Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 13. ožujka 2019. - Strasbourg
Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014
 Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
 Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: mogućnost prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije
 Nepostizanje većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika)
 Opća izvozna dozvola Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu ***I
 Nastavak programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Sigurnost zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana ***
 Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana
 Sudjelovanje Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna u eu-LISA-i ***
 Područje djelovanja i mandat posebnih predstavnika EU-a
 Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
 Vizni informacijski sustav ***I
 Uspostava Fonda za azil i migracije ***I
 Uspostava, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza ***I
 Uspostava Fonda za unutarnju sigurnost ***I
 Definicija, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića i zaštita njihovih oznaka zemljopisnog podrijetla ***I
 Nacrt izmjena Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije ***I
 Utvrđivanje mjera za izvanredne situacije u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna zračna povezanost s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Pravila koja se odnose na Europski fond za pomorstvo i ribarstvo nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije
 Odobrenja za ribolov ribarskim plovilima Unije u vodama Ujedinjene Kraljevine i ribolovne aktivnosti ribarskih plovila Ujedinjene Kraljevine u vodama Unije ***I
 Određeni aspekti sigurnosti i povezivosti željeznica s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Europa koja štiti: Čist zrak za sve
 Popratne mjere koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća EP-a o strateškoj komunikaciji EU-a za borbu protiv propagande koju protiv njega provode treće strane
 Sporazum o pridruživanju između EU-a i Monaka, Andore i San Marina
 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I
 Izmjena Uredbe (EZ) br. 391/2009 s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Izmjena Uredbe (EU) br. 1316/2013 s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Lučki uređaji za prihvat isporuke brodskog otpada ***I
 Produljenje prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije ***I
 Borba protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja ***I
 Prigovor na provedbeni akt: Najveća dopuštena količina rezidua za nekoliko tvari uključujući klotianidin
 Genetski modificirani kukuruz 4114 (DP-ØØ4114-3)
 Genetski modificirani kukuruz MON 87411 (MON-87411-9)
 Genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507
 Aktivne tvari uključujući tiakloprid
 Izvješće o Turskoj za 2018.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.

Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014
PDF 116kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/1799 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014 (C(2019)00793 – 2019/2546(DEA))
P8_TA(2019)0159B8-0143/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00793),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(1), a posebno njezin članak 1. stavak 9. i članak 50. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine nastavi imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 1. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u treću zemlju;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripremljenost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.


Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
PDF 115kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00794 – 2019/2547(DEA))
P8_TA(2019)0160B8-0144/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00794),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, a posebno njezin članak 2. stavak 4. i članak 30. stavak 5.(1),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da Delegirana uredba sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od obveze izvješćivanja iz članka 4. te zahtjeva u pogledu transparentnosti ponovne uporabe iz članka 15. Uredbe (EU) 2015/2365;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 337, 23.12.2015., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
PDF 116kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00791 – 2019/2549(DEA))
P8_TA(2019)0161B8-0145/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00791),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 1. stavak 6. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od poravnanja i izvještajnih zahtjeva te zahtjeva u pogledu primjene tehnika smanjenja rizika na transakcije izvedenicama koje nisu obrađene putem poravnanja, navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014
PDF 115kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2016/522 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014 (C(2019)00792 – 2019/2550(DEA))
P8_TA(2019)0162B8-0146/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00792),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ(1), a posebno njezin članak 6. stavak 5. i članak 35. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i Ured za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine nastave imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u status treće zemlje;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: mogućnost prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije
PDF 117kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/588 u pogledu mogućnosti prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije (C(2019)00904 – 2019/2579(DEA))
P8_TA(2019)0163B8-0149/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00904),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 21. veljače 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(1), a posebno njezin članak 49. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 1. i članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda u vezi s „izmjenom Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/588 (RTS 11)” koji je 8. studenoga 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala u skladu s člankom 49. stavkom 3. Direktive 2014/65/EU,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene u cilju očuvanja konkurentnosti mjesta trgovanja EU-a na kojima se nudi mogućnost trgovanja dionicama čija je trgovina dopuštena ili se odvija istovremeno u Uniji i u trećoj zemlji, te kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

C.  budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji je podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde (razdoblje pregleda); budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje pregleda samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Nepostizanje većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika)
PDF 111kWORD 41k
Odluka Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nepostizanju većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika) (2019/2011(REG))
P8_TA(2019)0164

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 7. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 171. stavku 1. prvom podstavku točki (b) Poslovnika:"„Ako prijedlog pravno obvezujućeg akta, s izmjenama ili bez njih, u odboru ne dobije većinu glasova, odbor će Parlamentu predložiti odbijanje akta.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Opća izvozna dozvola Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu ***I
PDF 127kWORD 42k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske (COM(2018)0891 – C8-0513/2018 – 2018/0435(COD))
P8_TA(2019)0165A8-0071/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0891),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0513/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0071/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

P8_TC1-COD(2018)0435


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/496.)


Nastavak programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 127kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (COM(2018)0892 – C8-0512/2018 – 2018/0432(COD))
P8_TA(2019)0166A8-0021/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0892),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0512/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0021/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0432


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/491.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 129kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) iz Europske unije (COM(2019)0065 – C8-0040/2019 – 2019/0030(COD))
P8_TA(2019)0167A8-0082/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0065),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 165. stavak 4. i 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0040/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0082/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013, u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2019)0030


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/499.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Sigurnost zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
PDF 128kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0894 – C8-0514/2018 – 2018/0434(COD))
P8_TA(2019)0168A8-0061/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0894),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0514/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019. (1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 22. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0061/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0434


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/494.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana ***
PDF 116kWORD 46k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302(NLE))
P8_TA(2019)0169A8-0026/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (05385/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207., člankom 209. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 13. ožujka 2019. (1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0026/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Afganistan.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0170.


Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana
PDF 194kWORD 68k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302M(NLE))
P8_TA(2019)0170A8-0058/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane(1), koji je 18. veljače 2017. potpisala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost (VP/HR) Federica Mogherini,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti Parlamenta koji je podnesen 6. veljače 2018. u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člancima 207. i 209., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća(2),

–  uzimajući u obzir privremenu primjenu dijelova Sporazuma o suradnji između EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj (SSPR) od 1. prosinca 2017. u isključivoj nadležnosti EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o pregovorima o Sporazumu EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Afganistanu, osobito svoje rezoluciju od 16. prosinca 2010. o novoj strategiji za Afganistan(4), od 15. prosinca 2011. o proračunskom nadzoru financijske pomoći EU-a namijenjene Afganistanu(5), od 12. ožujka 2014. o regionalnoj ulozi Pakistana i političkim odnosima s EU-om(6), od 8. listopada 2015. o smrtnoj kazni(7), od 26. studenoga 2015. o Afganistanu, posebno o ubojstvima u provinciji Zabul(8), od 28. travnja 2016. o napadima na bolnice i škole kao povredama međunarodnoga humanitarnog prava(9), od 5. travnja 2017. o rješavanju pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a(10), od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Indijom(11), od 14. prosinca 2017. o stanju u Afganistanu(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. i 16. listopada 2017. o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i Komisije upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima strategije EU-a o Afganistanu od 24. srpnja 2017. (JOIN(2017)0031),

–  uzimajući u obzir višegodišnji indikativni program za razdoblje od 2014. do 2020. za Afganistan, u okviru instrumenta za razvojnu suradnju Unije,

–  uzimajući u obzir plan EU-a za suradnju s civilnim društvom u Afganistanu za razdoblje od 2018. do 2020.,

—  uzimajući u obzir da je 2016. prestala Policijska misija Europske unije u Afganistanu (EUPOL Afganistan),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 10. rujna 2018. pod naslovom „Stanje u Afganistanu i njegove posljedice za međunarodni mir i sigurnost”,

—  uzimajući u obzir Zajednički plan postupanja EU-a i Afganistana u vezi s migracijskim pitanjima od 2. listopada 2016.,

—  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2210 (2015) i 2344 (2017) te mandat Misije UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA),

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba od 12. travnja 2017. o njegovoj misiji u Afganistan,

–  uzimajući u obzir zahtjev glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda Fatoue Bensouda od 3. studenoga 2017. o pokretanju istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti navodno počinjenima u Afganistanu od 1. svibnja 2003.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Ženevi 27. i 28. studenoga 2018.,

—  uzimajući u obzir rezultate Međunarodne konferencije o Afganistanu održane u Bruxellesu 5. listopada 2016., kojom je supredsjedala Europska unija te zajedničke obveze preuzete na međunarodnim konferencijama o Afganistanu održanima u Bonnu 5. prosinca 2011., Tokiju 8. srpnja 2012. i Londonu 4. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Taškentu 26. i 27. ožujka 2018.,

—  uzimajući u obzir proces „Srce Azije” pokrenut 2. studenoga 2011. u Istanbulu,

—  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kabula od 22. prosinca 2002. o dobrosusjedskim odnosima,

–  uzimajući u obzir Međunarodne snage za podršku sigurnosti (ISAF) koje su djelovale pod vodstvom NATO-a i pod mandatom UN-a (2003. – 2014.) i zaključke sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Bruxellesu 24. i 25. svibnja 2017., u pogledu nastavka njegove misije „Resolute Support” za osposobljavanje, savjetovanje i pomoć (2014. do danas),

–  uzimajući u obzir plan za humanitarnu pomoć Afganistanu 2018. – 2021.,

–  uzimajući u obzir Okvir za samodostatnost putem uzajamne odgovornosti (SMAF) dogovoren na Briselskoj konferenciji o Afganistanu održanoj 4. i 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove, mišljenje Odbora za razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0058/2019),

A.  budući da je Vijeće 10. studenoga 2011. donijelo odluku kojom ovlašćuje Europsku komisiju da vodi pregovore o SSPR-u između Europske unije i Islamske Republike Afganistana(13); budući da se SSPR privremeno i djelomično primjenjuje od 1. prosinca 2017., prije nego što je Europski parlament dao svoj pristanak;

B.  budući da su 13. siječnja 2016. potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisija predstavili Vijeću zajednički prijedlog odluka Vijeća o potpisivanju i sklapanju SSPR-a kao sporazuma između Europske unije i Afganistana („samo na razini EU-a”);

C.  budući da su, iako su suglasne sa sadržajem SSPR-a, države članice dale prednost „mješovitom” sporazumu s privremenom primjenom te stoga od Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnost traže da u skladu s time revidiraju prijedloge kako bi se u obzir uzela mješovita i privremena primjena;

D.  budući da je SSPR potpisan 18. veljače 2017.;

E.  budući da će SSPR biti temelj za odnose EU-a i Afganistana u sljedećih deset godina te da se može automatski produživati za razdoblje od pet godina;

F.  budući da je Parlament bio djelomično, ali ne u potpunosti izvještavan tijekom pregovora; budući da je Parlament primio pregovaračke smjernice Vijeća za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) tek 16. ožujka 2018. umjesto u studenom 2017. kada je Parlament obaviješten o odluci o otvaranju pregovora;

G.  budući da se taj pravni okvir temelji na trenutačnoj strategiji EU-a o Afganistanu i na opsežnoj vanjskoj financijskoj pomoći EU-a;

H.  budući da će SSPR biti prvi ugovorni odnos između Europske unije i Afganistana, čime se potvrđuje zalaganje EU-a za budući razvoj Afganistana tijekom njegova „desetljeća transformacije” (2014. – 2024.), jačajući povijesne, političke i gospodarske veze između dviju stranaka;

I.  budući da se SSPR-om odražavaju načela i uvjeti na kojima će se temeljiti buduće partnerstvo EU-a i Afganistana (glave I. i II.), uključujući odredbe o ključnim elementima o ljudskim pravima i neširenju oružja za masovno uništenje; budući da se SSPR-om predviđa mogućnost suradnje u širokom rasponu područja, uključujući razvoj (glava III.), trgovinu i ulaganja (glava IV.), pravosuđe i vladavinu prava (glava V.), uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, pranja novca i borbu protiv droge, suradnju u području migracija te mogući budući sporazum o ponovnom prihvatu i sektorsku suradnju (glava VI.);

J.  budući da će se SSPR-om omogućiti i EU-u i Afganistanu da se zajednički suočavaju s globalnim izazovima, kao što su nuklearna sigurnost, neširenje nuklearnog oružja i klimatske promjene;

K.  budući da se Afganistan nalazi na prekretnici, što znači da bi, ako se ne poduzmu daljnji napori, svi dosadašnji napori, napredak i žrtve uloženi u razvoj Afganistana mogli biti uzaludni;

L.  budući da je pojava terorističke prijetnje u obliku skupine Islamska država iz pokrajine Horasan, povezane s Daišom, znatno doprinijela dodatnom pogoršanju sigurnosne situacije; budući da je u svibnju 2018. vlada Afganistana kontrolirala 56 % regija Afganistana, 56 % teritorija i 65 % stanovništva, s 32 % spornih područja te 12 % pod kontrolom pobunjenika12 %(14),(15);

M.  budući da su Europska unija i njezine države članice zajedno od 2002. godine najveći međunarodni donator pomoći Afganistanu i njegovom narodu s više od 3,66 milijardi EUR za razvojnu i humanitarnu pomoć; budući da se u skladu s Višegodišnjim okvirnim programom za Afganistan za razdoblje 2014. – 2020. dodjeljuje novi razvojni fond u iznosu od 1,4 milijarde EUR za razdoblje 2014. – 2020.; budući da BDP Afganistana trenutačno iznosi 20 milijardi USD i da se stopa rasta smanjila od 2014.; i budući da se afganistanska ekonomija i dalje suočava s nizom izazova kao što su korupcija, slabo prikupljanje prihoda, loša infrastruktura i slabo otvaranje radnih mjesta;

N.  budući da su od 2001. mnoge države članice EU-a, partneri NATO-a i savezničke zemlje doprinijeli stabilizaciji i razvoju Afganistana sa svojim vojnim i civilnim resursima te su pretrpjele teške žrtve i gubitke; budući da je stabilan i neovisan Afganistan koji je samoodrživ i spreman uskratiti utočište terorističkim skupinama još uvijek ključan sigurnosni interes NATO-a, EU-a i njegovih država članica; budući da države članice EU-a u Afganistanu još imaju više od 3000 vojnog osoblja koje sudjeluje u operaciji NATO-a „Resolute Support”;

O.  budući da je u Afganistanu 2,5 milijuna registriranih izbjeglica, dok je u Iranu i Paksitanu između 2 i 3 milijuna neregistriranih Afganistanaca; budući da je u Afganistanu više od 2 milijuna interno raseljenih osoba, od kojih je više od 300 000 raseljeno 2018. godine; budući da mnoge od tih osoba pate od nesigurnosti opskrbe hranom, neprikladnog skloništa, nedovoljnog pristupa sanitarnim objektima i zdravstvenim ustanovama te nedostatka zaštite te da su mnoga djeca klasificirana kao djeca posebno podložna riziku od dječjeg rada, seksualnog zlostavljanja ili potencijalnog novačenja u kriminalne skupine; budući da je od početka 2018. više od 450 000 afganistanskih građana vraćeno u Afganistan ili deportirano iz Irana; budući da je pakistanska vlada najavila da će se 1,7 milijuna afganistanskih izbjeglica registriranih u toj zemlji morati prisilno vratiti u Afganistan;

P.  budući da, prema podacima UN-a, korupcija u Afganistanu podriva legitimnost države, što predstavlja ozbiljnu prijetnju dobrom upravljanju i održivom razvoju zbog sprečavanja „pojave realnog gospodarstva”;

Q.  budući da je Afganistan zemlja s niskim prihodima, zemlja u postratnom stanju i zemlja bez izlaza na more, što predstavlja posebne izazove međunarodnoj zajednici i njezinim institucijama;

R.  budući da je prema globalnom indeksu prilagodbe Afganistan jedna od najranjivijih zemalja na svijetu u pogledu klimatskih promjena;

S.  budući da se javljaju nove prijetnje i međunarodne krize, što dovodi do gubitka usredotočenosti, potpore i zabrinutosti javnosti za stanje u Afganistanu;

T.  budući da se procjenjuje da 87 % žena u Afganistanu pati od rodno uvjetovanog nasilja; budući da se Afganistan prema indeksu rodne nejednakosti UN-a za 2017. nalazi na 153. mjestu od 160 zemalja;

U.  budući da je uzgoj opijuma u Afganistanu 2017. dosegnuo rekordnu razinu, uz povećanje od 63 % u odnosu na 2016.; budući da nezakonito trgovanje opijatima dodatno potiče nestabilnost i pobune te povećava financiranje terorističkih skupina u Afganistanu;

V.  budući da je 2018. afganistanski proračun prvi puta izražen u skladu s međunarodnim standardima za projekcije i računovodstvo;

W.  budući da je policijska misija EU-a u Afganistanu okončana 2016. nakon devet godina napretka;

Političko strateški aspekti

1.  ostaje predan pružanju potpore afganistanskoj vladi u njezinu nastojanju da izgradi sigurnu i stabilnu budućnost za stanovnike Afganistana poduzimajući ključne reforme za poboljšanje upravljanja i vladavine prava, borbu protiv terorizma i ekstremizma, postizanje održivog mira i razvoja, uspostavu legitimnih demokratskih institucija, poticanje otpornosti u kontekstu nacionalnih i regionalnih sigurnosnih izazova, promicanje poštovanja ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, etničkih i vjerskih manjina, borbu protiv korupcije, borbu protiv zlouporabe droga, poboljšanje fiskalne održivosti i poticanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te socijalnog i ruralnog razvoja, pružajući mladim ljudima, koji čine dvije trećine stanovništva, bolju budućnost; naglašava da je potrebno mirno rješenje sukoba u Afganistanu i da bi se svi napori trebali usmjeriti na taj hitni cilj;

2.  naglašava da dugoročni razvoj Afganistana ovisi o odgovornosti, dobrom upravljanju, održivom pružanju sigurnosti ljudima, što uključuje smanjenje siromaštva i otvaranje radnih mjesta, pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju te zaštiti temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući prava žena i manjina; naglašava potrebu da se pitanja rješavaju na način da se osigura uključiv gospodarski rast i povoljni uvjeti za održiva strana ulaganja u korist naroda Afganistana, uz puno poštovanje socijalnih, ekoloških i radnih standarda;

3.  izražava zabrinutost zbog krhkosti i nestabilnosti središnje države i toga što ona nije uspostavila kontrolu u većini zemlje, što dodatno pogoršava učinak sukoba na civilno stanovništvo; poziva Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da olakšaju posredovanje u slučajevima kao što su neriješena pitanja nakon izbora;

4.  poziva EU da doprinese naporima za borbu protiv dugotrajne pojave međuetničkih napetosti koje pridonose ugrožavanju središnje vlasti i da podupru bogatu multietničku strukturu afganistanskog društva;

5.  naglašava svoju dugoročnu potporu vjerodostojnim, slobodnim, pravednim i transparentnim izborima u skladu s međunarodnim standardima, te izražava svoju potporu misijama EU-a za promatranje izbora, uključujući misiju za promatranje predsjedničkih izbora 2019.; ističe da će zbog kroničnog političkog rivalstva ishod tih izbora imati golem utjecaj na buduću stabilnost afganistanske vlade;

6.  naglašava goleme gospodarske potencijale zemlje zbog njezina geografskog položaja i ljudskih i prirodnih resursa;

7.  ističe znatnu financijsku i političku potporu EU-a za društveni i gospodarski razvoj Afganistana, humanitarnu pomoć i regionalnu povezanost; poziva na daljnje napore prema zajedničkom programiranju EU-a i njegovih država članica;

8.  naglašava, u tom smislu, potrebu za boljim usklađivanjem politika EU-a i SAD-a te kvalitetnijim dijalogom o Afganistanu i regionalnim pitanjima;

9.  pozdravlja zajedničko priopćenje usvojeno na ministarskoj konferenciji o Afganistanu koja je održana na razini UN-a 27. i 28. studenoga 2018. u Ženevi, imajući u vidu obveze preuzete na Konferenciji o Afganistanu održanoj u Bruxellesu 2016.;

Uloga i odgovornosti regionalnih dionika

10.  podsjeća da je Afganistan zemlja bez izlaza na more koja se nalazi na spoju između Azije i Bliskog istoka te prepoznaje da su potpora susjednih zemalja i regionalnih sila, osobito Kine, Irana, Indije, Rusije i Pakistana te pozitivna suradnja s njima ključni za stabilizaciju, razvoj i gospodarsku održivost Afganistana; izražava žaljenje zbog toga što stabilan i uspješan Afganistan nije uvijek krajnji cilj tih regionalnih dionika te naglašava ključnu ulogu tih zemalja u procesu stabilizacije i mira; traži od susjednih zemalja da se u budućnosti suzdrže od blokiranja izvoza Afganistana, kao što se dogodilo u prošlosti;

11.  naglašava da mobilnost i trajna aktivnost terorističkih mreža koje djeluju u Afganistanu, ali i u Pakistanu, doprinose nestabilnom stanju u cijeloj regiji;

12.  naglašava da je Afganistan često izložen antagonističkim ciljevima regionalnih sila; poziva ih da u potpunosti podupiru mirovne napore u Afganistanu; podupire forume za regionalnu suradnju, ali izražava zabrinutost zbog istodobnog uključivanja nekih afganistanskih susjeda u sukob, čime se narušavaju mirovni napori; istodobno poziva susjedne zemlje Afganistana da se suzdrže od uključivanja u sukobe u Afganistanu te poziva i susjedne i regionalne vlasti da u potpunosti surađuju kako bi ostvarile dugotrajan i održiv mir u Afganistanu;

13.  poziva EU da pojača svoje napore u pogledu dijaloga i suradnje s regionalnim partnerima u području borbe protiv trgovine drogom, pranja novca, financiranja terorizma i krijumčarenja ljudi;

14.  naglašava ključnu važnost koju afganistanska infrastruktura i regionalni razvoj imaju u poboljšanju trgovine i povezanosti između zemalja središnje i južne Azije te kao faktor stabilizacije u regiji;

15.  poziva EU da u svoje strategije za središnju i južnu Aziju uključi razmatranja o suradnji između EU-a i Afganistana;

Sigurnost i izgradnja mira

16.  dalje je duboko zabrinut zbog stalnog pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu i područja koje su osvojili talibani i razne terorističke skupine poput Islamske države iz pokrajine Horasan (IS-KP), koja se čini izrazito ojačana prisutnošću stranih boraca; snažno osuđuje njihove napade na afganistanske civile, sigurnosne snage, institucije i civilno društvo; ponovno ističe svoju punu predanost borbi protiv svih oblika terorizma i odaje priznanje svim koalicijskim i afganistanskim snagama i civilima koji su platili najvišu cijenu za demokratski, uključiv, prosperitetan, siguran i stabilan Afganistan; napominje da se više od polovine napada na vladu 2018. pripisuje IS-KP-u, čiji je cilj prekinuti i upropastiti proces pomirenja i mirovni proces; sa zabrinutošću primjećuje da su se postojeće džihadističke organizacije, IS-KP, Al Qaida i njihovi različiti ogranci, uspjele prilagoditi i ukorijeniti, što predstavlja velik sigurnosni izazov za Afganistan, regiju i Europu;

17.  naglašava trajnu potporu EU-a uključivom mirovnom procesu pod afganistanskim vodstvom i afganistanskom odgovornošću te procesu pomirbe, uključujući provedbu mirovnog sporazuma dogovorenog s pokretom Hezb-e-Islami; spreman je tome doprinijeti sa svim primjerenim instrumentima EU-a čim dođe do značajnog mirovnog procesa; poziva talibane da osude nasilje, da se pridruže se mirovnom procesu i priznaju afganistanski Ustav; naglašava svoju potporu sveobuhvatnoj mirovnoj ponudi koju je vlada u više navrata uputila talibanima; poziva civilno društvo da u potpunosti sudjeluje u tim pregovorima; priznaje da je potrebno razmotriti pitanje dugoročne prisutnosti zajedničkih međunarodnih sigurnosnih snaga kako bi se afganistanskim sigurnosnim snagama pomoglo u stabilizaciji zemlje i sprečavanju da ponovno postane utočište za terorističke skupine i izvor regionalne nestabilnosti; poziva sve sukobljene strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo;

18.  pozdravlja prvo razdoblje primirja od 2001., Eid al-Fitr, koje ukazuje na veliku želju za mirom među Afganistancima; poziva talibane da prihvate poziv afganistanskog predsjednika na novo razdoblje primirja;

19.  naglašava da su četiri desetljeća rata i sukoba, počevši sa sovjetskom invazijom Afganistana 1979., doveli do mnogih neriješenih problema s kojima se Afganistan danas suočava; u tom pogledu potvrđuje ulogu mladih i afganistanske dijaspore u procesu izgradnje sigurnije i bolje budućnosti zemlje; poziva EU da podrži tranzicijsku pravdu za žrtve nasilja;

20.  napominje da su se nakon obustave misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EUPOL Afganistan u prosincu 2016., u okviru koje se pružaju specijalizirano osposobljavanje i savjetovanje afganskoj nacionalnoj policiji i Ministarstvu unutarnjih poslova, aktivnosti Unije s afganistanskom policijom nastavile dalje preko vanjskih instrumenata Europske unije, kao što je Instrument za doprinos stabilnosti i miru kojim se, između ostalog, financiraju mjere pomirenja;

21.  napominje da su u okviru misije ISAF-a od ničega uspješno stvorene afganistanske nacionalne sigurnosne snage s 352 000 vojnika i policijskih službenika, pješadijom, vojnom policijom, obavještajnim službama te kapacitetima za raskrčivanje putova, potporu u borbi i medicinskim, zrakoplovnim i logističkim kapacitetima, boreći se time protiv pobunjeničkog utjecaja unutar zemlje;

22.  napominje da je ISAF stvorio sigurno okruženje za poboljšanje upravljanja i gospodarskog razvoja, što je dovelo do najvećeg postotka dobiti među svim državama prema osnovnim zdravstvenim i drugim pokazateljima razvoja; napominje da je uspjeh ISAF-a doveo i do pojave dinamičnih medija, a milijuni Afganistanaca sada ostvaruju svoje pravo glasa;

23.  dodatno potiče nastavak osposobljavanja i nadzora afganistanske vojske u okviru misije NATO-a „Resolute Support”; potiče države članice da nacionalnim i lokalnim vlastima u Afganistanu omoguće osposobljavanje u civilnom upravljanju kriznim situacijama;

24.  potiče NATO i EU da surađuju na prikupljanju obavještajnih podataka o pobunjeničkim skupinama koji ugrožavaju Afganistan i da zajednički koordiniraju preporuke o politikama upućene afganistanskim sigurnosnim snagama;

25.  duboko žali zbog toga što talibani i druge pobunjeničke skupine koriste prisutnost EU-a i međunarodne zajednice u Afganistanu te rezultate koji su postigli kao propagandu prema kojoj strani okupatori ugrožavaju Afganistan i njegov način života; potiče EU i afganistansku vladu da suzbijaju takvu propagandu;

26.  naglašava činjenicu da je borba protiv financiranja terorizma ključna za izgradnju okruženja koje vodi prema stvaranju sigurnosti u Afganistanu; poziva sve relevantne partnere da povećaju svoje napore za uništenje svih mreža financiranja terorizma, uključujući zaustavljanje zlouporabe mreža hawala i međunarodnih donacija u tu svrhu, u cilju borbe protiv radikalizacije, ekstremizma i alata za regrutiranje, koje afganistanske terorističke organizacije i dalje koriste;

27.  poziva afganistansku vladu da poduzme sve potrebne mjere kako bi se pobrinula da prevencija i borba protiv širenja ekstremističkih ideologija budu među njezinim glavnim prioritetima;

28.  podržava afganistanski program za mir i reintegraciju, koji omogućuje pripadnicima talibana koji se predaju i odreknu nasilja reintegraciju u društvo; pohvaljuje dosadašnji doprinos Ujedinjene Kraljevine s više od 9 milijuna GBP;

29.  poziva vladu Afganistana da u potpunosti provede rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti i da zajamči sudjelovanje i zaštitu žena i prava žena kroz cijeli ciklus, od sprečavanja sukoba do obnove nakon sukoba;

30.  potiče vladu Afganistana da razvije djelotvorne kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere; potiče EU da pruži operativnu, tehničku i financijsku potporu u izgradnji kapaciteta za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere;

31.  potiče vladu Afganistana da poboljša svoje sustave unutarnje kontrole u borbi protiv široko rasprostranjenog prometa malim i lakim oružjem, u skladu s postojećim međunarodnim standardima;

Izgradnja države

32.  naglašava potrebu da vlada Afganistana i međunarodna zajednica pojačaju napore za iskorjenjivanje korupcije u zemlji te da ojačaju lako dostupne i uključive institucije i poboljšaju lokalno upravljanje jer su to ključni koraci za izgradnju stabilne i legitimne države koja je u stanju spriječiti sukobe i pobune; poziva vladu da poboljša nacionalne kapacitete za povrat ukradene imovine u okviru programa kao što su Inicijativa za povrat ukradene imovine, kojom upravljaju Grupacija Svjetske banke i Ured UN-a za droge i kriminal;

33.  poziva afganistansku vladu da poveća političku uključivost, ojača odgovornost i da se aktivno bori protiv korupcije;

34.  ističe da treba premostiti jaz između nacionalnih i lokalnih vlasti Afganistana; uviđa da bi taj problem mogao biti ublažen kada bi afganistanska vlada provela zakon kojim se od regionalnih guvernera zahtijeva da budu prisutni u područjima koje predstavljaju;

35.  poziva EU da osigura da se sredstva EU-a ulažu u projekte kojima se pomaže afganistanskom stanovništvu i osigurava prikladna potpora općinama u njihovu pružanju ključnih usluga i uspostavi lokalne uprave, kako bi se stanovništvu osigurao osnovni životni standard, da osigura koordinaciju između središnjih tijela i lokalnih općina kako bi se utvrdili prioriteti u koje treba ulagati, da poveća potporu civilnom društvu, osobito borcima za ljudska prava, te osobito da prednost daje financiranju projekata kojima se podupiru akteri koji promiču odgovornost, ljudska prava i demokratska načela i kojima se potiče lokalni dijalog i mehanizmi za rješavanje sukoba;

36.  poziva EU da nastavi svoj plan postupnog povlačenja nakon prestanka misije EUPOL-a, a to obuhvaća postupak kojim se lokalnim i međunarodnim partnerima omogućuje održivo preuzimanje njegovih aktivnosti; poziva sve stranke da nastave s naporima kako bi se afganistanska nacionalna policija razvila u profesionalne snage za sigurnost i zaštitu, da nastave s naporima na jačanju svih institucija kaznenog progona, s posebnim naglaskom na neovisnosti pravosudnog sustava i policije te na poboljšanju stanja u afganistanskim zatvorima i poštovanju prava zatvorenika;

37.  izražava žaljenje zbog neuspjeha kampanja za borbu protiv zlouporabe droga u Afganistanu te zbog toga što nisu uloženi dostatni napori usmjereni prema talibanskim laboratorijima za proizvodnju droge i mrežama organiziranog kriminala, koji su središte trgovine drogom i pružaju financijska sredstva za talibanske i terorističke operacije; podupire novu strategiju za borbu protiv narkotika afganistanske vlade koju podupire UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC); zabrinut je zbog povećanja uzgoja opijuma u Afganistanu(16) te poziva vladu Afganistana da uspostavi ciljane politike kako bi se taj trend promijenio; napominje da je ključno pružiti konkretne i održive alternative proizvodnji maka i te alternative ponuditi proizvođačima;

38.  ističe da je glavni izvor talibanskih prihoda nezakonito rudarenje i proizvodnja opijuma; napominje da se trenutačno procjenjuje da talibani ostvaruju prihode u iznosu od 200 do 300 milijuna EUR godišnje od nezakonitih rudarskih aktivnosti;

39.  poziva na uvođenje odgovarajućeg sustava uzajamnih provjera i povećanje transparentnosti kako bi se osigurala učinkovitost javne uprave, uključujući financijsko upravljanje, kao i sprečavanje bilo kakve zlouporabe stranih ili razvojnih potpora, u skladu s Pariškom deklaracijom o učinkovitosti pomoći;

40.  pozdravlja činjenicu da je EU 2016. potpisao ugovor o izgradnji države (SBC) s Afganistanom, prema kojem se tijekom dvije godine dodjeljuje proračunska potpora u iznosu od 200 milijuna EUR za jačanje vladinih institucija i povećanje sredstava za razvojne prioritete kao što su stvaranje gospodarskog rasta, smanjenje siromaštva i borba protiv korupcije; ističe potrebu za učinkovitim korištenjem sredstava;

41.  napominje da se SBC oslanja na sveukupno pozitivnu ocjenu napretka Afganistana u glavnim područjima reforme; uviđa važnost toga da se u glavnim crtama iznesu ciljevi iz ugovora o izgradnji države i uvjeti za financiranje; dodatno naglašava važnost nadzora i sustavnog praćenja kako bi se spriječila zlouporaba; ističe da je važno da se afganistanska vlada usredotoči na razvoj i stabilnost; poziva Komisiju da redovito obavješćuje Parlament o provedbi tog ugovora i ističe da bi se ti zaključci trebali upotrijebiti za pripremu nastavka proračunske potpore za razdoblje od 2018. do 2021.;

Civilno društvo i ljudska prava

42.  pozdravlja činjenicu da se u Sporazumu EU-a i Afganistana naglašava dijalog o pitanjima ljudskih prava, posebno prava žena, djece te etničkih i vjerskih manjina, kako bi se zajamčio pristup sredstvima i kako bi se podržalo potpuno ostvarivanje njihovih temeljnih prava, među ostalim zapošljavanjem više žena u afganistanskim vladinim strukturama, kao i u sigurnosnim i pravosudnim sustavima; poziva Afganistan da radi na iskorjenjivanju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama; naglašava da je potrebno uložiti više napora u provedbu odredbi SSPR-a navedenih u glavama I. i II.;

43.  ustraje u tome da EU zadrži čvrst stav u pogledu provedbe ljudskih prava i naglašava da su demokratska načela, ljudska prava, posebno prava žena i manjina, te vladavina prava ključni elementi sporazuma; ustraje u tome da EU poduzme konkretne mjere u slučaju da afganistanska vlada krši ključne elemente Sporazuma;

44.  podsjeća da EU osobito nastoji poboljšati uvjete žena, djece, osoba s invaliditetom i osoba koje žive u siromaštvu te da je tim skupinama najpotrebnija pomoć, uključujući i pomoć u području zdravlja i obrazovanja;

45.  pozdravlja činjenicu da je u Sporazumu na istaknuto mjesto stavljena rodna ravnopravnost i politike povezane s njome te čvrst naglasak na razvoju civilnoga društva; poziva EU da svojim nastojanjima u području razvoja dodatno promiče ravnopravnost između žena i muškaraca i osnaživanje žena, imajući na umu da promjena društvenih stavova prema socioekonomskoj ulozi žena zahtijeva odgovarajuće mjere u podizanju razine osviještenosti, obrazovanju i reformi regulatornog okvira;

46.  ističe potrebu za zaštitom etničkih i vjerskih manjina koje su ugrožene ili napadnute; napominje da je šijitska etnička skupina Hazara češće na meti od ostalih skupina te joj je stoga potrebno posvetiti posebnu pozornost;

47.  poziva na jačanje i podupiranje nacionalnih i podnacionalnih institucija za ljudska prava u Afganistanu, organizacija civilnog društva i akademske zajednice; potiče međunarodne partnere da potaknu bližu suradnju s afganistanskim partnerima;

48.  podržava napore Međunarodnog kaznenog suda kako bi se utvrdila odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti navodno počinjene od svibnja 2003.;

49.  zabrinut je zbog sve većeg broja nasilnih i namjernih napada na zdravstvene ustanove, zdravstvene radnike i civilnu infrastrukturu; poziva sve strane da poštuju svoje obveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava kako bi se spriječili napadi na civile i civilnu infrastrukturu;

50.  poziva afganistanske vlasti na hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju;

Razvoj i trgovina

51.  prepoznaje da je krajnji cilj pružanja pomoći EU-a Afganistanu pomoći vladi i gospodarstvu zemlje da iskorijene siromaštvo i postignu neovisnost i rast na temelju unutarnjeg razvoja i regionalne suradnje putem vanjske trgovine i održivog javnog ulaganja kako bi se smanjilo prekomjerno oslanjanje na vanjsku pomoć, doprinošenjem socijalnom, gospodarskom i ekološkom razvoju Afganistana;

52.  napominje da se Afganistan ubraja među najveće primatelje razvojne pomoći na svijetu te da su institucije EU-a između 2002. i 2016. za pomoć toj zemlji izdvojile 3,6 milijardi EUR; izražava žaljenje zbog činjenice da se udio Afganistanaca koji živi u siromaštvu povećao s 38 % (2012.) na 55 % (2017.) i ističe činjenicu da se u toj zemlji od 2014. bilježi spor rast uz smanjenje broja međunarodnih sigurnosnih snaga, što je popraćeno smanjenjem međunarodnih subvencija te pogoršanjem sigurnosne situacije;

53.  naglašava potrebu za rješavanjem problema visoke stope nezaposlenosti i borbom protiv siromaštva u cilju ostvarenja mira i stabilnosti u zemlji;

54.  naglašava da je potrebno više poslovnih mogućnosti izvan poljoprivrede i rada u vladi kako bi se spriječilo da mladi muškarci budu novačeni u talibane i druge pobunjeničke mreže;

55.  pozdravlja Nacionalni okvir za mir i razvoj u Afganistanu (ANPDF) iz 2016. te Okvir za samodostatnost na temelju uzajamne odgovornosti (SMAF) koje je usvojila afganistanska vlada; poziva EU i države članice da Sporazumom o suradnji za partnerstvo i razvoj u skladu s načelima razvojne učinkovitosti nastave podupirati razvojne prioritete za čiju je provedbu odgovoran Afganistan;

56.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisiju da redovito ocjenjuju sve mjere EU-a u Afganistanu koristeći jasne kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, posebno u pogledu razvojne pomoći, dobrog upravljanja, uključujući pravosudni sektor, poštovanja ljudskih prava i sigurnosti; u tom kontekstu poziva i na procjenu relativnog učinka mjera EU-a na opće stanje u zemlji te na razinu koordinacije i suradnje između aktera iz EU-a i drugih međunarodnih misija i mjera, na objavu rezultata i preporuka te da se o tome izvijesti Europski parlament;

57.  žali zbog toga što je, usprkos znatnim iznosima strane pomoći, učinak bio ograničen; poziva Revizorski sud da izradi tematsko izvješće o djelotvornosti pomoći EU-a Afganistanu u proteklih deset godina;

58.  potiče EU i druge međunarodne agencije koje su uključene u razvoj Afganistana da surađuju s afganistanskim medijima kako bi se osiguralo strateško izvještavanje afganistanskog naroda o razvojnim naporima, njihovim izvorima, svrhama i učinku;

59.  napominje da u Afganistanu trenutačno nedostaje civilnih stručnjaka; potiče EU i njegove države članice da zapošljavaju i na odgovarajući način obučavaju civilne stručnjake u područjima ključnima za gospodarski razvoj i borbu protiv narkotika kako bi pomogli i obučavali afganistanske dužnosnike i lokalno stanovništvo;

60.  naglašava da je potrebno poduprijeti afganistanski sustav obrazovanja kako bi se povećao broj djece u svim fazama školovanja;

61.  pozdravlja činjenicu da se udeseterostručio broj upisanih u školu od 2001., pri čemu je od ukupnog broja učenika 39 % djevojčica;

62.  poziva na to da se posebna pozornost posveti mladim generacijama te poziva na potpunu primjenu programa kao što su Erasmus + i Obzor 2020. kako bi se uspostavile veze između obrazovnih ustanova, sveučilišta, istraživačkih sektora te malih i srednjih poduzeća (MSP);

63.  podržava djelovanje EU-a i država članica koje doprinosi Fondu za obnovu Afganistana, kojim zajednički upravljaju Svjetska banka i Ministarstvo financija, a čiji je cilj pružanje osnovnih ključnih usluga s posebnim naglaskom na zdravstvo i obrazovanje;

64.  pozdravlja pristupanje Afganistana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) 2016. godine i priznaje dodanu vrijednost trgovine i izravnih stranih ulaganja za budućnost Afganistana; prepoznaje pozitivnu ulogu koju članstvo u WTO-u može imati na uključivanje Afganistana u svjetsko gospodarstvo;

65.  napominje da nakon pristupanja te zemlje WTO-u 2016., čime su osnažene veze Afganistana s globalnim gospodarstvom, EU je Afganistanu odobrio bescarinski i beskvotni pristup tržištu EU-a, ali uviđa da su potrebne dodatne konkretne mjere kako bi se privatnom sektoru omogućilo da iskoristi taj režim i kao takav poveća svoj unutarnji razvoj;

66.  ističe da bi afganistanske vlasti trebale razviti održiv gospodarski model s naglaskom na načelu preraspodjele; poziva EU da pruži potporu Afganistanu u njegovom razvoju zaštite okoliša i energetskoj tranziciji, s obzirom na to da su odredbe o čistoj i održivoj energiji ključne za ubrzanje provedbe ciljeva održivog razvoja;

67.  naglašava da su potrebni dodatni napori za povećanje kapaciteta vladinih institucija za oblikovanje i provedbu trgovinskih strategija i politika, poboljšanje prekograničnog kretanja robe i poboljšanje kvalitete proizvoda u skladu s međunarodnim standardima;

68.  poziva na poboljšanje izravnih poslovnih odnosa između trgovačkih društava iz EU-a i privatnog sektora u Afganistanu; potiče uvođenje povoljnih uvjeta za razvoj malih i srednjih poduzeća;

69.  podržava i pozdravlja svaki razvojni program koji je pokrenuo EU, pojedina država članica ili bilo koji drugi član međunarodne zajednice, čiji je cilj pružanje pomoći vlasnicima malih poduzeća i poduzetnicima u snalaženju s pravnim troškovima, propisima i drugim preprekama u proizvodnji koje bi inače mogle odvratiti poduzeća od ulaska na tržište i/ili rasta unutar tržišta;

70.  potvrđuje da zalihe minerala u Afganistanu predstavljaju gospodarsku priliku za stvaranje prihoda i otvaranje radnih mjesta u toj zemlji; napominje da je Kina pokazala interes za te zalihe minerala, s posebnim naglaskom na rijetkim zemljanim elementima;

Migracije

71.  uviđa da su migracije trajni izazov za Afganistan, što predstavlja problem za susjedne zemlje i države članice EU-a; zabrinut je zbog dosad nezabilježenog broja vraćenih migranata uglavnom iz Pakistana i Irana te u manjoj mjeri iz Europe; uviđa da su pitanja koja se odnose na interno raseljene osobe i izbjeglice posljedica prijetnje nasiljem zbog pobunjeničkih skupina u Afganistanu, kao i gospodarskih i ekoloških čimbenika; ističe da bi napori EU-a i međunarodne zajednice trebali biti usmjereni na sprečavanje temeljnih uzroka masovne migracije; pozdravlja afganistansku nacionalnu strategiju za upravljanje povratom osoba; međutim, zabrinut je zbog nedostatka aktualnih integracijskih politika afganistanskih vlasti za upravljanje postojećim povratnicima; uvjeren je da je ispravna reintegracija povratnika, posebno djece, kojima se mora zajamčiti pristup osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, od ključne važnosti za jamčenje stabilnosti u zemlji i da osobe koje su se vratile tijekom postupaka vraćanja nisu pretrpjele nasilje ili prisilu;

72.  ističe činjenicu da prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja 5,5 milijuna osoba u Afganistanu treba humanitarnu pomoć, što obuhvaća osobe koje su interno raseljene zbog sukoba ili suše, te naglašava da je suša dovela do prisilnoga raseljavanja više od 250 tisuća ljudi na sjeveru i zapadu te zemlje; napominje da je financirano samo 33,5 % plana humanitarne pomoći i stoga apelira na EU i njegove države članice da povećaju sve svoje napore u pogledu rješavanja glavnih humanitarnih izazova i zadovoljavanja ljudskih potreba te da posvete posebnu pozornost ugroženim osobama, uključujući one koje se nalaze u teško dostupnim područjima;

73.  žali zbog činjenice da unatoč članku 28. stavku 4. Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj, u kojem stoji da bi stranke trebale sklopiti sporazum o ponovnom prihvatu, nije postignut formalni sporazum, već samo neformalni – „Zajednički put naprijed”; smatra važnim da svaki sporazum o ponovnom prihvatu bude formaliziran radi jamčenja demokratske odgovornosti; žali zbog manjka parlamentarnog nadzora i demokratske kontrole nad sklapanjem sporazuma „Zajednički put naprijed” te ističe važnost vođenja trajnog dijaloga s relevantnim dionicima kako bi se pronašlo održivo rješenje za regionalnu dimenziju pitanja afganistanskih izbjeglica;

74.  žali zbog migracijskog vala iz Afganistana prema Zapadu, prije svega obrazovanih ljudi i mladih, do kojeg je došlo zbog nedostatka mogućnosti u zemlji; naglašava pomoć EU-a za namijenjenu poboljšanju života afganskih iseljenika u Pakistanu i Iranu; poziva te zemlje da te osobe ne protjeruju jer bi to moglo imati izuzetno negativne posljedice na stabilnost i gospodarstvo u Afganistanu; apelira da se povratak izbjeglica u njihove domove organizira na siguran, uredan i dobrovoljan način;

75.  čestita Europskoj komisiji na uspostavljanju velikog projekta 2016. godine u cilju bolje reintegracije migranata povratnika u Afganistan, Bangladeš i Pakistan, sa 72 milijuna EUR izdvojenih za Afganistan za razdoblje od 2016. do 2020.;

76.  ističe da razvojnu potporu EU-a Afganistanu ne bi trebalo promatrati isključivo kroz prizmu migracija i ciljeva upravljanja granicama te smatra da bi se razvojnom pomoći trebali efikasno rješavati temeljni uzroci migracija;

Sektorska suradnja

77.  potiče Komisiju da predstavi sveobuhvatne strategije za svaki sektor kako bi se ostvario veliki razvoj u svim područjima suradnje s Afganistanom;

78.  poziva na ulaganje napora kako bi se učinkovito iskoristilo iskustvo EU-a u izgradnji kapaciteta i reformi javne uprave i državne službe; naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem upravljanja u području oporezivanja; poziva na pružanje potpore organizacijama civilnog društva, uz potpuno poštovanje njihovog različitog etničkog, vjerskog, društvenog ili političkog porijekla;

79.  naglašava činjenicu da poljoprivreda čini 50 % prihoda afganistanskog stanovništva i četvrtinu njegova BDP-a; napominje da se EU obvezao da će u razdoblju od 2014. do 2020. potrošiti 1,4 milijarde EUR na razvojne projekte u ruralnim područjima; nadalje napominje da su ti projekti od ključne važnosti kako bi se osiguralo da se poljoprivrednici ne okrenu sivoj ekonomiji;

80.  napominje da 80 % Afganistanaca sudjeluje u samoopskrbnoj poljoprivredi u okruženju koje je nepovoljno za poljoprivredu, s lošim metodama navodnjavanja; podupire jačanje napora za jamčenje sigurnosti opskrbe hranom;

81.  sa zabrinutošću prima na znanje trenutačnu sušu u Afganistanu, koja je najteža zabilježena proteklih desetljeća te ugrožava ljude, stoku i poljoprivredu; nadalje je zabrinut zbog čestih prirodnih katastrofa kao što su bujične poplave, potresi, odroni tla i teške zime;

82.  sa zabrinutošću napominje da šteta za poljoprivredne proizvode kao što je pšenica može dovesti do raseljavanja, siromaštva, izgladnjivanja i u nekim slučajevima kretanja na crno tržište te da je tri milijuna ljudi u iznimno velikoj opasnosti u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i gubitka sredstava za život;

83.  potvrđuje da bi ponovno premještanje većeg dijela lanca vrijednosti obrade hrane u Afganistan moglo dovesti do povećanja prihoda za obitelji, poboljšati sigurnost opskrbe hranom, smanjiti cijene hrane i pružiti više prilika za otvaranje radnih mjesta;

84.  potiče EU da nastavi s naporima na poboljšanju zdravstvene skrbi u Afganistanu i naglašava važnost cijepljenja za sve ljude, a osobito osobe koje su posebno podložne bolestima, kao što su djeca;

85.  pozdravlja činjenicu se primarni pristup zdravstvenoj skrbi povećao s 9 % na više od 57 %, što se očekivani životni vijek povećao s 44 na 60 godina te što su ta poboljšanja omogućena doprinosima EU-a, pojedinačnih država članica i međunarodne zajednice; prepoznaje, uzimajući u obzir ta postignuća, da treba učiniti još više kako bi se povećao očekivani životni vijek i smanjila stopa smrtnosti rodilja i novorođenčadi;

86.  snažno osuđuje koruptivne prakse u okviru afganistanskog sustava zdravstvene skrbi, kao što je uvoz nezakonitih farmaceutskih proizvoda, te potiče EU da i dalje vrši pritisak na afganistansku vladu da učini više kako bi se spriječile takve koruptivne prakse;

87.  ponavlja potrebu za obučenim stručnim medicinskim osobljem u Afganistanu te potiče EU i njegove države članice da nastave sa slanjem zdravstvenog osoblja koje radi na osposobljavanju lokalnih liječnika i bolničara;

88.  napominje da trgovina ljudima i krijumčarenje migranata šteti objema stranama, a posebno afganistanskom društvu; poziva na brzu provedbu postojećih sporazuma, uključujući razmjenu informacija, kako bi se razbile transnacionalne kriminalne mreže koje imaju koristi od nestabilnosti i slabih institucija;

Provedba SSPR-a

89.  pozdravlja SSPR kao prvi ugovorni odnos između EU-a i Afganistana;

90.  napominje da SSPR pruža osnovu za razvoj odnosa u raznim područjima kao što su vladavina prava, zdravlje, ruralni razvoj, obrazovanje, znanost i tehnologija, borba protiv korupcije, pranje novca, financiranje terorizma, organizirani kriminal i narkotici, migracije, nuklearna sigurnost, neširenje oružja za masovno uništenje i klimatske promjene;

91.  pozdravlja uspostavljanje zajedničkih tijela za suradnju na izvršnoj razini s naglaskom na održavanju redovitih dijaloga o političkim pitanjima, uključujući ljudska prava, a osobito prava žena i djece, koji su bitni elementi tog sporazuma, te suočavanje s izazovima i stvaranje prilika za jače partnerstvo;

92.  izražava zabrinutost da u SSPR-u nema odredbi o zajedničkom parlamentarnom nadzoru njegove provedbe; promiče ulogu Europskog parlamenta, parlamenata država članica i afganistanskog parlamenta u praćenju provedbe SSPR-a;

93.  prima na znanje da je od rujna 2017. posebni izaslanik zamijenio posebnog predstavnika EU-a za Afganistan, što je provedeno u okviru strukture ESVD-a;

94.  žali zbog činjenice da je Vijeće nastavilo s odlukom o privremenoj primjeni u područjima koja su podložna suglasnosti Parlamenta, posebno u poglavlju o suradnji u pitanjima trgovine i ulaganja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a, umjesto da je prije te odluke na početku procesa zahtijevao ratifikaciju; smatra da je ta odluka u suprotnosti s načelom lojalne suradnje navedenom u članku 4. stavku 3. UEU-a te da se njome u pitanje dovode zakonska prava i odgovornosti Parlamenta;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom izaslaniku EU-a za Afganistan, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Islamske Republike Afganistana.

(1) SL L 67, 14.3.2017., str. 3.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0169.
(3) SL C 65, 19.2.2016., str. 133.
(4) SL C 169 E, 15.6.2012., str. 108.
(5) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 55.
(6) SL C 378, 9.11.2017., str. 73.
(7) SL C 349, 17.10.2017., str. 41.
(8) SL C 366, 27.10.2017., str. 129.
(9) SL C 66, 21.2.2018., str. 17.
(10) SL C 298, 23.8.2018., str. 39.
(11) SL C 337, 20.9.2018., str. 48.
(12) SL C 369, 11.10.2018., str. 85.
(13) Odluke Vijeća od 10. studenoga 2011. (16146/11 i 16147/11).
(14) Informativno izvješće EASO-a o zemlji podrijetla, Sigurnosna situacija u Afganistanu – ažurirana verzija, ožujak 2018.,https://coi.easo.europa.eu/administration/easo/PLib/Afghanistan-security_situation_2018.pdf
(15) Posebni glavni inspektor SAD-a za obnovu Afganistana (SIGAR), Tromjesečno izvješće za Kongres Sjedinjenih Američkih Država, 30. listopada 2018., https://www.sigar.mil/pdf/quarterlyreports/2018-10-30qr.pdf
(16) https://www.unodc.org/unodc/en/frontpage/2018/May/last-years-record-opium-production-in-afghanistan-threatens-sustainable-development--latest-survey-reveals.html


Sudjelovanje Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna u eu-LISA-i ***
PDF 117kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Aranžmana između Europske unije, s jedne strane, i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o sudjelovanju tih država u Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (15832/2018 – C8-0035/2019 – 2018/0316(NLE))
P8_TA(2019)0171A8-0081/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15832/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt aranžmana između Europske Unije i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna (12367/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 74., člankom 77. stavkom 2. točkama (a) i (b), člankom 78. stavkom 2. točkom (e), člankom 79. stavkom 2. točkom (c), člankom 82. stavkom 1. točkom (d), člankom 85. stavkom 1., člankom 87. stavkom 2. točkom (a) i člankom 88. stavkom 2. te člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0035/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0081/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna.


Područje djelovanja i mandat posebnih predstavnika EU-a
PDF 152kWORD 55k
Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 13. ožujka 2019. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o području djelovanja i mandatu posebnih predstavnika EU-a (2018/2116(INI))
P8_TA(2019)0172A8-0171/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 21., 33. i 36. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(1),

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkoj odgovornosti(2),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir Godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike,

–  uzimajući u obzir Smjernice za imenovanje, mandat i financiranje posebnih predstavnika EU-a od 9. srpnja 2007. i Napomenu Vijeća (7510/14) od 11. ožujka 2014.;

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(3),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir Smjernice za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i sva njegova načela, koji je temeljni dokument europskog i šireg regionalnog sigurnosnog poretka,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenom 2017.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o kršenjima ljudskih prava u kontekstu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid(5),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Ukrajini, u kojoj se poziva na imenovanje posebnog predstavnika EU-a za regiju Krima i Donbasa,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 13. lipnja 2012. o posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava(6),

–  uzimajući u obzir članak 110. i članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0171/2019),

A.  budući da EU ima ambiciju biti snažniji globalni čimbenik, ne samo u gospodarskom već i u političkom smislu, te da teži svojim djelovanjem i politikama doprinijeti održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te globalnog poretka utemeljenog na pravilima;

B.  budući da posebne predstavnike EU-a (PPEU) imenuje Vijeće na prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice te im daje mandat za unaprjeđenje posebnih tematskih ili geografski specifičnih političkih ili sigurnosnih ciljeva; budući da su se oni pokazali vrijednim i fleksibilnim instrumentom diplomacije EU-a jer mogu personalizirati i predstavljati EU na ključnim područjima i u ključnim situacijama, uz potporu svih država članica; budući da fleksibilnost njihovih mandata čini PPEU-ove operativnim alatima koji se mogu brzo rasporediti kad se pojave problemi u određenim zemljama ili u pogledu određenih pitanja;

C.  budući da posebni predstavnici EU-a zbog njihove česte prisutnosti na terenu imaju privilegirani položaj za uspostavljanje dijaloga s civilnim društvom i lokalnim akterima te za provođenje istraživanja na terenu; budući da im to izravno iskustvo omogućuje da konstruktivno doprinesu oblikovanju politika i strategija;

D.  budući da trenutačno postoji pet regionalnih PPEU-ova (za Rog Afrike, Sahel, središnju Aziju, bliskoistočni mirovni proces te južni Kavkaz i krizu u Gruziji), dva PPEU-a za zasebne zemlje (Kosovo te Bosnu i Hercegovinu) i jedan tematski PPEU koji je odgovoran za ljudska prava;

E.  budući da su trenutačno samo dva PPEU-a žene;

F.  budući da je, u slučaju imenovanih PPEU-ova koji imaju mandate za zasebne zemlje, njihova „dvojna funkcija” uz voditelja izaslanstva EU-a u tim zemljama pridonijela dosljednosti i učinkovitosti prisutnosti EU-a u inozemstvu; budući da uvođenje dodatnih PPEU-ova za zasebne zemlje mora biti u skladu sa strategijama vanjskog djelovanja EU-a s obzirom na jačanje izaslanstava EU-a na temelju Ugovora iz Lisabona, kojim im je dodijeljena odgovornost za koordinaciju svih djelovanja EU-a na terenu, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku;

G.  budući da postoje i druga prioritetna područja i konflikti, uključujući u neposrednom susjedstvu EU-a, koji zahtijevaju posebnu pozornost, veću uključenost i vidljivost EU-a, kao što je ruska agresija u Ukrajini i ilegalna okupacija Krima;

H.  budući da su PPEU-ovi pokazali da su korisni posebno u pogledu vođenja političkih dijaloga na visokoj razini i sposobnosti da dopru do partnera na visokoj razini u vrlo osjetljivim političkim okruženjima;

I.  budući da se PPEU-ovi financiraju iz proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kako je to zajednički odlučeno s Parlamentom, i da su odgovorni za provedbu proračuna u odnosu na Komisiju;

J.  budući da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica obvezala pozitivno odgovoriti na zahtjeve Europskog parlamenta da se novoimenovani PPEU-ovi saslušaju prije preuzimanja dužnosti i da se omoguće redoviti informativni sastanci PPEU-ova s Parlamentom;

K.  budući da se PPEU-ovi odabiru među pojedincima koji su prethodno obnašali višu diplomatski ili političku dužnost u svojoj zemlji ili u okviru međunarodnih organizacija; budući da oni imaju znatan stupanj fleksibilnosti i diskrecije u pogledu načina na koji se njihov mandat izvršava, što može pridonijeti ostvarivanju utvrđenih ciljeva, provedbi strategija i osiguravanju dodane vrijednosti za EU;

L.  budući da je ključna uloga PPEU-a doprinositi jedinstvu, usklađenosti, dosljednosti i učinkovitosti vanjskog djelovanja i zastupanja EU-a; oni pokazuju interes EU-a za određenu zemlju, regiju ili tematsko područje i jačaju njegovu vidljivost te pridonose provedbi određene strategije ili politike EU-a prema određenoj zemlji, regiji ili pitanju;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

O mandatu

O alatima

O osobnom profilu

O obuhvaćenim područjima

O interakciji i suradnji

   (a) da predstave strateški okvir o upotrebi, ulozi, mandatima i doprinosu PPEU-ova u pogledu provedbe Globalne strategije EU-a;
   (b) da osiguraju da se PPEU-ovi imenuju samo ako postoji jasna dodana vrijednost u upotrebi tog instrumenta, tj. ako njihove zadaće ne mogu učinkovito ispuniti postojeće strukture u okviru ESVD-a, uključujući izaslanstva EU-a, ili u okviru Komisije;
   (c) da osiguraju i da se PPEU-ovi ponajprije upotrebljavaju za pojačavanje napora EU-a u sprječavanju i rješavanju sukoba i za provedbu strategija EU-a, osobito putem posredovanja i olakšavanja dijaloga, i za unaprjeđenje ciljeva politike EU-a u posebnim tematskim područjima u okviru vanjskih odnosa i poštujući međunarodno pravo;
   (d) da izbjegnu povećanje broja PPEU-ova i rascjepkanost njihovih mandata, što bi dovelo do preklapanja s drugim institucijama EU-a i povećanje troškova koordinacije;
   (e) da osiguraju da se mandati i djelovanja PPEU-a pri rješavanju pitanja regionalne sigurnosti i sprečavanja sukoba, posredovanja i sanacije vode načelima međunarodnog prava navedenima u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i drugim ključnim normama međunarodnog prava, kao i mirnim rješavanjem sporova, kao ključnog elementa europskog sigurnosnog poretka te kako je naglašeno u globalnoj strategiji EU-a; te da poštuju sva pravila i politike koje je EU donio u pogledu regije ili sukoba obuhvaćenima njihovim mandatima;
   (f) da razmotre sva moguća sredstva za jačanje uloge PPEU-ova kao djelotvornog alata vanjske politike EU-a koji omogućuje razvoj i unaprjeđenje inicijativa vanjske politike EU-a te promicanje sinergije, među ostalim jamčenjem toga da PPEU-i mogu slobodno putovati u području njihova mandata, uključujući područja zahvaćena sukobima, radi izvršavanja svojih zadataka ;
   (g) da osiguraju veću transparentnost i vidljivost rada PPEU-a, uključujući javnim izvještavanjem o posjetima državama, radnom programu i prioritetima, kao i izradom pojedinačnih internetskih stranica kako bi se omogućio javni nadzor njihovih aktivnosti;
   (h) da ojačaju sredstva koja čine dodanu vrijednost PPEU-a, odnosno legitimnost koja se temelji na podršci potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i država članica, regionalne/tematske odgovornosti, političku važnost, fleksibilnost i jačanje prisutnosti i vidljivosti EU-a u partnerskim zemljama, čime se jača prepoznatljivost EU-a kao učinkovitog međunarodnog aktera;
   (i) da omoguće odgovarajuće trajanje mandata koje stvara mogućnost zapošljavanja kvalificiranog rukovodećeg osoblja i provedbu mandata te izgradnju povjerenja s partnerima uz uspostavu mreža i vršenje utjecaja na procese; da osiguraju redovitu reviziju u skladu s razvojima u zemlji/regiji ili predmetnom temom i da omoguće produljenje mandata ako okolnosti to zahtijevaju;
   (j) doprinose provedbi politike ili strategije EU-a prema području za koji je dan mandat i oblikovanju ili reviziji strategija ili politika;
   (k) da osiguraju da su sprečavanje i rješavanje sukoba, posredovanje i olakšavanje dijaloga te temeljne slobode, ljudska prava, demokracija, vladavina prava i rodna pitanja horizontalni prioriteti i stoga temelj djelokruga mandata PPEU-a te da se zajamči odgovarajuće izvješćivanje o djelovanjima u tim područjima;
   (l) da zahtijevaju postupke evaluacije i praćenja koji obuhvaćaju postignute rezultate, prepreke koje su se pojavile, ključne izazove, ulazne podatke za oblikovanje politike i procjenu koordinacije aktivnosti PPEU-ova i drugih dionika EU-a, da potiču razmjenu najboljih praksi među PPEU-ima te da ocijene uspješnost i razmotre obnovu i reviziju mandata;
   (m) da osiguraju dosljednost mandata za središnju Aziju sa strategijom EU-a za srednju Aziju iz 2007. kako bi se povećala učinkovitost i vidljivost Unije u regiji;
   (n) da uvedu dugotrajno razdoblje „mirovanja” za posebne predstavnike EU-a kako bi se zajamčila najviša moguća razina etičkih standarda u slučaju sukoba interesa;
   (o) da osiguraju da Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjeluje u sastavljanju novih i produljenih mandata za PPEU-ove;
   (p) da zadrže fleksibilnost i autonomiju koje PPEU-ovi trenutačno imaju kao poseban instrument ZVSP-a sa zasebnim izvorom financiranja i povlaštenim odnosom s Vijećem; da, međutim, istodobno ojačaju koordinacijske veze i veze u pogledu izvješćivanja s odnosnim upravama ESVD-a (regionalna, tematska, zajednička sigurnosna i obrambena politika te odgovor na krize) i s odnosnim glavnim upravama Komisije; da osiguraju brz i transparentan postupak nominacije i potvrđivanja;
   (q) da riješe nedostatke u zadržavanju institucionalne memorije i kontinuiteta između PPEU-ova koji odlaze i PPEU-ova koji dolaze jačanjem logističke i administrativne podrške ESVD-a, uključujući arhiviranje, a ponajprije podržavanjem savjetnika za politiku iz ESVD-a i, prema potrebi, drugih institucija EU-a kako bi se pridružili timovima PPEU-ova;
   (r) da za PPEU-ove imenuju osobe sa širokim diplomatskim i političkim stručnim znanjem i odgovarajućim profilom te pritom osiguraju da imaju potreban politički utjecaj kako bi uspostavili veze i uzajamno povjerenje sa sugovornicima na visokoj razini; da u tom pogledu iskoriste postojeće ljudske resurse s političkim i diplomatskim iskustvom u cijelom EU-u; da poštuju zemljopisnu i rodnu uravnoteženost; da osiguraju da se odluka o imenovanju određene osobe provodi na transparentan način i tek nakon potvrde prihvatljivosti kandidata, posebno u pogledu mogućeg sukoba interesa te kako bi kandidat ispunio standarde etičkog ponašanja;
   (s) da osiguraju da se imenovanje PPEU-a može potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta;
   (t) da pruže šire dostupne informacije i obrazloženja za odabrane kandidate;
   (u) da mandate PPEU-ova usmjere na jačanje regionalne sigurnosti te sprječavanje i rješavanje sukoba, osobito olakšavanjem dijaloga i medijacijom, u kojima angažman EU-a može donijeti dodanu vrijednost; da osiguraju da se u slučaju tematskog usmjerenja imenovanjem PPEU-a ne udvostručuje ili ugrožava uloga Komisije ili ESVD-a;
   (v) uzimajući u obzir ulogu PPEU-ova kao posebnog diplomatskog alata u vanjskom djelovanju EU-a i potvrđujući važnost stabilnosti europskog susjedstva, da potaknu PPEU-a da razviju još bliže odnose sa zemljama pogođenima dugotrajnim sukobima, naglašavajući snažnu potrebu za pridonošenjem PPEU-ova mirnom rješavanju sukoba u susjedstvu EU-a;
   (w) da pozdrave imenuje novog PPEU-a za ljudska prava i da potvrde rad prethodnog vršioca te dužnosti, koji je uspješno ispunio svoju ulogu poboljšanja učinkovitosti i vidljivosti politike EU-a o ljudskim pravima; napominje da su odgovornosti tog radnog mjesta proširene pa sada uključuju promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i promicanje potpore za međunarodno kazneno pravosuđe;
   (x) da ojačaju kapacitete i ulogu PPEU-a za ljudska prava i uzimajući u obzir da njegov mandat pokriva čitav svijet te da stoga zahtijeva i podrazumijeva politički dijalog s trećim zemljama, relevantnim partnerima, poduzećima, civilnim društvom te međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i djelovanje u okviru relevantnih međunarodnih foruma;
   (y) iako ima na umu važnost neznatnog povećanja broja PPEU-a kako se ne bi odstupilo od njihove posebne naravi, da postupno ukinu mandate postojećih PPEU-a za pojedine zemlje i, u očekivanju ukupne podjele odgovornosti u sljedećoj Komisiji i ESVD-u, razmotre imenovanje regionalnih PPEU-ova; da razmotre imenovanje tematskih PPEU-a za međunarodnu koordinaciju u borbi protiv klimatskih promjena, za međunarodno humanitarno pravo i međunarodnu pravdu te za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja, u pretposljednjem slučaju kako bi se preuzela zaduženja od trenutačnog posebnog izaslanika EU-a za to područje;
   (z) da imenuju novog PPEU-a za Ukrajinu, s posebnim naglaskom na Krim i Donbas, koji je odgovoran za praćenje stanja ljudskih prava na okupiranim područjima, provedbu sporazumâ iz Minska, smirivanje stanja u Azovskom moru i ostvarivanje prava interno raseljenih osoba, na što je Europski parlament ranije pozvao u svojim rezolucijama;
   (aa) da promiču interakciju i koordinaciju PPEU-ova s različitim institucijama, civilnim društvom i državama članicama kako bi se osigurali maksimalna sinergija i dosljedan angažman svih dionika; da ojačaju uključenost PPEU-a u EU-ovom sustavu ranog upozoravanja na sukobe; da osiguraju da nema preklapanja s drugim diplomatskim položajima na visokoj razini, kao što su posebni izaslanici EU-a; da osiguraju suradnju s drugim partnerima sa sličnim stavovima i izaslanicima, uključujući one koje su imenovali UN, NATO i SAD;
   (ab) uzimajući u obzir da je Europski parlament suzakonodavac za civilni dio proračuna za ZVSP, kojim upravlja Služba za instrumente vanjske politike, da ojačaju nadzor Parlamenta nad aktivnostima PPEU-a i da povećaju svoju razinu odgovornosti i transparentnosti svoga rada, podsjećajući da se taj cilj može ostvariti redovitim dijeljenjem informacija o radu i postignućima PPEU-ova i izazovima s kojima se suočavaju, i to u okviru redovitih sastanaka i razmjena stajališta između PPEU-ova i tijela Europskog parlamenta barem jednom godišnje, posebno s Odborom za vanjske poslove i njegovim Pododborom za ljudska prava i Pododborom za sigurnost i obranu te sustavnim dijeljenjem izvješća i strategija za pojedine zemlje koje PPEU-ovi šalju Političkom i sigurnosnom odboru u Vijeću i ESVD-u; te u tu svrhu, da ustraju u tome da se ti dokumenti uvrste u Međuinstitucijski sporazum u području ZVSP-a;
   (ac) da u regiji koju pokriva PPEU, u okviru preventivne diplomacije i postupaka mirenja te u interesu vidljivosti EU-a, potaknu interakciju i olakšaju dijalog s civilnim društvom i građanima; da posebno osiguraju da PPEU-ovi djeluju proaktivno u pogledu aktera civilnog društva, boraca za ljudska prava ili osoba koje izražavaju neslaganje, koji mogu biti u opasnosti ili na meti lokalnih vlasti;

2.  preporučuje da bi sljedeći saziv Europskog parlamenta trebao tražiti da se novi potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik obaveže na to da će u roku od šest mjeseci od početka svojeg mandata osmisliti strateški okvir o upotrebi PPEU-ova u kontekstu provedbe Globalne strategije i u skladu s prethodno navedenim načelima i preporukama;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnim predstavnicima EU-a.

