Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2618(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0182/2019

Rasprave :

PV 14/03/2019 - 8.3
CRE 14/03/2019 - 8.3

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0205

Usvojeni tekstovi
PDF 133kWORD 55k
Četvrtak, 14. ožujka 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Stanje ljudskih prava u Gvatemali
P8_TA(2019)0205RC-B8-0182/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Gvatemali (2019/2618(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. ožujka 2007. o Gvatemali(1), od 11. prosinca 2012. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike(2) i od 16. veljače 2017. o Gvatemali te posebice o položaju boraca za ljudska prava(3),

–  uzimajući u obzir posjet Pododbora za ljudska prava Meksiku i Gvatemali u veljači 2016. i njegovo konačno izvješće o tome,

–  uzimajući u obzir izvješće svojeg Izaslanstva za odnose s državama Srednje Amerike o posjetu Gvatemali i Hondurasu od 16. do 20. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Izaslanstva za odnose s državama Srednje Amerike o posjetu Gvatemali od 28. listopada do 1. studenog 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(4),

–  uzimajući u obzir Višegodišnji okvirni program za Gvatemalu za razdoblje 2014. – 2020. i nastojanja da se njime doprinese rješavanju sukoba, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir programe potpore Europske unije za sektor pravosuđa u Gvatemali, posebno SEJUST,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a za zaštitu branitelja ljudskih prava i strateški okvir EU-a o ljudskim pravima, u kojima se izražava predanost angažmanu u pogledu branitelja ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir godišnji akcijski program EU-a za 2018. u korist Gvatemale za održivi i uključivi gospodarski rast u graničnoj zoni i njezinoj blizini te za podršku produljenom mandatu Međunarodne komisije za borbu protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG),

–  uzimajući u obzir potpisivanje sporazuma o savjetovanju između CICIG-a i Vrhovnog suda Gvatemale u kolovozu 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 2. rujna 2018. o odluci vlade Gvatemale da ne obnovi mandat CICIG-a,

–  uzimajući u obzir zajedničko pismo predsjednika Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke i posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje istine, pravde, naknade štete i jamstva za neponavljanje upućeno predsjedniku Gvatemale od 6. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 10. rujna 2018. o odluci vlade Gvatemale da ne produlji mandat CICIG-a,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 6. ožujka 2019. o zakonu Gvatemale o nevladinim organizacijama za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Human Rights Watch o Gvatemali,

–  uzimajući u obzir Ustav Gvatemale,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Gvatemala nastavila postizati određeni napredak u području ljudskih prava i u predmetima povezanima s korupcijom, u velikoj mjeri zbog suradnje između Ureda javnog tužitelja Gvatemale i CICIG-a koja je uspostavljena 2007. radi istraživanja organiziranog kriminala i osnaživanja lokalnih napora za jačanje vladavine prave;

B.  budući da se broj ubojstava i napada protiv branitelja, organizacija i zajednica koji djeluju u području gospodarskih, socijalnih, kulturnih i okolišnih prava povećao tijekom posljednjih nekoliko godina; budući da je 2018. ukupno zabilježen 391 napad protiv branitelja ljudskih prava i autohtonih naroda, osobito napadi protiv onih koji rade u području zemljišnih i teritorijalnih prava, prema izvješću Odjela za zaštitu branitelja ljudskih prava u Gvatemali, uključujući 147 slučajeva kriminalizacije i 26 ubojstava, što predstavlja porast od 136 % u odnosu na 2017. godinu;

C.  budući da su branitelji ljudskih prava također suočeni s prijetnjama, zastrašivanjem, stigmatizacijom, klevetničkim kampanjama koje provode privatni akteri i vlasti Gvatemale i sudskim progonom; budući da zlouporaba kaznenih postupaka protiv branitelja ljudskih prava kako bi se spriječio ili kaznio njihov rad i dalje predstavlja problem;

