Europski parlament,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Ujedinjenih naroda naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja je usvojena na 21. konferenciji stranaka (COP21) u Parizu 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum) te prijedlog za određene nacionalno utvrđene doprinose (INDC) EU-a i njegovih država članica koji su Latvija i Europska komisija podnijele 6. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir Treću međunarodnu konferenciju UN-a o financiranju razvoja održanu od 13. do 16. srpnja 2015. u Addis Abebi (Etiopija),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 7. UFEU-a kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Novi Europski konsenzus o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost” (COM(2016)0739),

–  uzimajući u obzir dokument za razmatranje Komisije naslovljen „Prema održivoj Europi do 2030.”, objavljen 30. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir platformu na visokoj razini s više dionika o ciljevima održivog razvoja UN-a i njezin zajednički doprinos od 11. listopada 2018. u kojem se preporučuje da EU osmisli i provodi sveobuhvatnu vizionarsku i transformativnu strategiju za održivu Europu za razdoblje do 2030., prema kojoj bi se usmjeravale sve politike i programi EU-a, uključujući srednjoročne i dugoročne ciljeve, te da predloži europsku viziju održive Europe za razdoblje nakon Programa održivog razvoja do 2030.,

–  uzimajući u obzir izvješće EU-a za 2019. o usklađenosti politika radi razvoja objavljeno 28. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Opći akcijski program Unije za okoliš do 2020. naslovljen „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o financiranju razvoja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a iz 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o povećanju učinkovitosti razvojne suradnje(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem(9),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2017. o odgovoru EU-a na Program održivog razvoja do 2030. (10502/17),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) (COM(2018)0382),

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog parlamenta od 20. studenoga 2018. naslovljenu „Ujedinjeni radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja povezanih sa zdravljem – nitko ne smije biti zapostavljen”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurostata iz 2018. o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a,

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. naslovljeno „Pokazatelji prikladniji za ocjenjivanje ciljeva održivog razvoja – doprinos civilnog društva”,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 18. listopada 2018. (EUCO 13/18), u kojima se navodi da su EU i njegove države članice u potpunosti predani Programu održivog razvoja do 2030. i njegovoj provedbi te u kojem je Europsko vijeće pozdravilo namjeru Komisije da u 2018. objavi svoj dokument za razmatranje, kojim bi se trebao utrti put za sveobuhvatnu strategiju provedbe u 2019.;

–  uzimajući u obzir prioritete EU-a u Ujedinjenim narodima i na 73. sjednici Opće skupštine UN-a (rujan 2018. – rujan 2019.) koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir doprinos platforme s više dionika o ciljevima održivog razvoja Komisijinom dokumentu za razmatranje naslovljenom „Ususret održivoj Europi do 2030.” objavljenom 12. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum o migracijama i Globalni sporazum o izbjeglicama iz 2018.,

–  uzimajući u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. koji su 18. ožujka 2015. donijele države članice UN-a na trećoj Svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje Europske unije i Ujedinjenih naroda od 27. rujna 2018. naslovljeno „Obnovljeno partnerstvo u vezi s razvojem”(10),

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje u vezi s trećim trilateralnim sastankom Afričke unije, Europske unije i Ujedinjenih naroda, održanim u New Yorku 23. rujna 2018.(11),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu za medije EU-a i UN-a od 23. rujna 2018.(12),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0160/2019),

A.  budući da Program održivog razvoja do 2030. ima potencijal preobrazbe te da su njime postavljeni univerzalni, ambiciozni, sveobuhvatni, nedjeljivi i međusobno povezani ciljevi za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje sve većih nejednakosti i diskriminacije, promicanje blagostanja, održivosti, odgovornosti za okoliš, socijalne inkluzije, rodne jednakosti i poštovanja ljudskih prava, osiguravanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te jačanje mira i sigurnosti; budući da su hitno djelovanje na svim razinama i učinkovita europska strategija provedbe te mehanizam za njezino praćenje i preispitivanje nužni za ostvarenje ciljeva održivog razvoja;

B.  budući da Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja predstavljaju ambicioznu viziju uspješnijeg, uključivijeg i otpornijeg svijeta; budući da se Program održivog razvoja do 2030. temelji na temeljnim vrijednostima Unije kao što su demokracija, sudjelovanje, dobro upravljanje, socijalna pravda, solidarnost, održivost te poštovanje vladavine prava i ljudskih prava u EU-u, njegovim državama članicama i diljem svijeta; budući da težnja za postizanjem ciljeva održivog razvoja stoga prirodno slijedi planove Unije za izgradnju bolje, zdravije i održivije budućnosti za Europu, što bi trebalo biti jedan od strateških prioriteta EU-a;

C.  budući da Program održivog razvoja do 2030. i ostvarenje ciljeva održivog razvoja predstavljaju velik izazov; budući da 17 općih i 169 konkretnih ciljeva održivog razvoja zahtijevaju koordinaciju između EU-a i njegovih država članica, Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata te pristup upravljanju na više razina koji se oslanja i na aktivnu i široku javnost, civilno društvo i angažman privatnog sektora;

D.  budući da je sudjelovanje socijalnih partnera od početka bilo ključno za Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja te promicanje uključivanja prioriteta kao što su dostojanstveni rad, borba protiv nejednakosti i sudjelovanje civilnog društva; budući da je ključno njihovo aktivno sudjelovanje u postupku preispitivanja napretka i provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja;

E.  budući da Komisija još nije uspostavila sveobuhvatnu strategiju za provedbu Programa do 2030. koja obuhvaća unutarnja i vanjska politička područja EU-a s detaljnim vremenskim rokovima do 2030., ciljevima i konkretnim mjerama, kao što su zatražili Parlament, Vijeće i Europsko vijeće, niti je uključila ciljeve održivog razvoja kao sveobuhvatni okvir u revidiranim smjernicama za bolju regulativu koje su objavljene 2017.; budući da su zajednički pokazatelji i mjerila potrebni za mjerenje i sustavno praćenje provedbe takve strategije te za utvrđivanje nedostataka, kako sada tako i u budućnosti;

F.  budući da su održivost i prijelaz na klimatski neutralno, kružno i socijalno uključivo gospodarstvo ključni za dugoročni rast i konkurentnost EU-a, koji će biti moguć samo ako se u potpunosti poštuju ograničenja planeta;

G.  budući da se u Europskom konsenzusu o razvoju potvrđuje da je usklađenost politika radi razvoja temeljni dio doprinosa EU-a postizanju ciljeva održivog razvoja te da održivi razvoj zahtijeva holistički i međusektorski pristup koji obuhvaća razne politike, što u konačnici predstavlja pitanje upravljanja koje treba provoditi u partnerstvu sa svim dionicima i na svim razinama; budući da je učinkovita provedba usklađenosti politika radi razvoja ključna za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030.;

H.  budući da politički okvir i okvir upravljanja Europske unije već obuhvaćaju određeni broj obvezujućih i neobvezujućih ciljeva politike, mjerila i pokazatelja, kao na primjer u proračunskom, socijalnom, energetskom i klimatskom području, ali da ne sadrže sveobuhvatnu, dosljednu i objedinjenu političku strategiju;

I.  budući da provedba Programa održivog razvoja do 2030. zahtijeva veću osviještenost među građanima;

J.  budući da su ex ante ocjene i ex post evaluacije ključni instrumenti kojima se osigurava da politike EU-a nemaju negativan učinak na održivi razvoj, posebno na zemlje u razvoju, te da je njihov pozitivan učinak maksimalan; budući da bi procjene i evaluacije trebalo objavljivati kako bi se osigurala potpuna transparentnost i odgovornost;