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30.
(2) SL C 210, 3.8.2010., str. 1.
(3) SL C 351E, 2.12.2011., str. 454.
(4) SL C 356, 4.10.2018., str. 130.
(5) SL C 334, 19.9.2018., str. 69.
(6) SL C 332E, 15.11.2013., str. 114.


Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
PDF 128kWORD 54k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615 – C8-0387/2015 – 2015/0278(COD))
P8_TA(2019)0173A8-0188/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0615),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0387/2015),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za promet i turizam, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za prava žena i jednakost spolova i Odbora za predstavke (A8-0188/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga

P8_TC1-COD(2015)0278


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/882.)

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 103.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. rujna 2017. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0347).


Vizni informacijski sustav ***I
PDF 534kWORD 173k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP (COM(2018)0302 – C8-0185/2018 – 2018/0152(COD))
P8_TA(2019)0174A8-0078/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0302),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 16. stavak 2. članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e), članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0185/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0078/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni reformi viznog informacijskog sustava izmjenom Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP [Am. 1]

P8_TC1-COD(2018)0152


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak 16. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e), članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Vizni informacijski sustav (VIS) uspostavljen je Odlukom Vijeća 2004/512/EZ(4) kako bi služio kao tehnološko rješenje za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5) utvrđeni su svrha, funkcionalnosti i odgovornosti za VIS te uvjeti i postupci razmjene podataka o vizama za kratkotrajni boravak među državama članicama radi olakšavanja obrade zahtjeva za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i povezanih odluka. U Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(6) utvrđena su pravila o registraciji biometrijskih podataka u VIS-u. Odlukom Vijeća 2008/633/PUP(7) utvrđeni su uvjeti pod kojima određena tijela država članica i Europol mogu dobiti pristup VIS-u za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela. VIS je počeo s radom 11. listopada 2011.(8) i postupno je uveden u sve konzulate država članica diljem svijeta između listopada 2011. i veljače 2016. [Am. 2]

(2)  Opći su ciljevi VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnim za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se: pojednostavio postupak podnošenja zahtjeva za vize; spriječilo trgovanje vizama; potpomogla borba protiv zlouporabe identiteta; olakšala kontrola na graničnim prijelazima na vanjskim granicama i unutar državnih područja država članica; pomoglo pri identifikaciji onih osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na državnom području država članica; olakšala primjena Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(9) te pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje od država članica.

(3)  U komunikaciji Komisije od 6. travnja 2016. pod nazivom „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost”(10) naglašena je potreba EU-a za jačanjem i poboljšanjem informacijskih sustava, arhitekture podataka i razmjene informacija u području upravljanja granicama, izvršavanja zakonodavstva i borbe protiv terorizma te potreba za poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava. Komunikacijom je utvrđena i potreba za otklanjanjem nedostataka informacija, uključujući informacije o državljanima trećih zemalja koji su nositelji viza za dugotrajni boravak s obzirom na to da se u članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države. Stoga je Komisija provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti(11) zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom(12) provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti. [Am. 3]

(4)  Vijeće je 10. lipnja 2016. potvrdilo Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama(13). Kako bi uklonilo postojeći nedostatak informacija u dokumentima koji se izdaju državljanima trećih zemalja, Vijeće je pozvalo Komisiju da procijeni uspostavu središnjeg repozitorija za boravišne dozvole i vize za dugotrajni boravak koje izdaju države članice za pohranjivanje informacija o tim dokumentima, uključujući datume isteka i njihovo moguće povlačenje. U članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa se pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države. [Am. 4]

(5)  U Zaključcima Vijeća od 9. lipnja 2017. o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a(14) Vijeće je priznalo da će možda biti potrebne nove mjere kako bi se otklonili postojeći nedostaci informacija za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva u vezi s prelascima granica nositelja viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola. Vijeće je pozvalo Komisiju da provede studiju izvedivosti kao prioritet za uspostavu središnjeg repozitorija EU-a koji sadržava informacije o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama. Na temelju toga Komisija je provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti(15) zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom(16) provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti. [Am. 5]

(6)  U Komunikaciji Komisije od 27. rujna 2017. o provedbi Europskog migracijskog programa(17) navodi se da je zajednička vizna politika EU-a ključni element za olakšavanje turizma i poslovanja, ali i ključno sredstvo za sprečavanje sigurnosnih rizika i rizika nezakonite migracije u EU. U Komunikaciji se priznaje potreba daljnje prilagodbe zajedničke vizne politike trenutačnim izazovima, uzimajući u obzir nova rješenja informacijskih tehnologija i uravnotežujući koristi pojednostavnjenog putovanja s vizama s poboljšanim upravljanjem migracijama, sigurnošću i granicama. U Komunikaciji se navodi da će se revidirati pravni okvir VIS-a radi daljnjeg poboljšanja obrade viza, uključujući aspekte u vezi sa zaštitom podataka i pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva, daljnjeg proširenja upotrebe VIS-a kad je riječ o novim kategorijama i načinima upotrebe podataka i potpunog iskorištavanja instrumenata interoperabilnosti.

(7)  U Komunikaciji Komisije od 14. ožujka 2018. o prilagodbi zajedničke vizne politike novim izazovima(18) ponovno je potvrđeno da će se revidirati pravni okvir VIS-a kao dio šireg procesa promišljanja o interoperabilnosti informacijskih sustava.

(8)  Pri donošenju Uredbe (EZ) br. 810/2009 zaključeno je da će u kasnijoj fazi biti potrebno baviti se pitanjem dovoljne pouzdanosti za identifikaciju i provjeru otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina, posebno s obzirom na činjenicu da se otisci prstiju mijenjanju s godinama, a na temelju rezultata studije provedene pod nadležnošću Komisije. Studijom(19) koju je 2013. proveo Zajednički istraživački centar zaključeno je da je moguće postići zadovoljavajuću razinu točnosti prepoznavanja otisaka prstiju djece u dobi od 6 do 12 godina pod određenim uvjetima. Druga je studija(20) potvrdila taj zaključak u prosincu 2017. i ponudila dodatni uvid u učinak starenja na kvalitetu otiska prsta. Na temelju toga Komisija je 2017. provela dodatnu studiju o potrebi i proporcionalnosti snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece na 6 godina u postupku izdavanja viza. Ovom je studijom(21) utvrđeno da bi snižavanje dobi za uzimanje otisaka prstiju pridonijelo boljem ostvarenju ciljeva VIS-a, osobito u pogledu olakšanja borbe protiv zlouporabe identiteta, provjera na graničnim prijelazima na vanjskim granicama te da bi moglo donijeti dodatne koristi jačanjem sprečavanja i borbe protiv kršenja prava djece, osobito omogućivanjem identifikacije/provjere identiteta djece državljana trećih zemalja koji se nalaze na schengenskom području u situaciji u kojoj se može dogoditi ili se dogodilo kršenje njihovih prava (npr. djeca žrtve trgovine ljudima, nestala djeca i maloljetnici bez pratnje koji traže azil). Istodobno, djeca su posebno ranjiva skupina te bi za prikupljanje posebnih kategorija podataka od njih, kao što su otisci prstiju trebale važiti strože zaštitne mjere i ograničenje svrha u koje se ti podaci mogu koristiti na situacije u kojima je to u najboljem interesu djeteta, među ostalim ograničavanjem razdoblja čuvanja podataka. Drugom je studijom također utvrđeno da su otisci prstiju osoba starijih od 70 godina slabije kvalitete i osrednje točni. Komisija i države članice trebale bi surađivati pri razmjeni najboljih praksi i riješiti te nedostatke. [Am. 6]

(9)  Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga država članica. Dobrobit, sigurnost i mišljenja djeteta uzet će se u obzir i dat će im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi i zrelosti. VIS je osobito relevantan ako postoji opasnost da je dijete žrtva trgovine ljudima.

(10)  Osobne podatke koje navede podnositelj prijave zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak potrebno je obraditi u VIS-u kako bi se procijenilo može li ulazak podnositelja u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji i kako bi se procijenio rizik od nezakonite migracije podnositelja. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, te bi provjere trebale biti ograničene na procjenu identiteta nositelja isprave, vjerodostojnost i valjanost vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te može li ulazak državljana treće zemlje u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji. One ne bi trebale ometati odluku o vizama za dugotrajni boravak ili boravišnim dozvolama. [Am. 7]

(11)  Procjena takvih rizika ne može se obaviti bez obrade osobnih podataka povezanih s identitetom osobe, putnom ispravom i, ovisno o slučaju, jamcem ili identitetom odgovorne osobe ako je podnositelj maloljetan. Svaki osobni podatak u zahtjevima trebao bi se usporediti s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranog u informacijskom sustavu (Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), viznom informacijskom sustavu (VIS), podacima Europola, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD), sustavu ulaska/izlaska (EES), Eurodacu, sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima ili drugim oblicima teških kaznenih djela i/ili Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN)) ili s podacima iz ETIAS-ova popisa za praćenje ili s posebnim pokazateljima rizika. Kategorije osobnih podataka koje bi se trebale upotrebljavati za usporedbu trebale bi biti ograničene na kategorije podataka u pretraživanim informacijskim sustavima, na popisu za praćenje ili na posebne pokazatelje rizika. [Am. 8]

(12)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a uspostavljena je [Uredbom (EU) XX o interoperabilnosti (granice i vize)] kako bi se ti informacijski sustavi i podaci koje sadržavaju međusobno nadopunjavali radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, doprinosa sprečavanju i suzbijanju nezakonite migracije te osiguravanja visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, uključujući očuvanje javne sigurnosti i javnog poretka te zaštitu sigurnosti na državnim područjima država članica. [Am. 9 Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu.]

(13)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a sustavima omogućuje njihovo međusobno nadopunjavanje radi olakšavanja pravilne identifikacije da olakšaju pravilnu identifikaciju osoba, doprinosa doprinesu borbi protiv zlouporabe identiteta, poboljšanja poboljšaju i usklađivanja zahtjeva usklade zahtjeve kvalitete podataka u informacijskim sustavima EU-a, olakšavanja tehničke olakšaju tehničku i operativne provedbe operativnu provedbu postojećih i budućih informacijskih sustava EU-a od strane država članica, jačanja ojačaju, usklade i pojednostavnjenja sigurnosti pojednostave sigurnost podataka i mjera zaštite podataka kojima se reguliraju informacijski sustavi EU-a, pojednostavnjenja pristupa pojednostave kontrolirani pristup EES-u, VIS-u, [ETIAS-u] ETIAS-u i Eurodacu radi izvršavanja zakonodavstva te podrške ciljevima EES-a, VIS-a, [ETIAS-a] ETIAS-a, Eurodaca, SIS-a i [sustava ECRIS-TCN] sustava ECRIS-TCN. [Am. 10]

(14)  Sastavni dijelovi interoperabilnosti obuhvaćaju EES, VIS, [ETIAS] ETIAS, Eurodac, SIS i [sustav ECRIS-TCN] sustav ECRIS-TCN te podatke Europola kako bi se omogućilo njihovo istovremeno pretraživanje na temelju ovih informacijskih sustava EU-a pa je stoga primjereno upotrebljavati te sastavne dijelove u svrhu izvršavanja automatiziranih provjera i pri pristupanju VIS-u u svrhe izvršavanja zakonodavstva. Europski portal za pretraživanje (ESP) trebao bi se upotrebljavati u tu svrhu radi brzog, neometanog, učinkovitog, sustavnog i nadziranog pristupa informacijskim sustavima EU-a, Europolovim podacima i Interpolovim bazama podataka koje su im potrebne za izvršavanje zadaća, u skladu s njihovim pravima na pristup i kao potpora ciljevima VIS-a. [Am. 11]

(15)  Usporedba s ostalim bazama podataka trebala bi se automatizirati. Svaki put kad se takvom usporedbom pronađe podudaranje (pozitivni rezultat) bilo kojih osobnih podataka ili njihovih kombinacija u zahtjevima s evidencijom, dosjeom ili upozorenjem u prethodno navedenim informacijskim sustavima ili s osobnim podacima na popisu za praćenje, zahtjev u vezi s kojim VIS ne može automatski potvrditi pozitivni rezultat mora ručno obraditi službenik u nadležnom tijelu. Ovisno o vrsti podataka na temelju kojih je rezultat pronađen, rezultat bi trebali procijeniti ili konzulati ili jedinstvena nacionalna kontaktna točka, pri čemu je potonja odgovorna za pozitivne rezultate koji potječu posebno iz baza podataka ili sustava tijela za izvršavanje zakonodavstva. Odluka o izdavanju vize za kratkotrajni boravak treba se temeljiti na procjeni koju obavlja nadležno tijelo. [Am. 12]

(16)  Odbijanje zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak ne bi se trebalo temeljiti samo na automatiziranoj obradi podataka u zahtjevima.

(17)  Podnositelji zahtjeva kojima je odbijena viza za kratkotrajni boravak na temelju neke informacije koja proizlazi iz obrade u VIS-u trebali bi imati pravo na žalbu. Žalbeni postupci trebali bi se provoditi u državi članici koja je donijela odluku o zahtjevu i u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Trebale bi se primjenjivati postojeće zaštitne mjere i pravila o žalbi iz Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(18)  Posebne pokazatelje rizika, koji odgovaraju prethodno utvrđenim rizicima sigurnosti, nezakonite migracije ili javnog zdravlja visokom riziku od epidemije, trebalo bi upotrijebiti za analizu dosjea zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. Kriteriji upotrijebljeni za utvrđivanje posebnih pokazatelja rizika ne bi se ni u kojim okolnostima trebali temeljiti samo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe. [Am. 13]

(19)  Budući da se stalno javljaju novi oblici prijetnji sigurnosti rizika za sigurnost, novi obrasci nezakonitih migracija i nove prijetnje javnom zdravlju novi visoki rizici od epidemije, potrebni su učinkoviti odgovori i protiv njih se treba boriti suvremenim sredstvima. Budući da ta sredstva podrazumijevaju obradu znatnih količina osobnih podataka, trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se utjecaj na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na poštovanje osobnih podataka ograničio na ono što je nužno i proporcionalno u demokratskom društvu. [Am. 14]

(20)  Trebala bi se osigurati barem slična razina provjera podnositelja zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak ili državljana trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu kao što je to slučaj za državljane trećih zemalja kojima nije potrebna viza. U tu svrhu utvrđuje se i popis za praćenje koji sadržava informacije o osobama za koje postoji sumnja da su počinile teško kazneno djelo ili kazneno djelo terorizma ili za koje postoje činjenične naznake ili opravdani razlozi za vjerovanje da će počiniti teško kazneno djelo ili kazneno djelo terorizma, a taj bi se popis trebao upotrebljavati za provjere povezane i s ovim kategorijama državljana trećih zemalja.

(21)  Kako bi ispunili svoju obvezu prema Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma, međunarodni prijevoznici trebali bi moći slanjem upita u VIS provjeriti imaju li državljani trećih zemalja s vizom za kratkotrajni boravak, vizom za dugotrajni boravak ili boravišnom dozvolom potrebne valjane putne isprave. Ta bi se provjera trebala omogućiti svakodnevnom ekstrakcijom podataka iz VIS-a u zasebnu bazu podataka ograničenu samo na čitanje koja omogućuje ekstrakciju najmanjeg potrebnog podskupa podataka radi pretraživanja čiji je rezultat odgovor ok/not ok (u redu/nije u redu). Sâm dosje zahtjeva ne bi trebao biti dostupan prijevoznicima. Tehničkim specifikacijama za pristup VIS-u preko pristupne točke za prijevoznike trebalo bi u mjeri u kojoj je to moguće ograničiti učinak na putovanje putnika i prijevoznike. U tu bi svrhu trebalo razmotriti integraciju EES-a i ETIAS-a. [Am. 15]

(21a)  Radi ograničavanja učinka obveza iz ove Uredbe na međunarodne prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem trebalo bi na raspolaganje staviti mobilna rješenja prilagođena korisnicima. [Am. 16]

(21b)  U roku od dvije godine od početka primjene ove Uredbe Komisija bi trebala procijeniti prikladnost, kompatibilnost i usklađenost odredaba iz članka 26. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama za potrebe odredaba VIS-a za kopneni autobusni prijevoz. U obzir bi trebalo uzeti najnoviji razvoj kopnenog autobusnog prijevoza. Trebalo bi razmotriti potrebu za izmjenom odredbi u vezi s kopnenim autobusnim prijevozom iz članka 26. te Konvencije ili iz ove Uredbe. [Am. 17]

(22)  Ovom bi Uredbom trebalo odrediti tijela država članica koja mogu dobiti odobrenje za pristup VIS-u radi unosa, izmjene, brisanja ili pregledavanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama za posebne namjene utvrđene u VIS-u za tu kategoriju isprava i njihove nositelje u onoj mjeri koja je potrebna za izvršavanje njihovih zadaća.

(23)  Svaka bi obrada podataka iz VIS-a o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama trebala biti proporcionalna zacrtanim ciljevima i neophodna za izvršavanje zadaća nadležnih tijela. Pri upotrebi VIS-a nadležna bi tijela trebala osigurati poštovanje ljudskog dostojanstva i nepovredivosti osobe čije se podatke traži te ne bi trebala diskriminirati osobe na temelju spola, rase, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili vjere, političkih ili drugih uvjerenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja.

(23a)  Biometrijski podaci, koji u kontekstu ove Uredbe podrazumijevaju otiske prstiju i prikaze lica, jedinstveni su i stoga su znatno pouzdaniji za identifikaciju osoba od alfanumeričkih podataka. Međutim, biometrijski podaci osjetljivi su osobni podaci. Stoga se ovom Uredbom utvrđuje osnova i zaštitne mjere za obradu tih podataka za potrebe jedinstvene identifikacije predmetnih osoba. [Am. 18]

(24)  Neophodno je da tijela za izvršavanje zakonodavstva raspolažu najnovijim informacijama kako bi mogla izvršavati svoje zadaće u borbi protiv kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. Pristup tijela država članica za izvršavanje zakonodavstva i Europola VIS-u utvrđen je Odlukom Vijeća 2008/633/PUP. Sadržaj te odluke treba uključiti u Uredbu o VIS-u kako bi se uskladila s trenutačnim okvirom ugovora.

(25)  Pristup podacima iz VIS-a za potrebe izvršavanja zakonodavstva već se pokazao korisnim u identifikaciji osoba preminulih nasilnom smrću ili se pak njime pomoglo istražiteljima da ostvare bitan napredak u slučajevima povezanima s trgovinom ljudima, terorizmom ili trgovinom drogom. Stoga bi podaci u VIS-u povezani s dugotrajnim boravcima trebali biti raspoloživi određenim tijelima država članica i Europskom policijskom uredu („Europol”), podložno uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(26)  S obzirom na to da Europol ima važnu ulogu u pogledu suradnje među tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminala kao potpore u sprečavanju, analizama i istrazi kriminala na razini Unije, Europolov trenutačni pristup VIS-u u okviru njegovih zadaća trebao bi se kodificirati i pojednostavniti uzimajući u obzir i nedavne promjene pravnog okvira, primjerice Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća(22).

(27)  Pristup VIS-u za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela predstavlja zadiranje u temeljna prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te prava na zaštitu osobnih podataka osoba čiji se osobni podaci obrađuju u VIS-u. Svako takvo zadiranje mora biti u skladu sa zakonodavstvom koje mora biti sastavljeno dovoljno precizno kako bi se pojedincima omogućilo da prilagode svoje ponašanje i mora štititi pojedince od proizvoljnosti te se u njemu mora dovoljno jasno naznačiti raspon slobode odlučivanja dane nadležnim tijelima i način primjene te slobode. Svako zadiranje mora u demokratskom društvu biti opravdano potrebom zaštite legitimnog i proporcionalnog interesa te proporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

(28)  [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)] daje mogućnost policiji države članice, koja je za to ovlaštena nacionalnim zakonodavnim mjerama, da identificira osobu s pomoću biometrijskih podataka uzetih tijekom provjere identiteta te osobe. Međutim, mogu postojati posebne okolnosti u kojima je identifikacija osobe potrebna u interesu te osobe. Takvi slučajevi uključuju situacije u kojima je osoba pronađena nakon što je nestala, bila oteta ili je identificirana kao žrtva trgovine ljudima. Samo u takvim slučajevima trebalo bi tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti brzi pristup podacima u VIS-u radi brze i pouzdane identifikacije osobe bez potrebe za ispunjavanjem svih preduvjeta i dodatnih zaštitnih mjera za pristup radi izvršavanja zakonodavstva. [Am. 19]

(29)  Usporedbe podataka na temelju latentnog otiska prstiju, odnosno daktiloskopskog traga koji je moguće pronaći na mjestu zločina, od temeljne je važnosti u području policijske suradnje. Mogućnošću usporedbe latentnog otiska prsta s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u VIS-u u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovanje da bi počinitelj ili žrtva mogli biti registrirani u VIS-u i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom Vijeća 2008/615/PUP(23) trebao bi se tijelima kaznenog progona država članica osigurati vrlo važan alat za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina. [Am. 20]

(30)  Potrebno je imenovati nadležna tijela država članica i odrediti središnju pristupnu točku preko koje se šalju zahtjevi za pristup podacima iz VIS-a i voditi popis operativnih jedinica u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti taj pristup za posebne namjene sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.

(31)  Operativne jedinice u okviru imenovanih tijela trebale bi središnjoj pristupnoj točki podnijeti zahtjeve za pristup podacima pohranjenim u središnjem sustavu, a te bi zahtjeve trebalo obrazložiti. Operativne jedinice u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti pristup podacima iz VIS-a ne bi trebale djelovati kao tijelo za provjeru. Središnje pristupne točke trebale bi djelovati neovisno o imenovanim tijelima i trebale bi, na neovisan način, biti odgovorne za osiguravanje stroge usklađenosti s uvjetima za pristup utvrđenima ovom Uredbom. U iznimno hitnim slučajevima kada je pristup u ranoj fazi potreban da bi se odgovorilo na posebnu i stvarnu prijetnju koja se odnosi na teroristička kaznena djela ili druga teška kaznena djela, središnja pristupna točka trebala bi moći odmah obraditi zahtjev, a provjeru izvršiti naknadno.

(32)  Kako bi se zaštitili osobni podaci i onemogućila sustavna pretraživanja radi izvršavanja zakonodavstva, obradu podataka iz VIS-a trebalo bi provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Imenovana tijela i Europol trebali bi zatražiti pristup podacima iz VIS-a samo kada imaju opravdane razloge vjerovati da će se takvim pristupom osigurati podaci koji će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom 2008/615/PUP. [Am. 21]

(32a)  Opća je praksa da krajnji korisnici država članica provode pretraživanja u relevantnim nacionalnim bazama podataka prije pretraživanja u europskim bazama podataka ili istodobno s njima. [Am. 22]

(33)  Osobni podaci nositelja dokumenata viza za dugotrajni boravak pohranjenih u VIS-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je nužno za potrebe VIS-a. Primjereno je čuvati podatke o državljanima trećih zemalja u razdoblju od pet godina kako bi se omogućilo uzimanje u obzir podataka za procjenu zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak, otkrivanje prekoračenja trajanja dopuštenog boravka nakon završetka razdoblja valjanosti te izvršenje sigurnosnih procjena državljana trećih zemalja koji su ih dobili. Podaci o prethodnim upotrebama isprave mogli bi olakšati izdavanje budućih viza za kratkotrajni boravak. Za navedene svrhe kraći rok pohrane ne bi bio dovoljan. Podatke bi trebalo izbrisati nakon roka od pet godina, osim ako postoje razlozi da ih se izbriše i ranije. [Am. 23]

(34)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(24) mjerodavna je za obradu osobnih podataka koju provode države članice na temelju ove Uredbe. Obrada osobnih podataka koju obavljaju tijela za izvršavanje zakonodavstva u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija regulirana je Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća(25).

(35)  Članovi timova europske granične i obalne straže (EBCG) te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem, ovlašteni su Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća za pregledavanje europskih baza podataka kada je to potrebno za izvršavanje operativnih zadataka navedenih u operativnom planu za granične provjere, nadzor granica i vraćanje pod nadležnošću države članice domaćina. U svrhu olakšanja pregledavanja i omogućivanja djelotvornog pristupa timova podacima iz VIS-a, ECBGA bi trebala imati pristup VIS-u. Taj pristup trebao bi slijediti uvjete i ograničenja pristupa koji se primjenjuju na nadležna tijela država članica prema svakoj posebnoj svrsi za koju je moguće pregledavati podatke iz VIS-a. [Am. 24]

(36)  Vraćanje državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište u državama članicama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(26) ključna je sastavnica sveobuhvatnih napora u borbi protiv nezakonite migracije i predstavlja važan razlog od znatnog javnog interesa.

(37)  Na treće zemlje vraćanja često se ne primjenjuju odluke o primjerenosti koje je Komisija donijela na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 ili Osobni podaci koje država članica pribavi u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjeli prenositi ni stavljati na temelju nacionalnih odredbi donesenih kako bi se prenio članak 36. Direktive (EU) 2016/680. Nadalje, snažni napori Unije u suradnji s glavnim zemljama podrijetla državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom na koje se primjenjuje obveza vraćanja nisu uspjeli omogućiti sustavno ispunjavanje obveze tih trećih zemalja utvrđene međunarodnim zakonom da ponovno prihvate svoje državljane. Sporazumi o ponovnom prihvaćanju, koji su zaključeni ili o kojima pregovaraju Unija ili države članice te koji omogućuju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos podataka u treće zemlje raspolaganje trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan nje. Međutim, iznimno od tog pravila, trebalo bi biti moguće prenositi takve osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako se pritom poštuju strogi uvjeti i ako je to potrebno u pojedinačnim slučajevima radi lakše identifikacije državljanina treće zemlje povezane s njegovim vraćanjem. U nedostatku odluke o primjerenosti donesene provedbenim aktom u skladu s člankom 46. Uredbe Uredbom  (EU) 2016/679 ili nacionalnim odredbama donesenima kako bi se prenio članak 37. Direktive (EU) 2016/680, obuhvaćaju ograničen broj tih trećih zemalja i zaključivanje novih sporazuma ostaje neizvjesno. U takvim situacijama moguća je obrada osobnih podataka odgovarajućih zaštitnih mjera kojima prijenosi podliježu u skladu s ovom tom Uredbom s tijelima trećih zemalja u svrhe provedbe politike vraćanja Unije pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 49. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2016/679 ili iz nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 38. ili 39. Direktive (EU) 2016/680, podatke iz VIS-a trebalo bi biti moguće iznimno prenijeti, u svrhu vraćanja, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo ako je to potrebno zbog važnih razloga javnog interesa kako je navedeno u toj Uredbi. [Am. 25]

(38)  Države članice trebale bi učiniti dostupnima odgovarajuće osobne podatke koji se obrađuju u VIS-u u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i, prema potrebi, u pojedinačnim slučajevima za obavljanje zadaća prema Uredbi (EU) .../... Europskog Parlamenta i Vijeća(27) [Okvirna uredba Unije o preseljenju] [Agenciji Europske unije za azil] i mjerodavnim međunarodnim tijelima, kao što su visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodna organizacija za migracije te operacijama za izbjeglice i preseljenja Međunarodnog odbora Crvenog križa, u pogledu državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje su ta tijela uputila državama članicama u provedbi Uredbe (EU) .../... [Okvirna uredba Unije o preseljenju]. [Am. 26]

(39)  Uredba (EZ) br. 45/2001 (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(28) primjenjuje se na aktivnosti institucija ili tijela Unije pri izvršavanju njihovih zadaća kada su odgovorni za operativno upravljanje VIS-om. [Am. 27]

(40)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 obavljeno provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i on je donio dao mišljenje o.. 12. prosinca 2018. [Am. 28]

(41)  Kako bi se unaprijedila suradnja trećih zemalja u ponovnom prihvaćanju nezakonitih migranata i olakšalo vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom čiji su podaci možda pohranjeni u VIS-u, primjerci putnih isprava podnositelja zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak trebali bi biti pohranjeni u VIS-u. Za razliku od informacija izvučenih iz VIS-a, primjerci putnih isprava dokaz su državljanstva koji je općeprihvaćen u trećim zemljama.

(42)  Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća(29), pregledavanje popisa putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza obavezan je element postupka obrade viza. Tijela nadležna za izdavanje viza trebala bi sustavno provoditi ovu obvezu te bi popis stoga trebao biti uključen u VIS radi automatske provjere priznavanja putne isprave podnositelja.

(43)  Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u VIS, eu-LISA trebala bi biti odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem, održavanjem i kontinuiranim ažuriranjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama. [Am. 29]

(44)  Da bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe VIS-a za analizu trendova u pogledu migracijskog pritiska i upravljanja granicama, eu-LISA trebala bi moći razviti sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi trebalo uspostaviti eu-LISA trebala pohraniti određene statističke podatke u središnji statistički repozitorij repozitorij u svrhu izvješćivanja i pružanja statističkih podataka u skladu s [Uredbom 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)]. Nijedna izrađena statistika ne bi smjela sadržavati osobne podatke. [Am. 30]

(45)  Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(30).

(46)  Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije zbog potrebe osiguravanja provedbe zajedničke politike o vizama, visoke razine sigurnosti na području bez nadzora na unutarnjim granicama i postupne uspostave integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(47)  Ovom se Uredbom utvrđuju stroga pravila pristupa VIS-u i potrebne zaštitne mjere. Njome se predviđaju i prava pojedinaca na pristup, ispravak, brisanje i pravnu zaštitu, a posebno pravo na pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade koji provode neovisna javna tijela. Ovom Uredbom uvode se dodatne zaštitne mjere kako bi se obuhvatile posebne potrebe novih kategorija podataka koji će se obrađivati u VIS-u. U ovoj se Uredbi stoga poštuju temeljna prava i uvažavaju načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštita osobnih podataka, pravo na azil i zaštita načela zabrane prisilnog udaljenja i zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.

(47a)  Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. ni međunarodne obveze Unije i njezinih država članica. [Am. 31]

(48)  Posebne odredbe trebale bi se primjenjivati na državljane trećih zemalja na koje se primjenjuje obveza posjedovanja vize i koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodu kretanja u skladu s pravom Unije i koji ne posjeduju boravišnu iskaznicu iz Direktive 2004/38/EZ. U članku 21. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Odgovarajuća ograničenja i uvjeti nalaze se u Direktivi 2004/38/EZ.

(49)  Kako je potvrdio Sud Europske unije, takvi članovi obitelji imaju pravo ući na državno područje države članice, ali i pribaviti vizu u tu svrhu. Države članice moraju takvim osobama omogućiti sva sredstva za dobivanje potrebnih viza koje se moraju besplatno izdati što prije na temelju ubrzanog postupka.

(50)  Pravo na ishođenje vize nije bezuvjetno jer se može uskratiti članovima obitelji koji predstavljaju rizik za javni poredak, javnu sigurnost ili javno zdravlje u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. U tom kontekstu, osobne podatke članova obitelji moguće je provjeriti samo ondje gdje su podaci povezani s njihovom identifikacijom i njihovim statusom samo ako su oni relevantni za procjenu njihove prijetnje sigurnosti. Obrada njihovih zahtjeva za vizu zaista bi se trebala obaviti isključivo zbog sigurnosnih pitanja, a ne pitanja povezanih s rizicima od migracije.

(51)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(52)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(31); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(53)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(32); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(54)  Kad je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(33), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(34).

(55)  Kad je riječ o Švicarskoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(35), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(36) i člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP(37).

(56)  Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pridruživanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(38), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(39) i člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU(40).

(57)  Ova Uredba, uz iznimku članka 22.r, predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, ili je s njom na drugi način povezan u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. i članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011., uz iznimku odredbi koje se Odlukom Vijeća (EU) 2017/1908(41) primjenjuju na Bugarsku i Rumunjsku,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 767/2008 mijenja se kako slijedi:

-1.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni informacija među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak, vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama (Uredba o VIS-u)”; [Am. 32]

"

1.  u članku 1. dodaju se sljedeći stavci:"

„Ovom se Uredbom utvrđuju i postupci za razmjenu informacija među državama članicama o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama, uključujući određene odluke o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama.

Pohranjivanjem podataka o identitetu i putnim ispravama te biometrijskih podataka u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu (CIR), koji je uspostavljen člankom 17. Uredbe 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)], VIS pridonosi olakšavanju i pomoći pri točnoj identifikaciji osoba registriranih u VIS-u.”

_______

* Uredba 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)] (SL L).”;

"

2.  članak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 2.

Namjena VIS-a

1.  Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike o vizama za kratkotrajni boravak, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnima za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se: [Am. 33]

   (a) pojednostavio i ubrzao postupak podnošenja zahtjeva za vize; [Am. 34]
   (b) spriječilo nepridržavanje mjerila za određivanje države članice odgovorne za obradu zahtjeva;
   (c) potpomogla borba protiv krivotvorenja;
   (d) pojednostavila kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i unutar državnih područja država članica;
   (e) pomoglo pri identifikaciji i vraćanju osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na području država članica;
   (f) pomoglo pri identifikaciji nestalih osoba iz članka 22.o; [Am. 35]
   (g) olakšala primjena Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* i Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća**;
   (h) pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice, otkrivanju osobito sprečavanjem, otkrivanjem i istrazi istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u odgovarajućim i strogo utvrđenim okolnostima; [Am. 36]
   (i) pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice; [Am. 37]
   (j) osigurala točna identifikacija osoba;
   (k) poduprijeli ciljevi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) povezani s upozorenjima o državljanima trećih zemalja kojima je odbijen ulazak, o osobama za koje se traži uhićenje, predaja ili izručenje, o nestalim osobama, o osobama koje se traže radi pomoći u sudskom postupku i o osobama za skrivene ili posebne provjere.

2.  U pogledu viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, namjena je VIS-a olakšati razmjenu podataka među državama članicama o odlukama koje se na njih odnose da bi se:

   (a) podržala visoka razina sigurnosti u svim državama članicama doprinosom procjeni predstavlja li podnositelj prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili zahtjeva ili nositelj isprave prijetnju javnom zdravlju prije njegova dolaska na vanjske granične prijelaze poretku ili unutarnjoj sigurnosti; [Am. 38]
   (b) pojačala djelotvornost graničnih kontrola olakšala kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i pojačala djelotvornost kontrola na državnom području država članica; [Am. 39]
   (c) pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice, otkrivanju osobito sprečavanjem, otkrivanjem i istrazi istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u odgovarajućim i strogo utvrđenim okolnostima; [Am. 40]
   (d) osigurala točna identifikacija osoba;
   (da) pomoglo pri identifikaciji nestalih osoba iz članka 22.o; [Am. 41]
   (e) olakšala primjena Uredbe (EU) br. 604/2013 i Direktive 2013/32/EU;
   (f) poduprijeli ciljevi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) povezani s upozorenjima o državljanima trećih zemalja kojima je odbijen ulazak, o osobama za koje se traži uhićenje, predaja ili izručenje, o nestalim osobama, o osobama koje se traže radi pomoći u sudskom postupku i o osobama za skrivene ili posebne provjere.

* Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

** Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).”;

"

2.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 2.a

Ustroj

1.  VIS se temelji na centraliziranom ustroju i sastoji se od

   (a) zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. stavkom 2. točkom (a) Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)];
   (b) središnjeg informacijskog sustava (središnji sustav VIS-a);
   (c) sučelja u svakoj državi članici (‚nacionalno sučelje’ ili NI-VIS) koje osigurava vezu s mjerodavnim središnjim nacionalnim tijelom određene države članice ili nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) u svakoj državi članici koje se temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama jednakim za sve države članice koje omogućuju povezivanje središnjeg sustava VIS-a s nacionalnim infrastrukturama u državama članicama;
   (d) komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i nacionalnih sučelja;
   (e) sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava VIS-a i središnjeg sustava EES-a;
   (f) sigurne komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i središnjih infrastruktura Europskog portala za pretraživanje uspostavljenog [člankom 6. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)], zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih uzoraka uspostavljene [člankom 12. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)], zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)] i detektora višestrukih identiteta uspostavljenog [člankom 25. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)];
   (g) mehanizma savjetovanja o zahtjevima i razmjene informacija između središnjih tijela nadležnih za vize (‚VISMail’);
   (h) pristupne točke za prijevoznike;
   (i) sigurne mrežne usluge koja omogućuje komunikaciju između središnjeg sustava VIS-a, s jedne strane, te pristupne točke za prijevoznike i međunarodnih sustava, s druge strane;
   (j) repozitorija podataka za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe;
   (k) alata kojim se podnositeljima zahtjeva omogućuje davanje ili povlačenje njihove privole za dodatno razdoblje zadržavanja njihova dosjea zahtjeva.

Središnji sustav VIS-a, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente hardvera i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a.

2.  NI-VIS se sastoji od:

   (a) jednog lokalnog nacionalnog sučelja (LNI) za svaku državu članicu koje predstavlja sučelje koje fizički povezuje državu članicu sa sigurnom komunikacijskom mrežom i sadržava uređaje za šifriranje namijenjene VIS-u. LNI se nalazi u državi članici;
   (b) jednog rezervnog lokalnog nacionalnog sučelja (BLNI) koje ima jednak sadržaj i funkciju kao LNI.

3.  LNI i BLNI upotrebljavaju se isključivo u svrhe definirane zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na VIS.

4.  Središnje usluge smještene su na dvije različite lokacije, odnosno u Strasbourgu (Francuska), gdje se nalazi glavni središnji sustav VIS-a, središnja jedinica (CU), i mjestu St Johann im Pongau (Austrija), gdje se nalazi rezervni središnji sustav VIS-a, rezervna središnja jedinica (BCU). Veza između glavnog središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a omogućuje stalnu sinkronizaciju između CU-a i BCU-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se potpora i doprinosi osiguravanju neprekinute dostupnosti VIS-a. Uključuje suvišne i odvojene veze između središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a te uključuje i suvišne i odvojene veze između svakog nacionalnog sučelja i središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se šifrirana, virtualna, privatna mreža namijenjena podacima VIS-a i komunikaciji između država članica te između država članica i tijela odgovornog za operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a.”; [Am. 42]

"

3.  briše se članak 3.;

4.  u članku članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeća točka:"

3.a ‚središnje tijelo’ znači tijelo koje je osnovala država članica za potrebe Uredbe (EZ) br. 810/2009; [Am. 43]

"

(b)  dodaju se sljedeće točke:"

12. „‚podaci iz VIS-a’ znači svi podaci pohranjeni u središnjem sustavu VIS-a te u CIR-u u skladu s člancima od 9. do 14. i od 22.c do 22.f;

   13. ‚podaci o identitetu’ znači podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a) i (aa);
   14. ‚podaci o otiscima prstiju’ znači podaci koji se odnose na otiske prstiju koji su pohranjenu u dosjeu VIS-a;
   15. ‚prikaz lica’ znači digitalna snimka lica čiji su rezolucija i kvaliteta dostatni da bi se mogli upotrebljavati za automatizirano biometrijsko traženje podudarnosti; [Am. 44]
   16. ‚podaci Europola’ znači osobni podaci koje obrađuje Europol u svrhe iz članka 18. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća*;
   17. ‚boravišna dozvola’ znači sve boravišne dozvole koje izdaju države članice u skladu s jedinstvenim obrascem utvrđenim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1030/2002** i svim ostalim dokumentima iz članka 2. stavka 16. točke (b) Uredbe (EU) 2016/399;
   18. ‚viza za dugotrajni boravak’ znači odobrenje koje izdaje država članica kako je predviđeno u članku 18. Schengenske konvencije;
   19. ‚nacionalno nadzorno tijelo’ u pogledu izvršavanja zakonodavstva znači nadzorna tijela osnovana u skladu s člankom‚nadzorna tijela’ znači nadzorna tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća*** i nadzorna tijela iz članka 41. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća****; [Am. 45]
   19.a ‚rezultat’ znači podudarnost utvrđena uspoređivanjem relevantnih podataka evidentiranih u spisu zahtjeva u VIS-u s relevantnim podacima koji se nalaze u evidenciji, dosjeu ili upozorenju registriranom u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu, EES-u, ETIAS-u, Eurodacu, u podacima Europola ili u Interpolovoj bazi podataka SLTD; [Am. 46]
   20. ‚izvršavanje zakonodavstva’ znači sprečavanje, otkrivanje ili istraga terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u strogo definiranom okviru; [Am. 47]
   21. ‚teroristička kaznena djela’ znači kaznena djela prema nacionalnom pravu koja odgovaraju ili su istovjetna kaznenim djelima iz članaka od 3. do 14. Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća***** ili djela koja su istovjetna jednom od tih kaznenih djela za one države članice koje ne obvezuje ta Direktiva; [Am. 48]
   22. ‚teška kaznena djela’ znači kaznena djela koja odgovaraju ili su istovjetna onima iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP******, ako su prema nacionalnom pravu kažnjiva kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode na najmanje tri godine.

________________

* Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

** Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15.6.2002., str. 1.).

*** Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). [Am. 49]

**** Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

***** Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

****** Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).”;

"

5.  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 5.

Kategorije podataka

1.  U VIS se unose samo sljedeće kategorije podataka:

   (a) alfanumerički podaci o podnositelju zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak i o zatraženim, izdanim, odbijenim, poništenim, oduzetim ili produljenim vizama iz članka 9. stavaka od 1. do 4. i članaka od 10. do 14., alfanumerički podaci o izdanim, povučenim, odbijenim, poništenim, oduzetim ili produljenim vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama iz članaka 22.c, 22.d, 22.e i 22.f te informacije o pozitivnim rezultatima iz članaka 9.a i 22.b te rezultatima provjera iz članka 9.c stavka 6.;
   (b) prikazi lica iz članka 9. stavka 5. i članka 22.c stavka 2. točke (f);
   (c) podaci o otiscima prstiju iz članka 9. stavka 6., i članka 22.c stavka 2. točke (g) i članka 22.d točke (g); [Am. 50]
   (ca) skenirani primjerci stranice s osobnim podacima iz putne isprave iz članka 9. stavka 7.; [Am. 51]
   (d) veze s ostalim zahtjevima iz članka 8. stavaka 3. i 4. i članka 22.a stavka 3.

2.  Ne dovodeći u pitanje postupke evidentiranja obrade podataka iz članka 34., poruke koje se prenose VIS-om iz članka 16., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 2. ne pohranjuju se u VIS-u.

3.  CIR sadržava podatke iz članka 9. stavka 4. točaka od (a) do (cc), članka 9. stavka 5. i članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) te članka 22.d točaka od (a) do (cc)(c), (f) i (g). Ostali podaci iz VIS-a pohranjuju se u središnjem sustavu VIS-a.”; [Am. 52]

"

6.  umeće se sljedeći članak 5.a:"

Članak 5.a

Popis priznatih putnih isprava

(1.) Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća*, popis putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza mora se uključiti u VIS. [Am. 53]

(2.) VIS mora nuditi funkciju centraliziranog upravljanja popisom priznatih putnih isprava i obavijesti o priznavanju ili nepriznavanju navedenih putnih isprava u skladu s člankom 4. Odluke br. 1105/2011/EU. [Am. 54]

(3.) Podrobna pravila o upravljanju funkcijom iz stavka 2. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 55]

_________________

* Odluka br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o popisu putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza, te o uspostavi mehanizma za uspostavu tog popisa (SL L 287, 4.11.2011., str. 9.).”;

"

7.  članak 6. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ne dovodeći u pitanje članak 22.a, pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize. Broj propisno ovlaštenih članova osoblja strogo je ograničen stvarnim potrebama za njihovom uslugom.” [Am. 56]

"

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke namijenjen je isključivo propisno ovlaštenom osoblju nacionalnih nadležnih tijela svake države članice i tijela EU-a koja su nadležna za namjene utvrđene u člancima od 15. do 22., člancima od 22.c do 22.f, i člancima od 22.g do 22.j l te za namjene utvrđene u člancima 20. i 21. [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)].

Tijela koja imaju pravo na uvid u podatke iz VIS-a ili na pristup podacima iz VIS-a radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela imenuju se u skladu s poglavljem III.b.

Taj je pristup ograničen do mjere u kojoj su podaci potrebni za izvršenje njihovih zadaća u skladu s tim namjenama i proporcionalni ciljevima koje se želi postići.”; [Am. 57]

"

(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode agenciji eu-LISA prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 29. stavka 3a., i sve njegove izmjene. U tom se popisu za svako tijelo navodi koje podatke smije pretraživati i u koju svrhu.

Agencija eu-LISA osigurava godišnje objavljivanje tog popisa i popisa imenovanih tijela iz članka 22.k stavka 2. te središnjih pristupnih točaka iz članka 22.k stavka 4. u Službenom listu Europske unije. Agencija eu-LISA na svojoj internetskoj stranici vodi popis koji se stalno ažurira i koji sadržava izmjene koje šalju države članice između godišnjih objavljivanja.”; [Am. 58]

"

(b)  dodaje se sljedeći stavak 4.:"

„4. VIS mora imati funkciju za centralizirano upravljanje tim popisom.”;

"

(c)  dodaje se sljedeći stavak 5.:"

„5. Podrobna pravila o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2 Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a u vezi s podrobnim pravilima o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3.”; [Am. 59]

"

7.a  U članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Obrada osobnih podataka u VIS-u koju provodi svako nadležno tijelo ne dovodi do diskriminacije podnositelja zahtjeva za izdavanje vize, imatelja viza ili podnositelja zahtjeva za vizu odnosno nositelja viza za dugotrajni boravak te boravišnih dozvola na temelju spola, rase, boje, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili vjere, političkog ili drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovinskog stanja, rođenja, invalidnosti, dobi, ili spolnog opredjeljenja. Njome se u potpunosti poštuju ljudsko dostojanstvo i nepovredivost te temeljna prava i načela utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na poštovanje privatnog života i pravo na zaštitu osobnih podataka. Posebna pozornost posvećuje se djeci, starijim osobama, osobama s invaliditetom i osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. Najbolji interes djeteta na prvom je mjestu.”; [Am. 60]

"

8.  u članku 7. dodaje se novi stavak 3. sljedeći stavak:"

„3. Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga prevladava nad drugim brigama država članica, uz potpuno poštovanje Međunarodne konvencije o pravima djeteta. Dobrobit i sigurnost djeteta, osobito ako postoji rizik da je dijete žrtva trgovine ljudima, te mišljenja djeteta uzimaju se u obzir i daje im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi i zrelosti.; [Am. 61]

3.a  „Države članice primjenjuju ovu Uredbu potpuno u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, pravo na azil i zaštitu načela zabrane prisilnog udaljenja i zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.”; [Am. 62]

"

8.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 7.a

Podaci o otiscima prstiju djece

1.  Odstupajući od članka 22.c stavka 2. točke (g) otisci prstiju djece mlađe od 6 godina ne unose se u VIS.

2.  Biometrijske podatke maloljetnika starijih od šest godina uzimaju službenici koji su posebno osposobljeni za uzimanje biometrijskih podataka maloljetnika na način prilagođen djeci i pogodan za djecu te uz potpuno poštovanje najboljih interesa djeteta i zaštitnih mjera utvrđenih u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Pri uzimanju biometrijskog podataka u pratnji maloljetnika je odrasli član obitelji, ako postoji. Pri uzimanju biometrijskih podataka maloljetnika bez pratnje prati skrbnik, zastupnik ili ako zastupnik nije imenovan, osoba osposobljena za zaštitu najboljih interesa maloljetnika i njegove opće dobrobiti. Tako osposobljena osoba ne smije biti službenih odgovoran za uzimanje biometrijskih podataka te djeluje neovisno i ne prima naredbe niti od službenika niti od službe odgovorne za uzimanje biometrijskih podataka. Nijedan oblik prisile ne smije se koristiti prema maloljetnicima kako bi se osiguralo da ispunjavaju obvezu davanja biometrijskih podataka.

3.  Odstupajući od članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 810/2009 konzulati ne smiju zahtijevati da se djeca u dobi od 6 do 12 godina osobno pojavljuju u konzulatu radi prikupljanja biometrijskih identifikatora ako bi to za obitelji predstavljalo prekomjerno opterećenje i trošak. U takvim se slučajevima biometrijski identifikatori uzimaju na vanjskim granicama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izbjegavanju trgovine djecom.

4.  Odstupajući od odredbi o korištenju podataka iz poglavlja II., III., III.a i III.b, otiscima prstiju djece može se pristupiti samo u sljedeće svrhe:

   (a) radi provjere identiteta djeteta u postupku podnošenja zahtjeva za vizu u skladu s člankom 15. te na vanjskim granicama u skladu s člancima 18. i 22.g te
   (b) u skladu s poglavljem III.b radi sprečavanja i borbe protiv zlouporabe prava djece, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
   i. takav pristup mora biti potreban za sprečavanje, otkrivanje ili istragu trgovine djecom;
   ii. pristup je nužan u posebnom slučaju;
   iii. identifikacija je u najboljem interesu djeteta.”; [Am. 63]

"

9.  naslov poglavlja II. zamjenjuje se sljedećim:"

„UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK OD STRANE TIJELA NADLEŽNIH ZA IZDAVANJE VIZA”;

"

10.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Kada je zahtjev prihvatljiv u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 810/2009, tijelo nadležno za vize mora otvoriti dosje zahtjeva u roku od 2 radna dana, tako da unese podatke iz članka 9. u VIS, ako se radi o podacima koje je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti.”;

"

(b)  umeće se sljedeći stavak 1.a:"

„1.a Nakon otvaranja dosjea zahtjeva, VIS automatski pokreće pretraživanje u skladu s člankom 9.a i prikazuje rezultate.”;

"

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. U slučaju gdje iz zakonskih razloga nije potrebno ili činjenično nije moguće dostaviti određene podatke, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi ‚ne primjenjuje se’. Nepostojanje otisaka prstiju označava se s ‚VIS0’; nadalje, sustavom se dozvoljava razlikovanje između slučajeva u skladu s člankom 13. stavkom 7. točkama od (a) do (d) Uredbe (EZ) br. 810/2009.”;

"

11.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  u točki 4. podtočke (a), (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:"

„(a) prezime; ime (imena); datum rođenja; državljanstvo ili državljanstva; spol;

   (aa) prezime pri rođenju (bivše(-a) prezime(-na)); mjesto i zemlja rođenja; državljanstvo u vrijeme rođenja;
   (b) vrsta i broj putne isprave ili putnih isprava i troslovna oznaka zemlje koja je izdala putnu ispravu ili putne isprave;
   (c) datum isteka valjanosti putne isprave ili putnih isprava;
   (cc) nadležno tijelo koje je izdalo putnu ispravu i datum izdavanja;”;

"

(b)  točka 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. prikaz lica podnositelja u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 65]

"

(ba)  točka 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. otiske prstiju podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 66]

"

(c)  dodaje se sljedeća točka 7.:"

„7. skenirani primjerak stranice s osobnim podacima.”;

"

(d)  dodaju se sljedeća dva stavka:"

8. Prikaz lica državljana trećih zemalja iz točke 5. prvog stavka mora biti dostatne razlučivosti i kvalitete kako bi se upotrebljavao za automatizirano biometrijsko uspoređivanje. Ako nije dovoljno kvalitetan, prikaz lica ne upotrebljava se za automatizirano uspoređivanje. [Am. 67]

Odstupajući od drugog prvog stavka, u iznimnim slučajevima ako nije moguće ispuniti specifikacije kvalitete i razlučivosti potrebne za unos prikaza lica uživo u VIS, prikaz lica može se elektronički ekstrahirati iz čipa elektroničke strojno čitljive putne isprave (eMRTD). U takvim slučajevima prikaz lica unosi se u osobni dosje tek nakon elektroničke provjere toga odgovara li prikaz lica zabilježen na čipu eMRTD-a prikazu lica uživo predmetnog državljanina treće zemlje.”; [Am. 68]

"

12.  umeću se sljedeći novi članci od 9.a. do 9.d.:"

Članak 9.a

Pretraživanje drugih sustava

1.  Dosjei zahtjeva automatski se obrađuju u VIS-u radi pronalaženja pozitivnih rezultata. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje zahtjeva.

2.  Nakon što se otvori zahtjev ili se izda viza, VIS provjerava je li putna isprava povezana s tim zahtjevom prepoznata u skladu s Odlukom br. 1105/2011/EU na način da izvršava automatsko pretraživanje u popisu priznatih putnih isprava iz članka 5.a i prikazuje rezultat. [Am. 69]

3.  Za potrebe provjera predviđenih člankom 21. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 3. točkama (a), i (c) i (d) Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti (granice i vize)] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 9. točke točaka 4., ove Uredbe s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranih u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, Eurodacu, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN). 5. i 6. ove Uredbe. VIS provjerava:

   (a) podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u SIS-u kao izgubljena, ukradena, nezakonito prisvojena ili poništena;
   (b) podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u bazi podataka SLTD-a kao izgubljena, ukradena ili poništena;
   (c) je li za podnositelja zahtjeva u SIS uneseno upozorenje o odbijanju ulaska i boravka;
   (d) postoji li za podnositelja zahtjeva upozorenje u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
   (e) podudaraju li se podnositelj zahtjeva i putna isprava s odbijenim, ukinutim ili poništenim odobrenjem putovanja u središnjem sustavu ETIAS-a i njegovim imateljem;
   (f) nalaze li se podnositelj zahtjeva i putna isprava na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća*;
   (g) jesu li podaci o podnositelju zahtjeva već registrirani u VIS-u
   (h) odgovaraju li podaci navedeni u zahtjevu koji se odnose na putnu ispravu drugom zahtjevu za vizu povezanom s drugim podacima o identitetu
   (i) je li podnositelj zahtjeva trenutačno evidentiran ili je u prošlosti bio evidentiran u EES-u kao osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka;
   (j) je li za podnositelja zahtjeva u EES-u zabilježeno da mu je odbijen ulazak;
   (k) je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za kratkotrajni boravak zabilježena u VIS-u;
   (l) je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole zabilježena u VIS-u;
   (m) jesu li podaci povezani s identitetom podnositelja zahtjeva zabilježeni među podacima Europola
   (n) je li podnositelj zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak registriran u Eurodacu;
   (o) u slučajevima kad je podnositelj zahtjeva maloljetnik, odnosi li se na njegova nositelja roditeljskog prava ili zakonskog skrbnika:
   i. upozorenje u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
   ii. upozorenje uneseno u SIS o odbijanju ulaska i boravka;
   iii. činjenica da je nositelj putne isprave navedene na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240. [Am. 70]

3.a  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola [Am. 71]

4.  VIS u dosje zahtjeva dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 3. Nadalje, kada je to relevantno, VIS utvrđuje države članice koje su unijele ili pribavile podatke koji su dali pozitivne rezultate ili Europol i evidentira to u dosjeu zahtjeva. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu. [Am. 72]

5.  Za potrebe članka 2. stavka 1. točke (k), pretraživanjima izvršenim prema stavku 3. ovog članka uspoređuju se relevantni podaci iz članka 15. stavka 2. s podacima u SIS-u kako bi se moglo utvrditi postoji li u pogledu podnositelja zahtjeva jedno od sljedećih upozorenja:

   (a) upozorenje u pogledu osoba za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja;
   (b) upozorenje u pogledu nestalih osoba;
   (c) upozorenje u pogledu osoba od kojih se traži pomoć u sudskom postupku;
   (d) upozorenje o osobama i predmetima za skrivene, posebne ili posebne istražne provjere. [Am. 73]

5.a  Konzulat u kojem je podnesen zahtjev za vizu, po potrebi nakon provjere koju provodi središnje tijelo u skladu s člankom 9.c, procjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (a), (b), (c), (e), (g), (h), (i), (j), (k), (l) i (n). [Am. 74]

5.b  U skladu s člankom 9.ca jedinstvena kontaktna točka države članice koja je unijela ili podnijela podatke koji su doveli do pozitivnih rezultata po potrebi provjerava i ocjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (d), (f), (m) i (o). [Am. 75]

5.c  O svakom pozitivnom rezultatu u SIS-u automatski se obavješćuje i ured SIRENE države članice koja je pokrenula upozorenje koje je dovelo do pozitivnog rezultata. [Am. 76]

5.d  Obavijest koja se dostavlja uredu SIRENE države članice ili jedinstvenoj kontaktnoj točki koja je unijela upozorenje sadrži sljedeće podatke:

   (a) prezime, ime i, ako ih ima, pseudonim odnosno prezimena, imena i pseudonime;
   (b) mjesto i datum rođenja;
   (c) spol;
   (d) državljanstvo te druga državljanstva, ako ih ima;
   (e) državu članicu prvog planiranog boravka i, ako je dostupna, adresu prvog planiranog boravka;
   (f) kućnu adresu podnositelja zahtjeva ili, ako nije dostupna, grad i zemlju u kojoj ima boravište;
   (g) upućivanje na dobivene rezultate, uključujući datum i vrijeme rezultata. [Am. 77]

5.e  Ovim se člankom ne sprečava podnošenje zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtve zaštitile od novih opasnosti. [Am. 78]

___________________

* Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

Članak 9.b

Posebne odredbe primjenjive na pretraživanje drugih sustava za članove obitelji građana EU-a ili drugih državljana trećih zemalja s pravom slobodnog kretanja na temelju prava Unije

1.  Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljana treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakim pravu državljana Unije prema sporazumu između Unije i država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, automatizirane provjere iz članka 9.a stavka 3. izvršavaju se isključivo radi provjere postojanja činjeničnih naznaka ili opravdanih razloga utemeljenih na činjeničnim naznakama na temelju kojih bi se moglo zaključiti da osoba na državnom području države članice predstavlja rizik za sigurnost ili visok rizik od pojave epidemije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. [Am. 79]

2.  VIS ne provjerava:

   (a) je li podnositelj zahtjeva trenutačno evidentiran kao osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka ili je u prošlosti bio tako evidentiran, pretraživanjem EES-a;
   (b) odgovara li podnositelj zahtjeva osobi čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu.

