Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0247(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0174/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0174/2019

Rasprave :

PV 26/03/2019 - 20
CRE 26/03/2019 - 20

Glasovanja :

PV 27/03/2019 - 10.5
CRE 27/03/2019 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0299

Usvojeni tekstovi
PDF 339kWORD 99k
Srijeda, 27. ožujka 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) ***I
P8_TA(2019)0299A8-0174/2019
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (COM(2018)0465 – C8-0274/2018 – 2018/0247(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2018)0465),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 212. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0274/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0174/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 156.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 8.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)
P8_TC1-COD(2018)0247

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(4) prestaje važiti 31. prosinca 2020. Kako bi se održala djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, trebalo bi zadržati okvir za planiranje i provedbu vanjske pomoći.

(2)  Ciljevi Cilj instrumenta pretpristupne pomoći bitno se razlikuju od općih ciljeva vanjskog djelovanja Unije jer je cilj tog instrumenta jest pripremiti korisnike navedene u Prilogu I. („korisnici”) za buduće članstvo u Uniji i pomoći im u postupku pristupanja. Stoga je nužno imati namjenski instrument , u skladu s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije, uključujući poštovanje temeljnih prava i načela, kao i zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kako je utvrđeno člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Iako specifična priroda postupka pristupanja opravdava postojanje namjenskog instrumenta za potporu proširenju i pritom osigurati njegovu komplementarnost , ciljevi i funkcioniranje tog instrumenta trebali bi biti dosljedni s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije, prije svega s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), te ih dopunjavati. [Am. 1]

(3)  Člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) UEU- a predviđa se da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica tek kada se potvrdi da ispunjava kriterije za članstvo utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje novog člana. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva sposobnog da se nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući pridržavanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca. [Am. 2]

(4)  Proces proširenja temelji se na utvrđenim kriterijima i pravednim i strogim uvjetima. Svaki se korisnik ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga. Namjera je da se ocjenom postignutog napretka i utvrđivanjem nedostataka korisnicima navedenima u Prilogu I. pruže poticaji i smjernice za provedbu nužnih dalekosežnih reformi. Snažna posvećenost pristupu „Najprije osnovno”(5) ostaje ključna za ostvarivanje perspektive proširenja. Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja temeljeni na konačnom, uključivom i obvezujućem rješenju bilateralnih sporova ključni su elementi procesa proširenja i ključni za sigurnost i stabilnost Unije u cjelini. Napredak na putu prema pristupanju ovisi o poštovanju vrijednosti Unije svakog podnositelja zahtjeva i njegovoj sposobnosti za poduzimanje i provođenje potrebnih reformi, kako bi se njegovi politički, institucionalni, pravni, socijalni, administrativni i gospodarski sustavi uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama Unije. Pregovarački okvir postavlja zahtjeve prema kojima se mjeri napredak u pristupnim pregovorima sa svakom zemljom kandidatkinjom. [Am. 3]

(4.a)  Svaka europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica Unije tek kada se potvrdi da u potpunosti ispunjava kriterije za pristupanje utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje nove članice. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva, kao i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući postizanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije. [Am. 4]

(5)  Politika proširenja sastavni je dio vanjskog djelovanja Unije ulaganje je u mir, sigurnost i doprinosi miru, sigurnosti, blagostanju i stabilnost u Europi stabilnosti unutar i izvan granica Unije. Njome se osigurava veći broj gospodarskih i trgovinskih prilika na obostranu korist Unije i država koje žele postati članice, uz poštovanje načela postupne integracije kako bi se osigurala nesmetana preobrazba korisnika. Izgledi za članstvo u Uniji snažno utječu na preobrazbu i omogućuju pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene u njima. [Am. 5]

(6)  Europska komisija u svojoj je Komunikaciji „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom”(6) ponovno potvrdila čvrste, na zaslugama utemeljene izglede za članstvo zapadnog Balkana u EU-u. To je snažna poruka ohrabrenja cijelom zapadnom Balkanu i znak predanosti EU-a njegovoj europskoj budućnosti.

(7)  Pomoć bi se također trebala pružati u skladu sa s međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila s korisnicima navedenima u Prilogu I , među ostalim i s korisnicima. Uglavnom bi se trebala usmjeriti na pomoć tim korisnicima u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformiranju pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava, uključujući prava manjina, i promicanju ravnopravnosti spolova rodne ravnopravnosti, tolerancije, društvene uključenosti, poštovanja međunarodnih normi u pogledu prava radnika i nediskriminacije ranjivih skupina, uključujući djecu i osobe s invaliditetom. U okviru pomoći trebalo bi također poduprijeti i ključna korisnike u pridržavanju ključnih načela i poštovanju prava kako su definirana u Europskom stupu socijalnih prava(7), te socijalnog tržišnog gospodarstva i konvergencije prema pravnoj stečevini u području socijalnih prava. U okviru pomoći trebalo bi nastaviti podupirati njihove napore za unapređenje regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje te , kao i teritorijalnog razvoja, među ostalim i provedbom makroregionalnih strategija Unije u cilju razvijanja dobrosusjedskih odnosa i poticanja pomirenja. U okviru pomoći također bi trebalo osnažiti promicati sektorske regionalne strukture za suradnju i osnaživati njihov gospodarski i društveni razvoj i gospodarsko upravljanje, poticati gospodarsku integraciju u jedinstveno tržište Unije, uključujući carinsku suradnju, te promicati otvorenu i pravednu trgovinu, kao temelj za pametan, održiv i uključiv plan rasta, među ostalim i provedbom politike regionalnog razvoja , kohezije i uključivosti, poljoprivrednog i ruralnog razvoja, socijalnih politika i politika zapošljavanja te razvojem digitalnoga gospodarstva i društva, što je također u skladu s glavnom inicijativom Digitalna agenda za zapadni Balkan. [Am. 6]

(7.a)   Uzimajući u obzir preobražajnu narav procesa reformi tijekom procesa proširenja u zemljama kandidatkinjama, Unija bi trebala pojačati svoje napore u davanju prioriteta ključnim područjima za financiranje iz Unije, kao što su izgradnja institucija i sigurnosti, te pojačati potporu zemljama kandidatkinjama pri provedbi projekata s ciljem zaštite tih zemalja kandidatkinja od utjecaja koji dolaze izvan EU-a. [Am. 7]

(7.b)   O naporima Unije za potporu napretku reformi u zemljama kandidatkinjama putem financiranja iz IPA-e trebalo bi podrobno obavijestiti javnost u zemljama kandidatkinjama, kao i u državama članicama. Unija bi u tom pogledu trebala pojačati napore u komunikaciji i kampanjama kako bi se osigurala vidljivost sredstava IPA-e kao glavnog instrumenta mira i stabilnosti EU-a u području proširenja.  [Am. 8]

(7.c)   Važnost olakšavanja i izvršenja proračuna prepoznaje se kad je riječ o izgradnji institucija, koje će zauzvrat pomoći u predviđanju mogućih sigurnosnih problema i spriječiti moguće buduće nezakonite migracijske tokove prema državama članicama. [Am. 9]

(8)  Unija bi trebala pružati potporu tranziciji prema pristupanju za dobrobit korisnika navedenih u Prilogu I., na temelju iskustava svojih država članica. Ta bi se suradnja trebala prije svega usmjeriti na razmjenu iskustava koje su države članice stekle u procesu reformi.

(9)  Bolja strateška i operativna suradnja u području reforme sektora sigurnosti i obrane između Unije i korisnika navedenih u Prilogu I. ključna je za djelotvorno i učinkovito suprotstavljanje sigurnosnim i terorističkim prijetnjama te prijetnjama u obliku organiziranog kriminala. [Am. 10]

(9.a)  Djelovanja u okviru instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom također bi trebala doprinijeti pomaganju korisnicima u postupnom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, kao i u provedbi restriktivnih mjera te širih vanjskih politika Unije u međunarodnim institucijama i na multilateralnim forumima. Komisija bi trebala poticati korisnike da podupiru globalni poredak utemeljen na pravilima i vrijednostima te da zajedno rade na promicanju multilateralizma i daljnjem jačanju međunarodnog trgovinskog sustava, uključujući reforme u okviru WTO-a. [Am. 11]

(10)  Vrlo je bitno dodatno pojačati suradnju Suradnja u odnosu na migracije području migracija, uključujući upravljanje granicama, osigurati dostupnost međunarodne zaštite, razmjenjivati relevantne informacije, jačati razvojne prednosti i njihovu kontrolu, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjena relevantnih informacija, jačanje koristi migracija, olakšavati legalne migracije za razvoj, olakšavanje zakonitih migracija i migracije migracija radne snage, jačati kontrolu granica jačanje nadzora nad granicama i nastaviti borbu protiv nezakonitih migracija, nastojanja da se spriječe i suzbiju nezakonite migracije i prisilno raseljavanje te borba protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata ljudi važan su aspekt suradnje između Unije i korisnika. [Am. 12]

(11)  Jačanje vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, borbu protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala, te dobro upravljanje, uključujući reformu javne uprave, ostaju ključni izazovi za većinu korisnika navedenih u Prilogu I., pružanje potpore braniteljima ljudskih prava, kontinuirano usklađivanje u pogledu transparentnosti, javne nabave, tržišnog natjecanja, državne potpore, intelektualnog vlasništva i stranih ulaganja, ostaju ključni izazovi a neophodni su da bi se korisnici približili Uniji i poslije u potpunosti preuzeli obveze pripremili na potpuno preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. S obzirom na dugoročniju narav reformi koje se provode u tim područjima i potrebu ostvarenja rezultata, financijska pomoć u okviru ove Uredbe trebala bi što prije odgovoriti na zahtjeve postavljene korisnicima navedenima u Prilogu I se programirati kako bi se ta pitanja što prije riješila. [Am. 13]

(12)  U Parlamentarna dimenzija i dalje je ključna za proces pristupanja. Stoga bi Komisija, u skladu s načelom participativne demokracije, Komisija bi trebala poticati parlamentarni nadzor u svakom korisniku navedenom u Prilogu I. u svakoj od zemalja korisnica trebala promicati jačanje parlamentarnih kapaciteta, parlamentarni nadzor, demokratske postupke i pravednu zastupljenost. [Am. 14]

(13)  Korisnici navedeni u Prilogu I. se trebaju se bolje pripremiti za suočavanje s globalnim izazovima kao što su održivi razvoj i klimatske promjene te se uskladiti s naporima Unije u rješavanju tih pitanja. Kao odraz važnosti borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, ovaj bi program trebao pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Očekuje se da će se za mjere iz programa namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 16 % ukupne financijske omotnice tog programa. Mjerama iz programa trebalo bi nastojati pridonijeti najmanje 16 % ukupne financijske omotnice tog programa za klimatske ciljeve te težiti postizanju cilja prema kojem iznos rashoda povezanih s klimom iznosi 30 % rashoda VFO-a do 2027. Treba dati prioritet projektima u području okoliša usmjerenim na rješavanje problema prekograničnog onečišćenja. Odgovarajuće mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe izvršenja programa, a ukupni doprinos tog programa trebao bi biti dio odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja. [Am. 15]

(14)  Mjerama u okviru tog instrumenta trebalo bi poduprijeti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda kao univerzalnog programa kojem su EU i njegove države članice u potpunosti posvećeni i koji su podržali svi korisnici navedeni u Prilogu I.