K.  budući da je Program održivog razvoja do 2030. univerzalni program koji bi se trebao provoditi u svim državama; budući da načelo univerzalnosti od svake države zahtijeva da razmisli o učinku svojeg djelovanja u odnosu na ostale kako bi se osigurala usklađenost politika radi razvoja, što je, s obzirom na složenost i rascjepkanost politika EU-a, velik izazov za Uniju;

L.  budući da je Komisija u okviru Sedmog programa djelovanja za okoliš obvezna provesti procjenu učinka, i to u globalnom kontekstu, koji potrošnja prehrambenih i neprehrambenih dobara u Uniji ima na okoliš;

M.  budući da bi Globalno partnerstvo za učinkovitu razvojnu suradnju (GPEDC) moglo imati važnu ulogu u aspektima nadzora i odgovornosti temeljenima na dokazima, kad je riječ o načelima učinkovitosti za ostvarenje ciljeva održivog razvoja i u podupiranju njihove potpunije provedbe od strane svih dionika na nacionalnoj razini; ističe da GPEDC treba omogućiti jasno utvrđene mehanizme za suradnju onih dionika razvoja koji nisu donatori u okviru OECD-a, među ostalim, novih donatora, organizacija civilnog društva, privatnih filantropa, financijskih institucija i poduzeća iz privatnog sektora;

N.  budući da financiranje ciljeva održivog razvoja predstavlja golem izazov koji ne iziskuje samo čvrstu političku predanost EU-a i njegovih država članica nego i snažno i globalno partnerstvo te korištenje svim oblicima financiranja (iz domaćih, međunarodnih, javnih, privatnih i inovativnih izvora), kao i nefinancijskim sredstvima; budući da je privatno financiranje neophodno, ali ne bi smjelo zamijeniti javno financiranje;

O.  budući da ostvarenje ciljeva održivog razvoja ne ovisi samo o dostatnim sredstvima, nego i o nefinancijskim mjerama prepoznatima u Programu održivog razvoja do 2030.;

P.  budući da je učinkovita mobilizacija domaćih resursa nezaobilazan čimbenik u postizanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; budući da su zemlje u razvoju posebno pogođene utajom poreza na dobit i izbjegavanjem plaćanja poreza;

Q.  budući da se u članku 208. UFEU-a navodi da je glavni cilj politike razvojne suradnje smanjenje i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva;

R.  budući da će se Politički forum Ujedinjenih naroda na visokoj razini o ciljevima održivog razvoja (HLPF) održati pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a u rujnu 2019. kako bi se općenito razmotrila provedba Programa održivog razvoja do 2030., uz temeljito preispitivanje napretka u svim ciljevima održivog razvoja, a na ministarskoj razini (politički forum na visokoj razini) u srpnju 2019. kako bi se preispitao napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 10 (smanjenje nejednakosti), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 16 (mir, pravda i snažne institucije) i br. 17 (partnerstvo za ciljeve) te nakon toga jednom godišnje kako bi se ocijenio napredak u pogledu ciljeva koji nisu preispitani u okviru tematske revizije 2019.;

S.  budući da je sastanak na vrhu Opće skupštine UN-a prilika za EU i njegove države članice da istaknu svoj napredak u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja na opsežan način;

T.  budući da u postupku praćenja i preispitivanja Programa održivog razvoja do 2030. u UN-u EU nije uvijek bio dosljedan u glasovanju, posebno u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava iz tog područja;

U.  budući da HLPF pruža prikladan prostor za EU i njegove države članice da ocijene napredak u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. na temelju dobrovoljnih nacionalnih revizija te da kao najveći doprinositelj službenoj razvojnoj pomoći i predvodnik u politikama okoliša preuzmu vodeću ulogu; budući da te dovršene dobrovoljne nacionalne revizije služe za procjenu napretka u pogledu ciljeva održivog razvoja i kako bi ukazale na nedostatke i izazove;

V.  budući da će službena razvojna pomoć imati ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., osobito u zemljama s niskim dohotkom te u pogledu borbe protiv ekstremnog siromaštva i nejednakosti, pod uvjetom da poštuje načela učinkovite razvojne suradnje, ponajprije nadležnost zemalja, transparentnost i odgovornost, usmjerenost na rezultate i uključivost;

W.  budući da načelo „nitko ne smije biti zapostavljen” čini srž Programa održivog razvoja do 2030.; budući da je 2017. oko 22,5 % stanovništva EU-a bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a 6,9 % stanovništva i dalje je živjelo u teškoj materijalnoj oskudici(13); budući da nejednakosti imaju više društvenih posljedica kao što su velike razlike u dobrobiti i kvaliteti života, uključujući u pogledu poslovnih prilika i zdravstvene skrbi;

X.  budući da je u Uniji stalno prisutna visoka razina siromaštva i socijalne isključenosti djece (26,4 % 2017.); budući da se u europskom stupu socijalnih prava navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca u nepovoljnom položaju i pravo na posebne mjere radi pružanja jednakih mogućnosti; budući da rano ulaganje u djecu donosi znatan povrat za tu djecu i društvo u cjelini te je ključno za prekidanje ciklusa nepovoljnih okolnosti u ranim godinama;

Y.  budući da je u proteklih pet godina EU ostvario napredak u ostvarivanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja, sa sedam od 27 država članica EU-a među prvih 10 zemalja na ljestvici globalnih ciljeva održivog razvoja te budući da su svih 27 država članica među prvih 50 zemalja (od 156)(14); budući da su neke države članice već predvodnici u provedbi ciljeva održivog razvoja; budući da EU-u ipak i dalje nedostaje provedbena strategija za ciljeve održivog razvoja;

Z.  budući da visoka i rastuća nejednakost između i unutar zemalja može imati znatan društveni i gospodarski trošak; budući da nejednakost nije u skladu s ciljem održivog razvoja;

AA.  budući da je bolja izrada zakonodavstva izričito spomenuta u Komunikaciji Komisije kao drugi način da se osigura daljnje uključivanje održivog razvoja u politike EU-a(15);

AB.  budući da radni dokument službi Komisije od 19. srpnja 2018. o suzbijanju HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze u Europskoj uniji i susjednim zemljama (SWD(2018)0387) ističe nedostatke i ograničenja u pogledu podataka o nadzoru virusnog hepatitisa zbog čega je teško procijeniti koliko su daleko države članice EU-a od ostvarenja tog cilja održivog razvoja;

AC.  budući da Komisijina Bijela knjiga od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe (COM(2017)2025) nije uključila održivi razvoj ili Program održivog razvoja do 2030. kao viziju ili opis budućnosti EU-a;

AD.  budući da je u izvješću UNICEF-a naslovljenom „Napredak za svako dijete u razdoblju održivog razvoja”, objavljenom u ožujku 2018., utvrđen zabrinjavajući nedostatak podataka u 64 zemalja, kao i nedovoljan napredak u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u još 37 zemalja; budući da više od pola milijarde djece živi u zemljama koje ne mogu mjeriti napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

AE.  budući da je dostojanstven rad temelj za pravedan i uključiv rast te pokretač razvoja i društvenog napretka; budući da uz socijalnu zaštitu onih koji ne mogu naći posao ili ne mogu raditi rješava nejednakosti te da je glavni pokretač društvenog i gospodarskog napretka;

Europsko vodstvo za univerzalne vrijednosti unutar multilateralnog okvira za ljude, planet i blagostanje

1.  naglašava da složeni globalni izazovi s kojima se svijet suočava zahtijevaju sveobuhvatan i integriran odgovor koji Program održivog razvoja do 2030. može ponuditi;

2.  ističe da je cilj Programa održivog razvoja do 2030. postići veću dobrobit za sve, unutar ograničenja planeta, te pravedan svijet, bez da se ikoga zapostavi, i da se četirima osnovnim stupovima održivog razvoja (društvenom, ekološkom, gospodarskom i upravnom) treba pristupiti na sveobuhvatan način kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja; naglašava činjenicu da je održivi razvoj temeljni cilj EU-a kako je utvrđen u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji i da bi trebao imati ključnu ulogu u raspravi i narativu o budućnosti Europe; nadalje ističe da bi provedba ciljeva održivog razvoja trebala dovesti do promjene paradigme i postati sveobuhvatan dugoročni gospodarski model EU-a koji će naslijediti trenutačnu strategiju Europa 2020.;

3.  naglašava da je provedba Programa održivog razvoja do 2030. usko povezana s europskim vrijednostima i interesima te da predstavlja važnu inovaciju s potencijalom za oživljavanje globalnog poretka utemeljenog na multilateralizmu i međunarodnoj suradnji;

4.  podsjeća na potrebu da se u svim ciljevima i svim relevantnim pokazateljima sustavno raščlanjuju podaci prema spolu i drugim karakteristikama;

5.  naglašava da bi EU trebao ponoviti svoju predanost da zajedno s državama članicama i njihovim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti bude svjetski predvodnik u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja u skladu s načelom supsidijarnosti i u bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima; podsjeća da bi se politički angažman EU-a trebao odraziti u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.; ističe da Program održivog razvoja do 2030. mora dodatno ubrzati zajednički pristup između unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a i njegovih drugih politika te usklađenost instrumenata financiranja Unije za globalni odgovor i predanost održivom rastu i razvoju;

6.  ustraje na tome da provedba ciljeva održivog razvoja zahtijeva učinkovitu suradnju na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; naglašava važnu ulogu savjetodavnih vijeća za okoliš i održivi razvoj u toj suradnji i smatra da treba pojačati njihovo sudjelovanje na svim razinama upravljanja;

7.  pozdravlja činjenicu da su mnoge države članice i partnerske zemlje izvan EU-a uložile znatne napore u osmišljavanje mehanizama i strategija za provedbu ciljeva održivog razvoja i njihovo uključivanje u svoje politike i okvire upravljanja; potiče države članice koje još nisu izradile te mehanizme da to učine; ističe da EU, pružanjem pomoći i poticanjem trećih zemalja da prate slične mjere, doprinosi postizanju jednakih uvjeta; priznaje da su još uvijek potrebna daljnja poboljšanja na razini EU-a;

8.  poziva Komisiju i države članice da u svojim politikama osiguraju horizontalan pristup ciljevima održivog razvoja;

9.  uviđa da su se 2015. sve države članice EU-a i ostale europske zemlje obvezale na Program održivog razvoja do 2030.; smatra da je u kontekstu rasprave o budućnosti Europe potrebno da države članice EU-a i EGP-a, potpisnice sporazuma o pridruživanju EU-u, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i, nakon njezina povlačenja, Ujedinjena Kraljevina, razmotre razvoj paneuropskog okvira za ostvarenje ciljeva održivog razvoja; naglašava važnost promicanja parlamentarnih rasprava na svim razinama;

10.  pozdravlja objavu dokumenta za razmatranje Europske komisije „Prema održivoj Europi do 2030.”, u kojem su navedena tri scenarija za buduće ostvarenje ciljeva održivog razvoja u EU-u; podržava prvi scenarij u kojem se predlaže sveobuhvatna strategija za provedbu ciljeva održivog razvoja u EU-u i državama članicama; smatra da je u kontekstu budućnosti Europe potrebna održiva Europa kako bi se zajamčila dobrobit i blagostanje njezinih građana i planeta;

11.  žali što Komisija još nije razvila integriranu i sveobuhvatnu strategiju provedbe ciljeva održivog razvoja;

12.  naglašava važnost službene razvojne pomoći kao ključnog sredstva za iskorjenjivanje siromaštva i podsjeća na obveze za službenu razvojnu pomoć EU-a i država članica, uključujući obvezu da se 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) namijeni za službenu razvojnu pomoć te da između 0,15 i 0,20 % BND-a bude dodijeljeno najmanje razvijenim zemljama; poziva EU i njegove države članice da se bez odgađanja ponovno obvežu na cilj od 0,7 % BND-a za službenu razvojnu pomoć te da postupno povećaju službenu razvojnu pomoć kako bi se taj cilj postigao u jasnom vremenskom roku; poziva države članice da uspostave godišnje akcijske planove, koje je moguće provjeriti, za ostvarivanje ciljeva službene razvojne pomoći; ističe da su, s obzirom na odgovornost EU-a i država članica za ostvarenje 0,7 % BND-a za službenu razvojnu pomoć, države članice odgovorne i nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu;

13.  uviđa da se moraju zaštititi zdravstvene koristi i ubrzati napredak kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja; tvrdi da, iako je na svijetu ostvaren izniman napredak u pogledu zdravlja, i dalje postoje mnogi izazovi, među kojima je i rješavanje problema nejednakosti u području zdravlja između populacija stabilnih zemalja i populacija u nestabilnim i osjetljivim okruženjima, kao i zdravstvenih nejednakosti unutar samih zemalja;

14.  potvrđuje da je Program održivog razvoja do 2030. učvrstio globalno zdravlje kao politički prioritet; navodi da su zdrave populacije ključne za održivi razvoj, okončanje siromaštva, promicanje mirnih i uključivih društava te zaštitu okoliša; ustraje u tome da je zdravlje ishod i pokazatelj napretka koji odražava uspjeh mnogih ciljeva i Programa održivog razvoja do 2030. u cjelini;

15.  ističe da je EU općenito uspio smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova i odvojiti ih od gospodarskog rasta te tako snažno doprinijeti globalnom naporu, uzimajući u obzir i emisije iz uvoza i izvoza EU-a(16); napominje, međutim, da su potrebni veći napori kako na razini EU-a tako i na globalnoj razini;

Jačanje strateškog i zajedničkog djelovanja EU-a radi postizanja globalnih ciljeva

16.  Poziva Komisiju da uspostavi detaljnu analizu nedostataka postojećih politika i njihove provedbe kako bi se utvrdila kritična područja sinergije i nedosljednosti; poziva Komisiju da bez daljnje odgode jasno utvrdi mjere koje treba poduzeti do 2030. u pogledu politika i zakonodavstva, prikupljanja statističkih podataka i prikupljanja razvrstanih podataka te upravljanja i provedbe, kako bi se do kraja 2019. uspostavila sveobuhvatna strategija za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030.;

17.  snažno potiče Komisiju da sastavi ambicioznu, općenitu i sveobuhvatnu strategiju za provedbu Programa održivog razvoja do 2030., da potpuno integrira ciljeve održivog razvoja u politike i upravljanje EU-a te tako pruži smjernice i institucijama EU-a i državama članicama u njihovoj provedbi, praćenju i preispitivanju Programa održivog razvoja do 2030. te da iznese jasne planove s konkretnim ciljevima i rokovima; traži od Komisije da se pobrine da tom strategijom budu obuhvaćene poveznice među ciljevima održivog razvoja;