3.  Kada automatizirana obrada se u okviru automatizirane obrade zahtjeva iz članka 9.a stavka 3., prijavi dobije pozitivni rezultat koji se podudara s upozorenjem o odbijanju ulaska i boravka iz članka 24. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (EU) 2018/1861, tijelo nadležno za vize provjerava razlog za odluku nakon koje je to upozorenje uneseno u SIS. Ako je razlog povezan s rizikom od nezakonite imigracije, upozorenje se ne uzima u obzir za procjenu zahtjeva. Tijelo nadležno za vize postupa u skladu s člankom 25 26. stavkom 2. Uredbe o SIS-u II (EU) 2018/1861. [Am. 80]

Članak 9.c

Provjera koju izvršavaju središnja tijela i jedinstvene nacionalne kontaktne točke [Am. 81]

1.  Središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev Jedinstvena nacionalna kontaktna točka u skladu s člankom 9.ca ručno provjerava svaki pozitivni rezultat pretraživanja iz članka 9.a stavka 5.b koji je dobiven pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. O tome se obavješćuje središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev. [Am. 82]

2.  Kada Središnje tijelo ručno provjerava svaki pozitivni rezultat iz članka 9.a stavka 5.b koji je nastao pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. Kad ručno provjerava pozitivne rezultate, središnje tijelo ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva te svim pozitivnim rezultatima dobivenima tijekom automatizirane obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 3 5.a. [Am. 83]

3.  Središnje tijelo provjerava podudara li se identitet podnositelja iz dosjea zahtjeva s podacima u VIS-u ili u jednoj od pretraženih baza podataka.

4.  Ako se osobni podaci ne podudaraju i nije prijavljen neki drugi pozitivan rezultat tijekom automatske obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 3., središnje tijelo briše lažni pozitivni rezultat iz dosjea zahtjeva.

5.  Ako se podaci podudaraju s identitetom podnositelja ili ostaje sumnja u identitet podnositelja, središnje tijelo nadležno za vize koje obrađuje zahtjev u opravdanim slučajevima obavješćuje središnje tijelo druge države članice za koju je utvrđeno da je unijela ili pribavila podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3. Ako se utvrdi da su jedna ili više država članica unijele ili pribavile podatke koji su dali takav pozitivan rezultat, središnje tijelo savjetuje se sa središnjim tijelima drugih država članica primjenom postupka utvrđenog u članku 16. stavku 2. Nedoumica se tumači u korist podnositelja zahtjeva. [Am. 84]

6.  Rezultat provjera koje izvršavaju središnja tijela drugih država članica dodaje se u dosje zahtjeva.

7.  Odstupajući od stavka 1., ako se usporedbom iz članka 9.a stavka 5. dobije jedan pozitivni rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo pretraživanje radi poduzimanja odgovarajuće daljnje radnje. [Am. 85]

8.  Ako se utvrdi da je Europol pribavio podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3., središnje tijelo odgovorne države članice savjetuje se s nacionalnom jedinicom Europola radi daljnjeg postupanja u skladu s Uredbom (EU) 2016/794, a osobito njezinim poglavljem IV. [Am. 86]

Članak 9.ca

Provjera i procjena koje provodi jedinstvena nacionalna kontaktna točka

1.  Svaka država članica imenuje nacionalno tijelo, funkcionalno 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, koje osigurava odgovarajuće ručne provjere i procjenu pozitivnih rezultata u svrhe ove Uredbe („jedinstvena kontaktna točka”). Jedinstvena kontaktna točka sastoji se od časnika za vezu iz ureda SIRENE, nacionalnih središnjih ureda Interpola, nacionalnih središnjih točaka Europola, nacionalne jedinice ETIAS-a i svih relevantnih tijela za izvršavanje zakonodavstva. Države članice osiguravaju dovoljno članova osoblja, što jedinstvenoj kontaktnoj točki omogućuje da u skladu s ovom Uredbom provjeri pozitivne rezultate o kojima je obaviještena, uzimajući u obzir rokove iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

2.  Jedinstvena kontaktna točka ručno provjerava pozitivne rezultate koji su joj dostavljeni. Primjenjuju se postupci iz članka 9.c stavaka od 2. do 6.

3.  Ako se nakon provjere iz stavka 2. ovog članka podaci podudaraju i potvrđen je pozitivan rezultat, jedinstvena kontaktna točka po potrebi kontaktira odgovorna tijela, uključujući Europol, koja su dostavila podatke koji su doveli do pozitivnog rezultata. Nakon toga procjenjuje pozitivan rezultat. Jedinstvena kontaktna točka daje obrazloženo mišljenje u pogledu odluke o zahtjevu koja se treba donijeti u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009. To obrazloženo mišljenje uključeno je u dosje zahtjeva. [Am. 87]

Članak 9.cb

Priručnik

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a kako bi u priručniku utvrdila relevantne podatke koji se trebaju usporediti u pretraživanju drugih sustava u skladu s člankom 9.a stavkom 3. te postupke i pravila potrebne za ta pretraživanja, provjere i procjene iz članaka od 9.a do 9.ca. Taj delegirani akt obuhvaća kombinaciju kategorija podataka za pretraživanje svakog sustava u skladu s člankom 9.a. [Am. 88]

Članak 9.d

Odgovornosti Europola

Europol mora prilagoditi svoj informacijski sustav kako bi osigurao automatsku obradu pretraživanja iz članka 9.a stavka 3. i članka 22.b stavka 2.”;

"

13.  u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 4.:"

„4. Ako je dosje zahtjeva ažuriran u skladu sa stavcima 1. i 2., VIS šalje obavijest državi članici koja je izdala vizu o obrazloženoj odluci o poništenju ili oduzimanju te vize. Takva obavijest generira se automatski u središnjem sustavu i šalje mehanizmom utvrđenim u članku 16.”; [Am. 89]

"

14.  članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. umeće se sljedeća točka (ea):"

„(ea) prikaz lica;”;

"

(b)  umeće se sljedeći stavak 2.a:"

„2.a Prikaz lica iz stavka 2. točke (ea) ne smije biti jedini kriterij pretraživanja.”;

"

15.  u članku 16. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Kada se u VIS-u otvori dosje zahtjeva o državljaninu određene treće zemlje ili državljaninu koji pripada posebnoj kategoriji državljana za koje je potrebno prethodno savjetovanje u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS automatski prosljeđuje zahtjev za savjetovanje navedenoj državi članici ili državama članicama.

Država članica ili države članice koje se savjetuju prosljeđuju svoj odgovor u VIS koji taj odgovor prosljeđuje državi članici koja je otvorila zahtjev.

Isključivo u svrhe izvršenja postupka savjetovanja u VIS se uključuje popis država članica s čijim se središnjim tijelima moraju savjetovati središnja tijela drugih država članica tijekom obrade zahtjeva za jedinstvene vize koje su podnijeli državljani određenih trećih zemalja ili posebne kategorije takvih državljana u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009 te predmetnih državljana trećih zemalja. [Am. 90]

3.  Postupak utvrđen u stavku 2. primjenjuje se i na:

   (a) prosljeđivanje informacija u skladu s člankom 25. stavkom 4. o izdavanju viza s ograničenom područnom valjanošću, člankom 24. stavkom 2. o izmjenama podataka ove Uredbe i člankom 31. Uredbe (EZ) br. 810/2009 o naknadnom obavješćivanju; [Am. 91]
   (b) sve ostale poruke povezane s konzularnom suradnjom koje podrazumijevaju prosljeđivanje osobnih podataka evidentiranih u VIS-u ili povezanih s njime, s prosljeđivanjem zahtjeva tijelu nadležnom za vize za prosljeđivanje primjeraka putnih isprava u skladu s člankom 9. točkom 7. i drugih dokumenata priloženih zahtjevu i s prosljeđivanjem elektroničkih primjeraka tih dokumenata te sa zahtjevima u skladu s člankom 9.c i člankom 38. stavkom 3. Tijela nadležna za vize moraju odgovoriti na takav zahtjev u roku od dva radna dana.”; [Am. 92]

"

16.  briše se članak 17.;

17.  naslov poglavlja III. zamjenjuje se sljedećim:"

„PRISTUP OSTALIH TIJELA PODACIMA O VIZAMA ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK”;

"

18.  u članku 18. stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Tijela nadležna za izvršavanje provjera na granicama na kojima se upotrebljava EES provjeravaju otiske prstiju nositelja vize usporedbom s otiscima prstiju u VIS-u. Kada se radi o nositeljima vize čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje navedeno u stavku 1. izvršava se s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 1. u kombinaciji s prikazom lica.”;

"

18.a  članak 18.a zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 18.a

Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u

Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 1. točki (d) i članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te Uredbe. [Am. 93]

"

19.  umeće se sljedeći članak 20.a:"

„Članak 20.a

Upotreba podataka iz VIS-a za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u sustav SIS i naknadni pristup tim podacima [Am. 94]

1.  Podaci o otiscima prstiju i prikazi lica pohranjeni u VIS-u mogu se upotrijebiti za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama, djeci kojima prijeti otmica ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) ... Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba (EU) o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima]. U tim slučajevima razmjena podataka o otiscima prstiju i prikazima lica odvija se zaštićenim putem do ureda SIRENE države članice koja posjeduje podatke. [Am. 95]

2.  Ako na temelju korištenja podataka o otiscima prstiju i prikaza lica pohranjenih u VIS-u postoji pozitivan rezultat u pogledu upozorenja iz sustava SIS iz stavka 1., tijela za zaštitu djece i nacionalna pravosudna tijela, uključujući tijela odgovorna za pokretanje javnih progona u kaznenim postupcima i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice te tijela koja koordiniraju njihov rad, kako je navedeno u članku 43 44. Uredbe (EU) ... [COM(2016)0883 – SIS LE(policijska suradnja)], ], u obavljanju svojih zadataka mogu od tijela koje ima pristup VIS-u tražiti pristup podacima iz VIS-a. Primjenjuju se uvjeti predviđeni u zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu. Države članice osiguravaju da se podaci prenose na siguran način. [Am. 96]

__________

* Uredba (EU) … Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL L ..., str. ...).”;

"

20.  u članku 22. stavak stavci 1. i 2. zamjenjuje zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003. Ako nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (b) do (cc); to se pretraživanje može provesti u kombinaciji s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (aa).” [Am. 97]

2.  Ako pretraživanje na temelju podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu uneseni u VIS, tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup za pregledavanje sljedećih podataka podnositelja i povezanih dosjea zahtjeva podnositelja u skladu s člankom 8. stavkom 3., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

   (a) broja zahtjeva;
   (b) podataka iz obrasca zahtjeva navedenih u članku 9. točkama 4., 5. i 7.;
   (c) fotografija prikaza lica; [Am. 98]
   (d) unesenih podataka koji se odnose na svaku izdanu, poništenu, oduzetu vizu ili vizu čija je valjanost produljena, a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.;
   (e) podataka navedenih u članku iz članka 9. točkama točke 4. i 5. povezanih dosjea zahtjeva u skladu s člankom 8. stavkom 4.”; [Am. 99]

"

21.  članak 23. zamjenjuje se sljedećim:"

Članak 23.

Razdoblje čuvanja podataka

1.  Svaki se dosje zahtjev u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34. [Am. 100]

To razdoblje započinje:

   (a) datumom isteka vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ako je viza, viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola izdana;
   (b) novim datumom isteka vize, ili vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ako je viza, ili viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola produljena; [Am. 101]
   (c) datumom otvaranja dosjea u VIS-u, ako je zahtjev povučen, zatvoren ili obrada obustavljena;
   (d) datumom odluke odgovornog tijela ako je viza, viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola odbijena, poništena, oduzeta ili je njezin rok skraćen, ovisno o slučaju.

2.  Nakon isteka roka iz stavka 1. VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4. te članku 22.a stavcima stavku  3. i 5. [Am. 102]

2.a  Odstupajući od stavka 1.:

   (a) dosjei zahtjeva koji se odnose na boravišnu dozvolu brišu se nakon razdoblja od najviše 10 godina;
   (b) dosjei zahtjeva koji se odnose na djecu mlađu od 12 godina brišu se nakon izlaska djeteta iz schengenskog područja. [Am. 103]

2.b  Odstupajući od stavka 1., u svrhu olakšavanja novog zahtjeva dosje zahtjeva iz tog stavka može se pohraniti na dodatno razdoblje od najviše tri godine od isteka razdoblja valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole i samo ako to, nakon zahtjeva za privolu, podnositelj zahtjeva slobodno i izričito prihvati na temelju potpisane izjave. Zahtjevi za privolu moraju biti predočeni tako da se mogu jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku te uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2016/679. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 podnositelj zahtjeva u svakom trenutku može povući svoju privolu. Ako podnositelj zahtjeva povuče privolu, dosje zahtjeva automatski se briše iz VIS-a.

Agencija eu-LISA razvija alat kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da daju i povuku svoju privolu.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a radi dodatnog definiranja alata koji podnositelji zahtjeva trebaju upotrebljavati za davanje i povlačenje svoje privole.”; [Am. 104]

"

22.  u članku 24. stavak stavci 2. i 3.zamjenjuje zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Ako država članica posjeduje dokaz kojim bi se dalo naslutiti da su podaci obrađeni u VIS-u netočni ili da su podaci u VIS-u obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona odmah o tome izvješćuje odgovornu državu članicu. Ta se poruka prosljeđuje u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 3.

Ako se netočni podaci odnose na povezane dokumente otvorene u skladu s člankom 8. stavcima 3. ili 4. i člankom 22.a stavkom 3., odgovorna država članica izvršava potrebne provjere i dostavlja odgovor u roku od 48 sati te, ovisno o slučaju, ispravlja povezani dokument. Ako se odgovor ne dostavi u zadanom vremenskom okviru, država članica koja upućuje zahtjev ispravlja povezani dokument i obavješćuje odgovornu državu članicu o izvršenom ispravku putem funkcije VISMail.

3.  Odgovorna država članica što prije provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.”; [Am. 105]

"

23.  članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. U slučaju gdje Ako je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odgode briše iz VIS-a dosjee zahtjeva, dosjee i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4., i članka 22.a stavka 3. koji se odnose na podnositelja zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.”; [Am. 106]

"

(b)  u stavku 2. riječi „infrastrukture VIS-a” zamjenjuju se riječima „funkcije VISMail”.

23.a  članak 26. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje VIS-om i njegovim sastavnicama u skladu s člankom 2.a. Ona jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za te sastavnice koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi. [Am. 107]

2.  Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadataka u skladu s ovom Uredbom potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu, a posebno rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su potrebni radi osiguravanja operativne kvalitete rada VIS-a na zadovoljavajućoj razini, osobito u pogledu vremena odaziva za ispitivanje središnjeg sustava VIS-a koje provode konzularni uredi i granična tijela. Ta su vremena odaziva što je moguće kraća.”; [Am. 108]

"

(b)  stavci od 3 do 8. brišu se; [Am. 109]

24.  u članku 26. umeće se sljedeći stavak 8.a:"

„8.a Agenciji eu-LISA dopuštena je upotreba stvarnih anonimnih osobnih podataka produkcijskog sustava VIS-a za potrebe ispitivanja u sljedećim okolnostima:

   (a) za dijagnosticiranje i popravke kada se otkrije kvar središnjeg sustava;
   (b) za ispitivanje novih tehnologija i tehnika koje su važne za poboljšanje rada središnjeg sustava ili prosljeđivanja podataka u sustav.

U takvim slučajevima, sigurnosne mjere, nadzor pristupa i aktivnosti evidentiranja u okruženju za ispitivanje moraju biti jednaki onima za produkcijski sustav VIS-a. Stvarni osobni podaci upotrijebljeni za ispitivanje moraju se učiniti anonimnima tako da utvrđivanje identiteta subjekta podataka više ne bude moguće.”; [Am. 110]

"

(c)  u članku 26. dodaju se sljedeći stavci:"

„9.a Ako agencija eu-LISA surađuje s vanjskim ugovarateljima na zadacima povezanima s VIS-om, pomno prati aktivnosti ugovaratelja kako bi osigurala usklađenost s ovom Uredbom, među ostalim u pogledu sigurnosti, povjerljivosti i zaštite podataka.

9.b  Operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a ne smije biti povjereno privatnim poduzećima ili privatnim organizacijama.”; [Am. 111]

"

25.  članak 27. zamjenjuje se sljedećim:"

Članak 27.

Mjesto središnjeg viznog informacijskog sustava

Glavni središnji VIS, koji obavlja tehnički nadzor i administrativne poslove, nalazi se u Strasbourgu (Francuska), a sigurnosna kopija središnjeg VIS-a, koji može jamčiti sve funkcije glavnog središnjeg VIS-a, nalazi se u mjestu Sankt Johann im Pongau (Austrija).

Moguća je istovremena upotreba obiju lokacija za aktivan rad Agencija eu-LISA provodi tehnička rješenja kako bi osigurala neprekidnu dostupnost VIS-a istovremenim radom središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a, pod uvjetom da druga lokacija rezervni središnji sustav VIS-a može jamčiti rad VIS-a u slučaju kvara središnjeg sustava VIS-a, ili udvostručavanjem sustava ili njegovih sastavnica.”; [Am. 112]

"

26.  članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Odgovornost za upotrebu i kvalitetu podataka”;

"

(b)  u stavku stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) točnost, ažuriranost, odgovarajuću razinu kvalitete i potpunost podataka kada se prenesu u VIS.”;

"

ii.  dodaje se sljedeći podstavak:"

„U tu svrhu države članice osiguravaju redovito osposobljavanje o kvaliteti podataka za konzularno osoblje i osoblje svakog vanjskog pružatelja usluga s kojima surađuju u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 113]

"

(c)  u stavku 2. točki (a) riječ „VIS-a” zamjenjuje se riječima „VIS-a ili CIR-a” uoba slučaja u kojima se pojavljuje;

(d)  umeće umeću se sljedeći stavak 2.a stavci:"

„2.a Upravno tijelo Agencija eu-LISA i Komisija razvijaju, održavaju i održavaju kontinuirano ažuriraju automatizirane mehanizme nadzora kvalitete podataka i postupke za izvršavanje provjera kvalitete podataka u VIS-u te podnose redovita izvješća državama članicama. Upravno tijelo Agencija eu-LISA jamči odgovarajuću razinu stručno osposobljenog osoblja za provedbu tehničkih inovacija i nadogradnji potrebnih za upravljanje mehanizmima za kontrolu kvalitete podataka. Agencija eu-LISA državama članicama i Komisiji podnosi redovito izvješće o nadzoru kvalitete podataka. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću redovito dostavlja izvješće o problemima u vezi s kvalitetom podataka s kojima se susrela i načinu na koji ih je riješila. [Am. 114]

Taj mehanizam, postupci i tumačenje usklađenosti kvalitete podataka utvrđuju se provedbenim mjerama u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2.

2b.  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe.”; [Am. 115]

"

(da)  dodaje se sljedeći stavak:"

„3.a U pogledu obrade osobnih podataka u VIS-u svaka država članica imenuje tijelo koje se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 i koje ima glavnu odgovornost za obradu podataka u toj državi članici. Svaka država članica Komisiju obavješćuje o imenovanju.”; [Am. 116]

"

27.  umeće se sljedeći članak 29.a:"

„Članak 29.a

Posebna pravila za unos podataka

1.  Na unošenje podataka iz članaka 9., 22.c i 22.d u VIS primjenjuju se sljedeći prethodni uvjeti:

   (a) u skladu s člancima 9., 22.c i 22.d te člankom 6. stavkom 4., podaci se mogu poslati unijeti u VIS isključivo nakon provjere kvalitete koju izvršavaju odgovorna nacionalna tijela; [Am. 117]
   (b) u skladu s člancima 9., 22.c i 22.d te člankom 6. stavkom 4., podatke obrađuje VIS nakon provjere kvalitete koju izvršava VIS u skladu sa stavkom 2.

2.  Provjere kvalitete izvršava VIS kako slijedi:

   (a) pri otvaranju dosjea zahtjeva ili dosjea državljana trećih zemalja u VIS-u izvršavaju se provjere kvalitete podataka iz članaka 9., 22.c i 22.d; ako te provjere ne ispune utvrđene kriterije kvalitete, odgovorna tijela automatski dobivaju obavijest iz VIS-a;
   (b) automatske postupke u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkom (a) i člankom 22.b stavkom 2. VIS može pokrenuti tek nakon što izvrši provjeru kvalitete u skladu s ovim člankom; ako te provjere ne ispune utvrđene kriterije kvalitete, odgovorna tijela automatski dobivaju obavijest iz VIS-a; [Am. 118]
   (c) provjere kvalitete prikaza lica i daktilografskih podataka izvršavaju se pri otvaranju dosjea zahtjeva državljana trećih zemalja u VIS-u radi provjere ispunjenja minimalnih standarda kvalitete podataka koji omogućuju kojima se omogućuje biometrijsko uspoređivanje; [Am. 119]
   (d) provjere kvalitete podataka u skladu s člankom 6. stavkom 4. izvršavaju se pri pohranjivanju informacija o imenovanim nacionalnim tijelima u VIS-u.

3.  Uspostavljaju se standardi kvalitete za pohranu podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Specifikacije tih standarda utvrđuju se provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.”;

"

28.  u članku 31. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: "

„1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c), (k) i (m); članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu samo u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, i samo radi vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ ili radi preseljenja u skladu s Uredbom... [Okvirna uredba o preseljenju] te pod uvjetom da je država članica koja je unijela podatke u VIS dala svoje odobrenje.”; [Am. 121]

"

28.a  članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, granična tijela ili tijela nadležna za imigraciju u pojedinačnim slučajevima, ako je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana trećih zemalja isključivo u svrhu vraćanja, mogu prenijeti podatke iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (aa), (b), (c), (cc), (k) i (m) te članka 9. stavaka 6. i 7. trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

   (a) Komisija je donijela odluku o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679;
   (b) predviđene su odgovarajuće zaštitne mjere kako je navedeno u članku 46. Uredbe (EU) 2016/679, kao na primjer u okviru sporazuma o ponovnom prihvatu koji je na snazi između Unije ili države članice i dotične treće zemlje; ili
   (c) primjenjuje se članak 49. stavak 1. točka (d) Uredbe (EU) 2016/679. [Am. 122]

3.  Podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c) (k) i (m) te članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenijeti u skladu sa stavkom 2. ovog članka samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

   (a) podaci se prenose u skladu s relevantnim odredbama prava Unije, a posebno odredbama o zaštiti podataka, uključujući poglavlje V. Uredbe (EU) 2016/679, i sporazumima o ponovnom prihvatu te nacionalnim pravom države članice koja prenosi podatke;
   (b) država članica koja je unijela podatke u VIS dala je svoje odobrenje;
   (c) treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da obrađuje podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni; i
   (d) odluka o vraćanju donesena na temelju Direktive 2008/115/EZ izdana je u pogledu dotičnog državljanina treće zemlje, pod uvjetom da izvršenje te odluke o vraćanju nije suspendirano i pod uvjetom da nije podnesena žalba koja bi mogla dovesti do suspenzije njezina izvršenja.”; [Am. 123]

"

(b)  dodaju se sljedeći stavci:"

„3.a Prijenosom osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u skladu sa stavkom 2. ne dovode se u pitanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ni korisnika međunarodne zaštite, a posebno u pogledu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

3.b  Osobni podaci koje su država članica ili Europol dobili iz VIS-a za potrebe kaznenog progona ne prosljeđuju se niti stavljaju na raspolaganje nijednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan Unije. Zabrana se primjenjuje i ako se ti podaci naknadno obrađuju na nacionalnoj razini ili među državama članicama u skladu s Direktivom (EU) 2016/680.”; [Am. 124]

"

28.b  u članku 32. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)   umeće se sljedeća točka:"

„(ea) spriječila da neovlaštene osobe upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka primjenom opreme za priopćavanje podataka;”; [Am. 125]

"

(b)  umeću se sljedeće točke:"

„(ja) osigurala da se u slučaju prekida instalirani sustavi mogu osposobiti za nastavak normalnog funkcioniranja;

   (jb) osigurala pouzdanost tako da vodi računa o tome da su sve greške u funkcioniranju VIS-a pravilno prijavljene i da su uspostavljene potrebne tehničke mjere kako bi se osiguralo da se osobni podaci mogu obnoviti u slučaju oštećenja nastalog zbog kvara VIS-a;”; [Am. 126]

"

28.c  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 32.a

Sigurnosni incidenti

1.   Svaki događaj koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost VIS-a ili koji može prouzročiti oštećenje ili gubitak podataka iz VIS-a smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg nezakonitog pristupa podacima ili ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.

2.   Sigurnosnim incidentima upravlja se tako da se osigura brz, učinkovit i pravilan odgovor.

3.   Ne dovodeći u pitanje obavijest i priopćenje o povredi osobnih podataka na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 30. Direktive (EU) 2016/680, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu bez odgode o sigurnosnim incidentima obavješćuju Komisiju, agenciju eu-LISA, nacionalno nadzorno tijelo i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Agencija eu-LISA bez odgode obavješćuje Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svim sigurnosnim incidentima u vezi sa središnjim sustavom VIS-a.

4.   Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili može utjecati na rad VIS-a u državi članici ili u agenciji eu-LISA ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka koje su unijele ili poslale druge države članice, pružaju se svim državama članicama i o njima se bez odgode izvješćuje u skladu s planom upravljanja incidentima koji izrađuje agencija eu-LISA.

5.   Države članice i agencija eu-LISA surađuju u slučaju sigurnosnog incidenta.

6.   Komisija ozbiljne incidente bez odgode prijavljuje Europskom parlamentu i Vijeću. Ta izvješća nose oznaku EU RESTRICTED/RESTREINT UE u skladu s važećim pravilima o sigurnosti.

7.   Ako je do sigurnosnog incidenta došlo zbog zloupotrebe podataka, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osiguravaju izricanje sankcija u skladu s člankom 36.”; [Am. 127]

"

28.d  članak 33. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 33.

Odgovornost

1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na naknadu štete od voditelja obrade ili izvršitelja obrade i njihovu odgovornost u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, Direktivom (EU) 2016/680 i Uredbom (EZ) br. 2018/1726:

   (a) svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu štetu zbog nezakonitih postupaka obrade osobnih podataka ili bilo kojeg drugog čina države članice koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od te države članice;
   (b) svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog bilo kojeg čina Europola, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ili agencije eu-LISA koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od predmetne agencije.

Dotična se država članica, Europol ili Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cijelosti ili dijelom izuzimaju od odgovornosti u skladu s prvim podstavkom ako dokažu da nisu odgovorni za događaj koji je doveo do nastanka štete.

2.  Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu središnjem sustavu VIS-a, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u središnjem sustavu VIS-a nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.

3.  Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu nacionalnom pravu te države članice. Za zahtjeve za odštetu upućene voditelju obrade, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu ili agenciji eu-LISA zbog štete iz stavaka 1. i 2. vrijede uvjeti predviđeni Ugovorima.”; [Am. 128]

"

29.  članak 34. zamjenjuje se sljedećim:"

Članak 34.

Vođenje evidencije

1.  Svaka država članica, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i upravno tijelo agencija eu-LISA vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. Iz te evidencije mora biti vidljiva svrha pristupa iz članka 6. stavka 1., članka 20.a stavka 1., članka 22.k stavka 1. i članaka od 15. do 22. i od 22.g do 22.j, datum i vrijeme, vrsta prenesenih podataka iz članaka od 9. do 14. i od 22.c do 22.f, vrsta podataka upotrijebljenih za istraživanje iz članka 15. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 22.g, članka 22.h, članka 22.i, članka 22.j, članka 45.a i članka 45.d te naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju o osoblju koje je propisno ovlašteno unositi ili preuzimati podatke. [Am. 129]

2.  Kad je riječ o postupcima navedenim u članku 45.b, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim tim člankom i člankom 4146. Uredbe (EU) 2017/2226 o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES). Kad je riječ o postupcima navedenima u članku 17.a, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim člankom i člankom 46. Uredbe (EU) 2017/2226. [Am. 130]

3.  Takva se evidencija može koristiti samo za kontrolu zaštite podataka u okviru dozvoljenih načina obrade podataka i osiguravanja njihove sigurnosti. Evidencija se zaštićuje odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te briše godinu dana od isteka roka čuvanja podataka iz članka 23. stavka 1., ako nije potrebna za nadzor postupaka koji su već započeli.”;

"

29.a  članak 35. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 35.

Unutarnja kontrola

Države članice osiguravaju da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom.”; [Am. 131]

"

29.b  članak 36. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 36.

Sankcije

Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe ili obrade podataka unesenih u VIS u suprotnosti s ovom Uredbom, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.”; [Am. 132]

"

30.  članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica 1 zamjenjuje se sljedećim:"

1. Odgovorna Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, članaka 13. i 14. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Direktive (EU) 2016/680, odgovorna država članica obavješćuje državljane trećih zemalja i osobe iz članka 9. stavka 4. točke (f), članka 22.c stavka 2. točke (e) ili članka 22.d točke (e) o sljedećem:”; [Am. 133]

"

ii.   točka (f) zamjenjuje se sljedećim:"

„(f) postojanju prava na pristup podacima koji se na njih odnose i prava da se zatraži ispravljanje netočnih podataka o njima, odnosno brisanje nezakonito obrađenih podataka koji se na njih odnose, uključujući i pravo na primanje informacija o postupcima korištenja tih prava te o pojedinostima o kontaktu Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnog nadzornog tijela države članice odgovorne za prikupljanje podataka iz članka 41. stavka 1., koji obrađuju zahtjeve vezane uz sigurnost osobnih podataka;”; [Am. 134]

"

iii.   dodaje se sljedeća točka:"

„(fa) činjenici da države članice i Europol mogu pristupiti VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva.”; [Am. 135]

"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Podaci iz stavka 1. pružaju se jasno, sažeto i točno u pisanom obliku državljaninu treće zemlje nakon prikupljanja podataka, fotografije prikaza lica i otisaka prstiju, kako je navedeno u članku 9. točkama 4., 5. i 6., članku 22.c stavku 2. i članku 22.d točkama (a) i do (g) i, prema potrebi, usmeno na jeziku i na način koji subjekt podataka razumije ili se opravdano može pretpostaviti da razumije. Djeca moraju biti obaviještena na način primjeren dobi s pomoću letaka i/ili infografika i/ili izlaganja koja su posebno osmišljena za pojašnjenje postupka uzimanja otisaka prstiju.”; [Am. 136]

"

(c)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„U nedostatku takvog obrasca potpisanog od strane takvih osoba, ovi se podaci dostavljaju u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/679.”;

"

31.  u članku 38. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: "

„3. Ako se zahtjev iz stavka 2. podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana.”; [Am. 137]

"

31.a  članak 38. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 38.

Pravo na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, dopunu i brisanje te pravo na ograničavanje obrade osobnih podataka

1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, podnositelje zahtjeva ili nositelje viza za dugotrajni boravak čiji su podaci pohranjeni u središnjem sustavu VIS-a obavješćuje se, u trenutku prikupljanja njihovih podatka, o postupcima za ostvarivanje prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725] i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679. Pružaju im se kontaktni podaci Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

2.   Kako bi ostvarile svoja prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725 i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679, osobe iz članka 1. imaju se pravo obratiti državi članici koja je unijela njihove podatke u VIS. Država članica koja primi podnesak ispituje ga i na njega odgovara što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana. Ako se kao odgovor na zahtjev utvrdi da su podaci pohranjeni u VIS-u činjenično netočni ili su nezakonito ubilježeni, odgovorna država članica bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, ispravlja ili briše te podatke u VIS-u u skladu s člankom 12. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2016/679. Ako se zahtjev podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana. Država članica koja se obratila tijelu odgovorne države članice obavješćuje predmetne osobe da su njihovi zahtjevi proslijeđeni radi daljnje obrade.

3.   U slučajevima kada se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci uneseni u VIS netočni ili da su nezakonito uneseni, ona bez odgode donosi administrativnu odluku u pisanom obliku kojom objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na tu osobu.

4.   Tom se odlukom dotičnoj osobi pružaju i informacije o mogućnosti osporavanja odluke donesene u pogledu podneska iz stavka 2. i, prema potrebi, o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te o bilo kakvoj pomoći koja je dostupna toj osobi, među ostalim, o pomoći nadležnih nacionalnih nadzornih tijela.

5.   Svaki upit podnesen na temelju stavka 2. mora sadržavati potrebne informacije za identificiranje dotične osobe. Te se informacije upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavka 2.

6.  Odgovorna država članica vodi evidenciju u obliku pisanog dokumenta o podnošenju zahtjeva iz stavka 2. i odgovoru na njega. Taj se dokument daje na raspolaganje nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka bez odgode, a najkasnije sedam dana nakon odluke o ispravku ili brisanju podataka iz stavka 2. drugog podstavka odnosno nakon odluke iz stavka 3.”; [Am. 138]

"

31.b  članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Suradnja radi osiguranja prava na zaštitu podataka

1.  Nadležna tijela država članica aktivno surađuju u ostvarivanju prava utvrđenih člankom 38.

2.  Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć i savjetuje osobu na koju se podaci odnose o ostvarivanju njegovih ili njezinih prava na ispravak, dopunu ili brisanje osobnih podataka koji se na tu osobu odnose ili na ograničavanje obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

U svrhu ostvarivanja ciljeva iz prvog podstavka nadzorno tijelo odgovorne države članice koje je proslijedilo podatke surađuje s nadzornim tijelom države članice kojoj je zahtjev podnesen.”; [Am. 139]

"

31.c  članak 40. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 40.

Pravna sredstva

1.  Ne dovodeći u pitanje članke 77. i 79. Uredbe (EU) 2016/679, u svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima u toj državi članici koja je odbila pravo na pristup podacima ili pravo na ispravljanje, dopunu ili brisanje podataka predviđenih u članku 38. ove Uredbe. Pravo na takvo pokretanje postupka ili podnošenje pritužbe također se primjenjuje u slučajevima kada na zahtjeve za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u rokovima predviđenima člankom 38. ili ih voditelj obrade podataka nikad nije obradio.

2.  Pomoć nadzornog tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 ostaje dostupna tijekom postupka.”; [Am. 140]

"

31.d  članak 41. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 41.

Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo

1.  Svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 neovisno nadzire zakonitost obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom, a koju provodi dotična država članica.

2.  Nadzorno tijelo ili tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 osiguravaju da se revizija aktivnosti obrade podataka koje obavljaju za to odgovorna nacionalna tijela provodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima i to najmanje svake tri godine. U evaluacijama provedenima u okviru mehanizma uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 moguće je uzeti u obzir rezultate revizije. Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 svake godine objavljuje informacije o broju zahtjeva za ispravak, dopunu ili brisanje podataka ili za ograničavanje obrade podataka, o postupcima poduzetima nakon toga i broju ispravaka, dopuna, brisanja i ograničavanja obrade provedenih slijedom zahtjeva dotičnih osoba.

3.  Države članice osiguravaju da njihovo nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za provođenje zadataka koje im je povjereno prema ovoj Uredbi i da ima pristup savjetima osoba s dovoljnom razinom znanja o biometrijskim podacima.

4.  Države članice podnose sve podatke koje zatraži nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679, a naročito mu dostavlja podatke o aktivnostima koje su poduzete u skladu s njegovim odgovornostima utvrđenima ovom Uredbom. Države članice nadzornom tijelu uspostavljenom u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679odobravaju pristup svojoj evidenciji te mu omogućuju pristup svojim poslovnim prostorijama za interoperabilnost u svakom trenutku.”; [Am. 141]

"

31.e  članak 42. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 42.

Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1.  Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje aktivnosti obrade osobnih podataka koju provode agencija eu-LISA, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u okviru ove Uredbe i za jamčenje toga da se takve aktivnosti provode u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i ovom Uredbom.

2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka koje izvršava agencija eu-LISA provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake tri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, agenciji eu-LISA, Komisiji i državama članicama. Agencija eu-LISA ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja izvješća.

3.  Agencija eu-LISA dostavlja Europskom nadzorniku za zaštitu podataka tražene podatke, dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim dokumentima i evidencijama iz članaka 22.r, 34 i 45.b te dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku. [Am. 142]

"

32.  u članku 43. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: "

„1. Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu posebnih pitanja koja zahtijevaju sudjelovanje nacionalnih tijela, posebice ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrde velike razlike u praksama država članica ili utvrde moguće nezakonite prijenose komponenti interoperabilnosti uporabom komunikacijskih kanala, ili u kontekstu pitanja koja je postavilo jedno nacionalno nadzorno tijelo ili njih više o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2.  U slučajevima iz stavka 1. mora se osigurati usklađeni nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) XXXX/2018 [izmijenjena Uredba (EZ) br. 45/2001].”; [Am. 143]

"

32.a  članak 43. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 43.

Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i europskog nadzornika za zaštitu podataka

1.  Nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih ovlasti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti kako bi osigurali usklađen nadzor nad komponentama interoperabilnosti i drugim odredbama iz ove Uredbe.

2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorna tijela razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si međusobno u provođenju revizija i inspekcija, razmatraju sve poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, procjenjuju probleme koji nastaju pri provođenju nezavisnog nadzora ili ostvarivanju prava ispitanika, sastavljaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema te promiču osviještenost o pravima na zaštitu podataka, prema potrebi.

3.  Za potrebe stavka 2. nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka. Troškove tih sastanaka snosi te je za njihovu organizaciju zadužen Europski odbor za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.

4.  Europski odbor za zaštitu podataka svake dvije godine šalje zajedničko izvješće o aktivnostima Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu te agenciji eu-LISA. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koje je pripremilo nadzorno tijelo te države članice.”; [Am. 144]

"

32.b  članak 44. se briše; [Am. 145]

33.  u članku 45. dodaje dodaju se sljedeći stavak 3.stavci:"

„2.a Mjere potrebne za razvoj središnjeg sustava VIS-a, nacionalnog sučelja u svakoj državi članici i komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i nacionalnih sučelja donose se u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2. kada se odnose na sljedeća pitanja

   (a) osmišljavanje fizičkog ustrojstva sustava uključujući njegovu komunikacijsku mrežu;
   (b) tehnička obilježja koja utječu na zaštitu osobnih podataka;
   (c) tehnička obilježja koja imaju ozbiljne financijske posljedice na proračune država članica ili koja imaju ozbiljne tehničke posljedice na nacionalne sustave država članica;
   (d) razvoj sigurnosnih zahtjeva, uključujući biometrijske aspekte. [Am. 146]

3.  Tehničke specifikacije kvalitete, razlučivosti i upotrebe otisaka prstiju te prikaza lica za biometrijsku provjeru i identifikaciju u VIS-u utvrđuju se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.”;

"

34.  umeće se sljedeći članak 45.a:"

„Članak 45.a

Uporaba podataka za izvješćivanje i u statističke svrhe

1.  Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije, agencije eu-LISA i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, imaju pristup, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe, a da se pritom ne omogućuje identifikacija pojedinaca uz pomoć potpune anonimnosti podataka, radi pregledavanja sljedećih podataka: [Am. 147]

   (a) informacija o statusu;
   (b) nadležnog tijela za izdavanje vize, uključujući njegovu lokaciju;
   (c) spola, datuma godine rođenja i trenutačnog državljanstva podnositelja; [Am. 148]
   (d) države članice prvog ulaska, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak;
   (e) datuma i mjesta podnošenja zahtjeva i odluke koja se odnosi na zahtjev (izdana ili odbijena);
   (f) vrste izdanog dokumenta (zrakoplovno-tranzitna viza, jedinstvena viza ili viza s ograničenom područnom valjanošću , viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola);
   (g) vrste putne isprave i troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak;
   (h) razloga navedenih za svaku odluku o dokumentu ili zahtjevu, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak; u pogledu viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, odluke o zahtjevu (izdati ili odbiti zahtjev i zbog kojih razloga) za odbijanje vize za kratkotrajni boravak, uključujući upućivanje na sve rezultate u pretraživanim informacijskim sustavima Unije, u podacima Europola ili Interpola, u popisu za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/1240 ili u posebnim pokazateljima rizika; [Am. 149]
   (ha) razloga navedenih za svaku odluku za odbijanje izdavanja dokumenta, uključujući upućivanje na sve rezultate u pretraživanim informacijskim sustavima Unije, u podacima Europola ili Interpola, u popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240 ili u posebnim pokazateljima rizika [Am. 150]
   (i) nadležnog tijela, uključujući njegovu lokaciju, koje je odbilo zahtjev za izdavanje vize te datuma odbijanja, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak;
   (j) slučajeva u kojima je isti podnositelj podnio zahtjev za vizu za kratkotrajni boravak kod više od jednog nadležnog tijela, uz naznaku tih nadležnih tijela, njihove lokacije i datuma kada su te vize odbijene, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak;
   (k) kad je riječ o vizama za kratkotrajni boravak, glavne svrhe putovanja; kad je riječ o vizama za dugotrajni boravak i dozvolama boravka, svrhe zahtjeva; [Am. 151]
   (l) unesenih podataka koji se odnose na bilo koji oduzeti, poništeni ili oduzeti dokument vize, odnosno dokument čiji je rok produljen, prema potrebi; [Am. 152]
   (m) datuma isteka vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ako je primjenjivo;
   (n) podataka o broju osoba koje su izuzete od obveze davanja otisaka prstiju u skladu s člankom 13. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 810/2009.;
   (o) slučajeva u kojima činjenično nije bilo moguće dostaviti podatke iz članka 9. točke 6., u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.;
   (p) slučajeva u kojima iz zakonskih razloga nije bilo potrebno dostaviti podatke iz članka 9. točke 6., u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.;
   (q) slučajeva u kojima je osobi koja činjenično nije mogla dostaviti podatke iz članka 9. točke 6. odbijen zahtjev za izdavanje vize, u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.

Propisno ovlašteno osoblje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ima pristup u svrhu ostvarivanja uvida u podatke iz prvog podstavka za potrebe provedbe analiza rizika i procjena osjetljivosti iz članaka 11. i 13. Uredbe (EU) 2016/1624.

2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, agencija eu-LISA pohranjuje podatke iz tog stavka u središnji repozitorij radi izvješćivanja i u statističke svrhe iz [članka 39. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)]

3.  Postupcima koje je agencija eu-LISA uspostavila radi praćenja funkcioniranja VIS-a iz članka 50. stavka 1. obuhvaća se mogućnost izrade redovitih statističkih podataka kako bi se osiguralo to praćenje.

4.  Agencija eu-LISA u svakom tromjesečju prikuplja statističke podatke na temelju podataka iz VIS-a o vizama za kratkotrajni boravak koji za svaku lokaciju na kojoj je podnesen zahtjev za vizu pokazuju osobito:

   (a) ukupan broj zatraženih zrakoplovn-tranzitnih viza, uključujući višekratne zrakoplovno-tranzitne vize;
   (b) ukupan broj izdanih viza, uključujući višekratne vize A;
   (c) ukupan broj izdanih višekratnih viza;
   (d) ukupan broj viza koje nisu izdane, uključujući višekratne vize A;
   (e) ukupan broj zatraženih jedinstvenih viza, uključujući jedinstvene vize za višekratni ulazak;
   (f) ukupan broj izdanih viza, uključujući vize za višekratni ulazak;
   (g) ukupan broj izdanih viza za višekratni ulazak, podijeljen po rokovima valjanosti (kraće od 6 mjeseci, 1 godina, 2 godine, 3 godine, 4 godine, 5 godina);
   (h) ukupan broj jedinstvenih viza koje nisu izdane, uključujući vize za višekratni ulazak;
   (i) ukupan broj izdanih viza s ograničenom područnom valjanošću.

Dnevni statistički podaci pohranjuju se u središnji repozitorij radi izvješćivanja i u statističke svrhe.

5.  Agencija eu-LISA u svakom tromjesečju prikuplja statističke podatke na temelju podataka iz VIS-a o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama koji za svaku lokaciju pokazuju posebno:

   (a) ukupan broj zatraženih, izdanih, odbijenih, produljenih i povučenih viza za dugotrajni boravak;
   (b) ukupan broj zatraženih, izdanih, odbijenih, produljenih i povučenih boravišnih dozvola.

6.  Na kraju svake godine sastavlja se statističko izvješće statistički podaci kompiliraju se u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka okviru godišnjeg izvješća za tu godinu. Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu. Izvješće se objavljuje i šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i nacionalnim nadzornim tijelima. [Am. 153]

7.  Na zahtjev Komisije eu-LISA dostavlja statističke podatke o posebnim aspektima povezanima s provedbom zajedničke vizne politike ili migracijske politike, uključujući aspekte u skladu s primjenom Uredbe (EU) br. 1053/2013.”;

"

35.  umeću se sljedeći članci 45.b, 45.c, 45.d i 45.e:"

„Članak 45.b

Pristup podacima koji vrše prijevoznici radi provjere

1.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, zračni prijevoznici, pomorski prijevoznici i međunarodni prijevoznici koji prevoze skupine autobusom kopnenim putem šalju upit u VIS kako bi provjerili imaju li državljani trećih zemalja koji su nositelji vize za kratkotrajni boravak, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole valjanu vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, prema potrebi. U tu svrhu, prijevoznici slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u pogledu viza za kratkotrajni boravak dostavljaju okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke navedene u članku 9. stavku 4. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe ili članku 22.c točkama (a), (b) i (c), prema potrebi putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje. [Am. 154]

2.  Za potrebe provedbe stavka 1. ili radi rješavanja mogućih sporova koji proizlaze iz njegove primjene, eu-LISA vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka koje prijevoznici obavljaju u okviru pristupne točke za prijevoznike. U toj evidenciji navode se datum i vrijeme svakog postupka, podaci korišteni za ispitivanje, podaci preneseni putem pristupne točke za prijevoznike i ime predmetnog prijevoznika.

Evidencija se čuva tijekom razdoblja od dvije godine. Evidencija mora biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa.

3.  Siguran pristup pristupnoj točki Sigurnim pristupom portalu za prijevoznike iz članka 1. stavka 2.a točke (h), uključujući mogućnost uporabe mobilnih tehničkih rješenja, prijevoznicima se Odluke 2004/512/EZ kako je izmijenjena ovom Uredbom omogućuje prijevoznicima da izvrše pretraživanje iz stavka 1. prije ukrcaja putnika. U tu svrhu, prijevoznik može poslati upit za dopuštenje za pretraživanje VIS-a uporabom podataka sadržanih u strojno čitljivom dijelu putne isprave Prijevoznik unosi podatke koji se nalaze na strojno čitljivom području putne isprave i navodi državu članicu ulaska. Iznimno, u slučaju zrakoplovnog tranzita, prijevoznik nije dužan provjeriti posjeduje li državljanin treće zemlje važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo. [Am. 155]

4.  VIS navodi ima li osoba važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo, i daje odgovor prijevoznicima OK/NOT OK. Ako je viza za kratkotrajni boravak izdana s ograničenom područnom valjanošću u skladu s člankom 25. Uredbe (EZ) br. 810/2009, odgovorom koji pruža VIS uzimaju se u obzir država članica ili države članice za koje je viza valjana kao i država članica ulaska koju je naveo prijevoznik. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Odgovor „OK/NOT OK” ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravilima o uvjetima funkcioniranja portala za prijevoznike te primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i sigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 156]

5.  Uspostavlja se sustav za autentifikaciju, koji je namijenjen isključivo prijevoznicima, kojim se ovlaštenom osoblju prijevoznika omogućuje pristup pristupnoj točki prijevoznika za potrebe stavka 2. Pri uspostavi sustava za autentifikaciju u obzir se uzimaju upravljanje rizikom u području informacijske sigurnosti i načela tehničke i integrirane zaštite podataka. Sustav za autentifikaciju donosi Komisija s pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 157]

5.a  Portal za prijevoznike upotrebljava zasebnu bazu podataka samo za čitanje koja se dnevno ažurira jednosmjernom ekstrakcijom najmanjeg potrebnog podskupa podataka pohranjenih u VIS-u. Agencija eu-LISA odgovorna je za sigurnost portala za prijevoznike, sigurnost osobnih podataka sadržanih u njemu i proces ekstrakcije osobnih podataka u zasebnu bazu podataka samo za čitanje. [Am. 158]

5.b  Prijevoznici iz stavka 1. ovog članka podliježu sankcijama predviđenima u skladu s člankom 26. stavkom 2. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama („Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma”) i člankom 4. Direktive Vijeća 2001/51/EZ kada prevoze državljane trećih zemalja koji nemaju valjanu vizu iako podliježu obvezi posjedovanja vize. [Am. 159]

5.c  Ako je državljanima trećih zemalja odbijen ulazak, svaki prijevoznik koji ih je doveo do vanjskih granica zračnim, morskim i kopnenim putem dužan je za njih odmah ponovno preuzeti odgovornost. Na zahtjev graničnih tijela prijevoznici su dužni vratiti državljane trećih zemalja u treću zemlju iz koje su prevezeni, u treću zemlju koja je izdala putnu ispravu s kojom su putovali ili u bilo koju treću zemlju za koju su sigurni da će ih prihvatiti. [Am. 160]

5.d  Odstupajući od stavka 1., za prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem tijekom prve tri godine nakon početka primjene ove Uredbe provjera iz stavka 1. nije obvezna, a odredbe iz stavka 5.b na njih se ne primjenjuju. [Am. 161]

Članak 45.c

Zamjenski postupci u slučaju kada prijevoznici iz tehničkih razloga ne mogu pristupiti podacima

1.  Ako nije tehnički moguće izvršiti pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. zbog kvara u bilo kojem dijelu VIS-a ili iz drugih razloga izvan kontrole prijevoznika, prijevoznici su izuzeti od obveze provjere posjedovanja valjane vize ili putne isprave upotrebom pristupne točke za prijevoznike. Upravno tijelo Agencija eu-LISA obavješćuje prijevoznike kad otkrije takav kvar. Prijevoznike obavješćuje i nakon otklanjanja kvara. Ako takav kvar otkriju prijevoznici, oni mogu obavijestiti upravno tijelo agenciju eu-LISA. [Am. 162]

1.a  Sankcije iz članka 45.b stavka 5.b ne izriču se prijevoznicima u slučajevima iz stavka 1. ovog članka. [Am. 163]

1.b  Ako je iz drugih razloga osim kvara bilo kojeg dijela VIS-a tehnički nemoguće da prijevoznik izvrši pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. tijekom duljeg razdoblja, taj prijevoznik o tome obavješćuje agenciju eu-LISA [Am. 164]

2.  Pojedinosti o zamjenskim postupcima utvrđuju se u provedbenom aktu donesenom u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 45.d

Pristup timova europske granične i obalne straže podacima iz VIS-a

1.  Članovi timova europske granične i obalne straže te timovi osoblja uključenog u postupke povezane s vraćanjem u okviru svojih ovlasti imaju pravo na pristup podacima iz VIS-a i njihovo pretraživanje radi izvršenja zadaća i ovlasti u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća* uz pristup predviđen člankom 40. stavkom 8. te Uredbe. [Am. 165]

2.  Kako bi osigurala pristup iz stavka 1., Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu imenuje posebnu jedinicu s propisno ovlaštenim službenicima europske granične i obalne straže kao središnju pristupnu točku. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u utvrđeni člankom 45.e.

__________

* Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

Članak 45.e

Uvjeti i postupak za pristup timova europske granične i obalne straže podacima iz VIS-a

1.  Kad je riječ o pristupu iz članka 45.d stavka 1., tim europske granične i obalne straže može podnijeti zahtjev za uvid u sve podatke ili određeni skup podataka pohranjenih u VIS-u središnjoj pristupnoj točki europske granične i obalne straže iz članka 45.d stavka 2. U zahtjevu se poziva na operativni plan za granične kontrole, i zaštitu državne granice i/ili vraćanje države članice na kojoj se temelji zahtjev. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka europske granične i obalne straže provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz stavka 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnje pristupne točke obrađuje zahtjeve. Podaci VIS-a kojima je pristupljeno šalju se timu na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka. [Am. 166]

2.  Da bi se pristup odobrio, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

   (a) država članica domaćin ovlašćuje članove tima za pretraživanje VIS-a kako bi se ispunili operativni ciljevi navedeni u operativnom planu za granične kontrole, i zaštitu državne granice i vraćanje i [Am. 167]
   (b) pretraživanje VIS-a potrebno je za izvršavanje određenih zadaća koje država članica domaćin povjerava timu.

3.  U skladu s člankom 40. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1624, članovi timova te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem mogu reagirati na informacije dobivene iz VIS-a samo prema uputama i, kao opće pravilo, u prisutnosti granične straže ili osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime. [Am. 168]

4.  U slučaju sumnje ili ako provjera identiteta nositelja vize, nositelja vize za dugotrajni boravak ili nositelja boravišne dozvole na uspije, član tima europske granične i obalne straže upućuje tu osobu graničnoj straži države članice domaćina.

5.  Pretraživanje podataka u VIS-u koje obavljaju članovi timova odvija se kako slijedi:

   (a) pri izvršavanju zadaća povezanih s graničnim kontrolama u skladu s Uredbom (EU) 2016/399, članovi timova moraju imati pristup podacima iz VIS-a radi provjere na vanjskim graničnim prijelazima u skladu s člankom 18., odnosno člankom 22.g ove Uredbe;
   (b) pri provjeri ispunjenja uvjeta za ulazak, boravak ili boravište na državnom području država članica, članovi timova moraju imati pristup podacima iz VIS-a radi provjere državljana trećih zemalja unutar državnog područja u skladu s člankom 19., odnosno člankom 22.h ove Uredbe;
   (c) pri identifikaciji osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na državnom području država članica, članovi timova moraju imati pristup podacima iz VIS-a radi identifikacije u skladu s člankom 20. ove Uredbe.

6.  Kada se takvim pristupom i pretraživanjem otkrije rezultat u VIS-u, država članica domaćin dobiva obavijest o tome.

7.  U skladu s odredbama članka 34., upravno tijelo čuva svu evidenciju o postupcima obrade podataka u okviru VIS-a koje izvršava član timova europske granične i obalne straže ili timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem. [Am. 169]

8.  Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 34., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima je pristupila su pristupili timovi Agencije. [Am. 170]

9.  Osim kad je to potrebno za izvršavanje zadaća u svrhe utvrđene Uredbom o uspostavi sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), nijedan Ni jedan dio VIS-a ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz VIS-a kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Nijedan se dio VIS-a ne preuzima. Evidentiranje pristupa i pretraživanja ne smatra se preuzimanjem ili umnožavanjem podataka iz VIS-a. [Am. 171]

10.  Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu donosi i primjenjuje mjere za osiguravanje sigurnosti podataka kako je predviđeno u članku 32.”

"

35.a  članci 46., 47. i 48. se brišu; [Am. 172, 173 i 174]

35.b  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 48.a

Postupak delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9.cb i članka 23. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9.cb i članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9.cb i članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 175]

"

36.  članak 49. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 49.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

____________

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;

"

37.  umeće se sljedeći članak 49.a:"

„Članak 49.a

Savjetodavna skupina

Agencija eu-LISA osniva savjetodavnu skupinu koja joj pomaže stručnim savjetima povezanim s VIS-om, a posebno u pripremanju njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu.”;

"

38.  članak 50. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 50.

Nadzor i ocjenjivanje učinka na temeljna prava [Am. 176]

1.  Upravno tijelo Agencija eu-LISA jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga te za nadzor poštovanja temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek. [Am. 177]

2.  Za namjene tehničkog održavanja upravno tijelo Agencija eu-LISA za potrebe tehničkog održavanja ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u. [Am. 178]

3.  Svake dvije godine eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući njegovu sigurnost i njegovu sigurnost troškove. To izvješće sadrži pregled trenutačnog napretka razvoja projekta i povezanih troškova, financijsku procjenu učinka te informacije o svim tehničkim problemima i rizicima koji bi mogli utjecati na sveukupne troškove sustava. [Am. 179]

3.a  U slučaju kašnjenja u procesu razvoja, eu-LISA obavješćuje Europski parlament i Vijeće u najkraćem mogućem roku o razlozima kašnjenja i njihovom učinku na rokove i financiranje. [Am. 180]

4.  Poštujući odredbe nacionalnog prava o objavi podataka osjetljive prirode, svaka država članica i Europol sastavljaju godišnja izvješća o učinkovitosti pristupa podacima iz VIS-a za potrebe izvršavanja zakonodavstva, a ta izvješća sadržavaju informacije i statističke podatke o:

   (a) točnoj svrsi pretraživanja, među ostalim i o vrsti terorističkog kaznenog djela ili teškog kaznenog djela, te pristupima podacima o djeci u dobi ispod 12 godina; [Am. 181]
   (b) opravdanim razlozima za utemeljenu sumnju da je osumnjičenik, počinitelj ili žrtva obuhvaćen ovom Uredbom;
   (c) broju zahtjevâ za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva;
   (ca) broju i vrsti slučajeva u kojima se primjenjivao hitni postupak iz članka 22.m stavka 2., uključujući one slučajeve u kojima naknadnom provjerom koju je provela središnja pristupna točka nije potvrđena navedena hitnost; [Am. 182]
   (d) broju i vrsti predmeta koji su okončani uspješnim identifikacijama;
   (da) statistikama o trgovanju djecom, uključujući primjere uspješne identifikacije. [Am. 183]

Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine. Komisija sastavlja sveobuhvatno izvješće koje uključuje godišnja izvješća i objavljuje se 30. prosinca te godine. [Am. 184]

5.  Svake četiri dvije godine Komisija obavlja cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve i troškove te procjenu važenja temeljnih načela, učinka na temeljna prava, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 185]

6.  Države članice dostavljaju upravnom tijelu i Komisiji potrebne podatke za sastavljanje izvješća iz stavaka 3., 4. i 5.

7.  Upravno tijelo Komisiji dostavlja podatke potrebne za provođenje cjelovitog ocjenjivanja iz stavka 5.”;

"

39.  naslov Priloga 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Popis međunarodnih organizacija iz članka 31. stavka 1.”; [Am. 186]

"

40.  nakon članka 22. umeću se sljedeća poglavlja III.a i III.b:"

„POGLAVLJE III.a

UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA DUGOTRAJNI BORAVAK I BORAVIŠNIM DOZVOLAMA

Članak 22.a

Postupci za unošenje podataka nakon odluke o zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

1.  Nakon odluke o zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, tijelo koje je izdalo odluku bez odgode otvara pojedinačni dosje unošenjem podataka iz članka 22.c ili članka 22.d u VIS.

1.a  Tijelo ovlašteno za izdavanje odluke otvara pojedinačni dosje prije njezina izdavanja. [Am. 187]

2.  Nakon otvaranja pojedinačnog dosjea VIS automatski pokreće pretraživanje u skladu s člankom 22.b.

3.  Ako je nositelj podnio zahtjev kao dio skupine ili s članom obitelji, nadležno tijelo otvara pojedinačni dosje za svaku osobu iz skupine i povezuje dosjee osoba koje su zajedno podnijele zahtjev i kojima je izdana viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola. Zahtjevi roditelja ili zakonskih skrbnika ne odvajaju se od zahtjeva njihove djece. [Am. 188]

4.  U slučaju gdje u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom nije potrebno dostaviti određene podatke ili ih činjenično nije moguće dostaviti, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi ‚nije primjenjivo’. U slučaju otisaka prstiju, sustavom se dozvoljava razlikovanje između slučajeva gdje otisci prstiju nisu potrebni u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom i onih slučajeva gdje ih činjenično nije moguće uzeti.

Članak 22.b

Pretraživanje drugih sustava

1.  VIS automatski obrađuje dosjee radi utvrđivanja rezultata isključivo u svrhu procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju država članica u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje. [Am. 189]

2.  Svaki put kada se otvori pojedinačni dosje nakon izdavanja ili odbijanja vize u skladu s člankom 22.c koji je povezan s vizom za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u skladu s člankom 22.d boravišnom dozvolom, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti (granice i vize)] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b), (c), (f) i (g) ove Uredbe s odgovarajućim podacima u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s upozorenjima (Interpol TDAWN). VIS provjerava:

   (a) podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u SIS-u kao izgubljena, ukradena, nezakonito prisvojena ili poništena;
   (b) podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u bazi podataka SLTD-a kao izgubljena, ukradena ili poništena;
   (c) je li podnositelj zahtjeva predmetom upozorenja o odbijanju ulaska i boravka koje je uneseno u SIS;
   (d) je li podnositelj zahtjeva predmetom upozorenja u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
   (e) podudaraju li se podnositelj zahtjeva i putna isprava s odbijenim, ukinutim ili poništenim odobrenjem putovanja u središnjem sustavu ETIAS-a;
   (f) nalaze li se podnositelj zahtjeva i putna isprava na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240;
   (g) jesu li podaci o podnositelju zahtjeva već uneseni u VIS;
   (h) odgovaraju li podaci navedeni u zahtjevu koji se odnose na putnu ispravu drugom zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu povezane s drugim podacima o identitetu;
   (i) je li podnositelj zahtjeva trenutačno evidentiran ili je u prošlosti bio evidentiran u EES-u kao osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka;
   (j) je li za podnositelja zahtjeva u EES-u zabilježeno da mu je odbijen ulazak;
   (k) je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za kratkotrajni boravak zabilježena u VIS-u;
   (l) je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole zabilježena u VIS-u;
   (m) jesu li podaci povezani s identitetom podnositelja zahtjeva zabilježeni među podacima Europola;
   (n) u slučajevima kada je podnositelj zahtjeva maloljetnik, je li njegov nositelj roditeljskog prava ili zakonski skrbnik:
   i. predmet upozorenja u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
   ii. predmet upozorenja o odbijanju ulaska i boravka unesenog u SIS;
   iii. nositelj putne isprave na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240.

Ovaj stavak ne smije biti prepreka podnošenju zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtva zaštitila od novih opasnosti

Kako bi se izbjegao rizik od lažnih rezultata, svako pretraživanje koje se odnosi na djecu mlađu od 14 godina ili osobe starije od 75 godina, a koje se provodi s pomoću biometrijskih identifikatora koji su zabilježeni više od pet godina prije rezultata u sustavu, a kojima se ne potvrđuje identitet državljanina treće zemlje, treba podvrgnuti obveznoj ručnoj provjeri koju provode stručnjaci za biometrijske podatke. [Am. 190]

3.  VIS u pojedinačni dosje dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavcima 2. i 5. Nadalje, kada je to relevantno, VIS upućuje na države članice koje su unijele ili pribavile podatke na temelju kojih su dobiveni pozitivni rezultati ili Europol i evidentira to u pojedinačnom dosjeu. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu. [Am. 191]

3.a  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola. [Am. 192]

4.  Za potrebe članka 2. stavka 2. točke (f) u vezi s izdanom ili produljenom vizom za dugotrajni boravak, pretraživanjima izvršenima na temelju stavka 2. ovog članka uspoređuju se relevantni podaci iz članka 22.c stavka 2. s podacima u SIS-u kako bi se moglo utvrditi postoji li u pogledu podnositelja zahtjeva jedno od sljedećih upozorenja:

   (a) upozorenje u pogledu osoba za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja;
   (b) upozorenje u pogledu nestalih osoba;
   (c) upozorenje u pogledu osoba od kojih se traži pomoć u sudskom postupku;
   (d) upozorenje o osobama i predmetima za skrivene, posebne ili posebne istražne provjere. [Am. 194]

Ako se usporedbom iz ovog stavka dobije jedan pozitivan rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo zahtjev i poduzima odgovarajuću daljnju radnju.Članak 9.a stavci 5.a, 5.b, 5.c i 5.d te članci 9.c, 9.ca i 9.cb primjenjuju se mutatis mutandis i podliježu sljedećim posebnim odredbama: [Am. 195]

5.  U pogledu pretraživanja podataka iz EES-a, ETIAS-a i VIS-a u skladu sa stavkom 2., pozitivni rezultati su ograničeni na navođenje odbijanja odobrenja putovanja, ulaska ili vize koji se temelje na sigurnosnim razlozima.