D.  budući da je i broj napada protiv novinara veliki razlog za zabrinutost, naime tijekom 2017. zabilježeno je 93 napada, od čega četiri ubojstva; budući da su zbog koncentracije vlasništva medija u rukama nekoliko poduzeća, neovisni mediji i novinari i dalje izloženi napadima i prijetnjama;

E.  budući da je nasilje protiv žena i dalje veoma ozbiljan problem u Gvatemali, što potvrđuje i činjenica da je broj nasilnih smrti žena porastao za 8 % na 662 slučaja; budući da je na Međunarodni dan žena 2017. umrla 41 djevojčica, nakon što su, zbog prosvjedovanja protiv zlostavljanja koje su provodili čuvari, zaključane u državnom domu za maloljetnike u kojem je potom izbio požar; budući da stopa nekažnjavanja za kaznena djela u Gvatemali iznosi 97 %;

F.  budući da se od 2007. na poziv vlade Gvatemale i u suradnji s nacionalnim institucijama te zemlje CICIG bori protiv korupcije i nekažnjavanja kako bi se identificirale i razbile paradržavne institucije te doprinosi jačanju kapaciteta pravosudnih i sigurnosnih institucija te zemlje;

G.  budući da je nakon četiri produljenja uzastopnih dvogodišnjih mandata CICIG-a, vlada Gvatemale tražila od glavnog tajnika UN-a da se mandat još jednom produlji do rujna 2019., čime se dodatno jača upravljanje kroz CICIG-ove istrage s visokim učinkom i njegovu potporu vladavini prava u Gvatemali i konsolidiraju njegova postignuća u pogledu znatnog smanjenja korupcije i borbe protiv nekažnjavanja nedržavnih aktivnosti povezanih s državom;

H.  budući da su u travnju 2018. CICIG i javni tužitelj predstavili ishod novih istraga o nezakonitom financiranju vladajuće stranke FCN tijekom izborne kampanje; budući da je u srpnju 2018. Vrhovni sud planirao istragu aktivnosti predsjednika Jimmyja Moralesa u pogledu nezakonitog financiranja njegove izborne kampanje;

I.  budući da je krajem kolovoza 2018. vlada Gvatemale najavila poništenje mandata CICIG-a s učinkom od rujna 2019. godine; budući da je nedugo nakon toga vlada zabranila i povratak u zemlju direktora CICIG-a Ivána Velásqueza te je potom poništila vize 11 zaposlenika CICIG-a koji su istraživali slučajeve korupcije na visokoj razini; budući da je u siječnju 2019. vlada unilateralno poništila sporazum s UN-om o CICIG-u s trenutnim učinkom i tražila da CICIG napusti zemlju; budući da je Iván Velásquez suočen i s optužbama te je predmet kampanja ocrnjivanja;

J.  budući je Ustavni sud Gvatemale osporio i poništio te mjere; budući da je Ustavni sud jednoglasno naložio da vlada dozvoli Ivánu Velásquezu ulazak u zemlju; budući da je vlada ignorirala te presude; budući da je Kongres pripremio djelovanje protiv Ustavnog suda i njegovih članova i pokrenuo flagrantan sukob s vladavinom prava;

K.  budući da bi Zakon o reformi 5377 kojim se izmjenjuje Zakon o nacionalnom pomirenju, a koji je usvojen u Kongresu u drugom od tri čitanja početkom ožujka 2019., proširio amnestiju za sva kaznena djela koja su počinile domaće sigurnosne snage i pojedinci koji su djelovali u ime vlade, uključujući zločine protiv čovječnosti, poput mučenja, prisilnog nestanka i genocida; budući da su visoka povjerenica UN-a za ljudska prava i Međuamerička komisija za ljudska prava izrazili zabrinutost u pogledu tog zakona i pozvali na to da se postojeći zakon ne izmijeni;