(15)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za razdoblje njegove primjene, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [referenca će se po potrebi ažurirati u skladu s novim međuinstitucionalnim sporazumom: točka 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(8), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(16)  Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koherentnost, dosljednost i komplementarnost svoje pomoći u okviru vanjskog financiranja, prije svega redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija tijekom različitih faza ciklusa pružanja pomoći. Također bi trebalo poduzeti potrebne korake kako bi se osigurala bolja koordinacija i komplementarnost s drugim donatorima, među ostalim i redovitim savjetovanjima. Trebalo bi pojačati ulogu Raznovrsne, neovisne organizacije civilnog društva i različite vrste i razine lokalnih vlasti trebale bi imati značajnu ulogu u programima koja provode tom procesu. U skladu s načelom uključivog partnerstva, organizacije civilnog društva trebale bi biti dio osmišljavanja, provedbe, praćenja i evaluacije programa koji se izvršavaju putem vladinih tijela vlasti, ali i kao neposrednog korisnika i biti izravni korisnici pomoći Unije. [Am. 16]

(17)  Prioritete djelovanja za ostvarenje ciljeva Za svakog korisnika trebalo bi utvrditi posebne i mjerljive ciljeve u relevantnim područjima politike koji će se podupirati u okviru ove Uredbe trebalo bi definirati , nakon čega bi trebali slijediti prioriteti za mjere za postizanje tih ciljeva u programskom okviru koji je za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije od 2021. do 2027. uspostavila Komisija utvrđuje Komisija putem delegiranih akata. Programski okvir trebalo bi utvrditi zajedno s korisnicima navedenima u Prilogu I., na temelju plana proširenja i njihovih specifičnih potreba, u skladu s općim i posebnim ciljevima definiranima ovom Uredbom i načelima vanjskog djelovanja Unije, te uzimajući u obzir relevantne nacionalne strategije i rezolucije Europskog parlamenta. To bi partnerstvo, po potrebi, trebalo uključivati nadležna tijela, kao i organizacije civilnog društva. Komisija bi trebala poticati suradnju među relevantnim dionicima i koordinaciju donatora. Programski okvir trebalo bi revidirati nakon preispitivanja u sredini razdoblja. U programskom okviru trebalo bi utvrditi područja kojima treba pružiti potporu u okviru pomoći, s indikativnom dodjelom potpore po području, uključujući procjenu rashoda povezanih s klimom. [Am. 17]

(18)  U interesu zajedničkom je interesu Unije pomoći korisnicima navedenima i korisnika pomoći u Prilogu I. u njihovim naporima za reformu nastojanjima korisnika da provedu reformu svojih političkih, pravnih i ekonomskih sustava s ciljem članstva u Uniji. Pri usmjeravanju pomoći snažan bi naglasak trebalo staviti Pomoć bi trebalo usmjeravati u skladu s pristupom na rezultate temelju uspješnosti i dati poticaj sa značajnim poticajima za djelotvorniju i učinkovitiju uporabu sredstava onima koji dokažu svoju predanost reformi učinkovitom provedbom pretpristupne pomoći i napretkom na putu prema ispunjenju kriterija za članstvo. Pomoć bi se trebala dodijeliti u skladu s načelom „pravedne dodjele” i jasnim posljedicama ako dođe do ozbiljnog pogoršanja ili ako ne bude postignut napredak u pogledu poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. [Am. 18]

(18.a)   Komisija bi trebala uspostaviti jasne mehanizme za praćenje i evaluaciju kako bi se osiguralo da su ciljevi i mjere u pogledu različitih korisnika i dalje relevantni i izvedivi te redovito pratiti napredak. U tu bi svrhu svaki cilj trebao biti popraćen jednim ili više pokazatelja uspješnosti, kojima se procjenjuje donošenje reformi od strane korisnika i njihova konkretna provedba. [Am. 19]

(19)  Prijelaz sa sustava u kojem Komisija izravno upravlja pretpristupnim fondovima na sustav u kojem njima neizravno upravljaju korisnici navedeni u prilogu I. trebao bi biti postupan i u skladu s pojedinačnim kapacitetima navedenih korisnika. Taj bi se prijelaz trebao poništiti ili suspendirati u posebnim područjima politike ili programa u slučaju da korisnici ne ispune relevantne obveze ili ne upotrijebe sredstva Unije u skladu s utvrđenim pravilima, načelima i ciljevima. Takva odluka trebala bi uzeti u obzir sve moguće negativne ekonomske i socijalne posljedice. Pri raspodjeli pomoći i dalje bi se trebalo služiti strukturama i instrumentima koji su dokazali svoju vrijednost u pretpristupnom procesu. [Am. 20]

(20)  Unija bi trebala tražiti najdjelotvorniji način korištenja dostupnih resursa kako bi poboljšala učinak svojeg vanjskog djelovanja. Kako bi se izbjeglo preklapanje s ostalim postojećim instrumentima za vanjsko financiranje, to bi se trebalo postići usklađenošću, dosljednošću i komplementarnošću instrumenata Unije za vanjsko financiranje te stvaranjem sinergija s ostalim politikama i programima Unije. To uključuje, prema potrebi, usklađenost i komplementarnost s makrofinancijskom pomoći. [Am. 21]

(21)  Kako bi maksimirao učinak kombiniranih intervencija na postizanje zajedničkog cilja, ovom bi Uredbom trebalo moći doprinositi djelovanjima u okviru drugih programa, ako ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove.

(21.a)   Ne dovodeći u pitanje proračunski postupak i odredbe o obustavi pomoći utvrđene u međunarodnim sporazumima s korisnicima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UEFU) u vezi s izmjenama Priloga I. ovoj Uredbi radi obustave ili djelomične obustave pomoći Unije. Tu bi ovlast trebalo koristiti u slučajevima dosljednog nazadovanja u pogledu ispunjavanja jednog ili više kriterija iz Kopenhagena ili kada korisnik ne poštuje načela demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda ili krši obveze preuzete u okviru relevantnih sporazuma sklopljenih s Unijom. Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, trebala bi biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o izmjeni Priloga I. kako bi ponovno aktivirala pomoć Unije. [Am. 22]

(22)  Sredstva iz ove Uredbe trebala bi se upotrebljavati za financiranje djelovanja u okviru međunarodne dimenzije programa Erasmus, čija bi provedba trebala biti u skladu s (EU) .../... (“Uredbom o Erasmusu“)(9).

(23)  Na ovu bi se Uredbu trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UEFU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(10) (“Financijska uredba“) i pobliže određuju postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja, financijske pomoći, proračunske potpore, uzajamnih fondova, financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, te predviđaju provjeru odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a.

(24)  Oblike financiranja i načine provedbe izvršavanja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neispunjenja uvjeta. To bi trebalo uključivati mogućnost uporabe paušalnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 23]

(25)  Unija bi trebala nastaviti primjenjivati zajednička pravila za provedbu vanjskog djelovanja. Pravila i postupci za provedbu primjenu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja utvrđeni su u Uredbi (EU) .../... („NDICI Uredba“) Europskog parlamenta i Vijeća. Trebalo bi utvrditi dodatne detaljne odredbe za posebne situacije, prije svega u području politike koja obuhvaća prekograničnu suradnju, poljoprivredu i ruralni razvoj. [Am. 24]

(26)  Vanjsko djelovanje često se provodi u vrlo nestabilnom okruženju i zahtijeva stalnu i brzu prilagodbu novim potrebama partnera Unije i globalnim izazovima kao što su ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje, sigurnost, obrana i stabilnost, klimatske promjene, okoliš, ekonomski protekcionizam, nezakonite migracije i prisilno raseljavanje te njihovi glavni uzroci. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Kako bi Unija bila spremnija odgovoriti na nepredviđene potrebe, istodobno poštujući načelo da se proračun Unije utvrđuje jedanput godišnje, u ovoj Uredbi trebalo bi zadržati mogućnost primjene fleksibilnosti koje su u Financijskoj uredbi već dopuštene za druge politike, konkretno u pogledu prijenosa viškova i preraspodjele dodijeljenih sredstava poštujući ciljeve iz ove Uredbe, kako bi se osiguralo učinkovito korištenje fondova EU-a za građane EU-a i korisnike navedene u Prilogu I. i tako u najvećoj mogućoj mjeri povećala sredstva EU-a raspoloživa za intervencije u okviru vanjskog djelovanja. Trebalo bi dopustiti dodatne oblike fleksibilnosti, kao što su preraspodjela prioriteta, provedba projekata u fazama te sklapanje većeg broja ugovora. [Am. 25]

(27)  Kao i njegov prethodnik, novi Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) trebao bi činiti integrirani financijski paket kojim se u cijelom svijetu, među ostalim i korisnicima navedenima u Prilogu I., osiguravaju financijski kapaciteti u obliku bespovratnih sredstava, proračunskih jamstava i drugih financijskih instrumenata. Upravljanje operacijama koje se provode na temelju ove Uredbe i dalje bi trebalo biti povjereno Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu.

(28)  Jamstvom za vanjsko djelovanje trebalo bi poduprijeti operacije u okviru fonda EFOR+, a program IPA III trebao bi pridonijeti u pogledu izdvajanja rezervacija za operacije u korist korisnika navedenih u Prilogu I., uključujući izdvajanje rezervacija i obveze koje proistječu iz zajmova za makrofinancijsku pomoć.

(29)  Važno je pobrinuti se da se programi prekogranične suradnje provode u skladu s okvirom utvrđenim u programima vanjskog djelovanja i uredbi o teritorijalnoj suradnji. U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi posebne odredbe o sufinanciranju.

(29.a)   Programi prekogranične suradnje najvidljiviji su programi Instrumenta pretpristupne pomoći, a i dobro su poznati građanima. Stoga bi se zahvaljujući njima mogla znatno poboljšati vidljivost projekata koje Unija financira u državama kandidatkinjama. [Am. 26]

(30)  Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i mjere iz članka 8. čine programe rada na temelju Financijske uredbe. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi sastoje se od skupa mjera grupiranih u jedan dokument.

(31)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(11), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(12), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(13) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(14), financijski interesi Unije trebaju se štititi djelotvornim i razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(15). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, po potrebi EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Korisnici navedeni u Prilogu I. također bi trebali bez odgode Komisiji prijaviti nepravilnosti, uključujući prijevare, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog zaključka te je izvješćivati o tijeku upravnih i pravnih postupaka. Radi usklađivanja s dobrom praksom u državama članicama, prijave bi se trebale dostavljati elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija.