6.  Ako vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu izdaje ili produljuje konzularno tijelo države članice, primjenjuje se članak 9.a. [Am. 196]

7.  Ako je nadležno tijelo na državnom području države članice izdalo ili produljilo boravišnu dozvolu ili produljilo vizu za dugotrajni boravak, primjenjuje se sljedeće:

   (a) nadležno tijelo provjera podudaraju li se podaci evidentirani u pojedinačnom dosjeu s podacima u VIS-u ili u jednom od pretraženih informacijskih sustava/baza podataka EU-a, Europolovim podacima ili Interpolovim bazama podataka u skladu sa stavkom 2.;
   (b) kada je pozitivni rezultat povezan s Europolovim podacima u skladu sa stavkom 2., nacionalna jedinica Europola obavješćuje se radi daljnjih koraka;
   (c) ako se podaci ne podudaraju i nije prijavljen neki drugi pozitivni rezultat tijekom automatske obrade u skladu sa stavcima 2. i 3., nadležno tijelo briše lažni pozitivni rezultat iz dosjea zahtjeva;
   (d) ako se podaci podudaraju ili ako ostaje sumnja u identitet podnositelja, nadležno tijelo poduzima mjere u vezi s podacima na temelju kojih je dobiven pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 4. prema postupcima, uvjetima i kriterijima utvrđenima zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom. [Am. 197]

Članak 22.c

Pojedinačni dosje koji se otvara za izdanu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

Pojedinačni dosje otvoren u skladu s člankom 22.a stavkom 1. sadržava sljedeće podatke:

   (1) nadležno tijelo koje je izdalo dokument, uključujući njegovu lokaciju;
   (2) sljedeće podatke nositelja:
   (a) prezime (obiteljsko ime); ime (imena); datum godina rođenja; trenutačno državljanstvo ili državljanstva; spol; datum, mjesto i zemlju zemlja rođenja; [Am. 198]
   (b) vrstu i broj putne isprave te troslovnu oznaku zemlje koja je izdala putnu ispravu;
   (c) datum isteka valjanosti putne isprave;
   (cc) tijelo koje je izdalo putnu ispravu;
   (d) u slučaju maloljetnika, prezime i ime (imena) nositelja roditeljskog prava ili zakonskog skrbnika nositelja;
   (e) prezime, ime i adresu fizičke osobe ili ime i adresu poslodavca ili druge organizacije na kojoj se temelji zahtjev;
   (f) prikaz lica nositelja koji je snimljen uživo, ako je moguće; [Am. 199]
   (g) dva otiska prsta nositelja, u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;
   (3) sljedeće podatke o izdanoj vizi za dugotrajni boravak ili boravišnoj dozvoli:
   (a) informacije o statusu, uz naznaku da je izdana viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola;
   (b) mjesto i datum odluke o izdavanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole;
   (c) vrstu izdanog dokumenta (viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola);
   (d) broj izdane vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole;
   (e) datum isteka vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole.

Članak 22.d

Pojedinačni dosje koji se otvara u određenim slučajevima odbijanja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole

Ako je donesena odluka o odbijanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole jer se smatra da podnositelj zahtjeva predstavlja prijetnju javnom poretku, ili unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni, tijelo koje je odbilo zahtjev bez odgode otvara pojedinačni dosje koji sadržava sljedeće podatke: [Am. 200]

   (a) prezime, prezime pri rođenju (bivše(-a) prezime(-na)); ime (imena); spol; datum, mjesto i zemlju rođenja;
   (b) sadašnje državljanstvo i državljanstvo pri rođenju;
   (c) vrstu i broj putne isprave, nadležno tijelo koje ju je izdalo i datum izdavanja i isteka važenja;
   (d) u slučaju maloljetnika, prezime i ime (imena) nositelja roditeljskog prava ili zakonskog skrbnika podnositelja zahtjeva;
   (e) prezime, ime i adresu fizičke osobe na kojoj se temelji zahtjev;
   (f) prikaz lica podnositelja koji se snima uživo, ako je moguće; [Am. 202]
   (g) dva otiska prsta podnositelja, u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;
   (h) informacije koje upućuju na to da je viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola odbijena jer se smatra da podnositelj predstavlja prijetnju javnom poretku, ili javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni; [Am. 203]
   (i) nadležno tijelo koje je odbilo vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, uključujući njegovu lokaciju;
   (j) mjesto i datum odluke o odbijanju izdavanja vize za dugotrajni boravak ili boravišne boravka.

Članak 22.e

Podaci koji se dodaju za povučenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

1.  U slučaju odluke o povlačenju boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak, odnosno skraćivanju roka važenja vize za dugotrajni boravak, nadležno tijelo koje je donijelo odluku u pojedinačni dosje dodaje sljedeće podatke:

   (a) informacije o statusu koje upućuju na povlačenje vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole ili, u slučaju vize za dugotrajni boravak, na skraćenje roka važenja;
   (b) tijelo koje je povuklo vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu ili je skratilo razdoblje važenja vize za dugotrajni boravak, uključujući njegovu lokaciju;
   (c) mjesto i datum odluke;
   (d) novi datum isteka važenja vize za dugotrajni boravak, prema potrebi;
   (e) broj naljepnice vize, ako skraćeni rok važenja vize zahtijeva novu naljepnicu vize.

2.  U pojedinačnom dosjeu navode se i razlozi za povlačenje vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole ili skraćenje roka važenja vize za dugotrajni boravak, u skladu s člankom 22.d točkom (h).

Članak 22.f

Podaci koji se dodaju za produljenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

U slučaju odluke o produljenju važenja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak, nadležno tijelo koje je produljilo valjanost u pojedinačni dosje dodaje sljedeće podatke:

   (a) informacije o statusu, uz naznaku da je razdoblje važenja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole produljeno;
   (b) nadležno tijelo koje je produljilo razdoblje važenja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, uključujući njegovu lokaciju;
   (c) mjesto i datum odluke;
   (d) u slučaju vize za dugotrajni boravak, broj naljepnice vize, ako produljenje važenja vize za dugotrajni boravak zahtijeva novu naljepnicu vize;
   (e) datum isteka produljenog roka.

Članak 22.g

Pristup podacima radi provjere viza za dugotrajni boravak i boravišnihdozvola na vanjskim graničnim prijelazima

1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja dokumenta i/ili vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, ili unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399, tijela nadležna za izvršavanje provjera na vanjskim graničnim prijelazima u skladu s tom Uredbom imaju pristup pretraživanju s pomoću broja dokumenta u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ove Uredbe. [Am. 204]

2.  Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da su podaci o nositelju dokumenta uneseni u VIS, tijelu nadležnom za graničnu kontrolu daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz pojedinačnog dosjea, isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

   (a) informacija o statusu vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole uz naznaku je li izdana, povučena ili produljena;
   (b) podataka iz članka 22.c stavka 3. točaka (c), (d) i (e);
   (c) ako je primjenjivo, podataka iz članka 22.e stavka 1. točaka (d) i (e);
   (d) ako je primjenjivo, podataka iz članka 22.f točaka (d) i (e);
   (e) fotografija prikaz lica, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f). [Am. 205]

Članak 22.h

Pristup podacima radi provjere unutar državnog područja država članica

1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja te vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice, tijela nadležna za provjeravanje na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice i, ako je primjenjivo, policija, imaju pristup pretraživanju s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c). [Am. 206]

2.  Ako se pretraživanjem podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o nositelju uneseni u VIS, nadležnom tijelu daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz pojedinačnog dosjea i, ako je primjenjivo, povezanog/povezanih dosjea u skladu s člankom 22.a stavkom 4. isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

   (a) informacija o statusu vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole uz naznaku je li izdana, povučena ili produljena;
   (b) podataka iz članka 22.c stavka 3. točaka (c), (d) i (e);
   (c) ako je primjenjivo, podataka iz članka 22.e stavka 1. točaka (d) i (e);
   (d) ako je primjenjivo, podataka iz članka 22.f točaka (d) i (e);
   (e) fotografija prikaz lica, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f). [Am. 207]

Članak 22.i

Pristup podacima za utvrđivanje odgovornosti za zahtjeve za međunarodnu zaštitu

1.  Isključivo za svrhu utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 604/2013, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Ako nije moguće upotrijebiti otiske prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili pretraživanje na temelju otisaka prstiju nije uspjelo, pretraživanje se obavlja na temelju broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s podacima iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c).

2.  Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da je viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola unesena u VIS, tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup za pregledavanje sljedećih podataka iz dosjea zahtjeva i u pogledu podataka navedenih u točki (g) povezanih dosjea zahtjeva supružnika i djece u skladu s člankom 22.a stavkom 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

   (a) nadležnog tijela koje je izdalo vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu ili produljilo njihovo razdoblje važenja;
   (b) podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a) i (b);
   (c) vrste dokumenta;
   (d) razdoblja valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole;
   (f) fotografija, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f);
   (g) podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a) i (b) povezanih dosjea zahtjeva o supružniku i djeci.

3.  U skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 27. Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*.

Članak 22.j

Pristup podacima radi razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu

1.  Isključivo u svrhu razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 603/2013.

Ako nije moguće upotrijebiti otiske prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili pretraživanje na temelju otisaka prstiju nije uspjelo, pretraživanje se obavlja s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili dokumenta o boravku u kombinaciji s podacima iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ili kombinacije podataka iz članka 22.d točaka (a), (b), (c) i (f).

2.  Isključivo u svrhu iz stavka 1., tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup radi pregledavanja podataka podnositelja koji se odnose na izdanu, odbijenu, povučenu ili produljenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu iz članaka 22.c, 22.d, 22.e i 22.f i povezanih dosjea zahtjeva podnositelja u skladu s člankom 22.a stavkom 3., ako pretraživanje na temelju podataka iz stavka 1. upućuje na to da su podaci o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu evidentirani u VIS-u.

3.  U skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 27. Uredbe (EU) br. 603/2013.

POGLAVLJE III.b

Postupak i uvjeti za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva

Članak 22.k

Imenovana tijela država članica

1.  Države članice imenuju tijela koja imaju pravo pregledavanja podataka pohranjenih u VIS-u radi sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u prikladnim i strogo određenim okolnostima o kojima je riječ u članku 22.n. Tim nadležnim tijelima dozvoljeno je pregledavati podatke djece mlađe od 12 godina isključivo radi zaštite nestale djece i djece koja su žrtve teških zločina. [Am. 208]

2.  Svaka država članica vodi strogo ograničen popis imenovanih tijela. Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojim imenovanim tijelima i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću. [Am. 209]

3.  Svaka država članica određuje središnju pristupnu točku koja ima pristup VIS-u. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u iz članka 22.n.

Imenovano tijelo i središnja pristupna točka mogu biti dio iste organizacije ako je to dopušteno u skladu s nacionalnim pravom, ali središnja pristupna točka pri izvršavanju zadaća na temelju ove Uredbe djeluje u potpunosti neovisno od imenovanih tijela. Središnja pristupna točka odvojena je od imenovanih tijela i ne prima od njih upute u pogledu rezultata provjere koju obavlja neovisno.

U okviru ispunjavanja svojih ustavnih ili zakonskih zahtjeva države članice mogu odrediti i više od jedne središnje pristupne točke ako to odgovara njihovoj organizacijskoj i upravnoj strukturi.

4.  Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojoj središnjoj pristupnoj točki i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću.

5.  Na nacionalnoj razini svaka država članica vodi popis operativnih jedinica u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti pristup podacima pohranjenim u VIS-u preko središnje pristupne točke.

6.  Samo propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka ima ovlaštenje za pristup VIS-u u skladu s člancima 22.m i 22.n.

Članak 22.l

Europol

1.  Europol imenuje jednu od svojih operativnih jedinica ‚imenovanim tijelom Europola’ i ovlašćuje je za traženje pristupa VIS-u putem imenovane središnje pristupne točke VIS-a iz stavka 2. radi potpore i jačanja djelovanja država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem i istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela.

2.  Europol kao središnju pristupnu točku imenuje specijaliziranu jedinicu s propisno ovlaštenim službenicima Europola. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u utvrđeni člankom 22.p.

Središnja pristupna točka pri izvršenju svojih zadaća na temelju ove Uredbe djeluje u potpunosti neovisno i ne prima upute od imenovanog tijela Europola iz stavka 1. u pogledu rezultata provjere. [Am. 210]

Članak 22.m

Postupak za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva

1.  Operativne jedinice iz članka 22.k stavka 5. podnose obrazloženi elektronički ili pisani zahtjev središnjoj pristupnoj točki iz članka 22.k stavka 3. za pristup podacima pohranjenim u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz članka 22.n. Ako su uvjeti za pristup ispunjeni, središnje pristupne točke obrađuju zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno prosljeđuju se operativnim jedinicama iz članka 22.k stavka 5. na način kojim se ne ugrožava sigurnost podataka.

2.  U iznimno hitnom slučaju kada treba spriječiti neposrednu opasnost po život osobe povezanu s kaznenim djelom terorizma ili drugim teškim kaznenim djelom, središnje pristupne točke odmah obrađuju zahtjev i tek naknadno provjeravaju jesu li ispunjeni svi uvjeti iz članka 22.n, uključujući i to je li hitan slučaj stvarno postojao. Naknadna provjera odvija se bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije 7 radnih dana nakon obrade zahtjeva.

3.  Ako se na temelju naknadne provjere utvrdi da pristup podacima iz VIS-a nije bio opravdan, sva tijela koja su imala pristup tim podacima odmah brišu podatke kojima je pristupljeno iz VIS-a i obavješćuju središnje pristupne točke o tom brisanju. [Am. 211]

Članak 22.n

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela država članica podacima VIS-a

1.  Imenovana Ne dovodeći u pitanje članak 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], imenovana tijela mogu pristupiti VIS-u radi pregledavanja podataka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: [Am. 212]

   (a) pristup radi ostvarivanja uvida potreban je i proporcionalan za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
   (b) pristup radi ostvarivanja uvida potreban je i proporcionalan u određenom slučaju;
   (c) postoje opravdani razlozi na temelju kojih se smatra da će se pregledavanjem podataka iz VIS-a moći znatno pridonijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi bilo kojih predmetnih kaznenih djela, a posebno ako postoji utemeljena sumnja da osumnjičenik, počinitelj ili žrtva terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela spada u jednu od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom;
   (ca) u slučaju pretraživanja na temelju otisaka prstiju, pokrenuto je prethodno pretraživanje u sustavima za automatizirano prepoznavanje otisaka prstiju drugih država članica u skladu s Odlukom 2008/615/PUP ako su usporedbe otisaka prstiju tehnički dostupne i ako je to pretraživanje u potpunosti provedeno ili to pretraživanje nije u potpunosti provedeno u roku od 24 sata od njegova pokretanja. [Am. 213]
   (d) ako je pokrenuto pretraživanje CIR-a u skladu s člankom 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], a primljeni odgovor, kako je navedeno u članku 22. stavku 5. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], pokazuje da su podaci pohranjeni u VIS-u. [Am. 214]

2.  Ispunjenje uvjeta iz stavka 1. točke (d) nije potrebno u situacijama kada je pristup VIS-u potreban kao alat za pretraživanje povijesti vize ili razdoblja dopuštenog boravka na državnom području država članica poznatog osumnjičenika, poznatog počinitelja ili poznate pretpostavljene žrtve kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela.

3.  Pregledavanje VIS-a ograničeno je na pretraživanje s pomoću bilo kojeg od sljedećih podataka u dosjeu zahtjeva ili pojedinačnom dosjeu: [Am. 215]

   (a) prezimena (obiteljsko ime), imena (osobna imena), datuma godine rođenja, državljanstva ili državljanstava i/ili spola; [Am. 216]
   (b) vrste i broja putne isprave ili isprava, troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu i datuma isteka valjanosti putne isprave;
   (c) broja naljepnice vize ili broja vize za dugotrajni boravak ili dokumenta o boravku i datuma isteka valjanosti vize, vize za dugotrajni boravak ili dokumenta o boravku, prema potrebi;
   (d) otisaka prstiju, uključujući latentne otiske prstiju;
   (e) prikaza lica.

3.a  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe. [Am. 217]

3.b  Prikaz lica iz stavka 3. točke (e) ne smije biti jedini kriterij pretraživanja. [Am. 218]

4.  U slučaju dobivanja pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, omogućuje se pristup podacima navedenima u ovom stavku stavku 3. ovog članka te bilo kojim drugim podacima iz dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea, uključujući unesene podatke koji se odnose na izdani, odbijeni, poništeni, ukinuti ili produljeni dokument. Pristup podacima iz članka 9. stavka 4. točke (l) kako su evidentirani u dosjeu zahtjeva daje se samo ako je podnesen izričiti obrazloženi zahtjev za pretraživanje tih podataka koji je odobren neovisnom provjerom. [Am. 219]

Članak 22.o

Pristup VIS-u radi identifikacije osoba u posebnim okolnostima

Odstupajući od članka 22.n stavka 1., imenovana tijela nemaju obvezu ispuniti uvjete utvrđene tim stavkom za pristup VIS-u u svrhu identifikacije osoba, posebno djece, koje su nestale, otete ili su identificirane kao žrtve trgovine ljudima te u pogledu kojih postoje opravdani ozbiljni razlozi za vjerovanje da će pretraživanje podataka iz VIS-a pomoći njihovoj identifikaciji i/ili pridonijeti istrazi određenih slučajeva trgovine ljudima. U takvim okolnostima imenovana tijela mogu pretraživati VIS na temelju otisaka prstiju tih osoba. [Am. 220]

Tamo gdje U slučaju kada nije moguće koristiti otiske prstiju tih osoba ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. ili članka 22.c stavka 2. točaka (a) i (b). [Am. 221]

U slučaju pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, pristupa se bilo kojim podacima iz članka 9., članka 22.c ili članka 22.d te podacima iz članka 8. stavaka 3. i 4. ili članka 22.a stavka 3. [Am. 222]

Članak 22.p

Postupak i uvjeti za pristup Europola podacima iz VIS-a

1.  Europol ima pristup radi ostvarivanja uvida u podatke iz VIS-a ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

   (a) ostvarivanje uvida potrebno je i proporcionalno radi potpore i jačanja djelovanja država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem ili istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u okviru mandata Europola;
   (b) ostvarivanje uvida potrebno je i proporcionalno u određenom slučaju;
   (c) postoje opravdani razlozi na temelju kojih se smatra da će se pregledavanjem podataka iz VIS-a moći znatno pridonijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi bilo kojih predmetnih kaznenih djela, a posebno ako postoji utemeljena sumnja da osumnjičenik, počinitelj ili žrtva terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela spada u jednu od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom;
   (d) ako je pokrenuto pretraživanje CIR-a u skladu s člankom 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], primljeni odgovor, kako je navedeno u članku 22. stavku 3. te Uredbe, pokazuje da su podaci pohranjeni u VIS-u.

2.  Na odgovarajući se način primjenjuju uvjeti utvrđeni u članku 22.n stavcima 2., 3. i 4.

3.  Imenovano tijelo Europola može središnjoj pristupnoj točki Europola iz članka 22.k l stavka 3 2. podnijeti obrazloženi elektronički zahtjev za pregled svih podataka ili određenog skupa podataka pohranjenih u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka Europola provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za pristup iz stavaka 1. i 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka obrađuje zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno šalju se operativnim jedinicama iz članka 22.l stavka 1. na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka. [Am. 223]

4.  Obradu informacija koje Europol dobije na temelju pregleda podataka iz VIS-a mora odobriti država članica iz koje podaci potječu. Takvo se odobrenje dobiva putem nacionalne jedinice Europola te države članice.

Članak 22.q

Evidentiranje i dokumentacija

1.  Svaka država članica i Europol osiguravaju da se svi postupci obrade podataka koji proizlaze iz zahtjevâ za pristup podacima iz VIS-a u skladu s poglavljem III.c b evidentiraju ili dokumentiraju za potrebe provjere dopuštenosti zahtjeva, praćenja zakonitosti obrade podataka i cjelovitosti i sigurnosti podataka i mogućih utjecaja na temeljna prava te unutarnjeg praćenja.

Takve evidencije ili dokumenti zaštićeni su odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu dvije godine nakon njihova stvaranja, osim ako su potrebni za postupke praćenja koji su već pokrenuti. [Am. 224]

2.  Evidencija ili dokumentacija u svim slučajevima sadržavaju:

   (a) točnu svrhu zahtjeva za pristup podacima iz VIS-a, uključujući predmetno kazneno djelo terorizma ili drugo teško kazneno djelo i, u slučaju Europola, točnu svrhu zahtjeva za pristup;
   (b) upućivanje na nacionalni dosje;
   (c) datum i točno vrijeme zahtjeva za pristup koji je središnja pristupna točka podnijela središnjem sustavu VIS-a;
   (d) naziv tijela koje je zatražilo pristup radi ostvarivanja uvida;
   (e) ako je primjenjivo, odluku donesenu u vezi s naknadnom provjerom;
   (f) podatke upotrijebljene za ostvarivanje uvida;
   (g) u skladu s nacionalnim pravilima ili s Uredbom (EU) 2016/794 te, po potrebi, Uredbom (EU) 2018/1725, jedinstveni korisnički identitet službenika koji je obavio pretraživanje i službenika koji je naložio pretraživanje. [Am. 225]

3.  Evidencija i dokumentacija upotrebljavaju se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka, praćenje učinka na temeljna prava i osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja ne sadržava osobne podatke može se upotrebljavati za praćenje i evaluaciju iz članka 50. ove Uredbe. Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680, odgovorno za provjeru dopuštenosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka, ima pristup tim evidencijama na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti. [Am. 226]

Članak 22.r

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela države članice podacima iz VIS-a za koje se ova Uredba još ne primjenjuje

1.  Imenovana tijela države članice za koju se ova Uredba još ne primjenjuje imaju pristup podacima iz VIS-a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

   (a) pristup je u okviru njihovih ovlasti;
   (b) pristup je u skladu s uvjetima koji su isti onima iz članka 22.n stavka 1.;
   (c) pristupu prethodi odgovarajuće obrazloženi pisani ili elektronički zahtjev određenom tijelu države članice na koju se primjenjuje ova Uredba; to tijelo zatim od nacionalne središnje pristupne točke ili točaka traži pristup podacima VIS-a.

2.  Država članica na koju se ova Uredba još ne primjenjuje stavlja svoje informacije o vizama na raspolaganje državama članicama na koje se ova Uredba primjenjuje na temelju odgovarajuće obrazloženog pisanog ili elektroničkog zahtjeva u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 22.n stavkom 1.

_____________

* Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).”.

Članak 22.ra

Zaštita osobnih podataka kojima se pristupa u skladu s poglavljem III.b

1.   Svaka država članica osigurava da se nacionalni zakoni i drugi propisi doneseni na temelju Direktive (EU) 2016/680 također primjenjuju na pristup njezinih nacionalnih tijela VIS-u u skladu s ovim poglavljem, među ostalim, u pogledu prava osoba čijim se podacima na taj način pristupa.

2.   Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680 prati zakonitost pristupa država članica osobnim podacima u skladu s ovim poglavljem, uključujući njihov prijenos u VIS i iz VIS-a. Članak 41. stavci 3. i 4. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način.

3.   Obrada osobnih podataka koju obavlja Europol na temelju ove Uredbe provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 i nadzire je Europski nadzornik za zaštitu podataka.

4.   Osobni podaci kojima se pristupa u VIS-u u skladu s ovim poglavljem obrađuju se samo za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage konkretnog slučaja za koji su država članica ili Europol zatražili podatke.

5.   Agencija eu-LISA, imenovana tijela, središnje pristupne točke i Europol vode evidenciju kako je navedeno u članku 22.q o pretraživanjima kako bi nadzorno tijelo iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/680 i Europski nadzornik za zaštitu podataka imali mogućnost pratiti usklađenost obrade podataka s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka. Uz iznimku podataka prikupljenih za te svrhe, osobni podaci i evidencija o pretraživanjima brišu se iz svih nacionalnih i Europolovih datoteka nakon 30 dana, osim ako su ti podaci i evidencija potrebni za konkretnu kaznenu istragu koja je u tijeku i u vezi s kojom su ih država članica ili Europol zatražili. [Am. 227]

"

Članak 2.

Izmjene Stavljanje izvan snage Odluke 2004/512/EZ [Am. 228]

Članak 1. stavak 2. Odluke Odluka 2004/512/EZ zamjenjuje stavlja se sljedećim: izvan snage. Upućivanja na tu Odluku smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 767/2008 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga 2."

„2. Vizni informacijski sustav temelji se na centraliziranom ustroju i sastoji se od:

   (a) zajedničkog repozitorija podataka o identitetu, kako je navedeno u [članku 17. stavku 2. točki (a) Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti];
   (b) središnjeg informacijskog sustava, dalje u tekstu ‚središnji vizni informacijski sustav’ (VIS);
   (c) sučelja u svakoj državi članici, dalje u tekstu ‚nacionalno sučelje’ (NI-VIS), koje osigurava vezu s mjerodavnim središnjim nacionalnim tijelom određene države članice, ili nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) u svakoj državi članici koje se temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama jednakim za sve države članice, koje omogućuju povezivanje središnjeg sustava s nacionalnim infrastrukturama u državama članicama;
   (d) komunikacijske infrastrukture između VIS-a i nacionalnih sučelja;
   (e) sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava VIS-a i središnjeg sustava EES-a;
   (f) sigurne komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i središnjih infrastruktura Europskog portala za pretraživanje uspostavljenog [člankom 6. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti], zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka uspostavljene [člankom 12. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti], zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti] i sustava otkrivanja višestrukog identiteta (MID) uspostavljenog [člankom 25. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti];
   (g) mehanizma savjetovanja o zahtjevima i razmjene informacija između središnjih tijela nadležnih za vize (‚VISMail’);
   (h) pristupne točke za prijevoznike;
   (i) sigurne mrežne usluge koja omogućuje komunikaciju između VIS-a, s jedne strane, te pristupne točke za prijevoznike i međunarodnih sustava (Interpolovi sustavi/baze podataka), s druge strane;
   (j) repozitorija podataka za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe.

Središnji sustav, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente računalne opreme i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a).”. [Am. 229]

"

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 810/2009

Uredba (EZ) br. 810/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 10. stavku 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) predočiti fotografiju u skladu sa standardima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1683/95 dozvoliti snimanje prikaza lica uživo ili nakon prvog zahtjeva i zatim najmanje svakih 59 mjeseci nakon toga, u skladu sa standardima utvrđenima u članku 13. ove Uredbe.”; [Am. 230]

"

2.  članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:"

„– fotografija snimljena uživo i digitalno pohranjena prikaz lica snimljen uživo u vrijeme podnošenja zahtjeva;”; [Am. 231]

"

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Kada su podnositeljevi otisci prstiju i fotografija snimljena uživo dostatne kvalitete uneseni u VIS kao dio zahtjeva podnesenog prije manje od 59 mjeseci prije datuma novog zahtjeva, oni se mogu kopirati kopiraju u sljedeći zahtjev.”; [Am. 232]

"

(c)  u stavku 7. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) djeca mlađa od 6 godina i osobe starije od 70 godina;”; [Am. 253]

"

(d)  briše se stavak 8.;

3.  članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Za svaki će se zahtjev konzultirati VIS u skladu s člankom 8. stavkom 2., člankom 15. i člankom 9.a Uredbe (EZ) br. 767/2008. Države članice osiguravaju da se u cijelosti koriste sva mjerila za pretraživanje u skladu s tim člancima, kako bi se izbjegla pogrešna odbijanja i identifikacije.”;

"

(b)  umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:"

„3.a U skladu s člankom 9.c Uredbe (EZ) br. 767/2008, za potrebe procjene uvjeta ulaska predviđenih stavkom 3. konzulat uzima u obzir rezultat provjera sljedećih baza podataka:

   (a) SIS-a i SLTD-a kako bi provjerio podudara li se putna isprava upotrijebljena za zahtjev s putnom ispravom koja je prijavljena kao izgubljena, ukradena ili poništena te podudara li se putna isprava upotrijebljena za zahtjev s putnom ispravom evidentiranom u dosjeu u Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN); [Am. 233]
   (b) središnjeg sustava ETIAS-a kako bi provjerio podudara li se podnositelj s odbijenim, ukinutim ili poništenim zahtjevom za odobrenje putovanja;
   (c) VIS-a kako bi provjerio podudaraju li se podaci iz zahtjeva o putnoj ispravi s drugim zahtjevom za vizu povezanim s različitim podacima o identitetu te je li podnositelju odbijena, ukinuta ili poništena viza za kratkotrajni boravak;
   (d) EES-a kako bi provjerio je li podnositelj trenutačno evidentiran kao osoba koja je prekoračila dopušteni boravak ili je u prošlosti bio tako evidentiran te je li podnositelju u prošlosti odbijen ulazak;
   (e) Eurodaca kako bi provjerio je li podnositelju povučen ili odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu;
   (f) Europolovih podataka kako bi provjerio podudaraju li se podaci iz zahtjeva s podacima evidentiranim u bazi podataka;
   (g) sustava ECRIS-TCN kako bi provjerio podudara li se podnositelj s osobom čiji su podaci evidentirani u ovoj bazi podataka zbog kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela; [Am. 234]
   (h) SIS-a kako bi provjerio je li podnositelj predmet upozorenja koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja.

Konzulat ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva, ako postoje, te rezultatima provjera u skladu s člankom 9.c Uredbe (EZ) br. 767/2008.

3.b  Tijelo nadležno za vize upotrebljava sustav za otkrivanje višestrukog identiteta i zajednički repozitorij podataka o identitetu iz članka 4. stavka 37. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)] ili SIS ili oboje radi procjene razlika u povezanim identitetima i obavlja dodatne provjere koje su potrebne za donošenje odluke o statusu i boji veze te za donošenje odluke o izdavanju ili odbijanju vize predmetne osobe.

U skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], ovaj se stavak primjenjuje samo od početka rada sustava za otkrivanje višestrukog identiteta.”;

"

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. S pomoću informacija dobivenih iz EES-a, konzulat provjerava hoće li podnositelj zahtjeva namjeravanim boravkom prijeći najdulje trajanje odobrenog boravka na području država članica, neovisno o mogućim boravcima odobrenima nacionalnom vizom za dugotrajni boravak ili dozvolom boravka koju je izdala druga država članica.”;

"

4.  umeće se sljedeći članak 21.a:"

„Članak 21.a

Posebni pokazatelji rizika

-1.  Posebni pokazatelji rizika algoritam su kojim se omogućuje profiliranje kako je definirano u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679 usporedbom podataka unesenih u dosje zahtjeva s posebnim pokazateljima rizika koji upućuju na rizik u pogledu sigurnosti, rizik od nezakonitih imigracija ili visoki rizik od pojave epidemije. Posebni pokazatelji rizika registrirani su u VIS-u. [Am. 235]

1.  Procjena rizika Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 51.a kako bi dodatno definirala rizike u pogledu sigurnosti ili nezakonitih imigracija ili visokog rizika od pojave epidemije temelji se na na temelju: [Am. 236]

   (a) statističkim podacima proizvedenim u EES-u koji upućuju na neuobičajene stope prekoračenja dopuštenog boravka i zabrana ulaska određenoj skupini putnika nositelja vize;
   (b) statističkim podacima proizvedenim u VIS-u u skladu s člankom 45.a koji upućuju na neuobičajene stope odbijenih zahtjeva za vizu zbog rizika od nezakonitih migracija, prijetnji sigurnosti ili prijetnji javnom zdravlju sigurnosti povezanih s određenom skupinom putnika podnositeljem zahtjeva; [Am. 237]
   (c) statističkim podacima proizvedenim u VIS-u u skladu s člankom 45.a i u EES-u koji upućuju na povezanosti između informacija prikupljenih s pomoću obrasca zahtjeva i prekoračenog dopuštenog boravka ili zabrana ulaska;
   (d) informacijama utemeljenim na činjenicama i dokazima koje pružaju države članice u pogledu posebnih pokazatelja sigurnosnih rizika ili prijetnji koje utvrdi ta država članica;
   (e) informacijama utemeljenim na činjenicama i dokazima koje pružaju države članice u pogledu neuobičajenih stopa prekoračenja dopuštenog boravka i zabrana ulazaka određenoj skupini putnika za tu državu članicu;
   (f) informacijama o posebnim visokim rizicima od pojave epidemije koje pružaju države članice te informacijama epidemiološkog nadzora i procjena rizika koje pruža Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) te o izbijanjima bolesti o kojima izvješćuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

2.  Komisija donosi provedbeni akt kojim određuje rizike navedene u stavku 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2. [Am. 238]

3.  Na temelju posebnih rizika utvrđenih u skladu sa stavkom 2. s ovom Uredbom i delegiranim aktom iz stavka 1. uspostavljaju se posebni pokazatelji rizika koji se sastoje od kombinacije podataka, uključujući jedan od sljedećih podataka ili njih više: [Am. 239]

   (a) raspon dobi, spol, državljanstvo;
   (b) zemlju i grad boravišta;
   (c) državu članicu/države članice odredišta;
   (d) državu članicu prvog ulaska;
   (e) svrhu putovanja;
   (f) trenutačno zanimanje.

4.  Posebni pokazatelji rizika ciljani su i razmjerni. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti isključivo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe.

5.  Posebni pokazatelji rizika donose se provedbenim aktom Komisije. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.

6.  U skladu s člankom 21. stavkom 1., tijela nadležna za vize upotrebljavaju posebne pokazatelje rizika kada procjenjuju predstavlja li podnositelj zahtjeva rizik od nezakonite imigracije, ili rizik za sigurnost država članica ili visoki rizik od pojave epidemije. [Am. 240]

7.  Komisija i Agencija Europske unije za temeljna prava redovito preispituje preispituju posebne rizike i posebne pokazatelje rizika.”; [Am. 241]

"

4.a  članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Ponašanje osoblja i poštovanje temeljnih prava

1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni. Osoblje konzulata u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo dok obavlja svoje dužnosti.

2.  Konzularno je osoblje obvezno u potpunosti poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima dok obavlja svoje dužnosti. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići.

3.  U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, boje kože, socijalnog podrijetla, genetičkih osobina, jezika, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”; [Am. 242]

"

4.b  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 39.a

Temeljna prava

Pri provedbi ove Uredbe, države članice djeluju u potpunoj sukladnosti s odgovarajućim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, odgovarajućim međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju o statusu izbjeglica iz Ženeve od 28. srpnja 1951., obvezama vezanima uz međunarodnu zaštitu, posebno načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i temeljnim pravima. U skladu s općim načelima prava Unije, odluke prema ovoj Uredbi donose se na pojedinačnoj osnovi. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”; [Am. 243]

"

5.  članak 46. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 46.

Prikupljanje statističkih podataka

Komisija do 1. ožujka svake godine objavljuje zbirku sljedećih godišnjih statističkih podataka o vizama po konzulatu i graničnom prijelazu gdje pojedina država članica obrađuje zahtjeve za vize:

   (a) broj zatraženih, izdanih i odbijenih zrakoplovno-tranzitnih viza;
   (b) broj zatraženih, izdanih (razdvojene po rokovima valjanosti: 1, 2, 3, 4 i 5 godina) i odbijenih jedinstvenih viza za jednokratni ulazak i viza za višekratni ulazak;
   (c) broj izdanih viza s ograničenom prostornom valjanošću.

Ta se statistika prikuplja na temelju izvješća sastavljenih u središnjem repozitoriju podataka VIS-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

"

5.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 51.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 21.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. 2. Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz dijela B Priloga ovoj Uredbi. Članak 7. 1. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 244]

"

6.  u članku 57. brišu se stavci 3. i 4.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2017/2226

Uredba (EU) br. 2017/2226 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 9. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:"

„EES pruža funkciju za centralizirano upravljanje tim popisom. Podrobna pravila o upravljanju funkcijom utvrđuju se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2. ove Uredbe.”;

"

2.  u članku 13. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, prijevoznici upotrebljavaju mrežnu uslugu kako bi provjerili valjanost vize za kratkotrajni boravak i je li već iskorišten broj dopuštenih ulazaka ili je nositelj dosegnuo najdulje trajanje odobrenog boravka te, ovisno o slučaju, je li viza valjana za područje odredišne luke tog putovanja. Prijevoznici pružaju podatke navedene u članku 16. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe. Na temelju toga prijevoznici putem mrežne usluge dobivaju odgovor OK/NOT OK. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Prijevoznici uspostavljaju program autentifikacije kako bi osigurali da samo ovlašteno osoblje može pristupiti mrežnoj usluzi. Odgovor OK/NOT OK ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. U slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje.”; [Am. 245]

"

2.a  u članku 14. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Ako je potrebno unijeti ili ažurirati podatke u bilješci o ulasku/izlasku nositelja vize, granična tijela mogu, u skladu s člankom 8. ove Uredbe i člankom 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008, iz VIS-a preuzeti i u EES uvesti podatke predviđene člankom 16. stavkom 1. točkom (d) i člankom 16. stavkom 2. točkama od (c) do (f) ove Uredbe. [Am. 246]

"

2.b  članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ako je potrebno otvoriti osobni dosje ili ažurirati prikaz lica iz članka 17. stavka 1. točke (b), prikaz lica uzima se uživo.”; [Am. 247]

"

(b)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) preuzima se iz VIS-a i uvozi u EES.”; [Am. 248]

"

(c)  stavak 5. briše se; [Am. 249]

3.  u članku 35. stavku 4. briše se izraz „kroz infrastrukturu VIS-a”.

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/399

Uredba (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 8. stavku 3. dodaje se sljedeća točka (ba):"

„(ba) ako je državljanin treće zemlje nositelj vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka, temeljite provjere pri ulasku uključuju i provjeru identiteta nositelja vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te vjerodostojnosti vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka pretraživanjem viznog informacijskog sustava (VIS) u skladu s člankom 22.g Uredbe (EZ) br. 767/2008;

u okolnostima u kojima provjera nositelja dokumenta ili samog dokumenta u skladu s člankom 22.g te uredbe, prema potrebi, nije uspješna, odnosno ako postoji sumnja u identitet nositelja, vjerodostojnost dokumenta i/ili putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tih nadležnih tijela pristupa provjeri čipa dokumenta.”;

"

2.  u članku 8. stavku 3. brišu se točke od (c) do (f).

Članak 7.

Izmjene Uredbe (EU) XXX o uspostavi okvira za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a (granice i viza) [Uredba o interoperabilnosti]

Uredba (EU) XXX o uspostavi okvira za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a (granice i viza) [Uredba o interoperabilnosti] mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 13. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) podaci iz članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka (f) i (g) te članka 22.d točaka (f) i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

"

2.  u članku 18. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b) i do (c cc), članka 9. stavaka 5. i 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) i članka 22.d točaka (a), (b), (c), (f), i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”; [Am. 250]

"

3.  u članku 26. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) nadležna tijela iz članka 6. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008 pri otvaranju ili ažuriranju dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

"

4.  članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) dosje zahtjeva ili pojedinačni dosje otvara se ili ažurira u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

"

(b)  u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) prezime; ime (imena); datum rođenja, spol i državljanstvo/državljanstva kako je navedeno u članku 9. stavku 4. točki (a), u članku 22.c stavku 2. točki (a) i u članku 22.d točki (a) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

"

5.  u članku 29. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) nadležna tijela iz članka 6. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008 za rezultate dobivene pri otvaranju ili ažuriranju dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”.

"

Članak 8.

Stavljanje izvan snage Odluke 2008/633/PUP

Odluka 2008/633/PUP stavlja se izvan snage. Upućivanja na Odluku 2008/633/PUP smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 767/2008 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga 2.”.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu] uz iznimku odredbi o provedbenim i delegiranim aktima iz članka 1. točaka 6., 7., 26., 27., 33. i 35., članka 3. točke 4. i članka 4. točke 1. koji se primjenjuju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Do ... [godinu dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju pripreme za potpunu provedbu ove Uredbe. To izvješće sadrži i detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na sveukupne troškove. [Am. 251]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG 2.

Korelacijska tablica

Odluka Vijeća 2008/633/PUP

Uredba (EZ) br. 767/2008

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Članak 1.

Sadržaj i područje primjene

Članak 2.

Definicije

Članak 4.

Definicije

Članak 3.

Određena tijela i središnje pristupne točke

Članak 22.k

Imenovana tijela država članica

Članak 22.l

Europol

Članak 4.

Postupak za pristupanje VIS-u

Članak 22.m

Postupak za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva

Članak 5.

Uvjeti za pristupanje određenih tijela država članica podacima VIS-a

Članak 22.n

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela država članica podacima VIS-a

Članak 6.

Uvjeti za pristupanje podacima VIS-a od strane određenih tijela države članice, za koje se Uredba (EZ) br. 767/2008 još ne primjenjuje

Članak 22.r

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela države članice podacima iz VIS-a za koje se ova Uredba još ne primjenjuje

Članak 7.

Uvjeti za pristup Europola podacima VIS-a

Članak 22.p

Postupak i uvjeti za pristup Europola podacima iz VIS-a

Članak 8.

Zaštita osobnih podataka

Poglavlje VI.

Prava i nadzor nad zaštitom podataka

Članak 9.

Sigurnost podataka

Članak 32.

Sigurnost podataka

Članak 10.

Odgovornost

Članak 33.

Odgovornost

Članak 11.

Unutarnji nadzor

Članak 35.

Unutarnja kontrola

Članak 12.

Kazne

Članak 36.

Sankcije

Članak 13.

Držanje podataka u nacionalnim datotekama

Članak 30.

Čuvanje podataka iz VIS-a u nacionalnim datotekama

Članak 14.

Pravo pristupa, ispravljanja i brisanja

Članak 38.

Pravo na pristup, ispravljanje i brisanje

Članak 15.

Troškovi

Nije primjenjivo

Članak 16.

Vođenje evidencije

Članak 22.q

Evidentiranje i dokumentacija

Članak 17.

Nadzor i ocjenjivanje

Članak 50.

Nadzor i ocjenjivanje

(1)SL C , , str. .
(2)SL C , , str. .
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(4)Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavi viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 213, 15.6.2004., str. 5.).
(5)Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).
(6)Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
(7)Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela (SL L 218, 13.8.2008., str. 129.).
(8)Provedbena odluka Komisije 2011/636/EU оd 21. rujna 2011. o određivanju datuma za početak djelovanja viznog informacijskog sustava (VIS) u prvoj regiji (SL L 249, 27.9.2011., str. 18.).
(9)Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(10)COM(2016)0205.
(11) „Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.).
(12) „Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.).
(13)Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama, uključujući interoperabilna rješenja, u području pravosuđa i unutarnjih poslova (9368/1/16 REV 1).
(14)Zaključci Vijeća o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a (10151/17).
(15)„Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.).
(16)„Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.).
(17)COM(2017)0558, str. 15.
(18)COM(2018)0251.
(19)Prepoznavanje otisaka prstiju djece (2013. – EUR 26193).
(20)„Automatsko prepoznavanje otisaka prstiju: od djece do starijih osoba” (2018. – ZIC).
(21)„Izvedivost i posljedice snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece i pohranjivanje skeniranog primjerka putne isprave podnositelja zahtjeva za vizu u viznom informacijskom sustavu (VIS)” (2018.).
(22)Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(23)Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.).
(24)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(25)Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(26)Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).
(27)Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [puni naslov] (SL L …, …, str. …).
(28)Uredba (EZ) br. 45/2001(EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i tijelima Zajednice agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(29)Odluka br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o popisu putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza, te o uspostavi mehanizma za uspostavu tog popisa (SL L 287, 4.11.2011., str. 9.).
(30)Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(31)Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).
(32)Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(33)SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(34)Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(35)SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(36)Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(37)Odluka Vijeća 2008/149/PUP od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 50.).
(38)SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(39)Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
(40)Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.).
(41)Odluka Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 269, 19.10.2017., str. 39.).


Uspostava Fonda za azil i migracije ***I
PDF 488kWORD 124k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i migracije (COM(2018)0471 – C8-0271/2018 – 2018/0248(COD))
P8_TA(2019)0175A8-0106/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0471),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 78. stavak 2. i članak 79. stavke 2. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0271/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A8-0106/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i , migracije i integraciju [Am. 1]

P8_TC1-COD(2018)0248


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. i , članak 79. stavke 2. i 4. te članak 80., [Am. 2]

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i te prikladnim i solidarnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 3]

(2)  Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu iz svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom za obnovu povjerenja u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore u području migracija i omogući učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i poštenom podjelom odgovornosti između država članica navedenih u članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te je potvrđena u preispitivanju tog programa na sredini provedbenog razdoblja iz rujna 2017. i u izvješću o napretku iz ožujka i svibnja 2018. [Am. 4]

(3)  U svojim Zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće potvrdilo je da treba tražiti sveobuhvatni, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim će se obnoviti kontrola na vanjskim granicama, smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru i koji bi trebalo temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguranje znatno pojačanih vraćanja mjerama na razini EU-a i država članica, kao što su djelotvorni sporazumi i mehanizmi o ponovnom prihvatu. Europsko vijeće pozvalo je, među ostalim, na provedbu i razvoj dobrovoljnih programa preseljenja. [Am. 5]

(4)  Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguranje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije i ispunio cilj osiguravanja zajedničke održive politike Unije o azilu i imigraciji, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil i , migracije i integraciju (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 6]

(4a)   Fond bi trebao u potpunosti poštovati ljudska prava, biti u skladu s Programom do 2030., načelom usklađenosti politika radi razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a, te obvezama na međunarodnoj razini u pogledu migracija i azila, i to u globalnom paktu o izbjeglicama i globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije. [Am. 7]

(4b)   U upravljanju Fondom iz perspektive razvoja trebalo bi u obzir uzeti razne glavne uzroke migracija kao što su sukobi, siromaštvo, manjak obradive zemlje, obrazovanje i nejednakost. [Am. 8]

(5)  Fond bi Mjere koje se financiraju iz Fonda trebalo bi provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, kao i s međunarodnim obvezama Unije i država članica u pogledu temeljnih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta i Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Protokolom od 31. siječnja 1967. [Am. 9]

(5a)  Pri provedbi Fonda trebala bi se promicati načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije. Sredstvima Fonda ne bi se trebale podupirati mjere kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili socijalne isključenosti. [Am. 10]

(5b)  Pri provedbi Fonda trebalo bi dati prednost mjerama kojima se rješava pitanje maloljetnika bez pratnje i razdvojenih maloljetnika putem rane identifikacije i registracije te mjerama koje se provode u najboljem interesu djeteta. [Am. 11]

(6)  Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice uspostavljenog Odlukom 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ, Europskog fonda za povratak uspostavljenog Odlukom 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za razdoblje 2007. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020., kako je uspostavljen Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Istodobno bi se trebale uzeti u obzir sve relevantne novosti.

(7)  Fondom bi se trebalo podupirati solidarnost među državama članicama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim, promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, preseljenjem i humanitarnim prihvatom te transferom podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite između država članica, povećanjem zaštite ranjivih tražitelja azila kao što su djeca, podupiranjem strategija integracije i djelotvornijom politikom zakonitih migracija kako , stvaranjem sigurnih i zakonitih putova za ulazak u Uniju, čime bi se osigurala dugoročna konkurentnost ujedno trebalo doprinijeti osiguravanju dugoročne konkurentnosti Unije i budućnost budućnosti njezina socijalnog modela te smanjio poticaj za nezakonite migracije provedbom održive politike vraćanja i ponovnog prihvata. S obzirom na to da je Fond instrument unutarnje politike Unije i jedini instrument za financiranje azila i migracija na razini Unije, njegovim sredstvima prvenstveno bi trebalo podupirati mjere u području azila i migracija unutar Unije. Međutim, unutar utvrđenih granica i podložno zaštitnim mjerama, Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje s trećim zemljama u cilju boljeg upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge vrste međunarodne zaštite, stvaranja mogućnosti za zakonite migracije i suzbijanja nezakonitih migracija i mreža krijumčara i trgovaca ljudima te kako bi se osigurala održivost vraćanja sigurnog i učinkovit ponovni prihvat dostojanstvenog vraćanja te reintegracija u trećim zemljama. [Am. 12]

(8)  Migracijska kriza ukazala i porast broja smrtno stradalih na Sredozemlju tijekom proteklih godina ukazali su je na potrebu za reformom zajedničkog europskog sustava azila kako bi se i uspostavom poštenijeg i djelotvornijeg sustava utvrđivanja odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvira za napore država članica u pogledu preseljenja i humanitarnog prihvata kako bi se povećao ukupni broj dostupnih mjesta za preseljenje u svijetu. Istodobno, reforma je potrebna kako bi se zajamčila uspostava i dostupnost djelotvornog sustava azila temeljenog na pravima i osigurali učinkoviti postupci azila kojima će se spriječiti sekundarna kretanja, ujednačeni i prikladni uvjeti prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ujednačeni standardi za odobravanje međunarodne zaštite i odgovarajuća prava i pogodnosti za korisnike međunarodne zaštite. Istodobno je reformom trebalo uspostaviti pošteniji i djelotvorniji sustav za utvrđivanje odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvir Unije učinkoviti i djelotvorni postupci vraćanja za napore država članica u pogledu preseljenja nezakonite migrante. Stoga je prikladno da se iz Fonda pruža veća potpora naporima država članica da u potpunosti i pravilno provode obnovljeni zajednički europski sustav azila. [Am. 13]

(9)  Fondom bi se također trebale dopunjavati i jačati aktivnosti koje provodi Agencija Europske unije Europski potporni ured za azil (EUAA) osnovana Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u](4) u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila koordiniranjem i jačanjem praktične suradnje i koordiniranjem razmjene informacija o azilu, a posebno o dobrim praksama, među državama članicama, promicanjem prava Unije i operativnih standarda međunarodnog prava te doprinošenjem jedinstvenoj primjeni prava Unije o azilu u cilju osiguravanja visokog stupnja ujednačenosti utemeljenog putem relevantnih smjernica, uključujući operativne standarde, i to na visokim standardima temelju visokih standarda zaštite u pogledu postupaka međunarodne zaštite, uvjeta prihvata i procjene potreba za potporom diljem Unije, omogućivanjem održive i poštene raspodjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu, olakšavanjem konvergencije u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije, podupiranjem napora država članica u području preseljenja i pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama za upravljanje njihovim sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku. [Am. 14]

(9a)  Fond bi trebao podupirati napore Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj, praćenje i evaluaciju politika o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije. [Am. 15]

(10)  Fond bi trebao podupirati napore Uniju i države članice u provedbi postojećeg prava Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj praćenje i provedbu evaluacije politika , pri čemu bi se trebalo zajamčiti potpuno poštovanje temeljnih prava, a osobito direktiva 2013/33/EU(5) (Direktiva o uvjetima prihvata), 2013/32/EU(6) (Direktiva o postupcima azila), 2011/95/EU(7) (Direktiva o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije kvalifikacijama) i 2008/115/EZ(8) (Direktiva o vraćanju) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) br. 604/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9) (Dublinska uredba). [Am. 16]

(11)  Partnerstva i suradnja s trećim zemljama bitna su komponenta politike azila Unije kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje tokovima osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite. Kako bi se nesiguran i nezakoniti dolazak državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva na državno područje država članica zamijenio zakonitim i sigurnim dolaskom, kako bi se izrazila solidarnost s državama i regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem da se ublaži pritisak na te zemlje, kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva migracijske politike Unije povećanjem utjecaja Unije na treće zemlje i kako bi se učinkovito pridonijelo globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama, Fondom bi se trebali osigurati financijski poticaji za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i okvira za humanitarni prihvat.]. [Am. 17]

(11.a)  Fond bi trebao podupirati napore koje su države članice uložile u pružanje međunarodne zaštite i trajnog rješenja na svojim državnim područjima za izbjeglice i raseljene osobe koje su identificirane kao prihvatljive za preseljenje ili u okviru nacionalnih programa humanitarnog prihvata, u kojima bi se trebalo voditi računa o predviđanjima UNHCR-a o globalnim potrebama za preseljenjem. Kako bi na ambiciozan i učinkovit način dao svoj doprinos, Fond bi trebao pružati ciljanu pomoć u obliku financijskih poticaja za svaku osobu koja je primljena ili preseljena. [Am. 18]

(12)  Uzimajući u obzir visoke razine migracijskih tokova u Uniji posljednjih godina i važnost osiguravanja kohezije naših društava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za ranu integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući u prioritetnim područjima utvrđenima u Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja koji je Komisija donijela 2016. [Am. 19]

(13)  U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u poticanju integracije državljana trećih zemalja, mjere koje se financiraju iz Fonda trebale bi biti specifične i komplementarne mjerama koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) strukturnih fondova Unije. Mjerama koje se financiraju iz ovog Fonda trebale bi se podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranoj fazi ranim fazama integracije i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a dugoročne koje nadopunjavaju intervencije za državljane promicanje socijalne i ekonomske uključenosti državljana trećih zemalja trebale bi koje se financirati financiraju u okviru EFRR-a i ESF-a+ strukturnih fondova. [Am. 20]

(13a)   Mjere integracije trebale bi također uključivati korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, pri čemu bi se u obzir trebale uzeti posebnosti te ciljne skupine. Ako se mjere integracije kombiniraju s prihvatom, djelovanja bi, prema potrebi, trebala obuhvatiti i tražitelje azila. [Am. 21]

(14)  U tom kontekstu nadležna tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uspostaviti mehanizme koordinacije s nadležnim tijelima koje su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz ESF-a+ i EFRR-a strukturnih fondova i, prema potrebi, s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se pridonosi integraciji državljana trećih zemalja. U okviru tih koordinacijskih mehanizama Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost i komplementarnost fondova te mjeru u kojoj mjere provedene u okviru svakog fonda doprinose integraciji državljana trećih zemalja. [Am. 22]

(15)  Provedba Fonda u tom području trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u zajedničkom programu za integraciju.

(16)  Državama članicama koje to žele trebalo bi dopustiti da u svojim programima predvide da se u mjere integracije mogu uključiti najbliži srodnici državljana trećih zemalja, čime se podupire spajanje obitelji u najboljem interesu djeteta, u mjeri u kojoj je to nužno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati kao da označava supružnike, partnere i bilo koju osobu koja ima izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg su usmjerena djelovanja u vezi s integracijom, a koje u protivnom ne bi bile obuhvaćene Fondom. [Am. 23]

(17)  S obzirom na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i njihovih predstavničkih udruženja organizacija civilnog društva u području integracije te kako bi se olakšao izravan pristup tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se trebala olakšati provedba mjera u području integracije lokalnih i regionalnih tijela ili organizacija civilnog društva u području integracije, uključujući među ostalim uporabom tematskog instrumenta i višom stopom sufinanciranja za te mjere te uporabom namjenske sastavnice tematskog instrumenta u slučajevima u kojima ta lokalna i regionalna tijela imaju nadležnost za provedbu mjera integracije. [Am. 24]

(18)  Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija te sve globaliziraniju prirodu migracija, od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za migrante regularnu migraciju, u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica, i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne pomoći i rast gospodarstva Unije te istovremeno radnici migranti zaštitili od iskorištavanja na radnome mjestu. [Am. 25]

(19)  Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija kojima se organiziraju i šire putovi zakonite migracije i trebale te bi se trebale pojačati njihove sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju svih strategija, politika i mjera za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim i pravni a osobito instrumenti Unije za zakonite migracije. Fondom bi se trebala podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih odjela uprave i različitih razina upravljanja i među državama članicama. [Am. 26]

(20)  Učinkovita i dostojanstvena politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji provode Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, s naglaskom na dobrovoljnom vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) te integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. U pogledu održivih politika vraćanja, Fondom bi se trebale podupirati i povezane mjere u trećim zemljama, kao što je reintegracija povratnika kako bi se olakšalo i zajamčilo sigurno i dostojanstveno vraćanje te ponovni prihvat i održiva reintegracija, kako je utvrđeno u globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije. [Am. 27]

(21)  Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju i zajamčiti učinkovit, siguran i dostojanstven povratak nezakonitih migranata. Stoga bi Fond trebao davati povlaštenu potporu djelovanjima koja se odnose na dobrovoljno vraćanje. Kako bi se promicao dobrovoljni povratak ono promicalo, države članice trebale bi predvidjeti poticaje za dobrovoljno vraćanje osoba, na primjer povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje i dugoročne potpore za reintegraciju. Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu kako povratnika tako i nadležnih tijela zbog njezine ekonomičnosti. U svim aktivnostima ili odlukama koje se odnose na djecu migrante, uključujući vraćanje, prvenstveno bi se trebali uzeti u obzir najbolji interesi djeteta, kao i njegovo pravo da izrazi svoje mišljenje. [Am. 28]

(22)  Ipak, Iako dobrovoljno i vraćanje ima prednost u odnosu na prisilno vraćanje povezani , te su vrste vraćanja povezane i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati da pojačaju komplementarnosti između te dvije vrste vraćanja njih. Mogućnost udaljavanja važan je element koji pridonosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebale podupirati mjere država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu s normama utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva povratnika. Iz Fonda bi trebalo podupirati mjere za vraćanje djece samo ako je procijenjeno da je takvo vraćanje u najboljem interesu djeteta. [Am. 29]

(23)  Posebnim mjerama potpore za povratnike, s posebnim naglaskom na njihovim humanitarnim potrebama i potrebama u pogledu zaštite, u državama članicama i u zemljama vraćanja mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pojačati njihova integracija. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ugroženim skupinama. Odluke o vraćanju trebale bi se temeljiti na sveobuhvatnoj i pažljivoj procjeni stanja u zemlji porijekla, što uključuje i evaluaciju apsorpcijskog kapaciteta na lokalnoj razini. Održivosti, sigurnosti i djelotvornosti vraćanja doprinosi se konkretnim mjerama i aktivnostima kojima se pruža potpora zemljama porijekla, a posebno ranjivim osobama. Lokalna tijela, civilno društvo i dijaspore trebali bi aktivno sudjelovati u provedbi tih mjera. [Am. 30]

(24)  Sporazumi Službeni sporazumi o ponovnom prihvatu i ostali dogovori sastavni su sastavni su i ključan element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima jer olakšavaju brzo vraćanje nezakonitih migranata. Ti su sporazumi i mehanizmi važan su element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je sredstvima Fonda potrebno poduprijeti njihovu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih, sigurnih i dostojanstvenih politika vraćanja na nacionalnoj razini unutar utvrđenih ograničenja i na razini Unije podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. [Am. 31]

(25)  Uz pružanje potpore vraćanju integraciji državljana trećih zemalja ili osoba kako je predviđeno bez državljanstva u ovoj Uredbi državama članicama, Fondom bi se trebale podržati i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija krijumčarenja migranata, ukloniti poticaji za nezakonite migracije ili zaobilaženje postojećih poticanje i omogućivanje pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica u zemljama porijekla, uz puno poštovanje načela usklađenosti politika u interesu održivog razvoja. [Am. 32]

(26)  Zapošljavanje nezakonitih migranata poticajni je čimbenik za nezakonite migracije i otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije te ugrožava prava radnika migranata čineći ih ranjivima u pogledu kršenja prava i iskorištavanja. Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11) kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, predviđa mehanizam podnošenja žalbi i naplate plaća za iskorištene radnike i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu. [Am. 33]

(26a)   Države članice trebale bi podržati zahtjeve civilnog društva i organizacija radnika, primjerice u pogledu stvaranja europske mreže radnika i radnica za prihvat, kako bi se povezali svi radnici i radnice u Europi koji rade na migracijskim postupcima u cilju promicanja dostojanstvenog prihvata i pristupa migracijama utemeljenima na ljudskim pravima i razmjeni dobrih praksi u području prihvata i mogućnosti zapošljavanja migranata. [Am. 34]

(27)  Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u njihovoj provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(12) u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i potpori žrtvama trgovanja ljudima te o njihovoj zaštiti. Tim bi se mjerama trebala uzeti u obzir rodno specifična priroda trgovine ljudima. Prilikom provedbe Fonda države članice trebale bi uzeti u obzir da su osobe koje moraju napustiti svoje domove zbog iznenadnih ili postupnih klimatskih promjena koje negativno utječu na njihove živote ili životne uvjete izložene velikoj opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima. [Am. 35]

(27a)  Fond bi, kako je utvrđeno u pravnoj stečevini Unije o azilu, posebno trebao podupirati identifikaciju i mjere koje se odnose na potrebe ranjivih tražitelja azila, kao što su maloljetnici bez pratnje, ili žrtve mučenja ili drugih teških oblika nasilja. [Am. 36]

(27b)  Kako bi se postigla pravedna i transparentna raspodjela sredstava među ciljevima Fonda, trebalo bi osigurati minimalnu razinu izdataka za određene ciljeve pod izravnim, neizravnim ili podijeljenim upravljanjem. [Am. 37]

(28)  Fondom bi se trebale dopuniti i pojačati aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljena Uredbom (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(13), čime se pridonosi učinkovitom europskom integriranom upravljanju granicama, kako je definirano u članku 4. te Uredbe bez uspostave dodatnog toka financiranja za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, za koju proračunsko tijelo utvrđuje godišnji proračun kojim bi joj trebalo biti omogućeno obavljanje svih njezinih zadaća. [Am. 38]

(29)  Trebalo bi nastojati uspostaviti sinergije, dosljednosti dosljednost, komplementarnost i učinkovitosti učinkovitost s drugim fondovima Unije i izbjegavati preklapanja mjera ili proturječje između njih. [Am. 39]

(30)  Mjere Prioritet ovog Fonda trebalo bi biti financiranje mjera na području same Unije. Sredstvima Fonda mogu se financirati mjere u trećim zemljama koje Fond podupire i mjere povezane s tim trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz , no te bi mjere trebale biti financijski ograničene, no i dalje primjerene za ostvarenje ciljeva Fonda kako su utvrđeni u članku 3. ove Uredbe te bi trebale podlijegati odgovarajućim zaštitnim mehanizmima. Takve mjere trebale bi dopunjavati druge mjere izvan Unije koje se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Pri provedbi takvih mjera posebice bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti i komplementarnosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom te s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za jačanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije Trebalo bi poštovati načelo usklađenosti politika radi razvoja kako je određeno u stavku 35. Europskog konsenzusa o razvoju. Tijekom provedbe hitne pomoći potrebno je osigurati usklađenost s humanitarnim načelima utvrđenim u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći. [Am. 40]

(31)  Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. Financijskom potporom koja je predviđena u ovoj Uredbi trebalo bi se posebno pridonijeti solidarnosti među državama članicama u pogledu azila i migracije u skladu s člankom 80. UFEU-a te jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije u području azila i migracija. [Am. 41]

(32)  Može se smatrati da se država članica ne pridržava mjerodavne pravne stečevine Unije u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Fondom ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će država članica pri provedbi pravne stečevine o azilu i vraćanju izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje provedbe schengenske pravne stečevine ili Agencije Europske unije za azil utvrđeni nedostaci u predmetnom području.

(33)  Fond bi se trebao temeljiti na potrebi za većom transparentnošću, fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te bi se istodobno trebali poštovati zahtjevi u pogledu predvidljivosti i osigurati pravedna i transparentna raspodjela sredstava u cilju ostvarenja ciljeva politike i posebnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Provedba Fonda treba se temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti i kvalitete potrošnje. Osim toga, provedba Fonda treba biti što je moguće više prilagođena korisniku. [Am. 43]

(34)  Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za države članice koji se sastoje od fiksnog iznosa i iznosa izračunanog na temelju kriterija propisanih u Prilogu I., koji odražavaju potrebe država članica i pritisak koji različite države članice doživljavaju u području azila, migracija, integracija i vraćanja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti otočnim društvima koja se suočavaju s nerazmjernim migracijskim izazovima. [Am. 44]

(35)  Ti početni iznosi trebali bi biti osnova za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u migracijskim tokovima i zadovoljile potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata i integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom te u cilju razvoja zakonitih migracija i borbe protiv nezakonitih migracija učinkovitom i održivom politikom vraćanja usklađenom s pravima, državama članicama trebalo bi dodijeliti dodatni iznos na sredini provedbenog razdoblja uzimajući u obzir stope apsorpcije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima kako je utvrđeno u Prilogu I. kako bi se uzele u obzir promjene u početnom stanju u državama članicama. [Am. 45]

(36)  Kako bi pridonijele ostvarenju cilja politike ovog Fonda, države članice i Komisija trebale bi osigurati da njihovi programi država članica obuhvaćaju mjere koje su usmjerene na ostvarivanje doprinose ostvarivanju svakog od posebnih ciljeva ove Uredbe. Nadalje bi trebale osigurati da dodjela sredstava posebnim ciljevima služi tim ciljevima na najbolji mogući način i da se temelji na najnovijim potrebama, da programi uključuju minimalnu razinu rashoda s obzirom na te ciljeve, da je raspodjela sredstava među ciljevima razmjerna postojećim izazovima, da se prioriteti biraju u skladu s provedbenim mjerama kako su utvrđene u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava ispunjenje općih ciljeva politike. [Am. 46]

(37)  Budući da izazovi u području migracija stalno rastu, dodijeljena sredstva treba prilagoditi promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe, promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se sredstva usmjerila na mjere Unije s visokom razinom dodane vrijednosti Unije, dio sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim mjerama, mjerama Unije, mjerama lokalnih i regionalnih tijela, hitnoj pomoći, preseljenju i pružanju dodatne potpore državama članicama koja tematskim instrumentom pridonosi naporima solidarnosti i odgovornosti. [Am. 47]

(38)  Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(38a)  Sredstvima Fonda trebalo bi poduprijeti napore država članica da u cijelosti i pravilno provedu pravnu stečevinu Unije u području azila, uključujući odobravanje odgovarajućih uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika te međunarodne zaštite kako bi se osiguralo ispravno utvrđivanje statusa, u skladu s Direktivom 2011/95/EU radi primjene poštenih i učinkovitih postupaka azila, posebno kada su ti napori usmjereni na maloljetnike bez pratnje čiji su troškovi viši. Države članice stoga bi trebale primiti paušalni iznos za svakog maloljetnika bez pratnje kojem je odobrena međunarodna zaštita, međutim, taj paušalni iznos ne bi trebao biti kumulativan u odnosu na dodatna financijska sredstva predviđena ovom Uredbom za preseljenje. [Am. 48]

(39)  Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda može se, uz izvorno dodijeljena sredstva, dodijeliti i programima država članica za provedbu posebnih mjera. Te posebne mjere trebale bi se odrediti na razini Unije i trebale bi se odnositi na mjere za koje je potreban zajednički napor ili mjere koje su nužne za rješavanje situacija u Uniji za koje je jednoj ili više država članica potrebno osigurati dodatna sredstva.

(40)  Fond bi trebao pridonijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s azilom i vraćanjem imigracijama te omogućiti državama članicama očuvanje sposobnosti koje su ključne za tu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima u okviru Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica. [Am. 49]

(41)  Kako bi se provedba cilja politike ovog Fonda mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvim mjerama trebale bi se ostvarivati opće strateške svrhe unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije, uz poštovanje potrebe za pravednim i transparentnim pružanjem odgovarajućih sredstava radi postizanja ciljeva Fonda. Tim bi se mjerama trebala osigurati zaštita temeljnih prava u korištenju sredstava Fonda. [Am. 50]

(42)  U cilju jačanja kapaciteta Unije za neposredno uklanjanje nepredviđenog velikog ili nerazmjernog velikog migracijskog pritiska priljeva državljana trećih zemalja u jednoj jednu ili više država članica koji obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja, koji uzrokuje znatnu i hitnu potražnju u njihovim objektima za prihvat i zadržavanje, sustavima i postupcima za upravljanje azilom i migracijama, te zbog za rješavanje migracijskih izazova ili velikih migracijskih pritisaka potreba za preseljenjem u trećim zemljama koji nastaju uslijed političkih promjena, ili sukoba u trećim zemljama ili prirodnih katastrofa, trebalo bi predvidjeti mogućnost pružanja hitne pomoći u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi. [Am. 51]

(43)  Ovom Uredbom trebao bi se osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ(14) i osigurati financijska pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(44)  Cilj politike ovog Fonda ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike programa InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost. [Am. 52]

(45)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Fond za azil i migracije koja čini primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba prilagoditi u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(15)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(46)  Na ovaj Fond primjenjuje se Uredba (EU) br. …/… [Financijska uredba]. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnoj provedbi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(47)  Za potrebe provedbe mjera u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama]. U slučaju proturječnih odredbi ova Uredba ima prednost pred Uredbom (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 53]

(48)  Uredbom (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja Uz okvir kojim se okvir za djelovanje utvrđuju zajednička financijska pravila za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) više fondova Unije, uključujući Fond za azil i migracije (FAM), migracije Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i instrument za upravljanje granicama i integraciju vize (BMVI) u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF AMIF) i utvrđuju se, posebice, pravila o izradi programa, praćenju i evaluaciji te upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga nužno je nužno navesti ciljeve FAM-a AMIF-a i utvrditi posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu njime financirati. [Am. 54]

(49)  Vrste financiranja i načini provedbe u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neizvršenja obveza. Trebali bi se uzeti u obzir jednokratni iznosi, paušalne stope i jedinični troškovi i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(50)  U skladu s Financijskom uredbom(16), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih i/ili kaznenih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi upravne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju potpuno surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ECA) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u cijelosti surađivati i pružati svu potrebnu podršku institucijama, agencijama i tijelima Unije u zaštiti njezinih financijskih interesa. Rezultati istraga u pogledu nepravilnosti ili prijevare u vezi s Fondom trebaju se dostaviti Europskom parlamentu. [Am. 55]

(51)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(51a)  Ako je jasno da bi zakonitost projekata ili zakonitost i propisnost financiranja, ili izvršenje projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u vezi s postupkom povrede na temelju članka 258. UFEU-a, Komisija bi trebala osigurati da ti projekti ne dobiju financijska sredstva. [Am. 56]

(52)  U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(22) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(53)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(23), koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim strategijama i programima rješavaju posebni problemi u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fond podupire te države članice s dostatnim sredstvima za održivo upravljanje migracijama i rješavanje mogućeg pritiska.

(53a)   Tijekom postupka planiranja, provedbe i evaluacije programa financiranih iz Fonda trebalo bi se savjetovati s organizacijama civilnog društva, lokalnim i regionalnim tijelima te nacionalnim parlamentima država članica i trećih zemalja. [Am. 57]

(54)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju ovog Fonda na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje, uključujući kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, kao osnovu za evaluaciju učinaka Fonda na terenu. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Fonda. S pomoću tih zajedničkih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda. Kako bi na odgovarajući način mogla ispuniti svoju nadzornu ulogu, Komisija bi trebala moći utvrditi iznose koji su u danoj godini zaista potrošeni iz Fonda. Stoga bi države članice, kada Komisiji podnose godišnje financijske izvještaje svojih nacionalnih programa, trebale razlikovati povrat sredstava, pretfinanciranje krajnjih korisnika te nadoknade stvarno nastalih troškova. Kako bi se olakšala revizija i praćenje provedbe Fonda, Komisija bi te iznose trebala uvrstiti u svoje godišnje izvješće o provedbi Fonda, kao i rezultate praćenja i provedbu mjera Fonda na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, uključujući konkretne projekte i partnere. Komisija bi svake godine Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti sažetak prihvaćenih godišnjih izvješća o uspješnosti. Izvješća u kojima se navode rezultati praćenja i provedba mjera u okviru Fonda i na razini država članica i na razini Unije trebalo bi staviti na raspolaganje javnosti i podnijeti Europskom parlamentu u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) …/2021 Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o zajedničkim odredbama] i ove Uredbe. [Am. 58]

(55)  Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Mjerodavne mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe Fonda i ponovno ocijeniti u kontekstu povezanih evaluacija i preispitivanja. [Am. 59]

(56)  Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti određeni sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu radnih programa za tematski instrument, popisa mjera prihvatljivih za potporu iz instrumenta u Prilogu III., popisa mjera prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV., operativne potpore utvrđene u Prilogu VII. i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini i s organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije migranata i izbjeglica, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. [Am. 60]

(57)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(24). Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak.

(58)  Budući da cilj ciljeve ove Uredbe, odnosno pridonošenje povećanje solidarnosti između država članica, doprinošenje učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u Uniji te provedbi, u skladu sa zajedničkom politikom jačanju i razvoju zajedničke politike azila, supsidijarne zaštite i međunarodne privremene zaštite i sa zajedničkom politikom zajedničke politike useljavanja, države članice ne mogu dostatno ostvariti samostalnim djelovanjem i on oni se može mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. [Am. 61]

(59)  U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu [Ujedinjene Kraljevine] i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska [ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje/ priopćila je svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe].

(60)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(61)  Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) .../2021 [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se Fond za azil, migracije i migracije integraciju (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 62]

2.  Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu” znači podnositelj zahtjeva kako je definiran u članku 2. točki [x] Uredbe (EU) .. [c] Direktive 2013/32/EU .. [Uredba o postupku azila](25); [Am. 63]

(b)  „korisnik međunarodne zaštite” u smislu članka [2.] točke 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o kvalifikaciji](26) (b) Direktive 2011/95/EU; [Am. 64]

(c)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje kako su definirani u članku 2. točki 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(d)  „član obitelji” znači državljanin treće zemlje kako je definiran u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda;

(e)  „humanitarni prihvat programu smislu članka [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]](27) znači prihvat na teritorij država članica, po preporuci UNHCR-a ili nekog drugog relevantnog međunarodnog tijela ako to zatraži država članica, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kojima je odobrena međunarodna zaštita ili humanitarni status u okviru nacionalnog zakona kojim se utvrđuju prava i obveze ekvivalentne onima iz članaka 20. do 32. i članka 34. Direktive 2011/95/EU za korisnike supsidijarne zaštite, iz treće zemlje u koju su raseljeni; [Am. 65]

(f)  „udaljavanje” znači „udaljavanje” kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/115/EZ;

(g)  „preseljenje” znači „preseljenje” kako je definirano u članku [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir prihvat, po preporuci Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, kojima je odobrena međunarodna zaštita i koji imaju pristup trajnom rješenju u skladu sa zakonodavstvom Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]] i nacionalnim zakonodavstvom, iz treće zemlje u koju su raseljeni na teritorij država članica; [Am. 66]

(h)  „vraćanje” znači „vraćanje” kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ;

(i)  „državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije kako je definiran u članku 20. stavku 1. UFEU-a. Upućivanje na državljane trećih zemalja uključuje osobe bez državljanstva i osobe neutvrđene nacionalnosti;

(j)  „ranjiva osoba” znači bilo koja osoba kako je definirana u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda.

(ja)  „maloljetnik bez pratnje” znači maloljetna osoba koja pristigne na teritorij države članice bez pratnje odrasle osobe koja je za nju odgovorna u skladu sa zakonom ili praksom predmetne države članice te nije pod stvarnom skrbi te osobe, uključujući maloljetnika koji ostane bez pratnje nakon dolaska na teritorij države članice. [Am. 67]

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.  Cilj politike Fonda jest pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima provedbi, jačanju i razvoju svih aspekata zajedničke europske politike azila sukladno članku 78. UFEU-a i zajedničke europske imigracijske politike sukladno članku 79. UFEU-a, u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i obvezama Unije u pogledu temeljnih načelom solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti i uz puno poštovanje obveza koje Unija i države članice imaju na temelju međunarodnog prava te puno poštovanje prava i načela sadržanih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 68]

2.  U okviru cilja politike iz stavka 1. Fond pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)  jačanju i razvoju svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije;

(b)  podupiranju jačanju i razvoju politika zakonitih migracija na europskoj i nacionalnoj razini u države članice, uključujući integraciji državljana trećih zemalja skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica; [Am. 69]

(c)  suzbijanju nezakonitih migracija doprinošenju i promicanju učinkovite integracije i osiguravanju učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama. socijalne uključenosti državljana trećih zemalja, komplementarno drugim fondovima Unije; [Am. 70]

(ca)  suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije u trećim zemljama [Am. 71]

(cb)  osiguravanju solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti među državama članicama, posebno u odnosu na države članice na koje najviše utječu migracijski izazovi, uključujući putem praktične suradnje; [Am. 72]

3.  U okviru posebnih ciljeva iz stavka 2. Fond se provodi s pomoću provedbenih mjera iz Priloga II.

Članak 3.a

Partnerstvo

Partnerstva za ovaj Fond obuhvaćaju barem lokalne i regionalne vlasti ili njihove predstavničke udruge, relevantne međunarodne organizacije, nevladine organizacije, posebno organizacije za izbjeglice i migrante, nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost te gospodarske i socijalne partnere.

Ti su partneri na konkretan način uključeni u pripremu, provedbu, praćenje i ocjenjivanje programa. [Am. 73]

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.  U okviru skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Fondom se podupiru mjere kojima se doprinosi postizanju ciljeva iz članka 3. i u skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Fondom se posebice podupiru mjere koje su navedene u iz Priloga Prilogu III. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene popisa mjera prihvatljivih za potporu iz Fonda navedenih u Prilogu III. [Am. 74]

2.  Radi postizanja ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, Fondom se, prema potrebi, mogu podupirati mjere u skladu s prioritetima Unije u iznimnim slučajevima te unutar utvrđenih granica i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, mogu podupirati mjere iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama, u skladu s člancima 5. i 6. [Am. 75]

2.a  Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 16., ukupni iznos sredstava za podupiranje mjera u trećim zemljama ili povezana s njima u okviru tematskog instrumenta u skladu s člankom 9. ne smije biti veći od 5 % ukupnog iznosa dodijeljenog tematskom instrumentu na temelju članka 8. stavka 2. točke (b). [Am. 76]

2.b  Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 16., ukupni iznos sredstava za podupiranje mjera u trećim zemljama ili u vezi s njima u okviru programa država članica te u skladu s člankom 13. ne smije biti veći od 5 % ukupnog iznosa dodijeljenog toj državi članici na temelju članka 8. stavka 2. točke (a), članka 11. stavka 1. i Priloga I. [Am. 77]

2.c  Mjere koje se podupiru u skladu s ovim stavkom u potpunosti su usklađene s mjerama koje se podupiru putem instrumenata vanjskog financiranja Unije te s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije. [Am. 78]

3.  Ciljevima ove Uredbe podupiru se mjere usmjerene na jednu ili više ciljnih skupina unutar područja primjene članaka 78. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 4.a

Promicanje rodne ravnopravnosti i nediskriminacije

Komisija i države članice osiguravaju da se rodna ravnopravnost i integracija rodne perspektive promiču tijekom različitih faza provedbe Fonda te da su njihov sastavni dio. U vezi s pristupom Fondu te u raznim fazama njegove provedbe, Komisija i države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi spriječile bilo kakav oblik diskriminacije na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. [Am. 79]

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Fondu

Fondu se mogu pridružiti treće zemlje pridružene schengenskom području u skladu s uvjetima iz posebnih posebnog sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u Fondu za azil i migracije koji se usvajaju u skladu s člankom 218. UFEU-a, pod uvjetom da se tim sporazumom: [Am. 80]

–  osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u Fondu;

–  utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u Fondu, uključujući izračun financijskih doprinosa za Fond i njihovih administrativnih troškova. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

–  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Fondu;

–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Pri sastavljanju posebnog sporazuma iz ovoga članka Komisija se savjetuje s Agencijom Europske unije za temeljna prava, osobito u pogledu aspekata sporazuma koji se odnose na temeljna prava. [Am. 81]

Članak 6.

Prihvatljivi subjekti

1.  Sljedeći subjekt mogu biti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

1.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

2.  trećoj zemlji pridruženoj Fondu;

3.  trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima koji su u njemu navedeni, uz uvjet da se svim mjerama trećih zemalja, mjerama u trećim zemljama ili mjerama koja su povezana s trećim zemljama u potpunosti poštuju prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i međunarodne obveze Unije i država članica; [Am. 82]

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka relevantna međunarodna organizacija. [Am. 83]

2.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere. [Am. 84]

4.  Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su prihvatljivi su kada se time doprinosi ostvarivanju ciljeva Fonda kako je to utvrđeno člankom 3. ove Uredbe. [Am. 85]

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 7.

Opća načela

1.  Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na dodavanje osiguravanje dodane vrijednosti Unije ciljevima ove Uredbe. [Am. 86]

2.  Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna i usklađena s nacionalnim instrumentima i drugim instrumentima Unije i mjerama koje se financiraju iz drugih fondova Unije, posebno strukturnih fondova i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 87]

3.  Fond se provodi na temelju podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom [62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c)] Financijske uredbe.

Članak 8.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Fonda za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 9 204 957 000 EUR u cijenama iz 2018. (10 415 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 88]

2.  Financijska sredstva upotrebljavaju se kako slijedi:

(a)  5 522 974 200 EUR u cijenama iz 2018. (6 249 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se za programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja; [Am. 89]

(b)  3 681 982 800 EUR u cijenama iz 2018. (4 166 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se tematskom instrumentu. [Am. 90]

3.  Najviše 0,42 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako je navedeno u članku 29. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 91]

Članak 9.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.  Financijska omotnica iz članka 8. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno preko financijskog instrumenta uporabom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja kako je utvrđeno u programima rada. Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove komponente:

(a)  posebne mjere;

(b)  mjere Unije;

(c)  hitnu pomoć

(d)  preseljenje;

(e)  potporu državama članicama koja pridonosi , među ostalim i lokalnim i regionalnim vlastima, te međunarodnim i nevladinim organizacijama, koje pridonose naporima solidarnosti; i odgovornosti i [Am. 92]

(f)  Europsku migracijsku mrežu.

Iz financijske omotnice za tematski instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije.

2.  Sredstvima iz tematskog instrumenta pokrivaju se prioriteti s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili se upotrebljavaju za odgovor na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije kako je opisano u Prilogu II. i kroz prihvatljive mjere iz Priloga III. Komisija osigurava redovitu suradnju s organizacijama civilnog društva u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji programâ rada.

Najmanje 20 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (b).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (c).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (cb). [Am. 93]

3.  Kada se sredstva iz tematskog instrumenta dodijele državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se financiranje nije dostupno za projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata. [Am. 94]

4.  Kad Kada se sredstva iz tematskog instrumenta provode u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija procjenjuje, osigurava da financiranje nije dostupno za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama], utječe li na predviđene mjere obrazloženo mišljenje Komisije o povredi u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a. [Am. 95]

5.  Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije. Komisija donosi odluke o financiranju za tematski instrument kako je navedeno u članku [110.] Financijske uredbe delegirane akte u skladu s člankom 32. radi utvrđivanja programa rada za tematski instrument u kojima utvrđuje ciljeve i mjere koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja Programi rada moraju biti javno dostupni. [Am. 96]

6.  Tematskim instrumentom posebice se podupiru mjere obuhvaćene provedbenom mjerom 2. (b) a iz Priloga II. koje provode lokalna i regionalna tijela ili organizacije civilnog društva. S obzirom na to, najmanje 5 % financijske omotnice tematskog instrumenta dodjeljuje se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja lokalnim i regionalnim tijelima koja provode mjere integracije. [Am. 97]

7.  Nakon donošenja odluke o financiranju programa rada kako je navedeno u stavku 5. Komisija može u skladu s time izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja na odgovarajući način. [Am. 98]

8.  Te odluke o financiranju Ti programi rada mogu biti godišnje godišnji ili višegodišnje višegodišnji i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta. [Am. 99]

ODJELJAK 2.

POTPORA I PROVEDBA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

Članak 10.

Područje primjene

1.  Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 8. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se provoditi u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom Komisije za tematski instrument iz članka 9.

2.  Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Financijske uredbe i Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama] okvirom kojim se utvrđuju zajednička financijska pravila za više fondova Unije, uključujući AMIF. [Am. 100]

Članak 11.

Proračunska sredstva

1.  Sredstva iz članka 8. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima (dalje u tekstu „programi”) koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja okvirno kako slijedi:

(a)  5 207 500 000 EUR državama članicama u skladu s Prilogom I.;

(b)  1 041 500 000 EUR državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 14. stavku 1.

2.  Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 8. stavka 2. točke (b).

Članak 12.

Stope sufinanciranja

1.  Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuje 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta. Države članice potiču se da u istom iznosu pruže sredstva za aktivnosti kojima se u okviru ovog Fonda pruža potpora. [Am. 101]

2.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih mjera.

3.  Doprinos iz proračuna Unije povećava se na najmanje 80 % i može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za mjere iz Priloga IV. [Am. 102]

4.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu.

5.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

6.  U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuje se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Fonda za vrste mjera navedene u stavcima od 1. do 5.

7.  U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)  ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos ili

(b)  samo javni doprinos.

Članak 13.

Programi

1.  Svaka država članica osigurava i Komisija osiguravaju da su prioriteti obuhvaćeni njezinim nacionalnim programom u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području azila i upravljanja migracijama i da na njih odgovaraju te da su potpuno u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i njezinim dogovorenim prioritetima međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze uz međunarodnih instrumenata čije su potpisnice, posebno s Konvencijom UN-a o pravima djeteta. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere iz Priloga II. prikladno obuhvaćene. U tom smislu, države članice izdvajaju najmanje 20 % svojih dodijeljenih sredstava za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (a).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (b).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (c).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (cb). [Am. 103]

1.a  Države članice, povrh toga, brinu se o tome da su njihovim programima obuhvaćene mjere povezane sa svim posebnim ciljevima Fonda navedenim u članku 3. stavku 2. i da raspodjela sredstava na te ciljeve bude takva da se oni mogu postići. Pri evaluaciji programa država članica Komisija osigurava da financiranje nije dostupno za projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a. [Am. 104]

2.  Komisija osigurava da su Europski potporni ured za azil, Agencija Europske unije za azil temeljna prava i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu od početka uključene uključeni u postupak razvoja programa u svojim područjima nadležnosti. Komisija se o nacrtu programa savjetuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencijom Europske unije za temeljna prava i s Agencijom Europske unije Europskim potpornim uredom za azil kako bi osigurala dosljednost i komplementarnost mjera agencija i država članica. [Am. 105]

3.  Komisija može, prema potrebi, uključiti Europski potporni ured za azil, Agenciju Europske unije za azil i temeljna prava, Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu i UNHCR u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su mjere koje se provode uz potporu Fonda u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i s njezinim dogovorenim prioritetima. [Am. 106]

4.  Nakon postupka praćenja svakog provedenog u skladu s Uredbom (EU) [ ../..] [Uredba o EUAA-u] postupka praćenja ili donošenja preporuka u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013 koje su unutar područja primjene ove Uredbe, predmetna država članica ispituje, zajedno s Komisijom i, prema potrebi, Europskim potpornim uredom za azil, Agencijom Europske unije za azil i Agencijom temeljna prava i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, kako postupati s nalazima, uključujući s nedostacima ili pitanjima kapaciteta i pripravnosti, i provodi preporuke u okviru svojeg programa. [Am. 107]

5.  Predmetna država članica Predmetni se program, prema potrebi izmjenjuje predmetni program , mijenja kako bi uzela se u obzir uzele preporuke iz stavka 4. i napredak u postizanju ključnih etapa i ciljeva kako je navedeno u godišnjim izvješćima o uspješnosti iz članka 30. stavka 2. točke (a). Ovisno o utjecaju prilagodbe, Komisija može odobriti revidirani program. [Am. 108]

6.  U suradnji i dogovoru s Komisijom i mjerodavnim agencijama u skladu s njihovom nadležnošću, sredstva u okviru programa mogu se, prema potrebi, preraspodijeliti u cilju provedbe preporuka, kako je navedeno u stavku 4., koje imaju financijske posljedice.

7.  Države članice posebice provode mjere prihvatljive za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV. U slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. za izmjenu popisa mjera prihvatljivih za višu stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV.

7.a  U nacionalnim programima može biti predviđeno da se u mjere iz točke 3.a Priloga III. uključe najbliži srodnici osoba koje spadaju u ciljnu skupinu iz te točke u mjeri u kojoj je to potrebno za djelotvornu provedbu tih mjera. [Am. 109]

8.  Kad Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. drugi podstavak, kad država članica odluči uz potporu Fonda provoditi projekte s trećom zemljom ili u njoj, predmetna država članica savjetuje se s Komisijom prije početka provedbe projekta prije početka provedbe projekta traži odobrenje od Komisije. Komisija se mora uvjeriti da su predviđeni projekti komplementarni i usklađeni s drugim mjerama Unije i država članica koje se provode u vezi s dotičnom trećom zemljom ili u njoj te provjerava jesu li zadovoljeni uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke (a) podtočke (3). [Am. 110]

9.  Programiranje kako je navedeno u članku 17. stavku 5. Uredbe (EU) .../2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. Priloga VI U svakom nacionalnom programu se za svaki poseban cilj navode vrste intervencija prema tablici 1. Priloga VI. te se utvrđuje okvirna raspodjela programiranih sredstava po vrsti intervencije ili području potpore. [Am. 111]

9.a  Svaka država članica svoj program objavljuje na posebnim internetskim stranicama i dostavlja ga Europskom parlamentu i Vijeću. Na tim internetskim stranicama navode se mjere koje se podupiru u provedbi programa i popis korisnika. One se redovito ažuriraju, barem prilikom objave Godišnjeg izvješća o uspješnosti u skladu s člankom 30. [Am. 112]

Članak 14.

Preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja

-1.  Programi podliježu preispitivanju i evaluaciji u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 29. ove Uredbe. [Am. 113]

1.  Komisija Do kraja 2024. te nakon obavješćivanja Europskog parlamenta Komisija dodjeljuje programima predmetnih država članica dodatni iznos iz članka 11. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (b) do stavka 5. Priloga I. Sredstva se primjenjuju na razdoblje od kalendarske godine 2025. [Am. 114]

2.  Ako najmanje 10 % početnih 30 % početno dodijeljenih sredstava programa za program iz članka 11. stavka 1. točke (a) nije obuhvaćeno zahtjevima za plaćanje podnesenima u skladu s člankom [85.] Uredbe (EU)  …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica ne može za svoj program primiti dodatna dodijeljena sredstva iz stavka 1. [Am. 115]

3.  Dodijeljenim sredstvima iz tematskog instrumenta od 2025. uzima se u obzir, prema potrebi, napredak ostvaren u pogledu ostvarenja ključnih etapa okvira uspješnosti kako je navedeno u članku [12.] Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] i utvrđenih nedostataka u provedbi. [Am. 116]

Članak 15.

Posebne mjere

1.  Posebne mjere su transnacionalni ili nacionalni projekti koji donose dodanu vrijednost Unije u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe. [Am. 117]

2.  Države članice mogu, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1., primiti dodatni iznos, pod uvjetom da se izdvoji kao takav u programu i da se upotrebljava kao doprinos provedbi ciljeva ove Uredbe.

3.  To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

Članak 16.

Sredstva za Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]

1.  Države članice primaju, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od 10 000 EUR za svaku preseljenu osobu u skladu s ciljanim programom Unije za preseljenje. Taj je doprinos u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom [125.] Financijske uredbe.

2.  Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se državama članicama izmjenom njihovih programa pod uvjetom da je osoba za koju je doprinos dodiljen stvarno preseljena u skladu s Okvirom Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat].

3.  To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

4.  Države članice čuvaju informacije potrebne za pravilnu identifikaciju preseljenih osoba i datum njihova preseljenja. [Am. 118]

Članak 16.a

Sredstva za preseljenje i humanitarni prihvat

1.  Države članice uz njima dodijeljeni iznos izračunat skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) svake dvije godine primaju dodatni iznos koji se temelji na paušalnom iznosu od 10 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru preseljenja.

2.  Države članice uz njima dodijeljeni iznos izračunat u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) svake dvije godine primaju dodatni iznos koji se temelji na paušalnom iznosu od 6 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru humanitarnih programa.

3.  Ovisno o slučaju, države članice također mogu ispunjavati uvjete za paušalni iznos za članove obitelji osoba iz stavka 1. kako bi se osiguralo jedinstvo obitelji.

4.  Dodatni iznos iz stavaka 1. i 2. dodjeljuje se državama članicama svake dvije godine, prvi put u individualnim odlukama o financiranju kojima se odobravaju nacionalni programi, a potom u odlukama o financiranju koje se prilažu odlukama o odobravanju nacionalnih programa.

5.  Uzimajući u obzir trenutne stope inflacije, relevantne razvoje u području preseljenja i faktore koji mogu optimizirati upotrebu financijskih poticaja koji su rezultat paušalnog iznosa, te u okviru dostupnih resursa, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi, po potrebi, prilagodila paušalni iznos iz stavaka 1. i 2. ovog članka. [Am. 119]

Članak 17.

Sredstva za potporu provedbi Uredbe ../.. [Dublinska uredba]

1.  Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu za kojeg je ta država članica postala odgovorna od trenutka kada se ta država članica nalazi u teškim okolnostima kako je definirano u Uredbi (EU) ../.. [Dublinska uredba].

2.  Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je dodijeljen toj državi članici iznad pravičnog udjela države članice korisnice.

3.  Država članica iz stavaka 1. i 2. prima za provedbu mjera integracije dodatni doprinos od [10 000] EUR po podnositelju zahtjeva kojem je odobrena međunarodna zaštita.

4.  Država članica iz stavaka 1. i 2. prima dodatni doprinos od [10 000] EUR po osobi za koju može utvrditi na temelju ažuriranih podataka iz članka 11. točke (d) Uredbe (EU) ../.. [Uredba o Eurodacu] da je napustila državno područje države članice, pod prisilom ili dobrovoljno, u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje.

5.  Država članica može, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), dobiti doprinos od [500] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu premještenog iz jedne države članice u drugu, za svakog podnositelja zahtjeva premještenog u skladu s člankom 34.(i) prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU) ../.. [Dublinska uredba] i, ako je primjenjivo, za svakog podnositelja zahtjeva premještenog u skladu s člankom 34.(j) točkom (g) Uredbe (EU) ../.. [Dublinska uredba].

6.  Iznosi iz ovog članka u obliku su financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom [125.] Financijske uredbe.

7.  Dodatni iznosi iz stavaka od 1. do 5. dodjeljuju se državama članicama u njihovim programima pod uvjetom da je osoba za koju je doprinos dodijeljen stvarno premještena u tu državu članicu, stvarno vraćena ili registrirana kao podnositelj zahtjeva u nadležnoj državi članici u skladu s Uredbom (EU) ../.. [Dublinska uredba].

8.  Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa. [Am. 120]

Članak 17.a

Sredstva za potporu provedbi Uredbe (EU) br. 604/2013

1.  Država članica koja donosi odluku prima, uz dodijeljena sredstva izračunata u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe, povrat troškova prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu od trenutka podnošenja zahtjeva do transfera podnositelja zahtjeva u nadležnu državu članicu ili do trenutka kada država članica koja donosi odluku preuzme odgovornost za podnositelja zahtjeva u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013.

2.  Država članica koja transferira osobu prima, uz dodijeljena sredstva izračunata u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe, povrat troškova potrebnih za transfer podnositelja zahtjeva ili drugih osoba iz članka 18. stavka 1. točaka (c) i (d) Uredbe (EU) br. 604/2013.

3.  Svaka država članica uz dodijeljena sredstva izračunata u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe dobiva paušalni iznos od 10 000 EUR za svakog maloljetnika bez pratnje kojem je u toj državi članici odobrena međunarodna zaštita, pod uvjetom da ta država članica ne ispunjava uvjete za isplatu paušalnog iznosa za tog maloljetnika bez pratnje u okviru članka 16. stavka 1.

4.  Povrat troškova iz ovog članka vrši se u obliku financiranja u skladu s člankom 125. Financijske uredbe.

5.  Povrat troškova iz stavka 2. dodjeljuje se državama članicama u njihovim programima pod uvjetom da je osoba za koju je povrat dodijeljen stvarno transferirana u državu članicu u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013. [Am. 121]

Članak 17.b

Sredstva za transfer podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite

1.  U cilju provedbe načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti države članice uz dodijeljeni iznos izračunan u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) primaju dodatni iznos koji se temelji na paušalnom iznosu od 10 000 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite transferiranog iz druge države članice.

2.  Države članice mogu ispunjavati i uvjete za paušalni iznos za članove obitelji osoba iz stavka 1., prema potrebi, pod uvjetom da su ti članovi obitelji transferirani u skladu s ovom Uredbom.

3.  Dodatni iznosi iz stavka 1. dodjeljuju se državama članicama prvi put u individualnim odlukama o financiranju kojima se odobravaju nacionalni programi, a potom u odlukama o financiranju koje se prilažu odlukama o odobravanju nacionalnih programa. Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

4.  Kako bi se na učinkovit način nastojalo postići ciljeve solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama navedene u članku 80. UFEU-a te uzimajući u obzir trenutne stope inflacije, relevantne razvoje događaja u području transfera podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu te u području preseljenja i drugih ad-hoc humanitarnih prihvata, kao i faktore koji mogu optimizirati upotrebu financijskih poticaja koji su rezultat paušalnog iznosa, te u okviru dostupnih resursa, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi, po potrebi, prilagodila paušalni iznos iz stavka 1. ovog članka. [Am. 122]

Članak 18.

Operativna potpora

1.  Operativna potpora dio je dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati za pružanje potpore javnim tijelima koja su odgovorna za obavljanje zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge Unije.

2.  Država članica može upotrijebiti do 10 % iznosa dodijeljenog u okviru Fonda svojem programu za financiranje operativne potpore u skladu s ciljevima iz članka 3. stavka 2. točaka (a) i (c). [Am. 123]

3.  Države članice koje upotrebljavaju operativnu potporu pridržavaju se pravne stečevine Unije o azilu i vraćanju imigraciji i u cijelosti poštuju prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 124]

4.  Države članice moraju u programu i godišnjem izvješću o uspješnosti, kako je navedeno u članku 30., obrazložiti uporabu operativne potpore za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe. Prije odobrenja programa Komisija zajedno s Europskim potpornim uredom za azil, Agencijom Europske unije za azil temeljna prava i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s člankom 13. procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su navele da planiraju upotrebljavati operativnu potporu. Komisija uzima u obzir informacije koje su dostavile te države članice i, prema potrebi, dostupne informacije u kontekstu postupaka praćenja, koje provodi Europski potporni ured za azil i koji su provedeni u skladu s Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u] i Uredbom (EU) br. 1053/2013, koje su unutar područja primjene ove Uredbe. [Am. 125]

5.  Operativna potpora usmjerena je na posebne zadaće i usluge prihvatljiva djelovanja kako je propisano u Prilogu VII. [Am. 126]

6.  Kako bi se mogla suočiti s nepredviđenim ili novim okolnostima, ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. za izmjenu popisa posebnih zadaća i usluga prihvatljivih djelovanja iz Priloga VII. [Am. 127]

ODJELJAK 3.

POTPORA I PROVEDBA U OKVIRU IZRAVNOG I NEIZRAVNOG UPRAVLJANJA

Članak 19.

Područje primjene

Potporu iz ovog odjeljka provodi izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se ona provodi neizravno u skladu s točkom (c) tog članka.

Članak 20.

Mjere Unije

1.  Mjere Unije su transnacionalni projekti ili projekti od posebnog interesa za Uniju provedeni u skladu s ciljevima ove Uredbe.

2.  Na inicijativu Komisije Fond se može upotrebljavati za financiranje mjera Unije koje se odnose na ciljeve ove Uredbe kako su navedeni u članku 3. i u skladu s Prilogom III.

3.  Mjerama Unije može se omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njima se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog i neizravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe. [Am. 128]

4.a  Komisija osigurava fleksibilnost, pravednost i transparentnost u raspodjeli sredstava među posebnim ciljevima iz članka 3. stavka 2. [Am. 129]

5.  Odbor za evaluaciju koji ocjenjuje prijedloge može biti sastavljen od vanjskih stručnjaka.

6.  Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja može biti obuhvaćen rizik povezan s povratom sredstava koja korisnici duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe (EU) ../.. [sljednik Uredbe o Jamstvenom fondu]. [Am. 130]

Članak 21.

Europska migracijska mreža

1.  Fondom se podupire Europska migracijska mreža i osigurava financijska pomoć potrebna za njezine aktivnosti i budući razvoj.

2.  Iznos koji se stavlja na raspolaganje Europskoj migracijskoj mreži u okviru godišnjih odobrenih sredstava Fonda i program rada kojim se utvrđuju prioriteti njezinih aktivnosti donosi Komisija nakon odobrenja Odbora za usmjeravanje u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (a) Odluke 2008/381/EZ (kako je izmijenjena). Odluka Komisije čini odluku o financiranju u skladu s člankom [110.] Financijske uredbe Financijskom uredbom. Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost sredstava, Komisija može donijeti program rada za Europsku migracijsku mrežu u zasebnoj odluci o financiranju. [Am. 131]

3.  Financijska pomoć koja se pruža za aktivnosti Europske migracijske mreže u obliku je bespovratnih sredstava za nacionalne kontaktne točke iz članka 3. Odluke 2008/381/EZ i javne nabave, prema potrebi, u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 21.a

Izmjena Odluke 2008/381/EZ

U članku 5. stavku 5. Odluke 2008/381/EZ dodaje se sljedeća točka:"

„(da) djeluju kao kontaktna točka za potencijalne korisnike financiranja u okviru Uredbe o Fondu za azil, migracije i integraciju te pružaju nepristrane smjernice, praktične informacije i pomoć u pogledu svih aspekata Fonda, uključujući u vezi sa zahtjevima za financiranje u okviru relevantnog nacionalnog programa ili tematskog instrumenta.”. [Am. 132]

"

Članak 22.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima se odlučuje u okviru ovog Fonda, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točki (c), provode se u skladu s [Uredbom o programu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe. [Am. 133]

Članak 23.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Fondom se mogu podupirati mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu Komisije ili u njezino ime. Te se mjere mogu financirati po stopi od 100 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

Članak 25.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata, promiču mjere i njihove rezultate pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane značajne informacije različitoj relevantnoj publici, uključujući medije i javnost, na relevantnim jezicima. Kako bi se zajamčila vidljivost sredstava Unije, korisnici sredstava Unije prilikom priopćavanja o djelovanju upućuju na njihovo podrijetlo. U tu svrhu primatelji brinu o tome da su u komunikacijskom materijalu usmjerenom na medije i javnost prisutni amblem Unije i da se izričito navodi financijska potpora Unije. [Am. 134]

2.  Kako bi dostigla najširu moguću publiku Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja o Fondu i njegovim mjerama i rezultatima. Konkretno, Komisija objavljuje informacije o izradi godišnjih i višegodišnjih programa tematskog instrumenta. Komisija ujedno objavljuje popis operacija odabranih za financiranje u okviru tematskog instrumenta na javno dostupnim internetskim stranicama te ga ažurira najmanje svaka tri mjeseca. Financijskim sredstvima dodijeljenima Fondu pridonosi se i institucijskom priopćavanju o provedbi političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve ove Uredbe. Konkretno, Komisija može promicati najbolje prakse i razmjenjivati informacije o provedbi instrumenta. [Am. 135]

2.a  Komisija objavljuje informacije iz stavka 2. u otvorenim, strojno čitljivim formatima, kako je navedeno u članku 5. stavku 1. Direktive br. 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(28), kojima se omogućuje razvrstavanje, pretraživanje, izvlačenje, uspoređivanje i ponovna uporaba podataka. Mora biti moguće razvrstati podatke prema prioritetima, posebnom cilju, ukupnim prihvatljivim troškovima operacija, ukupnim troškovima projekata, ukupnim troškovima postupaka nabave, imenu korisnika i imenu ugovaratelja. [Am. 136]

Odjeljak 4.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 26.

Hitna pomoć

1.  Fondom se pruža financijska Komisija može odlučiti pružati financijsku pomoć za zadovoljavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju krizne situacije koja je posljedica jednog ili više sljedećih čimbenika: [Am. 137]

(a)  snažnog migracijskog pritiska u jednoj nepredvidljivo velikog i nerazmjernog priljeva državljana trećih zemalja u jednu ili više država članica, koji odlikuje velik i nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja koji uzrokuje znatan i hitan pritisak na njihove kapacitete za prihvat i zadržavanje, sustave za zaštitu djece te na sustave i postupke azila i upravljanja migracijama; [Am. 138]

(aa)  dobrovoljnog premještanja; [Am. 139]

(b)  provedbe mehanizama privremene zaštite u smislu Direktive 2001/55/EZ(29);

(c)  snažnog migracijskog pritiska nepredvidljivo velikog ili neproporcionalnog priljeva ljudi u trećim zemljama, uključujući kada su osobe kojima je potrebna zaštita blokirane zbog političkih zbivanja, sukoba ili sukoba prirodnih katastrofa, posebice kada bi to moglo utjecati na migracijske tokove prema EU-u. [Am. 140]

1.a  Mjere koje se provode u trećim zemljama u skladu s ovim člankom dosljedne su i, ako je to relevantno, komplementarne humanitarnoj politici Unije te poštuju humanitarna načela kako su određena Konsenzusom o humanitarnoj pomoći. [Am. 141]

1.b  U slučajevima opisanima u stavku 1. točkama (a), (aa), (b) i (c) ovog članka, Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće. [Am. 142]

2.  Hitna pomoć može biti u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju izravno decentraliziranim agencijama Europskom potpornom uredu za azil, UNHCR-u te lokalnim i regionalnim tijelima suočenima s nepredvidljivo velikim ili neproporcionalnim priljevima državljana trećih zemalja, a osobito nadležnima za prihvat i integraciju djece migranata bez pratnje. [Am. 143]

3.  Hitna pomoć može se dodijeliti programima država članica uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. i Prilogom I., pod uvjetom da je izdvojena kao takva u programu. Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe Financijskom uredbom. [Am. 144]

4.a  Kad je to potrebno za provedbu djelovanja, hitna pomoć može obuhvaćati rashode koji su nastali prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjeva za pomoć, ali ne prije 1. siječnja 2021. [Am. 145]

Članak 27.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.  Za mjeru operaciju za koju je zaprimljen doprinos u okviru Fonda može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Programi koje Komisija predlaže u međusobnoj su interakciji, međusobno se nadopunjuju te su oblikovani s potrebnim stupnjem transparentnosti, čime se izbjegava udvajanje napora. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se isplaćuju doprinosi primjenjuju se na njegov doprinos mjeri operaciji. Kumulativno financiranje ne smije prekoračiti ukupne prihvatljive troškove mjere operacije, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati proporcionalno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu. [Am. 146]

2.  Mjere Operacije kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sljedeće kumulativne, i usporedive uvjete: [Am. 147]

(a)  ocijenjene su u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru instrumenta;

(b)  ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)  ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja;

mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) ../.. [Financiranje i praćenje zajedničke poljoprivredne politike i upravljanje njome], pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.

Odjeljak 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 28.

Praćenje i izvješćivanje

1.  U skladu sa svojim zahtjevima za izvješćivanje iz članka [43. stavka 3. točke (h) podtočaka i. i iii.] Financijske uredbe, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću, najmanje jedanput godišnje, dostavlja informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom V Prilogom V. [Am. 148]

2.  Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga V. kako bi izvršila nužne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

3.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Fonda prema ostvarenju ciljeva ove Uredbe utvrđeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja početne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su. Podaci koje Komisija dobije o ostvarenju i rezultatima na zahtjev se stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 149]

4.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i prema potrebi za države članice.

5.  Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka Fonda prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga VIII., pregleda i dopune pokazatelja, prema potrebi, te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući za informacije o projektima koje dostavljaju države članice.

Članak 29.

Evaluacija

1.  Komisija obavlja evaluaciju ove Uredbe na sredini provedbenog razdoblja i njezinu retrospektivnu evaluaciju, uključujući mjera provedenih u okviru Fonda.

2.  Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja i retrospektivna evaluacija provode se pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja. [Am. 150]

Članak 29.a

Evaluacija

1.  Komisija do 31. prosinca 2024. predstavlja evaluaciju provedbe ove Uredbe u sredini provedbenog razdoblja. Evaluacijom u sredini provedbenog razdoblja analiziraju se djelotvornost, učinkovitost, pojednostavljivanje i fleksibilnost Fonda. Konkretnije, evaluacija uključuje ocjenu sljedećeg:

(a)  napretka u postizanju ciljeva ove Uredbe, uzimajući u obzir sve dostupne relevantne informacije, posebno godišnja izvješća o uspješnosti koja podnose države članice u okviru članka 30. te pokazatelje učinka i rezultata iz Priloga VIII.;

(b)  dodane vrijednosti djelovanja i operacija Unije koje se provode u okviru ovog Fonda;

(c)  doprinosa solidarnosti Unije u području azila i migracija;

(d)  kontinuirane važnosti provedbenih mjera utvrđenih u Prilogu II. i djelovanja utvrđenih u Prilogu III.;

(e)  komplementarnosti, koordinacije i koherentnosti mjera koje se podupiru u okviru Fonda i potpore iz drugih fondova Unije, poput strukturnih fondova i instrumenata Unije za vanjsko financiranje;

(f)  dugoročnijih učinaka Fonda i njegovih učinaka na održivost.

Evaluacijom sredinom razdoblja uzima se u obzir retrospektivna evaluacija rezultata na dugoročni učinak prethodnog fonda, Fonda za azil, migracije i integraciju 2014. – 2020., te je ona, po potrebi, popraćena zakonodavnim prijedlogom za reviziju ove Uredbe.

2.  Komisija do 31. siječnja 2030. provodi retrospektivnu evaluaciju. Do istog datuma Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o evaluaciji. Retrospektivna evaluacija sadrži procjenu svih elemenata utvrđenih u stavku 1. U tom pogledu dugoročniji učinci i održivost utjecaja Fonda ocjenjuju se kako bi se uvrstili u odluku o mogućem produljenju ili izmjeni naknadnog fonda.

Izvješća o evaluaciji u sredini razdoblja i retrospektivnoj evaluaciji iz prvog stavka i prvog podstavka ovog stavka provode se uz znatno sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, uključujući organizacije za migrante i izbjeglice, tijela za ravnopravnost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih organizacija u skladu s načelom partnerstva iz članka 3.a.

3.  U svojoj evaluaciji u sredini razdoblja i retrospektivnoj evaluaciji Komisija posvećuje posebnu pozornost evaluaciji djelovanja trećih zemalja , djelovanja u trećim zemljama ili djelovanja povezanih s njima, u skladu s člancima 5. i 6. te člankom 13. stavkom 8. [Am. 151]

Pododjeljak 2.

Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 30.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.  Do 15. veljače 2023. i do istog datuma svake sljedeće godine do 2031., i uključujući tu godinu, države članice dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama]. Izvješće podneseno 2023. obuhvaća provedbu programa u razdoblju do 30. lipnja 2022 30. lipnja 2022. Države članice objavljuju ta izvješća na posvećenoj internetskoj stranici i prosljeđuju ih Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 152]

2.  U godišnjem izvješću o uspješnosti posebice se navode informacije o sljedećem:

(a)  napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uzimajući u obzir najnovije kumulativne podatke kako je propisano u članku [37.] Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] poslane Komisiji; [Am. 153]

(aa)  raščlanjivanju godišnje računovodstvene dokumentacije nacionalnog programa na povrat, pretfinanciranje krajnjih korisnika i stvarne troškove; [Am. 154]

(b)  svim problemima koji utječu na uspješnost programa i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje, uključujući obrazložena mišljenja Komisije u pogledu postupka zbog povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a; [Am. 155]

(c)  komplementarnosti između , koordinacije i koherentnosti mjera koje se podupiru iz u okviru Fonda i potpore iz drugih fondova Unije, posebice onih u trećim zemljama ili povezanih s trećim zemljama poput strukturnih fondova i instrumenata Unije za vanjsko financiranje; [Am. 156]

(d)  doprinosu programa provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova te suradnji i solidarnosti među državama članicama u području azila; [Am. 157]

(da)  usklađenosti sa zahtjevima u pogledu temeljnih prava; [Am. 158]

(e)  provedbi komunikacijskih mjera i mjera vidljivosti;

(f)  ispunjenju primjenjivih povoljnih uvjeta i njihovoj primjeni tijekom programskog razdoblja.

(g)  broju preseljenih osoba ili osoba kojima je odobren prihvat s pomoću Fonda u skladu s iznosima iz članka 16. stavka 1 stavaka 1. i 2.; [Am. 159]

(h)  broju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu u skladu s člankom 17.b. [Am. 160]

(ha)  broju ranjivih osoba kojima se pomaže uz pomoć programa, uključujući djecu i one kojima je odobrena međunarodna zaštita; [Am. 161]

3.  Komisija može dati primjedbe na godišnje izvješće o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma primitka. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješće se smatra prihvaćenim. Nakon prihvaćanja, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću daje na raspolaganje sažetke godišnjih izvješća o uspješnosti i objavljuje ih na posebnim internetskim stranicama. Ako ga države članice ne proslijede u skladu sa stavkom 1., cijeli tekst godišnjih izvješća o uspješnosti na zahtjev se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 162]

4.  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 31.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Praćenje i izvješćivanje u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga VI. Kako bi se mogla suočiti s nepredviđenim ili novim okolnostima, ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte za izmjenu vrsta intervencija u skladu s člankom 32.

2.  Ti pokazatelji upotrebljavaju se u skladu s člankom 12. stavkom 1., člankom 17. i člankom 37. Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 9., 13., 16., 17.b, 18., 28. i 31. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028. [Am. 163]

3.  Delegiranje ovlasti iz članaka 4., 9., 13., 18. 16., 17.b, 28. i 31. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 164]

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen u skladu s člancima 4., 9., 13., 16., 17.b, 18., 28. i 31. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obje institucije obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 165]

Članak 33.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Koordinacijski odbor za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Navedeni odbor je Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Ako Odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. To se ne primjenjuje na provedbeni akt iz članka 30. stavka 4.

Članak 34.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2.  Financijskom omotnicom za Fond mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnikom, Fondom za azil, migracije i integraciju uspostavljenim Uredbom (EU) br. 516/2014.

Članak 35.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Kriteriji za dodjelu sredstava programima u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Dostupna sredstva iz članka 11. dijele se među državama članicama kako slijedi:

(a)  Svaka država članica dobiva iz fonda fiksni iznos od 5 000 000 EUR 10 000 000 EUR isključivo na početku programskog razdoblja. [Am. 166]

(b)  Preostala sredstva iz članka 11. raspodjeljuju se na temelju sljedećih kriterija:

–  30 % za azil,

–  30 % za zakonite migracije i integraciju;

–  40 % za suzbijanje nezakonitih migracija, uključujući vraćanje.

2.  Sljedeći kriteriji u području azila uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)  30 % razmjerno broju osoba koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

–  svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je dodijeljen status utvrđen Ženevskom konvencijom;

–  svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je odobrena vrsta supsidijarne zaštite u smislu preinake Direktive 2011/95/EU(30);

–  sve državljane treće zemlje ili osobe bez državljanstva koje uživaju privremenu zaštitu u smislu Direktive 2001/55/EZ(31);

(b)  60 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu;

(c)  10 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su preseljeni u državu članicu ili je u tijeku njihovo preseljenje.

3.  Sljedeći kriteriji u području zakonitih migracija i integracije uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)  40 % razmjerno ukupnom broju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravištem u državi članici;

(b)  60 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su ishodili prvu dozvolu boravka;

(c)  međutim, za potrebe izračuna iz stavka 3. točke (b), sljedeće kategorije osoba nisu uključene:

–  državljani trećih zemalja kojima se izdaju prve boravišne dozvole na temelju zaposlenja na manje od 12 mjeseci,

–  državljani trećih zemalja koji borave u svrhu studija, razmjene učenika, neplaćenog osposobljavanja ili dobrovoljnog rada u skladu s Direktivom Vijeća 2004/114/EZ(32) ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801(33);

–  državljani trećih zemalja prihvaćeni radi znanstvenog istraživanja u skladu s Direktivom Vijeća 2005/71/EZ(34) ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801.

4.  Sljedeći kriteriji U području suzbijanja nezakonitih migracija, uključujući vraćanje, uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi sljedeći kriteriji: [Am. 167]

(a)  50 % razmjerno broju broj državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak na državnom području države članice ili u pogledu kojih je donesena odluka o konačnom vraćanju u skladu s nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice Unije, odnosno upravnom ili sudskom odlukom ili aktom, kojima je utvrđen nezakoniti status i određena obveza vraćanja; [Am. 168]

(b)  50 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su stvarno napustili državno područje države članice nakon donošenja upravne ili sudske odluke kojom se nalaže odlazak, neovisno o tome jesu li to učinili dobrovoljno ili pod prisilom. [Am. 169]

5.  Za početnu dodjelu referentni iznosi najnoviji su statistički podaci koje je prikupila Komisija (Eurostat) za prethodne tri kalendarske godine na temelju podataka koje su dostavile države članice na datum početka primjene te Uredbe u skladu s pravom Unije. Podaci trebaju biti razvrstani po dobi i spolu, specifičnoj vrsti ranjivosti i po statusu za azil, uključujući podatke o djeci. Za preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja referentni iznosi najnoviji su statistički podaci koje je prikupila Komisija (Eurostat) za prethodne tri kalendarske godine koji su dostupni u vrijeme preispitivanja na sredini provedbenog razdoblja 2024. na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s pravom Unije. Ako države članice nisu Komisiji (Eurostatu) dostavile predmetne statističke podatke, one čim prije dostavljaju privremene podatke. [Am. 170]

6.  Prije nego što Komisija (Eurostat) prihvati te podatke kao referentne podatke, ona ocjenjuje kvalitetu, usporedivost i potpunost statističkih podataka u skladu s uobičajenim operativnim postupcima. Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na zahtjev sve za to potrebne podatke.

PRILOG II.

Provedbene mjere

1.  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (a) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta povezanih sa zajedničkim europskim sustavom azila;

(b)  podupiranje kapaciteta sustava azila država članica, uključujući na lokalnoj i regionalnoj razini, u pogledu infrastruktura infrastrukture, kao što su odgovarajući uvjeti prihvata, posebno za maloljetnike, i usluga kao što su pravna pomoć te zastupanje i usmeno prevođenje, prema potrebi; [Am. 171]

(c)  jačanje solidarnosti i podjele odgovornosti između država članica, posebice u pogledu onih koje su najviše izložene migracijskim tokovima i pružanje potpore državama članicama koje pridonose naporima solidarnosti; [Am. 172]

(d)  jačanje solidarnosti i suradnje s trećim zemljama pogođenima migracijskim tokovima u koje je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, uključujući poticanjem kapaciteta tih zemalja da poboljšaju uvjete prihvata i međunarodne zaštite te preseljenjem i drugim zakonitim načinima dobivanja zaštite u Uniji, posebice za ranjive skupine poput djece i adolescenata čija je zaštita ugrožena te partnerstvom i suradnjom s trećim zemljama za potrebe upravljanja migracijama u kontekstu globalnih napora suradnje u području međunarodne zaštite. [Am. 173]

(da)  provedba tehničke i operativne pomoći jednoj ili nekoliko drugih država članica u suradnji s Europskim potpornim uredom za azil; [Am. 174]

2.  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  podupiranje razvoja i provedbe politika kojima se promiču zakonite migracije, uključujući spajanje obitelji, i provedba pravne stečevine Unije o zakonitim migracijama, osobito instrumenata za zakonitu migraciju radnika u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima o migracijama i zaštiti radnika migranata; [Am. 175]

(aa)  promicanje i razvoj strukturnih mjera i mjera potpore kojima se olakšava zakoniti ulazak i boravak u Uniji; [Am. 176]

(ab)  jačanje partnerstva i suradnje s trećim zemljama pogođenima migracijskim tokovima, uključujući zakonitim načinima ulaska u Uniju radi globalnih napora za suradnju u području migracija; [Am. 177]

(b)  promicanje mjera rane integracije u cilju društvenog i gospodarskog uključivanja državljana trećih zemalja, pripremanja za njihovo aktivno sudjelovanje u društvu primatelju i njihovo prihvaćanje u tom društvu, posebice uz sudjelovanje lokalnih ili regionalnih tijela i organizacija civilnog društva. [Am. 178]

2.a  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (c) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  promicanje mjera integracije u cilju društvenog i gospodarskog uključivanja državljana trećih zemalja, olakšavanja spajanja obitelji, pripremanja za njihovo aktivno sudjelovanje i prihvaćanje u društvu primatelju , posebice uz sudjelovanje lokalnih ili regionalnih tijela, nevladinih organizacija, uključujući organizacije koje se bave izbjeglicama i migrantima, i socijalnih partnera; i

(b)  promicanje i provedba mjera zaštite za ranjive osobe u kontekstu mjera integracije. [Am. 179]

3.  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (ca) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere: [Am. 180]

(a)  osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta politike u pogledu infrastrukture, postupaka i usluga;

(b)  podupiranje integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem na razini Unije i država članica, razvoj kapaciteta za učinkovito, dostojanstveno i održivo vraćanje i smanjenje poticaja za nezakonite migracije; [Am. 181]

(c)  podupiranje potpomognutog dobrovoljnog vraćanja, traženja obitelji i reintegracije, poštujući pritom najbolje interese maloljetnika; [Am. 182]

(d)  jačanje suradnje s trećim zemljama i njihovih sposobnosti za provedbu sporazuma o ponovnom prihvatu i ostalih sporazuma i omogućivanje održivog vraćanja , uključujući reintegraciju kako bi se omogućilo održivo vraćanje. [Am. 183]

3.a  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (cb) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  promicanje i provedba poštovanja međunarodnog prava i Povelje Europske unije o temeljnim pravima u području mjera i politika o azilu i migracijama;

(b)  jačanje solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama, posebice solidarnosti u pogledu onih koje su najviše izložene migracijskim tokovima, i pružanje potpore državama članicama na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i socijalnim partnerima u njihovim solidarnim naporima;

(c)  pružanje potpore transferu podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu. [Am. 184]

PRILOG III.

Područje primjene potpore Prihvatljiva djelovanja koja će se podupirati iz instrumenta u skladu s člankom 3. [Am. 185]

1.  U okviru cilja politike iz članka 3. stavka 1. fondom se posebice podupire sljedeće: [Am. 186]

(a)  uspostava i razvoj nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija za provedbu pravne stečevine Unije u području azila, zakonitih migracija, integracije, posebice lokalnih strategija integracije, vraćanja i nezakonitih migracija; [Am. 187]

(b)  uspostava administrativnih struktura, sustava i alata te osposobljavanje osoblja, uključujući lokalnih tijela i ostalih relevantnih dionika u suradnji s relevantnim agencijama Unije, prema potrebi; [Am. 188]

(c)  razvoj, praćenje i evaluacija politika i postupaka, uključujući o prikupljanju razvoj, prikupljanje, analiza, širenje kvalitativnih i kvantitativnih podataka i razmjeni informacija statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti podataka, te razvoj i primjena zajedničkih statističkih alata, metoda i pokazatelja za mjerenje napretka i procjenjivanje promjena u politici; [Am. 189]

(d)  razmjena informacija, najbolje prakse i strategija, uzajamno učenje, studije i istraživanje, razvoj i provedba zajedničkih mjera i operacija i uspostava transnacionalnih mreža za suradnju;

(e)  rodno osjetljive usluge pomoći i potpore u skladu sa statusom i potrebama predmetne osobe, posebice ranjivih skupina ugroženih osoba; [Am. 190]

(ea)  učinkovita zaštita djece migranata, uključujući provedbu procjena najboljih interesa djece prije donošenja odluka, sve mjere navedene u Komunikaciji Komisije od 12. travnja 2017. o zaštiti djece migranata, kao što su osiguravanje odgovarajućeg smještaja za sve maloljetnike bez pratnje i pravovremeno imenovanje skrbnika za sve maloljetnike bez pratnje, doprinosi Europskoj mreži ustanova za skrbništvo te razvoj, praćenje i evaluacija politika i postupaka za zaštitu djece, uključujući mehanizam sukladan s pravima djece; [Am. 191]

(f)  mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o politikama azila, integracije, zakonitih migracija i vraćanja među dionicima i općom javnošću. , uz usmjeravanje posebne pozornosti na ranjive skupine, uključujući maloljetnike; [Am. 192]

2.  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) fondom se posebice podupiru sljedeće mjere: [Am. 193]

(a)  pružanje materijalne pomoći, uključujući pomoći na granici, struktura koje su pogodne za djecu i rodno osjetljive, usluge hitne pomoći koju pružaju lokalna tijela, obrazovanja, osposobljavanja, usluga potpore, pravne pomoći i zastupanja te zdravstvene i psihološke skrbi; [Am. 194]

(b)  provođenje postupaka azila, uključujući traženje obitelji i jamčenje pristupa pravnoj pomoći i zastupanju te usmenom prevođenju za podnositelje zahtjeva za azil u svim fazama postupka; [Am. 195]

(c)  utvrđivanje podnositelja s posebnim postupovnim potrebama ili potrebama u vezi s prihvatom, uključujući ranu identifikaciju žrtava trgovanja ljudima, maloljetnika i ostalih ranjivih osoba poput žrtava mučenja i rodno uvjetovanog nasilja i upućivanje specijaliziranim uslugama; [Am. 196]

(ca)  pružanje kvalificiranih psihosocijalnih i rehabilitacijskih usluga žrtvama nasilja i mučenja, uključujući rodno uvjetovano nasilje; [Am. 197]

(d)  uspostavljanje ili poboljšanje infrastrukture za smještaj nakon prihvata, posebice smještaja u malim jedinicama i malim infrastrukturama kojima se ispunjavaju potrebe obitelji s maloljetnicima, uključujući smještaj koji osiguravaju lokalne i regionalne vlasti i uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima; [Am. 198]

(da)  pružanje alternativnih oblika skrbi koji su integrirani u postojeće nacionalne sustave za zaštitu djece i zadovoljavaju potrebe sve djece u skladu s međunarodnim standardima; [Am. 199]

(e)  jačanje kapaciteta mogućnosti država članica za prikupljanje da prikupe, analiziranje analiziraju i širenje podataka međusobno razmijene podatke o zemlji porijekla; [Am. 200]

(f)  mjere povezane s postupcima za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat] ili nacionalnih programa preseljenja koji su u skladu s okvirom Unije za preseljenje i humanitarnog prihvata kako je utvrđeno u ovoj Uredbi; [Am. 201]

(g)  transfer podnositelja zahtjeva i korisnika međunarodne zaštite; [Am. 202]

(h)  jačanje kapaciteta trećih zemalja za poboljšanje zaštite osoba kojima je potrebna zaštita, uključujući podupiranjem razvoja snažnih mehanizama za zaštitu djece u trećim zemljama kojima se osigurava da su djeca u svim područjima zaštićena od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i da imaju pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi; [Am. 203]

(i)  uspostavljanje, razvoj i poboljšanje učinkovitih alternativa zadržavanju i institucionalnoj skrbi, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i djece s obitelji, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. [Am. 204]

3.  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (b) fondom se posebice podupire sljedeće: [Am. 205]

(a)  informativni paketi i kampanje za podizanje razine svijesti o zakonitim migracijskim putovima u Uniju, uključujući o pravnoj stečevini Unije o zakonitim migracijama;

(b)  razvoj programa mobilnosti u Uniji, kao što su programi uključujući ali ne ograničavajući se na programe kružne ili privremene migracije, uključujući strukovno i drugo osposobljavanje za povećanje zapošljivosti; [Am. 206]

(c)  suradnja između trećih zemalja i agencija za zapošljavanje, službi za zapošljavanje i imigracijskih službi država članica;

(d)  procjena i priznavanje vještina i kvalifikacija, uključujući profesionalno iskustvo, stečenih u trećoj zemlji i njihova transparentnost i kompatibilnost s vještinama i kvalifikacijama u državi članici i razvoj zajedničkih standarda evaluacije; [Am. 207]

(e)  pomoć u kontekstu zahtjeva za spajanje obitelji u smislu kako bi se zajamčila usklađena provedba Direktive Vijeća 2003/86/EZ(35); [Am. 208]

(f)  pomoć, uključujući pravnu pomoć i zastupanje, u pogledu promjene statusa državljana trećih zemalja koji već zakonito borave u državi članici, posebice u pogledu stjecanja statusa osobe sa zakonitim boravkom definiranog na razini Unije; [Am. 209]

(fa)  pomoć u pogledu ostvarivanja prava državljana trećih zemalja sa zakonitim boravištem u Uniji, osobito u pogledu mobilnosti u Uniji i pristupa zapošljavanju; [Am. 210]

(g)  mjere rane integracije kao što je prilagođena potpora u skladu s potrebama državljana trećih zemalja i programi integracije usmjereni na obrazovanje, učenje jezika i druge vrste osposobljavanja kao što su seminari građanske integracije i profesionalna orijentacija; [Am. 211]

(h)  mjere za promicanje ravnopravnosti u pristupu i pružanju javnih i privatnih usluga državljanima trećih zemalja, uključujući njihovu prilagodbu potrebama ciljne skupine; [Am. 212]

(i)  suradnja između državnih tijela i nevladinih organizacija, uključujući posredstvom koordiniranih centara za potporu integraciji, kao što su jedinstvene točke; [Am. 213]

(j)  mjere kojima se omogućuje i podupire uključivanje državljana trećih zemalja u društvo primatelja i aktivno sudjelovanje u tom društvu te mjere za promicanje prihvaćanja u društvu primatelju; [Am. 214]

(k)  promicanje razmjena i dijaloga među državljanima trećih zemalja, društvom primateljem i javnim tijelima, uključujući savjetovanjem državljana trećih zemalja te međukulturnim i međuvjerskim dijalogom. [Am. 215]

3.a  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (c) fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)  mjere integracije kao što je prilagođena potpora u skladu s potrebama državljana trećih zemalja i programi integracije usmjereni na uključivo obrazovanje i skrb, učenje jezika, savjetovanje, strukovno osposobljavanje i druge vrste osposobljavanja kao što su seminari građanske integracije i profesionalna orijentacija;

(b)  izgradnja kapaciteta za integracijske usluge koje pružaju lokalne vlasti;

(c)  mjere za promicanje ravnopravnosti u pristupu i pružanju javnih i privatnih usluga državljanima trećih zemalja, uključujući pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i psihosocijalnu podršku i njihovu prilagodbu potrebama ciljne skupine;

(d)  suradnja između državnih tijela i nevladinih organizacija, uključujući posredstvom koordiniranih centara za potporu integraciji, kao što su jedinstvene točke;

(e)  mjere kojima se omogućuje i podupire uključivanje državljana trećih zemalja u društvo primatelja i aktivno sudjelovanje u tom društvu te mjere za promicanje prihvaćanja u društvu primatelju;

(f)  promicanje razmjena i dijaloga među državljanima trećih zemalja, društvom primateljem i javnim tijelima, uključujući savjetovanjem državljana trećih zemalja te međukulturnim i međuvjerskim dijalogom. [Am. 216]

4.  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (ca) fondom se posebice podupire sljedeće: [Am. 217]

(a)  infrastruktura poboljšanje infrastrukture za otvoreni prihvat ili i poboljšanje postojeće infrastrukture za zadržavanje, uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima; [Am. 218]

(b)  uvođenje, razvoj, provedba i poboljšanje učinkovitih alternativnih mjera zadržavanju na temelju vođenja slučaja u zajednici, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i obitelji; [Am. 219]

(ba)  identifikacija i prihvat žrtava trgovanja ljudima u skladu s Direktivom 2011/36/EU i Direktivom Vijeća 2004/81/EZ(36); [Am. 220]

(c)  uvođenje i jačanje neovisnih i učinkovitih sustava za praćenje prisilnog vraćanja, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 6. Direktive 2008/115/EZ(37);

(d)  suzbijanje smanjenje poticanja nezakonitih migracija, uključujući zapošljavanje nezakonitih migranata, djelotvornim i primjerenim inspekcijama na temelju procjene rizika, osposobljavanjem osoblja, uspostavom i provedbom mehanizama s pomoću kojih nezakoniti migranti mogu tražiti povrat uplaćenih iznosa i podnositi pritužbe protiv poslodavaca ili informativnim kampanjama i kampanjama podizanja razine svijesti radi informiranja poslodavaca i nezakonitih migranata o njihovim pravima i obvezama u skladu s Direktivom 2009/52/EZ(38); [Am. 221]

(e)  priprema vraćanja, uključujući mjere koje dovode do izdavanja odluka o vraćanju, identifikacija državljana trećih zemalja, izdavanje putnih isprava i traženje obitelji;

(f)  suradnja s konzularnim tijelima i imigracijskim službama ili s drugim mjerodavnim tijelima i službama trećih zemalja u cilju pribavljanja putnih isprava, olakšavanja vraćanja i osiguravanja ponovnog prihvata, među ostalim raspoređivanjem časnika za vezu u treće zemlje;

(g)  pomoć pri vraćanju, posebice potpomognutom dobrovoljnom povratku i informacije o programima potpomognutog dobrovoljnog povratka, uključujući pružanjem posebnog usmjerenja za djecu u postupcima vraćanja i osiguravanja postupaka vraćanja utemeljenih na pravima djece; [Am. 222]

(h)  operacije udaljavanja, uključujući povezane mjere, u skladu sa standardima utvrđenima u pravu Unije, osim sredstava za prisilu;

(i)  mjere za podupiranje trajnog vraćanja povratnika i njihove reintegracije;

(j)  objekti i usluge potpore u trećim zemljama za osiguravanje primjerenog privremenog smještaja i prihvata nakon dolaska, uključujući za maloljetnike bez pratnje i ostale ranjive skupine u skladu s međunarodnim standardima te brzi prijelaz na smještaj u zajednici; [Am. 223]

(k)  suradnja s trećim zemljama u području suzbijanja nezakonitih migracija i u području učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata, uključujući u okviru provedbe sporazuma o ponovnom prihvatu i drugih mehanizama; [Am. 224]

(l)  mjere za povećanje osviještenosti o prikladnim zakonitim kanalima za imigraciju migraciju i rizicima nezakonite neregularne imigracije; [Am. 225]

(m)  potpora trećim zemljama i mjere u trećim zemljama, uključujući infrastrukturu, opremu i druge mjere ako se njima pridonosi jačanju učinkovite suradnje između trećih zemalja i Unije i njezinih država članica u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata. [Am. 226]

4.a  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (cb) fondom se podupire sljedeće:

(a)  provedba transfera ili podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu, uključujući mjere iz članka 17.b ove Uredbe;

(b)  operativna potpora u pogledu upućenog osoblja ili financijska pomoć koju jedna država članica pruža državi članici pogođenoj migracijskim izazovima;

(c)  mjere povezane s postupcima za provedbu nacionalnih programa preseljenja i humanitarnog prihvata. [Am. 227]

PRILOG IV.

Mjere prihvatljive za višu stopu sufinanciranja u skladu s člankom 12. stavkom 2. i člankom 13. stavkom 7.

–  integracijske mjere koje provode lokalna i regionalna tijela i organizacije civilnog društva, uključujući organizacije za izbjeglice i migrante; [Am. 228]

–  mjere za razvoj i provedbu učinkovitih alternativa zadržavanju i institucionalnoj skrbi, [Am. 229]

–  programi potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije i povezane aktivnosti,

–  mjere usmjerene na ranjive osobe i podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu s posebnim potrebama povezanima s prihvatom i/ili posebnim postupovnim potrebama, uključujući mjere za osiguranje djelotvorne zaštite djece migranata, posebice maloljetnika bez pratnje.

PRILOG V.

Ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u članku 28. stavku 1.

Posebni cilj 1: Jačanje i razvoj svih aspekata Zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije:

-1.  Svi ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u nastavku razvrstavaju se po spolu i dobi [Am. 231]

1.  broj osoba preseljenih uz potporu fonda;

1.a  Broj osoba prihvaćenih u okviru programa humanitarnog prihvata; [Am. 232]

2.  broj osoba u sustavu prihvata u odnosu na broj podnositelja zahtjeva za azil;

3.  konvergencija stopa odobravanja zaštite tražitelja azila iz iste zemlje.

3.a  broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su uz potporu fonda premješteni iz jedne države članice u drugu; [Am. 233]

3.b  broj korisnika međunarodne zaštite koji su uz potporu fonda premješteni iz jedne države članice u drugu; [Am. 234]

Posebni cilj 1.a: Potpora za zakonite migracije u države članice:

1.  broj izdanih plavih karti uz potporu Fonda;

2.  broj osoba premještenih unutar društva kojima je taj status zajamčen uz potporu Fonda;

3.  broj podnositelja zahtjeva za spajanje obitelji koji su djelotvorno spojeni sa svojim obiteljima uz potporu Fonda;

4.  broj državljana trećih zemalja kojima su dodijeljene dozvole za dugotrajni boravak uz potporu Fonda. [Am. 235]

Posebni cilj 2: podupiranje zakonitih migracija u države članice, uključujući pridonošenjem pridonositi integraciji državljana trećih zemalja: [Am. 236]

1.  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama prije odlaska koje se podupiru Fondom;

2.  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz Fonda koje su prijavile da se mjerama pridonijelo njihovoj ranoj integraciji u odnosu na ukupni broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda. [Am. 237]

2.a  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz Fonda, a koje su naknadno dobile posao. [Am. 238]

2.b  Broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz Fonda i kojima su priznate kvalifikacije ili su dobile diplomu u jednoj od država članica. [Am. 239]

Posebni cilj 3: pridonošenje suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama:

1.  broj vraćanja uz potporu Fonda nakon odluke kojom se nalaže odlazak u odnosu na broj državljana trećih zemalja kojima je naložen odlazak; [Am. 240]

2.  broj povratnika koji su primili pomoć za reintegraciju prije i nakon vraćanja koja se sufinancira iz Fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja koja se podupiru iz Fonda.

Posebni cilj 3.a: Jamčenje solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti

1.  Broj transfera podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu provedenih u skladu s člankom 17.b ove Uredbe.

1.a  Broj transfera korisnika međunarodne zaštite provedenih u skladu s člankom 17.b ove Uredbe.

2.  Broj upućenog osoblja ili financijska potpora pružena državama članicama koje se suočavaju s migracijskim izazovima.

3.  Broj osoba preseljenih ili prihvaćenih u okviru humanitarnih programa uz potporu Fonda. [Am. 241]

PRILOG VI.

Vrste intervencija

TABLICA 1.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „PODRUČJE INTERVENCIJE”

I.  CEAS

001

Uvjeti prihvata

002

Postupci azila

003

Provedba pravne stečevine Unije

004

Djeca migranti

005

Osobe s posebnim potrebama u pogledu prihvata i postupovnim potrebama

006

Preseljenje

007

Solidarnost među državama članicama

008

Operativna potpora

II.  Zakonite migracije i integracija

001

Razvoj integracijskih strategija

002

Žrtve trgovanja ljudima

003

Mjere integracije – informiranje i orijentacija, sve na jednom mjestu

004

Mjere integracije – učenje jezika

005

Mjere integracije – građansko i drugo osposobljavanje

006

Mjere integracije – uvod, sudjelovanje, razmjene društva domaćina

007

Mjere integracije – osnovne potrebe

008

Mjere prije odlaska

009

Programi mobilnosti

010

Stjecanje zakonitog boravišta

III.  Vraćanje

001

Alternative zadržavanju

002

Uvjeti prihvata / zadržavanja

003

Postupci vraćanja

004

Potpomognuti dobrovoljni povratak

005

Pomoć pri reintegraciji

006

Operacije udaljavanja / vraćanja

007

Sustav nadzora prisilnog vraćanja

008

Ranjive osobe / maloljetnici bez pratnje

009

Mjere za smanjenje poticaja na nezakonite migracije

010

Operativna potpora

 

IV.  Tehnička pomoć

001

Informiranje i komuniciranje

002

Priprema, provedba, praćenje i kontrola

003

Evaluacije i studije, prikupljanje podataka

004

Jačanje kapaciteta

TABLICA 2.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „VRSTA MJERE”

001

Razvoj nacionalnih strategija

002

Jačanje kapaciteta

003

Obrazovanje i osposobljavanje državljana trećih zemalja

004

Razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja

005

Razmjena informacija i najbolje prakse

006

Zajedničke mjere / operacije (između država članica)

007

Kampanje i informiranje

008

Razmjena i upućivanje stručnjaka

009

Studije, pilot-projekti, procjene rizika

010

Studije, pilot-projekti, administrativne i tehničke aktivnosti

011

Pružanje usluga pomoći i potpore državljanima trećih zemalja

012

Infrastruktura

013

Oprema

TABLICA 3.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „NAČINI PROVEDBE”

001

Posebna mjera

002

Hitna pomoć

003

Suradnja s trećim zemljama

004

Mjere u trećim zemljama

005

Mjere navedene u Prilogu IV.

PRILOG VII.

Prihvatljive mjere za operativnu potporu

U okviru posebnog cilja jačanja i razvoja svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije, i posebnog cilja pridonošenja suzbijanju nezakonitih migracija, osiguravanja učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama, operativnom potporom obuhvaćeno je sljedeće:

–  troškovi osoblja,

–  troškovi pružanja usluga, kao što su održavanje ili zamjena opreme,

–  troškovi servisiranja, kao što su održavanje ili popravak infrastrukture.

PRILOG VIII.

Pokazatelji ostvarenja i rezultata navedeni u članku 28. stavku 3.

Posebni cilj 1: Jačanje i razvoj svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije:

-1.  Svi ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u nastavku razvrstavaju se po spolu i dobi. [Am. 242]

1.  broj osoba iz ciljne skupine kojima je pružena pomoć uz potporu fonda:

(a)  broj osoba iz ciljne skupine koje se koriste informacijama i pomoći u okviru postupaka azila;

(b)  broj osoba iz ciljne skupine koje se koriste pravnom pomoći i zastupanjem;

(c)  broj ranjivih osoba, žrtava trgovanja ljudima i maloljetnika bez pratnje koje primaju posebnu pomoć;

2.  kapacitet (tj. broj mjesta) nove infrastrukture za smještaj u svrhu prihvata koja je uspostavljena u skladu sa zajedničkim zahtjevima za uvjete prihvata utvrđenima u pravnoj stečevini Unije i postojeće infrastrukture za smještaj u svrhu prihvata koja je poboljšana u skladu s istim zahtjevima, kao rezultat projekata koji se podupiru iz Fonda te postotak od ukupnih smještajnih kapaciteta za prihvat;

3.  broj mjesta prilagođenih maloljetnicima bez pratnje uz potporu Fonda u odnosu na ukupni broj mjesta prilagođenih maloljetnicima bez pratnje;

4.  broj osoba koje su uz pomoć Fonda osposobljene za pitanja povezana s azilom, i taj broj kao postotak ukupnog broja osoblja koje je osposobljeno za ta pitanja;

5.  broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su uz potporu Fonda premješteni iz jedne države članice u drugu;

6.  broj osoba preseljenih uz potporu Fonda.

Posebni cilj 1.a: Potpora za zakonite migracije u države članice:

1.  broj izdanih plavih karti uz potporu Fonda;

2.  broj osoba premještenih unutar društva kojima je taj status zajamčen uz potporu Fonda;

3.  broj podnositelja zahtjeva za spajanje obitelji koji su djelotvorno spojeni sa svojim obiteljima uz potporu Fonda;

4.  broj državljana trećih zemalja kojima su dodijeljene dozvole za dugotrajni boravak uz potporu Fonda. [Am. 243]

Posebni cilj 2: podupiranje zakonitih migracija u države članice, uključujući pridonošenjem pridonositi integraciji državljana trećih zemalja: [Am. 244]

1.  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama prije odlaska koje se podupiru fondom;

2.  broj lokalnih i regionalnih tijela koja su provela mjere integracije uz potporu fonda;

2.a  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz Fonda, a koje su naknadno dobile posao [Am. 245]

2.b  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz Fonda, a koje su naknadno dobile diplomu u jednoj od država članica; [Am. 246]

3.  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama koje se podupiru iz fonda, a koje su usmjerene na:

(a)  obrazovanje i osposobljavanje;

(b)  integraciju na tržište rada;

(c)  pristup osnovnim uslugama i

(d)  aktivno sudjelovanje i društvenu uključenost.

4.  broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda koje su prijavile da se mjerama pridonijelo njihovoj ranoj integraciji u odnosu na ukupni broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda.

4.a  broj državljana trećih zemalja koji su uspješno završili osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u državi članici uz potporu Fonda. [Am. 247]

Posebni cilj 3: pridonošenje suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama:

1.  broj mjesta u centrima za zadržavanje koja su stvorena/obnovljena sredstvima iz fonda u odnosu na ukupni broj stvorenih/obnovljenih mjesta u centrima za zadržavanje;

2.  broj osoba koje su uz potporu fonda osposobljene za pitanja povezana s vraćanjem;

3.  broj povratnika čije se vraćanje financiralo iz fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja na temelju naloga za odlazak:

(a)  osobe koje su se dobrovoljno vratile;

(b)  osobe koje su udaljene;

4.  broj povratnika koji su primili pomoć za reintegraciju prije ili poslije vraćanja koja se sufinancira iz fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja koja se podupiru iz Fonda.

(a)  osobe koje su se dobrovoljno vratile;

(b)  osobe koje su udaljene; [Am. 248]

Posebni cilj 3.a: Jamčenje solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti

1.  Broj transfera podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu provedenih u skladu s člankom 17.b ove Uredbe.

1.a  Broj transfera korisnika međunarodne zaštite provedenih u skladu s člankom 17.b ove Uredbe.

2.  Broj upućenog osoblja ili financijska potpora pružena državama članicama koje se suočavaju s migracijskim izazovima.

3.  Broj osoba preseljenih uz potporu fonda. [Am. 249]

(1)SL C , , str. .
(2)SL C , , str. .
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(4)Uredba (EU) br. ../.. Europskog parlamenta i Vijeća od [Uredba o EUAA-u]... (SL L…, [datum],str. ..).
(5)Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju normi za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.).
(6)Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(7)Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).
(8)Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).
(9)Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(10)Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).
(11)Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30.6.2009., str. 24.).
(12)Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.).
(13)Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
(14)2008/381/EZ: Odluka Vijeća od 14. svibnja 2008. o uspostavi Europske migracijske mreže (SL L 131, 21.5.2008., str. 7.).
(15) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.;http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2013.373.01.0001.01.ENG&toc=OJ:C:2013:373:TOC
(16)SL C , , str. .
(17)SL C , , str. .
(18)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(19)SL C , , str. .
(20)Uredba Vijeća (EU) 2017/1371 1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(21)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(22)Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(23)COM(2017)0623.
(24)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(25)SL C , , str. .
(26)SL C , , str. .
(27)SL C , , str. .
(28) Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).
(29)Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).
(30)Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).
(31)Podaci se trebaju uzeti u obzir isključivo u slučaju aktivacije Direktive Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).
(32)Direktiva Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. o uvjetima prihvata državljana trećih zemalja u svrhu studija, razmjene učenika, osposobljavanja bez naknade ili volonterstva (SL L 375, 23.12.2004., str. 12.).
(33)Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).
(34)Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005., str. 15.).
(35)Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (SL L 251, 3.10.2003., str. 12.).
(36)Direktiva Vijeća 2004/81/EZ od 29. travnja 2004. o dozvoli boravka izdanoj državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima ili koji su korišteni za djelovanja kojima se omogućuje nezakonito useljavanje, koji surađuju s nadležnim tijelima (SL L 261, 6.8.2004., str. 19.).
(37)Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).
(38)Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30.6.2009., str. 24.).


Uspostava, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza ***I
PDF 379kWORD 118k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza (COM(2018)0473 – C8-0272/2018 – 2018/0249(COD))
P8_TA(2019)0176A8-0089/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0473),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. i članak 79. stavak 2. točku (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0272/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračune (A8-0089/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza

P8_TC1-COD(2018)0249


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. i članak 79. stavak 2. točku (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  U kontekstu razvoja migracijskih izazova u Europskoj uniji te sigurnosnih pitanja očuvanje pravilne ravnoteže između slobodnog kretanja osoba s jedne strane i sigurnosti s druge strane od iznimne je važnosti. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, nadzoru vanjskih granica i zajedničkoj viznoj politici, pri čemu se istodobno treba zadržati pravilna ravnoteža između slobodnog kretanja osoba, s jedne strane, i sigurnosti, s druge strane. [Am. 1]

(2)  U skladu s člankom 80. UFEU-a navedene politike i njihova provedba trebale bi biti uređene načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući njegove financijske implikacije.

(3)  U Rimskoj deklaraciji, koja je potpisana 25. rujna 2017., čelnici 27 država članica potvrdili su svoju odlučnost da osiguraju zajamče zaštićenu i sigurnu Europu i izgrade Uniju u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su vanjske granice zaštićene, koja ima učinkovitu, odgovornu i održivu migracijsku politiku, u kojoj se poštuju međunarodne norme i Europu koja je odlučna boriti se protiv terorizma i teškog i organiziranog kriminala. [Am. 2]

(3a)  Mjere koje se financiraju sredstvima iz ovog Instrumenta trebale bi biti u potpunosti usklađene s odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima, pravom Unije kojim se uređuje zaštita podataka, Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR), načelom poštenog postupanja prema državljanima trećih zemalja, pravom na azil i međunarodnu zaštitu, načelom zabrane vraćanja i međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata kojih su potpisnice, primjerice Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti identifikaciji, neposrednom pružanju pomoći i upućivanju ranjivih osoba na službe za zaštitu, osobito kada je riječ o djeci i maloljetnicima bez pratnje [Am. 3]

(4)  Cilj je politike Unije u području upravljanja vanjskim granicama razvoj i provedba koncepta europskog integriranog upravljanja granicama na nacionalnoj razini i razini Unije kako bi se omogućio zakoniti prelazak granica, spriječilo i otkrilo neregularno useljavanje i prekogranični kriminal te poduprla zajednička vizna politika, što bi trebalo pridonijeti slobodnom kretanju je preduvjet za slobodno kretanje osoba unutar Unije i temeljna sastavnica što predstavlja temeljnu sastavnicu područja slobode, sigurnosti i pravde. [Am. 4]

(5)  Europsko integrirano upravljanje granicama, koje provodi europska granična i obalna straža, koja je uspostavljena Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(5), te koju čine Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalna tijela odgovorna za upravljanje granicama, uključujući obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice, nužno je za poboljšanje upravljanja migracijama i trebalo bi pridonijeti usklađivanju nadzora granica, čime se poboljšava upravljanje migracijama, uključujući olakšavanje pristupa međunarodnoj zaštiti onima kojima je ta zaštita potrebna i povećanje sigurnosti na temelju doprinosa borbi protiv prekograničnog kriminala i terorizma. [Am. 5]

(6)  U Komunikaciji Komisije o Europskom migracijskom programu(6) olakšavanje zakonitih putovanja uz istodobno sprječavanje nezakonitih migracija i sigurnosnih rizika utvrđeno je kao jedan od glavnih ciljeva odgovora Unije na izazove u tim područjima. [Am. 6]

(7)  Europsko vijeće na sastanku 15. prosinca 2016.(7) pozvalo je na provođenje daljnjih aktivnosti usmjerenih na postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava i baza podataka EU-a. Europsko vijeće od 23. lipnja 2017.(8) istaknulo je potrebu za poboljšanjem interoperabilnosti baza podataka, a Komisija je 12. prosinca 2017. donijela prijedlog Uredbe o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a(9). [Am. 7]

(8)  U cilju očuvanja schengenskog područja i jačanja njegovog funkcioniranja, nastojanju da očuvaju schengensko područje i ojačaju sigurnost vanjskih granica Unije države članice od 6. travnja 2017. moraju obavljati sustavne provjere građana EU-a koji prelaze vanjske granice EU-a u odgovarajućim bazama podataka. Nadalje, Komisija je izdala preporuku državama članicama da bolje iskoriste policijske provjere i prekograničnu suradnju kao i sustavne provjere koje se već provode za sve državljane trećih zemalja koji ulaze u schengensko područje. Ipak, pokazalo se da na nizu vanjskih graničnih prijelaza treba provoditi ciljane provjere umjesto sustavnih provjera zbog nerazmjernog učinka sustavnih provjera na protok prometa na graničnim prijelazima(10). [Am. 8]

(8a)  Komisija je također izdala Preporuku (EU) 2017/1804(11) državama članicama da bolje iskoriste policijske provjere i prekograničnu policijsku suradnju kako bi ograničile učinak na slobodno kretanje i uklonile prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Unatoč uspostavi različitih mjera, nekoliko država članica i dalje provodi nezakoniti nadzor unutarnjih granica, čime se narušavaju osnovna načela schengenskog područja. [Am. 9]

(9)  Financijska je potpora iz proračuna Unije neophodna za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama kojim će se državama članicama pružiti potpora u učinkovitom upravljanju prelascima vanjskih granica te rješavanju izazova povezanih s migracijama i mogućim budućim prijetnjama problema budućih prijetnji na tim granicama, čime će se doprinijeti borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnom dimenzijom uz istodobno potpuno poštovanje temeljnih prava. [Am. 10]

(10)  Radi promicanja provedbe europskog integriranog upravljanja granicama, definiranog elementima u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2016/1624: granične kontrole, traganje i spašavanje tijekom nadzora granice, analiza rizika, suradnja država članica koju podupire i koordinira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, međuagencijska suradnja koja uključuje redovitu razmjenu informacija, suradnja s trećim zemljama, tehničke i operativne mjere unutar schengenskog područja koje se odnose na nadzor granica i koje su oblikovane tako da se njima bolje rješava pitanje nezakonitog neregularnog useljavanja i suzbija prekogranični kriminal, upotreba najsuvremenije tehnologije, mehanizmi kontrole kvalitete i mehanizmi solidarnosti te u svrhu njegove stvarne primjene, Unija bi državama članicama trebala pružiti odgovarajuću financijsku potporu. [Am. 11]

(11)  Budući da carinske službe država članica preuzimaju sve veći broj zadaća koje često obuhvaćaju i područje sigurnosti te se odvijaju na vanjskim granicama, važno je poticati međuagencijsku suradnju, uključujući razmjenu informacija primjenom postojećih alata za razmjenu informacija, kao sastavnicu pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/1624. Osiguravanje ujednačene komplementarnosti provedbe nadzora granica i carinskih provjera na vanjskim granicama pitanje je koje treba riješiti potrebno je zajamčiti osiguravanjem odgovarajuće financijske potpore Unije državama članicama. Time se neće samo postrožiti carinske provjere u cilju borbe protiv svih oblika nezakonitog krijumčarenja, osobito robe preko granica, te borbe protiv terorizma, nego će se i pojednostavniti zakonito trgovanje i putovanje i time pridonijeti sigurnosti i učinkovitosti carinske unije. [Am. 12]

(12)  Stoga je potrebno uspostaviti fond koji će biti sljednik Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(12) djelomično i uspostavom Fonda za integrirano upravljanje granicama (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 13]

(13)  S obzirom na pravne posebnosti primjenjive na glavu V. UFEU-a te na različite pravne osnove koje se primjenjuju na politike o vanjskim granicama i o carinskim provjerama, iz pravnih razloga Fond nije moguće uspostaviti kao jedinstveni instrument.

(14)  Stoga bi Fond trebalo osnovati kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području upravljanja granicama i viza koji bi obuhvaćao instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza („Instrument”) koji se uspostavlja ovom Uredbom te instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere iz Uredbe (EU) br. …/…(13) Europskog parlamenta i Vijeća. Taj bi se okvir trebao dopuniti Uredbom (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća(14), na koju bi ova Uredba trebala upućivati u pogledu instrumentom kojim se utvrđuju pravila o podijeljenom upravljanju. [Am. 14]

(15)  Taj instrument trebao bi se provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnim obvezama Unije u pogledu temeljnih prava, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito na način da se osigura poštovanje načelâ zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, nediskriminacije i pravednog postupanja prema državljanima trećih zemalja te prava na traženje međunarodne zaštite. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti identifikaciji, neposrednom pružanju pomoći i upućivanju ranjivih osoba na službe za zaštitu, osobito kada je riječ o djeci i maloljetnicima bez pratnje. [Am. 15]

(15a)  Te obveze vrijede i za treće zemlje s kojima države članice i Europska unija surađuju u okviru Instrumenta. [Am. 16]

(16)  Instrument bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima ostvarenima uz potporu njegovih prethodnika: Fonda za vanjske granice za razdoblje od 2007. do 2013., osnovanog Odlukom br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) i instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza uspostavljenog u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014. – 2020. Uredbom (EU) br. 515/2014 te bi ga trebalo proširiti kako bi se uzeo u obzir novi razvoj događaja. [Am. 17]

(17)  U svrhu osiguravanja ujednačenog i visokokvalitetnog nadzora vanjskih granica te olakšavanja zakonitih putovanja preko vanjskih granica Instrument bi trebao pridonijeti razvoju europskog integriranog upravljanja granicama, koje obuhvaća sve mjere povezane s politikama, zakonodavstvom, sustavnom suradnjom, podjelom tereta, ocjenom situacije i promjenjivih okolnosti u pogledu graničnih prijelaza u odnosu na nezakonite migrante, osoblje, opremu i tehnologiju koje nadležna tijela država članica i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu upotrebljavaju na različitim razinama u suradnji s ostalim akterima poput trećih zemalja ili drugih tijela EU-a, posebno s Europskom agencijom za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), Europolom i, po potrebi, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. [Am. 18]

(18)  Instrument bi trebao pridonijeti većoj učinkovitosti obrade viza u smislu pojednostavnjenja postupaka izdavanja viza za osobe koje putuju u dobroj vjeri te otkrivanja i ocjene sigurnosnih rizika i rizika povezanih s nezakonitim neregularnim migracijama te pojednostavniti postupak izdavanja viza za osobe koje putuju u dobroj vjeri. Konkretno, Instrumentom bi se trebala pružati financijska pomoć za potporu digitalizaciji obrade viza kako bi se osigurao brz i siguran vizni postupak prilagođen klijentima od kojeg će imati koristi i podnositelji zahtjeva i konzulati. Instrumentom bi se trebala nastojati osigurati i široka konzularna pokrivenost diljem svijeta. Instrumentom bi se trebala obuhvatiti i ujednačena provedba i modernizacija zajedničke vizne politike, pomoć državama članicama za izdavanje viza s ograničenom područnom valjanošću iz humanitarnih razloga, zbog nacionalnog interesa ili međunarodnih obveza, kao i u slučaju korisnika programa Unije za preseljenje ili premještanje, te puna usklađenost s pravnom stečevinom Unije koja se odnosi na vize. [Am. 19]

(19)  Instrument bi trebao podupirati mjere jasno povezane s nadzorom vanjskih granica na državnom području zemalja schengenskog područja koje sudjeluju u nadzoru granica kao dio razvoja zajedničkog integriranog sustava upravljanja granicama, kojim se osnažuje cjelokupno funkcioniranje schengenskog područja. [Am. 20]

(20)  Radi boljeg upravljanja vanjskim granicama kako bi se doprinijelo sprječavanju, olakšavanja zakonitog putovanja, doprinošenja sprečavanju i suzbijanju nezakonitih migracija neregularnih prelazaka granica i visokoj razini sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Europske unije Instrument bi trebao podupirati razvoj tih opsežnih informacijskih sustava koji se temelje na postojećim ili novim informacijskim sustavima o kojima su Europski parlament i Vijeće postigli dogovor. U tom bi smislu također bi trebao podupirati uspostavu interoperabilnosti među tim informacijskim sustavima EU-a (Sustav ulaska/izlaska (EES)(16), Vizni informacijski sustav (VIS)(17), Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS)(18), Eurodac(19), Schengenski informacijski sustav (SIS)(20) i Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN))(21) u državama članicama kako bi se navedeni sustavi i u njima pohranjeni podaci međusobno nadopunjavali. Instrument bi trebao doprinijeti i potrebnom razvoju na nacionalnoj razini nakon provedbe komponenata interoperabilnosti na središnjoj razini (Europski portal za pretraživanje (ESP), zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih uzoraka (zajednički BMS), zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) i sustav za otkrivanje višestrukih identiteta (MID))(22). [Am. 21]

(21)  Instrumentom bi se trebale nadopuniti i osnažiti aktivnosti usmjerene na provedbu europskog integriranog upravljanja kojima se provodi europsko integrirano upravljanje granicama u skladu s načelima zajedničke odgovornosti i solidarnosti između država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, koje čine dva stupa europske granične i obalne straže. To konkretno znači da bi države članice pri sastavljanju svojih nacionalnih programa trebale uzeti u obzir analitička sredstva, operativne i tehničke smjernice i izvedbeni program osposobljavanja koji je razradila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, kao što je zajednički ključni izvedbeni program za osposobljavanje službenika graničnog nadzora, uključujući njegove komponente koje se odnose na temeljna prava i pristup međunarodnoj zaštiti. Komisija bi se, u svrhu razvoja komplementarnosti njezine misije i svojih zadaća i dužnosti država članica povezanih s nadzorom vanjskih granica, osiguravanjem te osiguravanja dosljednosti i izbjegavanjem izbjegavanja troškovne neučinkovitosti, trebala savjetovati s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu o nacrtima nacionalnih programa koje dostave države članice u mjeri u kojoj su ti nacrti u nadležnosti Agencije, a posebno o aktivnostima koje se financiraju u okviru operativne potpore. Komisija bi ujedno trebala osigurati da agencija eu-LISA, Agencija Europske unije za temeljna prava i sve druge relevantne agencije ili tijela Unije budu povezane s postupkom razvoja programâ država članica u ranoj fazi, u mjeri u kojoj je taj postupak u nadležnosti tih agencija. [Am. 22]

(22)  U mjeri u kojoj to zatraže pogođene države članice, taj bi instrument bi trebao podupirati provedbu pristupa putem žarišnih točaka u skladu s Komunikacijom Komisije o Europskom migracijskom programom, što je Europsko vijeće podržalo 25. i 26. lipnja 2015.(23). Pristupom putem žarišnih točaka osigurava se operativna potpora državama članicama pogođenima nerazmjernim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama Unije kriznom situacijom. On pruža integriranu, sveobuhvatnu i ciljanu pomoć u duhu solidarnosti i zajedničke odgovornosti, pritom štiteći , omogućujući da se postupak obrade velikog broja osoba koje dolaze na vanjske granice Unije odvija humano i učinkovito, štiteći pritom integritet schengenskog područja. [Am. 23]

(23)  U interesu solidarnosti na schengenskom području kao cjelini i cijeloj Uniji te u duhu zajedničke odgovornosti za zaštitu vanjskih granica Unije ako se utvrde slabosti ili rizici, a posebno na temelju schengenske evaluacije provedene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013(24), dotična država članica trebala bi na odgovarajući način riješiti to pitanje upotrebom resursa u okviru svojeg programa za provedbu preporuka donesenih u skladu s navedenom Uredbom te u skladu s procjenom osjetljivosti koju provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/1624. [Am. 24]

(24)  Instrumentom bi trebalo iskazati solidarnost i zajedničku odgovornost kroz pružiti financijsku pomoć onim državama članicama koje u potpunosti primjenjuju schengenske odredbe o vanjskim granicama i vizama, kao i onima koje se pripremaju za puno sudjelovanje u Schengenu te bi ga države članice trebale primjenjivati u interesu zajedničke politike Unije o upravljanju vanjskim granicama. [Am. 25]

(25)  U skladu s Protokolom br. 5 koji je priložen Aktu o pristupanju iz 2003.(25) o kopnenom tranzitu osoba između Kaliningradske regije i drugih dijelova Ruske Federacije, Instrumentom bi se trebali pokriti svi dodatni troškovi koji nastanu pri provedbi posebnih odredbi pravne stečevine Unije, tj. Uredbe Vijeća (EZ) br. 693/2003(26) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003(27). Međutim, potreba za kontinuiranom financijskom potporom zbog nenaplaćenih naknada trebala bi ovisiti o viznom režimu koji je na snazi između Unije i Ruske Federacije.

(26)  Kako bi se doprinijelo postizanju cilja politike ovog Instrumenta, države članice trebale bi osigurati da se njihovi programi odnose na posebne ciljeve Instrumenta, da su odabrani prioriteti u skladu s prioritetima dogovorenima na razini EU-a i s provedbenim mjerama kako je utvrđeno u Prilogu II. te da su djelovanja je raspodjela odgovarajućih sredstava među ciljevima i djelovanjima proporcionalna izazovima s kojima se države članice suočavaju i s potrebama koje imaju. U tom smislu važno je postići pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava između posebnih ciljeva instrumenta. Shodno tome prikladno je osigurati minimalnu razinu izdataka za poseban cilj podupiranja zajedničke vizne politike, bilo za mjere u sklopu izravnog ili neizravnog upravljanja, bilo za mjere podijeljenog upravljanja. [Am. 26]

(27)  Trebalo bi uspostaviti sinergije s drugim fondovima Europske unije, osigurati dosljednost i učinkovitost te izbjegavati preklapanje među mjerama.

(28)  Vraćanje državljana trećih zemalja na koje se primjenjuju odluke o vraćanju koje je izdala država članica jedan je od elemenata europskog integriranog upravljanja granicama kako je navedeno u Uredbi (EU) 2016/1624. Međutim, zbog njihove naravi i cilja, mjere u području vraćanja nisu obuhvaćene područjem primjene potpore iz Instrumenta, već su obuhvaćene Uredbom (EU) …/… [novi FAMI](28).

(29)  Kako bi se potvrdila važna uloga carinskih tijela država članica na vanjskim granicama i osiguralo da su tim tijelima na raspolaganju dostatna sredstva za provedbu širokog raspona zadataka na tim granicama, instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljen Uredbom (EU) …/… [novi Fond za opremu za carinske provjere] Europskog parlamenta i Vijeća trebao bi tim nacionalnim tijelima osigurati potrebna sredstva za ulaganje u opremu kojom će provoditi carinske provjere te u opremu koja će služiti i u druge svrhe, primjerice za nadzor granica.

(30)  Većina opreme za carinske provjere može biti uvijek ili povremeno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim zakonodavstvom, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond za integrirano upravljanje granicama osmišljen je kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata sa zasebnim, ali međusobno dosljednim područjima primjene u pogledu nabave opreme. S jedne strane, instrument za upravljanje granicama i vize uspostavljen ovom Uredbom isključit će opremu koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za carinske provjere. S druge strane, instrumentom za opremu za carinske provjere neće se samo pružati financijska potpora za opremu za carinske provjere, što je glavna svrha, nego će se omogućiti i upotreba za dodatne svrhe, kao što su granična kontrola i sigurnost. Tom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/1624, čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije omogućivanjem dijeljenja i interoperabilnosti opreme za provjere.

(31)  Nadzor morskih granica smatra se jednom od funkcija obalne straže koje se obavljaju u pomorskom području Unije. Nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže nadležna su za širok raspon zadaća koje mogu uključivati, među ostalim, pomorsku sigurnost, zaštitu, traganje i spašavanje na moru, nadzor granica, kontrolu ribarstva, carinske provjere, općenito izvršavanje zakonodavstva i zaštitu okoliša. Zbog širokog raspona funkcije obalne straže u nadležnosti su različitih politika Unije, koje bi trebale težiti ostvarivanju sinergija kako bi se postigli što djelotvorniji i učinkovitiji rezultati. [Am. 27]

(31a)  Pri provedbi djelovanja financiranih u okviru ovog Instrumenta i povezanih s nadzorom morske granice, države članice trebali bi posebnu pozornost pridavati svojim obvezama, u skladu s međunarodnim pomorskim pravom, u kontekstu pružanja potpore osobama u nevolji. U tom se kontekstu oprema i sustavi za koje bi se trebala primati potpora u okviru Instrumenta upotrebljavaju u situacijama potrage i spašavanja do kojih može doći tijekom operacija nadzora granica na moru, čime se doprinosi osiguranju zaštite i spašavanju života migranata. [Am. 28]

(32)  Osim suradnje na razini Unije u području funkcija obalne straže između Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, Europske agencije za pomorsku sigurnost, osnovane Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(29) i Europske agencije za kontrolu ribarstva, osnovane Uredbom Vijeća (EZ) br. 768/2005(30), trebalo bi postići i bolju koherentnost aktivnosti u području pomorstva na nacionalnoj razini. Sinergije među različitim dionicima u pomorskom okruženju trebale bi biti u skladu s europskom strategijom integriranog upravljanja granicama i strategijom pomorske sigurnosti.

(33)  Kako bi se ojačale komplementarnost i dosljednost pomorskih aktivnosti te izbjeglo udvostručivanje napora i uklonila proračunska ograničenja u području skupih aktivnosti kao što je područje pomorstva, Instrument bi trebao podupirati pomorske operacije višenamjenske prirode čiji je glavni cilj granični nadzor, ali koje istodobno mogu imati i druge povezane ciljeve, poput borbe protiv trgovanja ljudima. [Am. 29]

(34)  Primarna svrha Instrumenta trebala bi biti potpora integriranom upravljanju na vanjskim granicama Unije i podupiranje zajedničke vizne politike. Međutim, Instrumentom bi se mogle podupirati određene mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Instrumenta trebale , unutar utvrđenih granica i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. Te bi se mjere trebale provoditi u potpunoj sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje i trebale bi ih dopunjavati. Pri provedbi takvih djelovanja posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije povezanih s dotičnom zemljom ili regijom. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Instrument bi trebao usmjeriti potporu na poboljšanje suradnje s trećim zemljama i na jačanje ključnih aspekata njihovih kapaciteta za granični nadzor i upravljanje granicama u područjima od interesa za Unijinu migracijsku politiku i Unijine ciljeve povezane sa sigurnošću. [Am. 30]

(34a)  Komisija bi posebnu pozornost trebala posvetiti evaluaciji djelovanja i programa u vezi s trećim zemljama. [Am. 31]

(35)  Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na aktivnosti u kojima intervencija Unije u usporedbi s djelovanjima država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Budući da je Unija u boljem položaju od država članica za pružanje okvira kojim će iskazati solidarnost Unije u područjima nadzora granica, zajedničke upravljanja granicama i zajedničke vizne politike i upravljanja migracijskim tokovima te za osiguravanje platforme za razvoj zajedničkih informatičkih sustava koji bi te politike podupirali, financijska potpora koja je predviđena ovom Uredbom osobito pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije na tim područjima. [Am. 32]

(36)  Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije, uključujući u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Instrumentom, ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u područjima upravljanja granicama i viza, ako postoji očigledan rizik da će država članica izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine o upravljanju granicama i vizama ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine utvrđeni nedostaci u relevantnom području ili ako je u okviru suradnje s trećom zemljom država članica financirala i poduzela zajednička djelovanja s tom trećom zemljom čija je posljedica kršenje temeljnih prava utvrđeno navedenim mehanizmom evaluacije i praćenja. [Am. 33]

(37)  Instrument bi trebao odražavati potrebu za povećanom fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te istodobno poštovati zahtjeve u pogledu predvidljivosti i osiguravati Instrumentom bi trebalo osigurati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Njime bi trebalo uspostaviti ravnotežu između potrebe za predvidljivom raspodjelom sredstava i potrebe za većom fleksibilnošću i jednostavnošću. Kako bi ispunila zahtjeve u pogledu transparentnosti financiranja, Europska komisija bi u suradnji s državama članicama trebala objaviti informacije o razvoju godišnjih i višegodišnjih programa u okviru tematskog instrumenta. Provedba instrumenta trebala bi se temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti i kvaliteti potrošnje. Osim toga, provedba instrumenta trebala bi biti što je moguće više prilagođena korisniku. [Am. 34]

(38)  Ovom Uredbom trebali bi se utvrditi početni iznosi za programe država članica, izračunani na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu I., koji odražavaju duljinu i razinu prijetnji učinka na temelju aktualnih i povijesnih podataka na dijelovima kopnenih i morskih granica, radno opterećenje u zračnim lukama i konzulatima, kao i broj konzulata. [Am. 35]

(39)  Ti će početni iznosi služiti kao temelj za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u odnosu na početno stanje, na primjer u pritisku na vanjsku granicu Unije te u radnom opterećenju na vanjskim granicama i u konzulatima, državama članicama na sredini razdoblja dodijelit će se dodatan iznos koji će se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima u skladu s ključem raspodjele uzimajući u obzir stanje provedbe programa.

(39a)  Preispitivanje na sredini razdoblja trebalo bi se rabiti za procjenu učinkovitosti i europske dodane vrijednosti programa, rješavanje problema koji su se pojavili tijekom prve faze te za pružanje transparentnog pregleda provedbe. [Am. 36]

(40)  Budući da se izazovi u području upravljanja granicama i viza neprestano razvijaju, potrebno je prilagoditi dodjelu financijskih sredstava promjenama prioriteta u migracijskim tokovima području vizne politike i upravljanja granicama, pritisku na granicama i sigurnosnim prijetnjama među ostalim i zbog povećanog pritiska na granicama, te usmjeriti financijska sredstva na prioritete koji imaju najveću dodanu vrijednost za Uniju. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe, promjene u politici i prioritete Unije te kako bi se usmjerilo sredstva na aktivnosti s većom dodanom vrijednosti za Uniju, dio financijskih sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije i hitnoj pomoći, putem tematskog instrumenta. [Am. 37]

(41)  Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(42)  Instrument bi trebao doprinijeti, unutar utvrđenih granica, pokrivanju operativnih troškova povezanih s upravljanjem granicama, zajedničkom viznom politikom i opsežnim informacijskim sustavima te bi stoga trebao omogućiti državama članicama da zadrže mogućnosti od presudne važnosti za Uniju u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima Instrumenta i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica. [Am. 38]

(43)  Uz početnu dodjelu sredstava, dio dostupnih sredstava u okviru Instrumenta također se može dodijeliti programima država članica za provedbu posebnih djelovanja. Ta bi se posebna djelovanja trebala utvrditi na razini Unije te bi ih trebalo povezati s djelovanjima s dodanom vrijednošću Unije za koja je potrebna suradnja među državama članicama ili djelovanjima nužnima za praćenje razvoja stanja u Uniji, koja zahtijevaju dodjelu dodatnih sredstava jednoj državi članici ili većem broju njih kao što su kupnja, putem nacionalnih programa država članica, tehničke opreme koja je potrebna da bi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu obavljala svoje operativne aktivnosti, modernizacija obrade zahtjeva za vizu, razvoj novih opsežnih informatičkih sustava i uspostava interoperabilnosti tih sustava. Ta će posebna djelovanja Komisija definirati u svojim programima rada koji bi se trebali donijeti delegiranim aktima. [Am. 39]

(44)  Kako bi se provedba cilja politike ovog Instrumenta mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvo bi djelovanje trebalo poslužiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije.

(45)  Kako bi se ojačala sposobnost Unije da hitno riješi problem nepredviđenog ili nerazmjernog migracijskog pritiska bez odgode reagira na nepredviđene, hitne i posebne potrebe u slučaju izvanredne situacije, osobito na dijelovima granice na kojima je u skladu s Uredbom (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(31) utvrđena ona razina utjecaja koja ugrožava funkcioniranje cijeloga schengenskog područja, kao i problem pritiska na odjele za vize konzulata država članica ili rizika za sigurnost granica, trebalo ovim bi biti moguće se Instrumentom iznimno trebala pružiti hitnu financijska pomoć kao krajnja mjera u skladu s okvirom utvrđenim ovom Uredbom. [Am. 40]

(45a)  Migracije i prijelaz velikog broja državljana trećih zemalja preko vanjskih granica ne bi se trebali, sami po sebi, smatrati prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti te ne bi trebali, sami po sebi, pokrenuti pružanje hitne pomoći u okviru ovog Instrumenta. [Am. 41]

(46)  Cilj politike ovog Instrumenta ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike [...] fonda InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost. [Am. 42]

(47)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju](32), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(48)  Uredba (EU, Euratom) br. …/… [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”)(33) primjenjuje se na ovaj Instrument. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru Instrumenta.

(49)  U svrhu provedbe aktivnosti pod podijeljenim upravljanjem u okviru podijeljenog upravljanja, Instrument bi trebao činiti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) .../... [Uredba instrumenta kojim se utvrđuju zajedničke odredbe za podijeljeno upravljanje. U slučaju suprotnih odredbi ova Uredba ima prednost pred Uredbom o zajedničkim odredbama]. [Am. 43]

(50)  Uredbom (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Nadalje, u ovoj Uredbi potrebno je navesti ciljeve Instrumenta za upravljanje granicama i vize te utvrditi posebne odredbe o aktivnostima koje se mogu financirati u okviru ovog Instrumenta.

(51)  Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(52)  U skladu s Uredbom (EU) …/… [nova Financijska uredba](34), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(35), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(36), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(37) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(38), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(39). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Rezultate istraga o nepravilnostima ili prijevarama u vezi s instrumentom trebalo bi staviti na raspolaganje Europskom parlamentu. [Am. 44]

(53)  Horizontalna financijska pravila koja donesu Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(54)  U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(40) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Instrumenta i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(55)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim programima rješavaju rastući problemi s kojima se suočavaju najudaljenije regije, kao što su nadzor granica, nerazmjeran priljev ljudi ili upotreba informacijskih sustava EU-a. Instrumentom se te države članice podupiru dostatnim sredstvima kako bi, prema potrebi, mogle pomoći tim najudaljenijim regijama s obzirom na takve posebnosti. [Am. 45]

(56)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(41) trebalo bi provesti evaluaciju ovog Instrumenta na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje, uključujući kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta u praksi. Radi mjerenja postignuća Instrumenta trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Instrumenta. [Am. 46]

(57)  Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Instrumentom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike i postizanju općeg cilja od 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi. Relevantne će se mjere utvrditi tijekom pripreme i provedbe Instrumenta te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja.

(58)  S pomoću tih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Instrumenta u skladu s mjerodavnim odredbama Uredbe (EU) br. …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] i s ovom Uredbom Komisija bi svake godine Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti sažetak prihvaćenih godišnjih izvješća o uspješnosti. Komisija na zahtjev stavlja na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću cijeli tekst godišnjih izvješća o uspješnosti. [Am. 47]

(58a)  Važno je da se tijekom prijelaznog razdoblja i cijelog trajanja provedbe instrumenta osiguraju dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost. Tijekom prijelaznog razdoblja ne bi se smjele prekidati aktivnosti poduzete tijekom razdoblja 2014. – 2020. [Am. 48]

(59)  Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu popisa djelovanja prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV., operativne potpore i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(42)

(60)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(43). Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak. [Am. 49]

(61)  Sudjelovanje države članice u ovom Instrumentu ne bi se trebalo poklapati s njezinim sudjelovanjem u privremenom financijskom instrumentu Unije koji podupire države članice korisnice u financiranju, između ostalog, djelovanja na novim vanjskim granicama Unije u okviru provedbe schengenske pravne stečevine o granicama i vizama te nadzoru vanjskih granica.

(62)  U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(44), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ(45).

(63)  U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(46), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(47).

(64)  U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(48), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(49).

(65)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o položaju Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(66)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(50). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(67)  Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) .../... [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru](51),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza („Instrument”) kao dio Fonda za integrirano upravljanje granicama („Fond”) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 50]

2.  Zajedno s Uredbom (EU) …/… [Fond za opremu za carinske provjere], kojom se u okviru [Fonda za integrirano upravljanje granicama](52) uspostavlja Instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere, ovom se Uredbom uspostavlja Fond. [Am. 51]

3.  Njome Ovom se Uredbom određuju ciljevi Instrumenta, posebni ciljevi i mjere za provedbu tih posebnih ciljeva, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja. [Am. 52]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja; [Am. 53]

2.  „granični prijelaz” znači svaki granični prijelaz koji su nadležna tijela odobrila za prelazak vanjskih granica u skladu s člankom 2. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća(53);

3.  „europsko integrirano upravljanje granicama” znači elementi navedeni u članku 4. Uredbe (EU) 2016/1624;

4.  „vanjske granice” znači vanjske granice kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/399, granice država članica: kopnene granice, uključujući granice na rijekama i jezerima, morske granice te njihove zračne, riječne, pomorske i jezerske luke na koje se primjenjuju odredbe prava Unije o prelasku vanjskih granica, uključujući one unutarnje granice na kojima još nisu ukinute kontrole; [Am. 54]

5.  „dio vanjske granice” znači cijela vanjska kopnena ili morska granica države članice ili njezin dio, kako je definirano Uredbom (EU) br. 1052/2013;

6.  „područje žarišne točke” znači područje žarišne točke kako je definirano u članku 2. stavku 10. Uredbe (EU) 2016/1624;

7.  „unutarnje granice na kojima još nisu ukinute kontrole” znači:

(a)  zajednička granica između države članice koja u cijelosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu i države članice koju Akt o pristupanju obvezuje na cjelovitu primjenu schengenske pravne stečevine, no za koju još nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća kojom joj se dopušta da u cijelosti primjenjuje tu pravnu stečevinu;

(b)  zajednička granica između dviju država članica koje su svojim Aktima o pristupanju obvezane u cijelosti primjenjivati schengensku pravnu stečevinu, no za koje još nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća kojom im se dopušta da u cijelosti primjenjuju tu pravnu stečevinu.

Članak 3.

Ciljevi Instrumenta

1.  Cilj je politike Instrumenta kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama osiguravanje snažnog i djelotvornog europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama i istodobna zaštita slobodnog kretanja osoba u Uniji, uz puno poštovanje pravne stečevine Unije i međunarodnih obveza Unije u pogledu temeljnih prava, čime se doprinosi visokoj razini sigurnosti u Uniji i njezinih država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata kojih su potpisnice. [Am. 55]

2.  U okviru cilja politike utvrđenog u stavku 1. Instrument pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)  potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog neregularnog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima; [Am. 56]

(b)  potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje osigurao usklađeniji pristup među državama članicama u pogledu izdavanja viza te spriječili migracijski olakšalo zakonito putovanje i ublažili sigurnosni rizici. [Am. 57]

3.  U okviru posebnih ciljeva utvrđenih u stavku 2. Instrument se provodi s pomoću provedbenih mjera navedenih u Prilogu II.

Članak 3.a

Nediskriminacija i poštovanje temeljnih prava

Ovaj se instrument provodi uz potpuno poštovanje prava i načela iz pravne stečevine Unije, Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i međunarodnih obveza Unije u pogledu temeljnih prava, osobito osiguravanjem sukladnosti s načelom nediskriminacije i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. [Am. 58]

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.  U okviru ciljeva skladu s provedbenim mjerama iz članka 3. i u skladu s provedbenim mjerama Priloga II. Instrumentom se podupiru djelovanja koja doprinose postizanju ciljeva iz Priloga II. Instrumentom se članka 3., a posebno podupiru djelovanja navedena u Prilogu III. [Am. 59]

2.  Radi postizanja ciljeva ove Uredbe iz članka 3. Instrumentom se, prema potrebi, mogu podupirati djelovanja u skladu s prioritetima Unije u iznimnim okolnostima unutar utvrđenih granica i uz odgovarajuće zaštitne mjere, mogu podupirati djelovanja iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama, u skladu s člankom 5. [Am. 60]

2.a  Ukupni iznos sredstava za podupiranje djelovanja u trećim zemljama ili djelovanja koja su povezana s trećim zemljama u okviru tematskog instrumenta u skladu s člankom 8. nije veći od 4 % ukupnog iznosa dodijeljenog tematskom instrumentu na temelju članka 7. stavka 2. točke (b). [Am. 61]

2.b  Ukupni iznos sredstava za podupiranje djelovanja u trećim zemljama ili djelovanja koja su povezana s trećim zemljama u okviru programa država članica u skladu s člankom 12. nije veći od 4 % ukupnog iznosa dodijeljenog toj državi članici u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a), člankom 10. stavkom 1. i Prilogom I. [Am. 62]

3.  Sljedeća djelovanja nisu prihvatljiva:

(a)  djelovanja iz stavka 1. točke (a) Priloga III. na onim unutarnjim granicama na kojima još nisu ukinute kontrole;

(b)  djelovanja koja se odnose na privremeno ili izvanredno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama kako je navedeno u Uredbi (EU) 2016/399;

(c)  u pogledu provjera robe:

1.  djelovanja čiji je jedini cilj ili učinak provjera robe;

2.  kupnja, održavanje ili nadogradnja opreme, isključujući prijevozna sredstva, čija je namjena ili učinak među ostalim provjera robe;

3.  ostala djelovanja u okviru ove Uredbe čiji je glavni cilj ili učinak provjera robe.

Ako nastupi krizna situacija iz članka 23., neprihvatljiva djelovanja iz ovog stavka mogu se smatrati prihvatljivima. [Am. 63]

Članak 5.

Prihvatljivi subjekti

1.  Sljedeći subjekti mogu biti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

i.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

ii.  trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima koji su u njemu navedeni, pod uvjetom da se svim djelovanjima u trećim zemljama ili djelovanjima koja su povezana s trećim zemljama u potpunosti poštuju prava i načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima te međunarodne obveze Unije i država članica; [Am. 64]

(b)  svi pravni subjekti osnovani u skladu s pravom Unije ili sve međunarodne organizacije.

2.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja te ako je to u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom Unije i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 65]

4.  Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili u prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su prihvatljivi su. Kad međunarodne organizacije koje sudjeluju u konzorcijima imaju poslovni nastan u trećoj zemlji, primjenjuje se članak 6. stavak 3. [Am. 66]

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 6.

Opća načela

1.  Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na dodavanje osiguravanje dodane vrijednosti ciljevima Unije za ciljeve ove Uredbe. [Am. 67]

2.  Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna drugim instrumentima Unije.

3.  Instrument se provodi na temelju podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c) Financijske uredbe.

3b.  Komisija i države članice surađuju u provedbi Instrumenta. Komisija uspostavlja službu za pomoć i kontaktnu točku kako bi se pružila potpora državama članicama i doprinijelo uspješnoj raspodjeli sredstava. [Am. 68]

Članak 7.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 7 087 760 000 EUR u cijenama iz 2018. (8 018 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 69]

2.  Financijska omotnica upotrebljava se kako slijedi:

(a)  4 252 833 000 EUR u cijenama iz 2018. (4 811 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se programima koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, od čega 138 962 000 EUR u cijenama iz 2018. (157 200 000 EUR u tekućim cijenama) za Posebnu tranzitnu shemu kako je navedeno u članku 16., koja se provodi u okviru podijeljenog upravljanja; [Am. 70]

(b)  2 834 927 000 EUR u cijenama iz 2018. (3 207 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se tematskom instrumentu. [Am. 71]

3.  Najviše 0,52 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije za provedbu Instrumenta.

4.  U skladu s relevantnim odredbama njihovih sporazuma o pridruživanju izradit će se aranžmani za utvrđivanje prirode i načina sudjelovanja zemalja uključenih u provedbu, primjenu i razvoj schengenske pravne stečevine. Financijski doprinosi tih zemalja dodaju se ukupnim sredstvima iz stavka 1. koja su dostupna iz proračuna Unije.

Članak 8.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.  Financijska omotnica iz članka 7. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno preko financijskog instrumenta upotrebom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja kako je utvrđeno u programima rada. Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove komponente:

(a)  posebna djelovanja;

(b)  djelovanja Unije i

(c)  hitnu pomoć.

Iz financijske omotnice za tematski instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije.

2.  Financiranje iz tematskog instrumenta usmjereno je na prioritete s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili za upotrebu u odgovoru na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije iz Priloga II. ili mjerama potpore u skladu s člankom 20. Pri izradi programa rada Komisija se savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije, uključujući civilno društvo. [Am. 72]

2.a  Najmanje 20 % sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b). [Am. 73]

3.  Kada se sredstva iz tematskog instrumenta dodijele državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje sredstva nisu dostupna za projekte, za koje na temelju obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava postoji dokaz, da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost rashoda tog financiranja ili uspješnost tih projekata bili upitni. [Am. 74]

4.  Kada se financiranje iz tematskog instrumenta provodi u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] procjenjuje utječe li procjenjuje predviđeno djelovanje kako bi se osiguralo da sredstva nisu dostupna za projekte, za koje na predviđeno djelovanje obrazloženo mišljenje temelju obrazloženog mišljenja Komisije u vezi s povredom prava na temelju članka pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a postoji dokaz, da bi zakonitost tih projekata ili kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda tih projekata ili uspješnost tih projekata mogli biti dovedeni u pitanje. [Am. 75]

4.a  Kad se financiranje iz tematskog instrumenta dodjeljuje u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, Komisija procjenjuje ne utječe li na predviđena djelovanja opći nedostatak u pogledu vladavine prava u jednoj državi članici, koji utječe ili bi mogao utjecati na načelo dobrog financijskog upravljanja ili načelo zaštite financijskih interesa Unije tako da ugrožava legalnost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata. [Am. 76]

5.  Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije.

6.  Komisija donosi odluke o financiranju je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. kako bi se utvrdili programi rada za tematski instrument kako je navedeno u članku 110. Financijske uredbe u kojima utvrđuje ciljeve i djelovanja koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja. [Am. 77]

7.  Nakon donošenja odluke o financiranju programa rada kako je navedeno u stavku 3 6. Komisija može u skladu s time izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja na odgovarajući način. [Am. 78]

8.  Te odluke o financiranju Ti programi rada mogu biti godišnje godišnji ili višegodišnje višegodišnji i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata komponentu tematskog instrumenta ili više njih. [Am. 79]

Odjeljak 2.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 9.

Područje primjene

1.  Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se provoditi u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom programima rada Komisije za tematski instrument iz članka 8. [Am. 80]

2.  Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 10.

Proračunska sredstva

1.  Sredstva iz članka 7. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja (dalje u tekstu „programi”) okvirno kako slijedi:

(a)  3 543 880 000 EUR u cijenama iz 2018. (4 009 000 000 EUR u tekućim cijenama) državama članicama u skladu s kriterijima iz Priloga I.; [Am. 81]

(b)  708 953 000 EUR u cijenama iz 2018. (802 000 000 EUR u tekućim cijenama) državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 13. stavku 1. [Am. 82]

2.  Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 7. stavka 2. točke (b).

Članak 11.

Stope sufinanciranja

1.  Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuje 75 prekoračuje 85 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta iz država članica čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a Unije i 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda za druge države članice. [Am. 83]

2.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih djelovanja.

3.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za djelovanja iz Priloga IV.

4.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu, uključujući Posebnu tranzitnu shemu.

5.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

6.  U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuju se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Instrumenta za vrste djelovanja navedene u stavcima od 1. do 5.

7.  U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)  ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos, ili

(b)  samo javni doprinos.

Članak 12.

Programi

1.  Svaka država članica osigurava i Komisija osiguravaju da su prioriteti obuhvaćeni njezinim nacionalnim programom u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području upravljanja granicama i viza, da na njih odgovaraju te da su potpuno u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i njezinim dogovorenim prioritetima te međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze uz međunarodnih instrumenata čije su potpisnice. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere iz Priloga II. prikladno obuhvaćene. [Am. 84]

1.a  S tim u vezi države članice izdvajaju najmanje 20 % dodijeljenih sredstava za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b). [Am. 85]

2.  Komisija osigurava da, prema potrebi, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i, agencija eu-LISA prema potrebi, Agencija eu-LISA Europske unije za temeljna prava i sve druge relevantne agencije Unije budu povezane s postupkom razvoja programā država članica u ranoj fazi, u mjeri u kojoj je taj postupak u nadležnosti tih agencija. [Am. 86]

3.  Komisija se savjetuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu o nacrtima programā s posebnim naglaskom na aktivnosti uključene u operativnu potporu u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) radi osiguranja usklađenosti i komplementarnosti djelovanja Agencije s djelovanjima država članica koja se odnose na upravljanje granicama te radi izbjegavanja dvostrukog financiranja i postizanja troškovne učinkovitosti.

3.a  Komisija se savjetuje s agencijom eu-LISA o nacrtima programā s posebnim naglaskom na aktivnostima uključenima u tehničku potporu u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) radi osiguranja usklađenosti i komplementarnosti djelovanja agencije eu-LISA s djelovanjima država članica. [Am. 88]

4.  Komisija može, prema potrebi, uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, te agenciju eu-LISA prema potrebi, Agenciju eu-LISA Europske unije za temeljna prava i sve druge relevantne agencije Unije u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su djelovanja koja se provode uz potporu iz Instrumenta usklađena s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i s njezinim dogovorenim prioritetima. [Am. 89]

5.  Nakon donošenja preporuka u okviru područja primjene ove Uredbe u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 i preporuka izdanih u okviru provedbe procjena osjetljivosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624 dotična država članica zajedno s Komisijom razmatra najprikladniji pristup s obzirom na te preporuke uz potporu ovog Instrumenta.

6.  Komisija prema potrebi uključuje Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, agenciju eu-LISA, Agenciju Europske unije za temeljna prava i sve druge relevantne agencije Unije u razmatranje najprikladnijeg pristupa postupanju s obzirom na preporuke uz potporu ovog Instrumenta. [Am. 90]

7.  Pri provedbi stavka 5. za dotičnu je državu članicu prioritet programa provedba mjera koje se bave utvrđenim nedostacima, posebice mjera koje se bave ozbiljnim nedostacima i neusklađenim procjenama.

8.  Dotični se program prema potrebi mijenja kako bi se u obzir uzele preporuke iz stavka 5. i napredak u postizanju ključnih etapa i ciljeva kako je navedeno u godišnjim izvješćima o uspješnosti iz članka 27. stavka 2. točke (a). Ovisno o utjecaju te prilagodbe Komisija može odobriti odobrava revidirani program. [Am. 91]

9.  U suradnji i uz savjetovanje s Komisijom i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s nadležnostima Agencije, dotična država članica može preraspodijeliti sredstva u okviru svojeg programa, uključujući sredstva predviđena za operativnu potporu, radi postupanja u skladu s preporukama iz stavka 5. koje imaju financijske posljedice.

10.  Ako Prije nego što država članica odluči uz potporu Instrumenta provoditi projekte s trećom zemljom, u trećoj zemlji ili u njoj povezane s trećom zemljom, osigurava da sva djelovanja koja predlaže ta treća zemlja, koja se provode trećoj zemlji ili su povezana s njome ispunjavaju međunarodne obveze Unije i dotične države članice te da se njima u cijelosti poštuju prava i načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Dotična država članica savjetuje se s Komisijom prije početka provedbe projekta, uključujući i u vezi s osiguranjem ispunjenja navedenih uvjeta. [Am. 92]

11.  Ako država članica, iznimno, odluči provoditi djelovanja s trećom zemljom, u njoj ili u njoj vezi s njom uz potporu Instrumenta u vezi s praćenjem, otkrivanjem, identifikacijom, sprječavanjem i presretanjem neovlaštenih prelazaka granice radi otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja nezakonitog neregularnog useljavanja i prekograničnog kriminala ili radi doprinosa zaštiti i spašavanju života migranata, dotična država članica osigurava da je obavijestila Komisiju o svakom bilateralnom ili multilateralnom sporazumu o suradnji s tom trećom zemljom u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1052/2013. Države članice osiguravaju puno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, uključujući i u djelovanjima na otvorenome moru. [Am. 93]

11.a  Čim država članica u okviru ovog Instrumenta odluči pokrenuti projekte s trećom zemljom, projekte koji se provode u trećoj zemlji ili u vezi s trećom zemljom, država članica u roku od 10 dana obavještava organizacije koje predstavljaju partnere na nacionalnoj razini, kao i članove upravljačkog odbora. [Am. 94]

12.  U pogledu operativne opreme, uključujući prijevozna sredstva, i komunikacijskih sustava potrebnih za djelotvoran i siguran nadzor granica te operacije traganja i spašavanja koji su kupljeni uz potporu ovog Instrumenta primjenjuje se sljedeće: [Am. 95]

(a)  prije pokretanja postupaka kupnje operativne opreme, uključujući prijevozna sredstva, i komunikacijskih sustava uz potporu Instrumenta država članica osigurava da je ta oprema u skladu sa standardima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, ako takvi standardi postoje, i provjerava s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu njihove tehničke specifikacije radi osiguranja interoperabilnosti s imovinom koju upotrebljava europska granična i obalna straža;

(b)  sva velika operativna oprema, kao što su zračna i pomorska prijevozna sredstva ili sredstva nadzora, koju kupe države članice registrira se u pričuvi tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi stavljanja tih resursa na raspolaganje u skladu s člankom 39. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624;

(c)  države članice mogu odlučiti kupiti opremu za višenamjenske pomorske operacije uz potporu Instrumenta, uz uvjet da se ta oprema, kada njome upravljaju relevantna nacionalna tijela, upotrebljava u operacijama graničnog nadzora najmanje 60 % ukupnog godišnjeg razdoblja upotrebe u nacionalne svrhe. Ta se oprema registrira u pričuvi tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi stavljanja tih resursa na raspolaganje u skladu s člankom 39. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624;

(d)  radi potpore usklađenom planiranju razvoja sposobnosti za europsku graničnu i obalnu stražu te mogućoj upotrebi zajedničke nabave država članica obavješćuje Komisiju u okviru izvješćivanja u skladu s člankom 27. o raspoloživom višegodišnjem planiranju u pogledu opreme za koju se očekuje da će biti kupljena uz potporu Instrumenta. Komisija te informacije prenosi Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu.

Ako države članice u okviru ovog Instrumenta provode mjere u vezi s nadzorom morske granice, one obraćaju posebnu pozornost na svoje međunarodne obveze u vezi s potragom i spašavanjem na moru te imaju pravo, u tu svrhu, koristiti opremu i sustave iz točaka od (a) do (d) ovog stavka. [Am. 96]

13.  Izobrazba u području upravljanja granicama koja se provodi uz potporu ovog Instrumenta temelji se na relevantnim usklađenim i kvalitetnim europskim standardima obrazovanja i zajedničkim standardima izobrazbe za graničnu i obalnu stražu te na relevantnom pravu Unije i međunarodnom pravu, uključujući u pogledu temeljnih prava, pristupa međunarodnoj zaštiti i mjerodavnog pomorskog prava. [Am. 97]

14.  Države članice posebice nastoje provoditi djelovanja navedena u Prilogu IV. Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga IV.

15.  Programiranje iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji U svakom programu se za svaki posebni cilj navode vrste intervencija prema tablici 1. Priloga VI. te se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. u Prilogu VI utvrđuje okvirna raspodjela programiranih sredstava po vrsti intervencije ili području potpore. [Am. 98]

Članak 13.

Preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja

-1.  Programi podliježu preispitivanju i evaluaciji sredinom programskog razdoblja u skladu s člankom 26. [Am. 99]

1.  Komisija Do kraja 2024. te nakon obavješćivanja Europskog parlamenta Komisija dodjeljuje programima dotičnih država članica dodatni iznos iz članka 10. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (c) te stavaka od 2. do 11. Priloga I. Ta dodjela temelji se na najnovijim dostupnim statističkim podacima za kriterije iz stavka 1. točke (c) te stavaka od 2. do 11. Priloga I. Financiranje se primjenjuje na razdoblje od kalendarske godine 2025. [Am. 100]

2.  Ako najmanje 10 30 % inicijalno dodijeljenih sredstava za program iz članka 10. stavka 1. točke (a) nije pokriveno zahtjevima za međuplaćanja podnesenima u skladu s člankom 85. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica nije prihvatljiva za dodjelu dodatnih sredstava za njezin svoj program iz stavka 1. [Am. 101]

2.a   Stavak 2. primjenjuje se samo ako su relevantni regulatorni okvir i povezani akti na snazi 1. siječnja 2022. [Am. 102]

3.  Pri dodjeli sredstava iz tematskog instrumenta od 2025. prema potrebi uzima se uzima u obzir napredak u postizanju ciljnih vrijednosti okvira uspješnosti iz članka 12. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] te utvrđeni nedostaci u provedbi. [Am. 103]

Članak 14.

Posebna djelovanja

1.  Posebna djelovanja su transnacionalni ili nacionalni projekti koji donose dodanu vrijednost Unije u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe. [Am. 104]

2.  Država članica može uz dodijeljena sredstva koja su izračunana u skladu s člankom 10. stavkom 1. primati financijska sredstva za posebna djelovanja, uz uvjet da se ta sredstva stoga označe kao takva u programu i da se upotrijebe u svrhu provedbe ciljeva ove Uredbe.

3.  Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

Članak 15.

Operativna potpora

1.  Operativna potpora dio je dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati za pružanje potpore javnim tijelima koja su odgovorna za obavljanje zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge Unije.

2.  Država članica može iskoristiti do 30 % iznosa koji je u okviru Instrumenta dodijeljen njezinu programu za financiranje operativne potpore tijelima javne vlasti nadležnima za provedbu zadaća i usluga koje čine javne usluge Unije.

3.  Države članice koje upotrebljavaju operativnu potporu pridržavaju se pravne stečevine Unije o granicama i vizama. [Am. 105]

4.  Države članice moraju u programu i godišnjim izvješćima o uspješnosti, kako je navedeno u članku 27., obrazložiti uporabu operativne potpore za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe. Prije odobrenja programa Komisija nakon savjetovanja s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u vezi s nadležnošću Agencije u skladu s člankom 12. stavkom 3. procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su navele da planiraju upotrebljavati operativnu potporu, uzimajući u obzir informacije koje su dostavile te države članice i, prema potrebi, informacije dostupne u kontekstu evaluacija primjene schengenske pravne stečevine i procjena osjetljivosti, uključujući preporuke izdane na temelju tih evaluacija i procjena osjetljivosti.

5.  Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 3. točku (c) operativna potpora usmjerena je na posebne zadaće i usluge prihvatljiva djelovanja kako je propisano u Prilogu VII. [Am. 106]

6.  Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena posebnih zadaća i usluga izmjene popisa prihvatljivih djelovanja iz Priloga VII. [Am. 107]

Članak 16.

Operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu

1.  Instrument pruža potporu za pokrivanje nenaplaćenih naknada za izdane tranzitne vize i dodatnih troškova nastalih pri provedbi uz primjenu Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu i Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu u skladu s Uredbom (EZ) br. 693/2003 i Uredbom (EZ) br. 694/2003.

2.  Sredstva dodijeljena Litvi za Posebnu tranzitnu shemu u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) stavljaju se na raspolaganje kao dodatna operativna potpora za Litvu u skladu s djelovanjima koja su prihvatljiva za operativnu potporu u okviru programa iz Priloga VII.

3.  Odstupajući od članka 15. stavka 2. Litva može upotrijebiti iznos koji joj je dodijeljen u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) za financiranje operativne potpore uz iznos utvrđen u članku 15. stavku 2.

4.  Komisija i Litva preispituju primjenu ovog članka u slučaju promjena koje utječu na postojanje ili funkcioniranje Posebne tranzitne sheme.

Odjeljak 3.

Potpora i provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 17.

Područje primjene

Potporu iz ovog odjeljka provodi izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se ona provodi neizravno u skladu s točkom (c) tog članka.

Članak 18.

Djelovanja Unije

1.  Djelovanja Unije su transnacionalni projekti ili projekti od posebnog interesa za Uniju, u skladu s ciljevima ove Uredbe.

2.  Na inicijativu Komisije Instrument se može upotrebljavati za financiranje djelovanja Unije koja se odnose na ciljeve ove Uredbe kako su navedeni u članku 3. i u skladu s prilozima II. i III.

3.  Djelovanja Unije mogu omogućiti financiranje u bilo kojem obliku propisanom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njima se može omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

5.  Odbor za evaluaciju koji ocjenjuje prijedloge može biti sastavljen od vanjskih stručnjaka.

6.  Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja može biti obuhvaćen rizik povezan s povratom sredstava koja korisnici duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe (EU) …/… [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 19.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima se odlučuje u okviru ovog Instrumenta provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i [glavom X.] Financijske uredbe. [Am. 108]

Članak 20.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Instrumentom se mogu podupirati mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu Komisije ili u njezino ime. Te se mjere, točnije mjere pripreme, praćenja, nadzora, revizije, evaluacije i sve mjere administrativne i tehničke pomoći koje su potrebne za provedbu ove Uredbe i, prema potrebi, s trećim zemljama mogu financirati po stopi od 100 %. [Am. 109]

Članak 21.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 22.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo promiču djelovanja i jamče vidljivost financiranja Unije njihove rezultate pružajući usklađene, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata učinkovite i značajne informacije različitoj relevantnoj publici, pružajući usklađene uključujući medije i javnost, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući na relevantnim jezicima. Kako bi se zajamčila vidljivost sredstava Unije, korisnici sredstava Unije prilikom priopćavanja o određenom djelovanju upućuju na njihovo podrijetlo. U tu svrhu korisnici osiguravaju da se u svim komunikacijskim materijalima usmjerenima na medije i javnost istakne amblem Unije i da se izričito navede da je riječ o financijskoj potpori Unije. [Am. 110]

2.  Komisija Kako bi doprla do što šire publike, Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacije povezana s ovim Instrumentom te provedbom ovog Instrumenta i njegovim djelovanjima mjerama i rezultatima. Konkretno, Komisija objavljuje informacije o izradi godišnjih i višegodišnjih programa tematskog instrumenta. Komisija ujedno objavljuje popis operacija odabranih za financiranje u okviru tematskog instrumenta na javno dostupnim mrežnim stranicama te ga ažurira najmanje svaka tri mjeseca. Financijska sredstva dodijeljena Instrumentu pridonose i institucijskom priopćavanju o provedbi političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe. Konkretno, Komisija može promicati najbolje prakse i razmjenjivati informacije o provedbi Instrumenta. [Am. 111]

2.a  Komisija objavljuje informacije iz stavka 2. u otvorenim i strojno čitljivim formatima, u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(54), kojima se omogućuje razvrstavanje, pretraživanje, izvlačenje, usporedbu i ponovna uporaba podataka. Moguće je razvrstati podatke prema prioritetima, posebnom cilju, ukupnim prihvatljivim troškovima operacija, ukupnim troškovima projekata, ukupnim troškovima postupaka nabave, imenu korisnika i imenu ugovaratelja. [Am. 112]

2.b   Države članice dužne su Komisiji dostaviti informacije o razvoju programā podijeljenog upravljanja u svrhu njihove objave na mrežnim stranicama Komisije [Am. 113]

Odjeljak 4.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 23.

Hitna pomoć

1.  Instrumentom se pruža financijska Komisija može odlučiti da iznimno pruži financijsku pomoć za zadovoljavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju opravdane krizne situacije koja je i to u krajnjoj nuždi. Te situacije mogu biti posljedica hitnog i iznimnog pritiska zbog velikog ili nerazmjernog broja državljana trećih zemalja koji su prešli, prelaze ili se očekuje da će prijeći vanjske granice jedne ili više država članica, posebice na onim dijelovima granice na kojima je utvrđena razina utjecaja takva da je ugroženo funkcioniranje cijeloga schengenskog područja, ili bilo koje druge valjano potkrijepljene krizne situacije koja zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama koja druga situacija hitnog i iznimnog pritiska koja je obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe i zbog koje je nužno hitno djelovati . Komisija bez odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće. [Am. 114]

2.  Hitna pomoć može biti u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju izravno decentraliziranim agencijama.

3.  Hitna pomoć može se dodjeljivati za programe država članica povrh dodijeljenih sredstava koja su izračunana u skladu s člankom 10. stavkom 1., uz uvjet da se u skladu s time označi kao takva u programu. Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

4.a  Kad je to potrebno za provedbu djelovanja, hitna pomoć može pokriti rashode koji su nastali prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjeva za pomoć, ali ne prije 1. siječnja 2021. [Am. 115]

4.b  Hitna pomoć dodjeljuje se uz puno poštovanje pravne stečevine Unije i obveza Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su potpisnice. [Am. 116]

Članak 24.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.  Za djelovanje za koje je zaprimljen doprinos u okviru Fonda može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se isplaćuju doprinosi primjenjuju se na njegov doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu. Doprinosi iz ostalih programa Unije za djelovanja u okviru ovoga Instrumenta potvrđuju se, ako je to primjereno, u programima rada Komisije ili u nacionalnim programima i godišnjim izvješćima o uspješnosti [Am. 117]

2.  Djelovanja koja Operacije koje su dobila dobile oznaku kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja koje ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete: [Am. 118]

(a)  ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru instrumenta;

(b)  ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)  ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom 67. stavkom 5. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom 8. ili Uredbe (EU) …/… [o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], strukturnih fondova Unije pod uvjetom da takva djelovanja budu u skladu s ciljevima dotičnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda ili instrumenta iz kojeg se isplaćuje potpora. [Am. 119]

Odjeljak 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 25.

Praćenje i izvješćivanje

1.  U skladu sa svojim zahtjevima za izvješćivanje iz članka 43 41. stavka 3. točke (h) podtočaka i. i iii. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom V. barem jednom godišnje. [Am. 120]

2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga V. kako bi izvršila nužne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

3.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema ostvarenju ciljeva ove Uredbe utvrđeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja početne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su. Za resurse u okviru podijeljenog upravljanja upotrebljavaju se zajednički pokazatelji. Podaci koje Komisija dobije o ostvarenju i rezultatima stavljaju se na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću na zahtjev. [Am. 121]

4.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, prema potrebi, za države članice.

5.  Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka Instrumenta prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjene Priloga VIII., pregleda i dopune pokazatelja, prema potrebi, te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući za informacije koje dostavljaju države članice.

5.a  Praćenje i izvješćivanje za sredstva u okviru podijeljenog upravljanja temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u Prilogu VI. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. u cilju suočavanja s nepredviđenim ili novim okolnostima ili djelotvorne provedbe sredstava. [Am. 122]

5.b  Komisija posvećuje posebnu pozornost praćenju djelovanja trećih zemalja, djelovanja u trećim zemljama ili onih povezanih s njima, u skladu s člankom 5. i člankom 12. stavcima 10. i 11. [Am. 123]

Članak 26.

Evaluacija

1.  Komisija provodi retrospektivnu do 31. prosinca 2024. predstavlja evaluaciju i evaluaciju na sredini provedbe ove Uredbe sredinom provedbenog razdoblja ove Uredbe, uključujući djelovanja provedena u okviru Instrumenta. Evaluacijom sredinom provedbenog razdoblja analiziraju se djelotvornost, učinkovitost, pojednostavljivanje i fleksibilnost Fonda. Točnije, to uključuje procjenu: [Am. 124]

(a)  napretka u postizanju ciljeva ove Uredbe, uzimajući u obzir sve već dostupne relevantne informacije, posebno godišnja izvješća o uspješnosti koja podnose države članice u skladu s člankom 30. te pokazatelje učinka i rezultata iz Priloga VIII.; [Am. 125]

(b)  dodane vrijednosti djelovanja i operacija Unije koje se provode u okviru ovog Instrumenta; [Am. 126]

(c)  doprinosa Instrumenta rješavanju postojećih i nadolazećih izazova na vanjskim granicama, razvoju zajedničke vizne politike i korištenju Instrumenta za rješavanje nedostataka utvrđenih u okviru mehanizma za evaluaciju primjene schengenske pravne stečevine i procjenu osjetljivosti [Am. 127]

(d)  kontinuirane važnosti i prikladnosti provedbenih mjera utvrđenih u Prilogu II. i djelovanja utvrđenih u Prilogu III.; [Am. 128]

(e)  komplementarnosti i usklađenosti između djelovanja koja se podupiru iz Instrumenta i potpore koju pružaju drugi fondovi Unije [Am. 129]

U okviru preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja uzimaju u obzir rezultati retrospektivnih evaluacija o dugoročnom učinku prethodnog instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza kao dio Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje od 2014. do 2020. [Am. 130]

1.a  Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju do 31. siječnja 2030. Do tog istog datuma Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o evaluaciji. Retrospektivna evaluacija sadrži procjenu svih elemenata utvrđenih u stavku 1. U tom pogledu dugoročniji učinci instrumenta ocjenjuju se kako bi se uvrstili u odluku o mogućem produljenju ili izmjeni sljedećeg fonda. [Am. 131]

2.  Retrospektivna evaluacija i evaluacija na sredini provedbenog razdoblja provode se pravodobno kako bi se njihovi zaključci mogli iskoristiti u procesu odlučivanja u skladu s vremenskim planom iz članka 40. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] člankom 14. ove Uredbe. [Am. 132]

2.a  U okviru svojeg preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja i retrospektivne evaluacije Komisija posvećuje posebnu pozornost evaluaciji djelovanja trećih zemalja, djelovanja u trećim zemljama ili djelovanja povezanih s trećim zemljama, u skladu s člankom 5. i člankom 12. stavcima 10. i 11. [Am. 133]

Pododjeljak 2.

Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 27.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.  Do 15. veljače 2023. i do istog datuma svake sljedeće godine do 2031. i uključujući tu godinu, države članice dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama]. Izvješće podneseno 2023. obuhvaća provedbu programa do 30. lipnja 2022. Države članice objavljuju ta izvješća na posebnim mrežnim stranicama i prosljeđuju ih Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 134]

2.  U godišnjem izvješću o uspješnosti posebice se navode informacije o sljedećem:

(a)  napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uzimajući u obzir najnovije kumulativne podatke kako je propisano u članku 37. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] poslane Komisiji; [Am. 135]

(aa)  raščlanjivanju godišnje računovodstvene dokumentacije nacionalnog programa na povrat, pretfinanciranje krajnjih korisnika i stvarne troškove; [Am. 136]

(b)  svim problemima koji utječu na uspješnost programa i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje, uključujući obrazložena mišljenja Komisije u pogledu postupka radi utvrđivanja povrede prava u skladu s člankom 258. UFEU-a; [Am. 137]

(c)  komplementarnosti između , koordinaciji i usklađenosti djelovanja koja se podupiru iz Instrumenta i potpore koju pružaju drugi fondovi Unije, posebno oni instrumenti Unije za vanjsko financiranje i drugi instrumenti koji omogućuju financiranje u trećim zemljama ili povezani u vezi s trećim zemljama; [Am. 138]

(d)  doprinosu programa provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova;

(da)  usklađenosti sa zahtjevima u pogledu temeljnih prava; [Am. 139]

(e)  provedbi komunikacijskih djelovanja i djelovanja za povećanje vidljivosti;

(f)  ispunjenju uvjeta koji omogućuju provedbu i njihove primjene tijekom programskog razdoblja.

(fa)  provedbi projekata u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama. [Am. 140]

3.  Komisija može dati primjedbe na godišnje izvješće o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma primitka. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima. Nakon prihvaćanja, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću daje na raspolaganje sažetke godišnjih izvješća o uspješnosti i objavljuje ih na posebnim mrežnim stranicama. [Am. 141]

4.  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 28.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Praćenje i izvješćivanje u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama], temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. u Prilogu VI. Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga VI.

2.  Zajednički pokazatelji upotrebljavaju se u skladu s člankom 12. stavkom 1. te člancima 17. i 37. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 142]

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 8., 12., 15., 25. i 28. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028. [Am. 143]

3.  Europski parlament i Vijeće mogu u bilo koje doba opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 12., 15., 25. i 28. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 144]

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen u skladu s člancima 8., 12., 15., 25. i 28. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 145]

Članak 30.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Koordinacijski odbor za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Ako Odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. To se ne primjenjuje na provedbeni akt iz članka 27. stavka 4. [Am. 146]

Članak 31.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu mjera u okviru instrumenta za vanjske granice i vize kao dijela Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.– 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 515/2014, koja se nastavlja primjenjivati na te mjere do njihova zaključenja.

2.  Financijskom omotnicom za Instrument mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Instrumenta i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnikom, instrumentom za vanjske granice i vize kao dijelom Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.– 2020., koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 515/2014.

Članak 32.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Kriteriji za dodjelu sredstava programima u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Dostupna sredstva iz članka 10. točke raspodjeljuju se među državama članicama kako slijedi:

(a)  svaka država članica dobiva iz instrumenta fiksni iznos od 5 000 000 EUR samo na početku programskog razdoblja;

(b)  iznos od 157 200 000 EUR za Posebnu tranzitnu shemu dodjeljuje se Litvi samo na početku programskog razdoblja; i

(c)  preostala sredstva iz članka 10. raspodjeljuju se na temelju sljedećih kriterija:

30 % za vanjske kopnene granice

35 % za vanjske morske granice

20 % za zračne luke

15 % za konzularne urede.

2.  Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za vanjske kopnene granice i vanjske morske granice raspodjeljuju se među državama članicama na sljedeći način:

(a)  70 % za dužinu njihovih vanjskih kopnenih granica i vanjskih morskih granica, koja će se izračunati na temelju pondera za svaki pojedinačni dio granice kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1052/2013(55), u skladu sa stavkom 11.; i

(b)  30 % za radno opterećenje na njihovim vanjskim kopnenim granicama i vanjskim morskim granicama kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (a).

3.  Pondere iz stavka 2. točke (a) utvrđuje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu sa stavkom 11.

4.  Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za zračne luke raspodjeljuju se među državama članicama prema radnom opterećenju u njihovim zračnim lukama kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (b).

5.  Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za konzularne urede raspodjeljuju se među državama članicama na sljedeći način:

(a)  50 % za broj konzularnih ureda (isključujući počasne konzulate) država članica u zemljama navedenima u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001(56) i

(b)  50 % za radno opterećenje koje je povezano s upravljanjem viznom politikom u konzularnim uredima država članica u zemljama navedenima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 539/2001, kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (c) ovog Priloga.

6.  Za potrebe raspodjele sredstava iz stavka 1. točke (c) „vanjske morske granice” znači vanjska granica teritorijalnog mora država članica kako je utvrđeno u skladu s člancima od 4. do 16. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Međutim, u slučajevima u kojima su potrebna redovita i opsežna djelovanja za sprečavanje nezakonitog neregularnog useljavanja ili nezakonitog neregularnog ulaska, „vanjske morske granice” znači vanjska granica područja s visokom razinom prijetnje. Definicija „vanjskih morskih granica” u tom se pogledu utvrđuje uzimajući u obzir operativne podatke za prethodne dvije godine koje su dostavile dotične države članice. Ta definicija upotrebljava se isključivo za potrebe ove Uredbe. [Am. 147]

7.  Za potrebe početne dodjele sredstava procjena radnog opterećenja temelji se na najnovijim prosječnim podacima za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum početka primjene ove Uredbe. Za potrebe preispitivanja u sredini razdoblja procjena radnog opterećenja temelji se na najnovijim prosječnim podacima za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni u vrijeme preispitivanja u sredini razdoblja 2024. Procjena radnog opterećenja temelji se na sljedećim čimbenicima:

(a)  na vanjskim kopnenim granicama i vanjskim morskim granicama:

1.  70 60 % za broj prelazaka vanjske granice na odobrenim graničnim prijelazima; [Am. 148]

2.  30 20 % za broj državljana trećih zemalja kojima je zabranjen ulazak na vanjskoj granici. [Am. 149]

2.a  20 % za broj osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji te je njihov zahtjev obrađen u okviru postupka na granici iz članka 43. Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća(57). [Am. 150]

(b)  u zračnim lukama:

1.  70 % za broj prelazaka vanjske granice na odobrenim graničnim prijelazima;

2.  30 % za broj državljana trećih zemalja kojima je zabranjen ulazak na vanjskoj granici.

(c)  u konzularnim uredima:

broj zahtjevā za izdavanje vize za kratkotrajni boravak ili zrakoplovno-tranzitne vize.

8.  Referentni podaci za broj konzularnih ureda iz stavka 5. točke (a) izračunavaju se u skladu s informacijama sadržanima u Prilogu 28. Odluci Komisije C(2010) 1620 od 19. ožujka 2010. o uvođenju Priručnika za obradu zahtjeva za izdavanje viza i izmjenu izdanih viza, i naknadne izmjene.

Ako države članice nisu dostavile dotične statističke podatke, upotrebljavaju se najnoviji dostupni podaci za te države članice. Ako za neku državu članicu nema dostupnih podatka, ili ako država članica dvije godine zaredom ne dostavi te informacije, referentna brojka je nula. [Am. 151]

9.  Referentni podaci za radno opterećenje iz:

(a)  stavka 7. točke (a) podtočke 1. i stavka 7. točke (b) podtočke 1. najnoviji su statistički podaci dobiveni od država članica u skladu s pravom Unije;

(b)  stavka 7. točke (a) podtočke 2. i stavka 7. točke (b) podtočke 2. najnoviji su statistički podaci koje je Komisija (Eurostat) dobila na temelju podataka dobivenih od država članica u skladu s pravom Unije;

(c)  stavka 7. točke (c) najnoviji su statistički podaci o vizama koje Komisija objavi u skladu s člankom 46. Zakonika o vizama(58);

(d)  Ako države članice nisu dostavile dotične statističke podatke, upotrebljavaju se najnoviji dostupni podaci za te države članice. Ako za neku državu članicu nema dostupnih podatka, ili ako država članica dvije godine zaredom ne dostavi te informacije, referentna brojka je nula. [Am. 152]

10.  Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dostavlja Komisiji izvješće o raspodjeli sredstava za vanjske kopnene granice, vanjske morske granice i zračne luke kako je navedeno u stavku 1. točki (c). Komisija izvješće stavlja na raspolaganje javnosti. [Am. 153]

11.  Za potrebe početne dodjele u izvješću iz stavka 10. utvrđuje se prosječna razina prijetnje utjecaja za svaki dio granice na temelju najnovijih prosječnih podataka za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum početka primjene ove Uredbe. Za potrebe preispitivanja u sredini razdoblja u izvješću iz stavka 10. utvrđuje se prosječna razina prijetnje utjecaja za svaki dio granice na temelju najnovijih prosječnih podataka za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum preispitivanja u sredini razdoblja 2024. U njemu se određuju sljedeći specifični ponderi po dijelu granice uz primjenu razina prijetnje utjecaja utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1052/2013: [Am. 154]

(a)  faktor 0,5 za nisku razinu prijetnje utjecaja; [Am. 155]

(b)  faktor 3 za srednju razinu prijetnje utjecaja; [Am. 156]

(c)  faktor 5 za visoku razinu prijetnje utjecaja; [Am. 157

(d)  faktor 8 za kritičnu razinu prijetnje. [Am. 158]

PRILOG II.

Provedbene mjere

1.  Instrument pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (a) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  poboljšanje graničnog nadzora u skladu s člankom 4. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/1624:

i.  jačanjem kapaciteta za provođenje provjera na vanjskim granicama i njihove zaštite, uključujući mjere za sprečavanje olakšavanje zakonitog prelaska granica i otkrivanje , prema potrebi, mjere povezane sa sprječavanjem i otkrivanjem prekograničnog kriminala kao što su nezakonito krijumčarenje migranata, trgovanje ljudima i terorizam te mjere povezane s upućivanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti; [Am. 159]

ii.  pružanjem potpore potrazi i spašavanju u okviru graničnog nadzora na moru; [Am. 160]

iii.  provedbom tehničkih i operativnih mjera unutar schengenskog područja koje su povezane s graničnim nadzorom, pod uvjetom da takve mjere ne predstavljaju rizik za slobodu kretanja; [Am. 161]

iv.  provedbom analiza rizika za unutarnju sigurnost i analiza prijetnji koje mogu utjecati na funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica;

v.  pružanjem potpore, u okviru područja primjene ove Uredbe, državama članicama koje su suočene s postojećim ili potencijalnim nerazmjernim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama EU-a kriznom situacijom iz članka 23., uključujući tehničko i operativno pojačanje, kao i raspoređivanjem timova za potporu upravljanju migracijama u područja žarišnih točaka; [Am. 162]

(b)  daljnje jačanje europske granične i obalne straže izgradnjom razvoj izgradnje zajedničkih kapaciteta, zajedničkom nabavom zajednička nabava, uspostavom uspostava zajedničkih standarda i svim drugim mjerama sve druge mjere kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu među državama članicama radi daljnjeg razvoja europske granične i obalne straže; [Am. 163]

(c)  jačanje međuagencijske suradnje na nacionalnoj razini među nacionalnim tijelima koja su nadležna za granični nadzor ili za druge zadaće koje se provode na granicama, a na razini EU-a između država članica, odnosno između država članica s jedne strane i relevantnih, tijela, ureda i ili agencija Unije ili trećih zemlja s , uključujući agencije nadležne za vanjsko djelovanje druge strane; [Am. 164]

(d)  osiguranje ujednačene primjene pravne stečevine Unije na vanjskim granicama, među ostalim, provedbom preporuka iz mehanizama kontrole kvalitete poput mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013, procjene osjetljivosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624, i nacionalnih mehanizama kontrole kvalitete;

(e)  uspostava, rad i održavanje onih opsežnih informacijskih sustava na koje se već primjenjuje pravo Unije u području upravljanja granicama, uključujući interoperabilnost tih informacijskih sustava i njihovu komunikacijsku infrastrukturu te djelovanja usmjerena na poboljšanje kvalitete podataka i pružanja informacije. [Am. 165]

(ea)  povećanje sposobnosti za pružanje pomoći osobama u nevolji na moru, osobito pružanjem potpore operacijama traganja i spašavanja; [Am. 166]

(eb)  pružanjem potpore potrazi i spašavanju u okviru graničnog nadzora na moru; [Am. 167]

2.  Instrument pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  pružanje učinkovitih usluga prilagođenih podnositeljima zahtjeva za izdavanje viza, pri čemu se održavaju sigurnost i cjelovitost postupka izdavanja viza, osobito u pogledu ranjivih osoba i djece; [Am. 168]

(aa)  pružanje potpore državama članicama u izdavanju viza, uključujući vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću koje se izdaju iz humanitarnih razloga, radi nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza te za korisnike programa Unije za preseljenje ili premještanje, kao i pružanje potpore u potpunom usklađivanju s pravnom stečevinom Unije u području viza; [Am. 169]

(b)  osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije u pogledu viza, uključujući daljnji razvoj i modernizaciju zajedničke vizne politike;

(c)  razvoj različitih oblika suradnje država članica u obradi viza;

(d)  uspostava ažuriranje, rad i održavanje opsežnih informacijskih sustava u području zajedničke vizne politike, uključujući interoperabilnost tih informacijskih sustava i njihovu komunikacijsku infrastrukturu. [Am. 170]

PRILOG III.

Područje primjene potpore

1.  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)  infrastruktura, zgrade, sustavi i usluge koji su potrebni na graničnim prijelazima, u područjima žarišnih točaka i za granični nadzor između graničnih prijelaza radi sprečavanja i suzbijanja neovlaštenih prelazaka granice, nezakonitog iregularnog useljavanja i prekograničnog kriminala na vanjskim granicama, te radi osiguravanja nesmetanih tokova zakonitih putovanja i učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima, uključujući mjere povezane s upućivanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti, dok se istodobno u svakom trenutku osigurava dostojanstveno postupanje s tim osobama; [Am. 171]

(b)  radna oprema, uključujući prijevozna sredstva te komunikacijski sustavi potrebni za djelotvoran i siguran granični nadzor u skladu sa standardima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, ako takvi standardi postoje;

(c)  izobrazba u području razvoja europskog integriranog upravljanja granicama ili izobrazba koja mu doprinosi, pri čemu se uzimaju u obzir operativne potrebe i , analiza rizika i izazovi utvrđeni u preporukama za pojedine zemlje te u potpunosti poštuju temeljna prava; [Am. 172]

(d)  upućivanje zajedničkih časnika za vezu u treće zemlje kako je utvrđeno Uredbom (EU) .../... [nova Uredba o časnicima za vezu zaduženima za imigraciju] te upućivanje službenika graničnog nadzora i drugih relevantnih stručnjaka u države članice ili iz države članice u treću zemlju, jačanje suradnje i operativnog kapaciteta mreže stručnjaka ili časnika za vezu te razmjena najboljih praksi i izgradnja kapaciteta europskih mreža za procjenu, promicanje, podupiranje i razvoj politika Unije; [Am. 173]

(e)  studije, pilot-projekti i druga relevantna djelovanja čiji je cilj provedba ili razvoj europskoga integriranog upravljanja granicama, uključujući mjere za razvoj europske granične i obalne straže poput izgradnje zajedničkih kapaciteta, zajedničke nabave, uspostave zajedničkih standarda i druge mjere kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, kao i mjere povezane s upućivanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti; [Am. 174]

(f)  djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija s potencijalom za prijenos u druge države članice, posebice iskorištavanje rezultata istraživačkih projekata u području sigurnosti ako je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, postupajući u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2016/1624, utvrdila da to iskorištavanje pridonosi jačanju operativnih mogućnosti europske granične i obalne straže. Tim inovativnim metodama i novim tehnologijama u potpunosti se poštuju temeljna prava i pravo na zaštitu osobnih podataka; [Am. 175]

(g)  pripremne, korake te nadzorne, administrativne i tehničke aktivnosti potrebne za provedbu politika u području vanjskih granica, uključujući jačanje upravljanja schengenskim područjem putem razvoja i provedbe mehanizma evaluacije koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1053/2013 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i Zakonika o schengenskim granicama, uključujući troškove misija za stručnjake Komisije i država članica koji sudjeluju u provjerama na licu mjesta kao i mjere za provedbu preporuka izdanih nakon procjena osjetljivosti koje je provela Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624; [Am. 176]

(ga)   mjere za poboljšanje kvalitete podataka pohranjenih u IT sustave u području viza i granica i poboljšano ostvarivanje prava ispitanika na informacije, prava na pristup podacima te njihov ispravak, brisanje i ograničavanje obrade u kontekstu djelovanja u području primjene ovog instrumenta; [Am. 208]

(h)  identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, registracija, sigurnosne provjere, ispitivanje, davanje informacija, liječnički pregled, provjera osjetljivosti te, prema potrebi, zdravstvena skrb kao i po potrebi upućivanje državljana trećih zemalja na odgovarajući postupak azila na vanjskim granicama, posebno u područjima žarišnih točaka; [Am. 177]

(i)  djelovanja čiji je cilj jačanje svijesti o politikama u pogledu vanjskih granica među dionicima i širom javnosti, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(j)  razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja uz puno poštovanje načela nediskriminacije; [Am. 178]

(k)  operativna potpora provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

(ka)  razmjena najboljih praksi i stručnog znanja, među ostalim i u pogledu zaštite temeljnih prava u kontekstu različitih sastavnica nadzora granica te, osobito u pogledu identifikacije, neposredna potpora i upućivanje na službe za zaštitu ranjivih osoba; [Am. 179]

(kb)  mjere za razvoj, praćenje i evaluaciju politika i postupaka, uključujući primjenu zajedničkih statističkih alata, metoda i pokazatelja za mjerenje napretka i ocjenjivanje razvoja politika. [Am. 180]

2.  U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (b) instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)  infrastruktura i zgrade koji su potrebni za obradu zahtjevā za izdavanje viza i konzularnu suradnju, uključujući sigurnosne mjere kao i druga djelovanja čiji je cilj poboljšanje kvalitete usluge za podnositelje zahtjeva za izdavanje viza;

(b)  radna oprema i komunikacijski sustavi koji su potrebni za obradu zahtjevā za izdavanje viza i konzularnu suradnju;

(c)  izobrazba konzularnog i drugog osoblja koje sudjeluje u zajedničkoj viznoj politici i konzularnoj suradnji, među ostalim prema potrebi u pogledu poštovanja temeljnih prava; [Am. 181]

(d)  razmjena najboljih praksi i stručnjaka, uključujući upućivanje stručnjaka, kao i izgradnja kapaciteta europskih mreža za procjenu, promicanje, podupiranje i daljnji razvoj politika i ciljeva Unije, među ostalim radi zaštite temeljnih prava u pogledu identifikacije, pružanja hitne pomoći i usmjeravanja ranjivih osoba prema službama zaštite; [Am. 182]

(e)  studije, pilot-projekti i ostala relevantna djelovanja, npr. djelovanja čiji je cilj povećati znanje analizama, praćenjem i evaluacijama;

(f)  djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija koje bi se mogle prenijeti u druge države članice, posebno projekata za ispitivanje i potvrđivanje ishoda istraživačkih projekata koje financira Unija;

(g)  pripremne, korake te nadzorne, administrativne i tehničke aktivnosti, uključujući one za jačanje namijenjene jačanju upravljanja schengenskim područjem putem razvoja i provedbe mehanizma evaluacije koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1053/2013 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine, uključujući troškove misija za stručnjake Komisije i država članica koji sudjeluju u provjerama na licu mjesta; [Am. 183]

(h)  jačanje svijesti dionika i šire javnosti o viznoj politici, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(i)  razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja uz puno poštovanje načela nediskriminacije i prava na zaštitu osobnih podataka; [Am. 184]

(j)  operativna potpora provedbi zajedničke vizne politike. uz puno poštovanje načela nediskriminacije; [Am. 185]

(ja)  pružanje potpore državama članicama u izdavanju viza, uključujući vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću koje se izdaju iz humanitarnih razloga, radi nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza te za korisnike programa Unije za preseljenje ili premještanje, kao i pružanje potpore u potpunom usklađivanju s pravnom stečevinom Unije u području viza. [Am. 186]

3.  U okviru cilja politike iz članka 3. stavka 1. instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)  infrastrukture i zgrade potrebne za udomljavanje opsežnih informacijskih sustava i povezanih komponenti komunikacijske infrastrukture;

(b)  oprema i komunikacijski sustavi potrebni za osiguravanje ispravnog funkcioniranja opsežnih informacijskih sustava;

(c)  aktivnosti izobrazbe i komunikacije povezane s opsežnim informacijskim sustavima;

(d)  razvoj i nadogradnja opsežnih informacijskih sustava;

(e)  studije, provjere koncepata, pilot-projekti i ostala relevantna djelovanja povezana s provedbom opsežnih informacijskih sustava, uključujući i njihovu interoperabilnost;

(f)  djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija s potencijalom za prijenos u druge države članice, posebice projekti čiji je cilj testiranje i potvrđivanje rezultata istraživačkih projekata koje financira Unija;

(g)  razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja za opsežne informacijske sustave u području viza i granica, uz puno poštovanje načela nediskriminacije i prava na zaštitu osobnih podataka; [Am. 187]

(ga)  djelovanja za poboljšanje kvalitete podataka i ostvarivanje prava ispitanika na informacije o svojim osobnim podacima, pristup tim podacima te njihov ispravak, brisanje i ograničavanje obrade; [Am. 188]

(h)  operativna potpora za provedbu opsežnih informacijskih sustava.

PRILOG IV.

Djelovanja koja su prihvatljiva za višu stopu sufinanciranja u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 12. stavkom 14.

1.  Kupnja radne opreme kroz programe zajedničke nabave s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, koja se daje na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu za njezine operativne aktivnosti u skladu s člankom 39. stavkom 14. Uredbe (EU) 2016/1624.

2.  Mjere kojima se podupire međuagencijska suradnja između države članice i susjedne treće zemlje s kojom Europska unija ima zajedničku kopnenu ili morsku granicu.

3.  Daljnje jačanje europske granične i obalne straže izgradnjom Razvoj izgradnje zajedničkih kapaciteta, zajedničkom nabavom zajednička nabava, uspostavom uspostave zajedničkih standarda i svim drugim mjerama sve druge mjere kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, kako je navedeno u stavku 1. točki (b) Priloga II. među državama članicama radi daljnjeg razvoja europske granične i obalne straže; [Am. 189]

4.  Zajedničko raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju iz Priloga III.

5.  Mjere kojima se poboljšava identifikacija žrtava trgovanja ljudima i pružanje potpore tim žrtvama te se jača prekogranična suradnja u otkrivanju trgovaca ljudima u okviru graničnog nadzora, među ostalim razvojem i podupiranjem mehanizama za zaštitu i upućivanje. [Am. 190]

5.a  Razvoj integriranih sustava za zaštitu djece na vanjskim granicama i općenito politika za djecu migrante, među ostalim i u okviru dostatnog osposobljavanja osoblja i razmjene dobre prakse među državama članicama. [Am. 191]

6.  Mjere kojima se uvode, prenose, testiraju ili provjeravaju nove metodologije ili tehnologije, uključujući pilot-projekte za poboljšanje kvalitete podataka pohranjenih u IT sustave u području viza i granica i mjere praćenja istraživačkih projekata u području sigurnosti koje financira Unija iz Priloga III. poboljšano ostvarivanje prava ispitanika na informacije, prava na pristup podacima te njihov ispravak, brisanje i ograničavanje obrade u kontekstu djelovanja u području primjene ovog instrumenta; [Am. 209]

6.a  Mjere usmjerene na identifikaciju, hitnu pomoć i upućivanje na službe za zaštitu ranjivih osoba. [Am. 193]

7.  Mjere za uspostavu i vođenje područja žarišnih točaka u državama članicama koje se suočavaju s postojećim ili potencijalnim iznimnim i nerazmjernim migracijskim pritiskom.

8.  Daljnji razvoj oblika suradnje među državama članicama u području obrade viza, kako je navedeno u stavku 2. točki (c). Priloga II.

9.  Veća konzularna prisutnost ili zastupljenost država članica u zemljama čijim je državljanima potrebna viza, posebice u zemljama u kojima trenutačno nije prisutna ni jedna država članica.

PRILOG V.

Ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u članku 25. stavku 1.

(a)  Posebni cilj 1: potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog neregularnog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima: [Am. 194]

1.  broj nezakonitih prelazaka granice otkrivenih na vanjskim granicama EU-a a) između graničnih prijelaza; i b) na graničnim prijelazima

Izvor podataka: Europska agencija za graničnu i obalnu stražu

2.  broj osoba s lažnim putnim ispravama otkrivenih na graničnim prijelazima

Izvor podataka: Europska agencija za graničnu i obalnu stražu

2.a  broj osoba koje su zatražile međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima

Izvor podataka: države članice [Am. 195]

2.b  broj osoba kojima je zabranjen ulazak

Izvor podataka: države članice [Am. 196]

(b)  Posebni cilj 2: potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje osigurao usklađeniji pristup među državama članicama u pogledu izdavanja viza te spriječili migracijski olakšalo zakonito putovanje i ublažili sigurnosni rizici: [Am. 197]

1.  broj osoba s lažnim putnim ispravama otkrivenih u konzulatima uz potporu Fonda

Izvor podataka: države članice

1.a  broj osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu u konzulatima država članica

Izvor podataka: države članice [Am. 198]

2.  prosječno vrijeme do donošenja odluke (i trendovi) u postupku izdavanja viza

Izvor podataka: države članice

PRILOG VI.

Vrste intervencija

TABLICA 1.: KODOVI ZA DIMENZIJU PODRUČJA INTERVENCIJA

I.  Europsko integrirano upravljanje granicama

001

Granične kontrole

002

Granični nadzor – zračni resursi

003

Granični nadzor – kopneni resursi

004

Granični nadzor – pomorski resursi

005

Granični nadzor – sustavi za automatizirane granične kontrole

006

Granični nadzor – ostale mjere

007

Tehničke i operativne mjere unutar schengenskog područja povezane s graničnim nadzorom

008

Informiranost o stanju i razmjena informacija

009

Analiza rizika

010

Obrada podataka i informacija

011

Područja žarišnih točaka

011a

Mjere povezane s identifikacijom i upućivanjem ranjivih osoba [Am. 199]

011b

Mjere povezane s identifikacijom i upućivanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti [Am. 200]

012

Razvoj europske granične i obalne straže

013

Međuagencijska suradnja – nacionalna razina

014

Međuagencijska suradnja – razina Europske unije

015

Međuagencijska suradnja – s trećim zemljama

016

Raspoređivanje zajedničkih časnika za vezu zaduženih za imigraciju

017

Opsežni informacijski sustavi – Eurodac za potrebe upravljanja granicama

018

Opsežni informacijski sustavi – Sustav ulaska/izlaska (EES)

019

Opsežni informacijski sustavi – Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS)

020

Opsežni informacijski sustavi – Schengenski informacijski sustav (SIS II)

021

Opsežni informacijski sustavi – interoperabilnost

022

Operativna potpora – integrirano upravljanje granicama

023

Operativna potpora – opsežni informacijski sustavi za potrebe upravljanja granicama

024

Operativna potpora – Posebna tranzitna shema

II.  Zajednička vizna politika

001

Poboljšanje obrade zahtjevā za izdavanje viza

002

Poboljšanje učinkovitosti, sigurnosti i okruženja prilagođenog strankama u konzulatima

003

Sigurnost isprava / savjetnici za isprave

004

Konzularna suradnja

005

Konzularna pokrivenost

006

Opsežni informacijski sustavi – Vizni informacijski sustav (VIS)

007

Ostali informacijski sustavi za potrebe obrade zahtjevā za izdavanje viza

008

Operativna potpora – zajednička vizna politika

009

Operativna potpora – opsežni informacijski sustavi za potrebe obrade zahtjevā za izdavanje viza

010

Operativna potpora – Posebna tranzitna shema

010a

Izdavanje humanitarnih viza [Am. 201]

 

III.  Tehnička pomoć

001

Informiranje i komunikacija

002

Priprema, provedba, praćenje i kontrola

003

Evaluacije i studije, prikupljanje podataka

003a

Kvaliteta podataka i prava ispitanika na informacije o svojim osobnim podacima, pristup tim podacima te brisanje i ograničavanje obrade osobnih podataka [Am. 202]

004

Jačanje kapaciteta

TABLICA 2.: KODOVI ZA VRSTU DIMENZIJE DJELOVANJA

001

Infrastruktura i zgrade

002

Prijevozna sredstva

003

Ostala radna oprema

004

Komunikacijski sustavi

005

Informacijski sustavi

006

Izobrazba

007

Razmjena najboljih praksi – među državama članicama

008

Razmjena najboljih praksi – s trećim zemljama

009

Raspoređivanje stručnjaka

010

Studije, provjere koncepta, pilot-projekti i slična djelovanja

011

Komunikacijske aktivnosti

012

Razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja

013

Uvođenje ili drugi način praćenja istraživačkih projekata

TABLICA 3.: KODOVI ZA DIMENZIJU NAČINA PROVEDBE

001

Posebna djelovanja

002

Hitna pomoć

003

Djelovanja navedena u Prilogu IV.

004

Provedba preporuka na temelju evaluacije primjene schengenske pravne stečevine

005

Provedba preporuka na temelju procjena osjetljivosti

006

Suradnja s trećim zemljama

007

Djelovanja u trećim zemljama

PRILOG VII.

Djelovanja koja su prihvatljiva za operativnu potporu

(a)  U okviru posebnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (a) operativna potpora pokriva sljedeće troškove uz uvjet da ih ne pokriva Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u kontekstu svojih operativnih aktivnosti:

1.  troškove osoblja,

2.  održavanje ili popravak opreme i infrastrukture;

3.  troškove održavanja, uključujući one u područjima žarišnih točaka obuhvaćenima obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe; [Am. 203]

4.  tekuće troškove operacija.

Država članica domaćin u smislu članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1624 može upotrebljavati operativnu potporu za pokrivanje tekućih troškova svojeg sudjelovanja u operativnim aktivnostima iz članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1624 koje su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe ili za potrebe svojih aktivnosti nacionalnog nadzora državne granice.

(b)  U okviru posebnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (b) operativna potpora pokriva:

1.  troškove osoblja, uključujući troškove izobrazbe;

2.  troškove pružanja usluga;

3.  održavanje ili popravak opreme i infrastrukture;

4.  troškove povezane s nekretninama, uključujući troškove najma i amortizacije.

(c)  U okviru cilja politike utvrđenog u članku 3. stavku 1. operativna potpora pokriva:

1.  troškove osoblja, uključujući troškove izobrazbe;

2.  operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima i njihovom komunikacijskom infrastrukturom te njihovo održavanje, uključujući interoperabilnost tih sustava i najam sigurnog prostora.

(d)  Uz prethodno navedeno operativna potpora u okviru programa za Litvu osigurava potporu u skladu s člankom 16. stavkom 1.

PRILOG VIII.

Pokazatelji ostvarenja i rezultata navedeni u članku 25. stavku 3.

(a)  Posebni cilj 1: potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog neregularnog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima;[Am. 204]

1.  infrastruktura, prijevozna sredstva i ostala oprema potrebna za granični nadzor koja se financira uz potporu instrumenta:

–  broj novosagrađenih ili nadograđenih graničnih prijelaza od ukupnog broja novosagrađenih ili nadograđenih graničnih prijelaza u dotičnoj državi članici;

–  broj izlaza automatizirane granične kontrole;

–  broj zračnih prijevoznih sredstava;

–  broj pomorskih prijevoznih sredstava;

–  broj kopnenih prijevoznih sredstava;

–  broj komada opreme stavljenih na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu;

–  broj ostalih komada opreme, od čega broj komada opreme za uspostavu, nadogradnju ili održavanje područja žarišnih točaka za potrebe ove Uredbe;

–  broj višenamjenskih komada opreme koje podupire instrument.

2.  broj specijaliziranih radnih mjesta u trećim zemljama koje podupire instrument

–  zajednički časnici za vezu iz Priloga III.,

–  ostala specijalizirana radna mjesta povezana s upravljanjem granicama.

3.  broj projekata ili tokova suradnje nacionalnih tijela i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, pokrenutih u državama članicama uz potporu instrumenta koji pridonose razvoju europske granične i obalne straže;

4.  broj komada opreme upotrijebljenih tijekom operativnih aktivnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji su kupljeni uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj komada opreme upisanih u pričuvu tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu;

5.  broj projekata ili tokova suradnje nacionalnih agencija i nacionalnih koordinacijskih centara EUROSUR-a uspostavljenih uz potporu instrumenta;

6.  broj osoblja osposobljenog za razne aspekte integriranog upravljanja granicama uz potporu instrumenta;

7.  broj funkcija informacijske tehnologije razvijenih, uvedenih, održavanih ili nadograđenih uz potporu instrumenta, uključujući za potrebe interoperabilnosti:

–  SIS II,

–  ETIAS,

–  EES,

–  Vizni informacijski sustav (VIS) za potrebe upravljanja granicama,

–  Eurodac za potrebe upravljanja granicama,

–  broj veza informacijskih sustava s Europskim portalom za pretraživanje financiranih uz potporu instrumenta,

–  svi ostali opsežni informacijski sustavi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

8.  broj preporuka na temelju evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području granica i preporuka na temelju procjena osjetljivosti koje su provedene uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj preporuka s financijskim posljedicama.

(b)  Posebni cilj 2: potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje osigurao usklađeniji pristup među državama članicama u pogledu izdavanja viza te spriječili migracijski olakšalo zakonito putovanje i ublažili sigurnosni rizici: [Am. 205]

1.  broj konzulata izvan schengenskog područja koji su osnovani ili modernizirani uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj konzulata koje je država članica osnovala ili modernizirala izvan schengenskog područja;

2.  broj osposobljenog osoblja i tečajeva izobrazbe za aspekte povezane sa zajedničkom viznom politikom uz potporu instrumenta;

3.  broj funkcija informacijske tehnologije razvijenih, uvedenih, održavanih ili moderniziranih uz potporu instrumenta, uključujući za potrebe interoperabilnosti:

–  VIS,

–  EES,

–  svi ostali opsežni informacijski sustavi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

4.  broj oblika suradnje država članica u postupku obrade viza uspostavljenih i poboljšanih uz potporu instrumenta:

–  zajedničko korištenje prostora,

–  zajednički centri za podnošenje zahtjeva,

–  predstavništva,

–  ostalo.

5.  broj preporuka na temelju evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području zajedničke vizne politike koje su provedene uz potporu instrumenta, kao udio u ukupnom broju preporuka s financijskim posljedicama.

6.  broj zemalja čijim je državljanima potrebna viza u kojima je uz potporu instrumenta porastao broj država članica koje su u njima prisutne ili ondje imaju predstavništvo.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2)SL C […], […], str. […].
(3)SL C […], […], str. […].
(4)Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(5)Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
(6)COM(2015)0240 od 13. svibnja 2015.
(7)http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/12/15/euco-conclusions-final/
(8)Zaključci Europskog vijeća, 22. – 23. lipnja 2017.
(9)COM(2017) 794 final.
(10)Izjava Komisije o upravljanju tokovima osoba na granicama između Slovenije i Hrvatske od 29. travnja 2017.
(11)Preporuka Komisije (EU) 2017/1804 od 3. listopada 2017. o provedbi odredaba Zakonika o schengenskim granicama o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u schengenskom području (SL L 259, 7.10.2017., str. 25.).
(12)Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).
(13)SL L […], […], str. […].
(14)SL L […], […], str. […].
(15)SL L 144, 6.6.2007., str. 22.
(16)Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).
(17)Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).
(18)COM(2016)0731 od 16. studenoga 2016.
(19)COM(2016)0272 od 4. svibnja 2016.
(20)COM(2016)0881, 0882 i 0883 od 21. prosinca 2016.
(21)COM(2017)0344 od 29. lipnja 2017.
(22)COM(2017)0794 od 12. prosinca 2017.
(23)EUCO 22/15 CO EUR 8 CONCL 3.
(24)Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).
(25)SL L 236, 23.9.2003., str. 946.
(26)Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 od 14. travnja 2003. o uspostavi posebnog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD), Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), izmjeni Zajedničkih konzularnih uputa, te Zajedničkog priručnika (SL L 99, 17.4.2003., str. 8.).
(27)Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 od 14. travnja 2003. o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD), kako je određeno Uredbom (EZ) br. 693/2003 (SL L 99, 17.4.2003., str. 15.).
(28)SL L […], […], str. […].
(29)Uredba (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 208, 5.8.2002., str. 1.).
(30)Uredba Vijeća (EZ) br. 768/2005 od 26. travnja 2005. o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 128, 21.5.2005., str. 1.).
(31)Uredba (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).
(32)SL C […], […], str. […].
(33)SL C […], […], str. […].
(34)SL C […], […], str. […].
(35)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(36)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(37)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(38)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(39)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(40)Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(41)Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(42)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(43)SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(44)SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(45)Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(46)SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(47)Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(48)SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(49)Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
(50)* Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(51)SL L […], […], str. […].
(52)SL L […], […], str. […].
(53)Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).
(54)Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).
(55)Uredba (EU) br. 1052/2013 od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (Eurosur), (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).
(56)Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva.
(57)Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(58)Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).


Uspostava Fonda za unutarnju sigurnost ***I
PDF 399kWORD 109k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost (COM(2018)0472 – C8-0267/2018 – 2018/0250(COD))
P8_TA(2019)0177A8-0115/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0472),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 82. stavak 1., članak 84. i članak 87. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0267/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0115/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost

P8_TC1-COD(2018)0250


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1., članak 84. i članak 87. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Osiguravanje unutarnje sigurnosti, koje je Iako je nacionalna sigurnost u isključivoj nadležnosti država članica, za jamčenje te sigurnosti potrebne su suradnja i koordinacija na razini Unije. Unutarnja sigurnost zajednički je pothvat institucija kojem institucije EU-a, relevantnih agencija relevantne agencije Unije i država članica države članice, uz pomoć privatnog sektora i civilnog društva, trebaju zajednički doprinijeti. Za razdoblje od 2015. do 2020. Komisija, Vijeće Europske unije i Europski parlament definirali su zajedničke prioritete koji su utvrđeni u Europskom programu sigurnosti iz travnja 2015.(4), koje je Vijeće ponovno potvrdilo u obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti iz lipnja 2015.(5), a Europski parlament u svojoj Rezoluciji iz srpnja 2015.(6) Tom zajedničkom strategijom nastojao se osigurati strateški okvir za aktivnosti na razini Unije , posebno u području unutarnje sigurnosti pogledu sprečavanja i suzbijanja terorizma te sprječavanja radikalizacije, uključujući radikalizaciju na internetu, nasilni ekstremizam, netoleranciju i određeni su glavni prioriteti za djelovanje u razdoblju od 2015. do 2020., posebno u pogledu suzbijanja terorizma i sprječavanja radikalizacije, diskriminaciju te sprječavanja organiziranog kriminala i borbe protiv kiberkriminaliteta, kako bi se osigurao učinkovit odgovor Unije na sigurnosne prijetnje. [Am. 1]

(2)  U Rimskoj deklaraciji, koja je potpisana 25. rujna ožujka 2017., čelnici 27 država članica, Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija potvrdili su svoju odlučnost da osiguraju zaštićenu i sigurnu Europu i izgrade Uniju u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su vanjske granice zaštićene, koja ima učinkovitu, odgovornu i održivu migracijsku politiku, u kojoj se poštuju međunarodne norme i Europu koja je odlučna boriti se protiv terorizma i teškog i organiziranog kriminala. [Am. 2]

(3)  Europsko vijeće na sastanku 15. prosinca 2016. pozvalo je na provođenje daljnjih aktivnosti usmjerenih na postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava i baza podataka EU-a. Europsko vijeće od 23. lipnja 2017. istaknulo je potrebu za poboljšanjem interoperabilnosti baza podataka, a Komisija je 12. prosinca 2017. donijela prijedlog Uredbe o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (policijska i pravosudna suradnja, azil i migracije)(7).

(4)  Cilj Unije koji se odnosi na osiguranje visoke razine sigurnosti na području slobode, sigurnosti i pravde na temelju članka 67. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se ostvariti, među ostalim, mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala kao i mjerama za koordinaciju i suradnju među tijelima kaznenog progona i drugim nacionalnim tijelima država članica, uključujući s relevantnim agencijama i drugim relevantnim tijelima Unije i s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(5)  Kako bi se mogao ostvariti taj cilj, na razini Unije trebalo bi poduzeti djelovanja za zaštitu građana, javnih prostora i robe ključne infrastrukture od sve većih transnacionalnih prijetnji te za podupiranje aktivnosti nadležnih tijela država članica. Terorizam, teški i organizirani kriminal, putujući kriminal, nezakonita trgovina oružjem i drogom, korupcija, pranje novca, kiberkriminalitet, trgovanje ljudima spolno iskorištavanje, uključujući spolno iskorištavanje djece, hibridne prijetnje te kemijske, biološke, radioaktivne i oružjem nuklearne prijetnje, trgovanje ljudima, među ostalim, i dalje ugrožavaju unutarnju sigurnost i unutarnje tržište Unije. [Am. 3]

(5a)  Fond bi trebao pružati financijsku potporu za rješavanje novih izazova koje predstavlja znatno povećanje određenih vrsta kaznenih djela, kao što su prijevara u vezi s plaćanjima, seksualno iskorištavanje djece i nezakonita trgovina oružjem, koja se posljednjih godina događaju na internetu („kaznena djela omogućena kibertehnologijama”). [Am. 4]

(6)  Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usmjeriti na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. U skladu s člankom 84. i člankom 87. stavkom 2. UFEU-a, financiranjem bi se trebale podupirati mjere za promicanje i podupiranje djelovanja država članica u području sprječavanja kriminala, zajedničkog osposobljavanja i u području policijske i pravosudne suradnje svih nadležnih tijela država članica i agencija Unije, posebno u pogledu razmjene informacija, povećane operativne suradnje i podupiranja napora za jačanje sposobnosti za suzbijanje i sprječavanje kriminala. Sredstvima iz Fonda ne bi se trebali podupirati operativni troškovi i aktivnosti povezane s bitnim funkcijama država članica koje se odnose na održavanje zakona i reda i zaštitu unutarnje i nacionalne sigurnosti kako je navedeno u članku 72. UFEU-a. [Am. 5]

(7)  U cilju očuvanja integriteta schengenskog područja i cijelog prostora unutarnjeg tržišta Unije te jačanja njegovog funkcioniranja, države članice od 6. travnja 2017. moraju obavljati sustavne provjere građana EU-a koji prelaze vanjske granice EU-a u odgovarajućim bazama podataka. Nadalje, Komisija je izdala preporuku državama članicama da bolje iskoriste policijske provjere i prekograničnu suradnju. Solidarnost među državama članicama, jasna podjela zadaća, poštovanje temeljnih prava i sloboda te vladavine prava, snažna usmjerenost na globalnu perspektivu i nužna usklađenost s vanjskom dimenzijom sigurnosti trebala bi biti ključna načela na kojima se temelje aktivnosti Unije i država članica usmjerene na razvoj učinkovite i istinske sigurnosne unije. [Am. 6]

(8)  Kako bi države članice mogle pridonijeti razvoju i provedbi učinkovite i istinske sigurnosne unije čiji je cilj osigurati visoku razinu unutarnje sigurnosti diljem Europske unije, trebalo bi im pružiti odgovarajuću financijsku potporu Unije uspostavom Fonda za unutarnju sigurnosti i upravljanjem njime („Fond”).

(9)  Fond bi trebalo provoditi potpuno u skladu s vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnim obvezama Unije u pogledu ljudskih prava. Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati puno poštovanje temeljnih prava, kao što su pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na život, zabrana mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, pravo na zaštitu osobnih podataka, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek. Njome se također nastoji promicati primjena načela nediskriminacije. [Am. 7]

(10)  U skladu s člankom 3. UEU-a, Fondom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se osigurava zaštita djece od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i zanemarivanja. Fondom bi se trebale podupirati i mjere zaštite i pomoći za djecu svjedoke i žrtve, posebno one koji su bez pratnje ili im je iz drugih razloga potrebno starateljstvo.