18.  poziva Komisiju da ojača suradnju s UN-om i državama članicama EU-a kako bi podržala svoju reformu koja je u tijeku i kako bi ona bila svrsishodna za provedbu Programa održivog razvoja do 2030.;

19.  podsjeća da su svi ciljevi održivog razvoja relevantni za ostvarenje prava djece; ističe da je u kontekstu vanjskih odnosa EU-a važno provoditi Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta; traži od Komisije da u vanjskim programima EU-a prati napredak u pogledu prava djeteta i izvješćuje o njemu;

20.  Poziva Komisiju da, kao ključni temelj za izgradnju održive Europe, predvodi razvoj održivog modela proizvodnje i potrošnje hrane kojim se štiti i uklanja pritisak prehrambenih sustava na zdravlje i okoliš i koji donosi gospodarske koristi poljoprivrednicima, poduzećima i građanima;

21.  poziva Komisiju da u suradnji s ključnim dionicima na svim razinama radi na osiguravanju zdravog života i promicanju dobrobiti za sve u svim dobnim skupinama, posebno zato da bi zdravstvena skrb postala pristupačnija, cjenovno dostupnija, djelotvornija i održiva, da bi se cjelovitije obuhvatili faktori rizika kod nezaraznih bolesti, radi razmjene dobrih praksi i jačanja mogućnosti sprečavanja globalnih prijetnji zdravlju i upravljanja njima, kao što je antimikrobna rezistencija;

22.  poziva Komisiju da s UN-om i svojim partnerima uskladi programske, financijske i operativne politike, pristupe i metodologije tamo gdje se mogu povećati učinkovitost i djelotvornost, kako bi se postigla veća učinkovitost u nizu zajedničkih prioriteta kao što su rodna ravnopravnost, reproduktivno zdravlje, zdravlje majki, novorođenčadi, djece i adolescenata, klimatske promjene i okoliš, rješavanje problema nejednakosti i siromaštva;

23.  naglašava da je za financiranje Programa održivog razvoja do 2030. ključno osigurati poreznu pravdu i transparentnost, boriti se protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, iskorjenjivati nezakonite financijske tokove i porezne oaze te povećati mobilizaciju domaćih resursa; ponavlja svoj poziv da se procijeni učinak prelijevanja nacionalnih poreznih politika i porezne politike EU-a na zemlje u razvoju, čime se jamči usklađenost politika radi razvoja;

24.  naglašava važnost rješavanja socijalnih i ekonomskih nejednakosti i poticanja rodne ravnopravnosti u EU-u i u svijetu; podsjeća na važnost temeljnog načela Programa održivog razvoja do 2030. da „nitko ne smije biti zapostavljen”; stoga poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti najmarginaliziranijim i najranjivijim skupinama društva kako bi se osigurala potpuna uključivost;

25.  poziva Komisiju da uvođenjem sustava dužne pažnje za poduzeća promiče održive globalne vrijednosne lance, stavljajući naglasak na cijeli opskrbni lanac poduzeća, čime bi ih se potaklo na odgovornije ulaganje i omogućila učinkovitija provedba poglavlja o održivosti u sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući borbu protiv korupcije, transparentnost, borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i odgovorno poslovanje;

26.  smatra da ciljevi održivog razvoja trebaju biti u središtu strategije EU-a za održivi razvoj i uključiv rast; ističe da je potrebno jasno utvrditi zajedničke pokazatelje, mjerila i ciljeve te analizu udaljenosti od ciljeva, mjera potrebnih za njihovo postizanje i sredstava pomoću kojih će se provesti; naglašava da bi u strategiji EU-a za razdoblje do 2030. također trebalo navesti kada će i na koji način Unija provesti procjenu učinka na održivost kako bi se riješili postojeći nedostaci, preusmjerile postojeće politike i osmislili novi zakonodavni prijedlozi ili revizije zakonodavstva Unije, a pritom zajamčile usklađenost i koordinacija djelovanja i na europskoj razini i na razini država članica; stoga poziva Komisiju i Vijeće da u okviru svih svojih organizacija bez odgađanja nastave raditi na tome;

27.  smatra da bi Parlament trebao biti uključen u Europski semestar i da bi on trebao biti usklađen s Programom održivog razvoja do 2030. te da bi u taj postupak trebalo uključiti provjeru održivosti; stoga poziva Komisiju da dodatno prilagodi postojeći postupak europskog semestra; naglašava da bi to posebno zahtijevalo da Europski semestar na sveobuhvatan način uzme u obzir sve dimenzije ciljeva održivog razvoja;

28.  apelira na Komisiju da osmisli sveobuhvatnu strategiju za podupiranje ulaganja kojima se potiče ekološka održivost, i da zajamči odgovarajuću poveznicu između ciljeva održivog razvoja i europskog semestra;

29.  ističe potrebu za jasnim utvrđivanjem koraka koje treba poduzeti na svakoj razini upravljanja za provedbu ciljeva, poštujući pritom načelo supsidijarnosti; poziva na uspostavu jasnih i dosljednih programa održivog razvoja na odgovarajućoj razini (nacionalnoj, podnacionalnoj, lokalnoj) u državama članicama koje ih još nisu uspostavile; naglašava da bi Komisija trebala pružiti smjernice za taj proces kako bi se zajamčio usklađen pristup; poziva na višerazinski pristup radi boljeg razumijevanja, veće uključenosti i zajedničke odgovornosti za provedbu ciljeva održivog razvoja;

30.  pozdravlja objavljivanje drugog izvješća o praćenju Eurostata o održivom razvoju u EU-u, što je korak naprijed u stvaranju snažnog mehanizma EU-a za praćenje;

31.  ističe da Komisija treba razviti integriran, učinkovit i participativan okvir za praćenje, odgovornost i reviziju provedbe za uključivanja ciljeva održivog razvoja i Programa održivog razvoja do 2030. koji je u skladu s globalnim okvirom pokazatelja UN-a i koji prikuplja informacije i relevantne podatke razvrstane na nacionalnim i podnacionalnim razinama, priznajući pritom da sam Eurostat ne može na sveobuhvatan način obuhvatiti sve dimenzije napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja; ističe potrebu da se u obzir uzmu učinci prelijevanja te povezana i nedjeljiva priroda ciljeva te traži da se Eurostat obveže da sustavno izvješćuje o rezultatima u pogledu ciljeva održivog razvoja za svaku pojedinu državu članicu i na temelju jedinstvenog skupa pokazatelja;

32.  naglašava potrebu za širokim rasponom pokazatelja koji nisu isključivo gospodarske prirode i kojima se obuhvaća transformativna priroda ciljeva održivog razvoja, posebno u pogledu rješavanja problema siromaštva u svim njegovim oblicima, a koje bi trebalo mjeriti preko raščlanjenih podataka relevantnih za postizanje ciljeva održivog razvoja; ističe da je potrebno da Eurostat uspostavi niz konkretnih pokazatelja napretka za unutarnju primjenu ciljeva održivog razvoja u EU-u na odgovarajućim razinama upravljanja;

33.  podsjeća na ključnu ulogu EU-a u jačanju standarda transparentnosti, odgovornosti i održivosti globalnih vrijednosnih lanaca; ističe da je EU normativna i gospodarska sila i da se stoga mora pozicionirati kao lider u pogledu dobrih praksi i uspostavljanja globalnih pravila; poziva Komisiju i države članice da podupru pregovore o obvezujućem ugovoru UN-a o transnacionalnim korporacijama i ljudskim pravima;

34.  poziva države članice EU-a da dostave podatke za učinkovito praćenje virusnog hepatitisa u skladu s pokazateljima koje je utvrdio Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti te poziva Europsku komisiju da budno prati taj proces u skladu s obvezama iz komunikacije „Budući koraci za održivu europsku budućnost” iz studenoga 2016.;

35.  naglašava važnost podizanja osviještenosti transformacijskog potencijala Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva; podsjeća na potrebu za suradnjom s građanima i organizacijama civilnog društva tijekom procesa provedbe i praćenja; naglašava važnu ulogu Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata;

36.  ističe važnost transparentnosti i demokratske odgovornosti u praćenju napretka koji Unija postigne u pogledu Programa održivog razvoja do 2030. i shodno tome naglašava ulogu suzakonodavaca u tom procesu; smatra da bi u tom pogledu zaključivanje obvezujućeg međuinstitucionalnog sporazuma u skladu s člankom 295. UFEU-a pružio odgovarajući okvir za suradnju;

37.  poziva Komisiju i države članice da ostvare poboljšanja u vezi s dostupnim informacijama i povećaju osviještenost građana o potrebi dovršetka Programa održivog razvoja do 2030.;

38.  naglašava da se višegodišnji financijski okvir (VFO) mora usmjeriti prema Programu održivog razvoja do 2030. te da njime treba zajamčiti poboljšano uključivanje održivog razvoja u sve mehanizme financiranja i proračunske linije; stoga poziva Komisiju da poveća razinu odgovornosti za ostvarivanje kolektivnih rezultata u okviru VFO-a; ponavlja svoje stajalište o budućem VFO-u, u kojem se poziva na obveznu reviziju u sredini razdoblja, nakon preispitivanja funkcioniranja VFO-a i uzimajući u obzir ocjenu postignutog napretka u pogledu ciljeva održivog razvoja; ističe potrebu za provjerom planiranih financijskih omotnica za postojeće politike kako bi se zajamčila usklađenost s održivim razvojem;

39.  smatra da je u EU-u potrebno znatno ubrzati zelena ulaganja, inovacije i rast kako bi provedba Programa održivog razvoja do 2030. bila pravovremena i uspješna te ističe važnost šireg prihvaćanja inovativnih i postojećih financijskih alata, kao što je zelena javna nabava, kao i hitne potrebe za različitim pristupima postojećoj investicijskoj politici, osobito za postepenim ukidanjem subvencija koje su štetne za okoliš;

40.  pozdravlja veći iznos institucijskog i privatnog kapitala dodijeljenog financiranju ciljeva održivog razvoja i naglašava važnost robusnog okvira održivih financija, uključujući kalibriranje kapitalnih zahtjeva banaka i bonitetni tretman imovine s visokim udjelom ugljika, bonitetna pravila za osiguravajuća društva i ažuriranje dužnosti institucijskih ulagača i upravitelja imovinom;

Usklađenost politika, koordinacija i uključivanje ciljeva održivog razvoja

41.  naglašava važnost bolje koordinacije i suradnje između i unutar tijela za donošenje odluka, različitih organizacija i relevantnih dionika, uključujući lokalnih tijela i organizacija civilnog društva, s ciljem provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i postizanja veće usklađenosti politika radi održivog razvoja;

42.  pozdravlja usvajanje izvješća Komisije 2019. godine o usklađenosti politika radi razvoja te pokušaj da se usklađenost politika radi razvoja bolje integrira u pristup EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja; podsjeća na to da je usklađenost politika radi razvoja načelo utvrđeno člankom 208. UFEU-a, ali i da je ključna za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

43.  prepoznaje napredak koji je postignut uz pomoć alata za usklađenost politika radi razvoja kada je riječ o utjecaju na donošenje politika EU-a; poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se zajamčilo da se nerazvojnim politikama uzmu u obzir razvojni ciljevi kao rezultat mehanizama usklađenosti politika radi razvoja;

44.  naglašava da je usklađenost politika radi razvoja osnovna sastavnica usklađenosti politika radi održivog razvoja kojoj usto i doprinosi; preporučuje da se najbolje prakse i pouke izvučene iz usklađenosti politika radi razvoja primijene u daljnjem razvoju i praktičnoj provedbi usklađenosti politika radi održivog razvoja;

45.  poziva Komisiju i države članice da u sklopu svojih mjera za provedbu Programa održivog razvoja do 2030. ponovno potvrde svoju predanost usklađenosti politika radi razvoja kao važnom doprinosu većoj usklađenosti politika radi održivog razvoja; ističe potrebu poboljšanja mehanizama za koherentnu politiku u svim institucijama EU-a i proces osmišljavanja politika te potrebu jamčenja odgovarajućeg poštovanja tog načela u redovitim ex ante procjenama učinka te uz pomoć uvođenja odgovarajućih mehanizama za odgovornost i ublažavanje;

46.  smatra da usklađenost politika radi održivog razvoja znači da sve relevantne politike i svi financijski i nefinancijski instrumenti na razini Unije u budućnosti moraju biti osmišljeni, provedeni i praćeni kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja UN-a kao i da bi Komisija stoga trebala brzo razviti potrebne političke kapacitete na svim razinama;

47.  poziva Komisiju da usvoji akcijski plan za daljnje korake u skladu s preporukama vanjske evaluacije usklađenosti politika radi razvoja, u kojoj se poziva na usvajanje jasnog skupa pravila za provedbu tog koncepta; ponavlja svoj poziv da se jasno utvrde odgovornosti svake institucije EU-a u provođenju obveza usklađenosti politika radi razvoja;

48.  ponavlja svoj poziv da se o usklađenosti politika radi razvoja raspravlja na razini Europskog vijeća kako bi se potaknula provedba njegovih mehanizama u ostvarivanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; smatra da će se, kao što je istaknuto u vanjskoj evaluaciji usklađenosti politika radi razvoja, samo političkom voljom EU-a bitno utjecati na poticanje i učinkovitost pristupa usklađenosti politika radi razvoja;

49.  naglašava da EU, s obzirom na pravne obveze o poticanju usklađenosti politika radi razvoja iz članka 208. UFEU-a, treba voditi proaktivni dijalog sa zemljama i regijama u razvoju kako bi se raspravile i razmotrile glavne političke inicijative koje na njih mogu utjecati;

50.  naglašava da EU ima neke od najviših svjetskih ekoloških standarda i da su njegova poduzeća ispred svjetskih konkurenata, zbog čega se EU također smatra uporištem slobode i demokracije, sa stabilnim institucijama utemeljenima na vladavini prava i aktivnom civilnom društvu; smatra da bi EU stoga mogao odlučnije promicati svoje postojeće ekološke, socijalne i upravljačke standarde;

51.  pozdravlja osnivanje radne skupine za Program održivog razvoja do 2030. u okviru Vijeća za opće poslove; poziva na uspostavu mehanizama za koordinaciju ciljeva održivog razvoja kao i ne suradnju unutar Parlamenta te između Parlamenta, Vijeća i Komisije kako bi se zajamčila usklađenost politika; ističe da bi takvi mehanizmi trebali imati jasne okvire i biti utvrđeni Međuinstitucijskim sporazumom za održivu Europu do 2030. godine jer će koherentni politički procesi među trima institucijama biti ključni za uspješnu provedbu Programa održivog razvoja do 2030.; poziva na uključivanje triju institucija u budući rad višedioničke platforme o ciljevima održivog razvoja i naglašava važnost uključivanja svih relevantnih dionika u rad te platforme, uključujući organizacije civilnog društva;

52.  smatra da bi u skladu s ciljem održivog razvoja br. 17 (o partnerstvima) ulogu postojeće višedioničke platforme o ciljevima održivog razvoja trebalo ažurirati i uklopiti u formalni i međuinstitucijski savjetodavni okvir;

53.  naglašava ulogu razvojne suradnje u potpori provedbe Programa održivog razvoja do 2030. u zemljama u razvoju; pozdravlja uključivanje ciljeva održivog razvoja u novi europski konsenzus o razvoju; podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva (cilj održivog razvoja br. 1) mora ostati glavni cilj razvojne suradnje EU-a; podsjeća da su ciljevi održivog razvoja br. 1 i br. 2 neodvojivo povezani; podsjeća da je, unatoč napretku, malo vjerojatno da će se postojećim ritmom i opsegom provedbe potaknuti transformacijska promjena nužna za ostvarivanje cilja održivog razvoja br. 2; poziva na veće napore kada je riječ o postupanju prema preporukama tematske revizije cilja održivog razvoja br. 2 koju je 2017. proveo Politički forum na visokoj razini;

54.  ponavlja svoj poziv za uključivanje ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u sva resorna područja; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala na uključivanje ciljeva održivog razvoja u svoj program za bolju izradu zakonodavstva i ističe potencijal strateške uporabe alata za bolju izradu zakonodavstva u sklopu neovisnog ocjenjivanja koje Komisija provodi o sukladnosti politika EU-a s Programom održivog razvoja do 2030. i njegovim politikama razvojne suradnje; poziva Komisiju da hitno preispita smjernice za bolju izradu zakonodavstva te dodatno ojača i prati redovne ex ante ocjene u tom pogledu kako bi se osigurala potpuna usklađenost politika u provedbi ciljeva održivog razvoja, uz istodobno promicanje sinergija, ostvarivanje dodatnih prednosti te izbjegavanje razmjene ustupaka, i na europskoj razini i na razini država članica;

55.  poziva na međuodbornu koordinaciju u Parlamentu radi nadzora i praćenja provedbe obveza EU-a utvrđenih Programom održivog razvoja do 2030.;

56.  poziva Konferenciju predsjednika i Konferenciju predsjednika odbora Europskog parlamenta da ocijene primjerenost postojeće strukture Parlamenta da bi se omogućilo stvarno i sveobuhvatno praćenje rada na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u unutarnjim i vanjskim politikama EU-a u svim resorima;

57.  poziva Parlament, Komisiju i Vijeće da rade na zajedničkoj izjavi o održivosti i da ciljeve održivog razvoja uvrste u višegodišnje međuinstitucijske prioritete idućeg zakonodavnog saziva;

58.  ističe važnost redovitih i odgovarajućih ex ante ocjena učinka te ex post evaluacija da bi se zajamčili bolje uključivanje Programa održivog razvoja do 2030. te bolji rezultati; naglašava važnost evaluacije kratkoročnih i dugoročnih posljedica politika i njihova potencijalnog doprinosa održivom razvoju; podsjeća na obvezu iz Ugovora da se ciljevi razvojne suradnje uzimaju u obzir u svim politikama koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;

59.  podsjeća na ključnu važnost mobilizacije domaćih resursa za zemlje u razvoju pri ostvarivanja ciljeva održivog razvoja; ističe da se u izvješću Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pod nazivom „Izvješće o ulaganjima u svijetu 2015. – reforma međunarodnog upravljanja ulaganjima”(17) procjenjuje da zemlje u razvoju gube najmanje 100 milijardi USD prihoda od poreza na dobit zbog toga što velika poduzeća izbjegavaju plaćanje poreza; u tom smislu pozdravlja radni dokument službi Komisije od 15. listopada 2015. naslovljen „Prikupiti više, trošiti pametnije: ostvarivanje razvoja na uključiv i održiv način” (SWD(2015)0198), usmjeren na rješavanje tog problema; međutim, izražava žaljenje zbog toga što nisu poduzete konkretne mjere za provođenje navedene strategije Komisije; poziva Komisiju da predloži vodeći program o mobilizaciji domaćih resursa kako bi se zajamčilo prikupljanje većih poreznih prihoda i omogućilo financiranje ciljeva održivog razvoja;

60.  insistira na potrebi jačanja lokalnih subjekata kao agenata održivog razvoja i poziva na veće sudjelovanje nacionalnih parlamenata te regionalnih i lokalnih tijela u svim fazama provedbe ciljeva održivog razvoja, od planiranja i programiranja do evaluacije i praćenja; osim toga, poziva Komisiju da poveća svoju potporu gradovima i lokalnim tijelima za razvoj, provedbu i praćenje stvarnih političkih inicijativa i strategija za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

61.  pozdravlja sve veće uključivanje privatnog sektora u pomoć ostvarivanju ciljeva održivog razvoja; naglašava važnost stvaranja okružja koje olakšava provedbu novih inicijativa i partnerstva javnog i privatnog sektora te koje poduzeća potiče na usklađivanje njihovih poslovnih strategija s ciljevima održivog razvoja;

62.  podsjeća na procjene UN-a da je godišnje potrebno uložiti između 5 i 7 bilijuna USD za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; stoga insistira na potrebi mobilizacije ulaganja i s tim u vezi pozdravlja potencijal Plana EU-a za vanjska ulaganja;

Dobrovoljne nacionalne revizije i izvješćivanje EU-a za Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF) Opće skupštine UN-a 2019.

63.  potiče države članice da provode redovite i uključive revizije napretka i potiče one države članice koje se još nisu obvezale na dovršavanje svojih dobrovoljnih nacionalnih revizija da to učine u skladu s Programom održivog razvoja do 2030., a države članice koje su već predstavile dobrovoljne nacionalne revizije da utvrde raspored redovnih budućih dobrovoljnih nacionalnih revizija;

64.  poziva Komisiju da redovito provodi analizu država članica u cilju procjene napretka i dobrih praksi; nadalje, poziva na analizu dobrovoljnih nacionalnih revizija najnerazvijenijih zemalja kako bi se utvrdile potrebe, uklonili nedostaci i ojačale potpora i suradnja, kao i na blisku suradnju u okviru OECD-a u razvoju mehanizama stručne analize uspješnih strategija i djelovanja za provedbu ciljeva održivog razvoja u unutarnjim i vanjskim politikama, te na poboljšanje razmjene najboljih praksi i praćenje negativnih učinaka vanjskog prelijevanja;

65.  potiče Komisiju i države članice EU-a da prošire zajedničko programiranje i zajedničku provedbu razvojne suradnje, na temelju dijalogâ o politici ciljeva održivog razvoja s partnerskim zemljama, nacionalnih razvojnih planova i dobrovoljnih nacionalnih revizija, uzimajući pritom u obzir nadležnost zemalja i druga načela učinkovitosti razvoja;

66.  naglašava ulogu Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini u daljnjem postupanju i reviziji kada je riječ o ciljevima održivog razvoja; snažno podupire predanost Unije da dovrši dobrovoljnu reviziju u okviru HLPF-a u skladu s Programom održivog razvoja do 2030.; poziva Komisiju da poštuje vodeću ulogu EU-a u razvoju i provedbi Programa održivog razvoja do 2030. te da predstavi sveobuhvatno zajedničko izvješće o svim ciljevima održivog razvoja; naglašava da bi izvješćivanje EU-a, uključujući predstojeće zajedničko objedinjeno izvješće o potpori EU-a zemljama u razvoju, trebalo uključivati analizu trenutačnog stanja te postojećih manjkavosti i nedostataka;

67.  poziva Komisiju da se nametne kao model kojemu treba težiti u procesu HLPF-a; poziva Komisiju da surađuje s trećim zemljama u napretku prema ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030., između ostalog, i u okviru Gospodarske komisije UN-a za Europu;

68.  poziva na organizaciju godišnjeg europskog foruma o ciljevima održivog razvoja u pripremi Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini kako bi se omogućilo sudjelovanje i dijalog vanjskih dionika i organizacija civilnog društva te parlamentarnih zastupnika u vezi s provedbom ciljeva održivog razvoja;

69.  pozdravlja održavanje sastanka na vrhu HLPF-a pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a u rujnu 2019. te buduće sastanke na vrhu kako bi se ostvarivanje svih ciljeva održivog razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. razmotrilo kao cjelina; očekuje da Unija ima ključnu ulogu na sastanku na vrhu; napominje da napredak država članica varira i ovisi i o drugim čimbenicima, relevantnim ciljevima održivog razvoja te nacionalnim prioritetnim ciljevima; naglašava da su ciljevi održivog razvoja međusobno povezani i da treba težiti integriranom i sveobuhvatnom sustavnom pristupu njihovoj provedbi;

Usredotočenost na ciljeve održivog razvoja u okviru predstojeće temeljite revizije na HLPF-u 2019.

70.  pozdravlja predstojeću detaljnu reviziju ciljeva održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 10 (smanjenje nejednakosti), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 16 (mir, pravda i snažne institucije) i br. 17 (partnerstvo za ciljeve) te očekuje da Unija u potpunosti doprinese reviziji; sa zanimanjem iščekuje buduće temeljite revizije svih drugih ciljeva održivog razvoja u narednim godinama, istodobno naglašavajući nedjeljivost Programa održivog razvoja do 2030. i međusobnu povezanost ciljeva;

71.  ponavlja da su kvaliteta obrazovanja i pristup osnovnom obrazovanju za sve (cilj održivog razvoja br. 4) ključni za ostvarivanje održivog razvoja te samoodrživih društava i za osnaživanje mladih kao i za njihove mogućnosti zapošljavanja; potvrđuje da je kvalitetnom obrazovanju dodijeljen prioritetan položaj u mnogim državama članicama te ističe da je tehničko i strukovno osposobljavanje ključno za zapošljivost mladih i pristup radnim mjestima koja iziskuju kvalificiranu radnu snagu; ipak, izražava žaljenje zbog toga što nejednakosti u obrazovanju s obzirom na razlike između urbanih i ruralnih područja i rodne razlike još prevladavaju i u EU-u i izvan njega; stoga poziva na veća ulaganja za poboljšanje kvalitete obrazovanja i s njim povezane infrastrukture, uz potrebu osobitog usredotočavanja na slabije razvijene regije u EU-u te na najnerazvijenije zemlje izvan EU-a;

72.  potiče Komisiju i države članice da u svojim politikama razvojne suradnje i (zajedničkog) programiranja sustavnije bave ciljevima u okviru cilja održivog razvoja br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast); poziva na dodatne napore radi ostvarivanja cilja održivog razvoja br. 8, uključujući poboljšanja proizvodnih kapaciteta, ostvarivanje dohotka, industrijalizaciju, održive modele potrošnje i proizvodnje, trgovinu, razvoj privatnog sektora, poslovno okruženje, infrastrukturu i turizam;

73.  prepoznaje ulogu mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, zadruga, uključivih poslovnih modela i istraživačkih zavoda kao pokretača rasta, zapošljavanja i lokalnih inovacija; poziva na promicanje jednakih uvjeta za održiva ulaganja, industrijalizaciju, poslovnu aktivnost, uključujući odgovorno poslovanje, financiranje i oporezivanje, znanost, tehnologiju te istraživanje i inovacije u cilju poticanja i ubrzanja domaćeg gospodarskog i ljudskog razvoja te doprinošenja dugoročnom održivom rastu u skladu s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom; poziva Komisiju i države članice da potiču uspostavljanje novih poslovnih modela i iskorištavanje novih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija;

74.  naglašava ključnu ulogu privatnog sektora za napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno s pomoću odgovornih i održivih ulaganja i jačanja uključivog rasta te promicanjem i obvezom odgovornog poslovanja; u tom kontekstu naglašava da su potrebni politički okviri koji pogoduju ulaganjima, uključujući, kada je riječ o održivosti, pokazatelje i zahtjeve povezane s uspješnosti, kako bi se rizike u vezi s održivošću moglo integrirati u donošenje odluka o ulaganjima i vladavinu prava;

75.  prepoznaje da su centri za istraživanje, razvoj i inovacije te inkubatori u EU-u važni za podupiranje infrastrukture za održivi razvoj; stoga poziva Komisiju i države članice da promiču jače veze među istraživačima i poslovnim sektorom kako bi omogućila razmjena najboljih praksi i poticale inovacije; naglašava da istraživanje i inovacije treba dopuniti strateškim pristupom ulaganju kojim bi se omogućila inovativna rješenja za izlazak na tržište jer ona često iziskuju kapitalno intenzivna ulaganja visokog rizika;

76.  poziva Vijeće da vodi računa o ciljevima održivog razvoja pri izradi svog stajališta o budućem fondu ESF+ i o dodjeli potrebnih financijskih sredstava; ističe da uspjeh ciljeva održivog razvoja u Uniji ovisi o ambicioznim politikama za koje treba dodijeliti dovoljne resurse;

77.  izražava žaljenje zbog toga što i dalje postoje z velike razlike u napretku koji su države članice ostvarile u pogledu ostvarenja cilja br. 10 održivog razvoja u smislu smanjenja nejednakosti u dohotku kao i nejednakosti koje se temelje na dobi, spolu, invaliditetu, etničkoj pripadnosti, podrijetlu, vjeri, ekonomskom statusu i drugim čimbenicima, kojima se može poboljšati socijalna kohezija, kao i zbog toga što nejednakosti i dalje postoje te se produbljuju u samim zemljama i između njih te unutar i izvan EU-a; poziva na to da se ubrza napredak u smanjivanju sve većih nejednakosti i promicanju jednakih mogućnosti za sve uz izravnu pomoć osjetljivim skupinama i onima najpotrebitijima kao i uz ostvarivanje uključivijeg i održivijeg rasta te ljudskog razvoja; poziva Komisiju da u svoju reviziju cilja održivog razvoja br. 10 uključi, među ostalim, poboljšane kriterije povezane s ekonomskom nejednakosti;

78.  prima na znanje da su EU i njegove države članice potpisale i ratificirale Pariški sporazum i da većina država članica Pariški sporazum navodi kao okosnicu svoje politike međunarodne suradnje uz Program održivog razvoja do 2030., a da su neke prioritet dale cilju borbe protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica (cilj održivog razvoja br. 13); poziva Komisiju i države članice da se koriste komunikacijskim strategijama i aktivnostima za jačanje potpore javnosti i političke potpore za djelovanje u području klime i podizanje razine svijesti o koristima borbe protiv klimatskih promjena, kao što su bolja kvaliteta zraka i javnog zdravlja, očuvanje prirodnih resursa, gospodarski rast i veće zapošljavanje, veća sigurnost opskrbe energijom i manji troškovi uvoza energije;