(31.a)   Svu dodjelu sredstava na temelju ove Uredbe trebalo bi provoditi na transparentan, učinkovit, odgovoran, depolitiziran i nediskriminirajući način, između ostalog pravednom raspodjelom koja odražava potrebe regija i lokalnih općina. Komisija, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a posebno delegacije Unije, trebaju pomno pratiti ispunjavanje tih kriterija te poštuju li se pri dodjeli sredstava načela transparentnosti, odgovornosti i nediskriminacije. [Am. 27]

(31.b)   Komisija, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije, a posebno delegacije Unije i korisnici, trebali bi povećati vidljivost pretpristupne pomoći Unije kako bi se javnost obavijestila o dodanoj vrijednosti potpore Unije. Korisnici sredstava Unije trebali bi prepoznati podrijetlo sredstava Unije i osigurati njihovu odgovarajuću vidljivost. Instrument pretpristupne pomoći trebao bi doprinijeti financiranju komunikacijskih mjera kako bi promidžba rezultata pomoći Unije bila dostupna različitoj publici u zemljama korisnicama. [Am. 28]

(32)  Kako bi se u obzir uzele promjene okvira politike proširenja ili znatnije promjene u korisnicima navedenima u Prilogu I., Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UEFU-a u vezi s prilagodbom i ažuriranjem tematskih prioriteta za pomoć navedenih u Prilozima II. i III. Osobito je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016(16). Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(33)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, prije svega u pogledu posebnih uvjeta i struktura za neizravno upravljanje s korisnicima navedenima u Prilogu I. i provedbe pomoći za ruralni razvoj, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s [Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća](17). Pri uspostavi jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u obzir bi se trebala uzeti iskustva stečena u upravljanju i provedbi prethodne pretpristupne pomoći. Te bi jedinstvene uvjete trebalo izmijeniti ako to zahtijeva razvoj događaja. [Am. 29]

(34)  Odbor osnovan na temelju ove Uredbe trebao bi biti nadležan i za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006(18), prema Uredbi (EU) br. 231/2014 te za provedbu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 389/2006(19). [Am. 30]

(34.a)   Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. Treba uspostaviti pojačan dijalog između institucija kako bi se [Am. ]osiguralo da Europski parlament bude u poziciji da sustavno i neometano provodi političku kontrolu tijekom primjene ove Uredbe, čime će se povećati i učinkovitost i legitimnost. [Am. 31]

(35)  Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu [prije od dvadesetog] dana nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se program „Instrument pretpristupne pomoći” („IPA III”).

Njome se određuju ciljevi tog programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici pomoći Unije i pravila za pružanje te pomoći.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuje se sljedeća definicija:

(a)  „prekogranična suradnja” znači suradnja među državama članicama EU-a i korisnicima navedenima u Prilogu I., između dva ili više korisnika navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi ili među korisnicima navedenima u tom Prilogu . i zemljama i područjima navedenima u Prilogu I. Uredbi NDICI iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) .../... („Uredba o ETS-u”)(20).

(b)  Načelo pravedne dodjele pomoći podrazumijeva da se uz pristup koji se temelji na uspješnosti primjenjuje i korektivni mehanizam raspodjele, u slučajevima kada bi pomoć korisniku inače bila nerazmjerno niska ili visoka u usporedbi s drugim korisnicima, uzimajući u obzir potrebe zahvaćenog stanovništva i relativni napredak u pogledu reformi povezanih s otvaranjem pristupnih pregovora ili s napretkom u njemu. [Am. 32]

Članak 3.

Ciljevi programa IPA III

1.  Opći je cilj programa IPA III potpora korisnicima navedenima u Prilogu I. pri donošenju i provedbi političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i gospodarskih reformi potrebnih da bi ti korisnici postigli sukladnost s vrijednostima i pravnom stečevinom Unije i postupno se uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama Unije s ciljem članstva u Uniji, a čime bi se doprinosi njihovoj doprinijelo miru, stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu blagostanju te strateškim interesima Unije. [Am. 33]

2.  Program IPA III ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)  jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava, uključujući prava manjina i djece, rodne ravnopravnosti, temeljnih prava i međunarodnog prava, civilnog društva, akademske slobode, mira i sigurnosti te poboljšanje upravljanja migracijama uključujući upravljanje granicama , poštovanja kulturne raznolikosti, nediskriminacije i tolerancije; [Am. 34]

(a a)   rješavanje pitanja prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija, uz jamstvo da se migracije odvijaju na siguran, uredan i pravilan način, te očuvanje 38pristupa međunarodnoj zaštiti; [Am. 35]

(b)  povećanje učinkovitosti javne uprave i pružanje potpore strukturnim reformama i dobrom upravljanju podupiranje transparentnosti, strukturnih reformi, neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije te dobrog upravljanja na svim razinama, među ostalim u području javne nabave, državne pomoći, tržišnog natjecanja, stranih ulaganja i intelektualnog vlasništva; [Am. 36]

(c)  oblikovanje pravila, standardâ, politika i praksi korisnika navedenih u Prilogu I. u skladu s onima Unije, među ostalim u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, jačanje multilateralnog međunarodnog poretka temeljenog na pravilima te jačanje unutarnje i vanjske pomirbe i dobrosusjedskih odnosa, kao i izravnih izgradnja mira i sprječavanje sukoba, među ostalim preko izgradnje povjerenja i posredovanja, uključivog i integriranog obrazovanja, međuljudskih, slobode medija kontakata i komunikacije; [Am. 37]

(d)  jačanje gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog socijalnog razvoja i kohezije, među ostalim putem pojačane povezivosti i regionalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja te socijalne politike i politike zapošljavanja, jačanje smanjenja siromaštva i regionalnih neravnoteža, promicanja socijalne zaštite okoliša, povećavanje otpornosti na klimatske promjene, ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo i razvoj digitalnog gospodarstva i društva. uključenosti jačanjem državnih struktura za regionalnu suradnju, malih i srednjih poduzeća, kapaciteta inicijativa u zajednici, podupiranjem ulaganja u ruralna područja i poboljšanjem poslovne i ulagačke klime; [Am. 38]

(da)  jačanje zaštite okoliša, povećanje otpornosti na klimatske promjene, ubrzanje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te razvoj digitalnoga gospodarstva i društva, čime se stvaraju radna mjesta, osobito za mlade; [Am. 39]

(e)  podupiranje teritorijalne i prekogranične suradnje, među ostalim, preko morskih granica, i jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa potpunom provedbom postojećih sporazuma s Unijom i borbom protiv regionalnih neravnoteža. [Am. 40]

3.  U skladu s posebnim ciljevima, tematski prioriteti za pružanje pomoći prema potrebama i kapacitetima korisnika navedenih u Prilogu I. utvrđeni su Prilogom II. Tematski prioriteti za prekograničnu suradnju među korisnicima navedenima i Prilogu I. utvrđeni su Prilogom III. Svaki od tih tematskih prioriteta može pridonijeti postizanju više od jednog posebnog cilja.

Članak 4.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu programa IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine utvrđuje se na 13 009 976 000 EUR u cijenama iz 2018. (14 500 000 663 401 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 41]

2.  Iznos Određeni postotak iznosa iz stavka 1. može koristi se koristiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu izvršenje programa, IPA III kao što su uključuje aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje uključuju potporu jačanju institucija i izgradnji administrativnih kapaciteta, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije i sve aktivnosti povezane s pripremom sljedećeg programa pretpristupne pomoći. u skladu s člankom 20. [Uredbe NDICI]. [Am. 42]

Članak 5.

Odredbe primjenjive na različite programe

1.  U provedbi primjeni ove Uredbe osiguravaju se usklađenost, sinergija i komplementarnost s drugim područjima vanjskog djelovanja Unije i s drugim relevantnim politikama i programima Unije kao i usklađenost politika za razvoj. [Am. 43]

2.  Uredba NDICI primjenjuje se na aktivnosti koje se provode izvršavaju na temelju ove Uredbe ako se na to upućuje u ovoj Uredbi. [Am. 44]

3.  Program IPA III doprinosi djelovanju koje se temelji na Uredbi Erasmus(21). Uredba Erasmus primjenjuje se na korištenje tih sredstava. U tu svrhu, doprinos programa IPA III uključuje se u jedinstveni okvirni programski dokument iz članka 11. stavka 7. Uredbe NDICI i donosi u skladu s postupcima utvrđenima tom Uredbom.

4.  Pomoć u okviru programa IPA III može se pružiti onoj vrsti aktivnosti predviđenoj u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda(22), Europskog socijalnog fonda plus(23) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj(24). te Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti, na nacionalnoj razini te u prekograničnom, transnacionalnom, međuregionalnom ili makroregionalnom kontekstu. [Am. 45]

4.a   Komisija namjenjuje dio sredstava iz instrumenta IPA III za pripremu korisnika navedenih u Prilogu I. za sudjelovanje u europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF), posebno u Europskom socijalnom fondu (ESF). [Am. 46]

5.  EFRR(25) doprinosi programima ili mjerama utvrđenima za prekograničnu suradnju među korisnicima navedenima u Prilogu I. i državama članicama i jedne ili više država članica. Te programe i mjere donosi Komisija u skladu s člankom 16. Iznos doprinosa iz programa IPA-CBC određuje se u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o ETS-u, pri čemu maksimalni prag za doprinos instrumenta IPA III iznosi 85 %. Programima prekogranične suradnje u okviru IPA-e upravlja se u skladu s Uredbom o ETS-u. [Am. 47]

6.  Program IPA III može doprinositi programima ili mjerama transnacionalne i međuregionalne suradnje koji su uspostavljeni i koji se provode u okviru Uredbe o ETS-u i u kojima sudjeluju korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

7.  Prema potrebi, drugi programi Unije mogu doprinositi djelovanju na temelju ove Uredbe u skladu s člankom 8. uz uvjet da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Ova Uredba može doprinositi i mjerama utvrđenima u okviru drugih programa Unije uz uvjet da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. U takvim se slučajevima skup pravila koji je primjenjiv utvrđuje programom rada koji pokriva ta djelovanja.

8.  U opravdanim okolnostima te kako bi osigurala koherentnost i učinkovitost financiranja Unije ili potaknula regionalna suradnja, Komisija može odlučiti proširiti prihvatljivost programa djelovanja i mjera iz članka 8. stavka 1. i na zemlje, područja i regije koji nisu navedeni u Prilogu I., kada su program ili mjera koje treba provoditi primijeniti globalne, regionalne ili prekogranične prirode. [Am. 48]

POGLAVLJE II.

STRATEŠKO PLANIRANJE

Članak 6.

Okvir politike i opća načela

1.  Okvir politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće, sporazumi kojima se utvrđuju pravno obvezujući odnosi s korisnicima navedenima u Prilogu I. kao i relevantne rezolucije Europskog parlamenta, komunikacije Komisije ili zajedničke komunikacije Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku čine opći sveobuhvatni okvir za provedbu primjenu ove Uredbe. Komisija osigurava koherentnost između pomoći i ukupnog okvira politike proširenja.

Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije i Komisija osiguravaju koordinaciju vanjskog djelovanja i politike proširenja Unije u okviru ciljeva politika iz članka 3.

Komisija koordinira izradu programa u okviru ove Uredbe, uz odgovarajuće sudjelovanje ESVD-a.

Okvir politike proširenja temelj je za pružanje pomoći. [Am. 49]

2.  Programima i djelovanjima na temelju ove Uredbe obuhvaćaju se klimatske promjene, zaštita okolišaa, ljudska prava, sprječavanje i rješavanje sukoba, migracije i prisilno raseljavanje, sigurnost, socijalna i regionalna kohezija, smanjenje siromaštva i rodna ravnopravnost, a ako je primjenjivo, posvećuje se pozornost međupovezanosti ciljeva održivog razvoja(26) radi promicanja integriranih mjera koje mogu rezultirati dodatnim koristima i ostvarivanjem više ciljeva na koherentan način. Cilj im je barem 16 % ukupne financijske omotnice utrošiti na ciljeve u području klime. [Am. 50

3.  Komisija i države članice surađuju u osiguravanju koherentnosti i nastoje izbjeći izbjegavaju dupliciranje između pomoći u okviru programa IPA III i drugih vrsta pomoći koju pružaju Unija, države članice i Europska investicijska banka, a u skladu s utvrđenim načelima za jačanje operativne koordinacije i usklađivanje politika i postupaka u području vanjske pomoći te s međunarodnim načelima o učinkovitosti razvojne pomoći(27). Koordinacija uključuje redovita savjetovanja i česte razmjene informacija tijekom različitih faza ciklusa pomoći i uključive sastanke čiji je cilj koordiniranje pomoći te čini ključni element u procesima programiranja na razini Unije i država članica. Cilj pomoći trebalo bi biti jamčenje usklađenosti sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključiv rast, djelotvornog i učinkovitog korištenja sredstava, mehanizama za načelo partnerstva i integriranog pristupa teritorijalnom razvoju. [Am. 51]

3.a  Komisija djeluje u partnerstvu s korisnicima. U partnerstvu po potrebi sudjeluju nadležna nacionalna i lokalna tijela, kao i organizacije civilnog društva, što im omogućuje da imaju značajnu ulogu tijekom faza osmišljavanja, provedbe i praćenja.

Komisija potiče koordinaciju među relevantnim dionicima. Pomoć iz instrumenta IPA III jača kapacitete organizacija civilnog društva, među ostalim, i kada je riječ o izravnim korisnicima pomoći. [Am. 52]

4.  Komisija u dogovoru s državama članicama poduzima i potrebne korake radi osiguranja koordinacije i komplementarnosti s multilateralnim i regionalnim organizacijama i tijelima kao što su međunarodne organizacije i financijske institucije, agencije i donatori izvan Europske unije.

POGLAVLJE III.

PROVEDBA OKVIR ZA IZRADU I IZVRŠENJE PROGRAMA [Am. 53]

Članak 7.

Okvir za izradu programa IPA

1.  Pomoć u okviru programa IPA III temelji se na okviru za izradu tog programa u cilju postizanja Ova se Uredba dopunjuje okvirom za izradu programa IPA kojim se utvrđuju daljnje odredbe o načinu provedbe posebnih ciljeva iz članka 3. Okvir za izradu programa IPA utvrđuje Komisija za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije delegiranim aktima, u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Komisija dostavlja Europskom parlamentu odgovarajuće programske dokumente pravovremeno, prije početka programskog razdoblja. U tim se dokumentima utvrđuju indikativne dodjele po tematskom okviru i, prema potrebi, po državi/regiji, a uključuju očekivane rezultate i aranžmane pomoći. [Am. 54]

1.a  Europski parlament i Vijeće odobravaju godišnja odobrena sredstva u granicama višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. [Am. 55]

2.  Pri izradu izradi okvira za izradu programa IPA uzimaju se u obzir relevantne rezolucije i stajališta Europskog parlamenta te nacionalne strategije i sektorske politike. [Am. 56]

Pomoć je ciljana i prilagođena specifičnoj situaciji korisnika navedenih u Prilogu I., uzimajući u obzir daljnje napore potrebne za ispunjenje kriterija za članstvo, kao i kapacitete navedenih korisnika. Pomoć se razlikuje u opsegu i intenzitetu u odnosu na potrebe, predanost reformama i napredak u provedbi tih reformi.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak stavak 4., ovog članka, Komisija delegiranim aktima usvaja okvir za izradu programa donosi Komisija provedbenim aktom. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja u odboru iz članka 16. IPA, uključujući aranžmane za provedbu načela „pravedne dodjele”, u skladu s člankom 14. Okvir za izradu programa IPA istječe najkasnije 30. lipnja 2025. Komisija do 30. lipnja 2025. donosi novi okvir za izradu programa IPA na temelju evaluacije u sredini razdoblja, vodeći računa o dosljednosti s drugim instrumentima vanjskog financiranja te uzimajući u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. Komisija također može, po potrebi, preispitati djelotvornost provedbe okvira za izradu programa IPA, posebno ako postoje bitne promjene u okviru politike iz članka 6. i uzimajući u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 57]

4.  Okvir za izradu programa za prekograničnu suradnju s državama članicama donosi Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o ETS-u.

5.  Okvir za izradu programa IPA uključuje pokazatelje temelji se na jasnim i provjerljivim pokazateljima uspješnosti iz Priloga IV za procjenu napretka s obzirom na postizanje u pogledu postizanja postavljenih ciljeva koji su , među ostalim, napretka i rezultata u njemu određeni sljedećim područjima:

(a)  području demokracije, vladavine prava te neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava;

(b)  području ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika manjina i ranjivih skupina;

(c)  području rodne ravnopravnosti i prava žena;

(d)  području borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala;

(e)  pomirbe, izgradnje mira, dobrosusjedskih odnosa;

(f)  području slobode medija;

(g)  području rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s obvezama utvrđenima u Pariškom sporazumu.

Komisija u svojim godišnjim izvješćima navodi napredak u odnosu na te pokazatelje.

Pristup koji se temelji na uspješnosti u okviru ove Uredbe podliježe redovitoj razmjeni stajališta u Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 123]

Članak 7.a

Preispitivanje i evaluacija u sredini razdoblja

1.  Komisija donosi novi okvir za izradu programa IPA na temelju evaluacije u sredini razdoblja. Najkasnije 30. lipnja 2024. Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja o primjeni ove Uredbe. Izvješćem o evaluaciji u sredini razdoblja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. i ispituje se doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, s pomoću pokazatelja kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i s pomoću nalaza i zaključaka u vezi s učinkom ove Uredbe.

Europski parlament može dati svoj doprinos toj evaluaciji. Komisija i ESVD organiziraju savjetovanje s ključnim dionicima i korisnicima, uključujući organizacije civilnog društva. Komisija i ESVD posebnu pozornost posvećuju jamčenju zastupljenosti najmarginaliziranijih skupina.

Komisija ujedno evaluira učinak i učinkovitost svojeg djelovanja po područjima te učinkovitost programiranja s pomoću vanjskih evaluacija. Komisija i ESVD uzimaju u obzir prijedloge i stajališta Europskog parlamenta i Vijeća o neovisnim vanjskim evaluacijama. U privremenoj evaluaciji ocjenjuje se u kojoj je mjeri Unija ostvarila ciljeve utvrđene ovom Uredbom.

2.  U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja također se razmatra učinkovitost, dodana vrijednost, funkcioniranje pojednostavljene i racionalizirane strukture vanjskog financiranja, unutarnja i vanjska dosljednost i trajna relevantnost ciljeva ove Uredbe, komplementarnost i sinergije između financiranih aktivnosti, doprinos mjera dosljednom vanjskom djelovanju Unije i, po potrebi, razina do koje je javnost u zemljama primateljicama svjesna financijske potpore Unije.

3.  Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sastavlja se u posebnu svrhu poboljšanja primjene financijskih sredstava Unije. Na temelju izvješća donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili obustavi vrsta djelovanja provedenih u okviru ove Uredbe.

4.  Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sadrži i konsolidirane podatke iz relevantnih godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima, te sadržava raščlambu troškova po zemlji korisnici, korištenju financijskih instrumenata, obvezama i plaćanjima. 

5.  Komisija šalje svoje zaključke evaluacije i primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama. Rezultati rasprave uzimaju se u obzir pri oblikovanju programa i dodjeli sredstava.

6.  Komisija uključuje sve relevantne dionike, uključujući organizacije civilnog društva, u postupak evaluacije financijskih sredstava Unije koja se pružaju u okviru ove Uredbe i može se, prema potrebi, odlučiti na poduzimanje zajedničkih evaluacija s državama članicama, uz blisko sudjelovanje korisnika.

7.  Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja iz ovog članka Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu se prema potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi u kojima se navode potrebne izmjene ove Uredbe.

8.  Na kraju razdoblja primjene ove Uredbe, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Uredbe pod jednakim uvjetima kao i evaluaciju u sredini programskog razdoblja navedenu u ovom članku. [Am. 124]

Članak 7.b

Obustava pomoći

1.  Ako korisnik ne poštuje načelo demokracije, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ili norme u području nuklearne sigurnosti, ili krši obveze preuzete u relevantnim sporazumima sklopljenima s Unijom ili dosljedno nazaduje u pogledu ispunjavanja jednog ili više kriterija iz Kopenhagena, Komisija je ovlaštena u skladu s člankom 14. donijeti delegirane akte o izmjeni Priloga I. ovoj Uredbi radi obustave ili djelomične obustave pomoći Unije. U slučaju djelomične obustave navode se programi na koje se obustava primjenjuje. 

2.  Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, ovlaštena je, u skladu s člankom 14., donijeti delegirane akte za izmjenu Priloga I. kako bi ponovno uspostavila pomoć Unije. 

3.  U slučaju djelomične obustave, pomoć Unije prvenstveno se koristi za potporu organizacijama civilnog društva i nedržavnim akterima, za mjere usmjerene na promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te na potporu procesima demokratizacije i dijaloga u partnerskim zemljama. 

4.  Pri donošenju odluka Komisija uzima u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta.  [Am. 125]

Članak 7.c

Upravljanje

Horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih usluga Komisije i ESVD-a i kojom predsjeda potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica ili predstavnik tog ureda, odgovorna je za vođenje, koordinaciju i upravljanje tim instrumentom tijekom cijelog ciklusa upravljanja kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu cjelokupnog vanjskog financiranja EU-a. Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica jamči ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Tijekom cijelog ciklusa izrade programa, planiranja i primjene instrumenta, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, kako je utvrđeno na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica, ESVD i Komisija pripremaju sve prijedloge odluka u skladu s postupcima Komisije i podnose ih na usvajanje.

Europski parlament u potpunosti je uključen u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata za vanjsko financiranje kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. [Am. 125]

Članak 8.

Provedbene Izvršne mjere i metode [Am. 62]

1.  Pomoć u okviru programa IPA III provodi izvršava se pod izravnim upravljanjem ili neizravnim upravljanjem u skladu s Financijskom uredbom putem godišnjih i višegodišnjih akcijskih planova i mjera iz glave II. poglavlja III. [Uredbe NDICI]. Glava II. poglavlje III. [Uredbe NDICI] primjenjuje se na ovu Uredbu, uz iznimku članka 24. stavka 1. [osobe i subjekti koji imaju pravo na financiranje] III.a. [Am. 63]

1.a  Neizravno upravljanje može se ukinuti ako korisnik ne može ili ne želi upravljati dodijeljenim sredstvima u skladu s utvrđenim pravilima, načelima i ciljevima iz ove Uredbe. Ako se korisnik ne pridržava načela demokracije, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ili ako krši obveze preuzete u relevantnim sporazumima sklopljenima s Unijom, Komisija u odnosu s tim korisnikom može, u određenim područjima politike ili programima, prijeći s neizravnog upravljanja na neizravno upravljanje jednoga ili više ovlaštenih subjekata koji nisu korisnik ili na izravno upravljanje. [Am. 64]

1.b  Komisija vodi dijalog s Europskim parlamentom i uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta u područjima u kojima Parlament vodi vlastite programe pomoći, kao što su izgradnja kapaciteta i promatranje izbora. [Am. 65]

2.  Na temelju ove Uredbe akcijski planovi mogu se donositi za razdoblje od najviše 7 godina.

2.a  Komisija redovito izvješćuje Europski parlament o pitanjima povezanima s planiranjem i provedbom mjera u skladu s ovim člankom, kao i o svim predviđenim bitnim promjenama ili dodjelama. [Am. 66]

2.b  Isplata općenite ili sektorske proračunske potpore uvjetovana je zadovoljavajućim napretkom ostvarenim u postizanju ciljeva usuglašenih s korisnikom.

Komisija primjenjuje kriterije kojima se uvjetuje dodjela proračunske potpore, koji su utvrđeni u članku 23. stavku 4. Uredbe NDICI. Ona poduzima mjere za smanjenje ili obustavu financiranja Unije u obliku proračunske potpore u slučajevima sustavnih nepravilnosti u sustavima upravljanja i kontrole ili u slučaju nezadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva dogovorenih s korisnikom.

Ponovno uvođenje pomoći Komisije nakon obustave iz ovoga članka popraćeno je ciljanom pomoći nacionalnim revizijskim tijelima. [Am. 67]

Poglavlje III.a

Provedba [Am. 68]

Članak 8.a

Akcijski planovi i mjere

1.  Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove ili mjere. Mjere mogu biti pojedinačne mjere, posebne mjere, mjere potpore ili izvanredne mjere pomoći. U akcijskim planovima i mjerama za svako se djelovanje navode njegovi ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini primjene, proračun i povezani rashodi za potporu.

2.  Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima koji se navode u stavcima 3. i 4.

Prema potrebi, djelovanje se može donijeti u obliku pojedinačne mjere prije ili nakon donošenja akcijskih planova. Pojedinačne mjere temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima navedenima u stavku 3. i drugim propisno obrazloženim slučajevima.

Ako se pojave nepredviđene potrebe ili okolnosti, a sredstva nije moguće dobiti iz primjerenijih izvora, Komisija u skladu s člankom 34. Uredbe NDICI može donijeti delegirane akte u kojima se utvrđuju posebne mjere koje se ne temelje na programskim dokumentima.

3.  Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i pojedinačne mjere mogu se koristiti za izvršavanje djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (b) [Uredbe NDICI.

4.  Komisija može donijeti izvanredne mjere pomoći za djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (a) Uredbe NDICI.

5.  Mjere poduzete u skladu s člankom 19. stavcima 3. i 4. mogu trajati najviše 18 mjeseci, a trajanje se može produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, do ukupnog trajanja od najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njihovu izvršenju, pod uvjetom da nije došlo do povećanja financijskog iznosa mjere.

U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije u skladu s ovim stavkom i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 69]

Članak 8.b

Mjere potpore

1.  Financiranje Unije može pokrivati rashode za potporu izvršenja Instrumenta te za postizanje njegovih ciljeva, uključujući administrativnu potporu u vezi s aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za to izvršenje, kao i rashode sjedišta i delegacija Unije u vezi s administrativnom potporom potrebnom za program, te za upravljanje operacijama koje se financiraju u okviru ove Uredbe, uključujući aktivnosti informiranja i komuniciranja te poslovne informatičke sustave.

2.  Kada rashodi za potporu nisu uvršteni u akcijske planove ili mjere iz članka 8., Komisija donosi mjere potpore, ako je to primjenjivo. Financiranje Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:

(a)  studije, sastanke, informiranje, osvještavanje, osposobljavanje, pripremu i razmjenu stečenih iskustava i najbolje prakse, izdavaštvo i bilo koje druge administrativne rashode ili rashode tehničke pomoći nužne za programiranje djelovanja i upravljanje njime, uključujući naknadu za vanjske stručnjake;

(b)  istraživanje i inovacije i studije o relevantnim pitanjima i širenje tako dobivenih podataka;

(c)  rashode povezane s informiranjem i komuniciranjem, uključujući razvoj komunikacijskih strategija i poslovne komunikacije, kao i vidljivost političkih prioriteta Unije. [Am. 70]

Članak 8.c

Donošenje akcijskih planova i mjera

1.  Komisija akcijske planove i mjere donosi odlukom Komisije koja je u skladu s Financijskom uredbom.

2.  Komisija vodi računa o relevantnom političkom pristupu Vijeća i Europskog parlamenta pri planiranju i daljnjoj primjeni tih akcijskih planova i mjera, u interesu usklađenosti vanjskog djelovanja Unije. 

Komisija odmah obavješćuje Europski parlament o planiranju akcijskih planova i mjera na temelju ovog članka, uključujući predviđene financijske iznose, te ga također obavješćuje u slučaju znatnih izmjena ili produljenja te pomoći. Što prije nakon donošenja ili znatne izmjene mjere, a najkasnije mjesec dana nakon njezina donošenja, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću dajući pregled prirode donesene mjere te razloga za njezino donošenje, njezina trajanja, proračuna i konteksta, uključujući komplementarnost te mjere s drugom aktualnom i planiranom pomoći Unije. Za izvanredne mjere pomoći Komisija navodi i hoće li, u kojem opsegu i na koji način osigurati kontinuitet politike koja se provodi izvanrednom pomoći putem srednjoročne i dugoročne pomoći u skladu s ovom Uredbom.

3.  Prije donošenja akcijskih planova i mjera koji se ne temelje na programskim dokumentima u skladu s člankom 8a. stavkom 2., osim u slučajevima iz članka 8a. stavaka 3. i 4., Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 14. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem posebnih ciljeva koje treba postići, očekivanih rezultata, instrumenata kojima se treba koristiti, glavnih aktivnosti i okvirnih dodijeljenih financijskih sredstava za te akcijske planove i mjere. 

4.  Odgovarajuća socijalna analiza i analiza ljudskih prava i okoliša, uključujući analizu utjecaja na klimatske promjene i biološku raznolikost, poduzima se na razini djelovanja, u skladu s mjerodavnim zakonodavnim aktima Unije, uključujući Direktivu 2011/92/EU(28) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivu Vijeća 85/337/EEZ(29), a uključuje, kad je primjenjivo, procjenu učinaka ekološki osjetljivih djelovanja na okoliš, a posebno velike nove infrastrukture. 

Osim toga, provodit će se ex ante procjene učinka na ljudska prava, kao i rodna, socijalna i radna procjena učinka te analiza sukoba i procjena rizika.

Ako je to relevantno, strateške i društvene procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš u pogledu ljudskih prava upotrebljavaju se pri izvršenju sektorskih programa. Komisija osigurava sudjelovanje zainteresiranih dionika u tim procjenama utjecaja te javni pristup rezultatima takvih procjena.  [Am. 127]

Članak 8.d

Metode suradnje

1.  Komisija provodi financiranje u okviru ovog Instrumenta, kao što je predviđeno Financijskom uredbom, izravno ili s pomoću delegacija Unije i izvršnih agencija, ili neizravno s pomoću bilo kojeg subjekta navedenog u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.  Financiranje u okviru ovog Instrumenta može se osigurati i u obliku doprinosa međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, primjerice onima koje su uspostavili EIB, države članice, zemlje partneri i regije ili međunarodne organizacije odnosno drugi donatori, ili kojima ti subjekti upravljaju.

3.  Subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe i u članku 29. stavku 1. Uredbe NDICI svake godine ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja prema članku 155. Financijske uredbe. Obveze izvješćivanja za bilo koji od tih subjekata utvrđene su u okvirnom sporazumu o partnerstvu, sporazumu o doprinosima, sporazumu o proračunskim jamstvima ili financijskom sporazumu.

4.  Djelovanja koja se financiraju na temelju ovog Instrumenta mogu se provoditi s pomoću usporednog ili zajedničkog sufinanciranja.

5.  U slučaju usporednog sufinanciranja, djelovanje se dijeli na više jasno određenih komponenti od kojih svaku komponentu financiraju različiti partneri koji pružaju sufinanciranje tako da se stvarna svrha financiranja uvijek može odrediti.

6.  U slučaju zajedničkog sufinanciranja, ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sredstva, a ona su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja.

7.  Mogući su sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:

(a)  trostrani aranžmani s pomoću kojih Unija u suradnji s trećim zemljama koordinira svoju financijsku pomoć zemlji ili regiji partneru;

(b)  mjere administrativne suradnje poput povezivanja javnih institucija, lokalnih tijela, nacionalnih javnih tijela ili subjekata uređenih privatnim pravom kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i onih u zemlji ili regiji partneru, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela;

(c)  doprinosi troškovima potrebnima za uspostavu javno-privatnog partnerstva i upravljanje njime, uključujući potporu opširnog sudjelovanja uspostavljanjem neovisnog tijela organizacije civilnog društva treće strane za procjenu i praćenje uspostavljanja javno-privatnih partnerstava;

(d)  programi potpore sektorskoj politici putem kojih Unija pruža potporu sektorskom programu zemlje partnera;

(e)  doprinosi trošku sudjelovanja zemalja u programima i djelovanjima Unije koje provode agencije i tijela Unije, kao i tijela ili osobe kojima je povjerena provedba specifičnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a;

(f)  subvencije za kamatne stope. [Am. 72]

Članak 8.e

Oblici financiranja Unije i načini primjene

1.  Oblici financiranja Unije predviđeni su Financijskom uredbom i to su posebno:

(a)  bespovratna sredstva;

(b)  ugovori o javnoj nabavi za usluge, robu ili radove;

(c)  proračunska potpora;

(d)  doprinosi skrbničkim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe;

(e)  financijski instrumenti;

(f)  proračunska jamstva;

(g)  mješovito financiranje;

(h)  otpis dugova u okviru međunarodno dogovorenog sporazuma za otpis dugova;

(i)  financijska pomoć;

(j)  plaćeni vanjski stručnjaci.

2.  U radu s dionicima iz zemalja partnera Komisija uzima u obzir njihove posebnosti, uključujući potrebe i relevantan kontekst, prilikom definiranja modaliteta financiranja, vrste doprinosa, modaliteta dodjele i administrativnih odredaba za upravljanje bespovratnim sredstvima kako bi se doprlo do najšireg mogućeg raspona dionika i najbolje odgovorilo na njihove potrebe. U toj se ocjeni uzimaju u obzir uvjeti za smisleno sudjelovanje i uključenost svih dionika, osobito lokalnih organizacija civilnog društva. Podupiru se posebni modaliteti u skladu s Financijskom uredbom, primjerice sporazumi o partnerstvu, ovlaštenja financijske potpore trećim stranama, izravna dodjela ili pozivi za podnošenje prijedloga uz ograničenje prihvatljivosti, jednokratni iznosi, jedinični troškovi, financiranje na temelju paušalne stope i financiranje koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Tim različitim modalitetima jamči se transparentnost, sljedivost i inovacije. Potrebno je poticati suradnju lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija kako bi se ojačao kapacitet lokalnog civilnog društva radi postizanja potpunog sudjelovanja u programima razvoja.

3.  Osim u slučajevima navedenima u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u sljedećim slučajevima:

(a)  u slučaju dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti za borce za ljudska prava i mehanizme za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava radi financiranja hitnoga zaštitnog djelovanja, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, kao i za posrednike i druge aktere civilnog društva koji sudjeluju u dijalogu u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, rješavanju sukoba, pomirenju i izgradnji mira;

(b)  u slučaju dodjele bespovratnih sredstava, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, za financiranje djelovanja u najtežim uvjetima u kojima ne bi bilo primjereno objaviti poziv na podnošenje prijedloga, uključujući situacije u kojima postoji ozbiljan nedostatak temeljnih sloboda, prijetnje demokratskim institucijama, jačanje krize, oružani sukob gdje je sigurnost ljudi najviše ugrožena, ili situacije u kojima organizacije za zaštitu ljudskih prava i borci za ljudska prava, posrednici i drugi akteri civilnog društva, uključujući sudionike dijaloga u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, pomirenja i izgradnje mira, djeluju u najtežim uvjetima. Takva bespovratna sredstva ne prelaze 1 000 000 EUR te se dodjeljuju na najviše 18 mjeseci, a taj je rok moguće produljiti za dodatnih 12 mjeseci u slučaju stvarnih i nepredviđenih prepreka njihovoj primjeni;

(c)  u slučaju dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, globalnoj mreži studija, Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju koji organizira program europskoga magisterija iz područja ljudskih prava i demokratizacije, i njegovoj povezanoj mreži sveučilišta s poslijediplomskim programima iz područja ljudskih prava, uključujući stipendije za studente, istraživače, učitelje i borce za ljudska prava iz trećih zemalja.

(d)  u slučaju malih projekata opisanih u članku 23.a Uredbe NDICI.

Proračunska potpora navedena u stavku 1. točki (c), uključujući onu u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj uključenosti, ljudskom razvoju i vladavini prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i zemalja partnera. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv socioekonomski razvoj od kojega koristi imaju svi, stvaranje pristojnih radnih mjesta, uz posvećivanje posebne pozornosti mladima, smanjenje nejednakosti i iskorjenjivanje siromaštva u vezi s lokalnim gospodarstvima, okolišna i socijalna prava.

Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pomnoj ocjeni rizika i koristi. Jedna od ključnih odrednica te odluke jest procjena predanosti, rezultata i napretka zemalja partnera s obzirom na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava.

4.  Proračunska potpora raščlanjuje se kako bi se njome bolje odgovorilo na politički, gospodarski i socijalni kontekst zemlje partnera, uzimajući u obzir situacije nestabilnosti.

Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju, sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama i razvoj jakih sustava javne nabave koji podupiru lokalni gospodarski razvoj i lokalne tvrtke.

5.  Isplata proračunske potpore temelji se na pokazateljima zadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva usuglašenih sa zemljom partnerom.

6.  Financijski instrumenti u okviru ove Uredbe mogu biti u obliku kredita, jamstava, vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala, ulaganja ili sudjelovanja u ulaganjima te instrumenata za dijeljenje rizika, kad god je to moguće i u skladu s načelima utvrđenima u članku 209. stavku 1. Financijske uredbe pod vodstvom EIB-a, multilateralne europske financijske institucije, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralne europske financijske institucije, kao što su bilateralne banke za razvoj, eventualno u kombinaciji s dodatnim drugim oblicima financijske potpore iz država članica i trećih strana.

Države članice i bilo koji subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima Unije u okviru ove Uredbe.

7.  Ti financijski instrumenti mogu se grupirati u mehanizme za potrebe primjene i izvješćivanja.

8.  Komisija i ESVD ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama koje su u relevantnoj politici Unije određene kao nekooperativne, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(30), ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija na razini Unije ili međunarodnoj razini.

9.  Financijskim sredstvima Unije ne generira se niti aktivira ubiranje posebnih poreza, pristojbi ili davanja.

10.  Porezi, pristojbe i davanja koje nametnu zemlje partneri mogu biti prihvatljivi za financiranje u okviru ove Uredbe. [Am. 73]

Članak 8.f

Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzete obveze, ponovna plaćanja i prihodi generirani financijskim instrumentima

1.  Povrh članka 12. stavka 2. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanje u okviru ove Uredbe automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze i vršiti plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti preneseni iznos.

Komisija informira Europski parlament i Vijeće o odobrenim sredstvima koja su automatski prenesena, uključujući povezane iznose, u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe.

2.  Povrh pravila utvrđenih u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzete obveze koja odgovaraju iznosu sredstava opozvanih uslijed toga što djelovanje u potpunosti ili djelomično nije provedeno u okviru ove Uredbe ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.

Upućivanja na članak 15. Financijske uredbe u članku 12. stavku 1. točki (b) Uredbe o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira predstavljaju upućivanje na ovaj stavak u svrhu ove Uredbe.

3.  Proračunske obveze za djelovanje koje traje dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe.

Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.

Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.

4.  Odstupajući od članka 209. stavka 3. Financijske uredbe, vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom pripisuju se izvornoj proračunskoj liniji kao interni namjenski prihodi, nakon odbitka troškova i naknada za upravljanje. Svakih pet godina Komisija ispituje doprinos postizanju ciljeva Unije i učinkovitost postojećih financijskih instrumenata. [Am. 74]

Članak 9.

Prekogranična suradnja

1.  Do 3 % financijske omotnice okvirno se dodjeljuje programima prekogranične suradnje korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima.

2.  Stopa sufinanciranja sredstvima Unije na razini svakog pojedinog prioriteta ne smije biti viša od 85 % prihvatljivih izdataka programa prekogranične suradnje. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja sredstvima Unije iznosi 100 %.

3.  Razina pretfinanciranja za prekograničnu suradnju s državama članicama utvrđuje se u programu rada u skladu s potrebama korisnika navedenih u Prilogu I. i može biti viša od postotka iz članka 49 Uredbe o ETS-u.

4.  Ako se programi prekogranične suradnje prekinu u skladu s člankom 12. Uredbe o ETS-u, potpora na temelju ove Uredbe za prekinuti program koja je i dalje raspoloživa može se upotrijebiti za financiranje bilo kojih drugih djelovanja koja ispunjavaju uvjete za potporu na temelju ove Uredbe. U tom slučaju, ako ne postoje prihvatljive mjere koje će se financirati u tekućoj godini, odobrena sredstva mogu se prenijeti u sljedeću godinu. [Am. 75]

POGLAVLJE IV.

PRAVO NA FINANCIRANJE I DRUGE POSEBNE ODREDBE

Članak 10.

Pravo na financiranje na temelju programa IPA

1.  Ponuditelji, podnositelji zahtjeva i natjecatelji iz sljedećih zemalja imaju pravo na financiranje u okviru programa IPA III:

(a)  države članice, korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi, ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i zemlje obuhvaćene Prilogom I. Uredbi NDICI i

(b)  zemlje kojima je Komisija omogućila recipročan pristup vanjskoj pomoći. Recipročan pristup može se odobriti na ograničen rok od najmanje godinu dana ako neka zemlja na ravnopravnoj osnovi omogućuje pravo sudjelovanja subjektima iz Unije i iz zemalja koje ostvaruju pravo na temelju ove Uredbe. Komisija o recipročnom pristupu odlučuje nakon savjetovanja sa zemljom primateljicom ili zemljama primateljicama.

POGLAVLJE V.

EFOR+ I PRORAČUNSKA JAMSTVA

Članak 11.

Financijski instrumenti i jamstva za vanjsko djelovanje

1.  Korisnici navedeni u Prilogu I. prihvatljivi su za financiranje iz Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) i jamstva za vanjsko djelovanje kako je utvrđeno u glavi II. poglavlju IV. Uredbe NDICI. U tu svrhu program IPA III doprinosi rezerviranju sredstava povezanom s jamstvom za vanjsko djelovanje iz članka 26. Uredbe NDICI proporcionalno ulaganjima provedenima u korist korisnika navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi

POGLAVLJE VI.

PRAĆENJE I , IZVJEŠĆIVANJE, EVALUACIJA I KOMUNIKACIJA [Am. 76]

Članak 12.

Praćenje, revizija, evaluacija i zaštita financijskih interesa Unije

1.  U pogledu praćenja, izvješćivanja i evaluacije, na ovu se Uredbu primjenjuje glava II. poglavlje V. Uredbe NDICI.

2.  Pokazatelji za praćenje provedbe izvršenja i napretka programa IPA III prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu IV ovoj Uredbi. [Am. 77]

3.  Kad je riječ o prekograničnoj suradnji s državama članicama, primjenjuju se pokazatelji iz članka 33. Uredbe o ETS-u.

4.  Osim pokazatelja iz Priloga IV. u okviru za rezultate pomoći na temelju programa IPA III uzimaju se u obzir izvješća o proširenju i Komisijine ocjene programa gospodarskih reformi. [Am. 78]

4.a   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi i predstavlja privremena i završna evaluacijska izvješća iz članka 32. Uredbe NDICI. Komisija objavljuje ta izvješća. [Am. 79]

5.  Uz članak 29. Financijske uredbe o zaštiti financijskih interesa Unije, pod neizravnim upravljanjem, korisnici navedeni u Prilogu I. bez odgode izvješćuju Komisiju bez odlaganja o nepravilnostima, uključujući prijevaru, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog nalaza te je obavješćuju o tijeku upravnih i pravnih postupaka. Izvješćivanje se provodi elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija. Komisija u zemljama korisnicama podupire razvoj parlamentarne kontrole i kapaciteta za reviziju te povećanje transparentnosti i javnog pristupa informacijama. Komisija, visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije, a posebno delegacije Unije u zemljama korisnicima, osiguravaju da se sva sredstva u okviru neizravnog upravljanja dodjeljuju na transparentan, depolitiziran i nepristran način te uz pravednu raspodjelu koja odražava potrebe regija i lokalnih općina. [Am. 80]

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Delegiranje ovlasti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila Priloge II., III. i IV. ovoj Uredbi.

Članak 14.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3., članka 7.a, članka 7.b stavaka 1. i 2., članka 8.c stavka 3. i članaka 13. i 15. dodjeljuje se Komisiji. [Am. 128]

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje istodobno Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 14.a

Demokratska odgovornost

1.   Radi jačanja dijaloga između institucija i službi Unije, posebice Europskog parlamenta, Komisije i ESVD-a, poticanja opće usklađenosti svih instrumenata za vanjsko financiranje i jamčenja veće transparentnosti i odgovornosti, kao i svrsishodnosti donošenja akata i mjera Komisije, Europski parlament može pozvati Komisiju i ESVD da mu se obrate radi rasprave o strateškim orijentacijama i smjernicama za programiranje u skladu s ovom Uredbom. Taj dijalog može se održati na zahtjev Europskog parlamenta, Komisije ili ESVD-a prije nego što Komisija donese delegirane akte i nacrt godišnjeg proračuna, na ad hoc osnovi s obzirom na važna politička događanja.

2.   Ako se dijalog iz stavka 1. treba održati, Komisija i ESVD dostavljaju Europskom parlamentu sve relevantne dokumente u vezi s tim dijalogom. Kad je riječ o dijalogu povezanom s godišnjim proračunom, pružaju se konsolidirane informacije o svim akcijskim planovima i mjerama donesenima ili planiranima u skladu s člankom 8.c, informacije o suradnji po zemljama, regijama i tematskim područjima te primjena djelovanja za brzi odgovor i Jamstvo za vanjsko djelovanje.

3.   Komisija i ESVD u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta Europskog parlamenta. U slučaju da Komisija ili ESVD ne uzmu u obzir stajališta Europskog parlamenta, pružaju odgovarajuće obrazloženje.

4.  Komisija i ESVD, posebno preko upravljačke skupine u skladu s člankom 7.c, odgovorni su za informiranje Europskog parlamenta o stanju primjene ove Uredbe, a osobito o aktualnim mjerama, djelovanju i rezultatima. [Am. 82]

Članak 15.