(10a)  Podizanje razine osviještenosti osoblja za provedbu zakona u pitanjima povezanima sa svim oblicima rasizma, uključujući antisemitizam i antiromizam, ključni je čimbenik uspjeha unutarnje sigurnosti. Stoga bi područjem primjene fonda trebalo obuhvatiti mjere osposobljavanja i obrazovanja dionika u području podizanja razine osviještenosti u svrhu povećanja kapaciteta izgradnje povjerenja na lokalnoj razini. [Am. 8]

(11)  U skladu sa zajedničkim prioritetima utvrđenima na razini EU-a za osiguranje visoke razine sigurnosti u Uniji, sredstvima iz Fonda podupirat će se djelovanja za uklanjanje glavnih sigurnosnih prijetnji, a posebno za sprečavanje i suzbijanje terorizma i radikalizacije nasilnog ekstremizma, teškog uključujući radikalizaciju, netoleranciju i organiziranog kriminala diskriminaciju, teški i kiberkriminaliteta organizirani kriminal i kiberkriminalitet, kao i za pomaganje žrtvama zločina i njihovu zaštitu te zaštitu ključne infrastrukture. Fondom će se osigurati spremnost Unije i država članica za uklanjanje prijetnji koje se razvijaju i novonastalih prijetnji, kao što su nezakonito trgovanje, uključujući na internetu, hibridne prijetnje te kemijske, biološke, radioaktivne i nuklearne prijetnje, u cilju provedbe istinske sigurnosne unije. To bi se trebalo ostvarivati s pomoću financijske pomoći za podupiranje bolje razmjene informacija, povećanje operativne suradnje i poboljšanje nacionalnih i zajedničkih sposobnosti. [Am. 9]

(12)  Unutar sveobuhvatnog okvira Fonda, financijskom pomoći koja se pruža iz Fonda posebno bi se trebale trebali podupirati razmjena informacija i pristup informacijama te policijska i pravosudna suradnja i prevencija u području organiziranog kriminala, nezakonitog trgovanja oružjem, korupcije, pranja novca, trgovanja drogom, ekoloških zločina, razmjene informacija i pristupa informacijama, terorizma, trgovanja ljudima terorizma, trgovanja ljudima, iskorištavanja izbjeglica i nezakonitih migranata, ozbiljnog iskorištavanja nezakonitog useljavanja na radnom mjestu, spolnog iskorištavanja i zlostavljanja, uključujući djece i žena, distribucije slika zlostavljanja djece i dječje pornografije i kiberkriminaliteta. Fondom bi se trebala podupirati i zaštita ljudi, javnih prostora i kritične infrastrukture od sigurnosnih incidenata i djelotvorno upravljanje rizicima povezanima sa sigurnošću i krizama, uključujući zajedničkim osposobljavanjem, razvojem zajedničkih politika (strategija, ciklusa politika, programa i akcijskih planova), zakonodavstva i praktične suradnje. [Am. 10]

(12a)  Fond bi trebao pružati pomoć tijelima za provedbu zakona neovisno o njihovoj organizacijskoj strukturi u skladu s nacionalnim pravom. Stoga bi mjere koje uključuju vojne snage zadužene za obavljanje zadaća unutarnje sigurnosti također trebale biti prihvatljive za potporu iz Fonda u mjeri u kojoj one služe za doprinos postizanju posebnih ciljeva Fonda. U izvanrednim situacijama i kako bi se riješili i spriječili ozbiljni rizici za javnu sigurnost, uključujući i posljedice terorističkog napada, djelovanje vojnih snaga unutar državnog područja države članice trebalo bi biti prihvatljivo za potporu iz Fonda. Aktivnosti očuvanja mira ili obrane izvan državnog područja države članice ne bi se trebale ni u kojem slučaju izvršavati uz pomoć iz Fonda. [Am. 11]

(13)  Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima njegovih prethodnika: programa „Sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala” (ISEC) i programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugim rizicima povezanima sa sigurnošću” (CIPS) u razdoblju 2007. – 2013. te instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014. – 2020. koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(8), i trebalo bi ga proširiti kako bi se uzele u obzir promjene.

(14)  Trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri povećati učinak financiranja Unije iskorištavanjem, udruživanjem i poticanjem javnih i privatnih financijskih sredstava. Fondom bi se trebalo promicati i poticati aktivno i smisleno sudjelovanje i uključenost civilnog društva, uključujući nevladinih organizacija, te europskog industrijskog sektora u razvoju i provedbi sigurnosne politike, posebice u pogledu kibersigurnosti, uključujući, prema potrebi, uz sudjelovanje drugih mjerodavnih dionika, agencija Unije i ostalih tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija u pogledu cilja Fonda. Međutim, trebalo bi osigurati da se potpora iz Fonda ne upotrebljava za delegiranje statutarnih ili javnih zadaća privatnim subjektima. [Am. 12]

(15)  Unutar sveobuhvatnog okvira strategije Unije za borbu protiv droga kojom se zagovara uravnotežen pristup utemeljen na istovremenom smanjenju ponude i potražnje, financijskom pomoći koja se pruža u okviru ovog Fonda trebala bi se podržati sva djelovanja usmjerena na sprečavanje i suzbijanje trgovine drogom (smanjenje ponude i potražnje), a posebno djelovanja usmjerena na proizvodnju, izradu, ekstrakciju, prodaju, prijevoz, uvoz i izvoz nezakonitih droga, uključujući posjedovanje i kupnju u cilju nezakonite trgovine drogom. Fondom bi posebno trebali biti obuhvaćeni preventivni aspekti politike o drogama. Kako bi se u područje povezano s drogama uvele dodatne sinergije i jasnoća, u Fond bi trebalo uključiti elemente ciljeva povezanih s drogama koji su bili obuhvaćeni programom Pravosuđe u razdoblju 2014. – 2020.

(16)  Kako bi se osiguralo da se Fondom učinkovito pridonosi višoj razini unutarnje sigurnosti diljem Europske unije i razvoju istinske sigurnosne Unije, on bi se trebao upotrebljavati na način kojim se najviše povećava europska dodana vrijednost djelovanja država članica. [Am. 13]

(17)  U interesu solidarnosti u Uniji i u duhu zajedničke odgovornosti za njezinu sigurnost, ako se utvrde nedostaci ili rizici, posebno nakon schengenske evaluacije, predmetna država članica trebala bi to pitanje primjereno riješiti uporabom sredstava u okviru svojeg programa za provedbu preporuka donesenih u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013(9).

(18)  Kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva ovog Fonda, države članice trebale bi osigurati da se prioriteti iz njihovih programa odnose na posebne ciljeve pridonose ostvarenju posebnih ciljeva Fonda, da su odabrani prioriteti u skladu s provedbenim mjerama kako je utvrđeno u Prilogu II. članku 3.a te da je dodjela sredstava za ciljeve proporcionalna izazovima i potrebama i da je pri dodjeli sredstava za ciljeve zajamčeno ostvarenje općeg cilja politike. [Am. 14]

(19)  Treba nastojati osigurati sinergije, dosljednost i učinkovitost s drugim fondovima EU-a te izbjegavati preklapanja između djelovanja.

(20)  Fond bi trebao biti usklađen i komplementaran s drugim financijskim programima Unije u području sigurnosti. Sinergije će se nastojati osigurati osobito s Fondom za azil i migracije, Fondom za integrirano upravljanje granicama koji se sastoji od instrumenta za upravljanje granicama i vize uspostavljenog Uredbom (EU) X i instrumenta za nabavu opreme za carinske kontrole uspostavljenog Uredbom (EU) X te s drugim fondovima kohezijske politike obuhvaćenih Uredbom (EU) X [Uredba o zajedničkim odredbama], istraživanjima u području sigurnosti programa Obzor Europa uspostavljenih Uredbom (EU) X, programom Prava i Vrijednosti uspostavljenog Uredbom X, programom Pravosuđe uspostavljenog Uredbom EU X, programom Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom EU X i programom InvestEU uspostavljenog Uredbom EU X. Posebno bi trebalo tražiti sinergije u području sigurnosti infrastrukture i javnih prostora, kibersigurnosti, zaštite žrtava i sprječavanja radikalizacije nasilnog ekstremizma, uključujući radikalizaciju. Učinkoviti koordinacijski mehanizmi od ključne su važnosti za postizanje najveće učinkovitosti u ostvarivanju ciljeva politike, iskorištavanje ekonomija razmjera i izbjegavanje preklapanja djelovanja. [Am. 15]

(21)  Mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Fonda trebale bi se provoditi u potpunoj sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje i trebale bi ih dopunjavati. Pri provedbi takvih djelovanja posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja, i vanjske politike Unije i politike razvojne pomoći koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom. Kada je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebalo trebao pridonositi jačanju suradnje s trećim zemljama u područjima od interesa za unutarnju sigurnost Unije, kao što su suzbijanje terorizma i radikalizacije, suradnja s tijelima kaznenog progona trećih zemalja u borbi protiv terorizma, (uključujući jedinice i zajedničke istražne timove), trgovanja, među ostalim, oružjem, drogom, ugroženim vrstama i kulturnim dobrima, teški i organizirani kriminal i korupcija te trgovanje ljudima i krijumčarenje migranata. [Am. 16]

(22)  Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na aktivnosti u kojima intervencija Unije u usporedbi s djelovanjima država članica može rezultirati dodatnom vrijednošću. Prekogranična dimenzija ključna je za sigurnost i stoga je nužan snažan, koordiniran odgovor na razini EU-a. Financijska potpora predviđena ovom Uredbom osobito će doprinijeti jačanju spremnosti u području sigurnosti na nacionalnim razinama i na razini Unije.

(23)  Može se smatrati da se država članica ne pridržava mjerodavne pravne stečevine Unije u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Fondom ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u području sigurnosti, ako postoji očigledan rizik da će država članica izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine o sigurnosti ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(23a)  U skladu s Uredbom (EU) br. X Europskog parlamenta i Vijeća(10), Unija bi trebala poduzeti mjere za zaštitu svojeg proračuna ako se u nekoj od država članica utvrde opći nedostaci u pogledu vladavine prava. Na ovaj Fond trebala bi se primjenjivati Uredba (EU) br. X. [Am. 17]

(24)  Fond bi trebao odražavati potrebu za povećanom fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te istodobno poštovati zahtjeve u pogledu predvidljivosti i osiguravati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Provedba Fonda treba se temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti i kvaliteti potrošnje. Osim toga, provedba Fonda treba biti što je moguće više prilagođena korisniku. [Am. 18]

(25)  Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za države članice izračunate na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu I.

(26)  Ti početni iznosi trebali bi biti osnova za dugoročna ulaganja država članica u sigurnost. Kako bi se uzele u obzir promjene u unutarnjim i vanjskim sigurnosnim prijetnjama ili u početnom stanju, na sredini programskog razdoblja državama članicama dodijelit će se dodatni iznos na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka kako je utvrđeno u ključu za raspodjelu uzimajući u obzir stanje provedbe programa. [Am. 19]

(26a)  Pri raspodjeli dostupnih sredstava iz Fonda trebalo bi uzeti u obzir kritičnu infrastrukturu koju države članice trebaju zaštititi. [Am. 20]

(27)  Budući da u području sigurnosti stalno nastaju novi izazovi, dodjelu sredstava trebalo bi prilagoditi promjenama u pogledu unutarnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji i usmjeriti sredstva prema prioritetima koji imaju najveću dodanu vrijednost za Uniju. Kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe, promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se sredstva usmjerila na djelovanja Unije s najvećom dodanom vrijednošću EU-a, dio sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije i hitnoj pomoći posredstvom tematskog instrumenta. [Am. 21]

(28)  Države članice trebalo bi poticati da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za djelovanja navedena u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije ponajprije zbog njihove velike europske dodane vrijednosti ili prioritetne važnosti za Uniju. [Am. 22]

(29)  Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda može se raspodijeliti i za provedbu posebnih djelovanja koja zahtijevaju suradnju država članica ili kada zbog promjena u Uniji treba osigurati dodatna sredstva jednoj ili više država članica. Komisija bi ta posebna djelovanja trebala definirati u svojim programima rada.

(30)  Fond bi trebao doprinijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s unutarnjom sigurnosti i omogućiti državama članicama da zadrže sposobnosti koje su ključne za Uniju kao cjelinu. Takva potpora sastoji se od pune naknade izabranih posebnih troškova povezanih s ciljevima u okviru Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica.

(31)  Kako bi se dopunila provedba njegovog cilja politike na nacionalnoj razini putem programa država članica, Fond bi također trebao pružiti potporu djelovanjima na razini Unije. Takva djelovanja trebala bi pridonositi općim strateškim ciljevima unutar djelokruga intervencije Fonda te se odnose na analize politike i inovacije, transnacionalno uzajamno učenje i partnerstva te s ispitivanje novih inicijativa i djelovanja diljem Unije ili među određenim državama članicama. U tom bi pogledu trebalo poticati suradnju među obavještajnim službama država članica kako bi se osigurala potrebna razmjena informacija u cilju veće učinkovitosti borbe protiv terorizma te teškog i organiziranog kriminala te kako bi se pridonijelo boljem razumijevanju njihove prekogranične prirode. Fondom bi se trebali podržati napori država članica u razmjeni dobrih praksi i poticanju zajedničkog osposobljavanja kako bi se pridonijelo razvoju kulture suradnje i uzajamnog povjerenja među obavještajnim službama, kao i među obavještajnim službama i Europolom. [Am. 23]

(32)  Kako bi se ojačala sposobnost Unije da bez odgode reagira na sigurnosne incidente ili nove prijetnje Uniji, trebalo bi biti moguće pružati hitnu pomoć u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi. Hitna pomoć stoga se ne bi trebala pružati za hitna i dugoročna djelovanja ili za situacije kada je hitnost djelovanja posljedica neodgovarajuće administrativne organizacije i nedostatnog operativnog planiranja nadležnih tijela.

(33)  Kako bi se osigurala nužna fleksibilnost djelovanja i mogućnost odgovora na nove potrebe, trebalo bi omogućiti pružanje odgovarajućih dodatnih financijskih sredstava decentraliziranim agencijama kako bi one mogle obavljati određene hitne zadaće. U slučajevima kada je zadaća koju treba obaviti toliko hitna da se izmjena proračuna decentraliziranih agencija nije mogla dovršiti na vrijeme, one bi trebale biti prihvatljivi korisnici hitne pomoći, uključujući u obliku bespovratnih sredstava, u skladu s prioritetima i inicijativama koje su institucije EU-a utvrdile na razini Unije.

(33a)  U kontekstu transnacionalne prirode mjera Unije i kako bi se promicale usklađene mjere za ostvarivanje cilja najviše razine sigurnosti u Uniji, decentralizirane agencije također bi trebale biti prihvatljive kao korisnici mjera Unije, uključujući u obliku bespovratnih sredstava. U cilju osiguranja europske dodane vrijednosti, takva bi potpora trebala biti u skladu s prioritetima i inicijativama koje su na razini Unije utvrdile institucije Unije. [Am. 24]

(34)  Politički ciljevi ovog Programa nastojat će se postići i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru područja politike fonda InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost.

(35)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Fond za unutarnju sigurnost (FUS) koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu stavka X. Međuinstitucijskog sporazuma od X između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(11), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(36)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba](12) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Fond. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnoj provedbi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala dosljednost u provedbi financijskih programa Unije, Financijska uredba trebala bi se primjenjivati na djelovanja koja će se provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u okviru FUS-a.

(37)  Za potrebe provedbe djelovanja u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. X. [Uredba o zajedničkim odredbama](13). U slučaju suprotnih odredbi, ova Uredba ima prednost nad Uredbom (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 159]

(38)  Uredbom (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil, migracije i migracije integraciju (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama, ponajprije utvrđivanjem pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Nadalje, u ovoj Uredbi važno je navesti ciljeve Fonda za unutarnju sigurnost i utvrditi posebne odredbe o aktivnostima koje se mogu financirati uz potporu iz ovog Fonda. [Am. 26]

(38a)  Kako bi se osiguralo da Fond podupire mjere za rješavanje svih posebnih ciljeva Fonda te da je raspodjela sredstava među ciljevima razmjerna izazovima i potrebama kako bi se ciljevi mogli ostvariti, za svaki posebni cilj Fonda trebalo bi odrediti minimalni postotak dodijeljenih sredstava, i za nacionalne programe i za tematski instrument. [Am. 27]

(39)  Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(40)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(16) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(17), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih i/ili kaznenih sankcija. Posebno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi upravne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi utvrdio je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(18). U skladu s Financijskom uredbom, svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice u potpunosti surađuju i pružaju svu potrebnu podršku institucijama, agencijama i tijelima Unije u zaštiti njezinih financijskih interesa. Rezultati istraga u pogledu nepravilnosti ili prijevare u vezi s Fondom trebaju se dostaviti Europskom parlamentu. [Am. 28]

(41)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a.

(42)  U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(19) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(43)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a ”(20), koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., predmetne države članice trebale bi osigurati da se njihovim programima rješavaju posebni problemi s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fondom se tim državama članicama osiguravaju potrebna sredstva kako bi, prema potrebi, mogle pomoći tim regijama. [Am. 29]

(44)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(21) postoji potreba za evaluacijom ovog Fonda na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Fonda na terenu. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Fonda. Ti pokazatelji trebaju obuhvaćati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje. [Am. 30]

(45)  Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike i postizanju općeg cilja od 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi tijekom razdoblju VFO-a 2021. – 2027., te godišnji cilj od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Mjerodavna djelovanja utvrdit će se tijekom izrade i provedbe Fonda i ponovno ocijeniti u kontekstu povezanih evaluacija i preispitivanja. [Am. 31]

(46)  S pomoću tih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda u skladu s mjerodavnim odredbama Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama] i s ovom Uredbom. Kako bi svoju nadzornu ulogu mogla ispuniti na odgovarajući način, Komisija bi trebala moći utvrditi iznose koji su zaista potrošeni iz Fonda u danoj godini. Države članice bi stoga pri podnošenju godišnjih financijskih izvještaja svojih nacionalnih programa Komisiji trebale razlikovati povrat sredstava, pretfinanciranje krajnjih korisnika te naknade stvarno nastalih troškova. Kako bi se olakšala revizija i nadzor provedbe Fonda, Komisija bi te iznose trebala uključiti u svoje godišnje izvješće o provedbi Fonda. Komisija svake godine Europskom parlamentu i Vijeću treba podnijeti sažetak prihvaćenih godišnjih izvješća o uspješnosti. Komisija na zahtjev stavlja Europskom parlamentu i Vijeću na raspolaganje cijeli tekst godišnjih izvješća o uspješnosti. [Am. 32]

(47)  Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu programa rada za tematski instrument, popisa djelovanja prihvatljivih za više sufinanciranje kako je navedeno u Prilogu IV., operativne potpore i u cilju daljnjeg razvoja okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. [Am. 33]

(48)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(22). Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na predloške obrazaca za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak. [Am. 34]

(49)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(50)  U skladu s člankom. 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska [ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. /priopćila je svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe].

(51)  Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. X kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir(23),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se Fond za unutarnju sigurnost („Fond”) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 35]

2.  Njome se Ovom Uredbom utvrđuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila financiranja. se:

(a)   ciljevi Fonda;

(b)  posebni ciljevi Fonda i mjere za provedbu tih posebnih ciljeva;

(c)   proračun za razdoblje 2021. – 2027.;

(d)   oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila tog financiranja. [Am. 36]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(b)  „sprečavanje kriminala” znači sve mjere čija je namjena smanjiti ili doprinijeti smanjivanju kriminala i osjećaja nesigurnosti državljana, prema članku 2. stavku 2. Odluke Vijeća 2009/902/PUP(24);

(c)  „kritična infrastruktura” znači imovina, mreža, sustav ili njihov dio koji su nužni za održavanje vitalnih društvenih funkcija, zdravlja, sigurnosti, zaštite, gospodarske ili socijalne dobrobiti ljudi, čiji bi poremećaj rada, povreda ili uništenje, kao posljedica neuspjelog održavanja tih funkcija, mogli imati znatan učinak u državi članici ili u Uniji;

(d)  „kiberkriminalitet” znači kaznena djela ovisna o kibertehnologijama, odnosno kaznena djela koja se mogu počiniti samo uporabom uređaja i sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), pri čemu su uređaji i sustavi alati za počinjenje kaznenog djela ili su primarne mete kaznenog djela i kaznena djela omogućena kibertehnologijama, odnosno tradicionalna kaznena djela, na primjer seksualno iskorištavanje djece, čiji se opseg ili doseg mogu povećati uporabom računala, računalnih mreža ili drugih oblika IKT-a; [Am. 37]

(e)  „djelovanja EMPACT-a” znači djelovanja koja se poduzimaju u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT)(25). EMPACT je strukturirana multidisciplinarna platforma za suradnju relevantnih država članica, institucija i agencija EU-a te trećih zemalja, međunarodnih organizacija i drugih javnih i privatnih partnera na uklanjanju najvećih prijetnji organiziranog i teškog međunarodnog kriminala u okviru ciklusa politike EU-a;

(f)  „ciklus politike EU-a” odnosi se na multidisciplinarnu inicijativu utemeljenu na obavještajnim podacima čiji je cilj borba protiv najvećih prijetnji teškog i organiziranog kriminala u EU-u poticanjem suradnje između država članica, institucija Unije, agencija Unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova i, prema potrebi, relevantnih trećih zemalja i određenih međunarodnih organizacija; [Am. 38]

(g)  „razmjena informacija i pristup informacijama” znači sigurno prikupljanje, pohrana, obrada, analiza i razmjena informacija koje su važne nadležnim tijelima iz članka 87. UFEU-a i za Europol, Eurojust i Ured europskog javnog tužitelja u području sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela, posebno terorizma i kiberkriminaliteta, kao i prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala, koje su obrađene u skladu s primjenjivim pravilima Unije u području zaštite podataka; [Am. 39]

(h)  „pravosudna suradnja” znači pravosudna suradnja u kaznenim stvarima; [Am. 40]

(i)  „LETS” znači Europski program osposobljavanja u području provedbe zakona kojim se policijskim službenicima nastoje osigurati znanje i vještine koji su potrebni za učinkovito djelotvorno sprječavanje i suzbijanje teškog i organiziranog prekograničnog kriminala i terorizma na temelju učinkovite suradnje, kako je istaknuto u Komunikaciji Komisije od 27. ožujka 2013. o uspostavi europskog LETS-a(26) i dalje navedeno u Uredbi o CEPOL-u(27); [Am. 41]

(j)  „organizirani kriminal” znači kažnjivo ponašanje povezano sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji prema definiciji Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP(28);

(k)  „pripravnost” znači posebne mjere čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika povezanih s mogućim terorističkim napadima ili drugim sigurnosnim incidentima; [Am. 42]

(l)  „mehanizam za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine” znači provjera pravilne primjene schengenske pravne stečevine kako je propisano Uredbom (EU) br. 1053/2013, uključujući u području policijske suradnje;

(m)  „suzbijanje korupcije” obuhvaća sva područja istaknuta u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije, uključujući sprječavanje, kriminalizaciju i mjere kaznenog progona, međunarodnu suradnju, povrat imovine, tehničku pomoć i razmjenu informacija;

(n)  „terorizam” znači svako namjerno djelovanje i kazneno djelo prema definiciji iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma(29).

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.  Politički cilj Fonda je pridonijeti osiguranju visoke razine sigurnosti u Uniji među ostalim pojačanom suradnjom, posebno borbom protiv sprečavanjem i suzbijanjem terorizma i radikalizacije nasilnog ekstremizma, uključujući radikalizaciju, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta te pomaganjem žrtvama kriminala i njihovom zaštitom. Fondom se također podupire pripravnost za incidente koji se odnose na sigurnost i upravljanje njima. [Am. 43]

2.  U okviru političkog cilja iz stavka 1. Fond pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)  poboljšanju i olakšavanju razmjene relevantnih i točnih informacija među tijelima kaznenog progona i sudskim tijelima država članica, drugim nadležnim tijelima EU-a država članica i drugim relevantnim tijelima Unije, posebno Europolom i Eurojustom, te unutar njih i, kao i gdje je to relevantno, s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama; [Am. 44]

(b)  jačanju prekograničnih poboljšanju i jačanju prekogranične koordinacije i suradnje, među ostalim i relevantnih zajedničkih operacija tijela kaznenog progona i drugih nadležnih tijela EU-a država članica i unutar njih protiv terorizma te teškog i organiziranog kriminala s prekograničnom dimenzijom; i [Am. 45]

(c)  podupiranju napora usmjerenih na jačanje sposobnosti nužnog jačanja sposobnosti država članica za suzbijanje i sprječavanje kriminala, uključujući među ostalim i terorizma, kiberkriminaliteta i nasilnog ekstremizma, uključujući radikalizaciju, posebno pojačanom suradnjom javnih tijela, relevantnih agencija Unije, civilnog društva i privatnih partnera aktera, diljem država članica i u njima, te civilnim upravljanjem kriznim situacijama nakon sigurnosnog incidenta. [Am. 46]

(ca)  razvoju zajedničke obavještajne kulture pružanjem potpore kontaktima i uzajamnom povjerenju, razumijevanju i učenju, širenju znanja i najboljih praksi među obavještajnim službama država članica i s Europolom, posebno putem zajedničkih osposobljavanja i razmjene stručnjaka. [Am. 47]

3.  U okviru posebnih ciljeva iz stavka 2. Fond se, među ostalim, provodi s pomoću provedbenih mjera iz Priloga II članka 3.a. [Am. 48]

4.  djelovanja koja Operacije koje se financiraju provode se uz potpuno poštovanje temeljnih prava i ljudskog dostojanstva te vrijednosti iz članka 2. Djelovanja Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a financiranje se prekida i vraća ako postoje jasni i utemeljeni dokazi da mjere doprinose kršenju tih prava. Operacije su posebno u skladu s odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima, zakonodavstva Unije o zaštiti podataka te Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP). Ako je moguće, Posebna pozornost posvećuje se državama članicama kada provode mjere pomoći i zaštite ranjivih osoba pri provedbi operacija povezanih s ranjivim osobama, posebno djece djecom i maloljetnika maloljetnicima bez pratnje. [Am. 49]

Članak 3.a

Provedbene mjere

1.  Fond će pridonijeti postizanju posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) usmjeravajući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije u području sigurnosti kojom se podupire razmjena relevantnih informacija, među ostalim i putem provedbe preporuka u okviru mehanizama kontrole kvalitete i mehanizama za evaluaciju, kao što su mehanizam za evaluaciju schengenske pravne stečevine i drugi mehanizmi za kontrolu kvalitete i mehanizmi za evaluaciju;

(b)  uspostavu, prilagodbu i održavanje informacijskih sustava i komunikacijskih mreža Unije koji su važni za sigurnost, uključujući njihovu interoperabilnost, te razvoj odgovarajućih alata za uklanjanje utvrđenih nedostataka;

(c)  povećanje aktivne upotrebe alata, sustava i baza podataka Unije za razmjenu informacija koji su važni za sigurnost, poboljšanje međupovezanosti nacionalnih baza podataka koje su važne za sigurnost, kao i njihove povezanosti s bazama podataka Unije, kada je to predviđeno relevantnim pravnim osnovama, te osiguranje da se te baze podataka opskrbljuju relevantnim visokokvalitetnim podacima; i

(d)  podupiranje relevantnih nacionalnih mjera za provedbu posebnih ciljeva iz članka 3. stavka 2. točke (a).

2.  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  povećanje broja operacija kaznenog progona koje zajedno provode države članice, među ostalim i, prema potrebi, s drugim relevantnim dionicima, posebno u cilju olakšavanja i poboljšanja korištenja zajedničkih istražnih timova, zajedničkih patrola, potjera, tajnog praćenja i drugih mehanizama operativne suradnje u kontekstu ciklusa politike EU-a (EMPACT), s posebnim naglaskom na prekograničnim operacijama;

(b)  povećanje koordinacije i suradnje tijela kaznenog progona i ostalih nadležnih tijela unutar država članica i između njih te s drugim relevantnim dionicima, primjerice preko mreža specijaliziranih nacionalnih jedinica, mreža i struktura za suradnju Unije i centara Unije;

(c)  poboljšanje međuagencijske suradnje te suradnje na razini Unije između država članica ili između država članica, s jedne strane, i relevantnih nadležnih tijela, ureda i agencija Unije, s druge strane, te na nacionalnoj razini između nacionalnih nadležnih tijela u svakoj državi članici.

3.  Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (c) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  povećanju mogućnosti osposobljavanja, vježbi i uzajamnog učenja u području kaznenog progona, posebno uključivanjem elemenata o pitanjima povezanima s radikalizacijom, nasilnim ekstremizmom i rasizmom, specijaliziranih programa razmjene među državama članicama, među ostalim i za mlađe osoblje za kazneni progon, i razmjene najbolje prakse, među ostalim i s trećim zemljama te drugim relevantnim akterima;

(b)  iskorištavanje sinergija udruživanjem resursa i znanja država članica i drugih relevantnih aktera, uključujući civilno društvo, primjerice putem osnivanja zajedničkih centara izvrsnosti, razvoja zajedničkih procjena rizika, zajedničkih centara za operativnu potporu za zajedničke operacije ili dijeljenja najboljih praksi u sprečavanju kriminala na lokalnoj razini;

(c)  promicanje i razvoj mjera, zaštitnih mjera, mehanizama i najboljih praksi za ranu identifikaciju, zaštitu i pomaganje svjedocima, zviždačima i žrtvama kaznenih djela i razvoj partnerstava između javnih tijela i ostalih relevantnih aktera u tom kontekstu;

(d)  kupnju odgovarajuće opreme i uspostavu ili nadogradnju specijaliziranih objekata za osposobljavanje i ostale bitne sigurnosne infrastrukture u cilju jačanja pripravnosti, otpornosti, svijesti građana i primjerenog odgovora na sigurnosne prijetnje;

(e)  otkrivanje, procjena i otklanjanje slabih točaka u kritičnoj infrastrukturi i informatičkoj opremi sa snažnim prodorom na tržište kako bi se spriječili napadi na informacijske sustave i kritičnu infrastrukturu, na primjer s pomoću analize koda besplatnog softvera i softvera otvorenog koda, uspostavljanjem i podupiranjem programa za nagrađivanje prijavljenih propusta („bug bounty”) ili ispitivanjem prodora.

4.  Fond pridonosi postizanju posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (ca) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  poboljšanje suradnje i koordinacije među obavještajnim službama država članica te između tih službi i tijela kaznenog progona putem kontakata, umrežavanja, međusobnog povjerenja, razumijevanja i učenja, razmjene i širenja znanja, iskustva i najboljih praksi, posebno u pogledu pružanja potpore policijskim istragama i procjeni prijetnji;

(b)  razmjenu i osposobljavanje obavještajnih službenika. [Am. 50]

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.  U okviru ciljeva skladu s provedbenim mjerama iz članka 3.a, Fondom se podupiru mjere koje pridonose postizanju ciljeva i u skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II., Fondom se posebno podupiru članka 3. To može uključivati mjere iz Priloga III. [Am. 51]

2.  U cilju Radi postizanja ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, Fondom se, prema potrebi, mogu podupirati djelovanja u skladu s prioritetima Unije u iznimnim slučajevima te unutar utvrđenih granica i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, mogu podupirati djelovanja iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama, u skladu s člankom 5. [Am. 52]

2.a  Ukupni iznos sredstava za podupiranje djelovanja u trećim zemljama ili povezana s njima u okviru tematskog instrumenta u skladu s člankom 8. nije veći od 2 % ukupnog iznosa dodijeljenog tematskom instrumentu na temelju članka 7. stavka 2. točke (b). [Am. 53]

2.b  Ukupni iznos sredstava za podupiranje djelovanja u trećim zemljama ili povezana s njima u okviru programa država članica u skladu s člankom 12. nije veći od 2 % ukupnog iznosa dodijeljenog toj državi članici na temelju članka 7. stavka 2. točke (a), članka 10. stavka 1. i Priloga I. [Am. 54]

3.  Sljedeća djelovanja nisu prihvatljiva:

(a)  djelovanja ograničena na održavanje javnog reda na nacionalnoj razini ili koja se uglavnom od njega sastoje; [Am. 55]

(b)  djelovanja koja obuhvaćaju kupovinu ili održavanje standardne opreme, standardnih prijevoznih sredstava ili standardnih objekata tijela kaznenog progona i ostalih nadležnih tijela iz članka 87. UFEU-a;

(c)  djelovanja s vojnom ili obrambenom svrhom;

(d)  oprema čija je barem jedna glavna svrha carinska kontrola; [Am. 56]

(e)  sredstva za prisilu, uključujući oružje, streljivo, eksplozive i palice, osim za osposobljavanje;

(f)  nagrade za doušnike i gotovinski mamac(30) izvan okvira djelovanja EMPACT-a.

Ako nastupi krizna situacija, neprihvatljiva djelovanja iz ovog stavka točaka (a) i (b) prvog podstavka mogu se smatrati prihvatljivima. [Am. 57]

Članak 5.

Prihvatljivi subjekti

1.  Sljedeći subjekti mogu biti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

i.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

ii.  trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima navedenima koji su u njemu navedeni, uz uvjet da se svim djelovanjima trećih zemalja, djelovanja u trećim zemljama ili djelovanjima koja su povezana s trećim zemljama u potpunosti poštuju prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i međunarodne obveze Unije i država članica. [Am. 58]

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka relevantna međunarodna organizacija. [Am. 59]

2.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja, nakon odobrenja Komisije. [Am. 60]

4.  Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u različitim državama članicama ili u prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su. [Am. 61]

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

ODJELJAK 1.

Zajedničke odredbe

Članak 6.

Opća načela

1.  Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na osiguravanje europske dodane vrijednosti ciljevima ove Uredbe. [Am. 62]

2.  Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna nacionalnim instrumentima i usklađena s drugim instrumentima Unije, posebno s djelovanjima provedenima u okviru drugih fondova Unije. [Am. 63]

3.  Fond se provodi u okviru podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c) Financijske uredbe.

Članak 7.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Fonda za razdoblje 2021. – 2027. godine iznosi 2 209 725 000 EUR u cijenama iz 2018. (2 500 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 64]

2.  Financijska omotnica upotrebljava se kako slijedi:

(a)  1 325 835 000 EUR u cijenama iz 2018. (1 500 000 000  EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se za programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja; [Am. 65]

(b)  883 890 EUR u cijenama iz 2018. (1 000 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se tematskom instrumentu. [Am. 66]

3.  Najviše 0,84 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije za provedbu Fonda.

Članak 8.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.  Financijska omotnica iz članka 7. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno s pomoću financijskog instrumenta uporabom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja, kako je navedeno u programima rada. Financiranje iz tematskog instrumenta upotrebljava se za njegove komponente:

(a)  posebna djelovanja;

(b)  djelovanja Unije i

(c)  hitnu pomoć.

Iz financijske omotnice za financijske instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije.

2.  Financiranje iz tematskog instrumenta usmjereno je na prioritete s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili se i upotrebljava se za odgovor na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije iz Priloga II članka 3.a, za posebne mjere kao što su one navedene u Prilogu III. ili za mjere potpore u skladu s člankom 19. Raspodjela sredstava iz tematskog instrumenta među različitim prioritetima proporcionalna je, koliko je to moguće, izazovima i potrebama kako bi se osiguralo da se ciljevi fonda mogu ostvariti. [Am. 67]

2.a  Financiranje iz tematskog instrumenta dodjeljuje se kako slijedi:

(a)  najmanje 10 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)  najmanje 10 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)  najmanje 30 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)  najmanje 5 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (ca). [Am. 68]

3.  Kada se financiranje iz tematskog instrumenta odobrava državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se financiranje nije dostupno za projekte ako je jasno da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje Komisije u vezi s povredom prava na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i propisnost tog financiranja, ili izvršenje tih projekata bilo upitno kao rezultat obrazloženog mišljenja koje je objavila Komisija u vezi s postupkom povrede na temelju članka 258. UFEU-a. [Am. 69]

4.  Kada se financiranje iz tematskog instrumenta provodi u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama] procjenjuje utječe li na predviđeno djelovanje obrazloženo mišljenje Komisije u vezi s povredom prava na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata osigurava da financiranje nije dostupno za projekte ako je jasno da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i propisnost tog financiranja, ili izvršenje tih projekata bilo upitno kao rezultat obrazloženog mišljenja koje je objavila Komisija u vezi s postupkom povrede na temelju članka 258. UFEU-a. [Am. 70]

5.  Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije. Komisija donosi odluke o financiranju ima ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. kako bi se ova Uredba dopunila uspostavom programa rada za tematski instrument kako je navedeno u članku [110.] Financijske uredbe u kojima utvrđuje ciljeve i djelovanja koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju Prije donošenja programa rada Komisija se savjetuje s relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen za operacije mješovitog financiranja. Kako bi se osigurala pravovremena raspoloživost sredstava, Komisija može odvojeno donijeti program rada za hitnu pomoć. [Am. 71]

6.  Nakon donošenja odluke o financiranju programa rada iz stavka 3 5. Komisija može na odgovarajući način izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. [Am. 72]

7.  Te odluke o financiranju Ti programi rada mogu biti godišnje godišnji ili višegodišnje višegodišnji i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta. [Am. 73]

ODJELJAK 2.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 9.

Područje primjene

1.  Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se izvršavati u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom Komisije o tematskom instrumentu iz članka 8.

2.  Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe i Uredbe (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 10.

Proračunska sredstva

1.  Sredstva iz članka 7. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja („programi”) okvirno kako slijedi:

(a)  1 250 000 000 EUR državama članicama u skladu s kriterijima iz Priloga I.;

(b)  250 000 000 EUR državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 13. stavku 1

2.  Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 7. stavka 2. točke (b).

Članak 11.

Stope sufinanciranja

1.  Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuju 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta.

2.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih djelovanja.

3.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za djelovanja iz Priloga IV.

4.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu.

5.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

5.a  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za tehničku pomoć na inicijativu država članica. [Am. 74]

6.  U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuje se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Fonda za vrste djelovanja navedenih u stavcima od 1. do 5.

7.  U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)  ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos ili

(b)  samo javni doprinos.

Članak 12.

Programi

1.  Svaka država članica osigurava i Komisija osiguravaju da su prioriteti iz nacionalnih programa u skladu s prioritetima Unije i izazovima utvrđenima u području sigurnosti i da predstavljaju odgovor na njih te da su u potpunosti u skladu s odgovarajućom pravnom stečevinom Unije i usuglašenim prioritetima Unije. U definiranju tih prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da je u programu na odgovarajući način uređeno pitanje provedbenih mjera iz Priloga II članka 3.a. [Am. 75]

1.a  Komisija tijekom ocjene nacionalnih programa država članica osigurava da na predviđena djelovanja ne utječe obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a u vezi sa zakonitošću i pravilnošću rashoda ili izvedbe projekata. [Am. 76]

1.b  Države članice dodjeljuju sredstva za svoje nacionalne programe kako slijedi:

(a)  najmanje 10 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)  najmanje 10 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)  najmanje 30 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)  najmanje 5 % za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (ca). [Am. 77]

1.c  Države članice koje žele odstupiti od stavka 1.b o tome obavješćuju Komisiju i zajedno s Komisijom procjenjuju je li u posebnim okolnostima koje utječu na unutarnju sigurnost potrebno izmijeniti te minimalne postotke. Sve takve izmjene mora odobriti Komisija. [Am. 78]

2.  Komisija će osiguati osigurava da su Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) budu povezani s razvojem uključeni u razvoj programa u ranoj fazi od samog početka, u pogledu područja njihove nadležnosti. Države članice savjetuju se s Europolom pri osmišljavanju svojih djelovanja, osobito kada u svoje programe uključuju ciklus politika EU-a ili djelovanja EMPACT ili djelovanja koje koordinira Zajednička radna skupina za djelovanje protiv kibernetičkog kriminala (skupina J-CAT). Kako bi se izbjegla preklapanja, države članice koordinirat će se s CEPOL-om prije uključivanja osposobljavanja u svoje programe. Države članice savjetuju se o planiranju svojih djelovanja i s drugim relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva. [Am. 79]

3.  Komisija može, prema potrebi, uključiti Agenciju Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agenciju Europske unije agencije iz stavka 2., Europski odbor za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) zaštitu podataka i Europski centar Europskog nadzornika za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) zaštitu podataka u zadaće praćenja i evaluacije kako je navedeno u odjeljku 5., osobito kako bi se osiguralo da djelovanja provedena uz potporu Fonda, a koja su u okviru njihova mandata, budu u skladu s relevantnom pravnom stečevinom i dogovorenim prioritetima Unije. [Am. 80]

4.  Najviše 15 % dodijeljenih sredstava za program države članice može se upotrijebiti za kupnju opreme, prijevoznih sredstava ili izgradnju objekata koji su važni za sigurnost. Ta se gornja granica može prekoračiti samo u propisno opravdanim slučajevima i nakon odobrenja Komisije. [Am. 81]

5.  Države članice u svojim programima daju prednost sljedećem:

(a)  prioritetima Unije i usklađivanju s pravnom stečevinom u području sigurnosti, osobito koordinaciji i suradnji među tijelima kaznenog progona i učinkovitoj razmjeni informacija relevantnih i interoperabilnosti točnih informacija te provedbi komponenti okvira za interoperabilnost informacijskih sustava; [Am. 82]

(b)  preporukama s financijskim posljedicama danima u okviru Uredbe (EU) br. 1053/2013 o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u području policijske suradnje;

(c)  uklanjanju nedostaka u pojedinim zemljama s financijskim posljedicama utvrđenima u okviru procjena potreba kao što su preporuke iz Europskog semestra u području korupcije.

6.  Program se, prema potrebi, mijenja kako bi se u obzir uzele preporuke iz stavka 5. i napredak u postizanju ključnih etapa i ciljeva kako je navedeno u godišnjim izvješćima o uspješnosti iz članka 26. stavka 2. točke (a). Ovisno o učinku prilagodbe, Komisija može odobriti odobrava revidirani program u skladu s postupkom iz članka 19. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama. [Am. 83]

7.  Države članice osobito nastoje provoditi djelovanja navedena u Prilogu IV. U slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti ili kako bi se osiguralo učinkovito izvršenje financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. radi izmjena Priloga Annex IV.

8.  Ako država članica odluči provoditi projekte u trećoj zemlji ili u vezi s trećom zemljom ili u trećoj zemlji, kako je navedeno u članku 5., uz potporu iz Fonda, predmetna država članica se o tome savjetuje s Komisijom prije početka projekta. Komisija ocjenjuje komplementarnost i dosljednost predviđenih projekata s drugim djelovanjima Unije i država članica u odnosu na predmetnu treću zemlju. Osim toga, Komisija provjerava usklađenost predviđenih projekata sa zahtjevima u pogledu temeljnih prava iz članka 3. stavka 4. [Am. 84]

9.  Programiranje iz članka U skladu s člankom 17. stavka 5. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji , svakim programom se na vrstama za svaki poseban cilj utvrđuju vrste intervencija utvrđenih u prema tablici 1. Priloga VI. i okvirna raspodjela programiranih sredstava po vrsti intervencije ili području potpore. [Am. 85]

Članak 13.

Preispitivanje u sredini razdoblja

1.  Komisija će 2024. dodijeliti , nakon što o tome obavijesti Europski parlament, programima predmetnih država članica dodjeljuje dodatni iznos iz članka 10. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 2. Priloga I. Dodjela će biti važeća za razdoblje od kalendarske godine 2025. [Am. 86]

2.  Ako najmanje 1030 % inicijalno dodijeljenih sredstava za program iz članka 10. stavka 1. točke (a) nije pokriveno zahtjevima za međuplaćanja podnesenima u skladu s člankom 85. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica nije prihvatljiva za dodjelu dodatnih sredstava za program iz stavka 1. [Am. 87]

2.a   Stavak 2. primjenjuje se samo ako su relevantni regulatorni okvir i povezani akti na snazi 1. siječnja 2022. [Am. 160]

3.  Pri dodjeli sredstava iz tematskog instrumenta od 2025. će se, prema potrebi, uzimati u obzir se uzima napredak u postizanju ciljnih vrijednosti okvira uspješnosti iz članka 12. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama] te utvrđeni nedostaci u provedbi. [Am. 88]

Članak 14.

Posebna djelovanja

1.  Posebna djelovanja su transnacionalni ili nacionalni projekti u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe.

2.  Država članica može uz dodijeljena sredstva koja su izračunata u skladu s člankom 10. stavkom 1. primati financiranje za posebna djelovanja, uz uvjet da je označeno kao takvo u programu i upotrijebljeno u svrhu provedbe ciljeva ove Uredbe, uključujući suzbijanje novih prijetnji.

3.  To se financiranje ne upotrebljava za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

Članak 15.

Operativna potpora

1.  Operativna potpora dio je dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati za pružanje potpore javnim tijelima koja su odgovorna za obavljanje zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge Unije, u mjeri u kojoj se njima pridonosi osiguranju visoke razine sigurnosti u cijeloj Uniji. [Am. 89]

2.  Država članica može iskoristiti do 1020 % iznosa koji je u okviru Fonda dodijeljen njezinu programu za financiranje operativne potpore za tijela javne vlasti nadležnih za provedbu zadaća i usluga koje čine javne usluge Unije. [Am. 90]

3.  Država članica koja se koristi operativnom potporom pridržava se pravne stečevine Unije u području sigurnosti.

4.  Države članice moraju u programu i u godišnjim izvješćima o uspješnosti iz članka 26. opravdati upotrebu operativnih potpora za postizanje ciljeva ove Uredbe. Prije odobrenja programa Komisija ocjenjuje početno stanje u državama članicama koje su izjavile da planiraju zatražiti operativnu potporu, uzimajući u obzir informacije koje su dostavile te države članice te preporuke mehanizama kontrole kvalitete i evaluacije kao što su: mehanizam evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, procjena Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA) o osjetljivosti i riziku te drugi mehanizmi za kontrolu kvalitete i evaluaciju, prema potrebi. [Am. 91]

5.  Operativna potpora usmjerena je na posebne zadaće i usluge djelovanja kako je propisano u Prilogu VII. [Am. 92]

6.  U nepredviđenim ili novim okolnostima ili za osiguranje učinkovitog izvršenja financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. radi izmjena posebnih zadaća i usluga iz Priloga VII.

Članak 15.a

Vidljivost, transparentnost, komunikacija

Korisnici sredstava Unije u potpunosti ispunjavaju zahtjeve u području vidljivosti, transparentnosti i komunikacije u skladu s Uredbom (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 93]

Odjeljak 3.

Potpora i provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 16.

Područje primjene

Potporu na temelju ovog odjeljka izravno pruža Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se pruža neizravno u skladu s točkom (c) tog članka.

Članak 17.

Djelovanja Unije

1.  Djelovanja Unije su transnacionalni projekt ili projekti od posebnog interesa za Uniju, u skladu s ciljevima ove Uredbe.

2.  Na inicijativu Komisije Fond se može upotrebljavati za financiranje djelovanja Unije koja se odnose na ciljeve ove Uredbe iz članka 3. te u skladu s Prilogom III.

3.  Djelovanjima Unije može se osigurati financiranje u bilo kojem obliku propisanom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njima se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.a  Decentralizirane agencije također mogu biti prihvatljivi korisnici dostupnih financiranja u okviru djelovanja Unije kako bi se pružila potpora transnacionalnim djelovanjima i pridonijelo europskoj dodanoj vrijednosti. [Am. 94]

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

5.  Odbor za evaluaciju koji ocjenjuje prijedloge može biti sastavljen od vanjskih stručnjaka.

6.  Doprinosima mehanizmu uzajamne pomoći može biti obuhvaćen rizik povezan s povratom sredstava od korisnika i oni se smatraju dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe X [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 18.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru Fonda provode se u skladu s Uredbom o fondu InvestEU(31) i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 19.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Fond može podupirati mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu Komisije ili u njezino ime. Te mjere, točnije mjere pripreme, praćenja, kontrole, revizije, evaluacije, komunikacije, uključujući institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije u području sigurnosti, vidljivosti i sve mjere administrativne i tehničke pomoći koje su potrebne za provedbu ove Uredbe i, prema potrebi, s trećim zemljama, mogu se financirati do stope po stopi od 100 %. [Am. 95]

Članak 20.

Revizije

Revizije upotrebe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

Članak 21.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju promiču djelovanja i njihovih rezultata njihove rezultate pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane smislene informacije različitoj relevantnoj publici, uključujući medije i javnost na relevantnom jeziku. Kako bi se zajamčila vidljivost sredstava Unije korisnici sredstava Unije prilikom priopćavanja o djelovanju upućuju na njihovo podrijetlo. U tu svrhu korisnici osiguravaju da se u svim komunikacijskim materijalima za medije i javnost istakne simbol Unije i izričito navede financijska potpora Unije. [Am. 96]

2.  Kako bi doprla do najšire moguće publike Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja o Fondu i njegovim djelovanjima i rezultatima. Komisija osobito objavljuje informacije o izradi godišnjih i višegodišnjih programa tematskog instrumenta. Komisija objavljuje i popis odabranih aktivnosti za podršku u okviru tematskog instrumenta na javno dostupnoj internetskoj stranici i redovito ažurira tu listu. Financijska sredstva dodijeljena Fondu pridonose i komunikaciji, osobito institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe. [Am. 97]

2.a  Komisija objavljuje informacije iz stavka 2. u otvorenom i strojno čitljivom formatu koji dopušta razvrstavanje, pretraživanje, izvlačenje, uspoređivanje i ponovnu uporabu podataka, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(32). Moguće je razvrstati podatke prema prioritetima, posebnom cilju, ukupnim prihvatljivim troškovima operacija, ukupnim troškovima projekata, ukupnim troškovima postupaka nabave, imenu korisnika i imenu ugovaratelja. [Am. 98]

Odjeljak 4.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 22.

Hitna pomoć

1.  Fond pruža Komisija može odlučiti pružiti financijsku pomoć iz Fonda za odgovor na žurne i posebne potrebe u slučaju propisno opravdane krizne situacije. Takve situacije mogu biti koja je posljedica sigurnosnog incidenta ili , novonastale prijetnje ili novootkrivene osjetljivosti unutar područja primjene ove Uredbe koja ima ili bi mogla imati znatan negativan utjecaj na sigurnost građana, javnih mjesta ili kritične infrastrukture u jednoj državi članici ili više njih. U takvim slučajevima Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće [Am. 99]

2.  Hitna pomoć može biti u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju izravno decentraliziranim agencijama.

3.  Hitna pomoć može se dodjeljivati za programe država članica povrh dodijeljenih sredstava koja su izračunata u skladu s člankom 10. stavkom 1., uz uvjet da je označena kao takva u programu. To se financiranje ne upotrebljava za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga odobri Komisija izmjenom programa.

4.  Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

4.a  Kad je to potrebno za provedbu djelovanja, hitna pomoć može obuhvaćati rashode koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjeva za pomoć, ali ne prije 1. siječnja 2021. [Am. 100]

Članak 23.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.  Za djelovanje operaciju za koje koju je zaprimljen doprinos u okviru Fonda može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na predmetni doprinos za djelovanje. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja operacije, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu. [Am. 101]

2.  Djelovanja koja Operacije koje su dobile oznaku kvalitete Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete: [Am. 102]

(a)  ocijenjene su prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Fonda;

(b)  u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)  ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda + ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom 67. stavkom 5. Uredbe (EU) X [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom 8. ili Uredbe (EU) X [o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], pod uvjetom da takva djelovanja takve operacije budu u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjiva su pravila fonda koji pruža potporu. [Am. 103]

Odjeljak 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 24.

Praćenje i izvješćivanje

1.  U skladu sa svojim zahtjevima za izvješćivanje iz članka [43. stavka 3. točke (h) podtočaka i. i iii.] Financijske uredbe, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom V.

2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 28. za izmjenu Priloga V. kako bi se uvele potrebne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

3.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Fonda u ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja početne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su. Komisija na zahtjev stavlja na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću primljene podatke o pokazateljima ostvarenja i rezultata. [Am. 104]

4.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, prema potrebi, države članice.

5.  Kako bi se osigurala učinkovita ocjena napretka Fonda u ostvarivanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. za izmjenu Priloga VIII. kako bi se, prema potrebi, revidirali i dopunili pokazatelji te kako bi se ova Uredba dopunila odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući za informacije o projektu koje će dostavljati države članice. Kvalitativni pokazatelji bit će uvršteni u ocjenu. [Am. 105]

Članak 25.

Evaluacija

1.  Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju i evaluaciju u sredini do 31. prosinca 2024. predstavlja evaluaciju provedbe provedbenog razdoblja ove Uredbe sredinom provedbenog razdoblja., uključujući djelovanja provedena u okviru Fonda. Evaluacijom u sredini provedbenog razdoblja ispituje se učinkovitost, djelotvornost, relevantnost i usklađenost Fonda. Točnije, to uključuje procjenu:

(a)  napretka u postizanju ciljeva ove Uredbe, uzimajući u obzir sve već postojeće relevantne informacije, posebno godišnja izvješća o učinkovitosti iz članka 26. te pokazatelje učinka i rezultata iz Priloga VIII.;

(b)  dodane vrijednosti djelovanja i operacija EU-a koje se provode u okviru ovog Fonda;

(c)  primjerenosti provedbenih mjera iz članka 3.a za rješavanje postojećih i novih sigurnosnih izazova;

(d)  dugoročnim učincima Fonda i njegovim učincima na održivost;

(e)  komplementarnosti i dosljednosti između djelovanja koja se podupiru iz Fonda i potpore koju pružaju drugi fondovi Unije.

Obveznom evaluacijom sredinom razdoblja uzima se u obzir retrospektivna evaluacija rezultata na dugoročni učinak prethodnog instrumenta za financijsku potporu za unutarnju sigurnost za razdoblje od 2014. do 2020., Fond za unutarnju sigurnost – Policija. Toj evaluaciji po potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe. [Am. 106]

1.a  Komisija do 31. siječnja 2030. provodi retrospektivnu evaluaciju ove Uredbe. Komisija do istog datuma podnosi izvješće o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću koje obuhvaća elemente iz stavka 1.. U tom pogledu dugoročniji učinci instrumenta ocjenjuju se kako bi se uvrstili u odluku o mogućem produljenju ili izmjeni naknadnog fonda. [Am. 107]

2.  Retrospektivna evaluacija i evaluacija u sredini provedbenog razdoblja provode dostupne su javnosti i dostavljaju se pravodobno Parlamentu bez odgode kako bi se njihovi zaključci mogli iskoristiti u procesu odlučivanja u skladu s vremenskim planom iz članka 40. Uredbe (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama] zajamčila potpuna transparentnost. Komisija jamči da evaluacije ne uključuju informacije o širenju informacija koje bi mogle predstavljati rizik za sigurnost ili privatnost pojedinaca ili ugroziti sigurnosne operacije. [Am. 108]

Pododjeljak 2.

Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 26.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.  Do 15. veljače 2023. i do istog datuma svake sljedeće godine do 2031. i uključujući tu godinu, države članice dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. Izvješće podneseno 2023. obuhvaća provedbu programa do 30. lipnja 2022. Države članice objavljuju ta izvješća na posebnoj internetskoj stranici i prosljeđuju ih Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 109]

2.  Godišnje izvješće uspješnosti posebno sadržava informacije o sljedećem:

(a)  napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uzimajući u obzir najnovije podatke kako je propisano u članku 37. Uredbe (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama];

(aa)  analizi godišnjih financijskih izvješća o nacionalnom programu o povratima, predfinanciranju krajnjim korisnicima i stvarno nastalim izdacima; [Am. 110]

(b)  svim problemima koji utječu na uspješnost programa i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje, uključujući obrazložena mišljenja Komisije u pogledu postupka zbog povrede u skladu s člankom 258.; [Am. 111]

(c)  komplementarnosti između , koordiniranosti i koherentnosti djelovanja koja se podupiru iz Fonda i potpore koju pružaju drugi fondovi Unije, posebno oni u trećim zemljama ili povezani s trećim zemljama; [Am. 112]

(d)  doprinosu programa provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova;

(da)  usklađenosti sa zahtjevima u pogledu temeljnih prava; [Am. 113]

(e)  provedbi komunikacijskih mjera i mjera vidljivosti;

(f)  ispunjenju uvjeta koji omogućuju provedbu i njihove primjene tijekom programskog razdoblja.

3.  Komisija može dati primjedbe na godišnje izvješće o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma primitka. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješće se smatra prihvaćenim.

3.a  Nakon prihvaćanja, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću daje na raspolaganje sažetke godišnjih izvješća o uspješnosti i objavljuje ih na posebnim internetskim stranicama. Ako ga države članice ne proslijede u skladu sa stavkom 1., cijeli tekst godišnjih izvješća o uspješnosti na zahtjev se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 114]

4.  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 29. stavka 2.

Članak 27.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Praćenje i izvješćivanje u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama], temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga VI. U nepredviđenim ili novim okolnostima ili za osiguranje učinkovitog izvršenja financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata za izmjenu Priloga VI. u skladu s člankom 28.

2.  Pokazatelji se upotrebljavaju u skladu s člankom 12. stavkom 1. i člancima 17. i 37. Uredbe (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 8., 12., 15., 24. i 27. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028. [Am. 115]

3.  Europski parlament i Vijeće mogu u svako doba opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 12., 15., 24. i 27. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 116]

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen u skladu s člancima 8., 12., 15., 24. i 27. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 117]

Članak 29.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Koordinacijski odbor za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Navedeni odbor je Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Ako Odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. To se ne primjenjuje na donošenje akata iz članka 26. stavka 4.

Članak 30.

Prijelazne odredbe

1.  Uredba (EU) br. 513/2014 stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2021.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, u okviru Instrumenta za policiju Fonda za unutarnju sigurnost, koji se i dalje primjenjuje na predmetne mjere do njihova zaključenja.

3.  Financijskom omotnicom za Fond mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnikom, Instrumentom za policiju Fonda za unutarnju sigurnost uspostavljenim Uredbom (EU) br. 513/2014.

Članak 31.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Kriteriji za dodjelu sredstava programima u okviru podijeljenog upravljanja

Financijska omotnica iz članka 10. dodjeljuju se za programe država članica kako slijedi:

1.  jednokratni fiksni iznos od 5 000 000 EUR dodijelit će se svakoj državi članici na početku programskog razdoblja kako bi se osigurala kritična masa za svaki program i pokrile potrebe koje ne bi bile izričito navedene na temelju kriterija u nastavku;

2.  preostala sredstva raspodjeljuju se u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)  45 % obrnuto razmjerno njihovom bruto domaćem proizvodu (standard kupovne moći po stanovniku),

(b)  40 % razmjerno ukupnom broju stanovnika;

(c)  15 % razmjerno ukupnoj veličini državnog područja tih država članica.

Početna dodjela temelji se na najnovijim godišnjim statističkim podacima Komisije (Eurostat) koji obuhvaćaju prethodnu kalendarsku godinu. Za preispitivanje u sredini razdoblja referentni iznosi su najnoviji godišnji statistički podaci Komisije (Eurostat) koji obuhvaćaju prethodnu kalendarsku godinu i koji su dostupni u trenutku preispitivanja u sredini razdoblja 2024.

PRILOG II.

Provedbene mjere

Fond će pridonijeti posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (a) usmjeravajući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije u području sigurnosti kojom se podupire razmjena informacija, primjerice putem okvira iz Prüma, evidencije podataka o putnicima u EU-u i sustava SIS II, uključujući putem provedbe preporuka u okviru mehanizama kontrole kvalitete i mehanizama za evaluaciju, kao što su mehanizam za evaluaciju schengenske pravne stečevine i drugi mehanizmi za kontrolu kvalitete i mehanizmi za evaluaciju;

(b)  uspostava, prilagodba i održavanje informacijskih sustava i komunikacijskih mreža Unije koji su važni za sigurnost, uključujući njihovu interoperabilnost, te razvoj odgovarajućih alata za uklanjanje utvrđenih nedostataka;

(c)  povećanje aktivne upotrebe alata za razmjenu informacija, sustava i baza podataka Unije koji su važni za sigurnost osiguravajući da se opskrbljuju kvalitetnim podacima;

(d)  podupiranje relevantnih nacionalnih mjera ako je to važno za provedbu posebnih ciljeva iz članka 3. stavka 2. točke (a).

Fond će pridonijeti posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usmjeravajući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  povećanje broja operacija kaznenog progona koje zajedno provode države članice, uključujući, prema potrebi, s drugim relevantnim dionicima, posebno u cilju olakšavanja i poboljšanja korištenja zajedničkih istražnih timova, zajedničkih patrola, potjera, tajnog praćenja i drugih mehanizama operativne suradnje u kontekstu ciklusa politike EU-a (EMPACT), s posebnim naglaskom na prekogranične operacije;

(b)  povećanje koordinacije i suradnje tijela kaznenog progona i ostalih nadležnih tijela unutar država članica i između njih te s drugim relevantnim dionicima, primjerice preko mreža specijaliziranih nacionalnih jedinica, mreža i struktura za suradnju Unije i centara Unije;

(c)  poboljšanje međuagencijske suradnje te suradnje na razini Unije između država članica ili između država članica i relevantnih nadležnih tijela, ureda i agencija Unije te na nacionalnoj razini između nacionalnih nadležnih tijela u svakoj državi članici.

Fond će pridonijeti posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (c) usmjeravajući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)  povećanje broja osposobljavanja u području izvršavanja zakonodavstva, vježbi, uzajamnog učenja, specijaliziranih programa razmjene i razmjene najbolje prakse uključujući u trećim zemljama i s njima te s drugim relevantnim dionicima;

(b)  iskorištavanje sinergija udruživanjem resursa i znanja država članica i drugih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo, primjerice putem osnivanja zajedničkih centara izvrsnosti, razvoja zajedničkih procjena rizika ili zajedničkih centara za operativnu potporu za zajedničke operacije;

(c)  promicanje i razvoj mjera, zaštitnih mjera, mehanizama i najbolje prakse za ranu identifikaciju, zaštitu i pomaganje svjedocima, zviždačima i žrtvama kaznenih djela i razvoj partnerstava između javnih tijela i ostalih relevantnih dionika;

(d)  kupnja odgovarajuće opreme i uspostava ili nadogradnja specijaliziranih objekata za osposobljavanje i ostale bitne sigurnosne infrastrukture u cilju jačanja pripravnosti, otpornosti, svijesti građana i primjerenog odgovora na sigurnosne prijetnje. [Am. 119]

PRILOG III.

Primjeri prihvatljivih djelovanja koja će se podupirati iz Fonda u skladu s člankom 4. [Am. 120]

Potpora iz Fonda za unutarnju sigurnost može, među ostalim, biti usmjerena na sljedeće vrste djelovanja: [Am. 121]

–  Informacijski sustavi uspostavljanje informacijskih sustava i mreže mreža kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva ove Uredbe, osposobljavanje o uporabi takvih sustava, testiranje i poboljšanje komponenti interoperabilnosti i kvalitete podataka takvih sustava, [Am. 122]

–  praćenje provedbe prava Unije i ciljeva politike Unije u državama članicama u području sigurnosnih informacijskih sustava, osobito zaštite podataka, privatnosti i sigurnosti podataka; [Am. 123]

–  mjere EMPACT-a kojima se provodi ciklus politike EU-a ili se olakšava njegova provedba,

–  potpora decentraliziranim agencijama radi olakšavanja suradnje prilikom prekograničnih operacija; [Am. 124]

–  mjere kojima se podupire učinkovit i koordiniran odgovor na krize povezivanjem postojećih sektorskih sposobnosti, centara stručnosti i centara za procjenu situacije, uključujući onih za zdravlje, civilnu zaštitu, terorizam i terorizam kiberkriminalitet, [Am. 125]

–  mjere za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija koje bi se mogle prenijeti u druge države članice, posebno projekata za ispi