L.  budući da Međuamerička komisija za ljudska prava smatra da se Zakonom o reformi 5377 ne poštuju međunarodne obveze Gvatemale, navodno se krši međunarodno pravo i krši se članak 171. točka (g) Ustava Gvatemale jer bi se u roku od nekoliko sati oslobodilo sve pritvorene osobe koje su proglašene krivima za politička kaznena djela i zločine protiv čovječnosti tijekom oružanog sukoba i osuđene za njih;

M.  budući da su ljudi u Gvatemali suočeni s iznimno visokom razinom nesigurnosti i budući da je nacionalna građanska policija (PNC) znatno potkopana tijekom posljednjih godina; budući da postoje navodi o zastrašivanju i prijetnjama protiv sudaca, tužitelja i sudskih aktera koji su surađivali s CICIG-om;

N.  budući da pristup pravosuđu, zatvorski uvjeti, ponašanje policije i navodi o mučenju, uz raširenu korupciju, dosluh i nekažnjavanja, i dalje uzrokuju ozbiljnu zabrinutost;

O.  budući da su gvatemalski pravobranitelj za ljudska prava, čiji je proračun smanjen, javni tužitelj i Ministarstvo pravosuđa poduzeli važne korake za suzbijanje nekažnjavanja i priznanje ljudskih prava; budući da postoje jasni pokušaji vlasti Gvatemale da našteti borbi protiv korupcije, nekažnjavanja i vladavine prave;

P.  budući da su prema Odjelu za zaštitu branitelja ljudskih prava u Gvatemali žrtve napada uglavnom vođe autohtonih naroda koji brane pravo na zemlju i teritorij; budući da je poseban izvjestitelj izrazio zabrinutost u pogledu prava autohtonih naroda nakon pritužbi u vezi s hidroelektričnim, rudarskim i poljoprivredno-industrijskim projektima čijim se dozvolama i radom krše prava autohtonih naroda; budući da je posebni izvjestitelj UN-a također izjavio da je zabrinjavajuće da država i uključene treće strane tretiraju mirne prosvjede zajednica kao kriminalni sukob koji utječe na javnu sigurnost; budući da je autohtona gvatemalska braniteljica okoliša Aura Lolita Chávez, koja je 2017. bila finalistica Nagrade Saharov Europskog parlamenta, napustila zemlju nakon ozbiljnih napada, prijetnji smrću i klevete te bi u slučaju povratka bila suočena s nekoliko sudskih postupaka;

Q.  budući da su 9. listopada 2018. članove pokreta mirnog otpora mikroregije Ixquisis, između ostalih, napali članovi specijalne policije iz redova PNC-a, pri čemu je ozlijeđeno šest prosvjednika;

R.  budući da je švedski veleposlanik u Gvatemali proglašen nepoželjnom osobom (što je potom poništio Ustavni sud) zbog navodnog podržavanja rada CICIG-a u toj zemlji;

S.  budući da su opći i predsjednički izbori u Gvatemali predviđeni za 16. lipnja i 11. kolovoza 2019.;

T.  budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju sklopljen između EU-a i zemalja Srednje Amerike iz 2012.; budući da je u taj sporazum uključena klauzula o demokraciji kao njegov temeljni dio; budući da je Gvatemala treći najveći primatelj bilateralne razvojne pomoći EU-a u Srednjoj Americi, koja iznosi 167 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. i usmjerena je na sigurnost opskrbe hranom, rješavanje sukoba, mir, sigurnost i konkurentnost;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog povećanja broja ubojstava i činova nasilja te nedostatka sigurnosti za sve građane, a posebno za žene i branitelje ljudskih prava; ponavlja važnost neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju; žali zbog činjenice da vlada Gvatemale i dalje krši vladavinu prava i diobu vlasti; podsjeća da je temeljno načelo liberalnih demokracija dioba vlasti i poštovanje vladavine prava;

2.  poziva vlasti Gvatemale da prekinu sve činove zastrašivanja protiv gvatemalskog civilnog društva, a posebno protiv organizacija koje se bore za ljudska prava, da štite ustavni poredak i da jamče temeljna prava svih građana Gvatemale; naglašava činjenicu da je dinamično civilno društvo ključno kako bi država bila u većoj mjeri pozvana na odgovornost, kako bi bila brža u odgovaranju na probleme, uključivija i djelotvornija na svim razinama, te samim time legitimnija; inzistira na tome da treba podržati i osnažiti sve institucije koje brane ustavnu demokraciju i ljudska prava u Gvatemali; podsjeća da je ključno jamčiti neovisno pravosuđe i poštovati njegovu neovisnost, te jamčiti nepristran pravni sustav; ističe da je to ključno za konsolidaciju napora u borbi protiv korupcije i nekažnjavanja; smatra da bi navodi o zastrašivanju i prijetnjama protiv sudaca i tužitelja trebali odmah dovesti do mjera za zaštitu pravosudnih institucija u toj zemlji i njihovih predstavnika; potiče izvršnu vlast u Gvatemali da odmah zajamči neovisnost pravosuđa i slobodu tiska i medija;

3.  smatra da je CICIG imao ključnu ulogu u Gvatemali i da je njegov rad u borbi protiv nekažnjavanja i korupcije te pripremi istraga za suđenja koje trebaju provesti gvatemalske institucije ključan za podržavanje vladavine prava; izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne situacije s kojom je u Gvatemali suočen CICIG i traži od vlade Gvatemale da prekine sve nezakonite napade na CICIG i njegovo nacionalno i međunarodno osoblje;

4.  u tom kontekstu pozdravlja provedbenu odluku Komisije iz rujna 2018. da se podrži produljenje mandata CICIG-a uz dodatnih 5 milijuna EUR iz instrumenta za financiranje razvojne suradnje za godišnji akcijski program za Gvatemalu za 2018.; poziva Komisiju da, kao što je dogovoreno, pod hitno isplati tih 5 milijuna EUR i da nastavi sve odobrene programe unutar CICIG-a; traži od Komisije da bude spremna za nastavak suradnje s CICIG-om i financiranje CICIG-a nakon rujna 2019. i da aktivno podržava to produljenje;

5.  smatra da predložena izmjena Zakona o nacionalnom pomirenju predstavlja znatnu prijetnju vladavini prava u Gvatemali i da bi drastično ugrozila važan napredak postignut u okviru rada nacionalnih sudova u njihovoj borbi protiv nekažnjavanja; dijeli mišljenje visoke povjerenice UN-a da bi amnestija ratnih zločinaca i osoba koje su kršile ljudska prava i počinile zločine protiv čovječnosti, koja je predviđena u zakonu o izmjeni, pokrenula još veće nasilje u toj zemlji; napominje da bi ta mjera mogla uključivati odmazdu od strane oslobođenih zatvorenika, što bi moglo dovesti do društvene destabilizacije; stoga potiče Kongres Gvatemale da ne donese taj zakon;

6.  poziva na provođenje neovisne studije, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, koja bi trebala odraziti konačni učinak rada CICIG-a na pravosudni sustav u Gvatemali i njegov doprinos političkoj stabilnosti u toj zemlji te rezultat potpisanog sporazuma između CICIG-a i Vrhovnog izbornog suda;

7.  zabrinut je zbog predloženog zakona o nevladinim organizacijama za razvoj; traži od Kongresa Gvatemale, u skladu s tehničkim savjetom Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava, da se suzdrži od donošenja tog zakona koji bi mogao ograničiti slobodu izražavanja i slobodu okupljanja nevladinih organizacija, njihov pristup financiranju i suziti njihovu definiciju, čime bi se ograničilo njihovo područje djelovanja i ometale njihove aktivnosti, te bi mogao utrti put njihovoj samovoljnoj zabrani; podsjeća vlasti i institucije Gvatemale da je potrebno stvoriti i održavati sigurno i povoljno okruženje u kojem će nevladine organizacije moći slobodno izražavati svoje mišljenje i raditi svoj posao na dobrobit šireg društva;

8.  izražava zabrinutost zbog pritužbi u pogledu nedostatka slobodnih, prethodnih i informiranih savjetovanja (Konvencija Međunarodne organizacije rada 169); podsjeća na preporuku posebnog izvjestitelja UN-a da se prava autohtonih naroda u potpunosti poštuju u skladu s međunarodnim standardima, što uključuje pravo na slobodno, prethodno i informirano savjetovanje; podsjeća na to da su nacionalne i međunarodne korporacije izravno obvezane ugovorima i drugim nacionalnim i međunarodnim propisima o ljudskim pravima i okolišnim pravima duž vlastitih lanaca vrijednosti i da, ako se utvrdi da su poduzeća uzrokovala štetu ili pridonijela šteti, ona moraju pružiti djelotvorne postupke pravne zaštite za pogođene pojedince i zajednice ili sudjelovati u takvim postupcima; napominje da to uključuje naknadu štete, rehabilitaciju i jamstvo neponavljanja; podsjeća na to da vlade imaju odgovornost štititi ljudska prava i privesti pravdi one koji ih krše;

9.  ponavlja svoj zahtjev da se štite branitelji ljudskih prava, osobito braniteljice ljudskih prava; pozdravlja i podržava mjere koje su dosad poduzela europska veleposlanstva i izaslanstvo EU-a u Gvatemali; traži da Europska unija zadrži i po potrebi ojača projekte za podržavanje rada nacionalnih i međunarodnih organizacija u Gvatemali;

10.  inzistira na tome da vlasti Gvatemale moraju objaviti i zajamčiti pravnu i fizičku sigurnost finalistice Nagrade Saharov Lolite Chávez, ako se ona odlučiti vratiti se u svoju domovinu;

11.  apelira na to da se izbori u Gvatemali održe na miran i transparentan način i da se zajamči sigurnost svih kandidata; naglašava činjenicu da Izvršni izborni sud mora djelovati neovisno i bez interferencije državnih institucija ili aktera; nudi slanje misije izbornih stručnjaka iz EU-a;

12.  žali zbog činjenice da nakon više od 20 godina mirovni sporazumi u Gvatemali i dalje nisu provedeni te postoji opasnost da ih se razmontira; snažno potiče sve nacionalne i međunarodne aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzali potpunu provedbu tih sporazuma; poziva vladu Gvatemale da u tom cilju zajamči demokratsku i političku kontrolu i profesionalizaciju PNC-a i drugih institucija poput CONRED-a, nacionalnog koordinatora za ublažavanje katastrofa, kako bi se spriječila njihova militarizacija i usmjeravanje humanitarnih sredstava kroz vojsku jer to nije u skladu s ciljevima iz mirovnih sporazuma;

13.  podsjeća vladu Gvatemale da Sporazum o pridruživanju sklopljen između EU-a i Srednje Amerike sadrži klauzulu o ljudskim pravima koja je njezin temeljni dio i da se članstvo može suspendirati u slučaju kršenja te klauzule; poziva Europsku uniju i njezine države članice da se služe mehanizmima utvrđenima u Sporazumu o pridruživanju i Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji kako bi snažno potaknule Gvatemalu da provede ambiciozan program za zaštitu ljudskih prava i borbu protiv nekažnjavanja;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Republike Gvatemale, Međunarodnoj komisiji za borbu protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG), tajniku za gospodarsku integraciju Srednje Amerike (SIECA), Srednjoameričkom parlamentu te Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

(1) SL C 301 E, 13.12.2007., str. 257.
(2) SL C 434, 23.12.2015., str. 181.
(3) SL C 252, 18.7.2018., str. 196.
(4) SL C 215, 19.6.2018., str. 125.

Posljednje ažuriranje: 27. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti