom [10.], za podržavanje europske garancije za djecu u skladu s člankom [10.a] i za transnacionalnu suradnju u skladu s člankom [11.b].
4.a Države članice u propisno opravdanim slučajevima mogu podnijeti zahtjev za dodatnu fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode, koje javna uprava podupire sufinanciranjem ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Pri definiranju fiskalne prilagodbe u okviru preventivnog ili korektivnog skupa mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu Komisija pažljivo razmatra predmetni zahtjev na način koji odražava stratešku važnost ulaganja.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 108. radi izmjene prilogā ovoj Uredbi kako bi se prilagodila promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za elemente ove Uredbe koji nisu ključni, osim za Priloge III., IV., X. i XXII.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 108. radi izmjene prilogā ovoj Uredbi kako bi se prilagodila promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za elemente ove Uredbe koji nisu ključni, osim za Priloge III., IV., X. i XXII. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 108. kako bi izmijenila Delegiranu uredbu (EU) br. 204/2014, na koju se upućuje u članku 6. stavku 3., i prilagodila je ovoj Uredbi.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4., članka 89. stavka 4. i članka 107. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3., članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4., članka 89. stavka 4. i članka 107. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe do 31. prosinca 2027.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4. i članka 89. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3, članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4., članka 89. stavka 4. i članka 107. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4. i članka 89. stavka 4. članka 107. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3., članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4. i članka 89. stavka 4. članka 107. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 359 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 001 – stupac 1.
001 Ulaganja u fiksnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
001 Ulaganja u fiksnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću
Amandman 360 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 002 – stupac 1.
002 Ulaganja u fiksnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
002 Ulaganja u fiksnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću
Amandman 361 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 004 – stupac 1.
004 Ulaganja u nematerijalnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
004 Ulaganja u nematerijalnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću
Amandman 362 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 005 – stupac 1.
005 Ulaganja u nematerijalnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
005 Ulaganja u nematerijalnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću
Amandman 363 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 035 – stupac 1.
035 Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: poplave (uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama)
035 Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: poplave i klizišta (uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama)
Amandman 364 Prijedlog uredbe Prilog I. – Tablica 1. – Cilj politike 2. – redak 043
17 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
17 Turizam i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Amandman 378 Prijedlog uredbe Prilog III. – Tablica Horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu – redak 6. – stupac 2.
Uspostavljen je nacionalni okvir za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom koji uključuje:
Uspostavljen je nacionalni okvir za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom koji uključuje:
1. ciljeve s mjerljivim podciljevima, prikupljanje podataka i mehanizam praćenja;
1. ciljeve s mjerljivim podciljevima, prikupljanje podataka i mehanizam praćenja, primjenjive na sve ciljeve politika;
2. mehanizme kojima se osigurava da se tijekom pripreme i provedbe programâ uzima u obzir politika pristupačnosti te poštuju propisi i standardi koji se odnose na pristupačnost.
2. mehanizme kojima se osigurava da se tijekom pripreme i provedbe programâ uzima u obzir politika pristupačnosti te poštuju propisi i standardi koji se odnose na pristupačnost, u skladu s odredbama UNCPRD-a, te da se uključe u kriterije i obveze za odabir projekta.
2.a mehanizme izvješćivanja odboru za praćenje o usklađenosti operacija kojima se daje potpora.
Amandman 379 Prijedlog uredbe Prilog III. – Tablica Horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu – redak 6.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Provedba načela i prava europskog stupa socijalnih prava kojima se doprinosi stvarnoj konvergenciji i koheziji u Europskoj uniji.
Mjere na nacionalnoj razini kojima se osigurava pravilna provedba načela europskog stupa socijalnih prava kojima se doprinosi uzlaznoj socijalnoj konvergenciji i koheziji u EU-u, posebno onih načela kojima se sprečava nepošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Amandman 380 Prijedlog uredbe Prilog III. – Tablica Horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu – redak 6.b (novi)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Djelotvorna primjena načela partnerstva
Uspostavljen je okvir kako bi svi partneri imali punopravnu ulogu u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji programa, koji uključuje:
1. mjere kojima se osiguravaju transparentni postupci za uključivanje partnera
2. mjere za širenje i objavljivanje informacija koje su relevantne partnerima za pripremu i praćenje sastanaka
3. potporu za osnaživanje partnera i izgradnju kapaciteta
Amandman 381 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 2. – redak 2 – stupac 4.
Postoji nacionalni energetski i klimatski plan koji uključuje:
Postoji nacionalni energetski i klimatski plan koji je u skladu s ciljem Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zatopljenja na 1,5°C i koji uključuje:
1. sve elemente koji se zahtijevaju u predlošku u Prilogu I. Uredbe o upravljanju energetskom unijom
1. sve elemente koji se zahtijevaju u predlošku u Prilogu I. Uredbe o upravljanju energetskom unijom
2. okviran opis predviđenih financijskih sredstava i mehanizama za mjere kojima se promiče niskougljičnu energiju
2. opis predviđenih financijskih sredstava i mehanizama za mjere kojima se promiče niskougljičnu energiju
Amandman 382 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 2. – redak 4. – stupac 2.
EFRR i Kohezijski fond:
EFRR i Kohezijski fond:
2.4 Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i spremnost na katastrofe
2.4 Promicanje prilagodbe na klimatske i strukturne promjene, sprječavanja rizika i otpornosti na katastrofe
Amandman 383 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 2. – redak 7. – stupac 4.
Prioritetni akcijski okvir u skladu s člankom 8. Direktive 92/43/EEZ uspostavljen je i uključuje:
Prioritetni akcijski okvir u skladu s člankom 8. Direktive 92/43/EEZ uspostavljen je i uključuje:
1. sve elemente koji se zahtijevaju u predlošku za prioritetni akcijski okvir za razdoblje 2021.–2027. o kojem su se dogovorili Komisija i države članice;
1. sve elemente koji se zahtijevaju u predlošku za prioritetni akcijski okvir za razdoblje 2021.–2027. o kojem su se dogovorili Komisija i države članice, uključujući prioritetne mjere i procjenu financijskih potreba;
2. utvrđivanje prioritetnih mjera i procjenu financijskih potreba.
Amandman 384 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – točka 3.2. – stupac 2.
3.2 Razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 385 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – točka 3.2. – stupac 4. – točka -1.a (nova)
-1.a zahtijeva socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju i općenito u mreži TEN-T izgraditi dijelove koji nedostaju i ukloniti uska grla, a to podrazumijeva ulaganje u tešku infrastrukturu;
Amandman 386 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – točka 3.2. – stupac 4. – točka 1.
1. sadržava ekonomsko obrazloženje planiranih ulaganja utemeljeno na opsežnoj analizi potražnje i modeliranju prometa koje treba uzeti u obzir očekivani učinak liberalizacije željezničkog prometa;
1. sadržava ekonomsko obrazloženje planiranih ulaganja utemeljeno na opsežnoj analizi potražnje i modeliranju prometa koje treba uzeti u obzir očekivani učinak otvaranja tržišta željezničkih usluga;
Amandman 387 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – redak 2. – stupac 4. – točka 2.
2. usklađeno je s planovima za kvalitetu zraka, osobito uzimajući u obzir nacionalne planove za dekarbonizaciju;
2. usklađeno je s planovima za kvalitetu zraka, osobito uzimajući u obzir nacionalne strategije za smanjenje emisija u sektoru prijevoza;
Amandman 388 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – redak 2. – stupac 4. – točka 3.
3. uključuje ulaganja u koridore osnovne mreže TEN-T, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1316/2013, u skladu s odgovarajućim planovima rada mreže TEN-T;
3. uključuje ulaganja u koridore osnovne mreže TEN-T, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1316/2013, u skladu s odgovarajućim planovima rada mreže TEN-T te u prethodno utvrđenim dijelovima sveobuhvatne mreže;
Amandman 389 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – redak 2. – stupac 4. – točka 4.
4. za ulaganja izvan osnovnog TEN-T-a osigurava komplementarnost pružanjem dostatne povezanosti regija i lokalnih zajednica s osnovnim TEN-T-om i njegovim čvorovima;
4. za ulaganja izvan osnovnog TEN-T-a osigurava komplementarnost pružanjem dostatne povezanosti gradskih mreža, regija i lokalnih zajednica s osnovnim TEN-T-om i njegovim čvorovima;
Amandman 390 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 3. – redak 2. – stupac 4. – točka 9.a (nova)
9.a promiče održive regionalne i prekogranične turističke inicijative koje dovode do obostrane koristi za turiste i stanovnike, kao što je povezivanje mreže EuroVelo s europskom željezničkom mrežom TRAN.
Amandman 391 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 1. – stupac 2. – točka ESF
ESF:
ESF:
4.1.1 Poboljšavanje pristupa zapošljavanju za sve tražitelje zaposlenja, uključujući mlade, i za neaktivne osobe te promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije
4.1.1 Poboljšavanje pristupa zapošljavanju za sve tražitelje zaposlenja, posebice za mlade i dugotrajno nezaposlene, i za neaktivne osobe te promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije
4.1.2 Modernizacija institucija i usluga na tržištu rada kako bi se osigurala pravovremena i prilagođena pomoć i podrška usklađivanju, prijelazu i mobilnosti na tržištu rada
4.1.2 Modernizacija institucija i usluga na tržištu rada kako bi se procijenila i predvidjela potreba za vještinama i osigurala pravovremena i prilagođena pomoć i podrška usklađivanju, prijelazu i mobilnosti na tržištu rada
Amandman 392 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 2. – stupac 2. – točka ESF
ESF
ESF
4.1.3 Promicanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života uključujući pristup skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje u kojemu se suzbijaju zdravstveni rizici, prilagodbu radnika na promjene te zdravo i aktivno starenje
4.1.3 Promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života uključujući pristup skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje u kojemu se suzbijaju zdravstveni rizici, prilagodbu radnika, poduzeća i poduzetnika na promjene te zdravo i aktivno starenje
Amandman 393 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 2. – stupac 4. – točka 2.
2. mjere za otklanjanje razlika među spolovima u pogledu zapošljavanja, plaće i mirovina te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, među ostalim poboljšavanjem pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, s ciljevima;
2. mjere za otklanjanje razlika među spolovima u pogledu zapošljavanja, plaće, socijalne sigurnosti, i mirovina te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, među ostalim poboljšavanjem pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, s ciljevima;
Amandman 394 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 3. – stupac 2. – točka ESF
ESF:
ESF:
4.2.1 Poboljšanje kvalitete i djelotvornosti sustava obrazovanja i osposobljavanja te njegove relevantnosti za tržište rada
4.2.1 Poboljšanje kvalitete, uključivosti i djelotvornosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine, i radi olakšavanja prelaska iz sustava obrazovanja na tržište rada
4.2.2 Promicanje fleksibilnih mogućnosti dokvalifikacije i prekvalifikacije za sve, uključujući olakšavanjem promjene karijere i promicanjem profesionalne mobilnosti
4.2.2 Promicanje cjeloživotnog učenja, posebno fleksibilnih mogućnosti dokvalifikacije i prekvalifikacije za sve, kao i informalnog i neformalnog učenja, među ostalim olakšavanjem promjene karijere i promicanjem profesionalne mobilnosti
4.2.3 Promicanje jednakog pristupa, osobito za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja
4.2.3 Promicanje jednakog pristupa, osobito za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, kao i obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;
Amandman 395 Prijedlog uredbe Prilog IV. – redak 4.2. – stupac 4.: Kriteriji ispunjenja – točka 1.
1. sustave predviđanja i prognoziranja vještina koji su utemeljeni na dokazima, mehanizme za praćenje osoba s diplomom te usluge za kvalitetno i djelotvorno usmjeravanje učenika svih dobnih skupina;
1. sustave predviđanja i prognoziranja vještina koji su utemeljeni na dokazima, mehanizme za naknadno praćenje te usluge za kvalitetno i djelotvorno usmjeravanje učenika svih dobnih skupina, uključujući pristupe u čijem je središtu učenik;
Amandman 396 Prijedlog uredbe Prilog IV. – redak 4.2. – stupac 4.: Kriteriji ispunjenja - točka 2.
2. mjere kojima se osigurava jednak pristup kvalitetnom, relevantnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju, jednaka mogućnost sudjelovanja i dovršetka takvog obrazovanja i stjecanje ključnih vještina na svim razinama, uključujući visoko obrazovanje;
2. mjere kojima se osigurava jednak pristup kvalitetnom, cijenom pristupačnom, relevantnom, nesegregiranom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju, jednaka mogućnost sudjelovanja i dovršetka takvog obrazovanja i stjecanje ključnih vještina na svim razinama, uključujući visoko obrazovanje;
Amandman 397 Prijedlog uredbe Prilog IV. – redak 4.2. – stupac 4.: Kriteriji ispunjenja - točka 3.
3. mehanizam za koordinaciju na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući tercijarno obrazovanje, i jasnu raspodjelu odgovornosti među relevantnim nacionalnim i/ili regionalnim tijelima;
3. mehanizam za koordinaciju na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući tercijarno obrazovanje te pružatelje neformalnog i informalnog učenja, i jasnu raspodjelu odgovornosti među relevantnim nacionalnim i/ili regionalnim tijelima;
Amandman 398 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 4. – stupac 2. – točka 4.3.
EFRR:
EFRR:
4.3 Povećanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica, migranata i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih mjera koje uključuju stanovanje i socijalne usluge
4.3 Povećanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica, izbjeglica i migranata pod međunarodnom zaštitom i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih mjera koje uključuju stanovanje i socijalne usluge
Amandman 399 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 4. – stupac 2. – točka 4.3.1.
ESF:
ESF:
4.3.1 Promicanje aktivnog uključivanja, među ostalim u cilju promicanja jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja
4.3.1 Poticanje aktivnog uključivanja u cilju promicanja jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja
Amandman 400 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 4. – stupac 2. – točka 4.3.1.a (nova)
4.3.1.a Promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu
Amandman 401 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 4. – stupac 4.
Uspostavljen je nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva koji obuhvaća:
Uspostavljen je nacionalni strateški okvir politike i akcijski plan za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva koji obuhvaća:
1. dijagnozu siromaštva i socijalne isključenosti utemeljenu na dokazima, uključujući siromaštvo djece, beskućništvo, prostornu segregaciju i segregaciju u obrazovanju, ograničen pristup osnovnim uslugama i infrastrukturi te specifične potrebe ugroženih osoba;
1. dijagnozu siromaštva i socijalne isključenosti utemeljenu na dokazima, uključujući siromaštvo djece, beskućništvo, prostornu segregaciju i segregaciju u obrazovanju, ograničen pristup osnovnim uslugama i infrastrukturi te specifične potrebe ugroženih osoba;
2. mjere za sprječavanje i suzbijanje segregacije u svim područjima, među ostalim osiguravanjem odgovarajuće potpore dohotku, uključivih tržišta rada i pristupa kvalitetnim uslugama za ugrožene osobe, uključujući migrante;
2. mjere za sprječavanje i suzbijanje segregacije u svim područjima, među ostalim osiguravanjem odgovarajuće potpore dohotku, socijalne zaštite, uključivih tržišta rada i pristupa kvalitetnim uslugama za ugrožene osobe, uključujući migrante i izbjeglice;
3. mjere za prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici;
3. mjere za prelazak s institucijske skrbi na skrb u obitelji i zajednici na temelju nacionalnih strategija i akcijskih planova za deinstitucionalizaciju;
4. mehanizme kojima se osigurava da se njegovo oblikovanje, provedba, praćenje i preispitivanje provodi u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i relevantnim organizacijama civilnog društva.
4. mehanizme kojima se osigurava da se njegovo oblikovanje, provedba, praćenje i preispitivanje provodi u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i relevantnim organizacijama civilnog društva.
Amandman 402 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 5. – stupac 2.
ESF:
ESF:
4.3.2 Promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma
4.3.2 Promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i marginaliziranih zajednica poput Roma
Amandman 403 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 6. – stupac 2.
ESF:
ESF:
4.3.4 Unaprjeđenje jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama; poboljšanje pristupačnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi; poboljšanje pristupa uslugama dugotrajne skrbi
4.3.4 Unaprjeđenje jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti; poboljšanje pristupačnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi; poboljšanje pristupa uslugama dugotrajne skrbi
Amandman 404 Prijedlog uredbe Prilog IV. – Cilj politike 4. – redak 6. – stupac 4. – točke 2., 3. i 3.a (nova)
Postoji nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za zdravstvenu skrb koji obuhvaća:
Postoji nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za zdravstvenu skrb koji obuhvaća:
1. mapiranje potreba u pogledu zdravstvene i dugotrajne skrbi, što uključujući potrebe za medicinskim osobljem, kako bi se osigurale održive i koordinirane mjere;
1. mapiranje potreba u pogledu zdravstvene i dugotrajne skrbi, što uključujući potrebe za medicinskim osobljem, kako bi se osigurale održive i koordinirane mjere;
2. mjere za osiguranje učinkovitosti, održivosti, fizičke i cjenovne pristupačnosti usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući poseban naglasak na pojedincima koji su isključeni iz zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi;
2. mjere za osiguranje učinkovitosti, održivosti, fizičke i cjenovne pristupačnosti usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući poseban naglasak na pojedincima koji su isključeni iz zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi i do kojih je najteže doprijeti;
3. mjere za promicanje usluga koje se pružaju u zajednici, uključujući preventivnu i primarnu skrb te kućnu njegu.
3. mjere za promicanje usluga koje se pružaju u zajednici, uključujući preventivnu i primarnu skrb te kućnu njegu i za prelazak s institucijske skrbi na skrb unutar obitelji ili u zajednici.
3.a mjere za osiguranje učinkovitosti, održivosti te fizičke i cjenovne pristupačnosti sustava socijalne zaštite
Amandman 405 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 2. – Tablica 1T – Struktura programa
Tekst koji je predložila Komisija
Oznaka
Naslov [300]
Tehnička pomoć
Osnovica za izračun
Fond
Kategorija regije koja prima potporu
Odabrani posebni cilj
1
Prioritet 1
Ne
EFRR
Više
p.c. 1
Tranzicijske regije
Slabije razvijene regije
p.c. 2
Najudaljenije regije i rijetko naseljene regije
Više
p.c. 3
2
Prioritet 2
Ne
ESF+
Više
p.c. 4
Tranzicijske regije
Slabije razvijene regije
p.c. 5
Najudaljenije regije
3
Prioritet 3
Ne
KF
Nije primjenjivo
3
Prioritet „tehnička pomoć”
Da
Nije primjenjivo
..
Posebni prioritet „zapošljavanje mladih”
Ne
ESF+
..
Posebni prioritet „preporuke za pojedinu zemlju”
Ne
ESF+
..
Posebni prioritet „inovativne mjere”
Ne
ESF+
p.c. 8
Posebni prioritet „materijalna deprivacija”
Ne
ESF+
p.c. 9
Izmjena
Oznaka
Naslov [300]
Tehnička pomoć
Osnovica za izračun
Fond
Kategorija regije koja prima potporu
Odabrani posebni cilj
1
Prioritet 1
Ne
EFRR
Više
p.c. 1
Tranzicijske regije
Slabije razvijene regije
p.c. 2
Najudaljenije regije i rijetko naseljene regije
Više
p.c. 3
2
Prioritet 2
Ne
ESF+
Više
p.c. 4
Tranzicijske regije
Slabije razvijene regije
p.c. 5
Najudaljenije regije
3
Prioritet 3
Ne
KF
Nije primjenjivo
3
Prioritet „tehnička pomoć”
Da
Nije primjenjivo
..
Posebni prioritet „zapošljavanje mladih”
Ne
ESF+
Posebni prioritet „jamstvo za djecu”
Ne
ESF+
..
Posebni prioritet „preporuke za pojedinu zemlju”
Ne
ESF+
..
Posebni prioritet „inovativne mjere”
Ne
ESF+
p.c. 8
Posebni prioritet „materijalna deprivacija”
Ne
ESF+
p.c. 9
Amandman 406 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 2.1. – tablica
Tekst koji je predložila Komisija
[ ] Prioritet se odnosi na relevantne preporuke za pojedinu zemlju
[ ]Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih
[ ]Prioritet se odnosi na inovativne mjere
[ ]Prioritet se odnosi na ublažavanje materijalne deprivacije
Izmjena
[ ]Prioritet se odnosi na relevantne preporuke za pojedinu zemlju
[ ]Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih
[ ]Prioritet se odnosi na jamstvo za djecu
[ ]Prioritet se odnosi na inovativne mjere
[ ]Prioritet se odnosi na ublažavanje materijalne deprivacije
Amandman 407 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 2. – stavak 3. – podtočka 2.1. – podtočka 2.1.1. – uvodni dio
2.1.1. Posebni cilj54 (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) – ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj ili područje potpore, za prioritete osim tehničke pomoći
2.1.1. Posebni cilj54 (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) – ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj ili područje potpore, za prioritete osim tehničke pomoći
__________________
__________________
54 Osim za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o ESF-u plus.
54 Osim za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. podtočke xi. Uredbe o ESF-u plus.
Amandman 408 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 2. – stavak 3. – podtočka 2.1. – podtočka 2.1.1. – podtočka 2.1.1.2. – uvodni dio
2.1.1.2 Pokazatelji55
2.1.1.2 Pokazatelji
_________________
55 Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond raščlamba samo za godine od 2021. do 2025.
Amandman 409 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 2. – stavak 3. – podtočka 2.1. – podtočka 2.1.1. – podtočka 2.1.1.3. – uvodni dio
2.1.1.3 Okvirna raščlamba sredstava iz programa (EU) po vrsti intervencije56 (nije primjenjivo na EFPR)
2.1.1.3 Okvirna raščlamba sredstava iz programa (EU) po vrsti intervencije (nije primjenjivo na EFPR)
_________________
56 Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond raščlamba samo za godine od 2021. do 2025.
57 Samo za programe ograničene na posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe o fondu ESF+.
57 Samo za programe ograničene na posebni cilj iz članka 4. stavka 1. podtočke xi. Uredbe o fondu ESF+.
Amandman 411 Prijedlog uredbe Prilog V. – točka 3. – tablica 16.
[...]
Briše se.
Amandman 412 Prijedlog uredbe Prilog V. – odjeljak 3. – točka 3.2. – uvodni dio
3.2 Ukupna odobrena financijska sredstva po fondovima i nacionalno sufinanciranje59
3.2 Ukupna odobrena financijska sredstva po fondovima i nacionalno sufinanciranje
_________________
59 Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond odobrena financijska sredstva samo za godine od 2021. do 2025.
Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0043/2019).
Program Pravosuđe ***I
250k
82k
Amandmani koje je donio Europski parlament od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe (COM(2018)0384 – C8-0235/2018 – 2018/0208(COD))(1)
(1) U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”).
(1) U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. U članku 8. UFEU-a dalje se navodi da u svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti; Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”) i Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
1.a U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije program Pravosuđe bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku, uključujući rodno osviještenu izradu proračuna, i integriranje ciljeva nediskriminacije.
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
(2) Ta se prava i vrijednosti moraju i dalje promicati i jačati, biti zajedničke građanima i narodima EU-a te okosnica europskih društava. Stoga se u okviru proračuna Unije osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji obuhvaća program Prava i vrijednosti te program Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama, važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. To će imati znatan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. Programom Prava i vrijednosti koji je dio novog Fonda objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća10 i program Europa za građane uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/201411. Programom Pravosuđe (dalje u tekstu „Program”) i dalje će se podupirati razvoj integriranog europskog područja pravosuđa i prekogranične suradnje, što je nastavak programa Pravosuđe za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća12 (dalje u tekstu „prethodni program”).
(2) Ta se prava i vrijednosti moraju i dalje aktivno održavati, štititi, promicati u Uniji i svakoj državi članici u svim njihovim politikama na dosljedan način te jačati i biti zajedničke građanima i narodima EU-a te okosnica europskih društava. Istovremeno, pravilno funkcioniranje europskog područja pravde te učinkoviti, neovisni i kvalitetni nacionalni pravni sustavi, kao i veće uzajamno povjerenje, nužni su za jačanje unutarnjeg tržišta i za poštovanje zajedničkih vrijednosti Unije. Stoga se u okviru proračuna Unije osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji obuhvaća program Prava i vrijednosti te program Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama te kad su u tijeku postupci na temelju članka 7. Ugovora o europskoj uniji, koji se odnosi na kršenje vladavine prava, te postupci zbog kršenja u predmetima koji se odnose na vladavinu prava u državama članicama, važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: ljudska prava i temeljna prava, poštovanje ljudskog dostojanstva, slobodu, demokraciju, jednakost, uključujući ravnopravnost spolova, nediskriminaciju i vladavinu prava, jer smanjivanje tih prava i vrijednosti u bilo kojoj državi članici može imati štetne učinke na Uniju u cjelini. To će imati znatan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. Programom Prava i vrijednosti koji je dio novog Fonda objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća10 i program Europa za građane uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/201411. Programom Pravosuđe (dalje u tekstu „Program”) i dalje će se podupirati razvoj integriranog europskog područja pravosuđa i prekogranične suradnje, što je nastavak programa Pravosuđe za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća12 (dalje u tekstu „prethodni program”).
__________________
__________________
10 Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).
10 Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).
11 Uredba Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014.–2020. (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).
11 Uredba Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014.–2020. (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).
12 Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).
12 Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
(3) Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će prvenstveno usmjereni na građane i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima i pravima te održavaju našu bogatu raznolikost živom i dinamičnom. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje našeg uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično civilno društvo, poticanje demokratskog, građanskog i društvenog sudjelovanja građana i promicanje bogate raznolikosti europskog društva koje se među ostalim temelji na zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku11. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da institucije građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.
(3) Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će prvenstveno usmjereni na građane i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima i pravima te održavaju našu bogatu raznolikost živom i dinamičnom. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje našeg ravnopravnog, otvorenog uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima, prvenstveno financiranjem aktivnosti kojima se promiče dinamično, dobro razvijeno, otporno i osnaženo civilno društvo, omogućavanjem demokratskog, građanskog i društvenog sudjelovanja građana i pravilnom primjenom i provedbom ljudskih i temeljnih prava, uz promicanje bogate raznolikosti europskog društva koje se među ostalim temelji na zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku 11. Ugovora o Europskoj uniji traži se da institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s civilnim društvom te da građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije. To je osobito važno s obzirom na smanjenje prostora za djelovanje neovisnog civilnog društva u brojnim državama članicama.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.
(4) Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava i različitih pravnih sustava i tradicija država članica. U tu svrhu Unija može donijeti mjere za razvoj pravosudne suradnje u građanskim stvarima i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima te za promicanje i potporu djelovanja država članica u području sprečavanja kriminala. U daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa trebalo bi osigurati poštovanje temeljnih prava i zajedničkih načela i vrijednosti, poput nediskriminacije, ravnopravnosti spolova, učinkovitog pristupa pravosuđu za sve, vladavine prava i neovisnog pravosudnog sustava koji dobro funkcionira.
(4) Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava i različitih pravnih sustava i tradicija država članica. Poštovanje i promicanje vladavine prava, temeljnih prava i demokracije u Uniji preduvjeti su za poštovanje svih prava i obveza sadržanih u Ugovorima te za izgradnju povjerenja građana u Uniju. Način na koji se vladavina prava provodi u državama članicama ima ključnu ulogu u osiguravanju uzajamnog povjerenja među državama članicama i njihovim pravnim sustavima. U tu svrhu Unija može donijeti mjere za razvoj pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima i, po potrebi, u administrativnim pitanjima te za promicanje i potporu djelovanja država članica u području sprečavanja kriminala, uz poseban naglasak na teškim prekograničnim kaznenim djelima, poreznim prekršajima, kaznenim djelima u pogledu okoliša, terorizmu i kršenju temeljnih prava, kao što je trgovanje ljudima, te u području zaštite prava žrtava. U daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa, na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini trebalo bi osigurati i poticati poštovanje ljudskih i temeljnih prava i zajedničkih načela i vrijednosti, poput nediskriminacije, solidarnosti, jednakog postupanja na bilo kojoj osnovi navedenoj u članku 21. Povelje, učinkovitog pristupa pravosuđu za sve, vladavine prava, demokracije i neovisnog pravosudnog sustava koji dobro funkcionira.
(4.a) U članku 81. UFEU-a se izričito predviđa da Unija može donositi pravne akte za usklađivanje zakona država članica.Prema Ugovoru ti akti mogu se donositi među ostalim radi uzajamnog priznavanja i izvršenja presuda i odluka u izvansudskim predmetima među državama članicama;prekogranične dostave sudskih i izvansudskih pismena;usklađenosti pravila međunarodnog privatnog prava u državama članicama u vezi sa sukobom zakonâ i sukobom nadležnosti;suradnje pri prikupljanju dokaza;učinkovitog pristupa pravosuđu;uklanjanja prepreka za neometano odvijanje građanskih, kaznenih i administrativnih postupaka koje može obuhvaćati usklađivanje nacionalnih sudskih postupaka;razvoja alternativnih metoda rješavanja sporova;i potpore za osposobljavanje sudaca i sudskog osoblja.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5.
(5) Financiranje bi trebalo ostati jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu ambicioznih ciljeva utvrđenih Ugovorima. Te bi ciljeve, među ostalim, trebalo postići uspostavom fleksibilnog i djelotvornog programa Pravosuđe kojim bi trebalo olakšati planiranje i provedbu tih ciljeva.
(5) Financiranje je jedno od najvažnijih sredstava za uspješnu provedbu ambicioznih ciljeva utvrđenih Ugovorima. Te bi ciljeve, među ostalim, trebalo postići uspostavom fleksibilnog i djelotvornog programa Pravosuđe kojim bi se trebalo olakšati planiranje i provedbu tih ciljeva, uzimajući u obzir koje aktivnosti donose najveću dodanu vrijednost Unije korištenjem ključnih pokazatelja uspješnosti kad god je to moguće.
(5.a) Program bi trebao biti usmjeren na povećanje fleksibilnosti i pristupačnosti svojih sredstava te jamčiti jednake mogućnosti financiranja i uvjete za organizacije civilnog društva u Uniji, ali i one izvan nje.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.
(6) Kako bi se postupno uspostavilo područje slobode, sigurnosti i pravde Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka, koje je od sastanka Europskog vijeća u Tampereu održanog 15. i 16. listopada 1999.temelj pravosudne suradnje u Uniji. Za uzajamno priznavanje potrebna je visoka razina uzajamnog povjerenja među državama članicama. Donesene su mjere čija je svrha približiti zakone država članica u nekoliko područja radi olakšavanja uzajamnog priznavanja i jačanja uzajamnog povjerenja. Područje pravosuđa koje dobro funkcionira i u kojem su uklonjene prepreke za prekogranične sudske postupke i pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima ključno je i za gospodarski rast.
(6) Kako bi se postupno uspostavilo područje slobode, sigurnosti i pravde za sve Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka, koje je od sastanka Europskog vijeća u Tampereu održanog 15. i 16. listopada 1999.temelj pravosudne suradnje u Uniji. Za uzajamno priznavanje potrebna je visoka razina uzajamnog povjerenja među državama članicama. Donesene su mjere čija je svrha približiti zakone država članica u nekoliko područja radi olakšavanja uzajamnog priznavanja i jačanja uzajamnog povjerenja. Područje pravosuđa koje dobro funkcionira i u kojem su uklonjene prepreke za prekogranične sudske postupke i pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima ključno je i za gospodarski rast te daljnju integraciju.
(6.a) Kako je Sud Europske unije podsjetio u svojoj sudskoj praksi1a, neovisnost suda dio je bitnog sadržaja temeljnog prava na pošteno suđenje i osnova je za uzajamno povjerenje i uzajamno priznavanje.
_________________
1a CJEU, Veliko vijeće, 27. veljače 2018., C-64/16, Asociação Sindical dos Juízes Portugueses, ECLI:EU:C:2018:117;CJEU, Veliko vijeće, 25. srpnja 2018., C-216/18 PPU, L.M., ECLI:EU:C:2018:586.
(6.b) Pristup pravosuđu trebao bi osobito uključivati pristup sudovima, alternativnim načinima rješavanja sporova te nositeljima javnih dužnosti koji su prema zakonu obvezni strankama osigurati neovisan i nepristran pravni savjet.
(6.c) Uključivanje rodne perspektive u pravosudne sustave trebalo bi se smatrati važnim ciljem za daljnji razvoj europskog područja pravosuđa. Višedimenzionalna diskriminacija u pravosudnom sustavu i dalje je jedna od glavnih prepreka u pogledu jednakog pristupa pravosuđu za žene. Programom bi stoga trebalo aktivno doprinijeti uklanjanju svih oblika diskriminacije i prepreka s kojima se suočavaju manjine, osobe s invaliditetom, migranti, tražitelji azila, starije osobe, osobe koje žive u udaljenim područjima ili bilo kakve ranjive skupine koje mogu naići na ograničenja u pristupu pravosuđu, te poduprijeti postupci i odluke u pravosudnim sustavima kojima se uzimaju u obzir potrebe žrtava i rodna perspektiva.
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.
(7) Poštovanje vladavine prava važno je za visoku razinu uzajamnog povjerenja u području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice za učinkovitu pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima koja se temelji na uzajamnom priznavanju. Vladavina prava jedna je od zajedničkih vrijednosti utvrđenih u članku 2. UEU-a, a načelo učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. UEU-a i članka 47. Povelje o temeljnim pravima konkretan je izraz vladavine prava. Promicanje vladavine prava pružanjem potpore nastojanjima da se unaprijedi neovisnost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava pridonosi uzajamnom povjerenju koje je neophodno za pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima.
(7) Potpuno poštovanje i promicanje vladavine prava važno je za visoku razinu uzajamnog povjerenja u području slobode, sigurnosti te pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice za učinkovitu pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima koja se temelji na uzajamnom priznavanju. Vladavina prava jedna je od zajedničkih vrijednosti utvrđenih u članku 2. UEU-a, a načelo učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. UEU-a i članka 47. Povelje o temeljnim pravima konkretan je izraz vladavine prava. Promicanje vladavine prava pružanjem potpore nastojanjima da se unaprijedi neovisnost, transparentnost, odgovornost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava pridonosi uzajamnom povjerenju koje je neophodno za pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima.
(7.a) Važno je podsjetiti da pravosuđe znači potvrđivanje vladavine prava u društvu i svima jamči pravo na pošteno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom u cilju zaštite europskih vrijednosti.
Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8.
(8) U skladu s člankom81. stavkom2. točkom(h) i člankom82. stavkom1. točkom(c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija pruža potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja kao alata za poboljšanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka. Osposobljavanje pravosudnog osoblja važan je alat za razvijanje zajedničkog poimanja o tome kako na najbolji način osigurati vladavinu prava. Time se doprinosi izgradnji europskog područja pravosuđa stvaranjem zajedničke pravosudne kulture među pravosudnim osobljem u svim državama članicama. Kad je riječ o prekograničnim postupcima, neophodno je osigurati pravilnu i dosljednu primjenu prava u Uniji te uzajamno povjerenje među pravosudnim osobljem. Aktivnosti osposobljavanja koje se financiraju iz Programa trebaju se temeljiti na pouzdanim procjenama potreba za osposobljavanjem i najsuvremenijoj metodologiji osposobljavanja, trebaju uključivati prekogranična događanja s pravosudnim osobljem iz različitih država članica, obuhvaćati aktivno učenje i mogućnosti umrežavanja te biti održive.
(8) U skladu s člankom 81. stavkom 2. točkom (h) i člankom 82. stavkom 1. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija pruža potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja kao alata za poboljšanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima te, po potrebi, administrativnim pitanjima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka. Osposobljavanje pravosudnog osoblja važan je alat za razvijanje zajedničkog poimanja o tome kako na najbolji način provoditi i osigurati vladavinu prava i temeljnih prava. Time se doprinosi izgradnji europskog područja pravosuđa stvaranjem zajedničke pravosudne kulture među pravosudnim osobljem u svim državama članicama. Kad je riječ o prekograničnim postupcima, neophodno je osigurati nediskriminirajuću, pravilnu i dosljednu primjenu prava u Uniji te uzajamno povjerenje i razumijevanje među pravosudnim osobljem. Aktivnosti osposobljavanja koje se financiraju iz Programa trebaju se temeljiti na pouzdanim procjenama potreba za osposobljavanjem i najsuvremenijoj metodologiji osposobljavanja, trebaju uključivati prekogranična događanja s pravosudnim osobljem, uključujući one koji rade za organizacije civilnog društva, iz različitih država članica, obuhvaćati aktivno učenje i mogućnosti umrežavanja te biti održive. Trebale bi uključivati tečajeve osposobljavanja za suce, odvjetnike, tužitelje i policiju o izazovima i preprekama s kojima se suočavaju ljudi u ugroženom položaju, uključujući djecu, etničke manjine, pripadnike zajednice LGBTI, osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja i drugih oblika nasilja među osobama te žrtve trgovanja ljudima, te tečajeve o tome kako osigurati odgovarajuću zaštitu žrtava kaznenih djela. Ta osposobljavanja trebalo bi organizirati uz izravno sudjelovanje tih osoba i organizacija koje ih predstavljaju ili im pomažu.
(8.b) U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2017/865 od 11. svibnja 2017. o potpisivanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima i predmetnom odlukom u pogledu azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, Program bi trebao podupirati osposobljavanje sudaca i pravosudnog osoblja radi podizanja osviještenosti i promicanja praktične primjene Konvencije u tom području kako bi se bolje zaštitile žrtve nasilja nad ženama i djevojčicama diljem EU-a.
Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.
(9) Pravosudno osposobljavanje može uključivati različite sudionike, primjerice pravna, pravosudna i upravna tijela država članica, akademske institucije, nacionalna tijela odgovorna za pravosudno osposobljavanje, organizacije ili mreže za osposobljavanje na europskoj razini ili mreže sudskih koordinatora prava Unije. Tijela i subjekti koji ostvaruju opći europski interes u području osposobljavanja u pravosuđu, poput Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA), Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ), Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (RPCSJUE) i Europskog instituta za javnu upravu (EIPA), trebali bi nastaviti igrati ulogu u promicanju programa osposobljavanja za sudsko i pravosudno osoblje s istinskom europskom dimenzijom te bi im se stoga mogla dodijeliti odgovarajuća financijska potpora u skladu s postupcima i kriterijima navedenima u godišnjim programima rada koje donosi Komisija u skladu s ovom Uredbom.
(9) Pravosudno osposobljavanje može uključivati različite sudionike, primjerice pravna, pravosudna i upravna tijela država članica, akademske institucije, nacionalna tijela odgovorna za pravosudno osposobljavanje, organizacije ili mreže za osposobljavanje na europskoj razini ili mreže sudskih koordinatora prava Unije, kao i relevantne organizacije civilnoga društva koje podnose udružne tužbe. Tijela i subjekti koji ostvaruju opći europski interes u području osposobljavanja u pravosuđu, poput Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA), Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ), Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (RPCSJUE) i Europskog instituta za javnu upravu (EIPA), trebali bi nastaviti igrati ulogu u promicanju programa osposobljavanja za sudsko i pravosudno osoblje s istinskom europskom dimenzijom te bi im se stoga mogla dodijeliti odgovarajuća financijska potpora u skladu s postupcima i kriterijima navedenima u godišnjim programima rada koje donosi Komisija u skladu s ovom Uredbom. Osim toga, organizacije u području temeljnih prava te stručnjaci koji rade s žrtvama nasilja, kao i specijalizirane akademske ustanove također bi mogli pridonijeti takvim programima osposobljavanja te bi se stoga trebali uključiti kad god je to potrebno. Uzimajući u obzir da su sutkinje nedovoljno zastupljene na vodećim položajima, sutkinje, tužiteljice i druge pravne stručnjakinje trebalo bi poticati na sudjelovanje u aktivnostima osposobljavanja.
(9.a) Države članice trebale bi više ulagati u razvoj tečajeva za osposobljavanje u pravosuđu i neprekidne edukacije sudaca jer je to temelj za učinkovit, neovisan i nepristran pravosudni sustav.
(10.a) Programom bi također trebalo podupirati promicanje najboljih praksi između sudova koji se posebno bave rodno uvjetovanim nasiljem i razmjenom zajedničkih resursa i materijala za osposobljavanje o rodno uvjetovanom nasilju za suce, javne tužitelje, odvjetnike, policiju i druge stručnjake koji dolaze u kontakt sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
Amandman 21 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.
(11) Mjerama u okviru Programa trebalo bi podupirati unaprjeđenje uzajamnog priznavanja sudskih odluka i presuda, kao i nužno usklađivanje zakonodavstva čime će se olakšati suradnja svih relevantnih tijela, uključujući financijsko-obavještajne jedinice, te pravosudnu zaštitu prava pojedinca u građanskim i trgovačkim stvarima. Programom bi se trebalo unaprijediti i postupovno zakonodavstvo u prekograničnim slučajevima te usklađivanje građanskog prava kojim će se pridonijeti uklanjanju prepreka za dobro i učinkovito funkcioniranje sudskih i izvansudskih postupaka u korist svih stranaka u građanskom sporu. Konačno, kako bi se poduprla učinkovita provedba i praktična primjena prava Unije o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, u okviru Programa trebalo bi podupirati rad Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima uspostavljene Odlukom Vijeća 2001/470/EZ.
(11) Mjerama u okviru Programa trebalo bi podupirati unaprjeđenje uzajamnog priznavanja sudskih odluka i presuda, međusobno povjerenje među državama članicama kao i nužno usklađivanje zakonodavstva čime će se olakšati suradnja svih relevantnih tijela, uključujući financijsko-obavještajne jedinice, te pravosudnu zaštitu prava pojedinca u građanskim i trgovačkim stvarima. Programom bi se trebalo unaprijediti i postupovno zakonodavstvo u prekograničnim slučajevima, uključujući postupke posredovanja, uz poseban naglasak na olakšavanju nediskriminatornog pristupa pravosuđu za sve žrtve, te veća konvergencija, posebno u području građanskog prava, što će pridonijeti uklanjanju prepreka za dobro i učinkovito funkcioniranje sudskih i izvansudskih postupaka u korist svih stranaka u građanskom sporu. Konačno, kako bi se poduprla učinkovita provedba i praktična primjena prava Unije o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, u okviru Programa trebalo bi podupirati rad Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima uspostavljene Odlukom Vijeća 2001/470/EZ.
Amandman 22 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.
(12) U skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. Programom se treba podupirati zaštita prava djece te se promicanje prava djece treba ugraditi u provedbu svih programskih aktivnosti.
(12) U skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. Programom se treba podupirati zaštita prava djece te se promicanje prava djece treba ugraditi u provedbu svih programskih aktivnosti. U tu svrhu posebnu pozornost treba posvetiti mjerama čiji je cilj zaštita prava djece u kontekstu građanskog i kaznenog pravosuđa, uključujući zaštitu djece koja prate roditelje u pritvoru i djece čiji su roditelji u zatvoru. Odgovarajuća potpora trebala bi se dati i aktivnostima osposobljavanja usmjerenih na pravilnu provedbu Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima.
(12.a) U skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člankom 23. Povelje i Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), Programom bi se trebala podupirati zaštita prava žena te bi se promicanje rodnih pitanja trebalo ugraditi u provedbu svih programskih aktivnosti. Kako bi zajamčile povećanje pristupa žena i djevojčica pravosuđu u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja, države članice trebale bi ratificirati Istanbulsku konvenciju i donijeti sveobuhvatno zakonodavstvo protiv rodno uvjetovanog nasilja u Uniji.
(12.b) U skladu s Direktivom Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, Programom bi se trebala poduprijeti zaštita stanovnika koji pripadaju rasnim ili etničkim manjinama, kao što su Romi, i u središte pozornosti staviti promicanje njihovih prava u provedbi svih njegovih mjera, a posebno jačanjem mjera za borbu protiv diskriminacije.
Amandman 25 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13.
(13) U okviru programa za razdoblje 2014.–2020. odvijale su se aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava Unije, osobito o području primjene Povelje, usmjerene na suce i druge pravne stručnjake. U zaključcima od 12. listopada 2017. o primjeni Povelje u 2016. godini Vijeće je podsjetilo na važnost podizanja svijesti o primjeni Povelje na nacionalnoj razini i razini EU-a među tvorcima politika, pravnim stručnjacima i samim nositeljima prava. Kako bi se temeljna prava dosljedno integrirala u sve postupke, potrebno je proširiti financijsku potporu za aktivnosti jačanja osviještenosti u drugim javnim tijelima osim pravosudnih tijela i pravnih stručnjaka.
(13) U okviru programa za razdoblje 2014. – 2020. odvijale su se aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava Unije, osobito o području primjene Povelje, usmjerene na suce i druge pravne stručnjake. U zaključcima od 12. listopada 2017. o primjeni Povelje u 2016. godini Vijeće je podsjetilo na važnost podizanja svijesti o primjeni Povelje na nacionalnoj razini i razini EU-a među tvorcima politika, pravnim stručnjacima i samim nositeljima prava. Kako bi se temeljna prava dosljedno integrirala u sve postupke, potrebno je proširiti financijsku potporu za aktivnosti jačanja osviještenosti u drugim javnim tijelima osim pravosudnih tijela i pravnih stručnjaka, te u nevladinim organizacijama koje obavljaju tu zadaću.
Amandman 26 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.
(14) Prema članku 67. UFEU-a Unija predstavlja područje slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava, a za to je ključan pristup pravosuđu. Kako bi se olakšao učinkovit pristup pravosuđu i unaprijedilo uzajamno povjerenje koje je neophodno za dobro funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde, potrebno je proširiti financijsku potporu na aktivnosti drugih javnih tijela osim pravosudnih tijela i pravnih stručnjaka te organizacija civilnog društva koje doprinose tim ciljevima.
(14) Prema članku 67. UFEU-a Unija predstavlja područje slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava, a za to je ključan nediskriminacijski pristup pravosuđu svima. Kako bi se olakšao učinkovit pristup pravosuđu i unaprijedilo uzajamno povjerenje koje je neophodno za dobro funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde, potrebno je proširiti financijsku potporu na aktivnosti drugih javnih tijela osim pravosudnih tijela na nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj razini i pravnih stručnjaka te na aktivnosti organizacija civilnog društva, uključujući onih koje predstavljaju prava žrtava kaznenih djela, koje doprinose tim ciljevima. Kako bi svi mogli imati pristup pravosuđu potrebno je osobito pružiti potporu aktivnostima koje olakšavaju učinkovit i jednak pristup pravosuđu za osobe u ugroženom položaju kao što su djeca, etničke manjine, pripadnici skupine LGBTI, osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja i drugih oblika nasilja među osobama te žrtve trgovine ljudima i migranti, neovisno o njihovu boravišnom statusu.
Amandman 27 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.
(15) U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a, Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podupirati i uključivanje ciljeva u području ravnopravnosti između žena i muškaraca te nediskriminacije.
(15) U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a, u svim aktivnostima Programa trebalo bi primjenjivati transverzalan pristup promicanju ravnopravnosti spolova i podupirati ciljeve rodne ravnopravnosti i nediskriminacije.Treba provoditi redoviti nadzor i ocjenjivanje kako bi se procijenio način na koji se Programom, u okviru njegovih aktivnosti, ostvaruju ti ciljevi.
Amandman 28 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 16.
(16) Djelovanjima obuhvaćenima ovom Uredbom poboljšat će se prekogranična suradnja i umrežavanje te ubrzati stvaranje europskog područja pravosuđa, a istovremeno će se doprinijeti točnoj, usklađenoj i dosljednoj primjeni prava Unije. Aktivnosti financiranja trebale bi doprinijeti zajedničkom poimanju vrijednosti Unije, vladavini prava, boljem poznavanju prava i politike Unije, dijeljenju stručnog znanja i najbolje prakse pri upotrebi instrumenata pravosudne suradnje među svim dionicima, razvoju interoperabilnih digitalnih rješenja kojima se omogućuje neometana i učinkovita prekogranična suradnja te pružiti dobru analitičku bazu za razvoj, provedbu i ispravnu primjenu prava i politika Unije. Intervencijom Unije omogućuje se dosljedno provođenje tih djelovanja diljem Unije te se postiže ekonomija razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje.
(16) Djelovanjima obuhvaćenima ovom Uredbom podupirat će se neovisnost i učinkovitost pravnoga sustava, poboljšat će se prekogranična suradnja i umrežavanje, potpomagati uzajamno povjerenje između pravosudnih sustava država članica te ubrzati stvaranje europskog područja pravosuđa, a istovremeno će se doprinijeti točnoj, usklađenoj i dosljednoj primjeni prava Unije. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti primjeni prava Unije na području jednakosti te boljoj provedbi i koordinaciji različitih instrumenata Unije za zaštitu žrtava. Aktivnosti financiranja trebale bi doprinijeti zajedničkom poimanju vrijednosti Unije, vladavini prava, boljem poznavanju prava i politike Unije, dijeljenju stručnog znanja i najbolje prakse pri upotrebi instrumenata pravosudne suradnje među svim dionicima, razvoju i promicanju interoperabilnih digitalnih rješenja kojima se omogućuje neometana i učinkovita prekogranična suradnja te pružiti dobru analitičku bazu za razvoj, provedbu te pravilno razumijevanje i ispravnu primjenu prava i politika Unije. Intervencijom Unije omogućuje se dosljedno provođenje tih djelovanja diljem Unije te se postiže ekonomija razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje i razmjenu najboljih praksi.
(16 a) Program bi trebao doprinijeti i jačanju suradnje s trećim zemljama kad god pravo Unije ima izvanteritorijalnu primjenu, poboljšati pristup pravosuđu i olakšati rješavanje sudskih i proceduralnih izazova, posebno u slučajevima trgovine ljudima i onih koji se odnose na klimatske promjene i odgovornosti poduzeća.
(16.b) Kako je istaknuto u Izvješću Europskog parlamenta o Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. koji je pripremila Komisija, još postoje znatne nejednakosti u rodnoj ravnoteži sudskog i pravosudnog osoblja među državama članicama, koje između ostalog uključuju sljedeće aspekte:udio sutkinja na višim razinama pravosuđa, transparentnost pri imenovanjima, ravnotežu između odgovornosti na poslu i izvan njega i postojanje praksi mentorstva.Programom bi se stoga trebale poduprijeti aktivnosti osposobljavanja kako bi se smanjile te nejednakosti.Te bi aktivnosti primjerice mogle biti prilagođene ženskim osobama koje su zaposlene na sudskim i pravosudnim radnim mjestima u državama članicama ili, kad je to primjereno, zaposlenicima obaju spolova kako bi se među svim relevantnim osobljem podigla razina osviještenosti.
(16.c) Pravosudnim sustavom EU-a ne osigurava se primjerena razina pravde i zaštite za žene i djevojčice te stoga žrtve rodno uvjetovanog nasilja ne dobivaju potrebnu potporu. To također uključuje nedostatnu zaštitu i potporu kad je riječ o ženama žrtvama trgovanja ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, ženama izbjeglicama i migranticama, pripadnicima skupine LGBTIQ i osobama s invaliditetom.
Amandman 32 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17.
(17) Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je Eurojust, eu-LISA i Ured europskog javnog tužitelja, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih čimbenika u područjima obuhvaćenima Programom.
(17) Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je EUROJUST, FRA, OLAF, eu-LISA i Ured europskog javnog tužitelja, kako bi se evaluirao rad drugih nacionalnih i međunarodnih aktera u područjima obuhvaćenima Programom i prema potrebi preporučiti poboljšanja.
Amandman 33 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18.
(18) Potrebno je osigurati dodanu vrijednost na europskoj razini svih djelovanja i aktivnosti provedenih u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica i dosljednost u odnosu na druge aktivnosti Unije. Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti – a time s programom Prava i vrijednosti – te između ovog Programa i programa za jedinstveno tržište, upravljanje granicama i sigurnost, osobito Fonda za azil i migracije (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost, strateške infrastrukture, osobito programa Digitalna Europa, programa Erasmus+, Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, Instrumenta pretpristupne pomoći i Uredbe LIFE.
(18) Potrebno je osigurati održivost, vidljivost, temeljno načelo europske dodane vrijednosti i dobro financijsko upravljanje u provedbi svih djelovanja i aktivnosti provedenih u okviru programa Pravosuđe te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica i dosljednost u odnosu na druge aktivnosti Unije. Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije koja se temelji na rezultatima, trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti – a time s programom Prava i vrijednosti – te između ovog Programa i programa za jedinstveno tržište, upravljanje granicama i sigurnost, osobito Fonda za azil i migracije (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost, strateške infrastrukture, osobito programa Digitalna Europa, Europskog socijalnog fonda+, programa Erasmus+, Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, Instrumenta pretpristupne pomoći i Uredbe LIFE13. Provedbom programa Pravosuđe ne bi se smjelo dovesti u pitanje zakonodavstvo i politike Unije koje se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, već bi ima ta provedba trebala biti komplementarna;
__________________
__________________
13 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (Tekst značajan za EGP).
13 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).
(19.a) Potrebno je dodatno preraditi mehanizme za osiguranje veze između politika Unije za financiranje i vrijednosti Unije, omogućujući Komisiji da iznese prijedlog Vijeću o prijenosu sredstava dodijeljenih državi članici pod podijeljenim upravljanjem u Program, ako je ta država članica podložna postupcima povezanima s vrijednostima Unije.Sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao bi jamčiti redovitu i jednaku reviziju svih država članica, pružajući informacije potrebne za aktivaciju mjera povezanih s općim nedostacima vrijednosti Unije u državama članicama.Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije.Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osigurale djelotvorne mjere trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom.
(19.b) Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje programom i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, pri čemu je također potrebno osigurati pravnu sigurnost i dostupnost programa svim sudionicima;
(19.c) Vodeća načela za ostvarenje ciljeva ovog programa trebala bi biti poboljšanje provedbe i kvalitete potrošnje uz istovremeno osiguranje optimalnog iskorištavanja financijskih sredstava.
Amandman 37 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.
(20) Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, , financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.
(20) Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima te se zahtijeva potpuna transparentnost pri upotrebi sredstava, dobro financijsko upravljanje i razborita upotreba sredstava. Konkretno, pravila o mogućnosti da se lokalne, regionalne, nacionalne i transnacionalne organizacije civilnog društva financiraju putem višegodišnjih bespovratnih sredstava za poslovanje, kaskadnih bespovratnih sredstava, odredbe koje osiguravaju brze i fleksibilne postupke za dodjelu bespovratnih sredstava, kao što je postupak podnošenja u dva koraka, postupci prijave i izvješćivanja prilagođeni korisnicima trebaju biti potpuno funkcionalni i dodatno ojačani u okviru provedbe ovog Programa. Kriteriji sufinanciranja trebali bi uzeti u obzir volonterski rad.
Amandman 38 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 21.
(21) Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
(21) Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti željene rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje, veličinu i kapacitete relevantnih dionika i ciljnih korisnika i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa, jediničnih troškova i bespovratnih sredstava s kaskadnim učinkom kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
Amandman 39 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 22.
(22) U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br.883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća15, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br.2988/9516, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br.2185/9617 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/193918, financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća19. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.
(22) U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća15, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/9516, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/9617 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/193918, financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim potpunom transparentnošću financiranja Programa i postupaka odabira, sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) trebao bi provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.
_________________
_________________
15 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
15 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
16 Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
16 Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
17 Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
17 Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
18 Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
18 Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
19 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
19 Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
Amandman 40 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23.
(23) Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti.
(23) Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, tijelima i mrežama za ljudska prava, uključujući nacionalne institucije odgovorne za zaštitu ljudskih prava u svakoj državi članici, tijelima i mrežama odgovornima za politiku nediskriminacije i ravnopravnosti, pučkim pravobraniteljima, Europskoj agenciji za temeljna prava (FRA), Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti i povećanje njihovih sinergija i suradnje. Trebalo bi omogućiti uključivanje trećih zemalja, posebno kada god njihovo sudjelovanje potiče ciljeve programa, uzimajući u obzir da je to u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima;
(24.a) Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama Uniju se želi osposobiti da bolje štiti svoj proračun kada nedostaci u okviru vladavine prava ugrožavaju ili bi mogli ugroziti dobro financijsko upravljanje financijskim interesima Unije. Njome bi se trebao dopuniti program Pravosuđe, čija je uloga različita i kojim se prvenstveno želi pružiti dodatna potpora razvoju europskog područja pravosuđa utemeljenog na vladavini prava i uzajamnom povjerenju, kao i zajamčiti ljudima da uživaju svoja prava.
Amandman 42 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 25.
(25) U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU1] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.
(25) U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU1] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Ključno je da se Programom zajamči da su te osobe i subjekti dostatno informirani o činjenici da ispunjavaju uvjete za financiranje.
__________________
__________________
1 Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
1 Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(25.a) Na temelju njihove važnosti i relevantnosti, ovaj bi Program trebao pridonijeti ispunjavanju obveza Unije i njezinih država članica u postizanju ciljeva održivog razvoja.
Amandman 44 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 27.
(27) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.
(27) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za korisnike programa. Ti bi zahtjevi, tamo gdje je to moguće, trebali uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa na terenu.
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje od 1 siječnja 2021.– 31 prosinca 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
1. „Sudsko i pravosudno osoblje” znači suci, tužitelji i sudsko osoblje te ostalo pravosudno osoblje povezano s pravosuđem kao što su odvjetnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji ili ovršitelji, upravitelji u slučaju nesolventnosti, medijatori, sudski tumači i prevoditelji, sudski vještaci, zatvorski i probacijski službenici.
1. „Sudsko i pravosudno osoblje” znači suci, tužitelji i sudsko osoblje te ostalo pravosudno osoblje povezano s pravosuđem kao što su odvjetnici obrane i tužiteljstva, javni bilježnici, sudski izvršitelji ili ovršitelji, upravitelji u slučaju nesolventnosti, medijatori, sudski tumači i prevoditelji, sudski vještaci, zatvorski i probacijski službenici.
1. Opći je cilj Programa doprinositi daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa na temelju vladavine prava, uzajamnog priznavanja i povjerenja.
1. Opći je cilj Programa pridonijeti daljnjem razvoju europskog područja slobode, sigurnosti i pravde na temelju vladavine prava, što uključuje neovisnost sudaca i nepristranost pravosuđa, te uzajamnog priznavanja, povjerenja i prekogranične suradnje, čime se također doprinosi razvoju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;
2. Program ima sljedeće posebne ciljeve koji su detaljnije opisani u Prilogu I.:
2. Program ima sljedeće posebne ciljeve:
Amandman 49 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. – točka a
(a) olakšavati i podupirati pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima te promicati vladavinu prava, među ostalim pružanjem potpore u nastojanjima da se unaprijedi djelotvornost nacionalnih pravosudnih sustava i izvršavanje odluka;
(a) u okviru demokracije i poštovanja temeljnih prava olakšavati i podupirati pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima, što uključuje suradnju izvan granica Unije kad god pravo Unije ima eksteritorijalnu primjenu, jačati pristup pravosuđu fizičkim i pravnim osobama te promicati vladavinu prava i neovisnost pravosuđa, među ostalim pružanjem potpore u nastojanjima da se unaprijedi djelotvornost nacionalnih pravosudnih sustava, i odgovarajuće izvršavanje pravosudnih odluka i primjerenu zaštitu žrtava;
Amandman 50 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. – točka b
(b) podupirati i promicati pravosudno osposobljavanje kako bi se napredovalo prema zajedničkoj pravnoj i pravosudnoj kulturi te kulturi vladavine prava;
(b) podupirati i promicati nacionalno i transnacionalno pravosudno osposobljavanje, uključujući osposobljavanje o pravnoj terminologiji, kako bi se napredovalo prema zajedničkoj pravnoj i pravosudnoj kulturi te kulturi vladavine prava, kao i prema dosljednoj i djelotvornoj provedbi pravnih instrumenata EU-a za uzajamno priznavanje i postupovne zaštitne mjere; Takvo bi osposobljavanje trebalo biti rodno osjetljivo i uzimati u obzir posebne potrebe djece i osoba s invaliditetom, po potrebi biti usmjereno na žrtve te posebno obuhvaćati građansko i kazneno pravo i, ako je primjenjivo, upravno pravo, temeljna prava i borbu protiv terorizma i radikalizacije;
Amandman 51 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. – točka c
(c) olakšavati djelotvoran pristup pravosuđu za sve i djelotvornu pravnu zaštitu, među ostalim i elektroničkim sredstvima, promicanjem učinkovitih građanskih i kaznenih postupaka te pružanjem podrške i promicanjem prava žrtava kaznenih djela kao i postupovnih prava osumnjičenika ili okrivljenika u kaznenom postupku.
(c) olakšavati djelotvoran i nediskriminirajući pristup pravosuđu za sve, s naglaskom na nejednakostima i diskriminaciji na bilo kojoj osnovi, poput onih navedenih u članku 21. Povelje, i djelotvornu pravnu zaštitu, među ostalim i elektroničkim sredstvima (e-pravosuđe), promicanjem učinkovitih građanskih i kaznenih postupaka i, po potrebi, administrativnih postupaka te pružanjem podrške i promicanjem prava svih žrtava kaznenih djela kao i postupovnih prava osumnjičenika ili okrivljenika u kaznenom postupku, s posebnim naglaskom na djecu i žene.
Amandman 52 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca) promicati praktičnu primjenu istraživanja koje se odnosi na drogu, podupirati organizacije civilnog društva i proširiti bazu znanja na terenu i razvijati inovativne metode rješavanja pojave novih psihoaktivnih tvari i trgovanja ljudima i robom.
2.a Prilikom provedbe svih svojih aktivnosti Program će, kao horizontalni cilj, nastojati podupirati i promicati zaštitu jednakih prava i načelo nediskriminacije iz članka 21. Povelje.
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi [305 000 000] EUR u tekućim cijenama.
1. U smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom] točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027., koja predstavlja primarni referentni okvir za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka, iznosi 316000 000 EUR u cijenama iz 2018. (356 000 000 EUR u tekućim cijenama).
4. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom62. stavkom1. točkom(a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c). Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.
4. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev ili na zahtjev Komisije, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.
2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.
2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, ponajprije putem bespovratnih sredstava za djelovanje, kao i godišnjih i višegodišnjih bespovratnih sredstava za poslovanje.Tim se financiranjem jamči dobro financijsko upravljanje, pametna uporaba javnih sredstava, nisko administrativno opterećenje za operatora programa i korisnike, kao i dostupnost sredstava Programa potencijalnim korisnicima. Može se koristiti jednokratnim iznosima, jediničnim troškovima, fiksnim stopama, bespovratnim sredstvima s kaskadnim učinkom i financijskom potporom trećim osobama. Sufinanciranje se prihvaća u naravi i može se izostaviti u slučajevima ograničenog komplementarnog financiranja.
Amandman 59 Prijedlog uredbe Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Vrsta aktivnosti
Vrsta aktivnosti
Djelovanja kojima se pridonosi ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 3. mogu se financirati u skladu s ovom Uredbom. Posebno su aktivnosti navedene u Prilogu I. prihvatljive za financiranje.
Djelovanja kojima se pridonosi ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 3. mogu se financirati u skladu s ovom Uredbom. Posebno sljedeće aktivnosti prihvatljive su za financiranje:
(1) podizanja razine osviještenosti, širenja informacija radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući materijalno i postupovno pravo, poznavanja instrumenata pravosudne suradnje, relevantne sudske prakse Suda Europske unije, komparativnog prava te europskih i međunarodnih standarda, uz poseban naglasak na povećanju razumijevanja višedisciplinskih i međudisciplinskih područja prava, kao što su trgovina i ljudska prava, te na tome kako olakšati eksteritorijalno parničenje;
(2) uzajamno učenja kroz razmjenu dobre prakse među dionicima, uključujući organizacije civilnoga društva, kako bi se unaprijedilo poznavanje i uzajamno razumijevanje građanskog i kaznenog prava te pravnih i pravosudnih sustava država članica, uključujući vladavinu prava i pristup pravosuđu, te kroz jačanje uzajamnog povjerenja te razmjenu dobrih praksi povezanih s pravosuđem prilagođenom djeci te promicanjem i uključivanjem rodne perspektive u cijelom pravosudnom sustavu;
(3) tečajevi osposobljavanja za suce, odvjetnike, tužitelje, policiju i ostale zaposlene u pravosudnom sustavu o izazovima i preprekama s kojima se suočavaju ljudi u ugroženom položaju, uključujući djecu, etničke manjine, pripadnike zajednice LGBTI, osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja i drugih oblika nasilja među osobama te žrtve trgovanja ljudima, te tečajeve o tome kako osigurati odgovarajuću zaštitu žrtava kaznenih djela;
(4) analitičke aktivnosti i aktivnosti praćenja u cilju unaprjeđenja poznavanja i razumijevanja mogućih prepreka neometanom funkcioniranju europskog područja pravosuđa i poboljšanja primjene prava i politika Unije u državama članicama, također uzimajući u obzir učinke prava Unije na treće zemlje;
(5) aktivnosti za poboljšanje neometanog funkcioniranja europskog područja pravosuđa, što uključuje praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama i istraživanje o načinu uklanjanja prepreka za postizanje jednakog i učinkovitog pristupa pravosuđu za sve;
(6) inicijative za rješavanje pitanja nejednakosti u rodnoj ravnoteži sudskog i pravosudnog osoblja među državama članicama pomoću osposobljavanja koje je prilagođeno ženskim osobama ili zaposlenicima obaju spolova kako bi se podigla razina osviještenosti o pitanjima kao što su malen udio sutkinja na višim razinama pravosuđa ili potreba za transparentnošću i objektivnim kriterijima pri postupcima imenovanja;
(7) osposobljavanje relevantnih dionika, uključujući između ostalog organizacije civilnoga društva aktivne u obrani žrtava kaznenih djela i u pružanju pravne zaštite, radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući materijalno i postupovno pravo, temeljna prava, podršku i zaštitu žrtava kriminala, unaprjeđenje primjene kolektivne pravne zaštite i opće nadležnosti te upotrebe instrumenata EU-a za pravosudnu suradnju i poznavanja relevantne sudske prakse Suda Europske unije, pravnog jezika i komparativnog prava;
(8) višedisciplinsko osposobljavanje pravosudnog osoblja i drugih relevantnih dionika u području kaznioničkog prava, pritvora i zatvorskog upravljanja kako bi se olakšalo širenje najboljih praksi;
(9) višedisciplinsko osposobljavanje pravosudnog osoblja i drugih relevantnih dionika u području maloljetničkog pravosuđa kako bi se pripremila i promicala pravilna provedba Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima;
(10) razvoj i održavanje IKT alata radi unaprjeđenja učinkovitosti pravosudnih sustava i njihove suradnje putem informatičke i komunikacijske tehnologije, uključujući prekograničnu interoperabilnost sustava i aplikacija te zaštitu privatnosti i podataka;
(11) razvoj kapaciteta ključnih mreža na europskoj razini i europskih pravosudnih mreža, uključujući one koje su osnovane u skladu s pravom Unije radi osiguranja djelotvorne primjene i provođenja prava Unije, radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, ciljeva politike i strategija Unije u područjima obuhvaćenima Programom;
(12) strukturna potpora organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima aktivnima u područjima obuhvaćenima Programom te izgradnja kapaciteta i osposobljavanje pravnih stručnjaka koji rade za te organizacije, kao i za posebne aktivnosti takvih organizacija, uključujući zagovaranje, aktivnosti umrežavanja, sporove u vezi s kršenjem demokracije, vladavinu prava i temeljna prava, javnu mobilizaciju i obrazovanje te pružanje relevantnih usluga;
(13) povećanje znanja o Programu te širenje, prenosivost i transparentnost njegovih rezultata te poticanje informiranja građana, uključujući otvaranjem neovisnih programskih ureda/uspostavom mreže nacionalnih kontakata i pružanjem potpore tim uredima/mrežama;
(14) referentne studije, istraživanja, analize i ankete, evaluacije i procjene učinka te izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala.
1. Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. [Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove aktivnosti, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi].
1. Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove te da se dvostruko financiranje izbjegne jasnim navođenjem izvora financiranja za svaku kategoriju rashoda u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. [Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove aktivnosti, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi].
Amandman 61 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 3. − podstavak 2. − točka a
(a) ocijenjene su prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;
(a) propisno su ocijenjene prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;
3. Bespovratna sredstva za poslovanje mogu se dodijeliti Europskoj mreži za pravosudno osposobljavanje bez poziva na podnošenje prijedloga radi pokrivanja izdataka povezanih s njezinim stalnim programom rada.
3. Bespovratna sredstva za poslovanje dodjeljuju se Europskoj mreži za pravosudno osposobljavanje bez poziva na podnošenje prijedloga radi pokrivanja izdataka povezanih s njezinim stalnim programom rada.
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu II.
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu. Podaci prikupljeni za praćenje i izvješćivanje po potrebi se raščlanjuju prema spolu, dobi i kategoriji zaposlenika.
3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.
3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se ispravni podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito te točno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice. Komisija stavlja na raspolaganje formate prilagođene korisnicima te osigurava programe orijentacije i potpore posebno usmjerene na podnositelje zahtjeva i korisnike koji možda nemaju odgovarajuća sredstva i osoblje kako bi ispunile zahtjeve izvješćivanja.
1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1. Evaluacije se provode pravodobno i dobro su dokumentirane kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja i kako bi se nadzirala provedba aktivnosti koje se vrše u okviru Programa i postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3.Svim evaluacijama uzima se u obzir rodna perspektiva te one uključuju detaljnu analizu proračuna programa namijenjenog aktivnostima povezanima s rodnom ravnopravnošću.
2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa.
3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Sastav skupine stručnjaka mora odražavati uravnoteženu rodnu zastupljenost.
1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije o europskoj dodanoj vrijednosti Programa namijenjene različitoj publici, uključujući medije i javnost, upućujući time na dodanu vrijednost Unije i pomažući Komisiji u prikupljanju podataka kako bi se povećala proračunska transparentnost.
1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br.182/2011.
1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011, a pomažu mu relevantne organizacije civilnog društva i organizacije za ljudska prava.U Odboru se osigurava rodna ravnoteža i primjerena zastupljenost manjina i drugih isključenih skupina.
Amandman 75 Prijedlog uredbe Prilog I.
Prilog I.
Briše se.
Aktivnosti Programa
Posebni ciljevi Programa iz članka 3. stavka 2. nastojat će se među ostalim ostvariti podupiranjem sljedećih aktivnosti:
1. podizanja razine osviještenosti, širenja informacija radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući materijalno i postupovno pravo, poznavanja instrumenata pravosudne suradnje, relevantne sudske prakse Suda Europske unije, komparativnog prava te europskih i međunarodnih standarda;
2. uzajamnog učenja kroz razmjenu dobre prakse među dionicima kako bi se unaprijedilo poznavanje i uzajamno razumijevanje građanskog i kaznenog prava te pravnih i pravosudnih sustava država članica, uključujući vladavinu prava, te kako bi se povećalo uzajamno povjerenje;
3. analitičkih aktivnosti i aktivnosti praćenja25 u cilju unaprjeđenja poznavanja i razumijevanja mogućih prepreka neometanom funkcioniranju europskog područja pravosuđa i poboljšanja primjene prava i politika Unije u državama članicama;
4. osposobljavanja relevantnih dionika radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući među ostalim materijalno i postupovno pravo, unaprjeđenja upotrebe instrumenata EU-a za pravosudnu suradnju, poznavanja relevantne sudske prakse Suda Europske unije, pravnog jezika i komparativnog prava;
5. razvoja i održavanja IKT alata radi unaprjeđenja učinkovitosti pravosudnih sustava i njihove suradnje putem informatičke i komunikacijske tehnologije, uključujući prekograničnu interoperabilnost sustava i aplikacija;
6. razvoja kapaciteta ključnih mreža na europskoj razini i europskih pravosudnih mreža, uključujući one koje su osnovane u skladu s pravom Unije radi osiguranja djelotvorne primjene i provođenja prava Unije, radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, ciljeva politike i strategija Unije u područjima obuhvaćenima Programom, kao i organizacija civilnog društva aktivnih u tim područjima;
7. boljeg poznavanja Programa, širenja i prenosivosti njegovih rezultata te poticanjem informiranja građana, uključujući otvaranjem programskih ureda/uspostavom mreže nacionalnih kontakata i pružanjem potpore tim uredima/mrežama.
__________________
25 Te aktivnosti obuhvaćaju primjerice prikupljanje podataka i statističkih podataka; razvoj zajedničkih metodologija i prema potrebi pokazatelja ili mjerila; studije, istraživanja, analize i ankete; evaluacije; procjenu učinka; izradu i objavu vodiča, izvješća i obrazovnog materijala.
Amandman 76 Prijedlog uredbe Prilog II. – stavak 1. – uvodni dio
Program će se pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni opći i posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova. U tu će se svrhu prikupljati podaci o sljedećim ključnim pokazateljima:
Program će se pratiti na temelju niza odgovarajućih kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni opći i posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova te povećanja djelotvornosti pravosudnih sustava. U tu će se svrhu, uz poštovanje prava povezanih s privatnošću i zaštitom podataka, prikupljati podaci, koji su po potrebi raščlanjeni po spolu, dobi i kategoriji zaposlenika, o sljedećim ključnim pokazateljima:
Broj sudaca i pravosudnog osoblja koji su sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja (uključujući razmjenu osoblja, studijske posjete, radionice i seminare) financiranima u okviru Programa, uključujući bespovratnim sredstvima za poslovanje EJTN-a
Broj sudaca i pravosudnog osoblja koji su sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja (uključujući razmjenu osoblja, studijske posjete, radionice i seminare) financiranima u okviru Programa, uključujući bespovratnim sredstvima za poslovanje EJTN-a
Broj zaposlenika i članova organizacija civilnog društva koji su sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja
Broj razmjena informacija u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS)
Broj razmjena informacija u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS)
Broj predmeta i aktivnosti te rezultata prekogranične suradnje, uključujući i suradnju putem alata i postupaka informacijske tehnologije uspostavljenih na razini Unije
Broj osoba koje pristupe rezultatima pretraživanja na portalu e-pravosuđe/stranicama koje sadržavaju informacije o prekograničnim građanskim predmetima
Broj osoba do kojih su doprle:
Broj osoba do kojih su doprle:
i. i. aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse;
i. i. aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse;
ii. aktivnosti podizanja razine osviještenosti, informiranja i širenja informacija
ii. aktivnosti podizanja razine osviještenosti, informiranja i širenja informacija
ii.a aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na organizacije civilnog društva;
ii.b aktivnosti povezane s pružanjem građanima informacija o pristupu pravosuđu;
ii.c aktivnosti za suce o pravnim izazovima te načinu primjene međunarodnog privatnog prava i prava Unije u prekograničnim/višedisciplinskim predmetima;
ii.d aktivnosti podizanja svijesti financirane u okviru Programa.
Geografska pokrivenost aktivnosti koje se financiraju iz Programa
Ocjena koju sudionici daju u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali i ocjena njihove očekivane održivosti
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju te njezin dodatni protokol i njezinu revidiranu verziju,
– uzimajući u obzir članak 295. UFEU-a,
– uzimajući u obzir neformalni sastanak 27 čelnika država ili vlada EU-a od 29. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju i Plan 27 država članica iz Bratislave od 16. rujna 2016. godine,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(1),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(2),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije razvijanjem potencijala sadržanog u Ugovoru iz Lisabona(3),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(4),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(6),
– uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017.,
– uzimajući u obzir obavijest Ujedinjene Kraljevine od 29. ožujka 2017. o svojoj namjeri izlaska iz Europske unije,
– uzimajući u obzir rezoluciju Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe i šire od 6. srpnja 2017.(7),
– uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija o Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe – Razmatranja i scenariji za EU27 do 2025. od 12. svibnja 2017.(8),
– uzimajući u obzir različite doprinose nacionalnih parlamenata o Bijelog knjizi i dokumentima za razmatranje Komisije o budućnosti Europe,
– uzimajući u obzir govor predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju Europske unije 2018. održan 12. rujna 2018.,
– uzimajući u obzir govor predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju Europske unije 2017. održan 13. rujna 2017. i njegov plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju od 24. listopada 2017. (COM(2017)0650),
– uzimajući u obzir govor na sveučilištu Sorbonne francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od 26. rujna 2017. pod nazivom „Inicijativa za Europu: Suverena, ujedinjena demokratska Europa”,
– uzimajući u obzir neformalni sastanak na vrhu čelnika država i vlada EU-a u Tallinu od 29. rujna 2017.,
– uzimajući u obzir Program čelnika koji je donesen na sastanku Europskog vijeća od 19. i 20. listopada 2017.,
– uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava Vijeća, Parlamenta i Komisije od 17. studenoga 2017.,
– uzimajući u obzir plan Komisije za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije (EMU) od 6. prosinca 2017. (COM(2017)0821) te osobito prijedlog za uspostavu Europskog monetarnog fonda (EMF) (COM(2017)0827), prijedlog za uvođenje sadržaja Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u pravni okvir Unije (COM(2017)0824) i komunikaciju o europskom ministru gospodarstva i financija (COM(2017)0823),
– uzimajući u obzir sastanak Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2017. te sastanak čelnika i sastanke na vrhu država europodručja koji su se održavali u njegovu okviru,
– uzimajući u obzir pismo 26 nacionalnih parlamenata iz 20 država članica od 20. prosinca 2017. o transparentnosti donošenja odluka u Vijeću,
– uzimajući u obzir izjavu od 10. siječnja 2018. donesenu na sastanku na vrhu južnih zemalja Europske unije (Cipar, Francuska, Grčka, Malta, Portugal i Španjolska) naslovljenu „Poticanje razvoja EU-a u 2018.”, izjavu o budućnosti Europe koju su 26. siječnja 2018. dale zemlje Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) te zajedničku izjavu europskih ministara financija iz Finske, Danske, Estonije, Irske, Latvije, Litve, Nizozemske i Švedske od 6. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. veljače 2018. naslovljenu „Europa koja ostvaruje rezultate: institucionalne mogućnosti za učinkovitije funkcioniranje Europske unije” (COM(2018)0095),
– uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2018/234 od 14. veljače 2018. o poticanju europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora 2019. za Europski parlament(9),
– uzimajući u obzir neformalni sastanak 27 čelnika država ili vlada EU-a od 23. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u EU-u u 2016. godini(10),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o provedbi odredbi Ugovora o nacionalnim parlamentima(11),
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije za Uredbu Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. od 2. svibnja 2018. (COM(2018)0322),
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije za Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije od 2. svibnja 2018. (COM(2018)0325),
– uzimajući u obzir sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održan 17. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir Posebno izvješće Europskog ombudsmana u strateškoj istrazi OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća od 16. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Meseberga od 19. lipnja 2018.,
– uzimajući u obzir sastanak Europskog vijeća od 28. – 29. lipnja 2018.,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. naslovljeno „Promišljanje o Europi: glas regionalnih i lokalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju”,
– uzimajući u obzir rasprave o budućnosti Europe s čelnicima država ili vlada u prostorima Europskog parlamenta,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0427/2018),
A. budući da je od povijesne Schumanove deklaracije od 9. svibnja 1950. Europska unija primjer nadnacionalne integracije bez premca koja je svojim je građanima omogućila dugotrajan mir, blagostanje i dobrobit; budući da su zajednička sigurnost, poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te dobrobit njezinih naroda u središtu njezinih težnji i djelovanja;
B. budući da su slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi, jedinstvena valuta, program Erasmus, regionalne, poljoprivredne i kohezijske politike te Obzor 2020. tek neka od temeljnih postignuća Unije koja doprinose dobrobiti europskih građana; budući da Unija treba raspolagati odgovarajućim ovlastima i sredstvima za suočavanje s izazovima 21. stoljeća;
C. budući da se u proteklih nekoliko godina Unija suočila s većim brojem kriza kojima su stavljeni na kušnju otpornost i kapacitet za djelovanje na odlučan i ujedinjen način;
D. budući da je u razdoblju od 2014. do 2017. bilo na snazi više socijalno uravnoteženih i djelotvornih monetarnih i makroekonomskih politika, kao što su nestandardne politike Europske središnje banke, fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu te Plan ulaganja za Europu, koje su pridonijele gospodarskom i socijalnom oporavku EU-a;
E. budući da su, iako je Europa uspjela kontrolirati i prebroditi najkritičnije trenutke financijske gospodarske krize, važne i hitne reforme na razini EU-a i država članica u području općeg gospodarskog upravljanja te osobito u europodručju, kao i u smislu daljnjeg jačanja oporavka jedinstvenog tržišta i razvoja socijalnih standarda socijalnih država, još uvijek pred nama;
F. budući da bi, s obzirom na brojne unutarnje i vanjske trenutačne i buduće izazove s kojima se Unija suočava u nestabilnom i složenom globalnom svijetu, posebno one koji se odnose na migracije, demografski pad, terorizam, sigurnost, klimatske promjene, pitanje okoliša, očuvanje multilateralnog svjetskog poretka, dovršetak EMU-a, globalizaciju, slobodnu i pravednu međunarodnu trgovinu temeljenu na pravilima, vanjske poslove i obranu, razvoj socijalnog stupa i borbu protiv populizma, netolerancije i ksenofobije, EU trebao promicati obnovljeni duh suradnje i solidarnosti među državama članicama na temelju članaka 2. i 3. UEU-a i Povelje o temeljnim pravima, dok bi cilj utvrđen Ugovorom iz Lisabona o stvaranju sve tješnje povezane unije među narodima Europe trebao i dalje nadahnjivati mjere Unije za daljnje jačanje europske integracije i učinkovito rješavanje tih izazova;
G. budući da je Parlament vrlo zabrinut zbog porasta populističkih, ksenofobnih i antieuropskih pokreta diljem Europe; budući da Unija i njezine države članice moraju ojačati svoje napore za obranu i promicanje demokratskih vrijednosti, temeljnih načela i ciljeva europske integracije;
H. budući da je referendumom u Ujedinjenoj Kraljevini iz lipnja 2016. koji je rezultirao objavom Ujedinjene Kraljevine od 29. ožujka 2017. o njezinoj namjeri izlaska iz Europske unije ojačana rasprava o budućnosti Unije; budući da su pregovori o planiranom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pokazali visoku razinu međuovisnosti država članica, stupanj do kojeg se svi oslanjamo na zajedničke instrumente i politike te troškove svakog izlaska;
I. budući da se jačanje rasprave o budućnosti Europe, osim u rezolucijama Parlamenta o budućnosti Europe od 16. veljače 2017., odražava i u Deklaraciji i Planu iz Bratislave, Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe, Rimskoj deklaraciji, programu čelnika koju je u listopadu 2017. donijelo Europsko vijeće te raznim doprinosima pojedinih država članica ili skupina, kao i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, te u plenarnim raspravama u Europskom parlamentu o „Budućnosti Europe” s čelnicima država ili vlada, na međuparlamentarnim sjednicama odbora i u organizaciji dijaloga i savjetovanja s građanima koje provode razne institucije, tijela i države članice;
J. budući da anketa Parlamenta, provedena između 8. i 26. rujna 2018., pokazuje da 62 % ispitanika smatra da je članstvo u njihovim državama dobro i da 68 % ispitanika smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u, što je najviši rezultat zabilježen od 1983.;
K. budući da vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija obilježavaju sferu s kojom se može poistovjetiti svaki europski građanin, bez obzira na političke ili kulturne razlike koje se povezuju s nacionalnim identitetom;
L. budući da su predstojeći izbori za Europski parlament prilika za razmatranje rasprave o budućnosti Europe i s obzirom na glavne institucionalne prioritete Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća za novo razdoblje;
M. budući da se EU suočava s iznimno važnim razdobljem izgradnje, s obzirom na prirodu i dimenziju svojih izazova, i budući da se oni mogu riješiti samo zajedničkim radom, većom i boljom integracijom i solidarnošću među državama članicama, te u potpunosti se koristeći postojećim odredbama Ugovora iz Lisabona i reformom Ugovorâ kako bi se poboljšalo institucionalno donošenje odluka i osigurala odgovarajuća ravnoteža nadležnosti;
N. budući da bi ciljevi institucionalnih reformi trebali biti usmjereni na veću demokratizaciju postupaka donošenja odluka te jačanje transparentnosti donošenja odluka i odgovornosti Unije i njezinih institucija; budući da je sada, s obzirom na te ciljeve, prikladno vrijeme za promicanje istinskog građanskog sudjelovanja u europskom projektu i organiziranje savjetovanja te poticanje redovitog dijaloga s građanima i predstavničkim udrugama, u skladu sa zahtjevima članka 11. UEU-a;
O. budući da je Uniji potrebna jača struktura vlasti, uz pojačani demokratski nadzor Parlamenta, kako bi se suočila s izazovima današnjice i budućnosti; budući da su transparentnost i integritet institucija i tijela EU-a ključni za izgradnju povjerenja građana;
P. budući da zajednička francusko-njemačka Deklaracija iz Meseberga sadrži niz promišljanja i prijedloga za jačanje europske suradnje, posebno u području gospodarskog upravljanja;
Q. budući da je promicanje europske dimenzije kulture i obrazovanja ključno za jačanje europskog građanstva, uzimajući pritom u obzir da je Unija suočena s nedostatkom znanja, što znači da mlađe generacije postignuća Unije uglavnom uzimaju zdravo za gotovo;
1. podsjeća da je u rezolucijama Parlamenta o budućnosti Europe od 16. veljače 2017. istaknuta važnost jedinstvenog institucijskog okvira i metode Zajednice te da je u njima predloženo nekoliko prijedloga i inicijativa koji su od osobitog značaja za europsku integraciju kojima se može pridonijeti izgradnji budućnosti Europe;
2. ističe da se Unija sa svojim izazovima u pogledu svoje budućnosti mora suočiti putem veće i bolje političke integracije, uz potpuno poštovanje i promicanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih vrijednosti te zajednički rad; ističe da građani žele Europu koja štiti njihova prava, dobrobit i socijalni model na temelju zajedničkog suvereniteta, što zahtijeva odgovarajuću političku integraciju; poziva čelnike država ili vlada da nastave tim putem u obnovljenom duhu solidarnosti i suradnje;
3. ističe da su čelnici država ili vlada koji su sudjelovali u Parlamentu na plenarnoj sjednici tijekom rasprava o budućnosti Europe potvrdili da je potrebno zajedno se suočiti s izazovima budućnosti te bolje raditi na onom što se može postići samo zajedničkim djelovanjem;
4. ponavlja svoje uvjerenje da diferencirana integracija mora ostati dostupna svim državama članicama te i dalje predstavljati metodu dublje europske integracije, koju ne treba miješati s idejom Europe à la carte; ustraje u tome da je potrebno izbjeći svaku percepciju stvaranja prvog i drugog razreda članstva u Uniji u trenutačnoj raspravi o diferenciranoj integraciji;
5. podsjeća da diferencirana integracija ne bi trebala predstavljati način za smanjenje političke integracije;
6. naglašava da je zbog krize došlo do neravnoteže između glavnih institucija Unije i da Europsko vijeće provodi vlastitu političku inicijativu na štetu prava Komisije na inicijativu podupirući međuvladinu metodu; međutim, smatra da je metoda Zajednice najprikladnija za funkcioniranje Unije; podsjeća na brojne rezolucije koje je Parlament usvojio u tom pogledu te ponavlja svoj poziv Europskom vijeću da u potpunosti poštuje granice svojih nadležnosti koje su sadržane osobito u članku 15. UEU-a;
7. ponavlja da je jednoglasnost koja se Ugovorima zahtijeva u nekim temeljnim pitanjima gotovo nepremostiva prepreka u važnim trenucima i odlukama te se stoga u pogledu postupaka donošenja odluka zalaže za načelo glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću, a za zakonodavstvo za primjenu redovnog zakonodavnog postupka u svim područjima u kojima je to moguće; podsjeća da se to na temelju postojećih Ugovora može ostvariti primjenom različitih prijelaznih klauzula ili, u slučaju pojačane suradnje, primjenom članka 333. UFEU-a;
8. u tom pogledu pozdravlja najavu predsjednika Junckera iz njegova govora o stanju Unije od 13. rujna 2017. i 12. rujna 2018. o namjeri da se predloži primjena glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću za određena područja politika, no žali zbog toga što se Uredba o VFO-u ne nalazi među njima;
9. posebno pozdravlja činjenicu da je Komisija predložila upotrebu sustava glasovanja kvalificiranom većinom u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) u pogledu stajališta o pitanjima ljudskih prava u međunarodnim forumima, odluka o uspostavi režima sankcija i odluka o pokretanju ili provedbi civilnih misija kao odgovor na krize u inozemstvu, s obzirom na važnost ubrzavanja postupaka odlučivanja i povećanja njihove učinkovitosti te s obzirom na potrebu za tim da Unija više nastupa jednoglasno;
10. ponavlja svoj prijedlog da se Vijeće pretvori u istinski zakonodavni dom ravnopravan s Parlamentom, kao što je navedeno u Rezoluciji od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona i o poboljšanju transparentnosti postupka donošenja odluka; u tom kontekstu ukazuje na posebno izvješće Ombudsmana o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća i pismo izaslanstava COSAC-a od 20. prosinca 2017. u kojem se poziva na veću transparentnost u donošenju političkih odluka, osobitu od strane Vijeća i neformalnih tijela kao što je Euroskupina, u skladu sa sličnim zahtjevima Parlamenta u tom pogledu;
11. smatra da postoje različite mogućnosti kako bi Komisija bila fleksibilnija prilagodbom strukture i metoda rada Kolegija povjerenika, na primjer imenovanjem potpredsjednika odgovornih za skupine politika ili imenovanjem starijih i mlađih povjerenika;
12. podsjeća da, iako Parlament u skladu s važećim Ugovorima nema formalno pravo na zakonodavnu inicijativu, on može zahtijevati da Komisija podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja smatra da zahtijevaju akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ te podsjeća Komisiju, u skladu s člankom 10. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(12), na njezinu obvezu brzog i detaljnog razmatranja zahtjevâ za prijedloge akata Unije; nadalje podsjeća da ovaj međuinstitucijski sporazum sadrži i odredbe o međuinstitucijskom godišnjem i višegodišnjem programiranju koje pružaju dodatno sredstvo kojim Parlament usmjerava zakonodavni program;
13. podsjeća na svoj prijedlog prema kojem bi se, u slučaju moguće buduće revizije Ugovora, pravo na zakonodavnu inicijativu moglo pružiti Parlamentu kao izravnom predstavniku građana EU-a;
14. inzistira na tome da treba ojačati ovlasti nadzora i pravo na istragu Parlamenta te da mu treba dodijeliti posebne, stvarne i jasno razgraničene ovlasti;
15. uzima u obzir izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” od 10. srpnja 2018. u kojem su predstavljene preporuke o novom načinu rada na supsidijarnosti i proporcionalnosti; smatra da je Parlament već naglasio mnoge od tih preporuka, posebno u pogledu uloge nacionalnih parlamenata u Uniji i mogućnosti reforme sustava ranog upozoravanja; podsjeća da je radna skupina utvrdila da u svim postojećim područjima djelovanja EU-a postoji dodana vrijednost EU-a te stoga nije utvrdila ni jednu nadležnost ni područja politike iz Ugovorâ koja bi se u cijelosti ili djelomično ponovno trebala delegirati državama članicama;
16. pozdravlja preporuke različitih institucija koje pozivaju na aktivniju ulogu nacionalnih parlamenata, posebno u kontroliranju djelovanja njihovih vlada u europskim institucijama; također podsjeća na temeljnu ulogu lokalnih vlasti, a posebno regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima;
17. ističe važnost suradnje na međuinstitucijskoj razini, poštujući pritom ovlasti svake od institucija kako su navedene u Ugovorima, koja je 13. travnja 2016. dobila novi okvir donošenjem međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te naglašava da je pojednostavnjenje trajan proces koji za svrhu ima učiniti procese i postupke na razini EU-a razumljivijima, kako bi se zajamčilo da se uzimaju u obzir stajališta svih relevantnih dionika i u konačnici olakšalo sudjelovanje građana u radu Europske unije;
18. pozdravlja zajedničku izjavu o europskom stupu socijalnih prava koju su potpisali Vijeće, Parlament i Komisija tijekom sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu; ističe da su nadležnosti i alati potrebno za ostvarenje stupa uglavnom u rukama lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i socijalnih partnera i civilnog društva, dok Europski semestar nudi okvir za praćenje uspješnosti država članica u tom pogledu; u tom kontekstu nadalje podsjeća da se socijalni dijalog pokazao kao neophodan instrument za poboljšanje donošenja politika i zakona EU-a i jačanje njihove legitimnosti;
19. napominje da zbog svoje neobvezujuće prirode europski stup socijalnih prava ne može utjecati na EU da se umjesto gospodarske, unutarnje i fiskalne politike usredotoči na socijalne ciljeve; ističe da se u okviru horizontalne socijalne klauzule iz članka 9. UFEU-a zahtijeva od Unije da pomno razmotri učinak zakonodavstva EU-a na socijalne standarde i zapošljavanje, uz dužno savjetovanje sa socijalnim dionicima;
20. naglašava da zaštita okoliša mora biti glavni prioritet EU-a s obzirom na trenutačnu degradaciju okoliša te da se mora uključiti u sve politike i mjere Unije; naglašava da bi EU trebao poduzeti učinkovite mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije i uštede energije na razinama potrebnima za postizanje ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu;
21. još jednom poziva države članice da potpišu i ratificiraju izmijenjenu Europsku socijalnu povelju i Europsku konvenciju o socijalnoj sigurnosti (ETS br. 78);
22. naglašava da je važno nastaviti proces produbljivanja i dovršenja ekonomske i monetarne unije kako bi se doprinijelo očuvanju stabilnosti jedinstvene valute i poboljšala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika, politika tržišta rada i socijalnih standarda među državama članicama; ponovno ističe da su, s iznimkom izuzeća Danske, sve države članice obvezne uvesti euro; podržava daljnje mjere u razvoju Europskog stabilizacijskog mehanizma;
23. u tom pogledu naglašava potrebu za snažnim političkim angažmanom, učinkovitim upravljanjem i demokratskom odgovornošću na europskoj i nacionalnoj razini, a posebno parlamentarnim nadzorom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u različitim fazama Europskog semestra kako bi se omogućilo gospodarsko i financijsko upravljanje europodručjem s povećanim socijalnim, gospodarskim i demokratskim legitimitetom te poboljšalo praćenje provedbe preporuka Unije;
24. podsjeća na stajalište iz svoje Rezolucije od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije da bi fiskalna i ekonomska politika trebale postati „podijeljena nadležnost” između Unije i država članica;
25. prima na znanje približavanje stavova Francuske i Njemačke o ideji proračunskog kapaciteta za europodručje; podsjeća na svoje stajalište da bi takav kapacitet trebalo razviti unutar okvira EU-a;
26. prima na znanje prijedlog Komisije o europskoj funkciji stabilizacije ulaganja i raspravlja o novim proračunskim alatima usmjerenima na stabilizaciju;
27. prima na znanje prijedlog Programa potpore reformama koji je iznijela Komisija; naglašava da je važno da se ne oslabi moć suodlučivanja i nadzora Parlamenta u potrošnji sredstava iz fondova EU-a; zabrinut je zbog toga što je u razdoblju 2011. – 2017. u potpunosti provedeno samo 9 % preporuka za pojedine zemlje; prima na znanje instrument za konvergenciju, kojim će se državama članicama izvan europodručja koje imaju održive fiskalne i ekonomske politike pružati poticaj i pomoć u provedbi reformi i ispunjavanju kriterija za uvođenje eura;
28. pozdravlja budući program InvestEU i naglašava da bi fond trebao nastaviti smanjivati investicijski jaz u EU-u; podupire ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturnu baštinu, u cilju poticanja rasta, ulaganja i zapošljavanja, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, društvima male i srednje tržišne kapitalizacije i socijalnim poduzećima, čime bi se doprinijelo poboljšanju blagostanja, ravnopravnijoj raspodjeli dohotka i ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji;
29. prima na znanje komunikaciju Komisije o europskom ministru gospodarstva i financija; ističe da bi se povezivanjem stajališta potpredsjednika Komisije za gospodarstvo i predsjednika Euroskupine mogla poboljšati parlamentarna odgovornost na europskoj razini;
30. smatra da bi se budućim proračunom EU-a trebala promicati europska dodana vrijednost u smislu socioekonomskog učinka, podupirati modernizacija politika EU-a, osigurati financijska sredstva za nove izazove, nastaviti raditi na gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji i koheziji između država članica i unutar njih kako bi se unaprijedila europska solidarnost, stabilnost i jednakost te pametan, održiv i uključiv rast, među ostalim i u svjetlu obveza EU-a u okviru Pariškog sporazuma, osigurati poštovanje i promicanje temeljnih vrijednosti iz članaka 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te osigurati nova vlastita sredstva, uzimajući u obzir rad Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;
31. pozdravlja činjenicu da se prijedlogom Komisije o vlastitim sredstvima uvode nova stvarna vlastita sredstva, kako je zatražio Parlament, ali žali što nije uveden nijedan drugi mogući izvor prihoda; izražava zabrinutost zbog prijedloga Komisije za VFO za razdoblje 2021. – 2027. jer ne postoji financijska obveza za suočavanje s trenutačnim izazovima za EU, kao i s onima koji predstoje; žali zbog stava nekih država članica koje, unatoč jednoglasnom prepoznavanju potrebe za suočavanjem s novim izazovima i odgovornostima, te stoga i potrebe za više financijskih sredstava, odbijaju EU-u omogućiti više sredstava; ističe da se potrošnjom na razini EU-a može uštedjeti na nacionalnoj razini izbjegavanjem udvostručavanja i preko ekonomija razmjera;
32. naglašava da je važno osigurati uzlaznu gospodarsku i socijalnu konvergenciju u postupku europskog semestra; priznaje važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava; napominje da je europski semestar ojačan i pojednostavljen, ali ističe da bi se većim sudjelovanjem nacionalnih parlamenata pomoglo u jačanju njihova osjećaja odgovornosti, što bi dovelo do bolje provedbe preporuka za pojedine zemlje te bi se time poboljšao postupak europskog semestra; napominje da je odgovornost ponajprije država članica da odaberu odgovarajuće i održive fiskalne i ekonomske politike;
33. žali zbog toga što dosad nije došlo do praktičnog naknadnog postupanja niti u vezi s pozivom na kodeks o konvergenciji – koji bi se trebao donijeti suodlučivanjem – radi učinkovitijeg okvira za usklađivanje gospodarskih politika; nadalje podsjeća da je Parlament, iako priznaje da je europski semestar već pojednostavnjen, pozvao na zaključenje međuinstitucijskog sporazuma kako bi Parlament dobio važniju ulogu u europskom semestru; u tom kontekstu, posebno u skladu sa svojom rezolucijom o provedbi odredbi Ugovora o nacionalnim parlamentima, podsjeća na svoj prijedlog da se proračunski kalendari na nacionalnoj i europskoj razini bolje usklade tijekom postupka kako bi se Europski parlament i nacionalne parlamente više uključilo u europski semestar;
34. naglašava važnost predanosti procesu dovršavanja bankovne unije i potrebu za jamčenjem otvorenosti i jednakog postupanja prema svim državama članicama koje sudjeluju u bankovnoj uniji; podsjeća na to da se mora nastaviti s dovršetkom bankovne unije, uključujući europski sustav osiguranja depozita i fiskalni zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju, kao i s mjerama za postizanje smanjenja rizika;
35. pozdravlja prijedloge povezane sa sprečavanjem pranja novca koje je Komisija predstavila u kontekstu revizije Europskog sustava financijskog nadzora; potiče Vijeće da s Parlamentom dovrši zakonodavne pregovore prije kraja ovog parlamentarnog saziva jer je potrebno ojačati politike o sprečavanju pranja novca kako bi se u budućnosti izbjegle situacije u kojima financijske institucije aktivno olakšavaju pranje novca;
36. poziva Komisiju da s pomoću europskih nadzornih tijela utvrdi i ukloni prepreke unutarnjem tržištu te da pomaže u jamčenju zaštite potrošača; mišljenja je da bi jedan od glavnih prioriteta Komisije trebalo biti djelotvorno izvršavanje zakonodavstva EU-a;
37. poziva Komisiju da dade prednost uredbama pred direktivama kao zakonodavnom instrumentu za zakonodavstvo u području bankovne unije i financijskih usluga, po potrebi i na temelju pojedinačnih slučajeva, kako bi se izbjegla fragmentacija i stvaranje situacije u kojoj se nadzornici moraju baviti različitim nacionalnim sustavima;
38. naglašava da je hitno potrebno dovršiti uniju tržišta kapitala; ističe da su razvijena i dobro integrirana tržišta kapitala komplementarna s bankovnom unijom jer doprinose podjeli rizika u privatnom sektoru, povećavaju gospodarsku konvergenciju i pomažu ublažiti buduće šokove te potencijalno mogu dovesti do bolje dodjele sredstava gdje je to potrebno; poziva na provođenje sveobuhvatne studije o najprikladnijem okviru kako bi se bolje u obzir uzela priroda financijskih usluga koja se brzo razvija; ističe činjenicu da bi bolji pristup dodatnim izvorima financiranja bio posebno koristan za novoosnovana poduzeća i MSP-ove, tako što bi se promicao njihov stabilan rast i održivi razvoj;
39. pozdravlja dosad obavljeni posao i smatra da je potrebno nastaviti sa sveobuhvatnom revizijom postojećeg zakonodavstva o PDV-u; snažno naglašava da je potrebno ojačati borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; prima na znanje rad Komisije u području pravednog oporezivanja digitalnog gospodarstva;
40. poziva sve institucije i tijela EU-a, uključujući Komisiju, Europsku središnju banku, Europsku investicijsku banku i jedinstveni nadzorni mehanizam, da još više povećaju svoje napore u području komunikacije kako bi bolje objasnili svoj rad i poboljšali informacije dostupne građanima EU-a;
41. naglašava da je Europa pozitivna sila u svijetu te da bi to trebala i ostati putem poštovanja svojih vrijednosti, multilateralizma i međunarodnog prava; podsjeća da Unija i njezine države članice najviše doprinose međunarodnoj razvojnoj pomoći;
42. pozdravlja Odluku Vijeća o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO), koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) i Europski fond za obranu (EDF) kao važne korake prema zajedničkoj obrambenoj politici te prima na znanje prijedloge određenih država članica za Europsko vijeće sigurnosti i Europsku inicijativu za intervencije; podsjeća na svoje pozive na uspostavu stalnog Vijeća ministara obrane kojim bi predsjedala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ističe važnost odgovarajuće demokratske odgovornosti za odluke koje se donose u tom području i potrebu za pojačanom suradnjom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata;
43. pozdravlja jačanje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i ponovno poziva na stvaranje europskog tijela za civilnu zaštitu s obzirom na to da postojeći Ugovori pružaju dobar temelj za to;
44. podsjeća da se očekuje skoro pristupanje Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima; i poziva na uključivanje odredbi Ugovora o Euratomu u UEU i UFEU;
45. žali zbog nedostatka dogovora među državama članicama o prioritetima i provedbi sveobuhvatne imigracijske politike na razini EU-a, čime bi se, između ostalih ciljeva, omogućili organizacija i uređenje migracijskih tokova, učinkovitija kontrola vanjskih granica EU-a, suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita te jamčenje poštovanja temeljnih prava migranata i tražitelja azila; ističe da je potrebno prevladati očite proturječnosti u pogledu interesa koje pokazuju države članice, kao i nezadovoljstvo građana, kako se ne bi ugrozio europski integracijski projekt, koji trpi zbog instrumentalizacije migracije koju provode euroskeptične stranke;
46. podsjeća na svoje stajalište o reviziji Dublinskog sustava; nadalje ističe važnost jačanja partnerstva s Afrikom i prima na znanje komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. naslovljenu „Poboljšanje zakonitih načina dolaska u Europu: neizostavan dio uravnotežene i sveobuhvatne migracijske politike kojima se uspostavljaju pravni kanali za migracije” (COM(2018)0635);
47. ističe da je važno zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) podupirati dobrim proračunom; podsjeća na središnji značaj ZPP-a za povijest Unije; skreće pozornost na temeljnu ulogu koju on ima u osiguranju dinamičnih ruralnih regija i sigurne opskrbe hranom; napominje da je predstojeća reforma ZPP-a prilika za snažniji rad na ostvarivanju njegovih ciljeva; ističe da je ZPP jedna od najstarijih politika te da i dalje mora ostati jedna od najvažnijih i najintegriranijih politika, da će ona nastaviti doprinositi izgradnji budućnosti Europe većom integracijom, očuvanjem okoliša te sigurnošću hrane i sigurnošću opskrbe hranom za građane EU-a; napominje da politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja imaju golem potencijal u smislu pružanja javnih dobara; naglašava da europska poljoprivreda ima ključnu ulogu u prehranjivanju planeta i pružanju radnih mjesta za 46 milijuna ljudi; ističe ulogu ZPP-a u očuvanju zdravlja i stanja tla, vode i ostalih prirodnih resursa; naglašava da poljoprivreda ima ključnu ulogu u prioritetima Unije u pogledu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i promicanja održivog razvoja; naglašava važnost dobro financiranog i reformiranog ZPP-a za svladavanje mnogih izazova s kojima će se Unija morati suočiti u budućnosti; ističe da ZPP ne obuhvaća samo poljoprivredu i poljoprivrednike, već da je u ZPP-u riječ o potpori širim ruralnim zajednicama u kojima djeluju poljoprivrednici i njihovu razvoju;
48. ističe da zajednička trgovinska politika mora ostati temelj vanjske politike Unije s obzirom na to da ima izravan učinak na živote građana te da mora pomoći Uniji u njezinoj prilagodbi novoj ulozi u svijetu u kojemu je na međunarodnoj sceni više vodećih aktera; apelira na Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da surađuju na sljedećim područjima:
(a)
osnaživanju zajedničke trgovinske politike njezinom integracijom u širi politički okvir; preuzimanju inicijative u svjetskoj trgovinskoj politici na multilateralnoj i bilateralnoj razini;
(b)
preuzimanju uloge predvodnika u zaštiti otvorenog, pravednog i održivog globalnog trgovinskog sustava koji se temelji na propisima i usmjeren je prema razvoju te jamčenju da poduzeća iz EU-a mogu djelovati na globalnoj razini u okviru jednakih uvjeta, predvidljivih propisa, poštenog tržišnog natjecanja i utvrđenih obveza, što bi trebalo uključivati konstruktivan rad na zajedničkom stajalištu Unije u međuvladinim pregovorima u okviru UN-a o odgovornosti za povrede ljudskih prava te promicanje korporativne odgovornosti i obveza u pogledu dužne pažnje koje se odnose na opskrbne i proizvodne lance;
(c)
podrobnom i pravodobnom obavještavanju Parlamenta o pregovorima i mandatu Vijeća, kao i tijekom provedbe međunarodnih sporazuma, u cilju jamčenja da je u stanju koristiti svoje ovlasti i prava; pojednostavnjenju i skraćenju pregovaračkih postupaka te povećanju nadzorne uloge Parlamenta u njima; povećanju transparentnosti prema građanima EU-a objavom pregovaračkih smjernica (mandata) za trgovinske sporazume prije početka pregovora; potpunom poštovanju odredbi Ugovora i nedavne sudske prakse EU-a kojima se utvrđuje da je zajednička trgovinska politika u isključivoj nadležnosti Unije;
(d)
sustavnom uključivanju poglavlja o digitalnoj trgovini, malim i srednjim poduzećima i obveznoj provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju te odredbi o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima, kao i predvođenju multilateralnih rasprava o tim temama; zaštiti privatnosti podataka građana EU-a;
(e)
jačanju usklađenosti zajedničke trgovinske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), europskom razvojnom politikom i klimatskom politikom u cilju jamčenja vrijednosti i ciljeva iz članka 3. stavka 5. Ugovora o Europskoj uniji i članaka 21., 207. i 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz cjelovito pridržavanje Europskog konsenzusa o razvoju;
49. smatra da bi Unija trebala nastaviti unapređivati međunarodnu trgovinu i pritom braniti socijalne, radne i ekološke standarde; upozorava na trgovinske ratove u kojima nema pobjednika i koji povećavaju političke i sigurnosne napetosti;
50. podsjeća da prema članku 17. stavku 7. UEU-a, „uzimajući u obzir izbore za Europski parlament i nakon održavanja odgovarajućih savjetovanja, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije”; ističe odlučnost da se nastavi s postupkom vodećih kandidata (Spitzenkandidaten) u izboru sljedećeg predsjednika Komisije te pozdravlja potporu koju su u tom pogledu pružile Komisija i određene države članice; naglašava da su u postupku imenovanja predsjednika Komisije od ključne važnosti odgovarajuća savjetovanja s Parlamentom jer će nakon izbora odrediti kandidata kojeg može podržati većina zastupnika te će rezultate svojih unutarnjih rasprava poslati Europskom vijeću; podsjeća da se kandidat mora imenovati kao vodeći kandidat jedne od europskih političkih stranaka i da mora voditi kampanju za mjesto predsjednika Komisije uoči europskih izbora; smatra da je ta praksa uvelike dokazala svoju vrijednost time što jača društvenu legitimnost europskih izbora i nadnacionalnu uloga Europskog parlamenta kao predstavnika europskog građanstva i europske demokracije; ponovno upozorava da će Europski parlament biti spreman odbiti bilo kojeg kandidata u postupku imenovanja za mjesto predsjednika Komisije koji nije bio imenovan kao vodeći kandidat uoči europskih izbora;
51. žali zbog učestalog i raširenog iskušenja da se Bruxellesu pripišu nepopularne odluke, a da se nacionalna tijela oslobodi njihove političke odgovornosti, s obzirom na to da taj nepravedan i oportunistički stav šteti Europi, promiče antieuropsko raspoloženje i nacionalizam te diskreditira institucije EU-a; nadalje smatra da su ta pripisivanja u suprotnosti s imperativom odgovornosti djelovanja vlada; naglašava da je pravilna provedba i primjena prava EU-a ključna za ostvarivanje politika Unije i za poticanje uzajamnog povjerenja između Unije, država članica i građana te izražava zabrinutost zbog djelovanja država članica koje to svojevoljno ne čine;
52. naglašava potrebu za snažnijom procjenom društvenih i ekoloških posljedica politika EU-a, imajući na umu i troškove nedonošenja zakonodavstva na europskoj razini (takozvana „cijena nedjelovanja na europskoj razini ”);
53. ističe da potrebno posvetiti posebnu pozornost upravnom pravu EU-a, kako je navedeno u Rezoluciji Parlamenta od 9. lipnja 2016. u kojoj se poziva na otvorenu, učinkovitu i neovisnu upravu Europske unije(13);
54. ističe potrebu za jačanjem europskog javnog prostora kao nadnacionalnog područja demokracije; naglašava da se glavni izazovi s kojima se Europa suočava moraju razmotriti i raspraviti u okviru europske perspektive, a ne samo iz nacionalne perspektive, primjenjujući pritom u potpunosti odredbe sadržane u člancima 10. i 11. UEU-a; ističe da zbog toga europska demokracija mora ojačati transnacionalnu dimenziju svojih ciljeva i izazova, uz istodobno promicanje europskog građanstva koje se temelji na zajedničkim vrijednostima u Europskoj uniji, više europskog institucijskog obrazovanja, savjetodavnim i participativnijim društvenim okvirom, kao i više europski i manje nacionalno usmjerenom kampanjom za predstojeće europske izbore 2019. godine;
55. pozdravlja pristup EU-a pregovorima o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i ističe iznimno jedinstvo koje su pokazale institucije i države članice EU-a; primjećuje da je iskustvo u pregovorima pokazalo iznimnu složenost takvih odluka;
56. ističe da se ni nacionalnom suverenošću ni supsidijarnošću ne može opravdati ili ozakoniti sustavno odbijanje neke države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije kojima su nadahnuti uvodni članci Ugovorâ EU-a koje su sve države članice dobrovoljno potpisale i koje su se obvezale poštovati; nadalje ističe da je poštovanje tih vrijednosti temelj kohezije europskog projekta, prava svih europskih građana i uzajamnog povjerenja potrebnog među državama članicama; ponovno poziva Komisiju da brzo podnese prijedlog kojim će se provesti rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;
57. podsjeća da su, prema Sudu (spojeni predmeti C-8/15 P do C-10/15 P(14)), europske institucije obvezne poštovati i podupirati odredbe Povelje EU-a o temeljnim pravima čak i kad djeluju izvan pravnog okvira EU-a;
58. ponavlja da se u kontekstu rasprave o budućnosti Europe treba razmotriti kako bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati na način da se omogući odgovarajući proračun kojim bi se zajamčili financiranje planiranih politika i bolja ravnoteža između predvidljivosti i sposobnosti reagiranja, te zajamčilo da opći financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politika Unije i jamčenje odgovornosti; smatra da treba po potrebi i bez ugrožavanja funkcionalnosti programâ ojačati uvjetovanje politika kako bi se osiguralo učinkovito i dobro financijsko upravljanje u provedbi potrošnje Unije;
59. naglašava važnost fokusiranja osobito na učinkovitije korištenje sredstava i na demokratske mehanizme proračuna EU-a za kontrolu; poziva sve institucije EU-a da unaprijede postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate; u tom kontekstu smatra da je postupak davanja razrješnice neophodan instrument demokratske odgovornosti prema građanima Unije i podsjeća na poteškoće do kojih se više puta došlo zbog nedostatka suradnje Vijeća; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno, kao što su i druge institucije; naglašava da u tome ne bi trebalo biti iznimaka;
60. skreće pozornost na fenomen korupcije koji ima značajne financijske posljedice i predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja; ističe važnost čuvanja novca poreznih obveznika EU-a od prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije;
61. ponavlja da, uzimajući u obzir trenutačno stanje projekta integracije, EU mora iscrpiti sve mogućnosti kako bi se osigurala puna provedba Ugovora iz Lisabona; ističe da bi se naknadna revizija Ugovora trebala temeljiti na sazivanju konvencije – kojom bi se jamčila uključivost na temelju sudjelovanja svih predstavnika i osigurala platforma za promišljanje i uključivanje dionika i građana – u cilju razmatranja i donošenja zaključaka na temelju različitih doprinosa institucija i drugih tijela Unije u postupku promišljanja o budućnosti Europe te prijedloga koje su iznijeli čelnici država ili vlada, nacionalni parlamenti i civilno društvo te građani;
62. naglašava da je proces promišljanja o budućnosti Europe već započeo na temelju različitih stajališta o reformi EU-a koja su zauzeli Parlament, Europsko vijeće i Komisija; žali zbog toga što su, unatoč tim stajalištima, predviđene samo marginalne reforme; naglašava da bi nakon uspostave novog Parlamenta i Komisije trebalo iskoristiti napore ostvarene u prethodnom zakonodavnom razdoblju i početi raditi na podnesenim prijedlozima;
63. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
Presuda Suda (veliko vijeće) od 20. rujna 2016., Ledra Advertising Ltd i dr. protiv Europske komisije i Europske središnje banke., ECLI:EU:C:2016:701.
Neulaganje prigovora na delegirani akt: razine geografske podjele
116k
48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 19. prosinca 2018. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na razine geografske podjele (C(2018)08872 – 2018/3002(DEA))
– uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)08872),
– uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 28. siječnja 2019.,
– uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima(1), a posebno njezin članak 2. stavak 3. i članak 10. stavak 6.,
– uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za međunarodnu trgovinu,
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,
A. budući da je Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. dostavila obavijest o svojoj namjeri povlačenja iz Unije u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji; budući da će se Ugovori prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, u protivnom, dvije godine nakon te obavijesti, to jest od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom jednoglasno odluči produljiti to razdoblje;
B. budući da se Uredbom (EZ) br. 184/2005 uspostavlja zajednički okvir za sustavnu izradu statistike Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima;
C. budući da bi nakon izlaska iz Unije Ujedinjena Kraljevina postala treća zemlja i stoga bi u statističkim podacima Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima ona morala biti među trećim zemljama, a ne državama članicama;
D. budući da jedina izmjena koja se propisuje Delegiranom uredbom C(2018)08872 jest smatrati Ujedinjenu Kraljevinu trećom zemljom za potrebe primjene Uredbe (EZ) br. 184/2005;
E. budući da bi se brzom objavom delegirane uredbe u Službenom listu EU-a omogućila veća pravna sigurnost i odgovarajuće vrijeme za provedbu prije 30. ožujka 2019.;
1. izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije C(2018)08872;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.
Neulaganje prigovora na delegirani akt: regulatorni tehnički standardi za obvezu poravnanja radi produljenja datumâ odgode primjene obveze poravnanja za određene ugovore o OTC izvedenicama
119k
48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja radi produljenja datumâ odgode primjene obveze poravnanja za određene ugovore o OTC izvedenicama (C(2018)09047 – 2018/2998(DEA))
– uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)09047),
– uzimajući u obzir pismo Komisije od 19. prosinca 2018. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. veljače 2019.,
– uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 5. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,
– uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),
– uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda naslovljen „Obveza poravnanja u skladu s EMIR-om (čl. 6)” koji je 27. rujna 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012,
– uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,
A. budući da delegirani akt sadrži važne pojedinosti koje se odnose na izuzeće od obveze poravnanja za unutargrupne transakcije sa subjektima iz trećih zemalja ako za treću zemlju u kojoj taj subjekt ima poslovni nastan nije donesena odluka o istovjetnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012;
B. budući da Parlament prepoznaje važnost brzog donošenja ovog akta s obzirom na to da Komisija još nije donijela takvu odluku o jednakovrijednosti i da je prvi odgođeni datum primjene obveze poravnavanja bio 21. prosinca 2018., ali smatra i da je Komisija nepotrebno odgađala donošenje tog akta do 19. prosinca 2018., dok je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) objavilo svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda već 27. rujna 2018.;
C. budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji su podnijela europska nadzorna tijela zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca („razdoblje nadzora”) za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde; budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje nadzora samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;
1. izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora
120k
49k
Odluka Europskog parlamenta Vijeću o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora (C(2018)09122 – 2018/3004(DEA))
– uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)09122),
– uzimajući u obzir pismo Komisije od 19. prosinca 2018. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. veljače 2019.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. prosinca 2018. pod naslovom „Priprema za povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 30. ožujka 2019.: Provedba akcijskog plana Komisije za izvanredne situacije” (COM(2018)0890),
– uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 5. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,
– uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),
– uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda u vezi s obnovom ugovora za koje obveza poravnanja još ne proizvodi učinke, koje je 8. studenoga 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012,
– uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,
A. budući da delegirani akt sadržava važna pravila koja se odnose na transakcije zaključene između druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini i druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-27 i dio je paketa mjera za izvanredne mjere u slučaju Brexita bez dogovora;
B. budući da se Parlament slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27;
C. budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji su podnijela europska nadzorna tijela zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca („razdoblje nadzora”) za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde; budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje nadzora samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;
1. izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum do kojeg ugovorne strane mogu nastaviti primjenjivati svoje postupke za upravljanje rizicima za određene ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane
119k
49k
Odluka Europskog parlamenta Vijeću o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg ugovorne strane mogu nastaviti primjenjivati svoje postupke za upravljanje rizicima za određene ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane (C(2018)09118 – 2018/3003(DEA))
– uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)09118),
– uzimajući u obzir pismo Komisije od 19. prosinca 2018. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. veljače 2019.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. prosinca 2018. pod naslovom „Priprema za povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 30. ožujka 2019.: Provedba akcijskog plana Komisije za izvanredne situacije” (COM(2018)0890),
– uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 11. stavak 5. i članak 82. stavak 6.,
– uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ(2),
– uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ(3),
– uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(4),
– uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda u vezi s obnovom bilateralnih ugovora koji ne podliježu bilateralnim odstupanjima koje je 27. studenoga 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo u skladu s člankom 11. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 648/2012,
– uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,
– uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,
A. budući da delegirani akt sadržava važna pravila koja se odnose na transakcije zaključene između druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini i druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-27 i dio je paketa mjera za izvanredne mjere u slučaju Brexita bez dogovora;
B. budući da se Parlament slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27;
C. budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji su podnijela europska nadzorna tijela zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca („razdoblje nadzora”) za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde; budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje nadzora samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;
1. izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (COM(2018)0378 – C8-0242/2018 – 2018/0203(COD))
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018) 0378),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 81. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0242/2018),
— uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1)
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0477/2018),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima
(1) U interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i razvoja europskog područja pravde u građanskim stvarima na temelju načela uzajamnog povjerenja i uzajamnog priznavanja presuda, potrebno je dodatno poboljšati i ubrzati suradnju među sudovima u izvođenjudržavama članicama u pogledu izvođenja dokaza. [Am. 1]
(2) U Uredbi Vijeća (EZ) br. 1206/2001(4) utvrđena su pravila suradnje među sudovima država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima.
(2.a) Za potrebe ove Uredbe pojam „sud” trebao bi imati široko značenje kako bi obuhvatio ne samo sudove koji izvršavaju pravosudne funkcije u užem smislu riječi nego i druga tijela ili organe koji su u skladu s nacionalnim pravom nadležni za izvođenje dokaza u skladu s ovom Uredbom, kao što su provedbena tijela ili javni bilježnici u određenim državama članicama i u posebnim situacijama. [Am. 2]
(2.b) Ključna je dostupnost djelotvornih sredstava pribavljanja, čuvanja i podnošenja dokaza, kao i poštovanje prava na obranu te potrebe za zaštitom povjerljivih informacija. U tom je kontekstu važno potaknuti korištenje moderne tehnologije. [Am. 3]
(3) Kako bi se djelotvorno osiguralo izravno i brzo slanje zahtjeva i obavijesti, trebala bi se upotrebljavati sva primjerena sredstva moderne komunikacijske tehnologije te u tom kontekstu treba uzeti u obzir stalan razvoj takve tehnologije. Stoga bi se, u pravilu, sva komunikacija i sva razmjena dokumenata trebale odvijati u okviru decentraliziranog IT sustava koji se sastoji od nacionalnih IT sustava. [Am. 4]
(3.a) Decentralizirani IT sustav trebao bi se temeljiti na sustavu e-CODEX, a njime bi trebala upravljati agencija eu-LISA.Agenciji eu-LISA trebalo bi staviti na raspolaganje odgovarajuća sredstva za uvođenje i osiguravanje rada takvog sustava te pružiti tehničku podršku u slučaju problema u radu sustava.Komisija bi trebala što prije, a u svakom slučaju prije kraja 2019., podnijeti prijedlog Uredbe o prekograničnoj komunikaciji u sudskim postupcima (e-CODEX). [Am. 5]
(4) Kako bi se osiguralo uzajamno priznavanje digitalnih dokaza, dokazima koji su izvedeni u državi članici u skladu s njezinim pravom ne bi se smjelo uskratiti priznavanje u drugim državama članicama samo zbog njihove digitalne prirode. To načelo ne bi trebalo dovoditi u pitanje utvrđivanje, u skladu s nacionalnim pravom, razine kvalitete i vrijednosti dokaza, neovisno o njegovoj digitalnoj ili nedigitalnoj naravi. [Am. 6]
(5) Uredba (EZ) br. 1206/2001 ne bi trebala dovoditi u pitanje mogućnost da nadležna tijela razmjenjuju informacije u okviru sustava uspostavljenih drugim instrumentima Unije, kao što su Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003(5) ili Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009(6), čak i ako te informacije imaju dokaznu vrijednost, ostavljajući tako tijelu koje upućuje zahtjev izbor najprikladnije metode.
(5.a) Postupci za izvođenje, čuvanje i podnošenje dokaza trebali bi osigurati zaštitu postupovnih prava stranaka, kao i zaštitu, cjelovitost i povjerljivost osobnih podataka i privatnosti u skladu s pravom Unije. [Am. 7]
(6) Moderna komunikacijska tehnologija, posebice videokonferencije, koja je važno i izravno sredstvo za pojednostavnjenje i ubrzavanje izvođenja dokaza, trenutačno se ne upotrebljava u potpunosti. Ako se dokaz treba izvesti saslušanjem osobe s prebivalištem u drugoj državi članici kao svjedoka, stranke ili stručnjaka, sud bi taj dokaz trebao izvesti neposredno putem videokonferencije, ako je onaili putem bilo koje druge prikladne tehnologije za komunikaciju na daljinu koja je dostupna predmetnim sudovima, i osim ako se zbog posebnih okolnosti predmeta smatra da je upotreba takve tehnologije nije primjerena zbog posebnih okolnosti predmetaza pravednu provedbu postupka. Pravila o uporabi takvog komunikacijskog sredstva trebala bi biti tehnološki neutralna i njima bi se trebala uzeti u obzir buduća komunikacijska rješenja. Kad to zahtijeva nacionalno pravo dotične države članice, uporaba takve tehnologije trebala bi biti podložna suglasnosti osobe koja će biti saslušana. [Am. 8]
(7) Kako bi se diplomatskimdiplomatskom osoblju ili konzularnim predstavnicima olakšalo izvođenje dokaza, te osobe mogu, na državnom području druge države članice i unutar područjau kojoj su akreditirani, bez prethodnog zahtjeva izvoditi dokaze u kojem obavljaju svoje dužnosti,prostorijama svoje diplomatske misije ili konzulata saslušanjem državljana države članice koju predstavljaju u okviru postupka u tijeku na sudovima države članice koju predstavljaju, izvoditi dokaze bez prethodnog zahtjeva saslušanjem državljana države članice koju predstavljaju bez prisile pod uvjetom da osoba koja će se saslušati dobrovoljno surađuje u izvođenju dokaza. [Am. 9]
(7.a) Važno je osigurati da se ova Uredba primjenjuje u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka i da se njome poštuje zaštita privatnosti kako je utvrđeno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.Također je važno osigurati da se svaka obrada osobnih podataka fizičkih osoba na temelju ove Uredbe provodi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(7) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8).Osobni podaci u okviru ove Uredbe trebali bi se obrađivati samo u posebne svrhe utvrđene ovom Uredbom. [Am. 10]
(8) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog stvaranja pojednostavljenog pravnog okvira kojim se osigurava izravno, djelotvorno i brzo slanje zahtjeva i obavijesti povezanih s izvođenjem dokaza mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. [Am. 11]
(8.a) Ovom se Uredbom nastoji poboljšati učinkovitost i brzina sudskih postupaka pojednostavnjenjem i racionalizacijom mehanizama suradnje kod izvođenja dokaza u prekograničnim postupcima, a istodobno i pomoći u smanjenju kašnjenja i troškova za pojedince i poduzeća.Osim toga, veća pravna sigurnost, zajedno s jednostavnijim, racionaliziranim i digitaliziranim postupcima, može potaknuti pojedince i poduzeća na sudjelovanje u prekograničnim transakcijama, čime se potiče trgovina unutar Unije, a time i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 12]
(9) U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, [Ujedinjena Kraljevina] [i] [Irska] [priopćila je/priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe] [ne sudjeluje/ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za nju/njih nije obvezujuća niti se na nju/njih primjenjuje].
(10) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.
(11) Kako bi se definirali detaljni aranžmani za funkcioniranje decentraliziranog IT sustava i kako bi se utvrdili minimalni tehnički standardi i zahtjevi za uporabu videokonferencije, trebalo bi Komisiji delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.Takvi delegirani akti trebali bi jamčiti djelotvoran, pouzdan i neometan prijenos relevantnih informacija putem decentraliziranog IT sustava te osigurati da videokonferencija omogućuje komunikaciju visoke kvalitete i interakciju u stvarnom vremenu. Nadalje, radi ažuriranja standardnih obrazaca iz priloga ili tehničkih izmjena tih obrazaca Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva(9) od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 13]
(12) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe na osnovi informacija prikupljenih u okviru specifičnih dogovora o praćenju kako bi procijenila stvarne učinke Uredbe i ima li potrebe za dodatnim djelovanjem.
(13) Uredbu (EZ) br. 1206/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1206/2001 mijenja se kako slijedi:
(1) u članku 1. dodaje se sljedeći stavak 4.:"
„4. U ovoj Uredbi izraz „sud” znači svako pravosudno tijelo u državi članici koje je prema zakonima te države članice nadležno za izvođenje dokaza u skladu s ovom Uredbom.”; [Am. 14]
"
(2) članak 6. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 6.
Slanje zahtjeva i ostalih obavijesti
1. Zahtjevi i obavijesti iz ove Uredbe šalju se putem decentraliziranog IT sustava koji se sastoji od nacionalnih IT sustava međusobno povezanih komunikacijskom infrastrukturom koja omogućuje sigurnu, zaštićenu i pouzdanu prekograničnu razmjenu informacija među nacionalnim IT sustavima, među ostalim i u stvarnom vremenu, uz dužno poštovanje temeljnih prava i sloboda.Taj decentralizirani IT sustav temelji se na sustavu e-CODEX. [Am. 15]
2. Na zahtjeve i obavijesti poslane putem decentraliziranog IT sustava iz stavka 1. primjenjuje se opći pravni okvir za upotrebu kvalificiranih usluga povjerenja utvrđen Uredbom Vijeća (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(10). [Am. 16]
3. Ako zahtjevi i priopćenja iz stavka 1. zahtijevaju ili sadržavaju pečat ili vlastoručni potpis, umjesto njih mogu se upotrebljavati „kvalificirani elektronički pečati” i „kvalificirani elektronički potpisi” kako su definirani u Uredbi (EU) br. 910/2014 pod uvjetom da je u potpunosti zajamčeno da su uključene osobe pravodobno i zakonito obaviještene o tim dokumentima. [Am. 17]
3.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem detaljnih aranžmana za funkcioniranje decentraliziranog IT sustava.Pri izvršavanju te ovlasti Komisija osigurava da se sustavom jamči učinkovita, pouzdana i neometana razmjena relevantnih informacija, kao i visoka razina sigurnosti prilikom slanja te zaštita privatnosti i osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. [Am. 18]
4. Ako slanje u skladu sa stavkom 1. nije moguće zbog nepredviđenih i iznimnih smetnji u radu decentraliziranog IT sustava ili ako to slanje nije moguće u drugim iznimnim slučajevima, ono se obavlja na najbrži mogući način za koji je zamoljena država članica navela da ga prihvaćakao prihvatljiv.”; [Am. 19]
"
(3) članak 17. mijenja se kako slijedi:
(a) stavak 2. briše se;
(b) u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:"
„Ako u roku od 30 dana od slanja zahtjeva sud koji upućuje zahtjev nije primio informacije o tome je li zahtjev prihvaćen, smatra se da je zahtjev prihvaćen.”;
"
(4) umeće se sljedeći članak 17.a:"
„Članak 17.a
Neposredno izvođenje dokaza putem videokonferencijetehnologije za komunikaciju na daljinu [Am. 20]
1. Ako se dokaz treba izvesti saslušanjem osobe s prebivalištem u drugoj državi članici kao svjedoka, stranke ili stručnjaka, a sud ne uputi nadležnom sudu druge države članice zahtjev da izvede dokaze u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (a), sud neposredno izvodi dokaze u skladu s člankom 17. putem videokonferencije ili putem bilo koje druge prikladne tehnologije za komunikaciju na daljinu, ako je ona dostupna predmetnim sudovima, iosim ako se zbog posebnih okolnosti predmeta smatra da je upotreba takve tehnologije nije primjerena zbog posebnih okolnosti predmetaza pravednu provedbu postupka. [Am. 21]
1.a Kad to zahtijeva nacionalno pravo države članice koja je uputila zahtjev, uporaba videokonferencije ili bilo koje druge prikladne tehnologije za komunikaciju na daljinu podložna je suglasnosti osobe koja će biti saslušana. [Am. 22]
2. Ako se uputi zahtjev za neposredno izvođenje dokaza putem videokonferencije ili putem bilo koje druge prikladne tehnologije za komunikaciju na daljinu, saslušanje se održava u prostorijama suda. Sud koji upućuje zahtjev i središnje tijelo ili nadležno tijelo iz članka 3. stavka 3. ili sud u čijim se prostorijama treba održati saslušanje dogovaraju praktična rješenja za videokonferenciju. Ta su rješenja u skladu s minimalnim tehničkim standardima i zahtjevima za uporabu videokonferencije koji su utvrđeni u skladu sa stavkom 3.a. [Am. 23]
2.a Svim elektroničkim sustavima za izvođenje dokaza jamči se zaštita profesionalne tajne i obveze odvjetnika da čuva profesionalnu tajnu. [Am. 24]
3. Ako se dokazi izvode putem videokonferencije ili putem bilo koje druge prikladne tehnologije za komunikaciju: [Am. 25]
(a) središnje tijelo ili nadležno tijelo iz članka 3. stavka 3. u zamoljenoj državi članici mogu odrediti sud koji sudjeluje u izvođenju dokaza kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih načela prava zamoljene države članice;
(b) ako je potrebno, na zahtjev suda koji upućuje zahtjev, osobe koja se treba saslušati ili suca iz zamoljene države članice koji sudjeluje u saslušanju središnje tijelo ili nadležno tijelo iz članka 3. stavka 3. osiguravajuosigurava da osoba koja se treba saslušati ili sudac imaju pomoć kvalificiranog tumača.; [Am. 26]
3.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem minimalnih standarda i zahtjeva za uporabu videokonferencije.
Pri izvršavanju te ovlasti Komisija brine da videokonferencija omogućuje komunikaciju visoke kvalitete i interakciju u stvarnom vremenu.Komisija također u pogledu prijenosa informacija osigurava visoku razinu sigurnosti te zaštite privatnosti i osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. [Am. 27]
3.b Sud obavještava osobu koja će biti saslušana i stranke, uključujući njihove pravne zastupnike, o datumu, vremenu i mjestu održavanja saslušanja, kao i o uvjetima sudjelovanja u njemu, putem videokonferencije ili bilo koje druge odgovarajuće tehnologije za komunikaciju na daljinu. Predmetni sud pruža strankama i njihovim pravnim predstavnicima upute o postupku podnošenja dokumenata ili drugog materijala tijekom saslušanja putem videokonferencije ili bilo koje druge odgovarajuće tehnologije za komunikaciju na daljinu.”; [Am. 28]
"
(5) umeće se sljedeći članak 17.b:"
„Članak 17.b
Izvođenje dokaza od strane diplomatskihdiplomatskog osoblja ili konzularnih predstavnika [Am. 29]
DiplomatskiDiplomatsko osoblje ili konzularni predstavnici mogu, na državnom području druge države članice i unutar područja u kojoj su akreditirani, izvoditi dokaze kojem obavljaju svoje dužnosti, u okviru postupka u tijeku na sudovima države članice koju predstavljaju izvoditi dokazeprostorijama diplomatske misije ili konzulata bez prethodnog zahtjeva u skladu s člankom 17. stavkom 1. saslušanjem državljana države članice koju predstavljaju bez prisileu okviru postupaka u tijeku na sudovima države članice koju predstavljaju.Takvo izvođenje dokaza može se provoditi samo pod uvjetom da osoba koja će biti saslušana dobrovoljno surađuje. Izvođenje dokaza provodi se pod nadzorom suda koji upućuje zahtjev, u skladu s njegovim nacionalnim pravom.”; [Am. 30]
"
(6) nakon članka 18. umeće se sljedeći odjeljak 6.:"
„Odjeljak 6.
Uzajamno priznavanje
Članak 18.a
Digitalni dokazi izvedeniDigitalna priroda dokaza izvedenih u državi članici u skladu s njezinim pravomzakonima ne smijusmije se odbitikoristiti kao dokazirazlog za njihovo odbijanje kao dokaza u drugim državama članicama samo zbog njihove digitalne prirode. Pitanje jesu li dokazi digitalne ili nedigitalne prirode nije čimbenik u određivanju razine kvalitete i vrijednosti takvih dokaza.”; [Am. 31]
"
(6.a) nakon članka 18. umeće se sljedeći odjeljak 6.a:"
„Odjeljak 6.a
Obrada osobnih podataka
Članak 18.b
Svaka obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom, uključujući razmjenu ili prijenos osobnih podataka od strane nadležnih tijela, obavlja se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Nadležna tijela na razini Unije obavljaju sve razmjene ili prijenos informacija u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća*. Osobni podaci koji nisu relevantni za rješavanje određenog predmeta bez odlaganja se brišu. [Am. 32]
____________
* Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).“
"
(7) u članku 19. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20. kojima se izmjenjuju prilozi radi ažuriranja standardnih obrazaca ili tehničkih izmjena tih obrazaca.”;
"
(8) članak 20. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 20.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3.a, članka 17.a stavka 3.a i članka 19. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... razdoblje od pet godina od...[datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 33]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3.a, članka 17.a stavka 3.a i članka 19. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 34]
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3.a, članka 17.a stavka 3.a ili članka 19. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dvatri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 35]
"
(9) umeće se sljedeći članak 22.a:"
„Članak 22.a
Praćenje
1. Najkasnije [dvije godine nakon datuma početka primjene][godinu dana od datuma stupanja na snagu] Komisija uspostavlja detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka ove Uredbe. [Am. 36]
2. U programu praćenja utvrđuju se sredstva i vremenski razmaci za prikupljanje podataka i drugih potrebnih dokaza. Navode se mjere koje će Komisija i države članice poduzeti pri prikupljanju i analizi podataka i drugih dokaza.
3. Države članice dostavljaju Komisiji podatke i druge dokaze potrebne za praćenje.”;
"
(10) članak 23. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 23.
Evaluacija
1. Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe najranije [pet godinanajkasnije [četiri godinenakon datuma početka primjene ove Uredbe] te predstavljaprovodi evaluaciju ove Uredbe te glavne rezultate predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru popraćenom, prema potrebi, zakonodavnim prijedlogom. [Am. 37]
2. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća.”
"
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od […].
Međutim, članak 1. točka 2. primjenjuje se od ... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (SL L 174, 27.6.2001., str. 1.).
Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23.12.2003., str. 1.).
Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja (SL L 7, 10.1.2009., str. 1.).
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
Dostava, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”) (COM(2018)0379 – C8-0243/2018 – 2018/0204(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0379),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 81. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0243/2018),
— uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0001/2019),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”)
(1) U interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i razvoja područja građanskog pravosuđa u Uniji potrebno je dodatno poboljšati i ubrzati slanje i dostavu sudskih i izvansudskih pismena u građanskim i trgovačkim stvarima među državama članicama, osiguravajući pritom visoku razinu sigurnosti i zaštite u dostavi takvih pismena, jamčeći prava adresata i zaštitu privatnosti i osobnih podataka. [Am. 1]
(2) Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća(4) utvrđuju se pravila o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima.
(3) Zbog sve većeg uključivanja država članica u pravosudnu suradnju, gdje je ukidanje egzekvature (posrednog postupka) postalo opće pravilo, otkrivena su ograničenja pravila iz Uredbe (EZ) br. 1393/2007.
(4) Kako bi se učinkovito osiguralo brzo slanje pismena u druge države članice radi njihove dostave u tim državama, trebalo bi se služiti svim prikladnim sredstvima suvremenih komunikacijskih tehnologija ako su ispunjeni određeni uvjeti u pogledu cjelovitosti i pouzdanosti primljenog pismena i pod uvjetom da su osigurani zaštita postupovnih prava, visoka razine sigurnosti u dostavi tih pismena te zaštita privatnosti i osobnih podataka. U tu bi se svrhu sva komunikacija i razmjena pismena među tijelima koja određuju države članice trebala odvijati putem decentraliziranog IT sustava koji se sastoji od nacionalnih IT sustava. [Am. 2]
(4.a) Decentralizirani IT sustav koji će se uspostaviti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 trebao bi se temeljiti na sustavu e-CODEX, a njime bi trebala upravljati agencija eu-LISA. Agenciji eu-LISA trebalo bi staviti na raspolaganje odgovarajuća sredstva za uvođenje i osiguravanje rada takvog sustava te pružiti tehničku podršku tijelima za slanje i zaprimanje pismena i središnjim tijelima u slučaju problema rada sustava. Komisija bi trebala što prije, a u svakom slučaju prije kraja 2019., podnijeti prijedlog Uredbe o prekograničnoj komunikaciji u sudskim postupcima (e-CODEX). [Am. 3]
(4.b) Ako je tuženiku dostavljeno pismeno kojim se pokreće postupak, a tuženik ga nije odbio prihvatiti, u okviru prava države članice u kojoj se vodi postupak trebalo bi strankama s boravištem u drugoj državi članici biti moguće da imenuju zastupnika radi dostave pismena u državi članici u kojoj se vodi postupak, pod uvjetom da je dotična stranka obaviještena o posljedicama tog odabira i da je izričito prihvatila tu mogućnost. [Am. 4]
(5) Tijelo za zaprimanje pismena trebalo bi, u svim okolnostima i bez ikakvih diskrecijskih prava u tom pogledu, pravodobno obavijestiti adresata u pisanom obliku korištenjem standardnog obrasca da može odbiti primitak pismena koje mu se mora dostaviti ako pismeno nije sastavljeno na jeziku koji razumije ili na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika mjesta dostave. To bi se pravilo trebalo primjenjivati i na naredne dostave od trenutka kad je adresat iskoristio svoje pravo na odbijanje primitka. Pravo na odbijanje trebalo bi se primjenjivati i na dostavu diplomatskim ili konzularnim putem, dostavu poštom, kurirskom službom i izravnu dostavu. Trebalo bi biti moguće ispraviti dostavu odbijenog pismena dostavljanjem službenog prijevoda pismena adresatu. [Am. 5]
(6) Ako je adresat odbio primitak pismena, sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u okviru kojeg je bila potrebna dostava, trebalo bi provjeriti je li odbijanje bilo opravdano. U tu svrhu sud ili tijelo trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne informacije u spisu ili koje su mu na raspolaganju kako bi utvrdilo adresatovo stvarno poznavanje jezika. Pri procjeni adresatova poznavanja jezika, sud može uzeti u obzir činjenične elemente kao što su dokumenti koje je adresat sastavio na predmetnom jeziku, podrazumijeva li adresatova struka takva jezična znanja (primjerice, ako je učitelj ili usmeni prevoditelj), je li adresat državljanin države članice u kojoj se vodi sudski postupak ili je li adresat prethodno boravio u toj državi članici određeno vrijemetijekom duljeg razdoblja. Takvu procjenu ne bi trebalo provesti ako je pismeno sastavljeno na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika mjesta dostave ili prevedeno na taj jezik. [Am. 6]
(7) Kako bi prekogranični sudski postupci bili učinkoviti i brzi potrebni su izravni, ubrzani i ubrzanisigurni kanali za dostavu pismena osobama u drugim državama članicama. Prema tome, Osobi zainteresiranoj za sudski postupak, odnosno sudu ili tijelu pred kojim je pokrenut sudski postupak trebalo bi se omogućiti obavljanje dostave pismena izravno elektroničkim putem na digitalni korisnički račun adresataadresatu s boravištem u drugoj državi članici. Uvjetima za upotrebu takve vrsteTakvu vrstu izravne elektroničke dostave trebalo bi osigurati da se elektronički korisnički računi upotrebljavaju, međutim, dozvoliti samo ako postoje odgovarajuće mjere za zaštitu interesa adresata, uključujući visoke tehničke standarde i izričit pristanak adresata.potrebe dostave pismena samo ako postoje odgovarajuće mjere za zaštitu interesa adresata, u obliku visokih tehničkih standarda ili izričitog pristanka adresataAko se pismena dostavljaju ili šalju elektroničkim putem, trebala bi biti dostupna mogućnost da se potvrdi primitak takvih pismena. [Am. 7]
(8) Postojeće izravne kanaleS obzirom na potrebu da se poboljšaju okvirne odredbe za slanjepravosudnu suradnju u Uniji i da se ažuriraju javni pravni postupci kako bi se povećala prekogranična interoperabilnost i dostavu pismenaolakšala interakcija s građanima, trebalo bi poboljšati postojeće izravne kanale za slanje i dostavu pismena kako bi se omogućile brze, pouzdane, sigurnije i općenito pristupačne alternative tradicionalnom slanju putem tijela za zaprimanje pismena. U tu bi svrhu pružatelji poštanskih usluga pri obavljanju dostave poštom na temelju članka 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 trebali upotrebljavati posebnu potvrdu o primitku. Također, svakoj osobi zainteresiranoj za sudski postupak i sudovima ili tijelima pred kojima je pokrenut sudski postupak trebalo bi se omogućiti obavljanje dostave pismena na državnom području svih država članica izravno putem pravosudnih službenika, državnih službenika ili drugih nadležnih osoba države članice primateljice. [Am. 8]
(8.a) Ako se tuženik nije upustio u postupak i nije zaprimljena potvrda o pružanju usluge ili o dostavi, sudac bi i dalje trebao moći donijeti presudu, podložno određenim ograničenjima i pod uvjetom da se poštuju razni uvjeti za zaštitu interesa tuženika. U tim slučajevima bitno je osigurati da se poduzmu svi razumni napori da se tuženik obavijesti da je protiv njega pokrenut sudski postupak. U tu svrhu sud bi trebao slati poruke upozorenja putem svih poznatih komunikacijskih kanala koji bi mogli biti dostupni isključivo adresatu, uključujući, na primjer, telefonski kontakt te osobe, adresu elektroničke pošte ili privatni račun na društvenim medijima. [Am. 9]
(9) Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava adresata na obranu koja proizlaze iz prava na pravedno suđenje sadržanog u članku 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Slično tomu, jamstvom za jednak pristup pravosuđu, Uredbom se promiče nediskriminacija (članak 18. UFEU-a) te se poštuju postojeća pravila Unije o zaštiti osobnih podataka i privatnosti. [Am. 10]
(9.a) Važno je osigurati da se ova Uredba primjenjuje u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka i da se njome poštuje zaštita privatnosti kako je utvrđeno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Također je važno osigurati da se svaka obrada osobnih podataka fizičkih osoba na temelju ove Uredbe provodi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Osobni podaci pruženi u okviru ove Uredbe trebali bi se obrađivati samo u posebne svrhe utvrđene ovom Uredbom. [Am. 11]
(10) Kako bi se definirali detaljni aranžmani za funkcioniranje decentraliziranog informatičkog sustava za komunikaciju i razmjenu pismena između agencija i tijela koje su imenovale države članice, te kako bi se utvrdili detaljni aranžmani za funkcioniranje kvalificiranih usluga elektroničke preporučene dostave koje će se upotrebljavati u svrhu dostave pismena u elektroničkom obliku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Takvim bi se delegiranim aktima trebala jamčiti učinkovita, pouzdana i neometana dostava relevantnih podataka te visoka razina sigurnosti u prijenosu, zaštiti privatnosti i osobnih podataka te, s obzirom na elektroničku dostavu pismena, jednak pristup za osobe s invaliditetom. Nadalje, kako bi se omogućila brza prilagodba prilogaprilogâ Uredbi (EZ) br. 1393/2007, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama priloga I., II. i IV. toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(5) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 12]
(11) U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe na osnovi informacija prikupljenih u okviru specifičnih dogovora o praćenju kako bi procijenila stvarne učinke Uredbe i ima li potrebe za dodatnim djelovanjem.
(12) Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog uspostave pravnog okvira kojim se osigurava brzo i učinkovito slanje i dostava sudskih i izvansudskih pismena u državama članicama mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(12.a) Ovom se Uredbom nastoji poboljšati učinkovitost i brzinu sudskih postupaka pojednostavnjenjem i racionalizacijom postupaka za obavješćivanje o sudskim i izvansudskim pismenima na razini Unije ili njihovo priopćavanje, uz istodobno pružanje pomoći u smanjenju kašnjenja i troškova za pojedince i poduzeća. Osim toga, veća pravna sigurnost, zajedno s jednostavnijim, racionaliziranim i digitaliziranim postupcima, može potaknuti pojedince i poduzeća na sudjelovanje u prekograničnim transakcijama, čime bi se podržala trgovina unutar Unije, a time i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 13]
(13) U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, [Ujedinjena Kraljevina] [i] [Irska] [priopćila je/priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe] [ne sudjeluje/ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za nju/njih nije obvezujuća niti se na nju/njih primjenjuje].
(14) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.
(15) Uredbu (EZ) br. 1393/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1393/2007 mijenja se kako slijedi:
1. članak 1. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 1.
Područje primjene i definicije
1. Ova se Uredba primjenjuje u građanskim i trgovačkim stvarima na dostavu:
(a)
sudskih pismena osobama s boravištem u državi članici koja nije ona u kojoj se vodi sudski postupak;
(b)
izvansudskih pismena koja se moraju poslati iz jedne države članice u drugu.
Ne odnosi se na porezne, carinske ili administrativne stvari niti na odgovornost države za postupanje ili nepostupanje pri izvršavanju državnih ovlasti („acta iure imperii”).
2. Uz iznimku članka 3.c, ova se Uredba ne primjenjuje ako nije poznata adresa osobe kojoj pismeno mora biti dostavljeno.
3. Ova se Uredba ne primjenjuje na dostavu pismena ovlaštenom zastupniku stranke u državi članici u kojoj se vodi postupak, bez obzira na njezino mjesto boravišta. [Am. 14]
4. Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
(a)
„država članica” znači sve države članice osim Danske;
(b)
„država članica u kojoj se vodi postupak” znači država članica u kojoj se vodi sudski postupak.”;
"
2. u članku 2. stavku 4. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"
„(c) načine zaprimanja pismena koji su im na raspolaganju u slučajevima iz članka 3.a stavka 64.;”; [Am. 15]
"
3. umeću se sljedeći članci 3.a, 3.b i 3.c:"
„Članak 3.a
Sredstva komunikacije koja upotrebljavaju tijela za slanje i zaprimanje pismena te središnja tijela
1. Pismena, zahtjevi, potvrde, potvrde o primitku, druge potvrde i sva komunikacijaSlanje pismena, zahtjeva, uključujući zahtjeve sastavljene na temelju standardnih obrazaca u Priloguiz Priloga I., potvrda, potvrda o primitku, drugih potvrda i sva ostala komunikacija između tijela za slanje i tijela za zaprimanje pismena, između tih tijela i središnjih tijela ili između središnjih tijela raznih država članica šaljuobavlja se putem decentraliziranog IT sustava koji se sastoji od nacionalnih IT sustava međusobno povezanih komunikacijskom infrastrukturom kojom se omogućuje sigurna i pouzdana prekogranična razmjena informacija u stvarnom vremenu među nacionalnim IT sustavima. Takav decentralizirani IT sustav temelji se na sustavu e-CODEX i prima potporu u obliku financiranja Unije. [Am. 16]
2. Opći pravni okvir za upotrebu kvalificiranih usluga povjerenja iz Uredbe Vijeća (EU) br. 910/2014* primjenjuje se na pismena, zahtjeve, potvrde, potvrde o primitku, druge potvrde i svu komunikaciju poslanu putem decentraliziranog IT sustava iz stavka 1. [Am. 17]
3. Ako pismena, zahtjevi, potvrde, potvrde o primitku, druge potvrde i ostala komunikacija iz stavka 1. zahtijevaju ili sadržavaju pečat ili vlastoručni potpis, umjesto toga mogu se upotrijebiti odgovarajući „kvalificirani elektronički pečati” i „kvalificirani elektronički potpisi” u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, pod uvjetom da je u potpunosti zajamčeno da je osoba kojoj su dostavljena navedena pismena pravodobno i zakonito obaviještena o njima. [Am. 18]
4. Ako je slanje u skladu sa stavkom 1. onemogućeno zbog nepredviđenog inepredviđenih uvjeta ili iznimnog prekida u radu decentraliziranog IT sustava, slanje se obavlja na najbrži mogući alternativni način, osiguravajući istu visoku razinu učinkovitosti, povjerljivosti, sigurnosti i zaštite privatnosti i osobnih podataka. [Am. 19]
4.a Temeljna prava i slobode svih uključenih osoba, a posebno pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, u potpunosti se uvažavaju i poštuju. [Am. 20]
4.b Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 18. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem detaljnih aranžmana za funkcioniranje decentraliziranog IT sustava. Pri izvršavanju te ovlasti Komisija osigurava da se sustavom jamči učinkovita, pouzdana i neometana razmjena relevantnih informacija, kao i visoka razina sigurnosti prilikom slanja i zaštita privatnosti i osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. [Am. 21]
Članak 3.b
Troškovi uspostave decentraliziranog IT sustava
1. Svaka država članica snosi troškove instalacije, rada i održavanja svojih točki pristupa komunikacijskoj infrastrukturi koje povezuju nacionalne IT sustave u okviru decentraliziranog IT sustava iz članka 3.a.
2. Svaka država članica snosi troškove uspostave i prilagodbe svojih nacionalnih IT sustava kako bi bili interoperabilni s komunikacijskom infrastrukturom, te troškove upravljanja tim sustavima i njihova rada i održavanja.
3. Stavcima 1. i 2. ne dovodi se u pitanje mogućnost prijavljivanja za bespovratna sredstva u okviru financijskih programa Unije za potporu aktivnostima iz tih stavaka.
Članak 3.c
Pomoć pri upitima o adresi
1. Ako adresa osobe kojoj se mora dostaviti sudsko ili izvansudsko pismeno u drugoj državi članici nije poznata, države članice bez odlaganja, a u svakom slučaju u roku od deset radnih dana osiguravaju jedan ili više sljedećih oblika pomoći: [Am. 22]
(a)
pravnu pomoć radi utvrđivanja adrese osobe kojoj određena tijela moraju dostaviti pismeno na zahtjev suda države članice pred kojim se vodi postupak;
(b)
mogućnost da osobe iz drugih država članica podnesu zahtjeve za informacije o adresi izravno u registrima boravišta ili drugim javno dostupnim bazama podataka, među ostalim i elektroničkim putem, na standardnom obrascu na europskom portalu e-pravosuđe;
(c)
detaljne praktične smjernice, kojima se može pristupiti na internetu, o dostupnim mehanizmima za utvrđivanje adrese osoba u okviru Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima kako bi se te informacije pružile javnosti. [Am. 23]
2. Svaka država članica Komisiji dostavlja sljedeće informacije:
(a)
vrstuvrste pomoći kojukoje će država članica pružiti na svojem državnom području u skladu sa stavkom 1.; [Am. 24]
(b)
ako se primjenjuje, imena i adrese tijela iz stavka 1. točaka (a) i (b);
(c)
države članice obavješćuju Komisiju o svim naknadnim izmjenama tih informacija.
—————————————
* Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).”.
"
4. članak 4. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 4.
Slanje pismena
1. Slanje sudskih pismena između tijela određenih na temelju članka 2. obavlja se izravno i što je brže moguće.
2. Pismenu koje se šalje prilaže se zahtjev sastavljen na standardnom obrascu iz Priloga I. Obrazac se popunjava na službenom jeziku države članice primateljice ili, ako postoji više službenih jezika u toj državi članici, na službenom jeziku ili službenim jezicima mjesta u kojem se obavlja dostava, ili na drugome jeziku za koji je ta država članica navela da ga prihvaća. Svaka država članica navodi službeni jezik ili službene jezike Unije, osim svojega, koji je prihvatljiv ili koji su prihvatljivi za popunjavanje obrasca.
3. PismenimaOvom Uredbom ne dovode se u pitanje zahtjevi u skladu s nacionalnim pravom koji se odnose na točnost, autentičnost i pravni oblik dokumenata. Pismenima koja se šalju putem decentraliziranog IT sustava iz članka 3.a ne smije se uskratiti pravni učinak i dopuštenost kao dokazi u sudskim postupcima isključivo zbog toga što su u elektroničkom obliku. Ako su pismenaje pismeno u papirnatom obliku pretvorenapretvoreno u elektronički oblik radi slanja putem decentraliziranog IT sustava, elektroničke kopijeelektronička kopija ili njihovi ispisinjegov ispis imaju isti učinak kao izvorna pismenaizvorno pismeno, osim ako nacionalno pravo dotične države članice zahtijeva da se to pismeno dostavi u izvornoj i papirnatoj verziji. U tom slučaju tijelo za zaprimanje izdaje papirnatu verziju pismena primljenog u elektroničkom obliku. Ako su izvorna pismena sadržavala potpis ili vlastoručni potpis, izdano pismeno sadrži pečat ili vlastoručni potpis. Pismeno koje izdaje tijelo za zaprimanje ima isti učinak kao i izvorno pismeno.”; [Am. 25]
"
5. članak 6. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 6.
Primitak pismena od strane tijela za zaprimanje
1. Po primitku pismena tijelu za slanje šaljeodmah se šalje automatska potvrda o dostavi putem decentraliziranog IT sustava iz članka 3.a. [Am. 26]
2. Ako na temelju poslanih podataka ili pismena zahtjev za dostavu pismena nije moguće ispuniti, tijelo za zaprimanje kontaktiraodmah i u svakom slučaju unutar četiri radna dana stupa u kontakt s tijelom za slanje kako bi osiguralo primitak podataka ili pismena koji nedostaju. [Am. 27]
3. Ako je očito da zahtjev za dostavu nije obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe ili ako je zbog neispunjavanja propisanih formalnih uvjeta dostava onemogućena, zahtjev za dostavu i poslana pismena vraćaju se po primitku tijelu za slanje odmah i u svakom slučaju unutar četiri radna dana, uz obavijest o vraćanju na standardnom obrascu iz Priloga I. [Am. 28]
4. Tijelo za zaprimanje koje je zaprimilo pismeno za dostavu, a nije mjesno nadležno za njegovu dostavu, prosljeđuje ga odmah i u svakom slučaju unutar četiri radna dana putem decentraliziranog IT sustava iz članka 3.a, zajedno sa zahtjevom za dostavu, mjesno nadležnom tijelu za zaprimanje u istoj državi članici ako zahtjev za dostavu ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 2. i o tome istodobno obavješćuje tijelo za slanje na standardnom obrascu iz Priloga I. Nakon što mjesno nadležno tijelo za zaprimanje u istoj državi članici zaprimi pismeno i zahtjev za dostavu, tijelu za slanje šaljeodmah se šalje automatska potvrda o dostavi putem decentraliziranog IT sustava iz članka 3.a. [Am. 29]
4.a Stavci od 1. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na situacije iz članka 3.a stavka 4. Međutim, u tim se slučajevima ne primjenjuju rokovi iz stavaka 1. do 4. ovog članka, ali se relevantni postupci provode što je prije moguće.”; [Am. 30]
"
6. umeće se sljedeći članak 7.a:"
„Članak 7.a
Obveza imenovanjaImenovanje zastupnika radi dostave u državi članici u kojoj se vodi postupak [Am. 31]
1. Ako je tuženiku već dostavljeno pismeno kojim se pokreće postupak, strankea tuženik ga nije odbio prihvatiti u skladu s člankom 8., u okviru prava države članice u kojoj se vodi postupak strankama s boravištem u drugoj državi članici mogu biti obvezne u skladu s pravom države članiceomogućuje se da imenuju zastupnika radi dostave pismena u državi članici u kojoj se vodi postupak.imenovati zastupnika radi dostave pismenaAko je predmetna stranka obaviještena o posljedicama odabira te mogućnosti te je to izričito odabrala, pismena se dostavljaju ovlaštenom zastupniku te stranke u državi članici u kojoj se vodi postupak, u skladu sa zakonima i praksom te države članice u vezi s postupcima. [Am. 32]
2. Ako stranka ne ispuni obvezu imenovanja zastupnika u skladu sa stavkom 1., a nije dala pristanak za upotrebu elektroničkog korisničkogelektroničke adrese računa za dostavu pismena u skladu s člankom 15.a točkom (b), za dostavu pismena tijekom postupka može se upotrijebiti bilo koji način dostave dopušten prema pravu države članice u kojoj se vodi postupak, uz uvjet da je dotična stranka o toj posljedici propisno obaviještena do trenutka dostave pismena kojim se pokreće postupak.”; [Am. 33]
"
7. članak 8. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 8.
Odbijanje primitka pismena
1. Tijelo za zaprimanje obavješćuje adresata, na standardnom obrascu iz Priloga II., da može odbiti primitak pismena koje se dostavlja, ako ono nije napisano, ili se u njegovu prilogu ne nalazi službeni prijevod, na jednom od sljedećih jezika:
(a)
na jeziku koji adresat razumije;.
ili
(b)
službenom jeziku države članice primateljice ili, ako postoji više službenih jezika u toj državi članici, službenom jeziku ili jednom od službenih jezika mjesta u kojem se obavlja dostava. [Am. 34]
2. Adresat na temelju opravdanih razloga može odbiti primitak pismena u vrijeme dostave ili u roku od dva tjedna vraćanjem standardnog obrasca iz Priloga II. tijelu za zaprimanje. [Am. 35]
3. Ako je tijelo za zaprimanje obaviješteno da adresat odbija primitak pismena u skladu sa stavcima 1. i 2., o tome odmah obavješćuje tijelo za slanje putem potvrde iz članka 10. i vraća zahtjev i pismeno za koje je zatražen prijevod. [Am. 36]
4. Ako je adresat odbio primitak pismena u skladu sa stavcima 1. i 2., sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u okviru kojeg je obavljena dostava, prvom mogućom prilikom provjerava je li odbijanje utemeljeno. [Am. 37]
5. Dostava pismena može se ispraviti dostavom pismena adresatu u skladu s odredbama ove Uredbe, u čijem se prilogu nalazi službeni prijevod na jezik naveden u stavku 1. U tom slučaju, datum dostave pismena datum je na koji je pismeno u čijem se prilogu nalazi službeni prijevod dostavljeno u skladu s pravom države članice primateljice. Međutim, ako se u skladu s pravom države članice pismeno mora dostaviti u određenom roku, datum koji će se uzeti u obzir u pogledu podnositelja zahtjeva datum je dostave prvog pismena utvrđen u skladu s člankom 9. stavkom 2. [Am. 38]
6. Stavci od 1. do 5. primjenjuju se na druge načine slanja i dostave sudskih pismena iz odjeljka 2.
7. U svrhe stavka 1. diplomatski ili konzularni predstavnici, ako se dostava obavlja u skladu s člankom 13., ili tijelo ili osoba, ako se dostava obavlja u skladu s člankom 14. ili 15.a, obavješćuju adresata da može odbiti primitak pismena i da se svako pismeno čiji je primitak odbijen mora odmah vratiti tim predstavnicima ili tom tijelu ili osobi ovisno o slučaju.”; [Am. 39]
"
8. u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"
„1. Nakon obavljanja formalnosti povezanih s dostavom pismena potvrda o ispunjavanju tih formalnosti sastavlja se na standardnom obrascu iz Priloga I. i šalje tijelu za slanje.”;
"
9. članci 14. i 15. zamjenjuju se sljedećim:"
„Članak 14.
Dostava putem pošte ili kurirske službe [Am. 40]
1. Dostava sudskih pismena osobama s boravištem u drugoj državi članici može se obaviti izravno putem pošte ili kurirske službe preporučenom pošiljkom ili paketom uz potvrdu o primitku. [Am. 41]
2. Za potrebe ovog članka dostava putem pošte ili kurirske službe obavlja se uz upotrebu posebne potvrde o primitku iz Priloga IV. [Am. 42]
3. Bez obzira na pravo države članice podrijetla, dostava putem pošte ili kurirske službe smatra se valjano obavljenom i ako je pismeno dostavljeno na kućnu adresu primatelja i uručeno odraslim osobama koje žive u istom kućanstvu kao primatelj ili koje ondje rade za primatelja i koje su sposobne i voljne prihvatiti pismeno. [Am. 43]
Članak 15.
Izravna dostava
1. Dostava sudskih pismena osobama s boravištem u drugoj državi članici može se obaviti izravno putem pravosudnih službenika, državnih službenika ili drugih nadležnih osoba države članice primateljice.
2. Svaka država članica Komisiji dostavlja informacije o vrstama zanimanja ili nadležnim osobama koje smiju dostavljati pismena na svojem državnom području. Tim se informacijama može pristupiti na internetu.”; [Am. 44]
"
10. umeće se sljedeći članak 15.a:"
„Članak 15.a
Elektronička dostava
1. Dostava sudskih pismena osobama s boravištem u drugoj državi članici može se obaviti izravno elektroničkim putem na korisničke računeelektroničke adrese kojima adresat može pristupiti ako je ispunjen jedan od sljedećihsu ispunjena oba sljedeća uvjeta: [Am. 45]
(a)
pismena su poslana i primljena s pomoću kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave u smislu Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;, i [Am. 46]
(b)
nakon pokretanja sudskog postupka, adresat je dao izričit pristanak sudu ili tijelu pred kojim je pokrenut postupak za upotrebu tog konkretnog korisničkog računate konkretne elektroničke adrese za dostavu pismena tijekom sudskog postupka. [Am. 47]
1.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. radi dopunjavanja ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za funkcioniranje kvalificiranih usluga elektroničke preporučene dostave koje će se upotrebljavati u svrhu dostave sudskih pismena elektroničkim putem. Pri izvršavanju te ovlasti Komisija osigurava da se takvim uslugama jamči učinkovito, pouzdano i neometano slanje relevantnih pismena, kao i visoka razina sigurnosti prilikom slanja, jednakost pristupa osoba s invaliditetom i zaštita privatnosti i osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.”; [Am. 48]
"
11. članci 17. i 18. zamjenjuju se sljedećim:"
„Članak 17.
Izmjena priloga
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. kojima se izmjenjuju prilozi I., II. i IV. radi ažuriranja standardnih obrazaca ili tehničkih izmjena tih obrazaca.
Članak 18.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz člankačlanaka 3.a, 15.a i 17. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevširazdoblje od pet godina od [datumadatum stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 49]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.*
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3.a, članka 15.a ili članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dvatri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 50]
———————————————
* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;
"
12. umeću se sljedeći članci 18.a i 18.b:"
„Članak 18.a
Uspostava decentraliziranog IT sustava
Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavlja decentralizirani IT sustav iz članka 3.a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.b stavka 2. [Am. 51]
Članak 18.b
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”; [Am. 52]
"
13. članak 19. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 19.
Tuženik koji se nije upustio u postupak
1. Ako pismeno kojim se pokreće postupak treba biti poslano u drugu državu članicu radi dostave u skladu s odredbama ove Uredbe, a tuženik se nije upustio u postupak, presuda neće biti izrečena sve dok se ne utvrdi da je uručenje ili dostava obavljena pravodobno i zakonito kako bi tuženik mogao pripremiti svoju obranu i da je: [Am. 53]
(a)
pismeno dostavljeno na način propisan unutarnjim pravom države članice primateljice za dostavu pismena u domaćim postupcima protiv osoba koje se nalaze na njezinu državnom području; ili
(b)
pismeno zaista uručeno tuženiku ili dostavljeno na njegovo boravište nekim drugim načinom predviđenim u ovoj Uredbi.
2. Bez obzira na odredbe stavka 1. sudac može izreći presudu čak i ako nije primljena potvrda o uručenju ili dostavi, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)
pismeno je poslano na jedan od načina predviđenih u ovoj Uredbi;
(b)
od datuma slanja pismena proteklo je razdoblje ne kraće od šest mjeseci, koje sudac u određenome predmetu smatra prikladnim; [Am. 54]
(c)
nije primljena nikakva potvrda, iako su učinjeni svi razumni napori kako bi se pribavila od nadležnih tijela države članice primateljice.
3. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., ulažu se razumni napori kako bi se tuženika obavijestilo da je protiv njega pokrenut sudski postupak putem svih dostupnih komunikacijskih kanala, uključujući sredstva suvremenih komunikacijskih tehnologija na daljinu, čija su adresa ili računelektronska adresa poznati sudu pred kojim je pokrenut postupak. [Am. 55]
4. Bez obzira na odredbe stavaka 1. i 2., u opravdanim hitnim slučajevima sudac može odrediti bilo koju privremenu ili zaštitnu mjeru. [Am. 56]
5. Ako pismeno kojim se pokreće postupak treba biti poslano u drugu državu članicu radi dostave u skladu s odredbama ove Uredbe, a presuda je izrečena protiv tuženika koji se nije upustio u postupak, sudac može osloboditi tuženika pravnih posljedica isteka roka za ulaganje žalbe ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a)
tuženik, bez svoje krivnje, nije saznao za postojanje pismena kako bi mogao pravodobno i/ili u skladu sa zakonom pripremiti svoju obranu pred sudom odnosno nije saznao za postojanje presude kako bi mogao pravodobno uložiti žalbu; [Am. 57]
(b)
tuženik je predočio dostatan dokaz obrane u pogledu glavnog tužbenog zahtjeva.
Zahtjev za povrat u prijašnje stanje može biti podnesen samo u razumnom roku nakon što je tuženik saznao sadržaj presude.
Takav zahtjev neće biti razmatran ako je podnesen više od dvije godine nakon datuma donošenja presude.
6. Nakon isteka roka od dvije godine od datuma donošenja presude iz stavka 2. odredbe nacionalnog prava kojima se omogućuje izvanredno oslobađanje od posljedica isteka roka za ulaganje žalbe ne mogu se primjenjivati u kontekstu osporavanja priznavanja i izvršenja te presude u drugoj državi članici.
7. Stavci 5. i 6. ne primjenjuju se na presude koje se odnose na status te pravnu i poslovnu sposobnost osoba.”;
"
13.a u članku 22. sljedeći stavak umeće se ispred stavka 1.:"
„-1. Svaka obrada osobnih podataka provedena u skladu s ovom Uredbom provodi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.”; [Am. 58]
"
13.b u članku 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"
„1. Podatke, a posebno osobne podatke, poslane u skladu s ovom Uredbom, tijela za slanje, tijela za zaprimanje i središnja tijela koriste samo u određene svrhe zbog kojih su oni poslaninavedene u ovoj Uredbi. Osobni podaci koji nisu relevantni za svrhe ove Uredbe bez odlaganja se brišu.”; [Am. 59]
"
13.c u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"
„2. Tijela za slanje, tijela za zaprimanje i središnja tijela osiguravaju povjerljivost takvih podataka, u skladu s pravom Unije i sa svojim nacionalnim pravom.”; [Am. 60]
"
13.d u članku 22. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"
„3. Odredbe stavaka 1. i 2. ni na koji način ne utječu na propise Unije i na nacionalne propise koji osobama na koje se ti podaci odnose omogućuju da budu obaviješteni o korištenju podataka poslanih u skladu s ovom Uredbom.”; [Am. 61]
"
13.e u članku 22. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"
„4. Ova Uredba ni na koji način ne dovodi u pitanje odredbe Direktive 95/46/EZ i Direktive 2002/58/EZBilo kakva obrada informacija od strane tijela ili institucije Unije u okviru ove Uredbe provodi se u skladu s Uredbom (EZ) 2018/1725.”; [Am. 62]
"
14. u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"
„1. Države članice dostavljaju Komisiji podatke iz članaka 2., 3., 3.c, 4., 10., 11., 13. i 15. Države članice obavješćuju Komisiju ako se prema njihovu pravu pismeno mora dostaviti u određenom roku kako je utvrđeno člankom 8. stavkom 3. i člankom 9. stavkom 2.”;
"
15. umeće se sljedeći članak 23.a:"
„Članak 23.a
Praćenje
1. Najkasnije [dvije godinegodinu dana od datuma početka primjenestupanja na snagu] Komisija uspostavlja detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka ove Uredbe. [Am. 63]
2. U programu praćenja utvrđuju se sredstva i vremenski razmaci za prikupljanje podataka i drugih potrebnih dokaza. Navode se mjere koje će Komisija i države članice poduzeti pri prikupljanju i analizi podataka i drugih dokaza.
3. Države članice dostavljaju Komisiji sve podatke i druge dokaze koji su potrebni za praćenje.”;
"
16. članak 24. zamjenjuje se sljedećim:"
„Članak 24.
Evaluacija
1. Komisija najranije [pet godinanajkasnije [četiri godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] provodi evaluaciju ove Uredbe te glavne rezultate predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru popraćenom, prema potrebi, zakonodavnim prijedlogom. [Am. 64]
2. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća.”;
"
17. Dodaje se novi Prilog IV., kako je utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se …..[18 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe].
Međutim:
(a) članak 1. točka (14) primjenjuje se od .....[12 mjeseci nakon stupanja na snagu] i
(b) članak 1. točke (3), (4) i (5) primjenjuju se od .....[24 mjeseca nakon stupanja na snagu].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u ...
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
PRILOG
„PRILOG IV.
Potvrda o primitku za upotrebu pri dostavi poštom na temelju članka 14.
Potvrda o primitku
za dostavu sudskih ili izvansudskih pismena poštom
Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (SL L 324, 10.12.2007., str. 79.).
Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije ***I
142k
52k
Amandmani koje je donio Europski parlament 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima kojima se osigurava osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0895 – C8-0511/2018 – 2018/0436(COD))(1)
(4) Kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji koji iz toga proizlaze, uključujući u pogledu javnog reda, potrebno je uspostaviti privremeni skup mjera koji će prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta licenciranima u Ujedinjenoj Kraljevini omogućiti cestovni prijevoz robe između državnog područja potonje i ostalih dvadeset i sedam država članica. Kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između Ujedinjene Kraljevine i preostalih država članica, tako dodijeljena prava trebala bi se uvjetovati dodjelom istovrijednih prava i podlijegati određenim uvjetima kojima se osigurava pošteno tržišno natjecanje.
(4) Kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji koji iz toga proizlaze, uključujući u pogledu javnog reda, potrebno je uspostaviti privremeni skup mjera koji će prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta licenciranima u Ujedinjenoj Kraljevini omogućiti cestovni prijevoz robe između državnog područja potonje i ostalih dvadeset i sedam država članica ili između dijelova državnog područja Ujedinjene Kraljevine tranzitom preko jedne ili više država članica. Kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između Ujedinjene Kraljevine i preostalih država članica, tako dodijeljena prava trebala bi se uvjetovati dodjelom istovrijednih prava i podlijegati određenim uvjetima kojima se osigurava pošteno tržišno natjecanje.
Amandman 2 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 2.
(2) „dvostrani prijevoz” znači:
(2) „dozvoljeni prijevoz” znači:
(a) vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom, pri čemu se polazno i odredišno mjesto nalaze na području Unije, odnosno na državnom području Ujedinjene Kraljevine, s tranzitom ili bez tranzita, kroz jednu državu članicu ili treću zemlju, odnosno više država članica ili trećih zemalja;
(a) vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom s područja Unije na državno podruje Ujedinjene Kraljevine ili obratno, s tranzitom ili bez tranzita, kroz jednu državu članicu ili treću zemlju, odnosno više država članica ili trećih zemalja;
(b) prazna vožnja u vezi s prijevozom iz točke (a);
(b) vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom između dijelova državnog područja Ujedinjene Kraljevine tranzitom preko jedne ili više država članica;
(ba) prazna vožnja u vezi s prijevozom iz točaka (a) i (b);
Amandman 3 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 5.
(5) „dozvola Ujedinjene Kraljevine” znači dozvola koju je izdala Ujedinjena Kraljevina za potrebe međunarodnog prijevoza, uključujući dvostrani prijevoz;
(5) „dozvola Ujedinjene Kraljevine” znači dozvola koju je izdala Ujedinjena Kraljevina za potrebe međunarodnog prijevoza u vezi s dopuštenim prijevozom;
Amandman 4 Prijedlog uredbe Članak 3. – naslov
Pravo obavljanja dvostranog prijevoza
Pravo obavljanja dopuštenog prijevoza
Amandman 5 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1.
1. Prijevoznici Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta mogu obavljati dvostrani prijevoz pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom.
1. Prijevoznici Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta mogu obavljati dopušteni prijevoz pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom.
2. Fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini mogu obavljati sljedeće vrste dvostranog prijevoza bez potrebe za dozvolom Ujedinjene Kraljevine u smislu članka 2. stavka 5.:
2. Fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini mogu obavljati sljedeće vrste dopuštenog prijevoza bez potrebe za dozvolom Ujedinjene Kraljevine u smislu članka 2. stavka 5.:
Tijekom dvostranog prijevoza u skladu s ovom Uredbom, poštuju se sljedeća pravila:
Tijekom dopuštenog prijevoza u skladu s ovom Uredbom, poštuju se sljedeća pravila:
Amandman 8 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 2.
2. Ako utvrdi da prava koja Ujedinjena Kraljevina dodjeljuje prijevoznicima Unije u cestovnom prijevozu tereta, de jure ili de facto, nisu istovrijedna onima koja se dodjeljuju prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta u skladu s ovom Uredbom, ili da ta prava nisu jednako dostupna svim prijevoznicima Unije u cestovnom prijevozu tereta, Komisija može delegiranim aktima, u cilju ponovne uspostave jednakovrijednosti:
2. Ako utvrdi da prava koja Ujedinjena Kraljevina dodjeljuje prijevoznicima Unije u cestovnom prijevozu tereta, de jure ili de facto, nisu istovrijedna onima koja se dodjeljuju prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta u skladu s ovom Uredbom, ili da ta prava nisu jednako dostupna svim prijevoznicima Unije u cestovnom prijevozu tereta, Komisija može delegiranim aktima, u cilju ponovne uspostave jednakovrijednosti:
(a) utvrditi ograničenja dozvoljenog kapaciteta dostupnog prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta ili broja putovanja ili oboje;
(a) suspendirati primjenu članka 3. stavaka 1. i 2. ove Uredbe ako istovrijedna prava nisu dodijeljena prijevoznicima Unije ili ako su dodijeljena prava minimalna;
(b) suspendirati primjenu ove Uredbe ili ili
(b) utvrditi ograničenja dozvoljenog kapaciteta dostupnog prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta ili broja putovanja ili oboje; ili
(c) donijeti druge odgovarajuće mjere.
(c) donijeti druge odgovarajuće mjere kao što su financijske pristojbe ili operativna ograničenja.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2.
2. Ako utvrdi da su, kao posljedica situacija navedenih u stavku 3., navedeni uvjeti znatno nepovoljniji od onih koje uživaju prijevoznici Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta, Komisija može delegiranim aktima, kako bi ispravila tu situaciju:
2. Ako utvrdi da su, kao posljedica situacija navedenih u stavku 3., navedeni uvjeti znatno nepovoljniji od onih koje uživaju prijevoznici Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta, Komisija može delegiranim aktima, kako bi ispravila tu situaciju:
(a) utvrditi ograničenja dozvoljenog kapaciteta dostupnog prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta ili broja putovanja ili oboje;
(a) suspendirati primjenu članka 3. stavaka 1. i 2. ove Uredbe ako istovrijedna prava nisu dodijeljena prijevoznicima Unije ili ako su dodijeljena prava minimalna;
(b) suspendirati primjenu ove Uredbe ili ili
(b) utvrditi ograničenja dozvoljenog kapaciteta dostupnog prijevoznicima Ujedinjene Kraljevine u cestovnom prijevozu tereta ili broja putovanja ili oboje; ili
(c) donijeti druge odgovarajuće mjere.
(c) donijeti druge odgovarajuće mjere kao što su financijske pristojbe ili operativna ograničenja.
Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0063/2019).
Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna zračna povezanost s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije ***I
158k
56k
Amandmani koje je donio Europski parlament 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima kojima se osigurava osnovna zračna povezanost s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0893 – C8-0510/2018 – 2018/0433(COD))(1)
(5) Kako bi se odrazio njezin privremeni karakter, primjena ove Uredbe trebala bi biti ograničena na kratko vrijeme, ne dovodeći u pitanje moguće pregovore i stupanje na snagu budućeg sporazuma kojim se obuhvaćaju odredbe sporazuma o obavljanju zračnog prijevoza između Unije i Ujedinjene Kraljevine.
(5) Kako bi se odrazio njezin privremeni karakter, primjena ove Uredbe trebala bi biti ograničena na kratko vrijeme. Do... [molimo umetnuti datum stupanja na snagu ove Uredbe] Komisiji je potrebno dati mandat za otvaranje pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom o sveobuhvatnom sporazumu za zračni promet.
(5.a) Kako bi se održale obostrano korisne razine povezanosti, trebalo bi predvidjeti dogovore o tržišnoj suradnji, kao što su zajedničke oznake (code-sharing), i za zračne prijevoznike u Ujedinjenoj Kraljevini i za zračne prijevoznike iz 27 država članica EU-a, u skladu s načelom reciprociteta.
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.
(6) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu donošenja mjera kojima bi se jamčila dostatna razina uzajamnosti između prava koja jednostrano dodjeljuju Ujedinjena Kraljevina i Unija prijevoznicima druge strane i osigurati da se prijevoznici Unije mogu pod pravednim uvjetima natjecati s prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine u pogledu obavljanja zračnog prijevoza. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
(6) Kako bi se osigurala razumna razina reciprociteta između prava koja jednostrano dodjeljuju Unija i Ujedinjena Kraljevina prijevoznicima druge strane te zajamčilo da se prijevoznici Unije mogu pod pravednim uvjetima natjecati s prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine u pogledu obavljanja zračnog prijevoza, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu ponovne uspostave istovjetnosti ili rješavanja situacija nepoštenog tržišnog natjecanja odgovarajućim mjerama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1a Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
_________________
1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 4 Prijedlog uredbe Članak 2.a (novi)
Članak 2.a
Privremeno izuzeće od zahtjeva u pogledu vlasništva
1. Komisija može na zahtjev zračnog prijevoznika, pod uvjetom da zračni prijevoznik ispunjava sve sljedeće uvjete, odobriti privremeno izuzeće od zahtjeva u pogledu vlasništva utvrđenog u članku 4. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1008/2008:
(a) da je na dan prije prvog dana primjene ove Uredbe iz članka 12. stavka 2. posjedovao valjanu operativnu licenciju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1008/2008;
(b) da Ujedinjena Kraljevina ili državljani Ujedinjene Kraljevine, ili njihova kombinacija, imaju manje od 50 % vlasništva u poduzeću;
(c) da države članice Unije ili državljani država članica Unije, ili njihova kombinacija, učinkovito kontroliraju poduzeće, bilo izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih poduzeća; i
(d) da je iznio vjerodostojne planove za promjenu vlasničke strukture u najkraćem mogućem roku kako bi se ispunio zahtjev u pogledu vlasništva utvrđen u članku 4. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1008/2008.
2. Izuzeće iz stavka 1. svibnja odobrava se za razdoblje do 30. ožujka 2020. i ne može se produljiti.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka c
(c) obavljati redoviti i izvanredni međunarodni zračni prijevoz putnika, kombinirani prijevoz putnika i tereta i prijevoz tereta između bilo kojih dviju točaka od kojih se jedna nalazi na državnom području Ujedinjene Kraljevine, a druga na području Unije;
(c) obavljati redoviti i izvanredni međunarodni zračni prijevoz putnika, uključujući zajedničke oznake (code-sharing), kombinirani prijevoz putnika i tereta i prijevoz tereta između bilo kojih dviju točaka od kojih se jedna nalazi na državnom području Ujedinjene Kraljevine, a druga na području Unije;
Amandman 6 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2.
2. U skladu s člancima 4. i 5., pri obavljanju redovitog zračnog prijevoza na temelju ove Uredbe, ukupni sezonski kapacitet koji osiguravaju zračni prijevoznici Ujedinjene Kraljevine za rute između Ujedinjene Kraljevine i svake države članice ne smije prekoračiti ukupni broj letova koje su ti prijevoznici obavljali na tim rutama tijekom zimske i ljetne sezone IATA-e 2018.
2. Ako Komisija utvrdi da prava koja je Ujedinjena Kraljevina dodijelila zračnim prijevoznicima Unije nisu de jure ili de facto istovjetna onima koja su dodijeljena zračnim prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine u skladu s ovom Uredbom, ili da ta prava nisu jednako dostupna svim prijevoznicima Unije, može radi ponovne uspostave istovjetnosti provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 poduzeti sljedeće:
2. Ako Komisija utvrdi da prava koja je Ujedinjena Kraljevina dodijelila zračnim prijevoznicima Unije nisu de jure ili de facto istovjetna onima koja su dodijeljena zračnim prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine u skladu s ovom Uredbom, ili da ta prava nisu jednako dostupna svim prijevoznicima Unije, ona ima ovlasti radi ponovne uspostave istovjetnosti donijeti delegirane akte i skladu s člankom 11.a kako bi se moglo:
Amandman 8 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 2. – točka a
(a) prilagoditi kapacitet koji je na raspolaganju za zračne prijevoznike iz Ujedinjene Kraljevine unutar granica utvrđenih u članku 3. stavku 2. i od država članica zahtijevati da shodno tome prilagode postojeća i nova operativna odobrenja zračnih prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine;
(a) predložiti ograničavanje kapaciteta za rute između Ujedinjene Kraljevine i svake pojedinačne države članice i zahtijevati od država članica da shodno tome prilagode postojeća i nova operativna odobrenja zračnih prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine;
2. Ako utvrdi da su, kao posljedica određene situacije iz stavka 3. ovoga članka, navedeni uvjeti znatno manje povoljni od onih koji vrijede za zračne prijevoznike iz Ujedinjene Kraljevine, Komisija može, kako bi riješila taj problem, provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 poduzeti sljedeće:
2. Ako utvrdi da su, kao posljedica određene situacije iz stavka 3. ovoga članka, navedeni uvjeti znatno manje povoljni od onih koji vrijede za zračne prijevoznike iz Ujedinjene Kraljevine, Komisija ima ovlasti, kako bi riješila taj problem, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kako bi se moglo:
Amandman 10 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 2. – točka a
(a) prilagoditi kapacitet koji je na raspolaganju za zračne prijevoznike iz Ujedinjene Kraljevine unutar granica utvrđenih u članku 3. stavku 2. i od država članica zahtijevati da shodno tome prilagode postojeća i nova operativna odobrenja zračnih prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine;
(a) predložiti ograničavanje kapaciteta za rute između Ujedinjene Kraljevine i svake pojedinačne države članice i zahtijevati od država članica da shodno tome prilagode postojeća i nova operativna odobrenja zračnih prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine;
3. Provedbeni akti u skladu sa stavkom 2. mogu se donijeti kako bi se riješili sljedeći problemi:
3. Delegiranim aktima o kojima je riječ u stavku 2. posebno se žele ispraviti sljedeće situacije:
Amandman 12 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 3. – točka d
(d) standardi koje Ujedinjena Kraljevina primjenjuje u području zaštite radnika, sigurnosti, zaštite ili zaštite okoliša niži su od onih propisanih pravom Unije ili, ako nema relevantnih odredbi prava Unije, niži su od onih koje primjenjuju sve države članice ili, u svakom slučaju, niži su od relevantnih međunarodnih standarda;
(d) standardi koje Ujedinjena Kraljevina primjenjuje u području zaštite prava putnika, radnika, sigurnosti, zaštite ili zaštite okoliša niži su od onih propisanih pravom Unije ili, ako nema relevantnih odredbi prava Unije, niži su od onih koje primjenjuju sve države članice ili, u svakom slučaju, niži su od relevantnih međunarodnih standarda;
4. Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim odlukama o odbijanju ili ukidanju operativnog odobrenja zračnog prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine u skladu sa stavcima 1. i 2.
4. Države članice bez nepotrebnog odlaganja obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim odlukama o odbijanju ili ukidanju operativnog odobrenja zračnog prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine u skladu sa stavcima 1. i 2.
1. Kako bi se osigurala provedba ove Uredbe, nadležna tijela država članica savjetuju se i surađuju, prema potrebi, s nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine.
1. Kako bi se osigurala provedba ove Uredbe, nadležna tijela Unije i država članica savjetuju se i surađuju, prema potrebi, s nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine.
Amandman 15 Prijedlog uredbe Članak 11.
Članak 11.
Briše se.
Odbor
Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 25. Uredbe (EZ) br. 1008/2008.
Amandman 16 Prijedlog uredbe Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Delegiranje ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4. i 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4. i 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4. i 5. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ne njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 17 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 4. – točka a
(a) datum na koji stupi na snagu ili, ovisno o slučaju, od kojeg se privremeno primjenjuje sporazum između Unije i Ujedinjene Kraljevine kojim se uređuje obavljanje zračnog prijevoza između njih; ili
(a) datum na koji stupi na snagu ili, ovisno o slučaju, od kojeg se privremeno primjenjuje sveobuhvatni sporazum između Unije i Ujedinjene Kraljevine kojim se uređuje obavljanje zračnog prijevoza između njih; ili
Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0062/2019).
Sigurnost zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije ***I
146k
52k
Amandmani koje je donio Europski parlament 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0894 – C8-0514/2018 – 2018/0434(COD))(1)
3. Uz certifikate navedene u stavku 2., ova se Uredba primjenjuje na module teorijskog osposobljavanja iz članka 5.
3. Uz certifikate navedene u stavku 2., ova se Uredba primjenjuje na module osposobljavanja iz članka 5.
Amandman 2 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1.
Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (b) koji se odnose na uporabu proizvoda, dijelova i uređaja ostaju valjani kako bi se omogućila njihova kontinuirana uporaba u zrakoplovu ili kao zrakoplova.
Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (b) koji se odnose na uporabu proizvoda, dijelova i uređaja ostaju valjani.
Amandman 3 Prijedlog uredbe Članak 5. – naslov
Prijenos modula teorijskog osposobljavanja
Prijenos modula osposobljavanja
Amandman 4 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 1.
Odstupajući od Uredbe Komisije (EU) br. 1178/20111 i Uredbe Komisije (EU) br. 1321/20142, nadležna tijela država članica ili Agencija, ovisno o slučaju, uzimaju u obzir ispite koji su polagani u organizacijama za osposobljavanje koje podliježu nadzoru nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine prije datuma podnošenja zahtjeva iz članka 10. stavka 2. drugog podstavka ove Uredbe, kao da su polagani u organizaciji za osposobljavanje koja podliježe nadzoru nadležnog tijela države članice.
Odstupajući od Uredbe Komisije (EU) br. 1178/20111 i Uredbe Komisije (EU) br. 1321/20142, nadležna tijela država članica ili Agencija, ovisno o slučaju, uzimaju u obzir ispite koji su polagani u organizacijama za osposobljavanje koje podliježu nadzoru nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine, ali koji još nisu doveli do izdavanja licencije prije datuma podnošenja zahtjeva iz članka 10. stavka 2. drugog podstavka ove Uredbe, kao da su polagani u organizaciji za osposobljavanje koja podliježe nadzoru nadležnog tijela države članice.
__________________
__________________
1 Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. SL L 311, 25.11.2011., str. 1.
1 Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. SL L 311, 25.11.2011., str. 1.
2 Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 od 26. studenoga 2014. godine o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove. SL L 362, 17.12.2014., str. 1.
2 Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 od 26. studenoga 2014. godine o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove. SL L 362, 17.12.2014., str. 1.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2.
2. Na zahtjev Agencije, imatelji certifikata iz članaka 3. i 4. dostavljaju preslike svih revizijskih izvješća i nalaza te planova korektivnih mjera koji se odnose na certifikate, koji su izdani tijekom tri godine prije podnošenja zahtjeva. Ako se takvi dokumenti ne dostave u rokovima koje je Agencija navela u svojem zahtjevu, Agencija može ukinuti povlasticu stečenu na temelju članka 3. ili 4. ovisno o slučaju.
2. Na zahtjev Agencije, imatelji certifikata iz članka 3. i izdavatelji certifikata iz članka 4. dostavljaju preslike svih revizijskih izvješća i nalaza te planova korektivnih mjera koji se odnose na certifikate, koji su izdani tijekom tri godine prije podnošenja zahtjeva. Ako se takvi dokumenti ne dostave u rokovima koje je Agencija navela u svojem zahtjevu, Agencija može ukinuti povlasticu stečenu na temelju članka 3. ili 4. ovisno o slučaju.
Amandman 6 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 3.
3. Imatelji certifikata iz članka 3. ili 4. ove Uredbe odmah obavješćuju Agenciju o svim postupcima tijela Ujedinjene Kraljevine koji bi mogli biti u suprotnosti s njihovim obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1139.
3. Imatelji certifikata iz članka 3. ili izdavatelji certifikata iz članka 4. ove Uredbe odmah obavješćuju Agenciju o svim postupcima tijela Ujedinjene Kraljevine koji bi mogli biti u suprotnosti s njihovim obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1139.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 1.
Za potrebe ove Uredbe i za nadzor imatelja certifikata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Agencija djeluje kao nadležno tijelo za subjekte iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 i provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju nje ili u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008.
Za potrebe ove Uredbe i za nadzor imatelja ili izdavatelja certifikata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Agencija djeluje kao nadležno tijelo za subjekte iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 i provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju nje ili u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008.
Amandman 8 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1.
Uredba Komisije (EU) br. 319/20141 o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa primjenjuje se na pravne i fizičke osobe koje imaju certifikate iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe pod istim uvjetima kao i na imatelje odgovarajućih certifikata izdanih pravnim ili fizičkim osobama iz trećih zemalja.
Uredba Komisije (EU) br. 319/20141 o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa primjenjuje se na pravne i fizičke osobe koje imaju ili izdaju certifikate iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe pod istim uvjetima kao i na imatelje odgovarajućih certifikata izdanih pravnim ili fizičkim osobama iz trećih zemalja.
__________________
__________________
1 Uredba Komisije (EU) br. 319/2014 оd 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007. SL L 95, 28.3.2014., str. 58.
1 Uredba Komisije (EU) br. 319/2014 оd 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007. SL L 95, 28.3.2014., str. 58.
Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0061/2019).
GATS: potrebne kompenzacijske prilagodbe koje proizlaze iz pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Austrije, Poljske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske EU-u ***
123k
48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju odgovarajućih sporazuma na temelju članka XXI. Općeg sporazuma o trgovini uslugama s Argentinom, Australijom, Brazilom, Kanadom, Kinom, Posebnim carinskim područjem Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua (Kineski Taipei), Kolumbijom, Kubom, Ekvadorom, Hong Kongom (Kina), Indijom, Japanom, Korejom, Novim Zelandom, Filipinima, Švicarskom i Sjedinjenim Američkim Državama o potrebnim kompenzacijskim prilagodbama koje proizlaze iz pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Austrije, Poljske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske Europskoj uniji (14020/2018 – C8-0509/2018 – 2018/0384(NLE))
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (14020/2018),
– uzimajući u obzir Nacrt odgovarajućih sporazuma na temelju članka XXI. Općeg sporazuma o trgovini uslugama s Argentinom, Australijom, Brazilom, Kanadom, Kinom, Posebnim carinskim područjem Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua (Kineski Taipei), Kolumbijom, Kubom, Ekvadorom, Hong Kongom (Kina), Indijom, Japanom, Korejom, Novim Zelandom, Filipinima, Švicarskom i Sjedinjenim Američkim Državama o potrebnim kompenzacijskim prilagodbama koje proizlaze iz pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Austrije, Poljske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske Europskoj uniji (14020/2018 ADD 1-17),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0509/2018),
– uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0067/2019),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.
Mjere pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (COM(2018)0277 – C8-0192/2018 – 2018/0138(COD))
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0277),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 172. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0192/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir obrazložena mišljenja češkog Senata, njemačkog Saveznog parlamenta (Bundestaga), Irskog parlamenta i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0015/2019),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. veljače 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže
(1) Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(4) utvrđuje se zajednički okvir za stvaranje najsuvremenijih, interoperabilnih mreža s dvorazinskom strukturom u Uniji, koje će građani rabiti za razvoj unutarnjeg tržišta kao i za ostvarivanje socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije Unije. Transeuropske prometne mreže (TEN-T) imaju dvoslojnu strukturu: sveobuhvatnom mrežom osigurava se povezanost svih regija Unije, dok se osnovna mreža sastoji od onih elemenata mreže koji imaju najveću stratešku važnost za Uniju, dok sveobuhvatna mreža osigurava povezanost svih regija Unije. Osnovne mreže trebale bi služiti kao prekogranični i multimodalni pospješivači jedinstvenog prometnog prostora i mobilnosti u Europi. U Uredbi (EU) br. 1315/2013 utvrđuju se obvezujući rokovi za provedbu, pri čemu osnovna mreža treba biti završena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050. Također, u Uredbi (EU) br. 1315/2013 stavlja se naglasak na prekogranične veze kojima će se poboljšati interoperabilnost različitih vrsta prijevoza i pridonijeti multimodalnoj integraciji prijevoza u Uniji, pri čemu bi također trebalo obuhvatiti i dinamiku razvoja prometnog sektora i novih tehnologija u budućnosti. [Am. 1]
(2) Unatoč nužnosti i obvezujućim rokovima, iskustvo je pokazalo da su mnoga ulaganja kojima se nastoji završiti mreža TEN-T suočena sas višestrukim, sporim, nejasnim i složenim postupcima izdavanja dozvola, postupcima za prekograničnu nabavu i drugim postupcima. To stanje ugrožava pravodobnu provedbu projekata i u mnogim slučajevima dovodi do znatnih kašnjenja i povećanja troškova. Kako bi se riješili ti problemi i omogućio sinkronizirani, do nesigurnosti za nositelje projekta i potencijalne privatne ulagače, a može dovesti i do odustajanja od projekata usred procesa. Pod tim je uvjetima za sinkroniziran završetak mreže TEN-T, u rokovima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1315/2013 potrebno je usklađeno djelovanje na razini Unije. Nadalje, države članice trebaju donijeti odluke o svojim nacionalnim infrastrukturnim planovima u skladu s ciljevima mreže TEN-T. [Am. 2]
(2.a) Ova Uredba primjenjuje se samo na projekte Unije koji su priznati kao projekti od zajedničkog interesa na temelju Uredbe (EU) br. 1315/2013, a odnose se na osnovnu mrežu transeuropske prometne mreže (TEN-T). Država članica također može odlučiti proširiti područje primjene na sveobuhvatnu mrežu. [Am. 3]
(3) U pravnim okvirimasustavima mnogih država članica za određene se kategorije projekata odobrava prioritetno postupanje na temelju njihove strateške važnosti za gospodarstvo Uniju. Prioritetno postupanje obilježavaju kraći rokovi, istodobni i/ili pojednostavljeni postupci ili ograničeni rokovi za dovršetak postupka za izdavanje dozvole ili za žalbe pri čemu se osigurava da se ostvare i ciljevi drugih horizontalnih politika. Ako takav okvir postojiAko takva pravila o prioritetnom postupanju postoje u nacionalnom pravnom okviru, onona bi se trebaotrebala automatski primjenjivati na projekte Unije koji su priznati kao projekti od zajedničkog interesa na temelju Uredbe (EU) br. 1315/2013. Države članice koje nemaju takva pravila o prioritetnom postupanju trebaju ih donijeti. [Am. 4]
(4) Kako bi se poboljšala djelotvornost procjena utjecaja na okoliš i racionalizirao proces odlučivanja, ako obveza provođenja procjena povezanih s pitanjima zaštite okoliša u slučaju projekata u okviru osnovne mreže istodobno proizlazi iz Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća(5), kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća(6), i iz ostalog zakonodavstva Unije kao što su Direktiva Vijeća 92/43/EEZ(7), Direktive 2009/147/EZ(8) , 2000/60/EZ(9), 2008/98/EZ(10), 2010/75/EU(11) i 2012/18/EU(12) Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbena direktiva Komisije 2011/42/EZ(13), države članice trebale bi osigurati pružanje zajedničkog postupka kojim se ispunjavaju zahtjevi iz tih direktiva. Nadalje, rano utvrđivanje opsega utjecaja na okoliš i rana rasprava s nadležnim tijelima o sadržaju procjena utjecaja na okoliš mogli bi smanjiti kašnjenja tijekom postupka izdavanja dozvola i općenito poboljšati kvalitetu procjena. [Am. 5]
(4.a) S obzirom na veliki broj procjena utjecaja na okoliš koje proizlaze iz različitih europskih direktiva i nacionalnih propisa, koje su potrebne za izdavanje dozvola za projekte od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži TEN-T-a, Unija bi trebala uspostaviti zajednički, pojednostavljeni i centralizirani postupak kojim se ispunjavaju uvjeti iz tih direktiva kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva iz ove Uredbe usmjerenih na racionalizaciju mjera. [Am. 6]
(5) Projekte u osnovnoj mreži trebalo bi podupirati objedinjenim postupcima izdavanja dozvola kako bi se omogućilo jasno upravljanje cjelokupnim postupkom, a ulagači dobili jedinstvenu ulaznu točku. Države članice trebale bi imenovati jedinstveno nadležno tijelo u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirima i administrativnim ustrojem kako bi projekti koji se odnose na osnovnu mrežu imali koristi od uključivanja postupaka za izdavanje dozvola i uspostave jedinstvene kontaktne točke za ulagače, čime će se omogućiti jasno i učinkovito upravljanje tim sveobuhvatnim postupkom. Kad je to potrebno, jedinstveno nadležno tijelo može delegirati svoje odgovornosti, obveze i zadaće drugom tijelu na odgovarajućoj regionalnoj, lokalnoj ili drugoj administrativnoj razini. [Am. 7].
(6) Uspostavom jednog nadležnog tijela na nacionalnoj razini u kojem su objedinjeni svi postupci izdavanja dozvola („sve na jednom mjestu”) trebala bi se smanjiti složenost, poboljšati učinkovitost i koordinaciju te povećati transparentnost i brzinu provedbe tih postupaka kao i donošenje mjera. Time bi se trebala poboljšati i suradnja među državama članicama, prema potrebi. Tim postupcima trebala bi se promicati stvarna suradnja između ulagača i jedinstvenog nadležnog tijela i stoga bi u njima trebalo omogućiti utvrđivanje opsega u fazi prije podnošenja zahtjeva u postupku izdavanja dozvola. To utvrđivanje opsega trebalo bi se integrirati u detaljan nacrt prijave i slijediti postupak utvrđen u članku 5. stavku 2. Direktive 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. [Am. 8]
(6.a) Ako se projekti od zajedničkog interesa smatraju prioritetnim projektima Unije, u dogovoru među jedinstvenim nadležnim tijelima iz dviju ili više država članica ili država članica i trećih zemalja moglo bi se uspostaviti zajedničko nadležno tijelo kako bi se ispunile dužnosti koje proizlaze iz ove Uredbe. [Am. 9]
(7) Postupkom utvrđenim ovom Uredbom ne bi se trebalo dovoditi u pitanje ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u međunarodnom pravu i pravu Unije, uključujući odredbe za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja.
(8) S obzirom na hitnost završetka osnovne mreže TEN-T do 2030., pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola trebalo bi biti popraćeno rokom u kojem bi odgovorna nadležna tijela trebala donijeti sveobuhvatnu odluku o izgradnji projekta. Taj bi rok trebao potaknutiosigurati učinkovitiju obradu postupaka i ni u kojem slučaju ne bi smio ugroziti visoke standarde Unije u području zaštite okoliša i sudjelovanja javnosti. Projekti bi se trebali ocjenjivati prema kriterijima za odabir uspostavljenima Instrumentom za povezivanje Europe koji se odnose na njihovu razrađenost. Pri provođenju tih ocjenjivanja trebalo bi uzeti u obzir usklađenost s rokovima utvrđenima ovom Uredbom. [Am. 10]
(9) Države članice trebale bi nastojati osigurati najučinkovitiju moguću obradu žalbi u kojima se osporava materijalna ili postupovna zakonitost sveobuhvatne odluke.
(10) Prekogranični infrastrukturni projekti u okviru mreže TEN-T suočeni su s posebnim problemima u pogledu koordiniranja postupaka izdavanja dozvola. Europski koordinatori iz članka 45. Uredbe (EU) br. 1315/2013 trebali bi imati ovlasti za praćenje tih postupaka i olakšavanja njihove sinkronizacije i završetka kako bi se osiguralo poštovanje rokova postavljenih u ovoj Uredbi. [Am. 11]
(11) Javna nabava u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa trebala bi se provoditi u skladu s Ugovorom i Direktivom 2014/25/EU(14) i/ili Direktivom 2014/24/EU(15) Europskog parlamenta i Vijeća. Kako bi se osigurao učinkovit završetak prekograničnih projekata od zajedničkog interesa u okviru osnovne mreže, javna nabava koju provodi zajednički subjekt trebala bi podlijegati samo jednom nacionalnom zakonodavstvu. Odstupajući od zakonodavstva Unije o javnoj nabavi, primjenjiva nacionalna pravila trebala bi u načelu biti pravila one države članice u kojoj zajedničko tijelo ima registrirano sjedište. Trebalo bi ostati moguće da se primjenjivo zakonodavstvo utvrdi međuvladinim sporazumom.
(12) Komisija nije sustavno uključena u odobravanje pojedinačnih projekata. Međutim, u nekim slučajevima, određeni aspekti pripreme projekta podložni su odobrenju na razini Unije. Ako je Komisija uključena u te postupke, prednost u postupanju dat će projektima Unije od zajedničkog interesa i osigurati sigurnost za nositelje projekata. U nekim će slučajevima možda biti potrebno odobrenje državne potpore. Ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene ovom Uredbom i u skladu s kodeksom najbolje prakse za provođenje postupaka kontrole državne potpore, države članice mogu trebale bi imati mogućnost zatražiti od Komisije da s projektima od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži TEN-T koje one smatraju prioritetnima postupa s predvidljivijim rokovima u okviru pristupa vođenja spisa predmeta ili obostrano dogovorenog planiranja. [Am. 12]
(13) Provedba infrastrukturnih projekata u osnovnoj mreži TEN-T trebala bi biti popraćena i smjernicama Komisije kako bi se povećala jasnoća u pogledu provedbe određenih vrsta projekata uz poštovanje pravne stečevine Unije. Primjerice, u akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(16) predviđene su takve smjernice radi povećanja jasnoće s obzirom na poštovanje direktiva o pticama i staništima. Izravna potpora povezana s javnom nabavom trebala bi biti dostupna za projekte od zajedničkog interesa kako bi se osiguralaosiguralo smanjenje vanjskih troškova i najbolja vrijednost za javni novac(17). Usto, odgovarajuća tehnička pomoć trebala bi biti dostupna u okviru mehanizama razvijenih za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. radi pružanja financijske potpore za projekte od zajedničkog interesa u okviru mreže TEN-T. 2021.–2027. radi pružanja financijske potpore za projekte od zajedničkog interesa u okviru mreže TEN-T. [Am. 13]
(14) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se zbog potrebe za koordiniranjem tih ciljeva oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(15) Radi pravne sigurnosti, administrativni postupci koji su započeti prije stupanja na snagu ove Uredbe ne bi trebali podlijegati odredbama iz ove Uredbe, osim ako se ne odluči suprotno, pod uvjetom da se uključene strane slažu. [Am. 14]
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
U ovoj se Uredbi utvrđuju zahtjevi primjenjivi na administrativne postupke kojih se pridržavaju nadležna tijela država članica u odnosu na odobravanje i provedbu svih projekata od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži transeuropske prometne mreže u vezi s Uredbom (EU) br. 1315/2013, uključujući prethodno odabrane projekte navedene u dijelu III. Priloga Uredbi o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe 2021. – 2027. [Am. 15]
Države članice mogu odlučiti proširiti primjenu svih odredbi ove Uredbe kao bloka na projekte od zajedničkog interesa za cjelokupnu mrežu transeuropske prometne mreže. [Am. 16]
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Primjenjuju se i sljedeće definicije:
(a) „sveobuhvatna odluka” znači odluka, ili skup odluka, koju donosi jedinstveno nadležno tijelo ili tijela države članice i ako je primjenjivo, zajedničko nadležno tijelo, ne uključujući pritom sudove, o tome može li nositelj projekta dobiti odobrenje za izgradnju prometne infrastrukture potrebne za završetak projekta ne dovodeći u pitanje ni jednu odluku donesenu u kontekstu upravnog žalbenog postupka; [Am. 17]
(b) „postupci izdavanja dozvola” znači svaki postupak kojeg se treba pridržavati ili korak koji se mora poduzeti pred nadležnim tijelima države članice, na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, prije nego što nositelj projekta može provesti projekt i koji se počinje provoditi na datum kada jedinstveno nadležno tijelo države članice potpiše primitak predmeta; [Am. 18]
(c) „nositelj projekta” znači podnositelj zahtjevasvaka fizička ili javna odnosno privatna pravna osoba koja je podnijela zahtjev za odobrenje privatnogpokretanja projekta ili javno tijelo koje pokreće projekt; [Am. 19]
(d) „jedinstveno nadležno tijelo” znači tijelo koje država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom odredi kao odgovorno za izvršavanje dužnosti koje proizlaze iz ove Uredbe; [Am. 20]
(e) „prekogranični projekt od zajedničkog interesa” znači projekt od zajedničkog interesa u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji obuhvaća prekograničnu dionicu kako je ona definirana u članku 3. točki (m) te uredbe i koji provodi zajednički subjekt.
(ea) „zajedničko nadležno tijelo” znači tijelo osnovano na temelju međusobnog dogovora između jedinstvenih nadležnih tijela iz dviju ili više država članica ili iz jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja koje je zaduženo za olakšavanje postupaka izdavanja dozvola povezanih s prekograničnim projektima od zajedničkog interesa. [Am. 21]
POGLAVLJE II.
IZDAVANJE DOZVOLA
Članak 3.
„Prioritetni status” projekata od zajedničkog interesa
1. Svaki projekt od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži TEN-T, uključujući prethodno odabrane odjeljke u dijelu III. Priloga Uredbi o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe, podliježe objedinjenom postupku izdavanja dozvola kojim upravlja jedinstveno nadležno tijelo koje imenuje svaka država članica u skladu s člancima 5. i 6. [Am. 22]
2. Ako na temelju nacionalnog prava postoji prioritetni status, projektima od zajedničkog interesa dodjeljuje se status od najvećeg mogućeg nacionalnog značaja i kao takvi se obrađuju u postupcima izdavanja dozvola, ako je, i na način na koji je, takva obrada predviđena nacionalnim zakonodavstvom primjenjivim na odgovarajuće vrste prometne infrastrukture.
3. Kako bi se osigurali učinkoviti i djelotvorni administrativni postupci koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa, nositelji projekata i sva predmetna tijela osiguravaju takvim projektima najbržu pravno moguću obradu, među ostalim u pogledu ocjenjivanja projekata prema kriterijima za odabir koji se odnose na njihovu razrađenost i dodijeljenih im sredstava. [Am. 23]
Članak 4.
Objedinjavanje postupaka izdavanja dozvola
1. Kako bi se ispunili rokovi utvrđeni u članku 6. i smanjilo administrativno opterećenje povezano sa završetkom projekata od zajedničkog interesa, svi administrativni postupci izdavanja dozvola koji proizlaze iz primjenjivog prava uključujući relevantne procjene utjecaja na okoliš, i nacionalnog prava i pravana nacionalnoj razini i na razini Unije, objedinjuju se i na temelju njih se donosi samo jedna sveobuhvatna odluka, ne dovodeći pritom u pitanje transparentnost, sudjelovanje javnosti, ekološke i sigurnosne zahtjeve predviđene pravom Unije. [Am. 24]
2. Ne dovodeći u pitanje rokove iz članka 6. ove Uredbe, u slučaju projekata od zajedničkog interesa za koje obveza provedbe procjena utjecaja na okoliš istodobno proizlazi iz Direktive 2011/92/EU i drugog prava Unije, države članice osiguravaju da su predviđeni zajednički postupci u smislu članka 2. stavka 3. Direktive 2011/92/EU. [Am. 25]
Članak 5.
Jedinstveno nadležno tijelo za izdavanje dozvola
1. Do … (OP: umetnuti datum:jednagodina dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe Uredbe), a svakako prije 31. prosinca 2020., svaka država članica dužna je imenovati jedno jedinstveno nadležno tijelo koje je odgovorno za olakšavanje procesa izdavanja dozvola, uključujući ipotrebnih za donošenje sveobuhvatne odluke, u skladu sa stavkom 3. ovog članka. [Am. 26]
2. OdgovornostNa inicijativu jedinstvenog nadležnog tijela iz stavka 1., njegove se nadležnosti, obveze i/ili zadaće povezane s time možemogu, kako se navodi u stavku 1., u suglasnosti s državom članicom dodijeliti drugom tijelu na odgovarajućoj regionalnoj, lokalnoj ili drugoj administrativnoj razini, koje ih i izvršava, po pojedinom projektu od zajedničkog interesa ili određenoj kategoriji projekata od zajedničkog interesa, uz iznimku donošenja sveobuhvatne odluke utvrđene stavkom 3. ovog članka, pod sljedećim uvjetima: [Am. 27]
(a) samo je jedno nadležno tijelo odgovorno je za svaki pojedini projekt od zajedničkog interesa; [Am. 28]
(b) tonadležno tijelo jedina je kontaktna točka za nositelja projekta u postupku donošenja sveobuhvatne odluke za određeni projekt od zajedničkog interesa; i [Am. 29]
(c) tonadležno tijelo koordinira dostavu svih relevantnih dokumenata i informacija. [Am. 30]
Jedinstveno nadležno tijelo može zadržati odgovornost utvrđivanja rokova, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene u skladu s člankom 6.
3. Jedinstveno nadležno tijelo donosi sveobuhvatnu odluku unutar rokova utvrđenih u članku 6. To čini pridržavajući se zajedničkih postupaka.
Sveobuhvatna odluka koju je donijelo jedinstveno nadležno tijelo jedina je pravno obvezujuća odluka koja proizlazi iz zakonskog postupka izdavanja dozvola. Ne dovodeći u pitanje rokove iz članka 6. ove Uredbe, ako se projekt odnosi na druga tijela, ta tijela mogu dati svoje mišljenje kao doprinos tom postupku, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Jedinstveno Nadležno tijelo uzima to mišljenjeobvezno je takva mišljenja uzeti u obzir, posebice ako se ona odnose na zahtjeve iz Direktiva 2014/52/EU i 92/43/EEZ. [Am. 31]
4. Pri donošenju sveobuhvatne odluke jedinstveno nadležno tijelo mora se pobrinuti da se poštuju svi mjerodavni zahtjevi na temelju međunarodnog prava i prava Unije te obrazložiti svoju odluku na temelju važećih pravnih odredbi. [Am. 32]
5. AkoKada projekt od zajedničkog interesa zahtijeva donošenje odluka u dvije države članice ili više njih ili u jednoj ili više država članica i jednoj ili više trećih zemalja, relevantna nadležna tijela poduzimaju sve potrebne korake za učinkovitu i djelotvornu međusobnu suradnju i koordinaciju ili mogu, ne dovodeći pritom u pitanje rokove navedene u članku 6., osnovati zajedničko nadležno tijelo zaduženo za olakšavanje postupka izdavanja dozvola.. Ne dovodeći u pitanje obveze koje proizlaze na temelju primjenjivog prava Unije i nacionalnog prava, države članice nastoje osigurati zajedničke postupke, posebno u vezi s procjenom utjecaja na okoliš. [Am. 33]
5.a Kako bi se zajamčila učinkovita provedba ove Uredbe, a posebno njezina članka 6.a, jedinstveno nadležno tijelo izvješćuje Komisiju o datumu početka postupka izdavanja dozvole i o sveobuhvatnoj odluci, kako je utvrđeno u članku 6. [Am. 34]
Članak 6.
Trajanje i provedba postupka izdavanja dozvola
1. Postupak izdavanja dozvola sastoji se od faze prije podnošenja zahtjeva i faze u kojoj jedinstveno nadležno tijelo procjenjuje zahtjev i donosi odluku.
2. Faza prije podnošenja zahtjeva, koja obuhvaća razdoblje od početka postupka izdavanja dozvola do podnošenja potpunog spisa zahtjeva jedinstvenom nadležnom tijelu, u načelu ne smije trajati više od dvije godine18 mjeseci. [Am. 35]
3. Kako bi se pokrenuo postupak izdavanja dozvola, nositelj projekta u pisanom obliku o projektu obavješćuje jedinstveno nadležno tijelo relevantnih država članica ili, po potrebi, zajedničko nadležno tijelo i tome prilaže detaljan opis projekta. Najkasnije dva mjesecajedan mjesec od primitka te obavijesti jedinstveno nadležno tijelo potvrđujeprihvaća ili, ako smatra da projekt još nije dovoljno spreman da uđe u postupak izdavanja dozvola, odbija obavijest u pisanom obliku. Ako jedinstveno nadležno tijelo odluči odbiti obavijest, dužno je obrazložiti svoju odluku. Kao početak postupka izdavanja dozvola smatra se datum na koji je nadležno tijelo potpisalo primitak obavijesti. Ako su uključene dvije države članice ili više njih, datum kad zadnje relevantno nadležno tijelo primi obavijest obavijest smatra se datumom početka postupka izdavanja dozvola. [Am. 36]
4. U roku od tridva mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola jedinstveno nadležno tijelo ili, po potrebi, zajedničko nadležno tijelo, u bliskoj suradnji s nositeljem projekta i ostalim relevantnim tijelima te uzimajući u obzir informacije koje je dostavio nositelj projekta na temelju obavijesti iz stavka 3., utvrđuje detaljan nacrt zahtjeva i o njemu obavješćuje nositelja projekta, pri čemu taj nacrt sadržava sljedeće: [Am. 37]
(-a) odgovorno nadležno tijelo, na odgovarajućoj administrativnoj razini, u slučaju da mu jedinstveno nadležno tijelo u skladu s člankom 5. stavkom 2. dodijeli odgovornost i/ili zadaće; [Am. 38]
(a) opseg i podrobnost informacija koje nositelj projekta mora dostaviti u okviru spisa zahtjeva za sveobuhvatnu odluku;
(b) plan za proces izdavanja dozvola, u kojem se utvrđuje najmanje sljedeće:
i. odluke, dozvole, mišljenja i mišljenjaprocjene koja treba dobiti; [Am. 39]
ii. tijela, dionici i javnost na koje se postupak vjerojatno odnosi i/ili s kojima je obavljeno savjetovanje; [Am. 40]
iii. pojedine faze postupka i njihovo trajanje;
iv. glavne etape i njihovi rokovi s obzirom na sveobuhvatnu odluku koju treba donijeti te ukupni planirani vremenski raspored; [Am. 41]
v. sredstva koja planiraju tijela i moguće dodatne potrebe za sredstvima.
5. Kako bi osigurao potpunost i odgovarajuću kvalitetu spisa zahtjeva, nositelj projekta traži mišljenje jedinstvenog nadležnog tijela o svojem zahtjevu što prije tijekom faze prije podnošenja zahtjeva. Nositelj projekta u potpunosti surađuje s jedinstvenim nadležnim tijelom kako bi se ispunili rokovi i poštovao detaljan nacrt zahtjeva kako je utvrđeno u stavku 4.
6. Nositelj projekta podnosi spis zahtjeva koji se temelji na detaljnom nacrtu zahtjeva u roku od 2115 mjeseci od dana primitka tog detaljnog nacrta zahtjeva. Nakon isteka tog roka detaljni nacrt zahtjeva više se ne smatra primjenjivim, osim ako jedinstveno nadležno tijelo odluči produljiti taj rok, na najviše šest mjeseci, na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog zahtjeva nositelja projekta.[Am. 42]
7. Najkasnije u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja potpunog spisa zahtjeva nadležno tijelo u pisanom obliku potvrđuje da je spis zahtjeva potpun i o tome obavješćuje nositelja projekta. Spis zahtjeva koji je podnio nositelj projekta smatra se potpunim, osim ako u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja nadležno tijelo nositelju projekta uputi zahtjev za dostavu informacija koje nedostaju. Taj zahtjev mora biti ograničen, u pogledu opsega i podrobnosti, na elemente koji su utvrđeni u detaljnom nacrtu zahtjeva. Svaki dodatni zahtjev za informacije smije se uputiti samo ako nastupe izvanredne i nepredviđene nove okolnosti i jedinstveno nadležno tijelo mora ga valjano obrazložiti.
8. Jedinstveno nadležno tijelo procjenjuje zahtjev i donosi sveobuhvatnu obvezujuću odluku u roku od jedne godine6 mjeseci od datuma podnošenja potpunog spisa zahtjeva u skladu sa stavkom 7 stavkom 7., osim ako jedinstveno nadležno tijelo ne odluči na vlastitu inicijativu to razdoblje produljiti za najviše 3 mjeseca, uz obrazloženje takve odluke. Države članice mogu, prema potrebi, utvrditi raniji rok. [Am. 43]
9. Rokovima iz prethodno navedenih odredbi ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz pravnih akata Unije i međunarodnih pravnih akata kao ni upravni žalbeni postupci i pravna sredstva pred sudom.
Članak 6.a
Postupak izdavanja dozvola i financijska potpora Unije
1. U skladu s postupkom iz članka 6. ove Uredbe napredak ostvaren u projektu uzima se u obzir pri ocjenjivanju projekata prema kriterijima za odabir koji se odnose na njihovu razrađenost iz članka 13. Uredbe (EU).../... [o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe].
2. U slučaju kašnjenja u pogledu faza i rokova navedenih u članku 6. bit će opravdana istraga o napretku projekta i revizija financijske potpore koju je Unija primila u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, kako je predviđeno člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU).../... [o Instrumentu za povezivanje Europe], što može dovesti do smanjenja ili ukidanja financijske potpore. [Am. 44]
1. Za projekte koji obuhvaćaju dvije države članice ili više njih ili pak jednu ili više država članica i jednu ili više trećih zemalja nadležna tijela relevantnih država članica usklađuju svoje rasporede i dogovaraju se o zajedničkom planu. [Am. 45]
1.a U takvim slučajevima kako bi se olakšao postupak izdavanja dozvola, jedinstvena nadležna tijela iz dviju ili više država članica ili jedne ili više države članice i jedne ili više trećih zemalja mogu sporazumno uspostaviti zajedničko nadležno tijelo, kako je predviđeno u članku 5. stavku 5. [Am. 46]
2. Europski koordinator iz članka 45. Uredbe (EU)² br. 1315/2013 ovlašten je blisko pratiti postupak izdavanja dozvola za prekogranične projekte od zajedničkog interesa i olakšavati kontakte i suradnju među uključenim nadležnim tijelima ili, po potrebi, sa zajedničkim nadležnim tijelima. [Am. 47]
3. Ne dovodeći u pitanje obvezu poštovanja rokova na temelju ove Uredbe, u slučaju nepridržavanja rokova za donošenje sveobuhvatne odluke, jedinstveno nadležno tijelo mora odmah obavijestiti Komisiju i, kada je to potrebno, relevantnog europskog koordinatora o mjerama koje su poduzete ili će se poduzeti da postupak izdavanja dozvola završi s najmanjim mogućim zakašnjenjem. Komisija i, kada je to potrebno, Europski koordinator može zatražitimogu od jedinstvenog nadležnog tijela zatražiti da gaih redovito izvješćuje o ostvarenom napretku. [Am. 48]
POGLAVLJE III.
JAVNA NABAVA
Članak 8.
Javna nabava u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa
1. Javna nabava u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa provodi se u skladu s Ugovorom i Direktivom 2014/25/EU i/ili Direktivom 2014/24/EU.
2. Ako postupke nabave provodi zajednički subjekt koji su uspostavile države članice sudionice, taj subjekt, zajedno sa svojim podružnicama, ako je to primjenjivo, primjenjuje nacionalne odredbe jedne od tih država članica i, odstupajući od tih direktiva, te odredbe moraju biti utvrđene u skladu s člankom 57. stavkom 5. točkom (a) Direktive 2014/25/EU ili člankom 39. stavkom 5. točkom (a) Direktive 2014/24/EU, ovisno što je primjenjivo, osim ako je sporazumom među državama članicama sudionicama predviđeno drukčije. U takvom se sporazumu u svakom slučaju mora predvidjeti primjena samo jednog nacionalnog zakonodavstva akoza postupke nabave koje provodi zajednički subjekt, te ako je to primjenjivo, njegove podružnice, za cijeli projekt. [Am. 49]
POGLAVLJE IV.
TEHNIČKA POMOĆ
Članak 9.
Tehnička pomoć
Na zahtjev nositelja projekta ili države članice, u skladu s relevantnim programima financiranja Unije i ne dovodeći u pitanje višegodišnji financijski okvir, Unija pruža tehničku, savjetodavnu i financijsku pomoć za provedbu ove Uredbe i olakšavanje provedbe projekata od zajedničkog interesa u svakoj fazi postupka. [Am. 50]
POGLAVLJE V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
Prijelazne odredbe
Ova se Uredba ne primjenjuje na administrativne postupke koji su počeli prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 11.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim, članci 4., 5., 6. i 7. primjenjuju se u određenoj državi članici od datuma na koji je ta država članica imenovala jedinstveno nadležno tijelo u skladu s člankom 5. stavkom 1.
Komisija u Službenom listu objavljuje obavijest o tome kada se te odredbe počinju primjenjivati u državi članici. [Am. 51]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.)
Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).
Provedbena direktiva Komisije 2011/42/EU od 11. travnja 2011. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštavanja flutriafola kao aktivne tvari te o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 97, 12.4.2011., str. 42.).
Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL 94, 28.3.2014., str. 65.).
Amandmani koje je donio Europski parlament 13. veljače 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (COM(2018)0336 – C8-0211/2018 – 2018/0168(COD))(1)
(1) Osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila (osiguranje motornih vozila) posebno je važno za europske građane, kako za ugovaratelje osiguranja tako i za potencijalne žrtve nezgoda. Od velike je važnosti i za društva za osiguranje jer je bitan segment djelatnosti neživotnog osiguranja u Uniji. Osiguranje motornih vozila utječe i na slobodno kretanje osoba, robe i vozila. Stoga bi jedan od ključnih ciljeva djelovanja Unije u području financijskih usluga trebao biti jačanje i konsolidacija unutarnjeg tržišta osiguranja motornih vozila.
(1) Osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila (osiguranje motornih vozila) posebno je važno za europske građane, kako za ugovaratelje osiguranja tako i za potencijalne oštećene osobe uslijed prometne nezgode. Od velike je važnosti i za društva za osiguranje jer je bitan segment djelatnosti neživotnog osiguranja u Uniji. Osiguranje motornih vozila znatno utječe i na slobodno kretanje osoba, robe i vozila te stoga i na unutarnje tržište i schengenski prostor. Stoga bi jedan od ključnih ciljeva djelovanja Unije u području financijskih usluga trebao biti jačanje i konsolidacija unutarnjeg tržišta osiguranja motornih vozila.
(Ako se ovaj amandman usvoji, trebalo bi sastaviti i odgovarajuće izmjene uvodnih izjava ovog akta o izmjeni.)
Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2.
(2) Komisija je ispitala funkcioniranje Direktive 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15, među ostalim, njezinu učinkovitost, djelotvornost i usklađenost s drugim politikama Unije. Zaključak je evaluacije da Direktiva 2009/103/EZ uglavnom dobro funkcionira te da u pogledu većine aspekata nije potrebna njezina izmjena. Međutim, utvrđena su četiri područja u kojima bi ciljane izmjene bile primjerene: naknada štete žrtvama nezgoda u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, minimalni obvezni iznosi osiguravateljnog pokrića, provjere osiguranja vozila koje se provode na razini država članica i korištenje potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima na razini novog društva za osiguranje.
(2) Komisija je ispitala funkcioniranje Direktive 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15, među ostalim, njezinu učinkovitost, djelotvornost i usklađenost s drugim politikama Unije. Zaključak je evaluacije da Direktiva 2009/103/EZ uglavnom dobro funkcionira te da u pogledu većine aspekata nije potrebna njezina izmjena. Međutim, utvrđena su četiri područja u kojima bi ciljane izmjene bile primjerene: naknada štete osobama oštećenima u nezgodama u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, minimalni obvezni iznosi osiguravateljnog pokrića, provjere osiguranja vozila koje se provode na razini država članica i korištenje potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima na razini novog društva za osiguranje. Radi bolje zaštite oštećenih osoba, osim ovih četiriju područja, trebalo bi uvesti nova pravila o odgovornosti u slučaju nezgode u kojoj sudjeluje prikolica koju vuče motorno vozilo.
__________________
__________________
15 Direktiva 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 263, 7.10.2009., str. 11.).
15 Direktiva 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 263, 7.10.2009., str. 11.).
(3a) Neka motorna vozila, kao što su električni bicikli i samobalansirajući osobni transporteri „segway”, manja su i stoga je manja vjerojatnost da nanesu znatnu štetu osobama ili imovini nego ostala vozila. Ne bi bilo proporcionalno i dalekovidno obuhvatiti ih područje primjene Direktive 2009/103/EZ takva vozila jer bi se time nametnula obveza skupog i prekomjernog osiguranja za takva vozila. Time bi se također ugrozilo prihvaćanje tih vozila i destimuliralo inovacije iako nema dovoljno dokaza da bi ta vozila mogla uzrokovati nezgode istog razmjera s oštećenim osobama kao druga vozila poput automobila ili kamiona. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, zahtjevi na razini Unije trebali bi obuhvaćati vozila koja mogu uzrokovati znatnu štetu u prekograničnoj situaciji. Stoga je nužno ograničiti područje primjene Direktive 2009/103/EZ na ona vozila za koja Unija smatra da zahtjevi u pogledu sigurnosti i zaštite moraju postojati prije njihova stavljanja na tržište, odnosno vozila koja podliježu EU homologaciji tipa.
(3b) Međutim, važno je dopustiti državama članicama da na nacionalnoj razini odlučuju o odgovarajućoj razini zaštite osoba koje bi mogla ozlijediti vozila koja ne podliježu EU homologaciji tipa. Zato je važno dozvoliti državama članicama da zadrže ili uvedu nove obvezne odredbe o zaštiti korisnika tih drugih vrsta vozila kako bi zaštitile potencijalne oštećene osobe od prometne nezgode. Ako država članica odluči tražiti takvo pokriće u obliku obveznog osiguranja, treba uzeti u obzir vjerojatnost da se vozilo koristi u prekograničnom prometu i potrebu za zaštitom potencijalnih oštećenih osoba u drugoj državi članici.
(3c) Također je važno iz područja primjene Direktive 2009/103/EZ isključiti vozila namijenjena isključivo za motosport jer su ta vozila općenito obuhvaćena drugim oblicima osiguranja od odgovornosti i ne podliježu obveznom osiguranju za motorna vozila kada se koriste isključivo za natjecanje. Budući da je upotreba takvih vozila ograničena na kontroliranu stazu ili prostor, ograničena je i mogućnost nezgode s vozilima ili osobama nepovezanima s tim kontekstom. Međutim, bitno je da države članice zadrže ili uvedu nove obvezne odredbe o vozilima koja sudjeluju u motorističkim sportskim događajima.
(3d) Ovom se Direktivom uspostavlja odgovarajuća ravnoteža između javnog interesa i potencijalnih troškova za javna tijela, osiguravatelje i ugovaratelje osiguranja kako bi se zajamčila troškovna učinkovitost predloženih mjera.
(3e) Upotreba vozila u prometu trebala bi obuhvaćati korištenje vozila u prometu na javnim i privatnim cestama. One bi mogle obuhvaćati sve kolne prilaze, parkirna mjesta ili druge ekvivalentne površine na privatnom terenu koje su dostupne široj javnosti. Korištenje vozila u zatvorenom području, kojem šira javnost nema pristupa, ne bi trebalo smatrati upotrebom vozila u prometu. No bez obzira na to, kad se vozilo koristi u prometu u bilo kojem trenutku i stoga podliježe obveznom osiguranju, države članice trebale bi zajamčiti da to vozilo bude pokriveno policom osiguranja koja obuhvaća potencijalne oštećene osobe tijekom ugovornog razdoblja bez obzira na to koristi li se vozilo u prometu u trenutku nezgode, osim ako se vozilo koristi u motociklističkom sportskom događaju. Države članice trebale bi moći ograničiti pokriće osiguranjem koje nije povezano s prometom kad se ne može opravdano očekivati da postoji osiguranje, primjerice u slučaju traktora uključenog u nezgodu kada njegova glavna funkcija u tom trenutku nije funkcija prijevoznog sredstva, nego da kao stroj za izvođenje radova služi kao nužna pokretačka snaga.
(3f) Upotreba vozila isključivo u situacijama koje nemaju veze s prometom trebala bi biti isključena iz područja primjene Direktive 2009/103/EZ. Nadalje, države članice ne bi trebale zahtijevati osiguranje za vozila koja su trajno ili privremeno odjavljena zbog nemogućnosti njihova korištenja kao prijevoznog sredstva jer se, na primjer, nalaze u muzeju, u postupku su restauriranja ili se ne upotrebljavaju duže vrijeme iz nekog drugog razloga, kao što je sezonska upotreba.
Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4.
(4) U skladu s postojećim odredbama države članice trebale bi se suzdržavati od provjera osiguranja vozila koja se uobičajeno nalaze na području druge države članice i vozila koja se uobičajeno nalaze na području treće zemlje i na njihovo područje dolaze s područja neke druge države članice. Zahvaljujući novim tehnološkim dostignućima provjere osiguranja vozila moguće su bez zaustavljanja vozila, odnosno bez ometanja slobodnog kretanja osoba. Stoga je primjereno dopustiti takve provjere osiguranja vozila samo ako su nediskriminirajuće, razmjerne, dio općeg sustava provjera na državnom području i ako za njihovu provedbu nije nužno zaustavljanje vozila.
(4) Države članice trenutno se suzdržavaju od provjera osiguranja vozila koja se uobičajeno nalaze na području druge države članice i vozila koja se uobičajeno nalaze na području treće zemlje i na njihovo područje dolaze s područja neke druge države članice. Zahvaljujući novim tehnološkim dostignućima, kao što je tehnologija za automatsko prepoznavanje registarskih tablica, diskretne provjere osiguranja vozila moguće su bez zaustavljanja vozila, odnosno bez ometanja slobodnog kretanja osoba. Stoga je primjereno dopustiti takve provjere osiguranja vozila samo ako su nediskriminirajuće, razmjerne, dio općeg sustava provjera na državnom području, ako se provode i za vozila koja se nalaze na teritoriju države članice koja obavlja provjere, ako za njihovu provedbu nije nužno zaustavljanje vozila i ako se provode uz potpuno poštovanje prava, sloboda i legitimnih interesa dotične osobe.
(4a) Kako bi takav sustav mogao funkcionirati, mora postojati razmjena informacija među državama članicama koja omogućava provjere osiguranja motornih vozila čak i ako je vozilo registrirano u drugoj državi članici. Ta razmjena informacija, koja se temelji na postojećem sustavu EUCARIS (Europski informacijski sustav prometnih i vozačkih dozvola), trebala bi se odvijati bez diskriminacije jer bi sva vozila trebala podlijegati istoj provjeri. Amandmani koje se uvodi ovom Direktivom imat će ograničen učinak na javne uprave jer ovaj sustav za razmjenu već postoji i koristi se za utvrđivanje prometnih prekršaja.
(4b) Vožnja bez osiguranja, odnosno korištenje motornog vozila bez obveznog osiguranja od građanskopravne odgovornosti, sve je veći problem u Uniji. Trošak koji je rezultat vožnje bez osiguranja procijenjen je 2011. za cijelu Uniju na 870 milijuna eura u odštetnim zahtjevima. Potrebno je istaknuti da vožnja bez osiguranja negativno utječe na brojne dionike, uključujući žrtve nezgoda, osiguravatelje, garancijske fondove i ugovaratelje osiguranja motornih vozila.
(5a) U skladu s tim načelima države članice ne bi trebale čuvati podatke duže nego što je to potrebno za provjeru ima li vozilo važeće osiguranje. Ako se utvrdi da je vozilo osigurano, svi podaci koji se odnose na tu provjeru trebaju se izbrisati. Ako se sustavom provjere ne može utvrditi je li vozilo osigurano, ti bi se podaci trebali čuvati najviše 30 dana ili dok se ne dokaže da vozilo ima važeće osiguranje, ovisno o tome što je kraće. Za vozila za koja se utvrdi da nisu obuhvaćena važećim osiguranjem razumno je zahtijevati da se podaci čuvaju dok se ne završe administrativni ili sudski postupci i dok vozilo ne bude obuhvaćeno važećom policom osiguranja.
Amandman 13 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7.
(7) Za djelotvornu i učinkovitu zaštitu žrtava prometnih nezgoda nužno je da se tim žrtvama uvijek isplati naknada za zadobivene tjelesne ozljede ili oštećenje stvari, neovisno o tomu je li društvo za osiguranje odgovorne osobe solventno ili nije. Stoga bi države članice trebale osnovati ili zadužiti tijelo za isplatu početne naknade štete oštećenim osobama s uobičajenim boravištem na njihovu državnom području, koje ima pravo zatražiti povrat te naknade od tijela koje je za to osnovano ili zaduženo u državi članici u kojoj društvo za osiguranje koje je izdalo policu osiguranja za vozilo odgovorne osobe ima poslovni nastan. Međutim, kako bi se izbjeglo podnošenje usporednih zahtjeva, žrtvama prometnih nezgoda ne bi trebalo biti dopušteno podnošenje odštetnog zahtjeva navedenom tijelu ako su već podnijele zahtjev predmetnom društvu za osiguranje ili pokrenule pravni postupak protiv tog društva te se taj zahtjev još razmatra odnosno taj je pravni postupak još u tijeku.
(7) Za djelotvornu i učinkovitu zaštitu osoba oštećenih uslijed prometnih nezgoda nužno je da se tim oštećenim osobama uvijek isplati odgovarajuća naknada za zadobivene tjelesne ozljede ili oštećenje stvari, neovisno o tomu je li društvo za osiguranje odgovorne osobe solventno ili nije. Stoga bi države članice trebale osnovati ili zadužiti tijelo koje bez odgode oštećenim osobama s uobičajenim boravištem na njihovu državnom području isplaćuje početnu naknadu štete barem do granica obveze osiguranja iz članka 9. stavka 1. Direktive 2009/103/EZ ili, u slučaju da je viša, granice garancije koju propiše država članica i koje ima pravo zatražiti povrat te naknade od tijela koje je za to osnovano ili zaduženo u državi članici u kojoj društvo za osiguranje koje je izdalo policu osiguranja za vozilo odgovorne osobe ima poslovni nastan. Međutim, kako bi se izbjeglo podnošenje usporednih zahtjeva, žrtvama prometnih nezgoda ne bi trebalo biti dopušteno podnošenje odštetnog zahtjeva navedenom tijelu ako su već podnijele zahtjev predmetnom društvu za osiguranje te se taj zahtjev još razmatra.
Amandman 14 Prijedlog direktive Uvodna izjava 8.
(8) Trebalo bi omogućiti jednostavnu provjeru vjerodostojnosti potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima ugovaratelja osiguranja koji s društvom za osiguranje želi sklopiti novi ugovor o osiguranju i na taj način olakšati priznavanje takve potvrde pri ugovaranju nove police osiguranja. Kako bi se olakšala provjera i utvrđivanje vjerodostojnosti potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima, važno je da su sadržaj i format tih potvrda jednaki u svim državama članicama. Osim toga, društva za osiguranje koja pri određivanju premija osiguranja motornog vozila uzimaju u obzir potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima ne bi smjela diskriminirati na temelju državljanstva ili isključivo na temelju prethodne države članice boravišta ugovaratelja osiguranja. Kako bi države članice mogle provjeriti kako društva za osiguranje postupaju s potvrdama o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima, društva za osiguranje trebala bi objaviti svoje politike u pogledu upotrebe eventualno postavljenih odštetnih zahtjeva pri izračunu premija.
(8) Trebalo bi omogućiti jednostavnu provjeru vjerodostojnosti potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima ugovaratelja osiguranja koji s društvom za osiguranje želi sklopiti novi ugovor o osiguranju i na taj način olakšati priznavanje takve potvrde pri ugovaranju nove police osiguranja. Kako bi se olakšala provjera i utvrđivanje vjerodostojnosti potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima, važno je da su sadržaj i format tih potvrda jednaki u svim državama članicama. Osim toga, društva za osiguranje koja pri određivanju premija osiguranja motornog vozila uzimaju u obzir potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima ne bi smjela diskriminirati na temelju državljanstva ili isključivo na temelju prethodne države članice boravišta ugovaratelja osiguranja. Osim toga, društva za osiguranje trebala bi tretirati potvrdu iz druge države članice kao i domaću potvrdu te primijeniti sve popuste dostupne potencijalnom klijentu koji je po svemu ostalome identičan, kao i popuste koji su propisani nacionalnim zakonodavstvom te države članice. Države članice trebale bi zadržati slobodu donošenja nacionalnih propisa o sustavima „bonus/malus” jer su ti sustavi po svojoj prirodi nacionalni, bez prekograničnog elementa, te bi stoga prema načelu supsidijarnosti odlučivanje o tim sustavima trebalo ostati u nadležnosti država članica. Kako bi države članice mogle provjeriti kako društva za osiguranje postupaju s potvrdama o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima, društva za osiguranje trebala bi objaviti svoje politike u pogledu upotrebe eventualno postavljenih odštetnih zahtjeva pri izračunu premija.
Amandman 15 Prijedlog direktive Uvodna izjava 9.
(9) Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sadržajem i formatom potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća20.
Briše se.
__________________
20 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(9a) Radi postizanja potpunog učinka uporabe potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima pri izračunu premija, države članice trebale bi poticati društava za osiguranje da koriste transparentne alate za usporedbu cijena.
Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10.
(10) Kako bi se osigurala redovita prilagodba minimalnih iznosa u skladu s promjenama u gospodarstvu (te da s vremenom ne izgube na vrijednosti), Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s prilagodbom tih minimalnih iznosa pokrića osiguranja motornih vozila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama kako bi se uzele u obzir promjene u gospodarstvu te ovlast za utvrđivanje postupovnih zadaća i postupovnih obveza u pogledu nadoknade koje imaju tijela koja su na temelju članka 10.a osnovana ili zadužena za naknadu štete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(10) Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s utvrđivanjem sadržaja i formata potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima.Kako bi se osigurala redovita prilagodba minimalnih iznosa pokrića osiguranjem motornih vozila od građanskopravne odgovornosti u skladu s promjenama u gospodarstvu (te da s vremenom ne izgube na vrijednosti), Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s prilagodbom tih minimalnih iznosa te ovlast za utvrđivanje postupovnih zadaća i postupovnih obveza u pogledu nadoknade koje imaju tijela koja su na temelju članka 10.a Direktive 2009/103/EZ osnovana radi naknade štete ili zadužena za naknadu štete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1a. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
__________________
1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 18 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.
(11) U okviru evaluacije funkcioniranja ove Direktive Europska komisija trebala bi pratiti primjenu Direktive, uzimajući u obzir broj žrtava, iznos neisplaćenih naknada štete zbog kašnjenja u plaćanju uzrokovanih prekograničnim slučajevima nesolventnosti, razinu minimalnih iznosa pokrića u državama članicama, količinu odštetnih zahtjeva zbog vožnje bez osiguranja u prekograničnom prometu i broj pritužbi povezanih s potvrdama o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima.
(11) U okviru evaluacije funkcioniranja Direktive 2009/103/EZ Europska komisija trebala bi pratiti primjenu te Direktive, uzimajući u obzir broj oštećenih osoba, iznos neisplaćenih naknada štete zbog kašnjenja u plaćanju uzrokovanih prekograničnim slučajevima nesolventnosti, razinu minimalnih iznosa pokrića u državama članicama, količinu odštetnih zahtjeva zbog vožnje bez osiguranja u prekograničnom prometu i broj pritužbi povezanih s potvrdama o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima. Komisija bi također trebala pratiti i preispitivati Direktivu 2009/103/EZ u svjetlu tehnološkog napretka, uključujući povećano korištenje autonomnih i poluautonomnih vozila, kako bi osigurala da ona i dalje služi svojoj svrsi, a to je zaštita potencijalnih oštećenih osoba od nezgoda koje uključuju motorna vozila. Također bi trebala analizirati sustav odgovornosti lakih vozila velikih brzina i potencijalno rješenje na razini Unije za sustav bonusa i malusa.
Amandman 19 Prijedlog direktive Uvodna izjava 12.
(12) S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, posebno jednaku minimalnu zaštitu žrtava prometnih nezgoda u cijeloj Uniji i zaštitu žrtava u slučaju nesolventnosti društava za osiguranje, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(12) S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, posebno jednaku minimalnu zaštitu osoba oštećenih uslijed prometnih nezgoda u cijeloj Uniji, njihovu zaštitu u slučaju nesolventnosti društava za osiguranje te jamčenje jednakog postupanja osiguravatelja pri utvrđivanju vjerodostojnosti potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima koje podnose potencijalni ugovaratelji osiguranja koji prelaze unutarnje granice Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(13a) Radi promicanja dosljednog pristupa za osobe oštećene uslijed nezgoda u kojima se motorno vozilo upotrebljava kao oružje za počinjenje nasilnog kaznenog djela ili terorističkog čina, države članice trebale bi osigurati da njihovo tijelo za naknadu štete osnovano ili ovlašteno u skladu s člankom 10. Direktive 2009/103/EZ razmatra sve odštetne zahtjeve koji proizlaze iz takvog kaznenog djela ili čina.
(-1) U cijeloj Direktivi riječ „žrtva” zamjenjuje se riječju „oštećena osoba”, a riječ „žrtve” zamjenjuje se riječju „oštećene osobe”.
(Konačan oblik riječi „oštećena osoba” bit će potrebno utvrđivati od slučaja do slučaja, na temelju gramatičkih potreba, a usvajanje ove izmjene izazvalo bi dodatne odgovarajuće izmjene u izmijenjenoj Direktivi.)
1.a „upotreba vozila” znači svaka upotreba takva vozila, koje je namijenjeno tomu da se uobičajeno upotrebljava kao prijevozno sredstvo, koja je u skladu s uobičajenom funkcijom tog vozila, neovisno o značajkama vozila i neovisno o terenu na kojem se motorno vozilo upotrebljava te o tomu je li ono u stanju mirovanja ili u pokretu.”;
1.a „upotreba vozila” znači svaka upotreba takva vozila u prometu koja je u skladu s funkcijom vozila kao prijevoznog sredstva u trenutku nezgode, neovisno o značajkama vozila i neovisno o terenu na kojem se motorno vozilo upotrebljava te o tomu je li ono u stanju mirovanja ili u pokretu.”;
„Ova Direktiva primjenjuje se samo na vozila obuhvaćena Uredbom (EU) 2018/858*, Uredbom (EU) br. 167/2013** ili Uredbom (EU) br. 168/2013***.
Ova Direktiva ne primjenjuje se na vozila namijenjena isključivo za upotrebu u okviru sudjelovanja u natjecateljskoj sportskoj aktivnosti, ili u srodnim sportskim aktivnostima, unutar zatvorenog područja.
__________________
* Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
**Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).
*** Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).”
„Države članice jamče da, kad vozilo mora imati osiguranje u skladu s prvim stavkom, ono bude važeće i obuhvaća oštećene osobe u slučaju nezgoda koje se dogode:
(a) dok je vozilo u prometi i dok se ne koristi u skladu sa svojom primarnom funkcijom i
(b) dok se vozilo ne koristi u prometu.
Države članice mogu uvesti ograničenja u pogledu pokrivenosti osiguranjem za upotrebu koja nije upotreba vozila u prometu iz točke (b) petog stavka. Ta se odredba primjenjuje iznimno i samo kada je to nužno, kada države članice smatraju da bi takva pokrivenost prelazila razumna očekivanja od osiguranja motornog vozila. Ta se odredba nikad ne smije upotrebljavati za zaobilaženje načela i pravila iz ove Direktive.”
One međutim mogu provoditi takve provjere osiguranja ako su te provjere nediskriminirajuće, nužne i razmjerne s obzirom na cilj koji se nastoji ostvariti i
One međutim mogu provoditi takve provjere osiguranja ako su te provjere nediskriminirajuće, nužne i razmjerne s obzirom na cilj koji se nastoji ostvariti, ako se njima poštuju prava, slobode i legitimni interesi dotične osobe i
Amandman 26 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 2. Direktiva 2009/103/EZ Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b) dio su općeg sustava provjera na državnom području i za njihovu provedbu nije nužno zaustavljanje vozila.
(b) dio su općeg sustava provjera na državnom području koje se provode i za vozila koja se uobičajeno nalaze na teritoriju države članice koja provodi provjeru i za njihovu provedbu nije nužno zaustavljanje vozila.
1.a Za potrebe provjere osiguranja, kao što je navedeno u stavku 1., država članica drugim državama članicama odobrava pristup sljedećim nacionalnim podacima o registraciji vozila, s ovlastima obavljanja automatizirane pretrage u odnosu na njih:
(a) podaci o tome ima li vozilo obvezno osiguranje;
(b) podaci koji se odnose na vlasnike ili korisnike vozila koji su bitni za njihovo osiguranje od građanskopravne odgovornosti u skladu s člankom 3.
Pristup tim podacima odobrava se preko nacionalnih kontaktnih točaka država članica koje su imenovane u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/413*.
__________________
*Direktiva (EU) 2015/413 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (SL L 68, 13.3.2015., str. 9.).
1.b Prilikom obavljanja pretrage u obliku zahtjeva prema drugim tijelima, nacionalna kontaktna točka države članice koja provjerava osiguranje upotrebljava cjeloviti registracijski broj vozila. Te se pretrage obavljaju u skladu s postupcima opisanima u poglavlju 3. Priloga Odluci 2008/616/PUP*. Država članica koja provodi provjeru osiguranja koristi se dobivenim podacima kako bi utvrdila je li vozilo pokriveno valjanim obveznim osiguranjem u skladu s člankom 3. ove Direktive.
__________________
*Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).
1.c Države članice osiguravaju sigurnost i zaštitu podataka koji se prenose, u mjeri u kojoj je to moguće na temelju postojećih softverskih aplikacija, kao što je ona iz članka 15. Odluke 2008/616/PUP, i izmijenjenih verzija tih softverskih aplikacija, u skladu s poglavljem 3. Priloga Odluci 2008/616/PUP. Izmijenjene verzije softverskih aplikacija osiguravaju internetski modul razmjene u stvarnom vremenu i modul razmjene u serijama, pri čemu potonji omogućuje razmjenu višestrukih zahtjeva ili odgovora u jednoj poruci.
Države članice konkretno navode točnu svrhu, upućuju na relevantnu pravnu osnovu, poštuju relevantne sigurnosne zahtjeve i načela nužnosti, proporcionalnosti i ograničenja svrhe te utvrđuju proporcionalno razdoblje čuvanja podataka.
Osobni podaci koji se obrađuju u skladu s ovim člankom ne zadržavaju se dulje nego što je potrebno u svrhu provjere osiguranja. Takvi podaci potpuno se brišu čim više nisu potrebni za tu svrhu. Ako se provjerom osiguranja pokaže da vozilo ima obvezno osiguranje u skladu s člankom 3., nadzornik odmah briše te podatke. Ako se provjerom ne može utvrditi ima li vozilo obvezno osiguranje u skladu s člankom 3., podaci se čuvaju tijekom proporcionalnog razdoblja od najviše 30 dana ili do vremena potrebnog za utvrđivanje postojanja osiguranja, ovisno o tome što je kraće.
Ako država članica utvrdi da vozilo prometuje bez obveznog osiguranja u skladu s člankom 3., može primijeniti sankcije utvrđene u skladu s člankom 27.
Amandman 31 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 3. Direktiva 2009/103/EZ Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. − točka a
(a) za tjelesne ozljede: 6 070 000 EUR po nezgodi, neovisno o broju žrtava, ili 1 220 000 EUR po žrtvi;
(a) za tjelesne ozljede: 6 070 000 EUR po nezgodi, neovisno o broju oštećenih osoba, ili 1 220 000 EUR po oštećenoj osobi;
Amandman 32 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. – točka 3. Direktiva 2009/103/EZ Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b) za oštećenje stvari, 1 220 000 EUR po odštetnom zahtjevu, neovisno o broju žrtava.
(b) za oštećenje stvari, 1 220 000 EUR po nezgodi, neovisno o broju oštećenih osoba.
(3a) u članku 10. prvi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:
Svaka država članica osniva ili ovlašćuje tijelo sa zadatkom osiguranja naknade štete, barem do granica obveze osiguranja za oštećenje stvari ili tjelesne ozljede prouzročene nepoznatim vozilom ili vozilom za koje obveza osiguranja utvrđena stavkom 3. nije ispunjena.
„Svaka država članica osniva ili ovlašćuje tijelo sa zadatkom osiguranja naknade štete barem do granica obveze osiguranja iz članka 9. stavka 1. ili, u slučaju da je viša, do granica garancije koju propiše država članica, za oštećenje stvari ili tjelesne ozljede prouzročene nepoznatim vozilom ili vozilom za koje obveza osiguranja utvrđena stavkom 3. nije ispunjena, među ostalim u pogledu nezgoda u kojima se motorno vozilo upotrebljava kao oružje za počinjenje nasilnog kaznenog djela ili terorističkog čina.”
Zaštita oštećenih osoba u slučaju nesolventnosti ili izostanka suradnje društva za osiguranje
Zaštita oštećenih osoba u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje
-1. Države članice poduzimaju sve mjere potrebne da osiguraju da oštećene osobe imaju pravo tražiti naknadu štete, barem do granica obveze osiguranja iz članka 9. stavka 1. ili, u slučaju da su više, do granica garancije koju propiše država članica, za tjelesne ozljede ili materijalnu štetu koji su prouzročeni vozilom koje osigurava društvo za osiguranje, u sljedećim situacijama:
(a) nad društvom za osiguranje provodi se stečajni postupak ili
(b) društvo za osiguranje u postupku je likvidacije kako je utvrđen u članku 268. točki (d) Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*.
1. Države članice osnivaju ili zadužuju tijelo za isplatu naknade štete oštećenim osobama s uobičajenim boravištem na njihovu državnom području, barem do granica obveze osiguranja iz članka 9. stavka 1. za tjelesne ozljede ili materijalnu štetu koji su prouzročeni vozilom koje osigurava društvo za osiguranje, u bilo kojoj od sljedećih situacija:
1. Svaka država članica osniva ili zadužuje tijelo za isplatu naknade štete oštećenim osobama s uobičajenim boravištem na njihovu državnom području, u situacijama opisanima u stavku -1.
(a) nad društvom za osiguranje provodi se stečajni postupak;
(b) društvo za osiguranje u postupku je likvidacije kako je utvrđen u članku 268. točki (d) Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća***;
(c) društvo za osiguranje ili njegov predstavnik za likvidaciju štete nije dalo utemeljen odgovor na točke navedene u odštetnom zahtjevu u roku od tri mjeseca od datuma na koji je oštećena osoba podnijela svoj odštetni zahtjev tom društvu za osiguranje.
2. Oštećene osobe ne mogu podnijeti odštetni zahtjev tijelu iz stavka 1. ako su podnijele zahtjev izravno društvu za osiguranje ili pokrenule pravni postupak izravno protiv tog društva i takav se zahtjev još razmatra odnosno taj je pravni postupak još u tijeku.
3. Tijelo iz stavka1. odgovara na zahtjev u roku od dva mjeseca od datuma na koji je oštećena osoba podnijela svoj odštetni zahtjev.
3. Oštećena strana može podnijeti odštetni zahtjev izravno tijelu iz stavka 1. To tijelo, na temelju informacija koje na njegov zahtjev dostavi oštećena osoba, daje obrazloženi odgovor oštećenoj osobi u vezi s isplatom odštete u roku od tri mjeseca od datuma na koji je oštećena osoba podnijela odštetni zahtjev.
Kad treba platiti odštetu, tijelo iz stavka 1. isplaćuje oštećenoj osobi u roku od tri mjeseca od priopćenja svog odgovora puni iznos odštete, ili ako je odšteta u obliku dogovorenih obročnih rata, započinje s isplatom rata.
Ako je oštećena osoba podnijela zahtjev društvu za osiguranje ili njegovu predstavniku za likvidaciju štete i za koje su prije ili tijekom štetnog događaja nastupile okolnosti iz stavka -1., a oštećena osoba još nije primila obrazloženi odgovor tog društva za osiguranje ili njegova predstavnika za likvidaciju štete, oštećena osoba može ponovno podnijeti odštetni zahtjev tijelu iz stavka 1.
4. Ako oštećena osoba nema boravište u državi članici u kojoj društvo za osiguranje iz stavka 1. ima poslovni nastan, tijelo iz stavka 1. koje je isplatilo naknadu štete toj oštećenoj osobi u državi članici njezina boravišta ima pravo tijelu iz stavka 1. koje se nalazi u državi članici u kojoj je poslovni nastan društva za osiguranje koje je izdalo policu odgovornoj osobi podnijeti zahtjev za nadoknadu iznosa isplaćene naknade štete.
4. Ako je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad u skladu s člankom 14. Direktive 2009/138/EZ u državi članici koja se razlikuje od države članice za koju je tijelo iz stavka 1. nadležno, to tijelo ima pravo tijelu iz stavka 1. koje se nalazi u državi članici u kojoj je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad podnijeti zahtjev za nadoknadu iznosa isplaćene naknade štete.
5. Stavcima od 1. do 4. ne dovodi se u pitanje:
5. Stavcima od -1. do 4. ne dovodi se u pitanje:
(a) pravo država članica da naknadu štete koju isplati tijelo iz stavka 1. smatraju supsidijarnom ili ravnopravnom;
(a) pravo država članica da naknadu štete koju isplati tijelo iz stavka 1. smatraju supsidijarnom ili ravnopravnom;
(b) pravo država članica da za istu nezgodu propišu likvidaciju štete između:
(b) pravo država članica da za istu nezgodu propišu likvidaciju štete između:
i. tijela iz stavka 1.;
i. tijela iz stavka 1.;
ii. osobe ili osoba odgovornih za nezgodu;
ii. osobe ili osoba odgovornih za nezgodu;
iii. drugih društava za osiguranje ili ustanova za socijalno osiguranje koji su dužni nadoknaditi štetu oštećenoj osobi.
iii. drugih društava za osiguranje ili ustanova za socijalno osiguranje koji su dužni nadoknaditi štetu oštećenoj osobi.
6. Države članice ne dopuštaju tijelu iz stavka 1. da isplatu naknade štete uvjetuje bilo kojim zahtjevima osim onima koji su predviđeni ovom Direktivom, a posebno zahtjevom da oštećena osoba mora dokazati da odgovorna osoba nije u mogućnosti ili odbija isplatiti naknadu štete.
6. Države članice ne dopuštaju tijelu iz stavka 1. da isplatu naknade štete uvjetuje bilo kojim smanjenjima ili zahtjevima osim onima koji su predviđeni ovom Direktivom. Države članice osobito ne dopuštaju tijelu iz stavka 1. da isplatu naknade štete uvjetuje zahtjevom da oštećena osoba dokaže da odgovorna osoba ili društvo za osiguranje nije u mogućnosti ili odbija isplatiti naknadu štete.
7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 28.b kako bi utvrdila postupovne zadaće i postupovne obveze u pogledu nadoknade koje imaju tijela osnovana ili ovlaštena na temelju članka 10.a.”
7. Ovaj članak proizvodi pravne učinke:
(a) nakon što se između tijela iz stavka 1., koja su osnovale ili ovlastile države članice, sklopi sporazum koji se odnosi na njihove zadaće i obveze te na postupke za nadoknadu štete;
(b) od datuma koji Komisija treba odrediti nakon što utvrdi, u bliskoj suradnji s državama članicama, da je sklopljen sporazum iz točke (a).”
7.a Oštećene osobe iz članka 20. stavka 1. mogu u situacijama iz stavka -1. zatražiti naknadu od tijela za naknadu štete iz članka 24. u državi članici boravišta.
7.b Oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev izravno tijelu za naknadu štete koje, na temelju informacija koje na njegov zahtjev dostavi oštećena osoba, mora oštećenoj osobi dati obrazloženi odgovor u roku od tri mjeseca od datuma na koji je oštećena osoba podnijela zahtjev za naknadu štete.
Po zaprimanju zahtjeva, tijelo za naknadu štete obavještava o primitku zahtjeva od oštećene osobe sljedeće osobe ili tijela:
(a) društvo za osiguranje koje je predmet stečajnog ili likvidacijskog postupka;
(b) likvidatora imenovanog za to društvo za osiguranje, kako je utvrđeno člankom 268. točkom (f) Direktive 2009/138/EZ;
(c) tijelo za naknadu štete u državi članici u kojoj se dogodila nezgoda i
(d) tijelo za naknadu štete u državi članici u kojoj je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad u skladu s člankom 14. Direktive 2009/138/EZ ako ta država članica nije država članica u kojoj se dogodila nezgoda.
7.c Po primitku informacija iz stavka 7.b, tijelo za naknadu štete u državi članici u kojoj se dogodila nezgoda obavještava tijelo za naknadu štete u državi članici boravišta oštećene osobe treba li se naknada štete tijela iz stavka 1. smatrati supsidijarnom ili ravnopravnom. Tijelo za naknadu štete u državi članici boravišta oštećene osobe te informacije uzima u obzir prilikom isplate naknade.
7.d Tijelo za naknadu štete koje je oštećenoj osobi isplatilo naknadu u njezinoj državi članici boravišta ovlašteno je zatražiti povrat iznosa isplaćenog kao naknade od tijela za naknadu štete u državi članici u kojoj je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad u skladu s člankom 14. Direktive 2009/138/EZ.
7.e Potonje tijelo preuzima prava oštećene osobe u odnosu na tijelo iz stavka 1. osnovano u državi članici u kojoj je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad u skladu s člankom 14. Direktive 2009/138/EZ u mjeri u kojoj je tijelo za naknadu štete u državi članici boravišta oštećene osobe isplatilo naknadu za tjelesne ozljede ili materijalnu štetu.
Svaka država članica obvezna je priznati tu subrogaciju kako ju je predvidjela bilo koja druga država članica.
7.f Sporazum između tijela za naknadu štete iz članka 24. stavka 3. sadrži odredbe koje se odnose na funkcije i obveze tijela za naknadu štete, kao i postupke u pogledu naknade koje proizlaze iz ovog članka.
7.g Ako ne postoji sporazum iz stavka 7. točke (a) ili izmjena sporazuma iz stavka 7.f do [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni], Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 28.b kojim se utvrđuju postupovne zadaće i postupovne obveze tijela osnovanih ili ovlaštenih na temelju ovog članka u pogledu nadoknade štete, ili za izmjenu sporazuma iz članka 24. stavka 3., ili za oboje, ako je to potrebno.
__________________
*Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
***Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
Vozila otpremljena iz jedne države članice u drugu
Vozila otpremljena iz jedne države članice u drugu
1. Odstupajući od druge alineje članka 2. točke (d) Direktive 88/357/EEZ, ako je vozilo otpremljeno iz jedne države članice u drugu, državom članicom odredišta smatra se država članica u kojoj se nalazi rizik, odmah nakon prihvaćanja isporuke od strane kupca i tijekom razdoblja od trideset dana, čak i ako vozilo nije službeno registrirano u državi članici odredišta.
1. Odstupajući od članka 13. točke 13. podtočke (b) Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, ako je vozilo otpremljeno iz jedne države članice u drugu, državom članicom u kojoj se nalazi rizik smatra se bilo država članica registracije bilo, odmah nakon prihvaćanja isporuke od strane kupca, država članica odredišta i to tijekom razdoblja od trideset dana, čak i ako vozilo nije službeno registrirano u državi članici odredišta.
2. Ako je vozilo sudjelovalo u nezgodi tijekom razdoblja iz 1. stavka ovog članka dok je neosigurano, tijelo iz članka 10. stavka 1. u državi članici odredišta odgovorno je za naknadu štete predviđenu člankom 9.
2. Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi osigurale da društva za osiguranje obavijeste informacijski centar države članice u kojoj je vozilo registrirano da su izdale policu osiguranja za uporabu predmetnog vozila.
__________________
*Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).”
Odgovornost u slučaju nezgode s prikolicom koju vuče pogonsko vozilo
U slučaju nezgode koju uzrokuje niz vozila koji se sastoji od prikolice koju vuče pogonsko vozilo, oštećenoj osobi naknadu isplaćuje društvo u kojem je prikolica osigurana ako:
– je zasebna treća strana izuzeta od odgovornosti i
– ako se prikolica ne može identificirati, ali pogonsko vozilo koje ju je vuklo može.
Društvo koje isplaćuje naknadu oštećenoj osobi u ovom slučaju ima pristup društvu u kojem je osigurana prikolica koju je vuklo pogonsko vozilo, ako je to predviđeno nacionalnim pravom.”
Države članice osiguravaju da društva za osiguranje ili tijela iz drugog podstavka pri uzimanju u obzir potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima koje su izdala druga društva za osiguranje ili druga tijela iz drugog podstavka ne postupaju prema ugovarateljima osiguranja na diskriminirajući način i ne naplaćuju im prekomjerne premije zbog njihova državljanstva ili isključivo na temelju njihove prethodne države članice boravišta.
Države članice osiguravaju da društva za osiguranje i tijela iz drugog podstavka pri uzimanju u obzir potvrda o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima koje su izdala druga društva za osiguranje ili druga tijela iz drugog podstavka ne postupaju prema ugovarateljima osiguranja na diskriminirajući način i ne naplaćuju im prekomjerne premije zbog njihova državljanstva ili isključivo na temelju njihove prethodne države članice boravišta.
Države članice jamče da kada društvo za osiguranje pri određivanju premije uzima u obzir potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima, također uzima u obzir potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima koje su izdala društva za osiguranje sa sjedištem u drugim državama članicama jednako kao i one koje je izdalo društvo za osiguranje unutar iste države članice i primjenjuju, u skladu s nacionalnim pravom, sve zakonske odredbe u pogledu obrade premija.
Države članice osiguravaju da društva za osiguranje objavljuju svoje politike u pogledu načina na koji upotrebljavaju potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima pri izračunu premija.
Ne dovodeći u pitanje politiku određivanja cijena društava za osiguranje, države članice osiguravaju da društva za osiguranje objavljuju svoje politike u pogledu načina na koji upotrebljavaju potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima pri izračunu premija.
Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u skladu s člankom 28.a stavkom 2. kojima se pobliže određuje sadržaj i oblik potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima iz drugog podstavka. Potvrda sadržava informacije o sljedećem:
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28.b kojim se utvrđuje sadržaj i oblik potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima iz drugog stavka. Potvrda sadržava barem informacije o sljedećem:
(a) identitet društva za osiguranje izdavatelja potvrde;
(a) identitet društva za osiguranje izdavatelja potvrde;
(b) identitet ugovaratelja osiguranja;
(b) identitet ugovaratelja osiguranja, uključujući datum rođenja, adresu za kontakt i, prema potrebi, broj i datum izdavanja vozačke dozvole;
(c) osigurano vozilo;
(c) osigurano vozilo i njegov identifikacijski broj;
(d) razdoblje pokrića osiguranog vozila;
(d) datum početka i datum isteka osiguranja vozila;
(e) broj i iznos prijavljenih odštetnih zahtjeva u vezi s odgovornošću za štetu nanesenu trećim osobama u razdoblju obuhvaćenom potvrdom o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima.
(e) broj prijavljenih odštetnih zahtjeva u vezi s odgovornošću za štetu nanesenu trećim osobama u razdoblju obuhvaćenom potvrdom o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima u kojima je ugovaratelj osiguranja bio kriv, uključujući datum i prirodu svakog zahtjeva, u pogledu materijalne štete ili tjelesne ozljede te informaciju o tome je li zahtjev trenutačno u obradi ili je zaključen.
Komisija se savjetuje sa svim relevantnim dionicima prije donošenja tih delegiranih akata i nastoji postići uzajamni sporazum među dionicima o sadržaju i obliku potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima.
1. Države članice osiguravaju da potrošači imaju besplatan pristup najmanje jednom neovisnom alatu za usporedbu cijena, koji im omogućuje da uspoređuju i ocjenjuju opće cijene i tarife između pružatelja usluga obveznog osiguranja u skladu s člankom 3., na temelju informacija koje su dostavili potrošači.
2. Pružatelji polica obveznog osiguranja pružaju nadležnim tijelima sve zatražene informacije za takav alat i osiguravaju da su te informacije točne i ažurirane, što je nužno kako bi se osigurala ta točnost. Takav alat može uključivati i dodatne opcije osiguranja motornih vozila mimo obveznog osiguranja u skladu s člankom 3.
3. Alat za usporedbu:
(a) operativno je neovisan o pružateljima usluga tako što osigurava da su svi pružatelji usluga jednako zastupljeni u rezultatima pretraživanja;
(b) jasno otkriva vlasnike i operatore alata za usporedbu;
(c) određuje jasne i objektivne kriterije na kojima se temelji usporedba;
(d) služi se jednostavnim i nedvosmislenim jezikom;
(e) pruža točne i ažurirane informacije i naznačuje vrijeme zadnjeg ažuriranja;
(f) otvoren je svakom pružatelju obveznog osiguranja koji dostavi relevantne informacije i uključuje širok raspon ponuda koje obuhvaćaju znatan dio tržišta i, u slučajevima u kojima se predstavljenim informacijama ne daje puni pregled tržišta, jasnu izjavu kojom se to navodi, prije prikazivanja rezultata;
(g) omogućuje učinkoviti postupak za prijavljivanje netočnih informacija;
(h) uključuje izjavu da se cijene temelje na pruženim informacijama i da nisu obvezujuće za pružatelje osiguranja.
4. Nadležna tijela na zahtjev pružatelja alata certificiraju alate za usporedbu koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. točaka od (a) do (h).
5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 28.b kojim se ova Direktiva nadopunjuje utvrđivanjem oblika i funkcija takvog alata za usporedbu te kategorija informacija koje pružatelji osiguranja moraju dostaviti uzme li se u obzir individualizirana priroda polica osiguranja.
6. Ne dovodeći u pitanje druge zakone Unije i u skladu s člankom 27., države članice mogu predvidjeti sankcije, uključujući novčane kazne, za operatore alata za usporedbu koji obmanjuju potrošače ili ne otkrivaju jasno svoju vlasničku strukturu i informacije o tome primaju li naknadu od nekog pružatelja osiguranja.”
Države članice osiguravaju da oštećena osoba ima pravo dobiti kopiju izvješća o nezgodi od nadležnog tijela u razumnom vremenskom roku. U skladu s nacionalnim pravom, ako država članica ne može odmah objaviti cjelovito izvješće o nezgodi, dužna je oštećenoj osobi osigurati redigiranu inačicu dok cjelovita verzija ne postane dostupna. Sve redakcije teksta trebale bi se ograničiti samo na one koje su strogo nužne i potrebne za usklađivanje s pravom Unije ili nacionalnim pravom.”
„1.a Države članice osiguravaju da su društva za osiguranje obvezna pružiti sve potrebne informacije koje zahtijeva registar iz stavka 1. točke (a), uključujući sve registarske oznake obuhvaćene policom osiguranja koju je izdalo društvo. Države članice također zahtijevaju od društava za osiguranje da obavijeste informacijski centar kada polica postane nevažeća prije datuma isteka police ili ako na drugi način više nije važeća za registarsku oznaku vozila.”;
„5.a Države članice osiguravaju da se registar iz stavka 1. točke (a) vodi i ažurira te da je u potpunosti integriran u baze podataka o registraciji vozila i dostupan nacionalnim kontaktnim točkama u okviru Direktive (EU) 2015/413.”;
6. Obrada osobnih podataka koja proizlazi iz stavaka 1. do 5. mora se provesti u skladu s nacionalnim mjerama koje su poduzete u skladu s Direktivom 95/46/EZ.
„6. Obrada osobnih podataka koja proizlazi iz stavaka od 1. do 5.a provodi se u skladu s Direktivom (EU) 2016/679.”
1. Države članice nastoje osigurati da se tijelima za naknadu štete iz članaka 10., 10.a i 24. upravlja kao jedinstvenom administrativnom jedinicom koja obuhvaća sve funkcije različitih tijela za naknadu štete obuhvaćenih ovom Direktivom.
2. Ako država članica ne upravlja tim tijelima kao jedinstvenom administrativnom jedinicom, o tome i razlozima svoje odluke obavještava Komisiju i druge države članice.”
1. Države članice osiguravaju primjenu barem četverogodišnjeg roka zastare na zahtjeve u vezi s odštetom za tjelesnu ozljedu ili materijalnu štetu prouzročene u prekograničnoj prometnoj nezgodi i obuhvaćene člankom 19. i člankom 20. stavkom 2. Rok zastare počinje teći od dana na koji je podnositelj zahtjeva postao svjestan ili je imao opravdane razloge postati svjestan razmjera ozljede, gubitka ili štete, njihova uzroka i identiteta odgovorne osobe i društva za osiguranje koje pokriva građanskopravnu odgovornost te osobe ili predstavnika za likvidaciju štete ili tijela za naknadu štete odgovornog za pružanje odštete i protiv kojeg se podnosi zahtjev.
2. Ako je nacionalnim pravom koje se primjenjuje na odštetni zahtjev predviđen rok zastare dulji od četiri godine, države članice osiguravaju primjenu tog duljeg roka zastare.
3. Države članice Komisiji dostavljaju ažurirane informacije o svojim nacionalnim propisima o zastari za štete prouzročene u prometnim nezgodama. Sažetak informacija koje joj dostave države članice Komisija objavljuje i stavlja na raspolaganje javnosti na svim službenim jezicima Unije.”
1. Države članice osiguravaju suspenziju roka zastare predviđenu člankom 26.a u razdoblju otkad podnositelj zahtjeva podnese zahtjev:
(a) društvu za osiguranje osobe koja je uzrokovala nezgodu ili njegovu predstavniku za likvidaciju štete iz članaka 21. i 22. ili
(b) tijelu za naknadu štete predviđenom člancima 24. i 25., do tuženikova odbacivanja zahtjeva.
2. Ako je preostali dio roka zastare nakon isteka suspenzije kraći od šest mjeseci, države članice osiguravaju da se podnositelju odštetnog zahtjeva odobri minimalni rok od dodatnih šest mjeseci za pokretanje sudskog postupka.
3. Države članice osiguravaju produljenje roka, ako on istječe u subotu, nedjelju ili na jedan od službenih praznika, do kraja prvog sljedećeg radnog dana.”
Države članice osiguravaju da se bilo koje vremensko razdoblje propisano ovom Direktivom računa kako slijedi:
(a) računanje počinje na dan koji slijedi nakon dana kada je nastao relevantni događaj;
(b) ako je rok izražen u godinama, on ističe sljedeće relevantne godine u mjesecu istog naziva i na dan istog broja kao što su bili mjesec i datum kad se dogodio dotični događaj. Ako relevantni sljedeći mjesec nema dan s istim brojem, rok istječe posljednjeg dana u mjesecu;
(c) rokovi se ne suspendiraju tijekom sudskih praznika.”
1. Komisiji pomaže Europski odbor za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje osnovan Odlukom Komisije 2004/9/EZ ****. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*****.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka9. stavka 2. i članka 10.a stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma iz članka 30.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni].Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10.a stavka 7.g, članka 16. stavka 5. i članka 16.a stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni].
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 2. i članka 10.a stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 2., članka 10.a stavka 7.g, članka 16. stavka 5. i članka 16.a stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Evaluacija ove Direktive provodi se najkasnije sedam godina od datuma njezina prenošenja. Komisija dostavlja zaključke evaluacije i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.
Najkasnije pet godina od datuma prenošenja ove Direktive, Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o ocjeni provedbe ove Direktive, posebno u odnosu na:
(a) njezinu primjenu s obzirom na tehnološki razvoj, posebno u pogledu autonomnih i poluautonomnih vozila;
(b) prikladnost područja primjene ove Direktive s obzirom na rizike od nezgoda koje predstavljaju različita motorna vozila zbog vjerojatnih promjena na tržištu, a osobito u odnosu na laka vozila velike brzine koja potpadaju pod kategorije vozila navedene u članku 2. stavku 2. točkama (h), (i), (j), (k) Uredbe (EU) br. 168/2013, kao što su električni bicikli, samobalansirajući osobni transporteri segway ili električni romobili, te je li vjerojatno da će sustav odgovornosti zadovoljiti buduće potrebe;
(c) poticanje društava za osiguranje da u svoje ugovore o osiguranju uključe sustav bonusa i malusa, uključujući popuste u obliku „bonusa za nepodnošenje odštetnog zahtjeva”, u skladu s kojim na premije utječu potvrde o eventualno postavljenim odštetnim zahtjevima ugovaratelja osiguranja.
Tom izvješću prilažu se primjedbe Komisije i, prema potrebi, zakonodavni prijedlog.
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u (O-000135/2018 – B8-0005/2019),
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 8. i 153. (o ravnopravnosti muškaraca i žena), 10. i 19. (o nediskriminaciji) te 6., 9. i 168. (o zdravlju),
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2. i 3., u kojima su načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije utvrđena kao jedna od temeljnih vrijednosti Unije,
– uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 21. (o nediskriminaciji), 23. (o ravnopravnosti žena i muškaraca) i 35. (o zdravstvenoj zaštiti),
– uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te Međunarodnu konferenciju o stanovništvu i razvoju iz rujna 1994. (konferencija iz Kaira) i njezin Program djelovanja te ishode konferencija održanih radi njihove revizije,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP),
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),
– uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),
– uzimajući u obzir zaključke Godišnjeg kolokvija o temeljnim pravima 2017. u organizaciji Komisije pod nazivom „Prava žena u burnim vremenima”,
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se nazadovanje može definirati kao otpor progresivnim društvenim promjenama, gubitak stečenih prava ili zadržavanje neravnopravnog statusa quo te budući da je nazadovanje u području prava žena i rodne ravnopravnosti vrlo zabrinjavajuće; budući da se takav otpor provodi bez obzira na društveni položaj ili dob pojedinca, da može biti formalne ili neformalne prirode te da može uključivati pasivne ili aktivne strategije za sprečavanje daljnjeg napretka i to pokušajima promijene zakona ili politika kojima bi se u konačnici ograničila stečena prava građana; budući da takav otpor prati širenje lažnih vijesti i štetnih stereotipnih predodžbi;
B. budući da su prava žena ljudska prava;
C. budući da razina rodne ravnopravnosti često predstavlja prvo upozorenje koje ukazuje na pogoršanje stanja temeljnih prava i vrijednosti u određenom društvu, uključujući demokraciju i vladavinu prava; budući da su nastojanja da se prava žena ograniče ili ugroze često znak šireg društvenog sukoba;
D. budući da su sve države članice u okviru međunarodnog prava i ugovora EU-a preuzele obveze i dužnosti da će poštovati, jamčiti, štititi i ispunjavati temeljna prava i prava žena;
E. budući da je ravnopravnost muškaraca i žena jedna od temeljnih vrijednosti EU-a; budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Ugovorima, koje treba primjenjivati u zakonodavstvu, praksi, sudskoj praksi i svakodnevnom životu;
F. budući da se u članku 13. UFEU-a navodi: „U svim svojim aktivnostima, Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena.”; budući da primarnu zadaću uklanjanja tih nejednakosti imaju države članice;
G. budući da indeks rodne ravnopravnosti za razdoblje od 2005. do 2015. ukazuje na postojane nejednakosti i tek minimalan napredak; budući da je za postizanje rodno ravnopravnih društava s jednakom razinom poštovanja, sigurnosti i zastupljenosti žena i muškaraca u svim područjima života i rada potrebno u svim državama članicama ostvariti znatan napredak; budući da svi imaju koristi od politika rodne ravnopravnosti jer one imaju pozitivan utjecaj na cijelo društvo; budući da zaustavljanje napretka u području prava žena znači da idemo korak unazad;
H. budući da se razvoj politika o ravnopravnosti treba temeljiti na pristupu žena i muškaraca jednakim prilikama, uz istovremeno pružanje potpore ženama i muškarcima u usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života;
I. budući da napredak u području rodne ravnopravnosti i poboljšanja prava žena nije ni automatski ni linearan; budući da zaštita i poboljšanje rodne ravnopravnosti zahtijeva trajne napore;
J. budući da se diskriminacija žena može manifestirati na različite načine, uključujući strukturnu i ekonomsku diskriminaciju te diskriminaciju na radnom mjestu, te da zbog svoje sveprisutnosti može biti skrivena i neprimjetna;
K. budući da smo u ovom desetljeću na svjetskoj i europskoj razini svjedoci vidljivog i organiziranog trenda protiv rodne ravnopravnosti i prava žena, među ostalim u Europskoj uniji, a posebice u određenim državama članicama;
L. budući da se to nazadovanje može vidjeti i na razini EU-a te da i dalje žali zbog toga što je Komisija na početku aktualnog saziva odlučila da neće nastaviti s dotadašnjom provedbom strategije rodne ravnopravnosti;
M. budući da su glavne mete tog nazadovanja u području prava žena i rodne ravnopravnosti zajedničke svim državama članicama i obuhvaćaju ključna područja institucijskog i političkog okvira za rodnu ravnopravnost i prava žena, kao što je rodno osviještena politika, zaštita socijalnih i radnih prava, obrazovanje, spolno i reproduktivno zdravlje i prava, sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja, prava LGBTI+ zajednice, zastupljenost žena na položajima za političko donošenje odluka i na radnom mjestu, prikladno financiranje organizacija za ženska i druga ljudska prava te radni prostor i prikladna sredstva za organizacije žena; budući da neki borci i organizacije protiv ljudskih prava svojim strategijama nastoje ukinuti postojeće zakone o temeljnim ljudskim pravima koja se odnose na: spolnost i reprodukciju, uključujući pravo na pristup modernim oblicima kontracepcije, na tehnologije potpomognute oplodnje ili siguran pobačaj; ravnopravnost za pripadnike LGBTI+ zajednice (lezbijke, homoseksualace, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe); pristup istraživanju u području matičnih stanica; pravo na promjenu spola ili roda bez straha od pravnih posljedica;
N. budući da nesigurni radni odnosi i razni oblici netipičnih oblika rada naročito pogađaju žene; budući da su u razdoblju 2008. – 2014. stope nezaposlenosti naglo porasle zbog duboke gospodarske krize koja je teško pogodila EU te da je stopa nezaposlenosti žena 2014. (10,4 %) i dalje je bila viša od stope nezaposlenosti muškaraca (10,2 %); budući da je gospodarska kriza utjecala na cijelu Europsku uniju, pri čemu su ruralna područja iskusila izrazito visoke razine nezaposlenosti, siromaštva i depopulacije, što je naročito utjecalo na žene;
O. budući da su u prošlom desetljeću organizacije, skupine i borci za prava žena djelovali kao katalizatori i vođe zakonodavnog i političkog razvoja u pogledu napretka i provedbe prava žena; budući da su oni sada suočeni s velikim problemima u pristupu financijskim sredstvima zbog restriktivnih kriterija i administrativnog opterećenja te sve nepovoljnijeg okruženja koje im više ne omogućuje da učinkovito obavljaju svoje zadaće od javnog interesa;
P. budući da brojne države članice još uvijek nisu ratificirale niti prenijele Istanbulsku konvenciju te da u Europskoj uniji postoje državna ograničenja u pogledu pristupa spolnim i reproduktivnim pravima;
Q. budući da su u prvoj polovici 2018. u nekoliko država zabilježene negativne reakcije na Istanbulsku konvenciju, što je potaknulo govor mržnje posebno usmjeren protiv pripadnika LGBTI+ zajednice; budući da te reakcije nikada nisu naišle na kritike ni u Vijeću ni u Europskom vijeću;
R. budući da je Vijeće Europe 2017. upozorilo da su spolna i reproduktivna prava žena ugrožena jer je nekoliko država članica pokušalo ograničiti zakonodavstvo o pristupu pobačaju i kontracepciji; budući da su, slično tomu, Odbor UN-a za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Odbor za prava osoba s invaliditetom (CRPD) u kolovozu 2018. objavili zajedničku izjavu u kojoj ističu da su pristup sigurnom i zakonitom pobačaju te povezanim uslugama i informacijama ključni aspekti reproduktivnog zdravlja žena te istodobno pozvali zemlje da zaustave nazadovanje spolnih i reproduktivnih prava žena, djevojaka i djevojčica jer se time ugrožava njihovo zdravlje i život; budući da je Europski parlament potvrdio da odbijanje zajamčenog i zakonitog pristupa pobačaju predstavlja nasilje nad ženama;
S. budući da u nekim državama članicama organizacije koje se aktivno suprotstavljaju spolnim i reproduktivnim pravima žena primaju punu potporu vlade u obliku javnog financiranja, zahvaljujući čemu mogu organizirati koordinirane aktivnosti na međunarodnoj i europskoj razini;
T. budući da u svim državama članicama ne postoji obrazovanje o odnosima, spolnosti i rodnoj ravnopravnosti koje zadovoljava standarde Svjetske zdravstvene organizacije za spolni odgoj i njezinog Akcijskog plana o spolnom i reproduktivnom zdravlju, što predstavlja neusklađenost s međunarodnim smjernicama; zabrinut je zbog činjenice da određeni politički pokreti pružaju sve veći otpor takvom obrazovanju i stigmatiziraju one koji u njemu sudjeluju, pri čemu je taj otpor u brojnim državama članicama često posljedica kampanja dezinformiranja o sadržaju spolnog odgoja, koje onemogućuju da se svima pruži to informativno, važno i uključivo obrazovanje;
U. budući da stoljetne patrijarhalne strukture diljem svijeta služe potlačivanju žena i njihovih prava te održavanju rodne neravnopravnosti; budući da će za prevladavanje tih struktura biti potreban sukob s različitim pozicijama i mehanizmima moći u cijelom svijetu;
V. budući da je poticanje rodne ravnopravnosti i ulaganje u žene isplativo za cijelo društvo s obzirom na to da će žene koje imaju ekonomske resurse i prilike za vodstvo ulagati u zdravlje, ishranu, obrazovanje i dobrobit svoje djece i obitelji;
1. potiče Komisiju i države članice da kao svoj prioritet odrede i nastave se zalagati za rodnu ravnopravnost, prava žena i prava LGBTI+ zajednice, uključujući prava najosjetljivijih manjina; podsjeća sve države članice da su obvezne poštovati prava žena i promicati rodnu ravnopravnost; poziva da se u svim područjima osude svi govori i mjere kojima se ugrožavaju prava žena, njihova autonomija i emancipacija; napominje da je važan način borbe protiv tog nazadovanja proaktivno poticanje rodne ravnopravnosti utemeljene na pravima te općenito promicanje rodno osviještene politike;
2. napominje da vrsta, intenzitet i učinci nazadovanja prava žena variraju među zemljama i regijama, odnosno da u nekim slučajevima ostaju na razini retorike, dok su u drugima pretočeni u mjere i inicijative; budući da je to nazadovanje ipak vidljivo u gotovo svim državama članicama; smatra da rasprave i političke opcije također utječu na to nazadovanje;
3. napominje da neovisnost žena kroz društvenu i gospodarsku emancipaciju iziskuje politike usmjerene na radno mjesto, kojima se doprinosi borbi protiv velikih nejednakosti i diskriminacije na radnom mjestu te jamči bolja plaća i veća regulacija rada i radnog vremena, uz mjere za suzbijanje i zabranu svih oblika nesigurnog zaposlenja te kojima se brani pravo na kolektivno pregovaranje;
4. napominje da to nazadovanje najviše osjete žene u manjinskim skupinama, uključujući rodne i spolne, etničke i vjerske manjine;
5. ističe da se rodna ravnopravnost ne može postići ako sve žene ne ostvare ista prava, uključujući žene iz vjerskih i etničkih manjina koje se suočavaju s višeslojnim nejednakostima;
6. osuđuje činjenicu da se u nekim državama članicama politika rodne ravnopravnosti iznova tumači i usmjerava na politiku obitelji i majčinstva; napominje da se to odnosi samo na određene skupine i ne predstavlja uključiv pristup; nadalje napominje da ta politika nije usmjerena na održive strukturne promjene koje bi dovele do održivog poboljšanja prava žena i rodne ravnopravnosti;
7. poziva države članice da zajamče zaštitu prava žena i pripadnika LGBTI+ zajednice i njihovo priznavanje kao načela jednakosti u okviru demokracije i vladavine prava; smatra, međutim, da za postizanje rodne ravnopravnosti nije dovoljno ugraditi prava žena u zakonodavstvo te da se ona može postići samo ako države članice prenesu i donesu te zakone i u konačnici ih provode i primjenjuju u cilju potpune zaštite prava žena; žali zbog toga što sveobuhvatan pristup ženskim pravima nije pokretač svih nacionalnih i europskih javnih politika, uz dodjelu odgovarajućeg proračuna; smatra da je radi sprečavanja nazadovanja ključno ulagati u obrazovanje; poziva Komisiju i države članice da bolje informiraju javnost o društvenoj važnosti i prednostima zaštite prava žena i rodne ravnopravnosti te uklanjanja rodnih stereotipova i da dodatno podupru razvoj i širenje informacija i istraživanja na temelju dokaza u području prava žena;
8. poziva sve države članice da se obvežu na poštovanje međunarodnih ugovora i povezanih konvencija te načela sadržanih u njihovim temeljnim zakonima kako bi se zajamčilo poštovanje i poboljšanje prava žena i manjina, uključujući spolna i reproduktivna prava te rodnu ravnopravnost općenito;
9. ističe da su i dalje prisutni brojni izazovi u sprečavanju i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama, uključujući štetne tradicionalne prakse i rodno utemeljeno nasilje; zabrinut je zbog učestalosti različitih oblika nasilja, kao što je seksistički govor i govor mržnje usmjeren protiv LGBTI osoba, mizoginija i internetsko nasilje, uključujući uznemiravanje i uhođenje, te nasilje nad ženama na radnom mjestu ili u kontekstu trgovine ljudima i prostitucije; podsjeća da je protiv rodno uvjetovanog nasilja potrebno provoditi preventivne i zaštitne mjere za žene, djevojke i djevojčice te privesti počinitelje pravdi, no također osigurati dostatna financijska sredstva, osoblje i potporu za ženska skloništa; podsjeća da je provedba Direktive o pravima žrtava, Direktive o europskom nalogu za zaštitu i Direktive o suzbijanju trgovanja ljudima od ključne važnosti; ističe da je potrebno riješiti problem nedostatka usporedivih podataka kako bi se donositelje politika dobro informiralo o tim novim promjenama; poziva da se na razini EU-a i država članica nastavi s kampanjama za senzibilizaciju javnosti o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji;
10. poziva svoje zastupnike da na plenarnim sjednicama ne toleriraju seksistički govor te da u tu svrhu izmijene Poslovnik kako bi se unijela zabrana takvog govora;
11. ponavlja poziv da se u Europskom parlamentu provedu najučinkovitije moguće mjere za borbu protiv spolnog uznemiravanja kako bi se postigla stvarna rodna ravnopravnost; traži da se provede vanjska revizija koja će istaknuti najbolja operativna pravila kako bi se za sve zaposlenike Parlamenta, uključujući zastupnike, uvelo obvezno osposobljavanje o „poštovanju i dostojanstvu na radnom mjestu” te poziva da se reorganiziraju dva odbora nadležna za rješavanje slučajeva uznemiravanja kako bi obuhvatili neovisne stručnjake i poštovali načelo rodne ravnoteže;
12. smatra da je u cilju poboljšanja ravnopravnosti muškaraca i žena te suzbijanja nasilja nad ženama važno raditi s muškarcima;
13. osuđuje kampanju protiv Istanbulske konvencije, čiji je cilj suzbijanje nasilja nad ženama, i njezino pogrešno tumačenje; zabrinut je zbog toga što postoji snažan međunarodni konsenzus o odbijanju pravila nulte tolerancije za nasilje nad ženama i rodno utemeljeno nasilje; ističe da se time dovodi u pitanje suština načela ljudskih prava, jednakosti, autonomije i dostojanstva; poziva Vijeće da zaključi Unijinu ratifikaciju Istanbulske konvencije i njezinu punu provedbu te da zagovara njezinu ratifikaciju u svim državama članicama;
14. napominje da se obiteljsko nasilje u nekim državama članicama smatra najraširenijim oblikom nasilja i izražava zabrinutost zbog sve većeg broja žena koje doživljavaju obiteljsko nasilje;
15. izražava žaljenje zbog sve češćeg nasilja nad ženama, što se odražava u zabrinjavajućem broju ubojstava;
16. napominje da žrtve rodno uvjetovanog nasilja, uključujući obiteljsko nasilje, često imaju ograničen pristup pravosuđu i pravoj zaštiti usprkos zakonodavstvu o suzbijanju svih oblika nasilja te napominje da se zakoni slabo provode i primjenjuju; poziva države članice da zajamče da sve žrtve rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja dobiju rodno osjetljivu pravnu pomoć kako bi se izbjegla ponovna viktimizacija i nekažnjavanje te povećao broj prijava takvih kaznenih djela;
17. ističe zabrinjavajući trend smanjenja prostora za civilno društvo u svijetu ali i u Europi te povećanja kriminalizacije, birokratizacije i ograničavanja sredstava za organizacije u području temeljnih prava, uključujući organizacije i borce za prava žena;
18. izražava svoju snažnu potporu i solidarnost s raširenim inicijativama, uključujući one na lokalnoj razini, koje promiču organizacije i pokreti žena, a kojima se zahtijeva rodna ravnopravnost; ističe da je za nastavak njihova rada potrebna stalna financijska potpora; stoga poziva države članice i EU da povećaju sredstva za financijske instrumente koji su na raspolaganju tim organizacijama; ustraje u tome da se mora smanjiti birokracija potrebna za pristup sredstvima te da ne smije biti diskriminacije u pogledu ciljeva i aktivnosti tih organizacija;
19. stoga je zabrinut zbog vijesti o smanjenju sredstava dostupnih organizacijama za prava žena i ženskim skloništima u nekim državama članicama;
20. poziva države članice da osiguraju dostatna financijska sredstva za provedbu instrumenata za suzbijanje svih oblika nasilja, a posebno nasilja nad ženama;
21. napominje da u nekoliko država članica postoji tendencija izgradnje paralelnog sustava nevladinih organizacija koji se sastoji od osoba i organizacija bliskih vladi; ističe važnost kritičkog i raznovrsnog sustava nevladinih organizacija, kako za prava žena i rodnu ravnopravnost tako i za daljnji razvoj društva u cjelini;
22. poziva Komisiju i države članice da preispitaju svoje mehanizme dodjele, nadzora i ocjene financiranja te da zajamče njihovu rodnu osjetljivost i prilagođenost problemima s kojima se zbog nazadovanja suočavaju određene organizacije i pokreti, posebno male i srednje organizacije, i da primjene instrumente kao što su rodno osviještene procjene učinka i izrada proračuna; poziva Komisiju i države članice da povećaju sredstva namijenjena zaštiti i promicanju prava žena i rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji i svijetu, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava;
23. poziva Komisiju da pruži izravnu i znatnu financijsku potporu organizacijama žena u zemljama u kojima se organizacije civilnog društva suočavaju sa sustavnim gubitkom sredstava i napadima kako bi se zajamčio kontinuitet prekinutih usluga kojima se štite i podupiru žene i njihova prava te da provede pregled financiranja kako bi se osiguralo da države članice raspoređuju sredstva EU-a tako da se potpora pruža organizacijama čije su aktivnosti i usluge nediskriminirajuće, uključive i usmjerene na preživjele te ne služe održavanju rodnih stereotipova, tradicionalnih rodnih uloga ili netolerancije;
24. smatra da je prostitucija ozbiljan oblik nasilja i iskorištavanja;
25. poziva Komisiju da potakne provođenje ocjene postojeće situacije u pogledu prostitucije u EU-u jer mreža trgovaca ljudima profitira od unutarnjeg tržišta te traži od nje da dodijeli financijska sredstva za programe u okviru kojih bi se žrtvama trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja pružila financijska pomoć i omogućio izlazak iz prostitucije;
26. poziva Europsku komisiju da u sljedeću strategiju o javnom zdravlju uključi promicanje i poboljšanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava;
27. poziva države članice da okončaju i ukinu rezove koji se primjenjuju na programe rodne ravnopravnosti, javne usluge i, naročito, na pružanje spolne i reproduktivne zdravstvene skrbi;
28. žali zbog činjenice da u nekim državama članicama ekonomska sfera određuje trajanje rodiljnog dopusta, ne uzimajući u obzir društvene i zdravstvene čimbenike koji utječu i na žene i na djecu; podsjeća na to da je zaštita prava na rodiljni, očinski i roditeljski dopust povezana sa zaštitom radničkih prava i sigurnosti radnih mjesta;
29. podsjeća da jamčenje rodne ravnopravnosti i rješavanje problema rodne razlike u plaćama i mirovinama donose znatne društvene i ekonomske koristi za obitelji i društva;
30. poziva na ciljane inicijative za osnaživanje ekonomskog položaja žena i na rješavanje rodne segregacije i pristupa žena tržištima rada, posebno u području ženskog poduzetništva, digitalizacije i STEM-a, kako bi se smanjio rodne razlike u digitalnoj sferi;
31. ističe da je potrebno osnažiti položaj žena i omogućiti im da sudjeluju u donošenju odluka i vodstvu kako bi se srušili negativni stereotipovi;
32. poziva da se poduzmu stvarne mjere kako bi se smanjile rodne razlike u plaćama, koje negativno utječu na društveni i ekonomski položaj žena; naglašava da su zaštita i aktivna provedba kolektivnih pregovora, promicanje plaća, zabrana svih oblika nesigurnog rada i regulacija radničkih prava ključni koraci za smanjenje razlike u plaćama između žena i muškaraca;
33. ističe da je potrebno dodatno poboljšati prikupljanje podataka razvrstanih po spolu u području poput neformalnog zapošljavanja, poduzetništva i pristupa financiranju, pristupa uslugama zdravstvene skrbi, nasilja nad ženama i neplaćenog rada; naglašava da je za donošenje politika na temelju informacija i dokaza potrebno prikupljati i koristiti kvalitetne podatke i dokaze;
34. žali zbog činjenice da rodno osviještena izrada proračuna nije prepoznata kao horizontalno načelo u Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. te poziva Vijeće da hitno izmijeni tu uredbu, čime bi potvrdilo svoju predanost rodnoj ravnopravnosti; poziva Komisiju i države članice da primijene rodno osjetljive pristupe pri izradi proračuna na način kojim se izričito prati koji je udio javnih sredstava namijenjen ženama te da se bore protiv nazadovanja u tom području tako da zajamče da se svim mjerama za mobiliziranje sredstava i raspodjelu izdataka promiče rodna ravnopravnost;
35. napominje da je rodno osviještena politika dio sveobuhvatne strategije za rodnu ravnopravnost i stoga ističe da je predanost institucija EU-a u tom području od ključne važnosti; u tom kontekstu žali zbog činjenice da nije usvojena strategija EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020. te da je Strateško djelovanje za rodnu ravnopravnost sada degradirano na radni dokument službi Komisije; ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da usvoji strategiju EU-a za prava žena i rodnu ravnopravnost;
36. poziva Vijeće da zaustavi blokadu Direktive o rodnoj ravnoteži među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama (tzv. Direktiva o ženama u upravnim odborima) kako bi se riješilo pitanje znatne neravnoteže između žena i muškaraca u pogledu donošenja ekonomskih odluka na najvišim razinama;
37. poziva Vijeće da zaustavi blokadu Direktive o primjeni načela jednakog postupanja izvan tržišta rada, neovisno o dobi, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji ili vjerskim uvjerenjima, kojoj je cilj horizontalnim pristupom proširiti zaštitu od diskriminacije;
38. ponavlja svoj poziv Komisiji da revidira preinaku Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(1) i potiče na provedbu prikladnih popratnih zakonodavnih mjera na temelju Preporuke Komisije iz 2014. o transparentnosti plaća u cilju uklanjanja trajnih rodnih razlika u plaćama;
39. osuđuje činjenicu da je obustavljen rad na Direktivi o rodiljnom dopustu;
40. poziva Komisiju da razvije usklađene i sveobuhvatne smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti i zaštitu jednakih prava za žene, uključujući uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama;
41. poziva Komisiju da pomno prati promicanje i stanje rodne ravnopravnosti u najpogođenijim državama članicama, uz posebnu pozornost na institucijski, politički i zakonodavni okvir;
42. izražava zabrinutost zbog velikog utjecaja protivnika reproduktivnih prava i autonomije žena na nacionalno pravo i politiku, naročito u nekim državama članicama, kojim se ugrožavaju zdravstvena i reproduktivna prava žena, ponajprije u pogledu ograničavanja pristupa planiranju obitelji i kontracepciji te pokušaja da se ograniči ili ukine pravo na dobrovoljni prekid trudnoće; ponovno ističe da je potrebno donijeti politike za zaštitu majčinstva i roditeljstva, kojima se jamči snažna zaštita na radnom mjestu i socijalna zaštita, te politike kojima bi se osigurala infrastruktura za potporu obitelji, ustanove za predškolsku dob te obiteljska skrb za bolesne i starije osobe;
43. kritizira zloupotrebu feminizma i borbe za prava žena u svrhu poticanja rasizma;
44. preporučuje državama članicama da osiguraju obrazovanje o spolnosti i odnosima za sve mlade; smatra da su opsežnije obrazovne strategije ključno sredstvo za sprečavanje svih oblika nasilja, posebno rodno uvjetovanog nasilja, naročito u adolescenciji;
45. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.
Izazovi politika i strategije za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta
142k
58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o izazovima politika i strategijama za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta (2018/2782(RSP))
– uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji te članke 8., 9. 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Povelju protiv raka donesenu 4. veljače 2000. u Parizu tijekom prvog Svjetskog sastanka na vrhu protiv raka(1),
– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 2. prosinca 2003. o probiru raka(2),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2009. o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo (COM(2009)0291),
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 23. rujna 2014. o provedbi Komunikacije Komisije od 24. lipnja 2009. o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo i drugo Izvješće o provedbi Preporuke Vijeća od 2. prosinca 2003. o pregledima za rano otkrivanje raka (2003/878/EZ) (COM(2014)0584),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. lipnja 2003. o raku dojke u Europskoj uniji(3),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2006. o raku dojke u proširenoj Europskoj uniji(4),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o borbi protiv raka u proširenoj Europskoj uniji(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2010. o Komunikaciji Komisije o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo(6),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o sprječavanju bolesti povezanih s dobi kod žena(7),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima(8),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ(9),
– uzimajući u obzir publikaciju organizacije CanCon Cancer Control Joint Action (Zajedničko djelovanje za kontrolu raka) iz 2017. naslovljenu „Europski vodič za poboljšanje kvalitete sveobuhvatnog nadzora raka”,
– uzimajući u obzir publikaciju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2017. naslovljenu „Izvješće o europskoj anketi o provedbi jedinica za bolesti dojke: inicijativa Europske komisije za borbu protiv raka dojke – popratne informacije o politikama i inicijativama u području skrbi za rak dojke”,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. o neispravnim implantatima od silikonskog gela za dojke koje proizvodi francusko poduzeće PIP(10),
– uzimajući u obzir mišljenje Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike o sigurnosti silikonskih implantata za dojke poduzeća Poly Implant Prothèse (PIP) objavljeno 1. veljače 2012.(11),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2001. o predstavkama koje su proglašene dopuštenima o silikonskim implantatima (predstavke br. 0470/1998 i 0771/1998)(12), a posebno nedavno zaprimljenu predstavku 0663/2018 o protezama za dojke i učincima na zdravlje žena,
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o izazovima politika i strategijama za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta (O-000134/2018 – B8-0006/2019),
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se u Povelji Europske unije o temeljnim pravima priznaje pravo osoba na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje;
B. budući da svaki treći Europljanin tijekom svojeg života oboli od raka, a svake godine oko 1,3 milijuna ljudi umre od raka u EU-u što predstavlja oko 26 % svih smrtnih slučajeva(13);
C. budući da je rak pluća glavni razlog smrtnosti povezane s rakom u EU-u, a slijede rak debelog crijeva i rak dojke;
D. budući da rak i drugi povezani komorbiditeti pogađaju i žene i muškarce, ali su vrste raka specifične za svaki spol i različiti su pristupi dijagnostici i prevenciji za žene i muškarce te je stoga potrebna ciljana politika;
E. budući da su glavni oblici raka koji zahvaćaju žene rak dojke, rak maternice i rak vrata maternice; budući da je rak dojke najčešći oblik raka koji ima smrtonosne posljedice kod žena, ne samo u EU-u (16 %), već globalno;
F. budući da podaci pokazuju da su žene koje rade u noćnoj smjeni izložene 30 % većem riziku od obolijevanja od raka dojke;
G. budući da podaci pokazuju da bi se polovica svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom mogla spriječiti(14) ako bi se rak otkrio na vrijeme i liječio na odgovarajući način;
H. budući da stopa preživljavanja pacijentica zahvaćenih rakom dojke može doseći 80 % u slučaju rane dijagnoze i pravovremenog liječenja;
I. budući da se žene pogođene rakom često suočavaju s ozbiljnim i često podcijenjenim psihološkim problemima, osobito u slučajevima u kojima su izvršene mastektomija ili histerektomija;
J. budući da rak može imati negativne posljedice na plodnost žena i negativne fizičke posljedice za žene, poput boli, limfedema, itd.;
K. budući da rak negativno utječe na osobni, društveni i poslovni život žena i znatno utječe na njihovo samopouzdanje i samoprihvaćanje;
L. budući da posebnu pozornost treba posvetiti ženama i muškarcima koji su oboljeli od raka i povezanih komorbidnosti i koji su suočeni sa specifičnim izazovima u pogledu bolesti i obiteljskih obveza skrbi za djecu, stariju osobu ili osobu s invaliditetom;
M. budući da svaka žena i muškarac koji su oboljeli od raka i povezanih komorbiditeta moraju imati jednak pristup pregledima za rano otkrivanje raka, liječenju te cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj podršci nakon liječenja;
N. budući da rano otkrivanje raka putem liječničkih pregleda može spasiti živote pogođenih osoba; budući da je stoga od ključne važnosti povećati pristup preventivnim mjerama dostupnima preko liječničkih pregleda;
O. budući da EU i dalje karakteriziraju mnoge znatne razlike unutar država članica i među njima: u privatnom i javnom sektoru, u ruralnim i urbanim područjima, u regijama i gradovima te čak i u bolnicama u samom gradu kad je riječ o kvaliteti pruženog liječenja; budući da države članice imaju vrlo različite zdravstvene sustave i različite standarde; budući da postoji ozbiljni jaz u učestalosti i smrtnosti između srednje i istočne Europe i europskog prosjeka; budući da su države članice odgovorne za organiziranje sustava zdravstvene skrbi i odredbe za dijagnosticiranje raka i liječenje raka; budući da suradnja i razmjena najboljih praksi na razini EU-a ima veliku dodanu vrijednost;
P. budući da svaki uspješni put k liječenju raka i povezanih komorbiditeta treba voditi računa o specifičnim potrebama muškaraca i žena i zabilježenim razlikama između njih u pogledu prevencije i liječenja pacijenata oboljelih od raka, kao i o uključivoj komunikaciji između pacijenata, osoba koje su preživjele rak, članova obitelji i pružatelja skrbi, medicinskog osoblja i znanstvenika;
Q. budući da i dalje ne postoji holističko liječenje pacijenata oboljelih od raka te je struktura liječenja često nefleksibilna i ne odražava potrebe žena, osobito mladih žena i žena pripadnica skupine LGBTIQ+;
R. budući da pogođene žene i muškarci trebaju imati pristup točnim informacijama u svakoj fazi bolesti, kao i prevenciji, kvalitetnim programima otkrivanja raka, dijagnozi, praćenju i liječenju te podršci nakon oporavka;
S. budući da liječenje raka ima teške posljedice, kako fizičke tako i psihološke, i budući da je ključno pružiti dobru kvalitetu života pacijentima i njihovim obiteljima na način da im se pruže odgovarajuća podrška i pomoć prilagođene njihovim konkretnim situacijama i potrebama;
T. budući da je učinak raka na ljudske živote i ljudsku patnju veoma zabrinjavajući i može se učiniti mnogo više za spašavanje života udruživanjem resursa, znanja i postojećih tehnologija;
U. budući da su žene i muškarci pogođeni rakom na različite načine, a žene koje prežive rak mogu se susresti s posebnim poteškoćama pri povratku na posao, u obrazovanje ili u obiteljski život; budući da dokazi pokazuju da rane psihosocijalne intervencije mogu imati pozitivan učinak u pružanju podrške u pogledu pitanja povezanih sa zaposlenjem osobama koje su preživjele rak; budući da psihosocijalna i strukovna rehabilitacija treba biti razvijena rodno osviještenim pristupom usmjerenim na osobu;
V. budući da svake godine tisuće žena dobiju prsne proteze iz medicinskih ili estetskih razloga ili ponekad zbog kombinacije tih dvaju razloga, a da se pritom ne vodi računa o rizicima prije preporuke tih implantata pacijenticama; budući da je slučaj PIP-a usmjerio svu pozornost na jednog proizvođača, a nije se provela šira i temeljita istraga u pogledu ostalih aktera; budući da proizvođači implantata za dojke (osim PIP-a) ne pružaju informacije povezane sa sastavom i većim ili manjim štetnim učincima silikonskog gela koji farmaceutska industrija upotrebljava u te svrhe; budući da proizvođači ne mogu zajamčiti proteze koje su 100 % kohezivne, a problem istjecanja iz proteza i dalje nije riješen; budući da stopa pucanja i invazivni rizici silikona za cijelo tijelo predstavljaju stvaran problem; budući da bi kirurzi trebali ponuditi alternative implantatima za dojke jer je to gotovo nepovratni oblik kirurškog zahvata koji potencijalno može rezultirati mutilacijom i ozbiljnim zdravstvenim problemima kod žena, uključujući rakove i povezane komorbiditete; budući da je nekoliko izvješća uspostavilo izravnu vezu između upotrebe silikonskih implantata i anaplastičnog limfoma velikih stanica, rijetke vrste ne-Hodgkinova limfoma koja je rezultirala smrću barem 14 osoba među više od 409 zabilježenih slučajeva;
W. budući da okolišni čimbenici utječu na zdravlje, a određene poznate karcinogene tvari doprinose povećanom riziku kod žena i muškaraca;
X. budući da će povećanje očekivanog životnog vijeka rezultirati budućim znanstvenim, demografskim i medicinskim izazovima jer žene u pravilu žive duže od muškaraca;
Y. budući da je visokokvalitetno istraživanje o uzrocima i liječenju raka ključno za poboljšanje prevencije, dijagnoze, uspješnog liječenja i upravljanja patologijama;
Z. budući da bi za najbolje liječenje za određene oblike raka moglo biti potrebno da pacijenti putuju izvan svojih regija ili država članica kako bi imali pristup postupcima koji im mogu spasiti život; budući da se pacijenti kojima je potrebno liječenje u zemljama izvan EU-a mogu suočiti s ozbiljnim preprekama u pogledu pristupa pravovremenim postupcima;
AA. budući da žene čine većinu radne snage u određenim sektorima i često su izložene većem riziku od obolijevanja od raka povezanog s radom zbog izloženosti karcinogenim tvarima;
1. pozdravlja napredak postignut u stopama ranog otkrivanja, što je povećalo stope preživljavanja među pacijenticama oboljelima od raka dojke i ističe da bi sve države članice trebale nastojati poboljšati liječenja drugih oblika raka, poput raka jajnika ili raka vrata maternice, te povezanih komorbiditeta;
2. ističe da je rak dojke najčešći smrtonosni rak među ženama u EU-u, a potom slijede rak pluća, rak debelog crijeva i rak gušterače, dok su rak prostate i rak pluća i dalje najčešći kod muškaraca;
3. poziva Komisiju i države članice da borbi protiv raka nastave davati prioritet u zdravstvenoj politici izradom i uspostavom sveobuhvatne strategije EU-a te troškovno učinkovitih politika temeljenih na dokazima za borbu protiv raka i povezanih komorbiditeta; ističe da bi se time vodilo računa o posebnim potrebama žena i muškaraca s pomoću prikupljanja točnih i sveobuhvatnih podataka o učestalosti raka i preživljavanju raka, raščlanjenih po spolu kako bi se zajamčilo da su konkretna djelovanja usmjerena na pacijente oboljele od raka, poduzimajući pritom istraživanja, pokrećući preventivne mjere protiv određenih vrsta raka i pružajući pristup točnim informacijama, programima za rano otkrivanje raka, dijagnozama, praćenju, liječenju i podršci nakon liječenja kako bi se zajamčila zdravstvena skrb;
4. ističe da, iako su pojedinačne države članice odgovorne za organizaciju sustava zdravstvene skrbi i za pružanje dugotrajne zdravstvene skrbi, suradnja na europskoj razini zajedno s učinkovitom uporabom sredstava EU-a može doprinijeti razvoju djelotvorne strategije EU-a protiv raka i povezanih komorbiditeta podržavanjem i nadopunjavanjem mjera poduzetnih na regionalnoj i nacionalnoj razini te pomaganjem državama članicama da odgovore na zajedničke izazove; stoga poziva Komisiju da služi kao platforma za razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu modela skrbi o raku i standarda za programe povezane s rakom koji su prilagođeni pojedinačnim situacijama i financijskim mogućnostima kako bi se stvorile sinergije u odgovaranju na zajedničke izazove;
5. poziva Komisiju da poveća svoje napore za poboljšanje koordinacije na razini EU-a u području istraživanja o rakovima koji pogađaju žene jer je ono trenutno jako fragmentirano i raznoliko diljem Unije; poziva Komisiju da na bolji način upotrijebi inovativno partnerstvo za borbu protiv raka kako bi postiglo veću koordinaciju, osobito u području raka jajnika;
6. poziva Komisiju i države članice da uspostave kampanje za podizanje svijesti o rodno specifičnim rakovima koji neproporcionalno pogađaju žene i o načinu prevencije raka, pružajući informacije o životnim čimbenicima koje je moguće promijeniti u svrhu prevencije, poput promjena u dijeti, potrošnji alkohola i tjelovježbe; ističe da bi se tim kampanjama također trebalo poticati žene da sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke ili raka vrata maternice;
7. potiče države članice da osmisle programe i kampanje zdravstvenog obrazovanja i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažilo žene i djevojčice i kako bi im se pružili alati za provođenje samoskrbi u svim zdravstvenim aspektima, kao dodatak javnim, sveobuhvatnim i besplatnim uslugama zdravstvene skrbi;
8. poziva države članice da sudjeluju u sprečavanju raka potpunom provedbom Europskog kodeksa protiv raka(15);
9. poziva Komisiju i države članice da odlučno djeluju kako bi se na minimum svela izloženost žena i muškaraca karcinogenim tvarima, tvarima koje su toksične za reprodukciju i endokrinim disruptorima;
10. ističe specifičnu situaciju muškaraca, osobito transrodnih muškaraca, pogođenih rakom dojke ili rakom maternice; potiče države članice da predvide usluge u području mentalnog zdravlja namijenjene rješavanju stresa koje te osobe mogu osjetiti; ističe važnost informiranja medicinskog i paramedicinskog osoblja o tim vrstama situacija preko odgovarajućeg osposobljavanja;
11. ponavlja potrebu za širenjem specifičnih i točnih materijala i poziva Komisiju i države članice da provode informativne kampanje prilagođene različitim vrstama raka i različitim skupinama pacijenata, neovisno o tome jesu li žene ili muškarci, vodeći pritom računa o ključnim faktorima poput obiteljske povijesti, dobi, socioekonomskog statusa ili mjesta boravišta;
12. napominje da jedna trećina stanovništva i dalje nema visokokvalitetnu registraciju za rak, osobito u regijama s najmanje resursa i najlošijim zdravstvenim statusom; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se razvili registri za rak;
13. ponavlja da bi prikupljanje podataka o aktivnostima ranog otkrivanja raka trebalo biti povezano s Eurostatovom Europskom zdravstvenom anketom i nacionalnim zdravstvenim anketama kako bi se dobile preciznije informacije o sudjelovanju u spontanim i organiziranim programima ranog otkrivanja raka i razmacima organizacije tih programa;
14. poziva Komisiju i države članice da pokrenu kampanje za informiranje i povećanje razine svijesti u srednjim školama o humanom papiloma virusa u cilju informiranja djevojčica i mladih žena o toj infekciji;
15. potiče države članice da promiču uspostavu ažuriranih centara u kojima će se onkološkim pacijentima nuditi specijalizirana psihološka pomoć koju će pružati kvalificirani tehničari za pružanje skrbi u prijelaznim fazama, psiholozi i drugo relevantno medicinsko osoblje kako bi se odgovorilo na specifične potrebe pacijenata oboljelih od raka tijekom njihova liječenja pružanjem različitih oblika psihološke potpore; napominje da stalni tehnološki razvoj u području medicine rezultira time da medicinsko osoblje mora stalno stjecati novo znanje, što je ključno za rano otkrivanje i za kvalitetu liječenja;
16. potiče države članice da ojačaju razvoj skrbi unutar zajednice kako bi se obuhvatio širi raspon usluga potrebnih osobama koje su preživjele rak i osobama s kroničnim zdravstvenim problemima; naglašava da bi pri razvoju skrbi u zajednici trebalo voditi računa o rodnoj dimenziji kako bi se odgovorilo na posebne potrebe žena koje su preživjele rak kada se vrate u obrazovanje i osposobljavanje, na rad i u obiteljski život, uzimajući u obzir njihove psihosocijalne potrebe;
17. pozdravlja potporu Komisije u razvijanju europskog programa za osiguranje kvalitete u području usluga povezanih s rakom dojke; tvrdi da bi taj program trebao pružiti smjernice o rehabilitaciji, preživljavanju i palijativnoj skrbi, uz poseban fokus na potrebama pacijentica oboljelih od raka i osobama koje su preživjele i nalaze se u osjetljivim situacijama;
18. poziva države članice da poboljšaju pristup pravovremenim programima za rano otkrivanje raka s pomoću djelotvornijeg financiranja i većih resursa te da pokrenu kampanje za podizanje razine svijesti kako bi se sve skupine izložene riziku potaknulo da iskoriste mogućnost ranih liječničkih pregleda;
19. poziva države članice da iskoriste sredstva EU-a, među ostalim europske strukturne i kohezijske fondove i instrumente Europske investicijske banke u cilju stvaranja centara za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje raka čija je kvaliteta zajamčena i koji su lako dostupni svim pacijentima;
20. poziva države članice da, uz potporu Komisije i oslanjajući se na razne mogućnosti za financiranje koje pruža EU, financiraju usluge kojima se pruža podrška obiteljima u kojima je jedan član obolio od raka, uključujući obiteljsko savjetovanje i savjete o plodnosti za pacijente oboljele od raka i njihove obitelji;
21. potiče Komisiju da djeluje kako bi se u potpunosti podržala strategija Svjetske zdravstvene organizacije za uklanjanje raka vrata maternice;
22. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu postojeći pravni okvir, osobito u područjima nadzora, vigilancije i inspekcije u vezi s upotrebom visokorizičnih medicinskih proizvoda i njihovim učinkom na zdravlje žena; također ih poziva da dodatno razviju mjere za jamčenje sigurnosti implantata za dojke; smatra da je hitno potrebna temeljita procjena rizika povezanih s tim implantatima, vodeći računa osobito o slučajevima raka, a posebice o anaplastičnom limfomu velikih stanica, kod žena;
23. poziva na uspostavu istražnog odbora kako bi se istražio učinak silikonskih implantata na zdravlje žena, a osobito moguća veza s oblicima raka i povezanim komorbiditetima;
24. traži da se ranom otkrivanju i temeljnom istraživanju za rak jajnika posvete veća pozornost i sredstva;
25. potiče Komisiju da prednost da mjerama za smanjenje razlika između srednje i istočne Europe i europskog prosjeka u pogledu učestalosti i smrtnosti raka jajnika i raka vrata maternice uklanjanjem strukturnih nejednakosti između zemalja putem organizacije djelotvornih i troškovno učinkovitih usluga ranog otkrivanja raka;
26. poziva države članice da se također fokusiraju na poboljšanje kvalitete života žena i muškaraca oboljelih od raka i od drugih komorbiditeta čija bolest nije izlječiva, na primjer podupiranjem ustanova za palijativnu skrb;
27. pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života za radnike i pružatelje skrbi; ističe da bi prijedlog trebao uključivati konkretne mjere osmišljene za smanjenje rizika od raka kod žena koje rade u noćnoj smjeni; u tom kontekstu naglašava važnost prava pojedinca na dopust i na traženje fleksibilnih radnih uvjeta, što bi moglo riješiti određene izazove s kojima se susreću roditelji koji rade i/ili pružatelji skrbi koji se brinu za člana obitelji koji je obolio od raka i povezanih komorbiditeta;
28. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i parlamentima država članica.
– uzimajući u obzir članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe (O-000122/2018 – B8‑0001/2019),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je kanabis biljka koja sadrži više od 480 spojeva koji obuhvaćaju više od 100 kanabinoida sačinjenih od psihoaktivnih i nepsihoaktivnih spojeva; budući da su mnogi spojevi koji čine kanabis jedinstveni za tu biljku;
B. budući da su D9-tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD) najbolje proučeni kanabinoidi utvrđeni u kanabisu, pri čemu je THC glavna psihoaktivna sastavnica kanabisa koja stvara ovisnost dok CBD nema svojstva opojnosti ili izazivanja ovisnosti;
C. budući da je biljka kanabis sastavljena od brojnih drugih kanabinoida kao što su kanabikromen, kanabinol, kanabidiolna kiselina, kanabigerol i tetrahidrokanabivarin, koji mogu imati neuroprotektivno djelovanje, mogu doprinijeti smanjenju nekih simptoma u pacijenata kao što su kronična bol, upala ili bakterijske infekcije, a mogu pospješiti i rast kostiju;
D. budući da se proizvodi dobiveni od kanabisa koji se koriste u medicinske svrhe uglavnom nazivaju „medicinski kanabis”; budući da taj pojam uglavnom nije pravno definiran te je i dalje dvosmislen i podložan tumačenjima; budući da bi pojam „medicinski kanabis” trebalo razlikovati od lijekova dobivenih od kanabisa koji su klinički ispitani i odobreni u skladu s propisima;
E. budući da se konvencijama UN-a i međunarodnim pravom ne sprečava medicinska upotreba kanabisa ili proizvoda na bazi kanabisa za liječenje konkretnih zdravstvenih stanja;
F. budući da se pristup zakonodavstvu o kanabisu, uključujući zakonodavstvo o kanabisu u medicinske svrhe, uvelike razlikuje među državama članicama EU-a, na primjer u pogledu najvećih dopuštenih razina koncentracije THC-a i CBD-a, što može dovesti do poteškoća za države koje primjenjuju oprezniji pristup;
G. budući da ni u jednoj državi članici EU-a nije dopušteno pušenje kanabisa u medicinske svrhe ni kućni uzgoj kanabisa u medicinske svrhe;
H. budući da se u EU-u i u svijetu mijenja političko okružje u vezi s medicinskim kanabisom; budući da i dalje postoji nerazumijevanje o raznim vrstama upotrebe kanabisa, čak i u nacionalnim administracijama, i da se legalizacija kanabisa za povremenu upotrebu miješa s nužnošću davanja sigurnog i zakonitog pristupa kanabisu u medicinske svrhe svim pacijentima kojima je potreban;
I. budući da upotreba kanabisa općenito može stvoriti ovisnost te je odgovorna za znatne društvene i zdravstvene probleme; budući da su zbog toga prevencija ovisnosti te praćenje i kontrola nezakonitih praksi i dalje nužni, posebno ako se upotreba kanabisa u medicinske svrhe proširi;
J. budući da do lipnja 2018. nijedan lijek na bazi kanabisa nije dobio dozvolu preko centraliziranog postupka dodjele dozvola u Europskoj agenciji za lijekove i da je u tom trenutku samo jedan takav proizvod prolazio kroz taj postupak;
K. budući da je u sklopu postupka uzajamnog priznavanja samo jedan lijek na bazi kanabisa dobio dozvolu dobivši, dakle, odobrenje za stavljanje na tržište u 17 država članica EU-a za liječenje spastičnosti prouzročene multiplom sklerozom;
L. budući da pregled postojeće znanstvene literature o upotrebi kanabisa u medicinskom kontekstu daje uvjerljive ili zadovoljavajuće dokaze da kanabis i kanabinoidi imaju terapijske učinke u liječenju kronične boli u odraslih (npr. u slučaju raka), da ublažavaju mučninu i povraćanje povezane s kemoterapijom, kao i simptome spastičnosti koje opisuju pacijenti s multiplom sklerozom, te da su djelotvorni u liječenju pacijenata s poremećajima anksioznosti, PTSP-om i depresijom;
M. budući da postoje dokazi da bi kanabis ili kanabinoidi mogli biti učinkoviti u povećanju apetita i smanjenju gubitka težine povezanih s HIV-om/AIDS-om, ublažavanju simptoma kod mentalnih poremećaja kao što su psihoza ili Touretteov sindrom, kao i u slučaju epilepsije, ali i Alzheimerove bolesti, artritisa, astme, raka, Crohnove bolesti i glaukoma, te u smanjenju rizika od pretilosti i dijabetesa i ublažavanju menstrualnih bolova;
N. budući da su službeni podaci o istraživanjima u području medicinskog kanabisa i njegovu financiranju i dalje oskudni; budući da u okviru aktualnog istraživačkog programa u EU-u istraživanje u području medicinskog kanabisa nije dobilo izravnu potporu te nema dovoljno koordinacije u pogledu istraživačkih projekata o medicinskom kanabisu u državama članicama;
O. budući da je u sklopu evaluacije provedbe Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2020. navedeno da su razni dionici primijetili da nije bilo rasprave o najnovijim trendovima u politici o kanabisu te da je to bilo jedno od najučestalijih pitanja prilikom razmatranja tema koje nisu obuhvaćene Strategijom;
P. budući da ne postoji jedinstveni sustav standardizacije obilježivanja i označivanja lijekova koji sadrže THC, CBD i druge kanabinoide koji se nalaze u biljci kanabisu;
Q. budući da su pouzdane informacije o utjecaju lijekova koji sadrže THC i CBD za liječničko osoblje (studente medicine, liječnike, ljekarnike, psihijatre itd.), kao i informacije i upozorenja usmjerena na mlade i žene koje razmišljaju o majčinstvu, u državama članicama EU-a rijetke ili ne postoje;
R. budući da unutar EU-a ne postoje propisi o stavljanju na tržište lijekova na bazi kanabisa;
1. poziva Komisiju i nacionalna tijela da surađuju i donesu pravnu definiciju medicinskoga kanabisa i da prikažu jasnu razliku između lijekova na bazi kanabisa koje su odobrile Europska agencija za lijekove (EMA) ili druge regulatorne agencije, medicinskoga kanabisa čija upotreba nije opravdana u kliničkim ispitivanjima i druge upotrebe kanabisa (npr. povremene ili industrijske);
2. smatra da istraživanje potencijalne koristi od lijekova na bazi kanabisa i kanabisa općenito nije bilo dovoljno financirano te da bi to pitanje trebalo na odgovarajući način razmotriti u sljedećem, devetom okvirnom programu i u sklopu nacionalnih istraživačkih programa kako bi se, među ostalim, istražile moguće upotrebe THC-a, CBD-a i drugih kanabinoida u liječenju te njihovi učinci na ljudski organizam, što podrazumijeva i pouke iz iskustva prepisivanja kanabisa izvan odobrene indikacije;
3. poziva Komisiju i države članice da riješe problem regulatornih, financijskih i kulturnih prepreka koje opterećuju znanstvena istraživanja u području upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i istraživanje kanabisa općenito; nadalje poziva Komisiju i države članice da definiraju uvjete potrebne da se omogući provedba pouzdanih, neovisnih i opsežnih znanstvenih istraživanja o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe;
4. poziva Komisiju da u dogovoru s nadležnim tijelima utvrdi prioritetna područja za istraživanje kanabisa koji se koristi u medicinske svrhe te da se pritom osloni na pionirska istraživanja u drugim zemljama i usmjeri na ona područja koja mogu donijeti najveću dodanu vrijednost;
5. poziva Komisiju i države članice da poduzimaju više istraživanja i potiču inovacije u pogledu projekata povezanih s upotrebom kanabisa u medicinske svrhe;
6. poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju kako bi se osigurali najviši standardi za neovisno istraživanje, razvoj, odobravanje, stavljanje na tržište i farmakovigilanciju te kako bi se izbjegla zloupotreba proizvoda dobivenih od kanabisa; naglašava potrebu za standardizacijom i ujednačavanjem proizvoda koji sadrže lijekove na bazi kanabisa;
7. ističe važnost bliske suradnje i usklađivanja sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prilikom poduzimanja daljnjih koraka EU-a u području medicinskog kanabisa;
8. poziva Komisiju da uspostavi mrežu koja će objediniti Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) te nadležna nacionalna tijela i organizacije pacijenata, civilno društvo, socijalne partnere, organizacije potrošača, zdravstvene djelatnike i nevladine organizacije kao i ostale relevantne dionike kako bi se osigurala učinkovita provedba strategije za lijekove na bazi kanabisa;
9. poziva države članice da pruže zdravstvenim stručnjacima odgovarajuće medicinsko osposobljavanje te potaknu na stjecanje većeg znanja o medicinskom kanabisu na temelju neovisnih i opsežnih istraživanja; nadalje poziva države članice da dopuste liječnicima da se slobodno vode stručnom prosudbom kad je riječ o prepisivanju zakonski odobrenih lijekova na bazi kanabisa pacijentima s relevantnim bolestima, te da omoguće ljekarnicima da zakonito izdaju te lijekove; ističe potrebu da se sve medicinsko osoblje (kao što su studenti medicine, liječnici i ljekarnici) osposobljava i da ima pristup publikacijama s rezultatima neovisnih znanstvenih istraživanja;
10. poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se poboljšao jednak pristup lijekovima na bazi kanabisa i zajamčilo da, ondje gdje su dopušteni, lijekovi učinkoviti u liječenju određenih bolesti budu obuhvaćeni programima zdravstvenog osiguranja jednako kao i drugi lijekovi; traži od država članica da pacijentima omoguće siguran i jednak izbor između različitih vrsta lijekova na bazi kanabisa i da pritom jamče da pacijente tijekom liječenja prate specijalizirani zdravstveni stručnjaci;
11. naglašava da je, kako bi se zajamčilo da pacijenti imaju pristup dobrom liječenju koje je individualno i usklađeno s potrebama koje oni imaju kao pacijenti s jednim ili više poremećaja, ključno da pacijenti dobivaju potpune informacije o svim sojevima biljaka korištenim u prepisanom lijeku; ističe da bi te informacije pacijentima omogućile da se osjećaju osnaženo, a zdravstvenim djelatnicima da prepisuju lijekove koji uzimaju u obzir cjelokupne potrebe pacijenata i odgovarajuću terapiju;
12. poziva države članice da razmotre relevantno zakonodavstvo o upotrebi lijekova na bazi kanabisa u slučajevima kada znanstvena istraživanja pokazuju da neke pozitivne učinke nije moguće postići običnim lijekovima koji ne stvaraju ovisnost;
13. poziva države članice da osiguraju dovoljnu dostupnost lijekova na bazi kanabisa kako bi se proizvodnjom u skladu s medicinskim standardima država članica ili eventualno uvozom koji se provodi prema njihovim državnim uvjetima za lijekove na bazi kanabisa zadovoljile stvarne potrebe u državama članicama;
14. poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se zajamčila sigurna i kontrolirana upotreba kanabisa u medicinske svrhe isključivo u obliku proizvoda dobivenih od kanabisa koji su provjereni u kliničkim ispitivanjima i koji su prošli zakonom propisani postupak ocjenjivanja i odobrenja;
15. poziva Komisiju da zajamči da istraživanje i upotreba medicinskog kanabisa u Uniji ni na koji način neće pogodovati kriminalnim narkomrežama ili dovesti do njihova širenja;
16. naglašava da bi sveobuhvatno reguliranje lijekova na bazi kanabisa koje se temelji na dokazima podrazumijevalo dodatne resurse za javna tijela, ograničilo crno tržište, zajamčilo kvalitetu proizvoda i točno označivanje kako bi se pomoglo u kontroliranju prodajnih točaka, ograničilo pristup toj tvari za maloljetnike te omogućilo pravnu sigurnost i siguran pristup pacijentima koji bi ga koristili u medicinske svrhe, s posebnim mjerama opreza za mlade i trudnice;
17. naglašava da stroga prevencija ovisnosti među maloljetnicima i osjetljivim skupinama mora uvijek biti dio svakog zakonodavnog okvira;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.
Razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2018. godine
138k
57k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2018. godine (2018/2280(INI))
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ishodu razmatranja Odbora za predstavke,
– uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir članke 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji odražavaju važnost koja se Ugovorom pridaje pravu građana i rezidenata EU-a na izražavanje svoje zabrinutosti Europskom parlamentu,
– uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a o ulozi i zadaćama Europskog ombudsmana,
– uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,
– uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede, posebno njegove članke 258. i 260.,
– uzimajući u obzir članak 52. i članak 216. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0024/2019),
A. budući da pravo na podnošenje predstavke ljudima pruža otvoren, demokratski i transparentan mehanizam za dobivanje izvansudskog pravnog lijeka za formalne pritužbe upućene njihovim izravno izabranim predstavnicima, posebno kad je riječ o područjima djelovanja Europske unije;
B. budući da pravo na podnošenje predstavki treba biti ključan element participativne demokracije u kojoj se na učinkovit način štiti pravo svakog građanina na izravnu ulogu u demokratskom životu Unije; budući da bi se time trebala poboljšati sposobnost Europskog parlamenta da udovolji zahtjevima građana i rezidenata Europske unije; budući da istinska demokracija treba zajamčiti potpunu transparentnost, učinkovitu zaštitu temeljnih prava i praktičnu uključenost ljudi u postupke donošenja odluka;
C. budući da se svaka predstavka pažljivo razmatra i obrađuje; budući da svaki podnositelj predstavke ima pravo u razumnom roku, na vlastitom jeziku ili na jeziku na kojemu je predstavka napisana, primiti suštinski odgovor i informaciju o odluci o dopuštenosti koju donosi Odbor za predstavke;
D. budući da se rad Odbora za predstavke temelji na doprinosu podnositelja predstavki i podacima koje oni šalju;
E. budući da Odbor za predstavke smatra da je europska građanska inicijativa iznimno važan instrument izravne i participativne demokracije, koji omogućava građanima da se aktivno uključe u oblikovanje europskog zakonodavstva;
F. budući da se o znatnom broju predstavki raspravlja na sjednicama odbora koje su otvorene za javnost i prenose se preko interneta; budući da podnositelji predstavki često koriste svoje pravo na podnošenje predstavki dostavljanjem informacija iz prve ruke članovima Odbora te, ako su prisutni, Komisiji i predstavnicima država članica, čime aktivno doprinose radu Odbora; budući da je 2018. na sjednicama Odbora prisustvovalo 187 podnositelja predstavki u cilju rasprave o predstavkama;
G. budući da su predstavke dodatno jamstvo za građane i rezidente EU-a, u usporedbi s pritužbama upućenima izravno Komisiji, jer je Parlament uključen u postupak, što omogućava bolji nadzor nad činjenicama i transparentne rasprave o temama, uz nazočnost podnositelja predstavki, zastupnika u Europskom parlamentu i Komisije te, po potrebi, bilo kojeg drugog uključenog tijela;
H. budući da su detaljne informacije koje iznose podnositelji predstavki te stručno znanje koje pružaju Komisija, države članice i druga tijela ključni za rad i vjerodostojnost Odbora;
I. budući da Europski parlament već dugo ima vodeću ulogu u oblikovanju postupka podnošenja predstavki na međunarodnoj razini te ima iznimno otvoren i transparentan postupak podnošenja predstavki , koji podnositeljima predstavki omogućuje da aktivno sudjeluju u njegovim aktivnostima;
J. budući da su tijekom 2018. obavljena četiri posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica, u skladu s člankom 216.a Poslovnika: u Lužicu (Njemačka), radi utvrđivanja posljedica rudarenja lignita na lokalno stanovništvo, posebno na zajednicu Lužičkih Srba, te onečišćenja rijeke Spree i susjednih voda; u Famagustu (Cipar) u vezi s vraćanjem zatvorenog područja okupiranog grada Famaguste izvornim stanovnicima; u Doñanu (Španjolska) u vezi sa stanjem okoliša i mogućom degradacijom zaštićenog područja Nacionalnog parka Doñana zbog projekta skladištenja plina i prekomjernog iskorištavanja podzemnih voda; i u Valledoru (Italija) u vezi sa štetom za okoliš zbog odlagališta otpada i kamenoloma;
K. budući da je u svojoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima američkog Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) na građane EU-a, a posebno na „slučajne Amerikance”(1), pozvao Komisiju i Vijeće da predstave zajednički pristup EU-a u odnosu na FATCA kako bi se na odgovarajući način zaštitila prava europskih građana (posebice „slučajnih Amerikanaca”) i poboljšala jednaka uzajamnost u automatskoj razmjeni informacija s SAD-om;
L. budući da dopuštene predstavke često daju vrijedan doprinos radu nadležnih parlamentarnih odbora jer upućuju na navodne povrede prava EU-a;
M. budući da su predstavke korisni alati za otkrivanje povreda prava Unije koji omogućavaju Parlamentu i drugim institucijama EU-a da ocijene prijenos i primjenu prava EU-a te njegov utjecaj na građane i rezidente EU-a;
N. budući da je u skladu s Poslovnikom Odbor za predstavke odgovoran za odnose s Europskim ombudsmanom, koji istražuje pritužbe povezane s nepravilnostima u upravljanju u institucijama i tijelima Europske unije; budući da je europska ombudsmanica Emily O’Reilly predstavila svoje Godišnje izvješće za 2017. na sjednici Odbora za predstavke održanoj 16. svibnja 2018., na kojemu se djelomično temelji godišnje izvješće Odbora za predstavke;
O. budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja kojom su obuhvaćeni Europski ombudsman, nacionalni i regionalni pravobranitelji i slična tijela država članica, zemalja kandidatkinja te drugih zemalja Europskog gospodarskog prostora, a čiji je cilj promicanje razmjene informacija o zakonodavstvu i politikama EU-a te razmjena najboljih praksi;
P. budući da je proveden niz tehničkih poboljšanja kako bi portal za predstavke bio jednostavniji za korištenje i pristupačniji građanima, primjerice dodatno poboljšanje funkcije pretraživanja, povećanje broja prikazanih rezultata i omogućavanje korisnicima da pronađu predstavke putem istaknutih ključnih riječi u naslovu i sažetku predstavke te uvođenje detaljnijih obavijesti korisnicima na njihovu jeziku; budući da su od druge polovice 2018. dostupni statistički podaci portala, koji su iznimno korisni za praćenje prometa na portalu i ponašanja korisnika; budući da su se tehnička poboljšanja nastavila uvođenjem nove rubrike odgovora na česta pitanja i drugih poboljšanja u modulu za upravljanje; budući da je velik broj pojedinačnih zahtjeva za potporu uspješno obrađen; budući da još nisu u potpunosti uvedene određene značajke zahvaljujući kojima će portal postati interaktivniji te izvor informacija u stvarnom vremenu i za podnositelje predstavki i osobe koje pružaju potporu;
1. naglašava važnu ulogu Odbora za predstavke u obrani i promicanju prava građana i rezidenata EU-a, u okviru nadležnosti Odbora, osiguravanjem da se prepoznaju problemi podnositelja predstavki i, kad je to moguće, da se u razumnom roku i na učinkovit način postupkom podnošenja predstavke ponudi rješenje za njihove legitimne pritužbe; podsjeća da su Komisija i tijela država članica odgovorni za suradnju s Odborom za predstavke, posebno kad je riječ o pružanju odgovarajućih povratnih informacija o razmjeni relevantnih podataka; ustraje u tome da je suradnja ključna kako bi se zadovoljile potrebe podnositelja predstavki u skladu s Ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima;
2. ističe priliku koju predstavke donose Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a za stupanje u dijalog s građanima EU-a na koje utječe primjena prava EU-a; ističe potrebu za poticanjem suradnje institucija i tijela EU-a s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u vezi s pitanjima povezanima s primjenom prava EU-a; poziva institucije EU-a i države članice da promiču pravo građana na podnošenje predstavki i povećaju razinu osviještenosti javnosti o nadležnostima EU-a te mogućim pravnim lijekovima koje Europski parlament može pružiti tijekom obrade predstavki;
3. podsjeća da se predstavke ispituju u skladu s člankom 227. UFEU-a, kojim se utvrđuje da svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem odnosno registriranim sjedištem u državi članici može, pojedinačno ili zajedno s drugim građanima, podnijeti predstavku Europskom parlamentu u vezi s pitanjem koje spada u područje djelovanja Europske unije;
4. ponovno ističe potrebu za kontinuiranom javnom raspravom o područjima djelovanja Unije, njezinim ograničenjima i budućnosti kako bi se osiguralo da su građani dobro informirani o razinama na kojima se donose odluke te kako bi se spriječila praksa da se okrivljuje Bruxelles, koju koriste neke neodgovorne države članice; poziva na to da se svake dvije godine održava intenzivniji i strukturiraniji dijalog Odbora za predstavke i članova odbora za predstavke u nacionalnim parlamentima o predstavkama koje se odnose na pitanja od velike važnosti za europske građane i koje potiču istinsku raspravu između zastupnika u Parlamentu i nacionalnih zastupnika o predstavkama, čime bi se dodatno povećala razina osviještenosti o politici EU-a kao i jasnoća o nadležnostima EU-a i država članica;
5. snažno poziva Komisiju da na odgovarajući način iskoristi svoje ovlasti koje proizlaze iz njezine uloge čuvarice Ugovora s obzirom na to da je ta uloga od iznimne važnosti za funkcioniranje EU-a kad je riječ o građanima i europskim zakonodavcima; poziva na pravodobnu obradu postupaka zbog povrede prava kako bi se bez odlaganja stalo na kraj situacijama u kojima se ne poštuje zakonodavstvo EU-a;
6. poziva Komisiju da osigura transparentnost i pristup dokumentima i informacijama u okviru postupaka EU Pilot u vezi sa zaprimljenim predstavkama te o postupcima EU Pilot i postupcima zbog povrede koji su već zaključeni;
7. podsjeća Komisiju da su predstavke jedinstven način za utvrđivanje situacija u kojima se ne poštuje pravo EU-a te za istragu takvih situacija uz pomoć političkog nadzora Europskog parlamenta;
8. ističe četiri javna saslušanja o raznim temama, tj. „Građanska prava nakon Brexita”, održano 1. veljače 2018. zajedno s Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odborom za zapošljavanje i socijalna prava, „Europska građanska inicijativa – revizija Uredbe”, održano 21. veljače 2018. zajedno s Odborom za ustavna pitanja, „Učinak endokrinih disruptora na javno zdravlje”, održano 22. ožujka 2018. zajedno s Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, te „Prava osoba s invaliditetom”, održano 9. listopada 2018.”; podsjeća članove Odbora na važnost prisustvovanja javnim saslušanjima koje zatraži i organizira Odbor; poziva Mrežu za predstavke da podnese prijedloge za posebna javna saslušanja i teme za studije i rezolucije Europskog parlamenta, koje bi odražavale poveznicu između aktualnog zakonodavnog rada i ovlasti Parlamenta za politički nadzor s predstavkama koje se odnose na pitanja od velike važnosti za europske građane; ističe da je Mreža za predstavke ispravan forum za predlaganje zajedničkih inicijativa s kojima treba postupati kao s predstavkama, kojima bi se na iscrpan način mogao predstaviti doprinos Parlamenta predstavkama europskih građana;
9. skreće pozornost na sudjelovanje izaslanstva članova Odbora za predstavke u posjetu Limi (Peru) 15. i 16. veljače 2018. u kontekstu potpore demokraciji koju su ponudili Europski parlament i njegova Skupina za podršku demokraciji i koordinaciji izbora u cilju razmjene dobrih praksi u postupku podnošenja predstavki s Odborom za ustavna pitanja peruanskog parlamenta;
10. smatra potrebnim poboljšati politički i tehnički dijalog s relevantnim odborima nacionalnih parlamenata; pozdravlja posjet njemačkog Bundestaga Odboru za predstavke na sjednici održanoj 9. listopada 2018. u cilju razmatranja pitanja od zajedničkog interesa kao i relevantnih predstavki; ističe međuparlamentarnu sjednicu odbora s nacionalnim parlamentima održanu 27. studenog 2018., organiziranu zajedno s Odborom za pravna pitanja i u suradnji s Europskom mrežom pučkih pravobranitelja, na kojoj se raspravljalo o provedbi i primjeni prava Unije te, posebno, o ulozi podnošenja predstavki parlamentima u tom pogledu;
11. smatra da je Mreža za predstavke način da Odbor za predstavke postane vidljiviji i relevantniji u radu drugih odbora Parlamenta kako bi se predstavke više uzimale u obzir u zakonodavnom radu; potvrđuje svoje uvjerenje da su sastanci Mreže za predstavke ključni za poboljšanje suradnje između parlamentarnih odbora putem razmjene informacija i dijeljenja najboljih praksi među članovima Mreže;
12. ističe cilj Odbora za predstavke da podigne razinu osviještenosti o pitanjima građana na plenarnim raspravama; skreće pozornost na usmeno pitanje o uskraćivanju prava na glasovanje u EU-u, o kojemu se raspravljalo na plenarnoj sjednici održanoj 2. listopada 2018., na usmeno pitanje o sudjelovanju osoba s invaliditetom u europskim izborima, usvojeno u Odboru 21. ožujka 2018., na usmeno pitanje podneseno zajedno s Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane o zabrinutosti u pogledu zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 na temelju primljenih predstavki, usvojeno u Odboru 21. studenog 2018.; poziva Komisiju i Vijeće da odgovore na njegove rezolucije na temelju predstavki na jednoj od sljedećih plenarnih sjednica, najkasnije šest mjeseci nakon njihova donošenja, kako bi se pružili pravodobni i učinkoviti odgovori na konkretne probleme europskih građana;
13. skreće pozornost na prijedloge rezolucija u skladu s člankom 128. stavkom 5. ili člankom 216. stavkom 2. uime odbora usvojene na plenarnoj sjednici, osobito one o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a(2), o reagiranju na predstavke o rješavanju pitanja nesigurnosti zaposlenja i zloupotrebe ugovora na određeno vrijeme(3), o negativnim učincima američkog Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) na građane EU-a, a naročito na takozvane „slučajne Amerikance”(4), o ulozi njemačkog Centra za socijalnu skrb (Jugendamt) u prekograničnim obiteljskim sporovima(5);
14. napominje da se okvir FATCA-e u SAD-u provodi unutar Unije putem bilateralnih međuvladinih sporazuma zaključenih između SAD-a i svake države članice; izražava žaljenje zbog nedostatka odgovora država članica u rješavanju problema o kojima izvješćuju građani zahvaćeni FATCA-om; ističe ulogu Unije u jamčenju učinkovite provedbe pravila zaštite podataka kako bi se osigurala visoka razina zaštite građana EU-a u pogledu povezanih temeljnih prava; poziva Komisiju da usko surađuje s nacionalnim tijelima za zaštitu podataka kako bi se promicalo utvrđivanje činjenica u cilju razjašnjenja stanja u državama članicama u pogledu mogućih povreda prava EU-a o zaštiti osobnih podataka; poziva Komisiju, nadalje, u suradnji s Europskim odborom za zaštitu podataka, na pokretanje studije usmjerene na pojedinačne zemlje kako bi se procijenila mjera u kojoj se međuvladinim sporazumima povezanima s FATCA-om poštuje pravo na privatnost građana EU-a; ističe da države članice trebaju spriječiti diskriminaciju potrošača koji zakonito borave u Uniji, neovisno o tome smatraju li se „američkim osobama”, i, ako se smatraju, neovisno o važnosti njihovih gospodarskih i osobnih veza sa Sjedinjenim Američkim Državama;
15. ističe posjet u svrhu utvrđivanja činjenica održan 7. i 8. svibnja 2018. u Famagusti (Cipar), čiji je cilj ponovno ocijeniti i ažurirati informacije dostupne Odboru o stanju u Famagusti, osobito u pogledu ograđenog područja grada pod nazivom Varosha, u kontekstu predstavke 733/2004 koju je u ime Pokreta izbjeglica Famaguste podnio Loizos Afxentiou, deset godina nakon prethodnog posjeta Odbora u svrhu utvrđivanja činjenica; ponovno ističe potporu preporuci iznesenoj u izvješću o službenom putovanju, prema kojoj Komisija, Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeće i sve države članice EU-a trebaju zatražiti novu rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a u kojoj se poziva na izricanje političkih i ekonomskih sankcija Turskoj zbog njezine agresije na istočnom Sredozemnom moru i neusklađenosti s rezolucijama 550 (1984) i 789 (1992) Vijeća sigurnosti UN-a;
16. podsjeća da je Odbor za predstavke usvojio mišljenja priložena izvješćima Parlamenta o širokom rasponu pitanja koja su postavljena u predstavkama, uključujući o praćenju primjene prava EU-a u 2016.(6), o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(7), o europskoj građanskoj inicijativi(8), o izvješću o provedbi u pogledu Uredbe 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza u EU-u i izvan njega(9), o prijedlogu izmjene Odluke Parlamenta 94/262/EZUČ, Euratom od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima koji određuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana(10), i o provedbi odredbi Ugovora koje se odnose na građanstvo EU-a(11); naglašava da je od početka ovog parlamentarnog saziva Odbor za predstavke dao više mišljenja o aktualnim europskim zakonodavnim tekstovima;
17. naglašava plodnu suradnju s Europskim ombudsmanom i sudjelovanje Parlamenta u Europskoj mreži pučkih pravobranitelja; pozdravlja izvrsne odnose unutar institucionalnog okvira između Ombudsmana i Odbora za predstavke; posebno cijeni redovit doprinos Ombudsmana radu Odbora za predstavke tijekom cijele godine; čvrsto vjeruje da institucije, tijela i agencije Unije moraju osigurati dosljedno i učinkovito praćenje preporuka Ombudsmana;
18. ističe rad Odbora za predstavke u vezi s pitanjima o invaliditetu i svoje zaštitničke uloge u okviru EU-a Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; podsjeća da je u lipnju 2018. poslano pismo stalnim predstavnicima svih država članica u kojemu se traže konkretne mjere za osiguranje pristupa osobama s invaliditetom; prima na znanje detaljne odgovore nekih država članica; ponovno poziva države članice da provedu potrebne mjere za pristupačnost kao ključni element kvalitetnog življenja;
19. pozdravlja novi pristup Europskog revizorskog suda u okviru kojega iznimno usko surađuje s odborima Parlamenta i predstavlja im svoja izvješća; skreće pozornost na predstavljanje izvješća Revizorskog suda o provedbi prava EU-a na sjednici Odbora za predstavke od 8. listopada 2018.; pozdravlja zaključke i preporuke iz tog izvješća; ističe velik broj zaprimljenih predstavki u vezi s pravom EU-a koje države članice tek trebaju u potpunosti ili ispravno uzeti u obzir;
20. ističe, u kontekstu Tjedna ljudskog prava Parlamenta, da je Odbor za predstavke razmotrio nekoliko predstavki povezanih s pitanjima ljudskih prava i predstavio ažuriranu studiju o Direktivi o olakšavanju i kriminalizaciji humanitarne pomoći za nezakonite migrante; poziva Komisiju da predloži izmjenu članka 1. stavka 2. Direktive Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenog 2002. radi definiranja olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka(12), u cilju uvođenja obvezne iznimke od kriminalizacije humanitarne pomoći u slučajevima ulaska, tranzita ili boravka;
21. uvjeren je da Tajništvo Odbora za predstavke obrađuje predstavke učinkovito i s velikom pažnjom, u skladu sa smjernicama Odbora i ciklusom obrade predstavki u upravi Europskog parlamenta; poziva na dodatne inovacije u obradi predstavki, pri čemu treba voditi računa o najnovijim tehnološkim dostignućima kako bi cijeli postupak bio jasniji i transparentniji za europske građane;
22. ističe važnost internetskog portala za predstavke za ukupnu neometanu i transparentnu obradu predstavki; ističe da je jedan od aktualnih prioriteta poboljšanje komunikacije s podnositeljima predstavki i osobama koje pružaju potporu putem njihovih korisničkih računa kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i ubrzalo vrijeme obrade predstavki; ponovno ističe potrebu za nastavkom tehničkog razvoja portala, njegovim usklađivanjem sa standardima internetske stranice Parlamenta i povećanjem njegove vidljivosti i na platformi EP-a i među građanima; naglašava da se mora nastaviti ulagati trud kako bi portal bio pristupačniji korisnicima, osobito osobama s invaliditetom;
23. ističe važnu ulogu mreže SOLVIT koja građanima i poduzećima omogućuje da izraze svoju zabrinutost zbog mogućih kršenja zakonodavstva EU-a od strane tijela javne vlasti u drugim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da promiču mrežu SOLVIT kako bi je učinile korisnijom i vidljivijom za građane; u tom pogledu pozdravlja akcijski plan za jačanje mreže SOLVIT koji je objavila Komisija u svibnju 2017.; poziva Komisiju da Europski parlament izvijesti o rezultatima akcijskog plana za jačanje mreže SOLVIT koji je Komisija objavila u svibnju 2017.;
24. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica EU-a, odborima država članica za predstavke, pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.