Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/1799 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014 (C(2019)00793 – 2019/2546(DEA))

P8_TA(2019)0159 B8-0143/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00793),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(1), a posebno njezin članak 1. stavak 9. i članak 50. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine nastavi imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 1. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u treću zemlju;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripremljenost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00794 – 2019/2547(DEA))

P8_TA(2019)0160 B8-0144/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00794),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, a posebno njezin članak 2. stavak 4. i članak 30. stavak 5.(1),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da Delegirana uredba sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od obveze izvješćivanja iz članka 4. te zahtjeva u pogledu transparentnosti ponovne uporabe iz članka 15. Uredbe (EU) 2015/2365;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 337, 23.12.2015., str. 1.

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00791 – 2019/2549(DEA))

P8_TA(2019)0161 B8-0145/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00791),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 1. stavak 6. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od poravnanja i izvještajnih zahtjeva te zahtjeva u pogledu primjene tehnika smanjenja rizika na transakcije izvedenicama koje nisu obrađene putem poravnanja, navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2016/522 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014 (C(2019)00792 – 2019/2550(DEA))

P8_TA(2019)0162 B8-0146/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00792),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ(1), a posebno njezin članak 6. stavak 5. i članak 35. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i Ured za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine nastave imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u status treće zemlje;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 1.

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/588 u pogledu mogućnosti prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije (C(2019)00904 – 2019/2579(DEA))

P8_TA(2019)0163 B8-0149/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00904),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 21. veljače 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(1), a posebno njezin članak 49. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 1. i članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda u vezi s „izmjenom Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/588 (RTS 11)” koji je 8. studenoga 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala u skladu s člankom 49. stavkom 3. Direktive 2014/65/EU,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene u cilju očuvanja konkurentnosti mjesta trgovanja EU-a na kojima se nudi mogućnost trgovanja dionicama čija je trgovina dopuštena ili se odvija istovremeno u Uniji i u trećoj zemlji, te kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

C.  budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji je podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde (razdoblje pregleda); budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje pregleda samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349. (2) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.

Odluka Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nepostizanju većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika) (2019/2011(REG))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 7. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 171. stavku 1. prvom podstavku točki (b) Poslovnika:"„Ako prijedlog pravno obvezujućeg akta, s izmjenama ili bez njih, u odboru ne dobije većinu glasova, odbor će Parlamentu predložiti odbijanje akta.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske (COM(2018)0891 – C8-0513/2018 – 2018/0435(COD))

P8_TA(2019)0165 A8-0071/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0891),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0513/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0071/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/496.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (COM(2018)0892 – C8-0512/2018 – 2018/0432(COD))

P8_TA(2019)0166 A8-0021/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0892),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0512/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0021/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/491.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) iz Europske unije (COM(2019)0065 – C8-0040/2019 – 2019/0030(COD))

P8_TA(2019)0167 A8-0082/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0065),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 165. stavak 4. i 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0040/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0082/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013, u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/499.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0894 – C8-0514/2018 – 2018/0434(COD))

P8_TA(2019)0168 A8-0061/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0894),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0514/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019. (1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 22. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0061/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/494.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302(NLE))

P8_TA(2019)0169 A8-0026/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (05385/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207., člankom 209. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 13. ožujka 2019. (1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0026/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Afganistan.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0170.

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302M(NLE))

P8_TA(2019)0170 A8-0058/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane(1), koji je 18. veljače 2017. potpisala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost (VP/HR) Federica Mogherini,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti Parlamenta koji je podnesen 6. veljače 2018. u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člancima 207. i 209., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća(2),

–  uzimajući u obzir privremenu primjenu dijelova Sporazuma o suradnji između EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj (SSPR) od 1. prosinca 2017. u isključivoj nadležnosti EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o pregovorima o Sporazumu EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Afganistanu, osobito svoje rezoluciju od 16. prosinca 2010. o novoj strategiji za Afganistan(4), od 15. prosinca 2011. o proračunskom nadzoru financijske pomoći EU-a namijenjene Afganistanu(5), od 12. ožujka 2014. o regionalnoj ulozi Pakistana i političkim odnosima s EU-om(6), od 8. listopada 2015. o smrtnoj kazni(7), od 26. studenoga 2015. o Afganistanu, posebno o ubojstvima u provinciji Zabul(8), od 28. travnja 2016. o napadima na bolnice i škole kao povredama međunarodnoga humanitarnog prava(9), od 5. travnja 2017. o rješavanju pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a(10), od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Indijom(11), od 14. prosinca 2017. o stanju u Afganistanu(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. i 16. listopada 2017. o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i Komisije upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima strategije EU-a o Afganistanu od 24. srpnja 2017. (JOIN(2017)0031),

–  uzimajući u obzir višegodišnji indikativni program za razdoblje od 2014. do 2020. za Afganistan, u okviru instrumenta za razvojnu suradnju Unije,

–  uzimajući u obzir plan EU-a za suradnju s civilnim društvom u Afganistanu za razdoblje od 2018. do 2020.,

—  uzimajući u obzir da je 2016. prestala Policijska misija Europske unije u Afganistanu (EUPOL Afganistan),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 10. rujna 2018. pod naslovom „Stanje u Afganistanu i njegove posljedice za međunarodni mir i sigurnost”,

—  uzimajući u obzir Zajednički plan postupanja EU-a i Afganistana u vezi s migracijskim pitanjima od 2. listopada 2016.,

—  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2210 (2015) i 2344 (2017) te mandat Misije UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA),

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba od 12. travnja 2017. o njegovoj misiji u Afganistan,

–  uzimajući u obzir zahtjev glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda Fatoue Bensouda od 3. studenoga 2017. o pokretanju istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti navodno počinjenima u Afganistanu od 1. svibnja 2003.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Ženevi 27. i 28. studenoga 2018.,

—  uzimajući u obzir rezultate Međunarodne konferencije o Afganistanu održane u Bruxellesu 5. listopada 2016., kojom je supredsjedala Europska unija te zajedničke obveze preuzete na međunarodnim konferencijama o Afganistanu održanima u Bonnu 5. prosinca 2011., Tokiju 8. srpnja 2012. i Londonu 4. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Taškentu 26. i 27. ožujka 2018.,

—  uzimajući u obzir proces „Srce Azije” pokrenut 2. studenoga 2011. u Istanbulu,

—  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kabula od 22. prosinca 2002. o dobrosusjedskim odnosima,

–  uzimajući u obzir Međunarodne snage za podršku sigurnosti (ISAF) koje su djelovale pod vodstvom NATO-a i pod mandatom UN-a (2003. – 2014.) i zaključke sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Bruxellesu 24. i 25. svibnja 2017., u pogledu nastavka njegove misije „Resolute Support” za osposobljavanje, savjetovanje i pomoć (2014. do danas),

–  uzimajući u obzir plan za humanitarnu pomoć Afganistanu 2018. – 2021.,

–  uzimajući u obzir Okvir za samodostatnost putem uzajamne odgovornosti (SMAF) dogovoren na Briselskoj konferenciji o Afganistanu održanoj 4. i 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove, mišljenje Odbora za razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0058/2019),

A.  budući da je Vijeće 10. studenoga 2011. donijelo odluku kojom ovlašćuje Europsku komisiju da vodi pregovore o SSPR-u između Europske unije i Islamske Republike Afganistana(13); budući da se SSPR privremeno i djelomično primjenjuje od 1. prosinca 2017., prije nego što je Europski parlament dao svoj pristanak;

B.  budući da su 13. siječnja 2016. potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisija predstavili Vijeću zajednički prijedlog odluka Vijeća o potpisivanju i sklapanju SSPR-a kao sporazuma između Europske unije i Afganistana („samo na razini EU-a”);

C.  budući da su, iako su suglasne sa sadržajem SSPR-a, države članice dale prednost „mješovitom” sporazumu s privremenom primjenom te stoga od Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnost traže da u skladu s time revidiraju prijedloge kako bi se u obzir uzela mješovita i privremena primjena;

D.  budući da je SSPR potpisan 18. veljače 2017.;

E.  budući da će SSPR biti temelj za odnose EU-a i Afganistana u sljedećih deset godina te da se može automatski produživati za razdoblje od pet godina;

F.  budući da je Parlament bio djelomično, ali ne u potpunosti izvještavan tijekom pregovora; budući da je Parlament primio pregovaračke smjernice Vijeća za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) tek 16. ožujka 2018. umjesto u studenom 2017. kada je Parlament obaviješten o odluci o otvaranju pregovora;

G.  budući da se taj pravni okvir temelji na trenutačnoj strategiji EU-a o Afganistanu i na opsežnoj vanjskoj financijskoj pomoći EU-a;

H.  budući da će SSPR biti prvi ugovorni odnos između Europske unije i Afganistana, čime se potvrđuje zalaganje EU-a za budući razvoj Afganistana tijekom njegova „desetljeća transformacije” (2014. – 2024.), jačajući povijesne, političke i gospodarske veze između dviju stranaka;

I.  budući da se SSPR-om odražavaju načela i uvjeti na kojima će se temeljiti buduće partnerstvo EU-a i Afganistana (glave I. i II.), uključujući odredbe o ključnim elementima o ljudskim pravima i neširenju oružja za masovno uništenje; budući da se SSPR-om predviđa mogućnost suradnje u širokom rasponu područja, uključujući razvoj (glava III.), trgovinu i ulaganja (glava IV.), pravosuđe i vladavinu prava (glava V.), uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, pranja novca i borbu protiv droge, suradnju u području migracija te mogući budući sporazum o ponovnom prihvatu i sektorsku suradnju (glava VI.);

J.  budući da će se SSPR-om omogućiti i EU-u i Afganistanu da se zajednički suočavaju s globalnim izazovima, kao što su nuklearna sigurnost, neširenje nuklearnog oružja i klimatske promjene;

K.  budući da se Afganistan nalazi na prekretnici, što znači da bi, ako se ne poduzmu daljnji napori, svi dosadašnji napori, napredak i žrtve uloženi u razvoj Afganistana mogli biti uzaludni;

L.  budući da je pojava terorističke prijetnje u obliku skupine Islamska država iz pokrajine Horasan, povezane s Daišom, znatno doprinijela dodatnom pogoršanju sigurnosne situacije; budući da je u svibnju 2018. vlada Afganistana kontrolirala 56 % regija Afganistana, 56 % teritorija i 65 % stanovništva, s 32 % spornih područja te 12 % pod kontrolom pobunjenika12 %(14),(15);

M.  budući da su Europska unija i njezine države članice zajedno od 2002. godine najveći međunarodni donator pomoći Afganistanu i njegovom narodu s više od 3,66 milijardi EUR za razvojnu i humanitarnu pomoć; budući da se u skladu s Višegodišnjim okvirnim programom za Afganistan za razdoblje 2014. – 2020. dodjeljuje novi razvojni fond u iznosu od 1,4 milijarde EUR za razdoblje 2014. – 2020.; budući da BDP Afganistana trenutačno iznosi 20 milijardi USD i da se stopa rasta smanjila od 2014.; i budući da se afganistanska ekonomija i dalje suočava s nizom izazova kao što su korupcija, slabo prikupljanje prihoda, loša infrastruktura i slabo otvaranje radnih mjesta;

N.  budući da su od 2001. mnoge države članice EU-a, partneri NATO-a i savezničke zemlje doprinijeli stabilizaciji i razvoju Afganistana sa svojim vojnim i civilnim resursima te su pretrpjele teške žrtve i gubitke; budući da je stabilan i neovisan Afganistan koji je samoodrživ i spreman uskratiti utočište terorističkim skupinama još uvijek ključan sigurnosni interes NATO-a, EU-a i njegovih država članica; budući da države članice EU-a u Afganistanu još imaju više od 3000 vojnog osoblja koje sudjeluje u operaciji NATO-a „Resolute Support”;

O.  budući da je u Afganistanu 2,5 milijuna registriranih izbjeglica, dok je u Iranu i Paksitanu između 2 i 3 milijuna neregistriranih Afganistanaca; budući da je u Afganistanu više od 2 milijuna interno raseljenih osoba, od kojih je više od 300 000 raseljeno 2018. godine; budući da mnoge od tih osoba pate od nesigurnosti opskrbe hranom, neprikladnog skloništa, nedovoljnog pristupa sanitarnim objektima i zdravstvenim ustanovama te nedostatka zaštite te da su mnoga djeca klasificirana kao djeca posebno podložna riziku od dječjeg rada, seksualnog zlostavljanja ili potencijalnog novačenja u kriminalne skupine; budući da je od početka 2018. više od 450 000 afganistanskih građana vraćeno u Afganistan ili deportirano iz Irana; budući da je pakistanska vlada najavila da će se 1,7 milijuna afganistanskih izbjeglica registriranih u toj zemlji morati prisilno vratiti u Afganistan;

P.  budući da, prema podacima UN-a, korupcija u Afganistanu podriva legitimnost države, što predstavlja ozbiljnu prijetnju dobrom upravljanju i održivom razvoju zbog sprečavanja „pojave realnog gospodarstva”;

Q.  budući da je Afganistan zemlja s niskim prihodima, zemlja u postratnom stanju i zemlja bez izlaza na more, što predstavlja posebne izazove međunarodnoj zajednici i njezinim institucijama;

R.  budući da je prema globalnom indeksu prilagodbe Afganistan jedna od najranjivijih zemalja na svijetu u pogledu klimatskih promjena;

S.  budući da se javljaju nove prijetnje i međunarodne krize, što dovodi do gubitka usredotočenosti, potpore i zabrinutosti javnosti za stanje u Afganistanu;

T.  budući da se procjenjuje da 87 % žena u Afganistanu pati od rodno uvjetovanog nasilja; budući da se Afganistan prema indeksu rodne nejednakosti UN-a za 2017. nalazi na 153. mjestu od 160 zemalja;

U.  budući da je uzgoj opijuma u Afganistanu 2017. dosegnuo rekordnu razinu, uz povećanje od 63 % u odnosu na 2016.; budući da nezakonito trgovanje opijatima dodatno potiče nestabilnost i pobune te povećava financiranje terorističkih skupina u Afganistanu;

V.  budući da je 2018. afganistanski proračun prvi puta izražen u skladu s međunarodnim standardima za projekcije i računovodstvo;

W.  budući da je policijska misija EU-a u Afganistanu okončana 2016. nakon devet godina napretka;

Političko strateški aspekti

1.  ostaje predan pružanju potpore afganistanskoj vladi u njezinu nastojanju da izgradi sigurnu i stabilnu budućnost za stanovnike Afganistana poduzimajući ključne reforme za poboljšanje upravljanja i vladavine prava, borbu protiv terorizma i ekstremizma, postizanje održivog mira i razvoja, uspostavu legitimnih demokratskih institucija, poticanje otpornosti u kontekstu nacionalnih i regionalnih sigurnosnih izazova, promicanje poštovanja ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, etničkih i vjerskih manjina, borbu protiv korupcije, borbu protiv zlouporabe droga, poboljšanje fiskalne održivosti i poticanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te socijalnog i ruralnog razvoja, pružajući mladim ljudima, koji čine dvije trećine stanovništva, bolju budućnost; naglašava da je potrebno mirno rješenje sukoba u Afganistanu i da bi se svi napori trebali usmjeriti na taj hitni cilj;

2.  naglašava da dugoročni razvoj Afganistana ovisi o odgovornosti, dobrom upravljanju, održivom pružanju sigurnosti ljudima, što uključuje smanjenje siromaštva i otvaranje radnih mjesta, pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju te zaštiti temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući prava žena i manjina; naglašava potrebu da se pitanja rješavaju na način da se osigura uključiv gospodarski rast i povoljni uvjeti za održiva strana ulaganja u korist naroda Afganistana, uz puno poštovanje socijalnih, ekoloških i radnih standarda;

3.  izražava zabrinutost zbog krhkosti i nestabilnosti središnje države i toga što ona nije uspostavila kontrolu u većini zemlje, što dodatno pogoršava učinak sukoba na civilno stanovništvo; poziva Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da olakšaju posredovanje u slučajevima kao što su neriješena pitanja nakon izbora;

4.  poziva EU da doprinese naporima za borbu protiv dugotrajne pojave međuetničkih napetosti koje pridonose ugrožavanju središnje vlasti i da podupru bogatu multietničku strukturu afganistanskog društva;

5.  naglašava svoju dugoročnu potporu vjerodostojnim, slobodnim, pravednim i transparentnim izborima u skladu s međunarodnim standardima, te izražava svoju potporu misijama EU-a za promatranje izbora, uključujući misiju za promatranje predsjedničkih izbora 2019.; ističe da će zbog kroničnog političkog rivalstva ishod tih izbora imati golem utjecaj na buduću stabilnost afganistanske vlade;

6.  naglašava goleme gospodarske potencijale zemlje zbog njezina geografskog položaja i ljudskih i prirodnih resursa;

7.  ističe znatnu financijsku i političku potporu EU-a za društveni i gospodarski razvoj Afganistana, humanitarnu pomoć i regionalnu povezanost; poziva na daljnje napore prema zajedničkom programiranju EU-a i njegovih država članica;

8.  naglašava, u tom smislu, potrebu za boljim usklađivanjem politika EU-a i SAD-a te kvalitetnijim dijalogom o Afganistanu i regionalnim pitanjima;

9.  pozdravlja zajedničko priopćenje usvojeno na ministarskoj konferenciji o Afganistanu koja je održana na razini UN-a 27. i 28. studenoga 2018. u Ženevi, imajući u vidu obveze preuzete na Konferenciji o Afganistanu održanoj u Bruxellesu 2016.;

Uloga i odgovornosti regionalnih dionika

10.  podsjeća da je Afganistan zemlja bez izlaza na more koja se nalazi na spoju između Azije i Bliskog istoka te prepoznaje da su potpora susjednih zemalja i regionalnih sila, osobito Kine, Irana, Indije, Rusije i Pakistana te pozitivna suradnja s njima ključni za stabilizaciju, razvoj i gospodarsku održivost Afganistana; izražava žaljenje zbog toga što stabilan i uspješan Afganistan nije uvijek krajnji cilj tih regionalnih dionika te naglašava ključnu ulogu tih zemalja u procesu stabilizacije i mira; traži od susjednih zemalja da se u budućnosti suzdrže od blokiranja izvoza Afganistana, kao što se dogodilo u prošlosti;

11.  naglašava da mobilnost i trajna aktivnost terorističkih mreža koje djeluju u Afganistanu, ali i u Pakistanu, doprinose nestabilnom stanju u cijeloj regiji;

12.  naglašava da je Afganistan često izložen antagonističkim ciljevima regionalnih sila; poziva ih da u potpunosti podupiru mirovne napore u Afganistanu; podupire forume za regionalnu suradnju, ali izražava zabrinutost zbog istodobnog uključivanja nekih afganistanskih susjeda u sukob, čime se narušavaju mirovni napori; istodobno poziva susjedne zemlje Afganistana da se suzdrže od uključivanja u sukobe u Afganistanu te poziva i susjedne i regionalne vlasti da u potpunosti surađuju kako bi ostvarile dugotrajan i održiv mir u Afganistanu;

13.  poziva EU da pojača svoje napore u pogledu dijaloga i suradnje s regionalnim partnerima u području borbe protiv trgovine drogom, pranja novca, financiranja terorizma i krijumčarenja ljudi;

14.  naglašava ključnu važnost koju afganistanska infrastruktura i regionalni razvoj imaju u poboljšanju trgovine i povezanosti između zemalja središnje i južne Azije te kao faktor stabilizacije u regiji;

15.  poziva EU da u svoje strategije za središnju i južnu Aziju uključi razmatranja o suradnji između EU-a i Afganistana;

Sigurnost i izgradnja mira

16.  dalje je duboko zabrinut zbog stalnog pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu i područja koje su osvojili talibani i razne terorističke skupine poput Islamske države iz pokrajine Horasan (IS-KP), koja se čini izrazito ojačana prisutnošću stranih boraca; snažno osuđuje njihove napade na afganistanske civile, sigurnosne snage, institucije i civilno društvo; ponovno ističe svoju punu predanost borbi protiv svih oblika terorizma i odaje priznanje svim koalicijskim i afganistanskim snagama i civilima koji su platili najvišu cijenu za demokratski, uključiv, prosperitetan, siguran i stabilan Afganistan; napominje da se više od polovine napada na vladu 2018. pripisuje IS-KP-u, čiji je cilj prekinuti i upropastiti proces pomirenja i mirovni proces; sa zabrinutošću primjećuje da su se postojeće džihadističke organizacije, IS-KP, Al Qaida i njihovi različiti ogranci, uspjele prilagoditi i ukorijeniti, što predstavlja velik sigurnosni izazov za Afganistan, regiju i Europu;

17.  naglašava trajnu potporu EU-a uključivom mirovnom procesu pod afganistanskim vodstvom i afganistanskom odgovornošću te procesu pomirbe, uključujući provedbu mirovnog sporazuma dogovorenog s pokretom Hezb-e-Islami; spreman je tome doprinijeti sa svim primjerenim instrumentima EU-a čim dođe do značajnog mirovnog procesa; poziva talibane da osude nasilje, da se pridruže se mirovnom procesu i priznaju afganistanski Ustav; naglašava svoju potporu sveobuhvatnoj mirovnoj ponudi koju je vlada u više navrata uputila talibanima; poziva civilno društvo da u potpunosti sudjeluje u tim pregovorima; priznaje da je potrebno razmotriti pitanje dugoročne prisutnosti zajedničkih međunarodnih sigurnosnih snaga kako bi se afganistanskim sigurnosnim snagama pomoglo u stabilizaciji zemlje i sprečavanju da ponovno postane utočište za terorističke skupine i izvor regionalne nestabilnosti; poziva sve sukobljene strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo;

18.  pozdravlja prvo razdoblje primirja od 2001., Eid al-Fitr, koje ukazuje na veliku želju za mirom među Afganistancima; poziva talibane da prihvate poziv afganistanskog predsjednika na novo razdoblje primirja;

19.  naglašava da su četiri desetljeća rata i sukoba, počevši sa sovjetskom invazijom Afganistana 1979., doveli do mnogih neriješenih problema s kojima se Afganistan danas suočava; u tom pogledu potvrđuje ulogu mladih i afganistanske dijaspore u procesu izgradnje sigurnije i bolje budućnosti zemlje; poziva EU da podrži tranzicijsku pravdu za žrtve nasilja;

20.  napominje da su se nakon obustave misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EUPOL Afganistan u prosincu 2016., u okviru koje se pružaju specijalizirano osposobljavanje i savjetovanje afganskoj nacionalnoj policiji i Ministarstvu unutarnjih poslova, aktivnosti Unije s afganistanskom policijom nastavile dalje preko vanjskih instrumenata Europske unije, kao što je Instrument za doprinos stabilnosti i miru kojim se, između ostalog, financiraju mjere pomirenja;

21.  napominje da su u okviru misije ISAF-a od ničega uspješno stvorene afganistanske nacionalne sigurnosne snage s 352 000 vojnika i policijskih službenika, pješadijom, vojnom policijom, obavještajnim službama te kapacitetima za raskrčivanje putova, potporu u borbi i medicinskim, zrakoplovnim i logističkim kapacitetima, boreći se time protiv pobunjeničkog utjecaja unutar zemlje;

22.  napominje da je ISAF stvorio sigurno okruženje za poboljšanje upravljanja i gospodarskog razvoja, što je dovelo do najvećeg postotka dobiti među svim državama prema osnovnim zdravstvenim i drugim pokazateljima razvoja; napominje da je uspjeh ISAF-a doveo i do pojave dinamičnih medija, a milijuni Afganistanaca sada ostvaruju svoje pravo glasa;

23.  dodatno potiče nastavak osposobljavanja i nadzora afganistanske vojske u okviru misije NATO-a „Resolute Support”; potiče države članice da nacionalnim i lokalnim vlastima u Afganistanu omoguće osposobljavanje u civilnom upravljanju kriznim situacijama;

24.  potiče NATO i EU da surađuju na prikupljanju obavještajnih podataka o pobunjeničkim skupinama koji ugrožavaju Afganistan i da zajednički koordiniraju preporuke o politikama upućene afganistanskim sigurnosnim snagama;

25.  duboko žali zbog toga što talibani i druge pobunjeničke skupine koriste prisutnost EU-a i međunarodne zajednice u Afganistanu te rezultate koji su postigli kao propagandu prema kojoj strani okupatori ugrožavaju Afganistan i njegov način života; potiče EU i afganistansku vladu da suzbijaju takvu propagandu;

26.  naglašava činjenicu da je borba protiv financiranja terorizma ključna za izgradnju okruženja koje vodi prema stvaranju sigurnosti u Afganistanu; poziva sve relevantne partnere da povećaju svoje napore za uništenje svih mreža financiranja terorizma, uključujući zaustavljanje zlouporabe mreža hawala i međunarodnih donacija u tu svrhu, u cilju borbe protiv radikalizacije, ekstremizma i alata za regrutiranje, koje afganistanske terorističke organizacije i dalje koriste;

27.  poziva afganistansku vladu da poduzme sve potrebne mjere kako bi se pobrinula da prevencija i borba protiv širenja ekstremističkih ideologija budu među njezinim glavnim prioritetima;

28.  podržava afganistanski program za mir i reintegraciju, koji omogućuje pripadnicima talibana koji se predaju i odreknu nasilja reintegraciju u društvo; pohvaljuje dosadašnji doprinos Ujedinjene Kraljevine s više od 9 milijuna GBP;

29.  poziva vladu Afganistana da u potpunosti provede rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti i da zajamči sudjelovanje i zaštitu žena i prava žena kroz cijeli ciklus, od sprečavanja sukoba do obnove nakon sukoba;

30.  potiče vladu Afganistana da razvije djelotvorne kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere; potiče EU da pruži operativnu, tehničku i financijsku potporu u izgradnji kapaciteta za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere;

31.  potiče vladu Afganistana da poboljša svoje sustave unutarnje kontrole u borbi protiv široko rasprostranjenog prometa malim i lakim oružjem, u skladu s postojećim međunarodnim standardima;

Izgradnja države

32.  naglašava potrebu da vlada Afganistana i međunarodna zajednica pojačaju napore za iskorjenjivanje korupcije u zemlji te da ojačaju lako dostupne i uključive institucije i poboljšaju lokalno upravljanje jer su to ključni koraci za izgradnju stabilne i legitimne države koja je u stanju spriječiti sukobe i pobune; poziva vladu da poboljša nacionalne kapacitete za povrat ukradene imovine u okviru programa kao što su Inicijativa za povrat ukradene imovine, kojom upravljaju Grupacija Svjetske banke i Ured UN-a za droge i kriminal;

33.  poziva afganistansku vladu da poveća političku uključivost, ojača odgovornost i da se aktivno bori protiv korupcije;

34.  ističe da treba premostiti jaz između nacionalnih i lokalnih vlasti Afganistana; uviđa da bi taj problem mogao biti ublažen kada bi afganistanska vlada provela zakon kojim se od regionalnih guvernera zahtijeva da budu prisutni u područjima koje predstavljaju;

35.  poziva EU da osigura da se sredstva EU-a ulažu u projekte kojima se pomaže afganistanskom stanovništvu i osigurava prikladna potpora općinama u njihovu pružanju ključnih usluga i uspostavi lokalne uprave, kako bi se stanovništvu osigurao osnovni životni standard, da osigura koordinaciju između središnjih tijela i lokalnih općina kako bi se utvrdili prioriteti u koje treba ulagati, da poveća potporu civilnom društvu, osobito borcima za ljudska prava, te osobito da prednost daje financiranju projekata kojima se podupiru akteri koji promiču odgovornost, ljudska prava i demokratska načela i kojima se potiče lokalni dijalog i mehanizmi za rješavanje sukoba;

36.  poziva EU da nastavi svoj plan postupnog povlačenja nakon prestanka misije EUPOL-a, a to obuhvaća postupak kojim se lokalnim i međunarodnim partnerima omogućuje održivo preuzimanje njegovih aktivnosti; poziva sve stranke da nastave s naporima kako bi se afganistanska nacionalna policija razvila u profesionalne snage za sigurnost i zaštitu, da nastave s naporima na jačanju svih institucija kaznenog progona, s posebnim naglaskom na neovisnosti pravosudnog sustava i policije te na poboljšanju stanja u afganistanskim zatvorima i poštovanju prava zatvorenika;

37.  izražava žaljenje zbog neuspjeha kampanja za borbu protiv zlouporabe droga u Afganistanu te zbog toga što nisu uloženi dostatni napori usmjereni prema talibanskim laboratorijima za proizvodnju droge i mrežama organiziranog kriminala, koji su središte trgovine drogom i pružaju financijska sredstva za talibanske i terorističke operacije; podupire novu strategiju za borbu protiv narkotika afganistanske vlade koju podupire UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC); zabrinut je zbog povećanja uzgoja opijuma u Afganistanu(16) te poziva vladu Afganistana da uspostavi ciljane politike kako bi se taj trend promijenio; napominje da je ključno pružiti konkretne i održive alternative proizvodnji maka i te alternative ponuditi proizvođačima;

38.  ističe da je glavni izvor talibanskih prihoda nezakonito rudarenje i proizvodnja opijuma; napominje da se trenutačno procjenjuje da talibani ostvaruju prihode u iznosu od 200 do 300 milijuna EUR godišnje od nezakonitih rudarskih aktivnosti;

39.  poziva na uvođenje odgovarajućeg sustava uzajamnih provjera i povećanje transparentnosti kako bi se osigurala učinkovitost javne uprave, uključujući financijsko upravljanje, kao i sprečavanje bilo kakve zlouporabe stranih ili razvojnih potpora, u skladu s Pariškom deklaracijom o učinkovitosti pomoći;

40.  pozdravlja činjenicu da je EU 2016. potpisao ugovor o izgradnji države (SBC) s Afganistanom, prema kojem se tijekom dvije godine dodjeljuje proračunska potpora u iznosu od 200 milijuna EUR za jačanje vladinih institucija i povećanje sredstava za razvojne prioritete kao što su stvaranje gospodarskog rasta, smanjenje siromaštva i borba protiv korupcije; ističe potrebu za učinkovitim korištenjem sredstava;

41.  napominje da se SBC oslanja na sveukupno pozitivnu ocjenu napretka Afganistana u glavnim područjima reforme; uviđa važnost toga da se u glavnim crtama iznesu ciljevi iz ugovora o izgradnji države i uvjeti za financiranje; dodatno naglašava važnost nadzora i sustavnog praćenja kako bi se spriječila zlouporaba; ističe da je važno da se afganistanska vlada usredotoči na razvoj i stabilnost; poziva Komisiju da redovito obavješćuje Parlament o provedbi tog ugovora i ističe da bi se ti zaključci trebali upotrijebiti za pripremu nastavka proračunske potpore za razdoblje od 2018. do 2021.;

Civilno društvo i ljudska prava

42.  pozdravlja činjenicu da se u Sporazumu EU-a i Afganistana naglašava dijalog o pitanjima ljudskih prava, posebno prava žena, djece te etničkih i vjerskih manjina, kako bi se zajamčio pristup sredstvima i kako bi se podržalo potpuno ostvarivanje njihovih temeljnih prava, među ostalim zapošljavanjem više žena u afganistanskim vladinim strukturama, kao i u sigurnosnim i pravosudnim sustavima; poziva Afganistan da radi na iskorjenjivanju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama; naglašava da je potrebno uložiti više napora u provedbu odredbi SSPR-a navedenih u glavama I. i II.;

43.  ustraje u tome da EU zadrži čvrst stav u pogledu provedbe ljudskih prava i naglašava da su demokratska načela, ljudska prava, posebno prava žena i manjina, te vladavina prava ključni elementi sporazuma; ustraje u tome da EU poduzme konkretne mjere u slučaju da afganistanska vlada krši ključne elemente Sporazuma;

44.  podsjeća da EU osobito nastoji poboljšati uvjete žena, djece, osoba s invaliditetom i osoba koje žive u siromaštvu te da je tim skupinama najpotrebnija pomoć, uključujući i pomoć u području zdravlja i obrazovanja;

45.  pozdravlja činjenicu da je u Sporazumu na istaknuto mjesto stavljena rodna ravnopravnost i politike povezane s njome te čvrst naglasak na razvoju civilnoga društva; poziva EU da svojim nastojanjima u području razvoja dodatno promiče ravnopravnost između žena i muškaraca i osnaživanje žena, imajući na umu da promjena društvenih stavova prema socioekonomskoj ulozi žena zahtijeva odgovarajuće mjere u podizanju razine osviještenosti, obrazovanju i reformi regulatornog okvira;

46.  ističe potrebu za zaštitom etničkih i vjerskih manjina koje su ugrožene ili napadnute; napominje da je šijitska etnička skupina Hazara češće na meti od ostalih skupina te joj je stoga potrebno posvetiti posebnu pozornost;

47.  poziva na jačanje i podupiranje nacionalnih i podnacionalnih institucija za ljudska prava u Afganistanu, organizacija civilnog društva i akademske zajednice; potiče međunarodne partnere da potaknu bližu suradnju s afganistanskim partnerima;

48.  podržava napore Međunarodnog kaznenog suda kako bi se utvrdila odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti navodno počinjene od svibnja 2003.;

49.  zabrinut je zbog sve većeg broja nasilnih i namjernih napada na zdravstvene ustanove, zdravstvene radnike i civilnu infrastrukturu; poziva sve strane da poštuju svoje obveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava kako bi se spriječili napadi na civile i civilnu infrastrukturu;

50.  poziva afganistanske vlasti na hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju;

Razvoj i trgovina

51.  prepoznaje da je krajnji cilj pružanja pomoći EU-a Afganistanu pomoći vladi i gospodarstvu zemlje da iskorijene siromaštvo i postignu neovisnost i rast na temelju unutarnjeg razvoja i regionalne suradnje putem vanjske trgovine i održivog javnog ulaganja kako bi se smanjilo prekomjerno oslanjanje na vanjsku pomoć, doprinošenjem socijalnom, gospodarskom i ekološkom razvoju Afganistana;

52.  napominje da se Afganistan ubraja među najveće primatelje razvojne pomoći na svijetu te da su institucije EU-a između 2002. i 2016. za pomoć toj zemlji izdvojile 3,6 milijardi EUR; izražava žaljenje zbog činjenice da se udio Afganistanaca koji živi u siromaštvu povećao s 38 % (2012.) na 55 % (2017.) i ističe činjenicu da se u toj zemlji od 2014. bilježi spor rast uz smanjenje broja međunarodnih sigurnosnih snaga, što je popraćeno smanjenjem međunarodnih subvencija te pogoršanjem sigurnosne situacije;

53.  naglašava potrebu za rješavanjem problema visoke stope nezaposlenosti i borbom protiv siromaštva u cilju ostvarenja mira i stabilnosti u zemlji;

54.  naglašava da je potrebno više poslovnih mogućnosti izvan poljoprivrede i rada u vladi kako bi se spriječilo da mladi muškarci budu novačeni u talibane i druge pobunjeničke mreže;

55.  pozdravlja Nacionalni okvir za mir i razvoj u Afganistanu (ANPDF) iz 2016. te Okvir za samodostatnost na temelju uzajamne odgovornosti (SMAF) koje je usvojila afganistanska vlada; poziva EU i države članice da Sporazumom o suradnji za partnerstvo i razvoj u skladu s načelima razvojne učinkovitosti nastave podupirati razvojne prioritete za čiju je provedbu odgovoran Afganistan;

56.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisiju da redovito ocjenjuju sve mjere EU-a u Afganistanu koristeći jasne kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, posebno u pogledu razvojne pomoći, dobrog upravljanja, uključujući pravosudni sektor, poštovanja ljudskih prava i sigurnosti; u tom kontekstu poziva i na procjenu relativnog učinka mjera EU-a na opće stanje u zemlji te na razinu koordinacije i suradnje između aktera iz EU-a i drugih međunarodnih misija i mjera, na objavu rezultata i preporuka te da se o tome izvijesti Europski parlament;

57.  žali zbog toga što je, usprkos znatnim iznosima strane pomoći, učinak bio ograničen; poziva Revizorski sud da izradi tematsko izvješće o djelotvornosti pomoći EU-a Afganistanu u proteklih deset godina;

58.  potiče EU i druge međunarodne agencije koje su uključene u razvoj Afganistana da surađuju s afganistanskim medijima kako bi se osiguralo strateško izvještavanje afganistanskog naroda o razvojnim naporima, njihovim izvorima, svrhama i učinku;

59.  napominje da u Afganistanu trenutačno nedostaje civilnih stručnjaka; potiče EU i njegove države članice da zapošljavaju i na odgovarajući način obučavaju civilne stručnjake u područjima ključnima za gospodarski razvoj i borbu protiv narkotika kako bi pomogli i obučavali afganistanske dužnosnike i lokalno stanovništvo;

60.  naglašava da je potrebno poduprijeti afganistanski sustav obrazovanja kako bi se povećao broj djece u svim fazama školovanja;

61.  pozdravlja činjenicu da se udeseterostručio broj upisanih u školu od 2001., pri čemu je od ukupnog broja učenika 39 % djevojčica;

62.  poziva na to da se posebna pozornost posveti mladim generacijama te poziva na potpunu primjenu programa kao što su Erasmus + i Obzor 2020. kako bi se uspostavile veze između obrazovnih ustanova, sveučilišta, istraživačkih sektora te malih i srednjih poduzeća (MSP);

63.  podržava djelovanje EU-a i država članica koje doprinosi Fondu za obnovu Afganistana, kojim zajednički upravljaju Svjetska banka i Ministarstvo financija, a čiji je cilj pružanje osnovnih ključnih usluga s posebnim naglaskom na zdravstvo i obrazovanje;

64.  pozdravlja pristupanje Afganistana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) 2016. godine i priznaje dodanu vrijednost trgovine i izravnih stranih ulaganja za budućnost Afganistana; prepoznaje pozitivnu ulogu koju članstvo u WTO-u može imati na uključivanje Afganistana u svjetsko gospodarstvo;

65.  napominje da nakon pristupanja te zemlje WTO-u 2016., čime su osnažene veze Afganistana s globalnim gospodarstvom, EU je Afganistanu odobrio bescarinski i beskvotni pristup tržištu EU-a, ali uviđa da su potrebne dodatne konkretne mjere kako bi se privatnom sektoru omogućilo da iskoristi taj režim i kao takav poveća svoj unutarnji razvoj;

66.  ističe da bi afganistanske vlasti trebale razviti održiv gospodarski model s naglaskom na načelu preraspodjele; poziva EU da pruži potporu Afganistanu u njegovom razvoju zaštite okoliša i energetskoj tranziciji, s obzirom na to da su odredbe o čistoj i održivoj energiji ključne za ubrzanje provedbe ciljeva održivog razvoja;

67.  naglašava da su potrebni dodatni napori za povećanje kapaciteta vladinih institucija za oblikovanje i provedbu trgovinskih strategija i politika, poboljšanje prekograničnog kretanja robe i poboljšanje kvalitete proizvoda u skladu s međunarodnim standardima;

68.  poziva na poboljšanje izravnih poslovnih odnosa između trgovačkih društava iz EU-a i privatnog sektora u Afganistanu; potiče uvođenje povoljnih uvjeta za razvoj malih i srednjih poduzeća;

69.  podržava i pozdravlja svaki razvojni program koji je pokrenuo EU, pojedina država članica ili bilo koji drugi član međunarodne zajednice, čiji je cilj pružanje pomoći vlasnicima malih poduzeća i poduzetnicima u snalaženju s pravnim troškovima, propisima i drugim preprekama u proizvodnji koje bi inače mogle odvratiti poduzeća od ulaska na tržište i/ili rasta unutar tržišta;

70.  potvrđuje da zalihe minerala u Afganistanu predstavljaju gospodarsku priliku za stvaranje prihoda i otvaranje radnih mjesta u toj zemlji; napominje da je Kina pokazala interes za te zalihe minerala, s posebnim naglaskom na rijetkim zemljanim elementima;

Migracije

71.  uviđa da su migracije trajni izazov za Afganistan, što predstavlja problem za susjedne zemlje i države članice EU-a; zabrinut je zbog dosad nezabilježenog broja vraćenih migranata uglavnom iz Pakistana i Irana te u manjoj mjeri iz Europe; uviđa da su pitanja koja se odnose na interno raseljene osobe i izbjeglice posljedica prijetnje nasiljem zbog pobunjeničkih skupina u Afganistanu, kao i gospodarskih i ekoloških čimbenika; ističe da bi napori EU-a i međunarodne zajednice trebali biti usmjereni na sprečavanje temeljnih uzroka masovne migracije; pozdravlja afganistansku nacionalnu strategiju za upravljanje povratom osoba; međutim, zabrinut je zbog nedostatka aktualnih integracijskih politika afganistanskih vlasti za upravljanje postojećim povratnicima; uvjeren je da je ispravna reintegracija povratnika, posebno djece, kojima se mora zajamčiti pristup osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, od ključne važnosti za jamčenje stabilnosti u zemlji i da osobe koje su se vratile tijekom postupaka vraćanja nisu pretrpjele nasilje ili prisilu;

72.  ističe činjenicu da prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja 5,5 milijuna osoba u Afganistanu treba humanitarnu pomoć, što obuhvaća osobe koje su interno raseljene zbog sukoba ili suše, te naglašava da je suša dovela do prisilnoga raseljavanja više od 250 tisuća ljudi na sjeveru i zapadu te zemlje; napominje da je financirano samo 33,5 % plana humanitarne pomoći i stoga apelira na EU i njegove države članice da povećaju sve svoje napore u pogledu rješavanja glavnih humanitarnih izazova i zadovoljavanja ljudskih potreba te da posvete posebnu pozornost ugroženim osobama, uključujući one koje se nalaze u teško dostupnim područjima;

73.  žali zbog činjenice da unatoč članku 28. stavku 4. Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj, u kojem stoji da bi stranke trebale sklopiti sporazum o ponovnom prihvatu, nije postignut formalni sporazum, već samo neformalni – „Zajednički put naprijed”; smatra važnim da svaki sporazum o ponovnom prihvatu bude formaliziran radi jamčenja demokratske odgovornosti; žali zbog manjka parlamentarnog nadzora i demokratske kontrole nad sklapanjem sporazuma „Zajednički put naprijed” te ističe važnost vođenja trajnog dijaloga s relevantnim dionicima kako bi se pronašlo održivo rješenje za regionalnu dimenziju pitanja afganistanskih izbjeglica;

74.  žali zbog migracijskog vala iz Afganistana prema Zapadu, prije svega obrazovanih ljudi i mladih, do kojeg je došlo zbog nedostatka mogućnosti u zemlji; naglašava pomoć EU-a za namijenjenu poboljšanju života afganskih iseljenika u Pakistanu i Iranu; poziva te zemlje da te osobe ne protjeruju jer bi to moglo imati izuzetno negativne posljedice na stabilnost i gospodarstvo u Afganistanu; apelira da se povratak izbjeglica u njihove domove organizira na siguran, uredan i dobrovoljan način;

75.  čestita Europskoj komisiji na uspostavljanju velikog projekta 2016. godine u cilju bolje reintegracije migranata povratnika u Afganistan, Bangladeš i Pakistan, sa 72 milijuna EUR izdvojenih za Afganistan za razdoblje od 2016. do 2020.;

76.  ističe da razvojnu potporu EU-a Afganistanu ne bi trebalo promatrati isključivo kroz prizmu migracija i ciljeva upravljanja granicama te smatra da bi se razvojnom pomoći trebali efikasno rješavati temeljni uzroci migracija;

Sektorska suradnja

77.  potiče Komisiju da predstavi sveobuhvatne strategije za svaki sektor kako bi se ostvario veliki razvoj u svim područjima suradnje s Afganistanom;

78.  poziva na ulaganje napora kako bi se učinkovito iskoristilo iskustvo EU-a u izgradnji kapaciteta i reformi javne uprave i državne službe; naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem upravljanja u području oporezivanja; poziva na pružanje potpore organizacijama civilnog društva, uz potpuno poštovanje njihovog različitog etničkog, vjerskog, društvenog ili političkog porijekla;

79.  naglašava činjenicu da poljoprivreda čini 50 % prihoda afganistanskog stanovništva i četvrtinu njegova BDP-a; napominje da se EU obvezao da će u razdoblju od 2014. do 2020. potrošiti 1,4 milijarde EUR na razvojne projekte u ruralnim područjima; nadalje napominje da su ti projekti od ključne važnosti kako bi se osiguralo da se poljoprivrednici ne okrenu sivoj ekonomiji;

80.  napominje da 80 % Afganistanaca sudjeluje u samoopskrbnoj poljoprivredi u okruženju koje je nepovoljno za poljoprivredu, s lošim metodama navodnjavanja; podupire jačanje napora za jamčenje sigurnosti opskrbe hranom;

81.  sa zabrinutošću prima na znanje trenutačnu sušu u Afganistanu, koja je najteža zabilježena proteklih desetljeća te ugrožava ljude, stoku i poljoprivredu; nadalje je zabrinut zbog čestih prirodnih katastrofa kao što su bujične poplave, potresi, odroni tla i teške zime;

82.  sa zabrinutošću napominje da šteta za poljoprivredne proizvode kao što je pšenica može dovesti do raseljavanja, siromaštva, izgladnjivanja i u nekim slučajevima kretanja na crno tržište te da je tri milijuna ljudi u iznimno velikoj opasnosti u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i gubitka sredstava za život;

83.  potvrđuje da bi ponovno premještanje većeg dijela lanca vrijednosti obrade hrane u Afganistan moglo dovesti do povećanja prihoda za obitelji, poboljšati sigurnost opskrbe hranom, smanjiti cijene hrane i pružiti više prilika za otvaranje radnih mjesta;

84.  potiče EU da nastavi s naporima na poboljšanju zdravstvene skrbi u Afganistanu i naglašava važnost cijepljenja za sve ljude, a osobito osobe koje su posebno podložne bolestima, kao što su djeca;

85.  pozdravlja činjenicu se primarni pristup zdravstvenoj skrbi povećao s 9 % na više od 57 %, što se očekivani životni vijek povećao s 44 na 60 godina te što su ta poboljšanja omogućena doprinosima EU-a, pojedinačnih država članica i međunarodne zajednice; prepoznaje, uzimajući u obzir ta postignuća, da treba učiniti još više kako bi se povećao očekivani životni vijek i smanjila stopa smrtnosti rodilja i novorođenčadi;

86.  snažno osuđuje koruptivne prakse u okviru afganistanskog sustava zdravstvene skrbi, kao što je uvoz nezakonitih farmaceutskih proizvoda, te potiče EU da i dalje vrši pritisak na afganistansku vladu da učini više kako bi se spriječile takve koruptivne prakse;

87.  ponavlja potrebu za obučenim stručnim medicinskim osobljem u Afganistanu te potiče EU i njegove države članice da nastave sa slanjem zdravstvenog osoblja koje radi na osposobljavanju lokalnih liječnika i bolničara;

88.  napominje da trgovina ljudima i krijumčarenje migranata šteti objema stranama, a posebno afganistanskom društvu; poziva na brzu provedbu postojećih sporazuma, uključujući razmjenu informacija, kako bi se razbile transnacionalne kriminalne mreže koje imaju koristi od nestabilnosti i slabih institucija;

Provedba SSPR-a

89.  pozdravlja SSPR kao prvi ugovorni odnos između EU-a i Afganistana;

90.  napominje da SSPR pruža osnovu za razvoj odnosa u raznim područjima kao što su vladavina prava, zdravlje, ruralni razvoj, obrazovanje, znanost i tehnologija, borba protiv korupcije, pranje novca, financiranje terorizma, organizirani kriminal i narkotici, migracije, nuklearna sigurnost, neširenje oružja za masovno uništenje i klimatske promjene;

91.  pozdravlja uspostavljanje zajedničkih tijela za suradnju na izvršnoj razini s naglaskom na održavanju redovitih dijaloga o političkim pitanjima, uključujući ljudska prava, a osobito prava žena i djece, koji su bitni elementi tog sporazuma, te suočavanje s izazovima i stvaranje prilika za jače partnerstvo;

92.  izražava zabrinutost da u SSPR-u nema odredbi o zajedničkom parlamentarnom nadzoru njegove provedbe; promiče ulogu Europskog parlamenta, parlamenata država članica i afganistanskog parlamenta u praćenju provedbe SSPR-a;

93.  prima na znanje da je od rujna 2017. posebni izaslanik zamijenio posebnog predstavnika EU-a za Afganistan, što je provedeno u okviru strukture ESVD-a;

94.  žali zbog činjenice da je Vijeće nastavilo s odlukom o privremenoj primjeni u područjima koja su podložna suglasnosti Parlamenta, posebno u poglavlju o suradnji u pitanjima trgovine i ulaganja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a, umjesto da je prije te odluke na početku procesa zahtijevao ratifikaciju; smatra da je ta odluka u suprotnosti s načelom lojalne suradnje navedenom u članku 4. stavku 3. UEU-a te da se njome u pitanje dovode zakonska prava i odgovornosti Parlamenta;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom izaslaniku EU-a za Afganistan, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Islamske Republike Afganistana.

(1) SL L 67, 14.3.2017., str. 3. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0169. (3) SL C 65, 19.2.2016., str. 133. (4) SL C 169 E, 15.6.2012., str. 108. (5) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 55. (6) SL C 378, 9.11.2017., str. 73. (7) SL C 349, 17.10.2017., str. 41. (8) SL C 366, 27.10.2017., str. 129. (9) SL C 66, 21.2.2018., str. 17. (10) SL C 298, 23.8.2018., str. 39. (11) SL C 337, 20.9.2018., str. 48. (12) SL C 369, 11.10.2018., str. 85. (13) Odluke Vijeća od 10. studenoga 2011. (16146/11 i 16147/11). (14) Informativno izvješće EASO-a o zemlji podrijetla, Sigurnosna situacija u Afganistanu – ažurirana verzija, ožujak 2018.,https://coi.easo.europa.eu/administration/easo/PLib/Afghanistan-security_situation_2018.pdf (15) Posebni glavni inspektor SAD-a za obnovu Afganistana (SIGAR), Tromjesečno izvješće za Kongres Sjedinjenih Američkih Država, 30. listopada 2018., https://www.sigar.mil/pdf/quarterlyreports/2018-10-30qr.pdf (16) https://www.unodc.org/unodc/en/frontpage/2018/May/last-years-record-opium-production-in-afghanistan-threatens-sustainable-development--latest-survey-reveals.html

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Aranžmana između Europske unije, s jedne strane, i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o sudjelovanju tih država u Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (15832/2018 – C8-0035/2019 – 2018/0316(NLE))

P8_TA(2019)0171 A8-0081/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15832/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt aranžmana između Europske Unije i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna (12367/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 74., člankom 77. stavkom 2. točkama (a) i (b), člankom 78. stavkom 2. točkom (e), člankom 79. stavkom 2. točkom (c), člankom 82. stavkom 1. točkom (d), člankom 85. stavkom 1., člankom 87. stavkom 2. točkom (a) i člankom 88. stavkom 2. te člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0035/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0081/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna.

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 13. ožujka 2019. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o području djelovanja i mandatu posebnih predstavnika EU-a (2018/2116(INI))

P8_TA(2019)0172 A8-0171/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 21., 33. i 36. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(1),

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkoj odgovornosti(2),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir Godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike,

–  uzimajući u obzir Smjernice za imenovanje, mandat i financiranje posebnih predstavnika EU-a od 9. srpnja 2007. i Napomenu Vijeća (7510/14) od 11. ožujka 2014.;

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(3),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir Smjernice za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i sva njegova načela, koji je temeljni dokument europskog i šireg regionalnog sigurnosnog poretka,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenom 2017.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o kršenjima ljudskih prava u kontekstu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid(5),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Ukrajini, u kojoj se poziva na imenovanje posebnog predstavnika EU-a za regiju Krima i Donbasa,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 13. lipnja 2012. o posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava(6),

–  uzimajući u obzir članak 110. i članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0171/2019),

A.  budući da EU ima ambiciju biti snažniji globalni čimbenik, ne samo u gospodarskom već i u političkom smislu, te da teži svojim djelovanjem i politikama doprinijeti održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te globalnog poretka utemeljenog na pravilima;

B.  budući da posebne predstavnike EU-a (PPEU) imenuje Vijeće na prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice te im daje mandat za unaprjeđenje posebnih tematskih ili geografski specifičnih političkih ili sigurnosnih ciljeva; budući da su se oni pokazali vrijednim i fleksibilnim instrumentom diplomacije EU-a jer mogu personalizirati i predstavljati EU na ključnim područjima i u ključnim situacijama, uz potporu svih država članica; budući da fleksibilnost njihovih mandata čini PPEU-ove operativnim alatima koji se mogu brzo rasporediti kad se pojave problemi u određenim zemljama ili u pogledu određenih pitanja;

C.  budući da posebni predstavnici EU-a zbog njihove česte prisutnosti na terenu imaju privilegirani položaj za uspostavljanje dijaloga s civilnim društvom i lokalnim akterima te za provođenje istraživanja na terenu; budući da im to izravno iskustvo omogućuje da konstruktivno doprinesu oblikovanju politika i strategija;

D.  budući da trenutačno postoji pet regionalnih PPEU-ova (za Rog Afrike, Sahel, središnju Aziju, bliskoistočni mirovni proces te južni Kavkaz i krizu u Gruziji), dva PPEU-a za zasebne zemlje (Kosovo te Bosnu i Hercegovinu) i jedan tematski PPEU koji je odgovoran za ljudska prava;

E.  budući da su trenutačno samo dva PPEU-a žene;

F.  budući da je, u slučaju imenovanih PPEU-ova koji imaju mandate za zasebne zemlje, njihova „dvojna funkcija” uz voditelja izaslanstva EU-a u tim zemljama pridonijela dosljednosti i učinkovitosti prisutnosti EU-a u inozemstvu; budući da uvođenje dodatnih PPEU-ova za zasebne zemlje mora biti u skladu sa strategijama vanjskog djelovanja EU-a s obzirom na jačanje izaslanstava EU-a na temelju Ugovora iz Lisabona, kojim im je dodijeljena odgovornost za koordinaciju svih djelovanja EU-a na terenu, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku;

G.  budući da postoje i druga prioritetna područja i konflikti, uključujući u neposrednom susjedstvu EU-a, koji zahtijevaju posebnu pozornost, veću uključenost i vidljivost EU-a, kao što je ruska agresija u Ukrajini i ilegalna okupacija Krima;

H.  budući da su PPEU-ovi pokazali da su korisni posebno u pogledu vođenja političkih dijaloga na visokoj razini i sposobnosti da dopru do partnera na visokoj razini u vrlo osjetljivim političkim okruženjima;

I.  budući da se PPEU-ovi financiraju iz proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kako je to zajednički odlučeno s Parlamentom, i da su odgovorni za provedbu proračuna u odnosu na Komisiju;

J.  budući da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica obvezala pozitivno odgovoriti na zahtjeve Europskog parlamenta da se novoimenovani PPEU-ovi saslušaju prije preuzimanja dužnosti i da se omoguće redoviti informativni sastanci PPEU-ova s Parlamentom;

K.  budući da se PPEU-ovi odabiru među pojedincima koji su prethodno obnašali višu diplomatski ili političku dužnost u svojoj zemlji ili u okviru međunarodnih organizacija; budući da oni imaju znatan stupanj fleksibilnosti i diskrecije u pogledu načina na koji se njihov mandat izvršava, što može pridonijeti ostvarivanju utvrđenih ciljeva, provedbi strategija i osiguravanju dodane vrijednosti za EU;

L.  budući da je ključna uloga PPEU-a doprinositi jedinstvu, usklađenosti, dosljednosti i učinkovitosti vanjskog djelovanja i zastupanja EU-a; oni pokazuju interes EU-a za određenu zemlju, regiju ili tematsko područje i jačaju njegovu vidljivost te pridonose provedbi određene strategije ili politike EU-a prema određenoj zemlji, regiji ili pitanju;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

2.  preporučuje da bi sljedeći saziv Europskog parlamenta trebao tražiti da se novi potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik obaveže na to da će u roku od šest mjeseci od početka svojeg mandata osmisliti strateški okvir o upotrebi PPEU-ova u kontekstu provedbe Globalne strategije i u skladu s prethodno navedenim načelima i preporukama;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnim predstavnicima EU-a.

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30. (2) SL C 210, 3.8.2010., str. 1. (3) SL C 351E, 2.12.2011., str. 454. (4) SL C 356, 4.10.2018., str. 130. (5) SL C 334, 19.9.2018., str. 69. (6) SL C 332E, 15.11.2013., str. 114.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615 – C8-0387/2015 – 2015/0278(COD))

P8_TA(2019)0173 A8-0188/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0615),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0387/2015),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za promet i turizam, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za prava žena i jednakost spolova i Odbora za predstavke (A8-0188/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/882.)

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 103. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. rujna 2017. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0347).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP (COM(2018)0302 – C8-0185/2018 – 2018/0152(COD))

P8_TA(2019)0174 A8-0078/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0302),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 16. stavak 2. članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e), članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0185/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0078/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni reformi viznog informacijskog sustava izmjenom Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP [Am. 1]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak 16. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e), članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Vizni informacijski sustav (VIS) uspostavljen je Odlukom Vijeća 2004/512/EZ(4) kako bi služio kao tehnološko rješenje za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5) utvrđeni su svrha, funkcionalnosti i odgovornosti za VIS te uvjeti i postupci razmjene podataka o vizama za kratkotrajni boravak među državama članicama radi olakšavanja obrade zahtjeva za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i povezanih odluka. U Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(6) utvrđena su pravila o registraciji biometrijskih podataka u VIS-u. Odlukom Vijeća 2008/633/PUP(7) utvrđeni su uvjeti pod kojima određena tijela država članica i Europol mogu dobiti pristup VIS-u za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela. VIS je počeo s radom 11. listopada 2011.(8) i postupno je uveden u sve konzulate država članica diljem svijeta između listopada 2011. i veljače 2016. [Am. 2]

(2)  Opći su ciljevi VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnim za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se: pojednostavio postupak podnošenja zahtjeva za vize; spriječilo trgovanje vizama; potpomogla borba protiv zlouporabe identiteta; olakšala kontrola na graničnim prijelazima na vanjskim granicama i unutar državnih područja država članica; pomoglo pri identifikaciji onih osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na državnom području država članica; olakšala primjena Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(9) te pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje od država članica.

(3)  U komunikaciji Komisije od 6. travnja 2016. pod nazivom „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost”(10) naglašena je potreba EU-a za jačanjem i poboljšanjem informacijskih sustava, arhitekture podataka i razmjene informacija u području upravljanja granicama, izvršavanja zakonodavstva i borbe protiv terorizma te potreba za poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava. Komunikacijom je utvrđena i potreba za otklanjanjem nedostataka informacija, uključujući informacije o državljanima trećih zemalja koji su nositelji viza za dugotrajni boravak s obzirom na to da se u članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države. Stoga je Komisija provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti(11) zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom(12) provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti. [Am. 3]

(4)  Vijeće je 10. lipnja 2016. potvrdilo Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama(13). Kako bi uklonilo postojeći nedostatak informacija u dokumentima koji se izdaju državljanima trećih zemalja, Vijeće je pozvalo Komisiju da procijeni uspostavu središnjeg repozitorija za boravišne dozvole i vize za dugotrajni boravak koje izdaju države članice za pohranjivanje informacija o tim dokumentima, uključujući datume isteka i njihovo moguće povlačenje. U članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa se pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države. [Am. 4]

(5)  U Zaključcima Vijeća od 9. lipnja 2017. o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a(14) Vijeće je priznalo da će možda biti potrebne nove mjere kako bi se otklonili postojeći nedostaci informacija za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva u vezi s prelascima granica nositelja viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola. Vijeće je pozvalo Komisiju da provede studiju izvedivosti kao prioritet za uspostavu središnjeg repozitorija EU-a koji sadržava informacije o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama. Na temelju toga Komisija je provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti(15) zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom(16) provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti. [Am. 5]

(6)  U Komunikaciji Komisije od 27. rujna 2017. o provedbi Europskog migracijskog programa(17) navodi se da je zajednička vizna politika EU-a ključni element za olakšavanje turizma i poslovanja, ali i ključno sredstvo za sprečavanje sigurnosnih rizika i rizika nezakonite migracije u EU. U Komunikaciji se priznaje potreba daljnje prilagodbe zajedničke vizne politike trenutačnim izazovima, uzimajući u obzir nova rješenja informacijskih tehnologija i uravnotežujući koristi pojednostavnjenog putovanja s vizama s poboljšanim upravljanjem migracijama, sigurnošću i granicama. U Komunikaciji se navodi da će se revidirati pravni okvir VIS-a radi daljnjeg poboljšanja obrade viza, uključujući aspekte u vezi sa zaštitom podataka i pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva, daljnjeg proširenja upotrebe VIS-a kad je riječ o novim kategorijama i načinima upotrebe podataka i potpunog iskorištavanja instrumenata interoperabilnosti.

(7)  U Komunikaciji Komisije od 14. ožujka 2018. o prilagodbi zajedničke vizne politike novim izazovima(18) ponovno je potvrđeno da će se revidirati pravni okvir VIS-a kao dio šireg procesa promišljanja o interoperabilnosti informacijskih sustava.

(8)  Pri donošenju Uredbe (EZ) br. 810/2009 zaključeno je da će u kasnijoj fazi biti potrebno baviti se pitanjem dovoljne pouzdanosti za identifikaciju i provjeru otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina, posebno s obzirom na činjenicu da se otisci prstiju mijenjanju s godinama, a na temelju rezultata studije provedene pod nadležnošću Komisije. Studijom(19) koju je 2013. proveo Zajednički istraživački centar zaključeno je da je moguće postići zadovoljavajuću razinu točnosti prepoznavanja otisaka prstiju djece u dobi od 6 do 12 godina pod određenim uvjetima. Druga je studija(20) potvrdila taj zaključak u prosincu 2017. i ponudila dodatni uvid u učinak starenja na kvalitetu otiska prsta. Na temelju toga Komisija je 2017. provela dodatnu studiju o potrebi i proporcionalnosti snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece na 6 godina u postupku izdavanja viza. Ovom je studijom(21) utvrđeno da bi snižavanje dobi za uzimanje otisaka prstiju pridonijelo boljem ostvarenju ciljeva VIS-a, osobito u pogledu olakšanja borbe protiv zlouporabe identiteta, provjera na graničnim prijelazima na vanjskim granicama te da bi moglo donijeti dodatne koristi jačanjem sprečavanja i borbe protiv kršenja prava djece, osobito omogućivanjem identifikacije/provjere identiteta djece državljana trećih zemalja koji se nalaze na schengenskom području u situaciji u kojoj se može dogoditi ili se dogodilo kršenje njihovih prava (npr. djeca žrtve trgovine ljudima, nestala djeca i maloljetnici bez pratnje koji traže azil). Istodobno, djeca su posebno ranjiva skupina te bi za prikupljanje posebnih kategorija podataka od njih, kao što su otisci prstiju trebale važiti strože zaštitne mjere i ograničenje svrha u koje se ti podaci mogu koristiti na situacije u kojima je to u najboljem interesu djeteta, među ostalim ograničavanjem razdoblja čuvanja podataka. Drugom je studijom također utvrđeno da su otisci prstiju osoba starijih od 70 godina slabije kvalitete i osrednje točni. Komisija i države članice trebale bi surađivati pri razmjeni najboljih praksi i riješiti te nedostatke. [Am. 6]

(9)  Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga država članica. Dobrobit, sigurnost i mišljenja djeteta uzet će se u obzir i dat će im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi i zrelosti. VIS je osobito relevantan ako postoji opasnost da je dijete žrtva trgovine ljudima.

(10)  Osobne podatke koje navede podnositelj prijave zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak potrebno je obraditi u VIS-u kako bi se procijenilo može li ulazak podnositelja u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji i kako bi se procijenio rizik od nezakonite migracije podnositelja. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, te bi provjere trebale biti ograničene na procjenu identiteta nositelja isprave, vjerodostojnost i valjanost vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te može li ulazak državljana treće zemlje u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji. One ne bi trebale ometati odluku o vizama za dugotrajni boravak ili boravišnim dozvolama. [Am. 7]

(11)  Procjena takvih rizika ne može se obaviti bez obrade osobnih podataka povezanih s identitetom osobe, putnom ispravom i, ovisno o slučaju, jamcem ili identitetom odgovorne osobe ako je podnositelj maloljetan. Svaki osobni podatak u zahtjevima trebao bi se usporediti s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranog u informacijskom sustavu (Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), viznom informacijskom sustavu (VIS), podacima Europola, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD), sustavu ulaska/izlaska (EES), Eurodacu, sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima ili drugim oblicima teških kaznenih djela i/ili Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN)) ili s podacima iz ETIAS-ova popisa za praćenje ili s posebnim pokazateljima rizika. Kategorije osobnih podataka koje bi se trebale upotrebljavati za usporedbu trebale bi biti ograničene na kategorije podataka u pretraživanim informacijskim sustavima, na popisu za praćenje ili na posebne pokazatelje rizika. [Am. 8]

(12)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a uspostavljena je [Uredbom (EU) XX o interoperabilnosti (granice i vize)] kako bi se ti informacijski sustavi i podaci koje sadržavaju međusobno nadopunjavali radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, doprinosa sprečavanju i suzbijanju nezakonite migracije te osiguravanja visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, uključujući očuvanje javne sigurnosti i javnog poretka te zaštitu sigurnosti na državnim područjima država članica. [Am. 9 Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu.]

(13)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a sustavima omogućuje njihovo međusobno nadopunjavanje radi olakšavanja pravilne identifikacije da olakšaju pravilnu identifikaciju osoba, doprinosa doprinesu borbi protiv zlouporabe identiteta, poboljšanja poboljšaju i usklađivanja zahtjeva usklade zahtjeve kvalitete podataka u informacijskim sustavima EU-a, olakšavanja tehničke olakšaju tehničku i operativne provedbe operativnu provedbu postojećih i budućih informacijskih sustava EU-a od strane država članica, jačanja ojačaju, usklade i pojednostavnjenja sigurnosti pojednostave sigurnost podataka i mjera zaštite podataka kojima se reguliraju informacijski sustavi EU-a, pojednostavnjenja pristupa pojednostave kontrolirani pristup EES-u, VIS-u, [ETIAS-u] ETIAS-u i Eurodacu radi izvršavanja zakonodavstva te podrške ciljevima EES-a, VIS-a, [ETIAS-a] ETIAS-a, Eurodaca, SIS-a i [sustava ECRIS-TCN] sustava ECRIS-TCN. [Am. 10]

(14)  Sastavni dijelovi interoperabilnosti obuhvaćaju EES, VIS, [ETIAS] ETIAS, Eurodac, SIS i [sustav ECRIS-TCN] sustav ECRIS-TCN te podatke Europola kako bi se omogućilo njihovo istovremeno pretraživanje na temelju ovih informacijskih sustava EU-a pa je stoga primjereno upotrebljavati te sastavne dijelove u svrhu izvršavanja automatiziranih provjera i pri pristupanju VIS-u u svrhe izvršavanja zakonodavstva. Europski portal za pretraživanje (ESP) trebao bi se upotrebljavati u tu svrhu radi brzog, neometanog, učinkovitog, sustavnog i nadziranog pristupa informacijskim sustavima EU-a, Europolovim podacima i Interpolovim bazama podataka koje su im potrebne za izvršavanje zadaća, u skladu s njihovim pravima na pristup i kao potpora ciljevima VIS-a. [Am. 11]

(15)  Usporedba s ostalim bazama podataka trebala bi se automatizirati. Svaki put kad se takvom usporedbom pronađe podudaranje (pozitivni rezultat) bilo kojih osobnih podataka ili njihovih kombinacija u zahtjevima s evidencijom, dosjeom ili upozorenjem u prethodno navedenim informacijskim sustavima ili s osobnim podacima na popisu za praćenje, zahtjev u vezi s kojim VIS ne može automatski potvrditi pozitivni rezultat mora ručno obraditi službenik u nadležnom tijelu. Ovisno o vrsti podataka na temelju kojih je rezultat pronađen, rezultat bi trebali procijeniti ili konzulati ili jedinstvena nacionalna kontaktna točka, pri čemu je potonja odgovorna za pozitivne rezultate koji potječu posebno iz baza podataka ili sustava tijela za izvršavanje zakonodavstva. Odluka o izdavanju vize za kratkotrajni boravak treba se temeljiti na procjeni koju obavlja nadležno tijelo. [Am. 12]

(16)  Odbijanje zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak ne bi se trebalo temeljiti samo na automatiziranoj obradi podataka u zahtjevima.

(17)  Podnositelji zahtjeva kojima je odbijena viza za kratkotrajni boravak na temelju neke informacije koja proizlazi iz obrade u VIS-u trebali bi imati pravo na žalbu. Žalbeni postupci trebali bi se provoditi u državi članici koja je donijela odluku o zahtjevu i u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Trebale bi se primjenjivati postojeće zaštitne mjere i pravila o žalbi iz Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(18)  Posebne pokazatelje rizika, koji odgovaraju prethodno utvrđenim rizicima sigurnosti, nezakonite migracije ili javnog zdravlja visokom riziku od epidemije, trebalo bi upotrijebiti za analizu dosjea zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. Kriteriji upotrijebljeni za utvrđivanje posebnih pokazatelja rizika ne bi se ni u kojim okolnostima trebali temeljiti samo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe. [Am. 13]

(19)  Budući da se stalno javljaju novi oblici prijetnji sigurnosti rizika za sigurnost, novi obrasci nezakonitih migracija i nove prijetnje javnom zdravlju novi visoki rizici od epidemije, potrebni su učinkoviti odgovori i protiv njih se treba boriti suvremenim sredstvima. Budući da ta sredstva podrazumijevaju obradu znatnih količina osobnih podataka, trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se utjecaj na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na poštovanje osobnih podataka ograničio na ono što je nužno i proporcionalno u demokratskom društvu. [Am. 14]

(20)  Trebala bi se osigurati barem slična razina provjera podnositelja zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak ili državljana trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu kao što je to slučaj za državljane trećih zemalja kojima nije potrebna viza. U tu svrhu utvrđuje se i popis za praćenje koji sadržava informacije o osobama za koje postoji sumnja da su počinile teško kazneno djelo ili kazneno djelo terorizma ili za koje postoje činjenične naznake ili opravdani razlozi za vjerovanje da će počiniti teško kazneno djelo ili kazneno djelo terorizma, a taj bi se popis trebao upotrebljavati za provjere povezane i s ovim kategorijama državljana trećih zemalja.

(21)  Kako bi ispunili svoju obvezu prema Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma, međunarodni prijevoznici trebali bi moći slanjem upita u VIS provjeriti imaju li državljani trećih zemalja s vizom za kratkotrajni boravak, vizom za dugotrajni boravak ili boravišnom dozvolom potrebne valjane putne isprave. Ta bi se provjera trebala omogućiti svakodnevnom ekstrakcijom podataka iz VIS-a u zasebnu bazu podataka ograničenu samo na čitanje koja omogućuje ekstrakciju najmanjeg potrebnog podskupa podataka radi pretraživanja čiji je rezultat odgovor ok/not ok (u redu/nije u redu). Sâm dosje zahtjeva ne bi trebao biti dostupan prijevoznicima. Tehničkim specifikacijama za pristup VIS-u preko pristupne točke za prijevoznike trebalo bi u mjeri u kojoj je to moguće ograničiti učinak na putovanje putnika i prijevoznike. U tu bi svrhu trebalo razmotriti integraciju EES-a i ETIAS-a. [Am. 15]

(21a)  Radi ograničavanja učinka obveza iz ove Uredbe na međunarodne prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem trebalo bi na raspolaganje staviti mobilna rješenja prilagođena korisnicima. [Am. 16]

(21b)  U roku od dvije godine od početka primjene ove Uredbe Komisija bi trebala procijeniti prikladnost, kompatibilnost i usklađenost odredaba iz članka 26. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama za potrebe odredaba VIS-a za kopneni autobusni prijevoz. U obzir bi trebalo uzeti najnoviji razvoj kopnenog autobusnog prijevoza. Trebalo bi razmotriti potrebu za izmjenom odredbi u vezi s kopnenim autobusnim prijevozom iz članka 26. te Konvencije ili iz ove Uredbe. [Am. 17]

(22)  Ovom bi Uredbom trebalo odrediti tijela država članica koja mogu dobiti odobrenje za pristup VIS-u radi unosa, izmjene, brisanja ili pregledavanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama za posebne namjene utvrđene u VIS-u za tu kategoriju isprava i njihove nositelje u onoj mjeri koja je potrebna za izvršavanje njihovih zadaća.

(23)  Svaka bi obrada podataka iz VIS-a o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama trebala biti proporcionalna zacrtanim ciljevima i neophodna za izvršavanje zadaća nadležnih tijela. Pri upotrebi VIS-a nadležna bi tijela trebala osigurati poštovanje ljudskog dostojanstva i nepovredivosti osobe čije se podatke traži te ne bi trebala diskriminirati osobe na temelju spola, rase, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili vjere, političkih ili drugih uvjerenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja.

(23a)  Biometrijski podaci, koji u kontekstu ove Uredbe podrazumijevaju otiske prstiju i prikaze lica, jedinstveni su i stoga su znatno pouzdaniji za identifikaciju osoba od alfanumeričkih podataka. Međutim, biometrijski podaci osjetljivi su osobni podaci. Stoga se ovom Uredbom utvrđuje osnova i zaštitne mjere za obradu tih podataka za potrebe jedinstvene identifikacije predmetnih osoba. [Am. 18]

(24)  Neophodno je da tijela za izvršavanje zakonodavstva raspolažu najnovijim informacijama kako bi mogla izvršavati svoje zadaće u borbi protiv kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. Pristup tijela država članica za izvršavanje zakonodavstva i Europola VIS-u utvrđen je Odlukom Vijeća 2008/633/PUP. Sadržaj te odluke treba uključiti u Uredbu o VIS-u kako bi se uskladila s trenutačnim okvirom ugovora.

(25)  Pristup podacima iz VIS-a za potrebe izvršavanja zakonodavstva već se pokazao korisnim u identifikaciji osoba preminulih nasilnom smrću ili se pak njime pomoglo istražiteljima da ostvare bitan napredak u slučajevima povezanima s trgovinom ljudima, terorizmom ili trgovinom drogom. Stoga bi podaci u VIS-u povezani s dugotrajnim boravcima trebali biti raspoloživi određenim tijelima država članica i Europskom policijskom uredu („Europol”), podložno uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(26)  S obzirom na to da Europol ima važnu ulogu u pogledu suradnje među tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminala kao potpore u sprečavanju, analizama i istrazi kriminala na razini Unije, Europolov trenutačni pristup VIS-u u okviru njegovih zadaća trebao bi se kodificirati i pojednostavniti uzimajući u obzir i nedavne promjene pravnog okvira, primjerice Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća(22).

(27)  Pristup VIS-u za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela predstavlja zadiranje u temeljna prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te prava na zaštitu osobnih podataka osoba čiji se osobni podaci obrađuju u VIS-u. Svako takvo zadiranje mora biti u skladu sa zakonodavstvom koje mora biti sastavljeno dovoljno precizno kako bi se pojedincima omogućilo da prilagode svoje ponašanje i mora štititi pojedince od proizvoljnosti te se u njemu mora dovoljno jasno naznačiti raspon slobode odlučivanja dane nadležnim tijelima i način primjene te slobode. Svako zadiranje mora u demokratskom društvu biti opravdano potrebom zaštite legitimnog i proporcionalnog interesa te proporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

(28)  [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)] daje mogućnost policiji države članice, koja je za to ovlaštena nacionalnim zakonodavnim mjerama, da identificira osobu s pomoću biometrijskih podataka uzetih tijekom provjere identiteta te osobe. Međutim, mogu postojati posebne okolnosti u kojima je identifikacija osobe potrebna u interesu te osobe. Takvi slučajevi uključuju situacije u kojima je osoba pronađena nakon što je nestala, bila oteta ili je identificirana kao žrtva trgovine ljudima. Samo u takvim slučajevima trebalo bi tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti brzi pristup podacima u VIS-u radi brze i pouzdane identifikacije osobe bez potrebe za ispunjavanjem svih preduvjeta i dodatnih zaštitnih mjera za pristup radi izvršavanja zakonodavstva. [Am. 19]

(29)  Usporedbe podataka na temelju latentnog otiska prstiju, odnosno daktiloskopskog traga koji je moguće pronaći na mjestu zločina, od temeljne je važnosti u području policijske suradnje. Mogućnošću usporedbe latentnog otiska prsta s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u VIS-u u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovanje da bi počinitelj ili žrtva mogli biti registrirani u VIS-u i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom Vijeća 2008/615/PUP(23) trebao bi se tijelima kaznenog progona država članica osigurati vrlo važan alat za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina. [Am. 20]

(30)  Potrebno je imenovati nadležna tijela država članica i odrediti središnju pristupnu točku preko koje se šalju zahtjevi za pristup podacima iz VIS-a i voditi popis operativnih jedinica u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti taj pristup za posebne namjene sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.

(31)  Operativne jedinice u okviru imenovanih tijela trebale bi središnjoj pristupnoj točki podnijeti zahtjeve za pristup podacima pohranjenim u središnjem sustavu, a te bi zahtjeve trebalo obrazložiti. Operativne jedinice u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti pristup podacima iz VIS-a ne bi trebale djelovati kao tijelo za provjeru. Središnje pristupne točke trebale bi djelovati neovisno o imenovanim tijelima i trebale bi, na neovisan način, biti odgovorne za osiguravanje stroge usklađenosti s uvjetima za pristup utvrđenima ovom Uredbom. U iznimno hitnim slučajevima kada je pristup u ranoj fazi potreban da bi se odgovorilo na posebnu i stvarnu prijetnju koja se odnosi na teroristička kaznena djela ili druga teška kaznena djela, središnja pristupna točka trebala bi moći odmah obraditi zahtjev, a provjeru izvršiti naknadno.

(32)  Kako bi se zaštitili osobni podaci i onemogućila sustavna pretraživanja radi izvršavanja zakonodavstva, obradu podataka iz VIS-a trebalo bi provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Imenovana tijela i Europol trebali bi zatražiti pristup podacima iz VIS-a samo kada imaju opravdane razloge vjerovati da će se takvim pristupom osigurati podaci koji će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom 2008/615/PUP. [Am. 21]

(32a)  Opća je praksa da krajnji korisnici država članica provode pretraživanja u relevantnim nacionalnim bazama podataka prije pretraživanja u europskim bazama podataka ili istodobno s njima. [Am. 22]

(33)  Osobni podaci nositelja dokumenata viza za dugotrajni boravak pohranjenih u VIS-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je nužno za potrebe VIS-a. Primjereno je čuvati podatke o državljanima trećih zemalja u razdoblju od pet godina kako bi se omogućilo uzimanje u obzir podataka za procjenu zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak, otkrivanje prekoračenja trajanja dopuštenog boravka nakon završetka razdoblja valjanosti te izvršenje sigurnosnih procjena državljana trećih zemalja koji su ih dobili. Podaci o prethodnim upotrebama isprave mogli bi olakšati izdavanje budućih viza za kratkotrajni boravak. Za navedene svrhe kraći rok pohrane ne bi bio dovoljan. Podatke bi trebalo izbrisati nakon roka od pet godina, osim ako postoje razlozi da ih se izbriše i ranije. [Am. 23]

(34)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(24) mjerodavna je za obradu osobnih podataka koju provode države članice na temelju ove Uredbe. Obrada osobnih podataka koju obavljaju tijela za izvršavanje zakonodavstva u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija regulirana je Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća(25).

(35)  Članovi timova europske granične i obalne straže (EBCG) te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem, ovlašteni su Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća za pregledavanje europskih baza podataka kada je to potrebno za izvršavanje operativnih zadataka navedenih u operativnom planu za granične provjere, nadzor granica i vraćanje pod nadležnošću države članice domaćina. U svrhu olakšanja pregledavanja i omogućivanja djelotvornog pristupa timova podacima iz VIS-a, ECBGA bi trebala imati pristup VIS-u. Taj pristup trebao bi slijediti uvjete i ograničenja pristupa koji se primjenjuju na nadležna tijela država članica prema svakoj posebnoj svrsi za koju je moguće pregledavati podatke iz VIS-a. [Am. 24]

(36)  Vraćanje državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište u državama članicama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(26) ključna je sastavnica sveobuhvatnih napora u borbi protiv nezakonite migracije i predstavlja važan razlog od znatnog javnog interesa.

(37)  Na treće zemlje vraćanja često se ne primjenjuju odluke o primjerenosti koje je Komisija donijela na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 ili Osobni podaci koje država članica pribavi u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjeli prenositi ni stavljati na temelju nacionalnih odredbi donesenih kako bi se prenio članak 36. Direktive (EU) 2016/680. Nadalje, snažni napori Unije u suradnji s glavnim zemljama podrijetla državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom na koje se primjenjuje obveza vraćanja nisu uspjeli omogućiti sustavno ispunjavanje obveze tih trećih zemalja utvrđene međunarodnim zakonom da ponovno prihvate svoje državljane. Sporazumi o ponovnom prihvaćanju, koji su zaključeni ili o kojima pregovaraju Unija ili države članice te koji omogućuju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos podataka u treće zemlje raspolaganje trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan nje. Međutim, iznimno od tog pravila, trebalo bi biti moguće prenositi takve osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako se pritom poštuju strogi uvjeti i ako je to potrebno u pojedinačnim slučajevima radi lakše identifikacije državljanina treće zemlje povezane s njegovim vraćanjem. U nedostatku odluke o primjerenosti donesene provedbenim aktom u skladu s člankom 46. Uredbe Uredbom  (EU) 2016/679 ili nacionalnim odredbama donesenima kako bi se prenio članak 37. Direktive (EU) 2016/680, obuhvaćaju ograničen broj tih trećih zemalja i zaključivanje novih sporazuma ostaje neizvjesno. U takvim situacijama moguća je obrada osobnih podataka odgovarajućih zaštitnih mjera kojima prijenosi podliježu u skladu s ovom tom Uredbom s tijelima trećih zemalja u svrhe provedbe politike vraćanja Unije pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 49. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2016/679 ili iz nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 38. ili 39. Direktive (EU) 2016/680, podatke iz VIS-a trebalo bi biti moguće iznimno prenijeti, u svrhu vraćanja, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo ako je to potrebno zbog važnih razloga javnog interesa kako je navedeno u toj Uredbi. [Am. 25]

(38)  Države članice trebale bi učiniti dostupnima odgovarajuće osobne podatke koji se obrađuju u VIS-u u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i, prema potrebi, u pojedinačnim slučajevima za obavljanje zadaća prema Uredbi (EU) .../... Europskog Parlamenta i Vijeća(27) [Okvirna uredba Unije o preseljenju] [Agenciji Europske unije za azil] i mjerodavnim međunarodnim tijelima, kao što su visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodna organizacija za migracije te operacijama za izbjeglice i preseljenja Međunarodnog odbora Crvenog križa, u pogledu državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje su ta tijela uputila državama članicama u provedbi Uredbe (EU) .../... [Okvirna uredba Unije o preseljenju]. [Am. 26]

(39)  Uredba (EZ) br. 45/2001 (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(28) primjenjuje se na aktivnosti institucija ili tijela Unije pri izvršavanju njihovih zadaća kada su odgovorni za operativno upravljanje VIS-om. [Am. 27]

(40)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 obavljeno provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i on je donio dao mišljenje o.. 12. prosinca 2018. [Am. 28]

(41)  Kako bi se unaprijedila suradnja trećih zemalja u ponovnom prihvaćanju nezakonitih migranata i olakšalo vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom čiji su podaci možda pohranjeni u VIS-u, primjerci putnih isprava podnositelja zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak trebali bi biti pohranjeni u VIS-u. Za razliku od informacija izvučenih iz VIS-a, primjerci putnih isprava dokaz su državljanstva koji je općeprihvaćen u trećim zemljama.

(42)  Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća(29), pregledavanje popisa putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza obavezan je element postupka obrade viza. Tijela nadležna za izdavanje viza trebala bi sustavno provoditi ovu obvezu te bi popis stoga trebao biti uključen u VIS radi automatske provjere priznavanja putne isprave podnositelja.

(43)  Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u VIS, eu-LISA trebala bi biti odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem, održavanjem i kontinuiranim ažuriranjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama. [Am. 29]

(44)  Da bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe VIS-a za analizu trendova u pogledu migracijskog pritiska i upravljanja granicama, eu-LISA trebala bi moći razviti sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi trebalo uspostaviti eu-LISA trebala pohraniti određene statističke podatke u središnji statistički repozitorij repozitorij u svrhu izvješćivanja i pružanja statističkih podataka u skladu s [Uredbom 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)]. Nijedna izrađena statistika ne bi smjela sadržavati osobne podatke. [Am. 30]

(45)  Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(30).

(46)  Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije zbog potrebe osiguravanja provedbe zajedničke politike o vizama, visoke razine sigurnosti na području bez nadzora na unutarnjim granicama i postupne uspostave integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(47)  Ovom se Uredbom utvrđuju stroga pravila pristupa VIS-u i potrebne zaštitne mjere. Njome se predviđaju i prava pojedinaca na pristup, ispravak, brisanje i pravnu zaštitu, a posebno pravo na pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade koji provode neovisna javna tijela. Ovom Uredbom uvode se dodatne zaštitne mjere kako bi se obuhvatile posebne potrebe novih kategorija podataka koji će se obrađivati u VIS-u. U ovoj se Uredbi stoga poštuju temeljna prava i uvažavaju načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštita osobnih podataka, pravo na azil i zaštita načela zabrane prisilnog udaljenja i zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.

(47a)  Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. ni međunarodne obveze Unije i njezinih država članica. [Am. 31]

(48)  Posebne odredbe trebale bi se primjenjivati na državljane trećih zemalja na koje se primjenjuje obveza posjedovanja vize i koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodu kretanja u skladu s pravom Unije i koji ne posjeduju boravišnu iskaznicu iz Direktive 2004/38/EZ. U članku 21. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Odgovarajuća ograničenja i uvjeti nalaze se u Direktivi 2004/38/EZ.

(49)  Kako je potvrdio Sud Europske unije, takvi članovi obitelji imaju pravo ući na državno područje države članice, ali i pribaviti vizu u tu svrhu. Države članice moraju takvim osobama omogućiti sva sredstva za dobivanje potrebnih viza koje se moraju besplatno izdati što prije na temelju ubrzanog postupka.

(50)  Pravo na ishođenje vize nije bezuvjetno jer se može uskratiti članovima obitelji koji predstavljaju rizik za javni poredak, javnu sigurnost ili javno zdravlje u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. U tom kontekstu, osobne podatke članova obitelji moguće je provjeriti samo ondje gdje su podaci povezani s njihovom identifikacijom i njihovim statusom samo ako su oni relevantni za procjenu njihove prijetnje sigurnosti. Obrada njihovih zahtjeva za vizu zaista bi se trebala obaviti isključivo zbog sigurnosnih pitanja, a ne pitanja povezanih s rizicima od migracije.

(51)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(52)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(31); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(53)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(32); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(54)  Kad je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(33), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(34).

(55)  Kad je riječ o Švicarskoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(35), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(36) i člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP(37).

(56)  Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pridruživanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(38), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(39) i člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU(40).

(57)  Ova Uredba, uz iznimku članka 22.r, predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, ili je s njom na drugi način povezan u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. i članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011., uz iznimku odredbi koje se Odlukom Vijeća (EU) 2017/1908(41) primjenjuju na Bugarsku i Rumunjsku,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 767/2008 mijenja se kako slijedi:

-1.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni informacija među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak, vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama (Uredba o VIS-u)”; [Am. 32]

1.  u članku 1. dodaju se sljedeći stavci:"

„Ovom se Uredbom utvrđuju i postupci za razmjenu informacija među državama članicama o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama, uključujući određene odluke o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama.

Pohranjivanjem podataka o identitetu i putnim ispravama te biometrijskih podataka u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu (CIR), koji je uspostavljen člankom 17. Uredbe 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)], VIS pridonosi olakšavanju i pomoći pri točnoj identifikaciji osoba registriranih u VIS-u.”

_______

* Uredba 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)] (SL L).”;

2.  članak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 2.

Namjena VIS-a

1.  Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike o vizama za kratkotrajni boravak, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnima za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se: [Am. 33]

2.  U pogledu viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, namjena je VIS-a olakšati razmjenu podataka među državama članicama o odlukama koje se na njih odnose da bi se:

* Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

** Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).”;

2.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 2.a

Ustroj

1.  VIS se temelji na centraliziranom ustroju i sastoji se od

Središnji sustav VIS-a, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente hardvera i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a.

2.  NI-VIS se sastoji od:

3.  LNI i BLNI upotrebljavaju se isključivo u svrhe definirane zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na VIS.

4.  Središnje usluge smještene su na dvije različite lokacije, odnosno u Strasbourgu (Francuska), gdje se nalazi glavni središnji sustav VIS-a, središnja jedinica (CU), i mjestu St Johann im Pongau (Austrija), gdje se nalazi rezervni središnji sustav VIS-a, rezervna središnja jedinica (BCU). Veza između glavnog središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a omogućuje stalnu sinkronizaciju između CU-a i BCU-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se potpora i doprinosi osiguravanju neprekinute dostupnosti VIS-a. Uključuje suvišne i odvojene veze između središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a te uključuje i suvišne i odvojene veze između svakog nacionalnog sučelja i središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se šifrirana, virtualna, privatna mreža namijenjena podacima VIS-a i komunikaciji između država članica te između država članica i tijela odgovornog za operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a.”; [Am. 42]

3.  briše se članak 3.;

4.  u članku članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeća točka:"

3.a ‚središnje tijelo’ znači tijelo koje je osnovala država članica za potrebe Uredbe (EZ) br. 810/2009; [Am. 43]

(b)  dodaju se sljedeće točke:"

________________

* Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

** Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15.6.2002., str. 1.).

*** Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). [Am. 49]

**** Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

***** Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

****** Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).”;

5.  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 5.

Kategorije podataka

1.  U VIS se unose samo sljedeće kategorije podataka:

2.  Ne dovodeći u pitanje postupke evidentiranja obrade podataka iz članka 34., poruke koje se prenose VIS-om iz članka 16., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 2. ne pohranjuju se u VIS-u.

3.  CIR sadržava podatke iz članka 9. stavka 4. točaka od (a) do (cc), članka 9. stavka 5. i članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) te članka 22.d točaka od (a) do (cc)(c), (f) i (g). Ostali podaci iz VIS-a pohranjuju se u središnjem sustavu VIS-a.”; [Am. 52]

6.  umeće se sljedeći članak 5.a:"

„Članak 5.a

Popis priznatih putnih isprava

(1.) Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća*, popis putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza mora se uključiti u VIS. [Am. 53]

(2.) VIS mora nuditi funkciju centraliziranog upravljanja popisom priznatih putnih isprava i obavijesti o priznavanju ili nepriznavanju navedenih putnih isprava u skladu s člankom 4. Odluke br. 1105/2011/EU. [Am. 54]

(3.) Podrobna pravila o upravljanju funkcijom iz stavka 2. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 55]

_________________

* Odluka br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o popisu putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza, te o uspostavi mehanizma za uspostavu tog popisa (SL L 287, 4.11.2011., str. 9.).”;

7.  članak 6. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ne dovodeći u pitanje članak 22.a, pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize. Broj propisno ovlaštenih članova osoblja strogo je ograničen stvarnim potrebama za njihovom uslugom.” [Am. 56]

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke namijenjen je isključivo propisno ovlaštenom osoblju nacionalnih nadležnih tijela svake države članice i tijela EU-a koja su nadležna za namjene utvrđene u člancima od 15. do 22., člancima od 22.c do 22.f, i člancima od 22.g do 22.j l te za namjene utvrđene u člancima 20. i 21. [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize)].

Tijela koja imaju pravo na uvid u podatke iz VIS-a ili na pristup podacima iz VIS-a radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela imenuju se u skladu s poglavljem III.b.

Taj je pristup ograničen do mjere u kojoj su podaci potrebni za izvršenje njihovih zadaća u skladu s tim namjenama i proporcionalni ciljevima koje se želi postići.”; [Am. 57]

(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode agenciji eu-LISA prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 29. stavka 3a., i sve njegove izmjene. U tom se popisu za svako tijelo navodi koje podatke smije pretraživati i u koju svrhu.

Agencija eu-LISA osigurava godišnje objavljivanje tog popisa i popisa imenovanih tijela iz članka 22.k stavka 2. te središnjih pristupnih točaka iz članka 22.k stavka 4. u Službenom listu Europske unije. Agencija eu-LISA na svojoj internetskoj stranici vodi popis koji se stalno ažurira i koji sadržava izmjene koje šalju države članice između godišnjih objavljivanja.”; [Am. 58]

(b)  dodaje se sljedeći stavak 4.:"

„4. VIS mora imati funkciju za centralizirano upravljanje tim popisom.”;

(c)  dodaje se sljedeći stavak 5.:"

„5. Podrobna pravila o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2 Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a u vezi s podrobnim pravilima o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3.”; [Am. 59]

7.a  U članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Obrada osobnih podataka u VIS-u koju provodi svako nadležno tijelo ne dovodi do diskriminacije podnositelja zahtjeva za izdavanje vize, imatelja viza ili podnositelja zahtjeva za vizu odnosno nositelja viza za dugotrajni boravak te boravišnih dozvola na temelju spola, rase, boje, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili vjere, političkog ili drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovinskog stanja, rođenja, invalidnosti, dobi, ili spolnog opredjeljenja. Njome se u potpunosti poštuju ljudsko dostojanstvo i nepovredivost te temeljna prava i načela utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na poštovanje privatnog života i pravo na zaštitu osobnih podataka. Posebna pozornost posvećuje se djeci, starijim osobama, osobama s invaliditetom i osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. Najbolji interes djeteta na prvom je mjestu.”; [Am. 60]

8.  u članku 7. dodaje se novi stavak 3. sljedeći stavak:"

„3. Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga prevladava nad drugim brigama država članica, uz potpuno poštovanje Međunarodne konvencije o pravima djeteta. Dobrobit i sigurnost djeteta, osobito ako postoji rizik da je dijete žrtva trgovine ljudima, te mišljenja djeteta uzimaju se u obzir i daje im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi i zrelosti.”; [Am. 61]

3.a  „Države članice primjenjuju ovu Uredbu potpuno u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, pravo na azil i zaštitu načela zabrane prisilnog udaljenja i zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.”; [Am. 62]

8.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 7.a

Podaci o otiscima prstiju djece

1.  Odstupajući od članka 22.c stavka 2. točke (g) otisci prstiju djece mlađe od 6 godina ne unose se u VIS.

2.  Biometrijske podatke maloljetnika starijih od šest godina uzimaju službenici koji su posebno osposobljeni za uzimanje biometrijskih podataka maloljetnika na način prilagođen djeci i pogodan za djecu te uz potpuno poštovanje najboljih interesa djeteta i zaštitnih mjera utvrđenih u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Pri uzimanju biometrijskog podataka u pratnji maloljetnika je odrasli član obitelji, ako postoji. Pri uzimanju biometrijskih podataka maloljetnika bez pratnje prati skrbnik, zastupnik ili ako zastupnik nije imenovan, osoba osposobljena za zaštitu najboljih interesa maloljetnika i njegove opće dobrobiti. Tako osposobljena osoba ne smije biti službenih odgovoran za uzimanje biometrijskih podataka te djeluje neovisno i ne prima naredbe niti od službenika niti od službe odgovorne za uzimanje biometrijskih podataka. Nijedan oblik prisile ne smije se koristiti prema maloljetnicima kako bi se osiguralo da ispunjavaju obvezu davanja biometrijskih podataka.

3.  Odstupajući od članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 810/2009 konzulati ne smiju zahtijevati da se djeca u dobi od 6 do 12 godina osobno pojavljuju u konzulatu radi prikupljanja biometrijskih identifikatora ako bi to za obitelji predstavljalo prekomjerno opterećenje i trošak. U takvim se slučajevima biometrijski identifikatori uzimaju na vanjskim granicama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izbjegavanju trgovine djecom.

4.  Odstupajući od odredbi o korištenju podataka iz poglavlja II., III., III.a i III.b, otiscima prstiju djece može se pristupiti samo u sljedeće svrhe:

9.  naslov poglavlja II. zamjenjuje se sljedećim:"

„UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK OD STRANE TIJELA NADLEŽNIH ZA IZDAVANJE VIZA”;

10.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Kada je zahtjev prihvatljiv u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 810/2009, tijelo nadležno za vize mora otvoriti dosje zahtjeva u roku od 2 radna dana, tako da unese podatke iz članka 9. u VIS, ako se radi o podacima koje je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti.”;

(b)  umeće se sljedeći stavak 1.a:"

„1.a Nakon otvaranja dosjea zahtjeva, VIS automatski pokreće pretraživanje u skladu s člankom 9.a i prikazuje rezultate.”;

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. U slučaju gdje iz zakonskih razloga nije potrebno ili činjenično nije moguće dostaviti određene podatke, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi ‚ne primjenjuje se’. Nepostojanje otisaka prstiju označava se s ‚VIS0’; nadalje, sustavom se dozvoljava razlikovanje između slučajeva u skladu s člankom 13. stavkom 7. točkama od (a) do (d) Uredbe (EZ) br. 810/2009.”;

11.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  u točki 4. podtočke (a), (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:"

(b)  točka 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. prikaz lica podnositelja u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 65]

(ba)  točka 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. otiske prstiju podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 66]

(c)  dodaje se sljedeća točka 7.:"

„7. skenirani primjerak stranice s osobnim podacima.”;

(d)  dodaju se sljedeća dva stavka:"

„8. Prikaz lica državljana trećih zemalja iz točke 5. prvog stavka mora biti dostatne razlučivosti i kvalitete kako bi se upotrebljavao za automatizirano biometrijsko uspoređivanje. Ako nije dovoljno kvalitetan, prikaz lica ne upotrebljava se za automatizirano uspoređivanje. [Am. 67]

Odstupajući od drugog prvog stavka, u iznimnim slučajevima ako nije moguće ispuniti specifikacije kvalitete i razlučivosti potrebne za unos prikaza lica uživo u VIS, prikaz lica može se elektronički ekstrahirati iz čipa elektroničke strojno čitljive putne isprave (eMRTD). U takvim slučajevima prikaz lica unosi se u osobni dosje tek nakon elektroničke provjere toga odgovara li prikaz lica zabilježen na čipu eMRTD-a prikazu lica uživo predmetnog državljanina treće zemlje.”; [Am. 68]

12.  umeću se sljedeći novi članci od 9.a. do 9.d.:"

„Članak 9.a

Pretraživanje drugih sustava

1.  Dosjei zahtjeva automatski se obrađuju u VIS-u radi pronalaženja pozitivnih rezultata. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje zahtjeva.

2.  Nakon što se otvori zahtjev ili se izda viza, VIS provjerava je li putna isprava povezana s tim zahtjevom prepoznata u skladu s Odlukom br. 1105/2011/EU na način da izvršava automatsko pretraživanje u popisu priznatih putnih isprava iz članka 5.a i prikazuje rezultat. [Am. 69]

3.  Za potrebe provjera predviđenih člankom 21. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 3. točkama (a), i (c) i (d) Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti (granice i vize)] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 9. točke točaka 4., ove Uredbe s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranih u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, Eurodacu, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN). 5. i 6. ove Uredbe. VIS provjerava:

3.a  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola [Am. 71]

4.  VIS u dosje zahtjeva dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 3. Nadalje, kada je to relevantno, VIS utvrđuje države članice koje su unijele ili pribavile podatke koji su dali pozitivne rezultate ili Europol i evidentira to u dosjeu zahtjeva. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu. [Am. 72]

5.  Za potrebe članka 2. stavka 1. točke (k), pretraživanjima izvršenim prema stavku 3. ovog članka uspoređuju se relevantni podaci iz članka 15. stavka 2. s podacima u SIS-u kako bi se moglo utvrditi postoji li u pogledu podnositelja zahtjeva jedno od sljedećih upozorenja:

5.a  Konzulat u kojem je podnesen zahtjev za vizu, po potrebi nakon provjere koju provodi središnje tijelo u skladu s člankom 9.c, procjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (a), (b), (c), (e), (g), (h), (i), (j), (k), (l) i (n). [Am. 74]

5.b  U skladu s člankom 9.ca jedinstvena kontaktna točka države članice koja je unijela ili podnijela podatke koji su doveli do pozitivnih rezultata po potrebi provjerava i ocjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (d), (f), (m) i (o). [Am. 75]

5.c  O svakom pozitivnom rezultatu u SIS-u automatski se obavješćuje i ured SIRENE države članice koja je pokrenula upozorenje koje je dovelo do pozitivnog rezultata. [Am. 76]

5.d  Obavijest koja se dostavlja uredu SIRENE države članice ili jedinstvenoj kontaktnoj točki koja je unijela upozorenje sadrži sljedeće podatke:

5.e  Ovim se člankom ne sprečava podnošenje zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtve zaštitile od novih opasnosti. [Am. 78]

___________________

* Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

Članak 9.b

Posebne odredbe primjenjive na pretraživanje drugih sustava za članove obitelji građana EU-a ili drugih državljana trećih zemalja s pravom slobodnog kretanja na temelju prava Unije

1.  Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljana treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakim pravu državljana Unije prema sporazumu između Unije i država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, automatizirane provjere iz članka 9.a stavka 3. izvršavaju se isključivo radi provjere postojanja činjeničnih naznaka ili opravdanih razloga utemeljenih na činjeničnim naznakama na temelju kojih bi se moglo zaključiti da osoba na državnom području države članice predstavlja rizik za sigurnost ili visok rizik od pojave epidemije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. [Am. 79]

2.  VIS ne provjerava:

3.  Kada automatizirana obrada se u okviru automatizirane obrade zahtjeva iz članka 9.a stavka 3., prijavi dobije pozitivni rezultat koji se podudara s upozorenjem o odbijanju ulaska i boravka iz članka 24. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (EU) 2018/1861, tijelo nadležno za vize provjerava razlog za odluku nakon koje je to upozorenje uneseno u SIS. Ako je razlog povezan s rizikom od nezakonite imigracije, upozorenje se ne uzima u obzir za procjenu zahtjeva. Tijelo nadležno za vize postupa u skladu s člankom 25 26. stavkom 2. Uredbe o SIS-u II (EU) 2018/1861. [Am. 80]

Članak 9.c

Provjera koju izvršavaju središnja tijela i jedinstvene nacionalne kontaktne točke [Am. 81]

1.  Središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev Jedinstvena nacionalna kontaktna točka u skladu s člankom 9.ca ručno provjerava svaki pozitivni rezultat pretraživanja iz članka 9.a stavka 5.b koji je dobiven pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. O tome se obavješćuje središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev. [Am. 82]

2.  Kada Središnje tijelo ručno provjerava svaki pozitivni rezultat iz članka 9.a stavka 5.b koji je nastao pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. Kad ručno provjerava pozitivne rezultate, središnje tijelo ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva te svim pozitivnim rezultatima dobivenima tijekom automatizirane obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 3 5.a. [Am. 83]

3.  Središnje tijelo provjerava podudara li se identitet podnositelja iz dosjea zahtjeva s podacima u VIS-u ili u jednoj od pretraženih baza podataka.

4.  Ako se osobni podaci ne podudaraju i nije prijavljen neki drugi pozitivan rezultat tijekom automatske obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 3., središnje tijelo briše lažni pozitivni rezultat iz dosjea zahtjeva.

5.  Ako se podaci podudaraju s identitetom podnositelja ili ostaje sumnja u identitet podnositelja, središnje tijelo nadležno za vize koje obrađuje zahtjev u opravdanim slučajevima obavješćuje središnje tijelo druge države članice za koju je utvrđeno da je unijela ili pribavila podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3. Ako se utvrdi da su jedna ili više država članica unijele ili pribavile podatke koji su dali takav pozitivan rezultat, središnje tijelo savjetuje se sa središnjim tijelima drugih država članica primjenom postupka utvrđenog u članku 16. stavku 2. Nedoumica se tumači u korist podnositelja zahtjeva. [Am. 84]

6.  Rezultat provjera koje izvršavaju središnja tijela drugih država članica dodaje se u dosje zahtjeva.

7.  Odstupajući od stavka 1., ako se usporedbom iz članka 9.a stavka 5. dobije jedan pozitivni rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo pretraživanje radi poduzimanja odgovarajuće daljnje radnje. [Am. 85]

8.  Ako se utvrdi da je Europol pribavio podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3., središnje tijelo odgovorne države članice savjetuje se s nacionalnom jedinicom Europola radi daljnjeg postupanja u skladu s Uredbom (EU) 2016/794, a osobito njezinim poglavljem IV. [Am. 86]

Članak 9.ca

Provjera i procjena koje provodi jedinstvena nacionalna kontaktna točka

1.  Svaka država članica imenuje nacionalno tijelo, funkcionalno 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, koje osigurava odgovarajuće ručne provjere i procjenu pozitivnih rezultata u svrhe ove Uredbe („jedinstvena kontaktna točka”). Jedinstvena kontaktna točka sastoji se od časnika za vezu iz ureda SIRENE, nacionalnih središnjih ureda Interpola, nacionalnih središnjih točaka Europola, nacionalne jedinice ETIAS-a i svih relevantnih tijela za izvršavanje zakonodavstva. Države članice osiguravaju dovoljno članova osoblja, što jedinstvenoj kontaktnoj točki omogućuje da u skladu s ovom Uredbom provjeri pozitivne rezultate o kojima je obaviještena, uzimajući u obzir rokove iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

2.  Jedinstvena kontaktna točka ručno provjerava pozitivne rezultate koji su joj dostavljeni. Primjenjuju se postupci iz članka 9.c stavaka od 2. do 6.

3.  Ako se nakon provjere iz stavka 2. ovog članka podaci podudaraju i potvrđen je pozitivan rezultat, jedinstvena kontaktna točka po potrebi kontaktira odgovorna tijela, uključujući Europol, koja su dostavila podatke koji su doveli do pozitivnog rezultata. Nakon toga procjenjuje pozitivan rezultat. Jedinstvena kontaktna točka daje obrazloženo mišljenje u pogledu odluke o zahtjevu koja se treba donijeti u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009. To obrazloženo mišljenje uključeno je u dosje zahtjeva. [Am. 87]

Članak 9.cb

Priručnik

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a kako bi u priručniku utvrdila relevantne podatke koji se trebaju usporediti u pretraživanju drugih sustava u skladu s člankom 9.a stavkom 3. te postupke i pravila potrebne za ta pretraživanja, provjere i procjene iz članaka od 9.a do 9.ca. Taj delegirani akt obuhvaća kombinaciju kategorija podataka za pretraživanje svakog sustava u skladu s člankom 9.a. [Am. 88]

Članak 9.d

Odgovornosti Europola

Europol mora prilagoditi svoj informacijski sustav kako bi osigurao automatsku obradu pretraživanja iz članka 9.a stavka 3. i članka 22.b stavka 2.”;

13.  u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 4.:"

„4. Ako je dosje zahtjeva ažuriran u skladu sa stavcima 1. i 2., VIS šalje obavijest državi članici koja je izdala vizu o obrazloženoj odluci o poništenju ili oduzimanju te vize. Takva obavijest generira se automatski u središnjem sustavu i šalje mehanizmom utvrđenim u članku 16.”; [Am. 89]

14.  članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. umeće se sljedeća točka (ea):"

„(ea) prikaz lica;”;

(b)  umeće se sljedeći stavak 2.a:"

„2.a Prikaz lica iz stavka 2. točke (ea) ne smije biti jedini kriterij pretraživanja.”;

15.  u članku 16. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Kada se u VIS-u otvori dosje zahtjeva o državljaninu određene treće zemlje ili državljaninu koji pripada posebnoj kategoriji državljana za koje je potrebno prethodno savjetovanje u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS automatski prosljeđuje zahtjev za savjetovanje navedenoj državi članici ili državama članicama.

Država članica ili države članice koje se savjetuju prosljeđuju svoj odgovor u VIS koji taj odgovor prosljeđuje državi članici koja je otvorila zahtjev.

Isključivo u svrhe izvršenja postupka savjetovanja u VIS se uključuje popis država članica s čijim se središnjim tijelima moraju savjetovati središnja tijela drugih država članica tijekom obrade zahtjeva za jedinstvene vize koje su podnijeli državljani određenih trećih zemalja ili posebne kategorije takvih državljana u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009 te predmetnih državljana trećih zemalja. [Am. 90]

3.  Postupak utvrđen u stavku 2. primjenjuje se i na:

16.  briše se članak 17.;

17.  naslov poglavlja III. zamjenjuje se sljedećim:"

„PRISTUP OSTALIH TIJELA PODACIMA O VIZAMA ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK”;

18.  u članku 18. stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Tijela nadležna za izvršavanje provjera na granicama na kojima se upotrebljava EES provjeravaju otiske prstiju nositelja vize usporedbom s otiscima prstiju u VIS-u. Kada se radi o nositeljima vize čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje navedeno u stavku 1. izvršava se s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 1. u kombinaciji s prikazom lica.”;

18.a  članak 18.a zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 18.a

Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u

Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 1. točki (d) i članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te Uredbe. [Am. 93]

19.  umeće se sljedeći članak 20.a:"

„Članak 20.a

Upotreba podataka iz VIS-a za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u sustav SIS i naknadni pristup tim podacima [Am. 94]

1.  Podaci o otiscima prstiju i prikazi lica pohranjeni u VIS-u mogu se upotrijebiti za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama, djeci kojima prijeti otmica ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) ... Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba (EU) o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima]. U tim slučajevima razmjena podataka o otiscima prstiju i prikazima lica odvija se zaštićenim putem do ureda SIRENE države članice koja posjeduje podatke. [Am. 95]

2.  Ako na temelju korištenja podataka o otiscima prstiju i prikaza lica pohranjenih u VIS-u postoji pozitivan rezultat u pogledu upozorenja iz sustava SIS iz stavka 1., tijela za zaštitu djece i nacionalna pravosudna tijela, uključujući tijela odgovorna za pokretanje javnih progona u kaznenim postupcima i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice te tijela koja koordiniraju njihov rad, kako je navedeno u članku 43 44. Uredbe (EU) ... [COM(2016)0883 – SIS LE(policijska suradnja)], ], u obavljanju svojih zadataka mogu od tijela koje ima pristup VIS-u tražiti pristup podacima iz VIS-a. Primjenjuju se uvjeti predviđeni u zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu. Države članice osiguravaju da se podaci prenose na siguran način. [Am. 96]

__________

* Uredba (EU) … Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL L ..., str. ...).”;

20.  u članku 22. stavak stavci 1. i 2. zamjenjuje zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003. Ako nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (b) do (cc); to se pretraživanje može provesti u kombinaciji s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (aa).” [Am. 97]

2.  Ako pretraživanje na temelju podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu uneseni u VIS, tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup za pregledavanje sljedećih podataka podnositelja i povezanih dosjea zahtjeva podnositelja u skladu s člankom 8. stavkom 3., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

21.  članak 23. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 23.

Razdoblje čuvanja podataka

1.  Svaki se dosje zahtjev u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34. [Am. 100]

2.  Nakon isteka roka iz stavka 1. VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4. te članku 22.a stavcima stavku  3. i 5. [Am. 102]

2.a  Odstupajući od stavka 1.:

2.b  Odstupajući od stavka 1., u svrhu olakšavanja novog zahtjeva dosje zahtjeva iz tog stavka može se pohraniti na dodatno razdoblje od najviše tri godine od isteka razdoblja valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole i samo ako to, nakon zahtjeva za privolu, podnositelj zahtjeva slobodno i izričito prihvati na temelju potpisane izjave. Zahtjevi za privolu moraju biti predočeni tako da se mogu jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku te uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2016/679. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 podnositelj zahtjeva u svakom trenutku može povući svoju privolu. Ako podnositelj zahtjeva povuče privolu, dosje zahtjeva automatski se briše iz VIS-a.

Agencija eu-LISA razvija alat kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da daju i povuku svoju privolu.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a radi dodatnog definiranja alata koji podnositelji zahtjeva trebaju upotrebljavati za davanje i povlačenje svoje privole.”; [Am. 104]

22.  u članku 24. stavak stavci 2. i 3.zamjenjuje zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Ako država članica posjeduje dokaz kojim bi se dalo naslutiti da su podaci obrađeni u VIS-u netočni ili da su podaci u VIS-u obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona odmah o tome izvješćuje odgovornu državu članicu. Ta se poruka prosljeđuje u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 3.

Ako se netočni podaci odnose na povezane dokumente otvorene u skladu s člankom 8. stavcima 3. ili 4. i člankom 22.a stavkom 3., odgovorna država članica izvršava potrebne provjere i dostavlja odgovor u roku od 48 sati te, ovisno o slučaju, ispravlja povezani dokument. Ako se odgovor ne dostavi u zadanom vremenskom okviru, država članica koja upućuje zahtjev ispravlja povezani dokument i obavješćuje odgovornu državu članicu o izvršenom ispravku putem funkcije VISMail.

3.  Odgovorna država članica što prije provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.”; [Am. 105]

23.  članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. U slučaju gdje Ako je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odgode briše iz VIS-a dosjee zahtjeva, dosjee i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4., i članka 22.a stavka 3. koji se odnose na podnositelja zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.”; [Am. 106]

(b)  u stavku 2. riječi „infrastrukture VIS-a” zamjenjuju se riječima „funkcije VISMail”.

23.a  članak 26. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje VIS-om i njegovim sastavnicama u skladu s člankom 2.a. Ona jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za te sastavnice koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi. [Am. 107]

2.  Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadataka u skladu s ovom Uredbom potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu, a posebno rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su potrebni radi osiguravanja operativne kvalitete rada VIS-a na zadovoljavajućoj razini, osobito u pogledu vremena odaziva za ispitivanje središnjeg sustava VIS-a koje provode konzularni uredi i granična tijela. Ta su vremena odaziva što je moguće kraća.”; [Am. 108]

(b)  stavci od 3 do 8. brišu se; [Am. 109]

24.  u članku 26. umeće se sljedeći stavak 8.a:"

U takvim slučajevima, sigurnosne mjere, nadzor pristupa i aktivnosti evidentiranja u okruženju za ispitivanje moraju biti jednaki onima za produkcijski sustav VIS-a. Stvarni osobni podaci upotrijebljeni za ispitivanje moraju se učiniti anonimnima tako da utvrđivanje identiteta subjekta podataka više ne bude moguće.”; [Am. 110]

(c)  u članku 26. dodaju se sljedeći stavci:"

„9.a Ako agencija eu-LISA surađuje s vanjskim ugovarateljima na zadacima povezanima s VIS-om, pomno prati aktivnosti ugovaratelja kako bi osigurala usklađenost s ovom Uredbom, među ostalim u pogledu sigurnosti, povjerljivosti i zaštite podataka.

9.b  Operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a ne smije biti povjereno privatnim poduzećima ili privatnim organizacijama.”; [Am. 111]

25.  članak 27. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 27.

Mjesto središnjeg viznog informacijskog sustava

Glavni središnji VIS, koji obavlja tehnički nadzor i administrativne poslove, nalazi se u Strasbourgu (Francuska), a sigurnosna kopija središnjeg VIS-a, koji može jamčiti sve funkcije glavnog središnjeg VIS-a, nalazi se u mjestu Sankt Johann im Pongau (Austrija).

Moguća je istovremena upotreba obiju lokacija za aktivan rad Agencija eu-LISA provodi tehnička rješenja kako bi osigurala neprekidnu dostupnost VIS-a istovremenim radom središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a, pod uvjetom da druga lokacija rezervni središnji sustav VIS-a može jamčiti rad VIS-a u slučaju kvara središnjeg sustava VIS-a, ili udvostručavanjem sustava ili njegovih sastavnica.”; [Am. 112]

26.  članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Odgovornost za upotrebu i kvalitetu podataka”;

(b)  u stavku stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) točnost, ažuriranost, odgovarajuću razinu kvalitete i potpunost podataka kada se prenesu u VIS.”;

ii.  dodaje se sljedeći podstavak:"

„U tu svrhu države članice osiguravaju redovito osposobljavanje o kvaliteti podataka za konzularno osoblje i osoblje svakog vanjskog pružatelja usluga s kojima surađuju u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”; [Am. 113]

(c)  u stavku 2. točki (a) riječ „VIS-a” zamjenjuje se riječima „VIS-a ili CIR-a” uoba slučaja u kojima se pojavljuje;

(d)  umeće umeću se sljedeći stavak 2.a stavci:"

„2.a Upravno tijelo Agencija eu-LISA i Komisija razvijaju, održavaju i održavaju kontinuirano ažuriraju automatizirane mehanizme nadzora kvalitete podataka i postupke za izvršavanje provjera kvalitete podataka u VIS-u te podnose redovita izvješća državama članicama. Upravno tijelo Agencija eu-LISA jamči odgovarajuću razinu stručno osposobljenog osoblja za provedbu tehničkih inovacija i nadogradnji potrebnih za upravljanje mehanizmima za kontrolu kvalitete podataka. Agencija eu-LISA državama članicama i Komisiji podnosi redovito izvješće o nadzoru kvalitete podataka. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću redovito dostavlja izvješće o problemima u vezi s kvalitetom podataka s kojima se susrela i načinu na koji ih je riješila. [Am. 114]

Taj mehanizam, postupci i tumačenje usklađenosti kvalitete podataka utvrđuju se provedbenim mjerama u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2.

2b.  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe.”; [Am. 115]

(da)  dodaje se sljedeći stavak:"

„3.a U pogledu obrade osobnih podataka u VIS-u svaka država članica imenuje tijelo koje se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 i koje ima glavnu odgovornost za obradu podataka u toj državi članici. Svaka država članica Komisiju obavješćuje o imenovanju.”; [Am. 116]

27.  umeće se sljedeći članak 29.a:"

„Članak 29.a

Posebna pravila za unos podataka

1.  Na unošenje podataka iz članaka 9., 22.c i 22.d u VIS primjenjuju se sljedeći prethodni uvjeti:

2.  Provjere kvalitete izvršava VIS kako slijedi:

3.  Uspostavljaju se standardi kvalitete za pohranu podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Specifikacije tih standarda utvrđuju se provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.”;

28.  u članku 31. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: "

„1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c), (k) i (m); članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu samo u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, i samo radi vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ ili radi preseljenja u skladu s Uredbom... [Okvirna uredba o preseljenju] te pod uvjetom da je država članica koja je unijela podatke u VIS dala svoje odobrenje.”; [Am. 121]

28.a  članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:"

3.  Podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c) (k) i (m) te članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenijeti u skladu sa stavkom 2. ovog članka samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(b)  dodaju se sljedeći stavci:"

„3.a Prijenosom osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u skladu sa stavkom 2. ne dovode se u pitanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ni korisnika međunarodne zaštite, a posebno u pogledu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

3.b  Osobni podaci koje su država članica ili Europol dobili iz VIS-a za potrebe kaznenog progona ne prosljeđuju se niti stavljaju na raspolaganje nijednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan Unije. Zabrana se primjenjuje i ako se ti podaci naknadno obrađuju na nacionalnoj razini ili među državama članicama u skladu s Direktivom (EU) 2016/680.”; [Am. 124]

28.b  u članku 32. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)   umeće se sljedeća točka:"

„(ea) spriječila da neovlaštene osobe upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka primjenom opreme za priopćavanje podataka;”; [Am. 125]

(b)  umeću se sljedeće točke:"

28.c  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 32.a

Sigurnosni incidenti

1.   Svaki događaj koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost VIS-a ili koji može prouzročiti oštećenje ili gubitak podataka iz VIS-a smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg nezakonitog pristupa podacima ili ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.

2.   Sigurnosnim incidentima upravlja se tako da se osigura brz, učinkovit i pravilan odgovor.

3.   Ne dovodeći u pitanje obavijest i priopćenje o povredi osobnih podataka na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 30. Direktive (EU) 2016/680, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu bez odgode o sigurnosnim incidentima obavješćuju Komisiju, agenciju eu-LISA, nacionalno nadzorno tijelo i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Agencija eu-LISA bez odgode obavješćuje Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svim sigurnosnim incidentima u vezi sa središnjim sustavom VIS-a.

4.   Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili može utjecati na rad VIS-a u državi članici ili u agenciji eu-LISA ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka koje su unijele ili poslale druge države članice, pružaju se svim državama članicama i o njima se bez odgode izvješćuje u skladu s planom upravljanja incidentima koji izrađuje agencija eu-LISA.

5.   Države članice i agencija eu-LISA surađuju u slučaju sigurnosnog incidenta.

6.   Komisija ozbiljne incidente bez odgode prijavljuje Europskom parlamentu i Vijeću. Ta izvješća nose oznaku EU RESTRICTED/RESTREINT UE u skladu s važećim pravilima o sigurnosti.

7.   Ako je do sigurnosnog incidenta došlo zbog zloupotrebe podataka, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osiguravaju izricanje sankcija u skladu s člankom 36.”; [Am. 127]

28.d  članak 33. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 33.

Odgovornost

1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na naknadu štete od voditelja obrade ili izvršitelja obrade i njihovu odgovornost u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, Direktivom (EU) 2016/680 i Uredbom (EZ) br. 2018/1726:

Dotična se država članica, Europol ili Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cijelosti ili dijelom izuzimaju od odgovornosti u skladu s prvim podstavkom ako dokažu da nisu odgovorni za događaj koji je doveo do nastanka štete.

2.  Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu središnjem sustavu VIS-a, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u središnjem sustavu VIS-a nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.

3.  Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu nacionalnom pravu te države članice. Za zahtjeve za odštetu upućene voditelju obrade, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu ili agenciji eu-LISA zbog štete iz stavaka 1. i 2. vrijede uvjeti predviđeni Ugovorima.”; [Am. 128]

29.  članak 34. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 34.

Vođenje evidencije

1.  Svaka država članica, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i upravno tijelo agencija eu-LISA vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. Iz te evidencije mora biti vidljiva svrha pristupa iz članka 6. stavka 1., članka 20.a stavka 1., članka 22.k stavka 1. i članaka od 15. do 22. i od 22.g do 22.j, datum i vrijeme, vrsta prenesenih podataka iz članaka od 9. do 14. i od 22.c do 22.f, vrsta podataka upotrijebljenih za istraživanje iz članka 15. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 22.g, članka 22.h, članka 22.i, članka 22.j, članka 45.a i članka 45.d te naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju o osoblju koje je propisno ovlašteno unositi ili preuzimati podatke. [Am. 129]

2.  Kad je riječ o postupcima navedenim u članku 45.b, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim tim člankom i člankom 4146. Uredbe (EU) 2017/2226 o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES). Kad je riječ o postupcima navedenima u članku 17.a, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim člankom i člankom 46. Uredbe (EU) 2017/2226. [Am. 130]

3.  Takva se evidencija može koristiti samo za kontrolu zaštite podataka u okviru dozvoljenih načina obrade podataka i osiguravanja njihove sigurnosti. Evidencija se zaštićuje odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te briše godinu dana od isteka roka čuvanja podataka iz članka 23. stavka 1., ako nije potrebna za nadzor postupaka koji su već započeli.”;

29.a  članak 35. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 35.

Unutarnja kontrola

Države članice osiguravaju da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom.”; [Am. 131]

29.b  članak 36. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 36.

Sankcije

Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe ili obrade podataka unesenih u VIS u suprotnosti s ovom Uredbom, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.”; [Am. 132]

30.  članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica 1 zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Odgovorna Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, članaka 13. i 14. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Direktive (EU) 2016/680, odgovorna država članica obavješćuje državljane trećih zemalja i osobe iz članka 9. stavka 4. točke (f), članka 22.c stavka 2. točke (e) ili članka 22.d točke (e) o sljedećem:”; [Am. 133]

ii.   točka (f) zamjenjuje se sljedećim:"

„(f) postojanju prava na pristup podacima koji se na njih odnose i prava da se zatraži ispravljanje netočnih podataka o njima, odnosno brisanje nezakonito obrađenih podataka koji se na njih odnose, uključujući i pravo na primanje informacija o postupcima korištenja tih prava te o pojedinostima o kontaktu Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnog nadzornog tijela države članice odgovorne za prikupljanje podataka iz članka 41. stavka 1., koji obrađuju zahtjeve vezane uz sigurnost osobnih podataka;”; [Am. 134]

iii.   dodaje se sljedeća točka:"

„(fa) činjenici da države članice i Europol mogu pristupiti VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva.”; [Am. 135]

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Podaci iz stavka 1. pružaju se jasno, sažeto i točno u pisanom obliku državljaninu treće zemlje nakon prikupljanja podataka, fotografije prikaza lica i otisaka prstiju, kako je navedeno u članku 9. točkama 4., 5. i 6., članku 22.c stavku 2. i članku 22.d točkama (a) i do (g) i, prema potrebi, usmeno na jeziku i na način koji subjekt podataka razumije ili se opravdano može pretpostaviti da razumije. Djeca moraju biti obaviještena na način primjeren dobi s pomoću letaka i/ili infografika i/ili izlaganja koja su posebno osmišljena za pojašnjenje postupka uzimanja otisaka prstiju.”; [Am. 136]

(c)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„U nedostatku takvog obrasca potpisanog od strane takvih osoba, ovi se podaci dostavljaju u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/679.”;

31.  u članku 38. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: "

„3. Ako se zahtjev iz stavka 2. podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana.”; [Am. 137]

31.a  članak 38. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 38.

Pravo na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, dopunu i brisanje te pravo na ograničavanje obrade osobnih podataka

1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, podnositelje zahtjeva ili nositelje viza za dugotrajni boravak čiji su podaci pohranjeni u središnjem sustavu VIS-a obavješćuje se, u trenutku prikupljanja njihovih podatka, o postupcima za ostvarivanje prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725] i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679. Pružaju im se kontaktni podaci Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

2.   Kako bi ostvarile svoja prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725 i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679, osobe iz članka 1. imaju se pravo obratiti državi članici koja je unijela njihove podatke u VIS. Država članica koja primi podnesak ispituje ga i na njega odgovara što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana. Ako se kao odgovor na zahtjev utvrdi da su podaci pohranjeni u VIS-u činjenično netočni ili su nezakonito ubilježeni, odgovorna država članica bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, ispravlja ili briše te podatke u VIS-u u skladu s člankom 12. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2016/679. Ako se zahtjev podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana. Država članica koja se obratila tijelu odgovorne države članice obavješćuje predmetne osobe da su njihovi zahtjevi proslijeđeni radi daljnje obrade.

3.   U slučajevima kada se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci uneseni u VIS netočni ili da su nezakonito uneseni, ona bez odgode donosi administrativnu odluku u pisanom obliku kojom objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na tu osobu.

4.   Tom se odlukom dotičnoj osobi pružaju i informacije o mogućnosti osporavanja odluke donesene u pogledu podneska iz stavka 2. i, prema potrebi, o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te o bilo kakvoj pomoći koja je dostupna toj osobi, među ostalim, o pomoći nadležnih nacionalnih nadzornih tijela.

5.   Svaki upit podnesen na temelju stavka 2. mora sadržavati potrebne informacije za identificiranje dotične osobe. Te se informacije upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavka 2.

6.  Odgovorna država članica vodi evidenciju u obliku pisanog dokumenta o podnošenju zahtjeva iz stavka 2. i odgovoru na njega. Taj se dokument daje na raspolaganje nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka bez odgode, a najkasnije sedam dana nakon odluke o ispravku ili brisanju podataka iz stavka 2. drugog podstavka odnosno nakon odluke iz stavka 3.”; [Am. 138]

31.b  članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Suradnja radi osiguranja prava na zaštitu podataka

1.  Nadležna tijela država članica aktivno surađuju u ostvarivanju prava utvrđenih člankom 38.

2.  Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć i savjetuje osobu na koju se podaci odnose o ostvarivanju njegovih ili njezinih prava na ispravak, dopunu ili brisanje osobnih podataka koji se na tu osobu odnose ili na ograničavanje obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

U svrhu ostvarivanja ciljeva iz prvog podstavka nadzorno tijelo odgovorne države članice koje je proslijedilo podatke surađuje s nadzornim tijelom države članice kojoj je zahtjev podnesen.”; [Am. 139]

31.c  članak 40. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 40.

Pravna sredstva

1.  Ne dovodeći u pitanje članke 77. i 79. Uredbe (EU) 2016/679, u svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima u toj državi članici koja je odbila pravo na pristup podacima ili pravo na ispravljanje, dopunu ili brisanje podataka predviđenih u članku 38. ove Uredbe. Pravo na takvo pokretanje postupka ili podnošenje pritužbe također se primjenjuje u slučajevima kada na zahtjeve za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u rokovima predviđenima člankom 38. ili ih voditelj obrade podataka nikad nije obradio.

2.  Pomoć nadzornog tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 ostaje dostupna tijekom postupka.”; [Am. 140]

31.d  članak 41. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 41.

Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo

1.  Svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 neovisno nadzire zakonitost obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom, a koju provodi dotična država članica.

2.  Nadzorno tijelo ili tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 osiguravaju da se revizija aktivnosti obrade podataka koje obavljaju za to odgovorna nacionalna tijela provodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima i to najmanje svake tri godine. U evaluacijama provedenima u okviru mehanizma uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 moguće je uzeti u obzir rezultate revizije. Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 svake godine objavljuje informacije o broju zahtjeva za ispravak, dopunu ili brisanje podataka ili za ograničavanje obrade podataka, o postupcima poduzetima nakon toga i broju ispravaka, dopuna, brisanja i ograničavanja obrade provedenih slijedom zahtjeva dotičnih osoba.

3.  Države članice osiguravaju da njihovo nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za provođenje zadataka koje im je povjereno prema ovoj Uredbi i da ima pristup savjetima osoba s dovoljnom razinom znanja o biometrijskim podacima.

4.  Države članice podnose sve podatke koje zatraži nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679, a naročito mu dostavlja podatke o aktivnostima koje su poduzete u skladu s njegovim odgovornostima utvrđenima ovom Uredbom. Države članice nadzornom tijelu uspostavljenom u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679odobravaju pristup svojoj evidenciji te mu omogućuju pristup svojim poslovnim prostorijama za interoperabilnost u svakom trenutku.”; [Am. 141]

31.e  članak 42. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 42.

Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1.  Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje aktivnosti obrade osobnih podataka koju provode agencija eu-LISA, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u okviru ove Uredbe i za jamčenje toga da se takve aktivnosti provode u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i ovom Uredbom.

2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka koje izvršava agencija eu-LISA provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake tri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, agenciji eu-LISA, Komisiji i državama članicama. Agencija eu-LISA ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja izvješća.

3.  Agencija eu-LISA dostavlja Europskom nadzorniku za zaštitu podataka tražene podatke, dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim dokumentima i evidencijama iz članaka 22.r, 34 i 45.b te dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku. [Am. 142]

32.  u članku 43. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: "

„1. Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu posebnih pitanja koja zahtijevaju sudjelovanje nacionalnih tijela, posebice ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrde velike razlike u praksama država članica ili utvrde moguće nezakonite prijenose komponenti interoperabilnosti uporabom komunikacijskih kanala, ili u kontekstu pitanja koja je postavilo jedno nacionalno nadzorno tijelo ili njih više o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2.  U slučajevima iz stavka 1. mora se osigurati usklađeni nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) XXXX/2018 [izmijenjena Uredba (EZ) br. 45/2001].”; [Am. 143]

32.a  članak 43. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 43.

Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i europskog nadzornika za zaštitu podataka

1.  Nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih ovlasti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti kako bi osigurali usklađen nadzor nad komponentama interoperabilnosti i drugim odredbama iz ove Uredbe.

2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorna tijela razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si međusobno u provođenju revizija i inspekcija, razmatraju sve poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, procjenjuju probleme koji nastaju pri provođenju nezavisnog nadzora ili ostvarivanju prava ispitanika, sastavljaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema te promiču osviještenost o pravima na zaštitu podataka, prema potrebi.

3.  Za potrebe stavka 2. nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka. Troškove tih sastanaka snosi te je za njihovu organizaciju zadužen Europski odbor za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.

4.  Europski odbor za zaštitu podataka svake dvije godine šalje zajedničko izvješće o aktivnostima Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu te agenciji eu-LISA. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koje je pripremilo nadzorno tijelo te države članice.”; [Am. 144]

32.b  članak 44. se briše; [Am. 145]

33.  u članku 45. dodaje dodaju se sljedeći stavak 3.stavci:"

3.  Tehničke specifikacije kvalitete, razlučivosti i upotrebe otisaka prstiju te prikaza lica za biometrijsku provjeru i identifikaciju u VIS-u utvrđuju se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.”;

34.  umeće se sljedeći članak 45.a:"

„Članak 45.a

Uporaba podataka za izvješćivanje i u statističke svrhe

1.  Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije, agencije eu-LISA i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, imaju pristup, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe, a da se pritom ne omogućuje identifikacija pojedinaca uz pomoć potpune anonimnosti podataka, radi pregledavanja sljedećih podataka: [Am. 147]

Propisno ovlašteno osoblje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ima pristup u svrhu ostvarivanja uvida u podatke iz prvog podstavka za potrebe provedbe analiza rizika i procjena osjetljivosti iz članaka 11. i 13. Uredbe (EU) 2016/1624.

2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, agencija eu-LISA pohranjuje podatke iz tog stavka u središnji repozitorij radi izvješćivanja i u statističke svrhe iz [članka 39. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)]

3.  Postupcima koje je agencija eu-LISA uspostavila radi praćenja funkcioniranja VIS-a iz članka 50. stavka 1. obuhvaća se mogućnost izrade redovitih statističkih podataka kako bi se osiguralo to praćenje.

4.  Agencija eu-LISA u svakom tromjesečju prikuplja statističke podatke na temelju podataka iz VIS-a o vizama za kratkotrajni boravak koji za svaku lokaciju na kojoj je podnesen zahtjev za vizu pokazuju osobito:

Dnevni statistički podaci pohranjuju se u središnji repozitorij radi izvješćivanja i u statističke svrhe.

5.  Agencija eu-LISA u svakom tromjesečju prikuplja statističke podatke na temelju podataka iz VIS-a o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama koji za svaku lokaciju pokazuju posebno:

6.  Na kraju svake godine sastavlja se statističko izvješće statistički podaci kompiliraju se u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka okviru godišnjeg izvješća za tu godinu. Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu. Izvješće se objavljuje i šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i nacionalnim nadzornim tijelima. [Am. 153]

7.  Na zahtjev Komisije eu-LISA dostavlja statističke podatke o posebnim aspektima povezanima s provedbom zajedničke vizne politike ili migracijske politike, uključujući aspekte u skladu s primjenom Uredbe (EU) br. 1053/2013.”;

35.  umeću se sljedeći članci 45.b, 45.c, 45.d i 45.e:"

„Članak 45.b

Pristup podacima koji vrše prijevoznici radi provjere

1.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, zračni prijevoznici, pomorski prijevoznici i međunarodni prijevoznici koji prevoze skupine autobusom kopnenim putem šalju upit u VIS kako bi provjerili imaju li državljani trećih zemalja koji su nositelji vize za kratkotrajni boravak, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole valjanu vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, prema potrebi. U tu svrhu, prijevoznici slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u pogledu viza za kratkotrajni boravak dostavljaju okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke navedene u članku 9. stavku 4. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe ili članku 22.c točkama (a), (b) i (c), prema potrebi putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje. [Am. 154]

2.  Za potrebe provedbe stavka 1. ili radi rješavanja mogućih sporova koji proizlaze iz njegove primjene, eu-LISA vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka koje prijevoznici obavljaju u okviru pristupne točke za prijevoznike. U toj evidenciji navode se datum i vrijeme svakog postupka, podaci korišteni za ispitivanje, podaci preneseni putem pristupne točke za prijevoznike i ime predmetnog prijevoznika.

Evidencija se čuva tijekom razdoblja od dvije godine. Evidencija mora biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa.

3.  Siguran pristup pristupnoj točki Sigurnim pristupom portalu za prijevoznike iz članka 1. stavka 2.a točke (h), uključujući mogućnost uporabe mobilnih tehničkih rješenja, prijevoznicima se Odluke 2004/512/EZ kako je izmijenjena ovom Uredbom omogućuje prijevoznicima da izvrše pretraživanje iz stavka 1. prije ukrcaja putnika. U tu svrhu, prijevoznik može poslati upit za dopuštenje za pretraživanje VIS-a uporabom podataka sadržanih u strojno čitljivom dijelu putne isprave Prijevoznik unosi podatke koji se nalaze na strojno čitljivom području putne isprave i navodi državu članicu ulaska. Iznimno, u slučaju zrakoplovnog tranzita, prijevoznik nije dužan provjeriti posjeduje li državljanin treće zemlje važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo. [Am. 155]

4.  VIS navodi ima li osoba važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo, i daje odgovor prijevoznicima OK/NOT OK. Ako je viza za kratkotrajni boravak izdana s ograničenom područnom valjanošću u skladu s člankom 25. Uredbe (EZ) br. 810/2009, odgovorom koji pruža VIS uzimaju se u obzir država članica ili države članice za koje je viza valjana kao i država članica ulaska koju je naveo prijevoznik. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Odgovor „OK/NOT OK” ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravilima o uvjetima funkcioniranja portala za prijevoznike te primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i sigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 156]

5.  Uspostavlja se sustav za autentifikaciju, koji je namijenjen isključivo prijevoznicima, kojim se ovlaštenom osoblju prijevoznika omogućuje pristup pristupnoj točki prijevoznika za potrebe stavka 2. Pri uspostavi sustava za autentifikaciju u obzir se uzimaju upravljanje rizikom u području informacijske sigurnosti i načela tehničke i integrirane zaštite podataka. Sustav za autentifikaciju donosi Komisija s pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. [Am. 157]

5.a  Portal za prijevoznike upotrebljava zasebnu bazu podataka samo za čitanje koja se dnevno ažurira jednosmjernom ekstrakcijom najmanjeg potrebnog podskupa podataka pohranjenih u VIS-u. Agencija eu-LISA odgovorna je za sigurnost portala za prijevoznike, sigurnost osobnih podataka sadržanih u njemu i proces ekstrakcije osobnih podataka u zasebnu bazu podataka samo za čitanje. [Am. 158]

5.b  Prijevoznici iz stavka 1. ovog članka podliježu sankcijama predviđenima u skladu s člankom 26. stavkom 2. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama („Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma”) i člankom 4. Direktive Vijeća 2001/51/EZ kada prevoze državljane trećih zemalja koji nemaju valjanu vizu iako podliježu obvezi posjedovanja vize. [Am. 159]

5.c  Ako je državljanima trećih zemalja odbijen ulazak, svaki prijevoznik koji ih je doveo do vanjskih granica zračnim, morskim i kopnenim putem dužan je za njih odmah ponovno preuzeti odgovornost. Na zahtjev graničnih tijela prijevoznici su dužni vratiti državljane trećih zemalja u treću zemlju iz koje su prevezeni, u treću zemlju koja je izdala putnu ispravu s kojom su putovali ili u bilo koju treću zemlju za koju su sigurni da će ih prihvatiti. [Am. 160]

5.d  Odstupajući od stavka 1., za prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem tijekom prve tri godine nakon početka primjene ove Uredbe provjera iz stavka 1. nije obvezna, a odredbe iz stavka 5.b na njih se ne primjenjuju. [Am. 161]

Članak 45.c

Zamjenski postupci u slučaju kada prijevoznici iz tehničkih razloga ne mogu pristupiti podacima

1.  Ako nije tehnički moguće izvršiti pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. zbog kvara u bilo kojem dijelu VIS-a ili iz drugih razloga izvan kontrole prijevoznika, prijevoznici su izuzeti od obveze provjere posjedovanja valjane vize ili putne isprave upotrebom pristupne točke za prijevoznike. Upravno tijelo Agencija eu-LISA obavješćuje prijevoznike kad otkrije takav kvar. Prijevoznike obavješćuje i nakon otklanjanja kvara. Ako takav kvar otkriju prijevoznici, oni mogu obavijestiti upravno tijelo agenciju eu-LISA. [Am. 162]

1.a  Sankcije iz članka 45.b stavka 5.b ne izriču se prijevoznicima u slučajevima iz stavka 1. ovog članka. [Am. 163]

1.b  Ako je iz drugih razloga osim kvara bilo kojeg dijela VIS-a tehnički nemoguće da prijevoznik izvrši pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. tijekom duljeg razdoblja, taj prijevoznik o tome obavješćuje agenciju eu-LISA [Am. 164]

2.  Pojedinosti o zamjenskim postupcima utvrđuju se u provedbenom aktu donesenom u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 45.d

Pristup timova europske granične i obalne straže podacima iz VIS-a

1.  Članovi timova europske granične i obalne straže te timovi osoblja uključenog u postupke povezane s vraćanjem u okviru svojih ovlasti imaju pravo na pristup podacima iz VIS-a i njihovo pretraživanje radi izvršenja zadaća i ovlasti u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća* uz pristup predviđen člankom 40. stavkom 8. te Uredbe. [Am. 165]

2.  Kako bi osigurala pristup iz stavka 1., Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu imenuje posebnu jedinicu s propisno ovlaštenim službenicima europske granične i obalne straže kao središnju pristupnu točku. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u utvrđeni člankom 45.e.

__________

* Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

Članak 45.e

Uvjeti i postupak za pristup timova europske granične i obalne straže podacima iz VIS-a

1.  Kad je riječ o pristupu iz članka 45.d stavka 1., tim europske granične i obalne straže može podnijeti zahtjev za uvid u sve podatke ili određeni skup podataka pohranjenih u VIS-u središnjoj pristupnoj točki europske granične i obalne straže iz članka 45.d stavka 2. U zahtjevu se poziva na operativni plan za granične kontrole, i zaštitu državne granice i/ili vraćanje države članice na kojoj se temelji zahtjev. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka europske granične i obalne straže provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz stavka 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnje pristupne točke obrađuje zahtjeve. Podaci VIS-a kojima je pristupljeno šalju se timu na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka. [Am. 166]

2.  Da bi se pristup odobrio, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

3.  U skladu s člankom 40. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1624, članovi timova te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem mogu reagirati na informacije dobivene iz VIS-a samo prema uputama i, kao opće pravilo, u prisutnosti granične straže ili osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime. [Am. 168]

4.  U slučaju sumnje ili ako provjera identiteta nositelja vize, nositelja vize za dugotrajni boravak ili nositelja boravišne dozvole na uspije, član tima europske granične i obalne straže upućuje tu osobu graničnoj straži države članice domaćina.

5.  Pretraživanje podataka u VIS-u koje obavljaju članovi timova odvija se kako slijedi:

6.  Kada se takvim pristupom i pretraživanjem otkrije rezultat u VIS-u, država članica domaćin dobiva obavijest o tome.

7.  U skladu s odredbama članka 34., upravno tijelo čuva svu evidenciju o postupcima obrade podataka u okviru VIS-a koje izvršava član timova europske granične i obalne straže ili timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem. [Am. 169]

8.  Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 34., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima je pristupila su pristupili timovi Agencije. [Am. 170]

9.  Osim kad je to potrebno za izvršavanje zadaća u svrhe utvrđene Uredbom o uspostavi sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), nijedan Ni jedan dio VIS-a ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz VIS-a kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Nijedan se dio VIS-a ne preuzima. Evidentiranje pristupa i pretraživanja ne smatra se preuzimanjem ili umnožavanjem podataka iz VIS-a. [Am. 171]

10.  Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu donosi i primjenjuje mjere za osiguravanje sigurnosti podataka kako je predviđeno u članku 32.”

35.a  članci 46., 47. i 48. se brišu; [Am. 172, 173 i 174]

35.b  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 48.a

Postupak delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9.cb i članka 23. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9.cb i članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9.cb i članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 175]

36.  članak 49. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 49.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

____________

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;

37.  umeće se sljedeći članak 49.a:"

„Članak 49.a

Savjetodavna skupina

Agencija eu-LISA osniva savjetodavnu skupinu koja joj pomaže stručnim savjetima povezanim s VIS-om, a posebno u pripremanju njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu.”;

38.  članak 50. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 50.

Nadzor i ocjenjivanje učinka na temeljna prava [Am. 176]

1.  Upravno tijelo Agencija eu-LISA jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga te za nadzor poštovanja temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek. [Am. 177]

2.  Za namjene tehničkog održavanja upravno tijelo Agencija eu-LISA za potrebe tehničkog održavanja ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u. [Am. 178]

3.  Svake dvije godine eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući njegovu sigurnost i njegovu sigurnost troškove. To izvješće sadrži pregled trenutačnog napretka razvoja projekta i povezanih troškova, financijsku procjenu učinka te informacije o svim tehničkim problemima i rizicima koji bi mogli utjecati na sveukupne troškove sustava. [Am. 179]

3.a  U slučaju kašnjenja u procesu razvoja, eu-LISA obavješćuje Europski parlament i Vijeće u najkraćem mogućem roku o razlozima kašnjenja i njihovom učinku na rokove i financiranje. [Am. 180]

4.  Poštujući odredbe nacionalnog prava o objavi podataka osjetljive prirode, svaka država članica i Europol sastavljaju godišnja izvješća o učinkovitosti pristupa podacima iz VIS-a za potrebe izvršavanja zakonodavstva, a ta izvješća sadržavaju informacije i statističke podatke o:

Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine. Komisija sastavlja sveobuhvatno izvješće koje uključuje godišnja izvješća i objavljuje se 30. prosinca te godine. [Am. 184]

5.  Svake četiri dvije godine Komisija obavlja cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve i troškove te procjenu važenja temeljnih načela, učinka na temeljna prava, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 185]

6.  Države članice dostavljaju upravnom tijelu i Komisiji potrebne podatke za sastavljanje izvješća iz stavaka 3., 4. i 5.

7.  Upravno tijelo Komisiji dostavlja podatke potrebne za provođenje cjelovitog ocjenjivanja iz stavka 5.”;

39.  naslov Priloga 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Popis međunarodnih organizacija iz članka 31. stavka 1.”; [Am. 186]

40.  nakon članka 22. umeću se sljedeća poglavlja III.a i III.b:"

„POGLAVLJE III.a

UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA DUGOTRAJNI BORAVAK I BORAVIŠNIM DOZVOLAMA

Članak 22.a

Postupci za unošenje podataka nakon odluke o zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

1.  Nakon odluke o zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, tijelo koje je izdalo odluku bez odgode otvara pojedinačni dosje unošenjem podataka iz članka 22.c ili članka 22.d u VIS.

1.a  Tijelo ovlašteno za izdavanje odluke otvara pojedinačni dosje prije njezina izdavanja. [Am. 187]

2.  Nakon otvaranja pojedinačnog dosjea VIS automatski pokreće pretraživanje u skladu s člankom 22.b.

3.  Ako je nositelj podnio zahtjev kao dio skupine ili s članom obitelji, nadležno tijelo otvara pojedinačni dosje za svaku osobu iz skupine i povezuje dosjee osoba koje su zajedno podnijele zahtjev i kojima je izdana viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola. Zahtjevi roditelja ili zakonskih skrbnika ne odvajaju se od zahtjeva njihove djece. [Am. 188]

4.  U slučaju gdje u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom nije potrebno dostaviti određene podatke ili ih činjenično nije moguće dostaviti, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi ‚nije primjenjivo’. U slučaju otisaka prstiju, sustavom se dozvoljava razlikovanje između slučajeva gdje otisci prstiju nisu potrebni u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom i onih slučajeva gdje ih činjenično nije moguće uzeti.

Članak 22.b

Pretraživanje drugih sustava

1.  VIS automatski obrađuje dosjee radi utvrđivanja rezultata isključivo u svrhu procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju država članica u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje. [Am. 189]

2.  Svaki put kada se otvori pojedinačni dosje nakon izdavanja ili odbijanja vize u skladu s člankom 22.c koji je povezan s vizom za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u skladu s člankom 22.d boravišnom dozvolom, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti (granice i vize)] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b), (c), (f) i (g) ove Uredbe s odgovarajućim podacima u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s upozorenjima (Interpol TDAWN). VIS provjerava:

Ovaj stavak ne smije biti prepreka podnošenju zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtva zaštitila od novih opasnosti

Kako bi se izbjegao rizik od lažnih rezultata, svako pretraživanje koje se odnosi na djecu mlađu od 14 godina ili osobe starije od 75 godina, a koje se provodi s pomoću biometrijskih identifikatora koji su zabilježeni više od pet godina prije rezultata u sustavu, a kojima se ne potvrđuje identitet državljanina treće zemlje, treba podvrgnuti obveznoj ručnoj provjeri koju provode stručnjaci za biometrijske podatke. [Am. 190]

3.  VIS u pojedinačni dosje dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavcima 2. i 5. Nadalje, kada je to relevantno, VIS upućuje na države članice koje su unijele ili pribavile podatke na temelju kojih su dobiveni pozitivni rezultati ili Europol i evidentira to u pojedinačnom dosjeu. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu. [Am. 191]

3.a  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola. [Am. 192]

4.  Za potrebe članka 2. stavka 2. točke (f) u vezi s izdanom ili produljenom vizom za dugotrajni boravak, pretraživanjima izvršenima na temelju stavka 2. ovog članka uspoređuju se relevantni podaci iz članka 22.c stavka 2. s podacima u SIS-u kako bi se moglo utvrditi postoji li u pogledu podnositelja zahtjeva jedno od sljedećih upozorenja:

Ako se usporedbom iz ovog stavka dobije jedan pozitivan rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo zahtjev i poduzima odgovarajuću daljnju radnju.Članak 9.a stavci 5.a, 5.b, 5.c i 5.d te članci 9.c, 9.ca i 9.cb primjenjuju se mutatis mutandis i podliježu sljedećim posebnim odredbama: [Am. 195]

5.  U pogledu pretraživanja podataka iz EES-a, ETIAS-a i VIS-a u skladu sa stavkom 2., pozitivni rezultati su ograničeni na navođenje odbijanja odobrenja putovanja, ulaska ili vize koji se temelje na sigurnosnim razlozima.

6.  Ako vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu izdaje ili produljuje konzularno tijelo države članice, primjenjuje se članak 9.a. [Am. 196]

7.  Ako je nadležno tijelo na državnom području države članice izdalo ili produljilo boravišnu dozvolu ili produljilo vizu za dugotrajni boravak, primjenjuje se sljedeće:

Članak 22.c

Pojedinačni dosje koji se otvara za izdanu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

Članak 22.d

Pojedinačni dosje koji se otvara u određenim slučajevima odbijanja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole

Članak 22.e

Podaci koji se dodaju za povučenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

1.  U slučaju odluke o povlačenju boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak, odnosno skraćivanju roka važenja vize za dugotrajni boravak, nadležno tijelo koje je donijelo odluku u pojedinačni dosje dodaje sljedeće podatke:

2.  U pojedinačnom dosjeu navode se i razlozi za povlačenje vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole ili skraćenje roka važenja vize za dugotrajni boravak, u skladu s člankom 22.d točkom (h).

Članak 22.f

Podaci koji se dodaju za produljenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu

Članak 22.g

Pristup podacima radi provjere viza za dugotrajni boravak i boravišnihdozvola na vanjskim graničnim prijelazima

1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja dokumenta i/ili vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, ili unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399, tijela nadležna za izvršavanje provjera na vanjskim graničnim prijelazima u skladu s tom Uredbom imaju pristup pretraživanju s pomoću broja dokumenta u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ove Uredbe. [Am. 204]

2.  Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da su podaci o nositelju dokumenta uneseni u VIS, tijelu nadležnom za graničnu kontrolu daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz pojedinačnog dosjea, isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

Članak 22.h

Pristup podacima radi provjere unutar državnog područja država članica

1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja te vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice, tijela nadležna za provjeravanje na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice i, ako je primjenjivo, policija, imaju pristup pretraživanju s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c). [Am. 206]

2.  Ako se pretraživanjem podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o nositelju uneseni u VIS, nadležnom tijelu daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz pojedinačnog dosjea i, ako je primjenjivo, povezanog/povezanih dosjea u skladu s člankom 22.a stavkom 4. isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

Članak 22.i

Pristup podacima za utvrđivanje odgovornosti za zahtjeve za međunarodnu zaštitu

1.  Isključivo za svrhu utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 604/2013, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Ako nije moguće upotrijebiti otiske prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili pretraživanje na temelju otisaka prstiju nije uspjelo, pretraživanje se obavlja na temelju broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s podacima iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c).

2.  Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da je viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola unesena u VIS, tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup za pregledavanje sljedećih podataka iz dosjea zahtjeva i u pogledu podataka navedenih u točki (g) povezanih dosjea zahtjeva supružnika i djece u skladu s člankom 22.a stavkom 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

3.  U skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 27. Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*.

Članak 22.j

Pristup podacima radi razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu

1.  Isključivo u svrhu razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 603/2013.

Ako nije moguće upotrijebiti otiske prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili pretraživanje na temelju otisaka prstiju nije uspjelo, pretraživanje se obavlja s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili dokumenta o boravku u kombinaciji s podacima iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ili kombinacije podataka iz članka 22.d točaka (a), (b), (c) i (f).

2.  Isključivo u svrhu iz stavka 1., tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup radi pregledavanja podataka podnositelja koji se odnose na izdanu, odbijenu, povučenu ili produljenu vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu iz članaka 22.c, 22.d, 22.e i 22.f i povezanih dosjea zahtjeva podnositelja u skladu s člankom 22.a stavkom 3., ako pretraživanje na temelju podataka iz stavka 1. upućuje na to da su podaci o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu evidentirani u VIS-u.

3.  U skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 27. Uredbe (EU) br. 603/2013.

POGLAVLJE III.b

Postupak i uvjeti za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva

Članak 22.k

Imenovana tijela država članica

1.  Države članice imenuju tijela koja imaju pravo pregledavanja podataka pohranjenih u VIS-u radi sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u prikladnim i strogo određenim okolnostima o kojima je riječ u članku 22.n. Tim nadležnim tijelima dozvoljeno je pregledavati podatke djece mlađe od 12 godina isključivo radi zaštite nestale djece i djece koja su žrtve teških zločina. [Am. 208]

2.  Svaka država članica vodi strogo ograničen popis imenovanih tijela. Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojim imenovanim tijelima i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću. [Am. 209]

3.  Svaka država članica određuje središnju pristupnu točku koja ima pristup VIS-u. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u iz članka 22.n.

Imenovano tijelo i središnja pristupna točka mogu biti dio iste organizacije ako je to dopušteno u skladu s nacionalnim pravom, ali središnja pristupna točka pri izvršavanju zadaća na temelju ove Uredbe djeluje u potpunosti neovisno od imenovanih tijela. Središnja pristupna točka odvojena je od imenovanih tijela i ne prima od njih upute u pogledu rezultata provjere koju obavlja neovisno.

U okviru ispunjavanja svojih ustavnih ili zakonskih zahtjeva države članice mogu odrediti i više od jedne središnje pristupne točke ako to odgovara njihovoj organizacijskoj i upravnoj strukturi.

4.  Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojoj središnjoj pristupnoj točki i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću.

5.  Na nacionalnoj razini svaka država članica vodi popis operativnih jedinica u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti pristup podacima pohranjenim u VIS-u preko središnje pristupne točke.

6.  Samo propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka ima ovlaštenje za pristup VIS-u u skladu s člancima 22.m i 22.n.

Članak 22.l

Europol

1.  Europol imenuje jednu od svojih operativnih jedinica ‚imenovanim tijelom Europola’ i ovlašćuje je za traženje pristupa VIS-u putem imenovane središnje pristupne točke VIS-a iz stavka 2. radi potpore i jačanja djelovanja država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem i istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela.

2.  Europol kao središnju pristupnu točku imenuje specijaliziranu jedinicu s propisno ovlaštenim službenicima Europola. Središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup VIS-u utvrđeni člankom 22.p.

Središnja pristupna točka pri izvršenju svojih zadaća na temelju ove Uredbe djeluje u potpunosti neovisno i ne prima upute od imenovanog tijela Europola iz stavka 1. u pogledu rezultata provjere. [Am. 210]

Članak 22.m

Postupak za pristup VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva

1.  Operativne jedinice iz članka 22.k stavka 5. podnose obrazloženi elektronički ili pisani zahtjev središnjoj pristupnoj točki iz članka 22.k stavka 3. za pristup podacima pohranjenim u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup središnja pristupna točka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz članka 22.n. Ako su uvjeti za pristup ispunjeni, središnje pristupne točke obrađuju zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno prosljeđuju se operativnim jedinicama iz članka 22.k stavka 5. na način kojim se ne ugrožava sigurnost podataka.

2.  U iznimno hitnom slučaju kada treba spriječiti neposrednu opasnost po život osobe povezanu s kaznenim djelom terorizma ili drugim teškim kaznenim djelom, središnje pristupne točke odmah obrađuju zahtjev i tek naknadno provjeravaju jesu li ispunjeni svi uvjeti iz članka 22.n, uključujući i to je li hitan slučaj stvarno postojao. Naknadna provjera odvija se bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije 7 radnih dana nakon obrade zahtjeva.

3.  Ako se na temelju naknadne provjere utvrdi da pristup podacima iz VIS-a nije bio opravdan, sva tijela koja su imala pristup tim podacima odmah brišu podatke kojima je pristupljeno iz VIS-a i obavješćuju središnje pristupne točke o tom brisanju. [Am. 211]

Članak 22.n

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela država članica podacima VIS-a

1.  Imenovana Ne dovodeći u pitanje članak 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], imenovana tijela mogu pristupiti VIS-u radi pregledavanja podataka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: [Am. 212]

2.  Ispunjenje uvjeta iz stavka 1. točke (d) nije potrebno u situacijama kada je pristup VIS-u potreban kao alat za pretraživanje povijesti vize ili razdoblja dopuštenog boravka na državnom području država članica poznatog osumnjičenika, poznatog počinitelja ili poznate pretpostavljene žrtve kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela.

3.  Pregledavanje VIS-a ograničeno je na pretraživanje s pomoću bilo kojeg od sljedećih podataka u dosjeu zahtjeva ili pojedinačnom dosjeu: [Am. 215]

3.a  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe. [Am. 217]

3.b  Prikaz lica iz stavka 3. točke (e) ne smije biti jedini kriterij pretraživanja. [Am. 218]

4.  U slučaju dobivanja pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, omogućuje se pristup podacima navedenima u ovom stavku stavku 3. ovog članka te bilo kojim drugim podacima iz dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea, uključujući unesene podatke koji se odnose na izdani, odbijeni, poništeni, ukinuti ili produljeni dokument. Pristup podacima iz članka 9. stavka 4. točke (l) kako su evidentirani u dosjeu zahtjeva daje se samo ako je podnesen izričiti obrazloženi zahtjev za pretraživanje tih podataka koji je odobren neovisnom provjerom. [Am. 219]

Članak 22.o

Pristup VIS-u radi identifikacije osoba u posebnim okolnostima

Odstupajući od članka 22.n stavka 1., imenovana tijela nemaju obvezu ispuniti uvjete utvrđene tim stavkom za pristup VIS-u u svrhu identifikacije osoba, posebno djece, koje su nestale, otete ili su identificirane kao žrtve trgovine ljudima te u pogledu kojih postoje opravdani ozbiljni razlozi za vjerovanje da će pretraživanje podataka iz VIS-a pomoći njihovoj identifikaciji i/ili pridonijeti istrazi određenih slučajeva trgovine ljudima. U takvim okolnostima imenovana tijela mogu pretraživati VIS na temelju otisaka prstiju tih osoba. [Am. 220]

Tamo gdje U slučaju kada nije moguće koristiti otiske prstiju tih osoba ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. ili članka 22.c stavka 2. točaka (a) i (b). [Am. 221]

U slučaju pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, pristupa se bilo kojim podacima iz članka 9., članka 22.c ili članka 22.d te podacima iz članka 8. stavaka 3. i 4. ili članka 22.a stavka 3. [Am. 222]

Članak 22.p

Postupak i uvjeti za pristup Europola podacima iz VIS-a

1.  Europol ima pristup radi ostvarivanja uvida u podatke iz VIS-a ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

2.  Na odgovarajući se način primjenjuju uvjeti utvrđeni u članku 22.n stavcima 2., 3. i 4.

3.  Imenovano tijelo Europola može središnjoj pristupnoj točki Europola iz članka 22.k l stavka 3 2. podnijeti obrazloženi elektronički zahtjev za pregled svih podataka ili određenog skupa podataka pohranjenih u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka Europola provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za pristup iz stavaka 1. i 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka obrađuje zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno šalju se operativnim jedinicama iz članka 22.l stavka 1. na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka. [Am. 223]

4.  Obradu informacija koje Europol dobije na temelju pregleda podataka iz VIS-a mora odobriti država članica iz koje podaci potječu. Takvo se odobrenje dobiva putem nacionalne jedinice Europola te države članice.

Članak 22.q

Evidentiranje i dokumentacija

1.  Svaka država članica i Europol osiguravaju da se svi postupci obrade podataka koji proizlaze iz zahtjevâ za pristup podacima iz VIS-a u skladu s poglavljem III.c b evidentiraju ili dokumentiraju za potrebe provjere dopuštenosti zahtjeva, praćenja zakonitosti obrade podataka i cjelovitosti i sigurnosti podataka i mogućih utjecaja na temeljna prava te unutarnjeg praćenja.

Takve evidencije ili dokumenti zaštićeni su odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu dvije godine nakon njihova stvaranja, osim ako su potrebni za postupke praćenja koji su već pokrenuti. [Am. 224]

2.  Evidencija ili dokumentacija u svim slučajevima sadržavaju:

3.  Evidencija i dokumentacija upotrebljavaju se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka, praćenje učinka na temeljna prava i osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja ne sadržava osobne podatke može se upotrebljavati za praćenje i evaluaciju iz članka 50. ove Uredbe. Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680, odgovorno za provjeru dopuštenosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka, ima pristup tim evidencijama na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti. [Am. 226]

Članak 22.r

Uvjeti za pristupanje imenovanih tijela države članice podacima iz VIS-a za koje se ova Uredba još ne primjenjuje

1.  Imenovana tijela države članice za koju se ova Uredba još ne primjenjuje imaju pristup podacima iz VIS-a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2.  Država članica na koju se ova Uredba još ne primjenjuje stavlja svoje informacije o vizama na raspolaganje državama članicama na koje se ova Uredba primjenjuje na temelju odgovarajuće obrazloženog pisanog ili elektroničkog zahtjeva u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 22.n stavkom 1.

_____________

* Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).”.

Članak 22.ra

Zaštita osobnih podataka kojima se pristupa u skladu s poglavljem III.b

1.   Svaka država članica osigurava da se nacionalni zakoni i drugi propisi doneseni na temelju Direktive (EU) 2016/680 također primjenjuju na pristup njezinih nacionalnih tijela VIS-u u skladu s ovim poglavljem, među ostalim, u pogledu prava osoba čijim se podacima na taj način pristupa.

2.   Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680 prati zakonitost pristupa država članica osobnim podacima u skladu s ovim poglavljem, uključujući njihov prijenos u VIS i iz VIS-a. Članak 41. stavci 3. i 4. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način.

3.   Obrada osobnih podataka koju obavlja Europol na temelju ove Uredbe provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 i nadzire je Europski nadzornik za zaštitu podataka.

4.   Osobni podaci kojima se pristupa u VIS-u u skladu s ovim poglavljem obrađuju se samo za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage konkretnog slučaja za koji su država članica ili Europol zatražili podatke.

5.   Agencija eu-LISA, imenovana tijela, središnje pristupne točke i Europol vode evidenciju kako je navedeno u članku 22.q o pretraživanjima kako bi nadzorno tijelo iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/680 i Europski nadzornik za zaštitu podataka imali mogućnost pratiti usklađenost obrade podataka s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka. Uz iznimku podataka prikupljenih za te svrhe, osobni podaci i evidencija o pretraživanjima brišu se iz svih nacionalnih i Europolovih datoteka nakon 30 dana, osim ako su ti podaci i evidencija potrebni za konkretnu kaznenu istragu koja je u tijeku i u vezi s kojom su ih država članica ili Europol zatražili. [Am. 227]

Članak 2.

Izmjene Stavljanje izvan snage Odluke 2004/512/EZ [Am. 228]

Članak 1. stavak 2. Odluke Odluka 2004/512/EZ zamjenjuje stavlja se sljedećim: izvan snage. Upućivanja na tu Odluku smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 767/2008 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga 2."

Središnji sustav, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente računalne opreme i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a).”. [Am. 229]

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 810/2009

Uredba (EZ) br. 810/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 10. stavku 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) predočiti fotografiju u skladu sa standardima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1683/95 dozvoliti snimanje prikaza lica uživo ili nakon prvog zahtjeva i zatim najmanje svakih 59 mjeseci nakon toga, u skladu sa standardima utvrđenima u članku 13. ove Uredbe.”; [Am. 230]

2.  članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:"

„– fotografija snimljena uživo i digitalno pohranjena prikaz lica snimljen uživo u vrijeme podnošenja zahtjeva;”; [Am. 231]

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Kada su podnositeljevi otisci prstiju i fotografija snimljena uživo dostatne kvalitete uneseni u VIS kao dio zahtjeva podnesenog prije manje od 59 mjeseci prije datuma novog zahtjeva, oni se mogu kopirati kopiraju u sljedeći zahtjev.”; [Am. 232]

(c)  u stavku 7. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) djeca mlađa od 6 godina i osobe starije od 70 godina;”; [Am. 253]

(d)  briše se stavak 8.;

3.  članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Za svaki će se zahtjev konzultirati VIS u skladu s člankom 8. stavkom 2., člankom 15. i člankom 9.a Uredbe (EZ) br. 767/2008. Države članice osiguravaju da se u cijelosti koriste sva mjerila za pretraživanje u skladu s tim člancima, kako bi se izbjegla pogrešna odbijanja i identifikacije.”;

(b)  umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:"

Konzulat ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva, ako postoje, te rezultatima provjera u skladu s člankom 9.c Uredbe (EZ) br. 767/2008.

3.b  Tijelo nadležno za vize upotrebljava sustav za otkrivanje višestrukog identiteta i zajednički repozitorij podataka o identitetu iz članka 4. stavka 37. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)] ili SIS ili oboje radi procjene razlika u povezanim identitetima i obavlja dodatne provjere koje su potrebne za donošenje odluke o statusu i boji veze te za donošenje odluke o izdavanju ili odbijanju vize predmetne osobe.

U skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti (granice i vize)], ovaj se stavak primjenjuje samo od početka rada sustava za otkrivanje višestrukog identiteta.”;

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. S pomoću informacija dobivenih iz EES-a, konzulat provjerava hoće li podnositelj zahtjeva namjeravanim boravkom prijeći najdulje trajanje odobrenog boravka na području država članica, neovisno o mogućim boravcima odobrenima nacionalnom vizom za dugotrajni boravak ili dozvolom boravka koju je izdala druga država članica.”;

4.  umeće se sljedeći članak 21.a:"

„Članak 21.a

Posebni pokazatelji rizika

-1.  Posebni pokazatelji rizika algoritam su kojim se omogućuje profiliranje kako je definirano u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679 usporedbom podataka unesenih u dosje zahtjeva s posebnim pokazateljima rizika koji upućuju na rizik u pogledu sigurnosti, rizik od nezakonitih imigracija ili visoki rizik od pojave epidemije. Posebni pokazatelji rizika registrirani su u VIS-u. [Am. 235]

1.  Procjena rizika Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 51.a kako bi dodatno definirala rizike u pogledu sigurnosti ili nezakonitih imigracija ili visokog rizika od pojave epidemije temelji se na na temelju: [Am. 236]

2.  Komisija donosi provedbeni akt kojim određuje rizike navedene u stavku 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2. [Am. 238]

3.  Na temelju posebnih rizika utvrđenih u skladu sa stavkom 2. s ovom Uredbom i delegiranim aktom iz stavka 1. uspostavljaju se posebni pokazatelji rizika koji se sastoje od kombinacije podataka, uključujući jedan od sljedećih podataka ili njih više: [Am. 239]

4.  Posebni pokazatelji rizika ciljani su i razmjerni. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti isključivo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe.

5.  Posebni pokazatelji rizika donose se provedbenim aktom Komisije. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.

6.  U skladu s člankom 21. stavkom 1., tijela nadležna za vize upotrebljavaju posebne pokazatelje rizika kada procjenjuju predstavlja li podnositelj zahtjeva rizik od nezakonite imigracije, ili rizik za sigurnost država članica ili visoki rizik od pojave epidemije. [Am. 240]

7.  Komisija i Agencija Europske unije za temeljna prava redovito preispituje preispituju posebne rizike i posebne pokazatelje rizika.”; [Am. 241]

4.a  članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Ponašanje osoblja i poštovanje temeljnih prava

1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni. Osoblje konzulata u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo dok obavlja svoje dužnosti.

2.  Konzularno je osoblje obvezno u potpunosti poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima dok obavlja svoje dužnosti. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići.

3.  U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, boje kože, socijalnog podrijetla, genetičkih osobina, jezika, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”; [Am. 242]

4.b  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 39.a

Temeljna prava

Pri provedbi ove Uredbe, države članice djeluju u potpunoj sukladnosti s odgovarajućim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, odgovarajućim međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju o statusu izbjeglica iz Ženeve od 28. srpnja 1951., obvezama vezanima uz međunarodnu zaštitu, posebno načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i temeljnim pravima. U skladu s općim načelima prava Unije, odluke prema ovoj Uredbi donose se na pojedinačnoj osnovi. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”; [Am. 243]

5.  članak 46. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 46.

Prikupljanje statističkih podataka

Ta se statistika prikuplja na temelju izvješća sastavljenih u središnjem repozitoriju podataka VIS-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

5.a  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 51.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 21.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. 2. Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz dijela B Priloga ovoj Uredbi. Članak 7. 1. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 244]

6.  u članku 57. brišu se stavci 3. i 4.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2017/2226

Uredba (EU) br. 2017/2226 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 9. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:"

„EES pruža funkciju za centralizirano upravljanje tim popisom. Podrobna pravila o upravljanju funkcijom utvrđuju se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2. ove Uredbe.”;

2.  u članku 13. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, prijevoznici upotrebljavaju mrežnu uslugu kako bi provjerili valjanost vize za kratkotrajni boravak i je li već iskorišten broj dopuštenih ulazaka ili je nositelj dosegnuo najdulje trajanje odobrenog boravka te, ovisno o slučaju, je li viza valjana za područje odredišne luke tog putovanja. Prijevoznici pružaju podatke navedene u članku 16. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe. Na temelju toga prijevoznici putem mrežne usluge dobivaju odgovor OK/NOT OK. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Prijevoznici uspostavljaju program autentifikacije kako bi osigurali da samo ovlašteno osoblje može pristupiti mrežnoj usluzi. Odgovor OK/NOT OK ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. U slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje.”; [Am. 245]

2.a  u članku 14. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Ako je potrebno unijeti ili ažurirati podatke u bilješci o ulasku/izlasku nositelja vize, granična tijela mogu, u skladu s člankom 8. ove Uredbe i člankom 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008, iz VIS-a preuzeti i u EES uvesti podatke predviđene člankom 16. stavkom 1. točkom (d) i člankom 16. stavkom 2. točkama od (c) do (f) ove Uredbe. [Am. 246]

2.b  članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ako je potrebno otvoriti osobni dosje ili ažurirati prikaz lica iz članka 17. stavka 1. točke (b), prikaz lica uzima se uživo.”; [Am. 247]

(b)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) preuzima se iz VIS-a i uvozi u EES.”; [Am. 248]

(c)  stavak 5. briše se; [Am. 249]

3.  u članku 35. stavku 4. briše se izraz „kroz infrastrukturu VIS-a”.

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/399

Uredba (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 8. stavku 3. dodaje se sljedeća točka (ba):"

„(ba) ako je državljanin treće zemlje nositelj vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka, temeljite provjere pri ulasku uključuju i provjeru identiteta nositelja vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te vjerodostojnosti vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka pretraživanjem viznog informacijskog sustava (VIS) u skladu s člankom 22.g Uredbe (EZ) br. 767/2008;

u okolnostima u kojima provjera nositelja dokumenta ili samog dokumenta u skladu s člankom 22.g te uredbe, prema potrebi, nije uspješna, odnosno ako postoji sumnja u identitet nositelja, vjerodostojnost dokumenta i/ili putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tih nadležnih tijela pristupa provjeri čipa dokumenta.”;

2.  u članku 8. stavku 3. brišu se točke od (c) do (f).

Članak 7.

Izmjene Uredbe (EU) XXX o uspostavi okvira za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a (granice i viza) [Uredba o interoperabilnosti]

Uredba (EU) XXX o uspostavi okvira za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a (granice i viza) [Uredba o interoperabilnosti] mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 13. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) podaci iz članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka (f) i (g) te članka 22.d točaka (f) i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

2.  u članku 18. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b) i do (c cc), članka 9. stavaka 5. i 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) i članka 22.d točaka (a), (b), (c), (f), i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”; [Am. 250]

3.  u članku 26. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) nadležna tijela iz članka 6. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008 pri otvaranju ili ažuriranju dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

4.  članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) dosje zahtjeva ili pojedinačni dosje otvara se ili ažurira u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

(b)  u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) prezime; ime (imena); datum rođenja, spol i državljanstvo/državljanstva kako je navedeno u članku 9. stavku 4. točki (a), u članku 22.c stavku 2. točki (a) i u članku 22.d točki (a) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;

5.  u članku 29. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) nadležna tijela iz članka 6. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008 za rezultate dobivene pri otvaranju ili ažuriranju dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea u VIS-u u skladu s člankom 8. ili člankom 22.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;”.

Članak 8.

Stavljanje izvan snage Odluke 2008/633/PUP

Odluka 2008/633/PUP stavlja se izvan snage. Upućivanja na Odluku 2008/633/PUP smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 767/2008 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga 2.”.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu] uz iznimku odredbi o provedbenim i delegiranim aktima iz članka 1. točaka 6., 7., 26., 27., 33. i 35., članka 3. točke 4. i članka 4. točke 1. koji se primjenjuju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Do ... [godinu dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju pripreme za potpunu provedbu ove Uredbe. To izvješće sadrži i detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na sveukupne troškove. [Am. 251]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG 2.

Korelacijska tablica

(1) SL C , , str. . (2) SL C , , str. . (3) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. (4) Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavi viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 213, 15.6.2004., str. 5.). (5) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.). (6) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.). (7) Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela (SL L 218, 13.8.2008., str. 129.). (8) Provedbena odluka Komisije 2011/636/EU оd 21. rujna 2011. o određivanju datuma za početak djelovanja viznog informacijskog sustava (VIS) u prvoj regiji (SL L 249, 27.9.2011., str. 18.). (9) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.). (10) COM(2016)0205. (11) „Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.). (12) „Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.). (13) Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama, uključujući interoperabilna rješenja, u području pravosuđa i unutarnjih poslova (9368/1/16 REV 1). (14) Zaključci Vijeća o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a (10151/17). (15) „Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.). (16) „Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.). (17) COM(2017)0558, str. 15. (18) COM(2018)0251. (19) Prepoznavanje otisaka prstiju djece (2013. – EUR 26193). (20) „Automatsko prepoznavanje otisaka prstiju: od djece do starijih osoba” (2018. – ZIC). (21) „Izvedivost i posljedice snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece i pohranjivanje skeniranog primjerka putne isprave podnositelja zahtjeva za vizu u viznom informacijskom sustavu (VIS)” (2018.). (22) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.). (23) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.). (24) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (25) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.). (26) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.). (27) Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [puni naslov] (SL L …, …, str. …). (28) Uredba (EZ) br. 45/2001(EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i tijelima Zajednice agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.). (29) Odluka br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o popisu putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza, te o uspostavi mehanizma za uspostavu tog popisa (SL L 287, 4.11.2011., str. 9.). (30) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.). (31) Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.). (32) Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.). (33) SL L 176, 10.7.1999., str. 36. (34) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.). (35) SL L 53, 27.2.2008., str. 52. (36) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.). (37) Odluka Vijeća 2008/149/PUP od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 50.). (38) SL L 160, 18.6.2011., str. 21. (39) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.). (40) Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.). (41) Odluka Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 269, 19.10.2017., str. 39.).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i migracije (COM(2018)0471 – C8-0271/2018 – 2018/0248(COD))

P8_TA(2019)0175 A8-0106/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0471),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 78. stavak 2. i članak 79. stavke 2. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0271/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A8-0106/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i , migracije i integraciju [Am. 1]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. i , članak 79. stavke 2. i 4. te članak 80., [Am. 2]

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i te prikladnim i solidarnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 3]

(2)  Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu iz svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom za obnovu povjerenja u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore u području migracija i omogući učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i poštenom podjelom odgovornosti između država članica navedenih u članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te je potvrđena u preispitivanju tog programa na sredini provedbenog razdoblja iz rujna 2017. i u izvješću o napretku iz ožujka i svibnja 2018. [Am. 4]

(3)  U svojim Zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće potvrdilo je da treba tražiti sveobuhvatni, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim će se obnoviti kontrola na vanjskim granicama, smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru i koji bi trebalo temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguranje znatno pojačanih vraćanja mjerama na razini EU-a i država članica, kao što su djelotvorni sporazumi i mehanizmi o ponovnom prihvatu. Europsko vijeće pozvalo je, među ostalim, na provedbu i razvoj dobrovoljnih programa preseljenja. [Am. 5]

(4)  Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguranje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije i ispunio cilj osiguravanja zajedničke održive politike Unije o azilu i imigraciji, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil i , migracije i integraciju (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 6]

(4a)   Fond bi trebao u potpunosti poštovati ljudska prava, biti u skladu s Programom do 2030., načelom usklađenosti politika radi razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a, te obvezama na međunarodnoj razini u pogledu migracija i azila, i to u globalnom paktu o izbjeglicama i globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije. [Am. 7]

(4b)   U upravljanju Fondom iz perspektive razvoja trebalo bi u obzir uzeti razne glavne uzroke migracija kao što su sukobi, siromaštvo, manjak obradive zemlje, obrazovanje i nejednakost. [Am. 8]

(5)  Fond bi Mjere koje se financiraju iz Fonda trebalo bi provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, kao i s međunarodnim obvezama Unije i država članica u pogledu temeljnih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta i Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Protokolom od 31. siječnja 1967. [Am. 9]

(5a)  Pri provedbi Fonda trebala bi se promicati načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije. Sredstvima Fonda ne bi se trebale podupirati mjere kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili socijalne isključenosti. [Am. 10]

(5b)  Pri provedbi Fonda trebalo bi dati prednost mjerama kojima se rješava pitanje maloljetnika bez pratnje i razdvojenih maloljetnika putem rane identifikacije i registracije te mjerama koje se provode u najboljem interesu djeteta. [Am. 11]

(6)  Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice uspostavljenog Odlukom 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ, Europskog fonda za povratak uspostavljenog Odlukom 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za razdoblje 2007. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020., kako je uspostavljen Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Istodobno bi se trebale uzeti u obzir sve relevantne novosti.

(7)  Fondom bi se trebalo podupirati solidarnost među državama članicama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim, promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, preseljenjem i humanitarnim prihvatom te transferom podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite između država članica, povećanjem zaštite ranjivih tražitelja azila kao što su djeca, podupiranjem strategija integracije i djelotvornijom politikom zakonitih migracija kako , stvaranjem sigurnih i zakonitih putova za ulazak u Uniju, čime bi se osigurala dugoročna konkurentnost ujedno trebalo doprinijeti osiguravanju dugoročne konkurentnosti Unije i budućnost budućnosti njezina socijalnog modela te smanjio poticaj za nezakonite migracije provedbom održive politike vraćanja i ponovnog prihvata. S obzirom na to da je Fond instrument unutarnje politike Unije i jedini instrument za financiranje azila i migracija na razini Unije, njegovim sredstvima prvenstveno bi trebalo podupirati mjere u području azila i migracija unutar Unije. Međutim, unutar utvrđenih granica i podložno zaštitnim mjerama, Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje s trećim zemljama u cilju boljeg upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge vrste međunarodne zaštite, stvaranja mogućnosti za zakonite migracije i suzbijanja nezakonitih migracija i mreža krijumčara i trgovaca ljudima te kako bi se osigurala održivost vraćanja sigurnog i učinkovit ponovni prihvat dostojanstvenog vraćanja te reintegracija u trećim zemljama. [Am. 12]

(8)  Migracijska kriza ukazala i porast broja smrtno stradalih na Sredozemlju tijekom proteklih godina ukazali su je na potrebu za reformom zajedničkog europskog sustava azila kako bi se i uspostavom poštenijeg i djelotvornijeg sustava utvrđivanja odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvira za napore država članica u pogledu preseljenja i humanitarnog prihvata kako bi se povećao ukupni broj dostupnih mjesta za preseljenje u svijetu. Istodobno, reforma je potrebna kako bi se zajamčila uspostava i dostupnost djelotvornog sustava azila temeljenog na pravima i osigurali učinkoviti postupci azila kojima će se spriječiti sekundarna kretanja, ujednačeni i prikladni uvjeti prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ujednačeni standardi za odobravanje međunarodne zaštite i odgovarajuća prava i pogodnosti za korisnike međunarodne zaštite. Istodobno je reformom trebalo uspostaviti pošteniji i djelotvorniji sustav za utvrđivanje odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvir Unije učinkoviti i djelotvorni postupci vraćanja za napore država članica u pogledu preseljenja nezakonite migrante. Stoga je prikladno da se iz Fonda pruža veća potpora naporima država članica da u potpunosti i pravilno provode obnovljeni zajednički europski sustav azila. [Am. 13]

(9)  Fondom bi se također trebale dopunjavati i jačati aktivnosti koje provodi Agencija Europske unije Europski potporni ured za azil (EUAA) osnovana Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u](4) u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila koordiniranjem i jačanjem praktične suradnje i koordiniranjem razmjene informacija o azilu, a posebno o dobrim praksama, među državama članicama, promicanjem prava Unije i operativnih standarda međunarodnog prava te doprinošenjem jedinstvenoj primjeni prava Unije o azilu u cilju osiguravanja visokog stupnja ujednačenosti utemeljenog putem relevantnih smjernica, uključujući operativne standarde, i to na visokim standardima temelju visokih standarda zaštite u pogledu postupaka međunarodne zaštite, uvjeta prihvata i procjene potreba za potporom diljem Unije, omogućivanjem održive i poštene raspodjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu, olakšavanjem konvergencije u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije, podupiranjem napora država članica u području preseljenja i pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama za upravljanje njihovim sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku. [Am. 14]

(9a)  Fond bi trebao podupirati napore Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj, praćenje i evaluaciju politika o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije. [Am. 15]

(10)  Fond bi trebao podupirati napore Uniju i države članice u provedbi postojećeg prava Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj praćenje i provedbu evaluacije politika , pri čemu bi se trebalo zajamčiti potpuno poštovanje temeljnih prava, a osobito direktiva 2013/33/EU(5) (Direktiva o uvjetima prihvata), 2013/32/EU(6) (Direktiva o postupcima azila), 2011/95/EU(7) (Direktiva o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije kvalifikacijama) i 2008/115/EZ(8) (Direktiva o vraćanju) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) br. 604/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9) (Dublinska uredba). [Am. 16]

(11)  Partnerstva i suradnja s trećim zemljama bitna su komponenta politike azila Unije kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje tokovima osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite. Kako bi se nesiguran i nezakoniti dolazak državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva na državno područje država članica zamijenio zakonitim i sigurnim dolaskom, kako bi se izrazila solidarnost s državama i regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem da se ublaži pritisak na te zemlje, kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva migracijske politike Unije povećanjem utjecaja Unije na treće zemlje i kako bi se učinkovito pridonijelo globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama, Fondom bi se trebali osigurati financijski poticaji za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i okvira za humanitarni prihvat.]. [Am. 17]

(11.a)  Fond bi trebao podupirati napore koje su države članice uložile u pružanje međunarodne zaštite i trajnog rješenja na svojim državnim područjima za izbjeglice i raseljene osobe koje su identificirane kao prihvatljive za preseljenje ili u okviru nacionalnih programa humanitarnog prihvata, u kojima bi se trebalo voditi računa o predviđanjima UNHCR-a o globalnim potrebama za preseljenjem. Kako bi na ambiciozan i učinkovit način dao svoj doprinos, Fond bi trebao pružati ciljanu pomoć u obliku financijskih poticaja za svaku osobu koja je primljena ili preseljena. [Am. 18]

(12)  Uzimajući u obzir visoke razine migracijskih tokova u Uniji posljednjih godina i važnost osiguravanja kohezije naših društava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za ranu integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući u prioritetnim područjima utvrđenima u Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja koji je Komisija donijela 2016. [Am. 19]

(13)  U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u poticanju integracije državljana trećih zemalja, mjere koje se financiraju iz Fonda trebale bi biti specifične i komplementarne mjerama koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) strukturnih fondova Unije. Mjerama koje se financiraju iz ovog Fonda trebale bi se podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranoj fazi ranim fazama integracije i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a dugoročne koje nadopunjavaju intervencije za državljane promicanje socijalne i ekonomske uključenosti državljana trećih zemalja trebale bi koje se financirati financiraju u okviru EFRR-a i ESF-a+ strukturnih fondova. [Am. 20]

(13a)   Mjere integracije trebale bi također uključivati korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, pri čemu bi se u obzir trebale uzeti posebnosti te ciljne skupine. Ako se mjere integracije kombiniraju s prihvatom, djelovanja bi, prema potrebi, trebala obuhvatiti i tražitelje azila. [Am. 21]

(14)  U tom kontekstu nadležna tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uspostaviti mehanizme koordinacije s nadležnim tijelima koje su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz ESF-a+ i EFRR-a strukturnih fondova i, prema potrebi, s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se pridonosi integraciji državljana trećih zemalja. U okviru tih koordinacijskih mehanizama Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost i komplementarnost fondova te mjeru u kojoj mjere provedene u okviru svakog fonda doprinose integraciji državljana trećih zemalja. [Am. 22]

(15)  Provedba Fonda u tom području trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u zajedničkom programu za integraciju.

(16)  Državama članicama koje to žele trebalo bi dopustiti da u svojim programima predvide da se u mjere integracije mogu uključiti najbliži srodnici državljana trećih zemalja, čime se podupire spajanje obitelji u najboljem interesu djeteta, u mjeri u kojoj je to nužno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati kao da označava supružnike, partnere i bilo koju osobu koja ima izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg su usmjerena djelovanja u vezi s integracijom, a koje u protivnom ne bi bile obuhvaćene Fondom. [Am. 23]

(17)  S obzirom na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i njihovih predstavničkih udruženja organizacija civilnog društva u području integracije te kako bi se olakšao izravan pristup tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se trebala olakšati provedba mjera u području integracije lokalnih i regionalnih tijela ili organizacija civilnog društva u području integracije, uključujući među ostalim uporabom tematskog instrumenta i višom stopom sufinanciranja za te mjere te uporabom namjenske sastavnice tematskog instrumenta u slučajevima u kojima ta lokalna i regionalna tijela imaju nadležnost za provedbu mjera integracije. [Am. 24]

(18)  Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija te sve globaliziraniju prirodu migracija, od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za migrante regularnu migraciju, u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica, i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne pomoći i rast gospodarstva Unije te istovremeno radnici migranti zaštitili od iskorištavanja na radnome mjestu. [Am. 25]

(19)  Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija kojima se organiziraju i šire putovi zakonite migracije i trebale te bi se trebale pojačati njihove sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju svih strategija, politika i mjera za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim i pravni a osobito instrumenti Unije za zakonite migracije. Fondom bi se trebala podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih odjela uprave i različitih razina upravljanja i među državama članicama. [Am. 26]

(20)  Učinkovita i dostojanstvena politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji provode Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, s naglaskom na dobrovoljnom vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) te integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. U pogledu održivih politika vraćanja, Fondom bi se trebale podupirati i povezane mjere u trećim zemljama, kao što je reintegracija povratnika kako bi se olakšalo i zajamčilo sigurno i dostojanstveno vraćanje te ponovni prihvat i održiva reintegracija, kako je utvrđeno u globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije. [Am. 27]

(21)  Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju i zajamčiti učinkovit, siguran i dostojanstven povratak nezakonitih migranata. Stoga bi Fond trebao davati povlaštenu potporu djelovanjima koja se odnose na dobrovoljno vraćanje. Kako bi se promicao dobrovoljni povratak ono promicalo, države članice trebale bi predvidjeti poticaje za dobrovoljno vraćanje osoba, na primjer povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje i dugoročne potpore za reintegraciju. Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu kako povratnika tako i nadležnih tijela zbog njezine ekonomičnosti. U svim aktivnostima ili odlukama koje se odnose na djecu migrante, uključujući vraćanje, prvenstveno bi se trebali uzeti u obzir najbolji interesi djeteta, kao i njegovo pravo da izrazi svoje mišljenje. [Am. 28]

(22)  Ipak, Iako dobrovoljno i vraćanje ima prednost u odnosu na prisilno vraćanje povezani , te su vrste vraćanja povezane i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati da pojačaju komplementarnosti između te dvije vrste vraćanja njih. Mogućnost udaljavanja važan je element koji pridonosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebale podupirati mjere država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu s normama utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva povratnika. Iz Fonda bi trebalo podupirati mjere za vraćanje djece samo ako je procijenjeno da je takvo vraćanje u najboljem interesu djeteta. [Am. 29]

(23)  Posebnim mjerama potpore za povratnike, s posebnim naglaskom na njihovim humanitarnim potrebama i potrebama u pogledu zaštite, u državama članicama i u zemljama vraćanja mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pojačati njihova integracija. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ugroženim skupinama. Odluke o vraćanju trebale bi se temeljiti na sveobuhvatnoj i pažljivoj procjeni stanja u zemlji porijekla, što uključuje i evaluaciju apsorpcijskog kapaciteta na lokalnoj razini. Održivosti, sigurnosti i djelotvornosti vraćanja doprinosi se konkretnim mjerama i aktivnostima kojima se pruža potpora zemljama porijekla, a posebno ranjivim osobama. Lokalna tijela, civilno društvo i dijaspore trebali bi aktivno sudjelovati u provedbi tih mjera. [Am. 30]

(24)  Sporazumi Službeni sporazumi o ponovnom prihvatu i ostali dogovori sastavni su sastavni su i ključan element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima jer olakšavaju brzo vraćanje nezakonitih migranata. Ti su sporazumi i mehanizmi važan su element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je sredstvima Fonda potrebno poduprijeti njihovu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih, sigurnih i dostojanstvenih politika vraćanja na nacionalnoj razini unutar utvrđenih ograničenja i na razini Unije podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. [Am. 31]

(25)  Uz pružanje potpore vraćanju integraciji državljana trećih zemalja ili osoba kako je predviđeno bez državljanstva u ovoj Uredbi državama članicama, Fondom bi se trebale podržati i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija krijumčarenja migranata, ukloniti poticaji za nezakonite migracije ili zaobilaženje postojećih poticanje i omogućivanje pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica u zemljama porijekla, uz puno poštovanje načela usklađenosti politika u interesu održivog razvoja. [Am. 32]

(26)  Zapošljavanje nezakonitih migranata poticajni je čimbenik za nezakonite migracije i otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije te ugrožava prava radnika migranata čineći ih ranjivima u pogledu kršenja prava i iskorištavanja. Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11) kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, predviđa mehanizam podnošenja žalbi i naplate plaća za iskorištene radnike i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu. [Am. 33]

(26a)   Države članice trebale bi podržati zahtjeve civilnog društva i organizacija radnika, primjerice u pogledu stvaranja europske mreže radnika i radnica za prihvat, kako bi se povezali svi radnici i radnice u Europi koji rade na migracijskim postupcima u cilju promicanja dostojanstvenog prihvata i pristupa migracijama utemeljenima na ljudskim pravima i razmjeni dobrih praksi u području prihvata i mogućnosti zapošljavanja migranata. [Am. 34]

(27)  Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u njihovoj provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(12) u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i potpori žrtvama trgovanja ljudima te o njihovoj zaštiti. Tim bi se mjerama trebala uzeti u obzir rodno specifična priroda trgovine ljudima. Prilikom provedbe Fonda države članice trebale bi uzeti u obzir da su osobe koje moraju napustiti svoje domove zbog iznenadnih ili postupnih klimatskih promjena koje negativno utječu na njihove živote ili životne uvjete izložene velikoj opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima. [Am. 35]

(27a)  Fond bi, kako je utvrđeno u pravnoj stečevini Unije o azilu, posebno trebao podupirati identifikaciju i mjere koje se odnose na potrebe ranjivih tražitelja azila, kao što su maloljetnici bez pratnje, ili žrtve mučenja ili drugih teških oblika nasilja. [Am. 36]

(27b)  Kako bi se postigla pravedna i transparentna raspodjela sredstava među ciljevima Fonda, trebalo bi osigurati minimalnu razinu izdataka za određene ciljeve pod izravnim, neizravnim ili podijeljenim upravljanjem. [Am. 37]

(28)  Fondom bi se trebale dopuniti i pojačati aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljena Uredbom (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(13), čime se pridonosi učinkovitom europskom integriranom upravljanju granicama, kako je definirano u članku 4. te Uredbe bez uspostave dodatnog toka financiranja za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, za koju proračunsko tijelo utvrđuje godišnji proračun kojim bi joj trebalo biti omogućeno obavljanje svih njezinih zadaća. [Am. 38]

(29)  Trebalo bi nastojati uspostaviti sinergije, dosljednosti dosljednost, komplementarnost i učinkovitosti učinkovitost s drugim fondovima Unije i izbjegavati preklapanja mjera ili proturječje između njih. [Am. 39]

(30)  Mjere Prioritet ovog Fonda trebalo bi biti financiranje mjera na području same Unije. Sredstvima Fonda mogu se financirati mjere u trećim zemljama koje Fond podupire i mjere povezane s tim trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz , no te bi mjere trebale biti financijski ograničene, no i dalje primjerene za ostvarenje ciljeva Fonda kako su utvrđeni u članku 3. ove Uredbe te bi trebale podlijegati odgovarajućim zaštitnim mehanizmima. Takve mjere trebale bi dopunjavati druge mjere izvan Unije koje se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Pri provedbi takvih mjera posebice bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti i komplementarnosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom te s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za jačanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije Trebalo bi poštovati načelo usklađenosti politika radi razvoja kako je određeno u stavku 35. Europskog konsenzusa o razvoju. Tijekom provedbe hitne pomoći potrebno je osigurati usklađenost s humanitarnim načelima utvrđenim u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći. [Am. 40]

(31)  Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. Financijskom potporom koja je predviđena u ovoj Uredbi trebalo bi se posebno pridonijeti solidarnosti među državama članicama u pogledu azila i migracije u skladu s člankom 80. UFEU-a te jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije u području azila i migracija. [Am. 41]

(32)  Može se smatrati da se država članica ne pridržava mjerodavne pravne stečevine Unije u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Fondom ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će država članica pri provedbi pravne stečevine o azilu i vraćanju izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje provedbe schengenske pravne stečevine ili Agencije Europske unije za azil utvrđeni nedostaci u predmetnom području.

(33)  Fond bi se trebao temeljiti na potrebi za većom transparentnošću, fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te bi se istodobno trebali poštovati zahtjevi u pogledu predvidljivosti i osigurati pravedna i transparentna raspodjela sredstava u cilju ostvarenja ciljeva politike i posebnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Provedba Fonda treba se temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti i kvalitete potrošnje. Osim toga, provedba Fonda treba biti što je moguće više prilagođena korisniku. [Am. 43]

(34)  Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za države članice koji se sastoje od fiksnog iznosa i iznosa izračunanog na temelju kriterija propisanih u Prilogu I., koji odražavaju potrebe država članica i pritisak koji različite države članice doživljavaju u području azila, migracija, integracija i vraćanja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti otočnim društvima koja se suočavaju s nerazmjernim migracijskim izazovima. [Am. 44]

(35)  Ti početni iznosi trebali bi biti osnova za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u migracijskim tokovima i zadovoljile potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata i integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom te u cilju razvoja zakonitih migracija i borbe protiv nezakonitih migracija učinkovitom i održivom politikom vraćanja usklađenom s pravima, državama članicama trebalo bi dodijeliti dodatni iznos na sredini provedbenog razdoblja uzimajući u obzir stope apsorpcije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima kako je utvrđeno u Prilogu I. kako bi se uzele u obzir promjene u početnom stanju u državama članicama. [Am. 45]

(36)  Kako bi pridonijele ostvarenju cilja politike ovog Fonda, države članice i Komisija trebale bi osigurati da njihovi programi država članica obuhvaćaju mjere koje su usmjerene na ostvarivanje doprinose ostvarivanju svakog od posebnih ciljeva ove Uredbe. Nadalje bi trebale osigurati da dodjela sredstava posebnim ciljevima služi tim ciljevima na najbolji mogući način i da se temelji na najnovijim potrebama, da programi uključuju minimalnu razinu rashoda s obzirom na te ciljeve, da je raspodjela sredstava među ciljevima razmjerna postojećim izazovima, da se prioriteti biraju u skladu s provedbenim mjerama kako su utvrđene u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava ispunjenje općih ciljeva politike. [Am. 46]

(37)  Budući da izazovi u području migracija stalno rastu, dodijeljena sredstva treba prilagoditi promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe, promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se sredstva usmjerila na mjere Unije s visokom razinom dodane vrijednosti Unije, dio sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim mjerama, mjerama Unije, mjerama lokalnih i regionalnih tijela, hitnoj pomoći, preseljenju i pružanju dodatne potpore državama članicama koja tematskim instrumentom pridonosi naporima solidarnosti i odgovornosti. [Am. 47]

(38)  Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(38a)  Sredstvima Fonda trebalo bi poduprijeti napore država članica da u cijelosti i pravilno provedu pravnu stečevinu Unije u području azila, uključujući odobravanje odgovarajućih uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika te međunarodne zaštite kako bi se osiguralo ispravno utvrđivanje statusa, u skladu s Direktivom 2011/95/EU radi primjene poštenih i učinkovitih postupaka azila, posebno kada su ti napori usmjereni na maloljetnike bez pratnje čiji su troškovi viši. Države članice stoga bi trebale primiti paušalni iznos za svakog maloljetnika bez pratnje kojem je odobrena međunarodna zaštita, međutim, taj paušalni iznos ne bi trebao biti kumulativan u odnosu na dodatna financijska sredstva predviđena ovom Uredbom za preseljenje. [Am. 48]

(39)  Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda može se, uz izvorno dodijeljena sredstva, dodijeliti i programima država članica za provedbu posebnih mjera. Te posebne mjere trebale bi se odrediti na razini Unije i trebale bi se odnositi na mjere za koje je potreban zajednički napor ili mjere koje su nužne za rješavanje situacija u Uniji za koje je jednoj ili više država članica potrebno osigurati dodatna sredstva.

(40)  Fond bi trebao pridonijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s azilom i vraćanjem imigracijama te omogućiti državama članicama očuvanje sposobnosti koje su ključne za tu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima u okviru Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica. [Am. 49]

(41)  Kako bi se provedba cilja politike ovog Fonda mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvim mjerama trebale bi se ostvarivati opće strateške svrhe unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije, uz poštovanje potrebe za pravednim i transparentnim pružanjem odgovarajućih sredstava radi postizanja ciljeva Fonda. Tim bi se mjerama trebala osigurati zaštita temeljnih prava u korištenju sredstava Fonda. [Am. 50]

(42)  U cilju jačanja kapaciteta Unije za neposredno uklanjanje nepredviđenog velikog ili nerazmjernog velikog migracijskog pritiska priljeva državljana trećih zemalja u jednoj jednu ili više država članica koji obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja, koji uzrokuje znatnu i hitnu potražnju u njihovim objektima za prihvat i zadržavanje, sustavima i postupcima za upravljanje azilom i migracijama, te zbog za rješavanje migracijskih izazova ili velikih migracijskih pritisaka potreba za preseljenjem u trećim zemljama koji nastaju uslijed političkih promjena, ili sukoba u trećim zemljama ili prirodnih katastrofa, trebalo bi predvidjeti mogućnost pružanja hitne pomoći u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi. [Am. 51]

(43)  Ovom Uredbom trebao bi se osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ(14) i osigurati financijska pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(44)  Cilj politike ovog Fonda ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike programa InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost. [Am. 52]

(45)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Fond za azil i migracije koja čini primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba prilagoditi u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(15)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(46)  Na ovaj Fond primjenjuje se Uredba (EU) br. …/… [Financijska uredba]. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnoj provedbi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(47)  Za potrebe provedbe mjera u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama]. U slučaju proturječnih odredbi ova Uredba ima prednost pred Uredbom (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 53]

(48)  Uredbom (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja Uz okvir kojim se okvir za djelovanje utvrđuju zajednička financijska pravila za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) više fondova Unije, uključujući Fond za azil i migracije (FAM), migracije Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i instrument za upravljanje granicama i integraciju vize (BMVI) u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF AMIF) i utvrđuju se, posebice, pravila o izradi programa, praćenju i evaluaciji te upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga nužno je nužno navesti ciljeve FAM-a AMIF-a i utvrditi posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu njime financirati. [Am. 54]

(49)  Vrste financiranja i načini provedbe u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neizvršenja obveza. Trebali bi se uzeti u obzir jednokratni iznosi, paušalne stope i jedinični troškovi i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(50)  U skladu s Financijskom uredbom(16), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih i/ili kaznenih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi upravne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju potpuno surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ECA) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u cijelosti surađivati i pružati svu potrebnu podršku institucijama, agencijama i tijelima Unije u zaštiti njezinih financijskih interesa. Rezultati istraga u pogledu nepravilnosti ili prijevare u vezi s Fondom trebaju se dostaviti Europskom parlamentu. [Am. 55]

(51)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(51a)  Ako je jasno da bi zakonitost projekata ili zakonitost i propisnost financiranja, ili izvršenje projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u vezi s postupkom povrede na temelju članka 258. UFEU-a, Komisija bi trebala osigurati da ti projekti ne dobiju financijska sredstva. [Am. 56]

(52)  U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(22) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(53)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(23), koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim strategijama i programima rješavaju posebni problemi u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fond podupire te države članice s dostatnim sredstvima za održivo upravljanje migracijama i rješavanje mogućeg pritiska.

(53a)   Tijekom postupka planiranja, provedbe i evaluacije programa financiranih iz Fonda trebalo bi se savjetovati s organizacijama civilnog društva, lokalnim i regionalnim tijelima te nacionalnim parlamentima država članica i trećih zemalja. [Am. 57]

(54)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju ovog Fonda na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje, uključujući kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, kao osnovu za evaluaciju učinaka Fonda na terenu. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Fonda. S pomoću tih zajedničkih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda. Kako bi na odgovarajući način mogla ispuniti svoju nadzornu ulogu, Komisija bi trebala moći utvrditi iznose koji su u danoj godini zaista potrošeni iz Fonda. Stoga bi države članice, kada Komisiji podnose godišnje financijske izvještaje svojih nacionalnih programa, trebale razlikovati povrat sredstava, pretfinanciranje krajnjih korisnika te nadoknade stvarno nastalih troškova. Kako bi se olakšala revizija i praćenje provedbe Fonda, Komisija bi te iznose trebala uvrstiti u svoje godišnje izvješće o provedbi Fonda, kao i rezultate praćenja i provedbu mjera Fonda na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, uključujući konkretne projekte i partnere. Komisija bi svake godine Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti sažetak prihvaćenih godišnjih izvješća o uspješnosti. Izvješća u kojima se navode rezultati praćenja i provedba mjera u okviru Fonda i na razini država članica i na razini Unije trebalo bi staviti na raspolaganje javnosti i podnijeti Europskom parlamentu u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) …/2021 Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o zajedničkim odredbama] i ove Uredbe. [Am. 58]

(55)  Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Mjerodavne mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe Fonda i ponovno ocijeniti u kontekstu povezanih evaluacija i preispitivanja. [Am. 59]

(56)  Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti određeni sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu radnih programa za tematski instrument, popisa mjera prihvatljivih za potporu iz instrumenta u Prilogu III., popisa mjera prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV., operativne potpore utvrđene u Prilogu VII. i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini i s organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije migranata i izbjeglica, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. [Am. 60]

(57)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(24). Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak.

(58)  Budući da cilj ciljeve ove Uredbe, odnosno pridonošenje povećanje solidarnosti između država članica, doprinošenje učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u Uniji te provedbi, u skladu sa zajedničkom politikom jačanju i razvoju zajedničke politike azila, supsidijarne zaštite i međunarodne privremene zaštite i sa zajedničkom politikom zajedničke politike useljavanja, države članice ne mogu dostatno ostvariti samostalnim djelovanjem i on oni se može mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. [Am. 61]

(59)  U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu [Ujedinjene Kraljevine] i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska [ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje/ priopćila je svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe].

(60)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(61)  Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) .../2021 [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se Fond za azil, migracije i migracije integraciju (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 62]

2.  Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu” znači podnositelj zahtjeva kako je definiran u članku 2. točki [x] Uredbe (EU) .. [c] Direktive 2013/32/EU .. [Uredba o postupku azila](25); [Am. 63]

(b)  „korisnik međunarodne zaštite” u smislu članka [2.] točke 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o kvalifikaciji](26) (b) Direktive 2011/95/EU; [Am. 64]

(c)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje kako su definirani u članku 2. točki 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(d)  „član obitelji” znači državljanin treće zemlje kako je definiran u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda;

(e)  „humanitarni prihvat program” u smislu članka [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]](27) znači prihvat na teritorij država članica, po preporuci UNHCR-a ili nekog drugog relevantnog međunarodnog tijela ako to zatraži država članica, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kojima je odobrena međunarodna zaštita ili humanitarni status u okviru nacionalnog zakona kojim se utvrđuju prava i obveze ekvivalentne onima iz članaka 20. do 32. i članka 34. Direktive 2011/95/EU za korisnike supsidijarne zaštite, iz treće zemlje u koju su raseljeni; [Am. 65]

(f)  „udaljavanje” znači „udaljavanje” kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/115/EZ;

(g)  „preseljenje” znači „preseljenje” kako je definirano u članku [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir prihvat, po preporuci Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, kojima je odobrena međunarodna zaštita i koji imaju pristup trajnom rješenju u skladu sa zakonodavstvom Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]] i nacionalnim zakonodavstvom, iz treće zemlje u koju su raseljeni na teritorij država članica; [Am. 66]

(h)  „vraćanje” znači „vraćanje” kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ;

(i)  „državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije kako je definiran u članku 20. stavku 1. UFEU-a. Upućivanje na državljane trećih zemalja uključuje osobe bez državljanstva i osobe neutvrđene nacionalnosti;

(j)  „ranjiva osoba” znači bilo koja osoba kako je definirana u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda.

(ja)  „maloljetnik bez pratnje” znači maloljetna osoba koja pristigne na teritorij države članice bez pratnje odrasle osobe koja je za nju odgovorna u skladu sa zakonom ili praksom predmetne države članice te nije pod stvarnom skrbi te osobe, uključujući maloljetnika koji ostane bez pratnje nakon dolaska na teritorij države članice. [Am. 67]

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.  Cilj politike Fonda jest pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima provedbi, jačanju i razvoju svih aspekata zajedničke europske politike azila sukladno članku 78. UFEU-a i zajedničke europske imigracijske politike sukladno članku 79. UFEU-a, u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i obvezama Unije u pogledu temeljnih načelom solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti i uz puno poštovanje obveza koje Unija i države članice imaju na temelju međunarodnog prava te puno poštovanje prava i načela sadržanih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 68]

2.  U okviru cilja politike iz stavka 1. Fond pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)  jačanju i razvoju svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije;

(b)  podupiranju jačanju i razvoju politika zakonitih migracija na europskoj i nacionalnoj razini u države članice, uključujući integraciji državljana trećih zemalja skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica; [Am. 69]

(c)  suzbijanju nezakonitih migracija doprinošenju i promicanju učinkovite integracije i osiguravanju učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama. socijalne uključenosti državljana trećih zemalja, komplementarno drugim fondovima Unije; [Am. 70]

(ca)  suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije u trećim zemljama [Am. 71]

(cb)  osiguravanju solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti među državama članicama, posebno u odnosu na države članice na koje najviše utječu migracijski izazovi, uključujući putem praktične suradnje; [Am. 72]

3.  U okviru posebnih ciljeva iz stavka 2. Fond se provodi s pomoću provedbenih mjera iz Priloga II.

Članak 3.a

Partnerstvo

Partnerstva za ovaj Fond obuhvaćaju barem lokalne i regionalne vlasti ili njihove predstavničke udruge, relevantne međunarodne organizacije, nevladine organizacije, posebno organizacije za izbjeglice i migrante, nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost te gospodarske i socijalne partnere.

Ti su partneri na konkretan način uključeni u pripremu, provedbu, praćenje i ocjenjivanje programa. [Am. 73]

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.  U okviru skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Fondom se podupiru mjere kojima se doprinosi postizanju ciljeva iz članka 3. i u skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Fondom se posebice podupiru mjere koje su navedene u iz Priloga Prilogu III. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene popisa mjera prihvatljivih za potporu iz Fonda navedenih u Prilogu III. [Am. 74]

2.  Radi postizanja ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, Fondom se, prema potrebi, mogu podupirati mjere u skladu s prioritetima Unije u iznimnim slučajevima te unutar utvrđenih granica i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, mogu podupirati mjere iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama, u skladu s člancima 5. i 6. [Am. 75]

2.a  Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 16., ukupni iznos sredstava za podupiranje mjera u trećim zemljama ili povezana s njima u okviru tematskog instrumenta u skladu s člankom 9. ne smije biti veći od 5 % ukupnog iznosa dodijeljenog tematskom instrumentu na temelju članka 8. stavka 2. točke (b). [Am. 76]

2.b  Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 16., ukupni iznos sredstava za podupiranje mjera u trećim zemljama ili u vezi s njima u okviru programa država članica te u skladu s člankom 13. ne smije biti veći od 5 % ukupnog iznosa dodijeljenog toj državi članici na temelju članka 8. stavka 2. točke (a), članka 11. stavka 1. i Priloga I. [Am. 77]

2.c  Mjere koje se podupiru u skladu s ovim stavkom u potpunosti su usklađene s mjerama koje se podupiru putem instrumenata vanjskog financiranja Unije te s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije. [Am. 78]

3.  Ciljevima ove Uredbe podupiru se mjere usmjerene na jednu ili više ciljnih skupina unutar područja primjene članaka 78. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 4.a

Promicanje rodne ravnopravnosti i nediskriminacije

Komisija i države članice osiguravaju da se rodna ravnopravnost i integracija rodne perspektive promiču tijekom različitih faza provedbe Fonda te da su njihov sastavni dio. U vezi s pristupom Fondu te u raznim fazama njegove provedbe, Komisija i države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi spriječile bilo kakav oblik diskriminacije na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. [Am. 79]

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Fondu

Fondu se mogu pridružiti treće zemlje pridružene schengenskom području u skladu s uvjetima iz posebnih posebnog sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u Fondu za azil i migracije koji se usvajaju u skladu s člankom 218. UFEU-a, pod uvjetom da se tim sporazumom: [Am. 80]

–  osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u Fondu;

–  utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u Fondu, uključujući izračun financijskih doprinosa za Fond i njihovih administrativnih troškova. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

–  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Fondu;

–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Pri sastavljanju posebnog sporazuma iz ovoga članka Komisija se savjetuje s Agencijom Europske unije za temeljna prava, osobito u pogledu aspekata sporazuma koji se odnose na temeljna prava. [Am. 81]

Članak 6.

Prihvatljivi subjekti

1.  Sljedeći subjekt mogu biti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

1.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

2.  trećoj zemlji pridruženoj Fondu;

3.  trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima koji su u njemu navedeni, uz uvjet da se svim mjerama trećih zemalja, mjerama u trećim zemljama ili mjerama koja su povezana s trećim zemljama u potpunosti poštuju prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i međunarodne obveze Unije i država članica; [Am. 82]

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka relevantna međunarodna organizacija. [Am. 83]

2.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere. [Am. 84]

4.  Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su prihvatljivi su kada se time doprinosi ostvarivanju ciljeva Fonda kako je to utvrđeno člankom 3. ove Uredbe. [Am. 85]

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 7.

Opća načela

1.  Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na dodavanje osiguravanje dodane vrijednosti Unije ciljevima ove Uredbe. [Am. 86]

2.  Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna i usklađena s nacionalnim instrumentima i drugim instrumentima Unije i mjerama koje se financiraju iz drugih fondova Unije, posebno strukturnih fondova i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 87]

3.  Fond se provodi na temelju podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom [62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c)] Financijske uredbe.

Članak 8.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Fonda za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 9 204 957 000 EUR u cijenama iz 2018. (10 415 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 88]

2.  Financijska sredstva upotrebljavaju se kako slijedi:

(a)  5 522 974 200 EUR u cijenama iz 2018. (6 249 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se za programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja; [Am. 89]

(b)  3 681 982 800 EUR u cijenama iz 2018. (4 166 000 000 EUR u tekućim cijenama) dodjeljuje se tematskom instrumentu. [Am. 90]

3.  Najviše 0,42 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako je navedeno u članku 29. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 91]

Članak 9.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.  Financijska omotnica iz članka 8. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno preko financijskog instrumenta uporabom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja kako je utvrđeno u programima rada. Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove komponente:

(a)  posebne mjere;

(b)  mjere Unije;

(c)  hitnu pomoć

(d)  preseljenje;

(e)  potporu državama članicama koja pridonosi , među ostalim i lokalnim i regionalnim vlastima, te međunarodnim i nevladinim organizacijama, koje pridonose naporima solidarnosti; i odgovornosti i [Am. 92]

(f)  Europsku migracijsku mrežu.

Iz financijske omotnice za tematski instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije.

2.  Sredstvima iz tematskog instrumenta pokrivaju se prioriteti s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili se upotrebljavaju za odgovor na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije kako je opisano u Prilogu II. i kroz prihvatljive mjere iz Priloga III. Komisija osigurava redovitu suradnju s organizacijama civilnog društva u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji programâ rada.

Najmanje 20 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (b).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (c).

Najmanje 10 % financijskih sredstava iz tematskog instrumenta dodjeljuje se za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (cb). [Am. 93]

3.  Kada se sredstva iz tematskog instrumenta dodijele državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se financiranje nije dostupno za projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata. [Am. 94]

4.  Kad Kada se sredstva iz tematskog instrumenta provode u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija procjenjuje, osigurava da financiranje nije dostupno za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama], utječe li na predviđene mjere obrazloženo mišljenje Komisije o povredi u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a. [Am. 95]

5.  Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije. Komisija donosi odluke o financiranju za tematski instrument kako je navedeno u članku [110.] Financijske uredbe delegirane akte u skladu s člankom 32. radi utvrđivanja programa rada za tematski instrument u kojima utvrđuje ciljeve i mjere koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja Programi rada moraju biti javno dostupni. [Am. 96]

6.  Tematskim instrumentom posebice se podupiru mjere obuhvaćene provedbenom mjerom 2. (b) a iz Priloga II. koje provode lokalna i regionalna tijela ili organizacije civilnog društva. S obzirom na to, najmanje 5 % financijske omotnice tematskog instrumenta dodjeljuje se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja lokalnim i regionalnim tijelima koja provode mjere integracije. [Am. 97]

7.  Nakon donošenja odluke o financiranju programa rada kako je navedeno u stavku 5. Komisija može u skladu s time izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja na odgovarajući način. [Am. 98]

8.  Te odluke o financiranju Ti programi rada mogu biti godišnje godišnji ili višegodišnje višegodišnji i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta. [Am. 99]

ODJELJAK 2.

POTPORA I PROVEDBA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

Članak 10.

Područje primjene

1.  Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 8. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se provoditi u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom Komisije za tematski instrument iz članka 9.

2.  Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Financijske uredbe i Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama] okvirom kojim se utvrđuju zajednička financijska pravila za više fondova Unije, uključujući AMIF. [Am. 100]

Članak 11.

Proračunska sredstva

1.  Sredstva iz članka 8. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima (dalje u tekstu „programi”) koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja okvirno kako slijedi:

(a)  5 207 500 000 EUR državama članicama u skladu s Prilogom I.;

(b)  1 041 500 000 EUR državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 14. stavku 1.

2.  Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 8. stavka 2. točke (b).

Članak 12.

Stope sufinanciranja

1.  Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuje 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta. Države članice potiču se da u istom iznosu pruže sredstva za aktivnosti kojima se u okviru ovog Fonda pruža potpora. [Am. 101]

2.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih mjera.

3.  Doprinos iz proračuna Unije povećava se na najmanje 80 % i može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za mjere iz Priloga IV. [Am. 102]

4.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu.

5.  Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

6.  U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuje se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Fonda za vrste mjera navedene u stavcima od 1. do 5.

7.  U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)  ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos ili

(b)  samo javni doprinos.

Članak 13.

Programi

1.  Svaka država članica osigurava i Komisija osiguravaju da su prioriteti obuhvaćeni njezinim nacionalnim programom u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području azila i upravljanja migracijama i da na njih odgovaraju te da su potpuno u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i njezinim dogovorenim prioritetima međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze uz međunarodnih instrumenata čije su potpisnice, posebno s Konvencijom UN-a o pravima djeteta. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere iz Priloga II. prikladno obuhvaćene. U tom smislu, države članice izdvajaju najmanje 20 % svojih dodijeljenih sredstava za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (a).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (b).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (c).

Države članice izdvajaju najmanje 10 % svojih dodijeljenih sredstava za posebni cilj iz članka 3. stavka 2. prvog podstavka, točke (cb). [Am. 103]

1.a  Države članice, povrh toga, brinu se o tome da su njihovim programima obuhvaćene mjere povezane sa svim posebnim ciljevima Fonda navedenim u članku 3. stavku 2. i da raspodjela sredstava na te ciljeve bude takva da se oni mogu postići. Pri evaluaciji programa država članica Komisija osigurava da financiranje nije dostupno za projekte u slučaju kada postoji jasan dokaz da bi zakonitost tih projekata ili zakonitost i pravilnost tog financiranja, ili uspješnost tih projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a. [Am. 104]

2.  Komisija osigurava da su Europski potporni ured za azil, Agencija Europske unije za azil temeljna prava i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu od početka uključene uključeni u postupak razvoja programa u svojim područjima nadležnosti. Komisija se o nacrtu programa savjetuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencijom Europske unije za temeljna prava i s Agencijom Europske unije Europskim potpornim uredom za azil kako bi osigurala dosljednost i komplementarnost mjera agencija i država članica. [Am. 105]

3.  Komisija može, prema potrebi, uključiti Europski potporni ured za azil, Agenciju Europske unije za azil i temeljna prava, Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu i UNHCR u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su mjere koje se provode uz potporu Fonda u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i s njezinim dogovorenim prioritetima. [Am. 106]

4.  Nakon postupka praćenja svakog provedenog u skladu s Uredbom (EU) [ ../..] [Uredba o EUAA-u] postupka praćenja ili donošenja preporuka u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013 koje su unutar područja primjene ove Uredbe, predmetna država članica ispituje, zajedno s Komisijom i, prema potrebi, Europskim potpornim uredom za azil, Agencijom Europske unije za azil i Agencijom temeljna prava i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, kako postupati s nalazima, uključujući s nedostacima ili pitanjima kapaciteta i pripravnosti, i provodi preporuke u okviru svojeg programa. [Am. 107]

5.  Predmetna država članica Predmetni se program, prema potrebi izmjenjuje predmetni program , mijenja kako bi uzela se u obzir uzele preporuke iz stavka 4. i napredak u postizanju ključnih etapa i ciljeva kako je navedeno u godišnjim izvješćima o uspješnosti iz članka 30. stavka 2. točke (a). Ovisno o utjecaju prilagodbe, Komisija može odobriti revidirani program. [Am. 108]

6.  U suradnji i dogovoru s Komisijom i mjerodavnim agencijama u skladu s njihovom nadležnošću, sredstva u okviru programa mogu se, prema potrebi, preraspodijeliti u cilju provedbe preporuka, kako je navedeno u stavku 4., koje imaju financijske posljedice.

7.  Države članice posebice provode mjere prihvatljive za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV. U slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. za izmjenu popisa mjera prihvatljivih za višu stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV.

7.a  U nacionalnim programima može biti predviđeno da se u mjere iz točke 3.a Priloga III. uključe najbliži srodnici osoba koje spadaju u ciljnu skupinu iz te točke u mjeri u kojoj je to potrebno za djelotvornu provedbu tih mjera. [Am. 109]

8.  Kad Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. drugi podstavak, kad država članica odluči uz potporu Fonda provoditi projekte s trećom zemljom ili u njoj, predmetna država članica savjetuje se s Komisijom prije početka provedbe projekta prije početka provedbe projekta traži odobrenje od Komisije. Komisija se mora uvjeriti da su predviđeni projekti komplementarni i usklađeni s drugim mjerama Unije i država članica koje se provode u vezi s dotičnom trećom zemljom ili u njoj te provjerava jesu li zadovoljeni uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke (a) podtočke (3). [Am. 110]

9.  Programiranje kako je navedeno u članku 17. stavku 5. Uredbe (EU) .../2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. Priloga VI U svakom nacionalnom programu se za svaki poseban cilj navode vrste intervencija prema tablici 1. Priloga VI. te se utvrđuje okvirna raspodjela programiranih sredstava po vrsti intervencije ili području potpore. [Am. 111]

9.a  Svaka država članica svoj program objavljuje na posebnim internetskim stranicama i dostavlja ga Europskom parlamentu i Vijeću. Na tim internetskim stranicama navode se mjere koje se podupiru u provedbi programa i popis korisnika. One se redovito ažuriraju, barem prilikom objave Godišnjeg izvješća o uspješnosti u skladu s člankom 30. [Am. 112]

Članak 14.

Preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja

-1.  Programi podliježu preispitivanju i evaluaciji u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 29. ove Uredbe. [Am. 113]

1.  Komisija Do kraja 2024. te nakon obavješćivanja Europskog parlamenta Komisija dodjeljuje programima predmetnih država članica dodatni iznos iz članka 11. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (b) do stavka 5. Priloga I. Sredstva se primjenjuju na razdoblje od kalendarske godine 2025. [Am. 114]

2.  Ako najmanje 10 % početnih 30 % početno dodijeljenih sredstava programa za program iz članka 11. stavka 1. točke (a) nije obuhvaćeno zahtjevima za plaćanje podnesenima u skladu s člankom [85.] Uredbe (EU)  …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica ne može za svoj program primiti dodatna dodijeljena sredstva iz stavka 1. [Am. 115]

3.  Dodijeljenim sredstvima iz tematskog instrumenta od 2025. uzima se u obzir, prema potrebi, napredak ostvaren u pogledu ostvarenja ključnih etapa okvira uspješnosti kako je navedeno u članku [12.] Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] i utvrđenih nedostataka u provedbi. [Am. 116]

Članak 15.

Posebne mjere

1.  Posebne mjere su transnacionalni ili nacionalni projekti koji donose dodanu vrijednost Unije u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe. [Am. 117]

2.  Države članice mogu, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1., primiti dodatni iznos, pod uvjetom da se izdvoji kao takav u programu i da se upotrebljava kao doprinos provedbi ciljeva ove Uredbe.

3.  To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

Članak 16.

Sredstva za Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]

1.  Države članice primaju, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od 10 000 EUR za svaku preseljenu osobu u skladu s ciljanim programom Unije za preseljenje. Taj je doprinos u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom [125.] Financijske uredbe.

2.  Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se državama članicama izmjenom njihovih programa pod uvjetom da je osoba za koju je doprinos dodiljen stvarno preseljena u skladu s Okvirom Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat].

3.  To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

4.  Države članice čuvaju informacije potrebne za pravilnu identifikaciju preseljenih osoba i datum njihova preseljenja. [Am. 118]

Članak 16.a

Sredstva za preseljenje i humanitarni prihvat

1.  Države članice uz njima dodijeljeni iznos izračunat skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) svake dvije godine primaju dodatni iznos koji se temelji na paušalnom iznosu od 10 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru preseljenja.

2.  Države članice uz njima dodijeljeni iznos izračunat u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) svake dvije godine primaju dodatni iznos koji se temelji na paušalnom iznosu od 6 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru humanitarnih programa.

3.  Ovisno o slučaju, države članice također mogu ispunjavati uvjete za paušalni iznos za članove obitelji osoba iz stavka 1. kako bi se osiguralo jedinstvo obitelji.

4.  Dodatni iznos iz stavaka 1. i 2. dodjeljuje se državama članicama svake dvije godine, prvi put u individualnim odlukama o financiranju kojima se odobravaju nacionalni programi, a potom u odlukama o financiranju koje se prilažu odlukama o odobravanju nacionalnih programa.

5.  Uzimajući u obzir trenutne stope inflacije, relevantne razvoje u području preseljenja i faktore koji mogu optimizirati upotrebu financijskih poticaja koji su rezultat paušalnog iznosa, te u okviru dostupnih resursa, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi, po potrebi, prilagodila paušalni iznos iz stavaka 1. i 2. ovog članka. [Am. 119]

Članak 17.

Sredstva za potporu provedbi Uredbe ../.. [Dublinska uredba]

1.  Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu za kojeg je ta država članica postala odgovorna od trenutka kada se ta država članica nalazi u teškim okolnostima kako je definirano u Uredbi (EU) ../.. [Dublinska uredba].

2.  Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je dodijeljen toj državi članici iznad pravičnog udjela države članice korisnice.