Donošenje daljnjih provedbenih pravila [Am. 83]

1.  Posebna pravila kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno u pogledu struktura koje se trebaju uspostaviti u pripremi pristupanja te u pogledu pomoći za ruralni razvoj, donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16 delegiranim aktom. [Am. 84]

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Komisija akcijske planove i mjere donosi odlukom koja je u skladu s Financijskom uredbom. [Am. 85]

Članak 16.

Odbor

1.  Komisiji pomaže odbor („odbor Instrumenta pretpristupne pomoći”). Navedeni odbor je odbor u smislu [Uredbe (EU) br. 182/2011].

2.  Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj postupak završava bez rezultata ako u roku za davanje mišljenja tako odluči predsjednik odbora ili to zahtijevaju dvije trećine članova odbora.

3.  Promatrač EIB-a sudjeluje u radu tog odbora u pogledu pitanja koja se odnose na EIB.

4.  Odbor IPA-e III pomaže Komisiji i nadležan je za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006 i Uredbi 231/2014 te za provedbu članka 3. Uredbe (EZ) br. 389/2006.

5.  Odbor IPA-e III nije nadležan za doprinose programu Erasmus+ iz članka 5. stavka 3. [Am. 86]

Članak 17.

Informiranje, priopćavanje, vidljivost i promidžba [Am. 87]

1.  Primjenjuju se članci 36. i 37. [Uredbe NDICI]. Prilikom pružanja financijske pomoći na temelju ove Uredbe, Komisija, potpredsjednica Komisije/visoka predstavnica, a posebno delegacije Unije u zemljama korisnicima poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale vidljivost financijske potpore Unije, što uključuje praćenje usklađenosti primatelja pomoći s tim zahtjevima. Aktivnosti koje se financiraju u okviru programa IPA moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Priručniku za komunikacije i vidljivost za vanjsko djelovanje EU-a. Komisija za svakog korisnika donosi smjernice za projekte koje financira Unija koje se odnose na vidljivost i komunikacijske aktivnosti. [Am. 88]

1.a  Komisija poduzima mjere za jačanje strateške komunikacije i javne diplomacije za informiranje o vrijednostima Unije i naglašavanje dodane vrijednosti potpore koju pruža Unija. [Am. 89]

1.b  Korisnici sredstava Unije trebali bi potvrditi podrijetlo izvora financiranja Unije i osigurati njegovu odgovarajuću vidljivost:

(a)  davanjem izjave u kojoj se potpora Unije ističe na vidljiv način na dokumentima i komunikacijskim materijalima koji se odnose na korištenje sredstava, među ostalim na službenim internetskim stranicama, ako postoje; i

(b)  promicanjem aktivnosti i njihovih rezultata pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije koje se odnose na ovu Uredbu, aktivnosti koje su njome predviđene i na postignute rezultate. Financijski resursi dodijeljeni ovoj Uredbi doprinose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako su ti prioriteti izravno povezani s ciljevima iz članka 3. te priloga II. i III. [Am. 90]

Članak 18.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe 231/2014 [IPA II] i Uredbe (EZ) br. 1085/2006 [IPA] koje se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja. Poglavlje III. glave II. [Uredbe NDICI], ranije na temelju Uredbe 236/2014, primjenjuje se na te mjere, s iznimkom stavka 1. članka 24.

2.  Financijskom omotnicom za program IPA III mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između programa IPA III i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom, IPA II.

3.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun za razdoblje nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2., kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu […] [dvadesetog dana] od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 91]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Albanija

Bosna i Hercegovina

Island

Kosovo(31)

Crna Gora

Srbija

Turska

Bivša jugoslavenska republika Republika Sjeverna Makedonija [Am. 129]

PRILOG II.

Tematski prioriteti za pomoć

Pomoć se može, prema potrebi, usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:

(a)  Uspostava i promicanje, od rane faze, pravilnog funkcioniranja institucija, nužnog za osiguravanje vladavine prava. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: dioba vlasti, uspostava neovisnih, odgovornih i učinkovitih pravosudnih sustava, uključujući sustave zapošljavanja, ocjenjivanja i napredovanja koji su transparentni i temelje se na rezultatima, promicanje pravosudne suradnje i učinkovitih stegovnih postupaka u slučajevima prijestupa; osiguravanje uspostave čvrstih adekvatnih sustava za zaštitu granica, upravljanje migracijskim tokovima i pružanje azila potrebitima; razvoj djelotvornih instrumenata za prevenciju i borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, trgovine drogom pranja novca/financiranja terorizma i korupcije; promicanje i zaštita ljudskih prava, uključujući prava djeteta, rodna ravnopravnost, prava pripadnika manjina, uključujući Rome, lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe, te temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija i zaštitu podataka; [Am. 92]

(b)  Reforma javne uprave u skladu s načelima javne uprave. Intervencije imaju sljedeće ciljeve: jačanje okvirâ za reforme javne uprave; poboljšanje strateškog planiranja te razvoja politike i zakonodavstva koji su uključivi i temelje se na dokazima; jačanje profesionalizacije i depolitizacije javnih službi uvođenjem načela nagrađivanja prema zaslugama; promicanje transparentnosti i odgovornosti; poboljšanje kvalitete i obavljanja usluga, među ostalim primjenom odgovarajućih administrativnih postupaka i uporabom e-uprave koja je usmjerena na građanina; jačanje upravljanja javnim financijama i izrada pouzdanih statističkih podataka;

(c)  Jačanje gospodarskog upravljanja: cilj intervencija je pružanje potpore sudjelovanju u programu gospodarskih reformi (ERP) i sustavnoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama o osnovnim elementima gospodarske politike i jačanje multilateralnih gospodarskih institucija te jačanje kapaciteta za osnaživanje makroekonomske stabilnost, socijalne kohezije i i podupiranje razvoja u funkcionalno tržišno gospodarstvo napretka prema održivom razvoju i stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva koje je sposobno nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u Uniji; [Am. 93]

(d)  Jačanje kapaciteta Unije i njezinih partnera za prevenciju sukoba, izgradnju mira, dobrosusjedske odnose i rješavanje problema koji se pojavljuju prije i poslije krize, među ostalim ranim upozoravanjem i analizom rizika od izbijanja sukoba, promicanje izgradnje međuljudskih odnosa, pomirbe, odgovornosti, međunarodne pravde, mjera za izgradnju mira i povjerenja, uključujući uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (RECOM), kao i pružanje potpore izgradnji kapaciteta za potporu djelovanjima u području sigurnosti i razvoja (CBSD), jačanje kapaciteta za kiberobranu i stratešku komunikaciju radi podupiranja sustavnog otkrivanja dezinformacija; [Am. 94]

(e)  Jačanje kapaciteta, neovisnosti i pluraliteta organizacija civilnog društva i organizacija socijalnih partnera, uključujući strukovna udruženja, u korisnicima navedenima u Prilogu I. i poticanje umrežavanja na svim razinama među organizacijama sa sjedištem u Uniji i organizacijama korisnika navedenih u Prilogu I., omogućujući im da se uključe u učinkovit dijalog s javnim i privatnim subjektima. Pomoć će nastojati biti dostupna što većem broju različitih organizacija u zemljama korisnicama; [Am. 95]

(f)  Promicanje usklađivanja pravila, normi, politika i prakse partnerskih zemalja s onima u Uniji, uključujući pravila o ZVSP-u, javnoj nabavi i državnim potporama; [Am. 96]

(g)  Poboljšavanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja na svim razinama i pružanje potpore kulturnom i kreativnom sektoru i sportu. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju temeljenom na zajednici, uz bolje poučavanje osnovnih vještina; povećanje razina ostvarene izobrazbe, smanjenje ranog napuštanja školovanja i jačanje osposobljenosti nastavnika; osnaživanje djece i mladih i omogućavanje da ostvare svoj puni potencijal; razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i promicanje sustava učenja kroz rad kako bi se olakšao prijelaz na tržište rada; poboljšanje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja; poticanje aktivnosti povezanih s bivšim polaznicima; poboljšavanje pristupa cjeloživotnom učenju tjelesnoj aktivnosti i pružanje potpore ulaganjima u infrastrukturu za obrazovanje, osposobljavanje i osposobljavanje sport, prije svega radi smanjenja teritorijalnih nejednakosti i poticanja obrazovanja bez segregacije, među ostalim i korištenjem digitalnih tehnologija; [Am. 97]

(h)  Poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i pristupa tržištu rada Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: hvatanje u koštac s visokom nezaposlenošću i neaktivnošću podupiranjem održive integracije u tržište rada prije svega mladih (posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju), žena, dugotrajno nezaposlenih osoba i svih podzastupljenih skupina. Mjerama se potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i pruža potpora djelotvornoj provedbi pravila i međunarodno dogovorenih standarda rada na cijelom području, uključujući poticanjem pridržavanja ključnih načela i prava iz europskog stupa socijalnih prava. Ostala su ključna područja intervencije pružanje potpore ravnopravnosti spolova, promicanje zapošljivosti i produktivnosti, prilagodba radnika i poduzeća promjenama, uspostava održivog društvenog dijaloga te modernizacija i jačanje institucija tržišta rada kao što su javne službe za zapošljavanje i inspektorati rada; [Am. 98]

(i)  Promicanje socijalne zaštite i uključenosti te borba protiv siromaštva. Cilj intervencija u ovom području jest moderniziranje sustava socijalne zaštite kako bi se osigurala djelotvorna, učinkovita i odgovarajuća zaštita u svim fazama čovjekova života, poticanje socijalne uključenosti, promicanje jednakih mogućnosti i borba protiv nejednakosti i siromaštva i promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb koja se temelji na obitelji i zajednici. Intervencije u ovom području usmjeravaju se i na sljedeće ciljeve: integracija marginaliziranih zajednica kao što su Romi; borba protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije; poboljšanje dostupnosti pristupačnih, održivih i visokokvalitetnih usluga temeljenih na obitelji i zajednici, kao što su uključivi i nesegregirani rani i predškolski odgoj i obrazovanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena skrb, osnovne socijalne usluge i dugotrajna njega, među ostalim i modernizacijom sustava socijalne zaštite. Ne podupiru se aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili socijalne isključenosti; [Am. 99]

(j)  Promicanje pametnog, održivog, uključivog i sigurnog prometa te uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža ulaganjima u projekte s visokom dodanom vrijednošću EU-a. Prioriteti u ulaganjima trebali bi se odrediti prema njihovoj relevantnosti za veze TEN-T s EU-om i za prekogranične veze, stvaranje radnih mjesta te prema, doprinosu održivoj mobilnosti, smanjenim emisijama, utjecaju na okoliš, sigurnoj mobilnosti, u sinergiji s reformama koje se promiču u Ugovoru o prometnoj zajednici; [Am. 100]

(k)  Poboljšanje okruženja privatnog sektora i konkurentnosti poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća, uključujući pametnu specijalizaciju, kao ključnih pokretača rasta, otvaranja radnih mjesta i kohezije. Prednost se daje održivim projektima koji poboljšavaju poslovno okruženje; [Am. 101]

(l)  Poboljšanje pristupa digitalnim tehnologijama i uslugama i jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija ulaganjem u digitalnu povezanost, digitalno povjerenje i sigurnost, digitalne vještine i poduzetništvo te istraživačku infrastrukturu i poticajno okruženje i promicanjem umrežavanja i suradnje;

(m)  Doprinos sigurnosti opskrbe hranom i vodom i održavanje diversificiranih i isplativih poljoprivrednih sustava u dinamičnim ruralnim zajednicama i područjima; [Am. 102]

(n)  Zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, borba protiv uništavanja okoliša i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja kopnenih i morskih ekosustava i obnovljivih prirodnih resursa te održivog upravljanja njima, promicanje učinkovitosti resursa, održive potrošnje i proizvodnje te pružanje potpore prijelazu na zeleno i kružno gospodarstvo, doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, povećanje otpornosti na klimatske promjene i promicanje upravljanja i informiranja u borbi protiv klimatskih promjena te energetska učinkovitost. U okviru programa IPA III promiču se politike kojima se podupire prijelaz na resursno učinkovito, sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i kojima se jača otpornost na katastrofe, njihova prevencija, pripravnost za njih i reakcija na njih. Promiče se i visoka razina nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja te primjena učinkovitih i djelotvornih zaštitnih mjera za nuklearni materijal u trećim zemljama, kao i uspostava okvira i metodologije za primjenu učinkovitih i djelotvornih zaštitnih mjera za nuklearni materijal;

(o)  Promicanje najviših standarda nuklearne sigurnosti, uključujući kulturu nuklearne sigurnosti, pripravnost za izvanredna stanja, odgovorno i sigurno zbrinjavanje potrošenog goriva i radioaktivnog otpada te zatvaranje i čišćenje bivših nuklearnih lokaliteta i postrojenja, zaštitu od zračenja i evidenciju i kontrolu nuklearnih materijala;

(p)  Povećanje sposobnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva da se nose s pritiskom konkurencije i tržišnim silama te da se postupno usklade s pravilima i standardima Unije u ostvarenju gospodarskih i socijalnih ciljeva te ciljeva u području okoliša , radi povećanja kapaciteta za izvoz na tržište Unije, istodobno ostvarujući gospodarske, socijalne i ekološke ciljeve u okviru uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih i obalnih područja; [Am. 103]

(p a)   Promicanje aktivnosti i poboljšanje dugoročnih strategija i politika usmjerenih na sprečavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma. [Am. 104]

PRILOG III.

Tematski prioriteti za pomoć za prekograničnu suradnju

Pomoć za prekograničnu suradnju može se po potrebi usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:

(a)  promicanje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage te socijalne i kulturne uključenosti putem, između ostalog: integracije prekograničnih tržišta rada, uključujući i prekograničnu mobilnost; zajedničke lokalne inicijative zapošljavanja; informacijske i savjetodavne usluge i zajedničko osposobljavanje; rodna jednakost; jednake mogućnosti; integracija imigrantskih zajednica i ranjivih skupina; ulaganja u javne službe za zapošljavanje; potpore ulaganjima u javno zdravstvo kao i prelazak na socijalne usluge koje se temelje na obitelji i zajednici; [Am. 105]

(b)  zaštita okoliša i promicanje prilagodbe na klimatske promjene i njihovo ublažavanje, prevencija rizika i upravljanje rizikom putem, između ostalog: zajedničkih djelovanja za zaštitu okoliša; promicanja održivog korištenja prirodnih resursa, koordiniranog prostornog planiranja morskog područja, učinkovitosti resursa i kružnoga gospodarstva, obnovljivih izvora energije i prelaska na sigurnu i održivu zelenu ekonomiju s niskom emisijom CO2; promicanja ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravajući otpornost na katastrofe te prevenciju katastrofa, pripravnost za njih i reakciju na njih;

(c)  promicanja održivog prometa i poboljšanje javne infrastrukture putem, među ostalim, smanjivanja izolacije poboljšanim pristupom prometu, digitalnim mrežama i uslugama te ulaganja u prekogranične sustave i postrojenja za gospodarenje vodom, otpadom i energijom;

(d)  promicanja digitalnog gospodarstva i društva, među ostalim, uvođenjem digitalne povezanosti, razvojem usluga e-uprave, digitalnog povjerenja i sigurnosti te digitalnih vještina i poduzetništva;

(da)   promicanje uklanjanja nepotrebnih prepreka u trgovini, uključujući birokratske zapreke, carinske tarife i prepreke koje se ne odnose na carine; [Am. 106]

(e)  poticanja turizma i sporta te prirodne i kulturne baštine. [Am. 107]

(f)  ulaganja u mlade, sport, u obrazovanje i vještine, među ostalim, razvojem osiguranjem priznavanja vještina i kvalifikacija i provedbom zajedničkih programa obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i programa izobrazbe te infrastrukture za potporu zajedničkim aktivnostima mladih; [Am. 108]

(g)  promicanjem lokalnog i regionalnog upravljanja, uključujući prekograničnu suradnju među upravama s ciljem poticanja pomirenja i izgradnje mira, i jačanjem kapaciteta planiranja i administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih tijela; [Am. 109]

(ga)   ulaganje u izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva; [Am. 110]

(gb)  promicanje prekogranične suradnje među upravama radi poticanja pomirenja i izgradnje mira, uključujući uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (RECOM); [Am. 111]

(h)  poboljšanjem konkurentnosti, poslovnog okruženja i razvoja malih i srednjih poduzeća, trgovine i ulaganja, među ostalim, promicanjem poduzetništva i potporom poduzetništvu, posebno malim i srednjim poduzećima, te razvoja lokalnih prekograničnih tržišta i internacionalizacije;

(i)  jačanjem istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacija te digitalnih tehnologija, među ostalim, promicanjem zajedničke upotrebe ljudskih potencijala i objekata za istraživanja i tehnološki razvoj.

(ia)   poboljšanje prekogranične policijske i pravosudne suradnje i razmjene informacija radi olakšavanja istrage i kaznenog progona prekograničnog organiziranog kriminala i povezanih slučajeva gospodarskog i financijskog kriminala te korupcije, trgovanja ljudima i krijumčarenja. [Am. 112]

PRILOG IV.

Popis ključnih pokazatelja uspješnosti

S pomoću sljedećeg popisa ključnih pokazatelja uspješnosti i njihova godišnjeg razvoja mjeri se doprinos Unije ostvarenju njezinih posebnih ciljeva i napredak koji postižu korisnici: [Am. 113]

1.  Kompozitni pokazatelj(32) spremnosti kandidatkinja za proširenje u pogledu temeljnih područja političkih kriterija za pristupanje (uključujući demokraciju, vladavinu prava (pravosuđe, borba protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala) i ljudska prava) (izvor: Europska komisija);

1.a  Kompozitni pokazatelj napora koje partneri ulažu u pomirbu, izgradnju mira, dobrosusjedske odnose i međunarodne obveze te rodnu ravnopravnost i prava žena; [Am. 114]

1.b  Pokazatelj izostanka nasilja u vezi sa smanjenjem broja pokretača sukoba (npr. politička ili gospodarska isključenost) u odnosu na početnu procjenu; [Am. 115]

1.c  Udio građana u državi korisnici koji smatraju da su dobro informirani o pomoći Unije na temelju ove Uredbe (izvor: Europska komisija); [Am. 116]

2.  Spremnost kandidatkinja za proširenje na reformu javne uprave (izvor: Europska komisija);

3.  Kompozitni pokazatelj spremnosti zemalja kandidatkinja za proširenje i potencijalnih kandidatkinja u pogledu pravne stečevine EU-a (izvor: Europska komisija);

3.a  Stopa i godišnji razvoj usklađivanja s odlukama i mjerama ZVSP-a (izvor: ESVD); [Am. 117]

4.  Kompozitni pokazatelj spremnosti kandidatkinja za proširenje i potencijalnih kandidatkinja u pogledu temeljnih područja gospodarskih kriterija (funkcionalno tržišno gospodarstvo i konkurentnost) (izvor: Europska komisija);

5.  Javni rashodi za socijalno osiguranje (postotak BDP-a), kako navodi izvor: Međunarodna organizacija rada ili, rashodi za zdravstvo, dohodovna nejednakost, stopa siromaštva, stopa zaposlenosti (izvor: nacionalni statistički podaci) i stopa nezaposlenosti, kako je navedeno u službenoj nacionalnoj statistici. [Am. 118]

5.a  Promjene u Ginijevom koeficijentu korisnika tijekom vremena; [Am. 119]

6.  Digitalni jaz između korisnika i prosjeka EU-a (izvor: Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije);

7.  Iznos udaljenosti od granice (Doing Business) (izvor: Svjetska banka);

8.  Energetski intenzitet izmjeren u smislu primarne energije i BDP-a (izvor: EUROSTAT);

9.  Emisije stakleničkih plinova koje su smanjene ili izbjegnute (u kilotonama ekvivalenta CO2) uz potporu EU-a;

10.  Broj programa prekogranične suradnje sklopljenih i provedenih među korisnicima IPA-e i IPA/država članica EU-a, kako navodi izvor: Europska komisija; [Am. 120]

10.a  Broj novih organizacija koje tijekom vremena sudjeluju u aktivnostima i programima. [Am. 121]

Pokazatelji će po potrebi biti minimalno razvrstani po godinama i spolu. [Am. 122]

(1)SL C 110, 22.3.2019., str. 156.
(2)SL C 86, 7.3.2019., str. 8.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(4)Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) (SL L 77, 15.3.2014. str. 11.).
(5)Pristupom „Najprije osnovno” povezuju se vladavina prava i temeljna prava s dva druga ključna područja u postupku pristupanja: gospodarsko upravljanje – veća pozornost daje se gospodarskom razvoju i konkurentnosti – te jačanje demokratskih institucija i reforma javne uprave. Svako od ta tri temeljna područja ključno je za reformske procese u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i obuhvaća pitanja koja najviše brinu građane.
(6)COM(2018)0065
(7)Europski parlament, Vijeće i Komisija svečano su proglasili Europski stup socijalnih prava 17. studenoga 2017. u Göteborgu, na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast.
(8)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(9)Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća (SL...).
(10)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(11)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)
(12)Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(13)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
(14)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(15)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(16) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva, SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(17)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(18)Uredba Vijeća (EU) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), (SL L 210, 31.7.2006., str. 82.).
(19)Uredba Vijeća (EZ) br. 389/2006 od 27. veljače 2006. o uspostavljanju instrumenta financijske potpore za poticanje gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2667/2000 o Europskoj agenciji za obnovu (SL L 65, 7.3.2006., str. 5.).
(20)COM(2018)0374 – Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj europske teritorijalne suradnje (Interreg) koje podupiru Europski fond za regionalni razvoj i instrumenti za vanjsko financiranje.
(21)COM(2018)0367 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013.
(22)COM(2018)0372 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.
(23)COM(2018)0382 Prijedlog Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)
(24)COM(2018)0392 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.
(25)COM(2018)0372 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.
(26)https://ec.europa.eu/europeaid/policies/sustainable-development-goals_en
(27)https://ec.europa.eu/europeaid/policies/eu-approach-aid-effectiveness_en
(28) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.). 
(29) Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.). 
(30) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(31)*Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244(1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
(32)Tri kompozitna pokazatelja izrađuje Europska komisija na temelju izvješća o proširenju koja se sastavljaju iz višestrukih neovisnih izvora.

Posljednje ažuriranje: 20. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti