Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapaju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane(1) te svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2016. o slobodi izražavanja u Kazahstanu(2),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kazahstanu, uključujući one od 18. travnja 2013.(4) i 15. ožujka 2012.(5) te Rezoluciju od 17. rujna 2009. o slučaju Jevgenija Žovtisa u Kazahstanu(6),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji (EPCA) potpisan u Astani 21. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju(7) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za srednju Aziju od 22. lipnja 2015. i 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje dijaloge o ljudskim pravima koji se vode između EU-a i Kazahstana,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su Europska unija i Kazahstan 21. prosinca 2015. potpisali Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji (EPCA), kojemu je cilj omogućiti široki okvir za poboljšani politički dijalog i suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova te mnogih drugih područja; budući da taj sporazum stavlja jak naglasak na demokraciju i vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode, načela tržišnog gospodarstva i održivi razvoj te suradnju civilnog društva, uz uključivanje civilnog društva u javno donošenje politika;

B.  budući da je Kazahstan u ožujku 2012. pristupio Europskoj komisiji za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija);

C.  budući da se čini da vlada Kazahstana nije poduzela korake za revidiranje općenito formuliranog članka 174. Kaznenog zakona kojim se zabranjuje „izazivanju” društvenih, nacionalnih i drugih nemira te članka 274. kojim se zabranjuje „svjesno širenje lažnih informacija”, nego se i dalje koristi tim odredbama kao osnovom za podizanje optužnica protiv aktivista civilnog društva i novinara i njihovo pritvaranje;

D.  budući da je porastao broj političkih zatvorenika u Kazahstanu; budući da su 2016. u različitim regijama države održani mirni prosvjedi protiv izmjene Zemljišnog zakona, pri čemu je privedeno više od 1 000 sudionika (ukljućujući 55 novinara), od kojih je 55 naknadno bilo uhićeno; budući da je Radna skupina UN-a koja se bavi pitanjem proizvoljnog pritvaranja potvrdila proizvoljnost pritvaranja, nepostojanje poštenog suđena i gruba kršenja prava u nekim slučajevima; budući da aktivist civilnog društva Maks Bokajev služi zatvorsku kaznu zbog zakonitog sudjelovanja u tom mirnom masovnom prosvjedu;

E.  budući da je kazahstanska vlada surađivala s misijom na visokoj razini Međunarodne organizacije rada (ILO) te da se obvezala provesti plan za rješavanje pitanja koja je ta organizacija istaknula, ali nije poduzela konkretne korake za provedbu odredbi plana, kao što je izmjena zakona o sindikatima; budući da isto tako nije provela ranije preporuke Odbora ILO-a za primjenu standarda koje se odnose na reviziju zakona o sindikatima i Zakona o radu te na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se osiguralo da Konfederacija neovisnih sindikata Kazahstana (CITUK) i njezine pridružene članice mogu u potpunosti ostvarivati svoja sindikalna prava;

F.  budući da su sindikalisti Nurbek Kušakbajev i Amin Eleusinov pušteni na slobodu u svibnju 2018., ali im je i dalje zabranjeno baviti se sindikalnim aktivnostima; budući da je aktivistica Larisa Harkova suočena sa sličnim ograničenjima i stalnim sudskim uznemiravanjem, a da je Erlan Baltabaj, još jedan sindikalni aktivist iz Šimkenta pod kriminalističkom istragom zbog upitnih optužbi;

G.  budući da su novim zakonodavstvom o nevladinim organizacijama postrožena računovodstena pravila za organizacije civilnog društva; budući da su organizacije za ljudska prava izložene poreznom pritisku u vezi s bespovratnim sredstvima primljenima od međunarodnih donatora;

H.  budući da su sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja ozbiljno ugrožene; budući da vlasti upotrebljavaju vjerska uvjerenja kao izgovor za proizvoljno pritvaranje; budući da je Saken Tulbajev zatvoren nakon optužbe za „poticanje vjerske mržnje”;

I.  budući da su 13. ožujka 2018. vlasti zabranile miroljubiv oporbeni pokret Demokratski izbog Republike Kazahstana (DCK) i više od 500 osoba zabranile da iskažu različite oblike potpore DCK-u; budući da su civilni aktivisti Almat Žumagulov i pjesnik Kenžebek Abišev postali žrtve borbe kazahstanskih vlasti protiv DCK-a te da su osuđeni, jedan na zatvorsku kaznu od 8, a drugi od 7 godina; budući da je Ablovas Đumajev osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine, a Aset Abišev na četiri godine zbog kritiziranja vlasti na internetu i podrške DCK-u;

J.  budući da je, unatoč tome što je zaštićeno u Ustavu Kazahstana, pravo na slobodu udruživanja u toj zemlji i dalje uvelike ograničeno, a Zakon o javnom udruživanju i dalje zahtijeva da se sve javne udruge registriraju pri Ministarstvu pravosuđa; budući da su u prosincu 2015. novim izmjenama tog zakona nametnute opterećujuće obveze izvješćivanja i državno uređenje financiranja preko tijela koje imenuje vlada; budući da osobama koje se bave aktivnostima u neregistriranim organizacijama prijete upravne i kaznene sankcije;

K.  budući da su aktivisti civilnog društva i za ljudska prava i dalje izloženi odmazdi i ograničenjima svojih aktivnosti, među kojima su aktivistica za ljudska prava Elena Semenova kojoj je zabranjeno putovanje zbog „svjesnog širenja lažnih informacija” i aktivistica iz Šimkenta Ardak Ašim koja je zbog svojih kritičkih postova u društvenim medijima optužena za „poticanje na nemire” i koja se nalazi u prisilnom psihijatrijskom pritvoru; budući da je tijekom posjeta izaslanstva Europskog parlamenta Kazahstanu 10. svibnja 2018. policija pribjegla upotrebi prekomjerne sile protiv mirnih prosvjednika koji su se pokušavali susresti sa zastupnicima u Europskom parlamentu; budući da je policija pritvorila više od 150 osoba i da je više od 30 prosvjednika stavljeno u upravni pritvor; budući da je 17. i 18. rujna 2018. Kazahstanska policija uhitila nekoliko aktivista koji su se željeli susresti s članovima izaslanstva Europskog parlamenta;

L.  budući da je zbog novih ograničavajućih izmjena zakona o medijima i informacijama koji je stupio na snagu u travnju 2018. pristup informacijama na društvenim medijima i dalje je blokiran, a da se Forbes Kazakhstan i Ratel.kz suočavaju s istragom koja je protiv njih otvorena zbog „svjesnog širenja netočnih informacija”; budući da vlasti kontroliraju i ograničavaju korištenje društvenim mrežama; budući da su blogeri i korisnici društvenih mreža osuđeni na zatvorsku kaznu, među kojima su Ruslan Ginatulin, Igor Čupina i Igor Sičhev; budući da je Kirgistan izručio blogera Muratbeka Tungišbajeva Kazahstanu uz teško kršenje zakona i da je u Kazahstanu podvrgnut zlostavljanju;

M.  budući da je nekažnjavanje mučenja i zlostavljanja zatvorenika i osumnjeničenika postalo norma unatoč tome što se vlada obvezala na neće tolerirati mučenje; budući da vlasti nisu provele uvjerljivu istragu navodnih slučajeva mučenja tijekom podužeg štrajka u naftnoj industriji u Žanaozenu 2011. godine;

N.  budući da Ured državnog odvjetnika u Almatiju nije pronašao vjerodostojne dokaze koji bi potkrijepili optužbe o mučenju poduzetnika Iskandera Jerimbetova, koji je u listopadu 2018. osuđen na sedam godina zatvora zbog velikih prijevara; budući da je Radna skupina UN-a za samovoljno pritvaranje 2018. zaključila da su njegovo uhićenje i pritvaranje bili arbitrarni, da je pozvala na njegovo puštanje u slobodu i izrazila zabrinutost zbog navoda o mučenju tijekom istražnog pritvora;

O.  budući da visoke razine nasilja nad ženama te tradicionalne patrijarhalne norme i stereotipi predstavljaju velike prepreke za rodnu jednakost u Kazahstanu; budući da nevladine organizacije navode da je nasilje nad ženama nedovoljno prijavljeno i da postoji niska stopa progona slučajeva nasilja nad ženama, kao i slučajeva seksualnog uznemiravanja;

P.  budući da se LGBTI osobe u Kazahstanu suočavaju s pravnim izazovima i diskriminacijom; budući da su i muški i ženski istospolni spolni odnosi zakoniti u Kazahstanu, ali istospolni parovi i kućanstva koja vode istospolni parovi nemaju istu pravnu zaštitu kao bračni parovi različitog spola;

Q.  budući da se Kazahstan nalazi na 143. mjestu od 167 zemalja prema svjetskom indeksu demokracije, zbog čega je ta zemlja definirana kao autoritarni režim;

1.  potiče Kazahstan da poštuje svoje međunarodne obveze te ljudska prava i temeljne slobode; poziva kazahstanske vlasti da okončaju kršenja ljudskih prava i sve oblike političke represije, u skladu s načelima članaka 1., 4., 5. i 235. Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji;

2.  ističe da se poboljšanje političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa između EU-a i Kazahstana mora temeljiti na zajedničkim obvezama prema univerzalnim vrijednostima, posebno u smislu demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava; očekuje da će se EPCA-om promicati jačanje vladavine prava i demokratsko sudjelovanje svih građana, raznolikije političko okruženje, neovisno i nepristrano pravosuđe koje bolje funkcionira, veća transparentnost i odgovornost vlade te poboljšanje zakona o radu;

3.  pozdravlja oslobađanje brojnih političkih zatvorenika, među kojima su: Vladimir Kozlov, Gjuzjal Bajdalinov, Sejtkazi Matajev, Edige Batirov, Jeržan Orazalinov, Sajat Ibrajev, Aset Matajev, Zinaida Mukhortova, Talgat Ajan i radnici u naftnoj industriji u Žanaoznu, te sindikalisti Amin Eleusinov i Nurbek Kušakbajev, čija je sloboda i dalje ograničena; pozdravlja odluku o puštanju Adaka Ašima iz psihijatrijske klinike; osuđuje takvu brutalnu mjeru kažnjavanja psihijatrijskim zatvaranjem i poziva na ukidanje obveznog psihijatrijskog liječenja Ašuma, kao i svih prisilnih zdravstvenih mjera protiv aktivistice Natalije Ulasik;

4.  poziva na potpunu rehabilitaciju i hitno puštanje svih aktivista i političkih zatvorenika koji se trenutačno nalaze u zatvoru, konkretno Muhtara Džakiševa, Maksa Bokajeva, Iskandera Jerimbetova, Arona Atabeka, Sanata Bukenova i Mahambeta Abžana i Sakena Tulbajeva, te na ukidanje svih ograničenja kretanja ostalih osoba;

5.  apelira na vladu Kazahstana da izmijeni članak 174. Kaznenog zakona o „izazivanju društvenih, nacionalnih, klanskih, rasnih, klasnih ili vjerskih nemira” njegovim sužavanjem kako bi se spriječili proizvoljni progoni kojima se krše norme ljudskih prava, kao i članak 274. Kaznenog zakona kojim se zabranjuje „širenje informacija za koje je poznato da su lažne” te poziva na oslobađanje aktivista, novinara i drugih ključnih pojedinaca koji su trenutačno pritvoreni u skladu s tim člancima;

6.  apelira na vladu Kazahstana da prekine oštre mjere protiv neovisnih sindikata i ukine ograničenja njihovih aktivnosti, obustavi politički motivirane kaznene progone čelnika sindikata te ukine osuđujuće presude Larise Harkove, Nurbeka Kušakbajeva i Amina Eleusinova te im dozvoli da se nastave baviti svojim sindikalnim aktivnostima bez uplitanja ili uznemiravanja; također potiče vladu da odgovori na zabrinutost Europskog parlamenta u vezi s istragom protiv Erlana Baltabaja i da revidira Zakon o sindikatima iz 2014. i Zakonik o radu iz 2015. kako bi ih se uskladilo sa standardima Međunarodne organizacije rada;

7.  potiče kazahstansku vladu da provede preporuke posebnog izvjestitelja UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja te da revidira Zakon o javnom udruživanju i uvjete za pristup financiranju;

8.  potiče kazahstansku vladu da okonča sve oblike proizvoljnog pritvaranja, odmazde i uznemiravanja koji se provode nad aktivistima za ljudska prava, organizacijama civilnog društva i političkim oporbenim pokretima, uključivale sadašnje ili možebitne pristaše DVK-a;

9.  potiče kazahstansku vladu da preispita izmjene zakona o medijima i informacijama koje su ove godine stupile na snagu, uvede moratorij na kazneno djelo teške klevete, poduzme sve potrebne mjere za stavljanje izvan snage relevantnih članaka novog Kaznenom zakonu u odnosu na kazneno djelo klevete, uvede gornju granicu za građanske klevetničke postupke, okonča zlostavljanje i odmazde protiv novinara koji kritiziraju vladu te prestane blokirati pristup informacijama na internetu i izvan njega;

10.  poziva na djelovanje u vezi s komunikacijama Odbora UN-a za ljudska prava, Radne skupine UN-a o proizvoljnom pritvaranju i posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za mučenje; poziva na zaštitu žrtava mučenja, pružanje odgovarajuće medicinske skrbi tim žrtvama i na pravilnu istragu slučajeva mučenja; zahtijeva prekid zlouporabe Interpolovih postupaka izručenja i prekid uznemiravanja političke oporbe; potiče kazahstansku vladu da ispuni svoje obveze u pogledu netoleriranja mučenja i da se pobrine za to da se potpuno istraže navodna mučenja, uključujući ona počinjena u kontekstu događaja u Žanaozenu; potiče vladu da u svjetlu zaključaka Radne skupine UN-a o proizvoljnom pritvaranju preispita slučaj Iskandera Jerimbetova i da zajamči da se optužbe za mučenje istražuju na odgovarajući način;

11.  prima na znanje višeetnički i višekonfesionalni karakter Kazahstana i naglašava potrebu za zaštitom manjina i njihovih prava, posebno u pogledu korištenja jezika, slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, nediskriminacije i jednakih mogućnosti; pozdravlja miroljubiv suživot različitih vjerskih zajednica u Kazahstanu; potiče Kazahstan da prestane progoniti ljude zbog njihovog legitimnog prava na slobodu savjesti i vjeroispovijesti; zahtijeva hitno puštanje na slobodu osoba koje su osuđene zbog svog uvjerenja;

12.  poziva vlasti da se bore protiv svih oblika nasilja nad ženama; nadalje poziva ne mjere kojima bi se osigurali učinkoviti i dostupni kanali prijavljivanja i zaštitne mjere kojima se vodi računa o potrebama žrtava i povjerljivosti; poziva na prestanak nekažnjavanja i osiguranje odgovarajućih kaznenih sankcija protiv počinitelja;

13.  traži da se potpuno poštuju prava zajednice LGBTI; poziva kazahstansku vladu za zajamči da zajednice LGBTI neće biti diskriminirane;

14.  poziva Kazahstan da u potpunosti provede preporuke međunarodne promatračke misije OESS-a/ODIHR-a u povodu izbora održanih 20. ožujka 2016. čiji zaključci upućuju na to da je pred tom zemljom još mnogo posla u pogledu dostizanja standarda OESS-a u kada je riječ o demokratskim izborima; poziva kazahstanske vlasti da izbjegavaju ograničavanje aktivnosti neovisnih kandidata; poziva također na poštovanje biračkog prava građana;

15.  ponovno naglašava važnost suradnje EU-a i OESS-a radi poboljšanja dobrih praksi demokratskog upravljanja u zemlji, posebno u području ljudskih prava i vladavine prava; stoga potiče vlasti Kazahstana da prošire mandat OESS-a u svojoj zemlji, a posebno da vrate mandat Centra OESS-a u Astani, što je važan uvjet za daljnju suradnju između EU-a i Kazahstana;

16.  poziva EU, posebno Europsku službu za vanjsko djelovanje, da pažljivo nadzire razvoj situacije u Kazahstanu, da kazahstanskim vlastima ukaže na probleme kada je to potrebno, da ponudi pomoć te da redovito o tome izvješćuje Parlament; poziva izaslanstvo EU-a u Astani da zadrži aktivnu ulogu u praćenju situacije i da pitanje slobode izražavanja otvori na svim bilateralnim sastancima; potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje da proaktivno sudjeluje u misijama za promatranje suđenja kako bi se pratila politički osjetljiva suđenja i politički motivirani kazneni progoni te kako bi se potvrdilo da se pravo na pošteno suđenje primjenjuje na sve;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za srednju Aziju, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Kazahstana.

(1) SL C 369, 11.10.2018., str. 2. (2) SL C 50, 9.2.2018., str. 38. (3) SL C 369, 11.10.2018., str. 179. (4) SL C 45, 5.2.2016., str. 85. (5) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 93. (6) SL C 224 E, 19.8.2010., str. 30. (7) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91. (8) SL C 58, 15.2.2018., str. 119.