79.  poziva na to da se Program održivog razvoja do 2030. provede u cijelosti te usklađeno i dosljedno s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, i u smislu potrebe da se hitno poduzme ono što je nužno kako bi se globalno zatopljenje ograničilo i da se intenzivira rad na prilagodbi i njezino financiranje; podsjeća na obvezu koju je EU preuzeo u pogledu dodjele najmanje 20 % svojeg proračuna za razdoblje 2014. – 2020. (oko 180 milijardi EUR) za borbu protiv klimatskih promjena, između ostalog i u okviru svoje vanjske politike i politike razvojne suradnje;

80.  izražava žaljenje zbog činjenice da unatoč jasnim i sveobuhvatnim znanstvenim dokazima iz posebnog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o porastu temperature od 1,5°C i njezinim štetnim posljedicama te znatnoj razlici u posljedicama povezanima s porastom temperature od 2°C, stranke Pariškog sporazuma dosad nisu uspjele povećati svoje klimatske ambicije; pozdravlja međunarodnu suradnju u području trgovanja emisijama i povezivanje trećih zemalja i regionalnih tržišta ugljikom; poziva Uniju da potiče uspostavu mehanizama za smanjenje emisija koji se temelje na tržištu u gospodarstvima u usponu i zemljama u razvoju; napominje da će to služiti smanjenju ukupnih svjetskih emisija, dovesti do smanjenja troškova i operativne učinkovitosti te ograničiti opasnost od istjecanja ugljika stvaranjem globalnih ravnopravnih uvjeta;

81.  naglašava potrebu za globalnim ublažavanjem učinaka klimatskih promjena i prilagodbom na njih te ističe ključnu ulogu koju su zemlje u razvoju imale u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, Programa održivog razvoja do 2030. i Akcijskog plana iz Addis Abebe kao i hitnu potrebu da se tim zemljama pomogne u ostvarivanju nacionalno utvrđenih doprinosa; u tom smislu pozdravlja činjenicu da je nedavno osnovan Europski fond za održivi razvoj (EFOR), čiji je cilj mobiliziranje javnih i privatnih ulaganja u partnerskim zemljama u Africi i zemljama susjedstva EU-a, za jedan od svojih prioriteta odredio borbu protiv klimatskih promjena;

82.  ističe da bi EU trebao nastaviti s prelaskom na klimatski neutralno, resursno učinkovito te biološki raznovrsno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, uz puno poštovanje Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i 17 ciljeva održivog razvoja kako bi se smanjila neodržive tendencije koje se oslanjaju na prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa kao i gubitak biološke raznolikosti zbog neodrživih modela potrošnje i proizvodnje; ističe da je važno da EU ubrza svoje inicijative usmjerene na promicanje odgovorne i održive potrošnje i proizvodnje te da istodobno predvodi napore za ostvarivanje kružnog gospodarstva;

83.  ponavlja da su univerzalne vrijednosti demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava preduvjet za održivi razvoj, kako je definirano u cilju održivog razvoja br. 16 (miroljubiva i uključiva društva); ipak, izražava duboko žaljenje zbog toga što na globalnoj razini i dalje prevladavaju oružani sukobi i nasilje; izražava zabrinutost zbog nedostatnog napretka u poboljšanju vladavine prava i pristupu pravosuđu u mnogim zemljama; podsjeća na obvezu EU-a i država članica, izraženu u Europskom konsenzusu o razvoju, o sveobuhvatnom pristupu sukobima i krizama u čijem su fokusu nestabilna područja i sigurnost ljudi i u kojem se prepoznaje veza između održivog razvoja, humanitarnog djelovanja, mira i sigurnosti te u kojem se posebna pozornost posvećuje nestabilnim državama i državama zahvaćenima sukobima; ističe da se cilj ostvarivanja mirnih i uključivih društava, uključujući pristup pravdi za sve, treba integrirati u vanjsko djelovanje EU-a, kojim bi se, na temelju podupiranja lokalnih dionika, moglo doprinijeti izgradnji otpornosti, promicanju sigurnosti ljudi, jačanju vladavine prava i odgovaranju na složene izazove povezane s nesigurnosti, nestabilnosti i demokratske tranzicije;

84.  ističe da borba protiv nejednakosti unutar zemalja i među njima, borba protiv diskriminacije i promicanje mira, participativne demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava moraju biti ciljevi prisutni u cjelokupnoj razvojnoj politici EU-a;

85.  pozdravlja napore EU-a da se uspostavi maksimalna dosljednost i povećaju sinergije među različitim politikama kako bi se ojačali načini provedbe i oživjelo globalno partnerstvo za održivi razvoj;

86.  ustraje u mišljenju da uključivo i pravedno obrazovanje, znanost, tehnologija i inovacije predstavljaju osobito važne alate za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i prepoznaje potrebu za poboljšanjem upravljanja u tom sektoru; izražava žaljenje zbog toga što potencijalni doprinos znanstvene zajednice dosad nije u potpunosti poboljšan; naglašava potrebu za boljim uključivanjem pojma održivog razvoja i društvenih izazova u Obzor 2020. i buduće okvirne programe za istraživanja; ponovno ističe potrebu da se olakša upotreba mehanizama za smislen prijenos tehnologije u zemlje u razvoju;

87.  poziva Komisiju da podatke koji se odnose na ciljeve održivog razvoja unese u skupove podataka visoke vrijednosti kako su definirani u Direktivi o otvorenim podacima i informacijama javnog sektora te da potiče države članice da sva izvješća o ciljevima održivog razvoja objavljuju pod slobodnom licencijom;

88.  naglašava važnost punog iskorištavanja postojećih i budućih programa i instrumenata EU-a kao što su programi Obzor i LIFE, koji trećim zemljama omogućuju sudjelovanje u područjima energetike, klimatskih promjena i održivog razvoja;

89.  poziva na uspostavu proračuna EU-a kojim se održivom razvoju daje status jednog od prioritetnih ciljeva; podsjeća na to da su borba protiv prijevara i utaje poreza pitanja koja spadaju u razvoj solidarnosti;

90.  naglašava da bi ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u području hrane, poljoprivrede, energije, materijala, gradova te zdravlja i dobrobiti moglo stvoriti tržišne mogućnosti vrjednije od 10 bilijuna EUR(18); naglašava, međutim, da EU i njegove države članice moraju zauzeti ulogu predvodnika u znanosti, tehnologiji i modernoj infrastrukturi kako bi se ostvarile ambicije Unije u pogledu resursno učinkovitog gospodarstva;

91.  ističe da je, s obzirom na sve veću složenost i globalizaciju lanaca opskrbe, važno poticati primjenu visokih standarda održivosti, uključujući i u trećim zemljama;

o
o   o

92.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, OECD-u i Ujedinjenim narodima.

(1) SL C 210, 30.6.2017., str. 1. (2) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.). (3) SL C 353, 27.9.2016., str. 2. (4) SL C 76, 28.2.2018., str. 45. (5) SL C 86, 6.3.2018., str. 2. (6) SL C 224, 27.6.2018., str. 36. (7) SL C 334, 19.9.2018., str. 151. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0077. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0279. (10) http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5927_en.htm (11) http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5882_en.htm (12) http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5870_en.htm (13) Eurostat 2017., podaci od 16. listopada 2018. (14) Dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, str. 7.(https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/rp_sustainable_europe_30-01_en_web.pdf) (15) Komunikacija Komisije naslovljena „Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost“ (COM(2016)0739). (16) Detaljna analiza u prilog komunikaciji Komisije pod nazivom „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” (COM(2018)0773). (17) http://unctad.org/en/PublicationChapters/wir2015ch0_KeyMessage_en.pdf (18) Izvješće Komisije za poslovanje i održivi razvoj: „Better Business Better World” („Bolje poslovanje za bolji svijet”), siječanj 2017.