Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg
Zahtjev za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu
 Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača ***I
 Protokol uz Euro-mediteranski sporazum između EU-a i Izraela (pristupanje Hrvatske) ***
 Sveobuhvatni sporazum između EU-a i Uzbekistana
 Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja ***I
 Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije ***I
 Unutarnje tržište električne energije ***I
 Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora ***I
 Pripravnost na rizike u sektoru električne energije ***I
 Označivanje guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre ***I
 Autorska prava na jedinstvenom digitalnom tržištu ***I
 Ugovori o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga ***I
 Ugovori o prodaji robe ***I
 Ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) ***I
 Usklađivanje obveza izvješćivanja u području politike o okolišu ***I
 Posebna pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine ***I
 Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak ***I
 Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ***I
 Temeljna prava osoba afričkoga podrijetla
 Izvješće o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza
 Sporazum o institucijskom okviru između EU-a i Švicarske
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Komisija i izvršne agencije
 Razrješnica za 2017.: Tematska izvješća Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – 8., 9., 10. i 11. ERF
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski parlament
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europsko vijeće i Vijeće
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Sud
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Revizorski sud
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski gospodarski i socijalni odbor
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Odbor regija
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europska služba za vanjsko djelovanje
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski ombudsman
 Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a - Europski nadzornik za zaštitu podataka
 Razrješnica za 2017.: Uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
 Razrješnica za 2017.: Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER)
 Razrješnica za 2017.: Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC)
 Razrješnica za 2017.: Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
 Razrješnica za 2017.: Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP)
 Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL)
 Razrješnica za 2017: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
 Razrješnica za 2017.: Europski potporni ured za azil (EASO)
 Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
 Razrješnica za 2017.: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za kemikalije (ECHA)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za okoliš (EEA) 1.
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)
 Razrješnica za 2017.: Europski institut za jednakost spolova (EIGE)
 Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)
 Razrješnica za 2017.: Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za lijekove (EMA)
 Razrješnica za 2017.: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)
 Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA)
 Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za željeznice (ERA)
 Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
 Razrješnica za 2017.: Europska zaklada za izobrazbu (ETF)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)
 Razrješnica za 2017.: Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
 Razrješnica za 2017.: Agencija za opskrbu Euratoma (ESA)
 Razrješnica za 2017.: Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EUROFOUND)
 Razrješnica za 2017.: Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust)
 Razrješnica za 2017.: Europski policijski ured (Europol)
 Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)
 Razrješnica za 2017.: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
 Razrješnica za 2017.: Agencija za europski GNSS (GSA)
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI)
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće „Clean Sky 2”
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL)
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2 (FCH2)
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2 (IMI 2)
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće SESAR
 Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće Shift2Rail

Zahtjev za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu
PDF 121kWORD 50k
Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu (2018/2277(IMM))
P8_TA(2019)0221A8-0178/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev ministra pravosuđa Kraljevine Danske za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu, koji je 6. studenoga 2018. proslijedio stalni predstavnik Danske pri Europskoj Uniji te koji je objavljen na plenarnoj sjednici 28. studenoga 2018. u vezi s kaznenim progonom u skladu s člankom 260. stavkom 1. točkom 1., člankom 291. stavkom 1. i člankom 293. stavkom 1. u vezi s člankom 21. danskog Kaznenog zakona,

–  nakon saslušanja Jørna Dohrmanna u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 57. Ustava Kraljevine Danske,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0178/2019),

A.  budući da je javni tužitelj općine Viborg podnio zahtjev za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu, danskom zastupniku u Europskom parlamentu, u vezi s kaznenim djelima u smislu članka 260. stavka 1. točke 1., članka 291. stavka 1. i članka 293. stavka 1. u vezi s člankom 21. danskog Kaznenog zakona; budući da se postupak posebno odnosi na navodnu nezakonitu prisilu, zlonamjernu štetu i pokušaj nezakonitog korištenja predmeta koji pripada drugoj osobi;

B.  budući da je 26. travnja 2017. izvan svojeg privatnog mjesta boravka u Vamdrupu Jørn Dohrmann oduzeo kameru snimatelju koji je snimao njegovu kuću s udaljenosti od otprilike 195 metara u cilju korištenja dobivenih snimki za televizijski dokumentarac o nekim danskim zastupnicima u Europskom parlamentu; budući da je Jørn Dohrmann zaprijetio da će razbiti kameru; budući da je oštetio spomenutu kameru, uključujući mikrofon, zaslon i kabel; budući da je uzeo kameru i memorijsku karticu s namjerom neovlaštenog korištenja pregledavanjem snimljenog materijala, ali da su ga u konačnici spriječili policajci koji su pozvani na njegovu adresu i koji su preuzeli kameru i memorijsku karticu, koja je bila uklonjena iz uređaja;

C.  budući da je isprva snimatelj optužen za kazneno djelo u skladu s člankom 264.a danskog Kaznenog zakona zbog nezakonitog fotografiranja osoba koje se nalaze na privatnom vlasništvu; budući da je državni tužitelj preporučio da se optužbe odbace s obzirom na nedostatak potrebne namjere kako bi se nekog osudilo zbog povrede članka 264.a danskog Kaznenog zakona;

D.  budući da je policija Jugoistočnog Jutlanda istaknula da je poduzeće koje je zapošljavalo novinara i vlasnika kamere podnijelo zahtjev za naknadu štete u iznosu od 14 724,71 DKK u vezi s tim slučajem i da se predmeti koji se odnose na zlonamjernu štetu, krađu, prisvajanje i slično, u slučajevima u kojima je tražena sankcija novčana kazna i ako oštećena strana ima pravo na naknadu štete, moraju rješavati sudskim postupcima;

E.  budući da je Ured državnog tužitelja isprva preporučio da se u postupku protiv Jørna Dohrmanna odredi novčana kazna od 20 000 DKK umjesto kazne zatvora, bez podizanja optužnice;

F.  budući da je Jørn Dohrmann odbacio optužbe protiv njega; budući da bi, prema direktoru javnog tužiteljstva, u tom slučaju bilo nedosljedno tražiti izvansudsku nagodbu s pomoću unaprijed određene kazne;

G.  budući da je nadležno tijelo, kako bi se pokrenuo postupak protiv Jørna Dohrmanna, podnijelo zahtjev za ukidanje imuniteta;

H.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu „uživaju na državnom području svoje države, imunitet priznat članovima parlamenta te države”;

I.  budući da se u članku 57. stavku 1. danskog Ustavna propisuje da, bez suglasnosti danskog parlamenta, ni jedan njegov zastupnik ne može biti optužen niti podvrgnut zatvorskoj kazni bilo koje vrste, osim ako je uhvaćen u počinjenju kaznenog djela; budući da se tom odredbom pruža zaštita od kaznenog progona, ali ne i od privatnih tužbi u kaznenim stvarima; budući da pristanak danskog parlamenta nije potreban ako su ispunjeni uvjeti za rješavanje predmeta izvan suda nalogom za plaćanje novčane kazne;

J.  budući da opseg imuniteta dodijeljenog zastupnicima u danskom parlamentu zapravo odgovara opsegu imuniteta dodijeljenog zastupnicima u Europskom parlamentu na temelju članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije; budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita;

K.  budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasanjem zastupnika u Europskom parlamentu pri obavljanju svojih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te da stoga nisu očito i izravno povezana s obnašanjem dužnosti Jørna Dohrmanna kao zastupnika u Europskom parlamentu;

L.  budući da nema razloga sumnjati da se kaznenim postupkom želi nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Jørnu Dohrmannu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora ministru pravosuđa Kraljevine Danske i Jørnu Dohrmannu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača ***I
PDF 310kWORD 80k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (COM(2018)0184 – C8-0149/2018 – 2018/0089(COD))
P8_TA(2019)0222A8-0447/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0184),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0149/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja austrijskog Saveznog vijeća i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se tvrdi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za promet i turizam (A8-0447/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanji izvan snage Direktive 2009/22/EZ

P8_TC1-COD(2018)0089


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4)

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Svrha je ove Direktive omogućiti kvalificiranim predstavničkim subjektima, koji zastupaju kolektivne interese potrošača, da traže pravni lijek putem udružnih tužbi protiv povreda odredaba prava Unije. Kvalificirani predstavnički subjekti trebali bi imati mogućnost zatražiti zaustavljanje ili zabranu povrede, potvrdu da je došlo do povrede i mogućnost traženja pravne zaštite, kao što je su odšteta, povrat plaćenog iznosa, popravak, zamjena, uklanjanje ili sniženje cijene raskid ugovora, kako je dostupno u skladu s nacionalnim pravilima. [Am. 1]

(2)  Direktivom 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6) kvalificiranim predstavničkim subjektima omogućeno je pokretanje udružnih tužbi usmjerenih ponajprije na zaustavljanje i zabranu povreda prava Unije štetnih za kolektivne interese potrošača. Međutim, ta se Direktiva nije u dovoljnoj mjeri bavila izazovima za provedbu potrošačkog prava. Kako bi se popravilo odvraćanje od nezakonitih praksi, potaknule dobre i odgovorne poslovne prakse i smanjila šteta za potrošače, potrebno je ojačati mehanizme za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. S obzirom na brojne promjene, radi jasnoće primjereno je zamijeniti Direktivu 2009/22/EZ. Postoji snažna potreba za intervencijom Unije, na temelju članka 114. UFEU-a, kako bi se osigurao pristup pravosuđu i dobro pravosuđe jer će se time smanjiti troškovi i opterećenje pojedinačnih djelovanja. [Am. 2]

(3)  Udružna tužba trebala bi predstavljati djelotvoran i učinkovit način zaštite kolektivnih interesa svih potrošača i od domaćih i od prekograničnih povreda prava. Njome bi kvalificiranim predstavničkim subjektima trebalo biti omogućeno djelovanje u svrhu osiguranja usklađenosti s relevantnim odredbama prava Unije i savladavanje prepreka s kojima su suočeni potrošači u okviru pojedinačnih postupaka, kao što su nesigurnost u pogledu njihovih prava i dostupnih postupovnih mehanizama, prethodno iskustvo s neuspješnim tužbama, predugi postupci, psihološka nevoljkost za djelovanje i negativan odnos očekivanih troškova i koristi od pojedinačnog postupka, kako bi se time povećala pravna sigurnost za tužitelje, tuženike i pravni sustav. [Am. 3]

(4)  Važno je osigurati potrebnu ravnotežu između pristupa pravosuđu i postupovnih zaštitnih mjera kojima se sprječava zlouporaba sudskih postupaka, koje bi mogle neopravdano otežati mogućnost poslovnog subjekta da posluje na jedinstvenom tržištu. Kako bi se spriječila zlouporaba udružnih tužbi, potrebno je izbjeći elemente kao što su kaznena odšteta i izostanak ograničenja u pogledu prava na pokretanje postupka u ime oštećenih potrošača, a potrebno je i uspostaviti jasna pravila o različitim postupovnim aspektima kao što su imenovanje kvalificiranih predstavničkih subjekata, podrijetlo njihovih sredstava i vrsta informacija potrebnih za pružanje potpore udružnoj tužbi. Ova Direktiva Stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom trebala bi snositi troškove postupka. Međutim, sud ili sudsko vijeće stranci koja je bila neuspješna ne bi smjela utjecati na pravila koja se odnose na raspodjelu postupovnih troškova. smjeli dosuditi troškove koji su bili nepotrebni ili nerazmjerni u odnosu na potraživanje [Am. 4]

(5)  Povrede prava koje utječu na kolektivne interese potrošača često imaju prekogranične posljedice. Djelotvornije i učinkovitije udružne tužbe dostupne diljem Unije trebale bi povećati povjerenje potrošača u unutarnje tržište i potaknuti ih na ostvarenje njihovih prava.

(6)  Direktiva treba obuhvaćati različita područja kao što su zaštita podataka, financijske usluge, putovanja i turizam, energetika, telekomunikacije, okoliš i okoliš zdravlje. Trebala bi obuhvaćati povrede odredaba prava Unije koje štite kolektivne interese potrošača, neovisno o tome nazivaju li se oni u relevantnom pravu Unije potrošačima ili putnicima, korisnicima, klijentima, malim ulagačima, malim ulagateljima ili drugačije, te kolektivne interese ispitanika u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka. Kako bi se zajamčio prikladan odgovor na povredu prava Unije, čiji se oblik i razmjer brzo mijenjaju, pri svakom donošenju novog akta Unije relevantnog za zaštitu kolektivnih interesa potrošača valja razmotriti je li potrebno izmijeniti Prilog ovoj Direktivi kako bi bio obuhvaćen područjem primjene tog akta. [Am. 5]

(6.a)  Ova Direktiva primjenjuje se na udružne tužbe za povrede prava s dalekosežnim utjecajem na potrošača u vezi s odredbama obuhvaćenima pravom Unije kao što je navedeno u Prilogu I. Dalekosežni utjecaj nastaje u situaciji kada postoji utjecaj na dva potrošača. [Am. 6]

(7)  Komisija je donijela zakonodavne prijedloge Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta te Uredbe (EZ) br. 2027/97 o odgovornosti zračnih prijevoznika u vezi s prijevozom putnika i njihove prtljage(7) te Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu(8). Stoga je prikladno omogućiti da godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive Komisija procijeni pruža li se pravilima Unije u području prava putnika u zračnom i željezničkom prometu odgovarajuća razina zaštite potrošača u usporedbi s pravima pruženima u skladu s ovom Direktivom te da donese sve potrebne zaključke u pogledu područja primjene ove Direktive.

(8)  U skladu s Direktivom 2009/22/EZ ova bi Direktiva trebala obuhvaćati domaće i prekogranične povrede prava, osobito kada potrošači zahvaćeni povredom žive u jednoj državi članici ili nekoliko njih, osim u državi članici u kojoj trgovac koji krši zakone ima poslovni nastan. Jednako tako, treba obuhvaćati povrede prava koje su prestale prije pokretanja ili zaključivanja udružne tužbe jer i dalje može biti potrebno spriječiti ponavljanje prakse, utvrditi je li praksa predstavljala povredu prava i omogućiti pravnu zaštitu potrošača.

(9)  Ovom Direktivom ne bi trebalo uspostaviti pravila privatnog međunarodnog prava u pogledu jurisdikcije, priznavanja i izvršenja presuda ili primjenjivog prava. Na udružne tužbe utvrđene ovom Direktivom kojom se sprečava intenziviranje traženja najpovoljnijih pravnih sustava primjenjuju se postojeći instrumenti prava Unije. [Am. 7]

(9.a)  Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na primjenu pravila EU-a o međunarodnom privatnom pravu u prekograničnim slučajevima. Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinaka – Bruxelles I.), Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I) i Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne odnose (Rim II) primjenjuju se na udružne tužbe utvrđene ovom Direktivom. [Am. 8]

(10)  Budući da samo kvalificirani predstavnički subjekti mogu pokrenuti udružne tužbe, kako bi se zajamčilo primjereno zastupanje kolektivnih interesa potrošača, kvalificirani predstavnički subjekti trebaju ispunjavati kriterije uspostavljene ovom Direktivom. Trebali bi osobito biti pravilno osnovani u skladu s pravom države članice, što bi uključivalo, trebalo uključivati, na primjer, zahtjeve u pogledu broja članova, stupnja stalnosti ili zahtjeve u pogledu transparentnosti o predmetnim aspektima njihove strukture kao što su organizacijski statut, upravljačka struktura, ciljevi i metode rada. Jednako tako, moraju poslovati neprofitno i moraju imati opravdan interes za osiguranje usklađenosti s relevantnim pravom Unije. Ti kriteriji trebaju se primjenjivati na prethodno određene kvalificirane subjekte i kvalificirane subjekte određene na ad hoc osnovi uspostavljene u svrhu određenog postupka. Nadalje, kvalificirani predstavnički subjekti moraju biti neovisni o tržišnim operaterima, između ostalog i financijski. Kvalificirani predstavnički subjekti također moraju imati uspostavljen postupak za sprečavanje sukoba interesa. Države članice ne određuju kriterije koji nadilaze kriterije utvrđene ovom Direktivom. [Am. 9]

(11)  Neovisna javna tijela i organizacije potrošača trebaju osobito imati aktivnu ulogu u osiguranju sukladnosti s relevantnim odredbama prava Unije i primjereni su za djelovanje u svojstvu kvalificiranih subjekata. Budući da ta tijela imaju pristup različitim izvorima informacija o praksama trgovaca prema potrošačima i različite prioritete za svoja djelovanja, države članice trebale bi imati slobodu u odlučivanju o vrstama mjera koje može tražiti svaki od tih kvalificiranih subjekata u udružnim tužbama.

(12)  Budući da djelotvorna i učinkovita zaštita kolektivnih interesa potrošača može biti ostvarena sudskim i upravnim postupcima, državama članicama prepušteno je odlučivanje o tome može li se udružna tužba pokrenuti u okviru sudskog ili upravnog postupka ili oboje, ovisno o relevantnom području prava ili gospodarskom sektoru. Time se ne dovodi u pitanje pravo na djelotvorni pravni lijek utvrđeno člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, pri čemu su države članice dužne zajamčiti da potrošači i poslovni subjekti imaju pravo na djelotvoran pravni lijek pred sudom ili protiv bilo kakve upravne odluke donesene u skladu s nacionalnim odredbama o provedbi ove Direktive. To obuhvaća mogućnost da stranke ishode odluku kojom se odobrava obustava ili izvršenje sporne odluke u skladu s nacionalnim pravom.

(13)  Kako bi se povećala postupovna djelotvornost udružnih tužbi, kvalificirani subjekti trebaju imati mogućnost traženja različitih mjera u okviru jedne udružne tužbe ili u okviru zasebnih udružnih tužbi. Te mjere trebaju obuhvaćati privremene mjere za zaustavljanje tekuće prakse ili zabranu prakse ako ona nije provedena, ali postoji opasnost od toga da bi mogla prouzročiti ozbiljnu ili nepopravljivu štetu za potrošače, mjere kojima se utvrđuje da određena praksa predstavlja kršenje prava i, ako je to potrebno, za zaustavljanje ili zabranu prakse u budućnosti, kao i mjere usmjerene na otklanjanje daljnjih posljedica povrede, uključujući pravnu zaštitu. Ako traže mjere u okviru jednog postupka, kvalificiranim subjektima treba biti omogućeno da u trenutku pokretanja tužbe zatraže sve relevantne mjere ili da prvo zatraže relevantni privremeni sudski nalog, a potom, prema potrebi, nalog za pravnu zaštitu.

(14)  Sudski nalozi usmjereni su na zaštitu kolektivnih interesa potrošača neovisno o stvarnom gubitku ili šteti koju su pretrpjeli pojedinačni potrošači. Sudskim nalozima može se od trgovaca zatražiti da poduzmu određenu mjeru, primjerice da potrošačima daju informacije koje su prethodno izostavili, čime su prekršili zakonske obveze. Odluke kojima je utvrđeno da određena praksa predstavlja povredu prava ne smiju ovisiti o tome je li praksa počinjena namjerno ili zbog nemara.

(15)  Kvalificirani subjekt koji pokreće udružnu tužbu u skladu s ovom Direktivom treba biti stranka u postupku. Potrošači zahvaćeni povredom prava trebaju imati prikladne mogućnosti za ostvarenje koristi od relevantnih ishoda udružne tužbe. informacije o relevantnim ishodima udružne tužbe i o tome kako to njima može koristiti. Sudskim nalozima izdanima u skladu s ovom Direktivom ne dovode se u pitanje pojedinačne tužbe koje su pokrenuli potrošači oštećeni praksom koja podliježe sudskim nalozima. [Am. 10]

(16)  Kvalificirani predstavnički subjekti trebaju imati mogućnost traženja mjera usmjerenih na otklanjanje daljnjih posljedica povrede. Te mjere mogle bi, među ostalim, uključivati naknadu, popravak, zamjenu, uklanjanje, sniženje cijene, raskid ugovora ili povrat plaćenog iznosa, ovisno o tome što je od navedenoga primjereno i dostupno u skladu s nacionalnim pravima. [Am. 11]

(17)  Naknada dodijeljena oštećenim potrošačima u situacijama u kojima je zahvaćen velik broj oštećenika ne bi trebala prelaziti iznos koji duguje trgovac u skladu s važećim nacionalnim pravom ili pravom Unije kako bi se pokrila stvarna šteta koju su pretrpjeli. Posebice je potrebno izbjegavati kaznene odštete koje dovode do prevelike naknade za pretrpljenu štetu u korist stranke tužitelja.

(18)  Države članice mogu trebale bi od kvalificiranih predstavničkih subjekata zatražiti da dostave dostatne informacije u prilog udružne tužbe za pravnu zaštitu, uključujući opis skupine potrošača oštećenih povredom te činjenična i pravna pitanja koja je potrebno riješiti u okviru udružne tužbe. Od kvalificiranog subjekta ne treba tražiti da pojedinačno identificira sve potrošače oštećene povredom kako bi pokrenuo tužbu. U udružnim tužbama za pravnu zaštitu sud ili upravno tijelo treba što je ranije moguće u postupku provjeriti je li prikladno pokrenuti predmet u obliku udružne tužbe s obzirom na narav povrede i značajke štete koju su pretrpjeli predmetni potrošači. Konkretno, potraživanja bi se trebala moći utvrditi i biti ujednačena te bi trebalo postojati zajedničko stajalište u pogledu traženih mjera, sustav financiranja treće strane kvalificiranog subjekta trebao bi biti transparentan i bez ikakvog sukoba interesa. Države članice također bi trebale osigurati da sud ili upravno tijelo imaju ovlasti odbaciti očigledno neutemeljene predmete u što ranijoj fazi postupka. [Am. 12]

(19)  Državama članicama treba omogućiti da odlučuju može li njihov sud ili nacionalno nadležno tijelo pred kojim je pokrenuta udružna tužba za pravnu zaštitu u iznimnim okolnostima umjesto naloga za pravnu zaštitu izdati deklaratornu odluku o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom na koju se pojedinačni potrošači mogu izravno oslanjati u daljnjim postupcima pravne zaštite. To treba omogućiti u dostatno obrazloženim predmetima kada bi bilo složeno i neučinkovito brojčano utvrditi pojedinačnu pravnu zaštitu za svakog potrošača obuhvaćenog udružnom tužbom. Deklaratorne odluke ne bi se trebale izdavati u situacijama koje nisu složene, a osobito u situacijama u kojima se oštećeni potrošači mogu identificirati i u kojima su pojedinačni potrošači pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju. Isto tako, deklaratorne odluke ne bi se trebale izdavati u slučajevima kada je iznos gubitka koji je pretrpio svaki pojedinačni potrošač tako mali da je malo vjerojatno da će pojedinačni potrošači tražiti pojedinačnu pravnu zaštitu. Sud ili nacionalno nadležno tijelo treba uredno obrazložiti zašto su u određenom predmetu pribjegli deklaratornoj odluci umjesto nalogu za pravnu zaštitu. [Am. 13]

(20)  Ako se potrošači oštećeni istom praksom mogu identificirati i ako su pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju, kao što je slučaj u dugoročnim potrošačkim ugovorima, sud ili upravno tijelo može jasno definirati skupinu potrošača oštećenih povredom tijekom udružne tužbe. Konkretno, sud ili upravno tijelo može zatražiti od trgovca koji krši zakone da dostavi relevantne podatke, kao što su identitet predmetnih potrošača i trajanje prakse. Zbog ekspeditivnog i učinkovitog rješavanja takvih predmeta države članice mogle bi, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, razmotriti mogućnost da potrošači mogu izravno ostvariti koristi od naloga za pravnu zaštitu nakon što se on izda, a da prije toga ne moraju pojedinačno dodijeliti ovlasti. [Am.14 ]

(21)  U slučajevima male vrijednosti većina potrošača vjerojatno neće pokrenuti postupak radi izvršenja svojih prava jer bi napori premašili pojedinačne koristi. Međutim, ako se ista praksa odnosi na više potrošača, agregirani gubitak može biti znatan. U takvim predmetima sud ili nadležno tijelo može smatrati da je nerazmjerno distribuirati sredstva oštećenim potrošačima jer je to, primjerice, preskupo ili neizvedivo. Stoga bi sredstva zaprimljena u okviru udružnih tužbi bolje služila zaštiti kolektivnih interesa potrošača i trebaju se usmjeriti u odgovarajuće javne svrhe, primjerice u fond za pravnu pomoć za potrošače, kampanje podizanja svijesti ili pokrete za zaštitu potrošača. [Am. 15]

(22)  Mjere usmjerene na otklanjanje daljnjih posljedica povrede mogu se tražiti samo na temelju konačne odluke kojom je utvrđena povreda prava Unije, obuhvaćenog područjem primjene ove Direktive, kojom se šteta nanosi kolektivnim interesima potrošača, uključujući konačan sudski nalog izdan u okviru udružne tužbe. Mjere kojima se otklanjaju daljnje posljedice povrede osobito se mogu tražiti na temelju konačnih odluka suda ili upravnog tijela u kontekstu djelovanja izvršavanja uređenih Uredbom (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004(9).

(23)  Direktivom je predviđen postupovni mehanizam koji ne utječe na pravila o utvrđivanju materijalnih prava potrošača na ugovorne i izvanugovorne mjere popravljanja štete u slučajevima kada su njihovi interesi oštećeni povredom prava, kao što su pravo na naknadu štete, raskid ugovora, povrat plaćenog iznosa, zamjena, uklanjanje, popravak ili sniženje cijene. Udružna tužba za pravnu zaštitu u skladu s ovom Direktivom može se pokrenuti samo ako su takva materijalna prava predviđena pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 16]

(24)  Ovom se Direktivom ne zamjenjuju postojeći nacionalni mehanizmi za kolektivnu pravnu zaštitu. Uzimajući u obzir njihove pravne tradicije, odluka o tome hoće li odrediti udružnu tužbu utvrđenu ovom Direktivom kao dio postojećeg ili budućeg mehanizma za kolektivnu pravnu zaštitu ili kao alternativu tom mehanizmu prepušta se državama članicama, pod uvjetom da je nacionalni mehanizam usklađen s postupcima utvrđenima ovom Direktivom. Ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže svoj postojeći okvir niti ih obvezuje da ga izmijene. Države članice imat će mogućnost provoditi pravila predviđena ovom Direktivom u svoj sustav kolektivne pravne zaštite ili ih provoditi u posebnom postupku. [Am. 17]

(25)  Kvalificirani predstavnički subjekti moraju biti u potpunosti transparentni u pogledu izvora financiranja njihove djelatnosti općenito i u pogledu sredstava koja se upotrebljavaju za određenu udružnu tužbu za pravnu zaštitu kako bi se sud ili upravno tijelo moglo uvjeriti u to da ne postoje sukobi interesa između izvora financiranja treće strane i kvalificiranog subjekta i kako bi se izbjegli rizici od zlouporabe sudskih postupaka, kao i kako bi ocijenili jesu ima li financiranjem treće strane osigurani dovoljni resursi kvalificirani subjekt dovoljno resursa za zastupanje interesa dotičnih potrošača i za ispunjavanje financijskih obveza prema kvalificiranom subjektu pokrivanje potrebnih sudskih troškova u slučaju neuspjeha tužbe. Podaci koje kvalificirani subjekt u najranijoj fazi postupka pruža sudu ili upravnom tijelu koje nadzire udružnu tužbu trebaju biti takvi da to tijelo može utvrditi može li treća strana utjecati na postupovne odluke kvalificiranog subjekta općenito i u kontekstu udružne tužbe, uključujući u pogledu nagodbi te je li osigurano financiranje udružne tužbe za pravnu zaštitu protiv tuženika koji predstavlja konkurenciju osobi koja je osigurala sredstva ili protiv tuženika o kojem ovisi osoba koja je osigurala sredstva. Ako je bilo koja od tih okolnosti potvrđena, sud ili upravno tijelo treba mora imati ovlast za zatraže od kvalificiranog subjekta da odbije relevantno financiranje i, prema potrebi, da odbije položaj kvalificiranog subjekta u određenom predmetu. Države članice trebale bi spriječiti odvjetnička društva da osnivaju kvalificirane predstavničke subjekte. Neizravno financiranje tužbi donacijama, uključujući donacije trgovaca u okviru inicijativa za društveno odgovorno poslovanje, prihvatljivo je za financiranje od treće strane pod uvjetom da je u skladu s odredbama o transparentnosti, neovisnosti i nepostojanju sukoba interesa iz članka 4. i članka 7.[Am. 18]

(26)  Valja poticati kolektivne izvansudske nagodbe, poput mirenja, usmjerene na pružanje pravne zaštite oštećenim potrošačima prije pokretanja udružne tužbe i u svakoj fazi udružne tužbe. [Am. 19]

(27)  Države članice mogu predvidjeti mogućnost da kvalificirani subjekt i trgovac koji su postigli nagodbu o pravnoj zaštiti za potrošače oštećene navodno nezakonitom praksom tog trgovca zajedno zatraže od suda ili upravnog tijela da odobri tu nagodbu. Sud ili upravno tijelo treba prihvatiti takvu nagodbu samo ako se trenutačno ne vodi druga udružna tužba o istoj praksi. Nadležni sud ili upravno tijelo koje odobrava takvu kolektivnu nagodbu mora uzeti u obzir interese i prava svih uključenih stranaka, uključujući pojedinačne potrošače. Pojedinačni potrošači trebaju imati mogućnost prihvatiti ili odbiti obvezivanje takvom nagodbom. Nagodbe bi trebale biti konačne i obvezujuće za sve strane. [Am. 20]

(28)  Sud i upravno tijelo trebaju imati ovlast za pozivanje trgovca koji krši zakone i kvalificirano tijelo koje je pokrenulo udružnu tužbu da započnu pregovore u svrhu postizanja nagodbe o pravnoj zaštiti za predmetne potrošače. Pri donošenju odluke o pozivanju stranaka na postizanje izvansudske nagodbe valja uzeti u obzir vrstu povrede na koju se tužba odnosi, značajke predmetnih potrošača, moguću vrstu pravne zaštite koja će biti ponuđena, spremnost stranaka na postizanje nagodbe te ekspeditivnost postupka.

(29)  Kako bi se olakšala pravna zaštita za pojedinačne potrošače koja se traži na temelju konačnih deklaratornih odluka o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom izdanih u okviru udružnih tužbi, sud ili nadležno tijelo koje je donijelo odluku mora biti ovlašteno zatražiti od kvalificiranog subjekta i trgovca da postignu zajedničku nagodbu. [Am. 21]

(30)  Sve izvansudske nagodbe postignute u kontekstu udružne tužbe ili na temelju konačne deklaratorne odluke mora odobriti relevantni sud ili upravno tijelo kako bi se zajamčila njihova zakonitost i pravednost, uzimajući u obzir interese i prava svih uključenih strana. Pojedinačni Nagodbe su obvezujuće za sve strane i ne dovode u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači trebaju mogu imati mogućnost prihvatiti ili odbiti obvezivanje takvom nagodbom.u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 22]

(31)  Za uspjeh udružne tužbe od ključne je važnosti da potrošači budu obaviješteni o njoj. Potrošači trebaju biti obaviješteni o tekućoj udružnoj tužbi, činjenici da se praksa trgovca smatra kršenjem zakona, njihovim pravima nakon utvrđivanja postojanja povrede i svim daljnjim koracima koje trebaju poduzeti predmetni potrošači, osobito u pogledu dobivanja pravne zaštite. Rizici u pogledu ugleda povezani sa širenjem informacija o povredi jednako su tako važni za odvraćanje trgovaca koji krše prava potrošača.

(32)  Kako bi bili djelotvorni, podaci trebaju biti primjereni i razmjerni okolnostima predmeta. Trgovac koji krši zakone treba Države članice trebale bi osigurati da sud ili upravno tijelo može od poražene strane zatražiti da na primjeren način obavijestiti obavijesti sve zahvaćene potrošače o konačnom konačnoj odluci o sudskom nalogu i nalozima za pravnu zaštitu izdanima u okviru udružne tužbe, kao i o nagodbi a obje stranke u slučajevima nagodbe koju je odobrio sud ili upravno tijelo. Takvi se podaci mogu objaviti na mrežnoj stranici trgovca, na društvenim mrežama, internetskim tržištima ili u popularnim novinama, uključujući novine koje se distribuiraju isključivo elektroničkim komunikacijskim sredstvima. Ako je to moguće, potrebno je pojedinačno obavijestiti potrošače elektroničkim ili papirnatim dopisima. Ti podaci trebaju biti pruženi u formatima dostupnima osobama s invaliditetom na zahtjev. Poražena stranka snosi troškove informiranja potrošača. [Am. 23]

(32.a)   Države članice trebalo bi poticati da uspostave nacionalne registre za udružne tužbe, koji bi bili besplatni, što bi moglo dodatno poboljšati obveze transparentnosti. [Am. 24]

(33)  Radi povećanja pravne sigurnosti, izbjegavanja nedosljednosti u primjeni prava Unije i povećanja djelotvornosti i postupovne učinkovitosti udružnih tužbi i mogućeg daljnjeg poduzimanja mjera u skladu s tužbama za pravnu zaštitu, povreda utvrđena ili nepostojanje povrede utvrđeni u konačnoj odluci, uključujući konačni sudski nalog u skladu s ovom Direktivom, koju je donijelo upravno tijelo ili sud treba se smatrati nedvojbeno utvrđenom trebali bi biti obvezujući za sve stranke koje su sudjelovale u naknadnim pravnim postupcima povezanima s istom povredom koju je počinio isti trgovac u pogledu naravi povrede i njezina materijalnog, osobnog, vremenskog i teritorijalnog opsega, kako je utvrđeno tom konačnom odlukom. udružnoj tužbi. Konačna odluka ne bi smjela dovoditi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Pravni lijek dobiven nagodbom trebao bi također biti obvezujući za slučajeve koji uključuju istu praksu, istog trgovca i istog potrošača. Ako je mjera za otklanjanje daljnjih posljedica povrede, uključujući mjera pravne zaštite donesena u državi članici koja nije država članica u kojoj je izdana konačna odluka kojom je utvrđena povreda ili nepostojanje povrede, odluka treba predstavljati oborivu pretpostavku dokaz o tome da je ili nije nastala povreda u povezanim slučajevima. Države članice osiguravaju da se konačna odluka suda jedne države članice kojom se utvrđuje postojanje ili nepostojanje povrede za potrebe bilo koje druge tužbe kojom se traži pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima u drugoj državi članici protiv istog trgovca za istu povredu prava smatra oborivom pretpostavkom. [Am. 25]

(34)  Države članice trebaju zajamčiti da se pojedinačne tužbe za pravnu zaštitu mogu temeljiti na konačnim deklaratornim odlukama izdanima u okviru udružne tužbe. Takve tužbe trebaju biti dostupne kao ekspeditivni i pojednostavljeni postupci.

(35)  Tužbe za pravnu zaštitu koje se temelje na činjenici da je povreda utvrđena konačnim sudskim nalogom ili konačnom deklaratornom odlukom o odgovornosti trgovca prema oštećenim potrošačima u skladu s ovom Direktivom ne smiju biti ograničene nacionalnim pravilima o rokovima zastare. Pokretanje udružne tužbe imat će učinak obustave ili prekida rokova zastare za sve tužbe za pravnu zaštitu za potrošače obuhvaćene tom tužbom. [Am. 26]

(36)  Za udružne tužbe za sudske naloge valja zajamčiti potrebnu postupovnu ekspeditivnost. Za sudske naloge s privremenim učinkom uvijek se treba provoditi ubrzani postupak kako bi se spriječila šteta ili daljnja šteta prouzročena povredom.

(37)  Dokazi su važan element za utvrđivanje predstavlja li određena praksa povredu zakona, postoji li rizik od njezina ponavljanja, za utvrđivanje potrošača zahvaćenih povredom, za odlučivanje o mjerama popravljanja štete i primjereno obavještavanje potrošača u okviru udružne tužbe o aktualnom postupku i njegovim konačnim ishodima. Međutim, odnosi između poduzetnika i potrošača obilježeni su asimetričnošću informacija, a potrebne informacije mogu biti u isključivom posjedu trgovca, zbog čega su nedostupne kvalificiranom subjektu. Stoga kvalificirani subjekti trebaju imati pravo od suda ili upravnog tijela zatražiti da obveže trgovca na otkrivanje dokaza relevantnih za njihovu tužbu ili potrebnih za primjereno obavještavanje zahvaćenih potrošača o udružnoj tužbi, pri čemu nije potrebno da utvrde pojedinačne dokazne stavke. Sud ili nadležno tijelo koje nadzire udružnu tužbu treba pažljivo ocijeniti potrebu, opseg i razmjernost takvog otkrivanja uzimajući u obzir zaštitu legitimnih interesa trećih strana i u skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima o povjerljivosti.

(38)  Kako bi se zajamčila djelotvornost udružnih tužbi, trgovci koji krše zakone trebaju biti izloženi učinkovitim, odvraćajućim i razmjernim sankcijama za neusklađenost s konačnom odlukom izdanom u okviru udružne tužbe.

(39)  Budući da se udružnim tužbama nastoji ostvariti javni interes zaštitom kolektivnih interesa potrošača, države članice trebaju zajamčiti da kvalificiranim predstavničkim subjektima nije onemogućeno pokretanje udružnih tužbi u skladu s ovom Direktivom zbog troškova povezanih s postupcima. Međutim, podložno relevantnim uvjetima u okviru nacionalnog prava, time se ne bi smjela dovoditi u pitanje činjenica da stranka koja izgubi udružnu tužbu nadoknađuje nužne troškove pravne zaštite koje je snosila pobjednička stranka (načelo „gubitnik plaća”). Međutim, sud ili upravno tijelo stranci koja je bila neuspješna ne bi smjeli dosuditi troškove koji su bili nepotrebni ili nerazmjerni u odnosu na potraživanje. [Am. 27]

(39.a)   Države članice trebale bi se pobrinuti za to da se izbjegnu troškovi zastupanja i da odvjetnička naknada i način na koji se ona izračunava ne potiču pokretanje spora koji je nepotreban sa stajališta interesa potrošača ili bilo koje od uključenih strana, tj. da ne sprečava potrošače od ostvarivanja pune koristi od udružne tužbe. Države članice koje dopuštaju troškove zastupanja trebale bi osigurati da takvi troškovi ne sprečavaju potrošače u tome da steknu punu kompenzaciju. [Am. 28]

(40)  Suradnja i razmjena informacija, dobrih praksi i iskustava između kvalificiranih predstavničkih subjekata iz različitih država članica pokazali su se korisnim u rješavanju prekograničnih povreda prava. Postoji potreba za nastavkom i širenjem mjera jačanja sposobnosti i suradnje na veći broj kvalificiranih predstavničkih subjekata diljem Unije kako bi se u većoj mjeri upotrebljavale udružne tužbe s prekograničnim posljedicama. [Am. 29]

(41)  U svrhu učinkovitog rješavanja povreda s prekograničnim posljedicama, valja zajamčiti uzajamno priznavanje pravnog položaja kvalificiranih subjekata koje je unaprijed odredila jedna država članica za pokretanje udružne tužbe u drugoj državi članici. Nadalje, kvalificirani subjekti iz različitih država članica trebaju imati mogućnost udruživanja u okviru jedne udružne tužbe pred jedinstvenim forumom, a u skladu s relevantnim pravilima o nadležnosti jurisdikcije. U svrhu učinkovitosti i djelotvornosti jedan kvalificirani subjekt trebao bi moći pokrenuti udružnu tužbu u ime drugih kvalificiranih subjekata koji zastupaju potrošače iz različitih država članica.

(41.a)   Kako bi se istražila mogućnost postojanja postupka za prekogranične udružne tužbe na razini Unije, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uvođenja funkcije europskog ombudsmana za kolektivnu pravnu zaštitu. [Am. 30]

(42)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela prepoznata posebno u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. U skladu s time ovu bi Direktivu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima, uključujući one koji se odnose na pravo na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, kao i na pravo na obranu.

(43)  U pogledu zakona o zaštiti okoliša predmetnom Direktivom u obzir se uzima UNECE-ova Konvencija iz Aarhusa o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”).

(44)  Ciljevi ove Direktive, odnosno uspostavljanje mehanizma udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u svrhu osiguranja visoke razine zaštite potrošača diljem Unije i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ne mogu se u dovoljnoj mjeri postići djelovanjem isključivo država članica, nego se, zbog prekograničnih posljedica udružnih tužbi, mogu bolje postići na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(45)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima(10), države članice odlučile su u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se pojašnjava povezanost između sastavnica Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(46)  Primjereno je predvidjeti pravila za vremensku primjenu ove Direktive.

(47)  Direktivu 2009/22/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Poglavlje 1.

Predmet, područje primjene i definicije

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom Direktivom utvrđuju se pravila kojima se kvalificiranim predstavničkim subjektima omogućuje pokretanje udružnih tužbi u svrhu zaštite kolektivnih interesa potrošača i tako konkretno ostvaruje i primjenjuje visoka razina zaštite i pristupa pravosuđu uz istodobno istovremeno osiguranje odgovarajućih .jamstava u svrhu izbjegavanja zlouporabe sudskih postupaka. [Am. 31]

2.  Ova Direktiva ne sprječava države članice da donesu ili ostave na snazi odredbe na temelju kojih se kvalificiranim predstavničkim subjektima i drugim predmetnim osobama javnim tijelima druga postupovna sredstva za pokretanje postupaka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača na nacionalnoj razini. Provedba ove Direktive ni u kojem slučaju ne predstavlja temelj za smanjenje razine zaštite potrošača u područjima obuhvaćenima područjem primjene prava Unije. [Am. 32]

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na udružne tužbe pokrenute protiv kršenja odredbi prava Unije navedenog u Prilogu I. od strane trgovaca koja štete ili mogu naštetiti kolektivnim interesima sa širokim utjecajem na potrošače i koja štite kolektivne interese potrošača. Primjenjuje se na domaće i prekogranične povrede, uključujući u slučajevima kada su te povrede prestale prije pokretanja ili zaključenja udružne tužbe . [Am. 33]

2.  Ova Direktiva ne utječe na pravila kojima se utvrđuju ugovorni i izvanugovorni pravni lijekovi dostupni potrošačima za takve povrede u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

3.  Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje pravila Unije o međunarodnom privatnom pravu, a posebno pravila koja se odnose na nadležnost sudova, priznavanje i primjenjivo pravo izvršenje odluka u građanskim i trgovačkim stvarima te na pravila prava koje vrijedi za ugovorne i izvanugovorne obveze, koje se primjenjuju na udružne tužbe utvrđene u ovoj Direktivi. [Am. 34]

3.a  Ova Direktiva ne dovodi u pitanje druge oblike mehanizama pravne zaštite predviđene nacionalnim pravom. [Am. 35]

3.b  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela koja su priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a posebno pravo na pošteno i nepristrano suđenje te pravo na djelotvoran pravni lijek. [Am. 36]

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „potrošač” znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe koje ne ulaze u okvir njezine trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti;

(1.a)  „organizacija potrošača” znači svaka skupina koja nastoji zaštititi interese potrošača od nezakonitih radnji ili propusta koje su počinili trgovci. [Am. 37]

(2)  „trgovac” znači svaka fizička ili pravna osoba, neovisno o tome je li u privatnom ili javnom vlasništvu koja djeluje u sklopu civilnog statusa u skladu s pravilima civilnog prava, među ostalim i preko drugih osoba koje djeluju u njezino ime ili za njezin račun, u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću; [Am. 38]

(3)  „kolektivni interesi potrošača” znači interesi više potrošača ili ispitanika kako su definirani u Uredbi (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka); [Am. 39]

(4)  „udružna tužba” znači tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u kojoj predmetni potrošači nisu stranke;

(5)  „praksa” znači čin ili propust trgovca;

(6)  „konačna odluka” znači odluka suda države članice protiv koje se ne može podnijeti žalba ili se više ne može podnijeti žalba ili odluka upravnog tijela koja više ne može biti predmet sudskog preispitivanja;

(6.a)  „potrošačko pravo” znači pravo Unije i nacionalno pravo doneseno radi zaštite potrošača. [Am. 40]

Poglavlje 2.

Udružne tužbe

Članak 4.

Kvalificirani predstavnički subjekti [Am. 41]

1.  Države članice osiguravaju da udružne tužbe mogu pokrenuti kvalificirani subjekti koje su unaprijed, na njihov zahtjev, odredile države članice u tu svrhu i koji su uneseni na javno dostupan popis.

Države članice ili njihovi sudovi na svojem državnom području određuju najmanje jednog kvalificiranog predstavničkog subjekta za pokretanje udružnih tužbi u smislu članka 3. stavka 4.

Države članice određuju subjekt kao kvalificirani predstavnički subjekt ako ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)  ako je zakonito osnovan u skladu s pravom države članice;

(b)  ako ima njegov statut ili neki drugi dokument o upravljanju i njegova stalna aktivnost koja uključuje zaštitu interesa potrošača pokazuju njegov legitiman interes u osiguravanju poštovanja odredaba prava Unije obuhvaćenog ovom Direktivom; [Am. 43]

(c)  ako ima neprofitni karakter.

(c a)  ako djeluje na način koji je neovisan o drugim subjektima i osobama koje nisu potrošači, a koje bi mogle imati ekonomski interes u ishodu udružnih tužbi, a naročito o tržišnim subjektima; [Am. 44]

(c b)  ako nema financijskih ugovora s odvjetničkim društvima tužitelja koji nadilaze obične ugovore o pružanju usluga; [Am. 45]

(c c)  ako je uspostavio interne postupke za sprečavanje sukoba interesa između sebe i svojih ulagača; [Am. 46]

Države članice osiguravaju da kvalificirani predstavnički subjekti javno i primjerenim sredstvima, primjerice na svojim internetskim stranicama, jednostavnim i razumljivim jezikom otkriju svoje načine financiranja, svoju organizacijsku i upravljačku strukturu, svoj cilj i radne metode te svoje aktivnosti.

Države članice redovno procjenjuju nastavlja li kvalificirani predstavnički subjekt postupati u skladu s tim kriterijima. Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekt gubi svoj status u skladu s ovom Direktivom ako više ne ispunjava jedan kriterij naveden u prvom podstavku ili više njih.

Države članice sastavljaju popis predstavničkih subjekata koji ispunjavaju kriterije navedene u stavku 1. te ga objavljuju. Popis dostavljaju Komisiji i po potrebi ga ažuriraju.

Komisija na javno dostupnom internetskom portalu objavljuje popis predstavničkih subjekata koji su dostavile države članice. [Am. 47]

1.a  Države članice mogu predvidjeti da su javna tijela imenovana prije stupanja na snagu ove Direktive u skladu s nacionalnim pravom i dalje prihvatljiva za status predstavničkog subjekta u smislu ovog članka. [Am. 48]

2.  Države članice mogu imenovati kvalificirani subjekt na ad hoc osnovi za određenu udružnu tužbu na njegov zahtjev ako postupa u skladu s kriterijima navedenima u stavku 1. [Am. 49]

3.  Države članice dužne su zajamčiti da su osobito organizacije potrošača i neovisna koje zadovoljavaju kriterije iz stavka 1. i javna tijela prihvatljivi za status kvalificiranog predstavničkog subjekta. Države članice mogu odrediti organizacije potrošača koje zastupaju članove iz više od jedne države članice kao kvalificirane predstavničke subjekte. [Am. 50]

4.  Države članice mogu odrediti pravila kojima se utvrđuje koji kvalificirani subjekti mogu tražiti sve mjere iz članaka 5. i 6. te koji kvalificirani subjekti mogu tražiti samo jednu mjeru ili više tih mjera. [Am. 51]

5.  Usklađenost kvalificiranog subjekta s kriterijima iz stavka 1. ne dovodi u pitanje pravo dužnost suda li ili upravnog tijela da ispita je li činjenica da kvalificirani subjekt pokreće tužbu u određenom predmetu opravdana njegovom svrhom u skladu s člankom 4. i člankom 5. stavkom 1. [Am. 52]

Članak 5.

Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača

1.  Države članice osiguravaju da samo kvalificirani predstavnički subjekti koji su imenovani u skladu s člankom 4. stavkom 1. mogu pokretati udružne tužbe pred nacionalnim sudovima ili upravnim tijelima pod uvjetom da postoji izravna povezanost između glavnih ciljeva subjekta i prava koja proizlaze u skladu s pravom Europske unije za koja se tvrdi da su prekršena, a u pogledu kojih se pokreće tužba.

Kvalificirani predstavnički subjekti mogu slobodno odabrati bilo koji postupak dostupan u okviru nacionalnog prava ili prava EU-a kojim se osigurava viša razina zaštite kolektivnih interesa potrošača.

Države članice vode računa o tome da se pred sudom ili upravnim tijelom predmetne države članice već ne vodi postupak koji se odnosi na istu praksu, istog trgovca i iste potrošače. [Am. 53]

2.  Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekti, uključujući unaprijed imenovana javna tijela, imaju pravo pokrenuti udružne tužbe kojima se traži donošenje sljedećih mjera: [Am. 54]

(a)  sudskog naloga kao privremene mjere za zaustavljanje nezakonite prakse ili, ako praksa još nije provedena, ali je predstojeća, za zabranu prakse nezakonitih praksi; [Am. 56]

(b)  sudskog naloga kojim se utvrđuje da praksa predstavlja kršenje zakona te, prema potrebi, kojom se praksa zaustavlja ili, ako praksa još nije provedena, ali je predstojeća, nalog za zabranu prakse.

Kako bi tražili donošenje sudskih naloga, kvalificirani predstavnički subjekti ne moraju ishoditi ovlaštenje zahvaćenih pojedinačnih potrošača ili niti dostaviti dokaz o stvarnom gubitku ili šteti koju je pretrpio dotični potrošač ili o namjeri ili nemaru trgovca. [Am. 55]

3.  Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekti imaju pravo pokrenuti udružne tužbe kojima se otklanjaju daljnje posljedice povrede. Donošenje ovih mjera traži se na temelju bilo koje konačne odluke kojom je utvrđeno da praksa predstavlja povredu prava Unije navedenog u Prilogu I., kojom je nanesena šteta kolektivnim interesima potrošača, uključujući konačni sudski nalog iz stavka 2. točke (b). [Am. 57]

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 4., države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani subjekti mogu tražiti donošenje mjera za otklanjanje daljnjih posljedica povrede s mjerama iz stavka 2. u okviru jedinstvene udružne tužbe. [Am. 58]

Članak 5.a

Registar kolektivnih postupaka pravne zaštite

1.  Države članice mogu uspostaviti nacionalni registar za udružne tužbe, koji mora biti besplatno dostupan svakoj zainteresiranoj osobi elektroničkim putem i/ili na drugi način.

2.  Internetske stranice na kojima se objavljuju registri omogućuju pristup sveobuhvatnim i objektivnim informacijama o dostupnim metodama dobivanja naknade, uključujući i izvansudske metode te neriješene udružne tužbe.

3.  Nacionalni registri međusobno su povezani. Primjenjuje se članak 35. Uredbe (EZ) 2017/2394. [Am. 59]

Članak 6.

Mjere pravne zaštite

1.  Za potrebe članka 5. stavka 3. države članice dužne su zajamčiti da su kvalificirani predstavnički subjekti ovlašteni za pokretanje udružnih tužbi u svrhu ishođenja naloga za pravnu zaštitu kojim se trgovac obvezuje da, među ostalim, osigura naknadu, popravak, zamjenu, smanjenje cijene, raskid ugovora ili povrat plaćene cijene, kako je prikladno. Država članica može, ali i ne mora zahtijevati ovlaštenje zahvaćenih pojedinačnih potrošača prije donošenja deklaratorne odluke ili izdavanja naloga za pravnu zaštitu. [Am. 60]

Ako država članica ne traži ovlaštenje pojedinačnih potrošača za priključenje udružnoj tužbi, ta država članica ipak omogućuje pojedincima koji nemaju uobičajeno boravište u državi članici u kojoj se tužba pokreće da sudjeluju u udružnoj tužbi u slučaju da su dali svoj izričit pristanak da budu dijelom udružne tužbe u važećem ograničenom roku. [Am. 61]

Kvalificirani predstavnički subjekt dužan je dostaviti dostatne sve potrebne dokaze propisane nacionalnim pravom u potporu tužbi, uključujući opis potrošača obuhvaćenih tužbom te činjenična i pravna pitanja koja je potrebno riješiti. [Am. 62]

2.  Odstupajući od stavka 1., države članice mogu ovlastiti sud ili upravno tijelo da umjesto naloga za naloga za pravnu zaštitu donese deklaratornu odluku o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom prava Unije navedenog u Prilogu I., u propisno obrazloženim slučajevima u kojima je, zbog značajki pojedinačne štete koju su pretrpjeli zahvaćeni potrošači, brojčano iskazivanje pojedinačne pravne zaštite složeno. [Am. 63]

3.  Stavak 2. ne primjenjuje se:

(a)  na predmete u kojima se potrošači oštećeni povredom mogu identificirati i u kojima su potrošači pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju. U takvim slučajevima zahtjev ovlaštenja zahvaćenih pojedinačnih potrošača ne predstavlja uvjet za pokretanje tužbe. Pravna zaštita usmjerena je na dotične potrošače;

(b)  ako su potrošači pretrpjeli mali gubitak, zbog čega bi bilo nerazmjerno dodijeliti im pravnu zaštitu. U takvim slučajevima države članice dužne su zajamčiti da nije potrebno ovlaštenje dotičnih pojednačnih potrošača. Pravna zaštita mora biti usmjerena prema javnoj svrsi i služiti kolektivnim interesima potrošača. [Am. 64]

4.  Pravna zaštita dobivena putem konačne odluke u skladu sa stavcima stavkom 1., 2. i 3. ne dovodi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Pri primjeni ove odredbe primjenjuje se načelo res judicata. [Am. 65]

4.a  Mjerama pravne zaštite nastoji se dotičnim potrošačima u cijelosti nadoknaditi nastale gubitke. U slučaju da je nakon isplate naknade preostao iznos koji premašuje potraživanja, sud odlučuje kome će se isplatiti taj preostali iznos. Iznos koji premašuje potraživani iznos ne isplaćuje se kvalificiranom predstavničkom subjektu ni trgovcu. [Am. 66]

4.b  Konkretno, zabranjuju se kaznene odštete koje dovode do previsoke naknade za pretrpljenu štetu u korist stranke tužitelja. Na primjer, naknada kolektivno dodijeljena oštećenim potrošačima ne prelazi iznos koji duguje trgovac u skladu s važećim nacionalnim pravom ili pravom Unije kako bi se pokrila stvarna šteta koju su pretrpjeli pojedinačno. [Am. 67]

Članak 7.

Financiranje Dopuštenost udružne tužbe [Am. 68]

1.  Kvalificirani predstavnički subjekt koji traži pravnu zaštitu, kako je navedeno u članku 6. stavku 1., u ranoj najranijoj fazi postupka dužan je podnijeti sudu ili upravnom tijelu potpuni financijski pregled i navesti izvor sve izvore sredstava koje upotrebljava za svoje djelovanje općenito i sredstava koje koristi za potporu tužbi kako bi dokazao nepostojanje sukoba interesa. Mora dokazati da ima dostatna financijska sredstva da zastupa najbolje interese dotičnih potrošača i za pokrivanje troškova u slučaju neuspjeha tužbe. [Am. 69]

2.  Države članice dužne su zajamčiti da je, u predmetima u kojima udružnu tužbu za pravnu zaštitu financira treća strana, toj trećoj strani zabranjeno: Nacionalni sud može udruženu tužbu proglasiti nedopuštenom ako utvrdi da bi treća strana svojim financiranjem mogla: [Am. 70]

(a)  utjecati na odluke kvalificiranog predstavničkog subjekta u kontekstu udružne tužbe, uključujući u pogledu nagodbi pokretanja udružnih tužbi i odluka u vezi s nagodbama; [Am. 71]

(b)  pružati financiranje udružne tužbe protiv tuženika koji predstavlja konkurenciju osobi koja je osigurala sredstva ili protiv tuženika o kojem ovisi osoba koja je osigurala sredstva;

3.  Države članice dužne su zajamčiti da su sudovi i upravna tijela ovlašteni ocijeniti okolnosti ocjenjuju nepostojanje sukoba interesa iz stavka 2. 1 i, ako je to prikladno, zatražiti od kvalificiranog subjekta da odbije relevantno financiranje i, prema potrebi, odbiti položaj kvalificiranog subjekta u određenom predmetu okolnosti iz stavka 2. u fazi dopuštenosti udružne tužbe i u kasnijoj fazi tijekom sudskog postupka ako se tek tada pojave spomenute okolnosti. [Am. 72]

3.a  Države članice osiguravaju da sud ili upravno tijelo imaju ovlasti odbaciti očigledno neutemeljene predmete u najranijoj mogućoj fazi postupka. [Am. 73]

Članak 7.a

Načelo „gubitnik plaća”

Države članice jamče da stranka koja je gubitnik u postupku kolektivne pravne zaštite nadoknadi sudske troškove stranci koja je dobila spor, u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava. Međutim, sud ili upravno tijelo stranci koja je bila neuspješna ne priznaje troškove koji nisu bili potrebni ili su nerazmjerni u odnosu na potraživanje. [Am. 74]

Članak 8.

Nagodbe

1.  Države članice mogu predvidjeti mogućnost da kvalificirani predstavnički subjekt i trgovac koji su postigli nagodbu o pravnoj zaštiti za potrošače oštećene navodno nezakonitom praksom tog trgovca zajedno zatraže od suda ili upravnog tijela da odobri tu nagodbu. Sud ili upravno tijelo treba prihvatiti takav zahtjev samo ako pred sudom ili upravnim tijelom iste države članice u pogledu istog trgovca i u pogledu iste prakse nije u tijeku druga tužba [Am. 75]

2.  Države članice dužne su zajamčiti da sud ili upravno tijelo u bilo kojem trenutku u okviru udružne tužbe može pozvati kvalificirani subjekt i tuženika, nakon što se savjetovao s njima, da postignu nagodbu u pogledu pravne zaštite u razumno određenom roku.

3.  Države članice dužne su zajamčiti da je sud ili upravno tijelo koji su izdali konačnu deklaratornu odluku iz članka 6. stavka 2. ovlašteno zatražiti od stranaka u udružnoj tužbi da u razumno određenom roku postignu nagodbu u pogledu pravne zaštite koju valja dodijeliti potrošačima na temelju te konačne odluke.

4.  Nagodbe iz stavaka 1., 2. i 3. podliježu ispitivanju suda ili upravnog tijela. Sud ili upravno tijelo ocjenjuje zakonitost i pravednost nagodbe uzimajući u obzir prava i interese svih stranaka, uključujući dotične potrošače.

5.  Ako se nagodba iz stavka 2. ne postigne u određenom roku ili ako se postignuta nagodba ne odobri, sud ili upravno tijelo nastavlja udružnu tužbu.

6.  Pojedinačni potrošači trebaju imati mogućnost prihvaćanja ili odbijanja obvezivanja nagodbama iz stavaka 1., 2. i 3. Pravna zaštita dobivena odobrenom nagodbom u skladu sa stavkom 4. obvezujuća je za sve strane i ne dovodi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 76]

Članak 9.

Informacije o udružnim tužbama

-1.  Države članice osiguravaju da predstavnički subjekti:

(a)  obavještavaju potrošače o navodnim kršenjima prava dodijeljenih u okviru prava Unije i o namjeri traženja sudskog naloga ili pokretanja postupka za naknadu štete,

(b)  unaprijed objašnjavaju predmetnim potrošačima mogućnost da se pridruže tužbi kako bi se osiguralo da se čuvaju relevantni dokumenti i ostale informacije potrebne za pokretanje tužbe,

(c)  po potrebi, obavještavaju o daljnjim koracima i mogućim pravnim posljedicama. [Am. 77]

1.  Države Ako nagodba ili konačna odluka idu u korist potrošačima koji toga možda nisu svjesni, države članice dužne su zajamčiti da sud ili upravno tijelo zahtijeva od trgovca koji krši zakone poražene strane ili od obiju strana da o svojem trošku obavijesti obavijeste oštećene potrošače o konačnim odlukama o mjerama iz članaka 5. i 6. te o odobrenim nagodbama iz članka 8. s pomoću sredstava primjerenih za okolnosti predmeta i u utvrđenim rokovima, uključujući, prema potrebi, obavještavanjem svakog oštećenog potrošača pojedinačno.. Države članice mogu predvidjeti da se obveza informiranja može ispuniti putem javne i lako dostupne internetske stranice. [Am. 78]

1.a  Poražena strana snosi troškove informiranja potrošača u skladu s načelom utvrđenim u članku 7. [Am. 79]

2.  Informacije iz stavka 1. obuhvaćaju, na razumljivom jeziku, objašnjenje predmeta udružne tužbe, njezine pravne posljedice i, ako je to primjenjivo, daljnje korake koje trebaju poduzeti dotični potrošači. Načini i rokovi informiranja određuju se u dogovoru sa sudom ili upravnim tijelom. [Am. 80]

2.a  Države članice jamče da se informacije objavljuju javnosti na dostupan način, o skorašnjim, tekućim i zaključenim kolektivnim tužbama, među ostalim i putem medija te preko interneta na javnoj internetskoj stranici kada sud utvrdi da je predmet dopušten. [Am. 81]

2.b  države članice osiguravaju da javne komunikacije kvalificiranih subjekata o potraživanjima budu činjenične i da se njima u obzir uzima i pravo potrošača na primanje informacija i prava tuženika u pogledu ugleda i poslovne tajne. [Am. 82]

Članak 10.

Učinak konačnih odluka

1.  Države članice dužne su zajamčiti da se za povredu kolektivnih interesa potrošača koja je utvrđena u konačnoj odluci konačna odluka upravnog tijela ili suda, uključujući konačni sudski nalog iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra da predstavlja kao neoborivi dokaz o postojanju ili nepostojanju povrede za potrebe drugih tužbi kojima se nastoji ostvariti pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima protiv istog trgovca za istu povredu prava iste činjenice uz uvjet da isti potrošač ne može više puta dobiti naknadu za istu štetu. [Am. 83]

2.  Države članice dužne su zajamčiti da njihovi nacionalni sudovi ili upravna tijela smatraju konačnu odluku iz stavka 1. donesenu u drugoj državi članici oborivom pretpostavkom o tome barem dokazom toga da je došlo do povrede. [Am. 84]

2.a  Države članice osiguravaju da se konačna odluka suda jedne države članice kojom se utvrđuje postojanje ili nepostojanje povrede za potrebe bilo koje druge tužbe kojom se traži pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima u drugoj državi članici protiv istog trgovca za istu povredu prava smatra oborivom pretpostavkom. [Am. 85]

3.  Države članice dužne su zajamčiti da se smatra da je konačnom deklaratornom odlukom iz članka 6. stavka 2. nedvojbeno utvrđena odgovornost trgovca prema potrošačima oštećenima povredom za potrebe drugih tužbi kojima se nastoji ostvariti pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima protiv istog trgovca za istu povredu prava. Države članice dužne su zajamčiti da su postupci za pravnu zaštitu koje pokreću pojedinačni potrošači dostupni kao ekspeditivni i pojednostavljeni postupci. potiču se da izrade bazu podataka koja sadržava sve konačne odluke u postupcima pravne zaštite i kojom bi se moglo olakšati poduzimanje drugih mjera pravne zaštite te da podijele svoje najbolje prakse u tom području. [Am. 86]

Članak 11.

Obustava roka zastare

U skladu s nacionalnim pravom, države članice dužne su zajamčiti da pokretanje udružne tužbe, kako je navedeno u člancima 5. i 6., ima učinak obustave ili prekida rokova zastare primjenjivih na bilo kakav postupak pravne zaštite za predmetne potrošače pojedince ako relevantna prava podliježu rokovima zastare u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 87]

Članak 12.

Ekspeditivnost postupka

1.  Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi zajamčile primjerenu ekspeditivnost za udružne tužbe iz članaka 5. i 6.

2.  Za udružne tužbe za dobivanje sudskog naloga u obliku privremene mjere iz članka 5. stavka 2. točke (a) provodi se ubrzani postupak.

Članak 13.

Dokazi

Države članice dužne su zajamčiti da, na zahtjev kvalificiranog subjekta koji jedne od stranaka koja je dostavio dostavila razumno dostupne činjenice i dostatne dokaze te materijalno objašnjenje u prilog udružne tužbe njezinih stajališta i koji koja je naveo navela dodatne konkretne i jasno definirane dokaze koji su pod kontrolom tuženika druge stranke, sud ili upravno tijelo može naložiti tuženiku toj stranci da što preciznije na temelju razumno dostupnih činjenica predstavi te dokaze, u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima i podložno primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima o povjerljivosti. Nalog mora biti primjeren i razmjeran u odgovarajućem predmetu te ne smije dovesti do neravnoteže između dviju uključenih strana. [Am. 88]

Države članice osiguravaju da sudovi ograničavaju otkrivanje dokaza na ono što je proporcionalno. Kako bi se utvrdilo je li bilo koje otkrivanje koje predstavnički subjekt zahtijeva proporcionalno, sud razmatra legitimni interes svih uključenih strana, odnosno u kojoj je mjeri zahtjev za otkrivanje dokaza podržan dostupnim činjenicama i dokazima te sadržavaju li dokazi čije se otkrivanje traži povjerljive informacije. [Am. 89]

Države članice osiguravaju da nacionalni sudovi imaju ovlasti narediti otkrivanje dokaza koji sadrže informacije kad smatraju da su one relevantne za postupak za naknadu štete. [Am. 90]

Članak 14.

Sankcije

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju za nesukladnost s konačnim odlukama donesenima u okviru udružne tužbe i poduzimaju sve potrebne korake kako bi zajamčile njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.  Države članice jamče da sankcije mogu, među ostalim, biti novčane kazne. [Am. 91]

3.  Pri odlučivanju o dodjeli prihoda od novčanih kazni države članice uzimaju u obzir kolektivne interese potrošača. Države članice mogu odlučiti da se takvi prihodi dodijele fondu stvorenom u cilju financiranja udružnih tužbi. [Am. 92]

4.  Države članice o odredbama iz stavka 1. obavješćuju Komisiju najkasnije do [datum prijenosa Direktive] te je bez odgađanja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.

Članak 15.

Pomoć kvalificiranim predstavničkim subjektima [Am. 93]

1.  Države članice potiču se da, u skladu s člankom 7., osiguraju da kvalificirani predstavnički subjekti imaju na raspolaganju dostatna sredstva za udružne tužbe. One provode potrebne mjere kako bi zajamčile olakšale pristup pravdi i jamče da postupovni troškovi povezani s udružnim tužbama ne predstavljaju financijske prepreke koje sprječavaju kvalificirane subjekte da učinkovito ostvaruju pravo na traženje mjera iz članaka 5. i 6., kao što su ograničavanje primjenjivih sudskih ili administrativnih troškova ili davanje pristupa pravnoj pomoći za kvalificirane subjekte, gdje je to potrebno, ili pružanje javnog financiranja kvalificiranim subjektima u tu svrhu. [Am. 94]

1.a  Države članice pružaju strukturnu potporu subjektima koji djeluju kao kvalificirani subjekti u okviru područja primjene ove Direktive. [Am. 95]

2.  Države članice provode potrebne mjere kako bi zajamčile da se, u predmetima u kojima kvalificirani subjekti moraju obavijestiti dotične potrošače o tekućoj udružnoj tužbi, povezani troškovi mogu naplatiti od trgovca u slučaju uspjeha tužbe.

3.  Države članice i Komisija moraju podupirati i olakšavati suradnju kvalificiranih subjekata te razmjenu i širenje najboljih praksi i iskustava u pogledu rješavanja prekograničnih i domaćih povreda prava.

Članak 15.a

Pravno zastupanje i naknade

Države članice osiguravaju da naknada za odvjetnika i metoda s pomoću koje se izračunava ne stvaraju poticaj za pokretanje spora koji je nepotreban sa stajališta bilo koje strane. Države članice posebno zabranjuju troškove zastupanja prema postotku postignute odštete. [Am. 96]

Članak 16.

Prekogranične udružne tužbe

1.  Države članice poduzet će potrebne mjere kako bi osigurale da svaki kvalificirani predstavnički subjekt koji je prethodno odredila jedna država članica u skladu s člankom 4. stavkom 1. može pokrenuti postupak pred sudom ili upravnim tijelom druge države članice nakon predočenja javno dostupnog popisa iz tog članka 4. Sudovi, odnosno upravna tijela prihvaćaju taj popis kao dokaz pravnog položaja mogu preispitati pravni položaj kvalificiranog predstavničkog subjekta, ne dovodeći u pitanje njihovo pravo da ispitaju opravdava li svrha kvalificiranog predstavničkog subjekta pokretanje postupka u konkretnom slučaju. [Am. 97]

2.  Države članice dužne su zajamčiti da, ako povreda prava utječe ili će vjerojatno utjecati na potrošače iz različitih država članica, udružnu tužbu pred nadležnim sudom ili upravnim tijelom države članice može pokrenuti nekoliko kvalificiranih subjekata iz različitih država članica koji djeluju zajedno ili koje zastupa jedan kvalificirani subjekt u svrhu zaštite kolektivnih interesa potrošača iz različitih država članica.

2.a  Država članica u kojoj se provodi kolektivna pravna zaštita može zahtijevati ovlaštenje potrošača koji imaju boravište u toj državi članici te je dužna zahtijevati ovlaštenje pojedinačnih potrošača koji imaju boravište u drugoj državi članici kad je riječ o prekograničnoj tužbi. U takvim okolnostima, konsolidirani popis svih potrošača iz drugih država članica koji su dali takvo ovlaštenje dostavlja se pri pokretanju tužbe sudu ili upravnom tijelu te tuženiku. [Am. 98]

3.  Za potrebe prekograničnih udružnih tužbi i ne dovodeći u pitanje prava drugih subjekata u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, države članice dužne su dostaviti Komisiji popis prethodno određenih kvalificiranih subjekata. Države članice Komisiji priopćuju naziv i svrhu tih kvalificiranih tijela. Komisija čini te informacije javno dostupnima i ažurira ih.

4.  Ako država članica, Komisija ili Komisija trgovac izrazi zabrinutost u pogledu sukladnosti kvalificiranog predstavničkog subjekta s kriterijima utvrđenima u članku 4. stavku 1., država članica koja je odredila subjekt ispituje razloge za zabrinutost i, ako je to potrebno, opoziva imenovanje ako nije ispunjen jedan kriterij ili više njih. [Am. 99]

Članak 16.a

Javni registar

Države članice osiguravaju da relevantna nacionalna nadležna tijela uspostave javno dostupan registar nezakonitih radnji na koje su primijenjeni sudski nalozi u skladu s odredbama ove Direktive. [Am. 100]

Poglavlje 3.

Završne odredbe

Članak 17.

Stavljanje izvan snage

Ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 2., Direktiva 2009/22/EU stavlja se izvan snage [datum početka primjene ove Direktive].

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom utvrđenom u Prilogu II.

Članak 18.

Praćenje i evaluacija

1.  Komisija najkasnije pet godina nakon datuma početka primjene provodi evaluaciju ove Direktive te izlaže glavne zaključke u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu. U tom izvješću Komisija osobito ocjenjuje područje primjene Direktive definirano u članku 2. i Prilogu I.

2.  Najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive Komisija procjenjuje nudi li se pravilima o zaštiti prava putnika u zračnom i željezničkom prometu razina zaštite usporediva s pravima potrošača pruženima u skladu s ovom Direktivom Ako je to tako, Komisija namjerava donijeti odgovarajuće prijedloge, koji se mogu osobito sastojati od uklanjanja akata iz točaka 10. i 15. Priloga I. iz područja primjene ove Direktive, kako je definirano u članku 2. [Am. 101]

3.  Države članice svake godine, počevši od najkasnije četiri godine nakon datuma početka primjene ove Direktive, dostavljaju Komisiji sljedeće podatke potrebne za izradu izvješća iz stavka 1.:

(a)  broj udružnih tužbi pokrenutih u skladu s ovom Direktivom pred upravnim i pravosudnim tijelima;

(b)  vrstu kvalificiranog subjekta koji pokreće tužbe;

(c)  vrstu povrede prava zbog koje su pokrenute udružne tužbe, stranke u udružnim tužbama i gospodarski sektor na koje se odnose udružne tužbe;

(d)  trajanje postupaka od trenutka početka tužbe do donošenja konačnih sudskih naloga navedenih u članku 5., naloga za pravnu zaštitu ili deklaratornih odluka navedenih u članku 6. ili konačnog odobrenja nagodbe navedene u članku 8.;

(e)  ishode udružnih tužbi;

(f)  broj kvalificiranih subjekata koji sudjeluju u mehanizmu suradnje i razmjene najboljih praksi iz članka 15. stavka 3.

Članak 18.a

Klauzula o preispitivanju

Ne dovodeći u pitanje članak 16., Komisija procjenjuje bi li se prekogranične udružne tužbe mogle najbolje riješiti na razini Unije osnivanjem europskog ombudsmana za kolektivnu pravnu zaštitu. Komisija najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive sastavlja izvješće o tom pitanju i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću te mu, po potrebi, prilaže odgovarajući prijedlog. [Am. 102]

Članak 19.

Prenošenje

1.  Države članice najkasnije do [18 mjeseci nakon dana stupanja na snagu ove Direktive] donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.

Države članice primjenuju te odredbe od [šest mjeseci nakon isteka roka za prenošenje].

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje pri njihovoj službenoj objavi. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 20.

Prijelazne odredbe

1.  Države članice primjenjuju zakone, propise i administrativne odredbe za prenošenje ove Direktive na povrede prava započete nakon (datum početka primjene ove Direktive).

2.  Države članice primjenjuju zakone, propise i administrativne odredbe za prenošenje Direktive 2009/22/EZ na povrede prava započete prije (datum početka primjene ove Direktive).

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 22.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

POPIS ODREDBI PRAVA UNIJE IZ ČLANKA 2. STAVKA 1.

(1)  Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29. – 33.)(11).

(2)  Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.);

(3)  Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima (SL L 80, 18.3.1998., str. 27.);

(4)  Direktiva 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu (SL L 171, 7.7.1999., str. 12.).

(5)  Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(6)  Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za ljudsku upotrebu: članci od 86. do 100. (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.);

(7)  Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi) (SL L 108, 24.4.2002., str. 51. – 77.).

(8)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.): članak 13.

(9)  Direktiva 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o prodaji na daljinu financijskih usluga za potrošače (SL L 271, 9.10.2002., str. 16.).

(10)  Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (SL L 46, 17.2.2004., str. 1.).

(11)  Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(12)  Uredba (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu (SL L 204, 26.7.2006., str. 1.).

(13)  Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.): članak 1., članak 2. točka (c) i članci 4. do 8.

(14)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(15)  Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007., str. 14.).

(16)  Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

(17)  Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.): članci 22., 23. i 24.

(18)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006. (SL L 353, 31.12.2008., str. 1. – 1355.).

(19)  Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni (SL L 33, 3.2.2009., str. 10.);

(20)  Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55. – 93.).

(21)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94. – 136.).

(22)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32. – 96.).

(23)  Uredba (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001, SL L 266, 9.10.2009., str. 11. – 18.).

(24)  Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7. – 17.)

(25)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, SL L 285, 31.10.2009., str. 10. – 35.).

(26)  Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46. – 58.).

(27)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), SL L 335, 17.12.2009., str. 1 .– 155.): članci 183., 184., 185. i 186.

(28)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.): članci 9., 10., 11. i članci od 19. do 26.;

(29)  Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13. – 35.).

(30)  Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1. – 19.).

(31)  Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010., str. 1.).

(32)  Uredba (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 55, 28.2.2011., str. 1.).

(33)  Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45. – 65.).

(34)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.–73.).

(35)  Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).

(36)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18. – 63.).

(37)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012 . o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012.,str. 22. – 37.).

(38)  Uredba (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 172, 30.6.2012., str. 10. – 35.).

(39)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315, 14.11.2012., str. 1. – 56.).

(40)  Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (SL L 165, 18.6.2013., str. 63.): članak 13.

(41)  Uredba (EZ) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165, 18.6.2013., str. 1.): članak 14.

(42)  Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1. – 17.).

(43)  Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18. – 38.).

(44)  Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.): članci 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 21., 22., 23., poglavlje 10. i prilozi I. i II.;

(45)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349. – 496.).

(46)  Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.): članci od 3. do 18. i članak 20. stavak 2.;

(47)  Direktiva (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ (SL L 326, 11.12.2015., str. 1.).

(48)  Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1. – 23.).

(49)  Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98. – 121.).

(50)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35. – 127.).

(51)  Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26.11.2015., str. 1. – 18.).

(52)  Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst) (SL L 26, 2.2.2016., str. 19. – 59.).

(53)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL L 119, 4.5.2016., str. 1. – 88.

(54)  Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37. – 85.).

(55)  Uredba (EU) 2017/1128 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu (SL L 168, 30.6.2017., str. 1.).

(56)  Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12. – 82.).

(57)  Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8. – 45.).

(58)  Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1. – 23.).

(59)  Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1.).

(59.a)   Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.). [Am. 103]

(59.b)   Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.). [Am. 104]

(59.c)   Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. [Am. 105]

(59.d)   Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.). [Am. 106]

(59.e)   Uredba Vijeća (EEZ) br. 2136/89 od 21. lipnja 1989. o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele. [Am. 107]

(59.f)   Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005. [Am. 108]

PRILOG II.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 2009/22/EZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 2. stavak 1.

-

Članak 2. stavak 2.

-

Članak 3.

Članak 2. stavak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članak 2. stavak 1. točka (a)

Članak 5. stavak 2. točke (a) i (b)

Članak 12.

-

Članak 5. stavak 2. drugi podstavak

Članak 2. stavak 1. točka (b)

Članak 5. stavak 3.

Članak 9.

Članak 2. stavak 1. točka (c)

Članak 14.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 3.

Članak 3.

Članak 4. stavci 1. – 3.

-

Članak 4. stavak 4.

-

Članak 4. stavak 5.

-

Članak 5. stavak 4.

-

Članak 6.

-

Članak 7.

—  

Članak 8.

-

Članak 10.

-

Članak 11.

-

Članak 13.

-

Članak 15.

Članak 4.

Članak 16.

Članak 5.

-

Članak 6.

Članak 18.

Članak 7.

Članak 1. stavak 2.

Članak 8.

Članak 19.

Članak 9.

Članak 17.

-

Članak 20.

Članak 10.

Članak 21.

Članak 11.

Članak 22.

(1)SL C 440, 6.12.2018., str. 66.
(2)SL C 461, 21.12.2018., str. 232.
(3)SL C 440, 6.12.2018., str. 66.
(4) SL C 461, 21.12.2018., str. 232.
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(6)SL L 110/30, 1.5.2009., str. 30.
(7)COM(2013) 130 final.
(8)COM(2017) 548 final.
(9)SL L 345, 27.12.2017.
(10)SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(11)Navedena je Direktiva izmijenjena Direktivom 1999/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 1999. o izmjeni Direktive Vijeća 85/374/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 141, 4.6.1999., str. 20. – 21.).


Protokol uz Euro-mediteranski sporazum između EU-a i Izraela (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 116kWORD 46k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, Protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (09547/2018 – C8-0021/2019 – 2018/0080(NLE))
P8_TA(2019)0223A8-0164/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (09547/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (09548/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0021/2019),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0164/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Države Izrael.


Sveobuhvatni sporazum između EU-a i Uzbekistana
PDF 165kWORD 58k
Preporuka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novom sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Uzbekistana (2018/2236(INI))
P8_TA(2019)0224A8-0149/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2018/... od 16. srpnja 2018. o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime Unije, o odredbama koje su u nadležnosti Unije, a koje su dio Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane (10336/18),

—  uzimajući u obzir odluku predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća 16. srpnja 2018., o ovlašćivanju Europske komisije za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime država članica, o odredbama koje su u nadležnosti država članica, a koje su dio Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane (10337/18),

—  uzimajući u obzir pregovaračke smjernice Vijeća od 16. srpnja 2018. (10601/18, klasificirane informacije EU-a), poslane Parlamentu 6. kolovoza 2018.,

—  uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) između EU-a i Republike Uzbekistana na snazi od 1999.,

—  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o energetskoj suradnji između EU-a i Uzbekistana potpisan u siječnju 2011.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

—  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane i izmjeni Sporazuma kako bi se proširila primjena njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir istek bilateralnog sporazuma o tekstilu(1),

—  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane i izmjeni Sporazuma kako bi se proširila primjena njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir istek bilateralnog sporazuma o tekstilu(2),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2014. o ljudskim pravima u Uzbekistanu(3),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju(4) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju(5),

—  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. naslovljenu „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

—  uzimajući u obzir posjete Uzbekistanu Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava iz rujna 2018. i svibnja 2017. i redovite posjete toj zemlji svojeg Izaslanstva u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom,

—  uzimajući u obzir rezultate 13. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 10. studenoga 2017. u Samarkandu, na kojem se raspravljalo o bilateralnom programu (gospodarstvo, povezivost, sigurnost i vladavina prava) te o regionalnim pitanjima,

—  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje s 14. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 23. studenoga 2018. u Bruxellesu, naslovljeno „EU i srednja Azija – Suradnja za izgradnju budućnosti koja podrazumijeva uključiv rast, održivu povezivost i snažnije partnerstvo”(6),

—  uzimajući u obzir stalnu razvojnu pomoć EU-a Uzbekistanu u iznosu od 168 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020., financijsku pomoć Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te druge mjere EU-a za potporu miru i sigurnosti te smanjenje nuklearnog otpada u zemlji,

—  uzimajući u obzir izjavu s Konferencije o Afganistanu održane 26. i 27. ožujka 2018. u Taškentu u Uzbekistanu kao domaćinu konferencije, kojom je supredsjedao Afganistan, naslovljenu „Mirovni proces, sigurnosna suradnja i regionalna povezivost”,

—  uzimajući u obzir Strategiju mjera u pet prioritetnih područja za razvoj Uzbekistana (Razvojna strategija) za razdoblje 2017. – 2021.,

–  uzimajući u obzir korake koje je Uzbekistan poduzeo prema stvaranju otvorenijeg društva i većoj otvorenosti u odnosima sa svojim susjedima od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0149/2019),

A.  budući da su 23. studenoga 2018. EU i Uzbekistan pokrenuli pregovore o sveobuhvatnom Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji kako bi se zamijenio sadašnji Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana, u cilju jačanja i produbljivanja suradnje u područjima od obostranog interesa na temelju zajedničkih vrijednosti demokracije, vladavine prava, poštovanja temeljnih sloboda i dobrog upravljanja, radi promicanja održivog razvoja i međunarodne sigurnosti i učinkovitog nošenja s globalnim izazovima kao što su terorizam, klimatske promjene, migracije i organizirani kriminal;

B.  budući da će biti potrebna suglasnost Parlamenta da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji stupio na snagu;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

  

Odnosi EU-a i Uzbekistana

   (a) da pozdrave obveze i korake koje je Uzbekistan poduzeo prema stvaranju otvorenijeg društva i istinskom uključivanju u politički dijalog između EU-a i Uzbekistana, što je dovelo do otvaranja pregovora o sveobuhvatnom Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji; da naglase interes EU-a za jačanjem odnosa s Uzbekistanom na temelju zajedničkih vrijednosti te prepoznaju ulogu Uzbekistana kao važnog kulturnog i političkog mosta između Europe i Azije;
   (b) da osiguraju redovit, temeljit dijalog te da prate provedbu političkih i demokratskih reformi usmjerenih na stvaranje neovisnog pravosuđa, uključujući ukidanje svih ograničenja za neovisnost odvjetnika, istinski neovisni parlament koji će proizaći iz istinski konkurentnih izbora, zaštitu ljudskih prava, rodnu ravnopravnost i slobodu medija, depolitiziraciju sigurnosne usluge i jamstvo obveze o poštovanju vladavine prava te snažno sudjelovanje civilnog društva u procesu reformi; da pozdrave nove ovlasti dodijeljene uzbekistanskom parlamentu (Oliy Majlis) te nove mehanizme za jačanje parlamentarnog nadzora; da potiču vlasti da provedu preporuke izvješća OESS-a/ODIHR-a objavljenog nakon parlamentarnih izbora 2014.;
   (c) da naglase važnost i da pruže znatnu potporu održivim reformama i njihovoj provedbi, na temelju sadašnjih i budućih sporazuma, koje vode opipljivim rezultatima i rješavanju političkih, socijalnih i gospodarskih pitanja, osobito u cilju poboljšanja upravljanja, stvaranja prostora za istinski raznoliko i neovisno civilno društvo, jačanja poštovanja ljudskih prava, zaštite manjina i ugroženih skupina ljudi, uključujući osobe s invaliditetom, jamčenja da počinitelji snose odgovornost za kršenja ljudskih prava i druge zločine te uklanjanja prepreka za poduzetništvo;
   (d) da prepoznaju i podrže obvezu Uzbekistana o tekućim strukturalnim, administrativnim i gospodarskim reformama za poboljšanje poslovne klime, pravosudnog sustava i sigurnosnih usluga, uvjeta rada te administrativne odgovornosti i učinkovitosti, te da naglase važnost njihove potpune i provjerljive provedbe; da pozdrave liberalizaciju vanjske valute i deviznog tržišta da naglase da sveobuhvatni plan reformi Uzbekistana i njegova razvojna strategija za razdoblje 2017. – 2021. moraju provesti i imati potporu mjera kojima se olakšava vanjska trgovina i poboljšava poslovno okruženje; da uzmu u obzir da su migracije radne snage i doznake ključan mehanizam za rješavanje problema siromaštva u Uzbekistanu;
   (e) da potaknu uzbekistansku vladu da se pobrine za to da borci za ljudska prava, civilno društvo, međunarodni promatrači i organizacije za ljudska prava mogu slobodno djelovati u zakonski čvrstom i politički sigurnom okruženju, posebno olakšavanjem postupaka registracije i omogućavanjem pravne zaštite u slučaju uskraćivanja registracije; da potiču vladu da omogući redovito, neometano i neovisno praćenje uvjeta u zatvorima i pritvorima; da potaknu vladu da pozove posebnog izvjestitelja UN-a za mučenje i ostalo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, da provede preporuku iz njegova posljednjeg posjeta u 2003. i da donese nacionalne zakone i prakse u skladu s međunarodnim pravom i standardima, uključujući neovisni mehanizam praćenja kojim se omogućuje nesmetan pristup pritvornim mjestima kako bi se moglo pratiti postupanje prema zatvorenicima; da pozovu vlasti da temeljito istraže navode o mučenju ili nečovječnom postupanju;
   (f) da promiču nastanak tolerantnog, uključivog, pluralističkog i demokratskog društva pod vodstvom vjerodostojne vlade podupiranjem postupne liberalizacije, u potpunosti poštujući vodeće načelo UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, te društveno-gospodarskog napretka u korist stanovništva;
   (g) da pozdrave oslobađanje političkih zatvorenika, ali i da snažno potiču vlasti da im zajamče potpunu rehabilitaciju, pristup pravnoj pomoći i liječenju; da pozovu na oslobađanje svih preostalih političkih zatvorenika i svih drugih pojedinaca zatvorenih ili progonjenih na temelju politički motiviranih optužbi, kao što su aktivisti za ljudska prava, civilno društvo i vjerski aktivisti, novinari i političari iz oporbe; da izraze zabrinutost zbog nekoliko suđenja zatvorenih za javnost te da potiču vladu da okonča praksu takvih suđenja; da potaknu vladu da brzo izmijeni odredbe Kaznenog zakona koje se odnose na ekstremizam i koje se ponekad koriste za kriminalizaciju neslaganja; da pozdrave obveze u pogledu prestanka primjene članka o „kršenju zatvorskih pravila”, koji se proizvoljno koristi za produljenje kazni političkih zatvorenika; da zajamče da se svim političkim zatvorenicima za kaznena djela i prekršaje daju primjerci sudskih presuda u njihovim predmetima kako bi im se omogućilo da imaju pravo na žalbu i rehabilitaciju; da pozdrave ublažavanje određenih ograničenja slobode mirnog okupljanja i da nadalje potiču ukidanje ograničenja za ta prava, kao što je zadržavanje mirnih prosvjednika, pridržavajući se tako Opće deklaracije o ljudskim pravima; da pozdrave nedavni posjet posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;
   (h) da prime na znanje da se prema indeksu slobode medija Reportera bez granica položaj Uzbekistana tek neznatno poboljšao između 2016. i 2018. te da i dalje ostanu zabrinuti zbog cenzure, blokiranja internetskih stranica, autocenzure novinara i blogera, uznemiravanja na internetu i izvan njega te politički motiviranih kaznenih optužbi; da apeliraju na vlasti da zaustave pritisak i nadzor nad medijima, da prestanu blokirati neovisne internetske stranice te da dopuste međunarodnim medijima da akreditiraju korespondente i djeluju u zemlji; da podražaju i pozdrave mjere poduzete radi osiguranja veće neovisnosti medija i organizacija civilnog društva, primjerice ukidanje nekih ograničenja kojima se uređuju njihove aktivnosti, kao i vraćanje stranih i međunarodnih medija i nevladinih organizacija koje prethodno nisu imale pristup zemlji; da pozdrave novi zakon o registraciji nevladinih organizacija kojim se ublažavaju neki postupci registracije i neki uvjeti u pogledu naprednog dopuštenja za održavanje aktivnosti i sastanaka; da apeliraju na vlasti da u potpunosti provedu taj zakon, među ostalim, uklanjanjem svih prepreka registraciji međunarodnih organizacija i da potaknu vlasti da razmotre ukidanje preostalih ograničenja kojima se sputava rad nevladinih organizacija, kao što su opterećujući zahtjevi za registraciju i intruzivni nadzor;
   (i) da pozdrave napredak ostvaren prema iskorjenjivanju dječjeg rada i postupnom ukidanju prisilnog rada, kao i nedavne posjete Uzbekistanu posebnih izvjestitelja UN-a te ponovno otvaranje zemlje za međunarodne nevladine organizacije u tom području; da istaknu da prisilni rad koji država nameće u industriji pamuka i svile i drugim područjima i dalje predstavlja problem; da očekuju od uzbekistanske vlade da poduzme korake kako bi se iskorijenili svi oblici prisilnog rada, da ukloni temeljne uzroke tog fenomena, posebno sustav obveznih kvota, te da se na odgovornost pozovu lokalne vlasti koje prisilno mobiliziraju radnike u javnom sektoru i studente; da naglase da je potrebno uložiti više napora i donijeti dodatne zakonske mjere kako bi se konsolidirao ostvareni napredak u tom području u pogledu ukidanja prisilnog rada; da u tom pogledu potiču daljnju suradnju s Međunarodnom organizacijom rada (MOR); da omoguće posebnom izvjestitelju UN-a za suvremene oblike ropstva posjet toj zemlji; da istaknu važnost mjera za uspostavu održivog lanca opskrbe pamukom te modernih i ekološki prihvatljivih tehnologija za uzgoj pamuka i poljoprivredne prakse u toj zemlji; da pruže potporu domaćim uzgajivačima pamuka kako bi poboljšali učinkovitost proizvodnje, štitili okoliš i poboljšali radne prakse u cilju ukidanja prisilnog rada;
   (j) da potiču vlasti da pojačaju mjere za smanjenje nezaposlenosti u toj zemlji, uključujući otvaranje privatnog sektora i jačanje malih i srednjih poduzeća; da u tom pogledu pozdrave proširenje programa osposobljavanja za rukovoditelje i da potiču dodatne programe osposobljavanja za poduzetnike; da u tom smislu podsjete na potencijal mladog stanovništva u Uzbekistanu i njegovu relativno visoku obrazovanost; da potiču promicanje obrazovnih programa u području poduzetništva; da podsjete na važnost programa EU-a kao što je Erasmus+ u promicanju međukulturnog dijaloga između EU-a i Uzbekistana te u pružanju mogućnosti za osnaživanje studenata koji sudjeluju u tim programima kao pozitivnih nositelja promjena u njihovu društvu;
   (k) da nastave održavati godišnje dijaloge o ljudskim pravima u organizaciji Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i u tom kontekstu inzistiraju da se riješe pojedinačni zabrinjavajući slučajevi, uključujući one političkih zatvorenika; da se uoči svakog kruga dijaloga dogovore o konkretnim temama te da svake godine ocjenjuju napredak u pogledu rezultata u odnosu prema standardima EU-a, istodobno uključujući pitanja ljudskih prava u sve ostale sastanke i politike; da potiču i ocjenjuju usklađenost s međunarodnim instrumentima u pogledu ljudskih prava, koje je Uzbekistan ratificirao u okviru UN-a, OESS-a i MOR-a; da izraze trajnu zabrinutost zbog neriješenih problema i nedostatka provedbe određenih reformi; da potiču vlasti na dekriminalizaciju dobrovoljnih spolnih odnosa među osobama istog spola te na izgradnju kulture tolerancije za LGBT osobe; da pozovu uzbekistanske vlasti da poštuju i promiču prava žena;
   (l) da osiguraju reviziju sustava putovnica; da pozdrave ukidanje sustava „izlaznih viza” koje su prethodno bile obavezne za uzbekistanske građane koji su putovali izvan Zajednice neovisnih država; da pozdrave objavu Uzbekistana da od siječnja 2019. više neće zahtijevati vize od državljana država članica EU-a;
   (m) da potiču vlasti na poboljšanje lokalnog sustava zdravstvene skrbi i povećanje državnih resursa za potporu poboljšanjima jer se stanje znatno pogoršalo otkad je Uzbekistan stekao svoju neovisnost;
   (n) da apeliraju na nadležna tijela da pruže potrebnu potporu te da traže doprinos i potporu međunarodnih partnera kako bi se Uzbekistanu, a posebno autonomnoj Republici Karakalpakstan, omogućilo da se dodatno uhvati u koštac s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama prirodne katastrofe u Aralskom jezeru tako što će se uspostaviti politike i prakse za održivo gospodarenje vodama i njihovo očuvanje, kao i vjerodostojan postupni plan čišćenja regije; da pozdrave pozitivna kretanja u razvoju regionalne suradnje o vodama, posebno s Tadžikistanom i Kazahstanom, osnivanje višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a za sigurnost ljudi u regiji Aralskog jezera, predanost vlasti i predanost koju su vlasti pokazale u tom pogledu; da podrže napore za poboljšanje infrastrukture za navodnjavanje;
   (o) da priznaju novu vanjsku politiku Uzbekistana koja je dovela do poboljšanja u suradnji sa susjednim zemljama i međunarodnim partnerima, osobito u pogledu promicanja stabilnosti i sigurnosti u regiji, upravljanja granicama i vodama, utvrđivanja granica i energije; da podupiru pozitivnu uključenost Uzbekistana u mirovni proces u Afganistanu;
   (p) da pozdrave kontinuiranu predanost Uzbekistana održavanju srednjoazijske zoni bez nuklearnog oružja; da podsjete na obvezu EU-a da podrži Uzbekistan u postupanju s toksičnim i radioaktivnim otpadom; da potaknu Uzbekistan da potpiše Ugovor o zabrani nuklearnog oružja;
   (q) da uzmu u obzir važnu ulogu Uzbekistana u predstojećem pregledu strategije EU-a za srednju Aziju, primjenjujući načelo diferencijacije;
   (r) da prepoznaju opravdanu zabrinutost Uzbekistana u pogledu sigurnosti i povećaju suradnju kako bi se pružila potpora za upravljanje krizom, sprečavanje sukoba, integrirano upravljanje granicama i napore koji se ulažu u rješavanje nasilne radikalizacije, terorizma, organiziranog kriminala i nezakonite trgovine drogama, uz istodobno poštovanje vladavine prava, uključujući zaštitu ljudska prava;
   (s) da zajamče učinkovitu suradnju u borbi protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza;
   (t) da povežu pomoć koja se Uzbekistanu pruža iz instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja i putem zajmova EIB-a i EBRD-a s daljnjim napretkom u provedbi reforme;
   (u) da pruže potporu za djelotvornu provedbu ključnih međunarodnih konvencija potrebnih za status OSP+;
   (v) da podupiru napore koje Uzbekistan ulaže kako bi se pridružio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, u cilju bolje integracije Uzbekistana u svjetsko gospodarstvo i poboljšanja poslovne klima u toj zemlji, što će privući više izravnih stranih ulaganja;
   (w) da uzmu u obzir razvoj odnosa s trećim zemljama u kontekstu provedbe kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put”; te da ustraju na ispunjenju zahtjeva za poštovanje ljudskih prava povezanih s tom inicijativom, uključujući izradom smjernica u tom pogledu;
  

Novi sveobuhvatni sporazum

   (x) da pregovore o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji iskoriste kako bi se podržao istinski i održiv napredak prema odgovornom i demokratskom režimu kojim se jamče i štite temeljna prava za sve građane te se posebno usredotočuje na osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo, borce za ljudska prava i neovisnost odvjetnika; da zajamče da prije zaključenja pregovora Uzbekistan ostvari veliki napredak u pogledu jamčenja slobode govora i slobode udruživanja i mirnog okupljanja u skladu s međunarodnim standardima, uključujući uklanjanjem prepreka koje svim novim udruženjima onemogućuju registraciju i zakonito pokretanje aktivnosti u zemlji, kao i primanje financijskih sredstava iz inozemstva;
   (y) da pregovorima postignu moderan, sveobuhvatan i ambiciozan sporazum između EU-a i Uzbekistana kojim će se zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999., poboljšavajući odnose među narodima, političku suradnju, trgovinske i ulagačke odnose, kao i suradnju u području održivog razvoja, zaštite okoliša, povezivosti, ljudskih prava i upravljanja te doprinoseći održivom gospodarskom i društvenom razvoju Uzbekistana;
   (z) da obnove predanost unapređivanju demokratskih standarda, načela dobrog upravljanja i vladavine prava te poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što je sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, te boraca za ljudska prava;
   (aa) da podupiru napore koje je Uzbekistan ponovno počeo ulagati u multilateralnu i međunarodnu suradnju za suočavanje s globalnim i regionalnim izazovima, kao što su, među ostalim, međunarodna sigurnost i borba protiv nasilnog ekstremizma, organizirani kriminal, krijumčarenje droga, gospodarenje vodama, uništavanje okoliša, klimatske promjene i migracije;
   (ab) da osiguraju da se sveobuhvatnim sporazumom olakšavaju i jačaju regionalna suradnja i mirno rješavanje postojećih kontroverzija, utirući put prema istinskim dobrosusjedskim odnosima;
   (ac) da poboljšaju odredbe povezane s trgovinskim i gospodarskim odnosima, s jedne strane, njihovim boljim povezivanjem s odredbama u području ljudskih prava, predanošću provedbi vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te pružanjem mehanizama za ocjenu i rješavanje negativnih učinaka na ljudska prava, a s druge strane, promicanjem načela tržišnoga gospodarstva, uključujući pravnu sigurnost te neovisne i transparentne institucije, kako bi se zajamčila izravna strana ulaganja i doprinijelo diversifikaciji gospodarstva; da poboljšaju suradnju u borbi protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza i da zajamče da se imovina koja je trenutačno zamrznuta u nekoliko država članica EU-a i EGP-a na odgovoran način vrati u zemlju na dobrobit svih Uzbeka;
   (ad) da pojačaju aspekte međuparlamentarne suradnje unutar ovlaštenog Odbora za parlamentarnu suradnju u područjima demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući izravnu odgovornost predstavnika Vijeća za suradnju i Odbora za parlamentarnu suradnju;
   (ae) da osiguraju uključenost svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo, tijekom pregovora i faze provedbe sporazuma;
   (af) da uvrste uvjete o mogućoj obustavi suradnje u slučaju da ijedna stranka prekrši bitne elemente posebice u pogledu poštovanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, kao i da se u tim slučajevima predvidi savjetovanje s Europskim parlamentom; da uspostave neovisni mehanizam za praćenje i podnošenje pritužbi koji bi pogođenom stanovništvu i njihovim predstavnicima poslužio kao djelotvoran alat za rješavanje negativnih posljedica za ljudska prava te za praćenje njegove provedbe;
   (ag) da zajamče usku uključenost Europskog parlamenta u praćenje provedbe svih dijelova Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji nakon što stupi na snagu, održavaju savjetovanja u tom kontekstu, osiguravajući da Europska služba za vanjsko djelovanje odgovarajuće obavješćuje Parlament i civilno društvo o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji te da Parlament primjereno reagira;
   (ah) da zajamče prijenos svih pregovaračkih dokumenata Europskom parlamentu, podložno pravilima o povjerljivosti, omoguće Parlamentu odgovarajuću kontrolu pregovaračkog postupka; da ispune međuinstitucijske obveze koje proizlaze iz članka 218. stavka 10. UFEU-a te da periodično izvješćuju Parlament;
   (ai) da ne primjenjuju odredbe Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji dok Parlament ne da svoju suglasnost;
   (aj) da provedu informativnu kampanju u kojoj će isticati očekivane pozitivne rezultate suradnje u korist građana EU-a i Uzbekistana, također i kako bi dodatno poboljšali odnose među narodima;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Uzbekistana.

(1) SL C 238, 6.7.2018., str. 394.
(2) SL C 238, 6.7.2018., str. 51.
(3) SL C 274, 27.7.2016., str. 25.
(4) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91.
(5) SL C 58, 15.2.2018., str. 119.
(6) https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/54354/joint-communiqué-european-union-–-central-asia-foreign-ministers-meeting-brussels-23-november_en


Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja ***I
PDF 191kWORD 48k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ (COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))
P8_TA(2019)0225A8-0169/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0639),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0408/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine i Doma lordova Ujedinjene Kraljevine, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir rezultate internetskog savjetovanja koje je Europska komisija provela od 4. srpnja 2018. do 16. kolovoza 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Obora za pravna pitanja i Odbora za predstavke (A8-0169/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26.ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

P8_TC1-COD(2018)0332


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji kako bi se koordiniralo pomicanje sata u državama članicama. Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4) trenutačno primjenjuju pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje. Standardno ljetno računanje vremena od mijenja se na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i primjenjuje se do posljednje nedjelje u listopadu iste godine. [Am. 1]

(2)  Europski Uzimajući u obzir niz predstavki, građanskih inicijativa i parlamentarnih pitanja, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede temeljitu procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno naglašeno da je ključno da računanje važno zadržati usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u EU-u bude i dalje usklađeno cijeloj Uniji te jedinstveno računanje vremena u EU-u. [Am. 2]

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućila predvidljivost i dugoročna sigurnost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje. [Am. 3]

(3a)   Javna rasprava o ljetnom računanju vremena nije nova te je od njegova uvođenja bilo nekoliko inicijativa čiji je cilj bio da se prekine s tom praksom. Neke su države članice održale nacionalna savjetovanja, a većina poduzeća i dionika podržala je ukidanje te prakse. Savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija dovelo je do istog zaključka. [Am. 4]

(3b)  U tom kontekstu stanje poljoprivrednika u stočarstvu može poslužiti kao primjer kako se ljetno računanje vremena u početku smatralo nespojivim s radnim praksama u poljoprivredi, posebno kad je riječ o tome da je radni dan već po standardnom vremenu počinjao vrlo rano. Osim toga, smatralo se da je zbog pomicanja sata dvaput godišnje i prijelaza na ljetno računanje vremena otežana isporuka proizvoda ili životinja na tržišta. Naposljetku, pretpostavljalo se da će se smanjiti prinos mlijeka zato što krave imaju svoj prirodni ritam proizvodnje mlijeka. Međutim, moderna poljoprivredna oprema i prakse iz temelja su promijenili poljoprivredu tako da većina spomenutih pitanja više nije relevantna. S druge strane, razlozi za zabrinutost u pogledu bioritma životinja i uvjeta rada poljoprivrednika i dalje su bitni. [Am. 5]

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna raspraval. Oko 4,6 milijuna građana sudjelovalo je u javnom savjetovanju koje je organizirala Komisija, što je dosad najveći broj odgovora zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije. U brojnim građanskim inicijativama također se naglašava zabrinutost javnosti u pogledu pomicanja sata dvaput godišnje, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem ljetnog računanja vremena. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano i usklađeno ukinuti ljetno računanje vremena. [Am. 6]

(4 a)  Kronobiologija pokazuje da na bioritam ljudskog tijela utječe svako pomicanje sata, što može imati negativan učinak na ljudsko zdravlje. Najnoviji znanstveni dokazi jasno upućuju na to da postoji veza između pomicanja sata i kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti imunološkog sustava ili povišenog krvnog tlaka povezanih s poremećajem cirkadijanog ritma. Neke su skupine, na primjer djeca i starije osobe, posebno osjetljive. Stoga je radi zaštite javnog zdravlja primjereno ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. [Am. 7]

(4b)   Područja država članica Unije, osim prekomorskih teritorija, podijeljena su na tri različite vremenske zone odnosno standardna vremena, a to su GMT, GMT+1 i GMT+2. Budući da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, utjecaj danjeg svjetla razlikuje se od jednog do drugog dijela Unije. Stoga je važno da države članice prije promjene svoje vremenske zone u obzir uzmu geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Prije donošenja odluke o promjeni svoje vremenske zone države članice trebale bi se savjetovati s građanima i relevantnim dionicima. [Am. 8]

(4c)  U brojnim građanskim inicijativama istaknuta je zabrinutost građana zbog pomicanja sata dvaput godišnje pa bi državama članicama trebalo dati vremena i mogućnost da provedu vlastita javna savjetovanja i procjene učinka radi boljeg razumijevanja posljedica ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u svim regijama. [Am. 9]

(4d)  Ljetno računanje vremena, odnosno korištenje danjeg svjetla, omogućuje kasnije zalaske sunca u ljetnim mjesecima. Za brojne građane Unije ljeto stoga podrazumijeva sunčevu svjetlost raspoloživu i do kasnovečernjih sati. Povratak na „standardno” vrijeme doveo bi do toga da sunce ljeti zalazi jedan sat ranije, čime bi se uvelike skratilo razdoblje u godini kad je danje svjetlo dostupno i kasno navečer. [Am. 10]

(4e)  U brojnim je studijama razmatrana veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, pomanjkanja koncentracije i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, niže razine zadovoljstva životom, pa čak i stopa samoubojstava. Unatoč tome, dulje dnevno svjetlo, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole i izloženost sunčevoj svjetlosti očito imaju neke pozitivne dugoročne učinke na opću dobrobit. [Am. 11]

(4f)  Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja negativno utječe i na dobrobit životinja, što je očito na primjer u stočarstvu jer trpi proizvodnja kravljeg mlijeka.

(4g)  Općenito se pretpostavlja da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja sa sobom donosi uštede energije. To je zapravo i bio glavni razlog za njegovo prvotno uvođenje u prošlom stoljeću. Međutim, istraživanja pokazuju da, iako pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja može donijeti neznatne koristi kad je riječ o smanjenju potrošnje energije u Uniji u cjelini, to nije slučaj u svim državama članicama. Povećana potrošnja energije za grijanje može također nadmašiti uštedu energije za rasvjetu zbog prelaska na ljetno računanje vremena. Osim toga, rezultate je teško tumačiti jer na njih snažno utječu vanjski faktori kao što su meteorologija, ponašanje korisnika energije ili energetska tranzicija koja je u tijeku. [Am. 13]

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje nijedne države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju o tome u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike posljednje nedjelje u listopadu 2021. [Am. 14]

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo spriječilo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije primjenjuju različito računanje vremena slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena promjenom svojeg standardnog vremena više od jednom godišnje. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije. [Am. 15]

(6a)   Prije donošenja odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati u svakoj državi članici potrebno je održati savjetovanja i provesti studije kojima bi se u obzir uzele želje građana, geografske varijacije, regionalne razlike, standardni radni uvjeti i drugi faktori relevantni za određenu državu članicu. Stoga bi države članice trebale imati dovoljno vremena za analizu učinka prijedloga i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovu stanovništvu, uzimajući pritom u obzir dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 16]

(6b)   Zbog promjene računanja vremena koja nije povezana s izmjenom godišnjih razdoblja nastat će troškovi u vezi s prijelazom, osobito u pogledu informatičkih sustava u sektoru prometa i drugim sektorima. Kako bi se znatno smanjili troškovi u vezi s prijelazom, potrebno je razumno pripremno razdoblje za provedbu ove Direktive. [Am. 17]

(7)  Direktiva Ova Direktiva trebala bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019.  2021. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. posljednje nedjelje u listopadu 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019 2021. [Am. 18]

(7 a)  Kako bi se osigurala usklađena provedba ove Direktive, države članice trebale bi međusobno surađivati te na usklađen i koordiniran način donijeti odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Stoga bi trebalo uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak svake planirane odluke o standardnom vremenu države članice na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji. [Am. 19]

(7 b)  Komisija bi trebala procijeniti može li predviđeno računanje vremena u različitim državama članicama znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ako na temelju te procjene države članice ne preispitaju predviđeno računanje vremena, Komisija bi trebala moći odgoditi datum početka primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Direktive, Komisiji bi stoga trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290.UFEU-a u vezi s odgodom datuma za početak primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci. [Am. 20]

(8)  Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

(9)  Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive kad je riječ o usklađenom računanju vremena, nego je to moguće bolje učiniti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje navedenih ciljeva.

(10)  Usklađeno računanje vremena trebalo bi primjenjivati u skladu s odredbama o teritorijalnom području primjene iz Ugovorâ kako je utvrđeno u članku 355. UFEU-a.

(11)  Direktivu 2000/84/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.  Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak Odstupajući od stavka 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., 2021. pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. posljednje nedjelje u listopadu te godine u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju Komisiju o toj odluci u skladu s člankom 2. najkasnije do 1. travnja 2020. [Am. 21]

Članak 2.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu. Ovime se uspostavlja koordinacijski mehanizam kako bi se osigurao usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u cijeloj Uniji. [Am. 22]

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca Koordinacijski mehanizam sastoji se od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge po jednog predstavnika svake države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije i jednog predstavnika Komisije. [Am. 23]

2 a.  Ako država članica Komisiju obavijesti o svojoj odluci u skladu s člankom 1. stavkom 2., saziva se koordinacijski mehanizam radi rasprave o potencijalnom učinku predviđene promjene i procjene tog učinka na funkcioniranje unutarnjeg tržišta u cilju izbjegavanja znatnih poremećaja. [Am. 24]

2 b.  Ako na temelju procjene iz stavka 2.a Komisija smatra da će predviđena promjena znatno utjecati na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, o tome obavješćuje državu članicu koja joj je poslala obavijest. [Am. 25]

2 c.  Najkasnije do 31. listopada 2020. država članica koja je poslala obavijest odlučuje o tome hoće li ustrajati u svojoj namjeri ili ne. Ako država članica koja je poslala obavijest odluči ostati pri svojoj namjeri, ona pruža temeljito objašnjenje o tome kako će ukloniti negativni učinak te promjene na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 26]

Članak 3.

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024 ., uz koji je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za njezinu reviziju na osnovi temeljite procjene učinka koja uključuje sve relevantne dionike. [Am. 27]

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024. 2025. [Am. 28]

Članak 4.

1.  Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. 2021. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019. 2021. [Am. 29]

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.a

1.  Komisija u uskoj suradnji s koordinacijskim mehanizmom iz članka 2. pomno prati predviđeno računanje vremena diljem Unije.

2.  Ako Komisija utvrdi da predviđeno računanje vremena, o kojem su je u skladu s člankom 1. stavkom 2. obavijestile države članice, može znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ovlaštena je za donošenje delegiranih akata kako bi se datum početka primjene ove Direktive odgodio za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog. [Am. 30]

Članak 4.b

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4.a dodjeljuje se Komisiji počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive] do [datum početka primjene ove Direktive].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016 o boljoj izradi zakonodavstva.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 31]

Članak 5.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019. 2021. [Am. 32]

Članak 6.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 305.
(2)OJ C 62, 15.2.2019., str. 305.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(4)Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena, SL L 31, 2.2.2001., str. 21.


Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije ***I
PDF 136kWORD 53k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka) (COM(2016)0864 – C8-0495/2016 – 2016/0380(COD))
P8_TA(2019)0226A8-0044/2018

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0864),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0495/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja mađarske Nacionalne skupštine, austrijskog Saveznog vijeća i poljskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(3),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 7. rujna 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0044/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (preinaka)

P8_TC1-COD(2016)0380


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/944.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVA KOMISIJE O DEFINICIJI SPOJNOG VODA

Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu preinačene Direktive o unutarnjem tržištu električne energije i preinačene Uredbe o električnoj energiji kojim se definicija „spojnog voda” vraća na definiciju iz Direktive 2009/72/EZ i Uredbe (EZ) br. 714/2009. Komisija se slaže da se tržišta električne energije razlikuju od ostalih tržišta, kao što je tržište prirodnog plina, na primjer zbog toga što se na tržištima električne energije trguje proizvodima koji se trenutačno ne mogu lako skladištiti i koje proizvode vrlo raznovrsni proizvođači, uključujući postrojenja na distribucijskoj razini.  Iz toga proizlazi da se povezivanje s trećim zemljama znatno razlikuje ovisno o tome je li riječ o sektoru električne energije ili plina pa da se mogu odabrati različiti regulatorni pristupi.

Komisija će dodatno ispitati učinak tog dogovora i prema potrebi dati smjernice za primjenu zakonodavstva.

Radi pravne jasnoće Komisija želi istaknuti sljedeće:

Dogovorena definicija spojnog voda u Direktivi o unutarnjem tržištu električne energije odnosi se na opremu koja povezuje elektroenergetske sustave. Tekst definicije ne pravi razliku među različitim pravnim okvirima ni različitim tehničkim okolnostima pa stoga taj tekst automatski obuhvaća sva električna povezivanja s trećim zemljama u području primjene. Kad je riječ o dogovorenoj definiciji spojnog voda u Uredbi o električnoj energiji, Komisija ističe da je za integraciju tržišta električne energije nužan visok stupanj suradnje među operatorima sustava, sudionicima na tržištu i regulatorima. Iako područje primjene primjenjivih pravila može varirati ovisno o stupnju integracije u unutarnje tržište električne energije, veće integracije trećih zemalja u unutarnje tržište električne energije, kao što je sudjelovanje u projektima tržišnog povezivanja, trebale bi se temeljiti na sporazumima kojima se zahtijeva primjena relevantnog zakonodavstva Unije.

IZJAVA KOMISIJE O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU SPOROVA

Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu članka 26. kojim se na razini EU-a želi uvesti obvezno sudjelovanje pružatelja energetskih usluga u alternativnom rješavanju sporova. Komisija izražava žaljenje zbog te odluke jer je njezinim prijedlogom taj izbor prepušten državama članicama u skladu s pristupom donesenim u Direktivi 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova te vodeći računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Komisija nije zadužena za provedbu usporednih procjena pojedinačnih modela alternativnog rješavanja sporova koje su uspostavile države članice. Stoga će Komisija razmotriti ukupnu djelotvornost nacionalnih modela alternativnog rješavanja sporova u kontekstu svoje opće obveze praćenja prenošenja i djelotvorne primjene prava Unije.

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
(2) SL C 342, 12.10.2017., str. 79.
(3) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.


Unutarnje tržište električne energije ***I
PDF 137kWORD 53k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka) (COM(2016)0861 – C8-0492/2016 – 2016/0379(COD))
P8_TA(2019)0227A8-0042/2018

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0861),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0492/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja češkog Zastupničkog doma, mađarske Nacionalne skupštine, španjolskog Parlamenta, rumunjskog Senata, rumunjskog Zastupničkog doma, njemačkog Saveznog parlamenta – Bundestaga,, Španjolskog parlamenta, francuskog Senata, mađarske Nacionalne skupštine, austrijskog Saveznog vijeća, poljskog Sejma, poljskog Senata, rumunjskog Zastupničkog doma i rumunjskog Senata podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(3),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 13. srpnja 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3 Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0042/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja niže navedeno stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka. 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka)

P8_TC1-COD(2016)0379


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/943.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVA KOMISIJE O DEFINICIJI SPOJNOG VODA

Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu preinačene Direktive o unutarnjem tržištu električne energije i preinačene Uredbe o električnoj energiji kojim se definicija „spojnog voda” vraća na definiciju iz Direktive 2009/72/EZ i Uredbe (EZ) br. 714/2009. Komisija se slaže da se tržišta električne energije razlikuju od ostalih tržišta, kao što je tržište prirodnog plina, na primjer zbog toga što se na tržištima električne energije trguje proizvodima koji se trenutačno ne mogu lako skladištiti i koje proizvode vrlo raznovrsni proizvođači, uključujući postrojenja na distribucijskoj razini. Iz toga proizlazi da se povezivanje s trećim zemljama znatno razlikuje ovisno o tome je li riječ o sektoru električne energije ili plina pa da se mogu odabrati različiti regulatorni pristupi.

Komisija će dodatno ispitati učinak tog dogovora i prema potrebi dati smjernice za primjenu zakonodavstva.

Radi pravne jasnoće Komisija želi istaknuti sljedeće:

Dogovorena definicija spojnog voda u Direktivi o unutarnjem tržištu električne energije odnosi se na opremu koja povezuje elektroenergetske sustave. Tekst definicije ne pravi razliku među različitim pravnim okvirima ni različitim tehničkim okolnostima pa stoga taj tekst automatski obuhvaća sva električna povezivanja s trećim zemljama u području primjene. Kad je riječ o dogovorenoj definiciji spojnog voda u Uredbi o električnoj energiji, Komisija ističe da je za integraciju tržišta električne energije nužan visok stupanj suradnje među operatorima sustava, sudionicima na tržištu i regulatorima. Iako područje primjene primjenjivih pravila može varirati ovisno o stupnju integracije u unutarnje tržište električne energije, veće integracije trećih zemalja u unutarnje tržište električne energije, kao što je sudjelovanje u projektima tržišnog povezivanja, trebale bi se temeljiti na sporazumima kojima se zahtijeva primjena relevantnog zakonodavstva Unije.

IZJAVA KOMISIJE O PROVEDBENIM PLANOVIMA REFORME TRŽIŠTA

Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu članka 20. stavka 3. u kojem je propisano da države članice za koje je utvrđena zabrinutost u pogledu adekvatnosti objavljuju svoje provedbene planove s rokovima za donošenje mjera za uklanjanje svih utvrđenih regulatornih poremećaja i/ili tržišnih poremećaja u okviru procesa u vezi s državnim potporama.

Na temelju članka 108. UFEU-a Komisija ima isključivu nadležnost za ocjenjivanje spojivosti mjera državne potpore s unutarnjim tržištem. Ova uredba ne može utjecati na niti dovesti u pitanje isključivu nadležnost Komisije na temelju UFEU-a. Komisija stoga može prema potrebi dati svoje mišljenje o planovima reforme tržišta usporedno s postupkom odobravanja mehanizama za raspodjelu kapaciteta na temelju pravila o državnim potporama, ali riječ je o dva pravno odvojena procesa.

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
(2) SL C 342, 12.10.2017., str. 79.
(3) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.


Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora ***I
PDF 129kWORD 51k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (preinaka) (COM(2016)0863 – C8-0494/2016 – 2016/0378(COD))
P8_TA(2019)0228A8-0040/2018

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Europske Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0863),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0494/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja njemačkog Bundestaga, francuskog Senata i rumunjskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(3),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 13. srpnja 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za proračune (A8-0040/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (preinaka)

P8_TC1-COD(2016)0378


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/942.)

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
(2) SL C 342, 12.10.2017., str. 79.
(3) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.


Pripravnost na rizike u sektoru električne energije ***I
PDF 127kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ (COM(2016)0862 – C8-0493/2016 – 2016/0377(COD))
P8_TA(2019)0229A8-0039/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0862),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0493/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 5. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0039/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ

P8_TC1-COD(2016)0377


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/941.)

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
(2) SL C 342, 12.10.2017., str. 79.


Označivanje guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre ***I
PDF 555kWORD 386k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (COM(2018)0296 – C8-0190/2018 – 2018/0148(COD))
P8_TA(2019)0230A8-0086/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0296),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0190/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0086/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009

P8_TC1-COD(2018)0148


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. i članak 194. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ((2)),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Unija je predana izgradnji energetske unije s naprednom klimatskom politikom. Učinkovitost potrošnje goriva ključan je element okvira klimatske i energetske politike Unije do 2030. te je najvažniji čimbenik za smanjenje potražnje za energijom.

(2)  Komisija je preispitala(4) učinkovitost Uredbe (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(5) i utvrdila potrebu za ažuriranjem njezinih odredbi i poboljšanjem učinkovitosti.

(3)  Primjereno je zamijeniti Uredbu (EZ) br. 1222/2009 novom Uredbom koja sadržava izmjene iz 2011. i te mijenja i poboljšava neke od odredaba kako bi se njihov sadržaj pojasnio i ažurirao, uzimajući u obzir tehnološki napredak u području guma postignut posljednjih godina. Međutim, s obzirom na to da se ponuda i potražnja nisu mnogo promijenile u smislu učinkovitosti potrošnje goriva, u ovoj fazi nije potrebno uvoditi izmjene u raspone razreda učinkovitosti potrošnje goriva. Štoviše, trebalo bi analizirati razloge tog izostanka promjena i čimbenike pri kupnji kao što su cijena, učinkovitost itd. [Am. 1]

(4)  Na sektor cestovnog prometa otpada trećina potrošnje energije Unije. U 2015. udio emisija iz cestovnog prometa iznosio je oko 22 % ukupnih emisija stakleničkih plinova Unije. Na gume, uglavnom zbog njihovog otpora kotrljanja, otpada 5 % do 10 % potrošnje goriva vozila. Smanjenje otpora kotrljanja guma može stoga znatno doprinijeti učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prometu, a time i smanjenju emisija i dekarbonizaciji sektora cestovnog prometa. [Am. 2]

(4a)  Kako bi se uspješno odgovorilo na izazov smanjenja emisija CO2 u cestovnom prometu, države članice trebale bi u suradnji s Komisijom osigurati poticaje za inovacije u području novog tehnološkog procesa za sigurne gume učinkovite potrošnje goriva razreda C1, C2 i C3. [Am. 3]

(5)  Gume karakterizira niz međusobno povezanih parametara. Poboljšanje jednog parametra poput otpora kotrljanja može imati negativan učinak na druge parametre poput prianjanja na mokroj podlozi, dok poboljšanje prianjanja na mokroj podlozi može imati negativan učinak na vanjsku buku od kotrljanja. Proizvođače guma trebalo bi poticati u optimiziranju svih parametara iznad već postignutih standarda.

(6)  Gume koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva mogu biti isplative jer uštede goriva i više nego nadoknađuju povećanje kupovne cijene guma koja proizlazi iz viših troškova proizvodnje.

(7)  Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(6) utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu otpora kotrljanja guma. Tehnološki napredak omogućio je smanjenje energetskih gubitaka zbog otpora kotrljanja guma znatno iznad tih minimalnih zahtjeva. S ciljem smanjenja utjecaja cestovnog prometa na okoliš, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i propisivanjem ažuriranih usklađenih informacija o tom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva.

(7a)  Poboljšanjem označivanja guma potrošačima će se staviti na raspolaganje relevantnije i usporedivije informacije o učinkovitosti potrošnje goriva, sigurnosti i buci, te će im se omogućiti donošenje troškovno učinkovitih i ekološki prihvatljivih odluka pri kupnji novih guma. [Am. 5]

(8)  Prometna buka predstavlja znatnu smetnju i ima štetan učinak na zdravlje. Uredbom (EZ) br. 661/2009 utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu vanjske buke od kotrljanja guma. Tehnološki napredak omogućuje smanjenje vanjske buke od kotrljanja znatno iznad tih minimalnih zahtjeva. S ciljem smanjenja prometne buke, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i dostavom usklađenih informacija o tom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma koje proizvode manju vanjsku buku kotrljanja.

(9)  Pružanjem usklađenih podataka o vanjskoj buci od kotrljanja također se olakšava provedba mjera ograničavanja prometne buke i doprinosi povećanoj svijesti o učinku guma na prometnu buku u okviru Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7).

(10)  Uredbom (EZ) br. 661/2009 utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu učinkovitosti prianjanja guma na mokroj podlozi. Tehnološki napredak omogućuje poboljšanje prianjanja na mokroj podlozi znatno iznad tih minimalnih zahtjeva, a time i smanjenje udaljenosti pri kočenju na mokrom kolniku. S ciljem poboljšanja cestovne sigurnosti, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i propisivanjem usklađenih informacija o ovom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma visoke učinkovitosti prianjanja na mokroj podlozi.

(11)  Kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim okvirom, u Uredbi (EZ) br. 661/2009 upućuje se na Pravilnik UNECE-a br. 117(8) koji sadržava važeće metode ispitivanja za otpor kotrljanja, buku i učinkovitost prianjanja guma na snijegu i mokrom kolniku.

(12)  Kako bi se poboljšala sigurnost na cestama u dijelovima Unije s hladnijom klimom i krajnjim korisnicima pružile informacije o učinkovitosti guma posebno namijenjenih za snježne i ledene uvjete, primjereno je zahtijevati da se na oznaku uključe potrebne informacije o gumama za snijeg i led. Gume za snijeg i led imaju specifične parametre koji nisu u potpunosti usporedivi s drugim tipovima guma. Kako bi se osiguralo da krajnji korisnici mogu donijeti utemeljene i informirane odluke, podaci o prianjanju na snijegu i na ledu i QR kod trebali bi se nalaziti na oznaci. Komisija bi trebala razviti raspon učinkovitosti i za prianjanje na snijegu i za prianjanje na ledu. Ti rasponi trebaju se temeljiti na Pravilniku UNECE-a br. 117 i normi ISO 19447 za snijeg i led. U svakom slučaju, logotip planine s tri vrha i snježnom pahuljom (3PMSF) trebao bi biti reljefno otisnut na gumi koja zadovoljava minimalne vrijednosti indeksa za snijeg iz pravilnika UNECE-a br. 117. Slično tomu, na gumi koja zadovoljava minimalnu vrijednost indeksa za led iz norme ISO 19447 treba se nalaziti logotip gume za led u skladu s tom normom. [Am. 6]

(13)  Abrazija guma tijekom upotrebe znatan je izvor mikroplastike koja je štetna za okoliš, a . u Komunikaciji Komisije „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu”(9) navodi se potreba za rješavanjem problema nehotičnog ispuštanja mikroplastike iz guma, među ostalim mjerama informiranja kao što su označivanje guma i minimalni zahtjevi za gume. Međutim, trenutačno nije dostupna prikladna metoda ispitivanja za mjerenje Primjenom zahtjeva za označivanje u vezi sa stopom abrazije guma tako bi se ostvarile znatne koristi za zdravlje ljudi i za okoliš. Stoga bi Komisija trebala propisati razvoj te metode, uzimajući u obzir sve najsuvremenije međunarodno dostupne ili predložene norme ili propise kao i rezultate industrijskih istraživanja kako bi se u najkraćem roku uspostavila prikladna metoda ispitivanja. [Am. 7]

(14)  Obnovljene gume znatan su dio tržišta guma za teška vozila. Obnavljanje guma produljuje njihov vijek trajanja i doprinosi ispunjavanju ciljeva kružnog gospodarstva kao što je smanjenje količine otpada. Primjena zahtjeva za označivanje na te gume dovela bi do znatnih ušteda energije. Međutim, s obzirom da ne postoji prikladna metoda ispitivanja učinkovitosti obnovljenih guma, ovom Uredbom trebalo bi osigurati njihovo buduće uključivanje.

(15)  Oznaku energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća(10) kojom se proizvodi s obzirom na potrošnju energije svrstavaju u razrede od A do G prepoznaje više od 85 % potrošača Unije, kao jasan i transparentan alat za informiranje, i dokazano je učinkovita u promicanju učinkovitijih proizvoda. Oznaka na gumi treba zadržati isti dizajn u mjeri u kojoj je to moguće, uz uvažavanje specifičnosti parametara guma. [Am. 8]

(16)  Dostavljanje usporedivih podataka o parametrima guma u obliku standardne oznake vjerojatno će utjecati na odluke krajnjih kupaca o njihovoj kupnji u korist sigurnijih, održivijih i tiših guma koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva. To će pak, s druge strane, vjerojatno potaknuti proizvođače guma da poboljšaju te parametre, što bi utrlo put održivijoj potrošnji i proizvodnji. [Am. 9]

(17)  Potreba za boljom informiranošću o učinkovitosti potrošnje goriva guma i ostalim parametrima bitna je svim krajnjim potrošačima, uključujući kupce zamjenskih guma, kupce guma postavljenih na nova vozila, upravitelje voznih parkova i prometna poduzeća, koji ne mogu lako usporediti parametre različitih marki guma u nedostatku režima označivanja i usklađenog ispitivanja. Stoga je primjereno zahtijevati označivanje guma isporučenih s vozilima u svakom trenutku.

(18)  Trenutačno su oznake izričito obvezne za gume za automobile (gume razreda C1) i kombije (gume razreda C2), ali ne i za teška vozila (gume razreda C3). Gume razreda C3 troše više goriva i imaju veću godišnju kilometražu od guma razreda C1 i C2 te je stoga njihov potencijal za smanjenje potrošnje goriva i emisija znatan.

(19)  Potpuno uključivanje guma razreda C3 u područje primjene ove Uredbe također je u skladu s Komisijinim prijedlogom uredbe o praćenju emisija CO2 i potrošnje goriva novih teških vozila(11) i o izvješćivanju o tim parametrima te s Komisijinim prijedlogom o standardima za emisije CO2 za teška vozila(12).

(20)  Brojni krajnji korisnici donose odluke o kupnji guma bez pristupa gumama i stoga ne mogu vidjeti oznake na njima. U svim takvim situacijama oznaka bi se trebala pokazati krajnjem korisniku prije donošenja konačne odluke o kupnji. Prikaz oznake na gumama na prodajnom mjestu, kao i u tehničkim promidžbenim materijalima, trebao bi osigurati da distributeri kao i potencijalni krajnji korisnici dobiju usklađene informacije o relevantnim parametrima guma u trenutku i na mjestu donošenja odluke o kupnji.

(21)  Neki krajnji korisnici odabiru gume prije dolaska na prodajno mjesto ili ih kupuju putem narudžbe poštom ili interneta. Kako bi se osiguralo da ti krajnji korisnici mogu donijeti informiranu odluku na temelju usklađenih informacija o učinkovitosti potrošnje goriva guma, prianjanja na mokroj podlozi, vanjskoj buci od kotrljanja i drugih parametara, oznake bi trebalo prikazati u svim tehničkim promidžbenim materijalima, uključujući i objavama takvog materijala na internetu.

(22)  Potencijalnim krajnjim korisnicima trebalo bi osigurati informacije s objašnjenjem svake sastavnice oznake i njezinog značaja. Te bi podatke trebalo osigurati u tehničkom promidžbenom materijalu, primjerice na internetskim stranicama dobavljača. Tehničkim promidžbenim materijalom ne bi se trebalo smatrati oglase na reklamnim panoima, u novinama, časopisima ili reklame na radiju ili televiziji. [Am. 10]

(23)  Učinkovitost potrošnje goriva, prianjanje na mokroj podlozi, vanjska buka i drugi parametri koji se odnose na gume trebali bi se izmjeriti pouzdanim, točnim i ponovljivim metodama koje uzimaju u obzir općenito priznate najmodernije metode mjerenja i izračuna. U najvećoj mogućoj mjeri takve metode bi trebale odražavati ponašanje prosječnog potrošača i biti stabilne kako bi se njima suzbilo namjerno i nenamjerno zaobilaženje mjera. Oznake na gumama trebaju odražavati komparativnu učinkovitost guma u stvarnoj uporabi, u okviru ograničenja zbog potrebe za pouzdanim, točnim i ponovljivim laboratorijskim ispitivanjem kako bi se krajnjim korisnicima omogućila usporedba različitih guma i ograničili troškovi ispitivanja za proizvođače.

(24)  Važno je da se dobavljači i distributeri pridržavaju odredaba o označivanju guma kako bi se osigurali jednaki tržišni uvjeti u Uniji. Države članice trebale bi stoga pratiti takvo pridržavanje pomoću tržišnog nadzora i redovitih naknadnih kontrola, u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

(25)  Gume je potrebno uvrstiti u bazu podataka o proizvodima uspostavljenu Uredbom (EU) 2017/1369 kako bi se olakšalo praćenje sukladnosti te osigurao koristan alat za krajnje korisnike i dodatni načini za distributere da primaju informacijske listove proizvoda. Uredbu (EU) 2017/1369 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način.

(26)  Ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu tržišnog nadzora i obveze dobavljača da provjere usklađenost proizvoda, dobavljači bi potrebne informacije o sukladnosti proizvoda trebali staviti na raspolaganje u elektroničkom obliku u bazi podataka o proizvodima.

(27)  Kako bi krajnji korisnici imali povjerenje u oznake na gumi, druge slične oznake ne bi smjele biti dopuštene. Iz istog razloga ne bi smjele biti dopuštene dodatne oznake, znakovi, simboli ili natpisi koji bi mogli zavarati ili zbuniti krajnje korisnike u pogledu parametara koji su obuhvaćeni oznakom na gumi.

(28)  Sankcije primjenjive za povrede ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(29)  Kako bi se promicala energetska učinkovitost, ublažavanje klimatskih promjena i zaštita okoliša, države članice trebale bi biti u mogućnosti stvoriti poticaje za upotrebu energetski učinkovitih proizvoda. Države članice slobodno odlučuju o naravi tih poticaja. Takvi poticaji trebali bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama i ne bi smjeli predstavljati neopravdane tržišne prepreke. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ishod bilo kojeg budućeg postupka za dodjelu državne potpore koji može biti pokrenut u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u odnosu na takve poticaje.

(30)  Kako bi se izmijenio sadržaj i format oznake, uveli zahtjevi u pogledu obnovljenih guma, guma za snijeg ili led, abrazije i kilometraže, a Prilozi prilagodili tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlaštenje za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(14) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 12]

(30a)  Podaci o kilometraži i abraziji guma, nakon što bude dostupna odgovarajuća metoda ispitivanja, bit će koristan alat za informiranje potrošača o izdržljivosti, vijeku trajanja i nehotičnom oslobađanju mikroplastike za gume koje kupuju. Informacije o kilometraži korisnicima bi omogućile i da donesu utemeljenu odluku o gumama s duljim vijekom trajanja, čime bi se doprinijelo zaštiti okoliša, te bi im se istodobno omogućilo da procijene dugoročne troškove uporabe guma. Stoga bi se parametri učinkovitosti u vezi s kilometražom i abrazijom trebali dodati podacima na oznaci kada relevantna i svrsishodna metoda ispitivanja koja se može reproducirati postane dostupna u pogledu primjene ove Uredbe. Valja nastaviti s istraživanjem i razvojem novih tehnologija u tom području. [Am. 13]

(31)  Nije potrebno ponovno označivati gume koje su već stavljene na tržište prije datuma primjene zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom.

(32)  U cilju jačanja povjerenja u oznaku i osiguravanja točnosti, informacije koje dobavljači unesu na oznaku u pogledu vrijednosti za otpor kotrljanja, prianjanje na mokroj podlozi, prianjanje na snijegu i buku trebaju podlijegati homologacijskom postupku na temelju Uredbe (EZ) br. 661/2009. [Am. 14]

(32a)  Veličina oznake treba ostati ista kao ona utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1222/2009. Podaci o prianjanju na snijegu i na ledu i kod QR trebaju se uvrstiti na oznaku. [Am. 15]

(33)  Komisija bi trebala provesti ocjenjivanje ove Uredbe. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., evaluacija bi se trebala temeljiti na pet kriterija, i to učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti za EU te bi trebala osigurati temelj za procjene učinaka mogućih dodatnih mjera.

(34)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti, gospodarske i ekološke učinkovitosti cestovnog prometa pružanjem informacija krajnjim korisnicima kako bi im se omogućio odabir sigurnijih i tiših guma učinkovitije potrošnje goriva, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer se oni zbog usklađenog regulatornog okvira i jednakih tržišnih uvjeta za proizvođače mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Uredba je i dalje odgovarajući pravni instrument jer se njome nameću jasna i detaljna pravila kojima se državama članicama onemogućuje različito prenošenje te se time osigurava viši stupanj usklađenosti u cijeloj Uniji. Usklađenim regulatornim okvirom na razini Unije umjesto na razini države članice smanjuju se troškovi dobavljača, osiguravaju jednaki tržišni uvjeti za sve i osigurava slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(35)  Uredbu (EZ) br. 1222/2009 stoga bi trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj i predmet

1.  Cilj je ove Uredbe poboljšati sigurnost, zaštitu zdravlja te gospodarsku promicati održive i sigurne gume učinkovite potrošnje goriva i ekološku učinkovitost cestovnog prometa promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva niskih razina buke, koje bi mogle pridonijeti smanjenju utjecaja na okoliš i zdravlje, istodobno poboljšavajući sigurnost i niskih razina buke gospodarsku učinkovitost cestovnog prometa. [Am. 16]

2.  Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za osiguravanje usklađenih podataka o parametrima guma pomoću označivanja, omogućujući krajnjim korisnicima donošenje informirane odluke pri kupnji guma.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova se Uredba primjenjuje na gume razreda C1, C2 i C3 koje se stavljaju na tržište. [Am. 17]

2.  Ova se Uredba primjenjuje i na obnovljene gume nakon što se u Priloge delegiranim aktom u skladu s člankom 12. doda prikladna metoda ispitivanja za mjerenje učinkovitosti takvih guma.

3.  Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)  terenske profesionalne gume;

(b)  gume namijenjene za ugradnju samo na vozila koja su prvi put registrirana prije 1. listopada 1990.;

(c)  rezervne gume za privremenu uporabu tipa T;

(d)  gume kategorije brzine manje od 80 km/h;

(e)  gume nazivnog promjera naplatka do 254 mm ili 635 mm ili više;

(f)  gume opremljene dodatnim napravama za povećanje trenja, poput guma s čavlima;

(g)  gume namijenjene za ugradnju samo na vozila predviđena isključivo za utrke.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „gume razreda C1, C2 i C3” znači razredi guma definirani u članku 8. Uredbe (EZ) br. 661/2009.;

2.  „obnovljena guma” znači rabljena guma obnovljena zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom;

3.  „rezervna guma za privremenu uporabu tipa T” znači rezervna guma za privremenu uporabu konstruirana za korištenje pri većem tlaku zraka nego obične ili ojačane gume;

4.  „oznaka” znači grafički dijagram, u tiskanom ili elektroničkom obliku, uključujući oblik naljepnice, koji sadržava simbole u svrhu pružanja informacija krajnjim korisnicima o učinkovitosti guma ili serije guma u odnosu na parametre utvrđene u Prilogu I.;

5.  „prodajno mjesto” znači lokacija gdje se gume izlažu ili pohranjuju te nude za prodaju krajnjim korisnicima, uključujući autosalone s obzirom na gume ponuđene za prodaju krajnjim korisnicima koje nisu ugrađene na vozila;

6.  „tehnički promidžbeni materijal” znači dokumentacija, u tiskanom ili elektroničkom obliku, koju proizvodi dobavljač radi dopune oglasnih materijala s barem tehničkim informacijama u skladu s Prilogom V.;

7.  „informacijski list proizvoda” znači standardni dokument koji sadržava informacije utvrđene u Prilogu IV., u tiskanom ili elektroničkom obliku;

8.  „tehnička dokumentacija” znači dokumentacija dovoljna za omogućivanje tijelima za nadzor tržišta procjene točnosti oznake i informacijskog lista proizvoda, uključujući informacije utvrđene u Prilogu III.;

9.  „baza podataka o proizvodima” znači baza podataka uspostavljena u skladu s Uredbom (EU) br. 1369/2017 koja se sastoji se od dijela dostupnoga javnosti koji je usmjeren na potrošače, u kojem su informacije o pojedinačnim parametrima proizvoda dostupne elektronički, internetskog portala za dostupnost i dijela koji se odnosi na usklađenost, s jasno utvrđenim zahtjevima u pogledu dostupnosti i sigurnosti;

10.  „prodaja na daljinu” znači ponuda za prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu putem poštanske narudžbe, kataloga, interneta, telemarketinga ili bilo koje druge metode pri kojoj se može očekivati da potencijalni krajnji korisnik ne može vidjeti izloženi proizvod;

11.  „proizvođač” znači svaku fizičku ili pravnu osobu koja proizvodi proizvod ili za koju se proizvod osmisli ili proizvede te koja stavlja taj proizvod na tržište pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom;

12.  „uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja na tržište Unije stavlja proizvod iz treće zemlje;

13.  „ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je proizvođač pisanim putem ovlastio da u njegovo ime obavlja određene zadaće;

14.  „dobavljač” znači proizvođač s poslovnim nastanom u Uniji, ovlašteni zastupnik proizvođača koji nema poslovni nastan u Uniji, ili uvoznik koji proizvod stavlja na tržište Unije;

15.  „distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u lancu opskrbe, osim dobavljača ili uvoznika, koja stavlja gumu na raspolaganje na tržištu;

16.  „stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači isporuka proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti, bilo s plaćanjem ili bez plaćanja;

17.  „stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije;

18.  „krajnji korisnik” znači potrošač, upravitelj voznog parka ili poduzeće za cestovni promet, koje kupuje ili za kojeg se očekuje da će kupiti gumu;

19.  „parametar” znači parametar gume utvrđen u Prilogu I. kao što je otpor kotrljanja, prianjanje na mokroj podlozi, vanjska buka kotrljanja, snijeg, ili led, kilometraža ili abrazija koji ima znatan učinak na okoliš, cestovnu sigurnost ili zdravlje tijekom upotrebe; [Am. 18]

20.  „tip gume” znači verzija gume čije sve jedinice imaju iste tehničke karakteristike relevantne za oznaku i informacijski list proizvoda te imaju istu identifikacijsku oznaku modela;

Članak 4.

Odgovornosti dobavljača guma

1.  Dobavljači besplatno osiguravaju da gume razreda C1, C2 i C3 stavljene na tržište: [Am. 19]

(a)  imaju, za svaku pojedinu gumu, oznaku sukladnu Prilogu II. u obliku naljepnice s navedenim informacijama i razredom za svaki parametar utvrđen u Prilogu I. i informacijskim listom proizvoda kako je utvrđen u Prilogu IV.; ili [Am. 20]

(b)  imaju, za svaku seriju s jednom ili više istovjetnih guma, oznaku u tiskanom obliku sukladnu Prilogu II. s navedenim informacijama i razredom za svaki parametar utvrđen u Prilogu I. i informacijski list proizvoda kako je utvrđen u Prilogu IV.

2.  U slučaju guma koje se reklamiraju ili prodaju na internetu, dobavljači stavljaju oznaku na raspolaganje i osiguravaju prikaz naljepnice da je oznaka pri kupnji vidljiva u blizini cijene i pristup da se može pristupiti informacijskom listu proizvoda. Oznaka se može prikazati s pomoću ugniježđene slike, nakon klika mišem, pomicanja miša, širenja zaslona na dodir ili korištenjem sličnih tehnika. [Am. 21]

3.  Dobavljači osiguravaju da svaki vizualni oglas za određeni tip gume, uključujući oglase prikazane na internetu, sadržava oznaku. [Am. 22]

4.  Dobavljači osiguravaju da sav tehnički promidžbeni materijal za određeni tip gume, uključujući materijal prikazan na internetu, prikazuje oznaku i ispunjava zahtjeve iz Priloga V. [Am. 23]

5.  Dobavljači osiguravaju da se sve vrijednosti, povezani razredi, identifikacijska oznaka modela i sve dodatne informacije o učinkovitosti koje prijave na oznaci za bitne parametre utvrđene u Prilogu I. podliježu postupku homologacije tipa u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009, kao i parametri tehničke dokumentacije iz Priloga III., dostave homologacijskim tijelima prije stavljanja gume na tržište. Homologacijsko tijelo potvrđuje primitak dokumentacije od dobavljača i provjerava dokumentaciju. [Am. 24]

6.  Dobavljači osiguravaju točnost oznaka i informacijskih listova proizvoda koje dostavljaju.

7.  Dobavljači na zahtjev stavljaju tehničku dokumentaciju na raspolaganje nadležnim tijelima država članica na zahtjev ili ovlaštenim trećim stranama, u skladu s Prilogom III. [Am. 25]

8.  Dobavljači surađuju s tijelima za nadzor tržišta i odmah poduzimaju mjere za ispravljanje bilo kakvog slučaja nepridržavanja zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi za koji su odgovorni, na vlastitu inicijativu ili kad to zahtijevaju tijela za nadzor tržišta.

9.  Dobavljači ne dostavljaju ni izlažu druge oznake, znakove, simbole ili natpise koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe, ako bi to moglo zavarati ili zbuniti krajnje korisnike u pogledu bitnih parametara.

10.  Dobavljači ne dostavljaju ni prikazuju oznake koje oponašaju oznake predviđene u okviru ove Uredbe.

Članak 5.

Odgovornosti dobavljača guma u odnosu na bazu podataka o proizvodima

1.  S učinkom od 1. siječnja 2020.devet mjeseci nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu], dobavljači, prije stavljanja gume na tržište gume proizvedene poslije tog datuma, dobavljači u bazu podataka o proizvodima unose informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbe (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama, uz iznimku izmjerenih tehničkih parametara modela.

2.  U slučaju stavljanja guma na tržište da su gume proizvedene između [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu] i 31. prosinca 2019 devet mjeseci minus jedan dan nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu]., dobavljač do 30. lipnja 2020. u roku od 12 mjeseci nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu] u bazu podataka o proizvodima unosi informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbe Uredbi (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama, uz iznimku izmjerenih tehničkih parametara modela.

2.a  U slučaju stavljanja guma na tržište prije [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu], dobavljač u bazu podataka o proizvodima može unijeti informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama.

3.  Do trenutka unosa informacija navedenih u stavcima 1. i 2. u bazu podataka o proizvodima dobavljači stavljaju na raspolaganje elektroničku verziju tehničke dokumentacije radi pregleda u roku od deset dana od zaprimanja zahtjeva tijelâ za nadzor tržišta.

4.  Guma u pogledu koje su izvršene promjene koje su relevantne za oznaku ili informacijski list proizvoda smatra se novim tipom gume. Dobavljač u bazi podataka navodi kad jedinice nekog tipa gume više ne stavlja na tržište.

5.  Nakon što je posljednja jedinica tipa gume stavljena na tržište, dobavljač zadržava informacije o tom tipu gume u dijelu baze podataka o proizvodima koji se odnosi na usklađenost tijekom razdoblja od pet godina. [Am. 58]

Članak 6.

Odgovornosti distributera guma

1.  Distributeri osiguravaju da:

(a)  gume na prodajnom mjestu imaju oznaku u skladu s Prilogom II. u obliku naljepnice koju osiguravaju dobavljači u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a), istaknutu na jasno vidljivom mjestu; ili [Am. 26]

(b)  prije prodaje gume koja pripada seriji od jedne ili više istovjetnih guma, oznaka iz članka 4. stavka 1. točke (b) prikazuje se krajnjem korisniku i jasno postavlja u neposrednoj blizini gume na prodajnom mjestu;

(ba)  oznaka je zalijepljena izravno na gumu i u cijelosti čitljiva te ništa ne ometa njezinu vidljivost. [Am. 28]

2.  Distributeri osiguravaju da svaki vizualni oglas za određeni tip gume, uključujući oglase prikazane na internetu, sadržava oznaku. [Am. 29]

3.  Distributeri osiguravaju da sav tehnički promidžbeni materijal za određeni tip gume, uključujući materijal prikazan na internetu, prikazuje oznaku i ispunjava zahtjeve iz Priloga V. [Am. 30]

4.  Distributeri osiguravaju da ako gume ponuđene na prodaju nisu vidljive krajnjem korisniku, krajnji korisnici dobiju kopiju oznake prije prodaje.

5.  Distributeri osiguravaju da u slučaju prodaje na daljinu u papirnatom obliku mora biti vidljiva oznaka i da krajnji korisnik može pristupiti informacijskom listu proizvoda putem besplatnog web-mjesta ili zatražiti tiskani primjerak tog lista.

6.  Distributeri koji prodaju na daljinu u obliku telemarketinga moraju obavijestiti krajnje korisnike o razredima bitnih parametara na oznaci i da korisnici mogu pristupiti cjelovitoj oznaci i informacijskom listu proizvoda putem besplatnog web-mjesta ili zatražiti tiskani primjerak tog lista.

7.  U slučaju guma koje se izravno reklamiraju ili prodaju na internetu, distributeri stavljaju oznaku na raspolaganje i osiguravaju prikaz naljepnice da je oznaka pri kupnji u blizini cijene, kao i pristup i da se može pristupiti informacijskom listu proizvoda. Oznaka se može prikazati s pomoću ugniježđene slike, nakon klika mišem, pomicanja miša, širenja zaslona na dodir ili korištenjem sličnih tehnika. [Am. 31]

Članak 7.

Odgovornosti dobavljača vozila i distributera vozila

Kad krajnji korisnici namjeravaju kupiti novo vozilo, dobavljači i distributeri vozila osiguravaju im prije prodaje oznake guma koje se isporučuju s vozilom, kao i relevantne tehničke promidžbene materijale.

Članak 8.

Metode ispitivanja i mjerenja

Informacije koje treba osigurati u skladu s člancima 4., 6. i 7. o parametrima navedenima na oznaci dobivaju se primjenom metoda ispitivanja i mjerenja u skladu s metodama ispitivanja iz Priloga I. i postupka postupkom usklađivanja laboratorija iz Priloga VI. [Am. 32]

Članak 9.

Postupak provjere

Države članice ocjenjuju sukladnost deklariranih razreda za svaki bitan parametar naveden u Prilogu I. u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VII.

Članak 10.

Obveze država članica

1.  Države članice na svojim državnim područjima ne smiju sprječavati stavljanje na tržište ni puštanje u rad guma koje su usklađene s ovom Uredbom.

2.  Države članice ne osiguravaju poticaje za gume ispod razreda B u pogledu učinkovitosti potrošnje goriva ili prianjanja na mokroj podlozi u smislu Priloga I. dijela A odnosno B. Oporezivanje i fiskalne mjere ne predstavljaju poticaje u smislu ove Uredbe.

2.a  Države članice moraju se pobrinuti za to da nacionalna tijela za nadzor tržišta uspostave sustav rutinskih i ad hoc inspekcija prodajnih mjesta u svrhu osiguranja sukladnosti s ovom Uredbom. [Am. 33]

3.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama i mehanizmima za izvršavanje primjenjivima na kršenja ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

4.  Do 1. lipnja 2020. države članice obavješćuju Komisiju o pravilima iz stavka 3. o kojima Komisija nije bila prethodno obaviještena te bez odgađanja obavješćuju Komisiju o svakoj njihovoj naknadnoj izmjeni.

Članak 11.

Nadzor nad tržištem Unije i kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije

1.  Na proizvode obuhvaćene ovom Uredbom i relevantnim delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe primjenjuju se [članci od 16. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008/Uredbe o sukladnosti i provedbi predložene u okviru COM(2017)0795].

2.  Komisija potiče i podupire suradnju i razmjenu informacija o tržišnom nadzoru vezanom za označivanje proizvoda između nacionalnih tijela država članica koja su odgovorna za nadzor tržišta ili zadužena za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije te između tih tijela i Komisije, osobito tješnjim uključivanjem stručne skupine za označivanje guma i upravnu suradnju u području nadzora tržišta.

3.  Opći programi nadzora tržišta država članica uspostavljeni u skladu s [člankom 13. Uredbe (EZ) br. 765/2008/Uredbe o poštovanju i provedbi predložene u okviru COM(2017)0795] uključuju mjere s ciljem osiguravanja učinkovitog izvršavanja ove Uredbe te ih treba ojačati. [Am. 34]

Članak 11.a

Obnovljene gume

Komisija do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] donosi delegirane akte u skladu s člankom 13. kako bi se ova Uredba nadopunila uvođenjem novih zahtjeva za informacije u pogledu obnovljenih guma u priloge, pod uvjetom da je dostupna odgovarajuća i izvediva metoda. [Am. 35]

Članak 12.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13. s ciljem:

(a)  uvođenja izmjena sadržaja i oblika oznake;

(aa)  uvođenja parametara i zahtjeva za informacije u pogledu prianjanja guma na snijegu i ledu; [Am. 37]

(ab)  uvođenja prikladne metode ispitivanja za mjerenje učinkovitosti prianjanja guma na snijegu i ledu; [Am. 38]

(b)  uvođenja zahtjeva za informacije ili parametre u Priloge, osobito za kilometražu i abraziju, pod uvjetom da su dostupne odgovarajuće metode ispitivanja; [Am. 39]

(c)  prilagodbi vrijednosti, metoda izračuna i zahtjeva iz Priloga tehničkom napretku.

U okviru pripreme delegiranih akata Komisija, prema potrebi, ispituje izgled i sadržaj oznaka za određene skupine proizvoda gume s predstavnicima skupina kupaca Unije kako bi se osiguralo da oni jasno razumiju te oznake. [Am. 40]

Članak 13.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 14.

Evaluacija i izvješće

Komisija do 1. lipnja 20262022. provodi evaluaciju ove Uredbe, uz procjenu učinka i anketu potrošača, i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješću se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe. [Am. 41]

U tom se izvješću ocjenjuje koliko je učinkovito ovom Uredbom te delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe krajnjim korisnicima omogućen odabir učinkovitijih guma, uzimajući u obzir njezin utjecaj na poslovanje, potrošnju goriva, emisije stakleničkih plinova i , aktivnosti nadzora tržišta i osviještenost potrošača. Također se ocjenjuju troškovi i koristi neovisne i obvezne provjere informacija navedenih na oznaci koju provodi treća strana, uzimajući također u obzir iskustva sa širim okvirom Uredbe (EZ) br. 661/2009. [Am. 42]

Članak 15.

Izmjena Uredbe (EU) 2017/1369

U članku 12. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/1369 točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) potporu tijelima za nadzor tržišta u obavljanju njihovih zadaća na temelju ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata, što uključuje njihovo izvršavanje, i u skladu s Uredbom (EU) [unesite upućivanje na ovu uredbu]”.

"

Članak 16.

Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009

Uredba (EZ) br. 1222/2009 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. lipnja 2020... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 43]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Ispitivanje, razvrstavanje i mjerenje parametara guma

Dio A: Razredi učinkovitosti potrošnje goriva

Razred učinkovitosti potrošnje goriva mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju koeficijenta otpora kotrljanja (RRC) prema niže navedenom rasponu od „A” do „G” i izmjeriti u skladu s Prilogom 6. Pravilniku UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te uskladiti u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VI.

Ako je tip gume homologiran za više od jednog razreda gume (npr. C1 i C2), raspon razvrstavanja koji se koristi za određivanje razreda učinkovitosti potrošnje goriva tog tipa gume trebao bi biti istovjetan onome koji se primjenjuje na najviši razred gume (npr. C2, a ne C1). [Am. 44]

F razred za C1, C2, C3 gume više se ne stavlja na tržište nakon potpune primjene zahtjeva za homologaciju iz Uredbe (EZ) br. 661/2009 te je na oznaci prikazan sivom bojom. [Am. 45]

gume razreda C1

gume razreda C2

gume razreda C3

RRC u kg/t

Razred

energetske

učinkovitosti

RRC u kg/t

Razred

energetske

učinkovitosti

RRC u kg/t

Razred

energetske

učinkovitosti

RRC ≤ 5,4 6,5

A

RRC ≤ 4,4 5,5

A

RRC ≤ 3,1 4,0

A

5,5 6,6 ≤ RRC ≤ 6,5 7,7

B

4,5 5,6 ≤ RRC ≤ 5,5 6,7

B

3,2 4,1≤ RRC ≤ 4,05,0

B

6,67,8 ≤ RRC ≤ 7,79,0

C

5,6 6,8 ≤ RRC ≤ 6,78,0

C

4,15,1 ≤ RRC ≤ 5,06,0

C

7,8 ≤ RRC ≤ 9,0 prazno

D

6,8 ≤ RRC ≤ 8,0 prazno

D

5,1 ≤ RRC ≤ 6,0 prazno

D

9,1 ≤ RRC ≤ 10,5

E

8,1 ≤ RRC ≤ 9,2

E

6,17,1 ≤ RRC ≤ 7,08,0

E

10,6 ≤ RRC ≥ 10,6 12,0

F

9,3 ≤ RRC ≥ 9,3 10,5

F

RRC ≥ 7,1 8,1

F

[Am. 46]

Dio B: Razredi prianjanja na mokroj podlozi

1.  Razred prianjanja na mokroj podlozi mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G) prema niže navedenom rasponu od „A” do „G”, izračunati u skladu s točkom 2. i izmjeriti u skladu s Prilogom 5. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 47]

1.a  F razred za C1, C2, C3 gume više se ne stavlja na tržište nakon potpune primjene zahtjeva za homologaciju iz Uredbe (EZ) br. 661/2009 te je na oznaci prikazan sivom bojom. [Am. 48]

2.  Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G)

G = G(T) – 0,03

gdje je:

gume razreda C1

gume razreda C2

gume razreda C3

G

Razred prianjanja na mokroj podlozi

G

Razred prianjanja na mokroj podlozi

G

Razred prianjanja na mokroj podlozi

1,68 1,55G

A

1,53 1,40G

A

1,38 1,25G

A

1,55 1,40G ≤ 1,67 1,54

B

1,40 1,25G ≤ 1,52 1,39

B

1,25 1,10G ≤ 1,37 1,24

B

1,40 1,25G ≤ 1,54 1,39

C

1,25 1,10G ≤ 1,39 1,24

C

1,10 0,95G ≤ 1,24 1,09

C

1,25 ≤ G ≤ 1,39 prazno

D

1,10 ≤ G ≤ 1,24 prazno

D

0,95 0,80 G ≤ 1,09 0,94

D

1,10 ≤ G ≤ 1,24

E

0,95 ≤ G ≤ 1,09

E

0,80 0,65 G ≤ 0,94 0,79

E

G ≤ 1,09

F

G ≤ 0,94

F

0,65 ≤ G ≤ 0,79 0,64

F

prazno

G

prazno

G

G ≤ 0,64

G

G(T) = indeks prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata u jednom ispitnom ciklusu

[Am. 49]

Dio C: Razredi i izmjerena vrijednost vanjske buke kotrljanja [Am. 50]

Izmjerena Vrijednost vanjske buke kotrljanja (N) mora se navesti u decibelima i izračunati u skladu s Prilogom 3. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 51]

Razred vanjske buke kotrljanja mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju graničnih vrijednosti u skladu s graničnim vrijednostima (LV) navedenih u dijelu C Priloga II. Uredbi (EZ) faze 2 navedenima u Pravilniku UNECE-a br. 661/2009 kako slijedi: 117. [Am. 52]

N u dB

Razred vanjske buke kotrljanja

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000002.png

N ≤ LV6 3

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000003.png

LV6 3< N ≤ LV – 3

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000004.png

N ≤ LV – 3

[Am. 53]

Dio D: Prianjanje na snijegu

Učinkovitost na snijegu ispituje označava se u skladu s Prilogom 7. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 54]

Guma koja ispunjava minimalne vrijednosti indeksa za snijeg utvrđene u . Pravilniku UNECE-a br. 117 klasificira se kao zimska guma i ikona u nastavku dodaje može se dodati na oznaku. [Am. 55]

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000005.png

Dio E: Prianjanje na ledu

Učinkovitost na ledu ispituje označava se u skladu s normom ISO 19447. [Am. 56]

Guma koja ispunjava minimalne vrijednosti indeksa za led utvrđene u normi ISO 19447 i koja je homologirana na temelju učinkovitosti na snijegu iz Pravilnika UNECE-a br. 117 klasificira se kao guma za led i ikona u nastavku dodaje može se dodati na oznaku. [Am. 57]

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000006.png

PRILOG II.

Oblik oznake

1.  Oznake

1.1.  Na oznakama su navedene sljedeće informacije u skladu s ilustracijama u nastavku.

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000007.png

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000008.png

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000009.png

I.  Naziv ili trgovačka oznaka dobavljača;

II.  Identifikacijska oznaka modela dobavljača, gdje identifikacijska oznaka modela znači šifra, obično alfanumerička, kojom se određeni tip gume razlikuje od ostalih tipova s istim zaštitnim znakom ili nazivom dobavljača;

III.  QR kôd;

IV.  Učinkovitost potrošnje goriva;

V.  Prianjanje na mokroj podlozi;

VI.  Vanjska buka kotrljanja;

VII.  Prianjanje na snijegu;

VIII.  Prianjanje na ledu.

2.  Izgled oznake

2.1.  Oznaka izgleda kako je prikazana na donjoj slici:

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000010.png

2.2.  Oznaka mora biti najmanje 90 mm široka i 130 mm visoka. Ako se oznaka tiska u većem formatu, njezin sadržaj svejedno mora ostati proporcionalan gornjim specifikacijama.

2.3.  Oznaka mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a)  Boje su CMYK – cijan, magenta, žuta i crna – i navode se u skladu sa sljedećim primjerom: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna;

(b)  Dolje navedeni brojevi odnose se na legendu navedenu u točci 2.1.:

(1)  Rub oznake: crta: 1,5 pts – boja: X-10-00-05;

(2)  Calibri regular 8 pts;

(3)  Europska zastava: širina: 15 mm, visina: 10 mm;

(4)  Reklamna zastavica: širina: 51,5 mm, visina: 13 mm;

Tekst „PROIZVOĐAČ”: Calibri regular 15 pts, 100 % bijela;

Tekst „Broj modela”: Calibri regular 13 pts, 100 % bijela;

(5)  QR kôd: širina: 13 mm, visina: 13 mm;

(6)  Raspon od „A” do „G”:

Strelice: visina: 5,6 mm, razmak: 0,78 mm, crna crta: 0,5 pt – boje:

–  A: X-00-X-00;

–  B: 70-00-X-00;

–  C: 30-00-X-00;

–  D: 00-00-X-00;

–  E: 00-30-X-00;

–  F: 00-70-X-00.

(7)  Linija: širina: 88 mm, visina: 2 pts – boja: X-00-00-00;

(8)  Piktogram vanjske buke kotrljanja:

Piktogram kako slijedi: širina: 25,5 mm, visina: 17 mm – boja: X-10-00-05;

(9)  Strelica:

Strelica: širina: 20 mm, visina: 10 mm, 100 % crna;

Tekst: Helvetica Bold 20 pts, 100 % bijela;

Tekst jedinice: Helvetica Bold 13 pts, 100 % bijela;

(10)  Piktogram za led:

Piktogram kako slijedi: širina: 15 mm, visina: 15 mm, crta: 1,5 pts – boja: 100 % crna;

(11)  Piktogram za snijeg:

Piktogram kako slijedi: širina: 15 mm, visina: 15 mm, crta: 1,5 pts – boja: 100 % crna;

(12)  „A” do „G”: Calibri regular 13 pts, 100 % crna;

(13)  Strelice:

Strelice: širina: 11,4 mm, visina: 9 mm, 100 % crna;

Tekst: Calibri Bold 17 pts, 100 % bijela;

(14)  Piktogram za učinkovitost potrošnje goriva:

Piktogram kako slijedi: širina: 19,5 mm, visina: 18,5 mm – boja: X-10-00-05;

(15)  Piktogram za prianjanje na mokroj podlozi:

Piktogram kako slijedi: širina: 19 mm, visina: 19 mm – boja: X-10-00-05.

(c)  Pozadina mora biti bijela.

2.4.  Razred gume mora biti naveden na oznaci u obliku propisanom na ilustraciji iz točke 2.1.

PRILOG III.

Tehnička dokumentacija

Tehnička dokumentacija iz članka 4. stavka 7. uključuje sljedeće:

(a)  naziv i adresu dobavljača;

(b)  ime i potpis osobe koja je ovlaštena obvezati dobavljača;

(c)  trgovački naziv ili zaštitni znak dobavljača;

(d)  model gume;

(e)  dimenzije gume, indeks opterećenja i kategorija brzine;

(f)  upućivanja na primijenjene metode mjerenja.

PRILOG IV.

Informacijski list proizvoda

Informacije u informacijskom listu proizvoda za gume moraju biti navedene u brošuri proizvoda ili drugoj literaturi priloženoj uz proizvod i uključivati sljedeće:

(a)  naziv ili zaštitni znak dobavljača;

(b)  identifikacijsku oznaku modela dobavljača;

(c)  razred učinkovitosti potrošnje goriva za gumu u skladu s Prilogom I.;

(d)  razred prianjanja na mokroj podlozi gume u skladu s Prilogom I.;

(e)  razred vanjske buke kotrljanja i decibela u skladu s Prilogom I.;

(f)  je li guma zimska;

(g)  je li guma za led.

PRILOG V.

Podaci koji se navode u tehničkom promidžbenom materijalu

1.  Informacije o gumama u tehničkim promidžbenim materijalima moraju se navesti redoslijedom utvrđenim kako slijedi:

(a)  razred učinkovitosti potrošnje goriva (slova „A” do „F”);

(b)  razred prianjanja na mokroj podlozi (slova „A” do „G”);

(c)  razred i izmjerena vrijednost vanjske buke kotrljanja (dB);

(d)  je li guma zimska;

(e)  je li guma za led.

2.  Podaci navedeni u točki 1. moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a)  moraju biti lako čitljivi;

(b)  moraju biti lako razumljivi;

(c)  ako je raspoloživo različito razvrstavanje za određeni tip gume ovisno o dimenziji ili drugim parametrima, navodi se raspon između gume najslabije i najbolje učinkovitosti.

3.  Dobavljači na svojim internetskim stranicama također moraju staviti na raspolaganje sljedeće:

(a)  poveznicu na odgovarajuću internetsku stranicu Komisije posvećenu ovoj Uredbi;

(b)  objašnjenje piktograma otisnutih na oznaci;

(c)  izjavu u kojoj se ističe činjenica da stvarne uštede goriva i sigurnost na cesti uvelike ovise o ponašanju vozača, a naročito sljedeće:

–  ekološka vožnja može znatno smanjiti potrošnju goriva,

–  pritisak u gumama treba redovito provjeravati s ciljem optimiziranja karakteristika prianjanja na mokroj podlozi i učinkovitosti potrošnje goriva,

–  zaustavne udaljenosti trebalo bi uvijek strogo poštovati.

PRILOG VI.

Postupak usklađivanja laboratorija u pogledu mjerenja otpora kotrljanja

1.  Definicije

Za potrebe postupka usklađivanja laboratorija, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „referentni laboratorij” znači laboratorij, dio mreže laboratorija čiji je naziv u svrhu postupka usklađivanja objavljen u Službenom listu Europske unije, koji ima sposobnost postizanja točnosti ispitnih rezultata utvrđenih u odjeljku 3. na referentnom stroju;

2.  „laboratorij kandidat” znači laboratorij koji sudjeluje u postupku usklađivanja, a nije referentni laboratorij;

3.  „guma za usklađivanje” znači guma koja se ispituje za svrhe provođenja postupka usklađivanja;

4.  „komplet guma za usklađivanje” znači komplet od pet ili više guma za usklađivanje na jednom stroju;

5.  „dodijeljena vrijednost” znači teoretska vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja (RRC) jedne gume za usklađivanje, kako je izmjerio teoretski reprezentativni laboratorij mreže referentnih laboratorija, koja se upotrebljava za postupak usklađivanja;

6.  „stroj” znači svako vreteno za ispitivanje guma putem jedne određene metode za mjerenje. Primjerice, dva vretena na istom bubnju ne smatraju se jednim strojem.

2.  Opće odredbe

2.1.  Načelo

Koeficijent otpora kotrljanja (RRCm,l) izmjeren (m) u referentnom laboratoriju (l) usklađuje se s dodijeljenim vrijednostima mreže referentnih laboratorija.

Koeficijent otpora kotrljanja RRCm,c izmjeren (m) u laboratoriju kandidatu (c) usklađuje se kroz jedan referentni laboratorij iz mreže po njegovom izboru.

2.2.  Zahtjevi za odabir guma

Komplet od pet ili više guma za usklađivanje odabire se za postupak usklađivanja u skladu s niže navedenim kriterijima. Komplet guma odabire se za gume razreda C1 i C2 zajedno, te jedan komplet za gume razreda C3.

(a)  Komplet guma za usklađivanje odabire se tako da obuhvaća raspon različitih RRC-ova za gume razreda C1 i C2 zajedno, ili za gume razreda C3. U svakom slučaju, razlika između najvišeg RRCm kompleta guma i najnižeg RRCm kompleta guma, prije i poslije usklađivanja, mora iznositi najmanje:

i.  3 kg/t za gume razreda C1 i C2; i

ii.  2 kg/t za gume razreda C3.

(b)  RRCm u laboratoriju kandidatu ili referentnom laboratoriju (RRCm,c ili RRCm,l) na temelju deklariranih vrijednosti RRC-a za svaku gumu za usklađivanje iz kompleta mora biti raspoređen ravnomjerno.

(c)  Vrijednosti indeksa opterećenja moraju primjereno obuhvaćati skupinu guma koju je potrebno ispitati, pri čemu se osigurava da vrijednosti sile otpora kotrljanja također obuhvaćaju skupinu guma koju je potrebno ispitati.

Svaka se guma za usklađivanje prije upotrebe provjerava i zamjenjuje:

(a)  ako njeno stanje ne omogućava njenu uporabu za daljnja ispitivanja; i/ili

(b)  ako su odstupanja RRCm,c ili RRCm,l veća od 1,5 posto u odnosu na ranija mjerenja nakon korekcije za možebitno odstupanje stroja.

2.3.  Metoda mjerenja

Referentni laboratorij mjeri svaku gumu za usklađivanje četiri puta i zadržava posljednja tri rezultata za daljnju analizu, u skladu s točkom 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te primjenjujući uvjete utvrđene u točki 3. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama.

Laboratorij kandidat mjeri svaku gumu za usklađivanje (n + 1) puta s tim da je n određen u odjeljku 5. i zadržava posljednjih n rezultata za daljnju analizu, u skladu s točkom 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te primjenjujući uvjete utvrđene u točki 3. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama.

Svaki put kada se mjeri guma za usklađivanje, iz stroja se odstranjuje sklop guma/kotač, te se cjelokupni postupak ispitivanja određen u točki 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama ponovno provodi ispočetka.

Laboratorij kandidat ili referentni laboratorij izračunava:

(a)  izmjerenu vrijednost svake gume za usklađivanje kako je određeno u Prilogu 6. točkama 6.2. i 6.3. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama (tj. korigirano za temperaturu od 25 °C i promjer bubnja veličine 2 m);

(b)  srednju vrijednost tri (za referentne laboratorije) ili n (za laboratorije kandidate) posljednje izmjerenih vrijednosti svake gume za usklađivanje; i

(c)  standardno odstupanje (σm) prema sljedećoj jednadžbi:

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000011.png

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000012.png

pri čemu je:

i brojač od 1 do p za gume za usklađivanje;

j brojač od 2 do n + 1 za n zadnjih ponovljenih mjerenja za određenu gumu za usklađivanje;

n + 1 broj ponovljenih mjerenja guma (n + 1 = 4 za referentne laboratorije i n + 1 ≥ 4 za laboratorije kandidate);

p broj guma za usklađivanje (p ≥ 5).

2.4.  Formati podataka koji se upotrebljavaju za izračune i rezultate

–  Izmjerene vrijednosti RRC-a korigirane za promjer bubnja i temperaturu zaokružuju se na dva decimalna mjesta.

–  Zatim se provodi izračun sa svim znamenkama: nema dodatnih zaokruživanja, osim u konačnim jednadžbama usklađivanja.

–  Sve vrijednosti standardnih odstupanja prikazuju se na tri decimalna mjesta.

–  Sve vrijednosti RRC-a prikazuju se na dva decimalna mjesta.

–  Svi koeficijenti usklađivanja (A1l, B1l, A2c i B2c zaokružuju se i prikazuju na četiri decimalna mjesta.

3.  Zahtjevi koji se primjenjuju na referentne laboratorije i određivanje dodijeljenih vrijednosti

Dodijeljene vrijednosti svake gume za usklađivanje određuje mreža referentnih laboratorija. Svake dvije godine mreža ocjenjuje stabilnost i valjanost dodijeljenih vrijednosti.

Svaki referentni laboratorij koji sudjeluje u mreži mora ispunjavati specifikacije Priloga 6. Pravilniku UNECE br. 117 i njegovih kasnijih izmjena te ima standardno odstupanje (σm) kako slijedi:

(a)  ne veće od 0,05 kg/t za gume razreda C1 i C2; i

(b)  ne veće od 0,05 kg/t za gume razreda C3.

Svaki referentni laboratorij u mreži mjeri u skladu s odjeljkom 2.3. komplete guma za usklađivanje koji su sukladni specifikaciji iz odjeljka 2.2.

Dodijeljena vrijednost svake gume za usklađivanje prosjek je izmjerenih vrijednosti koje su dostavili referentni laboratoriji iz mreže za tu gumu za usklađivanje.

4.  Postupak za usklađivanje referentnog laboratorija s dodijeljenim vrijednostima

Svaki laboratorij kandidat (l) usklađuje se s svakim novim kompletom dodijeljenih vrijednosti te uvijek nakon znatne promjene strojeva ili bilo kakvog odstupanja podataka o kontrolnoj gumi stroja.

Pri usklađivanju se na svim pojedinačnim podacima upotrebljava tehnika linearne regresije. Koeficijenti regresije, A1l i B1l, izračunavaju se na sljedeći način:

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000013.png

pri čemu je:

RRC dodijeljena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja;

RRCm,l je pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio referentni laboratorij (l) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja).

5.  Zahtjevi koji se primjenjuju na laboratorije kandidate

Laboratoriji kandidati ponavljaju postupak usklađivanja najmanje jednom svake dvije godine te uvijek nakon znatne promjene strojeva ili bilo kakvog odstupanja podataka o kontrolnoj gumi stroja.

Uobičajeni komplet od pet različitih guma, koje su sukladne specifikaciji iz odjeljka 2.2. mjeri se u skladu s odjeljkom 2.3. u laboratoriju kandidatu i nakon toga u jednom referentnom laboratoriju. Na zahtjev laboratorija kandidata može se ispitati više od pet guma za usklađivanje.

Laboratorij kandidat mora dostaviti komplet guma za usklađivanje odabranom referentnom laboratoriju.

Laboratorij kandidat (c) mora ispunjavati specifikacije Priloga 6. Pravilniku UNECE br. 117 i njegovih kasnijih izmjena te po mogućnosti imati standardno odstupanje (am) kako slijedi:

(a)  ne veće od 0,075 kg/t za gume razreda C1 i C2; i

(b)  ne veće od 0,06 kg/t za gume razreda C3.

Ako je standardno odstupanje (σm) laboratorija kandidata veće od gornjih vrijednosti pri četiri mjerenja, od kojih se tri posljednja mjerenja upotrebljavaju za izračune, tada se broj n+1 ponovljenih mjerenja povećava prema sljedećoj jednadžbi za cijelu seriju:

n+1 = 1+(σm/γ)2, zaokruženo na najbliži veći cijeli broj

pri čemu je:

γ = 0,043 kg/t za gume razreda C1 i C2

γ = 0,035 kg/t za gume razreda C3.

6.  Postupak za usklađivanje laboratorija kandidata

Svaki referentni laboratorij (i) koji sudjeluje u mreži izračunava funkciju linearne regresije svih pojedinačnih podataka laboratorija kandidata (c). Koeficijenti regresije, A2c i B2c, izračunavaju se na sljedeći način:

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000014.png

gdje je:

RRCm,l pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio referentni laboratorij (l) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja)

RRCm,c je pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio laboratorij kandidat (c) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja).

Ako je vrijednost koeficijenta determinacije R² niža od 0,97, laboratorij kandidat ne usklađuje se.

Usklađeni RRC guma koje ispituje laboratorij kandidat izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:

20190326-P8_TA(2019)0230_HR-p0000015.png

PRILOG VII.

Postupak provjere

Usklađenost deklariranih razreda učinkovitosti potrošnje goriva, prianjanja na mokroj podlozi i vrijednosti vanjske buke od kotrljanja s ovom Uredbom te usklađenost s ovom Uredbom dodatnih informacija o učinkovitosti na oznaci, procjenjuje se za svaki tip gume ili svaku grupu guma koju odredi dobavljač, u skladu s jednim od sljedećih postupaka:

(a)  prvo se ispituje jedna guma ili jedan komplet guma:

1.  ako izmjerene vrijednosti udovoljavaju deklariranim razredima ili deklariranoj vrijednosti vanjske buke kotrljanja u okviru dopuštenih odstupanja utvrđenih u tablici 1., gume su uspješno prošle ispitivanje;

2.  ako izmjerene vrijednosti ne udovoljavaju deklariranim razredima ili deklariranoj vrijednosti vanjske buke kotrljanja u okviru raspona utvrđenog u tablici 1., ispituju se još tri gume ili kompleta guma. Prosječna izmjerena vrijednost koja proizlazi iz ispitivanja triju guma ili kompleta guma koristi se za ocjenu sukladnosti s deklariranim informacijama u okviru raspona utvrđenog u tablici 1.;

(b)  ako označeni razredi ili vrijednosti proizlaze iz rezultata ispitivanja homologacije dobivenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 ili Pravilnikom UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama, države članice mogu koristiti mjerne podatke dobivene na temelju ispitivanja sukladnosti proizvodnje guma.

Pri ocjenjivanju mjernih podataka dobivenih iz ispitivanja sukladnosti proizvodnje moraju se uzeti u obzir odstupanja utvrđena u tablici 1.

Tablica 1.

Mjereni parametar

Dopuštena odstupanja pri provjeri

Koeficijent otpora kotrljanja (učinkovitost potrošnje goriva)

Usklađena izmjerena vrijednost ne smije biti veća od gornje granice (najviši RRC) deklariranog razreda za više od 0,3 kg/1 000 kg.

Vanjska buka kotrljanja

Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od nazivne vrijednosti N za više od 1 dB(A).

Prianjanje na mokroj podlozi

Izmjerena vrijednost G(T) ne smije biti manja od donje granice (najmanja vrijednost G) deklariranog razreda.

Prianjanje na snijegu

Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od minimalnog indeksa učinkovitosti na snijegu.

Prianjanje na ledu

Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od minimalnog indeksa učinkovitosti na ledu.

PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 1222/2009

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 1. stavak 2.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 3.

Članak 3. stavak 3.

Članak 3. stavak 4.

Članak 3. stavak 4.

Članak 3. stavak 5.

Članak 3. stavak 6.

Članak 3. stavak 5.

Članak 3. stavak 7.

Članak 3. stavak 8.

Članak 3. stavak 9.

Članak 3. stavak 6.

Članak 3. stavak 10.

Članak 3. stavak 7.

Članak 3. stavak 11.

Članak 3. stavak 8.

Članak 3. stavak 12.

Članak 3. stavak 9.

Članak 3. stavak 13.

Članak 3. stavak 10.

Članak 3. stavak 14.

Članak 3. stavak 11.

Članak 3. stavak 15.

Članak 3. stavak 16.

Članak 3. stavak 12.

Članak 3. stavak 17.

Članak 3. stavak 13.

Članak 3. stavak 18.

Članak 3. stavak 19.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1. točka (a)

Članak 4. stavak 1. točka (b)

Članak 4. stavak 1. točka (b)

Članak 4. stavak 1. točka (b)

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 6.

Članak 4. stavak 5.

Članak 4. stavak 6.

Članak 4. stavak 7.

Članak 4. stavak 8.

Članak 4. stavak 9.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 5. stavak 1.

Članak 6. stavak 1.

Članak 5. stavak 1. točka (a)

Članak 6. stavak 1. točka (a)

Članak 5. stavak 1. točka (b)

Članak 6. stavak 1. točka (b)

Članak 6. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 5. stavak 2.

Članak 6. stavak 4.

Članak 5. stavak 3.

Članak 6. stavak 5.

Članak 6. stavak 6.

Članak 6. stavak 7.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 9. stavak 1.

Članak 10. stavak 1.

Članak 9. stavak 2.

Članak 10.

Članak 10. stavak 2.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 12. točka (a)

Članak 12. točka (b)

Članak 12. točka (c)

Članak 11. točka (a)

Članak 11. točka (b)

Članak 11. točka (c)

Članak 12. točka (d)

Članak 12.

Članak 11.

Članak 11. stavak 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 11. stavak 3.

Članak 13.

Članak 13.

Članak 14.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 16.

Članak 17.

(1)SL C 62, 15.2.2019., str. 280.
(2)SL C […], […], str. […].
(3)SL C […], […], str. […].
(4)COM(2017)0658.
(5)Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.).
(6)Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
(7)Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).
(8)SL L 307, 23.11.2011., str. 3.
(9)COM(2018)0028.
(10)Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
(11)COM(2017)0279.
(12)Upućivanje se dodaje nakon donošenja prijedloga.
(13)Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
(14)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.


Autorska prava na jedinstvenom digitalnom tržištu ***I
PDF 133kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2016)0593 – C8-0383/2016 – 2016/0280(COD))
P8_TA(2019)0231A8-0245/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0593),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0383/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3., članak 53. stavak 1. i članke 62. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. siječnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja te mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za građanske poslove, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0245/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ

P8_TC1-COD(2016)0280


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/790.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVA KOMISIJE O ORGANIZATORIMA SPORTSKIH DOGAĐANJA

„Komisija prepoznaje važnost organizatora sportskih događanja i njihove uloge u financiranju sportskih aktivnosti u Uniji. S obzirom na društvenu i gospodarsku dimenziju sporta u Uniji, Komisija će ocijeniti izazove s kojima se suočavaju organizatori sportskih događanja u digitalnom okruženju, a posebno pitanja povezana s nezakonitim emitiranjem sportskih programa na internetu.“

(1) SL C 125, 21.4.2017., str. 27.
(2) SL C 207, 30.6.2017., str. 80.


Ugovori o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja (COM(2015)0634 – C8-0394/2015 – 2015/0287(COD))
P8_TA(2019)0232A8-0375/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0634),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0394/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0375/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga

P8_TC1-COD(2015)0287


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/770.)

(1) SL C 264, 20.7.2016., str. 57.


Ugovori o prodaji robe ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o izmijenjenom Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o prodaji robe, izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2017)0637 – C8-0379/2017 – 2015/0288(COD))
P8_TA(2019)0233A8-0043/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0635) i izmijenjeni prijedlog (COM(2017)0637),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0379/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2016.(1) i od 15. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0043/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ

P8_TC1-COD(2015)0288


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/771.)

(1) SL C 264, 20.7.2016., str. 57.
(2) SL C 227, 28.6.2018., str. 58.


Ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) ***I
PDF 133kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) (COM(2018)0143 – C8-0123/2018 – 2018/0069(COD))
P8_TA(2019)0234A8-0381/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0143),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0123/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0381/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja)

P8_TC1-COD(2018)0069


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/982.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o rekreacijskom ribolovu

Komisija podsjeća da je jedan od ciljeva utvrđenih u Ministarskoj deklaraciji MedFish4Ever, donesenoj u ožujku 2017., da se što je prije moguće, a najkasnije do 2020., utvrdi skup osnovnih pravila kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje rekreacijskim ribolovom na Sredozemlju.

U skladu s tim ciljem srednjoročna strategija Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) za razdoblje 2017.–2020. među mjerama koje se provode na području GFCM-a sadržava procjenu učinaka rekreacijskog ribolova i razmatranje najboljih mjera upravljanja za reguliranje tih aktivnosti. U tom kontekstu unutar GFCM-a osnovana je radna skupina za rekreacijski ribolov radi izrade usklađene regionalne metodologije za ocjenu rekreacijskog ribolova.

Komisija će i dalje ulagati napore unutar GFCM-a kako bi se ostvario cilj utvrđen u Deklaraciji MedFish4Ever.

Izjava Komisije o crvenom koralju

Komisija podsjeća da su mjere očuvanja donesene u okviru regionalnog prilagodljivog plana upravljanja za iskorištavanje crvenog koralja u Sredozemnome moru [Preporuka GFCM/41/2017/5] privremene. Te će mjere, koje uključuju mogućnost uvođenja ograničenja ulova, Znanstveni savjetodavni odbor GFCM-a ocijeniti u 2019. kako bi ih GFCM revidirao na svojem 43. godišnjem zasjedanju (studeni 2019.).

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 95.


Usklađivanje obveza izvješćivanja u području politike o okolišu ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 (COM(2018)0381 – C8-0244/2018 – 2018/0205(COD))
P8_TA(2019)0235A8-0324/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0381),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak114., članak 192. stavak 1. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija predala prijedlog Parlamentu (C8-0244/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za pravna pitanja (A8-0324/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okolišem te o izmjeni uredaba (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 te Direktive Vijeća 86/278/EEZ

P8_TC1-COD(2018)0205


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1010.)

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 99.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 23. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0399).


Posebna pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine ***I
PDF 128kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ u pogledu roka za provedbu posebnih pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine s poboljšanim aerodinamičkim radnim učinkom, energetskom učinkovitošću i sigurnošću (COM(2018)0275 – C8-0195/2018 – 2018/0130(COD))
P8_TA(2019)0236A8-0042/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0275),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0195/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0042/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Odluke (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ u pogledu roka za provedbu posebnih pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine s poboljšanim aerodinamičkim radnim značajkama, boljom energetskom učinkovitošću i poboljšanim sigurnosnim značajkama

P8_TC1-COD(2018)0130


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2019/984.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 286.


Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak (COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))
P8_TA(2019)0237A8-0483/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0355),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0209/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0483/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti

P8_TC1-COD(2018)0180


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2089.)

(1)SL C 62, 15.2.2019., str. 103.
(2)SL C 86, 7.3.2019., str. 24.


Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ***I
PDF 557kWORD 162k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja (COM(2018)0374 – C8-0229/2018 – 2018/0199(COD))
P8_TA(2019)0238A8-0470/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0374),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 178., članak 209. stavak 1., članak 212. stavak 2. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0229/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0470/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja

P8_TC1-COD(2018)0199


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 178., članak 209. stavak 1., članak 212. stavak 2. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)  Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja određenim kategorijama regija, među kojima se posebno navode pogranične regije ruralnih područja, područja zahvaćenih industrijskom tranzicijom, regija s niskom gustoćom naseljenosti te otočnih i planinskih regija. [Am. 1]

(2)  U Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća(7) utvrđuju se zajedničke odredbe za EFRR te određene druge fondove, a u Uredbi (EU) [novi EFRR] Europskog parlamenta i Vijeća(8) utvrđuju se odredbe koje se odnose na posebne ciljeve i područje primjene potpore iz EFRR-a. Sada je potrebno donijeti posebne odredbe povezane s ciljem „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), u okviru kojeg jedna ili više država članica ostvaruje i njihove regije ostvaruju prekograničnu suradnju u pogledu djelotvornog programiranja, uključujući odredbe o tehničkoj pomoći, praćenju, evaluaciji, komunikaciji, prihvatljivosti, upravljanju i kontroli te financijskom upravljanju. [Am. 2]

(3)  Kako bi se podržao skladan i kooperativan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama i kako bi se smanjile postojeće razlike, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega). Pritom bi trebalo uzeti u obzir načela višerazinskog upravljanja i partnerstva te osnažiti pristupe usmjerene na konkretna područja. [Am. 3]

(3a)  Različitim sastavnicama Interrega trebalo bi pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja kako je opisano u Programu održivog razvoja do 2030. donesenom u rujnu 2015. [Am. 4]

(4)  Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”(9) („Komunikacija o graničnim regijama”). Slijedom toga, Stoga bi prekogranična sastavnica suradnja trebala bi biti ograničena na obuhvaćati suradnju na kopnenim ili granicama, a prekogranična suradnja na pomorskim granicama trebala bi biti integrirana u transnacionalnu , ne dovodeći u pitanje novu sastavnicu za suradnju najudaljenijih regija. [Am. 5]

(5)  Sastavnica prekogranične suradnje trebala bi uključivati i suradnju između jedne ili više država članica odnosno njihovih regija i jedne ili više zemalja odnosno regija ili drugih područja izvan Unije. Uključivanje unutarnje i vanjske prekogranične suradnje u ovu Uredbu trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem i usklađivanjem primjenjivih odredbi za programska tijela u državama članicama, kao i za partnerska tijela i korisnike izvan Unije u usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020. [Am. 6]

(6)  Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebao uključivati i pomorsku prekograničnu suradnju ,uz puno poštovanje načela supsidijarnosti. Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna transnacionalna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati i, prema potrebi, područja oko morskih bazena i integrirati prekograničnu suradnju na pomorskim granicama tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe prethodne pomorske prekogranične suradnje unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje koja su geografski izvan područja koja su obuhvaćena prekograničnim programima. [Am. 7]

(7)  Na temelju iskustva s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u najudaljenijim regijama, gdje kombinacija obje sastavnice unutar jednog programa po području suradnje nije rezultirala dovoljnim pojednostavnjenjem za programska tijela i korisnike, potrebno je uspostaviti posebnu dodatnu sastavnicu najudaljenijih regija kako bi se najudaljenijim regijama omogućila najdjelotvornija i najjednostavnija suradnja sa susjednim s trećim zemljama, prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju, uzimajući u obzir njihove posebnosti. [Am. 8]

(8)  Na temelju pozitivnog iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega, s jedne strane, i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: jedan kojim će se omogućiti sve vrste s druge strane, međuregionalna suradnja između gradova i regija, putem razmjene iskustva, inovativni pristupi i izgradnja razvoja kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske (Europska teritorijalna suradnja i Ulaganje za rast i radna mjesta) važna je sastavnica za pronalazak zajedničkih rješenja u području kohezijske politike i uspostavu trajnih partnerstava. Stoga je potrebno nastaviti provoditi postojeće programe, osobito promicanje suradnje na temelju projekata, uključujući promicanje Europskih grupacija grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(10), i drugi za poboljšanje analize razvojnih trendova. Suradnju na temelju projekata diljem Unije trebalo bi integrirati u novu sastavnicu ulaganja u međuregionalne inovacije i usko povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”(11), osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija ili poljoprivredno-prehrambeni sektor. Konačno, integrirani teritorijalni razvoj usmjeren na funkcionalna urbana područja ili urbana područja trebao bi niti koncentriran unutar programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i u jednom popratnom instrumentu – „Europska urbana inicijativa”. Dva programa u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja , kao i makroregionalne strategije. [Am. 9]

(8a)   Nova inicijativa za ulaganja u međuregionalne inovacije trebala bi se temeljiti na pametnoj specijalizaciji i upotrebljavati se za potporu tematskim platformama za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija, kružno gospodarstvo, socijalne inovacije, zaštita okoliša ili poljoprivredno-prehrambeni sektor te kao pomoć onima koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije da se okupe kako bi povećali inovacije te na europsko tržište donijeli inovativne proizvode, procese i ekosustave. Dokazi upućuju na to da i dalje postoje trajni sustavni propusti u fazi ispitivanja i provjere valjanosti demonstracije novih tehnologija (npr. ključne omogućavajuće tehnologije), osobito kada je inovacija rezultat integracije komplementarnih regionalnih specijalizacija kojima se stvaraju inovativni vrijednosni lanci. Taj je propust osobito presudan u fazi između probnog izvođenja i potpunog uvođenja inovacija na tržište. U nekim strateškim tehnološkim i industrijskim područjima MSP-ovi trenutačno ne mogu računati na izvrsnu i otvorenu, povezanu paneuropsku demonstracijsku infrastrukturu. Dva programa u okviru inicijative za međuregionalnu suradnju trebala bi obuhvaćati cijelu Europsku uniju i biti otvoreni za sudjelovanje PZP-ova, trećih zemalja, njihovih regija i organizacija za regionalnu integraciju i suradnju, osobito najudaljenijih regija susjednih zemalja. Trebalo bi poticati sinergije između ulaganja u međuregionalne inovacije i drugih relevantnih programa EU-a, kao što su programi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020., Strategije za digitalno tržište u Europi i programa jedinstvenog tržišta jer će se njima povećati učinak ulaganja i osigurati bolja vrijednost za građane. [Am. 10]

(9)  Potrebno je utvrditi zajedničke objektivne kriterije za određivanje prihvatljivih regija i područja. U tu bi se svrhu utvrđivanje prihvatljivih regija i područja na razini Unije trebalo temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća(12). [Am. 11]

(10)  Potrebno je nastaviti podupirati ili, po potrebi, uspostaviti suradnju u svim njezinim dimenzijama sa susjednim trećim zemljama Unije jer je takva suradnja važan alat politike regionalnog razvoja te treba biti na korist regijama država članica koje graniče s trećim zemljama. S tim bi se ciljem iz EFRR-a iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, IPA-e(13), NDICI-ja(14) i OCTP-a(15) trebali podržavati programi u okviru prekogranične suradnje, transnacionalne suradnje i pomorske suradnje, suradnje najudaljenijih regija i međuregionalne suradnje. Potpora iz EFRR_a i iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebala bi se temeljiti na uzajamnosti i proporcionalnosti. Međutim, za IPA III CBC i NDICI CBC, potpora iz EFRR-a trebala bi se dopuniti barem jednakim iznosima u okviru IPA III CBC-a i NDICI CBC-a, podložno maksimalnom iznosu utvrđenom u odgovarajućem pravnom aktu, odnosno najviše 3 % financijske omotnice u okviru programa IPA-e III i najviše 4 % financijske omotnice zemljopisnog programa za susjedstvo na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) NDICI-ja. [Am. 12]

(10a)   Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost regijama koje postaju nove vanjske granice Unije kako bi se zajamčio odgovarajući kontinuitet programa suradnje koji su u tijeku. [Am. 13]

(11)  Pomoć iz IPA-e III trebala bi uglavnom biti usmjerena na pomaganje korisnicima IPA-e u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava te promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, socijalne uključenosti i nediskriminacije, te regionalnog i lokalnog razvoja. Pomoć iz IPA-e trebala bi se i dalje upotrebljavati za pružanje potpore korisnicima IPA-e u pogledu unapređenja regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući provedbu makroregionalnih strategija Unije. Osim toga, pomoć iz IPA-e trebala bi se dodjeljivati i za rješavanje pitanja sigurnosti, migracija i upravljanja granicama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu relevantnih informacija, poboljšanje granične kontrole i provođenje zajedničkih napora u borbi protiv nezakonite migracije i krijumčarenja migranata. [Am. 14]

(12)  U pogledu pomoći iz NDICI-ja, Unija bi trebala razviti poseban odnos sa susjednim zemljama s ciljem uspostavljanja područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljenog na vrijednostima Unije i obilježenog bliskim i mirnim odnosima koji se temelje na suradnji. Ovom Uredbom i NDICI-jem stoga je potrebno podržati unutarnje i vanjske aspekte relevantnih makroregionalnih strategija. Te su inicijative strateški važne i daju smislene političke okvire za produbljivanje odnosa s partnerskim zemljama i među njima na temelju načela uzajamne odgovornosti, zajedničkih obveza i odgovornosti.

(12a)  Razvijanje sinergije s vanjskim djelovanjem Unije i njezinim razvojnim programima također bi trebalo osigurati maksimalan učinak uz istodobno zadovoljavanje načela usklađenosti politika radi razvoja, kako je predviđeno člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Postizanje usklađenosti svih politika Unije ključno je za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. [Am. 15]

(13)  Važno je i dalje pratiti ulogu ESVD-a i Komisije u pripremi strateških programa i programa Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja kako je utvrđeno Odlukom Vijeća 2010/427/EU(16).

(14)  S obzirom na posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, potrebno je donijeti mjere u pogledu poboljšanja uvjeta pod kojima te regije mogu imati pristup strukturnim fondovima. Slijedom toga, neke bi odredbe ove Uredbe trebalo prilagoditi posebnostima najudaljenijih regija kako bi pojednostavila i potaknula suradnju njihova suradnja s njihovim susjedima trećim zemljama i PZP-ovima, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(17). [Am. 16]

(14a)  Uredbom se predviđa mogućnost da PZP-ovi sudjeluju u programima Interrega. Treba uzeti u obzir posebnosti i izazove PZP-ova kako bi im se omogućio djelotvoran pristup i sudjelovanje. [Am. 17]

(15)  Potrebno je utvrditi sredstva dodijeljena za svaku od različitih sastavnica Interrega, uključujući udio svake države članice u ukupnim iznosima za prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju te potencijal dostupan državama članicama u pogledu fleksibilnosti među tim sastavnicama. U usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020., potrebno je smanjiti udio za prekograničnu suradnju, povećati udio za transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju zbog integracije pomorske suradnje te stvoriti novu sastavnicu suradnje najudaljenijih S obzirom na globalizaciju, suradnju usmjerenu na poticanje ulaganja za stvaranje više radnih mjesta i rast te zajednička ulaganja s drugim regijama trebala bi, međutim, odrediti i zajednička obilježja i ambicije regija, a ne nužno granice pa bi stoga trebalo osigurati dostatna dodatna sredstva za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije kako bi se odgovorilo na uvjete na globalnom tržištu. [Am. 18]

(16)  Za najučinkovitiju upotrebu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebalo bi uspostaviti mehanizam za organizaciju vraćanja takve potpore u slučajevima kada programe vanjske suradnje nije moguće donijeti ili ih treba obustaviti, uključujući s trećim zemljama koje ne primaju potporu ni iz kojeg financijskog instrumenta Unije. Tim bi se mehanizmom trebali nastojati postići optimalno funkcioniranje programa i najveća moguća koordinacija među tim instrumentima.

(17)  Doprinosi iz EFRR-a u okviru Interrega trebali bi biti namijenjeni posebnim ciljevima u okviru ciljeva kohezijske politike. Međutim, popis posebnih ciljeva u okviru različitih tematskih ciljeva trebao bi se prilagoditi posebnim potrebama Interrega utvrđivanjem dodatnih posebnih ciljeva u okviru cilja politike „socijalno osjetljivija Europe kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava” kako bi se omogućile intervencije poput ESF-a.

(18)  U kontekstu jedinstvene i posebne okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, trebala bi se nastaviti nastavlja se provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te bi se trebao nastaviti rad iz prethodnih programa između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, nužno je osigurati da se, u slučajevima kad taj program djeluje kao potpora miru i pomirenju, doprinosi iz EFRR-a mogu dodjeljivati i za promicanje socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti i suradnje u predmetnim regijama, posebice putem mjera za promicanje kohezije među zajednicama. S obzirom na posebnosti tog programa, njime je potrebno upravljati na integrirani način, tako da se doprinos Ujedinjene Kraljevine integrira u program kao vanjski namjenski prihod. Nadalje, neka od pravila o odabiru operacija iz ove Uredbe ne bi se trebala primjenjivati na taj program kad je riječ o operacijama za potporu miru i pomirenju. [Am. 19]

(19)  Ovom bi se Uredbom trebala dodati dva cilja specifična za Interreg: jedan kojim se podržava cilj specifičan za Interreg o jačanju institucijskih kapaciteta, pospješivanju pravne i administrativne suradnje, osobito u pogledu primjene Komunikacije o graničnim regijama, pojačavanju suradnje između građana i institucija te razvoju i koordinaciji makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, te drugi kojim se rješavaju posebna pitanja vanjske suradnje kao što su sigurnost, zaštita, upravljanje graničnim prijelazima i migracije.

(20)  Glavni dio potpore Unije trebao bi biti usmjeren na ograničen broj ciljeva politike kako bi se maksimalno povećao utjecaj Interrega. Potrebno je ojačati sinergiju i komplementarnost sastavnica programa INTERREG. [Am.20]

(21)  Odredbe o pripremi, odobravanju i izmjeni programa Interrega te o teritorijalnom razvoju, odabiru operacija, praćenju i evaluaciji, programskim tijelima, reviziji operacija te o transparentnosti i komunikaciji potrebno je prilagoditi posebnostima programa Interrega u usporedbi s odredbama iz Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Te bi posebne odredbe trebale ostati jednostavne i jasne kako bi se izbjeglo prekomjerno reguliranje i dodatno administrativno opterećenje za države članice i korisnike. [Am. 21]

(22)  Odredbe o kriterijima za operacije koje će se uzeti u obzir kao stvarno zajedničke i kooperativne, o partnerstvu u okviru operacije Interrega te o obvezama glavnog partnera kako su utvrđene tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potrebno je zadržati. Međutim, Partneri u Interregu trebali bi surađivati u sve četiri dimenzije (razvoj, provedba, zapošljavanje pogledu razvoja i provedbe te zapošljavanja osoblja i financiranje), ili financiranja, ili jednog i drugog, odnosno, u okviru suradnje najudaljenijih regija, u tri od četiri dimenzije jer bi trebalo biti jednostavnije kombinirati potporu iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja na razini programa i na razini operacija. [Am. 22]

(22a)  Projekti „od građana za građane” i manji projekti važan su i uspješan instrument u okviru programa prekogranične suradnje u cilju svladavanja graničnih i prekograničnih prepreka i poticanja kontakta među ljudima na lokalnoj razini, čime se postiže integracija pograničnih područja i njihovih stanovnika. Projekti „od građana za građane” i manji projekti provode se u brojnim područjima, kao što su, među ostalim, kultura, sport, turizam, opće obrazovanje i strukovno osposobljavanje, gospodarstvo, znanost, zaštita okoliša i ekologija, zdravstvena skrb, promet i mali infrastrukturni projekti, administrativna suradnja i aktivnosti informiranja. Kao što je navedeno i u mišljenju Europskog odbora regija pod nazivom „Projekti ‘od građana za građane’ i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”(18), takvim se projektima nudi velika europska dodana vrijednost te se uvelike pridonosi općem cilju programa prekogranične suradnje. [Am. 23]

(23)  Potrebno je pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte koji se provode od uspostave Interrega, ali Od uvođenja Interrega projekti „od građana za građane” i mali projekti uglavnom se podupiru s pomoću fondova za male projekte ili sličnih instrumenata, koji, međutim, nikada nisu bili obuhvaćeni posebnim odredbama. Kao što je navedeno i u Mišljenju Odbora regija pod nazivom „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”(19), takvi fondovi za male projekte imaju važnu ulogu u izgradnji povjerenja između građana i institucija, nude veliku europsku dodanu vrijednost te uvelike pridonose općem cilju programa prekogranične suradnje jer omogućavaju svladavanje graničnih prepreka te integraciju pograničnih područja i njihovih stanovnika. te je stoga potrebno pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte. Kako bi se zadržale dodana vrijednost i koristi od projekata „od građana za građane” i manjih projekata, ujedno u pogledu lokalnog i regionalnog razvoja te kako bi se upravljanje financiranjem malih projekata pojednostavnilo za krajnje primatelje, koji često nisu navikli na podnošenje zahtjeva za sredstva Unije, upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i primjena fiksnih iznosa trebale bi biti obvezne ispod određenog praga. [Am. 24]

(24)  Zbog sudjelovanja više od jedne države članice, a time i viših administrativnih troškova, među ostalim za regionalne kontaktne točke (poznate i pod nazivom antene), koje su važni kontakti za podnositelje projektnih zahtjeva i subjekte koji provode projekte, a time i izravna poveznica sa zajedničkim tajništvima odnosno tijelima, ali osobito osobito u pogledu kontrole i prijevoda, gornja granica rashoda za tehničku pomoć trebala bi biti viša od one u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. Kako bi se nadoknadili veći administrativni troškovi, države članice trebale bi se poticati da, kad god je to moguće, smanje administrativno opterećenje u pogledu provedbe zajedničkih projekata. Osim toga, za programe Interrega s ograničenom podrškom Unije ili programe vanjske prekogranične suradnje trebao bi se dodijeliti određeni minimalni iznos za tehničku pomoć kako bi se osiguralo dostatno financiranje za učinkovitost mjera tehničke pomoći. [Am. 25]

(25)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu.

(25a)  Kad je riječ o smanjenju administrativnog opterećenja, Komisija, države članice i regije trebale bi usko surađivati radi iskorištavanja odgovarajućih poboljšanih pravila za sustav upravljanja i kontrole programa Interrega iz članka 77. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 26]

(26)  Na temelju iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., potrebno je nastaviti sa sustavom uvođenja jasne hijerarhije pravila o prihvatljivosti rashoda, uz zadržavanje načela pravila o prihvatljivosti rashoda koja će se uspostaviti na razini Unije ili za program Interrega u cjelini kako bi se izbjegle eventualne proturječnosti ili nedosljednosti između različitih uredbi te između uredbi i nacionalnih pravila. Dodatna pravila koja je donijela jedna država članica i koja bi se primjenjivala samo na korisnike u toj državi članici trebala bi biti ograničena na strogi minimum. U ovu bi Uredbu posebice trebalo uključiti odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 481/2014(20) donesene za programsko razdoblje 2014. – 2020.

(27)  Potrebno je potaknuti Države članice da dodjeljuju trebale bi, prema potrebi, delegirati funkcije upravljačkog tijela nekom novom ili, ako je to primjenjivo, postojećem EGTS-u ili da stvore stvoriti takvu grupaciju, kao i druge prekogranične pravne osobe, odgovornu za upravljanje potprogramom, ili integriranim teritorijalnim ulaganjem ili jednim ili više fondova za male projekte, ili za djelovanje kao jedini partner. Države članice trebale bi omogućavati regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima iz različitih država članica da uspostave grupacije za suradnju s pravnom osobnošću i uključuju lokalna i regionalna nadležna tijela u svoj rad. [Am. 27]

(28)  Kako bi se nastavio lanac plaćanja uspostavljen za programsko razdoblje 2014. – 2020., npr. od Komisije do glavnog partnera preko tijela za ovjeravanje, potrebno je taj lanac plaćanja nastaviti u okviru računovodstvene funkcije. Potporu Unije potrebno je isplatiti glavnom partneru, osim bi to dovelo do dvostruke naknade za konverziju u euro i natrag u drugu valutu ili obrnuto između glavnog partnera i ostalih partnera. Ako nije drukčije navedeno, glavni partner treba zajamčiti da ostali partneri dobiju ukupan iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije u cijelosti i unutar roka dogovorenog sa svim partnerima, pridržavajući se istog postupka kao glavni partner. [Am. 28]

(29)  U skladu s [člankom 63. stavkom 9.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] u sektorskim pravilima potrebno je uzeti u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje (Interrega), posebice u pogledu revizijske funkcije. Odredbe o godišnjem revizorskom mišljenju, godišnjem izvješću o kontroli i reviziji operacije stoga bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi programima u kojima sudjeluje više od jedne nego jedna država članica. [Am. 29]

(30)  Potrebno je uspostaviti jasan lanac financijske odgovornosti u pogledu povrata uslijed nepravilnosti od jedinog partnera ili od ostalih partnera putem glavnog partnera i upravljačkog tijela do Komisije. Potrebno je osigurati odgovornost država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja (PZP-ova), za slučaj ako dobivanje povrata od jedinog partnera ili ostalih partnera ili glavnog partnera nije uspjelo, što znači da država članica nadoknađuje taj iznos upravljačkom tijelu. Slijedom toga, u programima Interrega nisu predviđeni nenadoknadivi iznosi na razini korisnika. Međutim, Potrebno je, međutim, pojasniti pravila u slučaju da država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ne nadoknadi taj iznos upravljačkom tijelu. Potrebno je pojasniti i obveze glavnog partnera u pogledu povrata. Konkretno Nadalje, odbor za praćenje trebao bi uspostaviti i dogovoriti postupke povezane s povratima. Međutim, upravljačko tijelo ne bi trebalo imati mogućnost prisiliti glavnog partnera da pokrene sudski postupak u drugoj zemlji. [Am. 30]

(30a)   Primjereno je poticati na financijsku disciplinu. Ujedno bi pri opozivu proračunskih obveza trebalo uzeti u obzir složenost programa Interrega i njihove provedbe. [Am. 31]

(31)  Kako bi se u državama članicama i trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima primijenio uglavnom zajednički skup pravila, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova, osim ako se u posebnom poglavlju ove Uredbe utvrde posebna pravila. Za tijela programa Interrega mogu postojati odgovarajuća usporediva tijela u trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima. Početak prihvatljivosti rashoda trebao bi biti povezan s potpisivanjem sporazuma o financiranju od strane relevantne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a. Javna nabava za korisnike u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u treba slijediti pravila za vanjsku nabavu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) [novi FR-Omnibus] Europskog parlamenta i Vijeća(21). Potrebno je utvrditi postupke za sklapanje sporazuma o financiranju sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om, kao i sporazuma između upravljačkog tijela i svake treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u pogledu potpore iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ili u slučaju prijenosa dodatnog doprinosa od treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u program Interrega, osim nacionalnog sufinanciranja.

(32)  Iako bi se programi Interrega u kojima sudjeluju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi trebali provoditi u okviru podijeljenog upravljanja, suradnja najudaljenijih regija može se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Posebnim bi se pravilima trebao utvrditi način primjene za primjenu tih programa u cjelini ili djelomično u okviru neizravnog upravljanja. [Am. 32]

(33)  S obzirom na iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u pogledu velikih infrastrukturnih projekata u programima prekogranične suradnje u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, potrebno je pojednostavniti postupke. Međutim, Komisija treba zadržati određena prava u vezi s odabirom takvih projekata.

(34)  Komisiji je potrebno dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje i izmjenu popisa programa Interrega te ukupnog iznosa iz potpore Unije za svaki program Interrega, te za donošenje odluka o odobravanju programa Interrega i njihovih izmjena. Te provedbene ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(22). Iako su ti akti općeg karaktera, trebalo bi upotrebljavati savjetodavni postupak jer se njima samo tehnički provode odredbe.

(35)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje ili izmjenu programa Interrega, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Međutim, kad je to primjenjivo, za programe vanjske prekogranične suradnje trebali bi se, kad je to primjenjivo, poštovati odborski postupci uspostavljeni na temelju uredbi (EU) [IPA III] i [NDICI] s obzirom na prvu odluku o odobrenju tih programa. [Am. 33]

(36)  Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene Priloga o predlošku za programe Interrega. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci u državama članicama te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata.

(36a)  Promicanje Europske teritorijalne suradnje važan je prioritet kohezijske politike Unije. Potpora malim i srednjim poduzećima za troškove nastale u projektima europske teritorijalne suradnje već je obuhvaćena skupnim izuzećem u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014(23) (Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER)). Posebne odredbe o regionalnim potporama za ulaganja poduzeća svih veličina također su uvrštene u Smjernice o regionalnim državnim potporama za razdoblje 2014. – 2020.(24) i u odjeljak Uredbe o općem skupnom izuzeću koji se odnosi na regionalne potpore. U svjetlu stečenog iskustva, potpora za projekte europske teritorijalne suradnje trebala bi imati ograničene učinke na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, te bi stoga Komisija trebala biti u mogućnosti proglasiti takvu potporu spojivom s unutarnjim tržištem te da financiranje osigurano kao potpora projekata ETS-a može biti obuhvaćeno skupnim izuzećem. [Am. 34]

(37)  Budući da cilj ove Uredbe – poticanje suradnje među državama članicama te između država članica i trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova – ne mogu u dovoljnoj mjeri postići države članice, već se može bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Odjeljak i.

Predmet, područje primjene i sastavnice Interrega

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama i njihovim regijama unutar Unije te između država članica, njihovih regija i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”) ili regionalnih organizacija za integraciju i suradnju, odnosno skupine trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije. [Am. 35]

2.  Ovom se Uredbom propisuju i odredbe potrebne za osiguranje djelotvornog programiranja, uključujući za tehničku pomoć, praćenje, evaluaciju, komunikaciju, prihvatljivost, upravljanje i kontrolu, kao i financijsko upravljanje programima u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (dalje u tekstu „programi Interrega”) koji dobivaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ('EFRR').

3.  Kad je riječ o potpori iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) te financijskim sredstvima za sve PZP-ove u razdoblju 2021. – 2027. koji su Odlukom Vijeća (EU) XXX (OCTP) uspostavljeni kao programi Interrega (navedena tri instrumenta zajednički: „instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja”), ovom se Uredbom definiraju dodatni posebni ciljevi, kao i integracija tih sredstava u programe Interrega, kriteriji prihvatljivosti za treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ove i njihove regije te određena posebna pravila provedbe.

4.  U pogledu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (zajednički nazvanih „fondovi Interrega”) programima Interrega, ovom se Uredbom definiraju ciljevi specifični za Interreg, kao i organizacija, kriteriji prihvatljivosti država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova i njihovih regija, financijski resursi te kriteriji njihove dodjele.

5.  Uredba (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i Uredba (EU) [novi EFRR] primjenjuju se na programe Interrega, osim ako je tim uredbama i ovom Uredbom posebno propisano drugačije ili ako se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] mogu primijeniti samo na cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”.

Članak 2.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka [2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Primjenjuju se i sljedeće definicije:

1.  „Korisnik IPA-e” znači zemlja ili područje navedeno u Prilogu I. Uredbe (EU) [IPA III];

2.  „treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica Unije i ne prima potporu iz fondova Interrega;

3.  „partnerska zemlja” znači korisnik IPA-e ili zemlja ili područje koje je obuhvaćeno „susjednim zemljopisnim područjem” navedenim u Prilogu I. Uredbi (EU) [NDICI] i Ruska Federacija, te koje dobiva potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

4.  „prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo, uključujući euroregiju osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice. [Am. 36]

(4a)  „organizacija za regionalnu integraciju i suradnju” znači skupina zemalja ili regija s istog zemljopisnog područja čiji je cilj ostvariti blisku suradnju u pogledu pitanja od zajedničkog interesa. [Am. 37]

2.  Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „državu članicu”, to se tumači kao „država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu”, a kad se odredbe odnose na „svaku državu članicu” ili „države članice”, to se tumači kao „države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u predmetnom programu Interrega”.

Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „fondove” kako su navedeni u [članku 1. stavku 1. točki (a)] te Uredbe ili na „EFRR”, to se tumači kao da obuhvaća i odgovarajući instrument Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Članak 3.

Sastavnice cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja podupiru sljedeće sastavnice:

1.  prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog i skladnog regionalnog razvoja (sastavnica 1): [Am. 38]

(a)  unutarnju prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu dviju ili više država članica ili između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih; ili [Am. 39]

(b)  vanjsku prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu ili pomorsku granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga: [Am. 40]

i.  korisnika IPA-e ili

ii.  partnerskih zemalja koje dobivaju potporu iz NDICI-ja ili

iii.  Ruske Federacije, u cilju omogućavanja njezina sudjelovanja u prekograničnoj suradnji za koju se daje potpora iz NDICI-ja;

2.  transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu i PZP-ovima, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”; kad se odnosi samo na transnacionalnu suradnju: „sastavnica 2A”; kad se odnosi samo na pomorsku suradnju: „sastavnica 2B”); [Am. 41]

3.  međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija i ujednačen razvoj u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”); [Am. 42]

4.  međuregionalnu suradnju radi jačanja djelotvornosti kohezijske politike („sastavnica 4”) promicanjem:

(a)  razmjene iskustava, inovativnih pristupa i izgradnje kapaciteta u odnosu na:

i.  provedbu programâ Interrega;

i.a  provedbu zajedničkih razvojnih projekta između regija; [Am. 43]

i.b  razvoj kapaciteta između partnera diljem Unije u vezi s; [Am. 44]

ii.  provedbu programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osobito u pogledu međuregionalnih i transnacionalnih aktivnosti s korisnicima koji se nalaze u najmanje još jednoj državi članici;

ii.a  utvrđivanje i širenje dobrih praksi radi njihova prenošenja ponajprije na operativne programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”; [Am. 45]

ii.b  razmjene iskustava o prepoznavanju, prenošenju i širenju najbolje prakse povezane s održivim urbanim razvojem, uključujući poveznice između ruralnih i urbanih područja; [Am. 46]

iii.  uspostavu, funkcioniranje i upotrebu Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS);

iii.a  uspostavu, djelovanje i primjenu europskog prekograničnog mehanizma iz Uredbe (EU) .../... [novi europski prekogranični mehanizam]; [Am. 47]

(b)  analize razvojnih trendova u odnosu na ciljeve teritorijalne kohezije.

5.  ulaganja u međuregionalne inovacije komercijalizacijom i povećanjem međuregionalnih inovacijskih projekata koji imaju potencijal za poticanje razvoja europskih lanaca vrijednosti („sastavnica 5”). [Am. 48]

Odjeljak ii.

Geografski opseg

Članak 4.

Geografski opseg za prekograničnu suradnju

1.  Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih ili pomorskih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama, ne dovodeći u pitanje moguće prilagodbe radi osiguravanja dosljednosti i kontinuiteta programskih područja uspostavljenih za programsko razdoblje od 2014. do 2020. [Am. 49]

2.  Regije na pomorskim granicama koje su povezane morem fiksnom vezom također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje. [Am. 50]

3.  Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru, i Monako i San Marino. [Am. 51]

4.  Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih i pomorskih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja. [Am. 52]

Članak 5.

Geografski opseg za transnacionalnu i pomorsku suradnju [Am. 53]

1.  Kad je riječ o transnacionalnoj i pomorskoj suradnji, regije koje trebaju primiti potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju susjedna funkcionalna područja, ne dovodeći u pitanje potencijalne prilagodbe potrebne za osiguravanje usklađenosti i kontinuiteta takve suradnje u većim koherentnim područjima na temelju programskog razdoblja od 2014. do 2020. te uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena. [Am. 54]

2.  Programi Interrega za transnacionalnu i pomorsku suradnju mogu obuhvaćati: [Am. 55]

(a)  regije u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini te Lihtenštajn, Andoru, Monako i San Marino;

(b)  Grenland PZP-ovi koji primaju potporu iz OCTP-a; [Am. 56]

(c)  Farske otoke;

(d)  regije partnerskih zemalja u okviru IPA-e III ili NDICI-ja;

bez obzira na to primaju li potporu iz proračuna EU-a.

3.  Regije, treće zemlje ili , partnerske zemlje ili PZP-ovi iz stavka 2. regije su razine NUTS 2 ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja. [Am. 57]

Članak 6.

Geografski opseg za suradnju koja uključuje najudaljenije regije

1.  Kad je riječ o suradnji koja uključuje najudaljenije regije, iz EFRR-a se podupiru sve regije navedene u članku 349. prvom stavku UFEU-a.

2.  Programi Interrega za najudaljenije regije mogu obuhvaćati susjedne partnerske zemlje koje primaju potporu iz NDICI-ja ili , PZP-ove koji primaju potporu iz OCTP-a, organizacije za regionalnu suradnju ili kombinaciju dvaju ili svih triju navedenih subjekata ili oboje. [Am. 58]

Članak 7.

Geografski opseg za međuregionalnu suradnju i ulaganja u međuregionalne inovacije [Am. 59]

1.  Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 ili za ulaganja u međuregionalne inovacije u okviru sastavnice 5 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a, uključujući najudaljenije regije. [Am. 60]

2.  Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Sudjelovanje trećih zemalja u tim programima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda. [Am. 61]

Članak 8.

Popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu

1.  Za potrebe članaka 4., 5. i 6., Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu, raščlanjeno za svaku sastavnicu i svaki program Interrega. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

Vanjski prekogranični programi Interrega navode se kao „programi Interrega IPA III CBC”, odnosno „programi Interrega CBC za susjedstvo”.

2.  Provedbeni akt iz stavka 1. sadržava i popis regija Unije razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za dodjelu sredstava iz EFRR-a za prekograničnu suradnju na svim unutarnjim granicama te vanjskim granicama obuhvaćenima instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja, kao i popis regija razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za potrebe dodjele u okviru sastavnice 2B iz članka 9. stavka 3. točke (a). [Am. 62]

3.  Na popisu iz stavka 1. nalaze se i regije trećih ili partnerskih zemalja ili područja izvan Unije koji ne primaju potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Odjeljak iii.

Sredstva i stope sufinanciranja

Članak 9.

Sredstva EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

1.  Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 8 430 000 00011 165 910 000 EUR (u cijenama iz 2018.) od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 102.103. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 64]

2.  Sredstva 10 195 910 000 EUR (91,31 %) od sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi: [Am. 65]

(a)  52,7 % (tj. ukupno 4 440 000 000 EUR 7 500 000 000 EUR (67,16 %) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1); [Am. 66]

(b)  31,4 % (odnosno ukupno 2 649 900 000 EUR 1 973 600 880 EUR (17,68 %) za transnacionalnu i pomorsku suradnju (sastavnica 2); [Am. 67]

(c)  3,2 % (odnosno ukupno 270 100 000 EUR 357 309 120 EUR (3,2 %) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3); [Am. 68]

(d)  1,2 % (tj. ukupno 100 000 000 EUR 365 000 000 EUR (3,27 %) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4); [Am. 69]

(e)  11,5 % (odnosno ukupno 970 000 000 EUR) za ulaganja u međuregionalne inovacije (sastavnica 5). [Am. 70]

3.  Komisija svaku državu članicu obavješćuje o udjelu ukupnih iznosa za sastavnice 1, 2 i 3, raščlanjeno po godinama.

Broj stanovnika u regijama navedenima u nastavku upotrebljava se kao kriterij za raščlanjivanje po državi članici:

(a)  regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 i regije razine NUTS 3 za sastavnicu 2B navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta; [Am. 71]

(b)  regije razine NUTS 2 za sastavnice 2A i 3 sastavnicu 2. [Am. 72]

(ba)  regije razina NUTS 2 i 3 za sastavnicu 3. [Am. 73]

4.  Svaka država članica može prenijeti najviše 15 % primljenih sredstava za svaku od sastavnica 1, 2 i 3 iz jedne sastavnice u drugu ili više drugih sastavnica.

5.  Na temelju iznosa o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 3., svaka država članica obavještava Komisiju o tome je li i na koji je način iskoristila opciju prijenosa predviđenu stavkom 4. te o posljedičnoj raspodjeli svojeg udjela među programima Interrega u kojima sudjeluje država članica.

5.a  970 000 000 EUR (8,69 %) od proračunskih sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije iz članka 15.a (novi).

Ako do 31. prosinca 2026. Komisija nije iskoristila sva raspoloživa sredstva iz stavka 1. za projekte odabrane u okviru te inicijative, preostala neiskorištena sredstva razmjerno se preraspodjeljuju na sastavnice od 1 do 4. [Am. 74]

Članak 10.

Odredbe o financiranju iz više fondova

1.  Komisija donosi provedbeni akt u kojem se utvrđuje višegodišnji strateški dokument s obzirom na vanjske prekogranične programe Interrega koji primaju potporu iz EFRR-a i NDICI-ja ili IPA-e III. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

Kad je riječ o programima Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja, u tom se provedbenom aktu utvrđuju elementi iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) [NDICI].

2.  Komisija i predmetne države članice utvrđuju doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe Interrega koji će primiti potporu i iz financijske omotnice u okviru IPA-e III za prekograničnu suradnju („IPA III CBC”) ili iz financijske omotnice u okviru NDICI-ja za prekograničnu suradnju za susjedno zemljopisno područje („NDICI CBC”). Doprinos iz EFRR-a utvrđen za svaku državu članicu ne preraspodjeljuje se naknadno među predmetnim državama članicama.

3.  Potpora iz EFRR-a dodjeljuje se za pojedinačne vanjske prekogranične programe Interrega pod uvjetom da IPA III CBC i NDICI CBC osiguravaju barem jednakovrijedne iznose u okviru relevantnog strateškog programskog dokumenta. Ta jednakovrijednost Taj doprinos podliježe maksimalnom iznosu utvrđenom u zakonodavnom aktu programa IPA III ili NDICI. [Am. 75]

Međutim, ako revizija relevantnog strateškog programskog dokumenta u okviru programa IPA III ili NDICI dovede do smanjenja odgovarajućeg iznosa za preostale godine, svaka predmetna država članica odabire između sljedećih opcija:

(a)  zatražiti mehanizam iz članka 12. stavka 3.;

(b)  nastaviti program Interrega uz preostalu potporu iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a; ili

(c)  kombinirati opcije (a) i (b).

4.  Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za vanjske prekogranične programe Interrega upisuju se u odgovarajuće proračunske linije za proračunske aktivnosti 2021.

5.  Ako je Komisija dodijelila posebna financijska sredstva kako bi pomogla partnerskim zemljama ili regijama na temelju Uredbe (EU) [NDICI] ili PZP-ima na temelju Odluke Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili objema u cilju jačanja njihove suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije u skladu s [člankom 33. stavkom 2.] Uredbe (EU) [NDICI] ili člankom 87. [Odluke o OCTP-u] ili oba, EFRR može doprinijeti i u skladu s ovom Uredbom, prema potrebi i na temelju uzajamnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz NDICI-ja ili OCTP-a ili oba, aktivnostima koje provodi partnerska zemlja ili regija ili bilo koji drugi subjekt u okviru Uredbe (EU) [NDICI], zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru [Odluke o PZP-ima] ili jedna od najudaljenijih regija Unije, osobito u okviru programa Interrega koji zajednički obuhvaćaju sastavnice 2, 3 ili 4 ili u okviru mjera suradnje iz članka 60. uspostavljenih i provedenih u skladu s ovom Uredbom.

Članak 11.

Popis sredstava za programe Interrega

1.  Komisija na temelju informacija koje dostavljaju države članice sukladno članku 9. stavku 5. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis svih programa Interrega i prikazuje ukupni iznos potpore iz EFRR-a po programu i, po potrebi, ukupna potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

2.  Taj provedbeni akt sadržava i popis iznosa prenesenih u skladu s člankom 9. stavkom 5. navedenih prema državi članici i prema instrumentu Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Članak 12.

Povrat sredstava i obustava

1.  Godišnji doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe EFRR-a za koji Komisiji do 31. ožujka predmetne godine nije podnesen ni jedan program i koji nije preusmjeren za neki drugi program podnesen u istoj kategoriji vanjskih prekograničnih programa Interrega, dodjeljuje se 2022. i 2023. za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

2.  Ako do 31. ožujka 2024. budu i dalje postojali vanjski prekogranični programi Interrega koji nisu podneseni Komisiji, cjelokupni doprinos iz EFRR-a iz članka 9. stavka 5. za te programe za preostale godine do 2027. koji nije preusmjeren na neki drugi vanjski prekogranični program Interrega koji također prima potporu iz programa IPA III CBC ili NDICI CBC, dodjeljuje se za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

3.  Svaki vanjski prekogranični program Interrega koji je već odobrila Komisija obustavlja se ili mu se smanjuju dodijeljena sredstva u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima, osobito ako:

(a)  ni jedna od partnerskih zemalja obuhvaćenih predmetnim programom Interrega nije potpisala odgovarajući sporazum o financiranju unutar rokova utvrđenih u skladu s člankom 57.;

(b)  u propisno opravdanim slučajevima, kada nije moguće provesti program Interrega prema planu zbog problema u odnosima zemalja sudionica. [Am. 76]

U takvim slučajevima, doprinos iz EFRR-a naveden u stavku 1. koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni ili godišnjim obrocima koji su potpuno ili djelomično izvršeni i opozvani tijekom iste proračunske godine te nisu ponovno raspoređeni u drugi vanjski prekogranični program Interrega koji prima potporu i iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, dodjeljuje se unutarnjim prekograničnim programima Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

4.  U pogledu programa Interrega u okviru sastavnice 2 koji je Komisija već odobrila, sudjelovanje partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a obustavlja se ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka stavka 3. ovog članka. [Am. 77]

Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, preostale partnerske zemlje sudionice, trebaju zatražiti jedno od sljedećeg:

(a)  da se program Interrega u cijelosti obustavi, posebice ako se njegovi glavni zajednički razvojni izazovi ne mogu ostvariti bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a; [Am. 78]

(b)  da se iznos sredstava dodijeljenih tom programu Interrega smanji, u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima;

(c)  da se program Interrega nastavi bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a. [Am. 79]

Ako je iznos dodijeljen za program Interrega smanjen u skladu s točkom (b) drugog podstavka u ovom stavku, doprinos iz EFRR-a koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni dodjeljuje se za neki drugi program Interrega u okviru sastavnice 2 u kojem sudjeluje jedna ili više predmetnih država članica ili, ako država članica sudjeluje samo u jednom programu Interrega u okviru sastavnice 2, za jedan ili više unutarnjih prekograničnih programa Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica.

5.  Doprinos iz IPA-e III, NDICI-ja ili OCTP-a koji je smanjen u skladu s ovim člankom koristi se u skladu s Uredbama (EU) [IPA III] i [NDICI] ili Odlukom Vijeća [PZP].

6.  Kad treća zemlja, ili partnerska zemlja ili PZP-ovi koji doprinose programu Interrega s nacionalnim sredstvima koja ne predstavljaju nacionalno sufinanciranje potpore iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja smanji taj doprinos tijekom provedbe programa Interrega, bilo globalno ili u pogledu već odabranih zajedničkih mjera te nakon primanja dokumenta iz članka 22. stavka 6., država članica sudionica ili države članice sudionice trebaju zatražiti primjenu jedne od opcija navedenih u drugom podstavku stavka 4 ovog članka. [Am. 80]

Članak 13.

Stope sufinanciranja

Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 7080 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih. [Am. 81]

POGLAVLJE II.

Ciljevi specifični za Interreg i tematska koncentracija

Članak 14.

Ciljevi specifični za Interreg

1.  EFRR, u okviru svog područja primjene definiranog u članku [4.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja doprinose ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] kroz zajedničke aktivnosti u okviru programa Interrega.

2.  U slučaju programa PEACE PLUS, kad djeluje kao potpora miru i pomirenju, EFRR, kao posebnom cilju u okviru cilja politike 4, pridonosi i promicanju socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti u predmetnim regijama, posebice putem mjera kojima se promiče kohezija među zajednicama. Zaseban prioritet podupire taj poseban prioritet.

3.  Osim posebnih ciljeva za EFRR, kako je navedeno u članku [2.] Uredbe (EU) [novi EFRR], EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu pridonijeti pridonose i posebnim ciljevima u okviru cilja politike 4 kako slijedi: [Am. 82]

(a)  jačanjem djelotvornosti tržišta rada i poboljšanjem pristupa kvalitetnom prekograničnom zapošljavanju;

(b)  poboljšanjem pristupa obrazovanju i kvalitete obrazovanja, osposobljavanjem i cjeloživotnim učenjem preko granica s ciljem podizanja razine obrazovanja i stečenih vještina radi njihova priznavanja preko granica;

(c)  unapređenjem jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama zdravstvene skrbi preko granica;

(d)  poboljšanjem dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi preko granica;

(e)  promicanjem socijalne uključenosti i rješavanjem problema siromaštva, uključujući pospješivanje jednakih mogućnosti i borbu protiv diskriminacije preko granica.

4.  U okviru sastavnica 1, 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenat Unije za financiranje vanjskog djelovanja može se podupirati i cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”, posebice sljedećim mjerama:

(a)  za programe Interrega u okviru sastavnica 1 i 2B 2: [Am. 83]

i.  unapređenjem institucijskog kapaciteta javnih tijela, osobito onih koja su nadležna za upravljanje određenim područjem, kao i dionika;

ii.  povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana, uključujući projekte „od građana za građane”, dionika iz civilnog društva i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama; [Am. 84]

(b)  za programe Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3: povećanjem institucijskog kapaciteta javnih tijela i dionika s ciljem provedbe makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena;

(c)  za vanjske prekogranične programe Interrega te programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 3 koji primaju potporu iz fondova za Interreg, kao dodatak točkama (a) i (b): izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem mjera u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima, unapređenjem održive demokracije te podupiranjem dionika iz civilnog društva u njihovoj ulozi u reformiranju postupaka i demokratskoj tranziciji.

5.  U okviru vanjskih prekograničnih programa Interrega i programa Interrega u okviru sastavnica 1., 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu se davati doprinosi i vanjskom cilju specifičnom za Interreg „Sigurnija i zaštićenija Europa”, posebice mjerama u područjima upravljanja prelascima granica, mobilnosti i upravljanja migracijama, uključujući zaštitu te gospodarsku i socijalnu integraciju migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom. [Am. 85]

Članak 15.

Tematska koncentracija

1.  Najmanje 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru drugih prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za najviše tri cilja politike utvrđena u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.  Dodatnih Do 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” ili i do 10 % može biti dodijeljeno za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”. [Am. 86]

3.  Ako program Interrega u okviru sastavnice 2A 1 ili 2 podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, ukupna sredstva dodijeljena najmanje 80 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, dijelom instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve pridonosi se ostvarenju ciljeva te strategije. [Am. 87]

4.  Ako program Interrega u okviru sastavnice 2B podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se za ciljeve te strategije. [Am. 88]

5.  Za programe Interrega u okviru sastavnice 4, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”.

Članak 15.a

Ulaganja u međuregionalne inovacije

1.  Sredstva iz članka 9. stavka 5.a (novi) dodjeljuju se za novu inicijativu za međuregionalna ulaganja u inovacije koja je namijenjena:

(a)  komercijalizaciji i povećanju zajedničkih inovacijskih projekata kojima se može potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti;

(b)  okupljanju istraživača, poduzeća, organizacija civilnog društva i javnih uprava koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije i socijalne inovacije utvrđene na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(c)  pilot-projektima za utvrđivanje ili ispitivanje novih rješenja za regionalni i lokalni razvoj na temelju strategija pametne specijalizacije; ili

(d)  razmjenama iskustava u pogledu inovacija kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u području regionalnog ili lokalnog razvoja.

2.  Radi pridržavanja načela europske teritorijalne kohezije, s približno jednakim udjelom financijskih sredstava, ta se ulaganja usmjeravaju na stvaranje veza između manje razvijenih regija i vodećih regija povećanjem kapaciteta regionalnih inovacijskih ekoloških sustava u manje razvijenim regijama za uključivanje u postojeći ili novi lanac vrijednosti EU-a ili poboljšanje svojeg položaja u njemu, kao i kapaciteta za sudjelovanja u partnerstvima s drugim regijama.

3.  Komisija provodi ta ulaganja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Pri definiranju dugoročnog programa rada i s time povezanih pozia na podnošenje prijedloga podupire ju stručna skupina.

4.  Za ulaganja u međuregionalne inovacije cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a. Sudjelovanje trećih zemalja u tim ulaganjima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda. [Am. 89]

POGLAVLJE III.

Izrada programa

Odjeljak i.

Priprema, odobravanje i izmjena programa Interrega

Članak 16.

Priprema i podnošenje programa Interrega

1.  Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se nakon savjetovanja s dionicima može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem, i sastavnice 5, koja se provodi s izravnim ili neizravnim upravljanjem. [Am. 90]

2.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 91]

3.  Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. U pripremi programa Interrega, kojima se obuhvaćaju makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena, države članice i programski partneri trebali bi uzeti u obzir tematske prioritete relevantnih makroregionalnih strategija i strategija morskog bazena te se savjetovati s relevantnim dionicima. Države članice i programski partneri uspostavljaju mehanizam ex ante procjene kako bi se osiguralo okupljanje svih dionika na makroregionalnoj razini i razini morskog bazena, tijela programa ETS-a, regija i zemalja na početku programskog razdoblja radi zajedničkog donošenja odluka o prioritetima svakog programa. Ti su prioriteti, prema potrebi, usklađeni s akcijskim planovima makroregionalnih strategija ili strategija morskog bazena. [Am. 92]

Treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-ovi, ako je primjenjivo, također bi trebali uključiti programske partnere jednake onima navedenima u tom članku.

4.  Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program jedan ili više programa Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet dvanaest mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja, ili PSP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju. [Am. 93]

Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest dvanaest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 94]

5.  Prije podnošenja programa Interrega Komisiji, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi, pisanim putem potvrđuju suglasnost s njegovim sadržajem. Ta suglasnost uključuje obvezu svih država članica sudionica i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova da osiguraju sufinanciranje potrebno za provedbu programa Interrega i, ako je primjenjivo, obvezu financijskog doprinosa trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju programa Interrega koji obuhvaćaju najudaljenije regije i treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ove, predmetne države članice konzultiraju se s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima prije nego program Interrega podnesu Komisiji. U tom slučaju, suglasnost sa sadržajem programa Interrega i mogućim doprinosom trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova može se umjesto toga izraziti u službeno odobrenim zapisnicima sa savjetodavnih sastanaka s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili s rasprava organizacija za regionalnu suradnju.

6.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi se izmijenio Prilog radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za njegove elemente koji nisu ključni.

Članak 17.

Sadržaj programa Interrega

1.  U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se zajednička strategija doprinosa programa ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i ciljevima specifičnima za Interreg navedenima u članku 14. stavcima 4. i 5. ove Uredbe te način priopćavanja rezultata te strategije.

2.  Svaki program Interrega sastoji se od prioriteta.

Svaki prioritet odgovara jedinstvenom cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg ili tehničkoj pomoći. Prioritet koji odgovara cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg sastoji se od jednog ili dva posebna cilja. Više prioriteta može odgovarati istom cilju politike ili cilju specifičnom za Interreg.

3.  U opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, Kako bi se povećala učinkovitost provedbe programa te kako bi se postigle operacije većeg opsega, predmetna država članica može odlučiti u programe Interrega prenijeti najviše [x] 20 % iznosa koji je dodijeljen iz EFRR-a za odgovarajući program u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za tu istu regiju. Svaka država članica prethodno obavješćuje Komisiju o namjeri iskorištavanja opcije prijenosa te obrazlaže tu odluku. Preneseni iznos predstavlja zasebni prioritet ili zasebne prioritete. [Am. 95]

4.  U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se:

(a)  programsko područje (uključujući njegovu kartu kao zaseban dokument);

(b)  sažetak glavnih zajedničkih ciljeva, osobito uzimajući u obzir: [Am. 96]

i.  gospodarske, društvene i teritorijalne razlike;

ii.  zajedničke potrebe za ulaganjima i komplementarnost s drugim oblicima potpore te potencijalne sinergije koje će se ostvariti; [Am. 97]

iii.  pouke iz prijašnjih iskustava i njihovo uzimanje u obzir u okviru programa; [Am. 98]

iv.  makroregionalne strategije i strategije morskog bazena u slučajevima kad je programsko područje u cjelini ili djelomično obuhvaćeno jednom ili više strategija;

(c)  obrazloženje za odabrane ciljeve politike i ciljeve specifične za Interreg, odgovarajuće prioritete , posebne ciljeve i oblike potpore uz, prema potrebi, pojašnjenje poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi; [Am. 99]

(d)  za svaki prioritet osim tehničke pomoći, posebni ciljevi;

(e)  za svaki posebni cilj:

i.  povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi, te skupina kriterija i odgovarajućih transparentnih kriterija za odabir takve operacije; [Am. 100]

ii.  izlazni pokazatelji i pokazatelji rezultata s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima;

iii.  glavne ciljne skupine; [Am. 101]

iv.  konkretna ciljana područja, uključujući planiranu upotrebu integriranog teritorijalnog ulaganja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ili drugih teritorijalnih alata;

v.  planirana upotreba financijskih instrumenata; [Am. 102]

vi.  indikativno raščlanjenje programskih sredstava prema vrsti intervencije;

(f)  za prioritet tehničke pomoći, planirana upotreba u skladu s člancima [30.], [31.] i [32.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i relevantne vrste intervencija;

(g)  plan financiranja koji sadrži sljedeće tablice (bez ikakve podjele po državi članici sudionici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, osim ako je drugačije određeno):

i.  tablicu u kojoj su utvrđena ukupna dodijeljena financijska sredstva iz EFRR-a i, ako je relevantno, iz svakog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za cijelo programsko razdoblje i za svaku godinu pojedinačno;

ii.  tablicu u kojoj su utvrđena ukupna dodijeljena financijska sredstva iz EFRR-a i, ako je relevantno, za svaki od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja prema prioritetima te nacionalno sufinanciranje uz navod o tome sastoji li se ono od javnog ili privatnog sufinanciranja;

(h)  mjere poduzete kako bi se u pripremu programa Interrega uključili relevantni programski partneri iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji tog programa;

(i)  predviđeni pristup komunikaciji i vidljivosti programa Interrega, uključujući planiranje njegovih ciljeva, ciljnu publiku, komunikacijske kanale, prisutnost na socijalnim medijima, predviđeni proračun i relevantne pokazatelje za praćenje i evaluaciju.

5.  Informacije iz stavka 4. trebaju se dostaviti kako slijedi:

(a)  s obzirom na tablice navedene u točki (g) i u pogledu potpore iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, sredstva su određena kako slijedi:

i.  za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA-e III i NDICI-ja u obliku jedinstvenog iznosa („IPA III CBC”, odnosno „CBC za susjedstvo”), u okviru kojih se kombinira doprinos iz [Naslova 2 Kohezija i vrijednosti, gornja granica za Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju] i [Naslova 6 Susjedstvo i svijet];

ii.  za programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 za koje se dodjeljuje potpora iz IPA-e III, NDICI-ja ili OCTP-a u obliku jedinstvenog iznosa („fondovi Interrega”), u okviru kojeg se kombinira doprinos iz [naslova 2] i [naslova 6] ili je podijeljen po instrumentu financiranja „EFRR”, „IPA III”, „NDICI” i „OCTP”, na temelju izbora programskih partnera;

iii.  za programe Interrega u okviru sastavnice 2 za koje se dodjeljuje potpora iz OCTP-a u pogledu raspodjele po instrumentu financiranja („EFRR” i „OCTP Grenland”); [Am. 103]

iv.  za programe Interrega u okviru sastavnice 3 za koje se dodjeljuje potpora iz NDICI-ja i OCTP-a, raspodijeljeno po instrumentu financiranja („EFRR”, „NDICI” i „OCTP”, po potrebi);

(b)  s obzirom na tablicu iz stavka 4. točke (g) podtočke ii., ona treba sadržavati iznose samo za razdoblje od 2021. do 2025. [Am. 104]

6.  U pogledu stavka 4. točke (e) podtočke vi. i stavka 4. točke (f), vrste intervencije temelje se na nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

7.  U okviru programa Interrega potrebno je:

(a)  utvrditi upravljačko tijelo, tijelo za reviziju i tijelo kojem će Komisija izvršavati plaćanja;

(b)  utvrditi postupak za osnivanje zajedničkog tajništva i, prema potrebi, za potporu upravljačkim strukturama u državama članicama ili trećim zemljama; [Am. 105]

(c)  odrediti raspodjelu obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija.

8.  Upravno tijelo obavješćuje Komisiju o svim promjenama informacija iz stavka 7. točke (a), bez zahtjeva za izmjenom programa.

9.  Odstupajući od stavka 4., sadržaj programa Interrega u okviru sastavnice 4 prilagođava se specifičnom karakteru tih programa Interrega, osobito u sljedećim slučajevima:

(a)  informacije iz točke (a) nisu potrebne;

(b)  informacije koje se traže u točkama (b) i (h) navode se kao kratki pregled;

(c)  za svaki posebni cilj u okviru bilo kojeg prioriteta osim tehničke pomoći navode se sljedeće informacije:

i.  definicija jedinstvenog korisnika ili ograničenog popisa korisnika i postupak dodjele bespovratnih sredstava;

ii.  povezane vrste aktivnosti i njihov očekivani doprinos posebnim ciljevima;

iii.  izlazni pokazatelji i pokazatelji rezultata s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima;

iv.  glavne ciljne skupine;

v.  indikativno raščlanjenje programskih sredstava prema vrsti intervencije.

Članak 18.

Odobravanje programa Interrega

1.  Komisija na potpuno transparentan način procjenjuje svaki program Interrega i njegovu usklađenost s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi EFRR] i ovom Uredbom te, u slučaju potpore iz jednog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i prema potrebi, njegovu dosljednost s višegodišnjim strateškim dokumentom izrađenim na temelju članka 10. stavka 1. ove Uredbe ili relevantnim strateškim programskim okvirom izrađenim na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog od tih instrumenata ili više njih. [Am. 106]

2.  Komisija može navesti svoje primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela program Interrega.

3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje ili zemlje partneri, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju revidiraju program Interrega uzimajući u obzir primjedbe Komisije. [Am. 107]

4.  Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o odobrenju programa Interrega najkasnije šest mjeseci tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela taj program revidiranu inačicu tog programa. [Am. 108]

5.  Kad je riječ o vanjskim prekograničnim programima Interrega, Komisija donosi svoje odluke u skladu sa stavkom 4. nakon savjetovanja s „Odborom IPA-e III” u skladu s člankom [16.] Uredbe (EU) [IPA III] i „Odborom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” u skladu s člankom [36.] Uredbe (EU) [NDICI].

Članak 19.

Izmjena programa Interrega

1.  Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU).../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva. [Am. 109]

2.  Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca mjesec dana od podnošenja izmijenjenog programa. [Am. 110]

3.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije. [Am. 111]

4.  Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci tri mjeseca nakon što ga država članica podnese. [Am. 112]

5.  Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU).../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 510  % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 35 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega. [Am. 113]

Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine.

Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa Interrega. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Upravljačko tijelo Komisiji dostavlja izmijenjenu tablicu iz članka 17. stavka 4. točke (g) podtočke ii.

6.  Odobrenje Komisije nije potrebno za ispravke administrativne ili formalne naravi koji ne utječu na provedbu tog programa Interrega. Upravljačko tijelo obavještava Komisiju o takvim ispravcima.

Odjeljak ii.

Teritorijalni razvoj

Članak 20.

Integrirani teritorijalni razvoj

Za programe Interrega, relevantna urbana, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili tijela nadležna za izradu teritorijalnih ili lokalnih razvojnih strategija kako su navedene u članku [22.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili za odabir operacija koje će se podupirati u okviru tih strategija kako je navedeno u [članku 23. stavku 4.] te Uredbe ili za oboje, prekogranične su pravne osobe ili EGTS-i.

Prekogranična pravna osoba ili EGTS koji provodi integrirano teritorijalno ulaganje na temelju članka [24.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili drugi teritorijalni alat iz članka [22.] točke (c) te uredbe može biti i jedini korisnik u skladu s člankom 23. stavkom 5. ove Uredbe, pod uvjetom da unutar prekogranične pravne osobe ili EGTS-a postoji razdvajanje funkcija.

Članak 21.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice („CLLD”) iz članka [22.] točke (b) Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] može se provoditi u okviru programâ Interrega pod uvjetom da relevantne lokalne akcijske skupine čine predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, u kojima ni jedna interesna skupina ne kontrolira donošenje odluka, i najmanje dvije zemlje sudionice, od kojih je barem jedna država članica.

Odjeljak iii.

Operacije i fondovi za male projekte

Članak 22.

Odabir operacija Interrega

1.  Operacije Interrega u skladu sa strategijom i ciljevima programa odabire odbor za praćenje uspostavljen u skladu s člankom 27.

Taj odbor za praćenje može postaviti jedan ili, osobito u slučaju potprograma, više odbora za upravljanje koji djeluju pod njegovom nadležnošću za odabir operacija. Odbori za upravljanje primjenjuju načelo partnerstva iz članka 6. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaćaju partnere iz svih država članica sudionica. [Am. 114]

Kad se cijela operacija ili dio operacije provodi izvan programskog područja [unutar ili izvan Unije], za odabir te operacije potrebno je izričito upravljačkog tijela u odboru za praćenje ili, ako je primjenjivo, odboru za upravljanje.

2.  Za potrebe odabira operacija odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke, osigurava ravnopravnost spolova te uzima u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravila te načelo održivog razvoja i politiku Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.

Kriterijima i postupcima osigurava se da prioriteti operacija budu odabrani s ciljem maksimalnog iskorištavanja financijskih sredstava Unije za postizanje ciljeva programa Interrega i provedbu dimenzije suradnje operacija u okviru programa Interrega, kako je navedeno u članku 23 stavcima 1. i 4.

3.  Upravljačko će se tijelo savjetovati s Komisijom i uzeti u obzir njezine komentare priopćuje Komisiji kriterije za odabir prije početnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje ili, po potrebi, odboru za upravljanje. Isto vrijedi i za sve naknadne izmjene tih kriterija. [Am. 115]

4.  Pri izboru operacija, Prije nego što odbor za praćenje ili, po potrebi, odbor za upravljanje izabere operacije, upravljačko tijelo treba: [Am. 116]

(a)  osigurati da odabrane operacije budu u skladu s programom Interrega i pružiti djelotvoran doprinos postizanju njegovih posebnih ciljeva;

(b)  osigurati da odabrane operacije ne budu u sukobu s odgovarajućim strategijama uspostavljenima na temelju članka 10. stavka 1. ili u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

(c)  osigurati da odabrane operacije predstavljaju najbolji odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva;

(d)  provjeriti raspolaže li korisnik potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za pokrivanje troškova operacije i održavanja;

(e)  osigurati da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća(25) podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća(26);

(f)  ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, provjeriti poštuje li se primjenjivo pravo;

(g)  osigurati da odabrane operacije budu u okviru predmetnog fonda Interreg i povezane s određenom vrstom intervencije;

(h)  osigurati da operacije ne uključuju aktivnosti koje su bile dio operacije podložne premještanju u skladu s člankom [60.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili koje bi značile prijenos produktivne aktivnosti u skladu s [člankom 59. stavkom 1. točkom (a)] te uredbe.

(i)  osigurati da se na odabrane operacije ne odnosi obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost izdataka ili uspješnost operacija;

(j)  osigurati da na promjenu klime budu prilagođena ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina.

5.  Odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje odobrava metodologiju i kriterije koji se primjenjuju za odabir operacija Interrega, uključujući sve njihove izmjene, ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točku (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u pogledu CLLD-a i članka 24. ove Uredbe.

6.  Upravljačko tijelo za svaku operaciju Interrega glavnom ili jedinom partneru dostavlja dokument u kojem su navedeni uvjeti potpore za tu operaciju Interrega, uključujući posebne zahtjeve u pogledu proizvoda ili usluga koje je potrebno isporučiti, njezin plan financiranja, vremenski rok za izvršenje i, prema potrebi, metodu utvrđivanja troškova operacija i uvjeta isplate bespovratnih sredstava.

Tim se dokumentom utvrđuju i obveze glavnog partnera u pogledu povrata u skladu s člankom 50. Te obveze određuje Odbor za praćenje određuje i dogovara postupke povezane s povratima. Međutim, glavni partner koji se nalazi u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u različitom od partnera nije dužan izvršiti povrat putem sudskog postupka. [Am. 117]

Članak 23.

Partnerstvo unutar operacija Interrega

1.  Operacije odabrane u okviru sastavnica 1, 2 i 3 uključuju dionike iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a, od kojih najmanje jedan treba biti korisnik iz države članice. [Am. 118]

Korisnici koji primaju potporu iz nekog od fondova Interrega i partneri koji ne primaju financijsku potporu iz tih fondova (korisnici i partneri zajednički nazvani „partneri”) čine partnerstvo u operaciji Interrega.

2.  Operacija Interrega može se provoditi u jednoj zemlji ili PZP-u pod uvjetom da su učinci i koristi za programsko područje navedeni u zahtjevu za tu operaciju. [Am. 119]

3.  Stavak 1. ne primjenjuje se na operacije u okviru programa PEACE PLUS kad program djeluje kao potpora miru i pomirenju.

4.  Partneri surađuju u razvoju, i provedbi i financiranju operacija Interrega te , kao i u zapošljavanju osoblja za te operacije te njihovu financiranju. Pritom se teži ograničenju broja partnera na najviše deset po operaciji Interrega. [Am. 120]

Za operacije Interrega koje su dio programa Interrega u okviru sastavnice 3, partneri iz najudaljenijih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja partnera ili PZP-ova trebaju surađivati samo u tri dvije od četiri dimenzije navedene u prvom podstavku. [Am. 121]

5.  Ako postoje dva ili više partnera, svi partneri imenuju jednog od njih kao glavnog partnera.

6.  Prekogranična pravna osoba ili EGTS može biti jedini partner operacije koja je dio programa Interrega u okviru komponenti 1, 2 i 3 pod uvjetom da njegovi članovi uključe partnere iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a. [Am. 122]

Prekogranična pravna osoba ili EGTS treba imati članove iz najmanje tri zemlje sudionice programa Interrega u okviru sastavnice 4.

Pravna osoba koja provodi financijski instrument ili fond fondova, prema potrebi, može biti jedini partner u operaciji Interrega, bez primjene zahtjeva u pogledu njezina sastava navedenih u stavku 1.

7.  Jedini partner treba biti registriran u državi članici koja sudjeluje u programu Interrega.

Međutim, ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 23., jedini partner može biti registriran u državi članici koja ne sudjeluje u tom programu. [Am. 123]

Članak 24.

Fondovi za male projekte

1.  Ukupni doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za fond jedan ili više fondova za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 000 000 EUR ili 1520 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, koji god iznos je niži te u slučaju programa Interrega za prekograničnu suradnju iznosi najmanje 3 % ukupnog iznosa. [Am. 124]

Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).

2.  Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba ili EGTS tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje ili fizička osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu. [Am. 125]

3.  Dokumentom kojim se utvrđuju uvjeti za potporu fondu za male projekte, osim elemenata utvrđenih u članku 22. stavku 6., utvrđuju se i elemente potrebni kako bi se osiguralo da korisnik:

(a)  uspostavi nediskriminirajući i transparentni postupak odabira;

(b)  primijeni objektivne kriterije za odabir malih projekata, čime se izbjegavaju sukobi interesa;

(c)  procijeni zahtjeve za potporu;

(d)  odabere projekte i utvrdi iznos potpore za svaki mali projekt;

(e)  bude odgovoran za provedbu operacije i da na svojoj razini zadrži sve popratne dokumente potrebne za revizijski trag u skladu s Prilogom [XI.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(f)  učini javno dostupnim popis krajnjih primatelja koji imaju koristi od operacije.

Korisnik osigurava da krajnji primatelji ispunjavaju zahtjeve iz članka 35.

4.  Odabir malih projekata ne predstavlja prijenos zadataka s upravljačkog tijela na posredničko tijelo kako se navodi u [članku 65. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

5.  Troškovi osoblja i drugi izravni troškovi prema kategorijama troška iz članaka od 39. do 42. te neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom ili fondovima za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda ili fondova za male projekte. [Am. 126]

6.  Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope, osim za projekte u kojima potpora predstavlja državnu pomoć. [Am. 127]

Ako ukupni troškovi nijedne operacije ne prelaze 100 000 EUR, iznos potpore za jedan ili više malih projekata može se odrediti na temelju nacrta proračuna koji na pojedinačnoj osnovi utvrđuje i prethodno odobrava tijelo zaduženo za odabir operacije. [Am. 128]

Ako se koristi financiranje uz primjenu paušalne stope, kategorije troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa mogu se nadoknaditi u skladu s [člankom 48. stavkom 1. točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 25.

Zadaće glavnog partnera

1.  Glavni partner treba:

(a)  s drugim partnerima utvrditi aranžmane u sporazumu koji sadrži odredbe kojima se, među ostalim, jamči dobro financijsko upravljanje odgovarajućim fondom Unije dodijeljenim za aktivnost Interrega, uključujući i mehanizme za povrat neopravdano isplaćenih iznosa;

(b)  preuzeti odgovornost za osiguravanje provedbe cjelokupne operacije Interrega;

(c)  osigurati da su rashodi svih partnera nastali tijekom provedbe operacije Interrega, da odgovaraju aktivnostima o kojima su se usuglasili svi partneri te da su u skladu s dokumentom upravljačkog tijela na temelju članka 22. stavka 6.

2.  Ako u aranžmanima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a) nije drugačije navedeno, glavni partner treba osigurati da ostali partneri što je prije moguće i u cijelosti te unutar vremenskog razdoblja koje su zajednički dogovorili svi partneri i u skladu s jednakim postupkom koji se primjenjuje na glavnog partnera dobiju cjelokupni iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije. Nikakav se iznos ne smije odbiti ni zadržati niti se smije naplatiti posebna naknada ili druga naknada s jednakim učinkom koji bi smanjio taj iznos za druge partnere. [Am. 129]

3.  Svaki korisnik u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u koji sudjeluje koja sudjeluje u programu Interrega može biti imenovan glavnim partnerom. [Am. 130]

Međutim, države članice, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu se dogovoriti da kao glavni partner može biti imenovan partner koji ne prima potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 131]

Odjeljak iv.

Tehnička pomoć

Članak 26.

Tehnička pomoć

1.  Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. za 2021. i 2022. na godišnje obroke pretfinanciranja iz članka 49. stavka 2. točaka (a) i (b) ove Uredbe, a za naredne godine na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85 stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi. [Am. 132]

2.  Postotak doprinosa iz EFRR-a ili instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za tehničku pomoć koji se nadoknađuje utvrđuje se kako slijedi:

(a)  za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 6 7 %; [Am. 133]

(b)  za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a: 10 %;

(c)  za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 7 8 %. [Am. 134]

3.  Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno između 30 000 000 EUR i 50 000 000 EUR, iznos dobiven na temelju postotka za tehničku pomoć povećava se za dodatan iznos od 500 000 EUR. Komisija taj iznos dodaje prvom međuplaćanju.

4.  Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno manje od 30 000 000 EUR, iznos potreban za tehničku pomoć izražen u eurima i postotak dobiven na temelju njega utvrđuju se u Odluci Komisije kojom se odobrava predmetni program Interrega.

POGLAVLJE IV.

Praćenje, evaluacija i komunikacija

Odjeljak i.

Praćenje

Članak 27.

Odbor za praćenje

1.  Države članice i, kad je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, i PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u određenom programu uspostavljaju, u dogovoru s upravljačkim tijelom, odbor za praćenje provedbe odgovarajućeg programa Interrega („odbor za praćenje”) u roku od tri mjeseca od datuma kad je državama članicama dostavljena odluka Komisije o prihvaćanju programa Interrega. [Am. 135]

2.  Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice koja je domaćin upravljačkom tijelu ili predstavnik upravljačkog tijela.

Ako se poslovnikom odbora za praćenje predviđa rotirajuće predsjedanje, odborom za praćenje može predsjedati i predstavnik treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, uz supredsjedanje s predstavnikom države članice ili upravljačkog tijela, i obratno. [Am. 136]

3.  Svaki član odbora za praćenje ima pravo glasa.

4.  Svaki odbor za praćenje na svojoj prvoj sjenici donosi svoj poslovnik.

Poslovnik odbora za praćenje i, ako je primjenjivo, odbora za upravljanje sprečava svaku situaciju sukoba interesa prilikom odabira operacija Interrega.

5.  Odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje sva pitanja koja se odnose na napredak programa prema ostvarenju njegovih ciljeva.

6.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje poslovnik odbora za praćenje, sažetak podataka i sve podatke i informacija kao i sve odluke podijeljene s odborom za praćenje. [Am. 137]

Članak 28.

Sastav odbora za praćenje

1.  O sastavu odbora za praćenje svakog programa Interrega dogovaraju se mogu se dogovarati države članice i, po potrebi, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u tom programu tako da se osigura nastoji postići uravnotežena zastupljenost relevantnih tijela, posredničkih tijela i predstavnika programskih partnera iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] iz država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova. [Am. 138]

U sastavu odbora za praćenje uzima se u obzir broj država članica sudionica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u predmetnom programu Interrega. [Am. 139]

Odbor za praćenje uključuje i predstavnike regija i lokalne samouprave te drugih tijela koja su zajednički uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući i EGTS. [Am. 140]

2.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje popis članova tijela ili nadležnih tijela koja su imenovana članovima odbora za praćenje. [Am. 141]

3.  Predstavnici Komisije sudjeluju mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu. [Am. 142]

3.a  Predstavnici tijela koja su uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući EGTS, mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu. [Am. 143]

Članak 29.

Funkcije odbora za praćenje

1.  Odbor za praćenje analizira:

(a)  napredak u provedbi programa i u postizanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti programa Interrega;

(b)  sva pitanja koja utječu na uspjeh programa Interrega i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja;

(c)  s obzirom na financijske instrumente, elemente ex ante procjene navedene u [članku 52. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i strateškom dokumentu iz članka [53. stavka 2.] te uredbe;

(d)  napredak ostvaren u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnje djelovanje u pogledu nalaza;

(e)  provedbu aktivnosti povezanih s komunikacijom i vidljivošću,

(f)  napredak u provedbi operacija Interrega od strateške važnosti i, po potrebi, velikih infrastrukturnih projekata;

(g)  kad je relevantno, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike i, prema potrebi, predlaže sve dodatne mjere potpore. [Am. 144]

2.  Pored svojih zadaća u pogledu odabira operacija navedenih u članku 22., odbor za praćenje odobrava:

(a)  metodologiju i kriterije za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, nakon savjetovanja s Komisijom obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 22. stavkom 2. ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; [Am. 145]

(b)  plan evaluacije i njegove izmjene;

(c)  svaki prijedlog upravljačkog tijela za izmjenu programa Interrega, uključujući za prijenos u skladu s člankom 19. stavkom 5.;

(d)  završno izvješće o uspješnosti.

Članak 30.

Preispitivanje

1.  Komisija može organizirati preispitivanje radi provjere uspješnosti programa Interrega.

Preispitivanje se može provesti u pisanom obliku.

2.  Na zahtjev Komisije, u roku od jednog tri mjeseca upravljačko tijelo stavlja joj na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 29. stavku 1.: [Am. 146]

(a)  napretku u provedbi programa i postizanju ključnih etapa i ciljeva, bilo kakvim pitanjima koja utječu na uspjeh odgovarajućeg programa Interrega i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje;

(b)  napretku postignutom u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnjem djelovanju u pogledu nalaza;

(c)  napretku u izgradnji administrativnih kapaciteta javnih tijela i korisnika.

3.  Ishod preispitivanja evidentira se u dogovorenom zapisniku.

4.  Upravljačko tijelo poduzima daljnje mjere u pogledu pitanja koja je iznijela Komisija i u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama.

Članak 31.

Prijenos podataka

1.  Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, i 30. rujna i 30. studenoga svako upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji dostavlja kumulativne podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe te jednom godišnje podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe za odgovarajući program Interrega u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu [VII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 147]

Za prijenos podataka upotrebljavaju se postojeći sustavi za izvještavanje podataka u mjeri u kojoj je dokazana njihova pouzdanost tijekom prethodnog programskog razdoblja. [Am. 148]

Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.

2.  Podaci iz stavka 1. raščlanjuju se za svaki prioritet prema posebnom cilju i odnose se na:

(a)  broj odabranih operacija Interrega, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz odgovarajućeg fonda Interrega i ukupne prihvatljive rashode partnera upravljačkog tijela, sve raščlanjeno po vrstama intervencija;

(b)  vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije Interrega i vrijednosti ostvarene dovršenim operacijama Interrega. [Am. 149]

3.  Za financijske instrumente dostavljaju se i podaci o:

(a)  prihvatljivim rashodima po vrsti financijskog proizvoda;

(b)  iznosu troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi;

(c)  iznosu, po vrsti financijskog proizvoda, privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz fondove;

(d)  kamatama i ostaloj dobiti nastaloj na temelju potpore iz fondova Interrega za financijske instrumente kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te vraćenim sredstvima koja se mogu pripisati potpori iz fondova Interrega kako je navedeno u članku 56. te uredbe.

4.  Podaci podneseni u skladu s ovim člankom moraju biti ažurirani na kraju mjeseca koji prethodi mjesecu dostave.

5.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2. objavljuje sve podatke dostavljene Komisiji.

Članak 32.

Konačno izvješće o uspješnosti

1.  Svako upravljačko tijelo dužno je do 15. veljače 2031. Komisiji dostaviti završno izvješće o uspješnosti odgovarajućeg programa Interrega.

Završno izvješće o uspješnosti dostavlja se primjenom predloška utvrđenog u skladu s člankom [38. stavkom 5.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.  U završnom izvješću o uspješnosti ocjenjuje se postizanje ciljeva programa na temelju elemenata navedenih u članku 29., uz iznimku stavka 1. točke (c) u tom članku.

3.  Komisija pregledava završno izvješće o uspješnosti te u roku od pet mjeseci od dana primitka završnog izvješća o uspješnosti obavješćuje upravljačko tijelo o svojim primjedbama. Ako se daju takve primjedbe, upravljačko tijelo pruža sve potrebne informacije koji se odnose na te primjedbe i, prema potrebi, u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama. Komisija obavješćuje državu članicu o prihvaćanju izvješća.

4.  Upravljačko tijelo objavljuje konačno izvješće o uspješnosti na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2.

Članak 33.

Pokazatelji za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

1.  Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [novi EFRR] i, prema potrebi, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe , koji su se pokazali najprimjerenijima za mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te člankom 17. stavkom 3 4. točkom (d e) podtočkom ii. i člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe. [Am. 150]

1.a  Prema potrebi i u slučajevima koje je opravdalo upravljačko tijelo, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se zajedno s pokazateljima odabranima u skladu sa stavkom 1. [Am. 151]

2.  Za pokazatelje ostvarenja polazne vrijednosti iznose nula. Ključne faze utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti za 2029. kumulativni su.

Odjeljak ii.

Evaluacija i komunikacija

Članak 34.

Evaluacija tijekom programskog razdoblja

1.  Upravljačko tijelo provodi evaluaciju, najviše jedanput godišnje, svakog programa Interrega. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe odgovarajućeg programa Interrega. [Am. 152]

2.  Uz to, upravljačko tijelo do 30. lipnja 2029. provodi evaluaciju za svaki program Interrega radi ocjene njegova učinka.

3.  Upravljačko tijelo povjerava evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.

4.  Upravljačko tijelo osigurava nastoji osigurati potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije. [Am. 153]

5.  Upravljačko tijelo sastavlja plan evaluacije kojim se može obuhvatiti više od jednog programa Interrega.

6.  Upravljačko tijelo odboru za praćenje podnosi plan evaluacije najkasnije godinu dana nakon odobrenja odgovarajućeg programa Interrega.

7.  Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2 objavljuje sve evaluacije.

Članak 35.

Odgovornosti upravljačkih tijela i partnera s obzirom na transparentnost i komunikaciju

1.  Svako upravljačko tijelo dužno je imenovati službenika za komunikaciju za svaki program Interrega pod njegovom nadležnošću.

2.  U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa Interrega upravljačko tijelo osigurava postojanje internetskih stranica na kojima su dostupne informacije o svakom programu Interrega pod njegovom nadležnošću, uključujući ciljeve programa, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća.

3.  Primjenjuje se članak [44. stavci od 2. do 7 6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] o odgovornostima upravljačkog tijela. [Am. 154]

4.  Svaki partner u operaciji Interrega ili svako tijelo koje provodi financijski instrument navodi potporu iz fonda Interrega, uključujući sredstva koja se ponovno koriste za financijske instrumente u skladu s člankom [56.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], za operaciju Interrega na sljedeći način:

(a)  davanjem kratkog opisa operacije Interrega na službenim internetskim stranicama partnera, ako takve stranice postoje; taj opis treba biti razmjeran razini potpore iz fonda Interrega, uključivati njezine ciljeve i rezultate te je u njemu potrebno istaknuti financijsku potporu Unije;

(b)  davanjem izjave kojom se potpora iz fonda Interrega ističe na vidljiv način putem dokumenata i komunikacijskih materijala koji se odnose na provedbu operacije Interrega i namijenjeni su javnosti ili sudionicima;

(c)  postavljanjem pločica ili plakata na lokaciji koja je lako vidljiva javnosti čim započne fizička provedba operacije Interrega koja uključuje fizička ulaganja ili nabavu opreme čija je ukupna vrijednost veća od 100 000 50 000  EUR; [Am. 155]

(d)  za operacije Interrega koje nisu obuhvaćene točkom (c), postavljanjem najmanje jednog javno dostupnog tiskanog plakata ili i, ako je moguće, elektroničkog zaslona najmanje veličine A3 A2 koji sadrži informacije o operaciji Interrega i na kojem se ističe potpora iz fonda Interrega; [Am. 156]

(e)  za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni troškovi premašuju 10 000 000 5 000 000  EUR, organiziranjem komunikacijskog događanja te pravovremenim uključivanjen Komisije i odgovornog upravljačkog tijela. [Am. 157]

Termin „Interreg” koristi se uz amblem Unije u skladu s člankom [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

5.  Kad je riječ o fondovima i financijskim instrumentima za male projekte, korisnik osigurava da krajnji korisnici ispune zahtjeve utvrđene u stavku 4. točki (c).

6.  Ako korisnik ne ispuni svoje obveze iz članka [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili stavaka 1. i 2. u ovom članku, država članica ovog članka ili ne ispravi propuste na vrijeme, upravljačko tijelo primjenjuje financijsku korekciju otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju. [Am. 158]

POGLAVLJE V.

Prihvatljivost

Članak 36.

Pravila o prihvatljivosti rashoda

1.  Cijela aktivnost Interrega ili njezin dio može se provoditi izvan države članice, uključujući i izvan Unije, pod uvjetom da se tom aktivnošću Interrega doprinosi ciljevima odgovarajućeg programa Interrega.

2.  Ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti propisana u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] ili u ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi zajedničkom odluku u odboru za praćenje utvrđuju samo dodatna pravila o prihvatljivosti rashoda za program Interrega u pogledu kategorija rashoda koje nisu obuhvaćene tim odredbama. Ta dodatna pravila odnose se na programsko podruje kao cjelinu.

Međutim, ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, ta se dodatna pravila donose prije objave prvog poziva na podnošenje prijedloga. U svim se ostalim slučajevima ta dodatna pravila donose prije odabira prvih operacija.

3.  Za pitanja koja nisu obuhvaćena pravilima o prihvatljivosti utvrđenima u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, ili u pravilima utvrđenima u skladu sa stavkom 4., primjenjuju se nacionalna pravila države članice i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u kojima nastanu rashodi.

4.  U slučaju razlike u mišljenju između upravljačkog tijela i tijela za reviziju u pogledu prihvatljivosti operacije Interrega odabrane u okviru odgovarajućeg programa Interrega, prevladava mišljenje upravljačkog tijela, uzimajući u obzir mišljenje odbora za praćenje.

5.  PZP-ovi ne ispunjavaju uvjete za potporu iz EFRR-a u okviru programâ Interrega, ali mogu u tim programima sudjelovati prema uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Članak 37.

Opće odredbe o prihvatljivosti kategorija troškova

1.  Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi mogu se u odboru za praćenje programa Interrega dogovoriti da izdaci koji spadaju u jednu ili više kategorija iz članaka od 38. do 43. nisu prihvatljivi u okviru jednog ili više prioriteta određenog programa Interrega.

2.  Svi izdaci koji su prihvatljivi u skladu s ovom Uredbom, a koje plaća korisnik ili se plaćaju u ime korisnika, trebaju biti povezani s troškovima pokretanja ili pokretanja i provedbe operacije ili dijela operacije.

3.  Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:

(a)  novčane kazne, financijske sankcije i izdaci za pravne sporove i parnice;

(b)  troškovi poklona, osim onih troškova koji ne premašuju 50 EUR po poklonu i u svrhu su promicanja, komunikacije, promidžbe ili informiranja;

(c)  troškovi povezani s fluktuacijom deviznog tečaja.

Članak 38.

Troškovi osoblja

1.  Troškovi osoblja sastoje se od bruto troškova zapošljavanja osoblja partnera Interrega na jedan od sljedećih načina:

(a)  na puno radno vrijeme;

(b)  na nepuno radno vrijeme s fiksnim postotkom odrađenog vremena na mjesečnoj razini;

(c)  na nepuno radno vrijeme s fleksibilnim brojem radnih sati mjesečno; ili

(d)  na osnovi satnice.

2.  Izdaci za troškove osoblja ograničavaju se na sljedeće:

(a)  isplatu plaća povezanih s aktivnostima koje subjekt ne bi izvršavao kad se ne bi provodila predmetna operacija, određenih ugovorom o radu, odlukom o imenovanju (oboje dalje u tekstu „dokument o zaposlenju”) ili zakonom, a koje su povezane s odgovornostima utvrđenima u opisu radnog mjesta predmetnog člana osoblja;

(b)  bilo koje druge troškove koji su izravno povezani s isplatama plaća, koje je stvorio i koje plaća poslodavac, primjerice poreze na zapošljavanje i socijalno osiguranje, uključujući mirovine kako su obuhvaćeni Uredbom (EZ) 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(27) pod sljedećim uvjetima:

i.  da su utvrđeni u dokumentu o zaposlenju ili zakonom;

ii.  da su u skladu sa zakonodavstvom navedenim u dokumentu o zaposlenju i uobičajenim praksama u zemlji ili organizaciji u kojoj pojedini član osoblja stvarno radi ili s oba; i

iii.  da ih poslodavac može povratiti.

U pogledu točke (a), isplate fizičkim osobama koje rade za partnera Interrega na temelju ugovora koji nije ugovor o zaposlenju ili radu mogu se smatrati isplatama plaća i taj se ugovor može smatrati dokumentom o zaposlenju.

3.  Troškovi osoblja mogu se nadoknaditi:

(a)  u skladu s [člankom 48. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] (dokazuje se dokumentom o zaposlenju i platnim listama); ili

(b)  u okviru pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova kako su navedene u [članku 48. stavku 1. prvom podstavku točkama od (b) do (e)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili

(c)  kao paušalna stopa u skladu s [člankom 50. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] izravni troškovi osoblja za operaciju mogu se izračunati po paušalnoj stopi od najviše 20 % izravnih troškova koji nisu izravni troškovi osoblja te operacije, pri čemu se od države članice ne traži da provodi bilo kakve izračune radi utvrđivanja primjenjive stope. [Am. 159]

4.  Troškovi osoblja koji se odnose na osobe koje na operaciji rade na nepuno radno vrijeme izračunavaju se kao:

(a)  fiksni postotak bruto troškova zaposlenja u skladu s [člankom 50. stavkom 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili

(b)  fleksibilni udio bruto troškova zaposlenja, u skladu s brojem sati odrađenih u okviru operacije koji se razlikuje od mjeseca do mjeseca, na temelju sustava bilježenja vremena kojim se obuhvaća 100 % radnog vremena zaposlenika.

5.  Za zadatke u okviru nepunog radnog vremena iz stavka 4. točke (b), naknada troškova osoblja obračunava se na temelju satnice koja se određuje na sljedeći način:

(a)  dijeljenjem najnovijih dokumentiranih mjesečnih bruto troškova zaposlenja mjesečnim radnim vremenom utvrđenim u dokumentu o zaposlenju, izraženo u satima dotične osobe u skladu s primjenjivim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu i članku 50. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) .../...[nova Uredba o zajedničkim odredbama; ili [Am. 160]

(b)  dijeljenjem najnovijih dokumentiranih godišnjih bruto troškova zaposlenja s 1 720 sati u skladu s [člankom 50. stavcima 2., 3. i 4.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

6.  Troškovi osoblja povezani s osobama koje u skladu s dokumentom o zaposlenju rade na temelju satnice prihvatljivi su ako se na broj sati stvarno provedenih u radu na operaciji primijeni iznos satnice dogovoren u dokumentu o zaposlenju na temelju sustava bilježenja radnog vremena. Ako još nisu uključeni u dogovorenu satnicu, troškovi osoblja iz članka 38. stavka 2. točke (b) mogu se dodati toj satnici, u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom. [Am. 161]

Članak 39.

Uredski i administrativni troškovi

Uredski i administrativni troškovi ograničeni su na 15 % ukupnih izravnih troškova operacije i na sljedeće elemente: [Am. 162]

(a)  najam uredskih prostora;

(b)  osiguranje i poreze koji se odnose na zgrade u kojima se nalazi osoblje i na uredsku opremu (npr. osiguranje od požara, krađe);

(c)  komunalne usluge (npr. električna energija, grijanje, voda);

(d)  uredski materijal;

(e)  opće računovodstvo unutar organizacije korisnika;

(f)  arhiv;

(g)  održavanje, čišćenje i popravke;

(h)  zaštitu;

(i)  informacijske sustave;

(j)  komunikaciju (npr. telefon, telefaks, internet, poštanske usluge, posjetnice);

(k)  bankovne naknade za otvaranje jednog ili više računa i upravljanje njima ako je za provedbu operacije potrebno otvaranje odvojenog računa;

(l)  naknade za transnacionalne financijske transakcije.

Članak 40.

Putni troškovi i troškovi smještaja

1.  Putni troškovi i troškovi smještaja ograničeni su na sljedeće elemente:

(a)  putne troškove (npr. karte, putno osiguranje i osiguranje automobila, gorivo, kilometražu automobila, cestarine i parkirališne naknade);

(b)  troškove obroka;

(c)  troškove smještaja;

(d)  troškove izdavanja viza;

(e)  dnevnice,

bez obzira na to jesu li ti troškovi nastali i plaćeni unutar ili izvan programskog područja.

2.  Za elemente koji su navedeni u stavku 1. točkama od (a) do (d) i obuhvaćeni dnevnicama neće se isplaćivati dodatna naknada uz dnevnicu.

3.  Putni troškovi i troškovi smještaja vanjskih stručnjaka i pružatelja usluga pripadaju troškovima za vanjske stručnjake i usluge iz članka 41.

4.  Izravno plaćanje izdataka za troškove iz ovog članka koje je stvorio zaposlenik korisnika potkrepljuje se dokazom da je korisnik tom zaposleniku nadoknadio troškove. Ta se kategorija troškova može upotrebljavati za troškove putovanja osoblja u okviru operacije i drugih dionika u svrhu provedbe i promidžbe operacije i programa Interrega. [Am. 163]

5.  Putni troškovi i troškovi smještaja za operaciju mogu se izračunati na temelju paušalne stope od najviše 15 % izravnih troškova osim izravnih troškova osoblja u okviru te operacije. [Am. 164]

Članak 41.

Troškovi vanjskih stručnjaka i troškovi usluga

Troškovi vanjskih stručnjaka i usluga uključuju, ali nisu ograničeni su na sljedeće usluge i stručno znanje koje pruža javna ili privatna pravna osoba ili fizička osoba koja nije korisnik operacije, uključujući sve partnere: [Am. 165]

(a)  studije ili istraživanja (npr. evaluacije, strategije, projektne sažetke, projektne planove, priručnike);

(b)  osposobljavanje;

(c)  prijevode;

(d)  razvoj, izmjene i ažuriranja informacijskih sustava i internetskih stranica;

(e)  promicanje, komunikaciju, oglašavanje ili informiranje povezano s operacijom ili programom suradnje;

(f)  financijsko upravljanje;

(g)  usluge povezane s organizacijom i provedbom događaja ili sastanaka (uključujući najam, usluge cateringa ili usmeno prevođenje);

(h)  sudjelovanje u događajima (npr. pristojbe za registraciju);

(i)  usluge pravnog savjetovanja i bilježničke usluge, usluge tehničkih i financijskih stručnjaka, ostale savjetodavne i računovodstvene usluge;

(j)  prava intelektualnog vlasništva;

(k)  provjere na temelju [članka 68. stavka 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 45. stavka 1. ove Uredbe;

(l)  troškove računovodstvene funkcije na razini programa na temelju članka [70.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 46. ove Uredbe;

(m)  troškove revizije na razini programa na temelju članaka [72.] i [75.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te članaka 47. i 48. ove Uredbe;

(n)  pružanje jamstava koja daje banka ili druga financijska institucija kad se to zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom ili u programskom dokumentu koji je donio odbor za praćenje;

(o)  putovanje i smještaj vanjskih stručnjaka, govornika, predsjedatelja sjednica i pružatelja usluga; [Am. 166]

(p)  ostalo posebno stručno znanje i usluge potrebne u okviru operacija.

Članak 42.

Troškovi opreme

1.  Troškovi opreme koju je korisnik operacije kupio, unajmio ili zakupio, osim onih obuhvaćenih člankom 39., uključuju, ali nisu ograničeni su na sljedeće: [Am. 167]

(a)  uredsku opremu;

(b)  IT hardver i softver;

(c)  namještaj i pribor;

(d)  laboratorijsku opremu;

(e)  strojeve i instrumente;

(f)  alat ili uređaje;

(g)  vozila;

(h)  ostalu posebnu opremu potrebnu za operacije.

2.  Troškovi kupnje rabljene opreme mogu biti prihvatljivi pod sljedećim uvjetima:

(a)  ako za tu svrhu nije primljena pomoć iz fondova Interrega ni fondova navedenih u [članku 1. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)  ako ta cijena ne premašuje općeprihvatljivu cijenu na predmetnom tržištu;

(c)  ako ta roba ima tehnička svojstva potrebna za operaciju te je u skladu s primjenjivim normama i standardima.

Članak 43.

Troškovi infrastrukture i radova

Troškovi infrastrukture i radova ograničeni su na sljedeće:

(a)  kupnju zemljišta u skladu s [člankom 58. stavkom 1. točkom (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; [Am. 168]

(b)  građevinske dozvole;

(c)  građevni materijal;

(d)  troškove rada;

(e)  specijalizirane intervencije (npr. sanaciju tla, razminiranje).

POGLAVLJE VI.

Tijela programa Interrega, upravljanje, kontrola i revizija

Članak 44.

Tijela programa Interrega

1.  Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, i PZP-ovi i organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u programu Interrega imenuju za potrebe članka [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] jedinstveno upravljačko tijelo i jedinstveno tijelo za reviziju. [Am. 169]

2.  Upravljačko tijelo i tijelo za reviziju mogu biti smješteni su u istoj državi članici. [Am. 170]

3.  U pogledu programa PEACE PLUS, kad je Posebno tijelo za programe EU-a utvrđeno kao upravljačko tijelo, smatra se smještenim u državi članici.

4.  Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu imenovati jedan EGTS kao upravljačko tijelo tog programa.

5.  Kad je riječ o programu Interrega u okviru sastavnice 2B ili sastavnice 1, ako potonja obuhvaća duge granice s heterogenim razvojnim izazovima i potrebama, države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu definirati potprogramska područja. [Am. 171]

6.  Ako upravljačko tijelo imenuje posredničko tijelo jedno ili više posredničkih tijela u okviru programa Interrega u skladu s [člankom 65. stavkom 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], predmetno posredničko tijelo ili više njih izvršava te zadaće u više država članica sudionica odnosno u svojim državama članicama ili, ako je primjenjivo, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u. [Am. 172]

Članak 45.

Funkcije upravljačkog tijela

1.  Upravljačko tijelo programa Interrega izvršava funkcije utvrđene u člancima [66.], [68.] i [69.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], osim zadatka odabira operacija iz članka 66. stavka 1. točke (a) i članka 67. te plaćanja korisnicima iz članka 68. stavka 1. točke (b). Te se funkcije izvršavaju na cijelom području obuhvaćenom tim programom, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII. ove Uredbe.

1.a   Odstupajući od članka 87. stavka 2. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 100 % iznosa navedenih u zahtjevu za plaćanje, što proizlazi iz primjene stope sufinanciranja programa na ukupne prihvatljive rashode ili na javni doprinos, prema potrebi. [Am. 173]

1.b   Ako upravljačko tijelo ne izvrši provjere u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], u cijelom programskom području, svaka država članica određuje tijelo ili osobu odgovornu za obavljanje takve provjere u vezi s korisnicima na svojem državnom području. [Am. 174]

1.c   Odstupajući od članka 92. Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], programi Interrega ne podliježu godišnjem poravnanju računa. Poravnanje računa obavlja se na kraju programskog razdoblja, na temelju konačnog izvješća o uspješnosti. [Am. 175]

2.  Upravljačko tijelo nakon savjetovanja s državama članicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima koji sudjeluju u programu Interrega, osniva zajedničko tajništvo, s osobljem koje odražava partnerstvo u programu.

Zajedničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i odboru za praćenje u izvršavanju njihovih funkcija. Zajedničko tajništvo pruža potencijalnim korisnicima informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa Interrega i pomaže korisnicima i partnerima u provedbi operacija.

3.  Odstupajući od [članka 70. stavka 1. točke (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaki od partnera preračunava izdatke plaćene u drugoj valuti u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije u mjesecu tijekom kojeg je taj izdatak dostavljen na provjeru upravljačkom tijelu u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (a)] te Uredbe.

Članak 46.

Računovodstvena funkcija

1.  Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dogovaraju aranžmane za obavljanje računovodstvene funkcije.

2.  Računovodstvena funkcija sastoji se od zadaća navedenih u [članku 70. stavku 1. točkama (a) i (b)] Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaća i plaćanja koja izvršava Komisija i općenito plaćanja glavnom partneru u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 47.

Funkcije tijela za reviziju

1.  Tijelo za reviziju programa Interrega izvršava funkcije predviđene ovim člankom i člankom 48. na cijelom području obuhvaćenom tim programom Interrega, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII.

Međutim, država članica sudionica može odrediti kada će se tijelu za reviziju pridružiti revizor iz te države članice sudionice.

2.  Tijelo za reviziju programa Interrega odgovorno je za provođenje revizija sustava i revizija operacija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju i da su izdaci uključeni u račune koji se dostavljaju Komisiji zakoniti i pravilni.

3.  Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire zajednički uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju provodi revizije operacija koje je odabrala Komisija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju.

4.  Revizijski se rad obavlja u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.

5.  Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje revizorsko mišljenje u skladu s [člankom 63. stavkom 7.] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVI.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i na temelju obavljenog revizijskog rada kojim je obuhvaćena svaka od sljedećih sastavnica:

(a)  cjelovitost, istinitost i točnost računa;

(b)  zakonitost i pravilnost izdataka uključenih u račune dostavljene Komisiji;

(c)  sustav upravljanja i kontrole programa Interrega.

Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., godišnjim revizorskim mišljenjem obuhvaćaju se samo sastavnice iz točaka (a) i (c) prvog podstavka.

Na zahtjev države članice koja je domaćin predmetnom upravljačkom tijelu Komisija iznimno može pomaknuti rok s 15. veljače na 1. ožujka.

6.  Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje izvješće o kontroli u skladu s [člankom 63. stavkom 5. točkom (b)] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te, podržavajući revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka i navodeći sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, ukupnu stopu pogrešaka i stopu preostale pogreške za rashode uključene u račune koji se podnose Komisiji.

7.  Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju sastavlja godišnje izvješće o kontroli iz stavka 6. ovog članka kojim se ispunjavaju zahtjevi iz [članka 63. stavka 5. točke (b)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te koji podupire revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka.

To izvješće sadržava sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, rezultate revizija operacija koje je provelo tijelo za reviziju u odnosu na zajednički uzorak iz članka 48. stavka 1. i financijske ispravke koje primjenjuju tijela programa Interrega za svaku pojedinačnu nepravilnost koju je tijelo za reviziju otkrilo u pogledu tih operacija.

8.  Tijelo za reviziju Komisiji dostavlja izvješća o reviziji sustava neposredno nakon zaključenja kontradiktornog postupka s relevantnim subjektima nad kojima se provodi revizija.

9.  Komisija i tijelo za reviziju sastaju se redovito, barem jednom godišnje, osim ako je dogovoreno drukčije, kako bi analizirali revizijsku strategiju, godišnje izvješće o kontroli i revizorsko mišljenje, kako bi koordinirali svoje revizijske planove i metode te kako bi razmijenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na unapređenje sustava upravljanja i kontrole.

Članak 48.

Revizija operacija

1.  Komisija odabire zajednički uzorak operacija (ili drugih jedinica uzorkovanja) koristeći metodu statističkog uzorkovanja za revizije operacija koje trebaju provesti tijela za reviziju programâ Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja u odnosu na svaku obračunsku godinu.

Zajednički uzorak mora biti reprezentativan za sve programe Interrega koji čine populaciju.

U svrhu odabira ovog zajedničkog uzorka Komisija može stratificirati skupine programa Interrega u skladu s njihovim posebnim rizicima.

2.  Programska tijela Komisiji najkasnije do 1. rujna nakon završetka svake obračunske godine dostavljaju informacije potrebne za odabir zajedničkog uzorka.

Te se informacije podnose u standardiziranom elektroničkom obliku te trebaju biti potpune i usklađene s izdacima prijavljenima Komisiji za referentnu obračunsku godinu.

3.  Ne dovodeći u pitanje zahtjev provođenja revizije iz članka 47. stavka 2., tijela za reviziju programâ Interrega obuhvaćenih zajedničkim uzorkom ne provode dodatne revizije operacija u okviru tih programa, osim ako Komisija to zatraži u skladu sa stavkom 8. ovog članka ili ako je tijelo za reviziju utvrdilo posebne rizike.

4.  Komisija na vrijeme, općenito najkasnije do 1. listopada nakon kraja obračunske godine, obavješćuje tijela za reviziju predmetnih programa Interrega o odabranom zajedničkom uzorku kako bi ta tijela mogla izvršiti revizije operacija.

5.  Predmetna tijela za reviziju dostavljaju informacije o rezultatima tih revizija, kao i o svim financijskim korekcijama koje se poduzimaju u odnosu na otkrivene pojedinačne nepravilnosti najkasnije u godišnjim izvješćima o kontroli koja se dostavljaju Komisiji u skladu s člankom 47. stavcima 6. i 7.

6.  Nakon procjene rezultata revizija operacija odabranih u skladu sa stavkom 1., Komisija izračunava globalnu ekstrapoliranu stopu pogreške s obzirom na programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, u svrhu vlastitog postupka osiguranja.

7.  Ako je globalna ekstrapolirana stopa pogreške iz stavka 6. viša od 2 3,5  % ukupnih izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija izračunava globalnu stopu preostale pogreške, uzimajući u obzir financijske ispravke koje primjenjuju nadležna tijela programa Interrega za pojedinačne nepravilnosti koje su otkrivene revizijama operacija odabranih u skladu sa stavkom 1. [Am. 176]

8.  Ako je globalna stopa preostale pogreške iz stavka 7. viša od 2 3,5  % izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija utvrđuje je li potrebno zatražiti da tijelo za reviziju određenog programa Interrega ili skupine programa Interrega na koju se to najviše odnosi da obavi dodatni revizijski rad kako bi dodatno evaluirala stopu pogreške i ocijenila potrebne korektivne mjere za programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti. [Am. 177]

9.  Na temelju procjene rezultata dodatnog revizijskog rada zatraženog u skladu sa stavkom 8., Komisija može zatražiti dodatne financijske ispravke koji će se primjenjivati na programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti. U tom slučaju, programska tijela programa Interrega izvršavaju potrebne financijske ispravke u skladu s člankom [97.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

10.  Svako tijelo za reviziju programa Interrega za koji informacije iz stavka 2. nedostaju ili su nepotpune ili nisu dostavljene do roka utvrđenog u stavku 2. prvom podstavku provodi zasebno uzorkovanje za pojedini program Interrega u skladu s člankom [73.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE VII.

Financijsko upravljanje

Članak 49.

Plaćanja i pretfinanciranje

1.  Potpora iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za svaki program Interrega plaća se u skladu s člankom 46. stavkom 2. na jedinstveni račun bez nacionalnih podračuna.

2.  Komisija uplaćuje pretfinanciranje na temelju ukupne potpore iz svakog fonda Interrega, kako je utvrđeno odlukom o odobravanju svakog programa Interrega iz članka 18., ovisno o raspoloživim sredstvima, u godišnjim obrocima kako slijedi, a prije 1. srpnja od 2022. do 2026. ili, u godini donošenja odluke, najkasnije 60 dana nakon donošenja te odluke:

(a)  2021.: 1 3 %; [Am. 178]

(b)  2022.: 1 2,25 %; [Am. 179]

(c)  2023.: 1 2,25 %; [Am. 180]

(d)  2024.: 1 2,25 %; [Am. 181]

(e)  2025.: 1 2,25 %; [Am. 182]

(f)  2026.: 1 2,25 %. [Am. 183]

3.  Kad se za vanjske prekogranične programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih. [Am. 184]

Iznos pretfinanciranja može se isplatiti u dvije rate, prema potrebi, u skladu s proračunskim potrebama.

Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 24 mjeseca 36 mjeseci od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program. [Am. 185]

Članak 50.

Povrati

1.  Upravljačko tijelo osigurava da se svaki iznos isplaćen kao rezultat nepravilnosti nadoknadi od glavnog ili jedinog partnera. Partneri glavnom partneru vraćaju sve nepropisno plaćene iznose.

2.  Ako glavni partner ne uspije osigurati povrat od ostalih partnera ili ako upravljačko tijelo ne uspije osigurati povrat od glavnog jedinog partnera, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP na čijem se području nalazi predmetni partner ili je, u slučaju EGTS-a, ondje registriran, nadoknađuje upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni tom partneru. Upravljačko tijelo odgovorno je za nadoknadu predmetnih iznosa u opći proračun Unije, u skladu s raspodjelom obveza među državama članicama sudionicama, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima kako je utvrđeno u programu Interrega.

3.  Nakon što država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nadoknadi upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru, moguće je nastaviti ili pokrenuti postupak povrata od tog partnera u skladu s nacionalnim pravom. U slučaju uspješnog povrata, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP može koristiti te iznose kao nacionalno sufinanciranje predmetnog programa Interrega. Država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nemaju obveze izvješćivanja prema programskim tijelima, odboru za praćenje ili Komisiji u pogledu takvih nacionalnih povrata.

4.  Ako država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nisu upravljačkom tijelu nadoknadili sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru u skladu sa stavkom 3., ti iznosi podliježu nalogu za povrat sredstava koji izdaje dužnosnik za ovjeravanje i koji se izvršava, kad je to moguće, nadoknađivanjem iznosa koji pripada državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u okviru naknadnih isplata u isti program Interrega ili, u slučaju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, u okviru naknadnih plaćanja za programe u okviru odgovarajućeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Takav povrat nije financijska korekcija i ne umanjuje iznos potpore iz EFRR-a ili bilo kojeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za odgovarajući program Interrega. Povratni iznos predstavlja namjenski prihod u skladu s [člankom 177. stavkom 3.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

POGLAVLJE VIII.

Sudjelovanje trećih zemalja ili partnerskih zemalja, ili PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega s podijeljenim upravljanjem [Am. 186]

Članak 51.

Primjenjive odredbe

Poglavlja od I. do VII. i poglavlje X. primjenjuju se na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja, i PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega, podložno posebnim odredbama navedenima u ovom poglavlju. [Am. 187]

Članak 52.

Tijela programa Interrega i njihove funkcije

1.  Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopustit će upravljačkom tijelu tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu teritoriju ili imenovati nacionalno tijelo kao kontaktnu točku za upravljačko tijelo ili nacionalnog kontrolora za obavljanje poslova provjere upravljanja kako je navedeno u [članku 68. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] na svojem teritoriju.

2.  Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopuštaju tijelu za reviziju tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu području ili imenuju nacionalno tijelo za reviziju koje je funkcionalno neovisno o nacionalnom tijelu.

3.  Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega delegiraju mogu delegirati osoblje u zajedničko tajništvo tog programa ili, u dogovoru s upravljačkim tijelom, osnivaju podružnicu zajedničkog tajništva na svojem području, ili oboje. [Am. 188]

4.  Nacionalno tijelo ili tijelo koje je ekvivalentno službeniku za komunikaciju programa Interrega kako se navodi u članku 35. stavku 1. podupire može podupirati upravljačko tijelo i partnere u odgovarajućoj trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u u pogledu zadaća iz članka 35. stavaka od 2. do 7. [Am. 189]

Članak 53.

Metode upravljanja

1.  Vanjski prekogranični programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a provode se u okviru podijeljenog upravljanja u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili partnerskoj zemlji sudionici.

Program PEACE PLUS provodi se u okviru podijeljenog upravljanja i u Irskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini.

2.  Programi Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 u kojima se kombiniraju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se pod podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili sudionici, partnerskoj zemlji sudionici , PZP-u sudioniku ili, u odnosu na sastavnicu 3, bilo kojem PZP-u, bez obzira na to dodjeljuje li se tom PZP-u ili ne dodjeljuje potpora u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 190]

3.  Programi Interrega u okviru sastavnice 3 za koje se dodjeljuju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se na bilo koji od sljedećih načina:

(a)  s podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije; [Am. 191]

(b)  s podijeljenim upravljanjem samo u državama članicama i bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u, ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije, u pogledu rashoda EFRR-a izvan Unije za jednu ili više operacija, dok se doprinosima iz jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja upravlja putem neizravnog upravljanja; [Am. 192]

(c)  s neizravnim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije. [Am. 193]

Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili dio njega provodi pod neizravnim upravljanjem, potreban je prethodni dogovor između država članica i predmetnih regija te se primjenjuje se članak 60. [Am. 194]

3.a   Zajednički pozivi na podnošenje prijedloga kojima se mobilizira financiranje u okviru bilateralnih ili multinacionalnih programa NDICI-ja i programa ETS-a mogu se objaviti uz odobrenje odgovarajućih upravljačkih tijela. U sadržaju poziva utvrđuje se njegovo zemljopisno područje primjene te njegov očekivani doprinos ciljevima odgovarajućih programa. Upravljačka tijela odlučuju o tome primjenjuju li se pravila u pogledu NDICI-ja ili ETS-a na poziv za podnošenje prijedloga. Tijela mogu odlučiti da imenuju glavno upravljačko tijelo odgovorno za zadaće upravljanja i kontrole povezane s pozivom. [Am. 195]

Članak 54.

Prihvatljivost

1.  Odstupajući od [članka 57. stavka 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], rashodi su prihvatljivi za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja ako ih je stvorio partner ili privatni partner u poslovima JPP-a u pripremi i provedbi operacija Interrega nakon 1. siječnja 2021. godine i ako su plaćeni nakon datuma kad je sklopljen sporazum o financiranju s predmetnom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om.

Međutim, rashodi za tehničku pomoć kojima upravljaju programska tijela smještena u državi članici prihvatljivi su od 1. siječnja 2021., čak i kad se plaćaju za radnje koje se provode u korist trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.

2.  Ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, takvi pozivi mogu uključivati zahtjeve za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, čak i ako su objavljeni prije potpisivanja odgovarajućeg ugovora o financiranju, a operacije su možda već odabrane i prije tih datuma.

Međutim, upravljačko tijelo ne može dostaviti dokument iz članka 22. stavka 6. prije tih datuma.

Članak 55.

Veliki infrastrukturni projekti

1.  Programi Interrega iz ovog odjeljka mogu poduprijeti „velike infrastrukturne projekte”, odnosno operacije koje obuhvaćaju skup radova, aktivnosti ili usluga namijenjenih za ispunjavanje nedjeljive funkcije precizne prirode u svrhu postizanja jasno utvrđenih ciljeva od zajedničkog interesa i provedbe ulaganja koja omogućavaju prekogranični učinak i koristi i čiji je proračunski udio od najmanje 2 500 000 EUR namijenjen stjecanju infrastrukture.

2.  Svaki korisnik koji provodi veliki infrastrukturni projekt ili njegov dio dužan je primijeniti mjerodavna pravila javne nabave.

3.  Kad je odabir jednog ili više velikih infrastrukturnih projekata na dnevnom redu sjednice odbora praćenje ili, ako je primjenjivo, sjednice odbora za upravljanje, upravljačko tijelo najkasnije dva mjeseca prije datuma sjednice Komisiji dostavlja konceptualni sažetak za svaki takav projekt. Konceptualni sažetak ima najviše tri stranice pet stranica te se u njemu s jedne strane navode ime, lokacija, proračun, glavni partner i partneri te glavni ciljevi i rezultati svakog takvog projekta, a s druge strane pouzdan poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je nastavak provedbe tog projekta ili tih projekata, ako je potrebno, osiguran i bez financiranja sredstvima Interrega. Ako se Komisiji do navedenog roka ne dostavi konceptualni sažetak za jedan ili više velikih infrastrukturnih projekata, Komisija može zatražiti da predsjedatelj odbora za praćenje ili odbora za upravljanje isključi predmetne projekte iz dnevnog reda sjednice. [Am. 196]

Članak 56.

Javna nabava

1.  Ako je za provedbu operacije potrebno da korisnik ugovori uslugu ili sklopi ugovore o opskrbi ili radovima, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)  ako je korisnik ugovorno tijelo ili ugovorni subjekt u smislu prava Unije koje se primjenjuje na postupke javne nabave, primjenjuju se nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe doneseni u vezi sa zakonodavstvom Unije;

(b)  ako je korisnik javno tijelo partnerske zemlje u okviru IPA-e III ili NDICI-ja čije se sufinanciranje prenosi na upravljačko tijelo, mogu se primijeniti nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe, pod uvjetom da to dopušta ugovor o financiranju i da je ugovor dodijeljen ponudi koja nudi najbolju vrijednost za novac ili, ako je primjereno, ponudi koja nudi najpovoljniju cijenu, izbjegavajući bilo kakav sukob interesa.

2.  Za dodjelu robe, radova ili usluga u svim se slučajevima osim onih navedenih u stavku 1. primjenjuju postupci javne nabave iz članaka [178.] i [179.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] i poglavlja 3. of Priloga I. (točke od 36. do 41.) toj uredbi.

Članak 57.

Financijsko upravljanje

Odluke Komisije kojima se odobravaju programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora i iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ispunjavaju uvjete nužne za donošenje odluka o financiranju u smislu [članka 110. stavka 2.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

Članak 58.

Sklapanje sporazuma o financiranju u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Da bi se program Interrega proveo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u skladu s člankom [112. stavkom 4.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] sklapa se sporazum o financiranju između Komisije, koja predstavlja Uniju, i svake treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-a, zastupljenih u skladu s njihovim nacionalnim pravnim okvirom.

2.  Svi sporazumi o financiranju sklapaju se najkasnije 31. prosinca godine koja slijedi nakon godine kad je izvršena prva proračunska obveza i smatraju se sklopljenima na dan kad ih potpiše posljednja stranka.

Svaki sporazum o financiranju stupa na snagu bilo na dan:

(a)  kad ga potpiše posljednja stranka; ili

(b)  kad treća ili partnerska zemlja ili PZP dovrši postupak potreban za ratifikaciju u skladu s nacionalnim pravnim okvirom te o tome obavijesti Komisiju.

3.  Ako je programom Interrega obuhvaćeno više od jedne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, obje stranke potpisuju najmanje jedan ugovor o financiranju prije tog datuma. Ostale treće zemlje, partnerske zemlje ili zemlje PZP-ovi mogu potpisati svoje odgovarajuće ugovore o financiranju najkasnije 30. lipnja druge godine nakon godine u kojoj je izvršena prva proračunska obveza.

4.  Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu odgovarajućeg programa Interrega:

(a)  može također potpisati sporazum o financiranju; ili

(b)  istog dana sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om koji sudjeluju u tom programu Interrega potpisuje provedbeni sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u pogledu provedbe i financijskog upravljanja.

Prilikom prosljeđivanja potpisanog primjerka sporazuma o financiranju ili primjerka provedbenog sporazuma Komisiji, država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu kao zasebni dokument šalje i popis planiranih velikih infrastrukturnih projekata kako je definirano u članku 55., uz navođenje njihovog izglednog imena, lokacije, proračuna i glavnog partnera.

5.  Provedbeni sporazum potpisan u skladu sa stavkom 4. točkom (b) treba obuhvatiti najmanje sljedeće elemente:

(a)  detaljne aranžmane za plaćanje;

(b)  financijsko upravljanje;

(c)  vođenje evidencije;

(d)  obveze izvješćivanja;

(e)  provjere, kontrole i reviziju;

(f)  nepravilnosti i povrate.

6.  Ako država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu programa Interrega odluči u skladu sastavkom 4. točkom (a) potpisati sporazum o financiranju, taj sporazum o financiranju smatra se sredstvom za provedbu proračuna Unije u skladu s Financijskom uredbom, a ne međunarodnim sporazumom kako se navodi u člancima od 216. do 219. UFEU-a.

Članak 59.

Doprinos treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, osim sufinanciranja

1.  Ako treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP prenese upravljačkom tijelu financijski doprinos za program Interrega, osim u smislu sufinanciranja potpore Unije za taj program Interrega, pravila o tom financijskom doprinosu sadržana su u sljedećim dokumentima:

(a)  ako država članica potpiše sporazum o financiranju na temelju članka 58. stavka 4. točke (a), u odvojenom provedbenom sporazumu koji su potpisale država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu i treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ili koji su izravno potpisali upravljačko tijelo i nadležno tijelo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u;

(b)  ako država članica potpiše provedbeni sporazum na temelju članka 58. stavka 4. točke (b), u jednom od sljedećeg:

i.  posebnom dijelu tog provedbenog sporazuma; ili

ii.  dodatnom provedbenom sporazumu koji su potpisale iste stranke kao u točki (a).

Za potrebe točke (b) podtočke i. u prvom podstavku. dijelovima provedbenog sporazuma mogu se, prema potrebi, obuhvatiti i preneseni financijski doprinos i potpora Unije za program Interrega.

2.  Provedbeni sporazum iz stavka 1. treba sadržavati barem elemente koji se odnose na sufinanciranje treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a navedeno u članku 58. stavku 5.

Nadalje, njime se utvrđuje i:

(a)  iznos dodatnog financijskog doprinosa;

(b)  namjeravana uporaba i uvjeti za njegovo korištenje, uključujući uvjete za podnošenje zahtjeva za taj dodatni doprinos.

3.  Kad je riječ o programu PEACE PLUS, financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine za aktivnosti Unije u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s [člankom 21. stavkom 2. točkom (e)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] dio je proračunskih odobrenih sredstava za naslov 2 „Kohezija i vrijednosti”, gornju granicu „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”

Taj je doprinos predmet posebnog sporazuma o financiranju s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 58. Komisija, Ujedinjena Kraljevina i Irska stranke su tog posebnog sporazuma o financiranju.

On se potpisuje prije početka provedbe programa, čime se Posebnom tijelu za programe EU-aomogućava da primijeni sve zakonodavstvo EU-a za provedbu tog programa.

POGLAVLJE IX.

Posebne odredbe za izravno ili neizravno upravljanje

Članak 60.

Suradnja najudaljenijih regija

1.  Ako se, nakon savjetovanja s dionicima, cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili njegov dio provodi pod neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (b) ili (c) ove Uredbe, provedbene zadaće povjeravaju se jednom od tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], osobito ako se ono nalazi u državi članici sudionici, uključujući upravljačko tijelo predmetnog programa Interrega. [Am. 197]

2.  U skladu s [člankom 154. stavkom 6. točkom (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], Komisija može odlučiti da ne zatraži ex-ante procjenu iz stavaka 3. i 4. tog članka kada su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] povjereni upravljačkom tijelu programa Interrega za najudaljenije regije utvrđenom u skladu s člankom 37. stavkom 1. ove Uredbe i člankom [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

3.  Ako su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe [FR-Omnibus] povjereni organizaciji iz države članice, primjenjuje se članak [157.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

4.  Ako program ili djelovanje koji se sufinancira iz jednog ili više instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja provodi treća zemlja, partnerska zemlja, PZP ili bilo koje od ostalih tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] ili na koja se upućuje u Uredbi (EU) [NDICI] ili Odluci Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili oboje, primjenjuju se relevantna pravila tih instrumenata, osobito poglavlja I., III. i V. u naslovu II. Uredbe (EU) [NDICI].

Članak 61.

Ulaganja u međuregionalne inovacije

Na inicijativu Komisije može se iz EFRR-a dodijeliti potpora za ulaganja u međuregionalne inovacije, kako je navedeno u članku 3. točki 5., tako da se povežu istraživači, poduzeća, civilno društvo i javne uprave uključeni u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini. [Am. 198]

Članak 62.

Izuzeće od obveze izvješćivanja u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a

Komisija može proglasiti da su potpore koje se dodjeljuju u korist projekata koji se podupiru u okviru cilja Europska teritorijalna suradnja EU-a spojive s unutarnjim tržištem i da ne podliježu obvezi obavještavanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a. [Am. 199]

POGLAVLJE X.

Završne odredbe

Članak 62.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji od [jednog dana nakon objave = datuma stupanja na snagu] do 31. prosinca 2027.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave navedene odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. To ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen u skladu s člankom 16. stavkom 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za [dva mjeseca].

Članak 63.

Odborski postupak

1.  Komisiji pomaže odbor osnovan u skladu s člankom [108. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Taj odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 64.

Prijelazne odredbe

Uredba (EU) br. 1299/2013 ili svaki akt donesen na temelju nje nastavlja se primjenjivati na programe i operacije za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020.

Članak 65.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

PREDLOŽAK ZA PROGRAME INTERREGA

CCI

[15 znakova]

Naslov

[255]

Verzija

 

Prva godina

[4]

Posljednja godina

[4]

Prihvatljivo od

 

Prihvatljivo do

 

Broj odluke Komisije

 

Datum odluke Komisije

 

Broj odluke o izmjeni programa

[20]

Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni programa

 

NUTS regije obuhvaćene programom

 

Sastavnica Interrega

 

1.  Strategija programa: glavni razvojni izazovi i rješenja prema politici

1.1.  Programsko područje (nije potrebno za programe u okviru sastavnice 4 Interrega)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (a), članak 17. stavak 9. točka (a)

Polje za unos teksta [2 000]

1.2.  Sažetak glavnih zajedničkih izazova, u kojem se uzimaju u obzir gospodarske, društvene i teritorijalne razlike te zajedničke potrebe za ulaganjem i koji je usklađen s drugim oblicima potpore, lekcijama naučenima na temelju prethodnih iskustava te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena u slučajevima kad je programsko područje u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno jednom ili više strategija.

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (b), članak 17. stavak 9. točka (b)

Polje za unos teksta [50 000]

1.3.  Obrazloženje odabira ciljeva politike i ciljeva specifičnih za Interreg, odgovarajućih prioriteta, posebnih ciljeva i oblika potpore, uz obrazloženje, prema potrebi, poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (c)

Tablica 1.

Odabrani cilj politike ili odabrani cilj specifičan za Interreg

Odabrani posebni cilj

Prioritet

Obrazloženje odabira

 

 

 

[2 000 po cilju politike]

2.  Prioriteti [300]

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točke (d) i (e)

2.1.  Naslov prioriteta (ponavlja se za svaki prioritet)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (d)

Polje za unos teksta: [300]

[ ]To je prioritet u skladu s prijenosom iz članka 17. stavka 3.

2.1.1.   Posebni cilj (ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj, za prioritete osim tehničke pomoći)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e)

2.1.2.   Povezane vrste djelovanja, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka i., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka ii.

Polje za unos teksta [7 000]

Popis planiranih operacija od strateške važnosti

Polje za unos teksta [2 000]

Za programe u okviru stavnice 4 Interrega

Upućivanje: članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka i.

Definicija jedinstvenog korisnika ili ograničenog popisa korisnika te postupak dodjele bespovratnih sredstava

Polje za unos teksta [7 000]

2.1.3.   Pokazatelji

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka ii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iii.

Tablica 2.: Pokazatelji ostvarenja

Prioritet

Posebni cilj

Oznaka

[5]

Pokazatelj

Mjerna jedinica

[255]

Ključna etapa (2024.)

[200]

Konačna ciljna vrijednost (2029.)

[200]

Tablica 3.: Pokazatelji rezultata

Prioritet

Posebni cilj

Oznaka

Pokazatelj

Mjerna jedinica

Osnovica

Referentna godina

Konačna ciljna vrijednost (2029.)

Izvor podataka

Napomene

2.1.4.   Glavne ciljne skupine

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iv.

Polje za unos teksta [7 000]

2.1.5.   Ciljana posebna područja, uključujući planiranu upotrebu ITI-ja, CLLD-a ili drugih teritorijalnih alata

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iv.

Polje za unos teksta [7 000]

2.1.6.   Planirana upotreba financijskih instrumenata

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka v.

Polje za unos teksta [7 000]

2.1.7.   Indikativna raščlamba sredstava programa EU-a prema vrsti intervencije

Upućivanje: Članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka vi., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka v.

Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije

Prioritet br.

Fond

Posebni cilj

Oznaka

Iznos (EUR)

Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja

Prioritet br.

Fond

Posebni cilj

Oznaka

Iznos (EUR)

Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus

Prioritet br.

Fond

Posebni cilj

Oznaka

Iznos (EUR)

2.T. Prioritet tehničke pomoći

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (f) ETS

Polje za unos teksta [8 000]

Prioritet br.

Fond

Oznaka

Iznos (EUR)

3.  Financijski plan

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g)

3.1.   Odobrena financijska sredstva po godini

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g) podtočka i., članak 17. stavak 5. točka (a) podtočke i. – iv.

Tablica 7.

Fond

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

EFRR

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III CBC(28)

 

 

 

 

 

 

 

 

CBC za susjedstvo(29)

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III(30)

 

 

 

 

 

 

 

 

NDICI(31)

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP Grenland(32)

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP(33)

 

 

 

 

 

 

 

 

Fondovi Interrega(34)

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

 

 

 

 

 

 

 

3.2.   Ukupna odobrena financijska sredstva po fondu i nacionalnom sufinanciranju

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g) podtočka ii., članak 17. stavak 5. točka (a) podtočke i. – iv., članak 17. stavak 5. točka (b)

Tablica 8.*

Broj cilja politike ili tehnička pomoć

Prioritet

Fond

(ako je primjenjivo)

Osnova za izračun potpore EU-a (ukupne ili javne)

Doprinos EU-a

(a)

Nacionalni doprinos

(b)=(c)+(d)

Indikativna raščlamba nacionalnog doprinosa

Ukupno

(e)=(a)+(b)

Stopa sufinanciranja

(f)=(a)/(e)

Doprinosi trećih zemalja

(za informaciju)

Nacionalni javni

(c)

Nacionalni privatni

(d)

 

Prioritet 1.

EFRR

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III CBC(35)

 

 

 

 

 

 

 

 

CBC za susjedstvo(36)

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III(37)

 

 

 

 

 

 

 

 

NDICI(38)

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP Grenland(39)

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP(40)

 

 

 

 

 

 

 

 

Fondovi Interrega(41)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prioritet 2.

(fondovi kako je prethodno navedeno)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

Svi fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EFRR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III CBC

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

CBC za susjedstvo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IPA III

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NDICI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP Grenland

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OCTP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fondovi Interrega

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

Svi fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

*Prije preispitivanja u sredini razdoblja ova tablica sadržava iznose samo za godine 2021. – 2025.

4.  Mjere poduzete kako bi se relevantni programski partneri uključili u pripremu programa Interrega te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (h)

Polje za unos teksta [10 000]

5.  Pristup komunikaciji i vidljivosti za program Interrega, uključujući planirani proračun

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (i)

Polje za unos teksta [10 000]

6.   Provedbene odredbe

6.1.   Programska tijela

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (a)

Tablica 10.

Programska tijela

Ime ustanove [255]

Osoba za kontakt [200]

Adresa e-pošte [200]

Upravljačko tijelo

 

 

 

Nacionalno tijelo (za programe s trećim zemljama sudionicama, ako je primjenjivo)

 

 

 

Tijelo za reviziju

 

 

 

Skupina revizorskih predstavnika (za programe s trećim zemljama sudionicama, ako je primjenjivo)

 

 

 

Tijelo kojemu Komisija izvršava isplate

 

 

 

6.2.   Postupak za osnivanje zajedničkog tajništva

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (b)

Polje za unos teksta [3 500]

6.3.   Raspodjela obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama i PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (c)

Polje za unos teksta [10 500]

DODACI

—  Karta programskog područja

—  Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

—  Financiranje koje nije povezano s troškovima

Dodatak 1.: Karta programskog područja

Dodatak 2.: Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje

(članak 88. Uredbe o zajedničkim odredbama)

Datum podnošenja prijedloga

 

Aktualna inačica

 

A.   Sažetak glavnih elemenata

Prioritet

Fond

Procijenjeni udio ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava u okviru prioriteta na koji će se primijeniti pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova, u % (procjena)

Vrsta/vrste operacije

Ime/Imena odgovarajućeg pokazatelja

Mjerna jedinica za taj pokazatelj

Vrsta pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova (standardni raspon jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa)

Odgovarajući standardni rasponi jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa

 

 

 

Oznaka

Opis

Oznaka

Opis

 

 

 

B.  Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)

Je li upravljačko tijelo imalo potporu vanjskog poduzeća da bi utvrdilo pojednostavnjene troškove u nastavku?

Ako jest, navedite o kojem se vanjskom poduzeću radi: Da/Ne – Ime vanjskog poduzeća

Vrste operacije:

1.1.  Opis vrste operacije

 

1.2.  Predmetni prioritet / posebni cilj(evi)

 

1.3.  Naziv pokazatelja(42)

 

1.4.  Mjerna jedinica pokazatelja

 

1.5.  Standardni raspon jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa

 

1.6.  Iznos

 

1.7.  Kategorije troškova obuhvaćene jediničnim troškovima, jednokratnim iznosima ili paušalnim stopama

 

1.8.  Obuhvaćaju li te kategorije troškova sve prihvatljive troškove operacije? (Da/ne)

 

1.9.  Metoda prilagodbe/prilagodbi

 

1.10.  Provjera uspješnosti mjerne jedinice

–  opišite koji će se dokument/dokumenti upotrijebiti za provjeru uspješnosti mjerne jedinice

–  opišite što će se provjeravati tijekom provjera upravljanja (uključujući one na licu mjesta) i tko će vršiti te provjere

–  opišite aranžmane za prikupljanje i pohranu podataka/dokumenata

 

1.11.  Mogući negativni poticaji ili problemi koje je prouzročio taj pokazatelj, kako se mogu ublažiti te procijenjena razina rizika

 

1.12.  Ukupan iznos (nacionalni i na razini EU-a) za koji se očekuje nadoknada

 

C. Izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa

1.   Izvor podataka upotrijebljenih za izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa (tko je proizveo, prikupio i zabilježio podatke; gdje su podaci pohranjeni; krajnji datumi; potvrđivanje itd.).

2.   Navedite zašto su predloženi metoda i izračun relevantni za tu vrstu operacije.

3.   Navedite kako su izvršeni izračuni, posebice uključujući sve pretpostavke s obzirom na kvalitetu ili količine. Prema potrebi, trebalo bi upotrijebiti i ovom prilogu dodati statističke dokaze i referentne vrijednosti u formatu kojim se Komisija može koristiti.

4.  Objasnite kako ste osigurali da su u izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa uključeni samo prihvatljivi rashodi.

5.  Procjena jednog ili više tijela za reviziju s obzirom na metodologiju izračuna te iznose i aranžmane kojima se osiguravaju provjera, kvaliteta, prikupljanje i pohrana podataka.

Dodatak 3.: Financiranje koje nije povezano s troškovima

Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje

(članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama)

Datum podnošenja prijedloga

 

Aktualna inačica

 

A.   Sažetak glavnih elemenata

Prioritet

Fond

Iznos obuhvaćen financiranjem koji nije povezan s troškovima

Vrsta/vrste operacije

Uvjeti koji moraju biti ispunjeni ili rezultati koji moraju biti ostvareni

Ime/Imena odgovarajućeg pokazatelja

Mjerna jedinica za taj pokazatelj

 

 

 

 

 

Oznaka

Opis

 

Ukupan obuhvaćen iznos

 

 

 

 

 

 

 

B.  Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)

Vrste operacije:

1.1.  Opis vrste operacije

 

1.2.  Predmetni prioritet / posebni cilj(evi)

 

1.3.  Uvjeti koji moraju biti ispunjeni ili rezultati koji moraju biti ostvareni

 

1.4.  Rok za ispunjenje uvjeta ili ostvarenje rezultata

 

1.5.  Definicija pokazatelja za rezultate

 

1.6.  Mjerna jedinica pokazatelja za rezultate

 

1.7.  Privremeni rezultati (ako je primjenjivo) na temelju kojih Komisija vrši nadoknadu troškova, s rasporedom nadoknada

Privremeni rezultati

Datum

Iznosi

1.8.  Ukupan iznos (uključujući financiranje EU-a i nacionalno financiranje)

 

1.9.  Metoda prilagodbe/prilagodbi

 

1.10.  Provjera ostvarenja rezultata ili ispunjenja uvjeta (ili, ako je relevantno, privremenih rezultata)

–  opišite koji će se dokument/dokumenti upotrijebiti za provjeru ostvarenja rezultata ili ispunjenja uvjeta

–  opišite što će se provjeravati tijekom provjera upravljanja (uključujući one na licu mjesta) i tko će vršiti te provjere

–  opišite postojeće aranžmane za prikupljanje i pohranu podataka/dokumenata

 

1.11.  Aranžmani za osiguravanje revizijskog traga

Navedite tijelo odgovorno / tijela odgovorna za te aranžmane.

 

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 116.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 137.
(3) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0021).
(4)SL C 440, 6.12.2018., str. 116.
(5)SL C 86, 7.3.2019., str. 137.
(6)Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(7)[Referentni dokument]
(8)[Referentni dokument]
(9)Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017)0534, 20.9.2017.
(10)Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).
(11)Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, COM(2017) 376 final, 18.7.2017.
(12)Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
(13)Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).
(14)Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).
(15)Odluka Vijeća (EU) XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).
(16)Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje) (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).
(17)Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci „Snažnije i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, COM(2017)0623, 24.10.2017.
(18)Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38.).
(19)Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38.).
(20)Delegirana uredba Komisije (EU) br. 481/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim pravilima o prihvatljivosti izdataka za programe suradnje (SL L 138, 13.5.2014., str. 45.).
(21)[Referentni dokument]
(22)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(23)Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(24)Smjernice za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020. (SL C 209, 23.7.2013., str. 1.).
(25)Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(26)Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
(27)Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).
(28)Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(29)Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(30)Sastavnice 2 i 4
(31)Sastavnice 2 i 4
(32)Sastavnice 2 i 4
(33)Sastavnice 3 i 4
(34)EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4
(35)Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(36)Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(37)Sastavnice 2 i 4
(38)Sastavnice 2 i 4
(39)Sastavnice 2 i 4
(40)Sastavnice 3 i 4
(41)EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4
(42)Za jednu vrstu operacije moguće je nekoliko komplementarnih pokazatelja (primjerice jedan pokazatelj ostvarenja i jedan pokazatelj rezultata). U tim se slučajevima polja od 1.3. do 1.11. trebaju popuniti za svaki indikator.


Temeljna prava osoba afričkoga podrijetla
PDF 144kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (2018/2899(RSP))
P8_TA(2019)0239B8-0212/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju preambule, članak 2., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članak 6.,

–  uzimajući u obzir članke 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(4),

–  uzimajući u obzir drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS-II) koje je u prosincu 2017. objavila Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) te njezino izvješće o iskustvima rasne diskriminacije osoba afričkog podrijetla u EU-u i rasističkog nasilja nad njima(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini(6),

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu koji su 31. svibnja 2016. donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije u suradnji s drugim platformama i poduzećima u sektoru društvenih medija,

–  uzimajući u obzir Opću preporuku br. 34 od 3. listopada 2011. koju je izdao Odbor UN-a za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije o rasnoj diskriminaciji osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 68/237 Opće skupštine UN-a od 23. prosinca 2013. kojom se razdoblje od 2015. do 2024. proglašava Međunarodnim desetljećem osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/16 Opće skupštine UN-a od 18. studenoga 2014. koja sadrži program aktivnosti za provedbu Međunarodnog desetljeća osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju i Akcijski plan iz Durbana sa Svjetske konferencije o rasizmu iz 2001., u kojima se prepoznaje rasizam, diskriminacija i nepravde s kojima se stoljećima suočavaju osobe afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir preporuke opće politike Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI),

–  uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe od 19. rujna 2001. o Europskom kodeksu policijske etike(7),

–  uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe od 25. srpnja 2017. „Afrofobija: Europa bi se trebala suočiti s posljedicama kolonijalizma i trgovine robljem”,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 12 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o nediskriminaciji,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (O-000022/2019 – B8‑0016/2019),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se za pojam „osobe afričkog podrijetla” mogu upotrebljavati i drugi nazivi, poput „Afro-Europljanin”, „europski Afrikanac”, „europski crnac”, „afrički crnac” ili „karipski crnac”, koji se odnose na osobe afričkog podrijetla koje su rođene ili žive u Europi ili su građani Europe;

B.  budući da se pojmovi „afrofobija”, „afrifobija” ili „rasizam prema osobama crne boje kože” odnose na poseban oblik rasizma, koji uključuje sve oblike nasilja ili diskriminacije koje pokreću zlostavljanje osoba afričkog podrijetla u povijesti i negativni stereotipi, i koji vodi do isključivanja i dehumanizacije osoba afričkog podrijetla; budući da je to povezano s povijesnim represivnim strukturama kolonijalizma i prekoatlantskom trgovinom robljem, kako je istaknuo visoki povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe;

C.  budući da u Europi živi oko 15 milijuna osoba afričkog podrijetla(8), ali da unatoč tome prikupljanje podataka o jednakosti nije sistematično u državama članicama EU-a, ne temelji se na samoodređenju te često izostavlja potomke migranata ili „treću generaciju migranata” i daljnje generacije;

D.  budući da je FRA zabilježila činjenicu da su manjine podrijetlom iz supsaharske Afrike koje žive u Europi posebno izložene rasizmu i diskriminaciji u svim područjima života(9);

E.  budući da su prema drugom istraživanju Europske unije o manjinama i diskriminaciji koje je nedavno provela FRA(10) tijekom 12 mjeseci prije provođenja istraživanja mladi ispitanici afričkog podrijetla, u dobi između 16 i 24 godine, doživjeli više uznemiravanja motiviranog mržnjom (32 %) nego stariji ispitanici, i budući da su mladi ispitanici također češće uznemiravani na internetu te se uznemiravanje smanjuje s dobi;

F.  budući da je povijest nepravdi prema Afrikancima i osobama afričkog podrijetla, uključujući ropstvo, prisilni rad, aparthejd, masakre i genocid u kontekstu europskog kolonijalizma i prekoatlantske trgovine robljem, još uvelike neprepoznata i neevidentirana na razini institucija u državama članicama;

G.  budući da ustrajanje u diskriminatornim stereotipovima u nekim tradicijama u Europi, uključujući i korištenje tzv. blackfacinga, podržava duboko ukorijenjene stereotipove o osobama afričkog podrijetla, što može pogoršati diskriminaciju;

H.  budući da bi trebalo pozdraviti i podržati važan posao nacionalnih tijela za ravnopravnost i Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet);

I.  budući da je Godišnje izvješće o zločinima iz mržnje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a(11) otkrilo da su osobe afričkog podrijetla često mete rasističkog nasilja, no da se i dalje u mnogim državama ne pružaju odgovarajuća pravna pomoć i financijska potpora žrtvama dok se oporavljaju od nasilnih napada;

J.  budući da vlade imaju primarnu odgovornost za vladavinu prava i temeljna prava građana, i budući da je samim time i praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući nasilje iz afrofobije, te progon počinitelja u nadležnosti vlada;

K.  budući da su podaci o rasnoj diskriminaciji u obrazovnom sustavu ograničeni; no budući da dokazi upućuju na to da djeca afričkog podrijetla u državama članicama u školi dobivaju niže ocjene od svojih bijelih vršnjaka te da je rano napuštanje škole na znatno višoj razini u djece afričkog podrijetla(12);

L.  budući da su odrasli i djeca afričkog podrijetla ranjiviji u policijskom pritvoru i da su zabilježeni brojni slučajevi nasilja i smrti u pritvoru; uzimajući u obzir da se nad njima provodi rutinsko rasno profiliranje, diskriminatorno zaustavljanje i pretraživanje te nadzor u kontekstu zlouporabe moći u provedbi zakona, sprječavanja zločina, protuterorističkih mjera ili kontrole imigracije;

M.  budući da pravni lijekovi za diskriminaciju postoje i da su potrebne jake i konkretne politike za suzbijanje strukturnog rasizma s kojim se suočavaju osobe afričkog podrijetla u Europi, među ostalim, u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu, kaznenom pravosuđu, političkom sudjelovanju i utjecaju politika i praksi u području migracije i azila;

N.  budući da osobe afričkog podrijetla u Europi doživljavaju diskriminaciju na tržištu stambenih nekretnina i prostornu segregaciju u područjima s niskim primanjima i skučenim smještajnim objektima loše kvalitete;

O.  budući da su osobe afričkog podrijetla kroz povijest znatno doprinijele stvaranju europskog društva, i budući da se velik broj njih suočava s diskriminacijom na tržištu rada;

P.  budući da su osobe afričkog podrijetla neproporcionalno zastupljene među siromašnijim slojem europskog stanovništva;

Q.  budući da su u Europskoj uniji osobe afričkog podrijetla izrazito slabo zastupljene u političkim i zakonodavnim institucijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

R.  budući da se političari afričkog podrijetla i dalje suočavaju sa sramotnim napadima u javnoj sferi na nacionalnoj i europskoj razini;

S.  budući da su rasizam i diskriminacija s kojima se suočavaju osobe afričkog podrijetla strukturni i često povezani s drugim oblicima diskriminacije i ugnjetavanja na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije;

T.  budući da je zabilježen porast afrofobičnih napada u Europi koji su odnedavno izravno usmjereni na državljane trećih zemalja, posebice izbjeglice i migrante;

1.  poziva države članice i institucije EU-a da prepoznaju činjenicu da su osobe afričkog podrijetla posebno izložene rasizmu, diskriminaciji, ksenofobiji i općenito nejednakom uživanju ljudskih i temeljnih prava, što vodi strukturnom rasizmu, kao i da imaju pravo na zaštitu od tih nejednakosti kao pojedinci i skupina, među ostalim i pozitivnim mjerama za promicanje njihovih prava i ravnopravno uživanje u njima;

2.  smatra da je aktivno i smisleno društveno, ekonomsko i političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla ključno za hvatanje u koštac s fenomenom afrofobije te za osiguranje njihove uključenosti u Europi;

3.  poziva Komisiju da razvije okvir EU-a za nacionalne strategije za socijalnu uključenost i integraciju osoba afričkog podrijetla;

4.  snažno osuđuje sve fizičke ili verbalne napade na osobe afričkog podrijetla u javnoj i privatnoj sferi;

5.  potiče institucije EU-a i države članice da službeno priznaju i obilježe povijest osoba afričkog podrijetla u Europi, uključujući prošle i sadašnje nepravde i zločine protiv čovječnosti, poput ropstva i prekoatlantske trgovine robljem, te zločine koji su počinjeni u okviru europskog kolonijalizma, ali i golema postignuća i doprinose osoba afričkog podrijetla, službenim priznanjem Međunarodnog dana sjećanja na žrtve ropstva i prekoatlantske trgovine robljem na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kao i osnivanjem Mjesecā crnačke povijesti;

6.  potiče države članice i europske institucije da službeno obilježe Međunarodno desetljeće osoba afričkog podrijetla UN-a i da poduzmu učinkovite mjere za provedbu programa aktivnosti u duhu prepoznavanja, pravde i razvoja;

7.  podsjeća da su neke države članice poduzele korake prema značajnom i učinkovitom ispravljanju povijesnih nepravdi i zločina protiv čovječnosti protiv osoba afričkog podrijetla, imajući na umu njihove trajne učinke na sadašnjost;

8.  poziva institucije EU-a i ostale države članice da prate taj primjer, što može uključivati neki oblik odštete, poput javnih isprika i povrata ukradenih rukotvorina zemljama podrijetla;

9.  poziva države članice da učine javnima svoje kolonijalne arhive;

10.  poziva institucije EU-a i države članice da ulože napore u sustavnu borbu protiv etničke diskriminacije i zločina iz mržnje kako bi, uz ostale ključne dionike, mogle razviti učinkovite i na dokazima utemeljene pravne i političke odgovore na te pojave; smatra da bi se podaci o etničkoj diskriminaciji i zločinu iz mržnje trebali prikupljati isključivo u svrhu utvrđivanja uzroka i suzbijanja ksenofobnog i diskriminirajućeg diskursa i djelovanja u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim okvirima i zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;

11.  poziva države članice da razviju nacionalnu strategiju za borbu protiv rasizma kojom će se uhvatiti u koštac s komparativnom situacijom osoba afričkog podrijetla u područjima kao što su obrazovanje, smještaj, zdravlje, zapošljavanje, policija, socijalne službe te pravosudni sustav i političko sudjelovanje i predstavljanje te potaknuti veće sudjelovanje osoba afričkog podrijetla na televizijskim programima i u ostalim medijima da bi se prikladno riješio problem manjka njihove zastupljenosti, kao i manjka uzora za djecu afričkog podrijetla;

12.  naglašava važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u borbi protiv rasizma i diskriminacije i poziva na dodjelu veće financijske potpore lokalnim organizacijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

13.  poziva Komisiju da se u svojim trenutačnim programima za financiranje, kao i u onima za sljedeće višegodišnje razdoblje, usmjeri, među ostalim, na osobe afričkog podrijetla;

14.  poziva Komisiju da osnuje poseban tim unutar relevantnih službi koji će se baviti posebno problemima afrofobije;

15.  ustraje u tome da države članice usvoje i pravilno provedu Okvirnu odluku Vijeća o borbi protiv određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, posebice svrstavanjem motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu u otežavajuće okolnosti da bi se osiguralo da se zločini iz mržnje protiv osoba afričkog podrijetla zabilježe, istraže, procesuiraju i sankcioniraju;

16.  poziva države članice da se učinkovito uhvate u koštac s problemima zločina iz mržnje, među ostalim i istragom motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu te da osiguraju bilježenje, istragu, procesuiranje i saniranje zločina iz mržnje prema osobama afričkog podrijetla;

17.  poziva države članice da zaustave sve oblike rasnog ili etničkog profiliranja prilikom kaznenog progona, protuterorističkih mjera i imigracijske kontrole te da službeno prepoznaju prakse nezakonite diskriminacije i bore se protiv njih i protiv nasilja edukacijom vlasti o borbi protiv rasizma i predrasuda;

18.  poziva države članice da se odreknu rasističkih i afrofobičnih tradicija i obeshrabre ih;

19.  poziva države članice da nadziru rasne predrasude u svojim kaznenopravnim i obrazovnim sustavima i socijalnim uslugama te da poduzmu proaktivne mjere da bi osigurale jednaku pravdu i poboljšale odnose među tijelima za provedbu zakona i manjinskim zajednicama, da osiguraju jednako obrazovanje i poboljšaju odnose među obrazovnim tijelima i manjinskim zajednicama te osiguraju jednake socijalne usluge i poboljšaju odnose između tijela socijalnih službi i manjinskih zajednica, posebice crnačkih zajednica i osoba afričkog podrijetla;

20.  poziva države članice da osiguraju da odrasli i djeca afričkog podrijetla imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i da ne moraju brinuti oko diskriminacije i segregacije te da im, kad je to potrebno, omoguće pristup primjerenim mjerama pomoći za učenje; potiče države članice da povijest osoba afričkog podrijetla uvrste u svoj kurikulum te da uvedu sveobuhvatnu perspektivu o kolonijalizmu i ropstvu, kojom se prepoznaju njihove povijesne i suvremene negativne posljedice na osobe afričkog podrijetla, te da osiguraju da su učitelji primjereno osposobljeni za taj zadatak te da se mogu nositi s pitanjem raznolikosti u učionici;

21.  poziva institucije EU-a i države članice da promiču i podrže inicijative za zapošljavanje, poduzetništvo i ekonomsko osnaživanje osoba afričkog podrijetla kako bi se riješio problem iznadprosječnih stopa nezaposlenosti i diskriminacije s kojom se suočavaju na tržištu rada;

22.  poziva države članice da riješe problem diskriminacije osoba afričkog podrijetla na tržištu stambenih nekretnina i poduzmu konkretne mjere kako bi riješile problem nejednakosti u pristupu stanovanju i osigurale primjeren smještaj;

23.  poziva Komisiju i države članice EU-a da osiguraju, uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo i prakse, sigurne i zakonite puteve za migrante, izbjeglice i tražitelje azila koji ulaze u EU;

24.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da učinkovito osiguraju da EU ne financira ili podržava organizacije ili skupine koje se povezuje s ropstvom, krijumčarenjem i mučenjem ili iznudom crnih i afričkih migranata te da ne surađuje s njima;

25.  poziva europske institucije da usvoje strategiju raznolikosti radne snage i uključivanja kojom bi se proveo strateški plan za veću zastupljenost etničkih i rasnih manjina u njihovoj radnoj snazi, što bi upotpunilo dosadašnji trud u tom pogledu;

26.  poziva europske stranke i političke zaklade, kao i parlamente na svim razinama u EU-u, da podrže i razvijaju inicijative kojima se potiče političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla;

27.  poziva Komisiju da održava izravne veze s međunarodnim akterima kao što su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UN, Afrička unija i Vijeće Europe, kao i s ostalim međunarodnim partnerima, u cilju suzbijanja afrofobije na međunarodnoj razini;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica te Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.
(2) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(3) SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
(4) SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
(5) ‘Being Black in Europe’, studeni 2018., izvješće s odabranim rezultatima, EU-MIDIS II.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0056.
(7) https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016805e297e
(8) Vidi: Europska mreža protiv rasizma, Afrofobija u Europi – Izvješće iz sjene ENAR-a 2014-15, 2015., dostupno na poveznici: http://www.enar-eu.org/IMG/pdf/shadowreport_afrophobia_final_with_corrections.pdf
(9) Vidi drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II), (2017.) na poveznici: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/eumidis-ii-main-results
(10) Ibid.
(11) Vidi zadnje objavljeno u 2016.: http://hatecrime.osce.org/2016-data
(12) 11. mišljenje FRA-e.


Izvješće o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza
PDF 426kWORD 149k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (2018/2121(INI))
P8_TA(2019)0240A8-0170/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju odbora TAXE od 25. studenoga 2015.(2) i Rezoluciju odbora TAX2 od 6. srpnja 2016.(3) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(4),

–  uzimajući u obzir rezultate Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, koji su podneseni Vijeću i Komisiji 13. prosinca 2017.(5),

–  uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta,(6)

–  uzimajući obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove(8),

–  uzimajući u obzir studije koje je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja na temu „Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u: trenutačno stanje, problemi i učinci”, „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama i carinskim skladištima” i „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji”(9),

–  uzimajući u obzir studiju na temu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja”(10), studiju na temu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”(11),

–  uzimajući u obzir studije Komisije na temu „pokazatelji agresivnog poreznog planiranja”(12),

–  uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svojih 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Washington, Rigu, na otok Man, u Estoniju i Dansku,

–  uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD I(13) i ATAD II(14)) terevizije Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC)(15),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno CC(C)TB(16), paket mjera za digitalno oporezivanje(17) i javno izvješćivanje po državama(18), kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) i redovna izvješća te skupine podnesena Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN),

–  uzimajući u obzir popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe koji je Vijeće donijelo 5. prosinca 2017. i koji je izmijenjen na temelju stalnog praćenja obveza prema trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756),

–  uzimajući u obzir tekuću modernizaciju okvira PDV-a, a posebno konačni sustav PDV-a,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. studenoga 2016. na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”(19),

–  uzimajući u obzir nedavno doneseni novi okvir EU-a za borbu protiv pranja novca, posebno nakon donošenja četvrte (AMLD4)(20) i pete (AMLD5) revizije Direktive o sprečavanju pranja novca)(21),

–  uzimajući u obzir postupke radi utvrđivanja povrede prava koje je Komisija pokrenula protiv 28 država članica zbog toga što nisu na odgovarajući način prenijele direktivu AMLD4 u nacionalno zakonodavstvo,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije od 2. veljače 2016. za jačanje borbe protiv financiranja terorizma (COM(2016)0050)(22),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca (COM(2018)0645),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2019. o hitnoj potrebi za EU-ovom crnom listom trećih zemalja u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca(23);

–  uzimajući u obzir mapiranje i analizu razlika od 15. prosinca 2016. u vezi s ovlastima i preprekama u dobivanju i razmjeni informacija, koji su provedeni u okviru platforme financijsko-obavještajnih jedinica Europske unije, te radni dokument službi Komisije od 26. lipnja 2017. o poboljšanju suradnje između financijsko-obavještajnih jedinica EU-a (SWD(2017)0275),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Komisije od 11. srpnja 2018. godine malteškoj financijsko-obavještajnoj jedinici (FIAU) o mjerama potrebnima za usklađivanje s Direktivom o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir dopis od 7. prosinca 2018. koji je predsjednik odbora TAX3 uputio stalnom predstavniku Malte pri EU-u Danielu Azzopardiju, u kojem se traže objašnjenja o društvu „17 Black”,

–  uzimajući u obzir istrage u vezi s državnim potporama i odluke Komisije(24),

–  pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine,

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o Akcijskom programu iz Addis Abebe, koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 27. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće stručne skupine na visokoj razini o nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike, izrađeno na zajednički zahtjev Komisije Afričke unije (AUC)/Gospodarskog vijeća UN-a za Afriku (ECA) i Konferencije afričkih ministara financija, planiranja i gospodarskog razvoja,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija također pozvala EU da „pruži dobar primjer”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(25) i od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u(26),

–  uzimajući u obzir obvezu iz članka 8. stavka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) da se u svakom trenutku poštuje zakonodavstvo o privatnom životu,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. siječnja 2019.o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017. pod nazivom „Razvojna partnerstva EU-a i izazov koji predstavljaju međunarodni porezni sporazumi”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (A8-0170/2019),

1.Opći uvod i objašnjenje konteksta

1.1.Promjene

1.  smatra da trenutačna porezna pravila često ne drže korak sa sve većom brzinom gospodarstva; podsjeća da su trenutačna međunarodna i nacionalna porezna pravila uglavnom osmišljena početkom 20. stoljeća; smatra da postoji hitna i trajna potreba za reformom tih pravila kako bi se međunarodni, europski i nacionalni porezni sustavi prilagodili novim gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima 21. stoljeća; ističe da se uglavnom smatra da trenutačni porezni sustavi i računovodstvene metode nisu opremljeni kako bi bili u korak s tim napretkom i osigurali da svi sudionici na tržištu plaćaju svoj pravedan dio poreza;

2.  naglašava da je Europski parlament dao znatan doprinos borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što se, među ostalim, moglo vidjeti u slučajevima LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti, Football Leaks, Bahamas Leaks i CumEx, osobito djelovanjem posebnih odbora TAXE, TAX2(27) i TAX3, istražnog odbora PANA i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON);

3.  pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom svojeg tekućeg mandata podnijela 26 zakonodavna prijedloga u cilju uklanjanja nekih zakonskih rupa, poboljšanja borbe protiv financijskog kriminala i agresivnog poreznog planiranja te povećanja učinkovitosti prikupljanja poreza i porezne pravednosti; duboko žali zbog nedostatka napretka u Vijeću u pogledu važnih inicijativa koje se odnose na reforme poreza na dobit koje još nisu završene zbog nedostatka istinske političke volje; poziva na brzo usvajanje inicijativa EU-a koje još nisu završene i na pomno praćenje provedbe kako bi se osigurala učinkovitost i pravilna provedba propisa te kako bi se išlo u korak s prilagodljivosti poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

4.  podsjeća na to da porezna jurisdikcija ima kontrolu samo nad poreznim pitanjima povezanima s njezinim državnim područjem, a gospodarski tokovi i neki porezni obveznici poput multinacionalnih poduzeća i pojedinaca s visokom neto vrijednošću posluju na svjetskoj razini;

5.  naglašava da je za definiranje poreznih osnovica potrebno imati potpunu sliku situacije poreznog obveznika, uključujući one dijelove koji su izvan porezne jurisdikcije, i utvrditi koji se dio odnosi na koju jurisdikciju; napominje da je također potrebno da se te porezne osnovice raspodijele između poreznih jurisdikcija kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i dvostruko neoporezivanje; potvrđuje da bi prednost trebalo dati uklanjanju dvostrukog neoporezivanja i jamčenju hvatanja u koštac s problemom dvostrukog oporezivanja;

6.  smatra da sve institucije EU-a i države članice moraju uložiti napore da građanima objasne što je napravljeno u području oporezivanja i koje su mjere poduzete kako bi se odgovorilo na postojeće probleme i zakonske rupe; smatra da EU treba usvojiti opsežnu strategiju kojom bi Unija s pomoću relevantnih politika podupirala države članice koje prelaze sa svojih postojećih štetnih poreznih sustava na porezni sustav koji je u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

7.  primjećuje da su se gospodarski tokovi(28) i mogućnosti za promjenu porezne rezidentnosti znatno povećali; upozorava da su neke nove pojave(29) suštinski netransparentne ili se njima olakšava netransparentnost čime se omogućava porezna prijevara, utaja poreza, agresivno porezno planiranje i pranje novca;

8.   izražava žaljenje zbog činjenice da neke države članice EU-a oduzimaju poreznu osnovicu drugih država članica privlačenjem dobiti ostvarene drugdje, čime se poduzećima omogućuje da umjetno smanje svoju poreznu osnovicu; ističe da se tom praksom ne ugrožava samo načelo solidarnosti EU-a već zbog nje dolazi do raspodjele bogatstva prema multinacionalnim poduzećima i njihovim dioničarima, na štetu građana EU-a; podupire važan rad akademske zajednice i novinara koji pomažu u otkrivanju i pojašnjenju tih praksi;

1.2.Svrha oporezivanja i utjecaj porezne prijevare, utaje poreza, štetne porezne prakse i pranja novca na europska društva

9.  smatra da pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca imaju središnju ulogu u oblikovanju pravednog društva i snažnog gospodarstva braneći pritom društveni ugovor i vladavinu prava; napominje da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti, i to ne samo financiranjem javne potrošnje kojom se podupire društvena mobilnost, već i smanjenjem nejednakosti u prihodima; ističe da porezna politika može imati znatan učinak na odluke o zapošljavanju, razine ulaganja i spremnost poduzeća da prošire svoje poslovanje;

10.  ističe da je najhitniji prioritet smanjiti porezni jaz koji proizlazi iz poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca te njihova utjecaja na nacionalne proračune i proračun EU-a kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i porezna pravednost prema svim poreznim obveznicima i među njima te borba protiv povećanja nejednakosti i jačanje povjerenja u demokratsko donošenje politika osiguravajući da prevaranti nemaju konkurentnu poreznu prednost u odnosu na poštene porezne obveznike;

11.  naglašava da su zajednički napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini ključni za obranu proračuna EU-a i nacionalnih proračuna od gubitaka koji proizlaze iz neplaćenih poreza; napominje da države mogu samo uz potpuno i učinkovito prikupljene porezne prihode predvidjeti, između ostalog, kvalitetne javne usluge, uključujući cjenovno pristupačno obrazovanje, zdravstvenu skrb i stanovanje, sigurnost, suzbijanje kriminala i odgovore na izvanredne situacije, socijalnu sigurnost i skrb, provedbu standarda sigurnosti na radnom mjestu i standarda zaštite okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, promicanje rodne ravnopravnosti, javni prijevoz i osnovnu infrastrukturu kako bi se potaknuo i, prema potrebi, stabilizirao socijalno uravnotežen razvoj u cilju ostvarivanja ciljeva održivog razvoja;

12.  smatra da su nedavne promjene u području oporezivanja i prikupljanja poreza, kojima se težište oporezivanja premjestilo s imovine na dohodak, s dohotka od kapitala na dohodak od rada i potrošnju, s multinacionalnih poduzeća (MNE-ovi) na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i iz financijskog sektora na realno gospodarstvo, imale nerazmjeran utjecaj na žene i osobe s niskim primanjima, koje se obično više oslanjaju na dohodak od rada i troše veći dio svojih prihoda na potrošnju(30); napominje da među najbogatijim skupinama stanovništva postoje veće stope utaje poreza(31); poziva Komisiju da u svojim zakonodavnim prijedlozima u području poreza i sprečavanja pranja novca uzme u obzir učinak na društveni razvoj, uključujući rodnu ravnopravnost i druge prethodno navedene politike;

1.3.Rizici i pogodnosti povezane s gotovinskim transakcijama

13.  naglašava da gotovinske transakcije, unatoč njihovim pogodnostima, kao što su pristupačnost i brzina, i dalje predstavljaju vrlo visoki rizik u smislu pranja novca i utaje poreza, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; napominje da su u nekim državama članicama već uvedena ograničenja za gotovinska plaćanja; ujedno napominje da se, unatoč usklađivanju pravila o kontrolama gotovine na vanjskim granicama EU-a, pravila u pogledu kretanja gotovine unutar granica EU-a i dalje razlikuju među državama članicama;

14.  napominje da zbog rascjepkanosti i različite prirode tih mjera može doći do narušavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da pripremi prijedlog o ograničenjima na gotovinska plaćanja na europskoj razini, uz istodobno zadržavanje gotovine kao sredstva plaćanja; nadalje napominje da euronovčanice u velikim apoenima predstavljaju veći rizik u smislu pranja novca; pozdravlja činjenicu da je Europska središnja banka (ESB) 2016. najavila da više neće izdavati nove novčanice od 500 EUR (iako postojeće zalihe ostaju zakonsko sredstvo plaćanja); poziva ESB da izradi vremenski raspored za ukidanje mogućnosti korištenja novčanicama od 500 EUR;

1.4.Kvantitativna procjena

15.  ističe da porezna prijevara, utaja poreza i agresivno porezno planiranje dovode do gubitka resursa za nacionalne proračune i proračun Europske unije(32); uviđa da kvantifikacija tih gubitaka nije jednostavna; međutim, napominje da bi se povećanim zahtjevima u pogledu transparentnosti osiguralo ne samo bolje podatke, već bi se pridonijelo i smanjenju netransparentnosti;

16.  napominje da se u nekoliko procjena nastojao brojčano utvrditi razmjer gubitaka koji nastaju zbog izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; podsjeća na to da nijedna od tih procjena ne pruža dovoljno široku sliku sama po sebi zbog prirode podataka ili nedostatka istih; napominje da se neke od nedavnih procjena međusobno nadopunjuju na temelju različitih komplementarnih metodologija;

17.  napominje da je do sada Komisija provodila procjenu poreznog jaza u području PDV-a u EU-u, dok je samo petnaest država članica pripremalo vlastite nacionalne procjene poreznog jaza; poziva sve države članice da, pod vodstvom Komisije, pripreme sveobuhvatnu procjenu poreznog jaza te da se pritom ne ograniče samo na PDV i uključe procjenu troškova svih poreznih poticaja;

18.  ponovno izražava žaljenje zbog „nedostatka pouzdanih i nepristranih statističkih podataka o razmjerima porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza [te] naglašava važnost razvijanja odgovarajućih i transparentnih metodologija za kvantificiranje razmjera tih pojava, kao i njihova učinka na javne financije, gospodarske aktivnosti i javna ulaganja zemalja”(33); podsjeća da su nedavni primjeri pokazali važnost političke i financijske neovisnosti statističkih zavoda kako bi se zajamčila pouzdanost statističkih podataka; poziva na to da se od Eurostata zatraži tehnička pomoć za prikupljanje sveobuhvatnih i točnih statističkih podataka kako bi ih se pružilo u usporedivom, jednostavno koordiniranom digitalnom formatu;

19.  posebno podsjeća na empirijsku procjenu razmjera godišnjih gubitaka prihoda uzrokovanih agresivnim planiranjem poreza na dobit u EU-u, koja je izrađena 2015. godine; napominje da se procijenjeni iznos kreće u rasponu od 50 – 70 milijardi EUR (iznos koji se izgubi samo zbog premještanja dobiti i koji odgovara udjelu od barem 17 % poreza na dobit 2013. i 0,4 % BDP-a) do 160 – 190 milijardi EUR (ako se dodaju individualizirani porezni dogovori velikih multinacionalnih poduzeća i neučinkovitost u prikupljanju poreza);

20.  poziva Vijeće i države članice da, posebno kroz potporu u okviru programa Fiscalis, prednost daju projektima čiji je cilj kvantificiranje razmjera izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se uspješnije premostio postojeći porezni jaz; naglašava da je Europski parlament usvojio povećanje(34) sredstava u okviru programa Fisacalis; potiče države članice da, pod koordinacijom Komisije, procjenjuju svoj porezni jaz i da rezultate objavljuju na godišnjoj osnovi;

21.  napominje da se u radnom dokumentu MMF-a(35) procjenjuje da gubici uzrokovani smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te gubici povezani s poreznim oazama na svjetskoj razini iznose oko 600 milijardi USD godišnje; napominje da se, u skladu s dugoročnim procjenama MMF-a, radi o 400 milijardi USD za zemlje OECD-a (1 % njihova BDP-a) i 200 milijardi USD za zemlje u razvoju (1,3 % njihova BDP-a);

22.  pozdravlja nedavne procjene neslužbenog gospodarstva, često nazvanog sivo gospodarstvo, u studiji o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017.(36), koja pruža neizravni širi prikaz utaje poreza; ističe da vrijednost neslužbenog gospodarstva mjeri gospodarske aktivnosti koje se ne mogu evidentirati u osnovnim izvorima podataka koji se koriste za izradu nacionalnih računa;

23.  naglašava da se svake godine gotovo 40 % dobiti multinacionalnih poduzeća premješta u porezne oaze, a neke države članice Europske unije izgledaju glavne gubitnice premještanja dobiti jer 35 % premještene dobiti dolazi iz država članica EU-a, iza kojih slijede zemlje u razvoju (30 %)(37); ističe da se oko 80 % dobiti koja se premješta iz mnogih država članica EU-a usmjerava u nekoliko drugih država članica EU-a ili kroz njih; ističe da multinacionalna poduzeća mogu platiti do 30 % manje poreza od domaćih konkurenata te da se agresivnim poreznim planiranjem narušava tržišno natjecanje za domaća poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

24.  napominje da najnovije procjene porezne utaje u EU-u upućuju na brojku od otprilike 825 milijardi EUR godišnje(38);

25.  napominje da multinacionalna poduzeća koja su saslušana pred odborom TAX3 izrađuju vlastite procjene efektivnih poreznih stopa (ETR)(39); ističe da neki stručnjaci dovode u pitanje te procjene;

26.  poziva na prikupljanje statističkih podataka o velikim transakcijama u slobodnim lukama, carinskim skladištima i posebnim gospodarskim zonama, kao i objavljivanje informacija dobivenih od posrednika i zviždača;

1.5. Porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje (ATP)

27.  podsjeća da se borba protiv utaje poreza i poreznih prijevara odnosi na nezakonite radnje, dok se borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza usmjerava na situacije u kojima se iskorištavaju rupe u zakonima ili koje su a priori u granicama zakona, osim ako ih porezno tijelo ili konačno sud ne proglase nezakonitima, ali protiv njegova duha; poziva stoga na pojednostavnjenje poreznog okvira;

28.  podsjeća na to da poboljšavanje prikupljanja poreza u državama EU-a može vjerojatno smanjiti kriminal povezan s utajom poreza i povezanim pranjem novca;

29.  podsjeća da se pojam agresivno porezno planiranje odnosi na osmišljavanje poreznog dizajna kojim će se porezne obveze smanjiti iskorištavanjem tehničkih obilježja poreznog sustava ili odabiranjem između dvaju ili više poreznih sustava, što je protivno duhu prava,

30.  pozdravlja odgovor Komisije na pozive iz rezolucija odbora TAXE, TAX2 i PANA o učinkovitijem prepoznavanju agresivnog poreznog planiranja i štetnih poreznih praksi;

31.  poziva Komisiju i Vijeće da predlože i donesu sveobuhvatnu i posebnu definiciju pokazatelja agresivnog poreznog planiranja, nadovezujući se na obilježja utvrđena tijekom pete revizije Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6)(40) i relevantne studije i preporuke Komisije(41); ističe da se ti jasni pokazatelji prema potrebi mogu temeljiti na međunarodno dogovorenim normama; poziva države članice da te pokazatelje koriste kao osnovu za ukidanje svih štetnih poreznih praksi koje su rezultat postojećih rupa u poreznom zakonodavstvu; poziva Komisiju i Vijeće da redovito ažuriraju te pokazatelje ako se pojave novi mehanizmi ili prakse agresivnog poreznog planiranja;

32.  naglašava da između korporativnih poreznih obveznika i pojedinaca s visokom neto vrijednošću postoji sličnost u korištenju korporativnih i sličnih struktura kao što su trustovi i lokacije na moru (offshore) za potrebe agresivnog poreznog planiranja; upozorava na ulogu posrednika(42) u uspostavi takvih programa; u tom pogledu podsjeća da većina prihoda pojedinaca s visokom neto vrijednošću dolazi u obliku kapitalne dobiti, a ne zarade;

33.  pozdravlja činjenicu da je Komisija ocijenila pokazatelje agresivnog poreznog planiranja i uvrstila ih u svoja izvješća po državama članicama u okviru Europskog semestra za 2018.; traži da to ocjenjivanje postane redovna praksa kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu EU-a te, dugoročno, veća stabilnost javnih prihoda; poziva Komisiju da zajamči donošenje jasnih popratnih mjera za okončanje praksi agresivnog poreznog planiranja, prema potrebi, u obliku službenih preporuka;

34.  ponavlja svoj poziv poduzećima da, kao porezni obveznici, u potpunosti poštuju svoje porezne obveze i suzdrže se od agresivnog poreznog planiranja koje dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) te da strategiju pravednog oporezivanja i suzdržavanje od štetnih poreznih praksi smatraju važnim dijelom svojeg društveno odgovornog poslovanja, uzimajući pritom u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća kako bi osigurali povjerenje poreznih obveznika u porezne okvire;

35.  potiče države članice koje sudjeluju u postupku pojačane suradnje da što prije postignu dogovor o donošenju poreza na financijske transakcije (FTT), istodobno potvrđujući da je globalno rješenje najprikladnije;

2.Porez na dobit

36.  podsjeća da su se mogućnosti za odabir lokacije poslovanja ili boravka na temelju regulatornog okvira naglo povećale zbog globalizacije i digitalizacije;

37.  podsjeća da se porezi moraju platiti u jurisdikcijama u kojima se odvija stvarna znatna i istinska gospodarska aktivnost i dolazi do stvaranja vrijednosti ili, u slučaju neizravnog oporezivanja, tamo gdje se odvija potrošnja; naglašava da se to može postići usvajanjem zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) u EU-u s prikladnom i pravednom raspodjelom, uključujući, među ostalim, svu materijalnu imovinu;

38.  napominje da je EU uveo porez na izlazak u okviru direktive ATAD I te da se time državama članicama omogućuje oporezivanje gospodarske vrijednosti kapitalne dobiti ostvarene na njihovu državnom području, čak i ako ta dobit još nije ostvarena u trenutku izlaska; smatra da bi trebalo ojačati načelo oporezivanja dobiti ostvarene u državama članicama prije nego što napuste Uniju, na primjer s pomoću koordiniranog poreza po odbitku na kamate i licencije, kako bi se ispravili postojeći nedostaci i izbjegao odlazak profita iz EU-a bez plaćanja poreza; poziva Vijeće da nastavi pregovore o prijedlogu u vezi s kamatama i licencijama(43); napominje da se u poreznim sporazumima često smanjuje stopa poreza po odbitku radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja(44);

39.  ponovno potvrđuje da prilagodba međunarodnih poreznih pravila treba odgovarati izbjegavanju koje proizlazi iz mogućeg iskorištavanja međudjelovanja između nacionalnih poreznih odredbi i mreža poreznih sporazuma, što rezultira erozijom porezne osnovice i dvostrukim neoporezivanjem jamčeći da ne dolazi do dvostrukog oporezivanja;

2.1.Akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te njegova provedba u EU-u: Direktiva o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD)

40.  smatra da je projekt skupine G20, koji se odnosio na borbu protiv praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti i koji je vodio OECD, imao za cilj koordinirano se uhvatiti u koštac s uzrocima i okolnostima koje dovode do tih praksi, i to poboljšanjem prekogranične usklađenosti poreznih propisa, jačanjem obvezujućih uvjeta i povećanjem transparentnosti i sigurnosti; međutim, navodi da se stupanj spremnosti i predanosti suradnji na akcijskom planu OECD-a za BEPS razlikuje među državama i s obzirom na predmetne mjere;

41.  napominje da se akcijski plan skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koji vodi OECD te koji se sastoji od 15 točaka i čija je svrha koordinirano rješavanje uzroka i okolnosti koje dovode do praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, provodi i prati u sklopu Uključivog okvira te da se vode dodatne rasprave i to u kontekstu koji nadilazi samo početne države sudionice; poziva države članice da podrže reformu i mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se postojećim međunarodnim okvirom obuhvate preostale rupe u poreznom zakonodavstvu te neriješena porezna pitanja; pozdravlja inicijativu Uključivog okvira koja, je usmjerena na raspravu i pronalazak globalnog dogovora o boljoj raspodjeli prava na oporezivanje među zemljama;

42.  prima na znanje činjenicu da mjere zahtijevaju provedbu; prima na znanje političku izjavu(45) o uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), čiji je cilj osmisliti moguća rješenja za utvrđene poteškoće koje se odnose na oporezivanje digitalnog gospodarstva;

43.  ističe da su neke države nedavno donijele jednostrane protumjere protiv štetnih poreznih praksi (kao što je porez na preusmjerenu dobit u Ujedinjenoj Kraljevini i odredbe o globalnom nematerijalnom prihodu s niskim stopama poreza (GILTI) u sklopu porezne reforme u SAD-u) kako bi se osiguralo da se strani prihod multinacionalnih poduzeća propisno oporezuje po minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi u državi u kojoj matično društvo ima boravište; traži da se te mjere ocijene na razini EU-a; napominje da, za razliku od tih jednostranih mjera, EU općenito promiče multilateralna i sporazumna rješenja za rješavanje pitanja pravedne dodjele prava oporezivanja; naglašava da, primjerice, EU daje prednost globalnom rješenju za oporezivanje digitalnog sektora, ali ipak predlaže uvođenje poreza na digitalne usluge na razini EU-a (DST) s obzirom na to da globalne rasprave u tom području sporo napreduju;

44.  podsjeća da se paketom EU-a protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz 2016. dopunjavaju postojeće odredbe kako bi se na usklađen način u cijelom EU-u provodilo 15 mjera u borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti na jedinstvenom tržištu;

45.  pozdravlja činjenicu da je EU donio direktive ATAD I i ATAD II; smatra da se tim direktivama osigurava pravednije oporezivanje jer određuju minimalnu razinu zaštite od izbjegavanja poreza na dobit u cijelom EU-u te da jamče pravednije i stabilnije okruženje za poduzeća, i iz perspektive potražnje i iz perspektive ponude; pozdravlja odredbe o hibridnim neusklađenostima čiji je cilj sprečavanje dvostrukog neoporezivanja kako bi se uklonile postojeće i izbjegle daljnje neusklađenosti između država članica i u odnosu na treće zemlje;

46.  pozdravlja odredbe o kontroliranim stranim korporacijama koje su dio Direktive ATAD I i kojima se osigurava da se dobit povezanih društava koja je registrirana u državama s niskom ili nepostojećom stopom oporezivanja učinkovito oporezuje; smatra da se njima sprječava da nepostojanje nacionalnih pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji ili razlike među tim pravilima ugroze funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osim u slučaju potpuno umjetnih dogovora, na koje je Parlament u više navrata upozorio; žali zbog toga što u Direktivi ATAD I postoje dva pristupa provedbi pravila o kontroliranim stranim korporacijama i poziva države članice da primijene samo jednostavnija i najučinkovitija pravila o kontroliranim stranim korporacijama poput onih iz članka 7. stavka 2. točke (a) te direktive;

47.  pozdravlja opće pravilo protiv zlouporabe u svrhu izračuna obveze plaćanja poreza na dobit, koje je navedeno u Direktivi ATAD I i kojim se državama članicama omogućuje da zanemaruju rješenja koja nisu autentična te u kojemu se uzimaju u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti s ciljem ostvarivanja porezne prednosti; ponavlja svoj opetovani poziv na donošenje općeg i strogog zajedničkog pravila protiv zlouporabe u postojećem zakonodavstvu, a posebno u Direktivi o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivi o spajanjima te Direktivi o kamatama i licencijama;

48.  ponavlja poziv na donošenje jasne definicije stalnog poslovnog nastana i znatne gospodarske prisutnosti kako poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u državi članici u kojoj obavljaju gospodarsku aktivnost;

49.  poziva da se rad koji se provodi u okviru Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama i koji se odnosi na razvoj dobrih praksi dovrši te da Komisija nadzire provedbu u državama članicama;

50.  podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s uporabom transfernih cijena u agresivnom poreznom planiranju i slijedom toga ponovno upozorava na potrebu za odgovarajućim djelovanjem i poboljšanjem okvira za transferne cijene kako bi se riješilo to pitanje; ističe da je potrebno zajamčiti da te cijene odražavaju gospodarsku stvarnost, pružaju sigurnost, jasnoću i pravednost za države članice i poduzeća koja posluju u Uniji te da smanjuju rizik od zlouporabe pravila u svrhe premještanja dobiti; smatra da se pritom mora voditi računa o smjernicama OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i poreznu upravu iz 2010.(46); međutim, napominje da, kao što su istaknuli stručnjaci te kako je navedeno u publikacijama, upotreba „koncepta neovisnog subjekta” ili „načela nepristrane transakcije” predstavlja jedan od glavnih čimbenika za omogućivanje štetnih poreznih praksi(47);

51.  naglašava da mjere EU-a usmjerene na rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te agresivnog poreznog planiranja za porezna tijela znače ažurirano sredstvo kojim se jamči pravedno prikupljanje poreza uz istodobno osiguravanje konkurentnosti poduzeća iz EU-a; naglašava da bi porezna tijela trebala biti odgovorna za učinkovito korištenje tih instrumenata i ne nametati dodatna opterećenja za odgovorne porezne obveznike, posebno mala i srednja poduzeća;

52.  drži da novi protok informacija prema poreznim tijelima nakon donošenja direktiva ATAD I i DAC4 rezultira potrebom za odgovarajućim sredstvima kako bi se osiguralo najučinkovitije korištenje takvih informacija i učinkovito smanjio trenutačni porezni jaz; poziva sve države članice da zajamče da su sredstva koja upotrebljavaju tijela dostatna i primjerena za upotrebu tih informacija te za objedinjavanje i unakrsnu provjeru informacija iz različitih izvora i skupova podataka;

2.2.Jačanje mjera EU-a za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i dopunjavanje akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

2.2.1.Nadzor poreznih sustava država članica i ukupnog poreznog okruženja – agresivno porezno planiranje u EU-u (Europski semestar)

53.  pozdravlja činjenicu da su porezni sustavi država članica i ukupno porezno okruženje postali dio europskog semestra u skladu s pozivom Parlamenta(48); pozdravlja studije i podatke koje je izradila Komisija(49) i kojima se omogućuje bolje rješavanje situacija u kojima postoje pokazatelji gospodarskog agresivnog poreznog planiranja te koji daju jasnu naznaku izloženosti poreznom planiranju i za sve države članice predstavljaju bogatu bazu podataka o tom problemu; ističe da države članice, u duhu lojalne suradnje, ne smiju olakšati stvaranje programa agresivnog poreznog planiranja koji nisu u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

54.  traži da ti novi porezni pokazatelji za europski semestar imaju isti rang kao i pokazatelji povezani s kontrolom rashoda; ističe koristi koje proizlaze iz dodavanja te porezne dimenzije europskom semestru s obzirom na to da će se njome omogućiti suzbijanje određenih štetnih poreznih praksi koje do sada nisu bile riješene u okviru direktive ATAD i drugih postojećih europskih propisa;

55.  pozdravlja činjenicu da se u okviru Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) navode obilježja prekograničnih aranžmana o kojima su posrednici dužni obavijestiti porezna tijela kako bi ih ona mogla ocijeniti; pozdravlja činjenicu da se ta obilježja programa agresivnog poreznog planiranja mogu ažurirati ako se pojave novi aranžmani ili prakse; ističe da rok za provedbu Direktive još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost;

56.  poziva na to da skupina za Kodeks o postupanju jednom godišnje Vijeću i Parlamentu podnosi izvješće o glavnim aranžmanima o kojima se izvijesti u državama članicama kako bi se donositeljima odluka omogućilo da budu u tijeku s novim poreznim sustavima koji se izrađuju te da poduzmu nužne protumjere koje bi mogle biti potrebne;

57.  poziva i institucije EU-a i države članice da osiguraju da ugovori o javnoj nabavi ne olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza za dobavljače; ističe da bi države članice trebale nadzirati i jamčiti da poduzeća ili drugi pravni subjekti uključeni u javne natječaje i ugovore o javnoj nabavi ne sudjeluju u poreznim prijevarama, utaji poreza i agresivnom poreznom planiranju; poziva Komisiju da pojasni postojeću praksu javne nabave u skladu s direktivom EU-a o javnoj nabavi te da po potrebi predloži njezino ažuriranje kako se ne bi zabranjivala primjena razmatranja povezanih s porezima kao kriterija za isključenje ili čak kao kriterija odabira u javnoj nabavi;

58.  poziva Komisiju da objavi prijedlog kojim bi se države članice obvezalo da osiguraju da gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupcima javne nabave poštuju barem minimalnu razinu porezne transparentnosti, posebno u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama i transparentnih vlasničkih struktura;

59.  poziva Komisiju da u najkraćem mogućem roku izradi prijedlog u cilju stavljanja izvan snage povlaštenih poreznih režima za patente te poziva države članice da prednost daju neštetnoj i, po potrebi, izravnoj potpori za istraživanje i razvoj na njihovu teritoriju; naglašava da je porezne olakšice za trgovačka društva potrebno pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima imaju pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu;

60.  u međuvremenu ponavlja poziv da se osigura istinska povezanost trenutačnih povlaštenih poreznih režima za patente s gospodarskom aktivnošću, kao što su testovi rashoda, te da se njima ne narušava tržišno natjecanje; primjećuje sve veću ulogu nematerijalne imovine u vrijednosnom lancu multinacionalnih poduzeća; prima na znanje poboljšanu definiciju troškova istraživanja i razvoja u prijedlogu o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB); podupire stajalište Parlamenta o uvođenju poreznih olakšica za stvarne troškove istraživanja i razvoja umjesto odbitaka za istraživanje i razvoj;

2.2.2.Bolja suradnja u području oporezivanja, uključujući CCCTB

61.  naglašava da bi porezna politika u Europskoj uniji trebala biti usmjerena na borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja te na olakšavanje prekogranične gospodarske aktivnosti suradnjom poreznih tijela i osmišljavanjem pametne porezne politike;

62.  ističe da postoje brojne prepreke povezane s porezom koje otežavaju prekograničnu gospodarsku aktivnost; u tom pogledu ističe svoju rezoluciju od 25. listopada 2012. o 20 glavnih nedoumica europskih građana i poduzeća u vezi s djelovanjem jedinstvenog tržišta(50); potiče Komisiju da joj jedan od prioriteta bude donošenje akcijskog plana za rješavanje tih prepreka;

63.  pozdravlja ponovno pokretanje projekta CCCTB-a, što je rezultat činjenice da je Komisija usvojila međusobno povezane prijedloge o CCTB-u i CCCTB-u; naglašava da će se CCCTB-om, kada se u potpunosti provede, ukloniti rupe u nacionalnim poreznim sustavima, osobito u pogledu transfernih cijena;

64.  poziva Vijeće da brzo usvoji i usporedno provede ta dva prijedloga te da uzme u obzir mišljenje Parlamenta koje već uključuje koncept virtualnog stalnog poslovnog nastana i formule za raspodjelu zahvaljujući kojima bi se zatvorile preostale zakonske rupe koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i izjednačili uvjeti u svjetlu digitalizacije; izražava žaljenje zbog upornog odbijanja određenih država članica da pronađu rješenje i poziva države članice da premoste svoja različita stajališta;

65.  podsjeća da bi primjenu CCTB-a i CCCTB-a trebala pratiti provedba zajedničkih računovodstvenih pravila i primjereno usklađivanje administrativnih praksi;

66.  podsjeća da bi se, kako bi se okončala praksa premještanja dobiti i kako bi se uvelo načelo prema kojem se porez plaća ondje gdje se ostvaruje dobit, CCTB i CCCTB trebali uvesti istodobno u svim državama članicama; poziva Komisiju da, u slučaju da Vijeće jednoglasno ne donese odluku o uvođenju CCCTB-a, na temelju članka 116. UFEU-a izda novi prijedlog u kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom kako bi usvojili nužno zakonodavstvo;

2.2.3.Oporezivanje dobiti digitalnih poduzeća

67.  napominje da je pojava digitalizacije stvorila novu situaciju na tržištu zahvaljujući kojoj digitalna i digitalizirana poduzeća mogu iskoristiti lokalna tržišta bez fizičke, a time i porezne prisutnosti na tim tržištima, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti na tržištu te se tradicionalna poduzeća stavljaju u nepovoljan položaj; napominje da se na modele digitalnih poduzeća u EU-u primjenjuje niže efektivno prosječno porezno opterećenje u odnosu na tradicionalne poslovne modele(51);

68.  u tom kontekstu ističe postupni prijelaz s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje)(52); izražava žaljenje zbog činjenice da digitalna poduzeća u nekim državama članicama ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima u tim državama članicama;

69.  smatra da bi EU trebao omogućiti stvaranje atraktivnog poslovnog okruženja kako bi se ostvarilo jedinstveno digitalno tržište koje neometano funkcionira uz istodobno osiguravanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu; podsjeća na to da bi se, kada je riječ o digitalizaciji gospodarstva u cjelini, pri određivanju lokacije stvaranja vrijednosti u obzir trebao uzeti doprinos korisnika, kao i prikupljene informacije o ponašanju potrošača na internetu;

70.  naglašava da će nedostatak zajedničkog pristupa Unije u rješavanju problema oporezivanja digitalnog gospodarstva dovesti, odnosno da je u stvari već doveo, do toga da države članice donesu jednostrana rješenja, što će rezultirati regulatornom arbitražom, cijepanjem jedinstvenog tržišta te može postati teret za poduzeća koja posluju prekogranično, kao i za porezna tijela;

71.  prima na znanje vodeću ulogu Komisije i nekih država članica u globalnoj raspravi o oporezivanju digitalnog gospodarstva; potiče države članice da nastave s proaktivnim radom na razini OECD-a i UN-a, osobito putem postupka koji je uveden uključivim okvirom za BEPS u njegovoj političkoj izjavi(53); međutim, podsjeća na to da EU ne bi trebao čekati na globalna rješenja i da mora odmah djelovati;

72.  pozdravlja digitalni porezni paket koji je Komisija usvojila 21. ožujka 2018.; međutim, žali zbog činjenice da su Danska, Finska, Irska i Švedska izrazile svoje zadrške ili temeljno suprotstavljanje digitalnom poreznom paketu na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanom 12. ožujka 2019.(54);

73.  naglašava da je dogovor o tome što čini digitalni stalni poslovni nastan, jedini koji je dosad postignut, korak u pravom smjeru, ali da se njime ne rješava pitanje raspodjele porezne osnovice;

74.  poziva države članice koje su voljne razmotriti mogućnost uspostave digitalnog poreza da to učine u okviru pojačane suradnje kako bi se spriječila daljnja fragmentacija jedinstvenog tržišta, što se već događa s pojedinim državama članicama koje razmišljaju o uvođenju nacionalnih rješenja;

75.  smatra da takozvano privremeno rješenje nije optimalno; drži da će se zahvaljujući njemu ubrzati traženje boljeg rješenja na globalnoj razini te da će se pritom donekle izjednačiti uvjeti na lokalnim tržištima; poziva države članice EU-a da što je prije moguće razmotre, donesu i provedu dugoročno rješenje u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva (znatna digitalna prisutnost) kako bi EU na globalnoj razini i dalje bio predvodnik u tom području; naglašava da bi dugoročno rješenje koje je predložila Komisija trebalo poslužiti kao temelj za daljnji rad na međunarodnoj razini;

76.  primjećuje da građani EU-a pojačano zahtijevaju uvođenje poreza na digitalne usluge; podsjeća da istraživanja pokazuju da 80 % građana iz Njemačke, Francuske, Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske podupire porez na digitalne usluge te da bi stoga EU trebao predvoditi međunarodna nastojanja u tom području; nadalje, ističe da bi većina ispitanih građana željela da područje primjene poreza na digitalne usluge bude široko(55);

77.  poziva države članice da se pobrinu za to da porez na digitalne usluge ostane privremena mjera na način da se u Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga(56) (COM(2018)0148) uvrsti „klauzula o vremenskom ograničenju” i da se ubrza rasprava o znatnoj digitalnoj prisutnosti;

2.2.4.Učinkovito oporezivanje

78.  napominje da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,9 % 2018.(57), što predstavlja smanjenje od 32 %; zabrinut je zbog mogućih posljedica tog natjecanja na održivost poreznih sustava i njegovih mogućih učinaka prelijevanja na druge zemlje; primjećuje da se u okviru prvog projekta u području BEPS-a pod vodstvom skupine G20 i OECD-a nije obrađivala ta pojava; pozdravlja najavu iz uključivog okvira za BEPS da se na temelju načela „nedovođenja u pitanje” ispitaju prava oporezivanja kojima bi se ojačala sposobnost jurisdikcija za oporezivanje dobiti ako jurisdikcija s pravom oporezivanja primjenjuje nisku efektivnu poreznu stopu na tu dobit do 2020.(58), što dovodi do minimalne razine uspješnog oporezivanja; napominje da se, kako je navedeno u uključivom okviru za BEPS, trenutačnim djelovanjem pod vodstvom OECD-a ne mijenja činjenica da zemlje ili jurisdikcije imaju pravo odrediti vlastite porezne stope ili uopće ne uspostaviti sustav poreza na dobit(59);

79.  pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom(60), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis (pravedni kriterij 2.2 EU-ova popisa);

80.  primjećuje razlike između procjene efektivnih poreznih stopa velikih korporacija, koje se često temelje na predviđanjima poreza(61), i stvarnog poreza koji plaćaju velika multinacionalna poduzeća; primjećuje da tradicionalni sektori u prosjeku plaćaju efektivnu stopu poreza na dobit od 23 %, dok digitalni sektor plaća oko 9,5 %(62);

81.  primjećuje različite metodologije u procjeni efektivnih poreznih stopa zbog kojih nije moguća pouzdana usporedba efektivnih poreznih stopa u EU-u i na globalnoj razini; ističe da se neke procjene efektivnih poreznih stopa u EU-u kreću od 2,2 % do 30 %(63); poziva Komisiju da razvije vlastitu metodologiju i redovito objavljuje efektivne porezne stope u državama članicama;

82.  poziva Komisiju da procijeni pojavu smanjenja nominalnih poreznih stopa i njezina učinka na efektivne porezne stope u EU-u te da, prema potrebi, predloži mjere unutar EU-a i prema trećim zemljama, uključujući stroga pravila protiv zlouporabe i obrambene mjere, kao što su stroža pravila o kontroliranim stranim društvima i preporuka za izmjenu poreznih sporazuma;

83.  smatra da bi globalna koordinacija u pitanjima porezne osnovice kao rezultat projekta OECD koji se bavi smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti trebala biti popraćena boljom koordinacijom u pitanjima poreznih stopa kako bi se povećala učinkovitost;

84.  poziva države članice da ažuriraju mandat skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) kako bi se istražio koncept minimalnog uspješnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava na temelju rada OECD-a na temu poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu;

85.  prima na znanje izjavu francuskog ministra financija na sjednici odbora TAX3 od 23. listopada 2018. o potrebi za raspravom o konceptu minimalnog oporezivanja; pozdravlja spremnost Francuske da raspravu o minimalnom oporezivanju učini jednim od prioriteta svojega predsjedanja skupinom G7 2019., kao što je ponovljeno tijekom sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanog 12. ožujka 2019.;

2.3.Upravna suradnja u vezi s izravnim porezima

86.  naglašava da je od lipnja 2014. Direktiva DAC izmijenjena četiri puta;

87.  poziva Komisiju da ocijeni i predstavi prijedloge za uklanjanje nedostataka u Direktivi DAC2, posebno uključivanjem materijalne imovine i kriptovaluta u područje primjene Direktive, propisivanjem sankcija za nepoštovanje propisa ili lažno izvješćivanje od strane financijskih institucija te uključivanjem više vrsta financijskih institucija i vrsta financijskih izvještaja o kojima se trenutačno ne izvješćuje, kao što su mirovinski fondovi;

88.  ponavlja svoj poziv na proširenje područja primjene u pogledu razmjene odluka o porezima i šireg pristupa Komisije te na veće usklađivanje praksi u vezi s odlukama o porezu različitih nacionalnih poreznih tijela;

89.  poziva Komisiju da čim prije objavi svoju prvu ocjenu Direktive DAC3 u tom pogledu, s posebnim naglaskom na broju razmijenjenih odluka i broju slučajeva u kojima su nacionalne porezne uprave uspjele dobiti informacije od druge države članice; traži da se pri ocjeni uzme u obzir i učinak objavljivanja ključnih informacija povezanih s odlukama o porezima (broj odluka, imena korisnika, efektivna porezna stopa koja proizlazi iz svake odluke); poziva države članice da objavljuju nacionalna porezna mišljenja;

90.  izražava žaljenje zbog činjenice da povjerenik nadležan za oporezivanje ne priznaje potrebu za proširenjem postojećeg sustava za razmjenu informacija među nacionalnim poreznim tijelima;

91.  nadalje, ponavlja svoj poziv da se osigura istovremena porezna revizija osoba koje imaju zajedničke ili komplementarne interese (uključujući matična društva i njihova društva kćeri), kao i poziv na daljnje jačanje porezne suradnje među državama članicama na temelju obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u pogledu poreznih pitanja; podsjeća da pravo na šutnju prema poreznim tijelima ne vrijedi za obične administrativne istrage i da je suradnja obvezna(64);

92.  smatra da bi koordinirani izravni nadzor i zajedničke revizije trebali biti dio europskog okvira za suradnju među poreznim upravama;

93.  naglašava da uspješnijem prikupljanju poreza ne doprinosi samo razmjena i obrada informacija među poreznim tijelima, već i dijeljenje najboljih praksi među njima; poziva države članice da daju prednost razmjeni najboljih praksi među poreznim tijelima, posebno u pogledu digitalizacije poreznih uprava;

94.  poziva Europsku komisiju i države članice da usklade postupke za digitalni sustav podnošenja poreznih prijava kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti i smanjila birokracija;

95.  poziva Komisiju da čim prije ocijeni provedbu Direktive DAC4, kao i to imaju li nacionalne porezne uprave učinkovit pristup informacijama po državama koje drži druga država članica; traži od Komisije da ocijeni na koji je način Direktiva DAC4 povezana s mjerom br. 13 akcijskog plana za razmjenu informacija po državama u okviru projekta skupine G20 koji se odnosi na borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

96.  pozdravlja automatsku razmjenu informacija o financijskim računima s Andorom, Lihtenštajnom, Monakom, San Marinom i Švicarskom na temelju globalnog standarda koji je razvio OECD; poziva Komisiju i države članice da ažuriraju odredbe Ugovora kako bi se uskladile s izmijenjenom Direktivom DAC;

97.  nadalje, ističe doprinos programa Fiscalis 2020., kojim se nastoji poboljšati suradnja među zemljama sudionicama, njihovim poreznim tijelima i njihovim službenicima; ističe dodanu vrijednost koju donose zajedničke akcije u tom području i ulogu mogućeg programa u razvoju i radu velikih transeuropskih IT sustava;

98.  podsjeća države članice da su se u skladu s Ugovorom(65), obvezale na lojalnu, iskrenu i brzu suradnju; stoga poziva nacionalna porezna tijela u svim državama članicama da, u svjetlu prekograničnih slučajeva, osobito tzv. dokumenta CumEx, imenuju jedinstvenu kontaktnu točku, u skladu sa sustavom jedinstvene kontaktne točke Zajedničke međunarodne radne skupine za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju u okviru OECD-a(66), kako bi se olakšala i poboljšala suradnja u suzbijanju poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; nadalje poziva Komisiju da olakša i koordinira suradnju među jedinstvenim kontaktnim točkama država članica;

99.  preporučuje da se od nadležnih tijela država članica koja istovjetna tijela u drugim državama članicama obavijeste o mogućem kršenju prava zahtijeva da dostave službenu obavijest o primitku te, prema potrebi, konkretan odgovor u vezi s mjerama koje su na vrijeme poduzela nakon navedene obavijesti;

2.4.Smanjenje dividende (dividend stripping) i pranje kupona

100.  napominje da su transakcije CumEx poznati problem na svjetskoj razini još od 1990-ih, uključujući i u Europi, ali još nisu poduzete koordinirane mjere; osuđuje porezne prijevare otkrivene u tzv. skandalu CumEx, zbog kojih je došlo do prijavljenih gubitaka poreznih prihoda država članica koje neki mediji procjenjuju na čak 55,2 milijarde EUR; ističe da je konzorcij europskih novinara utvrdio da su Njemačka, Danska, Španjolska, Italija i Francuska navodno glavne mete za cum-ex prakse, a zatim Belgija, Finska, Poljska, Nizozemska, Austrija i Češka;

101.  naglašava da složenost poreznih sustava može dovesti do pravnih rupa koje olakšavaju programi za porezne prijevare, kao što je CumEx;

102.  napominje da su sustavne prijevare u sklopu programa cum-ex i cum-cum bile moguće djelomično zbog toga što relevantna tijela država članica nisu provodila dostatne provjere zahtjeva za povrat poreza i zbog nepostojanja jasne i potpune slike o stvarnim vlasnicima dionica; poziva države članice da svim relevantnim tijelima osiguraju pristup potpunim i ažuriranim informacijama o vlasnicima dionica; poziva Komisiju da procijeni je li u ovom slučaju potrebno djelovanje na razini EU-a te da predstavi zakonodavni prijedlog ako se pokaže da postoji potreba za takvim djelovanjem;

103.  ističe da ta otkrića upućuju na moguće nedostatke u nacionalnim poreznima zakonima i postojećim sustavima razmjene informacija i suradnje među tijelima država članica; apelira na države članice da učinkovito koriste sve komunikacijske kanale, nacionalne podatke i podatke koji se stavljaju na raspolaganje pomoću ojačanog okvira za razmjenu informacija;

104.  naglašava da bi prekogranične aspekte dokumenata CumEx trebalo rješavati multilateralno; upozorava na to da bi uvođenje novih bilateralnih sporazuma o razmjeni informacija i mehanizama bilateralne suradnje između pojedinačnih država članica zakompliciralo već složenu mrežu međunarodnih pravila, prouzročilo nove nedostatke i doprinijelo nedostatku transparentnosti;

105.  apelira na sve države članice da temeljito istraže i analiziraju prakse u pogledu isplata dividendi u svojim jurisdikcijama, da utvrde nedostatke u svojim poreznim zakonima koji onima koji izbjegavaju plaćanje poreza ili se bave poreznim prijevarama omogućuju da te nedostatke iskorištavaju, da analiziraju potencijalnu prekograničnu dimenziju tih praksi te da stanu na kraj svim tim štetnim poreznim praksama; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse u tom području;

106.  poziva države članice i njihova financijska nadzorna tijela da ocijene potrebu za zabranom isključivo porezno motiviranih financijskih praksi kao što su dividendna arbitraža ili smanjenje dividende (dividend stripping) i slični programi ako izdavatelj ne dokaže da te financijske prakse imaju gospodarsku svrhu koja nije samo neopravdani povrat poreza i/ili izbjegavanje plaćanja poreza; poziva zakonodavce EU-a da ocijene mogućnost provedbe te mjere na razini EU-a;

107.  poziva Komisiju da odmah započne raditi na prijedlogu za stvaranje europske financijske policije u okviru Europola s vlastitim istražnim kapacitetima, te za prekogranične porezne istrage u europskom okviru i ostale oblike prekograničnog financijskog kriminala;

108.  zaključuje da dokumenti CumEx ukazuju na to da postoji hitna potreba za poboljšanjem suradnje poreznih tijela država članica EU-a, posebno u pogledu razmjene informacija; stoga potiče države članice da pojačaju suradnju u otkrivanju, zaustavljanju, istraživanju i kaznenom progonu poreznih prijevara i utaja poreza kao što su, prema potrebi, programi cum-ex i cum-cum, što uključuje razmjenu najboljih praksi, te da podupiru rješenja na razini EU-a kada su ona opravdana;

2.5.Transparentnost u pogledu poreza na dobit

109.  pozdravlja donošenje Direktive DAC4 kojom se poreznim tijelima omogućuje izvješćivanje po državama, u skladu s normom 13. BEPS-a;

110.  podsjeća da je javno izvješćivanje po zemljama jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih informacija o poduzećima; naglašava da su prijedlog javnog izvješćivanja po državama suzakonodavcima podnijela određena poduzeća i podružnice neposredno nakon skandala s Panamskim dokumentima 12. travnja 2016. te da je Parlament 4. srpnja 2017. usvojio svoje stajalište o njemu(67); podsjeća na to se u njemu pozvalo na proširenje opsega izvješćivanja i zaštite komercijalno osjetljivih informacija uz vođenje računa o konkurentnosti poduzeća iz EU-a;

111.  podsjeća na stajalište Parlamenta koje je izraženo u preporukama odbora PANA i kojim se poziva na ambiciozno javno izvješćivanje po zemljama kako bi se povećala porezna transparentnost multinacionalnih poduzeća i javni nadzor nad njima; apelira na Vijeće da postigne zajednički dogovor kako bi se javno izvješćivanje po zemljama usvojilo kao jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti za sve građane u pogledu poreznih informacija poduzeća;

112.  žali zbog izostanka napretka i suradnje od strane Vijeća od 2016.; traži da se u Vijeću ostvari brz napredak kako bi Vijeće započelo pregovore s Parlamentom;

113.  podsjeća na to da je javni nadzor koristan za istraživače(68), istraživačke novinare, ulagače i druge dionike kako bi pravilno procijenili rizike, obveze i mogućnosti za poticanje poštenog poduzetništva; podsjeća na to da slične odredbe već postoje za bankarski sektor u članku 89. Direktive 2013/36/EU (CDR IV)(69) i za rudarsku i drvnu industriju u Direktivi 2013/34/EU(70); napominje da neki privatni dionici dobrovoljno razvijaju nove alate za izvješćivanje kojima se povećava porezna transparentnost, kao što je standard Globalne inicijative za izvješćivanje pod nazivom „Objavljivanje podataka o porezima i plaćanjima vladama”, kao dio njihove politike društveno odgovornog poslovanja;

114.  podsjeća da treba smatrati da se mjere za postizanje transparentnosti poreza na dobit odnose na članak 50. stavak 1. UFEU-a o slobodi poslovnog nastana te stoga navedeni članak predstavlja prikladnu pravnu osnovu za prijedlog obveze javnog izvješćivanja po državama kako je utvrđeno u procjeni učinka Komisije objavljenoj 12. travnja 2016. (COM(2016)0198);

115.  napominje da je, s obzirom na ograničene sposobnosti zemalja u razvoju da ispune zahtjeve s pomoću postojećih postupaka razmjene informacija, transparentnost posebno važna jer bi se njome olakšao pristup informacijama za njihove porezne uprave;

2.6.Pravila o državnim potporama

116.  podsjeća da područje izravnog oporezivanja poduzeća spada u područje primjene državnih potpora(71) kada se fiskalnim mjerama pravi razlika između poreznih obveznika, što je u suprotnosti s fiskalnim mjerama opće naravi koje se bez razlike primjenjuju na sva poduzeća;

117.  poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za tržišno natjecanje, da ocijeni moguće mjere kako bi se države članice odvratilo od dodjele državnih potpora u obliku porezne prednosti;

118.  pozdravlja novi proaktivni i otvoreni pristup Komisije istragama nezakonitih državnih potpora tijekom ovog mandata, što je rezultiralo time da je Komisija zaključila niz istaknutih slučajeva;

119.  žali zbog činjenice da poduzeća mogu sklapati sporazume s vladama, na temelju kojih u određenoj zemlji gotovo da ne plaćaju porez unatoč znatnoj poslovnoj aktivnosti koju tamo provode; u tom kontekstu skreće pozornost na poreznu odluku koja je sklopljena između nizozemskog tijela nadležnog za porezne prihode i kompanije Royal Dutch Shell plc za koju se čini da krši nizozemski porezni zakon, a koja je izdana isključivo na temelju toga što bi se, nakon ujedinjenja dvaju bivših matičnih društava, glavni ured nalazio u Nizozemskoj, što rezultira izuzećem od nizozemskog poreza na dividendu po odbitku; istovremeno skreće pozornost na činjenicu da se čini da nedavne istrage pokazuju da ta kompanija u Nizozemskoj ne plaća ni porez na dobit; ponovno poziva Komisiju da istraži ovaj slučaj mogućih nezakonitih državnih potpora;

120.  pozdravlja činjenicu da Komisija od 2014. istražuje prakse donošenja odluka o porezima u državama članicama nakon navoda o povlaštenom poreznom tretmanu određenih poduzeća tako da je od 2014. pokrenula devet službenih istraga: u njih šest zaključeno je da odluka o porezu predstavlja nezakonitu državnu potporu(72); napominje da je jedna završila zaključkom da dvostruko neoporezivanje određene dobiti ne predstavlja državnu potporu(73), dok su dvije još uvijek u tijeku(74);

121.  žali zbog činjenice da je Komisija nakon gotovo pet godina od afere LuxLeaks otvorila formalnu istragu(75) u slučaju samo jednog od 500 poreznih mišljenja koje je izdao Luksemburg, a koja su razotkrivena u okviru istrage o aferi LuxLeaks koju je vodio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ);

122.  primjećuje da, unatoč činjenici da je Komisija utvrdila da je poduzeću McDonald’s bilo omogućeno dvostruko neoporezivanje dijela dobiti u EU-u, nije bilo moguće donijeti nikakvu odluku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, s obzirom na to da je Komisija zaključila da dvostruko neoporezivanje proizlazi iz neusklađenosti između poreznih zakona u Luksemburgu i SAD-u i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država(76); prima na znanje najavu Luksemburga da će istražiti to pitanje i revidirati svoje ugovore o dvostrukom oporezivanju u skladu s međunarodnim poreznim pravom;

123.  zabrinut je zbog činjenice da je Komisija utvrdila da dvostruko neoporezivanje McDonald’sa proizlazi iz neusklađenosti između luksemburških poreznih zakona i poreznih zakona SAD-a kao i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i SAD-a, tj. iz neusklađenosti na račun koje je McDonald’s profitirao arbitriranjem između tih jurisdikcija; dodatno je zabrinut zbog činjenice da je u Uniji moguće takvo izbjegavanje plaćanja poreza vođeno arbitražom;

124.  zabrinut je zbog razmjera neplaćenih poreza u svim državama članicama tijekom duljih razdoblja(77); podsjeća da je cilj povrata nezakonite potpore ponovno postići status quo te da je izračun točnog iznosa potpore koji se mora vratiti dio obveze provedbe koja je u nadležnosti nacionalnih tijela; poziva Komisiju da procijeni i uvede održive protumjere, uključujući novčane kazne, kako bi se pridonijelo tome da se države članice spriječi da nude selektivan povlašteni porezni tretman koji predstavlja državnu potporu i nije u skladu s pravilima EU-a;

125.  ponavlja svoje pozive Komisiji da donese smjernice kojima će se pojasniti što čini državnu potporu povezanu s porezom i „odgovarajuće” transferne cijene; također poziva Komisiju da ukloni pravne nesigurnosti i za porezne obveznike koji djeluju u skladu s propisima i za porezne uprave te kako bi se u skladu s time pružio okvir za porezne prakse država članica;

126.  izražava svoje žaljenje zbog toga što Komisija ne primjenjuje pravila o državnim potporama na sve porezne mjere koje ozbiljno narušavaju tržišno natjecanje, nego ih primjenjuje samo u odabranim slučajevima s posebnim značajkama kako bi se promijenila praksa dotične države; poziva Komisiju da poduzme sve napore da povrati nepravilno isplaćene državne potpore, uključujući za sva poduzeća spomenuta u skandalu Luxleaks, kako bi postigli ravnopravni uvjeti za sve; također poziva Komisiju da državama članicama i sudionicima na tržištu pruži dodatne smjernice za primjenu pravila o državnim potporama i o tome što to znači za prakse poreznog planiranja u poduzećima;

127.  poziva na reformu prava tržišnog natjecanja u cilju proširenja područja primjene pravila o državnim potporama kako bi se moglo odlučnije postupati protiv štetnih fiskalnih državnih potpora koje se pružaju multinacionalnim poduzećima, a uključuju porezna mišljenja;

2.7.Fiktivna poduzeća

128.  primjećuje da ne postoji ujednačena definicija fiktivnih poduzeća, tj. poduzeća registriranih u jurisdikciji isključivo u svrhu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te bez ikakve bitne gospodarske prisutnosti; međutim, ističe da bi jednostavni kriteriji kao što su stvarna poslovna aktivnost ili fizička prisutnost osoblja koje radi za poduzeće mogli poslužiti za identifikaciju fiktivnih trgovačkih društava i suzbijanje njihova širenja; ponavlja svoj poziv da se donese jasna definicija;

129.  naglašava da bi, kao što je predloženo u stajalištu Parlamenta za međuinstitucijske pregovore o izmjenama direktive u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela(78), države članice trebale osigurati da prekogranična preoblikovanja odgovaraju ostvarivanju stvarne gospodarske aktivnosti, uključujući u digitalnom sektoru, kako bi se izbjeglo osnivanje fiktivnih poduzeća;

130.  poziva države članice da zatraže da se niz financijskih informacija objavljuje prije provedbe prekograničnih konverzija, spajanja ili podjele;

131.  predlaže da svaki subjekt koji stvara offshore strukturu nadležnim tijelima pruži legitimne razloge za takvu odluku kako bi se zajamčilo da se offshore računi ne koriste za pranje novca ili u svrhu utaje poreza;

132.  traži da porezna tijela budu obaviještena o stvarnim vlasnicima;

133.  skreće pozornost na nacionalne mjere posebno usmjerene na zabranu trgovinskih odnosa s fiktivnim poduzećima; posebno ističe latvijsko zakonodavstvo u kojem se fiktivna poduzeća definiraju kao subjekti bez stvarne gospodarske aktivnosti i bez pisanih dokaza koji bi upućivali na suprotno, kao poduzeća registrirana u jurisdikciji u kojoj se od poduzeća ne zahtijeva podnošenje financijskih izvještaja i/ili kao poduzeća bez mjesta poslovanja u zemlji svojeg boravišta; primjećuje, međutim, da se, u skladu s pravom EU-a, zabrana fiktivnih poduzeća u Latviji ne može primijeniti kao temelj za zabranu fiktivnih poduzeća rezidenata u državama članicama EU-a jer bi se to smatralo diskriminirajućim(79); poziva Komisiju da predloži izmjene postojećeg zakonodavstva EU-a koje bi omogućile zabranu fiktivnih poduzeća čak i ako imaju sjedište u državama članicama EU-a;

134.  ističe da se visoka razina ulaznih i izlaznih izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a u sedam država članica (Belgija, Cipar, Mađarska, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska) može samo djelomično objasniti stvarnim gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u tim državama članicama(80);

135.  ističe visok udio izravnih stranih ulaganja u nekoliko država članica, osobito u Luksemburgu, Malti, Cipru, Nizozemskoj i Irskoj(81); napominje da takva izravna strana ulaganja obično drže subjekti posebne namjene koji često služe iskorištavanju rupa u zakonu; poziva Komisiju da ocijeni ulogu subjekata posebne namjene koji drže izravna strana ulaganja;

136.  primjećuje da su gospodarski pokazatelji kao što su neuobičajeno visoka razina izravnih stranih ulaganja te izravna strana ulaganja koja drže subjekti posebne namjene pokazatelji agresivnog poreznog planiranja(82);

137.  napominje da pravila o suzbijanju zlouporabe poreza iz Direktive ATAD (umjetni aranžmani) obuhvaćaju fiktivna poduzeća te da bi zajednička osnovica poreza na dobit (CCTB) i zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) osigurale da se dobit pripisuje tamo gdje se ostvaruje stvarna gospodarska aktivnost;

138.  poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene, obvezujuće i provedive uvjete u pogledu značajne gospodarske aktivnosti, kao i testove rashoda;

139.  poziva Komisiju da u roku od dvije godine provede provjere primjerenosti međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa i inicijativa u području politika, a koje su usmjerene na rješavanje problema korištenja fiktivnih poduzeća u kontekstu poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca;

3.PDV

140.  naglašava potrebu za usklađivanjem propisa o PDV-u na razini EU-a u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta te za izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja(83);

141.  naglašava da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune; napominje da su 2016. prihodi od PDV-a u 28 država članica EU-a iznosili 1 044 milijarde EUR, što odgovara udjelu od 18 % svih poreznih prihoda u državama članicama; prima na znanje činjenicu da je godišnji proračun EU-a za 2017. iznosio 157 milijardi EUR;

142.  međutim, izražava žaljenje zbog toga što se svake godine zbog prijevara izgubi velik iznos očekivanih prihoda od PDV-a; ističe da je prema statističkim podacima Komisije, iznos neplaćenog PDV-a (što je razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i stvarno prikupljenog PDV-a, na temelju koje se procjenjuje izgubljeni PDV-a ne samo zbog prijevare, već i zbog stečaja, pogrešnih izračuna i izbjegavanja plaćanja poreza) u EU-u 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a(84), iako je situacija mnogo gora u nekim državama članicama u kojima iznos neplaćenog PDV-a iznosi gotovo ili čak više od 20 %, što pokazuje veliku razliku među državama članicama u pogledu njihova rješavanja problema neplaćenog PDV-a;

143.  napominje da Komisija procjenjuje da se zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om svake godine gubi oko 50 milijardi EUR, odnosno 100 EUR po građaninu EU-a(85); dok Europol procjenjuje da je oko 60 milijardi EUR prijevare u vezi s PDV-om povezano s organiziranim kriminalom i financiranjem terorizma; primjećuje povećano usklađivanje i pojednostavljenje sustava PDV-a u EU-u, iako suradnja među državama članicama još nije ni dostatna ni učinkovita; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju radi učinkovitije borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om; poziva sljedeći saziv Komisije da da prednost uvođenju i provedbi konačnog sustava PDV-a radi njegova poboljšanja;

144.  poziva da se prikupe pouzdani statistički podaci kako bi se procijenio iznos neplaćenog PDV-a i naglašava potrebu za zajedničkim pristupom prikupljanju i razmjeni podataka unutar EU-a; potiče Komisiju da zajamči da se usklađeni statistički podaci prikupljaju i redovno objavljuju u državama članicama;

145.  ističe da su prevaranti zlouporabili obilježja postojećeg sustava PDV-a (prijelazni sustav) za primjenu izuzeća na isporuke robe unutar Zajednice i izvoz, osobito kad je riječ o kružnim prijevarama povezanim s PDV-om ili prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC);

146.  prima na znanje činjenicu da Komisija smatra da se poduzeća koja trguju na prekograničnoj osnovi trenutačno suočavaju s troškovima usklađivanja koji su za 11 % viši u usporedbi s troškovima poduzeća koja posluju samo na domaćem tržištu; napominje da su ponajprije MSP-ovi izloženi nerazmjernim troškovima usklađivanja u području PDV-a, što je jedan od razloga zašto su i dalje oprezni u iskorištavanju prednosti koje nudi jedinstveno tržište; poziva Komisiju i države članice da izrade rješenja za smanjenje troškova usklađivanja u području PDV-a koji su povezani s prekograničnom trgovinom;

3.1.Modernizacija okvira PDV-a

147.  stoga pozdravlja Komisijin akcijski plan o PDV-u od 6. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke u području PDV-a za e-trgovinu, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje poreznog jaza u području PDV-a;

148.  pozdravlja činjenicu da je 2015. uveden mini sustav za PDV po načelu „sve na jednom mjestu” (MOSS) za telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektroničke usluge kao dobrovoljni sustav za registraciju, prijavu i plaćanje PDV-a; pozdravlja proširenje MOSS-a na druge pružatelje roba i usluga krajnjim potrošačima od 1. siječnja 2021.;

149.  napominje da Komisija procjenjuje da se očekuje da će reforma za modernizaciju PDV-a smanjiti birokraciju za 95 %, što odgovara procijenjenom iznosu od 1 milijarde EUR;

150.  posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. usvojilo nova pravila kojima se internetskim poduzećima olakšava poštovanje obveza povezanih s PDV-om; posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće uzelo u obzir mišljenje Parlamenta u vezi s uvođenjem odgovornosti internetskih platformi za naplatu PDV-a na prodaju na daljinu, koja se tim platformama olakšava; smatra da će se tom mjerom osigurati ravnopravni uvjeti za poduzeća izvan EU-a, s obzirom na to da brojni proizvodi koji se uvoze u okviru prodaje na daljinu trenutačno ulaze u EU bez plaćanja PDV-a; poziva države članice da do 2021. ispravno provedu nova pravila;

151.  pozdravlja prijedloge konačnog sustava PDV-a usvojene 4. listopada 2017.(86) i 24. svibnja 2018.(87); posebno pozdravlja prijedlog Komisije o primjeni načela odredišta na oporezivanje, što znači da bi se PDV plaćao poreznim tijelima države članice krajnjeg potrošača, prema stopi koja je na snazi u toj državi članici;

152.  posebno pozdravlja napredak koji je Vijeće ostvarilo u pogledu konačnog sustava PDV-a usvajanjem „brzih rješenja”(88) 4. listopada 2018.; međutim, izražava zabrinutost zbog činjenice da nisu donesene nikakve zaštitne mjere u pogledu njegovih aspekata koji su osjetljivi na prijevare, suprotno smjernicama iz stajališta Parlamenta(89) o prijedlogu o ovjerenom poreznom obvezniku(90), kako je izraženo u njegovu mišljenju od 3. listopada 2018.(91); duboko žali zbog toga što je Vijeće odgodilo odluku o uvođenju statusa ovjerenog poreznog obveznika do donošenja konačnog sustava PDV-a;

153.  poziva Vijeće da se pobrine da status ovjerenog poreznog obveznika bude u skladu sa statusom ovlaštenog gospodarskog subjekta koji su dodijelila carinska tijela;

154.  poziva na minimalnu transparentnu koordinaciju na razini EU-a o definiciji statusa ovjerenog poreznog obveznika, uključujući redovitu procjenu Komisije o načinu na koji države članice dodjeljuju status ovjerenog poreznog obveznika; poziva na razmjenu informacija među poreznim tijelima država članica o odbijanju dodjele statusa ovjerenog poreznog obveznika određenim poduzećima kako bi se poboljšala usklađenost i zajednički standardi;

155.  nadalje, pozdravlja reviziju posebnih programa za MSP-ove(92) što je od ključne važnosti za osiguravanje jednakih uvjeta jer su programi izuzeća od PDV-a trenutačno dostupni samo domaćim poduzećima te može pridonijeti smanjenju troškova usklađivanja u području PDV-a za MSP-ove; poziva Vijeće da uzme u obzir mišljenje Parlamenta od 11. rujna 2018.(93), posebno kada je riječ o daljnjem administrativnom pojednostavnjenju za mala i srednja poduzeća; stoga poziva Komisiju da uspostavi internetski portal preko kojeg se moraju registrirati MSP-ovi koji žele iskoristiti izuzeće u drugoj državi članici te da uvede sustav „sve na jednom mjestu” preko kojeg mala poduzeća mogu podnositi prijave PDV-a za različite države članice u kojima posluju;

156.  prima na znanje usvajanje prijedloga Komisije o općem mehanizmu obrnute porezne obveze (GRCM)(94), prijedlog kojim će se omogućiti privremena odstupanja od uobičajenih pravila o PDV-u kako bi se učinkovitije spriječilo stvaranje kružnih prijevara u državama članicama koje su najteže pogođene tom vrstom prijevare; poziva Komisiju da pomno prati primjenu te rizike i koristi koje mogu proizići iz tog novog zakonodavstva; međutim, ustraje u tome da GRCM ne bi ni na koji način trebao odgoditi brzu provedbu konačnog sustava PDV-a;

157.  napominje da širenje e-trgovine često može predstavljati izazov za porezna tijela, npr. zbog nepostojanja poreznog identifikacijskog broja prodavatelja u EU-u te iznosa prijavljenog PDV-a koji je znatno niži od stvarne vrijednosti prijavljenih transakcija; pozdravlja stoga predložena provedbena pravila koja se odnose na prodaju robe na daljinu, koje je Komisija donijela 11. prosinca 2018. (COM(2018)0819 i COM(2018)0821) prema kojima će, prije svega, od 2021. internetske platforme imati odgovornost osigurati prikupljanje PDV-a na prodaju robe koju potrošačima iz EU-a na njihovim platformama prodaju poduzeća koja nisu iz EU-a;

158.  poziva Komisiju i države članice da prate transakcije e-trgovine koje uključuju prodavatelje s poslovnim nastanom izvan EU-a koji prijavljuju da nema PDV-a (npr. neopravdanom upotrebom „oglednog” statuta) ili namjerno izračunavaju nižu vrijednost kako bi u potpunosti izbjegli ili smanjili PDV koji trebaju platiti; smatra da se takvim praksama ugrožavaju integritet i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a; poziva Komisiju da, prema potrebi, izradi odgovarajuće prijedloge;

3.2.Smanjeni prihodi od PDV-a, borba protiv prijevara povezanih s PDV-om i administrativna suradnja u području PDV-a

159.  ponavlja svoj poziv na rješavanje pitanja čimbenika koji pridonose poreznom jazu, npr. PDV-a;

160.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 8. ožujka 2018. pokrenula postupke zbog povrede protiv Cipra, Grčke i Malte te 8. studenoga 2018. protiv Italije i otoka Mana u pogledu zlouporabe u području PDV-a povezane s kupnjom jahti i zrakoplova, kako bi se osiguralo da prestanu nuditi nezakoniti povlašteni porezni tretman za privatne jahte i zrakoplove, čime se narušava tržišno natjecanje u pomorskom sektoru;

161.  pozdravlja izmjene Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija 2017. posjetila deset država članica u svrhe nadzora, kao i preporuku koju je dala nakon toga i koja se odnosi na poboljšanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u (VIES);

162.  napominje da je Komisija nedavno predložila dodatne alate za kontrolu i veću ulogu mreže Eurofisc, kao i mehanizme za jačanje suradnje između carinskih i poreznih uprava; poziva sve države članice da aktivnije sudjeluju u sustavu analiza mrežnih transakcija (TNA) u okviru Eurofisca;

163.  smatra da sudjelovanje svih država članica u Eurofiscu mora biti obvezno i uvjet za primanje sredstava EU-a; ponavlja posvećenost Europskog revizorskog suda povratu PDV-a u rashodima za koheziju(95) i u Programu EU-a za borbu protiv prijevara(96);

164.  potiče Komisiju da ispita mogućnosti prikupljanja podataka država članica o transakcijama koje se odnose na PDV i izvješćivanja o njima u stvarnom vremenu jer bi se time povećala učinkovitost Eurofisca i omogućio daljnji razvoj novih strategija za suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om; poziva sva relevantna tijela da iskoriste razne statističke tehnologije i tehnologije za rudarenje podataka kako bi utvrdila nepravilnosti, sumnjive odnose i uzorke, čime bi se poreznim agencijama omogućilo da na proaktivan, ciljan i isplativ način učinkovitije pristupe širokom spektru neusklađenih ponašanja;

165.  pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa(97), kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om; poziva Ured europskog javnog tužitelja, OLAF, Eurofisc, Europol i Eurojust da usko surađuju u cilju usklađivanja svojih napora u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om te u utvrđivanju i prilagodbi novim prijevarnim praksama;

166.  međutim, ukazuje na potrebu za boljom suradnjom upravnih i pravosudnih tijela te tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u, kao što su istaknuli stručnjaci tijekom saslušanja održanog 28. lipnja 2018. i u studiji koju je naručio odbor TAX3;

167.  pozdravlja komunikaciju Komisije o proširenju nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranična kaznena djela terorizma; poziva Komisiju i države članice da zajamče da Ured europskog javnog tužitelja može započeti s radom čim prije, a najkasnije do 2022., te da osiguraju njegovu blisku suradnju s već uspostavljenim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije koji su nadležni za zaštitu financijskih interesa Unije; poziva na donošenje kazni koje će služiti kao primjer te biti odvraćajuće i razmjerne; smatra da bi svakoga tko sudjeluje u organiziranom sustavu za prijevare u vezi s PDV-om trebalo strogo kazniti kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti;

168.  smatra da je jedan od glavnih problema koji omogućuju prijevarno postupanje u vezi s PDV-om „gotovinska dobit” koju prevarant može ostvariti; stoga poziva Komisiju da analizira prijedlog stručnjaka(98) da se podaci o prekograničnim transakcijama stave u lanac blokova te da se upotrebljavaju zaštićene digitalne valute koje se mogu koristiti samo za plaćanja PDV-a (samo u jednu svrhu) umjesto korištenja fiducijarnih valuta;

169.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće razmotrilo pitanje prijevara koje se odnose na uvoz(99); smatra da će pravilna integracija podataka iz carinskih deklaracija u sustav za razmjenu informacija o PDV-u (VIES) odredišnim državama članicama omogućiti da unakrsno provjeravaju carinske informacije i informacije o PDV-u kako bi osigurale da se PDV plaća u zemlji odredišta; poziva države članice da to novo zakonodavstvo učinkovito i pravovremeno provedu do 1. siječnja 2020.;

170.  smatra da administrativna suradnja između poreznih i carinskih tijela nije optimalna(100); poziva države članice da ovlaste Eurofisc za razvoj novih strategija za praćenje robe u okviru carinskog postupka 42., čime se uvozniku omogućuje da dobije izuzeće od plaćanja PDV-a kada se uvezena roba namjerava u konačnici prevesti poslovnom klijentu u državi članici koja nije država članica uvoza;

171.  naglašava važnost primjene registra stvarnih vlasnika poslovnih subjekata u skladu s Direktivom AMLD5 kao važnog alata za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om; potiče države članice da povećaju kompetencije i stručne kvalifikacije policijskih snaga, poreznih službi, tužitelja i sudaca koji se bave tom vrstom prijevare;

172.  zabrinut je zbog rezultata studije(101) koju je naručio odbor TAX3, a u kojoj se navodi da će se zahvaljujući prijedlozima Komisije prijevare povezane s uvozom smanjiti, ali da neće nestati; prima na znanje da se pitanje umanjivanja vrijednosti pravila EU-a i općenito njihove provedbe u slučaju osoba koje nisu porezni obveznici EU-a neće riješiti; poziva Komisiju da istraži alternativne metode prikupljanja tih zaliha u dugoročnom razdoblju; naglašava da oslanjanje na dobru vjeru osoba koje nisu porezni obveznici EU-a u pogledu naplate PDV-a koji se primjenjuje u Uniji nije održiva opcija; smatra da se takvi alternativni modeli naplate ne bi trebali usmjeriti samo na prodaju putem elektroničkih platformi, već bi trebali obuhvaćati svu prodaju od strane osoba koje nisu porezni obveznici EU-a, bez obzira na poslovni model koji koriste;

173.  poziva Komisiju da pomno prati posljedice uvođenja konačnog sustava za prihode od PDV-a na države članice; poziva Komisiju da ozbiljno istraži mogućnosti pojave novih rizika od prijevara u konačnom sustavu PDV-a, posebno u pogledu potencijalnih nestalih dobavljača u prekograničnim transakcijama koji zamjenjuju nestalog klijenta tipičnog za kružnu prijevaru; u tom pogledu naglašava da se sustavom carinskog provoza, među ostalim, svakako može olakšati trgovina unutar EU-a; međutim, napominje da su zlouporabe moguće i da zločinačke organizacije mogu izbjegavanjem plaćanja poreza i carina nanijeti velik gubitak državama članicama i EU-u (izbjegavanjem plaćanja PDV-a); stoga poziva Komisiju da prati sustav carinskog provoza i iznese prijedloge na temelju preporuka, osobito OLAF-a, Europola i Eurofisca;

174.  smatra da velika većina europskih građana očekuje jasno europsko i nacionalno zakonodavstvo koje će omogućiti da se identificiraju i sankcioniraju osobe koje ne plaćaju porez, a trebaju ga platiti, te da se porez koji nedostaje pravovremeno naplati;

4.Oporezivanje pojedinaca

175.  naglašava da fizičke osobe uglavnom ne ostvaruju pravo na slobodu kretanja u svrhu poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; međutim, naglašava da neke fizičke osobe imaju poreznu osnovicu koja je dovoljno velika da se odnosi na nekoliko poreznih jurisdikcija;

176.  izražava žaljenje zbog toga što pojedinci visoke neto vrijednosti i ultra visoke neto vrijednosti i dalje imaju mogućnost, s pomoću složenih poreznih struktura, uključujući osnivanje poduzeća, premještati svoju zaradu i sredstva ili svoje kupnje kroz različite porezne jurisdikcije kako bi mogli ostvariti znatno smanjenu ili nultu odgovornost korištenjem usluga upravitelja bogatstvom i drugih posrednika; izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice EU-a provele porezne sustave za privlačenje pojedinaca s viskom neto vrijednošću bez ostvarivanja stvarne gospodarske aktivnosti;

177.  napominje da su porezne stope na dohodak od rada diljem EU-a obično više nego porezne stope na dohodak od kapitala; napominje da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 4,3 % ukupnih prihoda od poreza u EU-u(102);

178.  sa žaljenjem napominje da prijevare povezane s porezom na dobit, utaja poreza i agresivno porezno planiranje doprinose prijenosu poreznog opterećenja na poštene i pravedne porezne obveznike;

179.  poziva države članice da uvedu odvraćajuće, učinkovite i razmjerne kazne u slučajevima poreznih prijevara, utaje poreza i nezakonitog agresivnog poreznog planiranja te da zajamče njihovu provedbu;

180.  izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice uspostavile netransparentne porezne režime kojima se osobama koje nisu državljani omogućuje da ostvare porezne olakšice, čime se dovodi u pitanje porezna osnovica drugih država članica i potiču štetne politike kojima se diskriminiraju njihovi vlastiti građani; napominje da ti režimi nude prednosti poput neoporezivanja stranog vlasništva i dohotka, paušalnog poreza na strani dohodak, poreznih olakšica na dio prihoda ostvarenih u toj zemlji te smanjenja porezne stope na mirovine koje se doznačuju zemlji podrijetla;

181.  podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji iz 2001. predložila da se posebni režimi za strane državljane uvrste na popis štetnih poreznih praksi skupine za Kodeks o postupanju (pri oporezivanju poslovanja)(103), no otad nije iznijela nikakve podatke o opsegu tog problema; poziva Komisiju da preispita to pitanje, a posebno da procijeni rizike od dvostrukog oporezivanja kao i dvostruko neoporezivanje takvih programa;

4.1.Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem

182.  zabrinut je što je većina država članica donijela programe stjecanja državljanstva ulaganjem ili stjecanja boravišta ulaganjem(104), koji su općepoznati kao programi „zlatnih viza i putovnica” ili ulagački programi prema kojima se osobama koje nisu državljani EU-a u zamjenu za financijska ulaganja dodjeljuje državljanstvo ili boravište;

183.  primjećuje da se ulaganjima izvršenima u okviru tih programa ne mora nužno promicati realno gospodarstvo države članice koja daje državljanstvo ili boravište, te da se njima često ne zahtijeva od podnositelja zahtjeva da provedu bilo koje vrijeme na državnom području na kojem je ulaganje izvršeno te da se čak i ako takav zahtjev formalno postoji njegovo ispunjenje obično ne provjerava; naglašava da se takvim programima ugrožava postizanje ciljeva Unije te se na taj način krši načelo iskrene suradnje;

184.  primjećuje da je najmanje 5 000 državljana zemalja koje nisu članice EU-a dobilo državljanstvo EU-a preko programa ulaganja(105); napominje da je prema studiji(106) najmanje 6 000 ljudi dobilo državljanstvo te da je izdano gotovo 100 000 boravišnih dozvola;

185.  izražava zabrinutost zbog toga što se državljanstvo i boravište koji se stječu ulaganjem dodjeljuju bez odgovarajućeg sigurnosnog pregleda podnositelja zahtjeva, uključujući državljane visokorizičnih trećih zemalja, te stoga predstavljaju sigurnosni rizik za Uniju; žali zbog činjenice da je netransparentnost u pogledu podrijetla novca povezanog s programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem znatno povećala političke, gospodarske i sigurnosne rizike za europske zemlje;

186.  ističe da programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem sa sobom nose druge znatne rizike, uključujući devalvaciju državljanstva EU-a te nacionalnog državljanstva i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza; napominje da odluka jedne države članice o provedbi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem ima učinke prelijevanja na druge države članice; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi se tim programima državljanstvo ili boravište mogli dodijeliti bez odgovarajuće ili bilo kakve dubinske analize stranke koju provode nadležna tijela;

187.  napominje da obveza propisana Direktivom AMLD5, prema kojoj bi obveznici tijekom postupka dubinske analize stranke trebali podnositelje zahtjeva za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem smatrati visokorizičnim osobama, ne oslobađa države članice od njihove odgovornosti da same uspostavljaju i provode pojačanu dubinsku analizu; napominje da je na nacionalnoj razini i na razini EU-a pokrenuto nekoliko službenih istraga o korupciji i pranju novca koji su izravno povezani s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

188.  ističe da su istovremeno gospodarska održivost i održivost ulaganja koja se pružaju u okviru tih programa još uvijek neizvjesne; ističe da državljanstvo i sva prava povezana s njime nikada ne bi smjeli biti na prodaju;

189.  primjećuje da su se ruski državljani i državljani zemalja pod ruskim utjecajem obilno koristili programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem nekih država članica; naglašava da bi ti programi mogli poslužiti ruskim građanima koji se nalaze na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja usvojenom nakon nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i agresije Rusije na Krim kao sredstvo za izbjegavanje sankcija EU-a;

190.  izražava negodovanje zbog toga što ti programi redovito uključuju porezne povlastice ili posebne porezne režime za korisnike; zabrinut je zbog mogućnosti da te povlastice ugroze cilj u skladu s kojim bi svi građani trebalo pošteno doprinositi poreznom sustavu;

191.  zabrinut je zbog nepostojanja transparentnosti u pogledu broja i podrijetla podnositelja zahtjeva, broja pojedinaca kojima su državljanstvo ili boravište dodijeljeni u okviru tih programa te iznosa sredstava koji se ulaže preko tih programa i podrijetla tih sredstava; cijeni činjenicu da se u nekim državama članicama izričito navodi ime i državljanstvo pojedinaca kojima je dodijeljeno državljanstvo ili boravište u okviru tih programa; potiče druge države članice da slijede taj primjer;

192.  izražava zabrinutost zbog toga što bi se, prema podacima OECD-a, programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem moglo zloporabiti kako bi se ugrozili postupci dubinske analize predviđeni zajedničkim standardom izvješćivanja, što bi dovelo do netočnog ili nepotpunog izvješćivanja u okviru zajedničkog standarda izvješćivanja, posebno kada se financijskoj instituciji ne prijave sve jurisdikcije porezne rezidentnosti; napominje da su, prema mišljenju OECD-a, vizni režimi koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja oni koji poreznim obveznicima omogućuju pristup niskoj stopi poreza na osobni dohodak od manje od 10 % za izvanteritorijalnu (offshore) financijsku imovinu i ne zahtijevaju znatnu fizičku prisutnost od najmanje 90 dana u jurisdikciji u kojoj se nudi zlatni vizni režim;

193.  zabrinut je zbog toga što su programi(107) koje imaju Malta i Cipar među onima koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja;

194.  zaključuje da moguće gospodarske koristi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem nisu dovoljne da bi se kompenzirali ozbiljni sigurnosni rizici te rizici u vezi s pranjem novca i utajom poreza koje ti programi predstavljaju;

195.  poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

196.  naglašava da bi u međuvremenu države članice trebale zahtijevati fizičku prisutnost u zemlji kao uvjet za korištenje programima za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem te da bi na odgovarajući način trebale zajamčiti provedbu pojačane dubinske analize podnositelja zahtjeva za državljanstvo ili boravište preko tih sustava, u skladu s odredbama Direktive AMLD5; naglašava da se Direktivom AMLD5 uvodi pojačana dubinska analiza za politički izložene osobe; poziva države članice da osiguraju da vlade snose krajnju odgovornost za provedbu dubinske analize nad podnositeljima zahtjeva za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem; poziva Komisiju da strogo i kontinuirano prati pravilnu provedbu i primjenu dubinske analize stranke u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem do njihova stavljanja izvan snage u svakoj državi članici;

197.  napominje da se stjecanjem boravišne dozvole ili državljanstva jedne države članice osobi omogućuje pristup širokom rasponu prava i povlastica na cijelom teritoriju Unije, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u schengenskom području; stoga poziva države članice koje provode programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, dok ne dođe do njihova konačnog opoziva, da na odgovarajući način provjere karakteristike podnositelja zahtjeva i odbiju njihov zahtjev ako predstavljaju sigurnosne rizike, uključujući pranje novca; dodatno upozorava na opasnosti programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem povezanih sa spajanjem obitelji, pri čemu članovi obitelji korisnika tih programa mogu dobiti državljanstvo ili boravište bez ikakvih provjera ili uz minimalne provjere;

198.  u tom kontekstu poziva sve države članice da prikupe i objave transparentne podatke povezane sa svojim programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, uključujući i broj odbijenih zahtjeva i razloge uskraćivanja; poziva Komisiju da do konačnog opoziva tih programa izda smjernice i osigura bolje prikupljanje podataka i razmjenu informacija među državama članicama u okviru njihovih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, među ostalim i o podnositeljima zahtjeva kojima je zahtjev odbijen zbog sigurnosnih problema;

199.  smatra da bi do konačnog opoziva programa za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem, države članice trebale uvesti iste obveze za posrednike koji sudjeluju u trgovini tim programima kao i za obveznike u skladu sa zakonodavstvom za borbu protiv pranja novca te poziva države članice da spriječe sukobe interesa u vezi s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem koji bi mogli nastati ako privatna poduzeća koja su pomagala vladi u izradi i promicanju tih programa te upravljanju njima također savjetuju i podržavaju pojedince provjeravanjem njihove prihvatljivosti i podnošenjem zahtjeva za državljanstvo ili boravište u njihovo ime;

200.  pozdravlja izvješće Komisije od 23. siječnja 2019. o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012); primjećuje da se u izvješću potvrđuje da obje vrste programa predstavljaju ozbiljan rizik za države članice i Uniju u cjelini, posebno u pogledu sigurnosti, pranja novca, korupcije, zaobilaženja pravila EU-a i utaje poreza te da se ti ozbiljni rizici još povećavaju zbog nedostataka u transparentnosti tih programa i upravljanju njima; izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija zabrinuta da rizici koje predstavljaju programi nisu uvijek dostatno ublaženi mjerama koje poduzimaju države članice;

201.  prima na znanje namjeru Komisije da osnuje skupinu stručnjaka za rješavanje pitanja transparentnosti i sigurnosti tih programa te upravljanja njima; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala nadzirati utjecaj programa za dodjelu državljanstva ulagačima koje provode zemlje čijim državljanima nisu potrebne vize u sklopu mehanizma suspenzije za vize; poziva Komisiju da koordinira razmjenu informacija među državama članicama o odbijenim zahtjevima; poziva Komisiju da ocijeni rizike povezane s prodajom državljanstva i boravišta u okviru sljedeće nadnacionalne procjene rizika; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj su se mjeri građani EU-a koristili tim programima;

4.2.Slobodne luke, carinska skladišta i druge specifične gospodarske zone

202.  pozdravlja činjenicu da će slobodne luke postati obvezni subjekti u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca i da će morati provoditi obvezu dubinske analize stranke i prijavljivati sumnjive transakcije financijskim obavještajnim jedinicama;

203.  napominje da se slobodne luke u EU-u mogu osnovati u okviru tzv. postupka slobodnih zona; napominje da su slobodne zone zatvorena područja unutar carinskog područja Unije u kojima se roba koja nije iz Unije može dati bez uvoznih carina, drugih davanja (tj. poreza) i mjera trgovinske politike;

204.  podsjeća da su slobodne luke skladišta u slobodnim zonama, koja su isprva bila namijenjena za skladištenje robe u provozu; žali zbog toga što su u međuvremenu postale popularne za često trajno skladištenje(108) zamjenske imovine, kao što su umjetnine, drago kamenje, antikviteti, zlato i kolekcije vina te da se financiraju iz nepoznatih izvora; naglašava da se slobodne luke ili slobodne zone ne smiju koristiti za svrhe utaje poreza ili postizanje istih učinaka kao porezne oaze;

205.  napominje da motivi za korištenje slobodnih luka, osim sigurnog skladištenja, uključuju i visok stupanj tajnosti i odgodu uvoznih carina i neizravnih poreza kao što je porez na dodanu vrijednost ili porez na korisnike;

206.  ističe da u EU-u postoji više od 80 slobodnih zona(109) i još na tisuće drugih skladišta koja se koriste za „posebne postupke smještaja”, u prvom redu tzv. carinska skladišta koja nude ili bi mogla nuditi istu razinu tajnosti i (neizravne) porezne pogodnosti(110);

207.  primjećuje da carinska skladišta u skladu s Carinskim zakonikom Unije imaju gotovo isti pravni položaj kao i slobodne luke; stoga preporučuje da budu u istom pravnom položaju kao i slobodne luke u skladu s pravnim mjerama čiji je cilj ublažavanje rizika od pranja novca i utaje poreza, kao što je direktiva AMLD5; smatra da bi skladišta trebala biti opremljena odgovarajućim brojem kvalificiranog osoblja kako bi mogla obavljati potreban nadzor nad operacijama koje se u njima odvijaju;

208.  napominje da su rizici od pranja novca u slobodnim lukama izravno povezani s rizicima od pranja novca na tržištu zamjenske imovine;

209.  napominje da tijela za izravne poreze u skladu s petom Direktivom o administrativnoj suradnji u području oporezivanja od 1. siječnja 2018. „na zahtjev” mogu pristupiti cijelom nizu informacija o stvarnom vlasništvu koje se prikupljaju u skladu s Direktivom o borbi protiv pranja novca; napominje da se zakonodavstvo EU-a o sprečavanju pranja novca temelji na povjerenju u pouzdane dubinske analize stranaka i revnom izvješćivanju obveznika o sumnjivim transakcijama, u skladu s načelom dužne pažnje, a koji će postati nadzornici u borbi protiv pranja novca; sa zabrinutošću napominje da „pristup na zahtjev” informacijama slobodnih luka u određenim slučajevima može imati vrlo ograničen učinak(111);

210.  poziva Komisiju da procijeni u kojoj se mjeri slobodne luke i dozvole za prijevoz mogu zloupotrijebiti u svrhu utaje poreza(112); osim toga, poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se osigurala automatska razmjena informacija između relevantnih tijela, uključujući tijela za provedbu zakona, porezna i carinska tijela i Europol, o stvarnom vlasništvu i transakcijama koje se odvijaju u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili posebnim gospodarskim zonama te da uključi obvezu sljedivosti;

211.  poziva Komisiju da predstavi prijedlog hitnog postupnog ukidanja sustava slobodnih luka u EU-u;

212.  napominje da je ukidanje bankovne tajne dovelo do pojave ulaganja u novu imovinu, kao što su umjetnine, što je posljednjih godina dovelo do brzog rasta tržišta umjetnina; naglašava da im se u slobodnim zonama osigurava siguran i široko zanemaren prostor za pohranu, gdje se trgovina može vršiti bez oporezivanja, a vlasništvo može prikriti, dok je tržište umjetnina i dalje neregulirano zbog čimbenika kao što su poteškoće u određivanju tržišnih cijena i pronalaženju stručnjaka; ističe da je, na primjer, lakše na drugi kraj svijeta prebaciti vrijednu sliku nego odgovarajuću količinu novca;

4.3.Porezne amnestije

213.  podsjeća(113) države članice da amnestije treba upotrebljavati s krajnjim oprezom ili da se u potpunosti suzdrže od njihove uporabe jer predstavljaju samo izvor lake i brze naplate poreza u kratkom roku, a često se uvode kako bi se zatvorile rupe u proračunu, ali mogu i potaknuti stanovništvo na izbjegavanje plaćanja poreza i čekanje sljedeće amnestije bez podlijeganja odvraćajućim sankcijama ili kaznama; poziva države članice koje provode poreznu amnestiju da od korisnika uvijek zahtijevaju da objasni izvor prethodno propuštenih sredstava;

214.  poziva Komisiju da ocijeni prethodne programe amnestije koje su donijele države članice, s posebnim naglaskom na vraćenim javnim prihodima i njihovu utjecaju na volatilnost porezne osnovice u srednjem i dugom roku; potiče države članice da zajamče da se relevantni podaci koji se odnose na korisnike prethodnih i budućih poreznih amnestija propisno dijele s pravosudnim tijelima, tijelima kaznenog progona i poreznim tijelima kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te mogući kazneni progon drugih financijskih zločina;

215.  mišljenja je da bi Skupina za Kodeks o postupanju trebala obavezno provjeriti i odobriti svaki program porezne amnestije prije nego što ga država članica provede; smatra da porezni obveznik ili stvarni vlasnik društva koji je već iskoristio jednu ili više poreznih amnestija nikad više ne bi smio imati pravo na amnestiju; poziva nacionalna tijela koja upravljaju podacima o osobama koje su koristile porezne amnestije da se uključe u učinkovitu razmjenu podataka tijela kaznenog progona ili drugih nadležnih tijela koja istražuju druge zločine, osim porezne prijevare ili utaje poreza;

4.4.Administrativna suradnja

216.  potvrđuje činjenicu da administrativna suradnja u okviru izravnog oporezivanja sada obuhvaća i pojedinačne i korporativne porezne obveznike;

217.  naglašava da su međunarodni standardi administrativne suradnje minimalni standardi; stoga smatra da bi države članice trebale ići korak dalje od pukog ispunjavanja tih minimalnih standarda; poziva države članice da nastave uklanjati sve prepreke administrativnoj i pravnoj suradnji;

218.  pozdravlja činjenicu da je donošenjem globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija koja se provodi putem prve Direktive o administrativnoj suradnji i stavljanjem izvan snage Direktive o štednji iz 2003. uspostavljen jedinstveni europski mehanizam za razmjenu informacija;

5.Borba protiv pranja novca

219.  naglašava da pranje novca može imati razne oblike i da oprani novac može imati ishodište u raznim nezakonitim aktivnostima, kao što su korupcija, trgovina oružjem i ljudima, prodaja droge, porezna utaja i prijevara, te da se može upotrijebiti za financiranje terorizma; sa zabrinutošću primjećuje da se prihodi od kriminalnih aktivnosti u EU-u procjenjuju na 110 milijardi EUR godišnje(114), što odgovara iznosu od 1 % ukupnog BDP-a Unije; ističe da Komisija procjenjuje da čak do 70 % slučajeva pranja novca u nekim državama članicama ima prekograničnu dimenziju(115); nadalje, napominje da UN procjenjuje(116) da pranje novca predstavlja između 2 i 5 % svjetskog BDP-a ili oko 715 milijardi EUR i 1,87 bilijuna EUR godišnje;

220.  naglašava da je nekoliko nedavnih slučajeva pranja novca u Uniji povezano s kapitalom, vladajućim elitama i/ili osobito građanima iz Rusije i Zajednice neovisnih država (ZND); izražava zabrinutost zbog prijetnje europskoj sigurnosti i stabilnosti koju predstavlja nezakonito stečen novac iz Rusije i zemalja ZND-a koji ulazi u europski financijski sustav s ciljem njegova pranja i daljnje uporabe za financiranje kriminalnih aktivnosti; ističe da se tim novcem ugrožava sigurnost građana EU-a te se stvaraju poremećaji i nepravedna konkurencija za građane i poduzeća koji se pridržavaju zakona; smatra da se, osim bijega kapitala, što nije moguće suzbiti bez rješavanja gospodarskih i administrativnih problema države podrijetla, i pranja novca isključivo iz kriminalnih razloga, te neprijateljske aktivnosti, čija je namjera slabljenje europskih demokracija, njihovih gospodarstava i institucija, provode u takvoj mjeri koja može destabilizirati europski kontinent; poziva države članice na bolju suradnju u pogledu kontrole kapitala koji ulazi u Uniju iz Rusije;

221.  ponovno poziva(117) na uvođenje sankcija na razini EU-a za povrede ljudskih prava, temeljene na Magnitskijevom zakonu, kojim bi trebalo dopustiti uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija kao što je blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a za pojedine javne dužnosnike ili osobe koje djeluju u službenom svojstvu, a odgovorne su za djela korupcije ili teškog kršenja ljudskih prava; pozdravlja što je Parlament usvojio izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji(118); poziva na pojačano praćenje i nadzor nad nerezidentnim portfeljima banaka i njihova udjela koji potječe iz zemalja za koje se smatra da predstavljaju sigurnosne rizike za Uniju;

222.  pozdravlja donošenje četvrte i pete Direktive o borbi protiv pranja novca; naglašava da su one važan korak prema povećanju učinkovitosti napora koje Unija ulaže u borbu protiv pranja novca od kriminalnih aktivnosti i financiranja terorističkih aktivnosti; napominje da se okvir Unije za borbu protiv pranja novca uglavnom oslanja na preventivni pristup pranju novca, s naglaskom na otkrivanju i prijavljivanju sumnjivih transakcija;

223.  žali zbog činjenice što države članice nisu u potpunosti ili su samo djelomično prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoja nacionalna zakonodavstva u zadanom roku i što je zbog toga Komisija protiv njih morala pokrenuti postupke radi utvrđivanja povrede prava, uključujući upućivanje na Sud Europske unije(119); poziva te države članice da brzo riješe tu situaciju; podsjeća države članice osobito na njihovu zakonsku obvezu da poštuju rok od 10. siječnja 2020. za prenošenje pete Direktive o borbi protiv pranja novca u njihove nacionalne pravne sustave; naglašava i pozdravlja zaključke Vijeća od 23. studenoga 2018. u kojima je pozvalo države članice da prenesu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoje nacionalno zakonodavstvo prije isteka roka 2020.; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi postojeće instrumente s ciljem pružanja potpore i osiguranja da države članice što prije pravilno prenesu i provedu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca;

224.  podsjeća na ključnu važnost dubinske analize stranke kao dijela obveze poznavanja klijenta u skladu s kojom obveznici moraju pravilno identificirati svoje klijente i izvor njihovih sredstava, kao i stvarne vlasnike imovine, što uključuje imobilizaciju anonimnih računa; žali zbog činjenice što su neke financijske institucije i s njima povezani poslovni modeli aktivno olakšavali pranje novca; poziva privatni sektor da, u okviru svojih mogućnosti, preuzme aktivnu ulogu u borbi protiv financiranja terorizma i u sprečavanju terorističkih aktivnosti; poziva financijske institucije da aktivno preispituju svoje interne postupke radi sprečavanja svakog rizika od pranja novca;

225.  pozdravlja Akcijski plan koji je Vijeće usvojilo 4. prosinca 2018., koji uključuje nekoliko nezakonodavnih mjera za bolje rješavanje problema pranja novca i financiranja terorizma u Uniji; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o napretku provedbe Akcijskog plana;

226.  zabrinut je zbog nepostojanja konkretnih postupaka procjene i provjere poštenja članova Upravnog vijeća ESB-a, posebno kada su službeno optuženi za kriminalnu aktivnost; poziva na uspostavu mehanizama za nadzor i preispitivanje ponašanja i prikladnosti članova Upravnog vijeća ESB-a te na njihovu zaštitu u slučaju zlouporabe ovlasti od strane tijela za imenovanja;

227.  osuđuje činjenicu da su sustavni propusti u provedbi odredbi za borbu protiv pranja novca, zajedno s neučinkovitim nadzorom, nedavno rezultirali nizom istaknutih slučajeva pranja novca u europskim bankama povezanih sa sustavnim povredama najosnovnijih obveza poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka;

228.  podsjeća da su obveze poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka ključne i da bi se trebale nastaviti tijekom poslovnog odnosa te da bi se transakcije klijenata trebale trajno i pomno pratiti kako bi se otkrile sumnjive ili neobične aktivnosti; u tom kontekstu podsjeća na obvezu u skladu s kojom obveznici moraju na vlastitu inicijativu hitno obavijestiti nacionalne financijsko-obavještajne jedinice o transakcijama za koje se sumnja da su povezane s pranjem novca, predikatnim kaznenim djelima ili financiranjem terorizma; žali zbog činjenice što se, unatoč naporima Parlamenta, u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca i dalje dopušta, kao krajnje rješenje, da jedna ili više fizičkih osoba koje su na položaju višeg rukovoditelja budu registrirani kao vlasnici društva ili trusta, dok stvarni vlasnik nije poznat ili o njemu postoji sumnja; poziva Komisiju da prilikom sljedeće revizije pravila o sprečavanju pranja novca u EU-u napravi jasnu procjenu utjecaja te odredbe na dostupnost pouzdanih informacija o stvarnom vlasništvu u državama članicama i da predloži njezino uklanjanje ako postoje naznake da je ta odredba podložna zlouporabi s ciljem štićenja identiteta stvarnih vlasnika;

229.  napominje da u nekim državama članicama postoje mehanizmi nadzora nad bogatstvom neobjašnjenog porijekla za praćenje prihoda od kriminalnih aktivnosti; ističe da se taj mehanizam često sastoji od sudske odluke kojom se zahtijeva od osobe za koju se s razlogom sumnja da je uključena u teško kazneno djelo, ili da je povezana s osobom koja je uključena u teško kazneno djelo, da objasni prirodu i opseg svojeg udjela u određenoj imovini te da objasni na koji je način ta imovina stečena, ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su tuženikova zakonito stečena sredstva nedostatna da bi objasnila posjedovanje spomenute imovine; poziva Komisiju da procijeni učinke i izvedivost takve mjere na razini Unije;

230.  pozdravlja odluku nekih država članica o zabrani izdavanja dionica na donositelja i konverziji postojećih dionica na donositelja u nominalne vrijednosne papire; traži od država članica da razmotre potrebu donošenja sličnih mjera u svojim jurisdikcijama, s obzirom na nove odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca u vezi s izvješćivanjem o stvarnom vlasništvu i utvrđenim rizicima;

231.  ističe hitnu potrebu za stvaranjem učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima unutar Unije, a kojim bi se zamijenili tradicionalni instrumenti uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima koji stvaraju dugotrajne i komplicirane postupke te koji štete prekograničnim istragama pranja novca i drugih teških kaznenih djela; ponovno poziva Komisiju da procijeni potrebu za zakonodavnim mjerama u tom pogledu;

232.  poziva Komisiju da procijeni ulogu i posebne rizike povezane s pranjem novca koje predstavljaju pravni aranžmani kao što su subjekti posebne namjene te trustovi koji ne djeluju u dobrotvorne svrhe, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini te njezinim krunskim posjedima i prekomorskim područjima, te da o njima izvijesti Parlament;

233.  poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju zakonodavstva o sprečavanju pranja novca pri izdavanju državnih obveznica na financijskim tržištima; smatra da je dužna pažnja u takvim financijskim operacijama strogo nužna;

234.  napominje da su samo tijekom mandata odbora TAX3 otkrivena tri slučaja pranja novca preko banaka EU-a vrijedna svake osude: banka ING Bank N.V. nedavno je priznala ozbiljne nedostatke u primjeni odredaba o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te je u dogovoru s nizozemskim državnim odvjetništvom(120) pristala platiti 775 milijuna EUR; latvijska banka ABLV dobrovoljno je pokrenula proces likvidacije nakon što je američka mreža za progon financijskih kaznenih djela (FinCEN) odlučila zabraniti ABLV-u dopisnički račun u SAD-u zbog povezanosti s pranjem novca(121), a banka Danske Bank priznala je, nakon istrage koja je obuhvaćala 15 000 klijenata i oko 9,5 milijuna transakcija povezanih s njezinom estonskom podružnicom, da su veliki nedostaci u njezinim sustavima upravljanja i kontrole omogućili korištenje njezine estonske podružnice za sumnjive transakcije(122);

235.  sa zabrinutošću napominje da je u slučaju tzv. praonice novca s bankom Troika Dialog javno otkriveno da je iz Rusije i drugih zemalja preko europskih banaka i poduzeća prebačeno čak 4,6 milijardi USD; ističe da se u samom središtu tog skandala nalazi nekada jedna od najvećih privatnih investicijskih banaka u Rusiji, Troika Dialog, i mreža koja je možda omogućila ruskoj vladajućoj eliti da tajno koristi nezakonito stečenu dobit za stjecanje dionica u državnim poduzećima, kupnju nekretnina i u Rusiji i u inozemstvu te nabavu luksuznih proizvoda; također žali zbog činjenice da je prema nekim izvješćima u te sumnjive transakcije bilo uključeno i nekoliko europskih banaka, među kojima su Danske Bank, Swedbank AB, Nordea Bank Abp, ING Groep NV, Credit Agricole SA, Deutsche Bank AG, KBC Group NV, Raiffeisen Bank International AG, ABN Amro Group NV, Cooperatieve Rabobank U.A. i nizozemska ispostava banke Turkiye Garanti Bankasi A.S.;

236.  napominje da su, u slučaju Danske Bank, u estonsku podružnicu i iz nje tekle transakcije u vrijednosti većoj od 200 milijardi EUR(123), a da ta banka nije uspostavila adekvatne interne postupke za borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta, kao što je poslije i sama potvrdila i kako su potvrdila estonska i danska tijela nadležna za financijski nadzor; smatra da taj neuspjeh svjedoči o potpunom nedostatku odgovornosti na strani banke i nadležnih nacionalnih tijela; poziva nadležna tijela da hitno provedu evaluacije primjerenosti postupaka koji se odnose na borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta u svim europskim bankama kako bi se osigurala pravilna provedba zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca;

237.  nadalje napominje da je utvrđeno da je 6 200 klijenata estonske podružnice Danske Bank bilo uključeno u sumnjive transakcije, da je oko 500 klijenata povezano sa sustavima pranja novca poznatima u javnosti, da je 177 klijenata povezano sa skandalom „ruska praonica rublja”, 75 sa skandalom „azerbajdžanska praonica rublja” te da su 53 klijenta bila trgovačka društva za koja je utvrđeno da imaju iste adrese i direktore(124); poziva relevantna nacionalna tijela na praćenje odredišta sumnjivih transakcija 6 200 korisnika estonske podružnice banke Danske Bank kako bi potvrdili da se oprani novac nije koristio za daljnje kriminalne aktivnosti; poziva relevantna nacionalna tijela na propisnu suradnju u tom području s obzirom na to da je jasno da su lanci sumnjivih transakcija prekogranični;

238.  naglašava da je ESB malteškoj banci Pilatus Bank oduzeo odobrenje za pružanje bankovnih usluga nakon uhićenja njezina predsjednika i jedinog dioničara Alija Sadra Hashemija Nejada u Sjedinjenim Američkim Državama na temelju optužbi, između ostalog, za pranje novca; naglašava da je EBA zaključila da je malteška služba za financijsko-obavještajnu analizu prekršila zakonodavstvo EU-a jer nije provela djelotvoran nadzor nad bankom Pilatus zbog, među ostalim, postupovnih nedostataka i nedostatka nadzornih aktivnosti; napominje da je 8. studenoga 2018. Komisija uputila formalno mišljenje malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu te je pozvala na poduzimanje dodatnih mjera kako bi ispunila svoje pravne obveze(125); poziva maltešku službu za financijsko-obavještajnu analizu da poduzme korake kako bi poštovala relevantne preporuke;

239.  prima na znanje dopis koji je stalni predstavnik Malte pri EU-u uputio odboru TAX3 kao odgovor na zabrinutosti odbora u pogledu navodne uključenosti nekih malteških politički izloženih osoba u novi slučaj pranja novca i utaje poreza povezan s društvom „17 Black” sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima(126); izražava žaljenje zbog nedovoljne preciznosti primljenih odgovora; zabrinut je zbog očitog političkog nedjelovanja malteških vlasti; posebno je zabrinut zbog činjenice da se čini da su, prema otkrićima o društvu „17 Black”, umiješane politički izložene osobe na najvišim položajima u malteškoj vladi; poziva malteške vlasti da od Ujedinjenih Arapskih Emirata zatraže dokaze u vidu dopisa o pravnoj pomoći; poziva Ujedinjene Arapske Emirate na suradnju s malteškim i europskim vlastima, kao i na to da osiguraju da zamrznuta sredstva na bankovnim računima društva „17 Black” ostanu zamrznuta sve dok se ne provede temeljita istraga; osobito naglašava očit manjak neovisnosti malteške službe za financijsko-obavještajnu analizu i malteškog načelnika policije; izražava žaljenje zbog činjenice što dosad nisu poduzete mjere protiv politički izloženih osoba umiješanih u navodne slučajeve korupcije; naglašava da bi za istragu na Malti bila korisna uspostava zajedničkog istražnog tima (ZIT), utemeljenog na ad hoc sporazumu(127), kako bi se odgovorilo na ozbiljne sumnje o neovisnosti i kvaliteti nacionalnih istraga koje su u tijeku, uz potporu Europola i Eurojusta;

240.  napominje da je u trenutku njezina ubojstva, istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia radila na najvećoj količini procurenih informacija koje je do tada primila sa servera poduzeća ElectroGas koje upravlja elektranom Malte; nadalje napominje da je vlasnik poduzeća „17 Black”, koje je trebalo prenijeti velike količine novca malteškim politički izloženim osobama odgovornima za tu elektranu, direktor i dioničar poduzeća ElectroGas;

241.  zabrinut je zbog sve većeg pranja novca u kontekstu drugih oblika poslovanja, a posebno zbog pojave takozvanih „letećeg novca” i „zloglasnih ulica”; ističe da je za rješavanje tih problema u europskim gradovima potrebna jača koordinacija i suradnja između lokalnih i regionalnih upravnih tijela i tijela za provedbu zakona;

242.  svjestan je da se postojeći pravni okvir za borbu protiv pranja novca sastoji od direktiva i da se temelji na minimalnom usklađivanju, što je dovelo do razlika u nacionalnim nadzornim i provedbenim praksama u državama članicama; poziva Komisiju da u kontekstu buduće revizije zakonodavstva o sprečavanju pranja novca, u okviru potrebne procjene učinka, ocijeni bi li uredba bila prikladniji pravni akt od direktive; u tom kontekstu poziva da se zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca brzo transformira u oblik uredbe, ako to bude u skladu sa zaključcima procjene učinka;

5.1.Suradnja između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za provedbu bonitetnog nadzora u Europskoj uniji

243.  pozdravlja činjenicu da je, nakon nedavnih slučajeva kršenja ili navodnih kršenja odredbi o sprečavanju pranja novca, predsjednik Komisije najavio dodatne mjere u svojem govoru o stanju Unije održanom 12. rujna 2018.;

244.  poziva na potreban pojačani nadzor i stalno praćenje članova upravnih odbora i dioničara kreditnih institucija i investicijskih društava i osiguravatelja u Uniji i posebno ističe poteškoće pri oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga ili jednakovrijednih posebnih odobrenja;

245.  podupire napore zajedničke radne skupine u čijem su sastavu predstavnici Glavne uprave Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača i njezine Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, ESB-a, europskih nadzornih tijela i predsjednik pododbora za suzbijanje pranja novca zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, a čiji je cilj otkrivanje trenutačnih nedostataka i predlaganje mjera za omogućivanje učinkovite suradnje i koordinacije i razmjene informacija među nadzornim i provedbenim agencijama;

246.  zaključuje da trenutačna razina koordinacije nadzora financijskih institucija u pogledu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, posebno u situacijama borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma s prekograničnim učincima, nije dovoljna za rješavanje trenutačnih izazova u tom sektoru i da je sposobnost Unije da provodi koordinirana pravila i prakse u području borbe protiv pranja novca trenutačno neprikladna;

247.  poziva na procjenu dugoročnih ciljeva koji bi doveli do poboljšanja okvira za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, kao što je navedeno u dokumentu za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji(128), među kojima je i uspostava mehanizma za bolju koordinaciju aktivnosti nadzornika za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma subjekata u financijskom sektoru na razini Unije, posebno u situacijama u kojima postoji vjerojatnost da će pitanja suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma imati prekogranični utjecaj te moguća centralizacija nadzora za borbu protiv pranja novca preko postojećeg ili novog tijela Unije s ovlastima za provedbu usklađenih pravila i praksi u državama članicama EU-a; podupire daljnje napore za centralizaciju nadzora nad sprečavanjem pranja novca te smatra da bi se tom mehanizmu, ako se uspostavi, trebali dodijeliti dovoljni ljudski i financijski resursi kako bi se njegove funkcije učinkovito provodile;

248.  podsjeća da je Europska središnja banka nadležna i odgovorna za oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama u slučaju ozbiljnih kršenja pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma; napominje, međutim, da je ESB u potpunosti ovisan o nacionalnim nadzornim tijelima za sprječavanje pranja novca u pogledu informacija koje se odnose na takva kršenja koja su otkrila nacionalna tijela; stoga poziva nacionalna tijela za borbu protiv pranja novca da pravodobno dostave kvalitetne informacije ESB-u kako bi mogao pravilno obavljati svoju funkciju; u tom pogledu pozdravlja multilateralni sporazum o praktičnim modalitetima razmjene informacija između ESB-a i svih nadležnih tijela odgovornih za nadzor usklađenosti kreditnih i financijskih institucija s obvezama SPNFT-a u okviru četvrte Direktive o borbi protiv pranja novca;

249.  smatra da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati zasebno; naglašava da europska nadzorna tijela imaju ograničene sposobnosti za preuzimanje značajnije uloge u borbi protiv pranja novca zbog svojih struktura odlučivanja, nedostatka odgovarajućih ovlasti i ograničenih resursa; ističe da bi EBA, u uskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), trebala preuzeti vodeću ulogu u toj borbi te da joj stoga hitno treba osigurati dovoljan kapacitet u pogledu ljudskih i materijalnih resursa kako bi učinkovito doprinijela dosljednom i djelotvornom sprečavanju upotrebe financijskog sustava za potrebe pranja novca, uključujući provođenjem procjene rizika nadležnih tijela i pregleda u okviru svojeg općeg okvira; poziva na veću promidžbu tih pregleda i, osobito, na sustavno pružanje relevantnih informacija Parlamentu i Vijeću u slučaju utvrđivanja ozbiljnih nedostataka na nacionalnoj razini ili na razini EU-a(129);

250.  ističe povećan značaj nacionalnih financijskih nadzornih tijela; potiče Komisiju da, nakon savjetovanja s EBA-om, predloži mehanizme za olakšavanje povećane suradnje i koordinacije među financijskim nadzornim tijelima; poziva na dugoročno povećano usklađivanje nadzornih postupaka različitih nacionalnih tijela nadležnih za borbu protiv pranja novca;

251.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca u financijskim institucijama (COM(2018) 0645) i njezin prijedlog o preispitivanju europskih nadzornih tijela u cilju jačanja konvergencije nadzora; smatra da bi EBA trebala preuzeti vodeću, koordinirajuću i nadzornu ulogu na razini Unije kako bi se financijski sustav učinkovito zaštitio od pranja novca i rizika od financiranja terorizma, s obzirom na moguće neželjene sistemske posljedice za financijsku stabilnost Unije koje mogu proizaći iz zlouporaba financijskog sektora u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma, te u kontekstu iskustva koje je EBA već stekla u zaštiti bankarskog sektora od takvih zlouporaba kao tijelo koje ima ovlast provoditi nadzor nad svim državama članicama;

252.  prima na znanje zabrinutost EBA-e u pogledu provedbe Direktive o kapitalnim zahtjevima (2013/36/EU) o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima(130); pozdravlja prijedloge EBA-e za uklanjanje nedostataka uzrokovanih trenutačnim pravnim okvirom EU-a; poziva države članice da brzo prenesu nedavno donesene izmjene Direktive o kapitalnim zahtjevima u nacionalno zakonodavstvo;

5.2.Suradnja financijsko-obavještajnih jedinica

253.  podsjeća da su u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca države članice obvezne uspostaviti automatizirane centralizirane mehanizme koji omogućuju brzu identifikaciju vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje i osigurati da svaka financijsko-obavještajna jedinica može pravovremeno dostaviti informacije koje se čuvaju u tim centraliziranim mehanizmima bilo kojoj drugoj financijsko-obavještajnoj jedinici; ističe važnost pravodobnog pristupa informacijama kako bi se spriječili financijski kriminal i obustave istraga; poziva države članice da ubrzaju uspostavu tih mehanizama kako bi financijsko-obavještajne jedinice država članica mogle učinkovito surađivati na otkrivanju i suzbijanju aktivnosti pranja novca; snažno potiče financijsko-obavještajne jedinice država članica na korištenje sustavom FIU.net; ističe važnost zaštite podataka i u tom području;

254.  smatra da je za uspješnu borbu protiv pranja novca ključno da se nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama osiguraju primjereni resursi i kapaciteti;

255.  naglašava da je za uspješnu borbu protiv aktivnosti pranja novca ključna suradnja, ne samo između financijsko-obavještajnih jedinica država članica, nego i suradnja između financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije i financijsko-obavještajnih jedinica trećih zemalja; prima na znanje političke sporazume o međuinstitucijskim pregovorima(131) s ciljem budućeg donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP;

256.  poziva Komisiju da razvije specijalizirano osposobljavanje za financijsko-obavještajne jedinice, s posebnim naglaskom na smanjenim kapacitetima u nekim državama članicama; napominje doprinos skupine Egmont, koja okuplja 159 financijsko-obavještajnih jedinica i koja je usmjerena na jačanje njihove operativne suradnje poticanjem nastavka i provedbe brojnih projekata; očekuje Komisijinu ocjenu okvira za suradnju FOJ-eva s trećim zemljama te prepreke i mogućnosti za poboljšanje suradnje među FOJ-evima u Uniji, uključujući mogućnost uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu; podsjeća da bi ta ocjena trebala biti gotova do 1. lipnja 2019.; traži od Komisije da iskoristi tu priliku i donese zakonodavni prijedlog za financijsko-obavještajnu jedinicu EU-a čime bi se stvorio centar za zajednički istraživački rad i koordinaciju, s vlastitom nadležnošću i ovlastima za provođenje istraga u vezi s prekograničnim financijskim kriminalom, kao i mehanizam ranog upozoravanja; smatra da bi financijsko-obavještajna jedinica EU-a trebala imati široku ulogu koordinacije, pomoći i potpore financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u prekograničnim slučajevima kako bi se proširila razmjena informacija i osigurala zajednička analiza prekograničnih slučajeva te snažna koordinacija rada;

257.  poziva Komisiju da aktivno surađuje s državama članicama kako bi se pronašli mehanizmi za poboljšanje i jačanje suradnje financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije s financijsko-obavještajnim jedinicama trećih zemalja; poziva Komisiju da u tom pogledu u odgovarajućim međunarodnim forumima, kao što su OECD i Radna skupina za financijsko djelovanje, poduzme odgovarajuće mjere; smatra da bi se u bilo kojem dogovorenom sporazumu na odgovarajući način trebala uzeti u obzir zaštita osobnih podataka;

258.  poziva Komisiju da sastavi izvješće koje će uputiti Parlamentu i Vijeću i u kojem će procijeniti otežavaju li statusne i organizacijske razlike među financijsko-obavještajnim jedinicama država članica suradnju u borbi protiv teškog kriminala s prekograničnom dimenzijom;

259.  ističe da nestandardizirani formati i pragovi za izvješćivanje o sumnjivim transakcijama među državama članicama i u odnosu na različite obveznike dovode do poteškoća u obradi i razmjeni informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama; poziva Komisiju da, uz potporu EBA-e, istraži mehanizme za što skoriju uspostavu standardiziranih formata za izvješćivanje za obveznike kako bi se olakšala i poboljšala obrada i razmjena informacija između financijsko-obavještajnih jedinica u slučajevima s prekograničnom dimenzijom i da razmotri standardizaciju pragova sumnjivih transakcija;

260.  poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostave automatiziranih sustava za dohvat izvještaja o sumnjivim transakcijama koji bi financijsko-obavještajnim jedinicama država članica omogućili uvid u transakcije i njihove inicijatore i primatelje koji su u različitim državama članicama u više navrata prijavljeni kao sumnjivi;

261.  potiče nadležna tijela i financijsko-obavještajne jedinice da surađuju s financijskim institucijama i drugim obveznicima kako bi poboljšali izvješćivanje o sumnjivim aktivnostima i smanjili defenzivno izvješćivanje, što bi pomoglo osigurati da financijsko-obavještajne jedinice dobiju više korisnih, usredotočenih i potpunih informacija za pravilno izvršavanje svojih dužnosti, jamčeći pritom poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka;

262.  podsjeća na važnost razvoja kanala pojačanog dijaloga, komunikacije i razmjene informacija između javnih tijela i određenih dionika iz privatnog sektora, općenito poznatih kao javno-privatna partnerstva, osobito za obveznike u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca, te ističe postojanje i pozitivne rezultate jedinog transnacionalnog javno-privatnog partnerstva – Europolovog javno‑privatnog financijsko-obavještajnog partnerstva, kojim se promiče razmjena strateških informacija među bankama, financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i nacionalnim regulatornim tijelima diljem država članica;

263.  podupire stalno poboljšanje razmjene informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, uključujući Europol; smatra da se takvo partnerstvo treba uspostaviti u području novih tehnologija, uključujući virtualnu imovinu, u cilju formaliziranja postojećih aktivnosti u državama članicama; poziva Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) da u okviru svojih obveza koje se odnose na dužnu pažnju subjektima na tržištu koji obrađuju osobne podatke pruži dodatno pojašnjenje, kako bi im se omogućilo da se usklade s odgovarajućim odredbama o zaštiti podataka;

264.  ističe da je povećanje i poboljšanje suradnje nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica ključno za uspješnu borbu protiv pranja novca i utaje poreza; nadalje ističe da borba protiv pranja novca i utaje poreza također zahtijeva dobru suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica i carinskih tijela;

265.  poziva Komisiju da, na temelju preporuka istražnog odbora PANA(132) i izvješća o pregledu stanja koje je provela platforma financijsko-obavještajnih jedinica država članica, izvijesti o statusu quo i o poboljšanjima u financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u pogledu širenja, razmjene i obrade informacija;

5.3.Obveznici (područje primjene)

266.  pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca sadržava prošireni popis obveznika koji obuhvaća i pružatelje usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, pružatelje skrbničke usluge novčanika, trgovce umjetninama i slobodne luke;

267.  poziva Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje provedbe obveze dubinske analize stranke, posebno kako bi se bolje pojasnilo da odgovornost za ispravnu primjenu obveze dubinske analize stranke uvijek snosi obveznik, čak i kada se ona eksternalizira, i kako bi se predvidjele kazne u slučaju nemara ili sukoba interesa u slučaju eksternalizacije; ističe pravnu obvezu na temelju koje obveznici, u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, moraju provoditi pojačane kontrole i sustavno izvješćivanje prilikom postupka dubinske analize stranke koja se odnosi na poslovne odnose ili transakcije koje uključuju zemlje koje je Komisija utvrdila kao visokorizične treće zemlje za potrebe pranja novca;

5.4.Registri

268.  pozdravlja činjenicu što je na temelju pete Direktive o administrativnoj suradnji poreznim tijelima omogućen pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i drugim informacijama o postupku dubinske analize stranke; podsjeća da je taj pristup potreban kako bi porezna tijela mogla pravilno obavljati svoje dužnosti;

269.  napominje da propisi Unije o borbi protiv pranja novca obvezuju države članice na uspostavu središnjih registara koji sadržavaju potpune podatke o stvarnom vlasništvu poduzeća i trustova te da predviđaju njihovu međusobnu povezanost; pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da osiguraju da informacije o stvarnom vlasništvu budu u svim slučajevima dostupne svakom pojedincu;

270.  napominje međutim da će nacionalni registri, u pogledu trustova, u načelu biti dostupni samo onima koji dokažu legitiman interes za pristup; naglašava da države članice i dalje imaju mogućnosti registre stvarnog vlasništva trustova dati na uvid javnosti, kao što je to Parlament već predložio; poziva države članice da uspostave otvorene registre podataka kojima se može slobodno pristupiti; u svakom slučaju, podsjeća da naknada na čiju bi se naplatu države članice mogle odlučiti ne bi smjela premašivati administrativne troškove objave informacija, uključujući održavanje registara i troškove razvoja;

271.  naglašava da bi Komisija trebala osigurati međusobno povezivanje registara stvarnih vlasnika; smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati funkcioniranje tog međusobno povezanog sustava i u razumnom roku procijeniti funkcionira li on ispravno i treba li ga dopuniti uspostavom EU-ova javnog registra stvarnog vlasništva ili drugim instrumentima kojim bi se mogli djelotvorno ukloniti svi mogući nedostaci; poziva Komisiju da u međuvremenu sastavi i objavi tehničke smjernice kako bi se promicala konvergencija formata te interoperabilnost i međusobna povezanost registara država članica; smatra da bi se na stvarno vlasništvo trustova trebala primjenjivati ista razina transparentnosti kao i na poduzeća u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, uz istodobno osiguravanje primjerenih zaštitnih mjera;

272.  zabrinut je zbog mogućnosti da informacije u registrima stvarnih vlasnika nisu uvijek dovoljne i/ili točne; stoga poziva države članice da osiguraju da registri stvarnih vlasnika sadrže mehanizme provjere kako bi se osigurala točnost podataka; poziva Komisiju da u svojim revizijama procijeni njihove mehanizme provjere i pouzdanosti podataka;

273.  poziva na strožu i precizniju definiciju stvarnog vlasništva kako bi se osiguralo da se identificiraju sve fizičke osobe koje su konačni vlasnici pravnog subjekta ili ga kontroliraju;

274.  stoga podsjeća na potrebu za jasnim pravilima na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi krajnje stvarne vlasnike, uključujući obvezu da trustovi i slični sustavi postoje u pisanom obliku i da budu upisani u registar u državi članici u kojoj je trust osnovan, u kojoj se njime upravlja ili u kojoj posluje;

275.  ističe problem pranja novca kroz ulaganje u nekretnine u europskim gradovima preko stranih fiktivnih poduzeća; podsjeća da bi Komisija trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost usklađivanja informacija u zemljišnim knjigama i registrima nekretnina te ispitati potrebu za međusobnim povezivanjem tih registara; poziva Komisiju da tom izvješću, po potrebi, priloži zakonodavni prijedlog; smatra da bi države članice trebale imati javno dostupne informacije o krajnjem stvarnom vlasništvu zemljišta i nekretnine;

276.  ponavlja svoje stajalište o uspostavi registara stvarnog vlasništva za ugovore o životnom osiguranju, kako je istaknuto u međuinstitucionalnim pregovorima o petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca; poziva Komisiju da procijeni izvedivost i nužnost objave informacija o stvarnom vlasništvu za ugovore o životnom osiguranju i financijske instrumente relevantnim tijelima;

277.  napominje da u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca Komisija mora provesti analizu izvedivosti posebnih mjera i mehanizama na razini Unije i razini država članica kako bi omogućila prikupljanje i pristup informacijama o stvarnom vlasništvu korporativnih i drugih pravnih subjekata osnovanih izvan Unije; poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za takav mehanizam ako analiza izvedivosti bude povoljna;

5.5.Tehnološki rizici i virtualna imovina, uključujući virtualne valute i kriptovalute

278.  ističe pozitivan potencijal novih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), kao što je tehnologija lanca blokova; istodobno primjećuje da se novi načini plaćanja i prijenosa zasnovani na tim tehnologijama sve više zloupotrebljavaju za pranje novca stečenog kriminalnim radnjama ili za počinjenje drugih financijskih kaznenih djela; priznaje da je potrebno pratiti tehnološki razvoj koji se ubrzano mijenja kako bi se zajamčilo da se zakonodavstvom na učinkovit način rješavaju zlouporabe novih tehnologija i anonimnosti, čime se olakšava kriminalna aktivnost, bez ograničavanja pozitivnih aspekata tog razvoja;

279.  potiče Komisiju da pomno ispita relevantne aktere koji se bave kriptovalutama, a koji još nisu uključeni u zakonodavstvo Unije o sprečavanju pranja novca te da po potrebi proširi popis obveznika, osobito pružatelje usluga u području transakcija koje uključuju razmjenu jedne ili više virtualnih valuta; isto tako, poziva države članice da što prije prenesu odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca kojima se nameće obveza pružatelja usluga elektroničkog novčanika i razmjene virtualne valute da identificiraju svoje klijente, čime bi se znatno otežalo anonimno upotrebljavanje virtualnih valuta;

280.  poziva Komisiju da pomno nadzire tehnološki razvoj, uključujući brzo širenje inovativnih poslovnih modela financijske tehnologije i usvajanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, DLT-ovi, kognitivno računalstvo i strojno učenje, kako bi procijenila tehnološke rizike i moguće nedostatke te povećala otpornost na kibernapade ili na padove sustava, osobito promicanjem zaštite podataka; potiče nadležna tijela i Komisiju da provedu detaljnu procjenu mogućih sistemskih rizika povezanih s primjenama DLT-a;

281.  naglašava da je razvoj i korištenje virtualne imovine dugoročan trend za koji se očekuje da će se sljedećih godina nastaviti i povećati, posebno upotrebom kriptokovanica u različite svrhe, kao što je financiranje poduzeća; poziva Komisiju da na razini EU-a osmisli prikladan okvir za upravljanje tim novitetima te da joj pritom nadahnuće budu rad na međunarodnoj razini i europska tijela poput ESMA-e; smatra da bi se tim okvirom trebala pružiti potrebna zaštita od specifičnih rizika koje predstavlja virtualna imovina, bez ometanja inovacija;

282.  posebno napominje da bi se netransparentnost virtualne imovine mogla upotrijebiti za lakše pranje novca i utaju poreza; u tom kontekstu, potiče Komisiju da pruži jasne smjernice o uvjetima pod kojima bi se virtualna imovina mogla klasificirati kao postojeći ili novi financijski instrument u MiFID2 i okolnostima pod kojima se zakonodavstvo EU-a primjenjuje na inicijalne ponude povezane s kriptovalutama;

283.  poziva Komisiju da procijeni zabranu određenih mjera anonimnosti za određenu virtualnu imovinu i da, ako to smatra potrebnim, razmotri reguliranje virtualne imovine kao financijskih instrumenata; smatra da bi financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale biti u stanju povezati adrese virtualnih i kriptovaluta s identitetom vlasnika virtualne imovine; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost obvezne registracije korisnika virtualne imovine; podsjeća na to da su neke države članice već usvojile razne vrste mjera za određene segmente u tom području, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, koje bi mogle biti izvor nadahnuća za buduće djelovanje EU-a;

284.  naglašava da je Stručna skupina za financijsko djelovanje nedavno istaknula da sve zemlje moraju hitno poduzeti koordinirane mjere kako bi se spriječilo korištenje virtualne imovine za zločin i terorizam, pozivajući sve jurisdikcije da poduzmu pravne i praktične mjere kako bi spriječile zlouporabu virtualne imovine(133); poziva Komisiju da pronađe načine da u europski pravni okvir uključi preporuke i standarde koje je Radna skupina za financijsko djelovanje razvila u pogledu virtualne imovine; naglašava da bi Unija i dalje trebala zagovarati dosljedan i koordiniran međunarodni regulatorni okvir u pogledu virtualne imovine, nadovezujući se na napore koje je poduzela u okviru skupine G20;

285.  ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno procijeni uključenost aktivnosti povezanih s elektroničkim igrama na sreću u pranje novca i porezna kaznena djela; smatra tu procjenu prioritetom; ističe povećanje sektora elektroničkih igara na sreću u nekim jurisdikcijama, uključujući određene krunske posjede Ujedinjene Kraljevine, kao što su otok Man, u kojima elektroničke igre na sreću već čine 18 % nacionalnog dohotka;

286.  prima na znanje napore koje stručnjaci ulažu u postupke elektroničke identifikacije i postupke u pogledu obveze poznavanja klijenta na daljinu, pri čemu ispituju područja kao što su mogućnosti financijskih institucija da se koriste elektroničkom identifikacijom (e-ID) i prenosivosti obveze poznavanja klijenta u cilju digitalne identifikacije klijenta; poziva Komisiju da u tom pogledu ocijeni moguće prednosti uvođenja europskog sustava elektroničke identifikacije; podsjeća na važnost održavanja pravilne ravnoteže između zaštite podataka i privatnosti te potrebe da nadležnim tijelima pruži pristup informacijama u svrhe kaznenih istraga;

5.6.Sankcije

287.  ističe da zakonodavstvo EU-a o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da utvrde sankcije za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca; ističe da te sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće; poziva na to da se u državama članicama uvedu pojednostavljeni postupci za provedbu financijskih sankcija izrečenih za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

288.  potiče države članice da što prije i beziznimno objave informacije o naravi i vrijednosti izrečenih sankcija, kao i informacije o vrsti i naravi povrede i identitetu odgovorne osobe; poziva države članice da primijene sankcije i mjere i na članove upravljačkog tijela te druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca(134);

289.  poziva Komisiju da svake dvije godine izvijesti Parlament o nacionalnom zakonodavstvu i praksama u pogledu sankcija za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

290.  pozdravlja donošenje Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje(135) kojom će se olakšati prekogranični povrat imovine stečene kriminalnim radnjama, a što će doprinijeti jačanju kapaciteta Unije za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma i isključivanje izvora financiranja kriminalaca i terorista diljem Unije;

291.  pozdravlja donošenje Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima(136), kojom se uvode nove kaznenopravne odredbe te omogućuje učinkovitija i brža prekogranična suradnja među nadležnim tijelima kako bi se učinkovitije spriječilo pranje novca i povezano financiranje terorizma i organiziranog kriminala; napominje da bi države članice trebale poduzimati potrebne mjere kako bi osigurale, prema potrebi, da njihova nadležna tijela u skladu s Direktivom 2014/42/EU(137) zamrznu ili oduzmu imovinsku korist ostvarenu počinjenjem ili doprinosom počinjenju bilo kojeg kaznenog djela ili predmete koji su se pritom koristili ili ih se pritom namjeravalo koristiti;

5.7.Međunarodna dimenzija

292.  napominje da, u skladu s četvrtom Direktivom o borbi protiv pranja novca, Komisija mora utvrditi visokorizične treće zemlje u kojima postoje strateški nedostaci u režimu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma;

293.  smatra ključnim da Unija ima samostalan popis visokorizičnih trećih zemalja, bez obzira na činjenicu da bi trebalo uzeti u obzir napore koji se ulažu na međunarodnoj razini kako bi se utvrdile visokorizične treće zemlje u cilju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, osobito napore Radne skupine za financijsko djelovanje; u tom pogledu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (C(2019)1326) te žali zbog činjenice da se Vijeće usprotivilo tom delegiranom aktu; također pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama(138);

294.  pozdravlja Komisijino usvajanje metodologije za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, objavljene 22. lipnja 2018.(139); pozdravlja Komisijinu ocjenu od 31. siječnja 2019. u pogledu zemalja „najvećeg prioriteta”;

295.  ističe da je potrebno osigurati dosljednost i komplementarnost između AML-ova popisa visokorizičnih trećih zemalja i europskog popisa nekooperativnih jurisdikcija; ponavlja svoj poziv da se Komisiji povjeri središnja uloga u upravljanju obama popisima; poziva Komisiju da zajamči transparentnost postupka ocjenjivanja u jurisdikcijama;

296.  zabrinut je zbog navoda da nadležna tijela u Švicarskoj ne obavljaju pravilno svoje funkcije SPNFT-a(140); poziva Komisiju da te elemente uzme u obzir pri ažuriranju popisa visokorizičnih trećih zemalja, kao i u budućim bilateralnim odnosima Švicarske i Unije;

297.  poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć trećim zemljama u cilju razvoja učinkovitih sustava za borbu protiv pranja novca i trajnog poboljšanja tih sustava;

298.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da EU u Radnoj skupini za financijsko djelovanje zauzme jedinstveno stajalište te da aktivno doprinose aktualnom razmatranju svoje reforme s ciljem jačanja svojih resursa i legitimnosti; poziva Komisiju da zaposlenike Europskog parlamenta uključi kao promatrače u izaslanstvo Europske komisije u Radnoj skupini za financijsko djelovanje;

299.  poziva Komisiju da povede globalnu inicijativu za uspostavu javnih središnjih registara stvarnog vlasništva u svim jurisdikcijama; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu međunarodnih organizacija kao što su OECD i UN;

6.Međunarodna dimenzija oporezivanja

300.  ističe da europski sustav pravednog oporezivanja iziskuje pravednije globalno porezno okruženje; ponavlja svoj poziv za praćenje aktualnih poreznih reformi trećih zemalja;

301.  napominje napore koje neke treće zemlje ulažu u odlučno djelovanje protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; naglašava, međutim, da bi takve reforme trebale biti u skladu s postojećim pravilima WTO-a;

302.  smatra da su informacije prikupljene tijekom posjeta odbora Washingtonu čija su tema bile porezne reforme u SAD-u i njihov mogući utjecaj na međunarodnu suradnju veoma važne; smatra da neke odredbe američkog Zakona o poreznim olakšicama i radnim mjestima iz 2017. prema nekim stručnjacima ne bi bile u skladu s postojećim pravilima WTO-a; napominje da su određene odredbe porezne reforme SAD-a namijenjene jednostranom i neuzajamnom oživljavanju transnacionalnih pogodnosti koje pripadaju državnom području SAD-a (uz pretpostavku je barem 50 % njih ostvareno na području SAD-a); pozdravlja činjenicu da Komisija trenutačno provodi procjenu mogućih regulatornih i trgovinskih posljedica novih odredbi koje proizlaze iz nove porezne reforme u SAD-u, a posebno onih koje se odnose na smanjenje porezne osnovice i suzbijanje zlouporabe (BEAT), globalne nematerijalne prihode s niskim stopama poreza (GILTI) i nematerijalne strane prihode (FDII)(141); traži od Komisije da o rezultatima procjene obavijesti Parlament;

303.  napominje da su dvije vrste međuvladinih sporazuma (IGA) u okviru Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) razvijene kako bi se pomoglo usklađivanju FATCA-e s međunarodnim zakonima(142); napominje da je samo jedan model IGA-e recipročan; žali zbog ozbiljne neravnoteže u uzajamnosti tih sporazuma, s obzirom na to da SAD obično prima mnogo više informacija od stranih vlada, nego što ih pruža; poziva Komisiju da provede pregled stanja kako bi se analizirala razina uzajamnosti u razmjeni informacija između SAD-a i država članica Unije;

304.  poziva Vijeće da Komisiji dodijeli mandat za pregovore o sporazumu s SAD-om kako bi se zajamčila uzajamnost u pogledu FATCA-e;

305.  ponavlja prijedloge sadržane u Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima FATCA-e na građane EU-a, a posebno na „slučajne Amerikance”(143), u kojoj se poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi zajamčila temeljna prava svih građana, posebno „slučajnih Amerikanaca”;

306.  poziva Komisiju i Vijeće da predstave zajednički pristup EU-a u odnosu na FATCA-u kako bi se na odgovarajući način zaštitila prava europskih građana (posebice „slučajnih Amerikanaca”) i osigurala uzajamnost u automatskoj razmjeni informacija sa SAD-om, pri čemu je zajednički standard izvješćivanja standard kojem se daje prednost; poziva Komisiju i Vijeće da u međuvremenu razmotre protumjere kao što je, po potrebi, porez po odbitku kako bi se zajamčila jednakost uvjeta ako SAD ne osigura uzajamnost u okviru FATCA-e;

307.  poziva Komisiju i države članice da prate nove odredbe poreza na dobit država koje surađuju s EU-om na temelju međunarodnog sporazuma(144);

6.1.Porezne oaze i jurisdikcije koje olakšavaju agresivno porezno planiranje u EU-u i izvan njega

308.  podsjeća na važnost zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dalje u tekstu „EU-ov popis”) utemeljenog na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno provjerljivim i općeprihvaćenim kriterijima koji se redovito ažuriraju;

309.  žali zbog činjenice da su se na početni EU-ov popis uvrštavale samo treće zemlje; napominje da je Komisija, u okviru europskog semestra, utvrdila nedostatke u poreznim sustavima nekih država članica kojima se olakšava agresivno porezno planiranje; međutim, pozdravlja izjavu predsjednice Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja tijekom saslušanja odbora TAX3 10. listopada 2018., u vezi s mogućnosti provjere država članica prema istim kriterijima utvrđenima za EU-ov popis u kontekstu revizije mandata Skupine za Kodeks o postupanju(145);

310.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. donijelo prvi EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija i trenutačno praćenje obveza koje su preuzele treće zemlje; napominje da je popis ažuriran nekoliko puta na temelju procjene tih obveza te da je posljedično uklonjeno nekoliko zemalja; napominje da se kao rezultat revizije od 12. ožujka 2019. na popisu sada nalaze sljedeće porezne jurisdikcije: Američka Samoa, Aruba, Guam, Barbados, Belize, Bermuda, Dominikanska Republika, Fidži, Maršalovi Otoci, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu;

311.  prima na znanje da su na sivi popis dodane još dvije jurisdikcije (Australija i Kostarika)(146);

312.  napominje da se u osam velikih tranzitnih gospodarstava (Nizozemska, Luksemburg, Hong Kong, Britanski Djevičanski Otoci, Bermuda, Kajmanski otoci, Irska i Singapur) odvija više od 85 % globalnih ulaganja u subjekte posebne namjene, koji su često osnovani zbog poreznih razloga(147); žali zbog toga što je samo jedno od tih gospodarstava (Bermuda) trenutačno uvršteno na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe(148);

313.  naglašava da su postupci provjere i praćenja nejasni te da nije jasno jesu li zemlje koje su uklonjene s popisa postigle stvaran napredak;

314.  ističe da se procjena Vijeća i njegove Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja temelji na kriterijima koji proizlaze iz Komisijina tehničkog pregleda stanja te da Parlament u tom procesu nije bio uključen u pravnom smislu; u tom kontekstu poziva Komisiju i Vijeće da detaljno izvijeste Parlament o svakoj predloženoj izmjeni popisa; poziva Vijeće da redovito objavljuje izvješće o napretku u pogledu jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi i na sivoj listi u okviru redovitog informiranja Vijeća od strane Skupine za Kodeks o postupanju;

315.  poziva Komisiju i Vijeće da razrade ambicioznu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja na obveze, nego na posljedice pravilno provedenog zakonodavstva u tim zemljama;

316.  duboko žali zbog manjka transparentnosti koji karakterizira početno uvrštavanje na popis te žali zbog neobjektivne primjene kriterija za uvrštavanje na popis koje je utvrdilo Vijeće za ekonomske i financijske poslove; ustraje u tome da postupak ne smije biti pod utjecajem političkog uplitanja; međutim, pozdravlja povećanje transparentnosti koje je rezultat objavljivanja pisama poslanih u jurisdikcije koje je provjeravala Skupina za Kodeks o postupanju, kao i niz primljenih pisama o kreditnim obvezama; poziva na objavljivanje svih preostalih neobjavljenih pisama kako bi se osigurao nadzor i valjana provedba obveza; smatra da jurisdikcije koje odbijaju dati pristanak za objavu svojih obveza pobuđuju sumnju javnosti o nesuradnji u području poreznih pitanja;

317.  pozdravlja nedavna objašnjenja koja je dala Skupina za Kodeks o postupanju, a koja se odnose na kriterije za pravedno oporezivanje, posebno u pogledu manjka ekonomskog sadržaja za jurisdikcije koje nemaju stopu poreza na dobit ili imaju stopu oko 0 %; poziva države članice da ulažu napore u postupno poboljšanje kriterija za uvrštavanje na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija kako bi se obuhvatile sve štetne porezne prakse(149), posebno uključivanjem detaljne ekonomske analize usmjerene na olakšavanje izbjegavanja plaćanja poreza i poreznu stopu od 0 % ili na nepostojanje poreza na dobit kao zasebnog kriterija;

318.  pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu primjene čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom(150), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis(151); poziva države članice da potaknu skupinu G20 da provede reformu OECD-ovih kriterija za uvrštavanje na crnu listu na način da se njima ne obuhvati samo transparentnost poreza, nego i utaja poreza i agresivno porezno planiranje;

319.  prima na znanje i pozdravlja posao koji su obavili pregovarački timovi EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu pitanja oporezivanja, kao što je navedeno u Prilogu 4. Nacrtu sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju(152); izražava zabrinutost zbog mogućih odstupanja koja bi se čak i u kratkoročnom razdoblju poslije povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a mogla pojaviti u politikama borbe protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, što bi predstavljalo nove gospodarske, fiskalne i sigurnosne rizike; poziva Komisiju i Vijeće da odmah reagiraju na takve rizike i pobrinu se za zaštitu interesa EU-a;

320.  podsjeća na to da bi se, u skladu s člankom 79. Političke izjave kojom se uspostavlja okvir za budući odnos Europske unije i Ujedinjene Kraljevine(153), budućim odnosom trebalo osigurati otvoreno i pošteno tržišno natjecanje odredbama o državnoj potpori, tržišnom natjecanju te socijalnim standardima i standardima zapošljavanja, okolišnim standardima, klimatskim promjenama i relevantnim poreznim pitanjima; sa zabrinutošću prima na znanje najavu britanske premijerke Therese May da će u Ujedinjenoj Kraljevini uvesti „najnižu stopu poreza na dobit u skupini G20”; poziva Ujedinjenu Kraljevinu da i dalje bude snažan partner u globalnom nastojanju da se osigura bolje i učinkovitije oporezivanje te u borbi protiv financijskog kriminala kao članica međunarodne zajednice; poziva Komisiju i Vijeće da uključe Ujedinjenu Kraljevinu u ocjenu popisa nekooperativnih jurisdikcija i popisa jurisdikcija s nedostacima u režimima sprečavanja pranja novca koje je sastavio EU, uključujući detaljno praćenje njezinih gospodarskih odnosa s krunskim posjedima i prekomorskim područjima, čim Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja;

321.  ističe da će, bez obzira na događaje poslije roka za povlačenje, Ujedinjena Kraljevina i dalje biti članica OECD-a obvezana preporukama akcijskog plana OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, kao i drugim mjerama dobrog poreznog upravljanja;

322.  poziva da se konkretno Švicarska, za koju zbog prethodnog sporazuma između Švicarske i EU-a nije predviđen točan rok, do kraja 2019. uvrsti u Prilog I., ako ta zemlja nakon odgovarajućeg procesa eskalacije do tada ne ukine svoje neusklađene porezne sustave koji omogućuju nejednako postupanje prema stranim i domaćim prihodima i porezne olakšice za određene vrste poduzeća;

323.  sa zabrinutošću napominje da bi treće zemlje mogle ukinuti neusklađene porezne sustave te ih zamijeniti novim sustavima koji su potencijalno štetni za EU; ističe da bi to osobito moglo vrijediti u slučaju Švicarske; poziva Vijeće da ponovo pravilno provede procjenu u pogledu Švicarske i svih ostalih trećih zemalja(154) u kojima se uvode slične zakonodavne promjene(155);

324.  napominje da su pregovori između EU-a i Švicarske o reviziji bilateralnog pristupa uzajamnom pristupu tržištu još u tijeku; poziva Komisiju da osigura da konačan sporazum između EU-a i Švicarske sadržava klauzulu o dobrom poreznom upravljanju i konkretna pravila o državnim potporama u obliku porezne olakšice, automatskoj razmjeni informacija o oporezivanju, javnom pristupu informacijama o stvarnom vlasništvu, prema potrebi, i odredbe o suzbijanju pranja novca; zahtijeva da pregovarači EU-a dovrše sporazum kojim se, između ostalog, uklanjaju nedostaci(156) u švicarskom nadzornom sustavu i štite zviždači;

325.  pozdravlja reviziju EU-ova popisa od 12. ožujka 2019.(157); pozdravlja objavu detaljne procjene obveza i reformi jurisdikcija koje su bile uvrštene u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.; pozdravlja činjenicu da su jurisdikcije koje su prije bile uvrštene na popis u Prilogu II. zahvaljujući obvezama preuzetima 2017. sada uvrštene na popis u Prilogu I. jer reforme nisu provedene do kraja 2018. odnosno u dogovorenom roku;

326.  zabrinut je zbog toga što stanovnici Austrije koji imaju bankovne račune u kreditnim institucijama u Lihtenštajnu nisu obuhvaćeni Zakonom o zajedničkom standardu izvješćivanja ako je njihov dohodak od kapitala dobiven iz imovinske strukture (privatne zaklade, ustanove, fondovi i slično), a kreditna institucija u Lihtenštajnu provodi oporezivanje u skladu s bilateralnim ugovorima; poziva Austriju da promijeni zakon u tom pogledu kako bi se ispravio nedostatak u zajedničkom standardu izvješćivanja;

327.  napominje da, na primjer, prema podacima o izravnim stranim ulaganjima OECD-a, Luksemburg i Nizozemska zajedno imaju više ulaznih ulaganja od SAD-a, čiji se znatan udio odnosi na subjekte posebne namjene bez očite znatne gospodarske aktivnosti, a da Irska ima više ulaznih ulaganja od Njemačke ili Francuske; ističe da, prema podacima malteškog ureda za državnu statistiku, strana ulaganja u Malti iznose 1 474 % veličine malteškog gospodarstva;

328.  podsjeća na istraživanje kojim je utvrđeno da izbjegavanje plaćanja poreza u šest država članica EU-a uzrokuje gubitak od 42,8 milijardi EUR poreznog prihoda u druge 22 države članice(158), što znači da se neto pozicija u pogledu plaćanja tih zemalja može kompenzirati u odnosu na gubitke koje nanose poreznoj osnovici drugih država članica; napominje da, primjerice, neto trošak koji Nizozemska prouzroči cijeloj Uniji iznosi 11,2 milijarde EUR, što znači da ta država drugim državama članicama uskraćuje poreznu dobit u korist multinacionalnih poduzeća i njihovih dioničara;

329.  podsjeća na to da se, kako bi se unaprijedila borba Unije i država članica protiv porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, svi dostupni podaci, uključujući makroekonomske podatke, moraju učinkovito upotrebljavati;

330.  podsjeća da je Komisija kritizirala sedam država članica(159) – Belgiju, Cipar, Mađarsku, Irsku, Luksemburg, Maltu i Nizozemsku zbog nedostataka u njihovim poreznim sustavima koji olakšavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta; smatra da se i te jurisdikcije može promatrati kao one koje olakšavaju agresivno porezno planiranje na svjetskoj razini; ističe da je Komisija priznala da su neke od navedenih država članica poduzele mjere za poboljšanje svojih poreznih sustava kao odgovor na kritike Komisije(160); napominje da je u nedavnoj istraživačkoj studiji(161) za pet država članica EU-a utvrđeno da su korporativne porezne oaze: Cipar, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska; ističe da su kriteriji i metodologija koji su korišteni za odabir tih država članica uključivali sveobuhvatnu procjenu njihovih štetnih poreznih praksi, mjera kojima se olakšava agresivno porezno planiranje i narušavanje gospodarskih tokova na temelju podataka Eurostata, što je uključivalo kombinaciju visokih ulaznih i izlaznih izravnih ulaganja, licencija, kamata i tokova dividendi; poziva Komisiju da trenutačno barem tih pet država članica smatra poreznim oazama EU-a sve dok se ne provedu znatne porezne reforme;

331.  poziva Vijeće da objavi detaljnu procjenu obveza jurisdikcija koje su se dobrovoljno obvezale na provedbu reformi i uvrštene su u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.;

6.2.Protumjere

332.  ponavlja svoj poziv da EU i države članice poduzmu učinkovite i odvraćajuće protumjere protiv nekooperativnih jurisdikcija s ciljem poticanja dobre suradnje u području poreznih pitanja i usklađenosti zemalja uvrštenih u Prilog I. EU-ovu popisu;

333.  žali zbog činjenice što je državama članicama dano diskrecijsko pravo u vezi s većinom protumjera koje je Vijeće predložilo; sa zabrinutošću napominje da su, na saslušanju odbora TAX3 održanom 15. svibnja 2018., neki stručnjaci(162) istaknuli činjenicu da protumjere možda neće dovoljno potaknuti nekooperativne jurisdikcije na usklađivanje jer „na EU-ov popis nisu uvrštene neke od najozloglašenijih poreznih oaza”; smatra da se time narušava vjerodostojnost postupka uvrštavanja na popis, kao što su to istaknuli i neki stručnjaci;

334.  poziva države članice da donesu jedinstven skup snažnih protumjera, kao što su porez po odbitku, isključenje iz javnih poziva za javnu nabavu, stroži zahtjevi u pogledu revizija te automatska pravila o kontroliranim stranim društvima na popisu nekooperativnih jurisdikcija, osim ako porezni obveznici ondje prenesu stvarne gospodarske aktivnosti;

335.  poziva i porezne uprave i porezne obveznike na suradnju u prikupljanju relevantnih činjenica u slučaju da kontrolirano strano društvo obavlja važne stvarne gospodarske aktivnosti i da ima znatnu gospodarsku prisutnost uz potporu osoblja, opreme, imovine i prostora, što se dokazuje relevantnim činjenicama i okolnostima;

336.  napominje da zemlje u razvoju vjerojatno ne posjeduju resurse za provedbu novih dogovorenih međunarodnih ili europskih poreznih standarda; stoga poziva Vijeće da isključi protumjere poput smanjenja razvojne pomoći;

337.  napominje da su protumjere ključne za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; nadalje napominje da gospodarski utjecaj Europske unije može poslužiti za odvraćanje nekooperativnih jurisdikcija i poreznih obveznika od iskorištavanja poreznih rupa i štetnih poreznih praksi koje omogućavaju te jurisdikcije;

338.  poziva europske financijske institucije(163) da razmotre primjenu pojačane i poboljšane dubinske analize za svaki projekt zasebno na jurisdikcije navedene u Prilogu II. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija kako bi se izbjeglo da se sredstva EU-a ulažu u subjekte u trećim zemljama koji ne poštuju porezne standarde EU-a ili se usmjeravaju preko njih; prima na znanje da je EIB odobrio svoju politiku skupine o slabo reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama i dobrom poreznom upravljanju te poziva na redovito ažuriranje te politike i na uključivanje povećanih zahtjeva u pogledu transparentnosti u skladu sa standardima EU-a; poziva EIB da tu politiku objavi čim se ona usvoji; poziva na primjenu ravnopravnih uvjeta i jednake razine standarda u svim europskim financijskim institucijama;

6.3.Pozicija EU-a kao globalnog predvodnika

339.  ponovno poziva EU i njegove države članice da, nakon ex ante usklađivanja, preuzmu vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca, posebno inicijativama Komisije u svim relevantnim međunarodnim forumima, uključujući UN, G20 i OECD, koji su imali središnju ulogu u području poreznih pitanja, osobito nakon međunarodne financijske krize;

340.  podsjeća da su multilateralne politike i međunarodna suradnja među zemljama, uključujući zemlje u razvoju, i dalje preferirano sredstvo za postizanje konkretnih rezultata, uz istodobno poštovanje načela reciprociteta; žali zbog toga što su neki zakonski prijedlozi koji prelaze okvire preporuka OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, a koji bi mogli biti temelj za buduće plodno djelovanje na međunarodnoj razini zaustavljeni u Vijeću;

341.  vjeruje da bi se osnivanjem međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a, koje bi trebalo biti dobro opremljeno i imati dovoljno resursa te, po potrebi, provedbene ovlasti, osiguralo da sve zemlje pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u stvaranju i promjenama globalnog poreznog programa(164) s ciljem učinkovite borbe protiv štetnih poreznih praksi i osiguranja odgovarajuće dodjele prava na oporezivanje; prima na znanje nedavne pozive da se UN-ov Odbor stručnjaka za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima nadogradi i postane međuvladino globalno porezno tijelo UN-a(165); naglašava da UN-ov ogledni ugovor o oporezivanju jamči pravedniju raspodjelu prava oporezivanja između zemalja izvora dohotka i zemalja rezidentnosti;

342.  poziva na međuvladin sastanak na vrhu o preostalim potrebnim globalnim poreznim reformama kako bi se pojačala međunarodna suradnja i izvršio pritisak na sve zemlje, a posebno na njihove financijske centre, kako bi oni poštovali transparentnost i standarde pravednog oporezivanja; poziva Komisiju da preuzme inicijativu za takav sastanak na vrhu i da se na tom sastanku donese drugi niz međunarodnih poreznih reformi na temelju akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te da se omogući osnivanje navedenog međuvladinog poreznog tijela;

343.  prima na znanje djelovanje i doprinose Komisije u okviru OECD-ova Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija i uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, posebno u cilju promicanja viših standarda dobrog poreznog upravljanja u svijetu i osiguravanja da se međunarodni standardi dobrog poreznog upravljanja i dalje potpuno poštuju u EU-u;

6.4.Zemlje u razvoju

344.  smatra da je pružanje potpore zemljama u razvoju u borbi protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, kao i protiv korupcije i tajnosti koje olakšavaju nezakonite financijske tokove, iznimno važno za jačanje usklađenosti politika u interesu razvoja u EU-u i jačanja poreznih kapaciteta zemalja u razvoju i mogućnosti za mobilizaciju njihovih resursa za održiv gospodarski razvoj; naglašava potrebu za povećanjem udjela financijske i tehničke pomoći poreznim upravama zemalja u razvoju kako bi se uspostavili stabilni i moderni zakonodavni okviri u području oporezivanja;

345.  pozdravlja suradnju između EU-a i Afričke unije (AU) kao dio Porezne inicijative iz Adis Abebe (ATI), Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i Procesa Kimberley; poziva Komisiju i države članice da podupru zemlje AU-a u provedbi politika transparentnosti; u tom pogledu potiče nacionalna i regionalna porezna tijela na automatsku razmjenu informacija; podsjeća na prikladnost bliske, pojačane suradnje između Interpola i Afripola;

346.  podsjeća na potrebu da države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, provode redovite analize prelijevanja materijalnog utjecaja poreznih politika i bilateralnih poreznih ugovora na druge države članice i zemlje u razvoju te priznaje da je u tom pogledu poduzeto djelovanje u okviru Platforme o dobrom poreznom upravljanju; poziva sve države članice da provedu takve analize prelijevanja pod nadzorom Komisije;

347.  potiče države članice da revidiraju i ažuriraju bilateralne sporazume o oporezivanju s drugim državama članicama i trećim zemljama kako bi se uklonili nedostaci kojima se potiču porezno motivirane trgovinske prakse u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza;

348.  podsjeća da je potrebno uzeti u obzir posebne pravne značajke i slabosti zemalja u razvoju, posebno u kontekstu automatske razmjene informacija, i to u pogledu prijelaznog razdoblja i njihove potrebe za potporom u izgradnji kapaciteta;

349.  napominje da je potrebna tješnja suradnja s regionalnim organizacijama, posebno s AU-om, kako bi se suzbili nezakoniti financijski tokovi i korupcija u privatnom i javnom sektoru;

350.  pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 115 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti; poziva države članice da podrže reformu mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se uzmu u obzir interesi zemalja u razvoju; podsjeća, međutim, na isključenje više od 100 zemalja u razvoju iz pregovora o mjerama za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

351.  priznaje da su režimi poreznih oaza prisutni i u zemljama u razvoju; pozdravlja prijedlog Komisije za pojačanu suradnju s trećim zemljama u borbi protiv financiranja terorizma i, osobito, uspostavu uvozne dozvole za antikvitete;

352.  podsjeća da bi se javna razvojna pomoć čiji je cilj smanjenje siromaštva trebala više usmjeriti na provedbu odgovarajućeg regulatornog okvira i na jačanje poreznih uprava i institucija koje su nadležne za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova; traži da se ta pomoć pruži u obliku tehničkog znanja o upravljanju resursima, financijskih informacija i pravila za suzbijanje korupcije; zahtijeva da ta pomoć bude u korist regionalne suradnje u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; naglašava da bi ta pomoć trebala uključivati potporu civilnom društvu i medijima u zemljama u razvoju kako bi se zajamčio javni nadzor nad domaćim poreznim politikama;

353.  očekuje od Komisije da osmisli odgovarajuće resurse za provedbu pristupa na temelju kojeg se želi prikupiti više, trošiti pametnije, osobito s pomoću njezinih vodećih programa(166);

354.  poziva na usklađeno vanjsko djelovanje EU-a i država članica na svim razinama politike kako bi se u trećim zemljama i osobito u zemljama u razvoju potaknuo uravnotežen gospodarski razvoj i izbjegla ovisnost o samo jednom sektoru, osobito financijskom;

355.  podsjeća na potrebu za pravednim postupanjem prema zemljama u razvoju kada se pregovara o poreznim sporazumima, uzimajući u obzir njihovu konkretnu situaciju i osiguravajući pravednu raspodjelu poreznih prava u skladu s istinskom ekonomskom aktivnošću i stvaranjem vrijednosti; u tom pogledu poziva da se razmotri poštovanje UN-ova predloška porezne konvencije kao minimalnog standarda i da se zajamči transparentnost tijekom pregovora o tim sporazumima; priznaje da OECD-ov predložak poreznog sporazuma jamči više prava zemlji boravišta;

356.  poziva Komisiju da u sporazum o kojem će se sa zemljama AKP-a pregovarati nakon isteka važećeg Sporazuma iz Cotonoua u veljači 2020. uključi odredbe o borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; posebno napominje važnost transparentnosti u području poreznih pitanja za uspješnu provedbu tih odredbi;

6.5.Sporazumi EU-a s trećim zemljama

357.  podsjeća da je dobro porezno upravljanje globalni izazov koji, prije svega, zahtijeva globalna rješenja; stoga podsjeća na svoje stajalište da bi u nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama sustavno trebalo uključiti klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kako bi se osiguralo da poduzeća ili posrednici ne mogu zlouporabiti te sporazume kako bi izbjegli ili utajili porez ili prali nezakonito stečen novac, bez ometanja isključive nadležnosti EU-a; smatra da bi ta klauzula trebala sadržavati posebna pravila o državnim potporama u obliku poreznih prednosti, obveza transparentnosti i odredbi o sprečavanju pranja novca;

358.  potiče države članice na koordiniranu uporabu svojih bilateralnih odnosa s relevantnim trećim zemljama, po potrebi uz potporu Komisije, kako bi se uspostavila daljnja bilateralna suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama, poreznim tijelima i nadležnim tijelima u borbi protiv financijskog kriminala;

359.  napominje da, usporedno s političkim sporazumima koji sadrže tu klauzulu o dobrom poreznom upravljanju, sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini sadržavaju porezne iznimke kojima se osigurava politički prostor za provedbu pristupa EU-a u borbi protiv utaje poreza i pranja novca, primjerice ustrajanjem na dobrom poreznom upravljanju i učinkovitom primjenom EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija; nadalje napominje da je cilj sporazuma o slobodnoj trgovini i promicanje relevantnih međunarodnih standarda i njihove provedbe u trećim zemljama;

360.  smatra da EU ne bi trebao sklapati sporazume s nekooperativnim poreznim jurisdikcijama navedenima u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija sve dok one ne poštuju EU-ove standarde dobrog poreznog upravljanja; poziva Komisiju da istraži utječe li nepoštovanje EU-ovih standarda dobrog poreznog upravljanja na pravilno funkcioniranje sporazuma o slobodnoj trgovini ili političkih sporazuma u slučajevima kada je sporazum već potpisan;

361.  podsjeća da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju i transparentnosti, kao i razmjena informacija, trebale biti uvrštene u sve nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama te da bi se o njima trebalo pregovarati kao dio revizije postojećih sporazuma, jer su to ključni instrumenti vanjske politike EU-a, ali ovisno o posebnom području politike obuhvaćaju različite razine nadležnosti;

6.6.Bilateralni porezni ugovori koje sklapaju države članice

362.  napominje da neki stručnjaci smatraju da mnogi porezni ugovori koje su sklopile države članice EU-a i koji su trenutačno na snazi ograničavaju porezna prava zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom(167); zahtijeva da se u okviru pregovora o poreznim sporazumima Europska unija i njezine države članice pridržavaju načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog člankom 208. UFEU-a; naglašava da države članice imaju pravo sklapati porezne ugovore;

363.  napominje da je intenzitet gubitaka zbog izbjegavanja plaćanja poreza znatno veći u zemljama s niskim i srednjim prihodima, osobito u subsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Južnoj Aziji, nego u ostalim regijama(168); stoga poziva države članice da ponovno pregovaraju o svojim bilateralnim poreznim ugovorima s trećim zemljama kako bi u njih uključile klauzule protiv zlouporabe radi sprečavanja proizvoljnog biranja najpovoljnijeg ugovora i utrke do dna u poduzećima među zemljama u razvoju;

364.  poziva Komisiju da revidira sve porezne ugovore koji su na snazi, a koje su države članice potpisale s trećim zemljama kako bi svi ti ugovori bili u skladu s novim globalnim standardima, kao što je Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; napominje da Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti predstavlja standarde OECD-a koji su utvrđeni ne uzevši u obzir potrebe zemalja u razvoju ili izazove s kojima se suočavaju; poziva Komisiju da izda preporuke za države članice u vezi s njihovim postojećim bilateralnim poreznim ugovorima kako bi se osiguralo da se u njih uključe opća pravila protiv zlouporabe i da se u obzir uzme istinska gospodarska aktivnost i stvaranje vrijednosti;

365.  svjestan je da bilateralni porezni ugovori ne odražavaju trenutačnu stvarnost digitaliziranog gospodarstva; poziva države članice da ažuriraju svoje bilateralne porezne ugovore na temelju preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti(169);

6.7.Dvostruko oporezivanje

366.  pozdravlja pojačani okvir za izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja; naglašava da je ukidanje dvostrukog oporezivanja jako važno kako bi se osiguralo da se s iskrenim poreznim obveznicima pravedno postupa i da njihovo povjerenje nije narušeno; poziva države članice da se pridržavaju svojih ugovora o dvostrukom oporezivanju i da iskreno i brzo surađuju u slučaju prijavljenog dvostrukog oporezivanja;

367.  pozdravlja donošenje Direktive Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU-u kojom se provodi standard iz 14. mjere za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; ističe da rok za provedbu Direktive (30. lipnja 2019.) još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost i djelotvornost;

368.  poziva Komisiju da prikupi i objavi podatke o broju podnesenih i riješenih poreznih sporova, razvrstanih po vrsti spora, po godini i po uključenim zemljama, u cilju praćenja mehanizma i osiguravanja njegove učinkovitosti i djelotvornosti;

6.8.Najudaljenije regije

369.  poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi se u najudaljenijim regijama EU-a provodili minimalni standardi borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja odbiti kao i Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza;

370.  napominje da je Komisija pokrenula detaljnu istragu kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire(170);

7.Posrednici

371.  pozdravlja široku definiciju pojmova „posrednik”(171) i „prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje” u nedavno donesenoj šestoj Direktivi o administrativnoj suradnji(172); poziva na ažuriranje obilježja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se njima obuhvatilo, između ostalog, mehanizme arbitraže dividendi, uključujući pružanje povrata poreza na dividendu i kapitalni dobitak; poziva Komisiju da ponovno ocijeni proširenje obveze izvješćivanja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji na domaće slučajeve; podsjeća na obvezu posrednika u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji da izvješćuju o programima utemeljenima na strukturnim rupama u poreznom zakonodavstvu poreznim tijelima, osobito s obzirom na sve veći broj prekograničnih strategija za izbjegavanje plaćanja poreza; smatra da bi u obzir trebalo uzeti programe koje relevantna nacionalna tijela smatraju štetnima te ih anonimizirano objaviti;

372.  ponavlja da posrednici imaju ključnu ulogu u omogućavanju pranja novca i financiranja terorizma te da bi trebali odgovarati za ta djela;

373.  podsjeća na potrebu za ojačanom suradnjom između poreznih uprava i financijskih nadzornih tijela u području zajedničkog i učinkovitog nadzora uloge financijskih posrednika i zbog činjenice da bi neki financijski instrumenti koji se temelje na porezu mogli predstavljati rizik za stabilnost i cjelovitost financijskog tržišta;

374.  smatra da bi Unija trebala biti vodeći primjer i poziva Komisiju da osigura da posrednici koji promiču agresivno porezno planiranje i utaju poreza nisu uključeni u vođenje ili savjetovanje institucija Unije koje oblikuju politike o tim pitanjima;

375.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju i uzmu u obzir rizike od sukoba interesa koji proizlazi iz pružanja usluga pravnog savjetovanja, poreznog savjetovanja i revizije prilikom savjetovanja korporativnih klijenata i javnih tijela; napominje da se sukob interesa može javiti u nekoliko oblika, kao što su ugovori o javnoj nabavi koji zahtijevaju pružanje plaćenog savjetovanja za takve usluge, pružanje neslužbenog ili neplaćenog savjetovanja, službene savjetodavne ili stručne skupine ili načelo rotirajućih vrata; stoga naglašava važnost transparentnog prikazivanja usluga koje se pružaju određenom klijentu i jasne podjele između tih usluga; ponavlja svoje zahtjeve iz prethodnih izvješća(173) o tom pitanju;

376.  pozdravlja praćenje provedbe Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja(174) i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ(175), osobito odredbe o ovlaštenim revizorima ili revizorskim društvima koji provode zakonske revizije subjekata od javnog interesa; ističe da je potrebno osigurati da se pravila propisno primjenjuju;

377.  zahtijeva od država članica da razmotre uvođenje obveze porezne prijave za sve porezne i financijske posrednike u skladu s točkom 12. plana za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, koji u okviru svojih profesionalnih djelatnosti imaju saznanja o postojanju transakcija, uređaja ili struktura koji su agresivni i potiču zlouporabu;

378.  poziva na izmjenu revizora svakih sedam godina kako bi se spriječili sukobi interesa i smanjivanje pružanja usluga koje nisu povezane s revizijom na najmanju moguću mjeru;

379.  ponavlja da bi se financijske institucije, savjetnici i drugi posrednici koji svjesno, sustavno i stalno olakšavaju, bave se ili sudjeluju u aktivnostima pranja novca ili utaje poreza, ili koji otvaraju urede, podružnice ili društva kćeri u jurisdikcijama uvrštenima na popis EU-a kako bi svojim klijentima pružali sustave agresivnog poreznog planiranja, trebali suočiti s djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama; poziva na to da se operativne poslovne licencije takvih institucija ili pojedinaca podvrgnu ozbiljnoj reviziji u slučaju da ih se osudi za sudjelovanje u prijevarnom ponašanju, ili ako imaju saznanja o takvom ponašanju svojih klijenata te da se, po potrebi, ograniči njihovo djelovanje na jedinstvenom tržištu;

380.  ističe da se poslovna tajna ne može koristiti kako bi se zaštitile ili prikrile nezakonite prakse niti kako bi se zaobišao zakon; poziva da povjerljivost odnosa klijent-odvjetnik ne otežava prikladno prijavljivanje sumnjivih transakcija ili drugih potencijalno protuzakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i opća načela kaznenog prava;

381.  poziva Komisiju da izda smjernice o tumačenju i primjeni načela imuniteta za stručnjake i odredi jasnu crtu razgraničenja između tradicionalnog pravnog mišljenja i situacija u kojima odvjetnici djeluju kao financijski subjekti, u skladu sa sudskom praksom europskih sudova;

8.Zaštita zviždača i novinara

382.  smatra da je zaštita zviždača u privatnom i javnom sektoru veoma važna za sprečavanje nezakonitih aktivnosti i zlouporabe zakona ili za onemogućavanje njihova napretka; prepoznaje da zviždači imaju ključnu ulogu za jačanje demokracije u društvima u borbi protiv korupcije i drugih težih kaznenih djela ili nezakonitih aktivnosti te u zaštiti financijskih interesa Unije; naglašava da su zviždači često ključan izvor za istraživačko novinarstvo i da bi ih stoga trebalo zaštititi od svih oblika uznemiravanja i osvete; ističe važnost omogućivanja svih kanala izvješćivanja;

383.  smatra da je potrebno očuvati povjerljivost izvora u istraživačkom novinarstvu, uključujući zviždače, da bi se zaštitila uloga istraživačkog novinarstva kao čuvara demokratskog društva;

384.  stoga smatra da je prikladno da se dužnost povjerljivosti zadrži osim u iznimnim okolnostima u kojima je otkrivanje informacija o identitetu osobe koja podnosi prijavu nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim pravom; smatra da bi u slučaju povrede povjerljivosti koja se odnosi na identitet osobe koja podnosi prijavu trebalo osigurati odgovarajuće sankcije(176);

385.  napominje da zakon SAD-a o lažnom svjedočenju pruža čvrst okvir za nagrađivanje zviždača u slučajevima kada vlada povrati sredstva izgubljena kao posljedica prevare(177); naglašava da su prema izvješću ministarstva pravosuđa SAD-a zviždači izravno odgovorni za otkrivanje i prijavu 3,4 milijardi od ukupno vraćenih 3,7 milijardi USD; poziva države članice da uspostave sigurne i povjerljive komunikacijske kanale za izvješćivanje zviždača u okviru relevantnih nadležnih tijela i privatnih subjekata;

386.  poziva Komisiju da ispita najbolje prakse diljem svijeta(178) u pogledu zaštite zviždača i pružanja poticaja zviždačima te, ako je to prikladno i potrebno, razmotri preispitivanje postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala učinkovitost sličnih mehanizama u EU-u;

387.  poziva na uspostavu općeg EU-ova fonda radi pružanja odgovarajuće financijske potpore za zviždače čiji su prihodi ugroženi zbog otkrivanja kriminalnog djelovanja ili činjenica koje su od očitog javnog interesa;

388.  zabrinut je da strah od osvete zviždače često demotivira da prijave probleme te ako se osveta ohrabruje i ne kažnjava, ona može potencijalne zviždače odvratiti od prijave problema; smatra da činjenica da je u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca priznato pravo zviždača da na siguran način, odnosno putem jedinstvene kontaktne točke u složenim međunarodnim slučajevima, relevantnim nadležnim tijelima podnesu pritužbu u slučaju da su izloženi prijetnji ili odmazdi, kao i pravo na učinkovit pravni lijek predstavlja znatno poboljšanje situacije u kojoj se nalaze pojedinci koji nekome unutar svojeg poduzeća ili nekoj financijsko-obavještajnoj jedinici prijavljuju situacije u kojima postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma; potiče države članice da pravodobno prenesu i propisno primijene odredbe o zaštiti zviždača iz pete Direktive o borbi protiv pranja novca;

389.  pozdravlja rezultate međuinstitucijskih pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te poziva države članice da što prije donesu nove standarde za zaštitu zviždača s pomoću mjera kao što su jasni kanali za prijavljivanje, povjerljivost, pravna zaštita i sankcije za one koji pokušaju pokrenuti progon nad zviždačima;

390.  podsjeća da dužnosnici EU-a imaju zaštitu zviždača u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije(179) te poziva države članice da donesu usporedive standarde za svoje državne službenike;

391.  smatra da sporazumi o povjerljivosti informacija u ugovorima o radu i otkazima ugovora o radu ni u kojem slučaju ne bi smjeli onemogućavati radnicima da nadležnim tijelima prijave sumnjive slučajeve kršenja zakona i ljudskih prava(180); poziva Komisiju da ocijeni mogućnost predlaganja zakona kojim bi se zabranila zlouporaba sporazuma o povjerljivosti informacija;

392.  napominje da je odbor TAX3 pozvao zviždače u slučajevima Juliusa Bära i Danske Bank da svjedoče na javnim parlamentarnim saslušanjima(181); zabrinut je zbog toga što zaštita zviždača u financijskim institucijama nije u potpunosti zadovoljavajuća i što strah od odmazde i poslodavaca i tijela mogu spriječiti zviždače da iznesu informacije o povredi prava; duboko žali zbog činjenice što zviždač u slučaju Danske Bank nije mogao slobodno i potpuno podijeliti svoja saznanja o slučaju Danske Bank zbog zakonskih ograničenja;

393.  žali zbog činjenice da dansko financijsko nadzorno tijelo nije uspjelo stupiti u kontakt sa zviždačem koji je prijavio velike aktivnosti pranja novca u banci Danske Bank; mišljenja je da taj propust predstavlja grubi nemar danskog financijskog nadzornog tijela u pogledu obveze provođenja primjerenih istraga nakon ozbiljnih optužbi za veliko i sustavno pranje novca preko banke; poziva relevantna tijela EU-a i država članica da u potpunosti iskoriste informacije koje pružaju zviždači te da brzo i odlučno djeluju u pogledu informacija dobivenih od zviždača;

394.  poziva države članice da blisko surađuju u okviru Vijeća Europe na tome da sve države Vijeća Europe promiču i provedu u svojem nacionalnom zakonu Preporuku o zaštiti zviždača; poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu na drugim međunarodnim forumima u promicanju usvajanja obvezujućih međunarodnih standarda za zaštitu zviždača;

395.  napominje da je osim čuvanja povjerljivosti identiteta zviždača kao ključne mjere za zaštitu osobe koja podnosi prijavu, anonimno izvješćivanje potrebno dodatno zaštititi od općih prijetnji i napada kojima oni koji su navodno pogođeni nastoje opovrgnuti tvrdnje osobe koja anonimno podnosi prijavu;

396.  svjestan je poteškoća s kojima se novinari suočavaju dok istražuju ili izvješćuju o slučajevima pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; zabrinut je zbog prijetnji i zastrašivanja kojima su istraživački novinari često izloženi, uključujući pravno zastrašivanje strateškim tužbama za sudjelovanje javnosti; poziva države članice da poboljšaju zaštitu novinara, osobito onih uključenih u istrage financijskog kriminala;

397.  poziva Komisiju da što prije uspostavi program financijske potpore za istraživačko novinarstvo, po mogućnosti u obliku stalne i namjenske proračunske linije u novom višegodišnjem financijskom okviru za pružanje potpore neovisnim, kvalitetnim medijima i istraživačkom novinarstvu;

398.  oštro osuđuje činove nasilja nad novinarima; sa žaljenjem podsjeća da su posljednjih nekoliko godina na Malti i u Slovačkoj ubijeni novinari uključeni u istraživanje sumnjivih aktivnosti s elementima pranja novca(182); ističe da prema mišljenju Vijeća Europe, zlostavljanja i kaznena djela počinjena protiv novinara imaju izrazito negativan učinak na slobodu izražavanja te se njima jača pojava autocenzure;

399.  potiče malteške vlasti da upotrijebe sva dostupna sredstva i da ostvare napredak i identificiraju naručitelje ubojstva istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizia; pozdravlja inicijativu 26. međunarodne organizacije za slobodu medija i novinara da potaknu neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i da procijene je li se ubojstvo moglo izbjeći; potiče maltešku vladu da pokrene tu neovisnu javnu istragu bez odgode; napominje da malteška vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Europol, FBI i Nizozemski institut za forenziku kako bi ojačala svoje stručno znanje;

400.  pozdravlja optužbe slovačkih vlasti protiv navodnog naručitelja ubojstva Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i protiv navodnih počinitelja tih ubojstava; potiče slovačke vlasti da nastave s istragom ubojstava i da osiguraju da se temeljito istraže svi aspekti slučaja, uključujući eventualnu političku povezanost s tim zločinima; poziva slovačke vlasti da provedu potpunu istragu slučajeva opsežne utaje poreza, prijevara povezanih s PDV-om i pranja novca koji su razotkriveni zahvaljujući istragama Jána Kuciaka;

401.  žali zbog činjenice da su istraživački novinari, uključujući Daphne Caruanu Galiziju, često žrtve uznemiravajućih tužbi čiji je cilj da ih se cenzurira, zastraši i utiša na način da im se nametnu troškovi pravne obrane sve dok ne budu prisiljeni odustati od svoje kritike ili protivljenja; podsjeća da te uznemiravajuće tužbe predstavljaju prijetnju temeljnim demokratskim pravima, kao što su sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda širenja i primanja informacija;

402.  poziva države članice da uspostave mehanizme za sprečavanje strateških tužbi za sudjelovanje javnosti; smatra da bi se tim mehanizmima trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir pravo na dobro ime i ugled; poziva Komisiju da procijeni mogućnost i narav konkretnih mjera koje treba poduzeti u tom području;

403.  izražava žaljenje zbog činjenice da se švicarski zakoni o kleveti upotrebljavaju za ušutkavanje kritičara u Švicarskoj i u svijetu jer teret dokaza snosi optuženi, a ne tužitelj; ističe da to ne utječe samo na novinare i zviždače, nego i na izvještajne subjekte u Europskoj uniji i obveznike u okviru registra o stvarnom vlasništvu, s obzirom na to da bi se, u slučaju obveze prijavljivanja švicarskog stvarnog vlasnika, nad osobom koja podnosi prijavu mogao provesti kazneni progon zbog klevete i optužbe, a to su kaznena djela(183);

9.Institucijski aspekti

9.1.Transparentnost

404.  pozdravlja posao koji je odrađen u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje; napominje da mandat Platforme traje do 16. lipnja 2019.; poziva na produženje ili obnovu tog mandata kako bi se zajamčilo da države članice i Komisija imaju pristup problemima s kojima se suočava civilno društvo i stručnom znanju; potiče Komisiju da proširi sastav Stručne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma kako bi u njoj bili zastupljeni i stručnjaci iz privatnog sektora (iz poduzeća i nevladinih organizacija);

405.  naglašava da Europski ombudsman ima mandat za ispitivanje primjene pravila EU-a o javnom pristupu dokumentima u institucijama EU-a, uključujući radne metode Vijeća ili Skupine za Kodeks o postupanju u području oporezivanja;

406.  podsjeća na rezultate istrage koju je Europski ombudsman proveo na vlastitu inicijativu i koja se odnosila na metode rada Vijeća i njegovu preporuku od 9. veljače 2018. u kojoj je zaključeno da praksa Vijeća da ne daje široko dostupne zakonodavne dokumente, njegova nerazmjerna upotreba statusa „LIMITE” i njegov sustavni izostanak evidentiranja država članica koje zauzmu stajalište u zakonodavnom postupku predstavljaju nepravilnost(184);

407.  podsjeća da je oporezivanje i dalje u nadležnosti država članica i da Europski parlament ima ograničene ovlasti u tom području;

408.  ističe, međutim, da države članice ne mogu same učinkovito suzbiti probleme porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; žali zbog činjenice da, unatoč zahtjevima upućenima Vijeću, odboru TAX3 nisu dostavljeni nikakvi relevantni dokumenti; jako je zabrinut zbog nedostatka političke volje država članica u Vijeću da poduzmu bitne korake u borbi protiv pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja ili da poštuju Ugovor o EU-u i načelo lojalne suradnje(185) na način da osiguraju dovoljnu transparentnost i suradnju s drugim institucijama EU-a;

409.  žali zbog toga što se aktualnim pravilima o pristupu klasificiranim i drugim povjerljivim informacijama koje Europskom parlamentu dostavljaju Vijeće, Komisija ili države članice ne pruža potpuna pravna jasnoća, već se ta pravila općenito tumače na način koji podrazumijeva da akreditirani parlamentarni asistenti ne mogu proučavati i analizirati neklasificirane informacije („druge povjerljive informacije”) u sigurnoj čitaonici; stoga poziva na to da se u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma uvede jasno oblikovana odredba kojom se akreditiranim parlamentarnim asistentima u njihovoj ulozi potpore zastupnicima jamči pravo na pristup dokumentima na temelju načela nužne potrebe za informiranošću;

410.  žali zbog toga što su, usprkos ponovljenim pozivima, predstavnici predsjedništva Vijeća odbili svjedočiti pred odborom TAX3 kako bi izvijestili o napretku u provedbi preporuka odbora TAXE, TAX2 i PANA; naglašava da bi radni kontakti između predsjedništva Vijeća i posebnih i istražnih odbora Europskog parlamenta trebali biti standardna praksa;

9.2.Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja

411.  prima na znanje pojačanu komunikaciju od strane Skupine za Kodeks o postupanju te posebno pozdravlja činjenicu da dvaput godišnje upućuje izvješće Vijeću, kao i pisma koja se šalju jurisdikcijama i obveze preuzete u kontekstu postupka uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

412.  međutim, žali zbog netransparentnosti pregovora o postupku uvrštavanja na popis EU-a i poziva države članice da osiguraju transparentnost pri sljedećem ažuriranju popisa;

413.  pozdravlja činjenicu da je predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju nastupio pred odborom TAX3, što je preokret u odnosu na prethodno stajalište Skupine za Kodeks o postupanju; također napominje da je osiguran pristup zbirkama rada Skupina za Kodeks o postupanju otkad je odbor TAX3 počeo s radom(186); međutim, žali što ti dokumenti nisu objavljeni ranije, nego je znatan broj odlomaka zacrnjen;

414.  naglašava da se navedene preporuke Ombudsmana primjenjuju i na Skupinu za Kodeks o postupanju koja bi trebala pružiti potrebne informacije, posebno one povezane sa štetnim poreznim praksama država članica i postupkom uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

415.  poziva Skupinu za Kodeks o postupanju da poduzme daljnje mjere za osiguranje transparentnosti svojih sastanaka, osobito objavljivanjem stajališta različitih država članica o točkama dnevnog reda o kojima se raspravljalo, najkasnije šest mjeseci nakon sastanka;

416.  poziva Komisiju da podnese izvješće o provedbi Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja i primjeni fiskalne državne potpore, kako je utvrđeno uvodnom izjavom N Kodeksa(187);

417.  smatra da se mandat Skupine za Kodeks o postupanju treba produžiti jer se on odnosi na pitanja koja nadilaze procjenu štetnih poreznih praksi u EU-u, što je više od pukog davanja tehničkog doprinosa za odluke Vijeća; poziva da se, na temelju naravi posla Skupine, koji je i političke prirode, takve zadaće vrate u okvir koji omogućuje demokratsku kontrolu ili nadzor, počevši od primjene transparentnosti;

418.  u tom kontekstu poziva da se riješi problem netransparentne naravi sastava Skupine za Kodeks o postupanju na način da se objavi popis njezinih članova;

9.3.Provedba zakonodavstva EU-a

419.  poziva novoizabrani Parlament da pokrene opću ocjenu napretku u pogledu pristupa dokumentima koje su zatražili odbori TAXE, TAX2, PANA i TAX3, uspoređujući zahtjeve s onima koje su podnijeli Vijeće i druge institucije EU-a, te da, prema potrebi, pokrene potrebne postupovne i/ili pravne mjere;

420.  poziva na osnivanje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika u okviru struktura Komisije koji bi trebao moći ocjenjivati i nadzirati porezne politike država članica na razini Unije i osigurati da države članice ne provode nove štetne porezne mjere;

9.4.Suradnja neinstitucijskih sudionika

421.  pozdravlja sudjelovanje i doprinos dionika na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.3 pregleda aktivnosti za vrijeme mandata odbora TAX3; žali zbog činjenice što su drugi dionici odbili sudjelovati na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.4 pregleda aktivnosti; napominje da nije bilo moguće pronaći nikakve odvraćajuće sankcije u slučajevima u kojima to odbijanje nije bilo opravdano;

422.  poziva Vijeće i Komisiju da se dogovore o uspostavi javno dostupnog i redovito ažuriranog popisa nekooperativnih neinstitucijskih strana u okviru međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste; u međuvremenu smatra da bi se trebala voditi evidencija o stručnjacima i organizacijama koji su bez opravdanih razloga odbili prisustvovati saslušanjima odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3; poziva institucije EU-a da tijekom svojih eventualnih odnosa sa zainteresiranim dionicima uzmu u obzir takvo ponašanje te da im oduzmu iskaznice za pristup u njihove prostore;

9.5.Pravo Parlamenta na poduzimanje izvida i istraga

423.  smatra da je za demokratski nadzor nad tijelima izvršne vlasti važno da se Parlamentu dodijele istražne i izvidne ovlasti jednake onima koje imaju nacionalni parlamenti u državama članicama EU-a; smatra da za izvršenje te uloge Parlament treba imati ovlasti za pozivanje svjedoka i zahtijevanja od njih da se odazovu tom pozivu, kao i zahtijevanja da mu se dostave dokumenti;

424.  smatra da se za ostvarenje tih prava države članice moraju složiti da će uvesti sankcije za pojedince koji se ne odazovu ili ne dostave dokumente u skladu s nacionalnim pravom u području izvida i istraga nacionalnih parlamenata;

425.  odlučno poziva Vijeće i Komisiju da sudjeluju u pravovremenom zaključivanju pregovora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na poduzimanje izvida;

9.6.Jednoglasje i kvalificirana većina glasova

426.  ponovno poziva Komisiju da, prema potrebi, primijeni postupak utvrđen u članku 116. UFEU-a kojim se omogućuje da se, u slučaju kada Komisija smatra da razlika između odredbi utvrđenih zakonima i drugim mjerama u državama članicama narušava uvjete natjecanja na unutarnjem tržištu, odstupi od pravila o jednoglasnosti;

427.  pozdravlja doprinos Komisije u okviru njezine komunikacije „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznim politikama EU-a” u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom za specifična i goruća pitanja porezne politike kada se u Vijeću blokiraju ključni zakonodavni predmeti i inicijative usmjerene na borbu protiv porezne prijevare, utaje poreza ili agresivnog poreznog planiranja na štetu većine država članica; pozdravlja potporu koju su neke države članice dale tom prijedlogu(188);

428.  naglašava da bi trebalo predvidjeti sve scenarije, a ne samo prebacivanje jednoglasja na sustav glasovanja kvalificiranom većinom primjenom prijelazne klauzule; poziva Europsko vijeće da tu točku doda na program sastanka na vrhu prije kraja 2019. radi pokretanja plodne rasprave o tome kako olakšati odlučivanje o poreznim pitanjima u interesu funkcioniranja jedinstvenog tržišta;

9.7.Daljnje postupanje

429.  smatra da bi se rad odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3 trebao nastaviti i u nadolazećem parlamentarnom sazivu, u okviru stalne strukture u Parlamentu, u okviru pododbora Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), što bi omogućilo međuodborno sudjelovanje;

o
o   o

430.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću za ekonomske i financijske poslove, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, europskim nadzornim tijelima, Uredu europskog javnog tužitelja, Europskoj središnjoj banci, odboru Moneyval, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20, Stručnoj skupini za financijsko djelovanje i OECD-u.

(1) Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0048.
(2) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51.
(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 101, 16.3.2018., str. 79.
(4) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.
(5) Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(6) Zajedničko postupanje od 16. ožujka 2016. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i rezolucijama odbora TAXE 1, postupanje od 16. studenoga 2016. slijedom Rezolucije odbora TAXE 2 te postupanje iz travnja 2016. slijedom rezolucije odbora PANA.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0475.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0183.
(9) Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018.; Korver R., Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama, EPRS, PE 627.114, Europski parlament, listopad 2018. te Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018.
(10) Lamensch M. i Ceci, E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(11) Houben R. i Snyers A, Kriptovalute i lanac blokova, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 5. srpnja 2018. i Hadzhieva E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. veljače 2019.
(12) „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(13) Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
(14) Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, SL L 144, 7.6.2017., str. 1.
(15) Navedene direktive odnose se na automatsku razmjenu poreznih mišljenja (Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 332, 18.12.2015., str. 1., DAC3), razmjenu izvješća po pojedinim zemljama između poreznih tijela (Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 146, 3.6.2016., str. 8., DAC4), pristup poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, stvarno vlasništvo i druge dubinske analize stranaka (Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, SL L 342, 16.12.2016., str. 1., DAC5), obveznu automatsku razmjenu informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 139, 5.6.2018., str. 1., DAC6).
(16) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.
(17) Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018) 1650).
(18) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198).
(19) SL C 224, 27.6.2018., str. 107.
(20) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(21) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 43.
(22) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 2. veljače 2016. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016)0050.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0216.
(24) Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon.
(25) SL C 265, 11.8.2017., str. 59.
(26) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0014.
(27) Prema internim pravilima Parlamenta, kratice imena odbora mogu imati najviše četiri slova, stoga se bivši privremeni odbori za porezna pitanja nazivaju TAXE, TAX2, PANA i TAX3. Međutim, trebalo bi napomenuti da se mandat za „Osnivanje, ovlasti, brojčani sastav i trajanje mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka” odnosi isključivo na odbor TAXE2.
(28) Kao što je financijalizacija.
(29) Primjerice, korištenje softverskih programa za automatsko prebacivanje gotovine iz elektroničkih blagajni ili sustava prodajnih mjesta („zapping”), sve veća uporaba procesora trećih strana za obračun plaća kojima se omogućuje prevarantima da otpišu legitimne poreze.
(30) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 15. ožujka 2017.; Grown C. i Varodia I. (urednici), Oporezivanje i rodna ravnopravnost: komparativna analiza izravnih i neizravnih poreza u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, Routledge, 2010. str. 32. – 74., str. 309. – 310. i str. 315.; Action Aid, Porez na dodanu vrijednost (PDV), izvješće o progresivnoj poreznoj politici 2018.; i Stotsky J. G., Rod i njegova važnost za makroekonomsku politiku: istraživanje, radni dokument MMF-a, WP/06/233, str. 42.
(31) Rasprava u odboru TAX3 od 24. siječnja 2018. o poreznom jazu u EU-u: vidjeti sliku 4.
(32) Stavak 49. stajališta Parlamenta od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
(33) Vidjeti stavak 63. Preporuke Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(34) U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora i amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja; (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0039).
(35) Crivelli E., De Mooij R. A., i Keen M., Smanjenje porezne osnovice, premještanje dobiti i zemlje u razvoju, 2015.
(36) Studija o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017., ISBN 978-92-79-72282-0.
(37) Tørsløv T. R., Wier L. S i Zucman G., „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Državni ured za ekonomska istraživanja, radni dokument 24701, 2018.
(38) Richard Murphy, „The European Tax Gap” („Europski porezni jaz”), 2019. http://www.taxresearch.org.uk/Documents/EUTaxGapJan19.pdf
(39) Izvješće sa službenog posjeta izaslanstva u Washington D.C. Doslovno izvješće s javne rasprave u odboru TAX3 održane 27. studenoga 2018.
(40) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, SL L 139, 5.6.2018., str. 1.
(41) Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.) i Anketa o poreznim politikama u EU-u iz 2017.
(42) Ponekad se također nazivaju omogućiteljima ili promicateljima utaje poreza.
(43) Prijedlog direktive Vijeća od 11. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica, COM(2011)0714).
(44) Hearson M., The European Union’s Tax Treaties with Developing Countries: leading By Example?, („Porezni ugovori Europske unije sa zemljama u razvoju. Pružanje dobrog primjera?”), 27. rujna 2018.
(45) Politička izjava kako je odobrena u uključivom okviru za BEPS pod nazivom „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, objavljena 29. siječnja 2019.
(46) Vidjeti Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2017. objavljene 10. srpnja 2017.
(47) Javna rasprava od 24. siječnja 2019. o procjeni poreznog jaza i „Rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, Politička izjava OECD-a, objavljena 29. siječnja 2019.
(48) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51., stavak 96.
(49) Navedeno ranije. Studije sadrže pregled izloženosti država članica strukturama agresivnog poreznog planiranja koje utječu na njihovu poreznu osnovicu (smanjenje ili rast). Unatoč tomu što ne postoji zaseban pokazatelj te pojave, postoji skup pokazatelja koji se smatraju „dokazima”.
(50) SL C 72 E, 11.3.2014., str. 1.
(51) Navedeno se može zaključiti na osnovi procjene učinka od 21. ožujka 2018., koja je priložena digitalnom poreznom paketu (SWD(2018)0081) i prema kojoj se na digitalizirana poduzeća u prosjeku primjenjuje efektivna porezna stopa od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 %, koliko se primjenjuje na tradicionalne poslovne modele.
(52) UNCTAD, World Investment Report, 2018 (Izvješće o ulaganjima u svijetu 2018.).
(53) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, objavljena 29. siječnja 2019.
(54)Zaključci Vijeća za ekonomske i financijske poslove, 12. ožujka 2019.
(55) KiesKompas, Javna percepcija oporezivanja digitalnih poduzeća u šest zemalja, prosinac 2018.
(56) COM(2018)0148.
(57) Trend oporezivanju u Europskoj uniji, tablica 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2018., Europska komisija, 2018.
(58) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, kako je odobrena uključivim okvirom za BEPS 23. siječnja 2019.
(59) Ibid.
(60) OECD, „Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS: Action 5”, („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”), 2018.
(61) Javna rasprava održana 27. studenoga 2018. o „Navodnim programima agresivnog poreznog planiranja u EU-u”.
(62) Komunikacija Komisije pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM (2018) 0146).
(63) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(64) Europski sud za ljudska prava, presuda od 16. lipnja 2015. (br. 787/14), van Weerelt protiv Nizozemske.
(65) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(66) Zajednička međunarodna radna skupina za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju.
(67) Vidjeti također preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(68) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(69) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 63.).
(70) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(71) Kao što je još 1974. utvrdio Sud Europske unije.
(72) Odluka od 20. lipnja 2018. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća ENGIE (SA.44888); Odluka od 4. listopada 2017. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Amazon (SA.38944); Odluka od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple (SA.38373); Odluka od 11. siječnja 2016. o izuzeću od oporezivanja viška dobiti u Belgiji – čl. 185. st. 2. točka (b) CIR92 (SA.37667); Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Nizozemska primijenila u slučaju poduzeća Starbucks (SA.38374); i Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Fiat (SA.38375). Pred Sudom Europske unije i Općim sudom u tijeku su postupci povezani sa svih šest odluka.
(73) Odluka od 19. rujna 2018. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću McDonald’s” (SA.38945).
(74) „Istraga u pogledu moguće državne potpore grupaciji Inter IKEA” pokrenuta je 18. prosinca 2017. (SA.46470), a istraga na temu „Porezni sustav u Ujedinjenoj Kraljevini za multinacionalne kompanije (pravila o kontroliranim stranim poduzećima)” 26. listopada 2018. (SA.44896).
(75)Odluka od 7. ožujka 2019. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću Huhtamaki ” (SA.50400).
(76) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-5831_en.htm
(77) Kao što je to slučaj u Odluci od 30. kolovoza 2016. (SA.38373) o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple. Irska je predmetne odluke o porezima donijela 29. siječnja 1991. i 23. svibnja 2007.
(78) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
(79) Izaslanstvo u Rigu (Latvija) odbora TAX3, 30. i 31. kolovoza 2018., Izvješće o misiji.
(80) Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018., str. 23.
(81) Kiendl Kristo I. i Thirion E., op. cit., str. 23.; „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.); „Utjecaj planiranja poreza na napredne efektivne porezne stope” (Dokument o oporezivanju br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(82) IHS, Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja, izrađeno za Europsku komisiju, Dokumenti o oporezivanju DG TAXUD-a, Radni dokument br. 71, 7. ožujka 2018.
(83) Članak 113. UFEU-a.
(84) Studija i izvješća o neplaćenom PDV-u u 28 država članica EU-a: konačno izvješće za 2018. / TAXUD/2015/CC/131.
(85) Vidjeti Priopćenje za medije Komisije.
(86) COM(2017)0569, COM(2017)0568 i COM(2017)0567.
(87) COM(2018)0329.
(88) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017)0569).
(89) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama, P8_TA(2018)0366.
(90) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (COM(2016)0757).
(91) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0367.
(92)  Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća (COM(2018)0021).
(93) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0319.
(94) Prijedlog direktive Vijeća od 21. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga (COM(2016)0811 final).
(95) Europski revizorski sud, brza revizija predmeta, Povrat PDV-a u području kohezije – neoptimalno korištenje sredstava iz fondova EU-a, uz česte pogreške, 29. studenoga 2018.
(96) mišljenje Europskog revizorskog suda od 22. studenoga 2018. br. 9/2018 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara.
(97) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, SL L 198, 28.7.2017., str. 29., a posebno njezini članci 3. i 15.
(98) Ainsworth, R. T., Alwohabi, M., Cheetham, M. i Tirand, C.: „A VATCoin Solution to MTIC Fraud: Past Efforts, Present Technology, and the EU’s 2017 Proposal” („Rješenje u obliku PDV kovanice za prijevare povezane s trošarinom i nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC): prošli napori, postojeća tehnologija i prijedlog EU-a iz 2017.”) Boston University School of Law, dokument iz serije u području prava i ekonomije, br. 18-08, 26. ožujka 2018. Vidi i: Ainsworth, R. T., Alwohabi, M. i Cheetham, M.: „VATCoin: Can a Crypto Tax Currency Prevent VAT Fraud?” („PDV kovanica: može li kripto porezna valuta spriječiti prijevare u području PDV-a?”), Tax Notes International, vol. 84, 14. studenoga 2016.
(99) Uredba Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, SL L 348, 29.12.2017., str. 1.
(100) Lamensch M. i Ceci E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(101) Ibid.
(102) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 17. siječnja 2017.
(103) Komunikacija Komisije pod nazivom „Porezna politika u Europskoj uniji – prioriteti u nadolazećim godinama” (COM(2001)0260).
(104) 18 država članica uspostavilo je neku vrstu programa stjecanja boravišta ulaganjem, uključujući četiri države članice koje uz programe stjecanja boravišta ulaganjem primjenjuju i programe stjecanja državljanstva ulaganjem: Bugarska, Cipar, Malta i Rumunjska. U deset država članica takvi programi ne postoje: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švedska. Izvor: Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018., str. 12–13 i 55–56; ISBN: 978-92-846-3375-3.
(105) Vidi navedenu studiju. U drugim su studijama brojke veće s obzirom na to da uključuju i stjecanje boravišta ulaganjem.
(106) Transparency International i Global Witness, European Getaway: Inside the Murky World of Golden Visas (Unutar mutnog svijeta zlatnih viza), 10. listopada 2018.
(107) Ciparsko državljanstvo ulaganjem: program za naturalizaciju ulagača na temelju iznimke, boravište na Cipru zahvaljujući ulaganjima, malteški program za pojedinačne ulagače i program za stjecanje boravišta i vize na Malti.
(108) Korver R., „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama,”, EPRS, PE: 627.114, listopad 2018.; ISBN: 978-92-846-3333-3.
(109) Europska komisija, popis slobodnih zona u EU-u.
(110) Korver R., op. cit.
(111) Korver R., op. cit.
(112) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(113) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(114) Od nezakonitih tržišta do zakonitih poduzeća: portfelj organiziranog kriminala u Europi, završno izvješće o provedbi projekta Portfelja organiziranog kriminala, ožujak 2015.
(115) http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20171211IPR90024/new-eu-wide-penalties-for-money-laundering; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava (COM(2016) 0826) od 21. prosinca 2016.
(116) UNODC
(117) Vidjeti, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (SL C 337, 20.9.2018., str. 82.), točke 35. i 36., kao i ishod 3662. sjednice Vijeća za vanjske poslove održane u Bruxellesu 10. prosinca 2018.
(118) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121).
(119) Komisija je 19. srpnja 2018. uložila žalbu Sudu Europske unije protiv Grčke i Rumunjske jer četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca nisu prenijele u svoje nacionalne pravne poretke. Irska je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela samo mali dio pravila te je također upućena na Sud. Komisija je 7. ožujka 2019. poslala obrazloženo mišljenje Austriji i Nizozemskoj kao i pismo službene opomene Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini zbog toga što nisu u potpunosti prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca.
(120) Nizozemsko državno odvjetništvo, 4. rujna 2018.
(121) Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel za podršku gospodarskom upravljanju, temeljita analiza naslovljena „Pranje novca – Nedavni slučajevi iz perspektive nadzora nad bankama u EU-u”, travanj 2018., PE 614.496.
(122) Bruun i Hjejle: Izvješće o nerezidentnom portfelju estonske podružnice banke Danske Bank, Copenhagen, 19. rujna 2018.
(123) Ibid.
(124) Ibid.
(125) Mišljenje Komisije od 8. studenoga 2018. upućeno malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu, na temelju članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o mjerama za usklađivanje s pravom Unije (C(2018)7431).
(126) Dopis stalnog predstavnika Malte pri EU-u od 20. prosinca 2018. kao odgovor na dopis predsjednika odbora TAX3 od 7. prosinca 2018.
(127) Na temelju priloga Rezoluciji Vijeća o tipskom sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima (ZIT) (SL C 18, 19.1.2017., str. 1.).
(128) Dokument za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji, 31. kolovoza 2018.
(129) U vrijeme glasovanja odbora TAX3 27. veljače 2019., međuinstitucijski pregovori još su bili u tijeku.
(130) Dopis Tiini Astoli od 24. rujna 2018. o zahtjevu za istragu moguće povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(131) COM(2018)0213.
(132) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(133) Stručna skupina za financijsko djelovanje, Reguliranje virtualne imovine, 19. listopada 2018.
(134) Izvješće odbora TAX3 o misiji izaslanstva u Estoniju i Dansku, 6. – 8. veljače 2019.
(135) SL L 303, 28.11.2018., str. 1.
(136) SL L 284, 12.11.2018., str. 22.
(137) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29.4.2014., str. 39.).
(138) C(2019)0646.
(139) SWD(2018)0362.
(140) Na saslušanju odbora TAX3 održanog 1. listopada 2018. o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, članovi panela ustvrdili su da se Švicarska nije pridržavala preporuka FATF-a 9. i 40.
(141) Engl. Base Erosion and Anti-Abuse Tax (BEAT), Global Intangible Low Tax Income (GILTI) i Foreign-Derived Intangible Income (FDII).
(142) Konkretnije: model 1 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije izvješćuju svoja matična tijela o relevantnim informacijama, koja ih zatim prosljeđuje američkom IRS-u, i model 2 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije ne podnose izvještaj svojim matičnim vladama, nego izravno IRS-u.
(143) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0316.
(144) Kao što je navedeno na saslušanju odbora TAX 3 održanom 1. listopada 2018.
(145) Razmjena mišljenja odbora TAX3 s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, održana 10. listopada 2018.
(146)Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ov popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(147)https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(148)Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(149) Rad na kriterijima za pravedno oporezivanje iz točaka 2.1. i 2.2. Zaključaka Vijeća br. 14166/16 od 8. studenoga 2016.
(150) OECD Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”, 2018.
(151) Kriterij za pravedno oporezivanje iz točke 2.2 EU-ova popisa.
(152)Tekst Nacrta sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://ec.europa.eu/commission/publications/draft-agreement-withdrawal-united-kingdom-great-britain-and-northern-ireland-european-union-and-european-atomic-energy-community-agreed-negotiators-level-14-november-2018_en
(153) Tekst političke izjave kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://www.consilium.europa.eu/media/37059/20181121-cover-political-declaration.pdf
(154) Uključujući Andoru i Lihtenštajn.
(155) Saslušanje odbora TAX3 o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, 1. listopada 2018., i razmjena mišljenja s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, 10. listopada 2018.
(156) Ibid.
(157) Revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe – Zaključci Vijeća 7441/19 od 12. ožujka 2019.
(158) „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Tørsløv, T.R., Wier L.S. i Zucman G., u prvom poglavlju navodi da, uporabom modernih makroekonomskih modela i podataka iz nedavno objavljene platne bilance, razlika poreznih prihoda u svijetu iznosi otprilike 200 milijardi dolara i da izravno strano ulaganje (FDI) koje se provodi kroz jurisdikcije u poreznim oazama iznosi između 10 i 30 % ukupnog izravnog stranog ulaganja. Te su brojke prilično više od prethodnih procjena dobivenih drugim metodama.
(159) Izvješće o Belgiji za 2018.; Izvješće o Cipru za 2018.; Izvješće o Mađarskoj za 2018.; Izvješće o Irskoj za 2018.; Izvješće o Luksemburgu za 2018.; Izvješće o Malti za 2018.; Izvješće o Nizozemskoj za 2018.
(160)Vidi Izvješće o Belgiji za 2019.; Izvješće o Cipru za 2019.; Izvješće o Mađarskoj za 2019.; Izvješće o Irskoj za 2019.; Izvješće o Luksemburgu za 2019.; Izvješće o Malti za 2019.; Izvješće o Nizozemskoj za 2019.(https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-country-report-netherlands_en_0.pdf )
(161)https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(162) Doprinos Alexa Cobhama (Mreža za poreznu pravdu) i Johana Langerocka (Oxfam), saslušanje odbora TAX3 o borbi protiv štetnih poreznih praksi u EU-u i izvan EU-a, 15. svibnja 2018.
(163) Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
(164) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (SL C 101, 16.3.2018., str. 79.) i Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(165) G77 je pozvao na uspostavu takvog tijela 2017.
(166) Dokument za raspravu Europske komisije: Doprinos trećoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi.
(167) Action Aid, Izvješće o zlouporabama povezanima s poreznim ugovorima, veljača 2016.
(168) Cobham, A i Janský, P., 2017. „Global distribution of revenue loss from tax avoidance” („Raspodjela gubitka prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza u svijetu)”.
(169) C(2018)1650.
(170) Detaljna istraga koju provodi Komisija kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire u skladu s njegovim odlukama iz 2007. i 2013. kojima se ona odobrava, i to na način da provjerava jesu li porezna izuzeća koja je Portugal odobrio trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u području slobodne zone Madeire u skladu s odlukama Komisije i pravilima EU-a o državnim potporama; ističe da Komisija provjerava je li Portugal poštovao obveze programa, tj. je li dobit trgovačkih društava na koju se ostvaruje smanjenja poreza na dohodak nastala isključivo iz aktivnosti koje se provode na Madeiri i jesu li trgovačka društva koja su korisnici uistinu otvorila i održala radna mjesta na Madeiri.
(171) Koji se u nekim zakonodavstvima nazivaju i promicatelji ili pomagači.
(172) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.).
(173) Vidjeti, na primjer, preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, stavak 143. (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(174) SL L 158, 27.5.2014., str. 196.
(175) SL L 158, 27.5.2014., str. 77.
(176) Izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD)).
(177) Saslušanje odbora TAX3 od 21. studenoga 2018.
(178) Osobito relevantno zakonodavstvo SAD-a.
(179) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).
(180) Kao što je to predložilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci CM/Rec(2014)7 Odbora ministara državama članicama o zaštiti zviždača donesenoj 30. travnja 2014.
(181) Rudolf Elmer, saslušanje na dan 1. listopada 2018.; Howard Wilkinson, saslušanje na dan 21. studenoga 2018.
(182) Daphne Caruana Galizia ubijena je na Malti 16. listopada 2017.; Ján Kuciak ubijen je zajedno sa svojom partnericom Martinom Kušnírovom u Slovačkoj 21. veljače 2018.
(183) Saslušanje odbora TAX3 od 1. listopada 2018.
(184) Preporuka Europskog ombudsmana u predmetu OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća.
(185) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(186) Posebno, kao što je navedeno u izvješću Skupine za Kodeks o postupanju upućenom Vijeću iz lipnja 2018.: Postupovne smjernice za izvršavanje postupka praćenja preuzetih obveza u pogledu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dok. 6213/18); zbirka svih dogovorenih smjernica od osnivanja Skupine 1998. (dok. 5814/18 REV1); zbirka svih dopisa koje je potpisao predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju kojima se traži da jurisdikcije preuzmu obveze (dok. 6671/18); zbirka zaprimljenih pisama poslanih kao odgovor nakon što je dobivena suglasnost predmetne jurisdikcije (dok. 6972/18 i dopune); i pregled pojedinačnih mjera koje je Skupina procijenila od 1998. (dok. 9 639/9).
(187) Kodeks je utvrđen u Prilogu I. zaključcima sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 1. prosinca 1997. o poreznoj politici, a čija se uvodna izjava N odnosi na praćenje i reviziju odredbi Kodeksa (SL C 2, 6.1.1998., str. 1.).
(188) Saslušanje odbora TAX 3 sa španjolskim državnim tajnikom za financije, 19. veljače 2019.


Sporazum o institucijskom okviru između EU-a i Švicarske
PDF 152kWORD 59k
Preporuka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. Vijeću , Komisiji i potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Sporazumu o institucionalnom okviru između Europske unije i Švicarske Konfederacije (2018/2262(INI))
P8_TA(2019)0241A8-0147/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća od 6. svibnja 2014. o odobrenju pregovora o sporazumu između EU-a i Švicarske o institucijskom okviru kojim se uređuju bilateralni odnosi i početak tih pregovora 22. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. veljače 2017. o odnosima EU-a sa Švicarskom Konfederacijom,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o odnosima EU-a sa zemljama EFTA-e od 14. prosinca 2010. i 20. prosinca 2012.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru od 1. siječnja 1994.(1),

–  uzimajući u obzir činjenicu da su švicarski građani na referendumu u prosincu 1992. odbacili sudjelovanje u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) s 50,3 % glasova protiv, u lipnju 1997. inicijativu „Pregovori za članstvo u EU-u: neka narod odluči” sa 74 % glasova i u ožujku 2001. inicijativu „Da Europi!” sa 77 % glasova,

–  uzimajući u obzir Sporazum između EU-a i Švicarske Konfederacije o trgovanju emisijskim jedinicama koji je potpisan 23. studenoga 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Okvir za suradnju Europske obrambene agencije (EDA) i Švicarske koji je potpisan 16. ožujka 2012.,

–  uzimajući u obzir sporazum o pravosudnoj suradnji između Švicarske i Eurojusta koji je potpisan 27. studenoga 2008. i stupio na snagu 22. srpnja 2011.,

–  uzimajući u obzir sporazum između Švicarske i Europola o suradnji policijskih tijela na sprečavanju i borbi protiv teškog i organiziranog kriminala i terorizma koji je potpisan 24. rujna 2004. i stupio na snagu 1. ožujka 2006. te uzimajući u obzir proširenje njegova područja primjene 1. siječnja 2008.,

–  uzimajući u obzir Sporazum od 21. lipnja 1999. između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba(3) te posebno njegov Prilog I. o slobodnom kretanju osoba i Prilog III. o priznavanju stručnih kvalifikacija,

–  uzimajući u obzir Protokol od 27. svibnja 2008. uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba u vezi sa sudjelovanjem Republike Bugarske i Rumunjske kao ugovornih stranaka na temelju njihovog pristupanja Europskoj uniji(4),

–  uzimajući u obzir Sporazum od 25. lipnja 2009. između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pojednostavljenju inspekcija i formalnosti vezanih uz prijevoz robe te o mjerama za carinsku sigurnost(5),

–  uzimajući u obzir švicarsku građansku inicijativu od 9. veljače 2014. u sklopu koje je 50,3 % švicarskih građana poduprlo prijedloge za ponovno uvođenje kvota za imigraciju u odnosu s Europskom unijom, za davanje prednosti švicarskim državljanima pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta i za ograničavanje prava imigranata na socijalne naknade,

–  uzimajući u obzir sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Švicarske(6) iz 1972. koji je tijekom godina prilagođen i ažuriran,

–  uzimajući u obzir sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu koji je stupio na snagu 1. lipnja 2002.(7),

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o željezničkom i cestovnom prijevozu robe i putnika koji je stupio na snagu 1. lipnja 2002.(8),

–  uzimajući u obzir pregovore između EU-a i Švicarske o sporazumima o električnoj energiji te o sigurnosti hrane, sigurnosti proizvoda i javnom zdravlju,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2018/2047 od 20. prosinca 2018. o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na burze u Švicarskoj u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9),

–  uzimajući u obzir 37. međuparlamentarnu sjednicu EU-a i Švicarske održanu 4. i 5. srpnja 2018. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Švicarskoj, posebno Rezoluciju od 9. rujna 2015. o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj: prepreke potpunom ostvarenju unutarnjeg tržišta(10) i nacrt prijedloga rezolucije svojeg Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača na istu temu od 24. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017.(11),

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0147/2019),

A.  budući da se trenutačni odnos Švicarske i EU-a temelji na složenom nizu od oko 20 glavnih sektorskih bilateralnih sporazuma i oko stotinu drugih sporazuma; budući da Švicarska samo djelomično sudjeluje u svim četirima slobodama; budući da su ti sporazumi produbili suradnju između EU-a i Švicarske u prošlosti u područjima unutarnjeg tržišta, unutarnje sigurnosti i azila, prometa i poreznih pitanja, dok bi u budućnosti taj složeni niz sporazuma mogao postati zastario, što će njihovu provedbu učiniti manje relevantnom, osim ako se ne postigne dogovor o sveobuhvatnom okviru;

B.  budući da je, prema podacima Eurostata, Švicarska 2017. bila treći najveći partner EU-a u pogledu izvoza robe i četvrti najveći partner u pogledu uvoza robe;

C.  budući da je Vijeće izjavilo da bi sveobuhvatni institucijski sporazum sa Švicarskom trebao težiti zaštiti homogenosti unutarnjeg tržišta i osigurati pravnu sigurnost za tijela, građane i gospodarske subjekte;

D.  budući da Švicarsko savezno vijeće želi sklopiti institucijski sporazum s EU-om kojim se osigurava pravna sigurnost u području pristupa tržištu i štiti blagostanje, neovisnost i pravni sustav Švicarske(12); budući da je Švicarsko savezno vijeće najavilo savjetovanje s dionicima na temelju teksta koji su pregovarači dogovorili 23. studenog 2018.;

E.  budući da je za poticanje rasta i konkurentnosti te otvaranje radnih mjesta u cilju oporavka europskog gospodarstva potrebno učinkovito jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i temelji se na vrlo konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu; budući da se zakonodavstvo o jedinstvenom tržištu mora pravilno prenijeti, primijeniti i provesti ako države članice i Švicarska žele iskoristiti sve njegove prednosti;

F.  budući da je Švicarska izrazila želju da se obvezujuće materijalne odredbe o državnim potporama ostave za neki budući sporazum o pristupu tržištu i da ona ima pristup jedinstvenom tržištu električne energije;

G.  budući da je Savezno vijeće 28. rujna 2018. odobrilo drugi švicarski doprinos nizu država članica EU-a u iznosu od 1,3 milijarde CHF tokom deset godina i sada čeka pozitivnu odluku Savezne skupštine;

H.  budući da je Švicarska članica Europske agencije za okoliš;

I.  budući da je Švicarska ratificirala sudjelovanje u europskim programima satelitske navigacije Galileo i EGNOS;

J.  budući da je sudjelovanje Švicarske u okvirnom programu EU-a za istraživanje Obzor 2020. i u prethodnom Okvirnom programu 7 (FP7) bilo korisno za sve uključene strane zbog visoke kvalitete prijedloga;

K.  budući da su 27. svibnja 2015. Švicarska i EU potpisali dodatni protokol koji se odnosi na Sporazum o oporezivanju i dohotku od kamata na štednju prema kojem su od rujna 2018. obje strane dužne automatski razmjenjivati informacije o financijskim računima rezidenata druge strane; budući da je EU stavio Švicarsku u Prilog II. zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. na popis zemalja koje su predane provedbi načela dobrog poreznog upravljanja radi rješavanja pitanja povezanih s transparentnosti, pravednim oporezivanjem i mjerama protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti;

L.  budući da Švicarska surađuje u odabranim dijelovima zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i sudjeluje u civilnim i vojnim mirovnim misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), posebno u Ukrajini i Maliju; budući da Okvir za suradnju Europske obrambene agencije i Švicarske potpisan 16. ožujka 2012. omogućuje razmjenu informacija i predviđa zajedničke aktivnosti u istraživanjima i tehnološkim projektima te projektima i programima u pogledu naoružanja;

M.  budući da je Švicarska dio schengenskog prostora od početka njegove primjene na Švicarsku u prosincu 2008.;

N.  budući da Švicarska sudjeluje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), Viznom informacijskom sustavu (VIS) i Eurodacovoj bazi podataka otisaka prstiju tražitelja azila EU-a, a sudjelovat će u budućem sustavu bilježenja ulaska/izlaska (EES) kojim će se registrirati prelasci na vanjskim granicama EU-a i u Europskom sustavu za informacije i vize za putovanja (ETIAS) koji jamči sigurnost prije putovanja i vrši provjeru nezakonitih migranata iz trećih zemalja izuzetih iz viznog režima;

O.  budući da se na temelju Dublinskog sporazuma o pridruživanju dijelovi pravne stečevine EU-a o azilu odnose i na Švicarsku; budući da Švicarska od 2010. financijski i operativno doprinosi radu Frontexa;

P.  budući da je 2017. u Švicarskoj živjelo 8,48 milijuna stanovnika, od čega 2,13 milijuna stranih državljana, među kojima je 1,4 milijuna osoba iz država članica EU-a i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA); budući da 320 000 građana EU-a svakodnevno putuje na posao u Švicarsku; budući da 750 000 švicarskih državljana živi u inozemstvu, od čega 450 000 u EU-u;

Q.  budući da je Švicarska 2009. pristala na nastavak bilateralnog sporazuma iz 1999. između EU-a i Švicarske o slobodnom kretanju osoba (AFMP), kojim se švicarskim građanima i građanima EU-a podjednako daje pravo na slobodan izbor mjesta zaposlenja i boravka na nacionalnim državnim područjima ugovornih strana;

R.  budući da su strana trgovačka društva obvezna poštovati švicarske minimalne uvjete rada pri upućivanju stranih radnika u Švicarsku; budući da glavni izvođač snosi pravnu odgovornost za jamčenje da podizvođači poštuju propise švicarskog tržišta rada;

S.  budući da je Švicarska 2002. uvela „popratne mjere” s izričitim ciljem zaštite plaća, radnih uvjeta i socijalnih standarda u Švicarskoj, za što EU smatra da nije u skladu sa AFMP-om;

T.  budući da je provedba Direktive o pravima građana (2004/38/EZ) i prava građana EU-a na socijalne naknade te slobodu poslovnog nastana u Švicarskoj izazvala zabrinutost;

U.  budući da je Švicarska članica EFTA-e od 1960., a Ujedinjenih naroda od 2002.;

V.  budući da su na referendumu 25. studenoga 2018. svi kantoni odbacili „švicarsko pravo umjesto stranih sudaca” (Inicijativu o samoodređenju) sa 66 % glasova;

W.  budući da je Švicarska predana političkoj neutralnosti i da je kao takva bila domaćin nizu međunarodnih pregovora u cilju postizanja mirnih rješenja za oružane sukobe diljem svijeta;

X.  budući da je Europska komisija krajem 2018. odgodila za šest mjeseci svoju odluku o priznavanju mjesta trgovanja u Švicarskoj kao prihvatljivih u pogledu sukladnosti s obvezom trgovanja dionicama prema Direktivi (2004/39/EZ) i Uredbi ((EU) br. 600/2014) o tržištima financijskih instrumenata;

Y.  budući da se Međuparlamentarna unija (IPU) nalazi u Ženevi;

Z.  budući da Švicarska ugošćuje svjetska sjedišta 25 vodećih međunarodnih organizacija i konferencija, a većina ih je u Ženevi;

AA.  budući da stotine međunarodnih nevladinih organizacija koje pružaju savjete UN-u i drugim nevladinim organizacijama imaju sjedište u Švicarskoj;

AB.  budući da Švicarska planira održati federalne izbore 20. listopada 2019.;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

   (a) ističe da Švicarska i EU održavaju blisko, opsežno i sveobuhvatno partnerstvo koje od kojeg obje strane imaju koristi i koje se temelji na zajedničkoj kulturnoj povijesti i zajedničkim vrijednostima, te da su njihove gospodarske, političke, društvene, okolišne, znanstvene i međuljudske veze uzorne, a podsjeća i na jedinstvenu kulturnu i geografsku blizinu između njih;
   (b) naglašava da je Švicarska vrlo integrirana s EU-om, da je partner sličnih stajališta i da s EU-om ima zajedničke europske regionalne i globalne izazove; pozdravlja izjavu Švicarske da je u njihovu interesu da se bilateralni pristup obnovi i učvrsti i da se uspostavi još bliži odnos;
   (c) napominje da je EU glavni trgovinski partner Švicarske i da na njega otpada 52 % izvoza te zemlje i 71 % njezina uvoza te da trgovina robom u okviru aktualnih bilateralnih trgovinskih sporazuma iznosi čak 1 milijardu CHF dnevno(13); budući da je Švicarska treći najveći trgovinski partner EU-a i da na nju otpada 7 % njegove trgovine; smatra da je značajan stupanj integracije Švicarske s unutarnjim tržištem EU-a ključan čimbenik za gospodarski rast, zbog čega je EU najvažniji gospodarski i trgovinski partner Švicarske;
   (d) naglašava da je EU pokazao veliku fleksibilnost u pregovorima o Sporazumu o institucionalnom okviru i da to moraju priznati sve zainteresirane strane;
   (e) snažno potiče na što skorije sklapanje bilateralnog Sporazuma o institucionalnom okviru s ciljem usklađivanja postojećeg složenog niza bilateralnih sporazuma, uključujući uspostavljanje mehanizma za rješavanje sporova; pozdravlja dogovor pregovarača o konačnom tekstu sporazuma; poziva Švicarsko federalno vijeće da donese odluku o sklapanju sporazuma, čim se savjetovanje s dionicima u tom pogledu pozitivno okonča;
   (f) podsjeća da je uspostava zajedničkog institucijskog okvira za postojeće i buduće sporazume kojima se omogućuje sudjelovanje Švicarske u jedinstvenom tržištu EU-a, kako bi se osigurala homogenost i pravna sigurnost za građane i poduzeća, i dalje preduvjet za daljnji razvoj sektorskog pristupa; naglašava da je nakon četiri godine pregovora došlo vrijeme da se sklopi Sporazum o institucionalnom okviru; smatra da će zaključenje sporazuma omogućiti da sveobuhvatno partnerstvo EU-a i Švicarske ostvari svoj puni potencijal;
   (g) potvrđuje potrebu za Sporazumom o institucionalnom okviru jer se odnos EU-a i Švicarske zasniva na složenom sustavu od 120 sektorskih sporazuma te bi od dodatne koherentnosti i pravne sigurnosti koristi imale obje strane;
   (h) poziva strane da što prije organiziraju međuparlamentarnu sjednicu zakonodavaca iz EU-a i Švicarske kako bi se raspravila sva pitanja povezana s tim sporazumom;
   (i) izražava žaljenje zbog činjenice da je Komisija prenijela dogovoreni tekst Sporazuma o institucionalnom okviru između EU-a i Švicarske Odboru za vanjske poslove i Odboru za međunarodnu trgovinu tek 6. veljače 2019., iako je finaliziran u studenom 2018.;
   (j) potvrđuje da čvrsti odnosi između EU-a i Švicarske nadilaze gospodarsku integraciju i proširenje jedinstvenog tržišta te da doprinose stabilnosti i blagostanju u korist svih građana i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća; ističe da je važno osigurati ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u cilju postizanja ravnopravnih uvjeta i otvaranja radnih mjesta;
   (k) smatra da je sklapanje Sporazuma o institucionalnom okviru sa Švicarskom iznimno važno jer osigurava pravnu sigurnost i za Švicarsku i za EU, dinamično uključivanje pravne stečevine EU-a, poboljšani pristup unutarnjem tržištu za Švicarsku u korist obiju strana te nadležnost Suda Europske unije u slučaju neriješenih sporova koji se odnose na primjenu ili tumačenje Sporazuma o institucionalnom okviru;
   (l) pozdravlja odluku Komisije od 20. prosinca 2018. o priznavanju mjesta trgovanja u Švicarskoj kao prihvatljivih u pogledu sukladnosti s obvezom trgovanja dionicama u skladu s Direktivom(14) i Uredbom o tržištima financijskih instrumenata(15) (MiFID II/MiFIR); ističe da je ta istovrijednost u trajanju ograničena do 30. lipnja 2019., ali se može produžiti pod uvjetom da je postignut napredak u pogledu sklapanja sporazuma kojim se uspostavlja taj zajednički institucionalni okvir;
   (m) naglašava, zajedno s Vijećem, da je slobodno kretanje osoba jedan od temeljnih stupova politike EU-a i unutarnjega tržišta o kojem se ne može pregovarati i da su četiri slobode unutarnjeg tržišta nerazdvojive; izražava žaljenje zbog neproporcionalnih, jednostranih „popratnih mjera” Švicarske koje su na snazi od 2004.; poziva Švicarsku, koja smatra da su popratne mjere važne, da pokuša naći rješenje koje je u potpunosti u skladu s relevantnim instrumentima EU-a; poziva švicarska tijela da razmotre skraćivanje razdoblja primjene prijelaznih mjera u pogledu radnika iz Hrvatske, uzevši u obzir prednosti slobodnog kretanja osoba između EU-a i Švicarske;
   (n) prima na znanje provedbu ublažene inicijative za davanje prednosti domaćem stanovništvu i činjenicu da Vijeće smatra da je tekst koji je iz toga proizišao, a koji je Savezna skupština Švicarske donijela 16. prosinca 2016., moguće primijeniti na način koji je u skladu s pravima državljana EU-a prema Sporazumu o slobodnom kretanju osoba ako se potrebnom provedbenom uredbom razjasne neriješena otvorena pitanja, kao što su pravo na informacije o slobodnim radnim mjestima i poštovanje prava pograničnih radnika; međutim, podsjeća da pitanje migracije građana iz trećih zemalja ne bi trebalo miješati sa slobodnim kretanjem osoba koje je utvrđeno u Ugovorima; ističe potrebu da se pozorno prati provedba uredbe kako bi se ocijenila njezina sukladnost sa Sporazumom o slobodnom kretanju osoba;
   (o) naglašava da Švicarska ima veliku korist od demokratskog i konkurentnog razvoja kod svih europskih susjeda te da su stoga njezini financijski doprinosi programima kao što je Kohezijski fond u njezinu interesu i da bi ih trebalo nastaviti te pozdravlja pozitivni ishod doprinosa u zemljama članicama koje ga primaju; podsjeća na to da Švicarska ostvaruje znatne koristi od sudjelovanja na jedinstvenom tržištu; naglašava činjenicu da je daljnji doprinos Švicarske koheziji EU-a ključan te bi ga trebalo znatno povećati po uzoru na primjer EGP-a/Norveške;
   (p) pozdravlja intenzivnu unutarnju raspravu o suradnji s EU-om koja je u toku u Švicarskoj; predlaže, međutim, da Švicarska pokuša još bolje svojim građanima objasniti mnoge konkretne koristi koje imaju od pristupa unutarnjem tržištu i potrebu za užom suradnjom s EU-om;
   (q) apelira na to da se nakon sklapanja Sporazum o institucionalnom okviru bez odgode podnese na odobrenje Europskom parlamentu, državama članicama i švicarskom Parlamentu te na referendum švicarskog biračkog tijela u skladu sa švicarskim ustavom;
   (r) napominje da u Švicarskoj živi 1,4 milijuna građana EU-a , a u EU-u živi više od 450 000 švicarskih državljana;
   (s) podsjeća na to da je nakon referenduma održanog 9. veljače 2014. švicarski parlament 2016. donio izmjenu Zakona o stranim državljanima radi provedbe članka 121.a Saveznog ustava i da je ona stupila na snagu 1. srpnja 2018.; naglašava da je ključno da Savezno vijeće posveti veliku pozornost provedbi članka 121.a kako se ne bi dovelo u pitanje pravo građana EU-a na slobodno kretanje;
   (t) izražava žaljenje zbog svih kantonalnih i nacionalnih inicijativa koje bi mogle radnicima iz EU-a, a osobito prekograničnim radnicima, ograničiti pristup švicarskom tržištu rada i tako ugroziti prava građana EU-a u okviru Sporazuma o slobodnom kretanju osoba i suradnju između EU-a i Švicarske;
   (u) odlučno pozdravlja političku izjavu namjere osuvremenjivanja Sporazuma o javnoj nabavi i Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Švicarske iz 1972. te podupire ambiciju da se ostvari izmijenjeno trgovinsko partnerstvo koje obuhvaća područja kao što su usluge koje su izvan područja primjene Sporazuma o institucionalnom okviru te koje Sporazum o slobodnom kretanju osoba pokriva tek djelomično, uključujući digitalne aspekte, prava intelektualnoga vlasništva, olakšavanje trgovine, uzajamno priznavanje ocjena sukladnosti i javnu nabavu, uz poglavlje o trgovini i održivom razvoju; traži daljnju suradnju kako bi se bolje zaštitile oznake zemljopisnog podrijetla i proširio suvremeni i pouzdani mehanizam za rješavanje sporova između država uvršten u nacrt Sporazuma o institucionalnom okviru radi obuhvaćanja budućeg bilateralnog trgovinskog odnosa i učinkovitog rješavanja prepreka trgovini;
   (v) svjestan je da između EU-a i Švicarske ne postoji sveobuhvatni sporazum o uslugama i da su usluge samo djelomično obuhvaćene Sporazumom o slobodnom kretanju osoba, što pokazuje da postoji potencijal za daljnji razvoj;
   (w) prima na znanje izmijenjeni zakon o javnoj nabavi donesen 2017. u kantonu Ticino, koji mora biti u skladu sa Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi i relevantnim sektorskim sporazumom između EU-a i Švicarske koji je stupio na snagu 2002. godine; snažno potiče javne naručitelje da se prema dobavljačima i pružateljima usluga iz EU-a odnose na nediskriminirajući način, čak i kada je riječ o ugovorima o javnoj nabavi koji su ispod praga;
   (x) odlučno poziva na to da se dopusti nastavak sadašnje prakse prema kojoj poduzeća za usluge prijevoza taksijem iz EU-a mogu bez ograničenja nuditi usluge u Švicarskoj, s obzirom na to da ta praksa već dugo pridonosi gospodarskom razvoju u pograničnom području Švicarske te je od obostrane koristi;
   (y) smatra da su reciprocitet i pravednost između EGP-a i Švicarske nužni kako bi obje strane mogle ostvariti korist od sudjelovanja u jedinstvenom tržištu;
   (z) napominje da je suradnja u okviru Sporazuma između EU-a i Švicarske o uzajamnom priznavanju u vezi s ocjenom sukladnosti sveukupno gledajući zadovoljavajuća; pozdravlja najnovije ažuriranje Sporazuma o uzajamnom priznavanju iz 2017. te se nada da će se buduća ažuriranja moći brzo provesti kada budući Sporazum o institucionalnom okviru ostvari svoj puni potencijal;
   (aa) pozdravlja novo porezno zakonodavstvo kojim će se ograničiti povlašteni porezni režimi, a prakse približiti međunarodnim standardima, te se nada pozitivnom ishodu predstojećeg referenduma u Švicarskoj; ističe potrebu da se suradnja nastavi poboljšavati radi borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza i jačanja porezne pravde;
   (ab) poziva Švicarsku da nastavi rad na strategiji Digitalna Švicarska i da je nastoji uskladiti s jedinstvenim digitalnim tržištem EU-a;
   (ac) prima na znanje doprinos sveobuhvatnom partnerstvu između EU-a i Švicarske, koji donose bilateralni sektorski sporazumi o slobodnom kretanju osoba, mirovinama, okolišu, statistici, pravosudnoj i policijskoj suradnji, schengenskom području, azilu (Dublin), ZVSP-u/ZSOP-u, satelitskoj navigaciji, istraživanju, civilnom zrakoplovstvu, kopnenom prijevozu, uzajamnom pristupu tržištu za dogovorenu robu i usluge, prerađenim poljoprivrednim proizvodima, pravnom usklađivanju, uzajamnom priznavanju, borbi protiv prijevara te oporezivanju i štednji; međutim, snažno podsjeća da je krajnje vrijeme da se to partnerstvo unaprijedi i čim prije poduzme sveobuhvatniji i krupniji korak u bilateralnim odnosima sklapanjem okvirnog sporazuma;
   (ad) pozdravlja činjenicu da su promicanje mira, posredovanje i mirno rješavanje sukoba već vrlo dugo važan dio švicarske vanjske politike; pozdravlja snažnu ulogu Švicarske u izgradnji mira i njezinu sudjelovanju u pronalaženju rješenja za krize, olakšavanju dijaloga, razvoju mjera za izgradnju povjerenja i pomirenju; pozdravlja ulogu Švicarske kao posrednika u provedbi složenih državnih struktura, posredovanju u miru te ustavnim rješenjima kako bi se podržao suživot različitih etničkih skupina;
   (ae) pozdravlja sudjelovanje i potporu Švicarske u sigurnosnim i obrambenim misijama EU-a kao što su EUFOR ALTHEA, EULEX Kosovo, EUTM Mali i EUBAM Libija te u radu Europske obrambene agencije; pozdravlja blisku suradnju sa Švicarskom na područjima humanitarne pomoći, civilne zaštite, borbe protiv terorizma i klimatskih promjena;
   (af) uviđa švicarski doprinos i suradnju u kontekstu masovne migracije prema schengenskom području i u provedbi Europskog migracijskog programa; potiče Švicarsku da postane dio Globalnog sporazuma o migraciji i očekuje da će se to dogoditi nakon rasprave u švicarskom parlamentu;
   (ag) poziva Švicarsku da u pogledu prekogranične ponude usluga primjeni relevantne direktive EU-a kako bi zadržala svoju trenutačnu razinu socijalne zaštite i plaća;
   (ah) ističe važnost toga da se osigura da Sporazum o institucionalnom okviru između EU-a i Švicarske sadrži klauzulu o dobrom poreznom upravljanju i konkretna pravila o državnim potporama u obliku poreznih olakšica, zahtjeve u pogledu transparentnosti u vezi s automatskom razmjenom informacija o oporezivanju i stvarnom vlasništvu te odredbe o suzbijanju pranja novca;
   (ai) pozdravlja odluku Švicarske da u travnju 2018. pristupi zajedničkoj radnoj skupini Europola za aktivnosti kibernetičkog kriminala kao proaktivan korak u borbi protiv međunarodnih prijetnji kiberkriminaliteta;
   (aj) pozdravlja povezanost Švicarske s cijelim programom Obzor 2020. te se nada daljnjoj suradnji u budućim istraživačkim programima;
   (ak) snažno potiče Švicarsku na uključivanje u pregovore o švicarskom sudjelovanju u programima Erasmus;
   (al) pozdravlja napredak u izgradnji željeznice u alpskom području poznate kao „Nova željeznička veza kroz Alpe” (NRLA/NEAT), čije je ulaganje u Švicarskoj bilo korisno i za EU;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Saveznoj skupštini i Saveznom vijeću Švicarske Konfederacije.

(1) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.
(2) SL L 322, 7.12.2017., str. 3.
(3) SL L 114, 30.4.2002., str. 6.
(4) SL L 124, 20.5.2009., str. 53.
(5) SL L 199, 31.7.2009., str. 24.
(6) SL L 300, 31.12.1972., str. 189.
(7) SL L 114, 30.4.2002., str. 73.
(8) SL L 114, 30.4.2002., str. 91.
(9) SL L 327, 21.12.2018., str. 77.
(10) SL C 316, 22.9.2017., str. 192.
(11) SL C 252, 18.7.2018., str. 164.
(12) https://www.eda.admin.ch/dam/dea/en/documents/fs/11-FS-Institutionelle-Fragen_en.pdf
(13) https://www.eda.admin.ch/dam/dea/en/documents/abkommen/InstA-Wichtigste-in-Kuerze_en.pdf
(14) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.
(15) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Komisija i izvršne agencije
PDF 311kWORD 104k
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2018/2166(DEC))
P8_TA(2019)0242A8-0110/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti (COM(2018)0457),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05824/2019 – C8-0053/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(7);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(8),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(9),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017.(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(11),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(12) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(13), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(14), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(15), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(16), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(17),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(18);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(19),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(20),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017.(21),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(22),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(23) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(24), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(25), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(26), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(27), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(28),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(29);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

4. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(30),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(31),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017.(32),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(33),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(34) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(35), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(36), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(37), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(38), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(39),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(40),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(41);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

5. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(42),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(43),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017.(44),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(45),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(46) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(47), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(48), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(49), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(50), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(51),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(52);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

6. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(53),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(54),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017.(55),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(56),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(57) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(58), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(59), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(60), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(61), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(62),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(63);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

7. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(64),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(65),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017.(66),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(67),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(68) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(69), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(70), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(71), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(72), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(73),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(74);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

8. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(75),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(76),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2018)0457),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(77), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(78) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05824/2019 – C8-0053/2019),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(79), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(80), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(81), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(82);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

9. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da proračun Unije ima značajnu ulogu u postizanju ciljeva politike Unije, iako predstavlja samo 1 % bruto nacionalnog dohotka Unije;

B.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava jesu li sredstva pravilno potrošena te jesu li postignuti ciljevi politike;

Izvršenje proračuna za 2017. i postignuti rezultati

1.  napominje da je 2017. proračun Unije bio u četvrtoj godini provedbe trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te je iznosio 159,8 milijardi EUR, uključujući šest izmjena proračuna te da su dodijeljena financijska sredstva u različitim područjima iznosila:

   (a) 75,4 milijarde EUR za pametan i uključiv rast;
   (b) 58,6 milijardi EUR za potporu europskom poljoprivrednom sektoru;
   (c) 4,3 milijarde EUR za jačanje vanjskih granica Unije i rješavanje izbjegličke krize i nezakonitih migracija;
   (d) 10,7 milijardi EUR za aktivnosti izvan Unije;
   (e) 9,4 milijarde EUR za administraciju institucija Unije;

2.  naglašava da proračun Unije podupire provedbu politika Unije i postizanje njihovih prioriteta i ciljeva dopunjavanjem resursa država članica namijenjenih istim svrhama; u tom pogledu napominje postizanje sljedećih rezultata:

   (a) u okviru Obzora 2020. izdvojeno je 2017. ukupno 8,5 milijardi EUR, čime su se dodatno mobilizirala izravna dodatna ulaganja, što je dovelo do ukupnog iznosa od 10,6 milijardi EUR i financiranja 5 000 projekata;
   (b) do kraja 2017. COSME je financirao više od 275 000 malih i srednjih poduzeća (od kojih je 50 % bilo start-upova) u 25 zemalja, koja bi inače teško osigurala privatno financiranje zbog svojeg profila visoke rizičnosti;
   (c) što se tiče postignuća programâ o kojima su države članice izvijestile do kraja 2016., provedeni projekti u okviru Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) već su omogućili:
   potporu za 84 579 poduzeća, od kojih se više od 36 000 podupire financijskim instrumentima;
   stvaranje 10 300 radnih mjesta uz 636 novozaposlenih istraživača;
   poboljšanu klasifikaciju potrošnje energije za 41 800 kućanstava i smanjenje od 14,9 milijuna kWh godišnje u pogledu godišnje potrošnje primarne energije javnih zgrada;
   korist od poboljšanih zdravstvenih usluga za 2,7 milijuna ljudi; poboljšanu vodoopskrbnu mrežu za dodatnih 156 000 ljudi i poboljšano pročišćavanje otpadnih voda za 73 000 ljudi;
   širokopojasni pristup za još milijun kućanstava;
   (d) do kraja 2016., programi za ruralni razvoj pridonijeli su restrukturiranju i modernizaciji gotovo 45 000 poljoprivrednih gospodarstava;
   (e) Fond za azil, migracije i integraciju 2017. je pružio potporu stvaranju više od 7 000 dodatnih mjesta u prihvatnim centrima; broj mjesta prilagođenih za maloljetnike bez pratnje, koji su osobito ranjiva skupina migranata, također se povećao sa samo 183 mjesta 2014. na 17 070 mjesta 2017.; do kraja 2017., 1 432 612 državljana trećih zemalja primilo je pomoć u vezi s integracijom;
   (f) Unija je pružila više od 2,2 milijarde EUR u humanitarnoj pomoći u 80 različitih zemalja; sredstvima Unije za humanitarnu pomoć pružena je potpora obrazovanju više od 4,7 milijuna djece suočene s hitnim situacijama u više od 50 zemalja;

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

3.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud iznio povoljno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2017., kako je to činio od 2007., te da je Revizorski sud zaključio da su prihodi na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija 2017. bili zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

4.  napominje da je za 2017. Revizorski sud drugu uzastopnu godinu izdao uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, što prema mišljenju Revizorskog suda znači da znatan dio rashoda 2017. nad kojim je proveo reviziju nije zahvaćen značajnim pogreškama te da se razina nepravilnosti u potrošnji Unije nastavlja smanjivati;

5.  pozdravlja pozitivan trend daljnjeg smanjenja najizglednije stope pogreške za plaćanja koju Revizorski sud utvrđuje posljednjih godina, pri čemu je najniža stopa od 2,4 % zabilježena 2017., što je, nažalost, i dalje iznad praga od 2 %, ali predstavlja smanjenje od gotovo dvije trećine najizglednije stope pogreške koju je Revizorski sud procijenio za financijsku godinu 2007., a koja je za plaćanja iznosila 6,9 %; napominje, međutim, da su plaćanja i dalje zahvaćena pogreškama jer je sustav kontrole i nadzora samo djelomično učinkovit;

6.  napominje da ondje gdje su plaćanja izvršena na temelju nadoknade troškova (kada Unija nadoknađuje prihvatljive troškove za prihvatljive aktivnosti), Revizorski sud procjenjuje stopu pogreške na 3,7 % (4,8 % 2016.), dok je stopa pogreške za plaćanja utemeljena na pravima (koja se temelje na ispunjavanju određenih uvjeta) bila ispod praga značajnosti od 2 %;

7.  napominje da je Revizorski sud proveo reviziju transakcija u vrijednosti od ukupno 100,2 millijarde EUR, što predstavlja manje od dvije trećine ukupnog proračuna za 2017., te da područje „Prirodni resursi” čini najveći dio statističkog skupa obuhvaćenog revizijom (57 %), dok je u usporedbi s proteklim godinama udio područja „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” relativno malen (otprilike 8 %);

8.  izražava žaljenje zbog činjenice da Revizorski sud nije ispitao razinu pogreške za rashode u okviru naslova 3. „Sigurnost i građanstvo” i naslova 4. „Globalna Europa”; smatra da su spomenuti naslovi od posebne političke važnosti, iako su pripadajući iznosi relativno niski; ističe da je revizija reprezentativnih uzoraka iz tih dvaju naslova ključna za rigoroznu i neovisnu ocjenu financijskih transakcija, kao i za bolji nadzor Europskog parlamenta nad korištenjem sredstava Unije, te poziva Revizorski sud da u svojim sljedećim godišnjim izvješćima dostavi podatke o stopi pogreške za plaćanja u okviru tih naslova;

9.  ističe da je i Komisija napomenula da je stopa pogreške za 2017. bolja ponajprije zahvaljujući rezultatu iz područja „Prirodni resursi”(83);

10.  poziva Revizorski sud da u svojim budućim izvješćima stopu pogreške za ribarstvo odvoji od stopa pogreške za okoliš, ruralni razvoj i zdravlje, a ne da ih predstavi na agregiran način; napominje da kombiniranje različitih područja čini nemogućim računanje stope pogreške za ribarstvenu politiku; napominje da područje pomorstva i ribarstva u godišnjem izvješću Revizorskog suda nije prikazano dovoljno detaljno, što otežava pravilnu ocjenu financijskog upravljanja u tim područjima; smatra da bi se u cilju povećanja transparentnosti u godišnjem izvješću Revizorskog suda u budućnosti trebalo posebno predstaviti brojke povezane s DG MARE;

11.  izražava žaljenje zbog činjenice da Revizorski sud u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”, kojemu pripada promet, ne pruža nikakve sveobuhvatne podatke o revizijama provedenima u sektoru prometa, posebno u pogledu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

Prihodi

12.  napominje da je Unija 2017. imala vlastita sredstva u iznosu od 115,4 milijarde EUR i druge prihode u iznosu od 17,2 milijarde EUR te da je višak prenesen iz 2016. iznosio 6,4 milijarde EUR;

13.  sa zadovoljstvom prima na znanje zaključak Revizorskog suda da prihodi 2017. nisu zahvaćeni značajnim pogreškama te da su sustavi koji se odnose na prihode, a koje je ispitao Revizorski sud, bili uglavnom učinkoviti, no da su određene kontrole za tradicionalna vlastita sredstva bile samo djelomično učinkovite;

14.  sa zabrinutošću napominje mišljenje Revizorskog suda da postoji potreba za poboljšanjem djelovanja Komisije za zaštitu prihoda Unije kako bi se riješile slabosti u njezinu upravljanju rizikom od uvoza kojemu je umanjena vrijednost u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima kao i u njezinim provjerama vlastitih sredstava na temelju PDV-a;

15.  izražava duboku zabrinutost da bi te slabosti mogle utjecati na doprinose država članica proračunu Unije; u tom pogledu poziva Komisiju da:

   (a) poboljša praćenje uvoznih tokova, uključujući širu primjenu razumnih i legalnih tehnika rudarenja podataka radi analize neuobičajenih obrazaca i razloga njihova nastanka, te da poduzme hitne mjere kako bi se zajamčilo da se na raspolaganje stavljaju točni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava;
   (b) pregleda postojeći okvir za kontrolu i bolje dokumentira njegovu primjenu u provjerama izračuna država članica ponderirane prosječne stope koju su države članice predstavile u svojim izvješćima o PDV-u koje Komisija upotrebljava za izračun usklađenih osnovica PDV-a;

16.  sa zabrinutošću napominje da je drugu godinu zaredom Glavna uprava za proračun izrazila zadršku o iznosu tradicionalnih vlastitih sredstava koje je prikupila Ujedinjena Kraljevina, i to zbog toga što ta zemlja nije stavila proračunu Unije na raspolaganje carinske pristojbe na uvoz tekstila i obuće čije je plaćanje izbjegnuto;

17.  pozdravlja postupak zbog povrede koji je Komisija pokrenula 8. ožujka 2018. kao nastavak slučaja carinske prijevare Ujedinjene Kraljevine, no, posebice u svjetlu odluke Ujedinjenog Kraljevstva o povlačenju iz Europske unije i većih poteškoća za postupak ubiranja pristojbi koji će Brexit donijeti, žali što je Komisiji trebalo više od sedam godina da pokrene taj postupak nakon zahtjeva upućenog 2011. Ujedinjenoj Kraljevini da utvrdi profile rizičnosti za uvoz tekstila i obuće iz Kine kojima je umanjena vrijednost; ističe da slične mreže prijevara djeluju i u drugim državama članicama, što je dovelo do izbjegavanja plaćanja najmanje 2,5 milijardi EUR carinskih pristojbi od 2015.; poziva Komisiju da takvim slučajevima u budućnosti pristupi bez oklijevanja i nepotrebnih odgoda; ponovno potvrđuje da postoji jasna potreba za većom suradnjom između carinskih službi u državama članicama kako se ne bi nanosila šteta proračunu Unije, nacionalnim proračunima i standardima Unije za proizvode; zahtijeva informacije od Komisije o tome koji proizvodi dospijevaju na unutarnje tržište a da ne ispunjavaju standarde Unije za proizvode;

18.  izražava žaljenje zbog nejednake razine carinskih pregleda u različitim državama članicama; ističe važnost harmonizacije pregleda na svim točkama ulaska u carinsku uniju i poziva države članice da zajamče koordiniranu, jedinstvenu i djelotvornu provedbu graničnog sustava u cilju odvraćanja od različitih praksi u državama članicama a time i smanjenja broja postojećih nedostataka u sustavima carinskih pregleda; u tom pogledu poziva Komisiju da ispita različite postupke carinskih pregleda u Uniji i njihov učinak na preusmjeravanje trgovine, s posebnim naglaskom na carinske postupke na vanjskim granicama Unije, te da izradi referentne analize i prikupi informacije o carinskim operacijama i postupcima koji se koriste u državama članicama;

Proračunsko i financijsko upravljanje

19.  ističe da je 2017. iskorišteno 99,3 % iznosa dostupnog za obveze (158,7 milijardi EUR), no naglašava da su izvršena plaćanja iznosila samo 124,7 milijardi EUR, što je znatno niže od iznosa predviđenog u proračunu kao i od iznosa iz usporedive godine u višegodišnjem programskom razdoblju 2007. – 2013., uglavnom zbog toga što su države članice podnijele manje zahtjeva nego što je bilo predviđeno u pogledu višegodišnjih programa za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje 2014. – 2020., kao i zbog kasnog donošenja VFO-a i sektorskog zakonodavstva; napominje da bi u budućnosti, bude li pri kraju programskog razdoblja velik broj dugovanja, rizik za izvršenje proračuna mogao biti veći; poziva Komisiju da državama članicama pruži maksimalnu potporu kako bi poboljšale svoje stope apsorpcije;

20.  izražava zabrinutost zbog toga što su 2017. zbog kombinacije visokih obveza i niskih plaćanja nepodmirene proračunske obveze porasle do rekordnog iznosa od 267,3 milijarde EUR (2016.: 238,8 milijardi EUR), a Revizorski sud predviđa da će taj iznos još rasti do kraja aktualnog VFO-a, što može dovesti do znatno povećanog rizika od nedovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanje, ali i do rizika od pogrešaka pod pritiskom brze apsorpcije, uzimajući u obzir mogući gubitak sredstava Unije; ističe činjenicu da proračun Unije ne smije biti u deficitu te da sve veći zaostaci u plaćanjima zapravo predstavljaju financijski dug;

21.  poziva Komisiju da predstavi temeljitu analizu toga zašto neke regije imaju nisku stopu apsorpcije sredstava te da analizira konkretne načine rješavanja strukturnih problema koji uzrokuju takvu neravnotežu; poziva Komisiju da poveća tehničku pomoć na licu mjesta kako bi se poboljšao apsorpcijski kapacitet u državama članicama koje imaju poteškoća u tom pogledu;

22.  podsjeća da je Revizorski sud utvrdio da pitanje o tome trebaju li se posebni instrumenti uzimati u obzir za izračun gornje granice za odobrena sredstva za plaćanje još uvijek nije riješeno; smatra da bi se time mogao povisiti rizik od nastanka zaostatka u plaćanjima;

23.  poziva Komisiju da poboljša točnost predviđanja plaćanja te da iskoristi naučeno iz prethodnog programskog razdoblja kako bi se suočila s gomilanjem zaostataka u plaćanjima i izbjegla negativan učinak na sljedeći VFO te da predstavi akcijski plan za smanjenje zaostataka u plaćanjima tijekom višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.;

24.  ističe svoju duboku zabrinutost zbog toga što je došlo do porasta ukupne financijske izloženosti proračuna Unije, uz znatne dugoročne obveze, jamstva i pravne obveze, što upućuje na to da će u budućnosti biti potrebno pažljivo upravljanje; stoga poziva Komisiju da pri predstavljanju zakonodavnih prijedloga koji uključuju nastanak ili dodavanje znatnih nepredviđenih obveza tim prijedlozima priloži pregled ukupne vrijednosti nepredviđenih obveza za koje se pruža potpora iz proračuna, kao i analizu scenarija testiranja otpornosti na stres i njihova mogućeg učinka na proračun;

25.  izražava žaljenje zbog toga što Unija nije uspjela adekvatno odgovoriti na financijsku i socioekonomsku krizu 2008. i upravljati njome (primjerice Grčka, imajući u vidu nedavne isprike Komisije toj državi članici), kao i na izbjegličku krizu 2015., koja je dovela do dodatnog produbljenja jaza u Uniji između sjevera i juga te istoka i zapada, povećanja nejednakosti, kao i sve većeg nepovjerenja među državama članicama;

26.  ponovno zahtijeva da se u budućim proračunima Unije doda posebna proračunska linija za turizam kako bi se zajamčila transparentnost sredstava Unije koja se koriste za podržavanje aktivnosti u turizmu;

PODIJELJENO UPRAVLJANJE

27.  ističe da je prema podacima Revizorskog suda postignut napredak u smanjenju stope pogreške u područjima potrošnje koja se odnose na „Prirodne resurse” (2,4 %) i „Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju” (3 %), koja se provode u okviru podijeljenog upravljanja Komisije i država članica;

28.  napominje da je Revizorski sud 2017. proveo reviziju nad manjim iznosom rashoda nego prethodne godine u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezije”, što je uključivalo plaćanja u iznosu od 8 milijardi EUR;

29.  ističe da, slično kao i 2016., najveći udio u procijenjenoj stopi pogreške za 2017. imaju pogreške u vezi s prihvatljivošću (tj. neprihvatljivi troškovi u zahtjevima za povrat troškova, nepridržavanje obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime i neprihvatljivi projekti, neprihvatljive aktivnosti ili neprihvatljivi korisnici);

30.  prima na znanje da su u poljoprivrednom sektoru iznosi koje korisnici primaju relativno maleni u usporedbi s drugim projektima Unije, zbog čega je administrativno opterećenje dokazivanja pravilne upotrebe novca razmjerno više;

31.  ističe najnoviju studiju Komisije koja je pokazala da je većina upravljačkih tijela ESIF-a u razdoblju od 2014. do 2017. upotrebljavala pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova (64 % programa ruralnog razvoja Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), 73 % operativnih programa EFRR-a i KF-a i 95 % operativnih programa Europskog socijalnog fonda (ESF)); što se tiče projekata, broj projekata koji upotrebljavaju pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova iznosi 19 % za EPFRR, 65 % za ESF, 50 % za EFRR i 25 % za KF; smatra da bi uporaba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova mogla pridonijeti smanjenju pogrešaka u vezi s prihvatljivošću;

32.  ističe da u budućnosti treba nastaviti s pojednostavnjenjem zakonodavstva Unije i sa smanjenjem administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i druge korisnike;

33.  napominje da su pristup podacima i kvalitetan nadzor, posebno u pogledu aspekata povezanih s okolišem, od ključnog značaja za budućnost jer su neki prirodni resursi, kao što su tlo i biološka raznolikost, preduvjet za dugoročnu poljoprivrednu proizvodnju;

34.  primjećuje da je Revizorski sud pronašao vrlo malo pogrešaka u javnoj nabavi 2017.: manje od 1 % (u usporedbi s 18 % 2016.), no napominje da bi razlog za to mogao biti relativno niska razina rashoda prihvaćenih u okviru EFRR-a i KF-a, koji su podložniji pogreškama u javnoj nabavi; poziva Komisiju i države članice da ne oslabljuju, nego da nastave povećavati nadzor nad ispravnom provedbom pravila o javnoj nabavi;

35.  ističe da je potrebno dodatno razjasniti postupak nabave i odnose s ponuditeljima u državama članicama jer su se postupci nadmetanja možda pretvorili u poluzakonite postupke koji sprečavaju pošteno tržišno natjecanje, a potencijalno i omogućuju prijevaru; pozdravlja studiju Komisije o „jednom ponuditelju” kao i dubinsku analizu manjkavosti i pogrešaka u bazi podataka TED koju je zatražio Odbor Europskog parlamenta za kontrolu proračuna; sa zabrinutošću napominje njihove zaključke o tome da su kvaliteta i pouzdanost podataka TED-a iznimno problematične, čime se ograničava analitička vrijednost analize podataka o javnoj nabavi; poziva države članice da znatno poboljšaju svoj način objavljivanja informacija o javnoj nabavi u TED-u; nadalje, poziva na uspostavu mehanizma za redovito praćenje pojave jednog ponuditelja;

36.  u potpunosti podržava stajalište Revizorskog suda da njegov mandat ne obuhvaća izvještavanje o pojedinačnim državama članicama nego podnošenje revizijskog mišljenja o zakonitosti i pravilnosti izvršenja proračuna Unije u cjelini;

37.  međutim, usmjerava pozornost na zadrške koje su službe Komisije izrazile tijekom uobičajenih godišnjih postupaka davanja razrješnice kao i na činjenicu da svaka država članica ima drugačije rezultate u korištenju različitim fondovima Unije te da uvijek postoje područja u kojima je potrebno poboljšanje; u tom kontekstu navodi zadrške izražene za 2017.:

   zadrška DG-a AGRI koja se odnosi na: AT, BE, BG, HR, CZ, DK, FI, FR, DE, HU, IT, PT, RO, SK, SI, ES, SE, UK ;
   zadrška DG-a MARE koja se odnosi na: BG, CZ, IT, NL, RO;
   zadrška DG-a REGIO koja se odnosi na: BG, HR, CZ, ET, FI, FR, DE, HU, IT, LV, PL, RO, SK, SI, SE, UK;
   zadrška DG-a EMPL koja se odnosi na: AU, CZ, FR, DE, HU, IT, PL, RO, SK, UK
   zadrška DG-a HOME koja se odnosi na: FI, DE, GR, UK;

38.  u tom kontekstu napominje da službe Komisije 2017. nisu izrazile zadrške za IE, LUX, M, CY, LT, no da je za 2016. DG AGRI izrazio zadršku za IE, LT, M i CY, DG EMPL za CY, a DG REGIO za IE;

39.  pozdravlja postignut napredak u provedbi 181 prioritetnog projekta u Grčkoj;

   (a) prema izvješćima je dovršeno 119 projekata s rashodima od ukupno 7,1 milijarde EUR;
   (b) do ožujka 2019. uz rashode od 0,5 milijardi EUR trebalo je nacionalnim sredstvima dovršiti 17 projekata (procjenjuje se da su potrebne dodatne 0,53 milijarde EUR);
   (c) 24 projekta (0,8 milijardi EUR) provode se u razdoblju 2014. – 2020. te se procjenjuje da im je potrebna dodatna 1,1 milijarda EUR;
   (d) ukinut je 21 projekt s ukupnim procijenjenim proračunom od 1,1 milijarde EUR;

smatra uspješnim način na koji je Komisija pružala potporu Grčkoj u provedbi i dovršetku projekata Unije;

40.  sa žaljenjem napominje da je Komisija, usprkos opetovanim upozorenjima Parlamenta, na sporni sukob interesa premijera Češke Republike reagirala tek nakon što je češka podružnica organizacije Transparency International podnijela pritužbu protiv njega u lipnju 2018.; izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je u pravnom dokumentu Unije od 19. studenoga 2018. istaknuto da se situacija češkog premijera može smatrati sukobom interesa jer je mogao utjecati na odluke o korištenju sredstava Unije od kojih su imala koristi poduzeća povezana s njim(84);

41.  u tom pogledu poziva Komisiju da u potpunosti istraži sukob interesa češkog premijera, u skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta iznesenim u rezoluciji iz prosinca 2018. te da odlučno djeluje na temelju rezultata svoje istrage bez daljnjih odgoda, kao i da istraži njegov položaj medijskog vlasnika te da donese zaključke iz tog slučaja;

42.  podsjeća da su službe Komisije od nacionalnih tijela nadležnih za koordinaciju fondova Unije (Ministarstvo regionalnog razvoja) zatražile potrebne informacije(85) o financiranju poduzeća kojima je vlasnik spomenuti koncern;

43.  pozdravlja činjenicu da je češko Ministarstvo regionalnog razvoja prikupilo zatražene informacije od različitih nadležnih upravnih tijela te ih je proslijedilo Komisiji; pita Komisiju kakve mjere namjerava poduzeti u svjetlu nedavne pravne procjene spomenute situacije;

44.  podsjeća da je Europski parlament prošle godine tražio od Komisije da ubrza postupak potvrde o sukladnosti pokrenut 8. siječnja 2016. radi dobivanja podrobnih i točnih informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj Republici;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Uspješne priče

45.  primjećuje napredak u odabiru projekata te činjenicu da je do siječnja 2018. odabrano 673 800 projekata za potporu iz EFRR-a, KF-a, ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih, što iznosi 260 milijardi EUR ili 54 % ukupnih financijskih sredstava dostupnih za razdoblje 2014. – 2020.; napominje da je krajem 2018. dosegnut iznos od 70 % ukupnog raspoloživog financiranja za projekte, što je postotak sličan onom u usporedivom trenutku posljednjeg razdoblja;

46.  pozdravlja činjenicu da je od 450 000 projekata odabranih do kraja 2016. za potporu MSP-ovima njih 84 500 već završeno, čime se doprinijelo produktivnosti i konkurentnosti poduzeća;

47.  pozdravlja činjenicu da je do kraja 2017. otprilike 5 500 projekata odabrano na terenu za potporu postizanju povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta, što iznosi 9,1 milijardu EUR ukupnih ulaganja;

48.  sa zadovoljstvom napominje da je u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije stvoreno više od 2 000 MW dodatnog kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a emisije stakleničkih plinova smanjene su za gotovo 3 milijuna tona ekvivalenta CO2 do kraja 2016.; međutim, ističe da je potrebno poduzeti više kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.;

49.  napominje da je do kraja 2017. dovršeno 99 % akcijskih planova za ex ante uvjete koji utječu na ESF, KF i EFRR;

50.  posebno pozdravlja, kad je riječ o strukturnim fondovima, revizijski rad Revizorskog suda na preventivnim mjerama i financijskim ispravcima, ex ante uvjetima, pričuvi za uspješnost i apsorpciji;

51.  sa zadovoljstvom napominje da bi se predviđena ostvarenja i rezultati Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) trebali ostvariti te da taj instrument dopunjuje trud uložen na nacionalnoj razini u cilju iskorjenjivanja siromaštva i promicanja socijalne uključenosti;

52.  napominje da je Revizorski sud proveo reviziju 113 dovršenih projekata u rashodovnom području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”, od kojih je 65 % imalo uveden sustav mjerenja uspješnosti, s pokazateljima ostvarenja i rezultata povezanima s ciljevima operativnog programa, što predstavlja poboljšanje u usporedbi s prethodnim godinama; sa zabrinutošću napominje da 30 % projekata nije imalo pokazatelje rezultata ni ciljeve, zbog čega je bilo nemoguće ocijeniti konkretan doprinos tih projekata općim ciljevima programa;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

53.  izražava zabrinutost zbog toga što je Revizorski sud utvrdio i kvantificirao 36 pogrešaka u uzorku od 217 transakcija za 2017. koje revizorska tijela država članica nisu utvrdila, kao i zbog toga što broj i učinak tih pogrešaka pokazuju stalne slabosti u pogledu pravilnosti rashoda koje su prijavila upravljačka tijela; osim toga, izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud pronašao manjkavosti u metodama uzorkovanja nekih revizijskih tijela; poziva Komisiju da još bliže surađuje s upravljačkim i revizijskim tijelima pojedinačnih država članica na otkrivanju spomenutih pogrešaka, usmjeravajući se pritom posebno na najčešće pogreške;

54.  izražava žaljenje zbog činjenice da je za 2017., kako je napomenuo Revizorski sud, Komisija predstavila najmanje 13 različitih stopa pogreške u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije za programska razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020., zbog čega je izvještavanje nejasno i zbunjujuće te otežava evaluaciju podataka;

55.  napominje da revizijska tijela država članica DG-u REGIO dostavljaju stope pogreške za strukturne fondove tek nakon oduzimanja ispravaka, što ne omogućuje stvarni prikaz stanja projekata Unije na terenu kao ni stopa pogreške za stvarna plaćanja za 2017.;

56.  izražava zabrinutost zbog toga što je unatoč znatnom povećanju prosječne stope apsorpcije u smislu plaćanja Komisije s 3,7 % 2016. na 16,4 % 2017. apsorpcija i dalje niža nego u odgovarajućoj godini prethodnog VFO-a, koja je 2010. iznosila 22,1 %;

57.  sa zabrinutošću primjećuje da je od rujna 2018. ostalo sedam nedovršenih akcijskih planova povezanih s ex ante uvjetima te da je usvojena jedna obustava međuplaćanja, a druge dvije podvrgnute su savjetovanju unutar službe u svrhu usvajanja; izražava žaljenje zbog toga što se ispunjavanje ex ante uvjeta dokazalo administrativno opterećujućim za upravljačka tijela i jednim od razloga za zakašnjelu apsorpciju; posebno cijeni ciljanu potporu koja je pružena programskim tijelima i veću razinu provedbe do koje je došlo zahvaljujući inicijativi Komisije „Regije u zaostatku” i njezinoj radnoj skupini za bolju provedbu; zahtijeva od Komisije da zajamči da će se u sljedećem programskom razdoblju ispraviti utvrđene slabosti i problemi povezani s ispunjavanjem uvjeta koji omogućuju provedbu, a koji će zamijeniti ex ante uvjete;

58.  izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u pogledu potrošnje za financijske instrumente jer je u okviru aktualnog VFO-a dostupno četiri puta više sredstava za financijske instrumente; napominje da su do kraja 2017. godine 24 države članice koristile financijske instrumente, a ukupni programski doprinosi namijenjeni financijskim instrumentima iznosili su gotovo 18,8 milijardi EUR (13,3 milijarde EUR na kraju 2016.), od čega su 14,2 milijarde EUR došle iz ESIF-a; također napominje da je ukupno 5,5 milijardi EUR (otprilike 29 %) od tog iznosa isplaćeno za financijske instrumente (3,6 milijardi EUR na kraju 2016.), uključujući 4,4 milijarde EUR iz ESIF-a; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što je tri godine nakon početka aktualnog VFO-a 1,9 milijardi EUR (samo 10,1 %) isplaćeno krajnjim primateljima (1,2 milijarde EUR na kraju 2016.), od čega je 1,5 milijardi EUR (10,5 %) bilo iz ESIF-a;

59.  slaže se s Revizorskim sudom da je potrebno detaljnije izvješćivanje o financijskim instrumentima te poziva Komisiju da znatno poboljša izvješćivanje o rezultatima tih instrumenata za 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

60.  poziva Komisiju da dostavi točne i potpune informacije o financijskim instrumentima u okviru podijeljenog upravljanja nakon završetka VFO-a za razdoblje 2007. – 2013., navodeći pritom iznose vraćene u proračun Unije i iznose koji su ostali u državama članicama;

61.  izražava duboko žaljenje zbog toga što u kontekstu financijskih instrumenata revizori nisu mogli potvrditi odabir i provedbu ulaganja na razini financijskih posrednika, gdje su se pojavile brojne nepravilnosti, a što je iznosilo 1 % procijenjene stope pogreške za područje „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezije”;

62.  ističe da, za razliku od 2016., procijenjena stopa pogreške za koheziju uključuje kvantifikaciju isplata za financijske instrumente 2017.; podsjeća da, s obzirom na to da je prihvatljivost rashoda za strukturne fondove za razdoblje 2007. – 2013. odgođena za kraj ožujka 2017., isplate za financijske instrumente za prva tri mjeseca 2017. trebaju biti uključene u izračun stope pogreške; međutim, izražava žaljenje zbog toga što Revizorski sud nije u svojem godišnjem izvješću spomenuo jasnu stopu pogreške za navedene isplate nigdje osim u jednom okviru; poziva Revizorski sud da prilikom izračuna najizglednije stope pogreške vodi računa o svim nepravilnostima koje imaju financijski učinak te da jasno navede postotak zahvaćenih sredstava; poziva Komisiju da predstavi potrebni zakonodavni prijedlog kako bi se provedbenim aktima stalo na kraj budućim jednostranim odlukama o produljenju prihvatljivosti rashoda za strukturne fondove;

63.  poziva Komisiju da pruži točne i potpune informacije o zatvaranju financijskih instrumenata za VFO za razdoblje 2007. – 2013., uključujući konačne iznose vraćene u proračun Unije i iznose koji pripadaju državama članicama;

64.  poziva Komisiju da u slučaju velikih infrastrukturnih projekata vodi računa o svim relevantnim rizicima za okoliš i da financira samo one projekte koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih i neovisnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

65.  napominje da su prema navodima Komisije države članice provele malen broj evaluacija povezanih s Europskim socijalnim fondom izvan Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva države članice da sustavno evaluiraju Europski socijalni fond kako bi se omogućila izrada politika na temelju činjenica te potiče Komisiju da se zalaže za taj pristup;

66.  podsjeća da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 5/2017 o nezaposlenosti mladih zaključio da, usprkos određenom postignutom napretku u provedbi Garancije za mlade i postizanju nekih rezultata, stanje nije u skladu s početnim očekivanjima iznesenima u vrijeme pokretanja tog programa; međutim, ističe da se Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade i dalje ubrajaju među najinovativnije i najambicioznije političke odgovore na nezaposlenost mladih nakon gospodarske krize te bi stoga njihova provedba i dalje trebala imati financijsku i političku potporu Unije, nacionalnih i regionalnih institucija;

67.  ističe da se samo pomnim i transparentnim praćenjem operacija, na temelju pouzdanih i usporedivih podataka, te uz ambiciozniji pristup prema državama članicama koje nisu napredovale, može utvrditi troši li se proračun Inicijative za zapošljavanje mladih na pravilan način i je li ispunjen konačni cilj Inicijative, tj. održivo zapošljavanje nezaposlenih mladih osoba; stoga ustraje u tome da države članice hitno poboljšaju praćenje, izvješćivanje i kvalitetu podataka te da zajamče prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka i brojki o sadašnjoj provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i njihovo pravovremeno objavljivanje, češće nego što je to obvezno u okviru godišnjeg izvješćivanja, utvrđenog u članku 19. stavku 2. Uredbe o ESF-u; poziva Komisiju da izmijeni svoje smjernice o prikupljanju podataka u skladu s preporukom Revizorskog suda kako bi se smanjio rizik od prikazivanja rezultata većima nego što jesu;

68.  ustraje u tome da se u okviru svih pripravničkih programa ili programa naukovanja moraju pružati plaćena mjesta koja nikad ne vode zamjeni za radna mjesta i da se temelje na pisanom ugovoru o pripravništvu ili naukovanju u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima, ili i jednim i drugim, zemlje u kojoj se ono izvršava i da bi se ono trebalo pridržavati načela navedenih u preporuci Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo(86);

Prirodni resursi

Neke uspješne priče

69.  pozdravlja pozitivan pomak stope pogreške u području „Prirodni resursi” 2017., koja je iznosila 2,4 % (u usporedbi s 2,5 % 2016., 2,9 % 2015. i 3,6 % 2014.), kao i činjenicu da je Revizorski sud, za tri četvrtine proračuna za poljoprivredu koji se odnosi na Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – izravna plaćanja, stopu pogreške procijenio nižom od praga značajnosti od 2 %;

70.  pozdravlja činjenicu da su ukupna stopa pogreške koju je utvrdio Revizorski sud i ukupna stopa pogreške za ZPP u godišnjem izvješću o radu DG-a AGRI za 2017. vrlo slične, što pokazuje djelotvornost korektivnih akcijskih planova koje su države članice provele prethodnih godina;

71.  ističe da su se pozitivna postignuća u području izravnih plaćanja EFJP-a dogodila uglavnom zbog kvalitete integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) i sustava za identifikaciju zemljišnih čestica te postupnog uvođenja zahtjeva za geoprostornu potporu i novih preliminarnih unakrsnih provjera zahtjeva poljoprivrednika, što je dovelo do smanjenja vremena koje korisnici imaju za ispunjenje zahtjeva za potporu, a očekuje se da će spriječiti neke pogreške i uštedjeti vrijeme u obradi zahtjeva;

72.  napominje da izravna plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi čine približno tri četvrtine rashoda i da u njima nema značajnih pogrešaka; ističe da su izravna plaćanja poljoprivrednicima utemeljena na materijalnim pravima te se na njih primjenjuju pojednostavnjena pravila o prihvatljivosti zemljišta i djelotvoran sustav ex ante kontrola (IAKS), kojim se omogućuju automatizirane unakrsne provjere u različitim bazama podataka; izražava zabrinutost zbog toga što je u drugim područjima potrošnje (ruralni razvoj, okoliš, klimatska politika i ribarstvo) stopa pogreške i dalje visoka; napominje, nadalje, da su projekti ruralnog razvoja po svojoj prirodi složeniji zbog svojih širih ciljeva te da se rashodi u ostalim trima područjima sufinanciraju ili pokrivaju naknadom troškova te da neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti i rashodi čine otprilike dvije trećine procijenjene stope pogreške za taj naslov VFO-a;

73.  pozdravlja nalaz Revizorskog suda kojim je ustanovljeno da je 26 od ukupno 29 ispitanih projekata ulaganja u ruralni razvoj bilo u skladu s prioritetima i ciljnim područjima utvrđenima u programima ruralnog razvoja te da su države članice provele prikladne postupke odabira; također pozdravlja činjenicu da su u većini slučajeva korisnici proveli ispitane projekte prema planu, kao i da su države članice provjerile opravdanost troškova; stoga smatra da u budućnosti pristup ruralnom razvoju mora ostati u potpunosti podržan, značajan i ključan element strateških planova u okviru ZPP-a;

74.  pozdravlja činjenicu da je glavni direktor DG-a AGRI u svojem godišnjem izvješću o radu za 2017. uputio na neznatno povećanje prihoda poljoprivrednika, podsjećajući da je u posljednje četiri godine došlo do neznatnog smanjenja;

75.  ističe da je korektivni kapacitet financijskih ispravaka i povrata povećan na 2,1 % u odnosu na 2,04 % iz 2016., čime je dodatno smanjen rizični iznos za ZPP tijekom 2017.;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

76.  prima na znanje činjenicu da su se izravna plaćanja po hektaru smanjila s povećanjem veličine poljoprivrednog zemljišta, dok se prihod po radniku povećao, te da prema Komisiji vrlo mala poljoprivredna gospodarstva, manja od 5 ha, čine više od polovice korisnika; sa zabrinutošću napominje da, prema godišnjem izvješću o radu DG-a AGRI, velika poljoprivredna gospodarstva s više od 250 ha čine 1,1 % poljoprivrednih gospodarstava, upravljaju s 27,8 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta i primaju 22,1 % ukupne izravne pomoći; među tim „velikim poljoprivrednim gospodarstvima” većina raspolaže zemljištem veličine između 250 i 500 ha; potiče Komisiju da promijeni taj neopravdani i neravnopravni tretman;

77.  napominje brzo povećanje nejednakosti u izravnim plaćanjima u nekim državama članicama, ponajprije u Slovačkoj i Češkoj Republici, gdje 7 % korisnika trenutačno prima više od 70 % svih izravnih plaćanja, kao i u Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Danskoj, gdje je u posljednjih deset godina sve veći udio korisnika primio više od 100 000 EUR; poziva Komisiju i nacionalna tijela da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ispravile spomenute sve veće nejednakosti te da izvijeste o tim mjerama;

78.  s velikom zabrinutošću napominje da je Revizorski sud otkrio stalnu visoku stopu pogreške u područjima koja odgovaraju jednoj četvrtini proračuna za prirodne resurse, što uključuje rashode za tržišne mjere u okviru EFJP-a, ruralni razvoj, okoliš, klimatsko djelovanje i ribarstvo; osim toga, napominje da su glavni izvori pogrešaka bili neusklađenost s uvjetima prihvatljivosti, pružanje netočnih informacija o područjima i neusklađenost s obvezama u području poljoprivrede i okoliša; ističe da bi upravljačka tijela pojedinačnih država članica trebala bolje utvrđivati takve pogreške, ili bi, u slučajevima kada ex post revizija upućuje na takve pogreške, uzorke za buduće revizije i provjere na licu mjesta trebalo ažurirati u cilju boljih provjera;

79.  poziva Komisiju da nastavi svoj rad u procjeni učinkovitosti djelovanja država članica kako bi se riješili temeljni uzroci tih pogrešaka i po potrebi izdale dodatne smjernice ili izravno pružila pomoć;

80.  poziva Komisiju da osigura istinsko pojednostavljenje postupka, među ostalim i u pogledu tražene dokumentacije, kako bi se omogućio pristup financiranju bez zapostavljanja načela revizije i praćenja; poziva na to da se posebna pozornost obrati administrativnoj potpori za male proizvođače;

81.  sa zabrinutošću napominje da su rezultati višestruke sukladnosti inspekcija na terenu koje je proveo DG AGRI zabrinjavajući, a posebice da je 47 % ukupnog broja inspekcija na terenu dovelo do sankcija; potiče Komisiju da provjeri provedbu korektivnih mjera tijela država članica u slučajevima u kojima utvrdi da se ne može osloniti na aktivnosti tijela za ovjeravanje, ili to može samo u ograničenoj mjeri;

82.  daje sljedeće preporuke:

   (a) da Revizorski sud zasebno utvrđuje stope pogreške za izravna plaćanja, tržišne operacije i potrošnju iz ZPP-a za ruralni razvoj, kao što to u svojem godišnjem izvješću o radu čini glavni direktor DG-a AGRI;
   (b) da Komisija procijeni učinkovitost djelovanja država članica kako bi se riješili temeljni uzroci pogrešaka i po potrebi donijele dodatne smjernice;
   (c) da države članice u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža sustav pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova u području ruralnog razvoja;
   (d) da Komisija u svojim prijedlozima budućeg ZPP-a prihvati da poljoprivrednim gospodarstvima s velikim dohotkom nije nužno potrebna ista razina potpore radi stabiliziranja dohotka gospodarstva kao manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme krize nestabilnih prihoda, s obzirom na to da njima može pogodovati ekonomija razmjera i vjerojatno ih učiniti otpornijima;
   (e) da DG AGRI definira novi ključni cilj u pogledu uspješnosti, popraćen pokazateljima, u cilju smanjenja nejednakosti u prihodima između poljoprivrednika;
   (f) da Komisija provede pomniju analizu kvalitete ispitivanja transakcija koje provode tijela za ovjeravanje;
   (g) da financiranje u okviru ZPP-a barem ostane na sadašnjoj razini, da se njime ostvari planirana zadaća i podrže proizvođači kako bi imali održiv izvor prihoda te da se pritom osigura cjenovno pristupačna opskrba hranom za građane Unije;
   (h) da Komisija poduzme korake kojima bi se pobrinulo da se sredstva ZPP-a dodjeljuju ponderirano, tj. da se plaćanja po hektaru smanjuju u odnosu na veličinu poljoprivrednog gospodarstva;

83.  smatra da Komisija treba zahtijevati da akcijski planovi država članica uključuju korektivne aktivnosti kojima bi se riješili najčešći uzroci pogrešaka;

84.  s obzirom na to da okolišni ciljevi „ekologizacije” nisu ispunili očekivanja te da su donijeli znatno povećanje administrativnog opterećenja i za poljoprivrednike i za javnu upravu, poziva Komisiju da se pobrine da zelena struktura novog prijedloga ZPP-a s tzv. programom za ekologiju ostvari bolje rezultate u pogledu okoliša na temelju nagrada za uloženi trud, čime bi se prevladali pojačani uvjeti novog prijedloga;

85.  posebno podsjeća da glavni direktor DG-a AGRI upućuje na analizu koju je proveo vanjski izvođač, u kojoj je utvrđeno sljedeće: „Ukupno gledajući, mjere ekologizacije dovele su tek do minimalnih promjena u poljoprivrednim praksama upravljanja, osim na određenim konkretnim područjima. Umjesto okolišnih prioriteta, i za države članice i za poljoprivrednike glavni se problem sastojao u smanjenju administrativnog opterećenja provedbe te izbjegavanju pogrešaka s obzirom na to da kontrole i provedba mogu dovesti do smanjenja plaćanja u okviru ZPP-a.”;

86.  poziva Komisiju da dostavi strukturne podatke za 20 najvećih primatelja izravnih plaćanja u državama članicama;

87.  izražava zabrinutost zbog toga što posebno kritična tematska izvješća Revizorskog suda 10/2017 i 21/2017 o mladim poljoprivrednicima i ekologizaciji, u kojima se pokazalo da nije ostvaren gotovo nijedan željeni rezultat, nisu imala financijske posljedice; izražava zabrinutost zbog činjenice da se financiranje tih područja politike odvija kao da se ništa nije zbilo;

88.  ističe da su razine provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. četiri godine nakon njegova usvajanja 15. svibnja 2014. i dalje nezadovoljavajuće, imajući u vidu da je do listopada 2018. iskorišteno samo 6,8 % sredstava za podijeljeno upravljanje, koja ukupno iznose 5,7 milijardi EUR;

Sigurnost i građanstvo

Neke uspješne priče

89.  napominje da su se u razdoblju 2014. – 2020. povećala sredstva dodijeljena za FAMI (Fond za azil, migracije i integraciju), s 2 752 milijuna EUR na 5 391,5 milijuna EUR do kraja 2017., te da se između 2014. i 2017. broj osoba iz ciljnih skupina kojima je pružena pomoć (u sustavima prihvata i azila) povećao s 148 045 na 297 083 te da je, među njima, udio osoba koje su imale koristi od pravne pomoći narastao s 18 395 (12,4 %) na 56 933 (19,1 %);

90.  ističe da se smatra da glavna korist na razini Unije proizlazi iz transnacionalne dimenzije djelovanja kao što je Europska migracijska mreža, ali i iz podjele opterećenja, što se osobito podupire hitnom pomoći i mehanizmima premještanja;

91.  napominje da je broj povratnika koje je sufinancirao FAMI 2017. iznosio 48 250, u usporedbi s 5 904 2014. te da se od onih vraćenih, udio prisilnih povrataka povećao s jedne četvrtine (25 %) 2014. na polovicu (50 %) 2017., dok je prijavljeni broj osoba koje su se dobrovoljno vratile 2017. iznosio 17 736; osim toga, napominje da ne postoji ključni pokazatelj uspješnosti kojim se mjeri rad na zaštiti zakonitih i nezakonitih migranata kojima je zaštita najpotrebnija, žena i djece;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

92.  ističe da je Revizorski sud izrazio žaljenje zbog toga što u računovodstvenoj dokumentaciji nacionalnih programa FAMI-ja i ISF-a (Fond za unutarnju sigurnost), koje je Komisija odobrila 2017., nije napravljena razlika između pretfinanciranja (predujmova) država članica krajnjih korisnika i plaćanja izvršenih u svrhu povrata stvarno nastalih troškova, čime se Komisiji onemogućuje da dobije informacije o tome koliko je doista potrošeno;

93.  u tom pogledu zahtijeva od Komisije da od država članica zatraži da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za svoje nacionalne programe u sklopu FAMI-ja i ISF-a prikazane iznose razvrstavaju na povrate, pretfinanciranje i stvarno nastale rashode i da od 2018. nadalje u svoja godišnja izvješća o radu uvrštavaju podatke o stvarnoj potrošnji sredstava za svaki pojedini fond;

94.  ističe da DG HOME za FAMI i ISF navodi samo stopu pogreške iz koje su već izuzeti financijski ispravci, zbog čega je nejasno koji su ispravci učinjeni i koja je stvarna stopa pogreške za plaćanja za 2017.;

95.  prima na znanje opažanje Revizorskog suda u kojem se tvrdi da presložena birokracija može biti jedan od razloga za zaostatak odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i preporučuje Komisiji da pojednostavni regulatorne zahtjeve uvedene za nacionalna tijela uključena u upravljanje FAMI-jem i ISF-om kako bi se olakšala brza uporaba dostupnih sredstava, poboljšala transparentnost i povećala odgovornost za rashode AMIF-a i ISF-a;

96.  ističe da je Revizorski sud utvrdio nedosljednosti u načinu na koji su države članice obrađivale prihvatljivost poreza na dodanu vrijednost koji su prijavila javna tijela i poziva Komisiju da državama članicama pruži smjernice u pogledu provedbe FAMI-ja i ISF-a navodeći da, kada javna tijela provode mjere Unije, sufinanciranje Unije ne smije prijeći ukupan prihvatljiv rashod ne uključujući PDV;

97.  daje sljedeće preporuke:

   (a) da Komisija definira i uspostavi uravnoteženu i sveobuhvatnu migracijsku politiku na temelju načela solidarnosti i partnerstva umjesto razmatranja migracijske politike kao pitanja kriznog upravljanja;
   (b) da DG HOME uvede ključni pokazatelj uspješnosti u vezi s položajem najugroženijih migranata, posebno djece, žena i djevojčica izbjeglica, kako bi se spriječilo i izbjeglo zlostavljanje i trgovanje ljudima;
   (c) da DG HOME sustavno navodi stope pogreške za plaćanja i stopu preostale pogreške;
   (d) da Komisija zatraži od država članica da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za svoje nacionalne programe u sklopu FAMI-ja i ISF-a prikazane iznose razvrstavaju na povrate, pretfinanciranja i stvarno nastale rashode te da u svojem godišnjem izvješću o radu od 2018. i nadalje navodi stvarnu potrošnju za svaki pojedini fond;

98.  izražava duboku zabrinutost zbog nedostataka u upravljanju i revizijama EASO-a; smatra neprihvatljivim činjenicu da ih Komisija nije pratila na učinkovit način te nije brzo intervenirala kako bi riješila situaciju; poziva Komisiju da stalno nadzire agencije koje djeluju u okviru naslova 3.;

99.  izražava zabrinutost zbog toga što postoji rizik da se novac Unije predviđen za razvoj koristi u druge svrhe, primjerice borbu protiv nezakonitih migracija ili vojno djelovanje;

IZRAVNO UPRAVLJANJE

100.  ističe da je Revizorski sud za 2017. utvrdio najvišu procijenjenu stopu pogreške u potrošnji u okviru „Konkurentnost za rast i radna mjesta”, koja je iznosila 4,2 %; napominje da je riječ o rashodima kojima izravno upravlja Komisija i za koje je Komisija samostalno i izravno odgovorna; očekuje od Komisije da donese hitni akcijski plan za poboljšanje situacije i provedbu svih mjera kojima raspolaže za smanjenje razine pogrešaka u rashodima;

101.  izražava žaljenje zbog toga što 66 od 130 transakcija koje je ispitao Revizorski sud (51 %) sadržava pogreške te zbog toga što su u 17 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili korisnici, Komisija ili neovisni revizor imali dovoljno informacija prikazanih u zahtjevu za nadoknadu troškova (npr. netočan tečaj ili trošak nastao izvan razdoblja izvješćivanja) za sprečavanje ili otkrivanje i ispravljanje pogreške prije prihvaćanja rashoda; naglašava da bi procijenjena stopa pogreške za to poglavlje bila manja za 1,5 postotnih bodova da je Komisija pravilno iskoristila sve informacije kojima je raspolagala;

102.  potiče Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za poboljšanje uporabe dostupnih informacija koje su joj na raspolaganju, za sprečavanje i ispravljanje pogrešaka prije izvršenja plaćanja, kako bi se vratila na pozitivan trend smanjenja stope pogreške prethodnih godina (5,6 % 2014., 4,4 % 2015. i 4,1 % 2016.);

103.  napominje da Revizorski sud nije utvrdio zasebnu stopu pogreške za sigurnost i građanstvo jer se samo mali dio (2 %) proračunskih plaćanja 2017. odnosi na to područje, no da je DG HOME prikazao sljedeće stope pogreške u svojem godišnjem izvješću o radu koje Revizorski sud, međutim, nije provjerio:

   (a) Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima (SOLID): stopa otkrivene pogreške od 2,26 % i stopa preostale pogreške od 0,75 %;
   (b) Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) te Fond za unutarnju sigurnost (ISF): stopa otkrivene pogreške od 0 % i stopa preostale pogreške od 1,54 %;
   (c) Decentralizirane agencije pod neizravnim upravljanjem: stopa preostale pogreške manja od 2 %;

104.  napominje da Revizorski sud za 2017. nije izračunao stopu pogreške za sredstva Unije utrošena u okviru naslova 4. VFO-a „Globalna Europa” te da je ta odluka donesena prema općoj strategiji Revizorskog suda da smanji svoje sadržajno ispitivanje i djelomično se osloni na takozvani „rad drugih”;

105.  prima na znanje pozitivan pomak stope preostale pogreške kako je utvrđeno studijama stope preostale pogreške koje su naručili DG DEVCO i DG NEAR te napominje da je najizglednija procjena reprezentativne stope preostale pogreške za transakcije DG-a DEVCO iznosila 1,18 % u usporedbi s 1,67 % 2016. i 2,2 % 2015., dok je za transakcije DG-a NEAR iznosila 0,67 %;

106.  napominje, međutim, da se stopa preostale pogreške DG-a DEVCO i DG-a NEAR ne odnosi samo na uzorak svih plaćanja za aktualne projekte, nego se izračunava na temelju transakcija samo iz zaključenih ugovora za koje su provedene kontrole i provjere, zbog čega su analizirana samo plaćanja prije 2017., ali ne i stvarna stopa pogreške u plaćanjima za 2017.;

107.  prima na znanje činjenicu da je Revizorski sud utvrdio da su studije stope preostale pogreške bile u načelu prilagođene svrsi, premda je Revizorski sud izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog kvalitete tih studija;

108.  sa zabrinutošću napominje da je unatoč dobrim rezultatima u smislu stope pogreške jedino područje potrošnje s indikativnom stopom pogreške iznad 2 % područje „Izravno upravljanje – bespovratna sredstva”, sa stopama pogreške od 2,8 % za DG NEAR i 2,12 % za DG DEVCO;

109.  poziva DG RTD da u svojem godišnjem izvješću o radu objavi preporuke za pojedine zemlje;

110.  ističe izrazito negativne zaključke Revizorskog suda o javno-privatnim partnerstvima(87) te preporuku Revizorskog suda da se prestane promicati intenzivnija i raširenija uporaba javno-privatnih partnerstava unutar Unije; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir tu preporuku kada je riječ o javno-privatnim partnerstvima u zemljama u razvoju, gdje je okruženje za uspješnu provedbu javno-privatnih partnerstava još teže nego unutar Unije;

111.  pozdravlja rezultate ostvarene 2017. u okviru tri potprograma Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI); usmjerava pozornost na važnost potpore EaSI-ja te, osobito, njegove mreže Progress i Europske mreže službi za zapošljavanje (EURES), u provedbi europskog stupa socijalnih prava; međutim, sa zabrinutošću napominje da se u tematskom odjeljku socijalnog poduzetništva u okviru potprograma EaSI-ja Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo i dalje ne ostvaruju očekivani rezultati; cijeni činjenicu da Komisija usko surađuje s Europskim investicijskim fondom kako bi se zajamčilo iskorištavanje svih sredstava u okviru tematskog odjeljka socijalnog poduzetništva;

Istraživanja i inovacije

Uspješne priče

112.  sa zadovoljstvom napominje da je uz sufinanciranje Unije u sklopu programa Obzor 2020. Gérard Mourou s drugim istraživačima dobio Nobelovu nagradu za fiziku za istraživanje vrlo kratkih i iznimno oštrih laserskih zraka kojima se olakšava refrakcijska operacija oka te da je Međunarodni konzorcij za istraživanje rijetkih bolesti (IRDIRC) postigao svoj cilj koji se odnosio na omogućivanje 200 novih terapija za rijetke bolesti tri godine prije predviđenog roka;

113.  osim toga napominje da je preko aktivnosti Marie Skłodowska-Curie Obzor 2020. financirao 36 000 istraživača u svim fazama njihove karijere, neovisno o njihovoj dobi i nacionalnosti te da je dvoje od troje istraživača koji su 2017. dobili Nobelovu nagradu za kemiju za optimiziranje elektronskih mikroskopa sudjelovalo u aktivnostima Marie Skłodowska-Curie i drugim istraživačkim projektima koje je financirala Unija;

114.  pozdravlja pokretanje prve faze pilot-projekta Europskog vijeća za inovacije u listopadu 2017., kao dijela programa rada za razdoblje 2018. – 2020. Obzora 2020., uz financijska sredstva u iznosu od 2,7 milijarde EUR, čiji je cilj poduprijeti vrhunske inovatore, start-upove, mala poduzeća i istraživače s idejama koje se snažno razlikuju od postojećih proizvoda, usluga ili poslovnih modela, visokorizične su i imaju potencijala rasti na međunarodnoj razini;

115.  napominje da Komisija razmatra mogućnost još većeg proširenja uporabe pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, posebice uporabom financiranja paušalnim iznosima;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

116.  napominje da se prema europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama uspješnost Unije u pogledu inovacija povećala za 5,8 % od 2010.; međutim, napominje da nije bilo konvergencije između zemalja Unije; napominje da sljedeće zemlje imaju najviše koristi od sredstava iz Obzora 2020. (neto iznos potraživanja sudionika za doprinos Unije u eurima): Njemačka 5 710 188 927,8 / Ujedinjena Kraljevina 5 152 013 650,95 / Francuska 3 787 670 675,13; poziva Komisiju da obrati veću pozornost na zemljopisnu raspodjelu sredstava za istraživanja u cilju doprinosa stvaranju jednakih uvjeta za rast i radna mjesta u europskom istraživačkom području;

117.  napominje da Komisija priznaje da u okviru uspješnosti Obzora 2020. postoje određene manjkavosti, što procjenu napretka programa u odnosu na sve njegove ciljeve čini težom u danom trenutku; očekuje da će se prijedlozima za sljedeći VFO programa Obzor Europa ispraviti te manjkavosti i žali što se ne razmatraju nikakve mjere za poboljšanje okvira uspješnosti u trenutačnom razdoblju;

118.  napominje da je u godišnjem izvješću o radu DG-a RTD navedeno šest različitih stopa pogreške, tri za Sedmi okvirni program i tri za Obzor 2020.; ističe da se takvim pristupom ne olakšavaju transparentnost i odgovornost te ih treba smjesta poboljšati; međutim, prihvaća činjenicu da su razmatrana dva različita programa u okviru dva različita financijskih razdoblja;

Sigurnost i građanstvo

Neke uspješne priče

119.  ističe da je DG HOME raspolagao proračunom od 1 831 milijuna EUR za migracije i 313,75 milijuna EUR za sigurnost te da se početni ukupni proračun od 6,9 milijardi EUR za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. sustavno povećavao od 2015. do 2017. za 3,9 milijardi EUR;

120.  napominje da je proračun kojim raspolaže DG HOME i broj članova njegova osoblja povećan radi suočavanja s pojačanim aktivnostima u kontekstu migracijske krize i prijetnji unutarnjoj sigurnosti; u kontekstu ljudskih resursa, DG HOME je krajem 2017. imao 556 članova osoblja, u usporedbi s 480 2016. godine;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

121.  sa zabrinutošću napominje da je ritam korištenja sredstava kojima raspolaže DG HOME doveo do povećanja od 24 % ukupne razine nepodmirenih obveza na kraju 2017. te da dobra stopa izvršenja za 2017. odražava činjenicu da je dio odobrenih sredstava za preuzimanje obveza prenesen u 2018.;

122.  izražava zabrinutost zbog znatnih slabosti utvrđenih u sustavima upravljanja i kontrole EASO-a koje opravdavaju izražavanje zadrške u pogledu rizika za ugled; međutim, naglašava da je DG HOME reagirao uvođenjem postupka suodlučivanja izvršnog odbora i uspostavom novog rukovodstva EASO-a kako bi se stanje dovelo pod kontrolu;

123.  ponovno zahtijeva da se u proračunskim linijama koje se odnose na Program o pravima, jednakosti i građanstvu 2014. – 2020. navedu iznosi sredstava dodijeljenih svakom od ciljeva Programa usmjerenih na rodnu ravnopravnost, čime bi se mogla zajamčiti odgovornost za sredstva posvećena tom cilju;

124.  ponovno poziva na uvođenje posebne proračunske linije za cilj programa Daphne kako bi se pokazala predanost Unije u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama; poziva na povećanje sredstava u ovoj proračunskoj liniji i na promjenu smanjenja sredstava namijenjenih programu Daphne u razdoblju 2014. – 2020.; poziva na ulaganje stalnih napora u povećanje razine osviještenosti o bespovratnim sredstvima uključenima u poseban cilj programa Daphne zajedno s mjerama za pojednostavnjenje povezanih administrativnih postupaka;

Globalna Europa

Neke uspješne priče

125.  ističe da je rad Revizorskog suda na pravilnosti transakcija otkrio da je Komisija ojačala svoje sustave kontrole, što je dovelo do proporcionalno manje pogrešaka nego u proteklim izjavama o jamstvu;

126.  napominje da je Revizorski sud također provjerio uspješnost sedam projekata; pozdravlja činjenicu da je svih sedam projekata imalo relevantne pokazatelje uspješnosti te da je okvir bio dobro strukturiran i imao ostvarive rezultate;

127.  prima na znanje tematsko izvješće Revizorskog suda o pomoći Unije Mjanmaru/Burmi te odgovor Komisije; pozdravlja, u tom kontekstu, činjenicu da je Unija imala vodeću ulogu u pružanju potpore razvojnim prioritetima, u zahtjevnim uvjetima i s ograničenim brojem osoblja; napominje, međutim, da je utvrđeno da je pomoć Unije bila samo djelomično učinkovita; slaže se s Revizorskim sudom da je potrebno usmjeriti više pozornosti na mobilizaciju domaćih prihoda, osobito u gospodarstvima u usponu; u svjetlu dokumentiranih zlodjela koje je počinila vojska Mjanmara, izražava duboku zabrinutost zbog kontinuirane sektorske potpore koja se iz proračuna Unije pruža Mjanmaru;

128.  poziva da se preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; smatra da bi države trebala primati tim veću potporu Unije što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

129.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

130.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; ističe potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u zahvaćenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

131.  sa zabrinutošću napominje da je Revizorski sud utvrdio da se ponavljaju pogreške prekomjernog odobrenja rashoda u međuplaćanjima;

132.  ponovno žali što izvješća o upravljanju vanjskom pomoći voditelja delegacija Unije nisu priložena godišnjim izvješćima o radu DG-a DEVCO i DG-a NEAR, kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što se sustavno smatraju povjerljivima iako se oni, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

133.  sa zabrinutošću napominje velik broj ugovora dodijeljenih iznimno ograničenom broju nacionalnih razvojnih agencija, uz popratni rizik ponovne nacionalizacije politike Unije, što je protivno interesima veće integracije vanjske politike Unije; potiče Komisiju da tijelu nadležnom za davanje razrješnice omogući pristup ocjeni na temelju stupova, i to na način da bude javno dostupna; u tom pogledu sa zabrinutošću napominje trgovinsku usredotočenost tih nacionalnih tijela koje je Komisija pozvala da ograniče pristup takvim informacijama; poziva Komisiju da što prije moguće osnaži i konsolidira nadzor nad postupcima tržišnog natjecanja i ugovaranja kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja između tog ograničenog broja izrazito subvencioniranih nacionalnih agencija i drugih javnih i privatnih subjekata s jasnom europskom misijom;

134.  sa zabrinutošću napominje da je Revizorski sud utvrdio da studije stope preostale pogreške imaju određena ograničenja jer je riječ o studijama, a ne revizijama, te da stoga ne prate međunarodne revizijske standarde i uključuju vrlo ograničene provjere javne nabave;

135.  za studije stope preostale pogreške za godine od 2019. nadalje, poziva DG NEAR i DG DEVCO da izvođačima studija pruže preciznije smjernice o provjerama postupaka javne nabave koji se provode na drugoj razini te da podijele statistički skup za stopu preostale pogreške na slojeve na temelju inherentnog rizika projekata, obraćajući veću pozornost na bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem, a manju na transakcije proračunske potpore;

136.  zahtijeva od Komisije da poduzme potrebne mjere kako bi riješila nedostatke koje je otkrila njezina Služba za unutarnju reviziju i pretvorila izvješće o upravljanju vanjskom pomoći u pouzdan i potpuno javan dokument koji primjereno potkrepljuje izjavu o jamstvu voditelja delegacija i glavnog direktora DG-a DEVCO;

137.  smatra da bi Komisija tijekom pružanja vanjske pomoći veću pozornost trebala obraćati na poštovanje ljudskih prava u zemljama primateljicama, u skladu s Poveljom UN-a;

138.  izražava zabrinutost zbog nedovoljne vidljivosti izvora iz kojih Unija financira projekte; apelira na Komisiju da poveća tu vidljivost i poboljša komplementarnost djelovanja različitih instrumenata;

139.  izražava duboku zabrinutost zbog aktualnog trenda u prijedlozima Komisije da se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(88) kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI); podsjeća da je legalitet potrošnje sredstava Unije ključno načelo dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasno izraženim pravnim odredbama; podsjeća da je Instrument za razvojnu suradnju prije svega instrument namijenjen borbi protiv siromaštva;

140.  izražava žaljenje zbog toga što je u svakom godišnjem izvješću o radu od 2012. Glavna uprava Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj morala izraziti zadršku o zakonitosti temeljnih transakcija, što ukazuje na ozbiljne unutarnje manjkavosti u upravljanju;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

141.  napominje da je 2017. bila 25. obljetnica programa LIFE; ističe da je tim programom osigurano 222 milijuna EUR za sufinanciranje 139 novih projekata; naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se smanjila kašnjenja u plaćanjima u okviru programa LIFE, s obzirom na to da je 2017. godine 5,8 % plaćanja premašilo zakonske rokove (u odnosu na 3,9 % 2016. te 12 % 2015. godine);

142.  ističe da je evaluacija sredinom razdoblja programa LIFE, koja obuhvaća razdoblje od 2014. do 2015., objavljena 2017.; napominje da je, s obzirom na to da većina projekata tada još nije bila započela i da je mali broj projekata bio gotov, ta evaluacija uglavnom bila usmjerena na postupke uspostavljene radi postizanja ciljeva programa LIFE te je zaključeno da program LIFE pruža dodanu europsku vrijednost, istodobno ukazujući na moguća poboljšanja; naglašava da postupci upravljanja subvencijama, a osobito postupci u pogledu podnošenja zahtjeva i izvještavanja, ne trebaju samo biti pojednostavljeni, već i znatno ubrzani;

143.  napominje da uvjeti odluke o eksternalizaciji za suradnju s Izvršnom agencijom za mala i srednja poduzeća (EASME) u pogledu osoblja upućuju na to da je broj zaposlenika u DG-u ENV nedostatan za aktivnosti u okviru programa LIFE, zbog čega će možda biti potrebno dodatno preispitati metode i način rada unutar te glavne uprave;

144.  ističe da su sustavi unutarnje kontrole DG-a ENV i DG-a CLIMA koji su podvrgnuti reviziji samo djelomično djelotvorni jer se neke vrlo važne preporuke još trebaju primijeniti, u skladu s dogovorenim akcijskim planovima;

145.  naglašava da DG CLIMA i DG BUDG prate cilj uključivanja udjela od 20 % za klimatska pitanja u višegodišnji financijski okvir te DG CLIMA podržava druge glavne uprave u uvrštavanju klimatskih politika u njihove aktivnosti; žali što je u 2017. samo 19,3 % proračuna Unije potrošeno na aktivnosti povezane s klimatskim promjenama te da se procjenjuje da će prosjek za te aktivnosti u razdoblju 2014. – 2020. iznositi samo 18,8 %;

146.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su zadrške povezane s reputacijskim rizikom u pogledu preostalih znatnih sigurnosnih nedostataka utvrđenih u registru EU-a za sustav za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) ponovno izražene i u godišnjem izvješću o radu DG-a CLIMA za 2017.;

147.  žali zbog toga što je 2017. prosječna stopa preostale pogreške Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) dosegla 2,5 % za ukupnu aktivnost u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, čime je premašen prag značajnosti od 2 %; napominje da je do toga došlo zbog precijenjenih troškova u zahtjevima država članica za njihov povrat, u okviru strukturnih promjena uvedenih za upravljanje i nadzor zahtjeva u jednoj državi članici; traži od DG-a SANTE da poduzme sve potrebne mjere kako se to u budućnosti ne bi ponovilo tako da, na primjer, poveća upotrebu mjera pojednostavljenja koje nudi Financijska uredba;

148.  naglašava da je 2017. DG SANTE objavio srednjoročnu evaluaciju zajedničkog financijskog okvira za prehrambeni lanac 2014. – 2020. u kojoj je zaključeno da trenutačni okvir dobro funkcionira i pridonosi postizanju dodane vrijednosti Unije; napominje da Komisija, u skladu s preporukom Revizorskog suda, radi na razvoju metodologije analize troškovne učinkovitosti za područje prehrambenog lanca u cilju konsolidacije budućih ekonomskih evaluacija djelovanja financiranih sredstvima Unije;

Promet i turizam

149.  napominje da je 2017. godine Komisija odabrala 152 projekta u okviru CEF-a u području prometa, u iznosu od 2,7 milijardi EUR, uz ukupne investicije u iznosu od 4,7 milijardi EUR, uključujući drugo javno i privatno financiranje; ponavlja važnost financiranja u okviru CEF-a za dovršenje mreže TEN-T, uspostavu jedinstvenog europskog prometnog prostora, razvoj prekograničnih veza i uspostavu veza koje nedostaju;

150.  poziva europske koordinatore mreže TEN-T da provedu detaljnu procjenu dovršenih projekata i ostvarenih poboljšanja na koridorima mreže TEN-T u postojećem programskom razdoblju i da je dostave Komisiji i Parlamentu;

151.  poziva Komisiju da, pravovremeno u odnosu na predstavljanje prijedloga za sljedeći VFO, predstavi jasnu procjenu učinka koji je EFSU u sektoru prometa imao na druge financijske instrumente, osobito na CEF, te na usklađenost dužničkog instrumenta za CEF s drugim inicijativama Unije; zahtijeva da se u toj procjeni predstavi jasna analiza geografske raspodjele ulaganja u prometnom sektoru; međutim, podsjeća da se iznos novca potrošen u okviru nekog financijskog instrumenta ne bi trebao smatrati jedinim bitnim kriterijem koji treba koristiti pri procjeni uspješnosti; stoga poziva Komisiju da produbi procjenu postignuća ostvarenih u okviru projekata u području prometa koje financira Unija te da izmjeri njihovu dodanu vrijednost;

152.  pozdravlja rezultate poziva na mješovito financiranje CEF-a 2017. i odluku o povećanju njegova proračuna na 1,35 milijardi EUR, čime se potvrđuju važnost i dodana vrijednost upotrebe bespovratnih sredstava Unije u kombinaciji sa sredstvima Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući u obliku javno-privatnih partnerstava; smatra da bi CEF-om stoga trebalo nastaviti podržavati djelovanja koja omogućavaju kombiniranje bespovratnih sredstava Unije s drugim izvorima financiranja, pri čemu bi bespovratna sredstva ostala vodeći instrument financiranja;

153.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije, u okviru svoje revizije nadzora koji Komisija provodi nad financijskim instrumentima CEF-a, otkrila da postoji vrlo niska stopa izvršenja financijskih instrumenata u okviru CEF-a te da je većina proračunskih sredstava prvotno izdvojenih za financijske instrumente CEF-a (2,43 milijarde EUR) preraspodijeljena u proračunske linije bespovratnih sredstava CEF-a, nakon čega je preostalo samo 296 milijuna EUR za financijske instrumente CEF-a do 2020.; osim toga, napominje da je jedan od ponuđenih razloga taj da se kriteriji prihvatljivosti financijskih instrumenata CEF-a i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u velikoj mjeri preklapaju te da su se potencijalni projekti koji zadovoljavaju kriterije CEF-a financirali u okviru EFSU-a jer on ima veći politički prioritet i šire područje primjene; poziva Komisiju da, kad je riječ o CEF-u, podigne razinu osviještenosti korisnika o pravilima prihvatljivosti, posebice na način da jasno izrazi razliku između ugovora o provedbi i podugovora, što je najviše zbunjivalo korisnike; poziva Komisiju da se pobrine da financijski instrumenti dopunjavaju jedni druge, a ne da se zamjenjuju;

154.  napominje da je 2017. prva godina za koju se provela revizija CEF-a te da će biti potrebne još dvije ili tri godine kako bi se izračunala vjerodostojna stopa pogreške za sve sektore CEF-a; međutim, pozdravlja činjenicu da su stope pogreške za CEF i TEN-T utvrđene u revizijama za 2017. bile vrlo niske;

155.  izražava zabrinutost zbog toga što je Služba za unutarnju reviziju Komisije pronašla značajne manjkavosti u sadašnjem sustavu DG-a MOVE u pogledu nadzora nad politikom sigurnosti zračnog i pomorskog prometa te je iznijela tri vrlo važne preporuke; poziva DG MOVE da u potpunosti provede akcijski plan pripremljen za rješavanje pitanja utvrđenih rizika;

Kultura i obrazovanje

156.  pozdravlja postignuća programa Erasmus u čijim je aktivnostima mobilnosti tijekom 30 godina, od 1987., sudjelovalo 9 milijuna osoba, uključujući mlade, studente i odnedavno članove osoblja; naglašava veliku europsku dodanu vrijednost tog programa i njegovu ulogu u ostvarivanju strateških ulaganja u mlade Europljane;

157.  napominje da se u sklopu programa Erasmus treba učiniti više kako bi on bio dostupniji marginaliziranim skupinama, a posebno osobama s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama, osobama koje su u zemljopisno nepovoljnom položaju, osobama koje su rano napustile školovanje, pripadnicima manjina, onima koji su u nepovoljnom socioekonomskom položaju itd.;

158.  zabrinut je zbog slabe prihvaćenosti Instrumenta jamstva za studentske zajmove u okviru programa Erasmus plus, kao i zbog njegove nedovoljne zemljopisne pokrivenosti koja je ograničena na banke u trima zemljama i na sveučilišta u još dvjema; snažno potiče Komisiju i Europski investicijski fond da uspostave provedbenu strategiju kako bi se maksimalno povećala djelotvornost Instrumenta do 2020. ili da umjesto toga olakšaju preraspodjelu neiskorištenih sredstava u samom programu i omoguće bolju pokrivenost sredstvima djelovanja u različitim potprogramima;

159.  zabrinut je zbog i dalje niske stope uspješnosti projekata u okviru programa Europa za građane i potprograma Kultura programa Kreativna Europa (21 % odnosno 22 % 2017.); naglašava da je prikladnija razina financiranja presudna za popravljanje tih nezadovoljavajućih rezultata koji su kontraproduktivni za ciljeve samog programa jer odvraćaju građane od sudjelovanja;

160.  ističe ulogu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) u provedbi triju programa iz područja kulture i obrazovanja; no izražava zabrinutost zbog toga što je revizijom programa dodjele bespovratnih sredstava za programe Erasmus plus i Kreativna Europa utvrđena manjkavost u internoj kontroli EACEA-e; napominje da je Komisijina Služba za unutarnju reviziju i sama utvrdila nedostatke u procesu upravljanja bespovratnim sredstvima za Erasmus plus koji provodi EACEA; stoga smatra da Komisija i EACEA ne bi smjele imati ikakve poteškoće u poduzimanju potrebnih korektivnih mjera kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i najviša kvaliteta provedbe programa u području kulture i obrazovanja;

NEIZRAVNO UPRAVLJANJE I FINANCIJSKI INSTRUMENTI

161.  napominje da je Komisija 2017. potpisala ugovore s agencijama UN-a u vrijednosti od gotovo 253,5 milijuna EUR doprinosa iz proračuna Unije, pri čemu su najveći korisnici bili Program UN-a za razvoj (119,21 milijun EUR), UNICEF (29,34 milijuna EUR) i Ured UN-a za projektne usluge (20,05 milijuna EUR), kao i ugovore sa Svjetskom bankom vrijedne 174,11 milijuna EUR;

162.  s obzirom na promjenu u načinima pružanja pomoći od izravnih bespovratnih sredstava prema uzajamnim fondovima i mješovitom financiranju, uključujući u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, poziva Vijeće, Komisiju i Europsku investicijsku banku da donesu međuinstitucionalni sporazum s Europskim parlamentom o transparentnosti, odgovornosti i parlamentarnom nadzoru na temelju načela politike utvrđenih u Novom europskom konsenzusu o razvoju;

163.  pozdravlja preporuke Revizorskog suda za poboljšanje transparentnosti sredstava Unije koje koriste nevladine organizacije objavljene u tematskom izvješću br. 2018/35, u kojem se, među ostalim, Komisiji preporučuje da poveća pouzdanost informacija o nevladinim organizacijama u svojem računovodstvenom sustavu i da poboljša informacije koje se prikupljaju o sredstvima kojima se koriste nevladine organizacije; stoga poziva Komisiju da te prijedloge provede prije kraja tekućeg mandata;

164.  u potpunosti uviđa kompleksnost brojnih izazova i potrebu za pružanjem višedimenzionalnih i komplementarnih odgovora, ali inzistira da mehanizmi financiranja budu jasni te da se poštuju međunarodne obveze;

165.  napominje da se broj financijskih instrumenata znatno povećao, što omogućuje nove prilike za mješovito financiranje u prometnom sektoru, no istovremeno stvara složenu mrežu mehanizama izvan proračuna Unije; izražava zabrinutost zbog toga što bi se korištenjem tih instrumenta izvan proračuna Unije mogla stvoriti opasnost od narušavanja razine odgovornosti i transparentnosti s obzirom na to da izvješćivanje, revizija i javni nadzor nisu usklađeni; poziva Komisiju da pronađe način na koji bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati, a posebno način na koji se najbolje može osigurati da ukupni financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politike Unije i jamčenje odgovornosti, transparentnosti i mogućnosti provedbe revizije;

EFSU

166.  ističe da je proračunsko tijelo povećalo jamstvo u okviru EFSU-a sa 16 milijardi EUR na 26 milijardi EUR, a ciljni opseg ulaganja s 315 milijardi EUR na 500 milijardi EUR te da je do kraja 2017. Grupa EIB-a sklopila ugovore u vrijednosti od 36,7 milijardi EUR (2016.: 21,3 milijarde EUR);

167.  napominje da je, prema podacima Revizorskog suda, 64 % ukupne vrijednosti ugovora EFSU-a koje je Grupa EIB-a sklopila do kraja 2017. koncentrirano u šest država članica: Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Poljskoj;

168.   izražava žaljenje zbog činjenice da je samo 20% financiranja EFSU-a bilo namijenjeno projektima koji pridonose ublažavanju klimatskih promjena i koji se bave prilagodbom na te promjene, dok je standardni portfelj EIB-a postigao prag od 25 %; poziva Komisiju da predloži održive mogućnosti financiranja i stvori povoljno ulagačko okruženje kojim se odražavaju obveze i opći ciljevi Unije, u cilju poticanja inovacija te gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije unutar Unije, kao i jačanja socijalne dimenzije ulaganja premošćivanjem investicijskog jaza u socijalnom sektoru i vođenjem računa o sigurnosti infrastrukture;

169.  poziva Komisiju da zajamči da upravljačka tijela EFSU-a prilikom sklapanja ugovorâ uzmu u obzir potrebu za odgovarajućom zemljopisnom ravnotežom te da o postignutom napretku izvješćuju Parlament;

Istraživačko područje

170.  napominje da je u kontekstu plaćanja Komisija 2017. uložila 11,2 milijarde EUR u područje istraživanja i inovacija, od čega je 58 % pod izravnim upravljanjem, a 42 % dodijeljeno preko posebno zaduženih tijela te da je od potonjih ulaganja 18,2 % (583 milijuna EUR) izvršeno preko zajedničkih poduzeća, a 16,8 % (540 milijuna EUR) raspodijeljeno preko Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF);

171.  poziva Komisiju da Odbor za proračunski nadzor tijekom druge polovice 2019. obavijesti o provedbi i rezultatima financijskih instrumenata u području istraživanja;

Uzajamni fondovi

172.  ističe da je pomoć zemljama koje nisu članice Unije pružena u velikoj mjeri preko alternativnih modela financiranja, kao što su uzajamni fondovi i Instrument za izbjeglice u Turskoj, čime se povećava složenost postojećih financijskih struktura; međutim, priznaje da su ti instrumenti omogućili brzo reagiranje na izazovne okolnosti i donijeli fleksibilnost;

173.  ističe da udruživanje sredstava iz Europskog razvojnog fonda, proračuna Unije i drugih donatora uzajamnih fondova ne bi za posljedicu trebalo imati da novac označen za politiku razvoja i suradnje ne dospijeva do svojih uobičajenih korisnika ili da nije namijenjen svojim prvotnim ciljevima kao što su iskorjenjivanje siromaštva i promicanje temeljnih prava;

174.  ističe da povećano korištenje uzajamnih fondova također proizlazi iz nedostatka fleksibilnosti koja je trenutačno moguća u okviru proračuna Unije;

175.  naglašava da se, budući da mehanizmi izvješćivanja, revizije i javnog nadzora nisu usklađeni, a za ostvarivanje politika Unije sve se češće osim proračuna Unije upotrebljavaju i drugi financijski mehanizmi, stvara rizik od narušavanja takve razine odgovornosti i transparentnosti; stoga poziva Komisiju da razmotri ukidanje uzajamnih fondova, osobito kada njihova „hitnost” nije dobro opravdana, kada nisu u mogućnosti privući značajne doprinose drugih donatora, kada postoji rizik od povrede temeljnih prava ili kada su uključena tijela trećih zemalja koja ne poštuju temeljna prava;

Instrument za Tursku

176.  napominje da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću 27/2018 o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj utvrdio da je, u izazovnom kontekstu, Instrument za izbjeglice u Turskoj brzo mobilizirao 3 milijarde EUR za brzi odgovor na izbjegličku krizu, ali da nije u cijelosti postigao svoj cilj učinkovite koordinacije tog odgovora ili dovoljnu vrijednost za novac; poziva Komisiju da provede sve preporuke Revizorskog suda o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj, posebice u pogledu poboljšanja praćenja i izvješćivanja o projektima pomoći u gotovini te poboljšanja okruženja u kojemu djeluju (međunarodne) nevladine organizacije, u suradnji s turskim vlastima, kao i da osigura da se sredstva usmjeravaju u projekte povezane s izbjeglicama, a ne da se koriste u druge svrhe; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o usklađenosti financiranih mjera s temeljnom pravnom osnovom;

177.  osim toga, napominje da su, prema podacima Revizorskog suda, projekti podvrgnuti reviziji pružili korisnu potporu izbjeglicama te da je većina njih postigla svoje ciljeve, no da polovica još nije postigla očekivane rezultate;

178.  napominje da je Europski ombudsman zaključio da Komisija treba učiniti više kako bi se zajamčilo da se Izjavom EU-a i Turske poštuju temeljna prava EU-a te stoga poziva Komisiju da u svoje odluke u okviru tog instrumenta sustavno uključuje razmatranja o temeljnim pravima, uključujući putem procjena učinka na temeljna prava; poziva Komisiju da o tome redovito podnosi izvješće Parlamentu;

179.   izražava žaljenje zbog toga što je istraga Europske mreže za istraživačku suradnju (EIC) pobudila sumnje oko korištenja sredstava tog instrumenta; poziva Komisiju da pomno istraži taj predmet i o rezultatima izvijesti Parlament;

180.  poziva DG DEVCO da do 2020. ponovno razmotri postojeće smjernice za korisnike projekata provedenih u okviru neizravnog upravljanja, u cilju osiguranja da se planirane aktivnosti pravodobno provode i pridonose praktičnoj uporabi rezultata projekata kako bi se dobila najbolja vrijednost za novac;

181.  napominje da Revizorski sud navodi da stopa pogreške u rashodima za područje „Administracija” nije bila značajna; međutim, sa zabrinutošću navodi da je stopa pogreške veća u usporedbi s prethodnom godinom (0,55 % za 2017. i 0,2 % za 2016.);

182.  napominje da je Revizorski sud, premda nije našao značajne manjkavosti, utvrdio područja u kojima i dalje ima prostora za poboljšanje;

Međunarodna upravljačka skupina

183.  napominje da je Sud Europske unije u svojoj konačnoj i neopozivoj presudi od 31. siječnja 2019. u predmetu Međunarodne upravljačke skupine(89) poništio dvije odluke Komisije, točnije: 1)nesklapanje novih sporazuma o delegiranju za neizravno upravljanje s Međunarodnom upravljačkom skupinom od 8. svibnja 2015. i 2) preraspodjelu 10 milijuna EUR iz Međunarodne upravljačke skupine njemačkome javnom subjektu GIZ-u za ugovor o tehničkoj pomoći trgovinskoj politici Mjanmara: nadalje napominje da je Sud presudio da je potrebno odlučiti o iznosu financijske naknade koja se treba isplatiti Međunarodnoj upravljačkoj skupini zbog štete koja joj je nanesena Odlukom Komisije od 8. svibnja 2015., kao i da Komisija mora povući sve svoje protužalbe;

184.  prima na znanje zaključak Suda da pravni argumenti koje je razvio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), a na kojima je Komisija temeljila svoje odluke u vezi s Međunarodnom upravljačkom skupinom sadržavaju pravnu pogrešku i u smislu međunarodnog prava i u smislu Financijske uredbe EU-a; žali zbog toga što je, prema objašnjenjima Suda, OLAF u svojim istragama Međunarodne upravljačke skupine premašio svoje ovlasti i nije uzeo u obzir zahtjeve u pogledu kodeksa jamstva na koje se Parlament često poziva; u tom smislu podržava sve daljnje mjere kojima se jamči da će se aktualnom revizijom Uredbe o OLAF-u uspostaviti nužna kontrola postupovnog jamstva i mogućnosti podnošenja pritužbe kako bi se izbjeglo takvo štetno djelovanje koje narušava vjerodostojnost i povjerenje građana u EU;

185.  također prima na znanje presudu od 13. veljače 2019. Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu(90), prema kojoj Komisija mora isplatiti 2 milijuna EUR, što je ona odbila učiniti na temelju optužbi protiv Međunarodne upravljačke skupine i istrage OLAF-a, za rashode za koje je račune ispostavila Međunarodna upravljačka skupina u pogledu 7 ugovora o zajedničkom upravljanju potpisanih s Komisijom;

186.  duboko žali zbog toga što od 2012. postupak Parlamenta za davanje razrješnice Komisiji nije uspio otkriti lažne navode na štetu Međunarodne upravljačke skupine i što nije uspio doprinijeti tome da se izbjegne nanošenje ozbiljne štete Međunarodnoj upravljačkoj skupini, i u financijskom smislu i u smislu ugleda, uključujući gubitak više od 200 radnih mjesta;

187.  potiče Komisiju da provede sudske odluke i da u potpunosti prizna status Međunarodne upravljačke skupine kao međunarodne organizacije, koji su Komisija i OLAF nepravedno doveli u pitanje i zanijekali; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi se popravila i nadoknadila šteta nanesena Međunarodnoj upravljačkoj skupini i kako bi se osiguralo da ona može sudjelovati u pravednom postupku, kako je u Financijskoj uredbi predviđeno za međunarodne organizacije; poziva Komisiju da tijelo nadležno za davanje razrješnice što prije izvijesti o poduzetim mjerama;

Administracija

Postupak kandidiranja za imenovanje glavnog tajnika Komisije

188.  izražava nezadovoljstvo reakcijom Komisije na opravdanu zabrinutost medija i javnosti nakon zaključenja postupka imenovanja glavnog tajnika Komisije, kao i obrazloženjima Komisije predstavljenima na plenarnoj sjednici Parlamenta i u pisanom odgovoru na rezoluciju Europskog parlamenta od 18. travnja 2018., o politici integriteta Komisije, posebice o imenovanju glavnog tajnika Komisije(91), koja su bila neizravna, defenzivna i legalistička, čime je pokazan manjak osjetljivosti prema važnosti koju Europljani pridaju transparentnim, pravednim i otvorenim postupcima zapošljavanja;

189.  podsjeća, u tom kontekstu, na činjenicu da je Ombudsman naveo četiri slučaja nepravilnosti u svojoj preporuci u spojenim predmetima 488/2018/KR i 514/2018/KR; napominje da su zaključci Ombudsmana u načelu slični onima Europskog parlamenta te da se slaže s ocjenom Parlamenta prema kojoj je dvostruko imenovanje dosegnulo, a možda i premašilo granice zakona; ističe konačnu preporuku Ombudsmana Komisiji, prema kojoj bi Komisija trebala osmisliti poseban postupak za imenovanje glavnog tajnika, odvojen i neovisan od imenovanja na druge visoke položaje; stoga izražava žaljenje zbog prkosnog odgovora Komisije Ombudsmanu od 3. prosinca 2018., u kojemu se pokazuje slabo razumijevanje pitanja koja je Ombudsman postavio nakon pregleda 11 000 stranica dokumentacije; poziva sljedeći Kolegij povjerenika i njihova predsjednika da ponovno razmotre spomenuto imenovanje u svjetlu zaključaka Ombudsmana i rezolucije Parlamenta;

190.  pozdravlja činjenicu da je povjerenik Oettinger 25. rujna 2018. organizirao međuinstitucionalni okrugli stol o odabiru članova višeg rukovodstva i njihovu imenovanju, iako se čini da na sastanku nisu doneseni nikakvi zaključci; stoga poziva Komisiju da počne primjenjivati stavak 29. njegove prethodno spomenute rezolucije od 18. travnja 2018.;

191.  poziva Komisiju, kao i sve europske institucije, da prema potrebi revidiraju postupke imenovanja, osobito viših dužnosnika i, kada je to relevantno, članova kabineta, te da poduzmu dodatne mjere za poboljšanje transparentnosti, pravednosti i jednakih mogućnosti tijekom postupaka imenovanja na temelju zaključaka Europskog ombudsmana i studije Parlamenta o postupcima imenovanja u institucijama Europske unije; poziva Komisiju da do 31. kolovoza 2019. izvijesti Parlament o ostvarenom napretku;

192.  zahtijeva da glavni tajnik smjesta podnese ostavku te da se organizira pravedan, u potpunosti transparentan i otvoren natječaj za spomenuto mjesto;

Europske škole

193.  napominje da su europske škole 2017. primile 189,9 milijuna EUR iz europskog proračuna;

194.  uviđa da u sklopu revizije Revizorskog suda nisu otkrivene značajne pogreške u završnim konsolidiranim financijskim izvještajima europskih škola za 2017. i da su europske škole i središnji ured u zakonskom roku pripremili svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju; no napominje da su u sustavu unutarnje kontrole europskih škola i dalje potrebna daljnja poboljšanja kako bi se ispunila preporuka Revizorskog suda i Službe za unutarnju reviziju Europske komisije;

195.  smatra frustrirajućim što nakon više od 15 godina još uvijek ne postoji sustav dobrog financijskog upravljanja za europske škole;

196.  i dalje je zabrinut zbog znatnih nedostataka u sustavima unutarnje kontrole središnjeg ureda i pojedinih škola, posebno u platnim sustavima, okolnostima provođenja kontrole i postupku zapošljavanja;

197.  napominje da Revizorski sud nije mogao potvrditi je li se pri financijskom upravljanju školama tijekom 2017. pridržavalo Financijske uredbe i njezinih provedbenih pravila: stoga zahtijeva daljnje napore radi dovršenja preostalih preporuka u vezi s vođenjem izvanproračunske računovodstvene dokumentacije, poboljšanjem računovodstvenih sustava i sustava unutarnje kontrole te postupaka zapošljavanja i plaćanja i izradom smjernica za poboljšanje upravljanja proračunom;

198.  ponavlja stajalište Parlamenta da je hitno potrebna „sveobuhvatna revizija” sustava europskih škola kako bi se razmotrio postupak reforme koji bi obuhvaćao upravna, financijska, organizacijska i pedagoška pitanja te ponavlja svoj zahtjev da „Komisija Parlamentu svake godine podnosi izvješće o ocjeni napretka” postignutog u navedenim područjima;

199.  smatra neprihvatljivim da, prema Komisiji, osam ključnih ili vrlo važnih preporuka Službe Komisije za unutarnju reviziju u razdoblju 2014. – 2017. i dalje nije provedeno; stoga traži izvješće o napretku u provedbi tih preporuka do 30. lipnja 2019.;

Daljnje mjere u vezi s razrješnicom Komisije za 2016.

200.  napominje da je u svojoj komunikaciji o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za 2016., Komisija odabrala 394 točke koje je Parlament istaknuo za financijsku godinu 2016. te se na 108 njih nije osvrnula; traži od Komisije da detaljno odgovori na sva pitanja koja je Europski parlament iznio u svojim rezolucijama koje čine sastavni dio njegovih odluka o davanju razrješnice;

201.  pozdravlja činjenicu da je Komisija odgovorila na primjedbe Parlamenta o izvješćima o upravljanju vanjskom pomoći i ključnim pokazateljima uspješnosti, sadržane u njegovoj rezoluciji od 18. travnja 2018. o razrješnici za financijsku godinu 2016.(92), te da je uvela promjene u cilju poboljšanja; napominje da je Komisija Parlamentu proslijedila izvješća o upravljanju vanjskom pomoći za 2017. bez ograničenja u pogledu povjerljivosti, ali izražava žaljenje zbog toga što je pristup tim izvješćima u praksi postao složeniji; nada se da će pristup Parlamenta tim izvješćima u budućnosti biti jednostavniji;

Razno

202.  izražava zabrinutost zbog činjenice da Komisija kasni u rješavanju sve većeg problema nerazmjera koeficijenta ispravka za europske javne službenike u Luksemburgu, s obzirom na to da se taj nerazmjer do 2018. povećao za više od tri puta (16,8 %) u odnosu na prag od 5 % koji je utvrđen u Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskog parlamenta, zbog čega je privlačnost Luksemburga sve manja te dolazi do nepravedne diskriminacije prema više od 11 000 dužnosnika Europske unije, zbog čega je više od trećine njih primorano živjeti u susjednim zemljama, čime se usporava prekogranični promet; napominje da su druge međunarodne institucije smještene u Luksemburgu već riješile spomenuti problem na pozitivan način; snažno potiče Komisiju da ispita postojeći problem trenutačnog koeficijenta ispravka i poduzme potrebne mjere;

203.  ističe da su procjene učinka ključan dio političkog ciklusa; izražava žaljenje zbog toga što zakonodavnim prijedlozima Komisije povremeno nedostaje sveobuhvatna procjena učinka; nadalje, izražava žaljenje zbog toga što u nekim slučajevima Komisija nije uzela u obzir temeljna prava; ponavlja da se procjene učinka trebaju temeljiti na dokazima te da u svakom trenutku trebaju biti usklađene s temeljnim pravima utvrđenima u Povelji o temeljnim pravima;

204.  potiče Komisiju da što prije raskine, kao što je već učinila 2018. s liječnicima i zubarima, sporazum s luksemburškim bolnicama o prekomjernom naplaćivanju troškova liječenja dužnosnika i ostalih službenika Europske unije u Luksemburgu, čija cijena premašuje godišnji iznos od dva milijuna EUR te se njime krši Direktiva 2011/24/EU(93) o jednakom postupanju prema europskim pacijentima, u skladu s presudom Suda Europske unije od 3. listopada 2000.(94);

205.  poziva Komisiju da, uzimajući u obzir najnovija saznanja, provede pomnu analizu učinka dizajna otvorenih prostora, kao što su oni u zgradi JMO II, vodeći računa o utjecaju na produktivnost i pružanje dostojanstvenih radnih mjesta i radnih uvjeta za dotično osoblje; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o rezultatu te analize;

206.  ističe potrebu za dodatnom provedbom aktivnih i učinkovitih mjera za sprečavanje i borbu protiv svih oblika zlostavljanja i uznemiravanja na radnom mjestu; ističe hitnu potrebu za strožim standardima u vezi sa zlostavljanjem i uznemiravanjem na radnom mjestu, kao i za stvaranjem etične kulture u cilju sprečavanja bilo kakvog oblika zlostavljanja u Komisiji i institucijama EU-a;

2014. – 2017.: Kako je Europski parlament pridonio i nastavlja pridonositi uspostavi struktura za dobro financijsko upravljanje u Komisiji i državama članicama

Izrada proračuna na temelju uspješnosti i revizija

207.  ustraje u tome da se planiranje i izvršenje proračuna Europske unije, kao i izvještavanje o postignutim rezultatima, temelji na javnim politikama;

208.  ustrajao je u tome da se izvršenje proračuna Europske unije usredotoči na rezultate i postizanje širih pozitivnih ishoda te da struktura proračuna Unije bude izmijenjena tako da se omogući mjerenje napretka i uspješnosti;

209.  u tom kontekstu poticao je Komisiju i Revizorski sud da veću pozornost posvete pojednostavnjenju, postignutim rezultatima i širim ishodima, revizijama uspješnosti i konačnom učinku politika;

210.  ističe da se sve revizije trebaju usredotočiti na područja u kojima su pogreške najizglednije, osobito područja u kojima su razine financiranja najviše;

211.  blisko je surađivao s Komisijom na razvoju izvješća o evaluaciji članka 318. u sveobuhvatno objedinjeno izvješće u kojem se navodi napredak u različitim područjima javne politike, što je kasnije postao prvi dio godišnjeg izvješća o upravljanju i uspješnosti;

Integrirani okvir unutarnje kontrole

212.  pružio je potporu uključivanju članka 63. u revidiranu Financijsku uredbu, kojim se uvodi načelo jedinstvene revizije u podijeljeno upravljanje, naglašavajući da su sustavi upravljanja i kontrole koji dobro funkcioniraju na nacionalnoj i europskoj razini ključan element u lancu jedinstvene revizije; slaže se s time da pristup jedinstvene revizije omogućuje bolje raspolaganje sredstvima te bi se njime trebala izbjeći duplikacija revizije na razini korisnika; napominje da je cilj strategije Komisije o jedinstvenoj reviziji utvrditi pouzdanost rezultata revizije i stopa pogreške koje revizijska tijela dostavljaju svake godine, kao i pratiti njihov rad uz pomoć pouzdanog i koordiniranog okvira za kontrolu i reviziju; potiče Komisiju da nastavi pratiti i nadzirati rad revizijskih tijela u cilju jamčenja zajedničkog revizijskog okvira i pouzdanih rezultata;

Istraživanje

213.  zagovarao je jasnija pravila i veću uporabu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, tj. paušalnih iznosa u okviru programa Obzor 2020.;

Strukturni fondovi

214.  ustrajao je na jačanju odgovornosti nacionalnih tijela za upravljanje i reviziju u pogledu izvršenja proračuna;

215.  pružio je potporu prelasku sa sustava „nadoknada” (nadoknada nastalih troškova) na sustav „prava” kojim se znatno smanjuje rizik od pogreške;

Poljoprivreda

216.  zagovarao je jačanje zahtjevâ u pogledu okoliša, pravedniju dodjelu potpore prihodima uz progresivni sustav plaćanja koji pogoduje malim, održivim i ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i potrebu da ZPP hitno i definitivno postane privlačniji mladim poljoprivrednicima;

217.  pozvao je na uspostavu ZPP-a koji je bolji za okoliš i prilagođeniji poljoprivrednicima;

Migracije

218.  pridonio je sredstvima Unije za suočavanje s povećanim izazovima u pogledu migracija u razdoblju 2015. – 2018. udvostručavanjem sredstava na 22 milijarde EUR;

219.  pozvao je države članice da riješe temeljne uzroke migracija u skladu s razvojnom politikom, kao i vanjskom politikom;

Vanjski poslovi Unije

220.  pozvao je na to da vanjski poslovi Unije budu dosljedni i dobro koordinirani te da se ERF-om, uzajamnim fondovima i financijskim instrumentima upravlja u skladu s unutarnjim politikama;

Administracija

221.  ustrajao je na reviziji Kodeksa ponašanja za povjerenike, koji je konačno stupio na snagu 31. siječnja 2018.;

222.  ustrajao je na reviziji postupaka zapošljavanja na više položaje u europskim institucijama i tijelima te objavljivanju svih slobodnih radnih mjesta u svrhu transparentnosti, integriteta i jednakih mogućnosti;

223.  nastavio je zagovarati politiku nulte tolerancije na prijevaru;

Preporuke za budućnost

Izvješćivanje

224.  podsjeća na to da je za nadolazeće godine člankom 247. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe utvrđena obveza prema kojoj Komisija mora na godišnjoj osnovi dostavljati Europskom parlamentu i Vijeću integriran skup financijskih izvješća i izvješća o odgovornosti, uključujući dugoročne prognoze budućih priljeva i odljeva koje obuhvaćaju narednih pet godina;

225.  ustraje u tome da se u tom izvješću analizira učinak obveza na iznos zaostataka u plaćanjima u dotičnom višegodišnjem financijskom okviru;

226.  poziva Komisiju da za potrebe upravljanja i izvješćivanja utvrdi način bilježenja proračunskih rashoda Unije kojim će se omogućiti izvješćivanje o cjelokupnom financiranju povezanom s izbjegličkom i migracijskom krizom, kao i za buduću politiku Unije o upravljanju migracijskim tokovima i integracijom;

227.  pita se zašto Komisija za mjerenje uspješnosti financijskog upravljanja koristi dva skupa ciljeva i pokazatelja; s jedne strane, glavni direktori Komisije u svojim godišnjim izvješćima o radu ocjenjuju ostvarivanje ciljeva utvrđenih u planovima upravljanja, dok s druge strane, Komisija uspješnost programa potrošnje mjeri na temelju programskih izvještaja o operativnim rashodima priloženih nacrtu proračuna; poziva Komisiju da svoje izvješćivanje temelji na jedinstvenom skupu ciljeva i pokazatelja;

228.  ističe da se na razini glavnih uprava informacije o uspješnosti uglavnom upotrebljavaju za upravljanje programima i politikama; izražava zabrinutost zbog toga što se, s obzirom na to da informacije o uspješnosti koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe u pogledu upravljanja nisu usklađene s odgovornostima Komisije u pogledu vanjskog izvješćivanja, glavne uprave za uspješno raspolaganje proračunom Unije obično ne koriste temeljnim izvješćima Komisije o uspješnosti;

229.  ističe da u svojim izvješćima o uspješnosti glavne uprave ili Komisija nisu obvezni pružati objašnjenje o tome na koji se način informacije o uspješnosti upotrebljavaju pri donošenju odluka; poziva Komisiju da te informacije uključi u svoja buduća izvješća o uspješnosti;

230.  ponovno žali zbog toga što godišnja izvješća o radu ne uključuju izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti te da, posljedično, Kolegij povjerenika pri usvajanju godišnjih izvješća o upravljanju i uspješnosti preuzima ukupnu političku odgovornost za financijsko upravljanje proračunom Unije, ali ne i za informacije o uspješnosti i rezultatima;

231.  ističe da se u komunikaciji Komisije o upravljanju u Komisiji usvojenoj 21. studenog 2018. (C(2018)7703) ne mijenja razlika između „političke odgovornosti povjerenika” i „operativne odgovornosti glavnih direktora” uvedene upravnom reformom iz 2000.; napominje da nije uvijek razjašnjeno obuhvaća li „politička odgovornost” odgovornost za glavne uprave ili između njih postoji razlika;

232.  ponavlja zaključke revizije Revizorskog suda iz 2017., navodeći da bi „Komisija trebala bolje iskoristiti svoje informacije o uspješnosti i razviti unutarnju kulturu usmjereniju na uspješnost”; stoga poziva Komisiju da u cijeli ciklus politika uključi izradu proračuna na temelju uspješnosti;

233.  ne odobrava sve kasnije objavljivanje godišnjih izvješća Komisije o provedbi instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja, čime se u praksi otežavaju nadzor Parlamenta i javna odgovornost, pri čemu je izvješće za 2016. objavljeno tek u ožujku 2018., a izvješće za 2017. još nije objavljeno; poziva Komisiju da izvješće za 2018. objavi najkasnije do kraja rujna 2019. te da se sljedećih godina pridržava tog rasporeda;

234.  napominje da su u sustavima za mjerenje uspješnosti u tijelima država članica utvrđeni brojni nedostaci koji se uglavnom odnose na projekte dovršene u razdoblju 2007. – 2013.; poziva Komisiju da poboljša sustav mjerenja ukupne uspješnosti, uključujući i prisutnost pokazatelja rezultata na razini projekta kako bi se omogućila procjena doprinosa određenog projekta konkretnim ciljevima operativnih programa; napominje da je zakonodavstvom koje se odnosi na programsko razdoblje 2014. – 2020. ojačana intervencijska logika i usmjerenost na rezultate;

235.  ponovno zahtijeva da Komisija, s obzirom na višestruke izvore financiranja, pruži jednostavan, one-stop-shop pristup projektima kako bi se građanima omogućio jasan pregled razvoja i financiranja infrastrukture koja se sufinancira sredstvima Unije i EFSU-a; stoga potiče Komisiju da u suradnji s državama članicama objavi godišnji pregled prometnih i turističkih projekata koje su sufinancirali EFRR i kohezijski fondovi, kao što je to slučaj s CEF-om;

236.  poziva Komisiju da:

   (a) pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:
   dodatnim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri uspješnost izvršenja proračuna Unije;
   poboljšanjem usklađenosti općih ciljeva na visokoj razini i posebnih ciljeva programa i politike;
   (b) na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima Unije koje tek treba riješiti;
   (c) podnese izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti;
   (d) preuzme potpunu političku odgovornost u godišnjim izvješćima o upravljanju i uspješnosti u pogledu informacija o „uspješnosti i rezultatima”;
   (e) u izvješća o uspješnosti, uključujući godišnja izvješća o upravljanju i uspješnosti, unese ažurirane informacije o uspješnosti u pogledu napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti i uvijek poduzme ili predloži odgovarajuće mjere kad te ciljne vrijednosti nisu postignute;
   (f) utvrdi na koji su se način upotrijebile informacije o uspješnosti u vezi s proračunom Unije u postupku donošenja odluka;
   (g) uvede ili poboljša mjere i poticaje kako bi se potaknula veća usredotočenost na uspješnost u unutarnjoj kulturi Komisije, posebno uzimajući u obzir prilike koje se nude izmijenjenom Financijskom uredbom, inicijativom „Proračun usmjeren na rezultate”, izvješćivanjem o uspješnosti projekata u tijeku i iz drugih izvora;
   (h) da razvije metode obrade za velike količine podataka nastale izvješćivanjem o uspješnosti u cilju pružanja pravovremene, poštene i stvarne slike o postignućima; ustraje u tome da se izvješćivanje o uspješnosti treba koristiti za poduzimanje korektivnih mjera kada se ne ispunjavaju ciljevi programa;

237.  preporučuje da Revizorski sud u svojim godišnjim izvješćima zadrži poglavlje o sigurnosti i građanstvu te da produbi svoju analizu u tom pogledu, s obzirom na to da je javni i politički interes za sigurnost i migracije u okviru proračuna Unije mnogo veći nego njegov financijski udio;

238.  poziva Komisiju da Parlamentu dostavi pregled slučajeva, u okviru kohezijskih projekata i projekata ruralnog razvoja koje financira Unija, u kojima naknada Unije premašuje stvarne troškove određenog projekta bez PDV-a;

239.  pozdravlja prijedlog koji je Revizorski sud iznio u svojem savjetodavnom dokumentu o kontinuiranom izvješćivanju o uspješnosti djelovanja EU-a, prema kojem bi se svake godine u studenom godine N+1 objavljivala ocjena uspješnosti djelovanja Unije, koja bi obuhvaćala detaljni pregled informacija o uspješnosti koje je Komisija navela u svojem izvješću o ocjeni iz članka 318. UFEU-a; ponovno ustraje u tome da bi to izvješće u drugom dijelu trebalo sadržavati detaljan pregled sinteze financijskog upravljanja Komisije, kao što je navedeno u drugom dijelu godišnjeg izvješća o upravljanju i uspješnosti;

240.  podsjeća da bi krajnji cilj revizijske analize koja će biti usmjerenija na uspješnost trebalo biti uvođenje globalnog i dosljednog modela koji se temelji ne samo na procjeni izvršenja europskog proračuna, nego i na ostvarenju dodane vrijednosti i ciljeva političke strategije Unije 2021. – 2027. koji bi trebali zamijeniti strategiju Europa 2020.;

241.  ustraje u tome da bi Revizorski sud trebao poboljšati koordinaciju između procjena uspješnosti na razini projekta koje se provode u kontekstu rada na izjavi o jamstvu te ostatka svojeg rada na uspješnosti, osobito izvješćivanjem o glavnim zaključcima svojih posebnih izvješća u sektorskim poglavljima godišnjeg izvješća; smatra da bi to trebalo pomoći poboljšanju i jačanju sustavnog udruženja odbora Parlamenta za sektorsku politiku u korištenju rezultatima rada Revizorskog suda;

242.  traži od Revizorskog suda da tijelima nadležnima za davanje razrješnica dostavi ocjenu u smislu usklađenosti i uspješnosti svake europske politike, pri čemu bi od poglavlja do poglavlja slijedio proračunske naslove u svom godišnjem izvješću;

243.  ustraje u tome da Revizorski sud uvede proširene daljnje mjere u vezi s preporukama o reviziji uspješnosti;

244.  ističe da prava žena i rodnu ravnopravnost treba uključiti i zajamčiti u svim javnim politikama; stoga ponovno poziva da se u svim fazama proračunskog postupka uzima u obzir rodna perspektiva, uključujući izvršenje proračuna i ocjenu njegova izvršenja;

245.  ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije, uzimajući u obzir načela dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, uključe i rodno specifični pokazatelji;

Izračun stope pogreške i izvješćivanje

246.  smatra da se metodologija koju Komisija upotrebljava za procjenu rizičnog iznosa ili pogrešaka poboljšala tijekom godina, ali da se procjene razine nepravilne potrošnje pojedinih glavnih uprava ne temelje na dosljednoj metodologiji te da se u godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava i godišnjim izvješćima o upravljanju i uspješnosti upotrebljava složena terminologija koja bi mogla biti zbunjujuća;

247.  posebice napominje da bi službe Komisije barem trebale upotrebljavati sve sljedeće pojmove: stopu preostale pogreške, prijavljenu stopu pogreške, stopu pogreške za plaćanja, stopu pogreške utvrđenu u godini, neto stopu preostale pogreške, ponderiranu prosječnu stopu pogreške, stopu pogreške prilikom završetka ili zajedničku reprezentativnu stopu pogreške;

248.  osim toga, ističe činjenicu da za više od tri četvrtine rashoda u 2017. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna tijela, dok se na temelju godišnjih izvješća o radu dotičnih glavnih uprava Komisije (DG AGRI i DG REGIO) može zaključiti da pouzdanost godišnjih izvješća o kontroli država članica i dalje predstavlja izazov;

249.  napominje da se prijavljeni globalni rizični iznos za plaćanja, koji je Komisija procijenila u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i uspješnosti za 2017., temelji na brojkama pojedinačnih službi odgovornih za programe potrošnje koji upotrebljavaju različite metode izračuna razine pogreške koja odražava različite pravne i organizacijske okvire; ističe da bi se dodatnim usklađivanjem metoda izračuna povećavali vjerodostojnost, odgovornost i transparentnost prijavljenog globalnog rizičnog iznosa i omogućilo stvaranje jasne slike stanja u pogledu stope preostale pogreške i stope rizika za plaćanja u budućnosti;

250.  izražava zabrinutost, osim toga, što se u godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju uspoređuju vrlo različite brojke, zbog čega su rezultati zavaravajući, imajući na umu da je procijenjena razina pogreške Revizorskog suda stopa pogreške za plaćanja i bez odbitka ispravaka, dok se ukupni rizični iznos Komisije naveden u godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju računa nakon odbitka ispravaka; stoga smatra da je nemoguće ispravno uspoređivati ili donijeti pouzdane zaključke; podržava Revizorski sud u izračunu stope pogreške bez uzimanja ispravaka u obzir; poziva Komisiju da navede stope pogreške bez ispravaka i s njima u svim godišnjim izvješćima o radu, uključujući godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju; u cilju pronalaska rješenja za tu nemogućnost usporedbe, cijenio bi kada bi Revizorski sud izrazio svoje mišljenje o stopi pogreške Komisije nakon ispravaka;

251.  u tom pogledu poziva Komisiju da dodatno uskladi svoje metode izračuna stope pogreške s Revizorskim sudom, uzimajući u obzir različite načine upravljanja i pravne osnovice, pri čemu bi stope pogreške bile usporedive, te da jasno razlikuje rizični iznos s integriranim financijskim ispravcima i bez njih; također zahtijeva od Komisije da dostavi informacije o korektivnom kapacitetu za povrat neopravdanih plaćanja iz proračuna Unije;

252.  ponovno izražava zabrinutost u pogledu razlike između metoda Komisije i Revizorskog suda za izračun pogrešaka, čime se sprečava pravilna usporedba stopa pogreške koje prijavljuju; ističe da bi, radi pouzdane usporedbe stopa pogreške koje Komisija prijavljuje u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i uspješnosti i u svojim godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava, a koje procjenjuje Revizorski sud, Komisija trebala koristiti istu metodologiju kao i Revizorski sud pri procjeni stope pogreške te da bi obje institucije trebale hitno postići dogovor u tom pogledu; poziva Komisiju da predstavi podatke na način usklađen s metodologijom koju je usvojio Revizorski sud, uključujući očekivane procijenjene ispravke;

253.  ponovno traži od Komisije i država članica da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruže informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju; poziva Revizorski sud da u svojem godišnjem izvješću navede razinu ispravaka primijenjenu u izračunu stope pogreške, kao i izvornu stopu pogreške prije ispravaka;

254.  izražava žaljenje zbog činjenice što Revizorski sud nije revidirao godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti, dok je ispitao neka godišnja izvješća o radu, a posebice izvješća DG-a EMPL i DG-a REGIO; poziva Revizorski sud da u svojem godišnjem izvješću pažljivo ispita i pregleda godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti;

Pravodobna apsorpcija i uspješnost

255.  napominje da je niska stopa apsorpcije uglavnom uzrokovana kasnijim zaključenjem prethodnog VFO-a, kasnim donošenjem pravnih akata, poteškoćama u primjeni novih zahtjeva u okviru tekućeg VFO-a, promjenama pravila o opozivu sredstava iz godine n + 2 u godinu n + 3 te administrativnim opterećenjem povezanim s preklapanjima između razdoblja VFO-a;

256.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija još nije iznijela sveobuhvatno i dugoročno predviđanje kojim bi pomogla u donošenju odluka za sljedeći VFO, koji bi u cijelosti bio u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom;

257.  napominje da je u određenim zemljama spora apsorpcija sredstava i dalje problem; stoga smatra da Radna skupina za bolju provedbu treba nastaviti s radom; također napominje da je Komisija stvorila inicijativu „Regije u zaostatku”; u tom kontekstu upućuje na rizik od gomilanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza do kraja financijskog razdoblja;

Sukobi interesa, vladavina prava, borba protiv prijevara i korupcije

258.  osuđuje svaki rizik od kršenja načela navedenih u članku 2. UEU-a i neusklađenosti s člankom 61. stavkom 1. Financijske uredbe kad je riječ o sukobima interesa koji bi mogli dovesti u pitanje izvršenje proračuna Unije i ugroziti povjerenje građana Unije u ispravno raspolaganje novcem poreznih obveznika Unije; poziva Komisiju da zajamči da će se u pogledu povrede prava Unije i sukoba interesa upotrebljavati politika nulte tolerancije bez dvostrukih standarda;

259.  poziva Komisiju da provede rezoluciju Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o stanju u Mađarskoj(95), preporuku Komisije (EU) 2018/103 od 20. prosinca 2017. o vladavini prava u Poljskoj, komplementarnu preporukama Komisije (EU) 2016/1374, (EU) 2017/146 i (EU) 2017/1520(96) te prijedlogu odluke Vijeća o utvrđivanju očite opasnosti da Republika Poljska prekrši vladavinu prava koji je Komisija podnijela 20. prosinca 2017. (COM(2017)0835);

260.  podsjeća na istrage koje je proveo OLAF u vezi s projektima ELIOS i „Srce Budimpešte”, u kojima su utvrđene ozbiljne nepravilnosti; u prvom je slučaju izvršen povrat malog iznosa sredstava, dok su u drugom slučaju mađarska nadležna tijela prihvatila financijski ispravak koji još uvijek nije proveden; napominje da su činjenice koje se odnose na četvrtu liniju metroa i dalje sub judice; osim toga, napominje da u Slovačkoj OLAF trenutačno provodi istragu o navodima o prijevari, kao i da Komisija provodi šest istraga o sukladnosti u vezi s izravnim plaćanjima;

261.  podsjeća, sa zabrinutošću, na rezultate službenog putovanja Odbora za proračunski nadzor u Slovačku, tijekom kojega je otkriven niz manjkavosti i rizika za upravljanje i nadzor nad sredstvima Unije, kao i rizik od infiltracije organiziranog kriminala, posebice u kontekstu ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka; u tom pogledu poziva Komisiju i OLAF da uzmu u obzir zaključke i preporuke odbora istaknute u njegovu izvješću o službenom putovanju, te poziva Komisiju da aktivno prati situaciju, poduzme potrebne mjere i obavještava Parlament o daljnjim mjerama;

262.  poziva Komisiju da izradi jedinstvenu europsku strategiju za aktivno izbjegavanje sukoba interesa kao jedan od svojih prioriteta, uz prilagođenu strategiju ex ante i ex post kontrole; poziva Komisiju, OLAF i budući Ured europskog javnog tužitelja da u ovu strategiju uključe zaštitu zviždača i istraživačkih novinara;

263.  poziva Komisiju da osigura pripremu i provedbu akcijskih planova za sprečavanje sukoba interesa u svakoj državi članici te da izvijesti Parlament o ostvarenom napretku;

264.  pozdravlja činjenicu da Komisija objavljuje podatke o sastancima povjerenika s predstavnicima interesnih skupina; međutim, izražava žaljenje zbog toga što u registru nisu uključene teme sastanaka te poziva Komisiju da dopuni registar uključivanjem sadržaja sastanaka;

265.  napominje da se, prema indeksu percepcije korupcije za 2018., stanje u velikom broju država članica nije poboljšalo ili se čak pogoršalo; poziva Komisiju da Parlamentu konačno podnese daljnje korake u vezi s izvješćem o borbi protiv korupcije iz 2015. u kojemu bi, po mogućnosti svake godine, opisala situaciju u vezi s antikorupcijskim politikama u državama članicama, kao i u europskim institucijama;

266.  ističe da, prema Kodeksu ponašanja za povjerenike koji je na snazi od siječnja 2018., bivši povjerenici ne smiju lobirati među sadašnjim povjerenicima ili njihovim osobljem u vezi s vlastitim poslovanjem, poslovanjem svojega poslodavca ili klijenta, ili u vezi s pitanjima za koja su bili nadležni u razdoblju od dvije godine nakon prestanka obnašanja dužnosti; poziva Komisiju da to razdoblje hlađenja uskladi s razdobljem koje je predviđeno za predsjednika, tj. tri godine;

267.  pozdravlja nalaze i preporuke ombudsmanice iz njezine odluke u strateškoj istrazi OI/3/2017/NF o tome kako Komisija postupa u situacijama „rotirajućih vrata” u vezi s njezinim članovima osoblja; podržava to što je obudsmanica potaknula Komisiju da nastavi pružati primjer, ali i da zauzme čvršći pristup u svojim ocjenama rukovodećeg osoblja koje napušta civilnu službu EU-a; poziva Komisiju da uvede poboljšanja koja je predložila ombudsmanica i da nastavi s dobrim praksama povezanim s transparentnošću koje je ona utvrdila;

268.  ističe da Etički odbor mora proaktivno donositi mišljenja o sukobima interesa, osobito za povjerenike koji napuštaju službu; nadalje, ističe da sastav Etičkog odbora treba pojačati članovima međunarodnih organizacija kao što su OECD i nevladine organizacije sa stručnim znanjem u području politika integriteta;

269.  podsjeća da je Parlament u svojoj prethodno spomenutoj rezoluciji od 18. travnja 2018. izrazio zabrinutost zbog postupaka imenovanja njezinih viših dužnosnika; poziva Komisiju da nastavi raspravu s Parlamentom o provedbi različitih preporuka sadržanih u rezoluciji Parlamenta.

270.  duboko je zabrinut zbog izjave u reakciji Europske komisije od 15. ožujka 2019. u kojoj se uviđa da je „glavni tajnik doprinio točnom utvrđivanju odgovora u vezi s njim kako bi osigurao da su potpuni i iscrpni”, što je u očitoj suprotnosti s člankom 11.a Pravilnika o osoblju (Glava II: Prava i obveze dužnosnika)(97).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(8) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(9) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(10) SL C 413, 14.11.2018., str. 2.
(11) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(12) SL C 434, 30.11.2018., str. 209.
(13) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(14) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(15) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(16) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(17) SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(19) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(20) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(21) SL C 413, 14.11.2018., str. 11.
(22) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(23) SL C 434, 30.11.2018., str. 213.
(24) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(25) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(26) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(27) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(28) SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
(29) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(30) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(31) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(32) SL C 413, 14.11.2018., str. 2.
(33) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(34) SL C 434, 30.11.2018., str.229.
(35) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(36) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(37) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(38) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(39) SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
(40) SL L 363, 18.12.2014., str. 183.
(41) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(42) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(43) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(44) SL C 413, 14.11.2018., str. 9.
(45) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(46) SL C 434, 30.11.2018., str. 217.
(47) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(48) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(49) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(50) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(51) SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
(52) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(53) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(54) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(55) SL C 413, 14.11.2018., str. 12.
(56) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(57) SL C 434, 30.11.2018., str. 225.
(58) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(59) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(60) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(61) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(62) SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
(63) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(64) SL L 51, 28.2.2017., str.1.
(65) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(66) SL C 413, 14.11.2018., str. 11.
(67) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(68) SL C 434, 30.11.2018., str. 221.
(69) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(70) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(71) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(72) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(73) SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
(74) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(75) SL L 51, 28.2.2017., str. 1
(76) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(77) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(78) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(79) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(80) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(81) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(82) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0243.
(83) Godišnje izvješće o upravljanju proračunom i o njegovoj uspješnosti, str. 79. – „U usporedbi s 2016. glavna je promjena bila znatno smanjenje u području kohezije, migracija i ribarstva. U tom području politike po planu se provode trenutačni programi za razdoblje 2014. – 2020., koji su po naravi manje rizični s obzirom na novouvedeno godišnje poravnanje računa i mehanizam zadržavanja 10 % iznosa svakog međuplaćanja do provedbe svih kontrola i korektivnih mjera (vidjeti pod „ostvaren napredak” u odjeljku 2.2.).”
(84) Agrofert Holding najveći je koncern u češkoj poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, drugi po veličini u kemijskoj industriji, ima značajnu ulogu i u šumarstvu, vlasnik je nakladničke kuće MAFRA i objavljuje neke od najpopularnijih tiskanih i internetskih medija, primjerice MF DNES, Lidové noviny i iDnes.
(85) (a) popis svih projekata koji se financiraju iz EFRR-a, KF-a, ESF-a i EPFRR-a u koje je uključen koncern Agrofert od 2012., kada je sadašnji premijer stupio na dužnost ministra financija, te informacije o tome jesu li projekti još u tijeku ili su dovršeni; (b) iznos odobrenih sredstava, već plaćenih i koje tek treba isplatiti (kao i fond u pitanju) spomenutim poduzećima ili drugim poduzećima iz koncerna Agrofert; (c) razdoblja u kojima su ti iznosi odobreni i plaćeni; (d) informacije o tome jesu li projekti bili podvrgnuti provjerama (administrativnima i/ili na licu mjesta) kad je riječ o takvom financiranju te informacije o njihovu ishodu.
(86) SL C 88, 27.3.2014., str. 1.
(87) Tematsko izvješće br. 9/2018: „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”.
(88) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(89) Presuda Suda od 31. siječnja 2019., International Management Group/Komisija, spojeni predmeti C-183/17 P i C-184/17 P, ECLI:EU:C:2019:78.
(90) Stalni arbitražni sud, predmet br. 2017-03.
(91) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0117.
(92) SL L 248, 3.10.2018., str. 29.
(93) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).
(94) Presuda Suda od 3. listopada 2000, Angelo Ferlini/Centre hospitalier de Luxembourg, Predmet C-411/98, ECLI:EU:C:2000:530.
(95) SL C 307, 30.8.2018., str. 75.
(96) SL L 17, 23.1.2018., str. 50.
(97) „Dužnosnik pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.”


Razrješnica za 2017.: Tematska izvješća Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.
PDF 253kWORD 88k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017. (2018/2219(DEC))
P8_TA(2019)0243A8-0088/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0370/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija(5) te svoju rezoluciju s primjedbama koja je sastavni dio te odluke,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05824/2019 – C8-0053/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0088/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

B.  budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o važnim pitanjima u vezi s korištenjem sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela nadležnog za davanje razrješnice;

C.  budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio spomenute Odluke Parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija;

Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2017 naslovljeno „Ex ante uvjeti i pričuva za uspješnost u području kohezije: inovativni, ali još uvijek ne i djelotvorni instrumenti”

1.  prima na znanje nalaze i zaključke Revizorskog suda i izražava žaljenje što ih Komisija nije uzela u obzir pri pripremi prijedloga za odgovarajuće odredbe za iduće programsko razdoblje;

2.  posebno izražava žaljenje što neki od kriterija koje je Komisija navela u svom Prijedlogu uredbe o zajedničkim odredbama 2021. – 2027. možda neće utjecati na provedbu povezanih posebnih ciljeva niti bi značajno poboljšali učinkovitost i djelotvornost kohezijske politike, što je u tom pogledu suprotno preporuci Revizorskog suda;

3.  podsjeća da su ex ante uvjeti za razdoblje 2014. – 2020. uvedeni u cilju olakšanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova jamčenjem potrebnih uvjeta za učinkovito i djelotvorno korištenje pomoći Unije;

4.  međutim, skreće pozornost na to da je Revizorski sud doveo u pitanje jesu li ex ante uvjeti doista doveli do promjena na terenu unatoč tome što su, prema mišljenju Revizorskog suda, pružili okvir za procjenu spremnosti država članica da provedu kohezijsku politiku;

5.  ističe da, ako se ex ante uvjeti zadrže i u sljedećem programskom razdoblju zamijene uvjetima koji omogućuju provedbu, oni moraju biti usklađeni s nacionalnim i regionalnim kontekstom, usmjereni prema poticajima i pogodni za neometanu provedbu regionalnih razvojnih ciljeva bez poteškoća te se njima također trebaju isključivati preklapanja i dvosmislenost kao i različita tumačenja;

6.  napominje da je u trenutku donošenja programa europskih strukturnih i investicijskih fondova ispunjeno otprilike 75 % svih primjenjivih ex ante uvjeta, da je na početku 2017. ispunjeno 86 %, a do svibnja 2018. 99 % ex ante uvjeta, što ukazuje na to da je ispunjavanje ex ante uvjeta trajalo duže nego razdoblje predviđeno Uredbom (EU) br. 1303/2013 („Uredba o zajedničkim odredbama”) i da je do roka utvrđenog za prosinac 2016. 15 % ex ante uvjeta ostalo neispunjeno;

7.  priznaje da su ex ante uvjeti predstavljali dodatno administrativno opterećenje i da su, kao što je potvrdila Komisija, bili jedan od mogućih razloga za zabilježena kašnjenja u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020.; potvrđuje također da, iako Komisija za neispunjavanje ex ante uvjeta do kraja 2016. nije obustavila plaćanja programima, upravljačka tijela o kojima je riječ nisu podnijela zahtjeve za plaćanje, namećući time neku vrstu autoobustave sredstava i odgađajući provedbu što je za posljedicu imalo da je apsorpcija na kraju četvrte godine trenutačnog razdoblja (2017.) bila znatno niža nego stopa apsorpcije na odgovarajući datum (kraj 2010.) za prethodno razdoblje 2007. – 2013. (17 % odnosno 41 %), čime se dodatno dovodi u pitanje dodana vrijednost ex ante uvjeta kao instrumenta uvedenog s ciljem olakšavanja provedbe kohezijske politike;

8.  ističe da je, kad je riječ o vremenu preostalom do kraja tekućeg programskog razdoblja, ključno da Komisija pruži potrebnu pomoć državama članicama kako bi ispunile preostale ex ante uvjete i u praksi provele odgovarajuće odredbe, osobito u pogledu javne nabave i državnih potpora;

9.  prima na znanje mišljenje Revizorskog suda da se uključivanjem pričuve na osnovi postignutih rezultata u okvir uspješnosti namjeravalo pružiti učinkovit poticaj kako bi se ostvarila planirana ostvarenja i rezultati;

10.  slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da, općenito, okvir uspješnosti za razdoblje 2014. – 2020. nije znatno više usmjeren na rezultate od sličnih odredbi u prethodnim razdobljima, te ostaje uglavnom usmjeren na uporabu sredstava i rezultate projekata, pri čemu veliku većinu pokazatelja koji čine osnovu za dodjelu pričuve za uspješnost predstavljaju pokazatelji planiranih ostvarenja (57,1 %), financijski pokazatelji (33,4 %) i ključni provedbeni koraci (9,2 %), uz, nažalost, tek marginalnu primjenu pokazatelja rezultata (0,3 %);

11.  primjećuje, u tom smislu, da su, kako je utvrđeno u Prilogu II. Uredbe o zajedničkim odredbama, ključne etape za privremene ciljeve o provedbi pokazatelja rezultata bile predviđene za primjenu u okviru uspješnosti samo „po potrebi”, za razliku od obveznog uključivanja ključnih etapa u vezi s provedbom pokazatelja rezultata usko povezanih s podržanim intervencijama politike;

12.  smatra da je rok za provedbu preispitivanja uspješnosti programa svake države članice utvrđen za 2019. spriječio države i regije koje su dostigle ključne etape da pristupe sredstvima koja su im dodijeljena prije posljednje godine razdoblja jer su ona ostala blokirana u pričuvi na osnovi postignutih rezultata; stoga poziva da se omogući ranija revizija uspješnosti i ranije pristupanje tim sredstvima;

13.  poziva Komisiju da se, u slučaju da se pričuva za uspješnost nastavi u razdoblju nakon 2020., njezin prijedlog temelji na iskustvima stečenima u razdoblju 2014. – 2020. te da predloži odgovarajuće izmjene okvira uspješnosti kako bi se stvorio pravi poticaj za sustav usmjeren na rezultate; tim bi se sustavom također trebala uspostaviti potrebna ravnoteža između pojednostavnjenja radi neometane provedbe projekata i potrebnih odredbi o dobrom financijskom upravljanju i nadzoru;

14.  podsjeća da je svrha kohezijske politike prije svega potpora i solidarnost, čime se omogućuje i potiče da instrumenti budu prikladniji od inovacija u obliku sankcija i disciplinskih mjera;

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”

15.  poziva Komisiju da pruži informacije o manjku sredstava prikupljenih od carina koji je Komisija utvrdila u provjerama tradicionalnih vlastitih sredstava te da provede cjelovitu analizu na temelju tih podataka;

16.  poziva Komisiju da pruži informacije o iznosima carina koji se potražuju od država članica i prikupljaju u korist proračuna Unije; smatra da se postojeći sustav poticaja za carinske provjere može poboljšati;

17.  poziva Komisiju da pripremi analizu postupaka koji se u komunikacijama o uzajamnoj pomoći traže od država članica, kao i napretka u ostvarenju glavnog cilja, tj. postizanja jednakovrijednih rezultata;

18.  poziva Komisiju da izradi ocjenu kvantitativnih rezultata provedbe programa Unije Carina 2020. i Hercule III, namijenjenih financiranju razmjene informacija i carinske suradnje u zaštiti financijskih interesa Unije tijekom razdoblja sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira;

19.  poziva Komisiju da analizira razinu zlouporabe oslobođenja od carine na temelju male vrijednosti za robu nabavljenu e-trgovinom iz trećih zemalja;

Dio III. – tematsko izvješće br. 20/2017 Revizorskog suda naslovljeno „Instrumenti kreditnog jamstva financirani sredstvima EU-a: ostvareni su pozitivni rezultati, ali potrebno je poboljšati usmjeravanje na ciljne korisnike i koordinaciju s nacionalnim programima”

20.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda, njegove zaključke i preporuke;

21.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prihvatila većinu preporuka i što će postupiti u skladu s njima;

22.  smatra, kao i Revizorski sud, da bi se financijskim instrumentima trebalo koristiti samo ako komercijalne zajmove nije moguće dobiti jer je projekt premalen ili prerizičan, ili ako zajmoprimac ne može osigurati potrebni kolateral; poziva Komisiju da razvije metodologiju za analizu učinka jamstava na ponudu zajmova, konkurentnost među bankama i inovacijske aktivnosti poduzeća, kao i za analizu podjele implicitne subvencije između ponuditelja i korisnika;

23.  skreće pozornost Komisije i Revizorskog suda na činjenicu da Instrument kreditnog jamstva i jamstveni instrument InnovFin za MSP-ove potencijalno stvaraju portfelje zajmova posrednika vrijedne 24,42 milijarde EUR, o čemu tijelo nadležno za davanje razrješnice zna vrlo malo jer je sustav iznimno složen i netransparentan;

24.  ponavlja stajalište Parlamenta izraženo u njegovoj rezoluciji od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije(8):

   „20. ističe povećanu uporabu financijskih instrumenata poglavito sačinjenih od zajmova, vlasničkih instrumenata, jamstava i instrumenata za podjelu rizika pod neizravnim upravljanjem u razdoblju 2014. – 2020. te ističe da je Grupa Europske investicijske banke (EIB) upravljala gotovo svim instrumentima pod neizravnim upravljanjem; ne smatra da je dostupno dovoljno informacija da bi se ocijenili rezultati koje su ostvarili ti instrumenti, osobito kad je riječ o njihovu utjecaju na društvo i okoliš; naglašava da se financijskim instrumentima mogu dopuniti bespovratna sredstva, ali da ih ne smiju zamijeniti;”

25.  podsjeća povjerenika Komisije Oettingera na njegovu namjeru da dugoročno vrati razne proračune u sjeni u okvir proračuna Unije; smatra da bi se time znatno povećala demokratska odgovornost; poziva Komisiju da sastavi komunikaciju o tome kako se to može postići do lipnja 2019.;

Dio IV. – tematsko izvješće br. 22/2017 Revizorskog suda naslovljeno „Misije za promatranje izbora – uloženi su napori u praćenje provedbe preporuka, no potrebno je bolje nadziranje”

26.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

27.  podsjeća da misije EU-a za promatranje izbora čine vrlo vidljiv instrument vanjske politike Unije i strateški parlamentarni cilj, s obzirom da je glavni promatrač misija za promatranje izbora zastupnik u Europskom parlamentu, te instrument za promicanje demokratizacije i poboljšanje izbornog postupka;

28.  vjeruje da aktivnosti promatranja izbora koje se provode pravilno, pravedno i objektivno imaju ključnu ulogu u javnoj diplomaciji jer daju nepristranu procjenu i konstruktivne preporuke čiju provedbu mogu pratiti nacionalni dionici te organizacije civilnog društva;

29.  podsjeća da ne postoji jedinstven pristup rješavanju tog pitanja te da bi trebalo razmotriti određeni stupanj fleksibilnosti uzimajući u obzir posebnosti pojedine zemlje domaćina;

30.  smatra da izravno savjetovanje s dionicima o mogućim preporukama misija za promatranje izbora prije dovršetka izvješća predstavlja sumnjivu praksu i da to ni u kojem slučaju ne smije biti mogućnost koju primjenjuje glavni promatrač s obzirom na neovisnost promatračkih misija;

31.  smatra se da bi mjere poduzete na temelju misija za promatranje izbora trebalo dodatno poboljšati političkim dijalozima i sudjelovanjem ad hoc izaslanstava Parlamenta te eventualno istraživanjem novih načina poput izbornih dijaloga u cilju obogaćivanja cjelokupnog procesa praćenja izbora, posebno činjenične procjene izbornog postupka;

32.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da što je više moguće prati učinkovitu provedbu preporuka promatračkih misija u trećim zemljama, da poštuje suverenitet svake države i uključi Parlament te da odredi dovoljnu razinu ljudskih resursa iz izaslanstava Unije s odgovarajućim stručnim znanjem za tu važnu političku zadaću koja je nužna u nekim područjima koje je utvrdila misija za promatranje izbora;

33.  smatra da bi bilo korisno da se glavni promatrač u ranoj fazi uključi u osnivanje glavnog tima misije za promatranje izbora (posebno za određene funkcije kao što su politički savjetnik, izborni stručnjak ili zamjenik glavnog promatrača) kako bi se omogućila brza, učinkovitija i dosljedna uspostava misija za promatranje izbora;

34.  u tom kontekstu smatra da je stvaranje baze podataka misija za promatranje izbora korisna operativna mogućnost kako bi se srednjoročno i dugoročno unaprijedila vjerodostojnost i transparentnost ovog instrumenta i postupka Unije;

35.  općenito zahtjeva da se veći naglasak stavi na održivost djelovanja koja se financiraju iz Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, a osobito u okviru misija za promatranje izbora, pri čemu postoji znatan prostor za bolji prijenos znanja lokalnim dionicima i poboljšanje praćenja provedbe preporuka;

Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2017 naslovljeno „Jedinstveni sanacijski odbor: rad na zahtjevnom zadatku izgradnje bankovne unije je započeo, ali i dalje preostaje mnogo posla”

36.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda te podržava njegove primjedbe i preporuke;

37.  kritičan je prema Jedinstvenom sanacijskom odboru zbog toga što nije dostavio svu dokumentaciju zatraženu tijekom revizije; podsjeća Jedinstveni sanacijski odbor da je UFEU-om Revizorskom sudu omogućen neometan pristup dokumentaciji subjekta revizije koja se smatra potrebnom za provedbu revizije;

38.  ne odobrava činjenicu da Jedinstveni sanacijski odbor ne raspolaže s dovoljno osoblja otkako je postao operativno neovisan; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da ubrza postupak zapošljavanja, osobito dovođenjem stručnjaka za sanaciju i relevantno područje politike, uključujući one na višim položajima;

39.  izražava zabrinutost zbog aktualnog Memoranduma o razumijevanju između Jedinstvenog sanacijskog odbora i Europske središnje banke jer se njime ne jamči da Jedinstveni sanacijski odbor redovito i pravovremeno prima sve podatke od Europske središnje banke; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da s Europskom središnjom bankom raspravi o načinima poboljšanja situacije;

Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2018 naslovljeno „Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) – vrijeme je za bolje usmjeravanje”

40.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda, njegove zaključke i spremnost Komisije da provede preporuke;

41.  pozdravlja činjenicu da je u nekim slučajevima zahvaljujući JASPERS-u došlo do napretka u sposobnosti država članica u pogledu pripreme projekata te da su projekti bili dobre kvalitete, što je potvrđeno ubrzanim odobrenjem Komisije;

42.  poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku (EIB) da se pobrinu da se program provodi na način koji donosi bolje rezultate kad je riječ o administrativnim kapacitetima država članica;

43.  napominje da je u razdoblju od 2006. do 2016. na početku došlo do povećanja stvarnih troškova JASPERS-a te financijskog doprinosa Komisije, koji su ostali stabilni u iznosu od otprilike 30 milijuna EUR godišnje, pri čemu je doprinos Komisije varirao između 70 i 80 %;

44.  smatra da bi korisnici trebali na odgovarajući način sudjelovati u troškovima JASPERS-a;

45.  smatra da su zadaće JASPERS-a, „(...) kako bi državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. godine nadalje pružala neovisne besplatne savjete koji će im pomoći u pripremi kvalitetnih prijedloga za velike projekte ulaganja koji bi se financirali sredstvima iz dvaju fondova Unije – Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj. (...)” logično trebale postati sve manje u svjetlu toga što se novije države članice prilagođavaju sustavima i postupcima Unije;

46.  izražava duboku zabrinutost zbog opažanja Revizorskog suda: „VIII. EIB nije bio voljan Sudu dostaviti informacije o stvarnim troškovima JASPERS-a, a Komisija je tek djelomično mogla dokazati opravdanost standardnih troškova JASPERS-a korištenih do 2014. za članove osoblja iz EIB-a.”;

47.  ustraje u tome da EIB treba Revizorskom sudu dati na raspolaganje sve relevantne informacije za reviziju; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala suradnja EIB-a u tom pogledu;

Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2018 naslovljeno „Operativna učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama”

48.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda, njegove preporuke i spremnost Komisije na provedbu sve osim jedne preporuke;

49.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da ESB Revizorskom sudu nije odobrio pristup svim traženim dokumentima ili informacijama koje je Revizorski sud smatrao potrebnima za provedbu svojih zadaća te poziva ESB da promijeni svoju politiku u tom pogledu;

50.  smatra da je potpuna suradnja ESB-a nužna, trebala bi biti svojevoljna i njome bi se poboljšali transparentnost i odgovornost;

51.  podsjeća, sa žaljenjem, da Revizorski sud nije glavni vanjski revizor ESB-a te da je ovlašten ispitivati samo operativnu učinkovitost upravljanja ESB-a (članak 27. Protokola br. 4 priloženog UEU-u i UFEU-u);

52.  ističe očitu međuinstitucijsku neravnotežu: dok Sud Europske unije ima važnu ulogu u praćenju aktivnosti ESB-a (članak 35. Protokola br. 4), Revizorskom sudu pružena je skromna uloga u provjeri financijskog upravljanja bankom (radi ispitivanja operativne učinkovitosti uprave) nauštrb transparentnosti i odgovornosti;

53.  stoga poziva države članice i institucije Unije da prilikom sljedeće revizije Ugovorâ povećaju ulogu Revizorskog suda kad je riječ o ESB-u;

Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2018 naslovljeno „Revizija postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža”

54.  napominje tematsko izvješće Revizorskog suda, njegove preporuke i spremnost Komisije na provedbu većine njih;

55.  ističe da je postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža dio postupka europskog semestra, koji počinje godišnjim pregledom rasta i izvješćem o mehanizmu upozoravanja ujesen godine n-1; ako se u izvješću o mehanizmu upozoravanja, na temelju ljestvice pokazatelja i pragova, navede mogućnost nastanka konkretnog problema, dotična država članica postaje predmet detaljnog preispitivanja;

56.  napominje da ako, na temelju rezultata detaljnog preispitivanja, Komisija smatra da postoji makroekonomska neravnoteža, ona o tome obavješćuje Parlament, Vijeće i Euroskupinu; Vijeće na preporuku Komisije dotičnoj državi članici tada može uputiti preporuke (u skladu s postupkom utvrđenim u članku 121. stavku 2. UFEU-a); te preventivne preporuke u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža čine dio preporuka po državama članicama;

57.  zaključuje, zajedno s Revizorskim sudom, da su preporuke Vijeća podložne političkoj interpretaciji; pritom se čini da je riječ o pravilu, a ne o iznimci;

Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2018 naslovljeno „Pomoć EU-a Mjanmaru/Burmi”

58.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

59.  svjestan je težine političke situacije i složenih operativnih izazova s kojima su suočeni ESVD, Komisija i delegacija Europske unije, posebno u saveznim državama Rakhine, Kachin i Shan;

60.  traži od ESVD-a i Komisije da nastave razvijati sveobuhvatan i ambiciozan program za dugoročnu razvojnu suradnju, koristeći pritom sve instrumente koji im stoje na raspolaganju, kako bi se pomoglo Mjanmaru da razvije i doradi svoju opću strategiju razvoja i pritom poradi na uspostavi nacionalnog okvira za rezultate koji će sadržavati alate za mjerenje učinka i održivosti;

61.  poziva da se u pogledu intervencije Unije i odabira ključnih sektora za razvoj utvrdi odgovarajuća kombinacija politika na temelju redovite evaluacije potreba po sektorima i da se pritom posebno povede računa o izvedivosti, komplementarnosti i održivosti projekata; traži da se rezultati strateške evaluacije zemlje, koja će biti dovršena tijekom 2018., u najkraćem mogućem roku proslijede Parlamentu;

62.  smatra također nužnim da se omogući dovoljna razina fleksibilnosti pri osmišljavanju i provedbi programa potpore kako bi se, u posebno teškim političkim i operativnim uvjetima, sustavnije ojačali nacionalni kapaciteti i zajamčila primjerena geografska pokrivenost u skladu sa stvarnom apsorpcijskom sposobnosti te zemlje;

63.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije u dovoljnoj mjeri utvrdila koje su regije prioritetna područja za pomoć; napominje da je prva studija o posebnim potrebama savezne države Rakhine provedena 2017.; smatra da je ciljana evaluacija te savezne države trebala biti prioritet delegacije Unije odmah po njezinoj uspostavi 2013.;

64.  potiče jačanje kapaciteta javnog sektora i institucijskih struktura u svrhu uspostave odgovornijeg okvira za upravljanje, pri čemu treba strateški zajamčiti potporu glavnim revizorskim institucijama u toj zemlji;

65.  podsjeća na to da je „izgradnja države” u središtu razvojne strategije Unije, u skladu s načelima za intervenciju u nestabilnim situacijama, što se posebno odnosi na jačanje institucionalnog okvira te transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim financijama u kombinaciji s pojačanim političkim dijalogom;

66.  podržava jačanje suradnje s međunarodnim partnerima na terenu kako bi se povećala troškovna učinkovitost djelovanja u kojima sudjeluje više donatora s obzirom na to da je učinkovita koordinacija donatora i dalje ključan preduvjet za izbjegavanje dupliciranja i rascjepkanosti pomoći;

67.  izražava žaljenje zbog toga što su ustanovljene slabosti u pogledu razmjene informacija između glavnih uprava DEVCO i ECHO u saveznim državama Rakhine i Kachin; izražava žaljenje zbog toga što je postupak za razmjenu informacija između tih dviju glavnih uprava uspostavljen tek u rujnu 2016.; u tom smislu poziva na veću usklađenost humanitarne i razvojne pomoći te na snažniju povezanost pomoći u hitnim slučajevima i obnove i razvoja, uspostavom stalne međuresorne platforme za povezivanje pomoći, obnove i razvoja; smatra da, kada god je to moguće, treba uspostaviti integriran pristup s jasno utvrđenim ciljevima u pogledu koordinacije, donijeti strategiju na razini zemlje usklađenu između glavnih uprava ECHO i DEVCO te pristupiti razmjeni najboljih praksi; u tom smislu poziva da pristup utemeljen na povezanosti pomoći, obnove i razvoja bude sustavno uključen u cijeli ciklus operativnog financiranja;

68.  nadalje, od službi Komisije traži bolje promišljanje prelaska s kratkoročnih humanitarnih aktivnosti na dugoročne razvojne intervencije i dosljednu usklađenost, ne samo među različitim akterima uključenima u razvoj na terenu već i s nacionalnim prioritetima, preko zajedničke strategije i okvira za humanitarnu pomoć i razvoj;

69.  preporučuje da se bolje praćenje provedbe projekata i djelovanja ostvari tako da se u programskoj i upravljačkoj dokumentaciji bolje obrazlože iznosi dodijeljeni za prioritetne sektore kako bi se, po potrebi, mogla razmotriti eventualna prilagodba pomoći u vidu novih potreba u razdoblju do 2020. i istovremeno omogućiti bolja vidljivost djelovanja Unije; smatra da su vidljivost donatora i postojanje odgovarajućeg traga informacija o upravljanju projektima važni kako bi svi doprinosi bili zabilježeni i kako bi se zadržala odgovornost za trošenje sredstava;

70.  žali zbog toga što najveći dio Zajedničkog fonda za mir nije bio namijenjen za saveznu državu Rakhine; smatra da je time uistinu propuštena prilika za djelovanje u toj iznimno osjetljivoj regiji; zahtijeva od Komisije da područje primjene tog fonda proširi i na saveznu državu Rakhine;

71.  podsjeća na to da bi, u slučajevima u kojima je proračunska potpora jedan od bitnih modaliteta provedbe programa pomoći, Komisija u suradnji s drugim donatorima trebala:

   pružiti odgovarajuću potporu jačanju kapaciteta i usmjeriti se na ključne elemente upravljanja javnim financijama, među kojima su i mehanizmi za utvrđivanje odgovornosti i suzbijanje korupcije;
   pružiti potporu pravodobnoj pripremi odgovarajućeg programa reforme upravljanja javnim financijama;
   po potrebi, utvrditi kratkoročne mjere za zaštitu sredstava Unije od rasipanja, gubitaka i neučinkovitosti;

Dio X. – tematsko izvješće br. 5/2018 Revizorskog suda naslovljeno „Obnovljiva energija za održiv ruralni razvoj: znatan potencijal za sinergiju koji uglavnom ostaje neiskorišten”

72.  poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir okolnosti i konkretne potrebe svake ruralne zajednice i gospodarstva, razmotriti potencijalne pozitivne i negativne učinke te politike i zajamčiti da se njome ostvaruju ravnomjerni rezultati na ruralnim područjima pri osmišljavanju buduće politike u području obnovljive energije; kako bi se to postiglo, Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala uspostaviti relevantan mehanizam koji bi mogao biti nadahnut mehanizmom „ruralnog testiranja”, kako je predviđen „točkom 1. smjernica politike” Deklaracije iz Corka 2.0 iz 2016.;

73.  poziva Komisiju da taj instrument uvede u proces savjetovanja s državama članicama o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, koje je Komisiji potrebno dostaviti do 1. siječnja 2019., te pružati državama članicama smjernice o njegovoj primjeni;

74.  poziva Komisiju da u suradnji sa suzakonodavcima osmisli budući okvir politike za bioenergiju koji bi uključivao dostatne mjere zaštite od neodržive nabave biomase za energiju; u tom bi okviru trebalo prepoznati i uzeti u obzir rizike u pogledu održivosti koje donosi poticanje uporabe bioenergije utvrđivanjem ciljnih vrijednosti i provedbom programa financijske potpore te zajamčiti da su ublaženi povezani rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici;

75.  poziva Komisiju da utvrdi što bi se trebalo postići ulaganjima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u obnovljive izvore energije; na koji bi način trebala pružiti vrijednost na ruralnim područjima; na koji bi način EPFRR trebao dopuniti postojeće mehanizme financiranja Unije i država članica a da pritom ne postane samo još jedan izvor financiranja za obnovljivu energiju čiji prioritet pri izradi buduće politike ruralnog razvoja nije ruralni razvoj;

76.  u tom kontekstu poziva Komisiju da iskoristi relevantno i dobro praktično iskustvo stečeno tijekom revizije Revizorskog suda (evaluacija obnovljive energije na ruralnom području, projekti opskrbe energijom trećih strana koji se financiraju u okviru EPFRR-a, projekti vlastite upotrebe obnovljive energije), kao i slično iskustvo opisano u studiji OECD-a pod nazivom „Povezivanje obnovljive energije s ruralnim razvojem”;

77.  poziva države članice da Komisiji, u vezi s potporom iz EPFRR-a za obnovljivu energiju, u svojim poboljšanim izvješćima o provedbi za 2019. godinu iznesu relevantne informacije o programskim postignućima projekata obnovljive energije; te bi informacije Komisiji trebale omogućiti da utvrdi količinu rashoda isplaćenih iz EPFRR-a za projekte obnovljive energije, instaliranih energetskih kapaciteta ili energije proizvedene u okviru takvih projekata; poziva Komisiju da preciznije definira različite vrste pokazatelja tijekom pripreme programskog razdoblja nakon 2020.;

78.  poziva Komisiju da podsjeti države članice da primijene relevantne postupke odabira kako bi se potpora pružala isključivo održivim projektima obnovljive energije koji donose jasnu dodatnu korist za održivi ruralni razvoj;

Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2018 naslovljeno „Slobodno kretanje radnika – temeljna je sloboda zajamčena, ali boljim usmjeravanjem financijskih sredstava EU-a doprinijelo bi se mobilnosti radnika”

79.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i poziva Komisiju i države članice da provedu preporuke iz tog izvješća;

80.  ističe da je slobodno kretanje radnika temeljno načelo Europske unije i jedna od najvećih prednosti jedinstvenog tržišta, pod uvjetom da je ono na korist objema stranama u radnom odnosu i da se zajamči zaštita prava radnika i ukine svaka vrsta diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primitcima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja;

81.  sa zabrinutošću primjećuje da su i dalje prisutne brojne prepreke za slobodnu i pravednu mobilnost radnika u Uniji i da se mjerama koje su poduzeli Komisija i države članice ne mogu u potpunosti riješiti problemi s kojima se suočavaju radnici koji žele raditi u drugim državama članicama, poput nedostatnih informacija o pravima radnika u pogledu zapošljavanja, radnih uvjeta i socijalnih prava, ali i neodgovarajućih mjera za sprečavanje diskriminacije mobilnih radnika i za jamčenje učinkovite provedbe njihovih prava;

82.  prima na znanje opažanja Revizorskog suda prema kojima je Komisija uvela alate za informiranje građana o njihovim pravima i uspostavila sustave za prijavu diskriminacije povezane sa slobodom kretanja radnika; izražava zabrinutost, međutim, zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da unatoč tim alatima i sustavima Komisija ne raspolaže informacijama o trenutačnoj razini osviještenosti o tim alatima ni o razmjerima diskriminacije protiv slobode kretanja na razini Unije;

83.  napominje da su neki od alata koje je Komisija uspostavila radi pružanja potpore mobilnosti radne snage nepoznati potencijalnim korisnicima i zabrinut je jer se u više država članica tek manji dio slobodnih radnih mjesta oglašava na europskom portalu za radnu mobilnost EURES; usmjerava pozornost na činjenicu da se ti instrumenti financiraju iz proračuna Unije te da Europski socijalni fond i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. pružaju mogućnost financiranja mjera i aktivnosti povezanih s mobilnosti radne snage na razini Unije i nacionalnoj razini koja se, međutim, ne koristi u dovoljnoj mjeri;

84.  poziva Komisiju i države članice da raspoložive mogućnosti financiranja iskoriste za provedbu mjera kojima bi se zajamčilo da se tim alatima pružaju potpune informacije o postojećim slobodnim radnim mjestima i pravima radnika te za bolju osviještenost građana o tim alatima i informacijama koje oni pružaju, kao i da prate razinu osviještenosti o njima kako bi se ona dodatno povećala; u tom smislu potiče Komisiju da promiče oglašavanje praktičnih rješenja za mobilnost radne snage, posebice s pomoću novih tehnologija, internetskih pretraživača i oglašavanja, i ustraje u tome da je u tom smislu potrebno poboljšati suradnju između Komisije i država članica; posebno poziva nadležna nacionalna tijela i koordinatore iz EURES-a da aktivnije surađuju sa zaposlenicima na promicanju EURES-a i prilika za mobilnost radnih mjesta u cijeloj Uniji; također poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za odgovarajuću komplementarnost i dodatnost između mjera koje se financiraju iz ESF-a i EaSi-ja;

85.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da je, kako bi se takvi slučajevi mogli djelotvorno riješiti, potrebno imati informacije i razumjeti razmjere postojeće diskriminacije u području slobodnog kretanja radnika; potiče stoga Komisiju da u suradnji s državama članicama poduzme mjere za poboljšanje djelotvornosti postojećih sustava kako bi se utvrdili slučajevi diskriminacije te poduzeli daljnji koraci radi prevencije i uklanjanja prepreka i diskriminacije u području pravedne mobilnosti radne snage;

86.  ističe da se neprenosivošću određenih doprinosa za socijalno osiguranje radnicima uskraćuje dio njihovih socijalna prava, čime se odvraća od mobilnosti radnika; poziva Komisiju da razmotri mogućnost pripreme odgovarajućih zakonodavnih prijedloga i potiče uvođenje poticaja za države članice koje bi bile voljne omogućiti prijenos mirovinskih prava, uz puno poštovanje postojećeg pravnog okvira;

87.  napominje da uzajamno priznavanje sveučilišnih diploma i stručnih kvalifikacija među državama članicama i dalje predstavlja izazov i ozbiljnu prepreku mobilnosti radne snage; ističe da bi taj proces trebao biti jednostavan i financijski pristupačan, i za građane i za nadležna nacionalna tijela; potiče Komisiju da promiče razmjenu dobrih praksi među državama članicama u okviru radnih skupina Vijeća te, kada je to prikladno, platformi OECD-a;

88.  izražava zabrinutost zbog nedostatne usporedivosti podataka koje države članice pružaju o mobilnosti radne snage; poziva Komisiju da državama članicama da smjernice o tome koji se podaci moraju prikupljati i u koju svrhu; također zahtijeva da Komisija poboljša prikupljanje i predstavljanje statističkih podataka o slobodnom kretanju radnika, posebno u pogledu problema s kojima se mobilni radnici susreću izvan svojih matičnih država;

89.  žali zbog činjenice da je usklađenost ponude i potražnje za radnom snagom, kao i usklađenost znanja i vještina s potrebama tržišta rada, cilj koji u politikama mobilnosti radne snage u državama članicama još uvijek nije ostvaren; poziva države članice da u potpunosti iskoriste prilike koje se u okviru ESF-a, EaSI-a i EURES-a pružaju za poticanje mobilnosti radne snage, u cilju smanjenja stope nezaposlenosti u nekim državama članicama i regijama te rješavanja neusklađenosti vještina i znanja s potrebama i manjka radne snage drugdje;

90.  sa zabrinutošću napominje da postoje problemi povezani za zahtjevima za projekte prekogranične mobilnosti koji se financiraju u okviru EaSI-ja te poziva Komisiju da se u svojem sljedećem pozivu na podnošenje prijedloga pozabavi s tim pitanjima, među ostalim i na način da se uvedu obavezni pokazatelji rezultata koji bi omogućili da se u praksi utvrde dodana vrijednost financiranja Unije i učinak pružene potpore;

91.  s obzirom na zaključke Revizorskog suda prema kojima je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se poboljšala mobilnost radne snage u Uniji i svladale postojeće prepreke na tom putu, poziva Komisiju i države članice da u razdoblju od 2021. do 2027. zajamče odgovarajuća financijska sredstva za pravednu mobilnost radne snage, čime bi se omogućilo daljnje neometano funkcioniranje relevantnih alata i sustava u tom području; također traži od Komisije i država članica da se pobrinu za nastavak mjera i aktivnosti kojima se olakšava slobodno kretanje radnika, boljim usmjeravanjem financijskih sredstava i pojačanom suradnjom i koordinacijom između nadležnih službi Komisije, nacionalnih tijela i svih relevantnih dionika na razini Unije i nacionalnoj razini;

Dio XII. – tematsko izvješće br. 7/2018 Revizorskog suda naslovljeno „Pretpristupna pomoć EU-a Turskoj: dosad su postignuti tek ograničeni rezultati”

92.  smatra da bi u okviru programa pretpristupne pomoći (IPA) od 2018. godine nadalje Komisija trebala bolje usmjeriti financijska sredstva iz IPA-e u područjima u kojima je došlo do kašnjenja reformi neophodnih za vjerodostojan napredak prema pristupanju Uniji, posebno u pogledu neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, borbe protiv korupcije na visokoj razini i organiziranog kriminala, jačanja slobode medija, sprječavanja sukoba interesa i jačanja vanjske revizije i civilnog društva;

93.  poziva Komisiju da pri sljedećem ažuriranju procjena u pogledu sektorskog pristupa obuhvati sve ključne značajke koordinacije donatora u Turskoj, sektorske analize proračuna i, posebno, svojeg okvira za procjenu uspješnosti;

94.  uzimajući u obzir učinak koji nazadovanje već ima na održivost projekata u Turskoj, poziva Komisiju da poveća primjenu političke i projektne uvjetovanosti, i to:

   podnošenjem prijedloga Odboru IPA-e II o prilagodbi iznosa ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih u okviru IPA-e II za godinu „N”, uključujući preusmjeravanje ili smanjenje iznosa financijskih sredstava u okviru IPA-e II kako bi se uzeli u obzir slučajevi nazadovanja u sektorima vladavine prava i upravljanja utvrđeni u godišnjem izvješću Komisije o Turskoj u godini „N-1”;
   donošenjem odluke, na kraju 2017. i 2020., o tome hoće li Turskoj dodijeliti nagradu za uspješnost; ta bi se odluka trebala u potpunosti temeljiti na ostvarenom napretku na putu prema pristupanju, učinkovitoj provedbi IPA-e i postizanju dobrih rezultata;
   postupnim povećanjem primjene izravnog upravljanja kako bi se uzele u obzir temeljne potrebe u slučajevima u kojima postoji nedostatak političke volje, posebno za borbu protiv korupcije na visokoj razini i organiziranog kriminala, jačanje slobode medija, sprječavanje sukoba interesa i jačanje civilnog društva;
   postavljanjem uvjeta u obliku minimalnih zahtjeva za nove projekte, u slučajevima u kojima je to relevantno, s ciljem podupiranja pravodobnog postizanja očekivanih ostvarenja i održivosti; ako ti uvjeti nisu ispunjeni, to bi trebalo dovesti do korektivnih mjera (npr. suspenzije plaćanja, otkazivanja projekata);

95.  potiče Komisiju da proširi opseg svojih izvješća o praćenju usmjerenom na rezultate u vezi s aktivnostima koje Unija financira u Turskoj te povećati relevantnost i pouzdanost projektnih pokazatelja uključivanjem polaznih podataka, kad je to primjenjivo;

96.  smatra da bi Komisija u okviru IPA-e II trebala selektivno primjenjivati neizravno upravljanje, uzimajući u obzir iznos upotrijebljenih financijskih sredstava, složenost projekata koje će turska tijela pripremiti i za koje će provesti javne natječaje, kao i kapacitete agencije nadležne za sklapanje ugovora i financiranje programa sredstvima Unije;

Dio XIII. – tematsko izvješće br. 8/2018 Revizorskog suda naslovljeno „Potpora EU-a produktivnim ulaganjima u poduzeća – potrebno je staviti veći naglasak na trajnost”

97.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskoga suda, posebno kao pravodobno usmjeravanje pozornosti na potrebu za dodatnim mehanizmima praćenja i jamstva koji su nužni i na razini Unije i na razini država članica kako bi se zajamčila trajnost rezultata projekta; u vezi s tim ističe da je u nalazima Revizorskog suda vidljivo da posebne potrebe poduzeća u različitim sektorima i različitih veličina (nefunkcioniranje tržišta) u ispitanim operativnim programima nisu pravilno utvrđene te da ostvarenje dugoročnih rezultata nije bilo prioritet;

98.  smatra da bi ulogu produktivnih ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) trebalo pojačati kao ključni faktor za rast, održiva radna mjesta, smanjenje razlika i nejednakosti u kontekstu budućeg razvoja kohezijske politike za sljedeće programsko razdoblje radi postizanja uzlazne konvergencije zajedno s gospodarskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom između država članica i regija;

99.  napominje da su u nizu revidiranih projekata poštovana relevantna pravila i postignuta predviđena ostvarenja, no da nisu ponuđeni dokazi o učinkovitosti tih projekata i postizanju trajnih poboljšanja;

100.  u tom pogledu primjećuje da za razdoblje 2014. – 2020. u Uredbu o zajedničkim odredbama (članak 71.) nisu uvrštene odredbe kojima se definira postizanje rezultata i njihova održivost kao kriterij trajnosti operacija; stoga skreće pozornost na nalaz Revizorskoga suda koji se odnosi na znatnu razliku između mjerenja ostvarenja umjesto rezultata s gledišta ocjenjivanja trajnosti projekta;

101.  smatra da je radi jamčenja stvarne dodane vrijednosti produktivnih ulaganja potrebno uključiti postizanje rezultata kao središnji element u ocjenjivanju trajnosti projekta; u tom smislu snažno podupire definiciju trajnosti Revizorskoga suda koji je definira kao „sposobnost projekta da ostvarene koristi očuva još dugo vremena nakon svojeg završetka”;

102.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije u svojim prijedlozima uredbi za razdoblje 2021. – 2027. uzela u obzir izričitu preporuku Revizorskoga suda da se jasno kao prioriteti odrede ne samo ostvarenja već i potrebni pokazatelji za mjerenje rezultata;

103.  dijeli zabrinutost Revizorskog suda oko jamčenja trajnosti ulaganja u mala i srednja poduzeća u svjetlu njihova ograničenoga poslovnog kapaciteta, visokih stopa propadanja i/ili posebne osjetljivosti na ekonomski nepovoljne uvjete; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da usmjere pozornost na načine i sredstva za promicanje uspješnog i dugotrajnog povezivanja zainteresiranih MSP-ova, uzimajući pritom u obzir i pozitivna i problematična iskustva u prošlosti;

104.  nadalje, smatra da bi se budućim produktivnim ulaganjima postigli trajni rezultati kad bi ih se integriralo u ažuriranu sveobuhvatnu industrijsku strategiju kao dio buduće kohezijske politike; smatra da bi na takav način produktivna ulaganja trebala značajno doprinijeti prevladavanju ozbiljnih nejednakosti u razini industrijskog razvoja između država članica i regija kako je opisano u 6. i 7. izvješću o koheziji;

105.  poziva Komisiju da u potpunosti sudjeluje u provedbi preporuka Revizorskoga suda i u pružanju pravovremenih i primjerenih smjernica državama članicama, uključujući izdavanje jasnih i transparentnih smjernica o načinima definiranja i primjenjivanja kriterija za trajnost projekata, kao i u korištenju svim raspoloživim mehanizmima, kao što su odobravanje operativnih programa, praćenje i kontrola, kako bi se države članice potaknule na postupanje prema odgovornostima koje snose, istodobno izbjegavajući dodatno administrativno opterećenje za korisnike ili pojedina nacionalna tijela;

106.  općenito poziva Komisiju da se u pripremnoj i pregovaračkoj fazi budućeg programskog razdoblja više usmjeri na trajnost projekata i uspostavi jasan okvir izdvajanja i ciljeva; također snažno potiče nadležna tijela država članica na poštovanje i provođenje preporuka Revizorskoga suda i suradnju s Komisijom u razmatranju postojećih praksi i uspostavi zajedničkih pravila i postupaka usmjerenih na jamčenje trajnosti rezultata projekata;

Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2018 naslovljeno „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”

107.  smatra da Komisija i države članice ne trebaju promicati intenzivniju i rašireniju uporabu javno-privatnih partnerstava (JPP) dok se ne riješe problemi utvrđeni u ovom izvješću i uspješno ne provedu preporuke u nastavku; točnije, poboljšanje institucijskih i pravnih okvira te upravljanja projektima i povećanje jamstva da se odabirom opcije JPP-a ostvaruje najveća vrijednost za uloženi novac te da postoje dobri izgledi da će se projektima JPP-a uspješno upravljati; ističe da izostanak ispravnog utvrđivanja projektnih rizika može imati financijske posljedice za javnog partnera i otežati ostvarenje ciljeva projekta;

108.  radi bolje podjele troškova kašnjenja i dogovaranja izmjena između partnera, u cilju smanjenja financijskog učinka kašnjenja koje se može pripisati javnom partneru i dogovaranja izmjena u ugovoru na konačan trošak JPP-ova koji snosi javni partner, iznosi sljedeće preporuke:

   države članice trebale bi utvrditi i predložiti standardne ugovorne odredbe kojima se ograničavaju iznosi mogućih dodatnih troškova koje bi trebao platiti javni partner;
   države članice trebale bi procijeniti sve pregovore o izmjenama ugovora u ranoj fazi kako bi se zajamčilo da troškovi koje snosi javni partner budu opravdani i usklađeni s načelima ostvarivanja vrijednosti za uloženi novac;

109.  kako bi se zajamčilo da se opcijom JPP-a ostvaruje najveća vrijednost za uloženi novac i ostvaruju potencijalne prednosti, iznosi sljedeće preporuke:

   države članice trebale bi temeljiti odabir opcije JPP-a na pouzdanim komparativnim analizama, kao što je komparator troškova javnog sektora, i na odgovarajućim pristupima kako bi se zajamčilo da se opcija JPP-a odabire samo ako se njome i u pesimističnim scenarijima ostvaruje najveća vrijednost za uloženi novac;
   Komisija bi se trebala pobrinuti da Revizorski sud ima potpuni pristup potrebnim informacijama radi procjene odabira opcije nabave i povezanih nabava koje provode javna tijela, čak i kada se potpora Unije izravno pruža privatnim subjektima putem financijskih instrumenata;

110.  kako bi se zajamčilo da države članice imaju potrebne administrativne kapacitete i da su uspostavile jasne politike i strategije o JPP-u za uspješnu provedbu projekata JPP-a koji primaju potporu Unije, iznosi sljedeće preporuke:

   države članice trebale bi uspostaviti jasne politike o JPP-u i strategije u kojima će se jasno utvrditi očekivana uloga JPP-ova u njihovim politikama ulaganja u infrastrukturu, i to u cilju utvrđivanja sektora u kojima je uporaba JPP-ova najprikladnija i utvrđivanja mogućih ograničenja u pogledu mjere u kojoj se JPP-ovi mogu djelotvorno upotrebljavati;
   Komisija bi trebala predložiti zakonodavne izmjene kojima bi se financijska potpora budućim JPP-ovima usmjerila u sektore za koje smatra da su od velike strateške važnosti i za koje je pogodno preuzimati dugoročne obveze u okviru JPP-ova, kao što je osnovna mreža TEN-T;

111.  kako bi se umanjio rizik od pristranosti u pogledu odabira opcije JPP-a, promicala veća razina transparentnosti i zajamčilo da se JPP-ovi mogu efektivno podupirati sredstvima Unije, iznosi sljedeće preporuke:

   Komisija bi trebala povezati potporu Unije projektima JPP-a s jamstvom da je odabir opcije JPP-a bio opravdan pitanjima u vezi s ostvarivanjem vrijednosti za uloženi novac, a ne da su na njega neopravdano utjecala pitanja u vezi s proračunskim ograničenjima ili njihovom statističkom obradom;
   države članice trebale bi povećati transparentnost redovitim objavljivanjem popisa projekata JPP-a, uključujući dostatne i korisne podatke o imovini koja se financira, njihovim budućim obvezama i obradi u bilanci, uz istodoban nastavak zaštite povjerljivih i trgovački osjetljivih podataka;
   Komisija bi trebala procijeniti dodatnu složenost mješovitih projekata JPP-a u koje je uključena Unija u cilju daljnjeg djelovanja usmjerenog na pojednostavnjenje relevantnih pravila i postupaka u okviru programa Unije;

Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2018 naslovljeno „Program osnovnih plaćanja za poljoprivrednike – u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali ima ograničen učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore”

112.  poziva Komisiju da zajamči da države članice prikladno provode ključne kontrole i da ispravljaju prava iz programa osnovnih plaćanja u slučajevima u kojima neprimjenjivanje relevantnih pravila ili nepostojanje ažuriranih informacija o uporabi zemljišta znatno utječu na vrijednosti;

113.  traži od Komisije da:

   preispita i prouči djelotvornost svojih sustava za slanje informacija državama članicama s ciljem postizanja što dosljednijeg tumačenja i što veće primjene pravnog okvira programa osnovnih plaćanja;
   procijeni na koji bi joj se način budućim zakonodavstvom moglo omogućiti da zajamči da države članice dostavljaju ključne informacije o provedbi programa izravne potpore;
   razjasni koja je uloga Komisije, a koja tijela za ovjeravanje u provjeri postojanja djelotvornih ključnih kontrola i središnjeg izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja;

114.  poziva Komisiju da, prije donošenja bilo kakva prijedloga za buduće oblikovanje zajedničke poljoprivredne politike, procijeni stanje u pogledu dohotka za sve skupine poljoprivrednika i analizira njihovu potrebu za potporom dohotku, uzimajući u obzir trenutačnu raspodjelu potpore Unije i nacionalne potpore, poljoprivredni potencijal zemljišta, razlike među površinama uglavnom namijenjenima poljoprivrednoj proizvodnji ili održavanju, troškove i održivost poljoprivredne djelatnosti, dohodak od hrane i druge poljoprivredne proizvodnje, kao i dohodak od nepoljoprivrednih djelatnosti, čimbenike učinkovitosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te vrijednost javnih dobara koje pružaju poljoprivrednici; Komisija bi od samog početka trebala povezivati predložene mjere s odgovarajućim operativnim ciljevima i osnovnim vrijednostima s kojima se može usporediti uspješnost potpore;

Dio XVI. – tematsko izvješće br. 11/2018 Revizorskog suda naslovljeno „Nove mogućnosti financiranja projekata ruralnog razvoja: jednostavnija rješenja, ali naglasak nije stavljen na rezultate”

115.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda te podržava više primjedbi i preporuka iznesenih u njemu;

116.  izražava žaljenje zbog činjenice da se nove pojednostavnjene mogućnosti financiranja primjenjuju samo na mali dio rashoda za ruralni razvoj te da se ne iskorištava potencijal tih izvora financiranja, premda bi se pojednostavnjenjem korisnici trebali potaknuti na sudjelovanje u projektima;

117.  izražava žaljenje zbog činjenice da je na raspolaganju vrlo ograničen broj pokazatelja kojima bi se ocijenilo jesu li ciljevi te mjere ostvareni ili nisu;

118.  poziva države članice, kao i korisnike i njihova udruženja, da u potpunosti iskoriste prilike koje pruža sustav pojednostavnjenih mogućnosti financiranja u području ruralnog razvoja;

119.  podsjeća da pojednostavnjenje mora omogućiti odgovarajuće razine kontrole te da odgovornost na svakoj razini mora biti jasno utvrđena;

120.  podsjeća da pojednostavnjenje mora koristiti i upravama i nositeljima projekata;

Dio XVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2018 naslovljeno „Širokopojasni pristup internetu u državama članicama EU-a: postignut je određen napredak, ali neće se dosegnuti sve ciljne vrijednosti iz strategije Europa 2020.”

121.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda te iznosi svoje primjedbe;

122.  pozdravlja ambiciju Komisije da uloži u buduću digitalnu transformaciju, što je vidljivo iz prijedloga VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

123.  uviđa da je Komisija povela važnu zakonodavnu inicijativu u području digitalizacije i skreće pozornost na inicijative kao što je „WiFi4EU” kojom se podupire ugradnja najmodernije opreme za bežični internet u središta života zajednice;

124.  prima na znanje trud Komisije u pogledu poboljšanja pokrivenosti širokopojasnim internetom diljem Unije, no izražava žaljenje zbog činjenice da mnoga ruralna područja još uvijek nisu pokrivena;

125.  uviđa napore koje Komisija ulaže u znatno povećanje i diversifikaciju izvora financiranja kojima se podupire širokopojasna veza; podsjeća da je u programskom razdoblju od 2007. do 2013. Unija uložila 2,74 milijarde EUR, dok za aktualno programsko razdoblje ulaganja Unije iznose gotovo 15 milijardi EUR, što je više nego peterostruko povećanje;

126.  uvjeren je da su brze internetske veze ključni element jedinstvenog digitalnog tržišta i stoga državama članicama mogu pružiti konkurentsku prednost u gospodarskim, socijalnim i obrazovnim pitanjima; dobra brzina interneta i pristup internetu ključni su za naše živote, poslovanje i nacionalne vlade;

127.  ističe da će ulaganja u širokopojasne mreže pomoći u promicanju socijalne uključenosti i borbi protiv depopulacije u ruralnim i izoliranim područjima; ruralna i udaljenija područja trebala bi imati pristup širokopojasnim mrežama u svrhu stvaranja homogenog jedinstvenog tržišta;

128.  u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni telekomunikacijskih propisa Unije, čime se žele potaknuti ulaganja, posebno u manje vitalnim područjima koja su obilježena niskom gustoćom naseljenosti ili u ruralnim područjima;

129.  slaže se s preporukom Revizorskog suda da bi države članice trebale revidirati planove za razdoblje nakon 2020.;

130.  stoga sve države članice poziva da osiguraju da se uz ciljeve strategije Europa 2020. koji se odnose na širokopojasni pristup ostvare i ciljevi inicijative „Gigabitno društvo do 2025.” koju je povela Komisija; kontinuirana pokrivenost svih urbanih područja i svih glavnih kopnenih prometnih pravaca 5G tehnologijom te pristup internetskoj povezivosti za sva europska kućanstva, mala i srednja poduzeća i lokalne javne uprave na ruralnim i urbanim područjima, osobito na slabo naseljenim područjima i područjima na kojima dolazi do depopulacije, uz brzinu preuzimanja podataka od najmanje 100 Mbps koja se može nadograditi na gigabitsku brzinu;

131.  dijeli mišljenje Revizorskoga suda da bi države članice trebale preispitati ovlasti svojih nacionalnih regulatornih tijela u skladu s izmijenjenim regulatornim okvirom Unije za telekomunikacije kako bi ona mogla obvezati operatere na provedbu svojih preporuka i korektivnih mjera (uključujući sankcije za neusklađenost);

132.  smatra da bi financijska potpora širokopojasnom pristupu trebala biti uravnotežena kombinacija bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, pri čemu bi se ulaganja trebala voditi logikom intervencije te uzimati u obzir regionalne i tržišne realije;

133.  uvjeren je da je potpora širokopojasnom pristupu posredstvom financijskih instrumenata pretežno usmjerena na gospodarski održive regije i dobro razvijena lokalna tržišta; napominje da su bespovratna sredstva prikladnija za ruralna, planinska i udaljena područja jer su u njima privatna ulaganja i poslovanje s financijskim instrumentima po prirodi rizičniji;

134.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi Komisija trebala prikupljati i širiti najbolju praksu u području širokopojasnog pristupa, konkretnije u pogledu planiranja ulaganja i provedbe projekata;

135.  uvjeren je da će Komisija za države članice nastaviti pojašnjavati primjenu državnih potpora u vezi sa širokopojasnim pristupom te pozdravlja namjeru Komisije da obuhvati dodatne informacije kad je riječ o ciljnim vrijednostima brzine od 100 Mbps i gigabitnog društva;

Dio XVIII. – tematsko izvješće br. 13/2018 Revizorskog suda naslovljeno „Suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma: Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, ali uz određene nedostatke u koordinaciji i evaluaciji”

136.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda, podržava u njemu iznesene preporuke i u nastavku iznosi svoja zapažanja i preporuke;

137.  poziva Komisiju da prouči kako bi se u cilju poboljšanja koordinacije i učinkovitosti moglo pojednostavniti upravljanje mjerama za suzbijanje radikalizacije, primjerice integriranjem broja fondova o kojima ovise te mjere te koncentracijom upravljanja za koje su trenutačno odgovorni osam glavnih uprava Komisije, Europol, Eurojust i države članice;

138.  uviđa da bi izrada proračuna na temelju uspješnosti mogla biti poseban izazov u slučaju mjera u cilju sprečavanja radikalizacije, no ističe da pokazatelji povezani s, primjerice, brojem stručnjaka koji sudjeluju na sastancima, nisu sami po sebi dovoljni za mjerenje uspješnosti; poziva Komisiju da posebno ispita zašto razine sudjelovanja u njezinim aktivnostima znatno variraju između država članica te da se usredotoči na aktivnosti koje su relevantne za većinu država članica;

139.  poziva Komisiju da izvještava Parlament o daljnjem postupanju u vezi s privremenim izvješćem stručne skupine Komisije na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije u pogledu rasprava s državama članicama o načinu bolje evaluacije relevantnih programa i intervencija;

140.  uviđa da sprečavanje radikalizacije često iziskuje dubinsko znanje na lokalnoj razini, tj. razini susjedstva, te takve vrste informacija nije moguće generalizirati jer svako lokalno područje može imati vlastite izazove i prilike; ističe, u tom pogledu, važnu ulogu lokalnih obrazovnih institucija, lokalnih socijalnih i dobrotvornih organizacija i lokalnih vlasti, među ostalim i policijskih službenika koji djeluju na konkretnom lokalnom području; poziva Komisiju i države članice da to imaju na umu prilikom razmjena najboljih praksi te da izbjegavaju stereotipe i generaliziranje;

141.  ističe da će učinkovitost i djelotvornost aktivnosti Komisije u pogledu pomaganja državama članicama u suzbijanju radikalizacije vjerojatno biti najveći u pogledu informacija koje se prenose putem interneta, osobito kad je riječ o prekograničnim slučajevima; podržava postupak sprečavanja mogućeg preklapanja koji provodi jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) u okviru Europola te odluku da se EU IRU usmjeri na internetsku propagandu kojom se teroristi koriste kako bi privukli što veći broj sljedbenika; poziva Komisiju da poboljša svoje metode mjerenja učinkovitosti EU IRU-a time da provjeri koliko su sadržaja povezanog s terorizmom internetska poduzeća uklonila samo na zahtjev EU IRU-a, a da pritom na isti sadržaj nisu upozorili nacionalni IRU-i, civilno društvo ili sama internetska poduzeća, kao i da razvije metode za dokazivanje učinkovitosti u pogledu količine terorističke propagande i dalje dostupne na internetu, primjerice zbog toga što je uklonjena propaganda jednostavno vraćena ili premještena na druge platforme;

Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2018 naslovljeno „Centri izvrsnosti EU-a za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost: potrebno je ostvariti veći napredak”

142.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i sa zadovoljstvom napominje da se Revizorski sud, Komisija i ESVD slažu oko većine preporuka;

143.  poziva Komisiju i ESVD da provedu zajedničku analizu na razini Unije kojom bi se utvrdili vanjski KBRN rizici za Uniju u svrhu sveobuhvatnog povezivanja unutarnjeg i vanjskog djelovanja;

144.  poziva Komisiju da uvede procjene sistemskih rizika u metodologiju za izradu procjene potreba i nacionalnog akcijskog plana te da brzo odgovori svim partnerskim zemljama koje zatraže pomoć u pogledu dovršetka procjene vlastitih potreba i izrade nacionalnih akcijskih planova;

145.  poziva Komisiju da poveća broj regionalnih aktivnosti, kao što su terenske i stožerne vježbe;

146.  poziva Komisiju i ESVD da dodijele zadaće u vezi s KBRN sigurnošću imenovanim osobama za kontakt i/ili službenicima za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) u svim delegacijama Unije te da pitanja u vezi s KBRN sigurnošću uključe u dijalog o relevantnom području politike, kao i u sigurnosni i politički dijalog;

147.  poziva Glavnu upravu DEVCO Komisije i ESVD da surađuju s drugim relevantnim glavnim upravama Komisije, osobito s Glavnom upravom NEAR, kao i s drugim donatorima, kako bi se utvrdila moguća područja sinergije te pronašli dostupni izvori financiranja koji bi se mogli bolje iskoristiti za potporu aktivnostima povezanima s KBRN sigurnošću;

148.  poziva Komisiju da pretoči opći cilj Inicijative u konkretnije ciljeve koji bi se mogli upotrebljavati na razini projekata, što bi omogućilo mjerenje rezultata od te razine preko nacionalne i regionalne razine do razine Inicijative u cjelini;

149.  poziva Komisiju da također utvrdi pokazatelje ishoda i učinka koji bi omogućili da se djelotvornost Inicijative procjenjuje u odnosu na postavljene ciljeve;

150.  poziva Komisiju da se pobrine da sve relevantne informacije budu dostupne na njezinom internetskom portalu s odgovarajućim razinama ovlaštenja za pristup te da se pobrine za to da se preko portala o KBRN sigurnosti može pristupiti primjerima najbolje prakse i smjernicama;

Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2018 naslovljeno „Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor”

151.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i izlaže svoja zapažanja i preporuke;

152.  ističe, kao prvo, napore koje su sve strane uključene u pripremu i provedbu tih dviju misija Unije, kao i osoblje na terenu, uložili u trajne strukturne institucionalne kapacitete za unutarnju sigurnost u Maliju i Nigeru, i to u izrazito zahtjevnom geopolitičkom kontekstu koji je s obzirom na kombinaciju postojećih prijetnji postao kritičan;

153.  izražava žaljenje zbog toga što osoblje misija prije razmještanja nije prošlo osposobljavanje niti mu je pružena pomoć kako bi se upoznalo s postupcima i projektima na terenu; smatra da je zbog nedostatnog osposobljavanja došlo do kašnjenja u provedbi operacija;

154.  smatra da bi ESVD i Komisija trebali kontinuirano obraćati posebnu pozornost na potporne aktivnosti kako bi omogućili brzo, učinkovito i koherentno razmještanje misija u okviru ZSOP-a, a svim članovima osoblja prije razmještanja organizirati osposobljavanje o postupcima i politikama Unije te pripremiti sveobuhvatne smjernice za operativne zadatke (procjena potreba, planiranje te praćenje zadataka i izvješćivanje); također smatra da bi pouke stečene u prethodnim misijama u okviru ZSOP-a trebalo iskoristiti za poboljšanje operativne učinkovitosti aktualnih misija i pospješiti prijenos znanja i sinergijski učinak među misijama;

155.  izražava žaljenje zbog toga što je u Nigeru sigurnost osoblja bila ugrožena time što su šest mjeseci bili prisiljeni boraviti i raditi u hotelu a da pritom nisu bile poduzete odgovarajuće sigurnosne mjere;

156.  naglašava da je sigurno radno okruženje ključno za učinkovitu provedbu operacija i mogućnost zapošljavanja kvalificiranog osoblja; poziva ESVD i Komisiju da zadrže odgovarajuću razinu izdataka za sigurnost u proračunima misija kako bi se mandat tih misija mogao provesti na najbolji mogući način;

157.  ponavlja da je, kako bi se zajamčilo postizanje političkih ciljeva misija i dobro financijsko upravljanje, za buduće misije ZSOP-a potrebno učinkovito iskoristiti sve dostupne financijske kanale, dakle Instrument za doprinos stabilnosti i miru, Europski razvojni fond, Krizni uzajamni fond Unije za Afriku i pružanje humanitarne pomoći;

158.  potiče suradnju ESVD-a i država članica kako bi se zajamčilo da trenutačne i buduće misije ZSOP-a imaju dovoljno osoblja za brzo djelovanje gotovo punim dopuštenim kapacitetima (u smislu ukupnog broja raspoloživih radnih mjesta), i to, ako je moguće, tijekom cijelog trajanja mandata misija;

159.  naglašava da je nedostatak operativne učinkovitosti u tim dvjema misijama bio velika prepreka neometanom djelovanju Unije; izražava žaljenje zbog toga što je bilo potrebno 18 mjeseci da misija EUCAP Sahel Niger dobije status pravnog subjekta;

160.  smatra da bi se Vijeće i Komisija trebali pobrinuti da buduće misije u okviru ZSOP-a u što kraćem roku dobiju status pravnog subjekta i odgovarajući proračun;

161.  traži od ESVD-a i Komisije da posebnu pozornost obrate na postupke javne nabave i pitanje ljudskih resursa kako bi se zajamčilo da oni odgovaraju operativnim potrebama ZSOP-a; napominje da je na provedbu operacija negativno utjecao kompliciran postupak javne nabave, što je dovelo do nezadovoljavajućih rezultata;

162.  ističe poteškoće pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta; podsjeća na to da je stopa popunjenosti radnih mjesta iznosila 72 % u Nigeru i 77 % u Maliju; potiče ESVD i Komisiju da predlože da se produlji razdoblje na koje se osoblje iz država članica EU-a upućuje u misije, da se u većoj mjeri koristi ugovorno osoblje i da se pripreme opći pozivi na doprinos na temelju kojih se mogu sastaviti popisi mogućih kandidata i time ubrzati angažiranje osoblja kad se otvore slobodna mjesta;

163.  potiče ESVD da se, u cilju ostvarivanja trajnih rezultata u misijama ZSOP-a, pobrine da se pri operativnom planiranju svih aktivnosti misija povede računa o održivosti na način da se sustavno evaluiraju lokalne potrebe i mogućnost ostvarivanja trajnih rezultata na lokalnoj razini;

164.  poziva ESVD da poboljša praćenje aktivnosti koje se odvijaju u misijama (osposobljavanje, savjetovanje ili nabava opreme) na način da se ostvareni rezultati i razina odgovornosti predmetnih nacionalnih tijela redovito evaluiraju na temelju pokazatelja;

165.  poziva ESVD i Komisiju da na učinkovitiji način koordiniraju misije u okviru ZSOP-a s drugim djelovanjima Unije na regionalnoj razini (kao što su misija za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libija) i G5 Sahel), bilateralnim misijama i međunarodnim naporima sa sličnim ciljevima; u tom smislu poziva na poticanje sinergije u cilju bolje suradnje i koordinacije između Unije i država članica;

166.  poziva ESVD i Komisiju da se pobrinu da se zaključivanje misija ZSOP-a i likvidacija s njima povezane imovine odvijaju na najbolji mogući način; u tom smislu smatra da bi ESVD i Komisija trebali razviti općenitu i sveobuhvatnu izlaznu strategiju kojom bi se jasno definirale uloge i odgovornosti pri zaključivanju misija ZSOP-a i pritom smanjili rizici koji su tijesno povezani s tim postupkom;

167.  općenito gledano, ponovno potvrđuje da je potrebno poboljšati suradnju među državama članicama u području vanjske i sigurnosne politike kako bi se ostvarila ekonomija razmjera i smanjili troškovi; naglašava da je od ključne važnosti da države članice budu u stanju odlučno odgovoriti na pitanja povezana sa sigurnošću i upravljanjem migracijskim tokovima, posebno u doba u koje su izazovi u tom području sve veći i izraženiji;

Dio XXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2018 naslovljeno „Ex post preispitivanje zakonodavstva EU-a: dobro uhodan, ali nepotpun sustav”

168.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda te podržava njegove primjedbe i preporuke;

169.  napominje da će praćenje za 2018. u okviru međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva(9) započeti vrlo skoro i da će se međuinstitucijski sastanak na visokoj razini održati krajem godine;

170.  napominje da je Revizorski sud predstavio vrlo temeljito i sveobuhvatno istraživanje (primjerice, dobra veličina uzorka) i da bi ono moglo biti primjerom za buduću analizu u drugim područjima međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva; također napominje da bi trebalo razmotriti razvoj dodatnih pokazatelja uspješnosti za praćenje provedbe međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

171.  smatra da će aktivno angažiranje i sudjelovanje Revizorskog suda biti korisno za međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva zbog jačanja njegova praćenja; smatra da bi i veća uporaba informativnih dokumenata Revizorskog suda mogla doprinijeti ostvarenju toga cilja;

172.  napominje da bi izrada zajedničkog međuinstitucijskog priručnika o odredbama o praćenju i reviziji sa smjernicama i odredbama o sastavljanju mogla dovesti do poboljšanja zakonodavnog nadzora, uz uvjet da ne ugrožava slobodu političkog izbora suzakonodavaca;

173.  napominje da bi se u nekoj sljedećoj reviziji međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva mogle razmotriti zajedničke smjernice za ex post revizije;

174.  ističe važnost uspostavljanja okvira prema kojem bi države članice Komisiji trebale stavljati na raspolaganje informacije o prenošenju prava Unije u nacionalno pravo;

Dio XXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 17/2018 naslovljeno „Mjere Komisije i država članica tijekom posljednjih godina programa iz razdoblja 2007. – 2013. doprinijele su povećanju niskih stopa iskorištavanja sredstava, ali nisu bile dovoljno usmjerene na rezultate”

175.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i vrijednu usporedbu između prethodnog i trenutačnog programskog razdoblja, usmjeravajući pozornost na očekivane nadolazeće izazove za države članice i Komisiju u vezi s dobrom apsorpcijom sredstava kohezijske politike koja je usmjerena na rezultate;

176.  smatra nezadovoljavajućim odgovor Komisije u vezi s preporukom da se predloži raspored s ključnim datumima za donošenje zakonodavnog okvira kako bi se provedba operativnih programa počela provoditi na vrijeme i traži od Komisije da iznese konkretan prijedlog na temelju svoje evaluacije vremenskog okvira koji je potreban za pravovremenu provedbu programa;

177.  slaže se sa stajalištem Revizorskog suda da, iako je apsorpcija važna za postizanje ciljeva politike, ona nije sama sebi svrha već služi za postizanje rezultata u skladu s ciljevima kohezijske politike; čvrsto smatra da vrijednost za uloženi novac nije samo potrošena svota, nego ono što je postignuto uz pomoć iskorištenih sredstava;

178.  duboko je zabrinut zbog toga što se čini da Komisija podcjenjuje rizik, na koji također upozorava Revizorski sud, da bi kašnjenja u izvršenju proračuna za razdoblje 2014. – 2020. mogla biti veća od onih za razdoblje 2007. – 2013., čime bi se stvorio znatan pritisak za odgovarajuću apsorpciju sredstava na kraju programskog razdoblja i povećao rizik od nedovoljnog uzimanja u obzir vrijednosti za uloženi novac i postizanja rezultata;

179.  zabrinut je zbog toga što Komisija zanemaruje rizik izrazito nezadovoljavajuće apsorpcije u sredini programskog razdoblja, koji je utvrdio i Revizorski sud, koja je dvostruko manja u usporedbi s odgovarajućim trenutkom u prethodnom razdoblju, kao i pritisak na apsorpciju zbog preklapanja na kraju tekućeg razdoblja s prvim godinama provedbe sljedećeg razdoblja;

180.  traži od Komisije da predstavi predviđanje i procjenu za svaku državu članicu koji se odnose na akumulaciju obveza koje su u opasnosti da ne budu apsorbirane na vrijeme do kraja razdoblja te da predloži mjere za pružanje pomoći državama članicama kako bi se ublažio mogući negativan učinak nedovoljne apsorpcije raspoloživih sredstava;

181.  traži od Komisije da se pobrine za to da mjere koje će se poduzeti radi izbjegavanja automatskog opoziva izdvajanja država članica poštuju ciljeve i rezultate operativnih programa i projekata te da se provede odgovarajuće praćenje i izvješćivanje o izmijenjenim operativnim programima;

182.  poziva Komisiju da na vlastitu inicijativu upotrijebi sredstva za tehničku pomoć te da proaktivno pomogne državama članicama da ubrzaju apsorpciju sredstava iz fondova kohezijske politike usmjerenu na rezultate;

183.  skreće pozornost na to da je krajnja svrha kohezijske politike podupiranje gospodarske i socijalne kohezije među različitim regijama i zemljama Unije te doprinos smanjenju razlika i nejednakosti unutar Unije; naglašava da to mora biti vodeće načelo za države članice, Komisiju i sve relevantne dionike pri provedbi i apsorpciji sredstava Unije;

Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2018 naslovljeno „Je li postignut glavni cilj preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu?”

184.  smatra da tematsko izvješće Revizorskog suda iznosi vrlo pravodobnu i važnu analizu u kojoj se analizira način na koji Komisija provodi odredbe kojima se uređuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu sa stajališta postizanja njegova glavnog cilja, a to je da se države članice uspješno kreću u smjeru ostvarenja svojih srednjoročnih ciljeva povezanih s proračunskim saldom;

Dio XXIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/2018 naslovljeno „Europska mreža željeznica velikih brzina: nije stvarnost, već nedjelotvoran sustav nepovezanih dionica”

185.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda;

186.  slaže se s mišljenjem Revizorskog suda i podržava njegove zaključke;

187.  sa zadovoljstvom prima na znanje da će Komisija provesti preporuke Revizorskog suda;

188.  ističe da je vjerojatnost da se stanje poboljša i dalje malena dok sve države članice ne pokažu političku spremnost za to;

189.  u tom kontekstu upućuje na važnu ulogu „europskih koordinatora” u tom području (TEN-T);

190.  podsjeća na mandat europskih koordinatora, koji se sastoji od:

   izrade relevantnog plana rada za koridor (zajedno s relevantnim državama članicama) ili plana rada za horizontalni prioritet;
   pružanje potpore provedbi plana rada i njegova praćenja; prema potrebi, isticanja poteškoća i traženja odgovarajućih rješenja;
   redovitog savjetovanja s forumom za koridor (savjetodavno tijelo koje okuplja države članice i različite dionike);
   donošenja preporuka u područjima kao što su razvoj prometa na koridorima ili pristup financiranju / izvorima financiranja;
   podnošenja godišnjih izvješća Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i relevantnim državama članicama o postignutom napretku;

191.  ističe europsku dodanu vrijednost prekograničnih projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te Instrumenta za povezivanje Europe; ističe koliko je važno nastaviti se oslanjati na te mehanizme financiranja kako bi se prevladale političke i infrastrukturne prepreke te ubrzala teritorijalna i socioekonomska kohezija regija Unije uz pomoć brzih željezničkih veza;

192.  podsjeća Komisiju na važnost promicanja ne samo dostupnog i kvalitetnog željezničkog prijevoza putnika, već i željezničkog prijevoza tereta s obzirom na njegove gospodarske, ekološke, logističke i sigurnosne prednosti;

Dio XXV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2018 naslovljeno „Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a”

193.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

194.  potvrđuje da se ESVD i Komisija suočavaju s vrlo složenim situacijama u Africi uz brojne političke i operativne izazove i ograničenja u brojnim područjima, osobito u suradnji glavnih dionika, financiranju i nedostacima institucija, političkoj spremnosti na intervenciju, sprečavanje sukoba i upravljanje njima;

195.  svjestan je složenosti dotičnog institucionalnog okvira za sprečavanje sukoba i promicanje mira i sigurnosti zajedno s Afričkom unijom, Instrumentom mirovne pomoći za Afriku (APF), podregionalnim organizacijama i regionalnim gospodarskim zajednicama te regionalnim mehanizmima za sprečavanje i upravljanje sukobima te njihovo rješavanje;

196.  sa zabrinutošću primjećuje da Afrička struktura za mir i sigurnost znatno ovisi o vanjskim izvorima financiranja (zbog niskog doprinosa država članica Fondu za mir i ograničenih dodatnih sredstava koje je Afrička struktura za mir i sigurnost osigurala iz alternativnih izvora financiranja);

197.  žali što nedostatak afričkog sudjelovanja i financijske održivosti, uz veliku ovisnost o donatorima i međunarodnim partnerima, dovodi do operativnih nedostataka, osobito u pogledu broja zaposlenika, tj. manjka kvalificiranog osoblja i vojnih stručnjaka koji se bave temeljnim misijama mira i sigurnosti na afričkom kontinentu;

198.  smatra da je, premda je potpora Unije za inicijativu Afričke strukture za mir i sigurnost osmišljena na temelju strateškog okvira koji je utvrđen u planovima, nužna stalna koordinacija među donatorima;

199.  također izražava žaljenje zbog toga što je potpora Unije uglavnom usmjerena na osnovne operativne troškove bez dugoročnog plana; naglašava potrebu da se Unija odmakne od popratnih troškova Afričke strukture za mir i sigurnost i da se podupiru jasni dugoročni izgledi i ciljevi koji doprinose stabilnosti Afrike i općenito partnerstvu između Afričke unije (AU) i Europske unije;

200.  podsjeća na važnost poticanja plana za izgradnju, operativnu sposobnost AU-a i podregionalnih organizacija zajedno s boljim sustavom koordinacije svih sudionika kako bi se aktivnosti što bolje dugoročno uskladile s rezultatima potpore Unije;

201.  izrazito je zabrinut zbog nedostataka sustava praćenja u pogledu njegove sposobnosti pružanja odgovarajućih podataka o rezultatima aktivnosti; traži od Komisije da poveća sposobnost aktivnosti i rezultata u sustavu ocjenjivanja kako bi se jasno pokazalo da doprinosi Unije uglavnom rezultiraju konkretnim i pozitivnim učincima na mir i sigurnost na terenu;

202.  ističe da je potrebno razviti sustav praćenja kao temeljno načelo kako bi se mogli prikupljati i analizirati podaci/pokazatelji na razini aktivnosti, rezultata, specifičnih ciljeva kao i strateških ciljeva, kako bi se procijenila uspješnost provedbe dogovorenog plana Afričke strukture za mir i sigurnost, njegov značaj i održivost;

203.  poziva službe Komisije da pokrenu misiju za praćenje usmjereno na rezultate i da o tome izvijeste Parlament što je prije moguće;

Dio XXVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 21/2018 naslovljeno „Odabir i praćenje projekata u okviru EFRR-a i ESF-a u razdoblju 2014. – 2020. i dalje su uglavnom usmjereni na ostvarenja”

204.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i poziva Komisiju i države članice da provedu preporuke iz tog izvješća;

205.  zabrinut je zbog toga što niske stope provedbe u sredini trenutnog programskog razdoblja dovode u opasnost postizanje rezultata koje hitno treba ostvariti u područjima koja podupiru EFRR i ESF, pa će zbog toga kasniti i očekivani učinak ulaganja iz proračuna Unije za koheziju i smanjenje regionalnih nejednakosti;

206.  stoga poziva Komisiju da pomogne državama članicama da brže koriste sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te da intenzivnije prati i ocjenjuje uspješnost ESIF-a kako bi se osigurao doprinos tih fondova u postizanju ciljeva kohezijske politike i strategije Europa 2020;

207.  poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere da ukloni utvrđene nedostatke u trenutnom okviru uspješnosti ESIF-a, kao i da iskoristi iskustva stečena u razdoblju od 2014. do 2020. da bi poboljšala okvir uspješnosti za sljedeće razdoblje te pružila jasna pravila za pokazatelje, praćenje i evaluaciju postizanja rezultata;

208.  poziva Komisiju da novom kolegiju povjerenika osigura neometan i neprekinut postupak praćenja i izvješćivanja o postizanjima rezultata tijekom prijelaznog razdoblja, kao i da osigura da uspješnost ESIF-a koja je usmjerena na rezultate ne bude oslabljena zbog ubrzanog iskorištavanja sredstava na kraju programskog razdoblja;

209.  prima na znanje odgovore Komisije o njezinom zakonodavnom prijedlogu za programsko razdoblje nakon 2020. koje uključuje listu zajedničkih pokazatelja rezultata za EFRR, Kohezijski fond i ESF;

210.  međutim, zabrinut je zbog toga što zakonodavni prijedlozi Komisije za EFR, Kohezijski fond i ESF ne uključuju odredbe koje omogućavaju prepoznavanje „djelovanja koja su utvrđena u skladu s posebnim pravilima za sektore” (kako je predviđeno u definicijama „rezultata” i „ostvarenja” u Financijskoj uredbi) kao predviđenih rezultata koje treba postići, a posljedično i njihovo mjerenje pokazateljima rezultata u okviru tih fondova;

211.  poziva Komisiju da riješi pitanje tog nedostatka i osigura da se izbjegnu svi negativni učinci država članica na uspostavu okvira uspješnosti za programsko razdoblje od 2021. do 2027.;

212.  izražava duboko žaljenje zbog toga što Komisija nije uspjela podnijeti sveobuhvatan prijedlog za političku strategiju Unije poslije 2020. kojom bi se utvrdile etape za sljedeće ciljeve VFO-a, kao i potrebna usmjerenost država članica na postizanje rezultata koji doprinose zajedničkim prioritetima Unije te postizanju koherentnije i kohezivnije Unije;

Dio XXVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2018 naslovljeno „Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti”

213.  pozdravlja zaključke Revizorskog suda o dodatnim oblicima dodane vrijednosti EU-a koji su nastali u okviru programa Erasmus+ (2014. – 2020.) i koji premašuju one razmatrane na temelju utvrđene pravne osnove; priznaje da bi metode evaluacije i pokazatelji za program Erasmus+ trebali u što većoj mjeri biti globalni i kvalitativni, uzimajući u obzir višedimenzionalnu prirodu učinaka takve vrste dugoročnih mjera;

214.  napominje da definicija „sudionika u nepovoljnom položaju / sudionika s manje prilika” trenutačno nije ujednačena te se razlikuje u različitim državama članicama; napominje da bi zajednička definicija omogućila točniju procjenu utjecaja programa i pružila čvršću osnovu za bolje dopiranje do takvih sudionika i razvoj pozitivnih mjera u njihovu korist;

215.  pozdravlja ponovno uvođenje individualne mobilnosti učenika škola na temelju ključne aktivnosti 1 u okviru prijedloga novog programa Erasmus (2021. – 2027.);

216.  priznaje važnost mrežne jezične potpore; smatra da bi takav instrument trebao biti dostupan svim sudionicima i prilagođen njihovim konkretnim potrebama i da bi ga istodobno trebalo nadopuniti razrednom nastavom jezika na licu mjesta;

217.  pozdravlja uvođenje pojednostavnjenih metoda financiranja (fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi); ipak, priznaje da je potrebno prilagoditi i redovito revidirati iznose stipendija za troškove života i boravka u zemlji ili regiji domaćinu kako bi se sudionicima s manje prilika osigurao pravedniji pristup individualnoj mobilnosti u okviru programa Erasmus;

218.  smatra da bi se radi promicanja pristupa individualnoj mobilnosti sudionika u nepovoljnom položaju i s manje prilika u obzir trebalo uzeti predfinanciranje na temelju ključne aktivnosti 1 u okviru novog programa Erasmus;

219.  napominje da je za bolje promicanje mobilnosti studenata doktorskih studija potrebno više fleksibilnosti u pogledu trenutačno predviđenog minimalnog razdoblja mobilnosti od tri mjeseca;

220.  priznaje da Instrument jamstva za studentske zajmove nije postigao očekivane rezultate te prihvaća njegovo isključenje iz Prijedloga novog programa Erasmus (2021. – 2027.);

Dio XXVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2018 naslovljeno „Onečišćenje zraka: naše zdravlje još uvijek nije dovoljno zaštićeno”

221.  smatra da bi, u cilju poduzimanja djelotvornijih mjera za poboljšanje kvalitete zraka, Komisija trebala:

   širiti primjere najbolje prakse iz država članica koje su u svoje planove za kvalitetu zraka uspješno uključile zahtjeve iz Direktive(10) o kvaliteti zraka, među ostalim u pogledu pitanja kao što su informacije relevantne za potrebe praćenja; zajamčiti ciljane i kratkoročne mjere za poboljšanje kvalitete zraka predviđene proračunom; kao i planirana smanjenja koncentracija na određenim lokacijama;
   aktivno upravljati svakom fazom postupka zbog povrede kako bi se skratilo razdoblje prije nego što se predmet riješi ili podnese Sudu Europske unije;
   pomagati državama članicama koje su najviše pogođene prekograničnim onečišćenjem zraka unutar Unije u njihovoj suradnji i zajedničkim aktivnostima, također pri uvođenju relevantnih mjera u njihove planove za kvalitetu zraka;

222.  poziva Komisiju da pri izradi svojeg prijedloga za zakonodavca uzme u obzir sljedeća pitanja:

   razmatranje mogućnosti ažuriranja graničnih i ciljnih vrijednosti EU-a (za PM, SO2 i O3) u skladu s najnovijim smjernicama WHO-a; smanjenje broja dopuštenih prekoračenja normi za koncentracije onečišćujućih tvari (za PM, NO2, SO2 i O3); i utvrđivanje kratkoročnih graničnih vrijednosti za PM2,5 te pragova upozorenja za PM;
   poboljšanje planova za kvalitetu zraka, u prvom redu njihovim usmjeravanjem na rezultate; uvođenjem zahtjeva za podnošenje godišnjih izvješća o njihovoj provedbi; njihovo ažuriranje kad god je to potrebno; trebalo bi ograničiti broj planova za kvalitetu zraka po zonama kvalitete zraka;
   preciziranje zahtjeva za razmještanje industrijskih i prometnih mjernih postaja radi boljeg mjerenja najveće izloženosti stanovništva onečišćenju zraka; utvrđivanje minimalnog broja mjernih postaja po vrsti mjerne postaje (prometne, industrijske ili pozadinske);
   pružanje mogućnosti Komisiji da zahtijeva uspostavu dodatnih točaka praćenja u slučajevima u kojima smatra da je to potrebno za bolje mjerenje onečišćenje zraka;
   vraćanje datuma (zasad 30. rujna godine n+1) na barem 30. lipnja n+1 za dostavljanje potvrđenih podataka i postavljanje izričitog zahtjeva državama članicama da pružaju najnovije podatke (u stvarnom vremenu);
   uvođenje izričitih odredbi kojima će se zajamčiti pravo građanima na pristup pravosuđu;

223.  da bi se kvaliteta zraka bolje integrirala u politike Unije, poziva Komisiju da izradi procjene:

   drugih politika Unije koje sadržavaju elemente koji mogu biti štetni za čisti zrak i poduzeti mjere kako bi se te politike bolje uskladilo s ciljem u području kvalitete zraka;
   stvarne uporabe relevantnih raspoloživih financijskih sredstava za potporu ostvarenju ciljeva EU-a u području kvalitete zraka koji se odnose na rješavanje problema emisija kojima se onečišćuje zrak, osobito PM, NOX i SOX;

224.  poziva Komisiju, u svrhu poboljšanja kvalitete informacija koje se građanima stavljaju na raspolaganje, da:

   prepozna i prikupi, uz pomoć zdravstvenih stručnjaka, ključne informacije koje bi ona i tijela država članica trebali staviti građanima na raspolaganje (uključujući učinke na zdravlje i upute o tome kako se ponašati);
   pruži potporu državama članicama u usvajanju najboljih praksi komuniciranja s građanima i njihova uključivanja u pitanja povezana s kvalitetom zraka;
   svake godine objavi poretke zona kvalitete zraka s najboljim i najlošijim ostvarenim napretkom i podijeli primjere najbolje prakse koje se primjenjuju na najuspješnijim lokacijama;
   razvije elektronički alat koji bi građanima omogućio da izvješćuju o slučajevima kršenja u području kvalitete zraka i daju povratne informacije Komisiji o pitanjima u vezi s mjerama koje države članice poduzimaju u području kvalitete zraka;
   podupre relevantne države članice u razvoju alata jednostavnih za uporabu kojima se široj javnosti omogućuje pristup informacijama o kvaliteti zraka i praćenju kvalitete zraka (na primjer, aplikacije za pametne telefone i/ili njima posvećene stranice na društvenim medijima);
   u suradnji s državama članicama radi na postizanju dogovora o usklađivanju indeksa kvalitete zraka;

Dio XXIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2018 naslovljeno „Demonstriranje hvatanja i skladištenja ugljika te inovativnih obnovljivih izvora energije na komercijalnoj razini u EU-u: tijekom posljednjeg desetljeća nije ostvaren predviđeni napredak”

225.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda i u nastavku iznosi svoja zapažanja i preporuke;

226.  pozdravlja ambicioznu obvezu Unije da do 2020. smanji svoje emisije za najmanje 20 % u usporedbi s razinom iz 1990. godine te za 40 % do 2030. i potroši najmanje 20 % svojeg proračuna na mjere vezane za borbu protiv klimatskih promjena za proračunsko razdoblje 2014. – 2020.;

227.  pozdravlja ambicije Unije da bude svjetski predvodnik u području obnovljivih izvora energije; smatra da je od velike važnosti da Komisija stalno pokazuje dostatno vodstvo i predanost u pogledu pitanja klimatskih promjena kako bi konsolidirala svoju međunarodnu vjerodostojnost i učinak svojih instrumenata za oblikovanje uvjeta za klimatsku politiku Unije i zelenu diplomaciju u predstojećim godinama;

228.  smatra da je potrebna veća sinergija među različitim tijelima Unije, relevantnim službama Komisije i partnerima iz industrije te da bi njihove napore trebalo povezati kako bi se postiglo okruženje pogodno za prijelaz na niskougljično gospodarstvo s pomoću inovativnih niskougljičnih tehnologija te prilagodbom i razvojem uvjeta i instrumenata za ulaganja;

229.  naglašava da je potrebno poboljšati koordinaciju službi Komisije koje se bave klimatskim pitanjima, ne samo kako bi se ispunile međunarodne obveze, već i kako bi se omogućilo da Unija i dalje bude predvodnik u području klimatskih promjena;

230.  ponovno upućuje poziv Komisiji da pojača koordinaciju aktivnosti u području razvoja novih tehnologija i ekoloških inovacija;

231.  ističe da bi Komisija posebno trebala ostvariti bolju koordinaciju među državama članicama u pogledu politika povezanih s klimatskim promjenama, kako bi se postigao cilj da se najmanje 20 % proračuna Unije usmjeri na društvo s niskim emisijama ugljika i otporno na klimatske promjene;

232.  izražava žaljenje zbog toga što države članice nemaju strategije za niske emisije ugljika, čime se stvara okruženje nesigurnosti koje se negativno odražava na uvjete za ulaganja, financijsku održivost i napredak inovativnih pokaznih niskougljičnih projekata i pruža tek ograničena mogućnost povrata novca od neuspješnih projekata; poziva Komisiju da poveća aktivno sudjelovanje država članica u postizanju ciljeva niskih emisija ugljika;

233.  izražava žaljenje zbog, općenito, slabe održivosti financiranih projekata i nedostatne iskorištenosti konkretnih rezultata tih projekata;

234.  smatra da su za uspjeh u tom području potrebne usmjerenije strategije, i na razini Unije i na nacionalnoj razini; poziva Komisiju da izradi konkretnu sveobuhvatnu strategiju za postizanje postavljenih ciljeva koja će uključivati akcijske planove za konkretna područja, uključujući detaljne procjene, detaljne mjere i instrumente, metodologiju za mjerenje i izvješćivanje te pokazatelje uspješnosti;

235.  poziva Komisiju da općenito poveća kompatibilnost različitih proračunskih područja kao dopunu programima za izgradnju niskougljičnog gospodarstva; izražava žaljenje zbog nedostatka konkretnih ciljeva u znatnim dijelovima proračuna Unije;

236.  poziva Komisiju da brzo razvije poticajno okruženje za prijelaz na niskougljično gospodarstvo prilagodbom njezinih uvjeta za ulaganja i okvira za potrošnju te instrumenata za inovacije i modernizacije u svim ključnim relevantnim sektorima;

Dio XXX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/25 naslovljeno „Direktiva o poplavama: napredak u procjeni rizika, a u području planiranja i provedbe potrebna su poboljšanja”

237.  poziva Komisiju da, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama(11), pri ocjenjivanju planova upravljanja poplavnim rizicima za drugi ciklus i naredne cikluse provjeri jesu li države članice utvrdile mjerljive i vremenski utvrđene ciljeve za mjere povezane s poplavama kako bi se omogućila procjena napretka u njihovu ostvarivanju u skladu s Direktivom o poplavama; poziva Komisiju da sa svim državama članicama podijeli primjere dobre prakse u utvrđivanju ciljeva;

238.  poziva Komisiju da, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama, i prije drugog ciklusa Direktive o poplavama, procijeni i izvijesti jesu li države članice:

   utvrdile izvore financiranja za potrebna ulaganja u okviru planova upravljanja poplavnim rizicima i uspostavile vremenske rokove za njihovu provedbu u skladu s raspoloživim sredstvima;
   za mjere protiv poplava na međunarodnim riječnim sljevovima, razmotrile prekogranična ulaganja;

239.  poziva Komisiju, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama i podijeljenim upravljanjem da sufinancira samo prioritetne mjere protiv poplava u skladu s budućim planovima upravljanja poplavnim rizicima kada se zahtijevaju sredstva Unije; postupak određivanja prioriteta koji primjenjuju države članice trebao bi se temeljiti na objektivnim i relevantnim kriterijima, uključujući:

   analizu troškova i koristi dobre kvalitete radi ostvarivanja najveće vrijednosti za uloženi novac i
   kada je relevantno, kriterij razmatranja prekograničnog učinka projekata;

240.  poziva Komisiju da, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama i Okvirnom direktivom o vodama, zajamči usklađenost nove infrastrukture protiv poplava predložene u planovima upravljanja poplavnim rizicima država članica s Okvirnom direktivom o vodama;

241.  poziva Komisiju da, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama i Okvirnom direktivom o vodama u svim slučajevima u kojima se zahtijeva sufinanciranje sredstvima Unije provjeri jesu li države članice provele analizu izvedivosti provedbe važnih zelenih mjera, pojedinačno ili u kombinaciji sa sivim rješenjima;

242.  poziva Komisiju da, u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama, provjeri obuhvaćaju li planovi upravljanja poplavnim rizicima mjere za poboljšavanje znanja i modeliranja u pogledu učinka klimatskih promjena na poplave;

243.  poziva Komisiju da pri pregledu dokumenata potrebnih za drugi ciklus Direktive o poplavama u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama provjeri jesu li države članice:

   procijenile i modelirale učinak klimatskih promjena na poplave u okviru studija i istraživanja;
   razvile odgovarajuće alate za bolju analizu i prognoziranje:
   a) kišnih poplava, uključujući bujične poplave;
   b) poplava obalnih područja zbog porasta razine mora;
   isplanirale fleksibilne mjere prilagođavanja razine zaštite po potrebi u slučaju kada učinak klimatskih promjena nije mjerljiv;

244.  poziva Komisiju da pri ocjenjivanju planova upravljanja poplavnim rizicima za drugi ciklus provjeri jesu li države članice isplanirale mjere za:

   podizanje razine osviještenosti javnosti o koristima pokrivenosti osiguranjem od poplavnih rizika; te
   povećanje pokrivenosti osiguranjem, npr. suradnjom javnog i privatnog sektora u području osiguranja od poplave;

245.  poziva Komisiju da u okviru svojih nadzornih ovlasti u skladu s Direktivom o poplavama:

   provjeriti jesu li države članice upotrijebile svoje planove upravljanja poplavnim rizicima kako bi ocijenile u kojoj su mjeri pravila o planiranju uporabe zemljišta u državama članicama odgovarajuće osmišljena i u kojoj se mjeri ona djelotvorno provode na područjima ugroženima poplavama; te
   državama članicama osigurati primjere dobre prakse i smjernice;

Dio XXXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 26/2018 naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”

246.  prima na znanje opažanja Revizorskog suda nakon evaluacije primjene carinskih informatičkih sustava;

247.  pozdravlja analizu situacije i zaključke koje je predstavio Revizorski sud;

248.  pozdravlja preporuke namijenjene Komisiji, usmjerene prema modernizaciji carinskih postupaka, ključnih za funkcioniranje Unije; cijeni pristup kojim se uzimaju u obzir lekcije naučene u okviru programa Carina 2020.;

249.  ističe da Komisija, usprkos određenim dodatnim objašnjenjima i nesporazumima oko nekih primjedbi, prihvaća sve preporuke iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda;

250.  ističe da Komisija za sljedeći program predviđa iznos od 950 milijuna EUR u sadašnjim cijenama, oko čega postoji konsenzus s Parlamentom, te je ključno da provedba bude dovršena na vrijeme, u punom opsegu i u okviru financijskih ograničenja;

251.  naglašava da je potrebno uspostaviti stabilan višegodišnji strateški plan u kojem će se utvrditi strateški okvir i ključne etape za dosljedno i učinkovito upravljanje informatičkim projektima; u tom se planu trebaju ispravno utvrditi ciljevi, pokazatelji, raspored i potrebna financijska sredstva;

252.  kad je riječ o početku novog VFO-a, treba postojati sinergija između nekoliko programa, primjerice Programa za borbu protiv prijevara u EU-u, programa FISCALIS i Carine 2020., kao i Fonda za integrirano upravljanje granicama, ističe da postoji potreba za procjenom negativnog učinka mogućih kašnjenja u provedbi jednog od elemenata na funkcioniranje cijelog sustava;

253.  naglašava da je od ključne važnosti provedba izrade proračuna na temelju uspješnosti kako bi se poboljšali rezultati i osiguralo postizanje ciljeva programa;

254.  premda države članice nisu upotrijebile svojih 20 % udjela od carinskih prihoda, koji im pripada zbog troškova prikupljanja, za rashode povezane s provedbom carinskih informatičkih sustava, podržava prijedlog Komisije o vlastitim sredstvima, u kojemu se predlaže smanjenje tog udjela na 10 %;

Dio XXXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 31 naslovljeno „Dobrobit životinja u EU-u: premošćivanje jaza između ambicioznih ciljeva i praktične primjene”

255.  poziva Komisiju, radi usmjeravanja budućeg djelovanja u području dobrobiti životinja, da:

   provede evaluaciju strategije za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015., osobito u vezi s prijevozom živih životinja, kako bi utvrdila mjeru u kojoj su postignuti njezini ciljevi i jesu li primijenjene smjernice koje je pružila;
   utvrdi polazne i ciljne pokazatelje kako bi mjerila i uspoređivala stupanj usklađenosti država članica sa zakonodavstvom u preostalim rizičnim područjima koja utvrdi na temelju navedene evaluacije;
   razmotri koje bi se mjere trebale poduzeti na temelju zaključaka navedene evaluacije (primjerice, nova strategija ili akcijski plan i/ili preispitivanje zakonodavstva o dobrobiti životinja) te objavi rezultate obavljene procjene;

256.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda da je djelovanje Unije u području dobrobiti životinja poboljšalo poštovanje zahtjeva o dobrobiti životinja te pružilo potporu višim standardima s jasnim pozitivnim učinkom na dobrobit životinja, ako se provode na odgovarajući način;

257.  preporučuje, u cilju boljeg pristupanja rizičnim područjima i širenja dobrih praksi, da Komisija:

   osmisli strategiju za jamčenje provedbe kojom će se ojačati mehanizmi praćenja provedbe preporuka koje GU SANTE iznese kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za osiguravanje toga da su poduzete zadovoljavajuće mjere u pogledu preporuka iznesenih nakon provedbe revizije i zajamčila primjena zakonodavnih odredbi, posebice onih koje su već dugo na snazi;
   zajedno s državama članicama utvrdi kako se alati dostupni u okviru računalnog veterinarskog sustava TRACES mogu upotrijebiti za potporu u pripremi analiza rizika za inspekcije prijevoza živih životinja i promicati primjenu smjernica o uporabi tih alata;

258.  kako bi se ojačale poveznice između sustava višestruke sukladnosti i dobrobiti životinja, preporučuje da Komisija:

   pri provedbi revizija sukladnosti koje se odnose na višestruku sukladnost procijeni cjelovitost izvješća država članica u pogledu slučajeva neusklađenosti utvrđenih tijekom službenih inspekcija koje je obavilo isto kontrolno tijelo koje obavlja i provjere višestruke sukladnosti, primjerice unakrsnom provjerom rezultata službenih inspekcija i baze podataka o korisnicima na koje se primjenjuje višestruka sukladnost;
   na temelju prethodno provedenih mjera dodatno ojača razmjenu najbolje prakse u području višestruke sukladnosti i obavještava države članice o nalazima revizija sukladnosti na temelju kojih su donesene odluke o uvođenju financijskih ispravaka zbog blagih sustava kazni u vezi s višestrukom sukladnošću;

259.  kako bi se potaknula djelotvorna uporaba potpore ruralnom razvoju za dobrobit životinja, preporučuje da Komisija:

   pri odobravanju izmjena postojećih programa ruralnog razvoja, kao i pri odobravanju novih programskih dokumenata za programsko razdoblje ruralnog razvoja nakon 2020. godine, dovede u pitanje slučajeve u kojima države članice provode mjere za dobrobit životinja u sektorima za koje postoje dokazi o raširenoj neusklađenosti (primjerice podrezivanje repova svinja) i provjeri potencijalno preklapanje s privatnim programima koji uključuju slične obveze;
   potiče države članice da razmjenjuju primjere dobre prakse u pogledu uporabe dodatnih, dobrovoljnih pokazatelja rezultata i učinka za mjeru za dobrobit životinja u okviru zajedničkog sustava za praćenje i evaluaciju koji će se upotrebljavati u programskom razdoblju nakon 2020. godine;
   za programsko razdoblje nakon 2020. godine, pruži državama članicama strukturirane smjernice o tome kako upotrijebiti mjere ruralnog razvoja za potporu poboljšanim standardima dobrobiti životinja kako bi se poljoprivrednicima pružilo više poticaja za povećanje dobrobiti životinja u cilju iskorjenjivanja okrutnih praksi;

o
o   o

260.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2019)0242.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 252, 29.9.2017., str. 28.
(9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(10) Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).
(11) Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.).


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – 8., 9., 10. i 11. ERF
PDF 194kWORD 65k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (2018/2177(DEC))
P8_TA(2019)0244A8-0107/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0519 – C8-0328/2018),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2018)0475),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.(05368/2019 – C8-0064/2019, 05369/2019 – C8-0065/2019, 05370/2019 – C8-0066/2019, 05371/2019 – C8-0067/2019),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2017. naslovljeno „Izvješće o preispitivanju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja” (COM(2017)0720), i pripadajuće radne dokumente službi „Evaluacija Instrumenta za razvojnu suradnju” (SWD(2017)0600) i „Evaluacija 11. Europskog razvojnog fonda” (SWD(2017)0601),

–  uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju 11. Europskog razvojnog fonda (završno izvješće iz lipnja 2017.), koju je Komisija naručila od tima vanjskih izvođača,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(13),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (2018/2177(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0519 – C8-0328/2018),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2018)0475),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.(05368/2019 – C8-0064/2019, 05369/2019 – C8-0065/2019, 05370/2019 – C8-0066/2019, 05371/2019 – C8-0067/2019),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2017. naslovljeno „Izvješće o preispitivanju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja” (COM(2017)0720), i pripadajuće radne dokumente službi „Evaluacija Instrumenta za razvojnu suradnju” (SWD(2017)0600) i „Evaluacija 11. Europskog razvojnog fonda” (SWD(2017)0601),

–  uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju 11. Europskog razvojnog fonda (završno izvješće iz lipnja 2017.), koju je Komisija naručila od tima vanjskih izvođača,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(22),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(26),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (2018/2177(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

A.  budući da Komisija u cijelosti podržava upravljanje europskim razvojnim fondovima, pri čemu snosi krajnju odgovornost za zakonitost/pravilnost operacija ERF-a i nadzor nad postupkom financijskog izvještavanja ERF-a;

B.  budući da se razvojna pomoć ERF-a u praksi provodi u 79 zemalja usprkos tome što su politički i društveno-gospodarski uvjeti često složeni, nestabilni i donose rizik;

C.  budući da je ključno osigurati da se razvojna pomoć koristi u skladu sa svojom prvotnom svrhom, kao što je navedeno u članku 208. UFEU-a, uz pridavanje potrebne pozornosti načelima pomoći i djelotvornosti razvoja;

D.  budući da se više politika Unije provodi u istoj zemlji ili skupini zemalja s različitim razlozima i ciljevima te da postoji rizik od njihove proturječnosti;

E.  budući da ERF treba kontinuirano težiti većoj usklađenosti s primarnim ciljem smanjenja i, dugoročno, iskorjenjivanja siromaštva, te većem naglasku na uspješnosti i vidljivim mjerama;

F.  budući da bi se u okviru načina pružanja pomoći ERF-a trebalo uzeti u obzir različite faze razvoja partnerskih zemalja, posebno partnerskih zemalja koje su sa statusa zemalja niskog dohotka prešle na status zemalja srednjeg dohotka;

G.  budući da je preduvjet održivog razvoja transparentan, uključiv i učinkovit proces sudjelovanja u oblikovanju politika kojim se poštuju načela ljudskih prava;

H.  budući da su učinkoviti prethodni uvjeti i redovite provjere ključne sastavnice za jamčenje djelotvornosti i dobrog financijskog upravljanja ERF-a;

I.  budući da Parlament nije uključen u utvrđivanje iznosa i dodjelu sredstava ERF-a, za razliku od drugih razvojnih instrumenata;

Izjava o jamstvu

Ključni zaključci u pogledu financijske provedbe 2017.

1.  napominje da su obveze ERF-a do kraja 2017. dosegnule 6 218 milijuna EUR, što iznosi 95 % godišnjeg cilja prema reviziji iz listopada 2017. (tj. 6 510 milijuna EUR), dok su plaćanja ERF-a 31. prosinca 2017. iznosila 4 256 milijuna EUR, što odgovara stopi izvršenja od 98,89 % godišnjeg cilja, prema reviziji iz listopada 2017. (ili 6 510 milijuna EUR); prima na znanje da su za 2017., uz spomenute obveze i plaćanja ERF-a, ukupne obveze Europske investicijske banke (EIB) dosegle 667 milijuna EUR, a plaćanja 456 milijuna EUR;

2.  napominje da je udio Ujedinjene Kraljevine u 10. ERF-u 14,82 %, a u 11. ERF-u 14,68 %; ističe važnost održavanja bliskih veza između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon njezina povlačenja iz Europske unije u području ERF-a i razvojne pomoći te prima na znanje prijedlog Komisije za povećanje iznosa za naslov VI. (koji obuhvaća bivši naslov IV. i ERF) za 26 % za sljedeće programsko razdoblje;

3.  pozdravlja kontinuirane napore Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) na smanjenju starog pretfinanciranja, starih neiskorištenih sredstava za preuzimanje obveza i starih isteklih ugovora, s ciljem od 25 %; napominje da je taj cilj premašen, uz smanjenje od 32,58 % starog pretfinanciranja ERF-a (37,6 % za cijelo područje odgovornosti) te smanjenje od 37,63 % za stara neiskorištena sredstva za preuzimanje obveza ERF-a; napominje, također, da za smanjenje starih isteklih ugovora ERF-a nije ostvaren cilj od 15 %, nego 18,75 %; napominje, u skladu s navodima Revizorskog suda, visoku složenost procesa zaključivanja starih isteklih ugovora ERF-a, kao i uspostave novog posebnog postupka za rješavanje tog problema koji se često ponavlja;

4.  poziva DG DEVCO da razmotri mogućnost poboljšanja ili prilagodbe postojećeg skupa ključnih pokazatelja uspješnosti, u cilju boljeg praćenja, među ostalim, starenja predujmova uplaćenih u uzajamne fondove Unije (Uzajamni fond Bekou i Krizni uzajamni fond Unije za Afriku);

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

5.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojemu konačna godišnja računovodstvena dokumentacija 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda za 2017. godinu u svim značajnim aspektima pošteno prikazuje financijsko stanje ERF-a na dan 31. prosinca 2017., te prema kojemu su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini na kraju godine u skladu s odredbama Financijske uredbe ERF-a i međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

Zakonitost i pravilnost transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija

6.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem su prihodi u vezi s računovodstvenom dokumentacijom za 2017. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

7.  izražava zabrinutost zbog nepovoljnog mišljenja Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom u kojima postoje značajne pogreške;

8.  izražava žaljenje što je od 2012. godine DG DEVCO u svakom godišnjem izvješću izrazio zadršku u pogledu pravilnosti temeljnih transakcija što upućuje na ozbiljne nedostatke u unutarnjem upravljanju;

9.  izražava zabrinutost zbog toga što je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću procijenio da stopa pogreške za rashode u vezi s računovodstvenom dokumentacijom iz 8., 9., 10. i 11. Europskog razvojnog fonda iznosi 4,5 %, u usporedbi s 3,3 % za 2016., 3,8 % za 2014. i 2015., 3,4 % za 2013. i 3 % za 2012.;

10.  izražava zabrinutost zbog rezultata uzorkovanja koje je Revizorski sud proveo u vezi s platnim transakcijama, pri čemu ih je 29 % sadržavalo pogreške (37 od 128 revidiranih plaćanja); izražava žaljenje zbog toga što su vrste pogrešaka za 2017. slične onima iz prethodnih nekoliko godina, tj. rashodi koji nisu nastali (42 %), nepostojanje ključne popratne dokumentacije (29 %) i ozbiljno nepridržavanje pravila o javnoj nabavi (12 %); izražava žaljenje zbog toga što su 33 % od 30 platnih transakcija s mjerljivim pogreškama bile završne transakcije odobrene nakon ex ante provjera;

11.  izražava žaljenje zbog toga što su se daljnje pogreške, kao i prethodnih godina, odnosile na procjene programa, bespovratna sredstva, sporazume o doprinosima kojima upravljaju i međunarodne organizacije i agencije za suradnju država članica; podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s činjenicom da se teoretskim pristupom koji se primjenjuje u projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije i aktivnostima proračunske potpore ograničava opseg revizije Revizorskog suda; međutim, pozdravlja poboljšanja koja je Komisija donijela 2018., uključujući donošenje Pravilnika za provjeru rashoda i Smjernica za povećanje kontrola u okviru programskih procjena; poziva Komisiju da dodatno razmotri svoju pretpostavku da su kriteriji prihvatljivosti Unije ispunjeni sve dok objedinjeni iznos uključuje dovoljno prihvatljivih rashoda za pokrivanje doprinosa Unije; podsjeća Komisiju da na učinkovit način ispravi propuste u upravljanju ugovorima, postupcima odabira, upravljanju dokumentima i sustavu javne nabave;

12.  potiče Komisiju da podnese detaljna objašnjenja kao odgovor na te zaključke i da Parlamentu dostavi jasan plan u kojem se navode potrebni koraci za ispravljanje te ozbiljno zabrinjavajuće situacije;

13.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je 2017. ponovno došlo do slučajeva povezanih s povratom nepotrošenog pretfinanciranja koje je netočno zabilježeno kao operativni prihod, premda su ispravci u 2017. povećani na 5,1 milijun EUR (u usporedbi s 3,1 milijunom EUR u 2016.);

Djelotvornost (i pouzdanost) lanca jamstva

Komponenta nadzora

14.  smatra da se poboljšanje različitih sastavnih dijelova okvira jamstva treba provoditi na usklađen način; ponovno ističe potrebu za održanjem strategije stalnog nadzora kojim se osigurava ravnoteža između poštovanja odredbi o usklađenosti, ciljeva i pouzdanih kriterija dodane vrijednosti povezanih s uspješnosti i sposobnosti apsorpcije partnerskih zemalja, koje treba na odgovarajući način odražavati u upravljanju različitim operacijama pomoći i načinima pružanja pomoći;

15.  prima na znanje stalne nedostatke sustava ex ante provjera Komisije te poziva Komisiju da provede mjere kojima bi se izbjegao neuspjeh određenih ex ante provjera; napominje da je Revizorski sud istaknuo da je u nekim slučajevima Komisija raspolagala dovoljnim informacijama iz svojih sustava da pogreške spriječi, otkrije ili ispravi prije nego što je došlo do rashoda, te da bi procijenjena stopa pogreške zato iznosila 1,8 % manje; smatra da je novi koncept provjere rashoda u novom Pravilniku koji je donijela Komisija koristan način ispravljanja nedostataka u provedbi sustava kontrole;

16.  prima na znanje manje razborit pristup koji je DG DEVCO primijenio 2017. u svojoj šestoj analizi stope preostale pogreške, posebice u pogledu izračuna i ekstrapolacije pogrešaka zbog činjenice da je godišnji pregled za 2017. uključivao vrlo ograničen broj terenskih provjera i ispitivanja postupaka javne nabave, zbog čega je došlo do izražavanja zadrške ograničene na bespovratna sredstva kojima se izravno upravlja (pri čemu je rizično bilo 82,96 milijuna EUR); prepoznaje stalan napor koji je dosad uložen u cilju smanjenja procijenjene razine pogreške ispod praga značajnosti od 2 %; međutim, ističe da postizanje tog cilja ne bi trebalo dovesti do nejasnog shvaćanja pravilnosti i zakonitosti operacija, što bi također spriječilo usporedivost rezultata tijekom nekoliko godina; poziva sve dionike da izbjegavaju konkurentske metodologije za procjenu razine pogreške kako bi se predstavila pouzdana slika stanja i povećalo povjerenje i pravednost u provedenim kontrolnim aktivnostima te u općim sustavima kontrole;

Upravljanje rizikom

17.  podsjeća da su redovito praćenje visokorizičnih faktora (vanjskih, financijskih i operativnih) te njihovo odgovarajuće kvantificiranje ključan preduvjet dobrog financijskog upravljanja i kvalitete rashoda, kao i za razvoj vjerodostojnosti, održivosti i ugleda intervencija Unije; potiče DG DEVCO da nastavi usavršavati svoje procese u skladu s rizicima i financijskim iznosima te da usvoji uvjete u skladu s različitim razinama razvoja, profilima rizika zemalja i okvirima upravljanja;

18.  ističe da je potrebno redovito prilagođavati postupak utvrđivanja rizika DG-a DEVCO pojavi novih oblika instrumenata pomoći u instrumentariju EU-a, kao što su mješovito financiranje, posebni uzajamni fondovi i financijska partnerstva s drugim međunarodnim institucijama ili multilateralnim razvojnim bankama;

Komponenta evaluacije i izvješćivanja

19.  poziva DG DEVCO da znatno poboljša svoje mehanizme izvješćivanja o praćenju, evaluaciji i uspješnosti kako bi se zajamčilo sustavno praćenje ključnih pokazatelja utvrđenih u različitim sustavima uspješnosti te da se onima odgovornima za izradu zakonodavstva pravodobno pružaju pouzdane i sveobuhvatne informacije; poziva na dugoročnu evaluaciju, uključujući prikupljanje podataka, istraživanje i analizu u cilju poboljšanja ključnih pokazatelja; smatra da je ugrožavanje praćenja uspješnosti i evaluacije rezultata štetno za javnu odgovornost;

20.  smatra da se instrument praćenja usmjerenog na rezultate treba koristiti proaktivnije i brže kada dođe do kritičnih situacija ili kada one dulje traju; ističe da korektivne mjere treba poduzeti bez odgode te strukturno procijeniti manjkavosti na razini osmišljavanja projekata; ističe koliko je važno pružiti Parlamentu i tijelu za proračunski nadzor jasne informacije o tome u kolikoj su mjeri ostvareni glavni razvojni ciljevi Unije;

21.  smatra da su izvješća o upravljanju vanjskom pomoći delegacija Unije koristan instrument za korporativno izvješćivanje koji doprinosi izgradnji povjerenja i mjerenju uspješnosti svake delegacije Unije; prima na znanje sve manji udio projekata s problemima u pogledu provedbe, s 31,1 % (980 projekata od 3151 aktualna projekta) u 2016. na 23,8 % (1059 projekata od 4444 aktualna projekta) u 2017.; izražava zabrinutost, međutim, zbog toga što su u 27 % slučajeva glavni razlozi teške provedbe aktualnih projekata niska percepcija sposobnosti ili uspješnosti provedbenih partnera, slab interes i posvećenost dionika ili nedovoljno sufinanciranje od strane partnera, dakle faktori koje treba prepoznati u ranoj fazi političkog dijaloga i koordinacije donatora;

Provedba razvojne pomoći ERF-a

Evaluacija 11. ERF-a

22.  prima na znanje, iz izjave o evaluaciji 11. ERF-a, da (i) „postoji stvarna prijetnja da će ERF biti prisiljen odgovarati na programe kojima ga se udaljuje od njegova glavnog cilja, a to je smanjenje siromaštva, što je teško pomiriti s temeljnim vrijednostima ERF-a i čime se ugrožava ono što čini dobro”, te (ii) „unatoč savjetovanjima, stajališta vlade i organizacija civilnog društva (uz neke istaknute iznimke, kao što je Pacifička regija) rijetko se uzimaju u obzir u izborima metoda programiranja” te da je „u programiranju 11. ERF-a zbog toga korišten pristup odozgo prema dolje kako bi se primijenilo načelo koncentracije, ali nauštrb središnjeg načela partnerstva Sporazuma iz Cotonoua”; izražava žaljenje jer je Komisija dosad u cijelosti zanemarila te zaključke; međutim, smatra da su izgradnja mira i rješavanje temeljnih uzroka migracija temeljni aspekti održivog razvoja;

23.  također napominje da je prema evaluaciji 11. ERF-a do travnja 2017. gotovo 500 milijuna EUR iz pričuve ERF-a isplaćeno za pružanje potpore Glavnoj upravi Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći, gotovo 500 milijuna EUR izdvojeno je za hitnu potporu pojedinačnim zemljama, a 1,5 milijardi EUR isplaćeno je Kriznom uzajamnom fondu Unije za Afriku; budući da ERF također doprinosi novom Europskom fondu za održivi razvoj;

Preispitivanje provedbe vanjskih financijskih instrumenata u sredini razdoblja

24.  pozdravlja činjenicu da je evaluacija pokazala da su ciljevi ERF-a uglavnom bili relevantni za političke prioritete u vrijeme njegove uspostave te da je općenito bio primjeren svrsi i usklađen s vrijednostima ciljeva održivog razvoja;

25.  pozdravlja činjenicu da neke zemlje u kojima se provode zemljopisni programi ERF-a proteklih deset godina bilježe napredak u smanjenju siromaštva te ljudski i gospodarski razvoj; napominje da je stanje u drugim zemljama i dalje kritično; sa zadovoljstvom primjećuje da su prioriteti ERF-a usklađeni s vrijednostima ciljeva održivog razvoja;

26.  ističe da kratkoročni domaći interesi Unije ne bi trebali biti jedini pokretač njezina razvojnog plana te da načela učinkovitosti pomoći treba u potpunosti primijeniti na sve oblike razvojne suradnje;

27.  poziva DG DEVCO da razmotri sljedeće točke za upravljanje ERF-om kako bi se osigurali njegova učinkovitost, djelotvornost i dodana vrijednost:

   na bolji način ilustrirati komplementarnost financiranja ERF-a, usklađenost instrumentarija Unije i sinergije s drugim instrumentima vanjske pomoći;
   osigurati što veću razinu pravilnosti i odgovornosti za rezultate djelovanja financiranih ERF-om;
   poziva Komisiju, u tom kontekstu, da bolje objasni logični okvir na kojemu se temelje njezine intervencije, posebno kako bi se postigla bolja vidljivost očekivanog dugoročnog utjecaja ili održivosti operacija koje financira ERF;
   da u sljedećem godišnjem izvješću o radu uključi strukturiranu procjenu učinka aktivnosti 11. ERF-a, s posebnim naglaskom na ostvarene rezultate u području ljudskih prava i okoliša;
   smatra da i dalje postoji potreba za sustavnijim pristupom komunikaciji o aktivnostima Unije koje se financiraju bespovratnim sredstvima, kao i za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u cijelom lancu financiranja;
   da poboljša duh partnerstva preuzimanjem demokratske odgovornosti nad programom i njegovom provedbom uz istodobno jamčenje poštovanja za temeljne vrijednosti i načela ERF-a;

28.  smatra da je za projekte povezane s infrastrukturom koje financira ERF ključna nezavisna ex ante procjena kojom se uzimaju u obzir društveni i ekološki učinci projekata, kao i njihova dodana vrijednost; smatra da bi odluke o financiranju trebale biti povezane s pravom analizom troškova i koristi te da projekte treba financirati ako je njihova provedba ekološki, financijski ili društveno održiva;

29.  ističe izrazito negativne zaključke Europskog revizorskog suda u pogledu javno-privatnih partnerstava(27) te njegovu preporuku da se prestane promicati intenzivnija i raširenija uporaba javno-privatnih partnerstava unutar Unije; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir tu preporuku kada je riječ o javno-privatnim partnerstvima u zemljama u razvoju, gdje je okruženje za uspješnu provedbu javno-privatnih partnerstava još teže nego unutar Unije;

30.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da je 2016., 2017. i 2018. glad u svijetu bila u porastu i da trenutačno više od 820 milijuna ljudi pati od kronične pothranjenosti, dok je istodobno udio službene razvojne pomoći Unije i njezinih država članica za sigurnost opskrbe hranom i uhranjenosti pao s oko 8 % 2014. na 6 % 2016., a proračunske obveze za sigurnost opskrbe hranom u okviru instrumenata kojima upravlja Komisija znatno su smanjene 2017.;

31.  ponavlja snažne zadrške u pogledu činjenice da je 2017. Komisija predstavila a Odbor ERF-a usvojio Nacionalni okvirni program za Eritreju i godišnji program djelovanja iako nisu bili u posjedu čvrstih dokaza o reformama ili poboljšanjima stanja ljudskih prava u Eritreji; podsjeća na obveze Komisije i Visoke predstavnice da o tome redovno obavještavaju Parlament;

32.  poziva da se preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebale primati tim veću potporu iz EU-a što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

33.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

34.  s obzirom na promjenu u načinima pružanja pomoći od izravnih bespovratnih sredstava prema uzajamnim fondovima i mješovitom financiranju, uključujući u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, poziva Vijeće, Komisiju i EIB da donesu međuinstitucijski sporazum s Parlamentom o transparentnosti, odgovornosti i parlamentarnom nadzoru na temelju načela politike utvrđenih u Novom europskom konsenzusu o razvoju;

35.  uvjereno ponavlja svoj poziv Vijeću i državama članicama da poduzmu korake prema integraciji ERF-a u proračun Unije za potrebe jačanja demokratskoga nadzora; pozdravlja činjenicu da je Komisija pristala na aktualni zahtjev Parlamenta da se ERF uključi u proračun Unije; traži od Komisije da obavještava Parlament o tijeku rasprava o zamjeni Sporazuma iz Cotonoua nakon 2020.;

36.  pozdravlja proces pregovora o sporazumu koji bi zamijenio Sporazum iz Cotonoua kako bi se očuvao okvir AKP-a i EU-a;

ERF i upravljanje novom poveznicom

37.  uviđa da je ERF suočen s velikim pritiskom da odgovori na sve veći broj političkih zahtjeva, kao što su sigurnost, migracije i upravljanje granicama, koje je teško uskladiti s temeljnim vrijednostima ERF-a i načelima politike razvoja i suradnje Unije, točnije iskorjenjivanje siromaštva, kao što je utvrđeno u članku 208. UFEU-a; napominje da upravljanje novom poveznicom ugrožava ukupnu ravnotežu razvojne politike;

38.  ističe da upravljanje novom poveznicom dovodi u pitanje ukupnu ravnotežu razvojne politike; smatra da bi hitni odgovori na uzastopne krizne situacije trebali slijediti holistički pristup; podsjeća da je poštovanje načela usklađenosti politike od ključne važnosti za stabilnost zemalja koje se koriste europskom razvojnom pomoći;

Upravljanje financijskim instrumentima izvan proračuna (doprinos ERF-a uzajamnim fondovima Unije)

39.  prima na znanje da ukupna obećana sredstva u okviru uzajamnih fondova Unije iznose 4,09 milijardi EUR te da glavni doprinos dolazi od ERF-a, u iznosu od 3 milijarde EUR, a 442,7 milijuna EUR od država članica i drugih donatora; prima na znanje obećana sredstva u iznosu od gotovo 240 milijuna EUR za Uzajamni fond Bekou u 2017., pri čemu 113 milijuna EUR dolazi iz ERF-a, a 65,9 milijuna EUR od država članica i drugih donatora;

40.  podsjeća na glavne zaključke tematskog izvješća Revizorskog suda o Uzajamnom fondu Bekou, uključujući onaj prema kojem je struktura toga fonda prikladna za kontekst Srednjoafričke Republike i da je njegov učinak pozitivan; ističe da je ta ocjena uvelike odražena u zaključcima ad hoc izaslanstva Odbora za razvoj koje je u veljači 2018. posjetilo Srednjoafričku Republiku, pri čemu je izaslanstvo zaključilo da taj fond može na odgovarajući način zadovoljiti potrebe koje se odnose na rehabilitaciju, sredstva za život i dugoročniji razvoj; podsjeća da je Fond osnovan kao krizni uzajamni fond Europske unije u trajanju od 60 mjeseci, s istekom trajanja u srpnju 2019., i da se čini da bi njegovo produljenje bilo korisno, ali će za njega biti potrebna suglasnost Parlamenta;

41.  ističe rizik od preusmjeravanja s klasičnih razvojnih ciljeva kao što su iskorjenjivanje siromaštva, pri čemu priznaje njihov određeni potencijal kao što su ubrzavanje provedbe razvojnih ciljeva ili brzo reagiranje na međunarodnu krizu;

42.  prima na znanje postignuća Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku (EUTF); međutim, podsjeća da se sredstva EUTF-a koja dolaze iz razvojnih proračunskih linija ne smiju upotrebljavati za sigurnosne mjere kojima se ugrožavaju prava migranata; podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj moraju biti glavni ciljevi razvojne suradnje EU-a; naglašava da ljudska prava moraju biti u središtu programiranja projekata u okviru EUTF-a te da se njima mora doprinijeti ostvarivanju ljudskih prava u predmetnim zemljama; snažno preporučuje da se programima u okviru EUTF-a promiču rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, kao i zaštita najranjivijih skupina, uključujući djecu i osobe s invaliditetom;

43.  prima na znanje brojne razloge za zabrinutost koje su Europski revizorski sud(28) i autori evaluacije 11. ERF-a sredinom provedbenog razdoblja izrazili o provedbi EUTF-a:

   kad je riječ o provedbi projekata, EUTF je imao tek ograničen učinak u pogledu ubrzavanja procesa provedbe u odnosu na tradicionalnu razvojnu pomoć;
   zabrinutost u pogledu vjerojatne učinkovitosti i održivosti projekata u okviru EUTF-a te sposobnosti Unije za pomno praćenje njihove provedbe;
   ne postoje dokumentirani kriteriji za odabir projektnih prijedloga za sastavnice za sjevernu Afriku i Rog Afrike;
   ozbiljni nedostaci u mjerenju ostvarenih rezultata;
   ne postoji posebni okvir za procjenu rizika;

smatra da je zbog takvih zaključaka dodana vrijednost EUTF-a vrlo upitna;

44.  smatra da u operativnom upravljanju i izradi politike treba osigurati dovoljno preuzete odgovornosti na lokalnoj razini i uključenosti partnera kako bi se izbjegao pretjerano centraliziran način djelovanja uz istaknutu ulogu donatora, pri čemu treba sustavno poštovati načelo upravljanja u cilju ostvarenja rezultata;

45.  ističe, međutim, da je potrebno voditi računa o sistemskom pitanju koordinacije donatora, njihova nadzora i evaluacije, u skladu sa sustavnijim pristupom kako bi se stekla jamstva učinkovitosti uzajamnih fondova;

Proračunska potpora partnerskim zemljama

46.  napominje da je proračunska potpora financirana iz ERF-a 2017. iznosila 860,2 milijuna EUR, od čega su nove obveze činile 703,1 milijun EUR (obuhvaćale su 54 zemlje i 102 ugovora o proračunskoj potpori); napominje da su za prekomorske zemlje i područja isplate ERF-a u 2017. iznosile 57,7 milijuna EUR (za 11 zemalja i 15 ugovora o proračunskoj potpori); napominje da je 2017. DG DEVCO prekinuo proračunsku potporu u dvije zemlje AKP-a, u jednoj zbog nedovoljnog napretka u provedbi upravljanja javnim financijama, a u drugoj zbog nedostatka makroekonomske politike usmjerene na stabilnost te transparentnosti upravljanja javnim financijama;

47.  poziva Komisiju da osigura dosljednost odredbi Opće financijske uredbe iz članaka 236. i 36. predložene Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. ERF u pogledu uvjeta korištenja proračunske potpore koja se pruža trećim zemljama; napominje da predložena Financijska uredba za 11. ERF uključuje odredbe koje nisu uvrštene u Opću financijsku uredbu, posebno da je cilj proračunske potpore jačanje ugovornog partnerstva između Unije i zemalja AKP-a ili prekomorskih zemalja i područja u cilju pružanja potpore, među ostalim, održivom i uključivom gospodarskom rastu te iskorjenjivanju siromaštva, što dovodi do potencijalnih poteškoća u primjeni pravila ERF-a;

48.  poziva Komisiju da dodatno razradi i razjasni točno područje primjene i značenje svoje fleksibilnosti ili tumačenja kad je riječ o procjeni toga jesu li ispunjeni opći uvjeti prihvatljivosti za isplatu partnerskoj zemlji, uz poštovanje tzv. diferencijacije i dinamičnog pristupa prihvatljivosti; izražava zabrinutost zbog konačne upotrebe prenesenih financijskih sredstava i nedostatka sljedivosti ako se financijska sredstva Unije spoje s proračunskim sredstvima partnerske države;

49.  smatra da proračunskom potporom treba podržati konkretna rješenja problema na sektorskoj razini, popraćena, prema potrebi, povezanom tehničkom pomoći;

50.  i dalje izražava zabrinutost zbog konačne upotrebe tih prenesenih sredstava i njihova mogućeg nedostatka sljedivosti u slučaju slabog, nestabilnog i pogoršanog financijskog upravljanja javnim sektorom; skreće pozornost na potrebu da se podupre borba protiv prijevara i korupcije u svim područjima upravljanja obuhvaćenima razvojnom strategijom Unije; ističe da je rizik preusmjeravanja resursa i dalje visok te da su područja u kojima se upravlja javnim sredstvima ta u kojima ima prostora za korupciju i prijevaru;

51.  poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju bolje definira i jasno ocijeni rezultate razvoja koje treba ostvariti i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka sloboda za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

52.  pozdravlja reaktivan i dosljedan pristup Komisije obustavi proračunske potpore u dvije zemlje, 2017. i 2018., imajući u vidu da kriteriji prihvatljivosti više nisu bili ispunjeni; smatra da će Komisija održati konstruktivan dijalog s tim zemljama i ponuditi mogućnost nastavka proračunske potpore u slučaju da zemlje provedu potrebne reforme utvrđene u programu proračunske potpore;

53.  ističe da je potrebno pojačati odgovarajuće alate za praćenje kako bi se ocijenilo na koji se način proračunskom potporom doprinosi poboljšanju mobilizacije domaćih prihoda i povezanim reformama; poziva Komisiju da u svojim izvješćima o proračunskoj potpori redovito pruža informacije o korištenju ugovora o proračunskoj potpori za mobilizaciju domaćih prihoda; ponavlja, međutim, da treba strogo pratiti rizike povezane s izbjegavanjem plaćanja poreza, utajom poreza i nezakonitim financijskim tokovima;

Suradnja s međunarodnim organizacijama

54.  primjećuje da su 2017. godine plaćanja iz ERF-a za projekte s više donatora koje su provele međunarodne organizacije iznosila 812 milijuna EUR;

55.  napominje da je Komisija 2017. potpisala ugovore s agencijama UN-a u vrijednosti većoj od 411 milijuna EUR doprinosa iz ERF-a, pri čemu su najveći korisnici bili Program UN-a za razvoj (166,33 milijuna EUR), FAO (152,86 milijuna EUR) i UNICEF (98,44 milijuna EUR), kao i ugovore sa Svjetskom bankom vrijedne 92 milijuna EUR;

56.  napominje da DG DEVCO ne prati na sustavan način operativnu uspješnost međunarodnih financijskih institucija i ključne aspekte operacija mješovitog financiranja; poziva DG DEVCO da poboljša kvalitetu, prikladnost i pravovremenost izvješća koja podnose međunarodne financijske institucije; potiče međunarodne institucije, osobito u slučaju sufinanciranih inicijativa i inicijativa s više donatora, da usklade svoje okvire upravljanja rezultatima s Unijom;

57.  ponovno ističe potrebu jamčenja potpune transparentnosti i pristupa podacima, u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije, o projektima koje provode međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva, kao i pružanje jasnih pravila o kontroli i praćenju upravljanja;

58.  pozdravlja preporuke Europskog revizorskog suda za poboljšanje transparentnosti sredstava Unije koje koriste nevladine organizacije objavljene u tematskom izvješću 35/2018, u kojima se među ostalim preporučuje da Komisija poboljša pouzdanost informacija o nevladinim organizacijama u svojem računovodstvenom sustavu te da poboljša i informacije o sredstvima koje koriste nevladine organizacije; stoga poziva Komisiju da prije isteka tekućeg mandata provede te prijedloge;

Instrument mirovne pomoći za Afriku

59.  izražava žaljenje zbog toga što revizijom instrumenata za vanjsko financiranje nije obuhvaćen Instrument mirovne pomoći za Afriku, koji nije na odgovarajući način evaluiran od 2011.;

60.  poziva DG DEVCO, u skladu sa zadrškom izraženom u godišnjem izvješću o radu za 2017., da, u pogledu upravljanja Instrumentom mirovne pomoći za Afriku, strogo provjeri jesu li korektivne mjere uvedene za ublažavanje financijskih rizika i rizika od nepravilnih i nezakonitih plaćanja učinkovito provedene; ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi ulagati napore u okviru procjene u cilju jačanja kontrolnog sustava za upravljanje Instrumentom mirovne pomoći za Afriku i njegovo operativno praćenje u svrhu zaštite ERF-a od nezakonitih i nepravilnih rashoda;

61.  ističe sljedeće negativne zaključke Revizorskog suda u području potpore Unije afričkoj sigurnosti, koja se često financira u okviru ERF-a:

   jačanje kapaciteta unutarnjih sigurnosnih snaga u Nigeru i Maliju bilo je sporo i postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu odgovornosti i održivosti(29);
   potpora Unije Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA) imala je slab učinak(30).

ističe i ozbiljan rizik da se potporom Unije u okviru mirovne pomoći za Afriku burundijskim vojnicima koji sudjeluju u misiji AMISOM neizravno financira burundijski režim podvrgnut sankcijama Unije; podsjeća da je godinama DG DEVCO izražavao zadršku u pogledu rashoda za potporu Instrumentu mirovne pomoći za Afriku;

Europski fond za održivi razvoj

62.  prima na znanje nedavno pokretanje novog investicijskog instrumenta u okviru Plana za vanjska ulaganja kako bi se osigurao dodatni učinak poluge privlačenjem ulaganja privatnog sektora u partnerstvima za razvoj; smatra da treba voditi računa o njegovoj aditivnosti ali i kriterijima koji se primjenjuju u njegovu upravljanju kako bi se izbjeglo bilo kakvo preusmjeravanje razvojnog financiranja prema privatnim ulagačima ili u cilju nečijih interesa ili dobiti;

Instrument ulaganja EIB-a za afričke, karipske i pacifičke zemlje

63.  priznaje niz prioriteta EIB-a u zemljama AKP-a, točnije potporu ostvarenju ciljevima održivog razvoja, klimatsko djelovanje, europsku gospodarsku diplomaciju i otpornost; napominje da je 2017. pokrenuto 39 projekata u okviru instrumenta ulaganja za AKP u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi EUR, od kojih je 549 milijuna EUR izdvojeno za razvoj lokalnog privatnog sektora, a 952 milijuna EUR za socijalnu i gospodarsku infrastrukturu;

64.  posjeća na važnost provođenja detaljnih ex ante i ex post procjena kako bi se utvrdilo da su ti projekti održivi i da će pružiti stvarnu dodanu vrijednost u gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu; ponavlja da je potrebno izbjegavati bilo kakve potpore za projekte koji se odnose na vrlo onečišćujuće tehnologije;

65.  poziva na temeljiti nadzor potencijalnih lokalnih aktera i posrednika tijekom utvrđivanja i odabira tih aktera i posrednika; poziva EIB da se pobrine za to da se provode savjetovanja s lokalnim zajednicama i osobama na koje njegove aktivnosti utječu te da im se osigura pristup neovisnom i učinkovitom postupku podnošenja pritužbi;

66.  poziva na proširenje programa „Erasmus za mlade poduzetnike” izvan Europe, a posebno na zemlje u razvoju uz pružanje potrebnih financijskih sredstava;

67.  ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te posebno poziva na uspostavu lokalnih rješenja za bolji pristup financijskim sredstvima uz daljnje jačanje sustava mikrofinancijskih zajmova i jamstava;

68.  uviđa da se ni jedna zemlja dosad nije razvila bez stupanja u trgovinske odnose sa svojim susjedima i ostatkom svijeta; dodatno potiče financiranje potpora za trgovinske aktivnosti kako bi se zemljama u razvoju dopustilo da u budućnosti u mnogo većoj mjeri sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti; u tom kontekstu naglašava sve veću važnost digitalne povezivosti kako bi se postigla uravnoteženija raspodjela koristi koje proizlaze iz globalizacije u korist zemalja u razvoju;

69.  naglašava važnost opskrbe čistom vodom i izgradnje dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda;

70.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; ističe potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u pogođenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo.

(1) SL C 357, 4.10.2018., str. 315.
(2) SL C 357, 4.10.2018., str. 323.
(3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5) SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(6) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(7) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(8) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(9) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(10) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(11) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(12) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(13) SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(14) SL C 357, 4.10.2018., str. 315.
(15) SL C 357, 4.10.2018., str. 323.
(16) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(17) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(18) SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(19) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(20) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(21) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(22) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(23) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(24) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(25) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(26) SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(27) Tematsko izvješće br. 9/2018: „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”.
(28) Tematsko izvješće 32/2018, Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku: fleksibilan instrument, ali nije dovoljno usmjeren.
(29) Tematsko izvješće 15/2018: Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor.
(30) Tematsko izvješće br. 20/2018.: Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski parlament
PDF 247kWORD 94k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio I. – Europski parlament (2018/2167(DEC))
P8_TA(2019)0245A8-0108/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0319/2018)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2017., dio I. – Europski parlament(3),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 16. lipnja 2014. o internom pravilniku o izvršenju proračuna Europskog parlamenta(8), a posebno njezin članak 22.,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0108/2019),

A.  budući da je predsjednik 4. srpnja 2018. usvojio financijske izvještaje Parlamenta za financijsku godinu 2017.;

B.  budući da je glavni tajnik, kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, 6. srpnja 2018. potvrdio svoje razumno jamstvo da su sredstva dodijeljena proračunu Parlamenta upotrijebljena u svrhu za koju su namijenjena i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te da uspostavljeni postupci kontrole daju potrebna jamstva u vezi sa zakonitošću i pravilnošću temeljnih transakcija;

C.  budući da Revizorski sud navodi da u svojoj reviziji u pogledu posebne ocjene administrativnih i drugih rashoda 2017. nije utvrdio ozbiljne nedostatke u ispitanim godišnjim izvješćima o radu institucija i tijela, kako se zahtijeva Uredbom (EU, Euratom) br. 2018/1046;

D.  budući da se člankom 262. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 od svake institucije Unije zahtijeva da poduzme sve odgovarajuće mjere u skladu s primjedbama iz odluke Parlamenta o razrješnici;

1.  daje svojem predsjedniku razrješnicu za izvršenje proračuna Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio I. – Europski parlament (2018/2167(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio I – Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0108/2019),

A.  budući da je u svojoj potvrdi konačne računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik Europskog parlamenta („Parlament”) izrazio razumno jamstvo da oni u svim značajnim aspektima vjerno prikazuju financijsko stanje, rezultate poslovanja i novčane tokove Parlamenta;

B.  budući da je upravi Parlamenta, u skladu s uobičajenim postupkom, poslan upitnik koji sadrži 161 pitanje, a pisane je odgovore primio i o njima javno raspravljao Odbor za proračunski nadzor (odbor CONT) Europskog parlamenta u prisutnosti potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i unutarnjeg revizora;

C.  budući da uvijek ima prostora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i učinkovitosti upravljanja javnim financijama te da je potreban nadzor kako bi se osiguralo da političko vodstvo i uprava Parlamenta polažu račune građanima Unije;

Upravljanje proračunom i financijama Parlamenta

1.  napominje da su konačna odobrena sredstva Parlamenta za 2017. ukupno iznosila 1 909 590 000 EUR, odnosno 19,25 % naslova V. višegodišnjeg financijskog okvira(9) predviđenog za administrativne rashode institucija Unije tijekom 2017., što ukupno predstavlja povećanje od 3,9 % u odnosu na proračun iz 2016. (1 838 613 983 EUR); naglašava da je to povećanje znatno iznad belgijske stope inflacije tijekom 2017., koja je iznosila svega 2,65 %;

2.  napominje da je ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2017. iznosio 206 991 865 EUR (u usporedbi s 183 381 513 EUR u 2016.), uključujući 50 052 674 EUR namjenskih prihoda (u usporedbi s 30 589 787 EUR u 2016.);

3.  naglašava da su četiri poglavlja činila 69,5 % ukupnih obveza: poglavlje 10 (Članovi institucije), poglavlje 12 (Dužnosnici i privremeno osoblje), poglavlje 20 (Zgrade i s njima povezani troškovi) i poglavlje 42 (Rashodi za parlamentarnu pomoć), što upućuje na visoku razinu rigidnosti velikog dijela rashoda Parlamenta; ističe da je najveći dio proračuna Parlamenta prije svega administrativne, a ne operativne naravi, što je potrebno uzeti u obzir;

4.  uzima u obzir brojke na temelju kojih su zaključene poslovne knjige Parlamenta za financijsku godinu 2017.:

(a)  Raspoloživa odobrena sredstva (EUR)

odobrena sredstva za 2017.:

1 909 590 000

neautomatski prijenosi iz financijske godine 2016.:

---

automatski prijenosi iz financijske godine 2016.:

285 312 645

odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima za 2017.:

50 052 674

prijenosi koji odgovaraju namjenskim prihodima iz 2016.:

39 595 290

Ukupno:

2 284 550 609

(b)  Upotreba odobrenih sredstava u financijskoj godini 2017. (EUR)

obveze:

2 209 881 836

izvršena plaćanja:

1 904 053 540

odobrena sredstva prenesena automatski, uključujući ona iz namjenskih prihoda:

329 655 011

odobrena sredstva prenesena neautomatski:

337 227 783

ukinuta odobrena sredstva:

39 823 600

(c)  Proračunski primici (EUR)

primljeno 2017.:

206 991 865

(d)  Ukupna bilanca stanja 31. prosinca 2017. (EUR)

1 628 445 094

5.  ističe da su obveze preuzete za 99 % odobrenih sredstava unesenih u proračun Parlamenta, ukupno 1 889 574 057 EUR, uz stopu ukidanja sredstava od 1 %; sa zadovoljstvom napominje da je, kao i prethodnih godina, postignuta veoma visoka razina izvršenja proračuna; napominje da su plaćanja ukupno iznosila 1 599 788 767 EUR i rezultirala stopom izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja od 84,7 %, što je povećanje od 0,3 % u odnosu na prethodnu godinu;

6.  ističe činjenicu da su se ukinuta odobrena sredstva za 2017., u ukupnom iznosu od 17 451 943 EUR, ponajprije odnosila na primanja i ostala prava, kao i na rashode povezane sa zgradama;

7.  napominje da je u financijskoj godini 2017., u skladu s člancima 27. i 46. Financijske uredbe, odobreno sedam prijenosa, koji su iznosili 57 402 860 EUR ili 3,01 % konačnih odobrenih sredstava; primjećuje da se većina prijenosa odnosila na politiku Parlamenta upravljanja nekretninama, a osobito na potporu financiranja godišnje zakupnine za projekt izgradnje objekta Konrad Adenauer;

8.  naglašava da se preraspodjelom neiskorištenih sredstava (engl. mopping-up) olabavljuje načelo specifikacije i namjerno krši načelo proračunske točnosti; traži da se odobrena sredstva za financiranje zgrada, a posebno zgrade Konrad Adenauer, uvrsti u nacrt godišnjeg proračuna koji će donijeti proračunska tijela; smatra da je broj prijenosa za preraspodjelu neiskorištenih sredstava i dalje vrlo visok; smatra da bi se boljim proračunskim upravljanjem takvi prijenosi trebali svesti na minimum; naglašava da bi se u okviru proračunske strategije politika nekretnina Parlamenta trebala dovoljno jasno utvrditi; oštro osuđuje prijenose koji se često poduzimaju u posljednji čas, a kojima se želi financirati politika upravljanja nekretninama Parlamenta; traži od glavnog tajnika i Predsjedništva da Odboru za proračune dostave sve dokumente, planove i ugovore povezane s politikom upravljanja nekretninama;

9.  ističe potrebu za prijenosima u vezi s velikim projektima izgradnje ili infrastrukturnim projektima, unatoč jednogodišnjoj naravi proračuna;

Mišljenja Revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije iz 2017. te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija

10.  podsjeća da Revizorski sud obavlja posebnu procjenu administrativnih i drugih rashoda u okviru jedinstvene skupine politika za sve europske institucije; ističe da se administrativni i povezani rashodi sastoje od rashoda za ljudske resurse (plaće, naknade i mirovine), koji čine 60 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashoda za zgrade, opremu, energiju, komunikaciju i informacijske tehnologije;

11.  napominje da, općenito gledajući, revizijski dokazi pokazuju da u rashodima za područje „administracija” ne postoji značajna stopa pogreške; također napominje da, na temelju devet kvantificiranih pogrešaka, procijenjena razina pogreške u naslovu V. višegodišnjeg financijskog okvira, koji se odnosi na administraciju, iznosi 0,5 % (porast u odnosu na 0,2 % 2016.);

12.  prima na znanje konkretne nalaze koji se odnose na Parlament sadržane u godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2017.; s velikom zabrinutošću napominje da je Revizorski sud, ispitavši osam transakcija Parlamenta, utvrdio nedostatke u čak tri transakcije povezane s postupkom nabave, i to u vezi s usklađenošću s ugovornim kriterijima za odabir, potpunom usklađenošću s okvirnim ugovorom i kriterijem odabira putničke agencije, te u jednoj transakciji povezanoj s povratom troškova skupina posjetitelja;

13.  prima na znanje odgovore Parlamenta Revizorskom sudu tijekom kontradiktornog postupka; traži od Revizorskog suda da obavještava nadležni odbor o provedbi svojih preporuka;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

14.  napominje da je na otvorenom sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 26. studenog 2018. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće i izjavio da je 2017. pripremio izvješća o sljedećim predmetima:

   nastavak nedovršenih mjera iz izvješća unutarnje revizije ‒ faze I. i II. 2017.;
   revidirana proračunska nomenklatura za Glavnu upravu za komunikaciju (DG COMM);
   organiziranje poziva novinarima DG COMM-a;
   nabava i provedba ugovora u području vanjskih prevoditeljskih usluga;
   politika nabave za knjižnične pretplate – Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja (DG EPRS);
   pojedinačna prava u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika;
   aktivnosti decentralizirane informacijske tehnologije (IT);

15.  podsjeća da je godišnje izvješće o radu dio upravljačke strukture Parlamenta; pozdravlja i podupire sljedeća djelovanja o kojima se unutarnji revizor složio s nadležnim glavnim upravama:

   u pogledu revizije organiziranja poziva novinarima DG COMM-a, poboljšanje okvira upravljanja i kontrole osiguravanjem da su povrati troškova za novinare u skladu sa stvarnim troškovima (npr. provjerena početna i krajnja točka putovanja); rješavanje sustavnih odstupanja od pravila o pozivima; obvezno isplaćivanje povrata troškova novinara bankovnim prijenosom, i za putovanja u Strasbourg; i mjere za upravljanje postupkom odabira i procjena isplativosti, učinkovitosti i djelotvornosti postupka pozivanja;
   u pogledu revizija pojedinačnih prava u skladu s Pravilnikom o osoblju, poboljšanje kontrolnog okruženja i metodologije kontrola, posebni postupci upravljanja i kontrole koji obuhvaćaju pravo na naknadu za život u inozemstvu i dnevnice (npr. dosljednost u primjeni pravila) te posebni postupci koji obuhvaćaju godišnje paušalne putne troškove;
   u pogledu revizije nabave i provedbe ugovora u području vanjskih prevoditeljskih usluga, uključujući u području organizacije postupka nabave, pravodobniji zahtjevi za dodatne informacije i poboljšana evaluacija, poboljšanje kriterija dodjele za kvalitetu u budućim postupcima nabave, poticanje vanjskih poduzeća da poboljšaju kvalitetu prijevoda uključujući proširenom ex post provjerom, te poboljšanje pouzdanosti izračuna stvarnih ukupnih troškova vanjskih prevoditeljskih usluga, osobito u svjetlu činjenice da vanjski prevoditelji prevode oko jedne trećine prevedenih kartica i da će se taj udio najvjerojatnije povećati;
   u pogledu revizije aktivnosti decentralizirane informacijske tehnologije, i kako bi se u cijelosti iskoristile njezine prednosti, jačanje i nadzor proračunskih sredstava dodijeljenih inicijativama informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), kako se njima koordinira u okviru IT programa, ne samo izvješćivanjem u određenim fazama projekta, nego i provođenjem pregleda od početka do kraja; povećanje jamstva da se inicijative IKT-a ostvaruju na vrijeme u dogovorenom opsegu i zahtijevanoj kvaliteti te u okviru proračunskih sredstava; poboljšanje kontrole decentraliziranih jedinica i provjera novih verzija softvera i njihovih postupaka upravljanja problemima; te postupni prelazak s ugovora o vremenu i sredstvima za vanjske stručnjake na ugovore koji se temelje na rezultatima;

16.  napominje da je postupak provedbe prethodnih preporuka 2017. rezultirao zatvaranjem 34 od 71 nedovršene mjere, kao i da se 2017. nastavio postupno smanjivati profil rizičnosti neprovedenih mjera; osobito napominje da je broj nedovršenih mjera usmjerenih na znatne rizike pao s 26 na 11 i da nije bilo nedovršenih mjera u kategoriji najvišeg rizika „kritično”; ističe da nove nedovršene mjere dodane za proračunsku godinu 2017. ne bi smjele umanjiti napredak ostvaren u pogledu zatvaranja nedovršenih mjera;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2016.

17.  prima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za 2016. dostavljene odboru CONT 17. rujna 2018., izlaganje glavnog tajnika o različitim pitanjima i zahtjevima u rezoluciji Parlamenta o davanju razrješnice za 2016. i razmjenu mišljenja sa zastupnicima koja je uslijedila;

18.  žali zbog činjenice da nisu poduzete nikakve mjere kao odgovor na neke od preporuka iz rezolucije Parlamenta o razrješnici za 2016. i da se u popratnom dokumentu uz razrješnicu ne daje nikakvo opravdanje za to; ističe važnost češćih rasprava u odboru CONT s glavnim tajnikom o pitanjima povezanima s proračunom Parlamenta i njegovim izvršenjem;

Razrješnica Parlamenta za 2017.

19.  prima na znanje razmjenu mišljenja u kontekstu razrješnice Parlamenta za 2017. od 26. studenog 2018. između potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i odbora CONT u prisutnosti unutarnjeg revizora;

20.  napominje da je odluka Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije imala znatan utjecaj na različite službe Parlamenta, osobito na odbore, istraživačke odjele i horizontalne usluge; napominje da su službe Parlamenta pripremile analitički materijal koji se temelji na utvrđivanju činjenica o posljedicama povlačenja na područja politika i na zakonodavstvo u njihovim područjima te se taj materijal može pronaći na internetskim stranicama Parlamenta;

21.  napominje da je šestero članova privremenog osoblja u glavnom tajništvu, 41 član privremenog osoblja u klubovima zastupnika i u tajništvu nezavisnih zastupnika, kao i 30 ugovornih djelatnika zabrinuto zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije; obaviješten je da se njihova situacija ocjenjuje pojedinačno; pozdravlja jamstvo glavnog tajnika da se produljenje ugovora neće odbijati isključivo na temelju državljanstva; poziva glavnog tajnika da oprezno odmjeri potencijalnu ulogu sukoba interesa za vrijeme mogućeg osjetljivog prijelaznog razdoblja i mogućeg kaotičnog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

22.  pozdravlja potporu pravne službe Parlamenta u sastavljanju smjernica za financijske dionike koji se suočavaju s ugovornim poteškoćama povezanima s odlukom Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije i u sastavljanju odredbi koje se trebaju uvrstiti u natječajnu i ugovornu dokumentaciju povezanu s odlukom Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije;

23.  želi skrenuti pozornost na godišnji cilj smanjenja osoblja za 5 %, zbog kojeg je Parlament 2017. morao ukinuti 60 radnih mjesta u svojem planu radnih mjesta u upravi; podsjeća da je političkim dogovorom o proračunu za 2016. postignutom između Parlamenta i Vijeća, kojim se uspostavlja novo mjerilo za smanjenje osoblja Parlamenta i kojim se njegovo razdoblje primjene produljuje do 2019., zadržano izuzeće za klubove zastupnika u tom razdoblju; međutim žali što su proračunska tijela provela dodatno smanjenje od 76 radnih mjesta u upravi Parlamenta za 2017. kao nadoknadu za povećanje osoblja u klubovima zastupnika; zabrinut je da bi to znatno smanjenje moglo imati negativan učinak na uspješnost Parlamenta te dovesti do prekomjernog radnog opterećenja za službujuće dužnosnike i prijenosa odgovornosti na urede zastupnika;

24.  poziva glavnog tajnika i sve nadležne glavne uprave da zajedno sastave sveobuhvatan pregled smanjenja broja osoblja koje je provedeno od 2014. nadalje, uključujući prelaske osoblja iz uprave u klubove zastupnika i prelaske iz jedne institucije u drugu; ističe da se zbog takve prakse rotacije zaposlenika postavlja pitanje jesu li opisi radnih mjesta odgovarajući; iznimno je zabrinut zbog toga što pretjerano smanjenje osoblja dovodi do dodatnog administrativnog opterećenja zastupnika i akreditiranih parlamentarnih asistenata, što ide na štetu sadašnjem zakonodavnom radu za koji se očekuje da ga obavljaju zastupnici i akreditirani parlamentarni asistenti;

25.  ističe da bi ured bez papira i odgovarajuća uporaba digitalne tehnologije, kao što je digitalni potpis, potvrda u dva koraka i elektronički spis, pa i za predmete za plenarne sjednice, smanjili administrativno opterećenje svih uključenih stana i doprinijeli postizanju ciljeva Parlamenta u smislu smanjenja potrošnje papira; skreće pozornost na stvarno stanje parlamentarnih odbora koji se „ne služe papirom”, što jednostavno znači da je zadaća ispisa svih dokumenata prenesena s tajništva odbora na urede zastupnika;

26.  napominje da su povrati troškova za određena službena putovanja podložni iznimno dugim kašnjenjima; predlaže da se istraže rješenja kako bi se zajamčilo da se povrat za službena putovanja obavlja u razumnom roku;

27.  ponovno poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da razmotre mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti, uz određene uvjete koji će se tek utvrditi, prate zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima, kao što je nekoliko zastupnika već tražilo; poziva glavnog tajnika da ispita kakvi bi bili utjecaj na proračun, organizacija i logistika tih službenih putovanja;

28.  ponovno izražava zabrinutost zbog navodnih praksi zastupnika koji obvezuju akreditirane parlamentarne asistente da odlaze na službena putovanja, osobito u Strasbourg, bez putnog naloga, troškova službenog putovanja ili čak i bez putnih troškova; smatra da takva praksa ostavlja prostora za zlouporabu: u slučaju da akreditirani parlamentarni asistenti na službeno putovanje odlaze bez putnog naloga, ne samo da moraju sami snositi troškove nego nisu ni pokriveni osiguranjem na radnom mjestu; poziva glavnog tajnika da istraži tu navodnu praksu i do kraja godine podnese izvješće o tome;

29.  napominje da je revidirani Pravilnik o isplati financijskih doprinosa za sponzorirane skupine posjetitelja stupio na snagu 1. siječnja 2017.; poziva glavnog tajnika da bez odgode objavi ocjenu tog Pravilnika; krajnje je zabrinut zbog nedavnih slučajeva zlouporabe; čvrsto smatra da bi Pravilnik o isplati financijskih doprinosa trebalo što prije revidirati kako bi se izbjeglo da zastupnici mogu ostvariti ikakvu korist; poziva Predsjedništvo na generaliziranje povrata na temelju računa za skupine posjetitelja; podsjeća na svoj zahtjev za ukidanje mogućnosti imenovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata kao voditelja skupine; ponovno poziva na ukidanje mogućnosti imenovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata kao voditelja skupine;

30.  poziva na preispitivanje sustava za izračun naknada putnih troškova za skupine posjetitelja koje sponzoriraju zastupnici, u cilju jamčenja jednakog postupanja prema svim građanima Unije i promicanja načina prijevoza boljeg za okoliš, imajući u vidu da se sadašnjim sustavom, utemeljenim na računanju udaljenosti u kilometrima, ne uzimaju u obzir izoliranost i geografske prepreke na određenim područjima Unije te se ne pokrivaju troškovi putovanja na mjesta na koja je moguće putovati prijevoznim sredstvima koja su brža i bolja za okoliš;

31.  prima na znanje da pripravnici koje zastupnici zapošljavaju s njima imaju potpisan privatnopravni ugovor, u okviru kojega nemaju isti status u Parlamentu kao druge kategorije osoblja Parlamenta ili ne primaju stipendije od Parlamenta (Schumanove stipendije); izražava žaljenje zbog nepostojanja mehanizma ili pravnog okvira unutar Glavne uprave za financije (DG FINS) kojima bi se organizirala izravna isplata predujma takvim pripravnicima uoči službenih putovanja, premda takvi aranžmani postoje za sve druge članove osoblja, imajući u vidu da su zbog očitih razloga jedva u mogućnosti iz vlastitog džepa unaprijed platiti spomenute troškove;

32.  ističe da je Predsjedništvo razmotrilo prijedlog glavnog tajnika o unapređenju sadašnjeg zakonodavnog okvira o pripravnicima koje zapošljavaju zastupnici, a kojemu trenutačno nedostaju određene zaštitne mjere, što je zatražilo i više od 140 zastupnika koji podupiru kampanju „Pošteno pripravništvo” međuskupine za mlade; ističe da je dužnost svakog zastupnika da pripravnicima pruži odgovarajuću naknadu u skladu s pravnim okvirom; podupire Predsjedništvo u njegovu nastojanju da izradi sveobuhvatan i uravnotežen prijedlog kojim se jamče prava zastupnika i odgovarajuće naknade i sveobuhvatne pravne zaštitne mjere za pripravnike; traži od Predsjedništva da brzo donese nova pravila koja bi trebala stupiti na snagu na početku novog saziva; nada se da će se taj prijedlog podnijeti što prije;

33.  ističe da je prekid opskrbe IT-a u listopadu 2017. doveo do znatnih smetnji u parlamentarnim aktivnostima; napominje da je u međuvremenu donesen akcijski plan kako bi se osigurao otporniji kontinuitet poslovanja; ističe važnost brzog odgovora i otklanjanja smetnji, osobito kada one ometaju ili u potpunosti blokiraju zakonodavni rad;

34.  uzima u obzir objavu dvaju „Izvješća o cijeni nedjelovanja na europskoj razini” i dovršetak dviju procjena europske dodane vrijednosti tijekom 2017.;

35.  napominje da su sve glavne uprave Parlamenta na zahtjev glavnog tajnika izradile instrumente upravljanja za usklađivanje s načelom izrade proračuna na temelju uspješnosti; primjećuje da je moguće da je neke postojeće kvantitativne ciljeve teško provesti u glavnim upravama jer one rade u vremenskom okviru političkog ciklusa; poziva glavnog tajnika da tu činjenicu uzme u obzir prilikom procjene izrade proračuna na temelju uspješnosti u svim glavnim upravama, ne zanemarujući pritom dodanu vrijednost;

36.  s uvažavanjem primjećuje da su usvojena tehnička rješenja za zastupnike koji svoju osobnu stranicu na internetskoj stranici Parlamenta žele upotrijebiti za objavu sastanaka s predstavnicima interesnih skupina; također napominje da Predsjedništvo razmatra treba li to rješenje proširiti kako bi se osiguralo da su informacije izravno dostupne na internetskoj stranici Parlamenta;

37.  poziva upravu Parlamenta da sastavi izvješće sa sveobuhvatnim pregledom o predstavnicima interesnih skupina i drugim organizacijama koji su imali pristup prostorima Parlamenta 2017.; traži da se to izvješće sastavlja svake godine kako bi se osigurala najveća razina transparentnosti;

38.  poziva upravu Parlamenta da pruži pregled imenovanja dužnosnika na visokim položajima tijekom 2017.; potiče glavnog tajnika da pokrene dodatne mjere za poboljšanje transparentnosti i ravnopravnosti tijekom postupaka imenovanja u Parlamentu uzimajući u obzir zaključke i preporuke Europskog ombudsmana u spojenim predmetima 488/2018/KR i 514/2018/KR;

Geografska raspršenost Parlamenta – jedinstveno sjedište

39.  i dalje izražava golemo žaljenje zbog toga što, unatoč opetovanim pozivima iz Parlamenta da se uspostavi jedinstveno sjedište i činjenici da građani Unije ne razumiju zašto bi Parlament trebao obavljati svoj rad u dvama sjedištima, Europsko vijeće dosad nije ni započelo raspravu o tome kako odgovoriti na zahtjeve Parlamenta s tim u vezi; podsjeća na analizu Revizorskog suda iz 2014. u kojoj je procijenjeno da bi godišnja ušteda iznosila 114 milijuna EUR kad bi Parlament obavljao svoj rad na jednome mjestu; podsjeća na rezoluciju Parlamenta iz 2013.(10) u kojoj su procijenjeni troškovi geografske raspršenosti Parlamenta u rasponu od 156 do 204 milijuna EUR godišnje; žali zbog činjenice da tijekom jednog parlamentarnog saziva troškovi koji nastaju zbog geografske raspršenosti mogu iznositi čak do milijarde EUR i izražava protivljenje višegodišnjim građevinskim projektima kojima se želi povećati uredski prostor za zastupnike i u Strasbourgu i u Bruxellesu; stoga traži da se brzo poduzmu praktični koraci za uspostavu jedinstvenog sjedišta Parlamenta kako bi se spriječio svaki daljnji gubitak javnog novca;

40.  nadalje ističe zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenog 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(11), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutornog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ponavlja da ta raspršenost negativno utječe na mišljenje javnosti; ponavlja svoj poziv Vijeću da izradi sveobuhvatnu strategiju kako bi se postigao dogovor o jedinstvenom sjedištu Parlamenta;

41.  odlučno ističe da taj dodatni rashod nije u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i načelom proračunske discipline; priznaje da se jedinstveno sjedište može postići samo jednoglasno prihvaćenom izmjenom Ugovora; poziva Vijeće i Komisiju da bez odgode pokrenu takvu izmjenu Ugovora i smatra da će od te promjene Ugovora imati koristi europski porezni obveznici, i u financijskom smislu i u smislu kvalitete rada zastupnika; stoga traži da se brzo poduzmu praktični koraci za uspostavu jedinstvenog sjedišta Parlamenta kako bi se spriječio svaki daljnji gubitak javnog novca; žali zbog činjenice da tijekom jednog parlamentarnog saziva troškovi koji nastaju zbog geografske raspršenosti mogu iznositi čak jednu milijardu EUR; izražava protivljenje višegodišnjim građevinskim projektima kojima se želi povećati uredski prostor za zastupnike u Strasbourgu;

42.  ističe dodatne troškove povezane s 12 odlazaka Parlamenta godišnje u Strasbourg u obliku putnih troškova zastupnika koji se za 2017. mogu prikazati kako slijedi:

Kategorija

UKUPNO 1

PROSJEK/MJESEČNO

Troškovi putovanja

7 700 358

641 696

Dnevnice

10 036 444

836 370

Naknada za udaljenost

1 394 608

116 217

Naknada za vrijeme

1 994 045

166 170

Drugi troškovi

47 594

3 966

UKUPNO

21 173 049

1 764 421

43.  dodatno naglašava da je trošak zakupljenoga vlaka Thalys 2017. iznosio 3 668 532 EUR;

44.  napominje da bi osnivanje instituta za obrazovanje budućih europskih diplomata u sklopu Europske službe za vanjsko djelovanje moglo biti primjer prenamjene prostora Parlamenta u Strasbourgu kao mjesto rada tog diplomatskog instituta;

Glavna uprava za komunikaciju (DG COMM)

45.  napominje da je glavni pokazatelj za DG COMM u 2017. vrijeme pozornosti posvećene Parlamentu na svim komunikacijskim kanalima; sa zadovoljstvom napominje da, osim usredotočenosti na stupanj pozornosti, DG COMM razvija metodologiju za mjerenje isplativosti, uspješnosti i djelotvornosti svojih aktivnosti na svim komunikacijskim kanalima; poziva glavnog tajnika da rezultate prve godine njezine provedbe uvrsti u svoje godišnje izvješće o radu;

46.  napominje da su dugoročni projekti utvrđeni za Strateški izvršni okvir/Portfelj projekata Parlamenta 2017. – 2019. u različitim fazama provedbe, ali da svi nastoje ispuniti cilj „manje proizvodnje i bolje komunikacije”;

47.  primjećuje velike tehničke i uredničke promjene koje se uvode na javnim internetskim stranicama Parlamenta, osobito kad je riječ o optimizaciji tražilice u okviru stranica; čestita glavnoj upravi COMM na tom napretku, no zabrinut je što je taj napredak i dalje spor, osobito u pogledu predstojećih europskih izbora 2019. i povećanog interesa za rad Parlamenta; naglašava da su daljnja poboljšanja iznimno važan prioritet i traži da se taj proces hitno ubrza; naglašava da su transparentne i pristupačne internetske stranice ključne za angažman građana;

48.  naglašava da je teško pronaći rezultate glasovanja Parlamenta na njegovim internetskim stranicama i da su komercijalne stranice VoteWatch mnogo praktičnije jer je rezultate glasovanja lakše pronaći; traži od glavnog tajnika da se izradi napredniji sustav za internetske stranice Parlamenta, u kojem će se bilježiti poimenično glasovanje na plenarnoj sjednici s jednostavnim mogućnostima pretraživanja kako bi se promotrio način glasovanja pojedinačnih zastupnika te se usporedio s onime drugih zastupnika u tom klubu zastupnika i zastupnika drugih klubova;

49.  napominje da su 2017. u području medija provedeni brojni projekti i da je internetska prisutnost Parlamenta dodatno učvršćena provedbom multiplatformskog pristupa, novog portala i platforme za vijesti; usto potvrđuje znatna poboljšanja kad je riječ o tome kako se Parlament koristi društvenim mrežama te aktivnostima povezanima s podizanjem razine osviještenosti o djelovanju Unije; također napominje da su uloženi znatni napori u sveobuhvatnu strategiju za posjetitelje te, posebno kad je riječ o mladima, provedbu Programa škola ambasadora; ističe da bi Europski znanstveni medijski centar trebalo bez odgode dodatno razviti i učiniti potpuno operativnim kako bi se omogućilo povećano medijsko znanstveno izvješćivanje;

50.  napominje da su 2017. godine organizirana 223 tiskovna seminara u državama članicama s više od 3 076 prisutnih novinara; pozdravlja što je, povrh toga, 1905 novinara bilo pozvano da sudjeluju na plenarnim sjednicama, centralno organiziranim tiskovnim seminarima i konferencijama; pohvaljuje DG COMM zbog uporabe svih dostupnih medijskih kanala za širenje informacija o radu i postignućima Parlamenta; potiče glavnu upravu da prida odgovarajuću pozornost važnosti društvenih medija i njihovu znatnom i sve većem potencijalu za komunikaciju s građanima;

51.  uviđa pokušaje glavne uprave COMM da stupi u komunikaciju s građanima koji nisu automatski zainteresirani za rad Parlamenta; potiče glavnog tajnika da izradi istinski interaktivnu komunikacijsku strategiju koja nadilazi ciljne skupine kao što su novinari i studenti te obuhvaća mogućnost saslušavanja radi prikupljanja mogućih kritičkih stavova i odgovaranja na njih;

52.  prima na znanje reorganizaciju glavne uprave COMM, koja obuhvaća uspostavu dviju novih uprava – zaduženih za kampanje i posjetitelje – kako bi se osigurala potpuna provedba strategije za europske izbore 2019.; poziva glavnu upravu COMM da nastavi raditi na sveobuhvatnoj strategiji za suzbijanje ciljanih kampanja širenja dezinformacija čiji je cilj utjecati na europske izbore 2019.; iznimno je zabrinut zbog toga što bi strani utjecaji mogli dovesti do poremećaja i ugroziti izbore namjernim širenjem pogrešnih informacija te time utjecati na ponašanje birača;

53.  napominje da je 2017. Služba za upite građana (AskEP) obradila više od 9200 pojedinačnih upita i 42 900 upita pristiglih u naizgled usklađenoj kampanji za postavljanje pitanja o aktualnim pitanjima; predlaže da se odgovori Parlamenta objave na njegovu portalu;

54.  pozdravlja otvaranje Kuće europske povijesti u svibnju 2017. i Parlamentarija Simone Veil u Strasbourgu u srpnju 2017.; napominje da je od svibnja do prosinca Kuću europske povijesti posjetilo 99 344 ljudi; izražava žaljenje što se s otvaranjem kasnilo više od jedne godine; izražava zabrinutost zbog toga što se čini da je broj od 99 344 posjetitelja malen u odnosu na troškove osoblja od 4,4 milijuna EUR: 2,7 milijuna EUR za stalno osoblje i 1,7 milijuna EUR za ugovorne djelatnike (uključujući trošak čuvara); poziva Predsjedništvo da izradi analizu troškova i koristi;

55.  žali zbog toga što dokumenti koji se odnose na postupak nadmetanja Kuće europske povijesti u siječnju 2019. nisu bili dostupni; izražava ozbiljnu zabrinutost oko uvjeta za novo nadmetanje; poziva glavnog tajnika da Odbor za proračunski nadzor obavijesti o ishodu nadmetanja; naglašava da, bez obzira na ishod nadmetanja, prema članovima tima koji radi na izložbenim postavima treba postupati bolje u sljedećim područjima: njihovo radno vrijeme mora biti predvidljivo, mora postojati pristojno rješenje za dopuste, mora se osigurati odgovarajuća odora;

56.  duboko je zabrinut zbog toga što, unatoč svim aktivnostima koje organizira glavna uprava COMM, europski građani i dalje smatraju da ne postoji dovoljno informacija o Uniji te o postignućima i radu Parlamenta; poziva glavnu upravu COMM da ulaže sve veće napore u stvaranje inovativnih ideja kako bi se dokinula ta udaljenost između Unije i njezinih građana te ističe inovativni pristup predložen za institucijsku komunikacijsku kampanju predloženu za europske izbore 2019.;

57.  poziva Glavnu upravu za komunikaciju da u razdoblju uoči europskih izbora 2019. osigura da javni i privatni mediji objavljuju stajališta zastupnika i klubova zastupnika u Parlamentu tako da se jamči objektivnost i pluralizam;

Uredi za vezu Europskog parlamenta

58.  prima na znanje reformu uredâ za vezu Parlamenta koju je Predsjedništvo odobrilo u studenom 2017., a u okviru koje se revidiranom izjavom o misiji nastoji postići suradnja s građanima, medijima i dionicima kako bi se doprlo do građana; poziva urede za vezu da osiguraju da su građani svjesni rada europskih institucija i da su svjesni postojanja ureda za vezu;

59.  prima na znanje različite stavke rashoda za 2017., koje se mogu prikazati kako slijedi:

Stavka rashoda

Rashodi za 2017.

Opće komunikacijske aktivnosti

5 945 229 EUR

Rashodi povezani s posebnim aktivnostima

5 320 867 EUR

Ukupni troškovi za nekretnine

8 874 530 EUR

Održavanje sigurnosne opreme

1 733 071,32 EUR

60.  Ukupni troškovi za nekretnine mogu se prikazati kako slijedi:

Najam

5 898 724 EUR

Radovi

148 573 EUR

Posebni troškovi upravljanja objektima

266 977 EUR

Čišćenje i održavanje

1 126 853 EUR

Komunalne usluge i naknada za usluge

1 433 403 EUR

61.  uviđa porast komunikacijskih aktivnosti koje su tijekom 2017. ostvarili uredi za vezu, a oni su obuhvaćali svakodnevne odnose s regionalnim i lokalnim medijima, ciljanu prisutnost u društvenim medijima i upravljanje lokalnom zajednicom, realizaciju lokalnih događanja, odnose s lokalnim tijelima vlasti, školama i dionicima; izražava žaljenje što stavke rashoda kao što su plaće i troškovi službenih putovanja nisu navedene u odgovoru na upitnik; poziva se na informacije iz postupka davanja razrješnice za 2016. prema kojoj su plaće isplaćene osoblju ureda za vezu Parlamenta iznosile 23 058 210 EUR, a troškovi službenih putovanja 1 383 843 EUR; pretpostavlja da se ti iznosi nisu znatno promijenili za proračunsku godinu 2017.;

62.  uviđa važnost učinkovite komunikacije u državama članicama, no naglašava potrebu za troškovnom učinkovitošću te je uvjeren da će revidirana izjava o misiji doprinijeti tom cilju i poziva sve strane koje sudjeluju u donošenju odluka da nastoje ostvariti veću dodanu vrijednost, osobito kad je riječ o tekućim troškovima;

63.  ističe da je potrebno osuvremeniti misiju ureda za vezu Parlamenta optimiziranjem uporabe novih komunikacijskih tehnologija jer je njihova zadaća bolje informiranje građana;

Glavna uprava za kadrovske poslove (DG PERS)

64.  napominje da je glavni pokazatelj za DG PERS u 2017. vrijeme isporuke; sa zadovoljstvom napominje da su ciljevi i metode prikupljanja podataka dorađeni uz opću pozitivnu procjenu rezultata; sa zabrinutošću napominje da nisu ispunjeni ciljevi poboljšanja postupaka za zapošljavanje akreditiranih parlamentarnih asistenata i prihvata djece u vrtić Parlamenta, ali da su uočene poteškoće riješene 2018.;

65.  naglašava da se postupak zapošljavanja akreditiranih parlamentarnih asistenata stoga može pokazati problematičnim na početku sljedećeg parlamentarnog saziva; zato poziva glavnog tajnika da u interesu zastupnika i asistenata uvede sve tehničke i kadrovske mjere potrebne za izbjegavanje problema i kašnjenja, uz poseban naglasak na izbjegavanje problema koji su nastali 2009. i 2014.;

66.  napominje da je broj osoblja u Parlamentu u prosincu 2017. iznosio 9 682 aktivnih djelatnika, što uključuje stalno i privremeno osoblje, ugovorno osoblje i akreditirane parlamentarne asistente (u odnosu na njih 9 643 u 2016.); podsjeća da je nakon sporazuma u postupku mirenja o proračunu za 2017. ukinuto ukupno 136 radnih mjesta;

67.  uviđa da se akreditirani parlamentarni asistent koji su neprekidno radili tijekom dva saziva, a da pritom nisu dostigli potrebnih deset godina službe zbog ranih izbora 2014., nalaze u osjetljivu položaju i zbog kašnjenja u prvom valu zapošljavanja 2009. zbog stupanja na snagu Statuta, što znači da će tim akreditiranim parlamentarnim asistentima nedostajati samo između jednog i dva mjeseca do ostvarivanja uvjeta za sudjelovanje u europskom mirovinskom sustavu; s uvažavanjem primjećuje da je Predsjedništvo raspravljalo o tom problemu i da surađuje s glavnom upravom PERS i predstavnicima akreditiranih parlamentarnih asistenata kako bi se pronašla rješenja; traži da se tim rješenjima, koliko god je to moguće, izbjegnu promjene ugovornih rješenja zbog kojih bi izgubili prava stečena nakon zapošljavanja 2009.;

68.  napominje da članovi osoblja koji rade u institucijama manje od deset godina ne mogu tražiti mirovinu EU-a, moraju prenijeti svoje doprinose u drugi fond koji ispunjava pravila Parlamenta u vezi s vrstom fonda i dobi u kojoj se sredstva mogu početi primati; napominje da mnogi akreditirani parlamentarni asistenti iz Ujedinjene Kraljevine nisu mogli prenijeti doprinose u mirovinske fondove te države za koje Parlament kaže da ne ispunjavaju uvjete; traži od glavnoga tajnika da hitno razmotri to pitanje i osigura da svi članovi osoblja mogu pristupiti svojim doprinosima;

69.  poziva upravu da što prije u sljedećem parlamentarnom sazivu osigura tečajeve ili publikacije za osposobljavanje posebno za nove akreditirane parlamentarne asistente, pa i kad je riječ o praktičnim i upravnim pitanjima (putni nalozi, liječnički pregledi, akreditacije, naljepnice za parkiranje, skupine posjetitelja, izložbe itd.) kako bi se izbjegle sustavne pogreške koje ometaju nesmetano provođenje administrativnih postupaka koji na njih utječu;

70.  uviđa da je Parlament za izvođenje određenih aktivnosti, kao što su vođenje kantina i čišćenje, dao prednost vanjskim izvršiteljima i da zbog toga u određenim glavnim upravama broj vanjskog osoblja u prostorima Parlamenta može premašivati broj dužnosnika;

71.  no napominje da se takvim odlukama o eksternalizaciji ne može pružiti objašnjenje za angažiranje sveg vanjskog osoblja;

72.  izražava zabrinutost zbog utjecaja diversifikacije u sektoru pripreme i dostave hrane na stalno zapošljavanje aktualnog osoblja Parlamenta u tom sektoru; traži da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da aktualno osoblje zaposleno na pripremi i dostavi hrane zadrži svoja radna mjesta;

73.  napominje da je 2017. uspostavljena interna služba za prijevoz s glavnim ciljem poboljšanja sigurnosti zastupnika; primjećuje da je to Parlamentu omogućilo provođenje sigurnosnih provjera vozača prije zapošljavanja i pružanje stalne obuke i praćenja svojeg osoblja; s uvažavanjem primjećuje da je zapošljavanje 116 vozača i dispečera dovršeno 2017.; traži pojedinosti o troškovima nastalima zbog uspostave interne službe za prijevoz;

74.  podupire napor uspostave interne službe za prijevoz i napredak koji je dosad postignut; napominje da je postupak uspostave interne službe za prijevoz omogućio kvalitativno i kvantitativno poboljšanje usluga koje se pružaju zastupnicima, kao i učinkovit i uspješan odgovor na nepredviđene krizne situacije ili iznenadna povećanja potražnje; uviđa provedbu plana za e-mobilnost radi diversifikacije, ekologizacije i elektrifikacije voznog parka; podsjeća da sad postoji izravna željeznička veza između Europskog parlamenta u Bruxellesu i glavne zračne luke i željezničkih kolodvora, koje zastupnici mogu besplatno koristiti;

75.  pozdravlja provedbu programa povremenog rada na daljinu za Glavno tajništvo Parlamenta; podupire provođenje ispitivanja o prvoj godini rada na daljinu i traži da se rezultati evaluacije podijele sa zastupnicima i službama Parlamenta; smatra da bi, ako evaluacija bude pozitivna, program trebalo dati na korištenje svim zaposlenicima, uključujući akreditirane parlamentarne asistente i osoblje koje radi za klubove zastupnika;

76.  pozdravlja činjenicu da je zalaganje za jednake prilike i dalje jedna od ključnih sastavnica politike upravljanja ljudskim resursima Parlamenta; iznimno žali zbog toga što se plan za ravnopravnost spolova i dalje ne provodi u potpunosti, posebno u pogledu zastupljenosti žena na srednjim i višim rukovodećim položajima (40 %) do 2020.;

77.   iznimno žali što se broj žena na radnim mjestima na razini glavnog direktora smanjio s 25 % (3 radna mjesta) u 2016. na 17 % (2 radna mjesta) u 2017.; ističe da se opće stanje nije promijenilo u odnosu na 2006. kad je broj žena na radnim mjestima na razini glavnog direktora iznosio 11,1 %; ističe da je opći cilj za 2019. postavljen na 30 % žena na radnim mjestima na razini glavnog direktora; isto tako žali što je broj žena na razini direktora ostao stalan od 2006. (kad je iznosio 29,6 %) do 2017. (u postotku od 30 % i 14 radnih mjesta);

78.  ističe da je opći cilj za 2019. postavljen na 35 % žena na radnim mjestima na razini direktora; ističe da te brojke uvelike odstupaju od plana za jednakost spolova i raznolikost; smatra da je taj trend u suprotnosti s planom Parlamenta za jednakost spolova; zahtijeva da glavni tajnik smjesta izvijesti odbore BUDG, CONT i FEMM o razlozima nepoštovanja plana; poziva Predsjedništvo da postavi veći broj žena na više položaje iz redova Parlamenta, što on dosljedno zahtijeva;

79.  pozdravlja činjenicu da je glavni tajnik dao prednost imenovanju žena na mjesta načelnika odjela, što je dovelo do gotovo udvostručenja broja s 21 % godine 2006. na gotovo 40 % godine 2018.;

80.  pozdravlja politiku nulte tolerancije spolnog uznemiravanja koju je Parlament donio 2017.; također apelira na Parlament da u potpunosti provede sljedeće inicijative protiv uznemiravanja, osobito ažurirani plan za prilagodbu preventivnih mjera i mjera za ranu potporu u cilju rješavanja sukoba i uznemiravanja između zastupnika i akreditiranih parlamentarnih asistenata, stažista i drugog osoblja, te između kolega, uključujući reviziju unutarnjih praksi i postupaka Parlamenta, uspostavu mreže stručnih povjerljivih savjetnika, uvođenje obaveznih edukacija za zastupnike, akreditirane parlamentarne asistente, stažiste i drugo osoblje, promjenu sastava raznih odbora za borbu protiv uznemiravanja spajanjem tih odbora u jedan odbor čiji će sastav varirati ovisno o predmetu koji razmatra te uključivati stručnjake za suzbijanje uznemiravanja iz pravnog ili zdravstvenog sektora kao stalne članove; i redovito organiziranje javnih djelatnosti praćenja od strane odbora FEMM (izvješća, saslušanja, radionice, itd.); napominje da su se rezultati vanjske revizije očekivali do početka studenoga 2018. i traži njihovo priopćenje bez odgode čim budu dostupni; nadalje očekuje potpunu i transparentnu provedbu plana u skladu s usvojenom parlamentarnom rezolucijom te njezin početak ili što veće napredovanje već prije svršetka aktualnoga saziva;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku (DG INLO)

81.  napominje da je DG INLO 2017. raspolagao odobrenim sredstvima za preuzete obveze u iznosu od 267 588 704 EUR, što odgovara povećanju od 6 % u odnosu na 2016. (251 599 697 EUR); svjestan je da je u Bruxellesu dovršena zgrada Martens, u kojoj su provedeni radovi opremanja prostorija i adaptacije, da je otvorena Kuća europske povijesti, da je kupljena zgrada Trèves I te da se obnavljaju i proširuju još dva druga objekta; primjećuje da u Luxembourgu napreduje projekt KAD te da je u Strasbourgu u travnju 2017. u upotrebu stavljena zgrada Havel, nakon čega je uslijedilo otvaranje parlamentariuma Simone Veil u srpnju iste godine;

82.  napominje da je Predsjedništvo odobrilo otvaranje europske kuće u nekoliko ureda za vezu te da će se ono provesti u narednim godinama; poziva glavnog tajnika da se pobrine za to da se nove lokacije za urede za vezu odabiru na temelju detaljne analize troškova i koristi; traži da se detaljne informacije o napretku radova uvrste u godišnje izvješće o radu glavne uprave; poziva glavnog tajnika da odborima BUDG i CONT prije predstojećih europskih izbora predstavi razne projekte koje je usvojilo Predsjedništvo, obrazloženja za njih i proračune koji su im dodijeljeni;

83.  prima na znanje znatnu infrastrukturu Parlamenta, koja se može prikazati kako slijedi:

Zgrade u Bruxellesu

Zgrade u Luxembourgu

Zgrade u Strasbourgu

13 u vlasništvu

1 u vlasništvu

5 u vlasništvu

6 unajmljenih

6 unajmljenih

 

659 960 m2

197 873 m2

343 930 m2

 

Uredi za vezu Europskog parlamenta

 

 

Ukupno

35

 

u vlasništvu

11

 

unajmljeno

24

 

površina

27 737 m2

84.  podsjeća da se prilikom projektiranja i izgradnje većine zgrada Parlamenta nije vodilo računa o zahtjevima za strukturnu cjelovitost u okviru eurokodova, s obzirom na to da ti standardi nisu postojali u doba njihove izgradnje; uviđa da to znači da će se politika upravljanja nekretninama postupno udaljiti od kupnje i usmjeriti prema obnovi i održavanju;

85.  podsjeća na izjavu Europskog parlamenta o uzornom primjeru zgrada u kontekstu Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ („Direktiva o energetskoj učinkovitosti“) kako bi se zgrade dovele na najviši standard energetske učinkovitosti(12); poziva na izradu dosljedne dugoročne strategije temeljite obnove za sve zgrade Parlamenta te na uvrštenje standardnih specifikacija za vađenje materijala koji se mogu ponovno upotrijebiti u ugovore o obnovi zgrada;

86.  priznaje da je Predsjedništvo glavnom tajniku naložilo da ovlasti glavnu upravu INLO za pokretanje arhitektonskog natječaja za obnovu zgrade Paul-Henri Spaak uzimajući u obzir samo odabrane opcije B – tehničko ažuriranje i C – preuređenje zgrade; napominje da se ishod postupka predviđa za 2019.; poziva glavnog tajnika da izradi sveobuhvatan plan u vezi s jamstvima koja će se uvesti u odnosu na troškove koji premašuju procjene te da zajamči da se u ugovorima predvidi da Parlament neće preuzeti rizik takvih zastoja; ujedno poziva glavnog tajnika da Parlamentu dostavi jasan plan, uključujući neizravne troškove povezane sa svakim scenarijem, posebno kada se dio aktivnosti mora obavljati na drugom mjestu tijekom radova obnove i izgradnje, te da odredi mogućnosti za postupanje sa sigurnosnim rizicima bez stvaranja potpuno nove zgrade;

87.  naglašava da je važno da bilo kakva promjena namještaja u uredima zastupnika bude valjano opravdana i obrazložena zastupnicima koji moraju imati pravo prihvatiti ili odbiti takve promjene;

88.  prima na znanje zaključke Suda u vezi s upravljanjem nekretninama institucija Unije i napominje da Parlament koristi 55 % za uredski prostor i 45 % za dvorane za sastanke i druge namjene; napominje da je Parlament vlasnik 84 % zgrada i ističe da će se taj postotak povećati kad se dovrši zgrada KAD u Luxembourgu;

89.  silno je zabrinut zbog činjenice da je zgrada KAD II izvorno trebala biti spremna za useljenje 2013., ali je trenutačna procjena za gradilište Istok kraj 2019., a za gradilište Zapad 2022.; naglašava da je zbog nedostatka iskustva nositelja projekta i neuspješnog prvog natječaja za građevinske radove došlo do tog znatnog kašnjenja; zgrožen je činjenicom da je povećanje potrebe za najmom koje je iz toga proizašlo dovelo do dodatnih troškova u iznosu od 14,4 milijuna EUR godišnje ili 86 milijuna EUR tijekom šestogodišnjeg razdoblja;

90.  napominje da je izvorni procijenjeni proračun od 317,5 milijuna EUR 2009. izmijenjen na 363 milijuna EUR (u cijenama iz 2005.) zbog konceptualnih promjena; iznimno je zabrinut zbog toga što projekt još nije dovršen iako je predviđeno da će biti gotov do kraja 2019. te zbog toga što je konačna cijena stoga nepoznata, iako Parlament namjerava zadržati troškove u okviru aktualnog proračuna od 432 milijuna EUR (u cijenama iz 2012.); traži primitak izvješća o napretku o dovršetku zgrade KAD II do 30. lipnja 2019.;

91.  izražava zabrinutost zbog povećanja indeksa cijena građevinskih radova od 8 % između 2012. i 2017., što bi moglo dovesti do daljnjeg povećanja troškova izgradnje;

92.  uviđa provedbu plana za e-mobilnost radi diversifikacije, ekologizacije i elektrifikacije voznog parka; podsjeća na rezoluciju o razrješnici za 2016. izglasanu u travnju 2018., u kojoj se navodi da se Predsjedništvo ne bi smjelo ograničavati na električne automobile kao okolišno prihvatljivije rješenje jer postoje nedoumice u vezi s njihovom proizvodnjom (uključujući dovoljnu dostupnost potrebnih resursa) i odlaganjem baterija na kraju njihova životnog ciklusa; i dalje izražava žaljenje zbog toga što zastupnici nisu bili obaviješteni o analizi u vezi s alternativnim gorivima kao što su biogoriva, sintetička goriva ili vodikove gorive ćelije; ističe da bi se diversifikacijom voznog parka koji je prihvatljiv za okoliš smanjila ovisnost o jednom dobavljaču i tako mogle spriječiti moguće buduće nestašice opskrbe;

93.  zabrinut je zbog velike količine plastike za jednokratnu uporabu i plastičnog otpada koji nastaje u kantinama i kafeterijama Parlamenta te apelira na upravu da izričito ukine mogućnost ponude proizvoda u plastičnom omotu ili plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu u predstojećem pozivu na podnošenje ponuda u vezi s uslugama pripreme i dostave hrane;

94.  primjećuje razliku u kvaliteti u kantinama koje vodi jedan te isti pružatelj usluge; smatra da je potrebno pobliže pratiti taj aspekt te stoga poziva na pokretanje ankete o zadovoljstvu korisnika; pozdravlja činjenicu da su službe pripreme i posluživanja hrane u Strasbourgu već počele nuditi hranu za osoblje s netolerancijom glutena te traži da službe u drugim mjestima rada što prije prošire i usvoje lepezu tih mogućnosti;

95.  primjećuje da pripravnici imaju pravo na popust od 0,50 EUR na glavna jela u svim samoposlužnim restoranima u Bruxellesu i Luxembourgu te na popust od 0,90 EUR u Strasbourgu; no smatra da su s obzirom na njihovu prosječnu razinu plaća i visoke cijene tijekom posljednje tri godine ti popusti toliko mali da ni najmanje ne olakšavaju njihov financijski položaj; još jednom ponavlja svoj poziv glavnom tajniku da odobri smanjenje cijena u skladu s njihovim dohotkom;

96.  pozdravlja uspostavu Odjela za ex ante kontrolu i koordinaciju javne nabave 2017. te uspostavu službe za nabavu u svakoj upravi; traži da se poseban dio u godišnjem izvješću o radu posveti aktivnostima novih odjela;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije postala je Glavna uprava za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje

97.  napominje da se ukupni prosječni broj sati tjedno koji zaposleni usmeni prevoditelji provedu pružajući usluge usmenog prevođenja u kabini povećao na 14 u 2017.; prima na znanje to povećanje u odnosu na 13 sati i 25 minuta provedenih u pružanju usluga usmenog prevođenja u kabini tijekom 2016.; razumije činjenicu da je promjena u načinu rada, uvedena novim Pravilnikom o osoblju, dovela do štrajka koji je prouzročio smetnje u pružanju usluga usmenog prevođenja za zastupnike; pohvaljuje nastojanja da se održe osnovne usluge usmenog prevođenja kako bi se zakonodavni rad mogao nastaviti;

98.  snažno osuđuje zaoštravanje napetosti, koje je dovelo do 45-minutnog prekida plenarnog rada u Strasbourgu, i izostanak primjetnih napora u smirivanju napetosti; pozdravlja sporazum koji je pokrenuo glavni tajnik, a koji je doveo do ponovne uspostave redovitih aktivnosti usmenog prevođenja;

99.  napominje da je provedba „Strategije za modernizaciju upravljanja konferencijama” u Parlamentu dovela do prijenosa Odjela konferencijskih podvornika i uspostave nove Uprave za organizaciju konferencija u glavnoj upravi; traži da se poseban odjeljak u godišnjem izvješću o radu posveti novom odjelu, uključujući ocjenu aktivnosti s jednoznačnim pokazateljima uspješnosti, osim redovitih aktivnosti glavne uprave;

Glavna uprava za financije

100.  napominje da je glavni tajnik odlučio iz glavne uprave FINS prenijeti na glavnu upravu PERS nekoliko zadaća povezanih s uslugama koje se pružaju u okviru Službe stručnog osposobljavanja za akreditirane parlamentarne asistente i zastupnike; izražava žaljenje što ti prijenosi nisu bili dovoljni kako bi se prevladao negativan učinak na glavnu upravu FINS u pogledu smanjenja osoblja 2017.; poziva na pojednostavnjenje povrata putnih troškova za zastupnike, osoblje i akreditirane parlamentarne asistente putem sustava kao što su funkcija elektroničkih potpisa (DISP) i potvrda u dva koraka; priznaje da su provjere potrebne, ali ističe da se one mogu provesti na učinkovitiji način i bez papira;

101.  preporučuje temeljitu reviziju Internog pravilnika o misijama i službenim putovanjima dužnosnika i ostalih službenika Europskog parlamenta te provedbenih mjera za glavu VII. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, posebno kako bi se uskladilo postupanje prema akreditiranim parlamentarnim asistentima i dužnosnicima;

102.  napominje da će nova putnička agencija Parlamenta, koja je u prošlosti već radila s Parlamentom, ponovno počela s radom 1. siječnja 2019.; pozdravlja činjenicu da novi ugovor sadržava strože uvjete, osobito kad je riječ o utvrđivanju cijena i dostupnosti pozivnog centra putničke agencije u svako doba, uključujući vikende; ponovno ističe važnost jednostavnog i pristupačnog mehanizma za pritužbe kako bi se brzo istaknule manjkavosti, što bi omogućilo brzo rješavanje problema; ističe da pozornost treba posvetiti konkretnim zahtjevima zastupnika i njihovoj potrebi za prilagođenim uslugama;

103.  potiče novu putničku agenciju da pokuša postići što konkurentnije cijene za putovanja u vezi s radom Parlamenta;

104.  traži pojednostavnjenje postupaka zapošljavanja i isplate naknada za službena putovanja te putnih troškova za lokalne asistente; izražava žaljenje zbog česte složenosti i dugotrajnosti tih postupaka, zbog čega dolazi do znatnih kašnjenja; poziva glavnu upravu FINS da kao prioritet odredi rješavanje tog pitanja;

105.  napominje da platni agenti s kojima zastupnici moraju raditi u državama u kojima su izabrani nisu dovoljno upoznati s internim postupcima Parlamenta; ističe da zbog složenosti tih pravila u njihovu radu često dolazi do pogrešaka koje su štetne za zastupnike; smatra da bi platnim agentima trebalo pružiti osposobljavanje ili priručnik;

Naknada za opće troškove

106.  podsjeća da je Parlament u prošlosti glasovao za stajalište prema kojem bi zastupnici trebali čuvati račune za svoje troškove, svake godine objavljivati pregled svojih troškova i na isteku ili završetku svojega mandata nepotrošeni novac vratiti; podsjeća na odluku Predsjedništva o uspostavi ad hoc radne skupine za utvrđivanje i objavu pravila o korištenju naknade za opće troškove na temelju prethodnih preporuka o razrješnici; žali zbog odluke Predsjedništva da odbaci prijedlog radne skupine za uvođenje provjera zasebnih računa za naknadu za opće troškove koje provodi vanjski revizor i time onemogući smislenu reformu naknade za opće troškove; poziva Predsjedništvo da smjesta nastavi s raspravom o naknadi za opće troškove i što prije ostvari dogovor; smatra da bi takav sporazum trebao sadržavati zajednička pravila za veću transparentnost i financijsku odgovornost kojima bi se tražilo sljedeće:

   da zastupnici čuvaju sve račune povezane s naknadom za opće troškove;
   odobrenje neovisnog revizora zaduženog za godišnju provjeru računa i objava mišljenja revizora;
   da zastupnici na kraju svojeg mandata vrate neiskorišteni dio naknade za opće troškove;

107.  apelira na Predsjedništvo da što prije provede demokratsku volju plenarne sjednice u vezi s naknadom za opće troškove; nadalje apelira na Predsjedništvo da odmah ponovno sazove sastanak radne skupine kako bi se izradom novih pravila za veću transparentnost i financijsku odgovornost reformirala naknada za opće troškove;

108.  Usto poziva Predsjedništvo da učini sljedeće dodatne izmjene u vezi s naknadom za opće troškove, povrh onih koje su već usvojene na plenarnoj sjednici:

   provjere 5 % uzoraka potrošnje naknade za opće troškove koje provodi interna služba Europskog parlamenta za reviziju; krajnji rezultati i zaključci trebali bi biti dio godišnjeg izvješća o unutarnjoj reviziji koje objavljuje Europski parlament;
   potreba da zastupnici na godišnjoj osnovi objavljuju pregled svojih rashoda po kategorijama (troškovi komunikacije, najma ureda, uredske opreme itd.);
   odobrenje neovisnog revizora zaduženog za godišnju provjeru računa i objava mišljenja revizora;

109.  podsjeća na članak 62. Odluke Predsjedništva od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. i na odluke Predsjedništva od 5. srpnja i 18. listopada o provedbenim mjerama za Statut zastupnika Europskog parlamenta u kojem se navodi da su plaćeni iznosi, uključujući naknadu za opće troškove, rezervirani isključivo za financiranje aktivnosti povezanih s izvršavanjem mandata zastupnika i ne mogu se koristiti za pokrivanje osobnih troškova ili za financiranje bespovratnih sredstava ili donacija političke naravi te da zastupnici Parlamentu moraju vratiti sve neiskorištene iznose; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo Europskog parlamenta da osiguraju potpunu provedbu tih odredbi i usklađenost s njima;

110.  usto poziva na uvođenje obveze da račune zastupnika u vezi s naknadom za opće troškove barem na kraju mandata zastupnika provjeri vanjski računovođa; nadalje traži objavljivanje rashoda postavljanjem poveznice na te podatke na osobne stranice zastupnika na internetskim stranicama Europskoga parlamenta;

Dobrovoljni mirovinski fond

111.  podsjeća na to da je 23. listopada 1997. Parlament pozvao svoje Predsjedništvo da zatraži od Suda da istraži sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Parlamenta, što je dovelo do izdavanja mišljenja Revizorskog suda br. 5/99 na temu „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; poziva Predsjedništvo da od Suda zatraži još jedno takvo mišljenje o mirovinskom sustavu i fondu tijekom 2019.;

112.  podsjeća na to da je glavni tajnik Parlamenta u svojoj napomeni Predsjedništvu od 8. ožujka 2018. naveo da će povezanost mirovinskog fonda s dobrovoljnim mirovinskim sustavom zastupnika iscrpiti njegov kapital znatno prije ispunjenja mirovinskih obveza, a moguće već i do 2024. godine; stoga poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da, uz potpuno poštovanje Statuta zastupnika, hitno izrade jasan plan prema kojem bi Parlament preuzeo obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika odmah nakon izbora 2019. godine;

113.  napominje da je aktuarski deficit dobrovoljnog mirovinskog sustava procijenjen na 305,4 milijuna EUR na kraju 2017.; nadalje napominje da je na kraju 2017. iznos neto imovine koja se uzima u obzir bio 137 milijuna EUR, a aktuarske obveze 442,4 milijuna EUR; napominje da u toj situaciji imovina pokriva jedva 30 % obveza dobrovoljnog mirovinskog sustava;

114.  podsjeća na to da su te predviđene buduće obveze raspoređene na više desetljeća, ali prelaze trenutačno dostupnu imovinu i napominje da je 2017. ukupan iznos isplaćen u dobrovoljni mirovinski fond iznosio 17,2 milijuna EUR; napominje da je krajem 2017. u fondu bio 661 umirovljenik i 99 uzdržavanih osoba;

115.  ističe da to izaziva zabrinutost u pogledu vjerojatnog prijevremenog iscrpljenja fonda jer fond već nekoliko godina prodaje dugotrajnu imovinu kako bi zadovoljio obveze plaćanja umirovljenicima s obzirom na to da prihod fonda nije dovoljan za pokrivanje povećanih mirovinskih isplata; podsjeća da je isplaćivanje mirovina i sličnih obveza izračunato na temelju povrata ulaganja od 6,5 % godišnje, što od početka nije bilo održivo;

116.  pozdravlja prijedloge glavnog tajnika i dogovor da će glavni tajnik ponovno ispitati situaciju 2020. godine kako bi se provjerilo je li se tim mjerama dovoljno smanjio aktuarski deficit; pozdravlja činjenicu da se glavni tajnik savjetovao s Pravnom službom;

117.  napominje da je Predsjedništvo, slijedom prijedloga glavnog tajnika od 10. prosinca 2018., donijelo dvije izmjene pravila o dobrovoljnom sustavu mirovinskog osiguranja kojima se potvrđuje povećanje dobi za umirovljenje sa 63 na 65 godina i uvođenje poreza od 5 % na mirovinske isplate za buduće umirovljenike; poziva glavnog tajnika da osigura da Predsjedništvo poduzme sve pravno moguće mjere bez odgode kako bi se poboljšala održivost fonda i spriječila prijevremena insolventnost fonda; poziva glavnog tajnika da osigura da Predsjedništvo donese odluku prije isteka aktualnoga saziva;

118.  poziva glavnog tajnika da provede istragu o pravnim osnovama i mogućim posljedicama dobrovoljnog mirovinskog fonda te posebno o tome je li Europski parlament kao jamac pravno i financijski održiv s obzirom na to da je dobrovoljni mirovinski fond luksemburški investicijski fond, a ne redovni mirovinski fond; ističe da bi tu istragu trebalo provesti neovisno tijelo;

119.  poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da iscrpe sva moguća sredstva kako bi odgovornost Parlamenta ostala minimalna, s obzirom na to da se radi o novcu poreznih obveznika; podsjeća da je fond osnovan 1990. kako bi se zastupnicima osigurao dodatni mirovinski sustav na dobrovoljnoj osnovi; podsjeća da su zastupnici prije uvođenja Statuta zastupnika 2009. već imali pravo na mirovinu jednaku onoj koju svojih kolega u nacionalnim parlamentima, uz iznimku talijanskih, francuskih i luksemburških zastupnika, koji su stoga mogli uplaćivati doprinose u posebni mirovinski sustav Europskog parlamenta osnovan 1981. samo za potrebe zastupnika spomenutih triju država; stoga podsjeća da je dobrovoljni mirovinski fond oduvijek predstavljao isključivo dopunsku mirovinu;

120.  ističe da dvije trećine mjesečnog doprinosa zastupnika dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je 2006. iznosio 2 236 EUR, već bile isplaćene iz proračuna Parlamenta za svakog člana fonda; podsjeća na to da uplaćivanjem doprinosa u Fond samo tijekom dviju godina nastaje doživotni mirovinski zahtjev kad se dođe do dobi za umirovljenje; napominje da je najviša mirovina isplaćena 2018. iz dobrovoljnog mirovinskog fonda iznosila 6 262 EUR te da je prosječna mirovina iznosila 1 934 EUR; napominje da je trenutačno (u listopadu 2018.) 71 aktivni zastupnik član dobrovoljnog mirovinskog fonda; apelira na etičku i ekonomsku savjest te zdrav razum vijeća direktora, Predsjedništva i članova fonda kako bi poduprli sve mjere kojima je cilj ograničiti deficit fonda;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku (DG ITEC)

121.  napominje da je glavni pokazatelj za DG ITEC u 2017. njegova sposobnost pravodobnog i učinkovitog reagiranja na zahtjeve korisnika i partnera u svim područjima djelovanja; napominje da su opći rezultati u pogledu blizine podrške, IT recepcije i telefonske podrške zadovoljavajući, ali da je još potrebno učiniti dodatni napor u pogledu usluge sigurnog udaljenog pristupa koji je drugi po važnosti za korisnike; ističe da sposobnost reagiranja nije isto što i pravodobno rješavanje poteškoća; ističe da poteškoće s IT sustavima, primjerice s alatom AT4AM, treba kategorizirati kao „najveći prioritet” ako to već nije slučaj;

122.  podsjeća da je u svijetu otvorene komunikacije ključan strateški stup za Parlament jačanje sigurnosti IKT-a, bez ometanja parlamentarnog rada zastupnika, osoblja i akreditiranih parlamentarnih asistenata zbog naizgled proizvoljnih pravila i zahtjeva; ističe da sigurnosne mjere trebaju biti prilagođene kako bi obuhvatile sve operativne sustave, iOS i Windows, bez ometanja rada na jednom ili drugom operativnom sustavu; ističe da glavna uprava ITEC treba uzeti u obzir povećanu uporabu iOS-a te da sve udaljene usluge za uređaje s operativnim sustavom Windows treba bez odgode prilagoditi operativnom sustavu iOS; u tom pogledu pozdravlja uspostavu Odjela za sigurnost IKT-a u siječnju 2017.; izražava žaljenje što nema dovoljno vrhunskih stručnjaka u području kibersigurnosti koji bi se prijavili na radna mjesta u upravi Parlamenta, uglavnom zbog tržišne konkurentnosti;

123.  pozdravlja dva nova projekta pokrenuta 2017., „Od tableta do hibrida” i „Promicanje inovacija”, koja će osnažiti inovativno i digitalno radno okružje Parlamenta; traži da se za zastupnike, akreditirane parlamentarne asistente i osoblje ubrzo predvidi i provede obuka o sigurnosti u IT-u koja se usredotočuje na njihove potrebe;

124.  poziva sve relevantne glavne uprave da rade na uspostavi ureda bez papira tako da osiguraju pristup svim digitalnim uslugama kao što su e-potpis i potvrda u dva koraka; ističe da e-obrasci mogu samo uštedjeti vrijeme i resurse kada se ne ispisuju, potpisuju i šalju u drugi ured ili čak zemlju, kao što je slučaj s obrascima za povrat troškova za službena putovanja;

125.  ističe troškove, emisije te zdravstvena i sigurnosna pitanja koja nastaju zbog strazburških prijenosnih kutija i predlaže njihovo hitno uklanjanje s obzirom na dostupna IT rješenja kao što su ispis na zahtjev, pristupi sustavu kao što su uredi bez uporabe papira i IT oprema poput tableta i prijenosnih računala;

126.  ističe zaključak Predsjedništva da se za pitanja sigurnosti zahtijeva integrirani pristup kako bi se osigurala optimalna usklađenost svih relevantnih službi prilikom odgovora na izvanredna stanja, zbog čega je iznimno važna bliska suradnja između glavne uprave ITEC i Glavne uprave za sigurnost i zaštitu (DG SAFE); potiče glavne uprave da planiraju zajedničke srednjoročne i dugoročne aktivnosti;

127.  poziva Predsjedništvo da u suradnji s glavnom upravom ITEC osmisli mjere za ublažavanje rizika kako bi se osiguralo neometano odvijanje parlamentarnog rada u slučaju oštećenja ili prekida rada sustava; ističe važnost popisa prioritetnih usluga za određivanje redoslijeda usluga koje u najkraćem mogućem roku treba omogućiti kako bi u slučaju kibernapada osnovne usluge i dalje bile dostupne; poziva Predsjedništvo da sastavi krizni plan za slučaj dugoročnih prekida u radu sustava; preporučuje da podatkovni centri smjeste svoje poslužitelje na različite lokacije kako bi se poboljšali sigurnost i kontinuitet IT sustava Parlamenta;

128.  ponavlja svoj poziv da se uspostavi sustav brze uzbune u hitnim situacijama kojim bi se glavnoj upravi ITEC u suradnji s glavnom upravom SAFE omogućilo brzo slanje obavijesti SMS-om zastupnicima i osoblju koji pristanu biti uvršteni na komunikacijsku listu koja bi se koristila u specifičnim hitnim situacijama;

Glavna uprava za sigurnost i zaštitu

129.  pozdravlja znatan napredak koji je 2017. postignut u pogledu jačanja sigurnosti Parlamenta; napominje da su oko zgrada u Strasbourgu i Bruxellesu postavljeni perimetri, da belgijske vlasti provode sigurnosnu provjeru svih zaposlenika vanjskih poduzeća koji rade u Parlamentu te da je u Vijeću i Komisiji pokrenut međuinstitucijski projekt za zajedničko skladište; pozdravlja inicijativu zajedničkog skladišta koje će omogućiti odgovarajuće sigurnosne preglede i provjere robe prije nego što dođe u prostore Parlamenta;

130.  podsjeća da je otvorenost javnosti obilježje Parlamenta te da je potrebno zadržati odgovarajuću ravnotežu uz potrebna sigurnosna poboljšanja;

131.  priznaje da su potrebne sigurnosne vježbe, kao što je evakuacija vijećnice u Strasbourgu 2018., radi odgovarajuće pripreme za izvanredna stanja; ističe potrebu za jasnim pristupom stečenih iskustava kako bi se izbjegle potencijalno opasne situacije, na primjer provlačenje iskaznica zastupnika, osoblja i akreditiranih parlamentarnih asistenata za vrijeme evakuacije;

132.  poziva sigurnosno osoblje glavne uprave SAFE da u slučaju evakuacije pomno provjeravaju cijelu zgradu za koju su odgovorni, da se pobrinu da je evakuacija provedena te da pružaju pomoć osobama s oštećenjem sluha ili osoba s bilo kojim drugim oblikom invaliditeta u slučajevima kada je nužna evakuacija; ističe da, kad je riječ o sigurnosti i hitnim slučajevima, zastupnici ne bi trebali imati povlašteni tretman niti bi se trebala činiti razlika između bilo koje vrste osoblja Parlamenta;

133.  primjećuje nedostatak komunikacije u hitnim situacijama kao što je ona koja se dogodila u strazburškoj vijećnici u prosincu 2018.; zaključuje da se ti postupci mogu i moraju poboljšati; poziva na doslovnu primjenu postojećih sigurnosnih pravila u hitnim situacijama kako bi se spriječila takva nesigurnost u slučaju budućih izvanrednih situacija;

134.  traži da se pojasni je li sve osoblje na rukovodećem položaju u Glavnoj upravi za sigurnost i zaštitu prošlo postupak sigurnosne provjere;

Zaštita zviždača

135.  uviđa da su zviždači ključni za odvraćanje od nezakonitih aktivnosti i prijestupa; napominje da 2017. nije bilo slučajeva parlamentarnih zviždača i da su od triju slučajeva 2016. svi bili akreditirani parlamentarni zviždači koje su otpustili zastupnici za koje su radili; smatra da Parlament u očima onih koji žele prijaviti prijestupe općenito ne ulijeva povjerenje u svoje osoblje niti konkretno daje potrebnu pravnu zaštitu akreditiranim parlamentarnim asistentima; poziva glavnog tajnika da hitno riješi taj problem;

136.  ističe osjetljiv položaj akreditiranih parlamentarnih asistenata i pripravnika koje zapošljavaju zastupnici u pogledu internih pravila o zaštiti zviždača; s velikom zabrinutošću primjećuje da je glavni tajnik ustvrdio da se pravila o zviždačima primjenjuju na akreditirane parlamentarne asistente, no da im Parlament ne može pružiti zaštitu u vezi sa zaposlenjem; snažno potiče glavnog tajnika da primijeni usporedive pravne lijekove na one zviždače među akreditiranim parlamentarnim asistentima koji su žrtve uznemiravanja, kao što je prijenos radnog mjesta i isplata plaće do isteka njihova ugovora; apelira na glavnog tajnika da smjesta riješi tu situaciju i da ispuni pravne obveze Parlamenta u skladu s Pravilnikom o osoblju kako bi se zaštitili zviždači među osobljem na svim vrstama radnih mjesta u Uniji;

137.  ističe da su transparentnost i sloboda informiranja uvrštene u Povelju o temeljnim pravima, u kojoj se utvrđuje pravo na pristup dokumentima koje posjeduju europske institucije, te traži vanjsku reviziju razina transparentnosti u Parlamentu, uz služenje glavnim pokazateljima otvorenog upravljanja radi povećanja već visokih standarda transparentnosti; podsjeća da se reforma Uredbe (EZ) br. 1049/2001 trebala provesti odavno; poziva upravu Europskog parlamenta da redovito objavljuje, na otvorenom izvoru i u strojno čitljivom formatu, rezultate glasovanja u odborima i na plenarnoj sjednici;

Parlament posvećen okolišu

138.  pozdravlja što je Parlament pozitivno doprinio održivom razvoju svojom političkom ulogom i ulogom u zakonodavnim postupcima; svjestan je vlastitog utjecaja na okoliš, koji institucija prati i neprekidno poboljšava u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) i svoje politike okoliša;

139.  pozdravlja, u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. i razdoblje nakon toga, dodatne mjere kojima se neutraliziraju neizbježne emisije; poziva Parlament da osmisli dodatne politike za neutralizaciju emisija ugljika;

140.  pohvaljuje predanost Parlamenta ekološkoj javnoj nabavi; napominje da je 2017. 40,71 % ugovora klasificirano kao zeleni, 10,96 % kao djelomično zeleni, dok 48,33 % nije imalo nikakvu okolišnu dimenziju; potiče Parlament da dodatno poveća udio obveza koje se odnose na zelenu javnu nabavu;

141.  pozdravlja pilot-projekt električnih romobila za kretanja povezana s poslom među zgradama institucija Unije, ali i za putovanja na posao i s posla; međutim, napominje da je snaga tih vozila slabija od očekivanog; potiče Parlament da osigura da izvođač poboljša mogućnosti vozila, osobito bateriju;

142.  pozdravlja, u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. i razdoblje nakon toga, dodatne mjere kojima se smanjuju emisije i neutraliziraju neizbježne emisije kako bi Parlament postao institucija koja je 100 % neutralna u pogledu ugljika; poziva Parlament da bude uzor i predvodnik te da osmisli dodatne politike za neutralizaciju CO2 u prostorima Parlamenta;

Godišnja izvješća o sklopljenim ugovorima

143.  podsjeća da se u Financijskoj uredbi i njezinim pravilima za primjenu(13) utvrđuju informacije o sklapanju ugovora koje institucija treba dostaviti proračunskom tijelu i dati na uvid javnosti; napominje da Financijska uredba zahtijeva objavu sklopljenih ugovora u vrijednosti većoj od 15 000 EUR, što je iznos koji odgovara pragu iznad kojeg konkurentno nadmetanje postaje obvezno;

144.  napominje da se od ukupno 224 ugovora sklopljena 2017. godine njih 79 temeljilo na otvorenim ili ograničenim postupcima, u vrijednosti od 517 milijuna EUR, a 145 ugovora na pregovaračkim postupcima, u ukupnoj vrijednosti od 70 milijuna EUR; napominje da se ukupni broj ugovora sklopljenih u pregovaračkim postupcima neznatno smanjio u pogledu vrijednosti kao što je postotak ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora, s 14 % 2016. na 12 % 2017., iako je u pogledu količine došlo do povećanja od gotovo 10 % u razdoblju od 2016. do 2017. (70,5 milijuna EUR 2017. u odnosu na 64,28 milijuna EUR 2016.);

145.  prima na znanje sljedeći presjek sklopljenih ugovora 2017. i 2016. po vrsti, uključujući ugovore u vezi s nekretninama:

Vrsta ugovora

2017.

2016.

Broj

Postotak

Broj

Postotak

Usluge

Opskrba

Radovi

Građevinski objekti

177

36

11

0

79 %

16 %

5 %

0 %

170

36

13

1

77 %

16 %

6 %

1 %

Ukupno

224

100 %

220

100 %

Vrsta ugovora

2017.

2016.

Vrijednost (EUR)

Postotak

Vrijednost (EUR)

Postotak

Usluge

446 313 270

76 %

246 512 789

49 %

Opskrba

133 863 942

23 %

155 805 940

31 %

Radovi

6 892 972

1 %

97 640 851

19 %

Građevinski objekti

0

0 %

1 583 213

1 %

Ukupno

587 070 184

100 %

501 542 793

100 %

(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2017., str. 6.)

146.  prima na znanje sljedeći presjek sklopljenih ugovora 2017. i 2016. po vrsti postupka, u pogledu broja i vrijednosti:

Vrsta postupka

2017.

2016.

Broj

Postotak

Broj

Postotak

U postupku rješavanja

Ograničeni

Pregovarački

Tržišno natjecanje

Izvanredni

78

1

145

-

-

35 %

1 %

64 %

-

-%

71

7

141(14)

-

1

32 %

3 %

64 %

-

1

Ukupno

224

100 %

220

100 %

Vrsta postupka

2017.

2016.

Vrijednost (EUR)

Postotak

Vrijednost (EUR)

Postotak

U postupku rješavanja

Ograničeni

Pregovarački

Tržišno natjecanje

Izvanredni

488 368 460

28 200 000

70 501 724

-

-

83 %

5 %

12 %

-

—  %

408 040 332

29 190 756

64 284 705(15)

-

27 000

81,6 %

13 %

—  %

-

-

Ukupno

587 070 184

100 %

501 542 793

100 %

(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2017., str. 8.)

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 4 0 0)

147.  napominje da su 2017. odobrena sredstva unesena u proračunsku stavku 4 0 0, koja se odnosi na klubove zastupnika i nezavisne zastupnike, korištena kako slijedi:

Klub zastupnika

2017.

2016.

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjih odobrenih sredstava

Iznos prenesen u iduće razdoblje

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjih odobrenih sredstava

Iznos prenesen u iduće razdoblje

Europska pučka stranka (EPP)

17 790

8 150

19 330

108,66 %

6 610

17 440

8 907

18 303

105,19 %

8 005

Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D)

15 610

5 469

15 268

97,81 %

5 812

15 327

5 802

15 713

102,51 %

5 417

Europski konzervativci i reformisti (ECR)

6 200

2 810

6 051

97,60 %

2 959

6 125

2 518

5 835

95,25 %

2 809

Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE)

5 711

1 694

5 596

98 %

1 809

5 759

2 366

6 448

111,98 %

1 676

Zeleni/Europski slobodni savez (Verts/ALE)

4 333

1 826

4 583

105,76 %

1 578

4 180

1 557

3 921

93,82 %

1 815

Ujedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL)

4 421

1 407

4 571

103,39 %

1 257

4 340

1 729

4 662

107,43  %

1 407

Europa slobode i izravne demokracije (EFDD)

3 654

1 917

3 523

96,41 %

1 827

3 820

1 873

2 945

77,10 %

1 910

Europa nacija i sloboda (ENF)

2 719

846

2 474

91 %

1 091

3 273

765

827

25,27 %

846

Nezavisni zastupnici

929

257

494

53,18 %

318

772

216

616

79,90 %

257

Ukupno

61 367

24 394

61 890

100,85 %

23 261

60 996

25 733

59 059

96,82 %

24 142

* svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

148.  pozdravlja činjenicu da je neovisni vanjski revizor za klubove zastupnika izrazio samo bezuvjetna mišljenja; ističe da je to napredak u odnosu na postupak davanja razrješnice Parlamenta za proračunsku godinu 2016. u kojem je neovisni vanjski revizor izrazio uvjetno mišljenje u slučaju jednog kluba zastupnika;

149.  traži strožu kontrolu i jasnu zabranu financiranja i sponzoriranja europskih političkih stranaka od strane privatnih poduzeća;

Europske političke stranke i europske političke zaklade

150.  napominje da je Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade (APPF) uspostavljeno 2016. sa zadaćom ocjene zahtjeva za registraciju, registracije novih stranaka i zaklada u Uniji, praćenja njihova financiranja i izricanja sankcija u slučajevima nepoštovanja njihovih obveza; uviđa da je to tijelo postalo u potpunosti operativno 2017.;

151.  napominje da 2017. APPF nije imao resurse, osobito ljudske resurse, za obavljanje zadaća za čije je izvršavanje uspostavljen; priznaje da su se Komisija, Vijeće i Parlament složili da će APPF-u pružiti dodatna sredstva u proračunu za 2019.; ističe da su se odgovarajući ljudski resursi trebali pružiti od samog početka zbog važnosti rada APPF-a;

152.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Predsjedništvo u sedam slučajeva moralo odlučiti uvesti mjere za smanjenje rizika radi zaštite financijskih interesa Unije zbog financijske i administrativne nestabilnosti ili zbog sumnje na ozbiljne nepravilnosti ili aktualnog postupka u vezi s nepoštovanjem načela na kojima je Unija utemeljena;

153.  napominje da su 2017. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 2 korištena kako slijedi(16):

Stranka

Kratica

Vlastita sredstva

Bespovratna sredstva Parlamenta

Ukupni prihodi(17)

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Višak prihoda (prijenos u pričuve) ili gubitak

Europska pučka stranka

EPP

1 548 409

8 018 034

12 118 607

85 %

-

Stranka europskih socijalista

PES

1 335 161

6 901 688

8 518 219

85 %

-84 178

Savez liberala i demokrata za Europu

ALDE

693 618

2 449 108

3 586 785

85 %

159 481

Europska stranka zelenih

EGP

1 006 971

1 865 999

3 064 646

73 %

150 000

Savez europskih konzervativaca i reformista

AECR

316 291

1 439 310

1 755 601

85 %

-565 789

Stranka europske ljevice

EL

297 363

1 342 594

1 705 284

85 %

1 374

Europska demokratska stranka

PDE

106 162

532 072

638 234

85 %

1

EUDemokrati

EUD

-

-

-

-

-

Europski slobodni savez

EFA

153 856

779 408

1 045 014

85 %

808

Europski kršćanski politički pokret

ECPM

107 018

499 993

627 808

84 %

2 143

Europski savez za slobodu

EAF

-

-

-

-

-

Savez europskih nacionalnih pokreta

AEMN

74 076

342 788

445 568

85 %

6 344

Pokret za

Europu sloboda

i demokracije

MENL

127 900

525 296

775 467

85 %

-20 184

Savez za mir i slobodu

APF

29 775

27 055

56 830

85 %

22 471

Koalicija za život i obitelj

CLF

-

-

-

-

-

Ukupno

 

5 796 602

24 723 344

34 338 065

 

-327 530

154.  napominje da su 2017. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 3 korištena kako slijedi(18):

Zaklada

Kratica

Povezana sa strankom

Vlastita sredstva

Konačna bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Centar za europske studije Wilfried Martens

WMCES

EPP

1 020 598

5 042 165

6 062 764

85 %

Zaklada za europske napredne studije

FEPS

PES

915 754

4 221 134

5 136 888

85 %

Europski liberalni forum

ELF

ALDE

254 994

1 164 869

1 419 863

85 %

Zelena europska zaklada

GEF

EGP

201 899

1 090 052

1 291 951

85 %

Transform Europe

TE

EL

229 957

929 481

1 159 438

85 %

Institut europskih demokrata

IED

PDE

50 768

264 390

315 158

85 %

Centar Maurits Coppieters

CMC

EFA

90 867

365 038

455 905

85 %

Novi smjer – Zaklada za europsku reformu

ND

AECR

278 837

1 412 218

1 691 055

85 %

Europska zaklada za slobodu

EFF

EAF

—  

—  

—  

-

Kršćanska politička zaklada za Europu

SALLUX

ECPM

69 056

310 164

379 220

83 %

Europski identiteti i tradicije

ITE

AEMN

43 963

212 402

256 365

85 %

Zaklada za Europu nacija i sloboda

FENL

MENL

77 400

447 972

525 372

85 %

Europa Terra Nostra

ETN

APF

37 791

41 428

79 219

85 %

Zaklada Pegasus

FP

CLF

-

-

-

-

Ukupno

 

 

3 271 884

15 501 313

18 773 197

 

155.  izražava zabrinutost oko udruga koje subvencionira Europski parlament i oko činjenice da Udruga Europskog parlamenta (EPA) zastupnicima daje sniženja u određenim trgovinama, iako je ona osnovana za „društvene i informativne aktivnosti”; poziva glavnog tajnika da omogući uvid u njihove financijske izvještaje i izvješća o radu.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 411, 13.11.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(5) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) PE 422.541/Bur.
(9) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.
(10) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.
(11) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.
(12) SL L 315, 14.11.2012., str. 1.
(13) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije – SL L 362, 31.12.2012.
(14) Uključuje koncesije dodijeljene 2016. u nedostatku pravnog okvira
(15) Uključuje koncesije dodijeljene 2016. u nedostatku pravnog okvira.
(16) Svi iznosi izraženi su u tisućama EUR.
(17) Ukupni prihodi obuhvaćaju prijenos sredstava iz prethodne godine u skladu s člankom 125. stavkom 6. Financijske uredbe.
(18) Svi iznosi izraženi su u tisućama EUR.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europsko vijeće i Vijeće
PDF 144kWORD 52k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2018/2168(DEC))
P8_TA(2019)0246A8-0096/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0320/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0096/2019),

1.  odgađa svoju Odluku o razrješnici glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu osobnih podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2018/2168(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0096/2019),

A.  budući da bi sve institucije Unije trebale biti transparentne i potpuno odgovorne građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao institucijama Unije;

B.  budući da otvorenost i transparentnost administracije Unije i nužnost zaštite financijskih interesa Unije pretpostavljaju otvoren i transparentan postupak davanja razrješnice, pri čemu je svaka institucija Unije odgovorna za izvršenje svojeg proračuna;

C.  budući da bi Europsko vijeće i Vijeće, kao institucije Unije i kao korisnici općeg proračuna Europske unije, trebali imati demokratsku odgovornost prema građanima Unije;

D.  budući da je uloga Parlamenta u pogledu razrješnice za proračun utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u Financijskoj uredbi;

1.  primjećuje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2017. zaključio da nisu utvrđeni nikakvi ozbiljni nedostaci u pogledu tema obuhvaćenih revizijom koje su povezane s ljudskim resursima i javnom nabavom za Europsko vijeće i Vijeće;

2.  napominje da je ukupni proračun Europskog vijeća i Vijeća za 2017. iznosio 561 576 000 EUR (u usporedbi s 545 054 000 EUR 2016. godine) s ukupnom stopom izvršenja od 93,8 % u usporedbi s 93,5 % 2016. godine;

3.  pozdravlja napore za dodatno poboljšanje upravljanja financijama i uspješnosti poput usklađivanja planiranja proračuna na središnjoj razini integriranjem višegodišnjih aktivnosti i planiranja proračuna; prima na znanje da se planovi rashoda i nacrt proračuna temelje na aktivnostima (projektima, programima i aktivnostima koje se ponavljaju);

4.  primjećuje povećanje od 16,5 milijuna EUR (3 %) u proračunu Europskog vijeća i Vijeća 2017. u usporedbi s povećanjem od 0,6 % 2016. godine;

5.  ponovno ističe svoju zabrinutost zbog toga što je vrlo visok iznos odobrenih sredstava prenesen iz 2017. u 2018., posebno sredstava za namještaj, tehničku opremu, prijevoz i računalne sustave; podsjeća Vijeće da su prijenosi iznimke od načela jedne godine i da bi trebali odražavati stvarne potrebe;

6.  ponovno ističe da bi proračun Europskog vijeća i proračun Vijeća trebali biti razdvojeni kako bi se pridonijelo transparentnosti financijskog upravljanja u institucijama i kako bi obje institucije u većoj mjeri preuzele odgovornost;

7.  pozdravlja činjenicu da je u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ostvareno smanjenje broja zaposlenika od 5 % u razdoblju 2013. – 2017.(7); prima na znanje napore da se organizacija racionalizira putem promjena u planu radnih mjesta kao dio nastavka administrativne modernizacije;

8.  prima na znanje da su u Vijeću ukupno zaposleni 1 629 žena i 1 141 muškarac; napominje da su žene bile na samo 29 % rukovodećih radnih mjesta; poziva Vijeće da poduzme potrebne mjere kako bi se poboljšala rodna ravnoteža na rukovodećim položajima;

9.  napominje da se pregled ljudskih resursa raščlanjenih po rodu i nacionalnosti objavljuje na internetskim stranicama Vijeća; ponavlja svoj poziv Vijeću da dostavi detaljniji pregled, raščlanjen po vrsti ugovora, platnom razredu, rodu i državljanstvu te usporedbu tih rezultata s prethodnom godinom;

10.  pozdravlja informacije o profesionalnim aktivnostima bivših visokih dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća koji su napustili službu tijekom 2017.;

11.  pozdravlja informacije o strategiji izgradnje Vijeća u završnoj računovodstvenoj dokumentaciji za 2017.; napominje da su u srpnju 2017. Belgija i Glavno tajništvo Vijeća zaključili pregovore o konačnoj cijeni za zgradu Europa te se dogovorili oko konačne cijene od 312 143 710,53 EUR, kao i o kupnji četiri dodatne parcele koje okružuju zgrade Vijeća za 4 672 944 EUR; napominje da se potpisivanje konačnog sporazuma očekivalo 2018. godine; napominje da su svi iznosi povezani s konačnom isplatom zgrade Europa bili plaćeni ili obračunani 2017. godine;

12.  pozdravlja prijelaz na novu verziju sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) i norme ISO 14001 te objavu izjave o okolišu za 2017. kojom se utvrđuje sustav Vijeća za upravljanje okolišem; pozdravlja mjere Vijeća za poboljšanje gospodarenja otpadom, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska te ga potiče da nastavi ulagati napore u tom smjeru;

13.  napominje da su na internetskoj stranici Vijeća objavljena unutarnja pravila za prijavljivanje ozbiljnih nepravilnosti, zajedno s vodičem za etiku i ponašanje članova osoblja Vijeća; poziva Vijeće da podigne razinu osviještenosti o tim pravilima i da zajamči da su svi članovi osoblja na odgovarajući način obaviješteni o svojim pravima;

14.  prima na znanje da Vijeće još nije pristupilo registru transparentnosti unatoč mandatu za početak pregovora s Parlamentom i Komisijom o sudjelovanju Vijeća u registru transparentnosti koji je stupio na snagu 6. prosinca 2017.; poziva Vijeće da prati pregovore i postigne uspješan ishod s predstavnicima Parlamenta i Komisije kako bi se Vijeće konačno pridružilo registru transparentnosti;

Buduća suradnja između Vijeća i Parlamenta

15.  žali što Vijeće opet nije pružilo odgovore na pisana pitanja koja je poslao Parlament te što glavni tajnik Vijeća nije prisustvovao saslušanju koje je bilo organizirano 27. studenoga 2018. u vezi s godišnjim postupkom davanja razrješnice, što ponovno pokazuje potpuni manjak suradnje od strane Vijeća; naglašava da se rashodi Vijeća moraju nadzirati na isti način kao i oni ostalih institucija te ističe da su ključni elementi tog nadzora utvrđeni u rezolucijama o razrješnici koje je Parlament usvojio u proteklim godinama; ističe da je Parlament jedina institucija koju izravno biraju građani Unije i da je njegova uloga u postupku davanja razrješnice izravno povezana s pravom građana da budu informirani o tome kako se troši javni novac;

16.  naglašava da je u skladu s Ugovorima Parlament jedino tijelo Unije nadležno za davanje razrješnica i da se, uz potpuno poštovanje uloge Vijeća kao institucije koja daje preporuke u postupku davanja razrješnice, mora zadržati razlikovanje različitih uloga Parlamenta i Vijeća kako bi se poštovao institucijski okvir utvrđen u Ugovorima i u Financijskoj uredbi;

17.  podsjeća na poteškoće na koje se u više navrata nailazilo u postupku davanja razrješnice zbog nedostatka suradnje Vijeća i podsjeća da je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine od 2009. do 2016.;

18.  napominje da je Parlament 9. studenoga 2018. podnio prijedlog za postupak suradnje između obje institucije; napominje da je Vijeće 2. svibnja 2018. odgovorilo na prijedlog Parlamenta o postupku davanja razrješnice Vijeću s izmijenjenim prijedlogom te da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor 21. srpnja 2018. poslao svoj odgovor na izmijenjeni prijedlog Vijeća; odlučno poziva Vijeće da bez odgode reagira na najnovije prijedloge Odbora za proračunski nadzor kako bi se što prije primijenili novi aranžmani za postupak davanja razrješnice;

19.  pozdravlja činjenicu da Vijeće smatra potrebnim razmotriti pitanje postupka davanja razrješnice te je otvoreno za postizanje dogovora s Parlamentom o tome na koji način surađivati u tom pogledu;

20.  podsjeća da prema članku 335. UFEU-a „u pitanjima povezanima s djelovanjem pojedinih institucija Uniju zastupa svaka institucija na temelju svoje administrativne autonomije” te da su u skladu s tim, uzevši u obzir članak 55. Financijske uredbe, institucije pojedinačno odgovorne za izvršenje svojih proračuna;

21.  ističe ovlast Parlamenta da daje razrješnice prema člancima 316., 317. i 319. UFEU-a, u skladu s aktualnim tumačenjem i praksom, i to da daje razrješnicu za svaki naslov proračuna pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i osigurala demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije.

22.  poziva Vijeće da ubrza postupak davanja preporuka za razrješnicu s ciljem da se omogući davanje razrješnice u godini n+1; traži od Vijeća da ispuni svoju posebnu ulogu i da dade preporuke za davanje razrješnice drugim institucijama Unije.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Sud
PDF 138kWORD 55k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. - Sud (2018/2169(DEC))
P8_TA(2019)0247A8-0098/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0321/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Suda tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0098/2019),

1.  daje razrješnicu tajniku Suda Europske unije za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2017;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Sudu Europske unije, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. – Sud (2018/2169(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. – Sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0098/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna na temelju uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2017. nije utvrdio nikakve bitne manjkavosti u područjima u kojima je provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i javna nabava za Sud Europske unije (Sud);

2.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode Suda za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. ukupno gledajući nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  napominje da su odobrena sredstva 2017. iznosila 399 344 000 EUR (u odnosu na 380 002 000 EUR 2016.) i da je stopa izvršenja proračuna bila 98,69 % (u usporedbi s 98,23 % 2016.); prima na znanje visoku stopu izvršenja proračuna i za glavu 1. (osobe koje rade za instituciju) i za glavu 2. (zgrade, namještaj, oprema i razni poslovni izdaci) u iznosu od 98,6 % odnosno 99,1 % u usporedbi s 98,1 % odnosno 98,6 % 2016.;

4.  napominje da je iz 2016. u 2017. preneseno 22 240 120,22 EUR odobrenih sredstava, od čega je 86,26 % (19 188 159,20 EUR) upotrijebljeno 2017., u usporedbi s 90 % 2016.;

5.  napominje da su utvrđena prava u financijskoj godini 2017. iznosila 51 677 001 EUR te su bila za 3,6 % niža od procijenjenog prihoda koji premašuje 53 595 000,00 EUR; napominje da je to odstupanje uglavnom posljedica kašnjenja u imenovanju troje od 19 novih sudaca u kontekstu reforme Suda, što je dovelo do nižih rashoda za zaposlenike u odnosu na očekivanja;

6.  prima na znanje da je Sud 2017. dodijelio 850 000 EUR za isplatu naknade štete, koju je Opći sud dosudio na temelju propusta donošenja presuda u razumnom roku u kontekstu triju predmeta koje je Opći sud zaključio 2011. i 2013.;

7.  napominje da je Sud precijenio svoje obveze u pogledu različitih proračunskih linija iz poglavlja 14. „Ostalo osoblje i vanjske usluge”, među ostalim za službena putovanja (proračunska linija 162) s obzirom na to da su 2017. iznosile 342 000 EUR, dok su plaćanja iznosila samo 204 795,27 EUR, kao i za dodatno osposobljavanje (proračunska linija 1612) s obzirom na to da su obveze iznosile 1 457 644,07 EUR, a plaćanja samo 579 000,04 EUR; napominje da je Sud pri sastavljanju procjena za 2019. kao odgovor na primjedbu Parlamenta u njegovu izvješću o razrješnici za 2016. godinu smanjio svoj zahtjev za odobrena sredstva za službena putovanja članova na 299 750 EUR; poziva Sud da nastavi ulagati napore u dobro financijsko upravljanje kako bi se izbjegla znatna odstupanja između obveza i plaćanja;

8.  prima na znanje da je stopa izvršenja konačnih odobrenih sredstava iz poglavlja koje se odnosi na sastanke i konferencije 2017. iznosila 81,40 %, u usporedbi sa stopom od 95,5 % 2016.; poziva Sud da nastavi raditi na tom pitanju kako bi ponovno dosegnuo stopu konačnih odobrenih sredstava za to poglavlje koja je barem jednaka onoj iz 2016.;

9.  napominje da je 8,72 milijuna EUR preneseno u proračunsku liniju 2001 (zakup/kupnja) za projekt petog proširenja zgrada Suda zahvaljujući proračunskom višku; napominje da je prijenos odobrenih sredstava bio podložan obavijesti proračunskom tijelu u skladu s odredbama članka 25. stavaka 1. i 2. Financijske uredbe; napominje da su predujmi u ukupnom iznosu od 57,3 milijuna EUR, koji su uplaćeni od 2007. godine uz suglasnost proračunskog tijela, dosad omogućili znatno smanjenje proračunskog učinka zakupa/kupnje koji će se plaćati do 2026.;

10.  napominje da je gotovo 75 % proračuna Suda dodijeljeno za rashode za članove i osoblje (glava 1.) te da je gotovo 25 % dodijeljeno za infrastrukturne rashode (glava 2.), prije svega za zgrade i informacijske tehnologije; pozdravlja predanost Suda da primjenjuje metodologiju izrade proračuna na temelju uspješnosti na relevantne dijelove svojeg proračuna; poziva Sud da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignućima povezanim s primjenom načela izrade proračuna na temelju uspješnosti;

11.  ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Suda u cjelini već bi trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (konkretnih, mjerljivih, dostižnih, realističnih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja te određivanje relevantnih pokazatelja za pripremu procjena institucije; stoga poziva Sud da u svojem poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

12.  izražava zabrinutost zbog toga što, za razliku od povezanih pojmova kao što su legitimnost, reaktivnost ili transparentnost, odgovornost zasad nije bila pretjerano važan pojam u utvrđivanju nadležnosti Suda;

13.  pozdravlja namjeru Suda da racionalizira svoje postupke kako bi do 31. ožujka 2019. objavio svoje godišnje izvješće o radu u cilju optimizacije i ubrzanja postupka davanja razrješnice;

14.  pozdravlja činjenicu da je Sud započeo s radom na razvoju integriranog sustava upravljanja predmetima, kojim će se zamijeniti skup aplikacija razvijenih tijekom posljednjih 25 godina i koji će uključivati komponentu o informatizaciji pokazatelja uspješnosti i instrumenata za izvješćivanje;

15.  pozdravlja preporuku Revizorskog suda, prema kojoj bi Sud trebao razmotriti usvajanje aktivnijih postupaka upravljanja predmetima koji se temelje na individualnom pristupu i realističnim rokovima, pri čemu treba pomno pratiti raspodjelu radne snage i primijeniti dodatne metode administrativnog pojednostavnjenja;

16.  napominje da je samo 4,8 % ukupnog proračuna Suda bilo namijenjeno za informacijske tehnologije i telekomunikacije; naglašava važnost uvođenja protoka informacija i dokumentacije bez papira kako bi se osigurala brza i učinkovita komunikacija te poziva Sud da nastavi provoditi potrebne mjere kako bi se taj cilj postigao; u tom pogledu pozdravlja povećanu uporabu aplikacije „e-Curia” i poziva Sud da u bliskoj budućnosti teži podnošenju svih postupovnih akata preko te aplikacije; pozdravlja činjenicu da se od 2016. sve države članice služe tom aplikacijom, što pokazuje da je došlo do djelotvornog podizanja osviještenosti javnosti o postojanju i prednostima te aplikacije;

17.  napominje da je ukupan broj predmeta pokrenutih pred Sudom 2017. (1656) bio veći nego 2016. (1604) te da je broj predmeta zaključenih 2017. ostao na visokoj razini (1594 predmeta u usporedbi s 1628 predmeta 2016.); napominje da se prosječno trajanje postupka smanjilo sa 16,7 mjeseci 2016. na 16,3 mjeseca 2017.; pozdravlja poboljšanja u pogledu učinkovitosti koja su dovela do povećanja godišnjeg broja zaključenih predmeta za 29,6 % u razdoblju 2010. – 2017., dok se broj novih predmeta stalno povećavao;

18.  zaključuje da bi Sud mogao dodatno poboljšati navedene pozitivne rezultate aktivnijim upravljanjem pojedinačnim predmetima, upotrebljavanjem prilagođenih rokova i praćenjem mjere u kojoj su ljudski resursi stvarno iskorišteni; ističe da bi mjerenjem uspješnosti na taj način umjesto uporabom indikativnih rokova kojih se potrebno pridržavati u prosjeku, uprava dobila uvid i u problematične predmete i u elemente dobre prakse; ističe da bi se te informacije također mogle upotrijebiti za bolje izvješćivanje o uspješnosti u svrhu povećanja odgovornosti, čime bi se pružila slika o pravilnom funkcioniranju Suda i uporabi dostupnih resursa;

19.  prepoznaje napore koje je Sud uložio kako bi poboljšao učinkovitost upravljanja predmetima, u skladu s preporukama Revizorskog suda iz njegove revizije uspješnosti u upravljanju predmetima Suda(7); pozdravlja činjenicu da je Sud razvio vremenske okvire i alate za praćenje koji su prilagođeni određenim vrstama postupaka; napominje da je trajanje postupaka jedan od čimbenika koje treba uzeti u obzir pri ocjeni sudskog sustava; poziva Sud da nastavi poboljšavati svoje rezultate u skladu s preporukama Revizorskog suda, ne dovodeći pritom u pitanje kvalitetu, učinkovitost i neovisnost svojih presuda;

20.  ističe da Sud mora zajamčiti pravdu besprijekorne kvalitete u razumnom roku, a kao institucija EU-a također treba voditi računa o tome da javna sredstva koja su mu na raspolaganju upotrebljava na što učinkovitiji i djelotvorniji način te u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

21.  prima na znanje objašnjenja Suda u okviru mjera poduzetih na temelju preporuka iz razrješnice za 2016., prema kojima sudski praznici ne odgovaraju razdoblju prekida sudske djelatnosti; napominje da suci i njihovi kabineti bijele tjedne smatraju prilikom za rad na svojim predmetima, tj. na predmetima za koje su oni suci izvjestitelji;

22.  pozdravlja inicijativu za stvaranje „Pravosudne mreže Europske unije”, koja bi obuhvaćala ustavne i vrhovne sudove država članica, radi promicanja sudske prakse Unije i država članica;

23.  pozdravlja postignuća Suda u pogledu komunikacijskih aktivnosti, kojima se želi povećati njegova vidljivost i medijski utjecaj, uključujući porast prisutnosti na društvenim mrežama i organizaciju informativnih seminara za novinare; potiče Sud da nastavi težiti najboljoj uporabi raznih komunikacijskih kanala kako bi se podigla razina osviještenosti o njegovu radu među građanima;

24.  napominje da je smanjenje broja zaposlenih od 5 % tijekom razdoblja 2013. – 2017. postignuto u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(8), pri čemu je ukinuto 98 radnih mjesta; napominje da je u međuvremenu otvoreno 130 novih radnih mjesta s obzirom na povećan broj sudaca i nezavisnih odvjetnika, kao i sedam novih radnih mjesta za sigurnosne mjere, 63 nova radna mjesta za pristupanje Hrvatske i devet za prevođenje na irski jezik;

25.  napominje da se smanjenjem količine osoblja stvara znatan pritisak na neke usluge podrške; posebno je zabrinut zbog činjenice da su se jezične službe odrekle 64 radna mjesta, što predstavlja otprilike 60 % ukupnog smanjenja; napominje da je ukidanje radnih mjesta utjecalo na unutarnji kapacitet jezične produkcije i dovelo do povećane suradnje s vanjskim prevoditeljima;

26.  pozdravlja međuinstitucijsku suradnju u pogledu preraspodjele pomoćnih konferencijskih prevoditelja, čije su se usluge prestale koristiti u kontekstu promjene pristupa Suda u pogledu usluga konferencijskog prevođenja;

27.  pozdravlja visoku stopu popunjenosti radnih mjesta u svim službama (gotovo 98 %); napominje, međutim, da niska razina osnovnih plaća za početne platne razrede i ograničene mogućnosti za razvoj karijere u Luksemburgu zbog malog broja institucija koje se tamo nalaze izravno utječu na postupke zapošljavanja Suda; pozdravlja osnivanje međuinstitucijske radne skupine u studenom 2017., koja je sastavila 24 preporuke u vezi s boljim izgledima za razvoj karijere i fleksibilnosti u pogledu zapošljavanja, boljim uvjetima prihvata i nastanjivanja u zemlji, boljom integracijom osoblja institucije u lokalnu zajednicu i boljom komunikacijom;

28.  ističe da bi fleksibilnija raspodjela postojećih sudskih savjetnika mogla pozitivno utjecati na ukupnu učinkovitost Suda;

29.  primjećuje blagi porast broja žena na rukovodećim položajima, koji je 2017. iznosio 36 % u usporedbi s 35 % 2016.; poziva Sud da nastavi poboljšavati rodnu ravnotežu na višim i rukovodećim položajima; pozdravlja pilot-projekt za razvoj upravljačkih i rukovodećih vještina, koji je posebno usmjeren na poticanje žena da se prijavljuju za rukovodeće položaje; potiče Sud da promiče mjere za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života koje se odnose na osoblje svih rodova;

30.  pozdravlja činjenicu da se informacije o postojećim fleksibilnim radnim uvjetima pružaju svim zaposlenicima odmah po stupanju na dužnost te da su dostupne u priručniku za osoblje; pozdravlja transparentnost Suda u pogledu slučajeva izgaranja osoblja na poslu (burnout) i potiče ga da ocijeni raspodjelu radnog opterećenja unutar organizacije te da provjeri odnos zadaća i resursa;

31.  napominje da je stegovni postupak pokrenut 2016. radi istrage pritužbe zbog uznemiravanja zaključen 2017.; pozdravlja imenovanje mreže povjerljivih savjetnika kojima se zaposlenici mogu obratiti za savjet ili pomoć u slučaju psihološkog ili seksualnog uznemiravanja; potiče Sud da pomno prati učinkovitost svoje politike u tom pogledu, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu i da potiče kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju;

32.  ponavlja da bi trebalo pomno pratiti geografsku uravnoteženost, tj. raspodjelu osoblja prema državljanstvu na temelju udjela stanovništva predmetne države članice u ukupnom stanovništvu Unije, posebno na rukovodećim položajima; napominje da je samo 15 od 56 voditelja odjela na Sudu i dvoje od 13 direktora bilo iz država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon svibnja 2004.; također napominje da 31 % osoblja Suda dolazi iz tih država članica; potiče Sud da razvije politiku za poboljšanje geografske neravnoteže i da o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

33.  pozdravlja porast broja plaćenih stažista na Sudu s 57 stažista 2016. na 82 stažista 2017.; osim toga, pozdravlja činjenicu da je Sud zatražio dodatni iznos od 550 000 EUR u okviru proračuna za 2019.; međutim, žali zbog toga što je 2017. godine 215 stažista i dalje radilo u kabinetima članova Suda bez naknade; poziva Sud da zajamči da su svi stažisti na odgovarajući način plaćeni kako bi dobili dovoljnu naknadu za svoje napore i kako bi se spriječilo jačanje diskriminacije na temelju ekonomskih razloga;

34.  napominje da članovi Suda mogu koristiti službene automobile izvan svojih dužnosti te da troškove takve uporabe u potpunosti snose korisnici; napominje da je prosječni trošak korištenja automobila izvan vršenja dužnosti po članu 2017. iznosio 440 EUR te da je taj trošak u potpunosti pokriven od naknada članova;

35.  napominje da su vozači u 26 prilika vozili u matične zemlje članova Suda bez dotičnog člana i da su dobili povrat troškova za 53 noćenja povezana s tim putovanjima; osim toga, napominje da su za vozače bila predviđena 22 leta, pet putovanja vlakom i jedno putovanje brodom kako bi mogli pratiti člana na službenom putovanju u njegovoj matičnoj zemlji; naglašava da bi vozači trebali pratiti članove na putovanjima u matičnoj zemlji samo u opravdanim slučajevima;

36.  napominje da je popis vanjskih aktivnosti članova Suda objavljen na internetskoj stranici Suda; izražava žaljenje zbog toga što u tom popisu nisu posebno navedeni svrha, datum, mjesto održavanja, putni troškovi i dnevnice za navedena događanja, kao ni je li te troškove pokrio Sud ili treća strana; poziva Sud da nastavi objavljivati popis vanjskih aktivnosti svojih članova te da bude precizniji u pogledu prethodno navedenih aspekata;

37.  ponavlja svoj poziv Sudu da na svojoj internetskoj stranici objavi životopise i izjave o financijskim interesima svih svojih članova; napominje da su kratki životopisi svih članova objavljeni na internetskoj stranici, ali da oni ne sadržavaju informacije o članstvu u drugim organizacijama; napominje da članovi u skladu s novim Kodeksom ponašanja za članove po preuzimanju dužnosti moraju podnijeti izjavu o svojim financijskim interesima predsjedniku suda kojem pripadaju; poziva Sud da te izjave objavi na svojoj internetskoj stranici;

38.  pozdravlja revidirani Kodeks ponašanja za članove koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. i kojim se predviđaju nova pravila za sprečavanje slučajeva sukoba interesa i osiguravanje neovisnosti članova;

39.  napominje da uprava Suda priprema nova pravila o „rotirajućim vratima” za članove osoblja; ponavlja svoj poziv Sudu da brzo uspostavi i provede stroge obveze u tom pogledu;

40.  traži od Suda da uspostavi jasna i čvrsta pravila za sponzorstvo kojima će se zajamčiti jednako postupanje u vezi sa svim događajima, nakon što je primio na znanje da je Sud zanijekao izvršavanje bilo kakvih sponzorskih aktivnosti iako je za 18. kongres Međunarodne federacije europskog prava (FIDE), održan u svibnju 2018. u Portugalu, omogućio usluge 12 usmenih prevoditelja uz trošak od 10 859,05 EUR;

41.  napominje da 2017. nije zabilježen nijedan slučaj zviždača; pozdravlja usvajanje novih internih pravila o zaštiti zviždača 2017.; poziva Sud da osigura da su svi članovi osoblja primjereno upoznati sa svojim pravima, primjerice tijekom uvodnih predavanja za novo osoblje;

42.  pozdravlja predanost Suda ambicioznim ekološkim ciljevima, posebno s obzirom na građevinski projekt koji je u tijeku, te potiče Sud na pravovremeno postizanje tih ciljeva; pozdravlja činjenicu da je 2017. godine premašen cilj za smanjenje ponuda sa znatnim utjecajem na okoliš; k tome, pozdravlja uvođenje međuinstitucijske korisničke podrške u području zelene javne nabave; potiče Sud da nastavi poboljšavati svoje gospodarenje otpadom, povećavati energetsku učinkovitost i smanjivati ugljični otisak;

43.  napominje da će britanski članovi Suda i Općeg suda prestati obavljati svoje dužnosti kada se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije; napominje da bi kratkoročno i srednjoročno moglo doći do povećanja broja sudskih sporova zbog pravnih problema izazvanih sporazumom o povlačenju i odgovarajućim odredbama prava Ujedinjene Kraljevine;

44.  napominje da je jedan bivši član Službeničkog suda trenutačno zaposlen na Sudu kao posebni savjetnik za pitanja u vezi s odlukom Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije; napominje da je njegovo imenovanje izvršeno u skladu s člankom 123. stavkom 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika;

45.  napominje da je Sud 2017. imao 63 člana osoblja iz Ujedinjene Kraljevine, od čega 36 dužnosnika, 24 privremenih djelatnika i troje ugovornih djelatnika; pozdravlja namjeru Suda da pri donošenju odluka o produljenju ugovora za britansko ugovorno i privremeno osoblje nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije svaki slučaj uzme u obzir posebno; poziva Sud da brzo razvije dosljednu strategiju kako bi dotičnim osobama pružio sigurnost.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 14/2017: Pregled uspješnosti upravljanja predmetima na Sudu Europske unije
(8) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Revizorski sud
PDF 147kWORD 56k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio V. - Revizorski sud (2018/2171(DEC))
P8_TA(2019)0248A8-0097/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0322/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0097/2019),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Revizorskog suda za izvršenje proračuna Revizorskog suda za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Revizorskom sudu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu osobnih podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio V. – Revizorski sud (2018/2171(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio V. – Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0097/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, i uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  napominje da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda (dalje u tekstu „Sud”) revidira nezavisni vanjski revizor kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Sud primjenjuje na subjekte svojih revizija; prima na znanje mišljenje revizora da financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Suda;

2.  napominje da je 2017. konačna razina odobrenih sredstava Suda ukupno iznosila 141 240 000 EUR (u odnosu na 137 557 000 EUR 2016. godine) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 97,73 % (99 % 2016.);

3.  naglašava da je proračun Suda u potpunosti administrativne naravi s obzirom na to da se velik dio rashoda izdvaja za osoblje te institucije (Glava 1.), dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i razne operativne rashode (Glava 2.); poziva Sud da nastavi poboljšavati stope izvršenja plaćanja, posebice u vezi s Glavom 2. u kojoj je stopa plaćanja iznosila 55,75 % konačne razine odobrenih sredstava i 57,13 % obveza (u usporedbi s 52,8 % i 53,8 % 2016.);

4.  napominje da je stopa odobrenih sredstava za službena putovanja osoblja iznosila 87,98 % konačne razine odobrenih sredstava (u usporedbi s 93,76 % 2016.); pozdravlja obvezu Suda da poduzme sve potrebne mjere kako bi zajamčio da se odobrena sredstva za službena putovanja upotrebljavaju u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

5.  pozdravlja sudjelovanje Suda u projektu međuinstitucijskog Integriranog financijskog planiranja i planiranja aktivnosti, što je prvi korak prema izradi proračuna temeljenoj na uspješnosti kao dijela inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”; poziva Sud da u sljedećem godišnjem izvješću o radu obavijesti Odbor Parlamenta za proračunski nadzor o napretku;

6.  pozdravlja pokretanje internetskog portala „Javna revizija u Europskoj uniji” s informacijama o radu i ulozi 29 vrhovnih revizijskih institucija Unije i država članica; poziva Sud da na internetskom portalu objavi kratka izvješća o aktivnostima koja sadržavaju konkretne podatke o analizama Suda i vrhovnih revizijskih institucija te konkretne rezultate, uključujući analize troškova i koristi te iznose čiji je povrat osiguran;

7.  priznaje činjenicu da je Služba za unutarnju reviziju ispitala provedbu strategije Suda za razdoblje 2013. – 2017. i operativnu strukturu Glavne uprave Predsjedništva u vezi s temama kao što su licencije za softver i upravljanje rizicima; pozdravlja činjenicu da Služba za unutarnju reviziju smatra da se postupcima upravljanja institucijom, upravljanja rizicima i unutarnje kontrole pruža razumno jamstvo u pogledu postizanja ciljeva Suda;

8.  pozdravlja činjenicu da je Sud objavio svoju konačnu računovodstvenu dokumentaciju do 31. ožujka 2018., kako je predložio Parlament u svojoj prethodnoj razrješnici; potiče Sud da pojednostavi svoje postupke kako bi također zajamčio objavljivanje svojeg godišnjeg izvješća o radu do 31. ožujka, u cilju optimizacije i ubrzanja postupka davanja razrješnice; predlaže da Sud u svojim sljedećim mišljenjima ispita mjeru u kojoj bi predložena rješenja omogućila skraćivanje postupka davanja razrješnice;

9.  žali zbog toga što od 2012. sud nije objavio nijedno tematsko izvješće o upravljanju sukobima interesa u odabranim agencijama Unije; potiče Sud da objavi godišnje tematsko izvješće o upravljanju sukobima interesa u agencijama Unije koje rade s industrijama, točnije Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA), Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA), Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA); napominje da je rizik od sukoba interesa veći za agencije Unije koje posluju s industrijama nego za druge agencije Unije;

10.  cijeni suradnju između Suda i Odbora Parlamenta za proračunski nadzor; pozdravlja predstavljanje programa rada na Konferenciji predsjednika Odbora Parlamenta, uz poziv svim stalnim parlamentarnim odborima da predlože potencijalne zadaće revizije; pozdravlja činjenicu da će otprilike dvije trećine tih preporuka utjecati na rad Suda; napominje da je u Parlamentu održano 60 izlaganja te da su održani mnogi bilateralni sastanci;

11.  napominje da su rizici revizije u području administrativnih rashoda niski te da su procjene stope pogreške nekoliko godina ispod razine značajnosti; napominje da Sud stoga smatra da je broj ispitanih transakcija dovoljan za donošenje zaključaka njegove revizije; međutim, žali zbog toga što se opsegom razmatranja u Poglavlju 10. godišnjih izvješća o „administraciji” omogućuje samo vrlo ograničen pregled slabosti administrativnih rashoda u svakoj instituciji; žali zbog toga što analiza Suda o ostvarenom napretku Parlamenta i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u pogledu preporuka za administraciju iz 2014. nije provedena, s obzirom na to da revizija Suda za 2017. nije uključivala ispitivanje administrativnih rashoda za te institucije; poziva Sud da čim prije poduzme daljnje korake u vezi s tim preporukama te da u budućnosti ubrza daljnje postupanje u vezi s preporukama iz ovog poglavlja;

12.  pozdravlja suradnju Suda s drugim javnim institucijama i dionicima; sa zadovoljstvom primjećuje suradnju između voditelja vrhovnih revizijskih institucija i donošenje zajedničkog plana rada za godine od 2018. nadalje; osim toga, podupire partnerstva s različitim sveučilištima u kontekstu politike Suda da proširi svoj raspon osposobljavanja;

13.  pozdravlja činjenicu da je 92 % preporuka Suda izdano 2014. provedeno do kraja 2017., kao što je slučaj i s 53 % preporuka izdanih 2017.;

14.  napominje da, u skladu s Financijskom uredbom, Revizorski sud osigurava da se tematska izvješća sastave i donesu u primjerenom roku, koji u pravilu ne premašuje 13 mjeseci; napominje da je 2017. u prosjeku bilo potrebno 14,6 mjeseci od početka revizijskog zadatka do donošenja tematskog izvješća, a ni godinu ranije nije dostignut ciljni rok za izradu tematskih izvješća od 13 mjeseci; žali zbog toga što je samo osam izvješća (29 %) objavljenih 2017. bilo usklađeno s ciljanim rokom od 13 mjeseci; primjećuje da je vrijeme potrebno za objavu u prosjeku iznosilo 16 mjeseci, što je oko dva mjeseca manje nego 2016., te poziva Sud da nastavi poboljšavati svoj rad, ne ugrožavajući pritom kvalitetu tematskih izvješća i ciljanu prirodu svojih preporuka;

15.  sa zanimanjem napominje da Sud sve više uključuje prevoditelje u svoje temeljne aktivnosti, stvarajući tako dodatne sinergije s revizorima; napominje da su prevoditelji pružili potporu revizorima u pogledu izrade nacrta tematskih izvješća i godišnjeg izvješća, kao i u pogledu 38 revizijskih posjeta;

16.  pozdravlja komunikacijsku strategiju Suda „Jasno prenošenje poruke našoj publici” i komunikacijske aktivnosti namijenjene povećanju vidljivosti i utjecaja medija, uključujući povećanje djelovanja na društvenim medijima; pozdravlja uporabu opsežnih analiza društvenih medija radi boljeg razumijevanja toga u kojoj se mjeri dopire do ciljanih skupina i jesu li medijske kampanje bile uspješne; potiče Sud da nastavi težiti najboljoj uporabi različitih komunikacijskih kanala kako bi se podigla svijest o njegovu radu među građanima;

17.  pozdravlja detaljne podatke o pregledu uporabe članova Suda i Glavnog tajnika službenih automobila prema pojedinom korisniku, prijeđene udaljenosti i plaćenih troškova, koje je Sud dostavio u okviru postupka davanja razrješnice 2017.; primjećuje da se različiti sustavi primjenjuju na putovanja obuhvaćena putnim nalogom i druga putovanja pri obavljanju službenih dužnosti, do ograničenja povrata troškova od 10 000 km godišnje; osim toga, napominje da za sva ostala putovanja, članovi i Glavni tajnik snose sve druge povezane troškove; prima na znanje da su se službena vozila u 17 % slučajeva koristila u neslužbene svrhe; prima na znanje da vozači, koji su zaduženi za prijevoz dužnosnika tijekom službenih putovanja i protokolarnih putovanja, obavljaju i različite administrativne zadaće, kao što je izjavio Sud u okviru postupka davanja razrješnice za 2017.; poziva Sud da provede detaljnu analizu putovanja pod kategorijom „ostala putovanja u okviru službenih dužnosti”;

18.  pozdravlja činjenicu da je Odluka 81-2016 kojom se smanjuje godišnje ograničenje povrata troškova za putovanja pri obavljanju službenih dužnosti s 15 000 na 10 000 km rezultirala uštedama od otprilike 15 %; međutim, zabrinut je što trenutačni sustav i dalje za posljedicu ima nerazmjerno opterećenje u smislu administracije i dokumentacije; poziva Sud da uvede dodatna pojednostavljenja, istodobno poboljšavajući pouzdanost sustava za namiru; predlaže da se članovima Suda isplaćuje mjesečna naknada izračunana u odnosu na katalošku cijenu službenog vozila, umjesto trenutačnog sustava koji se temelji na prijeđenoj udaljenosti;

19.  napominje da se kartice za gorivo dodjeljuju za posebna službena vozila te da ih osoba koja upravlja takvim vozilom može upotrebljavati za plaćanje za gorivo i cestarinu tijekom službenih putovanja; napominje da članovi Suda i Glavni tajnik mogu zatražiti kartice za gorivo za vlastito diplomatsko vozilo, no ukupni stvarni trošak goriva snose sami;

20.  napominje činjenicu da je trenutačni projekt Suda namijenjen jačanju sigurnosti institucije i osoblja napredovao prema planu; napominje da su novi centar za sigurnosnu provjeru, vanjski akreditacijski centar i centar za kontrolu pristupa za osoblje i posjetitelje sada pušteni u uporabu;

21.  pozdravlja činjenicu da je Sud dobio certifikaciju u okviru Sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS); pozdravlja mjere Suda za poboljšanje gospodarenja otpadom, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska te ga potiče da nastavi ulagati napore u tom smjeru; pozdravlja veliko smanjenje troškova u pogledu potrošnje energije;

22.  napominje da je smanjenje broja članova osoblja od 5 % tijekom razdoblja 2013. – 2017. postignuto u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(7), s ukupnim doprinosom od 45 mjesta; napominje da Sud za razdoblje od 2013. do 2017. godine ukinuo jedno radno mjesto više nego što je bilo predviđeno; napominje da se tijekom istog razdoblja broj članova ugovornog osoblja povećao s 59 na 73, što se dogodilo uglavnom zbog jačanja sigurnosnih mjera u prostorima Suda; napominje da je Sud pojednostavio postupke uporabom alata IT-a i digitalizacijom te eksternalizacijom različitih zadataka Uredu Komisije za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu radi provedbe ciljeva za smanjenje broja članova osoblja;

23.  napominje da Sud, kako bi bio usklađen s preporukama koje je izdala Međunarodna federacija računovođa, nastoji svojim revizorima osigurati godišnji prosjek od 40 sati (pet dana) stručnog osposobljavanja; primjećuje da je 2017. taj cilj premašen za 6,7 dana stručnog osposobljavanja po revizoru;

24.  zabrinut je zbog povećanja broja dana bolovanja članova osoblja s ukupno 8 636 dana (za 687 članova osoblja) 2015. na 10 327 dana (za 677 članova osoblja) 2017.; pozdravlja transparentnost Suda u pogledu broja slučajeva sindroma izgaranja članova osoblja 2017. godine; poziva Sud da prizna taj zabrinjavajući trend te da izradi akcijski plan za poboljšanje dobrobiti članova osoblja, povećavajući time svoje napore u pogledu uspostave ravnoteže između njihova poslovnog i privatnog života;

25.  napominje da niske razine osnovnih plaća za početne stupnjeve i ograničene mogućnosti za razvoj karijere u Luxembourgu, zbog malog broja institucija koje su tamo smještene, imaju izravan učinak na postupke zapošljavanja Suda; pozdravlja osnivanje međuinstitucijske radne skupine u studenome 2017. koja je iznijela 24 preporuke koje se odnose na bolje izglede u karijeri i fleksibilnost zapošljavanja, bolje uvjete prihvata i smještaja u zemlji, bolju integraciju članova osoblja institucija u lokalno društvo i poboljšanu komunikaciju;

26.  pozdravlja činjenicu da su 43 % revizora i administratora 2017. činile žene te da je rodna ravnoteža u postupku promicanja postignuta u kontekstu Akcijskog plana za politiku jednakih mogućnosti za razdoblje 2013. – 2017.; napominje da se udio žena na upravljačkim položajima u revizorskim komorama povećao sa 7 % 2015. na gotovo 20 % 2017.; međutim, žali zbog toga što su samo dva od 11 direktora i sedam od 29 voditelja privatnog ureda 2017. bile žene; pozdravlja donošenje Akcijskog plana za jednake mogućnosti za razdoblje 2018. – 2020. i poziva Sud da nastavi ulagati napore za promicanje rodne ravnoteže na upravljačkim položajima;

27.  žali zbog činjenice da su od 1. svibnja 2018. samo šest od 28 članova Suda žene; podsjeća na to da je Parlament naglasio pitanje rodne neravnoteže među članovima Suda u Rezoluciji Europskog parlamenta od 4. veljače 2014. o budućoj ulozi Revizorskog suda: Postupak imenovanja članova Revizorskog suda: savjetovanje s Europskim parlamentom(8) te potiče države članice da aktivnije potaknu žene da se prijave za položaje u skladu s budućim slobodnim radnim mjestima; ponavlja da bi Vijeće tijekom postupka imenovanja trebalo Parlamentu predstaviti barem dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca;

28.  napominje da je 2017. nijedan slučaj uznemiravanja nije bio prijavljen, pod istragom ili zaključen. pozdravlja činjenicu da Sud poduzima različite mjere za podizanje svijesti u pogledu uznemiravanja u radnom okruženju, uključujući osposobljavanje za novopridošle osobe; sa zadovoljstvom napominje da se predviđaju postupci i kazne u pogledu pritužbi protiv članova osoblja, kao i članova Suda; potiče Sud da pažljivo prati učinkovitost svoje politike u tom pogledu, da nastavi podizati svijest o uznemiravanju na radnom mjestu te da prihvati kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju;

29.  napominje da 2017. nije zabilježen nijedan slučaj zviždača; napominje da pravna služba Suda djeluje kao tijelo za otkrivanje, savjetovanje i upućivanje za unutarnje i vanjske zviždače; osim toga napominje da je mreža savjetnika za etiku osnovana radi savjetovanja o pružanju informacija u slučajevima teških nepravilnosti, kako je navedeno u Poslovniku Suda; ističe da je svaki član osoblja obvezan Pravnoj službi Suda prijaviti nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i koje se ne smatraju prijevarom; poziva Sud da zaštiti identitet članova osoblja koji prijavljuju nepravilnosti kako bi omogućili odgovarajuće istrage; poziva Sud da zajamči da su svi članovi osoblja pravilno obaviješteni o svojim pravima, na primjer tijekom postupaka uvođenja za nove članove osoblja; pozdravlja mišljenje Suda objavljeno u listopadu 2018. nakon prijedloga Komisije o direktivi o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije objavljenog 23. travnja 2018.; ističe važnost podizanja svijesti i osposobljavanja osoblja kao načina za uspostavu pozitivnog ozračja povjerenja u kojem se zviždanje prihvaća kao dio poslovne kulture;

30.  napominje da je Sud 2017. izvijestio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) o 13 slučajeva sumnje na prijevaru, u usporedbi s 11 slučajeva 2016., koji su utvrđeni tijekom rada na izjavi o jamstvu za financijske godine 2016. i 2017. te u okviru drugih zadaća revizije; pozdravlja pregovore koji su u tijeku između Suda i OLAF-a o novom administrativnom sporazumu; zahtijeva da ga se obavješćuje o događajima u pogledu odnosa s OLAF-om, kao i o pripremama za suradnju s predloženim Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO);

31.  žali zbog toga što članovi Suda mogu biti odsutni sa Suda bez opravdanja i bez podnošenja zahtjeva za izostanak u trajanju od jednog ili više dana; pozdravlja činjenicu da je Sud uveo registar prisutnih radi bilježenja prisutnosti članova na sjednicama Revizorskog suda, njegovih komora i odbora; prima na znanje da Sud objavljuje raspored svih takvih sjednica na svojoj internetskoj stranici; poziva Sud da uspostavi postupke za vođenje registra godišnjih odmora, bolovanja i odsutnosti članova s posla iz drugih razloga kako bi se osiguralo da sva odsustva članova budu ispravno zabilježena; ističe da bi se trenutačnom praksom moglo ugroziti povjerenje građana i institucija Unije u Sud;

32.  podsjeća na to da su, u skladu s člankom 285. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, članovi Suda potpuno neovisni u obavljanju svojih dužnosti i djeluju u općem interesu Unije; zabrinut je zbog trenutačne samodostatnosti u pogledu usklađenosti s tim kriterijem i potiče Sud da razvije snažnije kontrole vanjskih aktivnosti članova, kako bi se zajamčilo da podnesu izjave o sukobu interesa umjesto izjava o nepostojanju sukoba interesa; ističe da je potrebno poboljšati postojeće postupke, uključujući etički odbor kako bi se spriječio sukob interesa ; pozdravlja kontinuirani vanjski stručni pregled etičkog okvira Suda te traži da ga se obavijesti o ishodu;

33.  žali što su informacije koje se trenutačno zahtijevaju u sklopu putnih naloga nedovoljne te onemogućavaju Sudu da procijeni je li aktivnost koju planiraju članovi Suda obuhvaćena područjem interesa Suda; poziva Sud da na odgovarajući način poveća količinu traženih informacija kako bi se izbjegla moguća zlouporaba te da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedenim promjenama; primjećuje da nakon revizije pravila o službenim putovanjima članova Suda(9), Sud na tromjesečnoj osnovi objavljuje informacije o službenim putovanjima članova Suda;

34.  međutim, sa zanimanjem primjećuje da je Sud od listopada 2016. započeo s jačanjem unutarnjih kontrola i financijskih postupaka u vezi s putnim troškovima i upravljanjem službenim vozilima donošenjem novih pravila o korištenju službenih vozila i vozača kojima sada upravlja centralizirani tim(10), novim pravilima o putnim troškovima(11) i novim pravilima o troškovima reprezentacije za članove Suda(12) , a Glavni tajnik sada je dužnosnik za ovjeravanje na temelju delegiranja za rashode koji se odnose na službena putovanja članova Suda(13) te korištenjem istog sustava koji se koristi za upravljanje službenim putovanjima drugih članova osoblja institucije;

35.  prima na znanje odluku Suda da u vezi s razdobljem 2012. – 2018. dovrši sveobuhvatnu internu reviziju troškova službenih putovanja i korištenja službenih vozila od strane članova Suda, Glavnog tajnika i direktora kako bi se utvrdile moguće nepravilnosti i nadoknadili iznosi povezani s tim nepravilnostima; traži da ga se bez odgode obavijesti o rezultatima prilikom završetka revizije i poziva Sud da što prije poduzme sve potrebne mjere za uklanjanje mogućih nedostataka utvrđenih u tom postupku; nadalje, poziva Sud da dostavi godišnji popis službenih putovanja, uključujući, za svako putovanje, datume, ukupne troškove i svrhu;

36.  podsjeća na predložene kriterije za imenovanje članova Suda koje su iznijeli države članice i Vijeće, a odobrio Parlament u svojoj Rezoluciji od 4. veljače 2014.; naglašava da su visoki standardi integriteta i morala bili važan kriterij te da kandidati od datuma svojeg imenovanja ne smiju biti na izabranoj dužnosti niti imati odgovornosti u vezi s političkim strankama; smatra da bi postupak odabira trebao biti dodatno prilagođen kako bi se zajamčilo da kandidati imaju relevantne kvalifikacije te da ispunjavaju relevantne uvjete; predlaže da postupak predodabira sudaca na Sudu Europske unije posluži kao model za neovisni postupak predodabira članova Revizorskog suda;

37.  napominje da odluka Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije neće imati veliki utjecaj na strukturu i ljudske potencijale Suda; pozdravlja činjenicu da je Sud odlučio zasebno pristupati odlukama o produljenju ugovora za britansko ugovorno i privremeno osoblje te da ih neće otpustiti samo zato što više nisu državljani države članice; poziva Sud da brzo razvije usklađenu strategiju kako bi se dotičnim osobama pružila sigurnost; osim toga, napominje da član Suda iz Ujedinjene Kraljevine od 1. travnja 2019. neće biti na dužnosti te da će utjecaj njegova odlaska na proračun iznositi otprilike 108 000 EUR.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(8) SL C 93, 24.3.2017., str. 6.
(9) Odluka br. 61 - 2017 od 14. prosinca 2017. o troškovima službenih putovanja članova Suda.
(10) Zapisnik sa 218. sastanka Upravnog odbora održanog u četvrtak 6. listopada 2016., točka 7.
(11) Odluka br. 61 - 2017 od 14. prosinca 2017. o troškovima službenih putovanja članova Suda.
(12) Odluka br. 60 - 2017 od 14. prosinca 2017. o pravilima za upravljanje troškovima reprezentacije zastupnika.
(13) Odluka br. 58 - 2017 od 14. prosinca 2017. Europskog revizorskog suda kojom se utvrđuju unutarnja pravila za izvršenje proračuna; Odluka 59 - 2017 od 14. prosinca 2017. Revizorskog suda o opsegu zadaća i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje delegiranjem i dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski gospodarski i socijalni odbor
PDF 136kWORD 53k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2018/2172(DEC))
P8_TA(2019)0249A8-0100/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0323/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog gospodarskog i socijalnog odbora tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0100/2019),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za izvršenje proračuna Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2018/2172(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0100/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica želi naglasiti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda prema kojem plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. za administrativne i ostale rashode Europskog gospodarskog i socijalnog odbora („Odborˮ) ne sadrže značajne pogreške;

2.  sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sudu svojem godišnjem izvješću o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”), nije utvrdio nikakve znatne nedostatke u vezi s područjima za koja je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i javnom nabavom za Odbor;

3.  napominje da je 2017. proračun Odbora iznosio 133 807 338 EUR (u usporedbi s 130 586 475 EUR 2016.), uz stopu izvršenja od 96,5 % u odnosu na 97,2 % u 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava prenesenih iz 2016. u 2017. bila viša nego 2016. te je iznosila 84,9 % (7,4 milijuna EUR) u usporedbi sa 65,7 % u 2016. (6,8 milijuna EUR);

4.  napominje da je proračun Odbora uglavnom administrativne naravi i da se velik iznos koristi za rashode povezane s osobama, zgradama, namještajem, opremom i raznim tekućim troškovima;

5.  pozdravlja predanost Odbora da metodologiju proračuna koja se temelji na uspješnosti proširi na relevantne dijelove svojeg proračuna; prima na znanje redovito preispitivanje ključnih pokazatelja uspješnosti zajedno s aktivnostima i organizacijom tajništva u tom kontekstu; traži da ga se redovito obavještava o postignućima koja se odnose na primjenu načela izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

6.  potiče Odbor da objavi svoje godišnje izvješće o radu i godišnje financijske izvještaje do 31. ožujka godine koja slijedi nakon predmetne računovodstvene godine u cilju optimiziranja i ubrzanja postupka davanja razrješnice;

7.  primjećuje da se ukupni iznos odobrenih sredstava za putne troškove i dnevnice zastupnika povećao na 19 819 612 EUR u 2017. (u usporedbi s 19 561 194 EUR u 2016.); pozdravlja detaljan popis putovanja zastupnika iz godišnjeg izvješća o radu; pozdravlja mjere kojima se pridonosi učinkovitom planiranju sastanaka i smanjenju troškova prijevoza;

8.  primjećuje da je Odbor smanjio ukupan broj radnih mjesta u planu radnih mjesta za 59 radnih mjesta, sa 727 u 2013. na 665 u 2017., uglavnom zbog provedbe odluke o smanjenju osoblja od 5 % i provedbe sporazuma o suradnji sklopljenog 2014. s Parlamentom; prima na znanje da je Odbor prilagodio svoju organizacijsku strukturu, posebno spajanjem Glavne uprave za ljudske resurse i Glavne uprave za financije u svibnju 2017.;

9.  pozdravlja međuinstitucijsku administrativnu suradnju s Parlamentom i evaluaciju u sredini razdoblja o provedbi sporazuma o suradnji između Odbora i Odbora regija u kojem se ističe uspješna provedba nekoliko mjera; napominje da je u okviru postupka preraspodjele Odbor već prenio 16 radnih mjesta iz uprave za prevođenje na svoje usluge i da će se postupno poduzeti preostali koraci; prima na znanje izračun proračunske uštede Odbora i Odbora regija u okviru te međuinstitucijske suradnje, kao što su, među ostalim, uštede troškova infrastrukture u iznosu od 12,5 milijuna EUR, IT-a u iznosu od 5 milijuna EUR ili troškova zaštitarskog osoblja u iznosu od 500 000 EUR; poziva Odbor i Odbor regija da nastave poboljšavati tu međuinstitucijsku suradnju kako bi se ostvarile dodatne uštede ;

10.  prima na znanje da je Odbor 2017. usvojio ukupno 155 mišljenja i izvješća, uključujući 13 razmatračkih mišljenja na zahtjev predsjedništava EU-a ili Komisije, 59 mišljenja na zahtjev Parlamenta i Vijeća te 45 mišljenja na zahtjev Komisije;

11.  napominje da se usluge prevođenja i dalje nalaze u tranziciji prema većoj razini korištenja uslugama vanjskih izvršitelja zbog prijenosa osoblja u Parlament u skladu sa sporazumom o suradnji (pri čemu se 16,61 % proračuna 2016., odnosno 17,10 % proračuna 2017. koristi za eksternalizaciju prijevoda); poziva Odbor da u vezi s upravljanjem prevođenjem poduzme mjere u područjima za koja je prema službi za unutarnju reviziju potrebna dodatna pozornost te želi da ga se o tome obavijesti;

12.  primjećuje da je stopa neiskorištenih usluga usmenog prevođenja 2017. iznosila 3,6 % (u usporedbi s 4 % 2016. godine); potiče Odbor da zadrži pozitivan trend prema manjem broju otkazivanja;

13.  iskazuje zanimanje za rad ad hoc skupine koju je osnovalo predsjedništvo Odbora o budućnosti Odbora čiji je cilj razviti novu viziju Odbora i njegove uloge u okviru promjena unutar Unije; napominje da je ta skupina u srpnju 2017. podnijela svoje izvješće s prijedlozima o metodama rada i unutarnjem ustrojstvu; napominje da će ideje predstavljene u izvješću postupno rezultirati u konkretnim mjerama i traži više informacija od Odbora u sljedećem godišnjem izvješću o radu;

14.  ističe da je u Odboru 2017. bilo otvoreno samo 11 radnih mjesta (u vezi sa stalnim radnim mjestima) u usporedbi sa 62 otvorena radna mjesta 2015. i pozdravlja taj razvoj;

15.  pozdravlja povećanje u političkom dijalogu između Odbora i Parlamenta te drugih institucija; prima na znanje aktivan doprinos Odbora međuinstitucijskoj suradnji u pogledu procjene politika i prava Unije u okviru sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT); potiče Odbor i Parlament da nastave ulagati napore u jačanje političke suradnje;

16.  pozdravlja međuinstitucijsku administrativnu suradnju s Parlamentom; sa zadovoljstvom primjećuje suradnju sa Službom Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) i suradnju odjelâ za komunikaciju; pozdravlja proračunske uštede Odbora koje proizlaze iz te međuinstitucijske suradnje, kao što su uštede troškova povezanih s osobljem u iznosu od 3,3 milijuna EUR (razina plaća iz 2016.) zbog prijenosa 36 radnih mjesta iz Odbora u EPRS;

17.  prima na znanje da je kao rezultat suradnje s Parlamentom usvojeno ukupno 52 mišljenja kao odgovor na zahtjeve Parlamenta; članovi Odbora imali su više od 60 sastanaka s izvjestiteljima Parlamenta i izvjestiteljima u sjeni, kao i s drugim zastupnicima u Parlamentu, te su aktivno sudjelovali u više od 42 događanja u Parlamentu, a istovremeno su zastupnici u Parlamentu aktivno sudjelovali na 35 sjednica zakonodavnog rada Odbora; potiče Odbor da nastavi raditi i poveća suradnju s Parlamentom u zakonodavnom radu;

18.  s obzirom na to da su međuinstitucijski troškovi informatičke izobrazbe, osobito tijekom 2017., bili pod utjecajem netočnih indikativnih cijena, poziva na novi sporazum o razini usluga s Komisijom u tom području kako bi se izbjegla pojava nesigurnosti zbog rada s jedinstvenim globalnim iznosom za sve osposobljavanje;

19.  pozdravlja postignuća Odbora u pogledu komunikacijskih aktivnosti, kojima se želi povećati vidljivost i utjecaj na medije, uključujući porast prisutnosti na društvenim mrežama; posebno pozdravlja lokalne rasprave organizirane u 27 država članica u kontekstu promišljanja Komisije o budućnosti Europe, kao i druga kulturna događanja i 221 aktivnost lokalnoga djelovanja („Going Local”);

20.  pozdravlja napore koji se ulažu u učinkovitost informacijskih sustava, informatičke infrastrukture i usluga podrške korisnicima; prima na znanje primjere kao što su razvoj nove aplikacije za ocjenjivanje osoblja, online popis zaposlenika, bolja upotrebljivost glavnih operativnih sustava i okruženja za izvješćivanje; ipak, sa zabrinutošću napominje da je Odbor, zajedno s Odborom regija, namijenio manje od 3 % svojih ukupnih proračunskih sredstava za IT, pri čemu su informatički projekti i oprema već nekoliko godina nedovoljno financirani; traži od Odbora da pripremi srednjoročnu strategiju za ulaganja u svoje informatičke projekte i informatičku opremu te da tu strategiju uključi u sljedeće godišnje izvješće o radu;

21.  prima na znanje činjenicu da je predsjedništvo Odbora 17. listopada 2017. odobrilo strategiju za upravljanje nekretninama, što je učinilo i predsjedništvo Odbora regija 29. studenoga 2017.; napominje da se tom strategijom pruža okvir za sve buduće odluke povezane s politikom upravljanja nekretninama koje treba donijeti i da ona sadrži skup vodećih načela na području nekretnina; napominje da je utvrđeno i da se istražuje nekoliko scenarija radi pripreme politike za upravljanje nekretninama za razdoblje nakon 2021., uz davanje prioriteta scenarijima koji uključuju trajno korištenje zgradom VMA; traži da ga se obavještava o tekućim pregovorima s Komisijom o daljnjem korištenju zgradom VMA; potiče Odbor da zajedno s Odborom regija provede procjenu potencijalnih potreba za obnovom i da procijeni troškove scenarija u kojem dva Odbora preuzimaju cijelu zgradu VMA;

22.  žali zbog slabog sudjelovanja gospodarskih subjekata u pozivima na podnošenje ponuda koje je pokrenuo Odbor; poziva Odbor da poveća napore u pogledu objavljivanja i smanji broj izvanrednih pregovaračkih postupaka s jednim kandidatom te da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignutom napretku;

23.  pozdravlja postignute rezultate u vezi sa sustavom upravljanja okolišem kroz zajedničku suradnju između Odbora i Odbora regija; sa zadovoljstvom prima na znanje znatne uštede ostvarene u raznim područjima, uključujući smanjenje potrošnje električne energije za 11 %, potrošnje plina za 15 %, količine papira za 11 % te otpada za 13 %; pozdravlja činjenicu da je Odbor zajedno s Odborom regija dobio oznaku „dobra hrana”, kojom regija Bruxelles potvrđuje da se kantinama odborâ upravlja na održiv način;

24.  pozdravlja inicijativu Odbora o pokretanju ankete osoblja o psihosocijalnim rizicima na kraju 2016. u cilju praćenja percepcije osoblja o problemima povezanim sa stresom; pozdravlja to pomno praćenje i aktivnosti za podizanje svijesti na razini uprave i osoblja, kao što je Tjedan zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu iz listopada 2017.; poziva Odbor da u tom pogledu nastavi sa svojim naporima, uzimajući u obzir da je stopa odsutnosti u porastu od 2015. s 4 % na 5,5 % 2017. godine te da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurao dobrobit svojeg osoblja; u tom kontekstu primjećuje da je stopa povremenog rada na daljinu smanjena sa 62,5 % 2016. godine na 47,6 % u 2017.;

25.  primjećuje blagi porast postotka žena na rukovodećim položajima s 37,5 % u 2016. godini na 41,4 % u 2017.; pozdravlja Akcijski plan za jednake mogućnosti i raznolikost s oko 25 predloženih mjera; zabrinut je zbog toga što su više od 80 % članova osoblja koji traže fleksibilne radne uvjete bile žene; predlaže da Odbor prilagodi svoju politiku kako bi se više muškaraca potaknulo na korištenje tim uvjetima, osobito u cilju promicanja njihova sudjelovanja u obiteljskom životu;

26.  napominje da su uloženi napori u pogledu geografske ravnoteže, pri čemu se postotak rukovoditelja koji dolaze iz država članica koje su pristupile Uniji 2004. ili poslije (EU13) povećao na 16 % u 2017. godini te sada iznosi 18,5 %; poziva Odbor da nastavi ulagati napore kako bi se postigao cilj od 20 % koji odgovara udjelu stanovništva EU13 u odnosu na ukupno stanovništvo Unije;

27.  pozdravlja činjenicu da je Odbor u srpnju 2018. imenovao tim od četvero etičkih savjetnika, nakon donošenja Odluke br. 053/2016 od 2. ožujka 2016. o postupku za zviždače;

28.  ističe napore Odbora u vezi s radom na konsolidaciji statutarnih i internih pravila o etičnom ponašanju u javnim službama koje se temelji na poštovanju; pozdravlja to što su pokriveni aspekti poput korištenja društvenim medijima, IT sustava i zaštite podataka; prima na znanje napore koji su poduzeti zajedno s odgovarajućim tijelima u Odboru regija kako bi se pravila na usklađen način primijenila na osoblje, posebno kada je riječ o kolegama u zajedničkim službama; poziva Odbor da redovito obavještava o novom sveobuhvatnom okviru etičnosti i integriteta;

29.  pozdravlja činjenicu da je Odbor na svojoj internetskoj stranici objavio izjave o financijskim interesima predsjednika i potpredsjednika u okviru njihovih pojedinačnih profila, kao što je zatraženo u posljednjem izvješću o razrješnici;

30.  napominje da i članovi osoblja moraju prijaviti svoje sudjelovanje u vanjskim aktivnostima u skladu s člankom 11. Pravilnika o osoblju; potiče Odbor da žurno izradi smjernice o sprečavanju sukoba interesa koje će se pružiti svim članovima osoblja kao odgovor na Odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1306/2014/OV;

31.  napominje da je direktor Uprave za ljudske resurse i financije 14. studenoga 2018. imenovan na dužnost glavnog tajnika; napominje da je zadržao svoj bivši položaj, dok traju dogovori o imenovanju nasljednika; zabrinut je da su te dvije funkcije neuskladive i apelira na Odbor da brzo imenuje novog direktora za ljudske resurse te da o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

32.  napominje da članovi Odbora potječu iz različitih profesionalnih okruženja i da su možda naviknuti na različite upravljačke kulture; napominje da političke aktivnosti članova podrazumijevaju i određene zadaće upravljanja, s obzirom na to da njihov rad podržava njihovo osoblje i osoblje iz tajništva; naglašava da je potrebno upoznati članove s načelima administrativne kulture institucija Unije kako bi se osiguralo dostojanstvo i poštovanje na radu;

33.  pozdravlja rad mreže povjerljivih savjetnika za aktivno sprečavanje i suzbijanje uznemiravanja u radnom okruženju; napominje da je 2017. godine 25 članova osoblja primilo neslužbene savjete u okviru te mreže; potiče Odbor da pomno prati učinkovitost svoje politike u tom pogledu, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu te da i dalje potiče kulturu politike nulte tolerancije prema uznemiravanju; prima na znanje trenutno promišljanje o postupcima i sankcijama u pogledu članova uključenih u slučajeve uznemiravanja te apelira na Odbor da do sljedećeg postupka davanja razrješnice uvede pravila i postupke u tom pogledu;

34.  napominje da Vijeće još nije donijelo odluku o bilo kakvoj promjeni u broju članova i izaslanika Odbora nakon odluke Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Unije; traži od Odbora da pruži informacije o izravnom proračunskom učinku te odluke, najkasnije prilikom praćenja razrješnice za 2017.; nadalje, napominje da odluka Ujedinjene Kraljevine neće imati izravne posljedice na osoblje Odbora; pozdravlja trenutno promišljanje o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom nakon njezina istupanja i spremnost Odbora da održava dobre odnose s civilnim društvom.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Odbor regija
PDF 143kWORD 53k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VII. – Odbor regija (2018/2173(DEC))
P8_TA(2019)0250A8-0101/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0324/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Odbora regija tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0101/2019),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Odbora regija za izvršenje proračuna Odbora regija za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Odboru regija, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VII. – Odbor regija (2018/2173(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VII. – Odbor regija,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0101/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica želi naglasiti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) nije utvrdio nikakve značajne nedostatke u vezi s područjima za koja je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i javnom nabavom za Odbor regija („Odbor”);

2.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. nije bilo značajnih grešaka;

3.  primjećuje da je 2017. odobreni proračun Odbora iznosio 93 295 000 EUR (u usporedbi s 90 500 000 milijuna EUR 2016.), od čega su 91,5 milijuna EUR (u usporedbi s 89,4 milijuna EUR 2016.) bila odobrena sredstava za preuzimanje obveza sa stopom izvršenja od 98,0 % (98,7 % 2016.), a 83,9 milijuna EUR odobrena sredstva za plaćanja sa stopom izvršenja od 89,9 %;

4.  napominje da je proračun Odbora uglavnom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama, zgradama, namještajem, opremom i raznim tekućim troškovima;

5.  poziva Odbor da metodologiju izrade proračuna koja se temelji na uspješnosti proširi na relevantne dijelove svojeg proračuna; traži da ga se redovito obavještava o postignućima koja se odnose na primjenu načela izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

6.  napominje da je ukupna stopa izvršenja plaćanja krajem prosinca 2017. iznosila 89,9 %; napominje da će konačna stopa izvršenja plaćanja na kraju proračunskog ciklusa (nakon plaćanja prijenosa) biti veća i da bi u idealnom slučaju trebala biti blizu stope preuzetih obveza;

7.  napominje da je analitički alat za praćenje izvršenja proračuna Budget Watch korišten za praćenje izvršenja obveza i plaćanja svih proračunskih linija na središnjoj razini, čime se doprinosi optimizaciji izvršenja proračuna boljom pripremom za preraspodjelu resursa; poziva Odbor da uloži više napora u vezi sa stopama izvršenja plaćanja, posebno za proračunsku glavu II. koja se odnosi na zgrade, opremu i razne troškove poslovanja i za koju je stopa izvršenja plaćanja iznosila 77,1 %;

8.  potiče Odbor da objavi svoje godišnje izvješće o radu i svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju do 31. ožujka godine koja slijedi predmetnu obračunsku godinu radi optimizacije i ubrzanja postupka davanja razrješnice;

9.  izražava žaljenje zbog toga što se u izvješću o daljnjim mjerama Odbora poduzetim u vezi s rezolucijom o razrješnici za 2016. pružaju samo neizravni odgovori na primjedbe Parlamenta upućivanjem na nekoliko točaka u godišnjem izvješću o radu; naglašava da je izvješće o daljnjim mjerama od ključne važnosti za Odbor za proračunski nadzor EP-a kako bi utvrdio je li Odbor proveo preporuke Parlamenta; poziva Odbor da u sljedeće izvješće o daljnjim mjerama uključi sve potrebne odgovore i objašnjenja o provedbi preporuka Parlamenta;

10.  napominje da je od 2013. do 2017. Odbor smanjio ukupan broj radnih mjesta u planu radnih mjesta za 48 radna mjesta (s 537 na 489), uglavnom zbog smanjenja broja osoblja od 5 % i provedbe sporazuma o suradnji sklopljenog 2014. s Parlamentom; pozdravlja činjenicu da je unatoč smanjenju broja osoblja Odbor uspio ojačati svoj politički rad preraspodjelom više ljudskih resursa iz pomoćnih usluga u ključna područja rada koja se odnose na političke i zakonodavne aktivnosti; traži da se Odbor obavijesti o utvrđivanju raspodjele radnog opterećenja unutar organizacije kako bi se provjerila usklađenost između zadataka i resursa;

11.  primjećuje da se broj članova ugovornog osoblja povećao s 34 radna mjesta 2013. na 54 radna mjesta 2017., dok se privremeno osoblje povećalo s 64 radna mjesta 2013. na 71 radno mjesto 2017. godine; napominje da se povećanje privremenog i ugovornog osoblja uglavnom odnosi na sigurnosna pitanja potaknuta stanjem u Bruxellesu; zabrinut je zbog toga što je dio tog povećanja posljedica potrebe da se kompenzira ukupno smanjenje broja zaposlenih, što može biti štetno za raspodjelu radnog opterećenja i dugoročni organizacijski razvoj tog ureda;

12.  pozdravlja predanost određivanju jasnih političkih ciljeva za jačanje sudjelovanja Odbora u političkom i zakonodavnom ciklusu politika Unije jačanjem učinkovitih partnerstava s drugim institucijama Unije; naglašava važnost promicanja uključivanja regionalnih i lokalnih tijela s obzirom na njihovu ulogu u provedbi politika Unije; poziva Odbor regija da bolje se koordinira s radom na povezanim predmetima u Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću usklađivanjem svojih mišljenja s rokovima tih institucija kako bi se postigla veća učinkovitost;

13.  pozdravlja dijalog na političkoj razini između Odbora i Parlamenta; sa zadovoljstvom primjećuje razmjene između povjerenstava Odbora i odborâ Parlamenta te suradnju s Europskom službom za parlamentarna istraživanja (EPRS); potiče Odbor i Parlament da razviju sustavniji pristup toj suradnji;

14.  pozdravlja međuinstitucijsku administrativnu suradnju s Parlamentom i evaluaciju u sredini razdoblja o provedbi sporazuma o suradnji između Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, što naglašava uspješnu provedbu nekoliko mjera; napominje da je u kontekstu postupka preraspodjele 70 prevoditelja prešlo u druge službe, uključujući Službu Europskog parlamenta za istraživanja;

15.  pozdravlja činjenicu da je s Komisijom sklopljeno i potpisano nekoliko sporazuma na razini službe;

16.  pozdravlja rezultate evaluacije u sredini provedbenog razdoblja o provedbi sporazuma o suradnji između Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u kojoj se ističe da je upravljačka i administrativna struktura uspješno pojednostavnjena; pozdravlja činjenicu da suradnja između vlastitih i zajedničkih službi koje obuhvaćaju područja kao što su na primjer informatika, sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili upravljanje dvoranama za sastanke dobro funkcionira; napominje da su uštede ostvarene na tim operativnim područjima mnogo veće od sredstava koja se troše na koordinaciju;

17.  pozdravlja pozitivne rezultate preliminarne procjene pilot-projekta o zajedničkom upravljanju prevoditeljskim odjelima; potiče Odbor da dodatno razvije tu suradnju u cilju stvaranja više sinergija;

18.  napominje da 2017. nije postignut cilj smanjenja količine prijevoda za 5 do 10 %, unatoč smanjenju od 4,6 % u odnosu na 2016.; pozdravlja predanost Odbora da 2018. poduzme daljnje korake kako bi se ostvarila prihvatljiva količina prijevoda te potiče Odbor da provede dodatne mjere racionalizacije, uključujući potreban informatički razvoj;

19.  primjećuje nisku stopu izvršenja proračuna za liniju 1420 (dodatne usluge za prevođenje), to jest 55 % za obveze i 45 % za plaćanja; napominje da je 2017. ukupan trošak prijevoda za Odbor iznosio 27 231 105 EUR, od čega je 2 376 591 EUR bilo namijenjeno za eksternalizirane prijevode; napominje da je 2017. eksternalizacija vanjskih usluga iznosila 17,1 % ukupnih troškova prijevoda; potiče Odbor da dovrši prilagodbu svojih prevoditeljskih odjela radi skorog postizanja cilja izdvajanja najmanje 20 % ukupnih troškova prijevoda za eksternalizaciju;

20.  napominje da su 2017. putni troškovi zastupnika iznosili 8 882 955 EUR;

21.  prima na znanje popis događaja na kojima su sudjelovali članovi u godišnjem izvješću o radu za 2017.; izražava žaljenje zbog toga što je taj popis manje detaljan od popisa iz odgovora na upitnik za razrješnicu za 2016.; poziva Odbor da pruži detaljniji popis, uključujući konkretnije informacije o članovima koji sudjeluju, nazivu događanja, mjestu, datumu i troškovima u izvješću o daljnjim mjerama u vezi s ovom razrješnicom; poziva Odbor da uvrsti takav popis za 2018. godinu u svojem sljedećem godišnjem izvješću o radu;

22.  primjećuje da je za razdoblje 2017. – 2018. cilj Odbora za objave predmeta i studija iznosio 15 za svaku godinu te sa zabrinutošću primjećuje da je 2017. objavljeno 9, a 2016. 12 publikacija; poziva Odbor da poduzme potrebne napore kako bi se postigli ciljevi u pogledu publikacija te traži praćenje stanja u popratnom dokumentu uz razrješnicu za 2017.;

23.  pozdravlja postignuća Odbora u pogledu komunikacijskih aktivnosti kojima se želi povećati vidljivost i utjecaj na medije, uključujući porast prisutnosti na društvenim mrežama; posebno pozdravlja inicijativu „Promišljanje o Europi” za promicanje uključenosti građana u aktualnu raspravu o budućnosti Unije i dijalog sa 180 građana koji se vodi u tom kontekstu; potiče Odbor da poboljša suradnju s drugim institucijama Unije u okviru zajedničkih komunikacijskih kampanja i drugih inicijativa;

24.  napominje da su nakon opsežne revizije regulatornog okvira ljudskih resursa 2017. godine ažurirane neke odredbe o fleksibilnom radnom vremenu, roditeljskom dopustu i godišnjim putnim troškovima; napominje da je program pripravnosti i rada u smjenama u službi sigurnosti uveden u ožujku 2017. godine; pozdravlja to što se ulažu napori u daljnje pojednostavljenje postupaka u vezi s ljudskim resursima, posebno novim radnim postupcima donošenja odluka; prima na znanje da je objavljeno prvo interno godišnje izvješće o ljudskim resursima;

25.  pozdravlja sveobuhvatnu politiku o dobrobiti, zdravlju i upravljanju izostancima, koja je dodatno konsolidirana u suradnji sa zdravstvenom službom i službom za radne uvjete; napominje da se stope izostajanja s posla pomno prate, s naglaskom na prevenciji, provjeri i uspješnoj reintegraciji nakon dugotrajnog bolovanja; primjećuje da se stopa izostajanja s posla smanjila tijekom godina (od 4,86 % 2015. preko 4,60 % 2016. do 4,50 % 2017.); pozdravlja transparentnost Odbora u pogledu osoblja koje boluje od kronične iscrpljenosti („burnout”) i pozdravlja postupak procjene radnog opterećenja koji je Odbor započeo 2018. kako bi utvrdio raspodjelu radnog opterećenja unutar organizacije i provjerio podudaranje između zadataka i resursa; traži da ga se obavijesti o rezultatima te procjene;

26.  žali zbog toga što se udio žena na srednjim rukovodećim položajima 2017. nije značajnije poboljšao te je iznosio oko 38 % (u usporedbi s 37 % 2015. i 33 % 2016.); izražava duboko žaljenje zbog toga što se udio žena na višim rukovodećim položajima smanjio s 33 % 2016. na oko 25 % 2017., što je posljedica odlaska žena na višim rukovodećim položajima 2017. godine; pozdravlja sveobuhvatne mjere koje je poduzeo Odbor kako bi poboljšao situaciju, uključujući stvaranje novog funkcionalnog sustava upravljanja koji je osmišljen kako bi se, među ostalim, povećao broj žena koje žele obavljati službene dužnosti upravljanja; potiče Odbor da u tom pogledu znatno poboljša svoje rezultate te da o svojem napretku izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

27.  napominje da su 13,3 % upravljačkih položaja držali državljani država članica koje su pristupile Uniji nakon 2004. (EU13); poziva Odbor da nastavi ulagati napore u poboljšanje geografske ravnoteže na vodećim položajima u cilju postizanja cilja od 20 % koji odražava udio stanovništva tih 13 država članica u ukupnom stanovništvu Unije;

28.  pozdravlja mjere koje je Odbor poduzeo za aktivno sprečavanje uznemiravanja u radnom okruženju, kao što je redovito osposobljavanje u pogledu politike protiv uznemiravanja i rad povjerljivih savjetnika; potiče Odbor da pomno prati učinkovitost svoje politike, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu i da potiče kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što Odbor nema interni mehanizam za podnošenje pritužbi ili sankcije predviđene za slučajeve uznemiravanja koji uključuju njegove članove; poziva Odbor da u tom pogledu ažuriran svoj kodeksa ponašanja za članove i internih pravila o postupcima te da o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

29.  pozdravlja dugoročnu strategiju za upravljanje nekretninama koju su 2017. odobrili Odbor te Europski gospodarski i socijalni odbor; napominje da se tom strategijom za zgrade pruža okvir za sve buduće odluke povezane s politikom upravljanja nekretninama koje treba donijeti te da ona sadrži skup vodećih načela na području nekretnina; napominje da je utvrđeno i da se istražuje nekoliko scenarija radi pripreme politike za upravljanje nekretninama za razdoblje nakon 2021. te da se prednost daje scenarijima koji uključuju daljnje korištenje zgrade VMA; traži da ga se obavještava o tekućim pregovorima s Komisijom o daljnjem korištenju zgrade VMA; potiče Odbor da zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom provede procjenu mogućih potreba za obnovom i da procijeni troškove scenarija u kojem dva odbora preuzimaju cijelu zgradu VMA;

30.  primjećuje sa zadovoljstvom da je broj polaznika internetskog tečaja za regionalne i lokalne vlasti (MOOC) Odbora porastao za 5 %, dok je stopa aktivnosti porasla za 5 postotnih bodova, što je uslijedilo nakon slabih rezultata 2016. zbog terorističkih napada u Bruxellesu;sa zadovoljstvom primjećuje da se broj posjetitelja 2017. povećao za 14 %;

31.  pozdravlja dobre rezultate postignute u pogledu sustava upravljanja okolišem kroz zajedničku suradnju Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora; pozdravlja mjere za poboljšanje potrošnje energije Odbora i uvođenje ekoloških kriterija u većinu poziva na podnošenje ponuda; napominje da je provedeno savjetovanje s EMAS-om o 27 postupaka javne nabave u pogledu ekoloških kriterija; pozdravlja činjenicu da je Odbor zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom dobio oznaku „Dobra hrana” koju je dodijelila regija Bruxellesa kako bi potvrdila da se kantinama odborâ upravlja na održiv način;

32.  napominje da Odbor još uvijek čeka konačno izvješće OLAF-a o slučaju u vezi sa zviždačima o kojem je OLAF obaviješten u listopadu 2016.; traži od Odbora da u potpunosti poštuje zaključke i rezultate izvješća te da o rezultatima i poduzetim mjerama izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

33.  prima na znanje presudu Suda Europske unije („Sud”) od 23. listopada 2018.(7) o predmetu koji je protiv Odbora podnio bivši unutarnji revizor; napominje da se tom presudom poništava odluka Odbora od 2. prosinca 2014. kojom se potvrđuju zaključci drugog odbora za utvrđivanje invalidnosti, koji je zaključio da invalidnost bivšeg unutarnjeg revizora nije bila profesionalnog podrijetla; primjećuje da Sud u svojoj presudi smatra da ocjena odbora za utvrđivanje invalidnosti nije bila dovoljno obrazložena i da je sadržavala pogrešku u svojoj metodologiji ocjenjivanja; primjećuje da je Sud donio presudu da Odbor mora platiti naknadu u iznosu od 5 000 EUR, ali je odbacio zahtjev bivšeg unutarnjeg revizora na dodatnom naknadom u iznosu od 20 000 EUR;

34.  snažno potiče Odbor da brzo postupi u skladu s presudom Suda i da poduzme sve potrebne daljnje mjere; potiče Odbor da razmotri pronalaženje sporazumnog rješenja s bivšim unutarnjim revizorom koje je u interesu obiju strana i traži da ga se redovito obavještava;

35.  napominje da je 31. siječnja 2018. bivši unutarnji revizor podnio zahtjev na temelju članka 90. stavka 1. Pravilnika o osoblju da ga Odbor službeno prizna kao bona fide zviždača na temelju članka 22.a Pravilnika o osoblju; nadalje napominje da je bivši unutarnji revizor 23. kolovoza 2018. podnio pritužbu tijelu za imenovanje na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju nakon odluke Odbora od 24. svibnja 2018. da ga odbije priznati kao bona fide zviždača;

36.  napominje da je Odbor analizirao zahtjev i zaključio da ne postoji pravna osnova za priznavanje bivšeg unutarnjeg revizora kao bona fide zviždača; žali što je taj zaključak u suprotnosti sa stajalištem Parlamenta da je unutarnji revizor bona fide zviždač, koje je potvrđeno u njegovoj rezoluciji od 13. siječnja 2004. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Operativni okvir za europske regulatorne agencije”(8); potiče Odbor da razmotri simboličko priznavanje statusa unutarnjeg revizora unatoč nepostojanju odgovarajuće pravne osnove u vrijeme nastanka činjenica;

37.  poziva na posredovanje između bivšeg unutarnjeg revizora Odbora i Odbora u cilju mirnog rješavanja spora u interesu obiju strana; ističe da bi takvim posredovanjem trebalo uzeti u obzir i status bona fide zviždača bivšeg unutarnjeg revizora (koji je Parlament prepoznao u svojoj rezoluciji iz 2004.) te činjenicu da je djelovao u interesu Unije priopćavanjem nepravilnosti institucijama Unije;

38.  napominje da Odbor procjenjuje da financijski učinak odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije iznosi 373 666 EUR 2019. i 576 559 EUR 2020. godine zbog smanjenja njezina članstva za 24 mjesta koja su trenutačno dodijeljena Ujedinjenoj Kraljevini; pozdravlja osnivanje skupine za razmatranje održavanja bliskih odnosa s regionalnim i lokalnim vlastima u Ujedinjenoj Kraljevini nakon njezina izlaska iz Unije.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) Presuda Općeg suda Europske unije (drugo vijeće) od 23. listopada 2018., Robert McCoy / Odbor regija Europske unije (predmet T-567/16 ECLI:EU:T:2018:708.)
(8) SL C 92 E, 16.4.2004., str. 119.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europska služba za vanjsko djelovanje
PDF 145kWORD 60k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio X. - Europska služba za vanjsko djelovanje (2018/2176(DEC))
P8_TA(2019)0251A8-0109/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0327/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99. i 164. do 167.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118. i od 260. do 263.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0109/2019),

1.  daje razrješnicu Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za izvršenje proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Sudu Europske unije, Europskom ombudsmanu i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2018/2176(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio X. - Europska služba za vanjsko djelovanje,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0109/2019),

1.  pozdravlja činjenicu da je, prema Revizorskom sudu, ukupna razina pogreške za naslov 5. VFO-a (Administracija), uključujući proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i dalje relativno niska (procijenjenih 0,5 % u 2017.);

2.  primjećuje da Sud nije utvrdio značajnu razinu pogreške u godišnjem izvješću o radu ESVD-a;

3.  također primjećuje da je sva posebna pitanja za ESVD prijavio Sud, za razliku od prošlih godina;

4.  s uvažavanjem primjećuje da su prethodne preporuke u vezi s poboljšanjem sustava praćenja za pravodobno ažuriranje osobne situacije i podataka o članovima osoblja, s mogućim učinkom na izračun obiteljskih dodataka, provedene u većini aspekata; međutim, smatra da provjerama dosljednosti u vezi s upravljanjem obiteljskim dodatcima treba stalno posvećivati pozornost;

5.  pozdravlja napore koje je ESVD uložio u poboljšanje postupaka nabave u delegacijama, uključujući uvođenje alata za upravljanje javnom nabavom, uspostavu plana nabave za ugovore srednje i male vrijednosti i razvoj predložaka za natječajnu dokumentaciju i osposobljavanje; smatra da prijašnji nedostatci utvrđeni u javnoj nabavi i upravljanje uslugama sigurnosti i dalje zaslužuju stalnu pozornost i praćenje;

6.  traži od ESVD-a da Europski parlament obavještava o rezultatima koji su postignuti pomoću spomenutih napora kako bi se poboljšali postupci javne nabave u delegacijama, posebno putem sustava PPMT (alat za upravljanje javnom nabavom) te postupaka u okviru e-javne nabave (eProcurement) i e-javnih natječaja (eTendering);

7.  primjećuje da su uzroci pogrešaka utvrđeni ex ante provjerama u obvezama i plaćanjima jednake prirode, a to je nedostatak popratnih dokumenata, kao u prošlim godinama; napominje da je ex post kontrola ESVD-a prvi put uključivala rashode s kraja godine (studeni i prosinac 2016.);

8.  s uvažavanjem primjećuje da su u 2017. zajednički opći troškovi svih ureda delegacija (najamnine, osiguranje i ostali opći troškovi), među kojima su i delegacije europskog razvojnog fonda (EDF), u cijelosti financirani iz proračunskih linija ESVD-a već drugu uzastopnu godinu;

9.  primjećuje da se u 2017. prijenos odobrenih sredstava povećao te da je iznosio 85 911 000 EUR (u usporedbi s 77 450 000 EUR u 2016.); podsjeća da se prijenos operacija u sljedeću godinu u iznimnim slučajevima može ostvariti pod strogim uvjetima;

10.  primjećuje da je ukupan proračun za 2017. iznosio 660 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 3,75 % u odnosu na proračun za 2016.;

11.  napominje da je iz EDF-a i uzajamnih fondova primljen doprinos od 54,9 milijuna EUR. dodatni prijenosi i sredstva proizašla iz opozvanih odobrenih sredstava iznosili su ukupno 59,7 milijuna EUR (uključujući i namjenske prihode u financijskoj godini); napominje da je na kraju 2017. izvršenje obveza iznosilo 52,6 milijuna EUR (88,1 %), dok je izvršenje plaćanja iznosilo 46,5 milijuna EUR (78,0 %); napominje da se sredstva ERF-a za koja nisu preuzete obveze prenose u sljedeću godinu kao vanjski namjenski prihodi i da ne dolazi do gubitka odobrenih sredstava;

12.  primjećuje da je proračun sjedišta iznosio 236,7 milijuna EUR, od čega je 153,8 milijuna EUR (64,6 %) bilo namijenjeno za plaće i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja, 32,2 milijuna EUR (14 %) za zgrade i povezane troškove, a 33 milijuna EUR (tj. 14 %) za IT računalne sustave, opremu i namještaj;

13.  zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama ESVD-a priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na činjenicu da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni; apelira na ESVD da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi popis ugovora u vezi s nekretninama sklopljenih 2017., uključujući detalje o ugovorima, državu u kojoj su bili zaključeni i njihovo trajanje, kao što je navedeno u njegovom godišnjem izvješću o radu za 2011.; traži od ESVD-a da iste informacije o ugovorima u vezi s nekretninama uključi u svoje godišnje izvješće o radu za 2018.;

14.  napominje da se u okviru proračuna delegacija od 423,3 milijuna EUR, 116,1 milijun EUR (tj. 27,4 %) odnosi na plaće statutarnog osoblja, 165,6 milijuna EUR (39,1 %) na zgrade i povezane troškove, 68,5 milijuna EUR (ili 16,2 %) na vanjsko osoblje i vanjske usluge, 27,9 milijuna EUR (6,6 %) na ostale troškove povezane s osobljem, a 45 milijuna EUR (10,6 %) na ostale administrativne troškove; također napominje da je 196,4 milijuna EUR (u usporedbi s 185,6 milijuna EUR u 2016. i 204,7 milijuna u 2015.) dobiveno od Komisije za administrativne troškove zaposlenika Komisije koji rade u delegacijama Unije, pri čemu je taj iznos bio podijeljen između naslova V. Komisije u iznosu od 49,6 milijuna EUR, administrativnih linija operativnih programa u iznosu od 91,8 milijuna EUR i Europskog razvojnog fonda i uzajamnih fondova u iznosu od 55 milijuna EUR (u usporedbi s 45,4 milijuna u 2016.); napominje da su u 2017. uzajamni fondovi po prvi put doprinijeli tim administrativnim troškovima;

15.  priznaje da se zbog broja proračunskih linija koje se koriste za financiranje operacija povezanih s osobljem Komisije u delegacijama (34 različitih linija koji dolaze iz različitih naslova proračuna Komisije, plus sredstva ERF-a) povećava složenost upravljanja proračunom; podsjeća da je ta tema obrađena u njegovoj Rezoluciji od 18. travnja 2018.(7) o izvješću o razrješnici za 2016. i prima na znanje kompleksnost pojednostavljenja smanjenja proračunskih linija; stoga potiče ESVD da nastavi surađivati s Komisijom radi pojednostavljenja proračunskih linija kada je to moguće kako bi se smanjila složenost upravljanja proračunom;

16.  napominje da su u 2017. šefovi delegacija dali izjavu o jamstvu; primjećuje da su svi voditelji delegacija, osim voditelja delegacije u Siriji, dostavili izjavu bez zadrške; potvrđuje da je delegacija u Siriji trenutačno evakuirana i da delegacija iznijela akcijski plan kako ublažiti probleme rada u ratnoj zoni; napominje da se ta zadrška smatra neznačajnom u odnosu na iznos za cijeli proračun ESVD-a;

17.  primjećuje da je konačni proračun ESVD-a za 2017. u iznosu od 660 milijuna EUR izvršen na razini od 99,7 % (kao u 2016.) u obvezama i 86,7 % (87,5 % u 2016.) u plaćanjima na kraju godine;

18.  napominje da je vrijednost svih prijenosa unutar administrativnog proračuna ESVD-a iznosila 14,4 milijuna EUR, od čega se najveći iznos odnosio se na prethodni ugovor o sigurnosti u Afganistanu; također napominje da su prijenosi smanjili proračun sjedišta ESVD-a za 5,1 milijun EUR i povećali proračun delegacija za isti iznos;

19.  napominje da je 1,3 % povećanja proračuna u 2017. bilo namijenjeno ulaganjima u sigurnost u kontekstu provedbe sigurnosnog paketa, što je uključivalo pojačanje mreže regionalnih službenika za sigurnost i nabavu oklopljenih vozila u skladu s obvezom pažnje ESVD-a i područjem sigurnosti, strategiju kibersigurnosti i stalno sigurnosno osposobljavanje osoblja u odgovoru na moguće prijetnje i krizne situacije u delegacijama i sjedištima; pozdravlja dosad ostvarena poboljšanja, ali osobito potiče ESVD da riješi različite preostale izazove, kao što je potreba ažuriranja informatičkih sigurnosnih alata; nadalje, poziva ESVD da surađuje s državama članicama u cilju razvoja zajedničkog pristupa i poboljšanja povezanosti sigurnosnih sustava s drugim institucijama i državama članicama;

20.  pozdravlja uspostavu mehanizma godišnjeg pregleda namijenjenog analizi sredstava ESVD-a i njegovu učinkovitu primjenu u očekivanju predstojeće preraspodjele osoblja koja je potrebna zbog novih operativnih ili političkih prioriteta ili drugih dodatnih izazova;

21.  napominje da je godišnjom samoprocjenom sustava unutarnje kontrole za 2017. osigurano razumno jamstvo upravi ESVD-a u pogledu razine usklađenosti s većinom unutarnjih kontrola; međutim napominje da su tri sljedeća standarda unutarnje kontrole, odnosno „raspodjela i mobilnost osoblja”, „kontinuitet poslovanja” i „postupanje s dokumentima”, i dalje najslabije komponente sustava unutarnje kontrole ESVD-a; sa zabrinutošću napominje da je standard „kontinuitet poslovanja” problematičan već nekoliko godina u pogledu usklađenosti i učinkovitosti, a od posebne je važnosti unutar delegacija;

22.  pozdravlja daljnje smanjenje broja delegacija koje premašuju gornju granicu od 35 m² po osobi sa 83 u 2016. na 73 u 2017., u skladu s preporukama Suda iz 2016.; pozdravlja pokretanje alata za upravljanje zgradama IMMOGEST i angažiranje unutarnjih i vanjskih stručnjaka za potporu upravljanju zgradama, osobito u pogledu delegacija; poziva ESVD da, kada je to moguće, razumno i učinkovito za proračun Unije, nastavi provoditi preporuke Revizorskog suda iz njegova tematskog izvješća o tome kako ESVD upravlja svojim zgradama diljem svijeta(8) i da nastavi izvještavati Parlament o poboljšanjima;

23.  pozdravlja činjenicu da je ESVD uspostavio sedam novih kolokacijskih projekata sa šest različitih država članica i primjećuje povećanje interesa za kolokacijske programe s 14 novih supotpisanih sporazuma, ne samo s državama članicama, nego i s FRONTEX-om ili EASO-om; napominje da su kolokacijski sporazumi doprinijeli smanjenju prosječne veličine prostora zgrada kako bi se prostor približio propisanoj veličini od 35 m² po osobi; smatra da su kolokacije učinkovite i pozdravlja njihov doprinos zajedničkom zastupanju Unije i njezinih država članica prema trećim zemljama; poziva ESVD da u sklopu praćenja troškova poveća takav memorandum o razumijevanju na druge subjekte Unije, kao što su misije ZSOP-a; poziva ESVD da uspostavi učinkovito upravljanje povratom troškova u slučaju kolokacija;

24.  prepoznaje da će ESVD radije kupiti nego unajmiti zgrade za svoje delegacije; traži da se ESVD obavješćuje o sveobuhvatnoj analizi svih delegacija Unije kako bi se odredilo u kojim bi zemljama delegacijama bilo isplativije kupovati poslovne zgrade i rezidencije umjesto da ih unajmljuju; napominje da je u 2017. udio zgrada u vlasništvu ESVD-a iznosio 18 %;

25.  podsjeća na važnost pružanja potpore delegacijama usmjerene na rezultate u svim područjima i traži od ESVD-a da podnose izvješće o iskustvu regionalnog centra za Europu i njegovoj procjeni mogućnosti proširenja tog okvira na druga geografska područja; pozdravlja povećanje napora poduzetih radi pružanja potpore delegacijama, osobito putem novog odjela za horizontalnu koordinaciju koji je pridonio pojačanju opće razine jamstva za zadaće koje provode delegacije, osobito one koje se odnose na javnu nabavu visoke vrijednosti;

26.  smatra da je ključno redovito podsjećati voditelje delegacija prije faze upućivanja na rad, tijekom ad hoc seminara ili na godišnjoj konferenciji veleposlanika na ključnu ulogu koju, uz svoja politička zaduženja, imaju u učvršćivanju lanca jamstva ESVD-a i na njihovu sveukupnu odgovornost za upravljanje administrativnim rashodima i portfeljima projekata; smatra da se iskustvo u instituciji Unije treba smatrati prednošću pri odabiru voditelja delegacija;

27.  pozdravlja novi pristup inspekcijama uvedenim u 2017. koji pruža obećavajući pristup pružanju potpore upravi delegacija, kao i promicanju veće usklađenosti u pojednostavnjenja rada delegacija;

28.  prepoznaje težak element upravljanja ljudskim potencijalima i njihove raspodjele u kontekstu „tri izvora” za zapošljavanje u ESVD-u i upravljanja radnim mjestima u delegacijama; nadalje prima na znanje da je ESVD smanjio broj osoblja za 5 % tijekom razdoblja 2013. – 2017. u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, što je smanjenje od 16 radnih mjesta u sjedištu za 2017. i ukupno smanjenje od 84 radna mjesta tijekom razdoblja od pet godina; zabrinut je da bi povećanje prosječnog radnog opterećenja i pitanja nedovoljnog broja zaposlenika mogli štetno utjecati na zdravlje i kvalitetu života članova osoblja, kao i na dugoročni organizacijski razvoj institucije;

29.  s uvažavanjem primjećuje da je rodna ravnoteža gotovo desegnula jednakost u ukupnom broju radnih mjesta od kojih 49,6 + % zauzimaju žene; međutim žali zbog toga što je broj žena na rukovodećim položajima i dalje nedovoljan, uključujući na položajima voditelja odjela i voditelja delegacija, od kojih žene zauzimaju 57 od ukupno 219 položaja (26 %) ili samo 18 % viših rukovodećih položaja (9 od 50 radnih mjesta); ističe sličnu neravnotežu među administratorima od kojih su 33 % žene i među upućenim nacionalnim stručnjacima od kojih 23 % čine žene;

30.  poziva ESVD da u suradnji s diplomatskim službama država članica nastavi u najvećoj mogućoj mjeri poboljšavati rodnu ravnotežu na razini višeg i srednjeg rukovodstva; napominje da je u posljednjoj izmjeni osoblja među kandidatima za rukovodeće položaje bilo samo 18,28 % žena; primjećuje da se za druga radna mjesta koja je ESVD objavio postotak žena među kandidatima također smanjio s 39 % u 2016. na 31,7 % u 2017.;

31.  smatra da je potrebno ostvariti napredak u tom pogledu i stoga poziva ESVD da utvrdi i razmotri razloge za tu neravnotežu te da nakon toga po mogućnosti poboljša svoje uvjete i politike zapošljavanja kako bi se oba spola privuklo na rukovodeće položaje; potiče ESVD na suradnju s nacionalnim sveučilištima u cilju pružanja kolegija o diplomatskoj karijeri radi promicanja europskih diplomatskih službi u ranoj fazi;

32.  poziva na osnivanje instituta za obrazovanje budućih europskih diplomata te predlaže da se ispita mogućnost da nadležna tijela koriste objekte Europskog parlamenta u Strasbourgu kao mjesto rada tog diplomatskog instituta;

33.  pozdravlja osnivanje radnih skupina „Razvoj karijere, rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti”, kao i donošenje „Okvira za učenje i razvoj” te osnivanje mreže „Žene i ESVD” i „Programa mentorstva rukovoditeljica” kao važnih koraka za poboljšanje jednakih mogućnosti u ESVD-u; prima na znanje plan provedbe koji je donesen nakon objave konačnog izvješća dvaju radnih skupina i traži da ga se obavješćuje o napretku u provedbi;

34.  primjećuje da ESVD poštuje način odabira osoblja koji je utvrđen u Odluci Vijeća o osnivanju ESVD-a, odnosno da jedna trećina osoblja dolazi iz država članica, a ostatak iz institucija Unije, s obzirom na to da je do kraja 2017. udio administrativnog osoblja ESVD-a iz država članica iznosio 32,83 %;

35.  primjećuje da su diplomati iz država članica činili 32,83 % ukupnog administrativnog osoblja ESVD-a (tj. 307 osoba), u usporedbi s 33,8 % u 2014.; naglašava da je broj diplomata iz država članica imenovanih voditeljima delegacija smanjen s 46 % na 43,8 % od ukupnog broja; primjećuje da je udjel žena među voditeljima delegacija blago porastao na 21,9 %; napominje da je samo 10 od 60 voditelja delegacija iz država članica već radilo na radnim mjestima sa sjedištem u Bruxellesu;

36.  naglašava da geografsku uravnoteženost treba pozorno pratiti, osobito u slučajevima nedovoljne zastupljenosti, kako bi se zajamčila proporcionalna zastupljenost svake države članice među članovima osoblja; primjećuje da se u pet od osam slučajeva u kojima je udio osoblja bio ispod udjela stanovništva te zemlje u ukupnom broju stanovnika Unije radilo o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. godine;

37.  primjećuje da je broj upućenih nacionalnih stručnjaka iz država članica blago porastao u 2017. i dosegnuo 449 (od kojih je 387 zaposleno u sjedištima, a 62 u delegacijama); primjećuje da je 55 % zaposlenika iz te kategorije osoblja smješteno u Bruxellesu (ili 214 zaposlenika), gdje im plaću isplaćuju njihove nacionalne uprave; prepoznaje potrebu za upućenim nacionalnim stručnjacima u različitim posebnim područjima koja podrazumijevaju rješavanje sigurnosnih i obrambenih pitanja, kao i pitanja strateške komunikacije; stoga poziva ESVD da u kontekstu svoje strategije za upućene nacionalne stručnjake ili putem novostvorenog mehanizma godišnjeg pregleda pruži detaljnija predviđanja predstojećih potreba i povezanih potrebnih vještina u svrhu predvidljivosti, boljeg upravljanja mogućim sukobima interesa, izbjegavanja postojanog povećanja tih ugovora i pojačanja internog stručnog znanja; smatra da broj upućenih nacionalnih stručnjaka ne bi smio premašiti određeni omjer ukupnog broja osoblja ESVD-a kako bi se očuvao snažan i održiv esprit de corps i traži od ESVD-a da utvrdi takav prag;

38.  pozdravlja provedbu plaćenog stažiranja u delegacijama kao pozitivnu popratnu mjeru rezolucije o davanju razrješnice ESVD-u za 2016.; prima na znanje da će ESVD nastaviti pružati stažiranje u okviru različitih programa, kao što su oni koji se odnose obvezno stažiranje za studente ili državne službenike stažiste u sklopu njihova obveznog osposobljavanja; napominje da je prosječna vanjska financijska pomoć iznosila 885 EUR za stažiste u okviru različitih programa, što je znatno manje od mjesečne naknade od 1 200 EUR u okviru programa ESVD-a; poziva ESVD da zajamči odgovarajuću naknadu za sve stažiste ESVD-a kako bi se osigurala dostatna naknada za napore stažista i kako se ne bi pojačala diskriminacija zbog ekonomskih razloga;

39.  prima na znanje međuresorno savjetovanje s Komisijom i savjetovanja sa sindikatima kako bi se modernizirala i poboljšala okvirna pravila i povezani programi socijalne sigurnosti za lokalne djelatnike; poziva ESVD da postupkom revizije osigura odgovarajuće zdravstveno osiguranje nakon mirovine, osobito u slučajevima invaliditeta; snažno potiče ESVD da se pobrine da utvrđene mjere reforme stupe na snagu 2018. te da poboljša uključenost lokalnog osoblja i njihove stručnosti;

40.  sa zabrinutošću primjećuje da je u 2017. registriran 171 slučaj mirenja (što predstavlja povećanje od 16 % u odnosu na 2016.) od kojih je 60 % slučajeva registrirano u delegacijama te da su 32 ta slučaja i dalje bila otvorena na kraju godine; sa zabrinutošću primjećuje i da je u ispitivanju zadovoljstva osoblja samo 10,2 % osoblja izrazilo neslaganje, a 6,21 % djelomično neslaganje s tvrdnjom „Nisam doživio/doživjela uznemiravanje u ESVD-u”; međutim prepoznaje da stalno povećanje prijavljenih slučajeva prije održava veću spremnost na prijavu slučajeva, nego povećanje broja sukoba na poslu; naglašava važnost poticanje kulture nulte tolerancije na uznemiravanje i propisnog istraživanja prijavljenih slučajeva;

41.  pozdravlja proširenje mreže povjerljivih savjetnika na 13 osposobljenih dobrovoljnih savjetnika u 2017.; zabrinut je zbog toga što je samo petero od trinaest savjetnika zaposleno u 140 delegacija; poziva ESVD da nastavi povećavati prisutnost povjerljivih savjetnika u delegacijama i da nastavi podizati svijest o uznemiravanju i psihosocijalnim rizicima te načinima njihova ublažavanja i reagiranja na njih;

42.  primjećuje da je ESVD ažurirao svoj administrativni sporazum s OLAF-om i pojačao svoju suradnju u pogledu pitanja povezanih s prijevarama s glavnim upravama za vanjsko djelovanje, kao što su FPI, GU NEAR i GU DEVCO u 2017.; primjećuje da su otvorene tri istrage OLAF-a o mogućim sukobima interesa u ESVD-u i traži da ga se obavješćuje o napretku tih istraga;

43.  pozdravlja objavu podataka povezanih s troškovima misija potpredsjednice Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji su sad u cijelosti objavljeni na njezinoj stranici na internetskoj stranici Komisije i ažuriraju se svaka dva mjeseca, u skladu s ažuriranim Kodeksom ponašanja koji je donesen 31. siječnja 2018.;

44.  napominje da je 1,1 milijun EUR dodijeljen ESVD-u u 2017. za razvoj mjere „Strateški komunikacijski plus” u cilju suzbijanja dezinformacija i objavljivanja pozitivnih učinaka politika Unije; također naglašava važnost informiranja građana o radu ESVD-a i traži od ESVD-a da u tom pogledu pruži više informacija o svojim aktivnostima u svojem sljedećem godišnjem izvješću o radu;

45.  smatra da ESVD ima ključnu ulogu u međunarodnoj suradnji u području mira, sigurnosti i ljudskog razvoja; stoga naglašava da je potrebno mudro iskoristiti oskudna sredstva koja su dostupna te stalno unaprjeđivati dosljednost i usklađenost vanjskog i unutarnjeg djelovanja Unije te je, ako Unija želi u toj ulozi želi biti učinkovit, potrebno težiti postizanju zajedničkog stajališta i pružanju koordiniranog odgovora; ističe važnost javne diplomacije i strateške komunikacije kao sastavnog dijela vanjskih odnosa Unije, ne samo kao instrumenta za komuniciranje njegovih vrijednosti i interesa te za povećanje vidljivosti, već i kao alata za borbu protiv stranog utjecaja na zapadnom Balkanu i u našem susjedstvu te za borbu protiv strateške propagande protiv Unije i njegovih država članica; ističe stalnu i sve veću potrebu za razotkrivanjem dezinformacija te za provođenjem analize konteksta kako bi se suzbila propaganda protiv Unije; čvrsto vjeruje da Unija treba povećati napore u razvoju učinkovitih strategija javne diplomacije; poziva ESVD da nastavi ulagati napore u modernizaciju svojeg pristupa i investirati u nove vještine i sposobnosti; smatra da je rad Radne skupine ESVD-a za stratešku komunikaciju nužan i značajan te traži da se toj radnoj skupini osiguraju primjerena financijska sredstva i osoblje;

46.  prima na znanje da je ESVD proveo procjenu učinka odluke Ujedinjene Kraljevine da izađe iz Europske unije na ljudske resurse (tj. 122 britanskih nacionalnih zaposlenika) i operativnu prilagodbu potrebnu u sjedištima delegacija; pozdravlja namjeru ESVD-a da u odlučivanju o produljenju ugovora za britansko ugovorno i privremeno osoblje svakom slučaju pristupa zasebno; poziva ESVD da brzo razvije usklađenu strategiju kako bi se dotičnim osobama pružila sigurnost;

47.  prima na znanje inicijalnu procjenu razine administrativnih rashoda u iznosu od 6,7 milijuna EUR za osoblje i infrastrukturu tijekom razdoblja od devet mjeseci povezanih s otvaranjem delegacije u Londonu s obzirom na činjenicu da će Ujedinjena Kraljevina postati treća zemlja;

48.  traži od ESVD-a da podnese izvješće o daljnjem postupanju u vezi s razrješnicom za 2017. u skladu s člankom 262. Financijske uredbe u pripremi za postupak davanja razrješnice za financijsku godinu 2018.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) SL L 248, 3.10.2018., str. 128.
(8) Revizorski sud: Tematsko izvješće br. 7/2016: Kako Europska služba za vanjsko djelovanje upravlja svojim zgradama diljem svijeta.


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Europski ombudsman
PDF 132kWORD 53k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VIII. – Europski ombudsman (2018/2174(DEC))
P8_TA(2019)0252A8-0099/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0325/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ombudsmana tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0099/2019),

1.  daje razrješnicu Europskom ombudsmanu za izvršenje proračuna Europskog ombudsmana za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom ombudsmanu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VIII. – Europski ombudsman (2018/2174(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio VIII. – Europski ombudsman,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0099/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna utemeljene na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  sa zadovoljstvom napominje da Revizorski sud nije utvrdio nikakve značajne nedostatke u pogledu tema obuhvaćenih revizijom koje su povezane s ljudskim resursima i javnom nabavom za Europskog ombudsmana („Ombudsman”);

2.  naglašava činjenicu da je Revizorski sud na temelju svoje revizije zaključio da u plaćanjima za administrativne rashode Ombudsmana u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  napominje da je proračun Ombudsmana uglavnom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama, zgradama, namještajem, opremom i raznim tekućim troškovima; napominje da je 2017. iznosio 10 905 441 EUR (u usporedbi s 10 658 951 EUR 2016.);

4.  pozdravlja predanost Ombudsmana da osigura trošenje svih raspoloživih sredstava na način koji je usmjeren na rezultate i pozdravlja činjenicu da se u obzir uzimaju rezultati niza mjerenja i statističkih podataka koji izravno utječu na rad ureda; napominje da su u odnosu na ključne pokazatelje uspješnosti, koji su usvojeni u okviru strategije „Ususret 2019.”, poduzete mjere za poboljšanje rezultata kontinuiranim revizijama, racionalizacijom postupaka i praćenjem rada; međutim, napominje da su ključni pokazatelji uspješnosti za ukupnu usklađenost dosegli samo 85 %, odnosno nije postignut cilj od 90 %; potiče Ombudsmana da u tom području nastavi težiti boljim rezultatima;

5.  prima na znanje da je od ukupnih sredstava odobreno 93,91 % za preuzimanje obveza (u usporedbi s 95,40 % 2016.), a 86,20 % za plaćanja (u usporedbi s 85,89 % 2016.) sa stopom izvršenja od 93,9 % (u usporedbi s 95,40 % 2016.);

6.  pozdravlja odluku Ombudsmana da do 31. ožujka objavi svoja godišnja izvješća o radu u cilju optimiziranja i ubrzavanja postupka davanja razrješnice;

7.  napominje da je smanjenje stope izvršenja 2017. u velikoj mjeri rezultat neiskorištenih sredstava u proračunskoj liniji za europske škole; pozdravlja nova proračunska sredstva namijenjena financiranju programa kojim se potiče korištenje javnog prijevoza u različitim mjestima rada;

8.  podsjeća da je posljednja revizija Statuta Ombudsmana provedena 2008.(7); ističe da je Parlament u više navrata pozivao da se taj Statut ažurira u skladu s novim okolnostima i izazovima; posebno ističe da je potrebno ojačati nadležnosti Ombudsmana u slučajevima koji se odnose na pristup dokumentima Unije, nepoštovanje presuda Suda Europske unije, zaštitu zviždača i uznemiravanje(8);

9.  ističe ulogu Ombudsmana u promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa u institucijama Unije; pozdravlja činjenicu da je Ombudsman 2017. zaključio četiri strateške istrage, otvorio četiri nove i pokrenuo osam strateških inicijativa; uviđa važnost tog rada u poticanju institucija, tijela, ureda i agencija Unije da budu što je moguće otvoreniji, odgovorniji, etički i prilagođeni potrebama građanima;

10.  pozdravlja usklađenost Ombudsmana s međuinstitucijskim sporazumom o smanjenju osoblja za 5 % u razdoblju od 2013. do 2017., s ukupnim doprinosom od 3 radna mjesta; međutim, napominje da je u međuvremenu ugovorno osoblje poraslo s 8 na 15, a broj plaćenih stažista s pet na devet; zabrinut je zbog toga što je dio tog povećanja posljedica potrebe da se kompenzira ukupno smanjenje broja zaposlenih, što može biti štetno za raspodjelu radnog opterećenja i dugoročni organizacijski razvoj tog ureda;

11.  prima na znanje porast broja zaprimljenih pritužbi za 20 %, s 1 839 pritužbi 2016. na 2 216 pritužbi 2017. godine; napominje da je Ombudsman na temelju pritužbi otvorio ukupno 433 istrage (245 istrage 2016.) i zaključio 348 takve istrage (291 2016.); napominje da je to povećanje, između ostalog, posljedica novih provedbenih odredbi u skladu s kojima se niz slučajeva, u kojima prethodno ne bi bilo osnove za istragu, sada zaključuje uz napomenu „istraga u kojoj nepravilnosti nisu utvrđene”; naglašava da je zbog stalnog porasta broja pritužbi koje se podnose Ombudsmanu radno opterećenje Ureda Ombudsmana postalo preveliko; traži povećanje proračuna za Ombudsmana kako bi se taj problem riješio;

12.  prima na znanje da je 2017. ukupan broj obrađenih novih pritužbi iznosio 2 181, od čega je 751 bila u okviru mandata, u usporedbi s 1 880 obrađenih pritužbi 2016., od čega je 711 bilo u okviru mandata; napominje dakle da se broj pritužbi u okviru mandata povećao za 5,5 %;

13.  pozdravlja činjenicu da je prosječno vrijeme za rješavanje pritužbe smanjeno s 86 dana 2013. na 64 dana 2017.; nadalje, pozdravlja činjenicu da je prosječno vrijeme istrage smanjeno s 369 dana 2013. na 266 dana 2017.;

14.  pozdravlja stalne napore Ombudsmana u pogledu povećanja učinkovitosti i djelotvornosti rješavanja predmeta; u tom pogledu sa zadovoljstvom napominje da su svi rezultati za ključni pokazatelj uspješnosti za „učinkovitost” (ključni pokazatelj uspješnosti br. 7) premašili postavljene ciljeve; nadalje, pozdravlja provedbu ubrzanog postupka za rješavanje pritužbi koje se odnose na pristup dokumentima;

15.  pozdravlja stalne napore za smanjenje troškova prijevoda, koji se prvenstveno odnose na pripremu publikacija; pozdravlja činjenicu da su se troškovi prevođenja smanjili za 11 %, s 293 000 EUR 2016. na 263 000 EUR 2017.; prima na znanje da se u godišnjem izvješću Ombudsmana o radu navodi da je dosegnut prag ispod kojeg će u budućnosti biti teško ići; stoga potiče Ombudsmana da u pažljivo nastavi raditi na smanjenju troškova prevođenja, a da se pritom ne ugrozi pravilno funkcioniranje prijevoda i publikacija;

16.  napominje da su uredi Ombudsmana u Strasbourgu premješteni u nove prostore u zgradi HAV;

17.  pozdravlja postignuća Ombudsmana u pogledu komunikacijskih aktivnosti čiji je cilj povećanje vidljivosti i utjecaja na medije, uključujući porast prisutnosti na društvenim mrežama, pri čemu je na Twitteru spomenut 22 790 puta, a broj pratitelja porastao je za 16 % i dosegao 19 200; pozdravlja činjenicu da su internetske stranice Ombudsmana izmijenjene kako bi bile pristupačnije korisnicima te da je vanjski ugovaratelj potvrdio usklađenost te internetske stranice sa smjernicama o pristupačnosti mrežnog sadržaja; pozdravlja, osim toga, činjenicu da je Ombudsman 2017. dodijelio prvu „nagradu za dobru upravu”, koja je pokrenuta kako bi se prepoznali primjeri dobre prakse u javnoj upravi i kako bi se na njih skrenula veća pozornost javnosti;

18.  pozdravlja stratešku istragu o pristupačnosti mrežnih stranica i internetskih alata Komisije; traži da ga se obavještava o rezultatima te istrage i potiče Ombudsmana da svoje završne preporuke podijeli s drugim tijelima i institucijama Unije;

19.  pozdravlja činjenicu da su u većini aspekata provedene preporuke Revizorskog suda za poboljšanje sustava praćenja za pravovremeno ažuriranje osobne situacije članova osoblja, koja bi mogla utjecati na izračun obiteljskih naknada;

20.  pozdravlja rodnu ravnotežu na rukovodećoj razini, gdje 50 % srednjeg rukovodećeg kadra čine žene, kao i na razini administratora; potiče Ombudsmana da nastavi taj trend; osim toga, pozdravlja usvajanje političkog okvira za ljudske resurse, koji obuhvaća rodnu ravnotežu, zapošljavanje i integraciju osoba s invaliditetom te politiku raznolikosti; prima na znanje sudjelovanje Ombudsmana u radnoj skupini Intercopeca koja se bavi rodnom ravnotežom u institucijama Unije;

21.  ponovno potiče Ombudsmana da u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju teži geografskoj ravnoteži na rukovodećim položajima i da osigura proporcionalnu zastupljenost svih država članica među osobljem;

22.  pozdravlja napore Ombudsmana da poboljša ravnotežu između poslovnog i privatnog života svojeg osoblja; napominje da je od 2017. fleksibilno radno vrijeme postalo zadani radni režim koji se primjenjuje na sve članove osoblja, uključujući stažiste; nadalje, napominje da je 2017. ukupno 58 od 83 aktivna člana osoblja koristilo mogućnost rada na daljinu; potiče Ombudsmana da se i dalje zalaže za uzornu i inovativnu ulogu u svim kadrovskim pitanjima s obzirom na svoju ulogu u području etike i radnih uvjeta u institucijama Unije;

23.  napominje da 2017. u Uredu Ombudsmana nije zabilježen nijedan slučaj uznemiravanja; pozdravlja donošenje politike za sprečavanje i zaštitu od uznemiravanja te planirani program osposobljavanja za sve članove osoblja, uključujući rukovodeći kadar; nadalje, pozdravlja usvajanje Vodiča za etiku i dobro ponašanje za osoblje Ombudsmana te Interne povelje o dobrom upravljanju; potiče Ombudsmana da pomno prati učinkovitost svoje politike, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu i da potiče kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju te poziva Ombudsmana da u svom sljedećem godišnjem izvješću o radu o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

24.  sa zadovoljstvom napominje da je dio Vodiča za etiku i dobro ponašanje posvećen temi „rotirajućih vrata”; poziva Ombudsmana da osigura stvarnu primjenu tih smjernica te ga poziva da u svom sljedećem godišnjem izvješću o radu o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

25.  pozdravlja zaključivanje pritužbe Europskog nadzornika za zaštitu podataka u vezi s postupkom za postupanje s osobnim podacima trećih strana u pritužbama i istragama; potvrđuje da je Europski nadzornik za zaštitu podataka zadovoljan pregledom i provedbom preporuka;

26.  napominje da 2017. nije zabilježen nijedan slučaj zviždača; napominje da je za sve članove osoblja bilo organizirano osposobljavanje na temu zviždača; poziva Ombudsmana da osigura da su svi članovi osoblja primjereno upoznati sa svojim pravima, primjerice tijekom uvodnih predavanja za novo osoblje; pozdravlja promišljanje Ombudsmana o tome treba li proaktivnije djelovati u pogledu pravila i politika o zviždačima koje su trenutačno na snazi u institucijama, tijelima i agencijama Unije poziva Ombudsmana da nastavi biti primjer drugima.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) 2008/587/EZ, Euratom: Odluka Europskog parlamenta od 18. lipnja 2008. o izmjeni Odluke 94/262/EZUČ, EZ, Euratom o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana (SL L 189, 17.7.2008., str. 25.).
(8)Vidjeti posebno Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o Nacrtu uredbe Europskog parlamenta o utvrđivanju propisa i općih uvjeta kojima se uređuje obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana (Statut Europskog ombudsmana) i o stavljanju izvan snage Odluke 94/262/EZUČ, EZ, Euratom (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0080).


Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a - Europski nadzornik za zaštitu podataka
PDF 130kWORD 54k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2018/2175(DEC))
P8_TA(2019)0253A8-0116/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0326/2018)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog nadzornika za zaštitu podataka tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0116/2019),

1.  daje razrješnicu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka za izvršenje proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2018/2175(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0116/2019),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna na temelju na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda prema kojem plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. za administrativne i ostale rashode Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) ne sadrže znatne pogreške te da su ispitani nadzorni i kontrolni sustavi za administrativne i ostale rashode bili djelotvorni;

2.  prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2017. nije utvrdio nikakve ozbiljne nedostatke u vezi s područjima za koje je provedena revizija i koja su povezana s aktivnostima EDPS-a u pogledu ljudskih resursa i javne nabave;

3.  međutim žali zbog toga što je prema godišnjem izvješću o radu Europskog nadzornika za zaštitu podataka Revizorski sud 2017. ispitao samo jedno plaćanje; smatra da čak i ako Europski nadzornik za zaštitu podataka nije decentralizirana agencije Unije, a njegov proračun predstavlja vrlo mali postotak proračuna Unije, Sud bi, od 2018., ipak trebao primjereno ispitati zakonitost i pravilnost njegovih transakcija jer je transparentnost ključna za odgovarajuće funkcioniranje tog tijela Unije; stoga traži da Revizorski sud izda zasebna godišnja izvješća o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji tog važnoga tijela Unije;

4.  napominje da je EDPS-a 2017. dodijeljen ukupan proračun od 11 324 735 EUR, što je povećanje od 21,93 % u odnosu na proračun za 2016., te da je izvršenje proračuna u smislu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 2017. iznosilo 10 075 534 EUR; sa zabrinutošću primjećuje da se stopa izvršenja nastavila smanjivati sa 94,66 % u 2015. i 91,93 % u 2016. na 89 % dostupnih odobrenih sredstava u 2017.; napominje da je izvršenje proračuna u smislu odobrenih sredstava za plaćanja iznosilo 9 368 686,15 EUR, što odgovara iznosu od 77 % dostupnih odobrenih sredstava; u tom pogledu ističe glave I. i III. s stopama odobrenih sredstava od 88,24 % i 73,10 %; poziva EDPS da pojača napore i utvrdi procjene proračuna u skladu s načelom razboritosti;

5.  napominje da su na proračun EDPS-a snažno utjecale dvije velike zakonodavne izmjene (Opća uredba o zaštiti podataka(7) i Direktiva o zaštiti podataka u policijskom i pravosudnom sektoru(8)); napominje da je najveći dio dodatnih sredstava dodijeljen EDPS-u za osnivanje tajništva novoosnovanog Europskog odbora za zaštitu podataka;

6.  prima na znanje da EDPS radi na uvođenju postupaka izrade proračuna na temelju uspješnosti i poziva na brzu provedbu tih načela; napominje da je EDPS ocijenio svoje ključne pokazatelje uspješnosti kako bi se uzeli u obzir njegovi novi ciljevi i prioriteti na temelju Strategije EDPS-a za razdoblje 2015. – 2019.; pozdravlja činjenicu da je strategija na dobrom putu i da vrijednosti za većinu ključnih pokazatelja uspješnosti ispunjavaju ili premašuju ciljeve;

7.  napominje da je proračun EDPS-a uglavnom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama, zgradama, namještajem, opremom i raznim tekućim troškovima;

8.  pozdravlja odluku EDPS-a da do 31. ožujka objavi svoja godišnja izvješća o radu u cilju optimiziranja i ubrzavanja postupka davanja razrješnice;

9.  naglašava sve važniju ulogu EDPS-a u osiguravanju provedbe europskih pravila o zaštiti podataka i privatnosti u institucijama i tijelima Unije; pozdravlja aktivnosti EDPS-a, uključujući sve veći broj mišljenja o prijedlozima Unije u vezi sa zaštitom podataka i pitanjima privatnosti, potporu institucijama Unije za pripremu novih pravila o zaštiti podataka, sudjelovanje u prvom zajedničkom preispitivanju sustava zaštite privatnosti EU-a i SAD-a te nadzor Europola; potiče EDPS da nastavi tijesno surađivati s nacionalnim tijelima za zaštitu podataka u državama članicama kako bi se osigurao učinkovit koordinirani nadzor i da surađuje u pripremi novog pravnog okvira;

10.  pozdravlja činjenicu da je EDPS proveo 5-postotno smanjenje broja radnih mjesta u svojem planu radnih mjesta i napominje da Revizorski sud u tom pogledu nije iznio nikakve daljnje primjedbe;

11.  pozdravlja uključivanje detalja o službenim putovanjima koje su proveli članovi EDPS-a kako je zatraženo u zadnjoj rezoluciji o razrješnici;

12.  pozdravlja međuinstitucijsku suradnju, o kojoj svjedoče na primjer sporazum o razini usluge između EDPS-a i drugih institucija EU-a, pomoć Komisije u financijskim, računovodstvenim i proračunskim pitanjima ili sudjelovanje u raznim međuinstitucijskim postupcima na javno nadmetanje, posebno u području informacijske tehnologije i administracije;

13.  pozdravlja grafikone u godišnjem izvješću o radu koji pružaju detaljne informacije o broju misija, prosječnom trajanju i prosječnom trošku zaposlenih u EDPS-u i njegovih članova; prima na znanje uvrštavanje komparativne tablice o javnoj nabavi kako je zatraženo u izvješću o razrješnici za 2016.;

14.  izražava žaljenje zbog toga što NDPS ne raspolaže automatskim sustavom za vađenje informacija o ljudskim resursima; potiče NDPS da brzo postigne sporazum s Komisijom o prilagodbi informatičkog alata SYSPER za upravljanje ljudskim resursima;

15.  pozdravlja pojačanu komunikaciju prema građanima i dionicima kao i stalno povećanje broja pratitelja na platformama društvenih medija; također pozdravlja pokretanje nove internetske stranice EDPS-a u ožujku 2017.;

16.  napominje da je EDPS-u dodijeljen dodatni radni prostor zbog sve većeg broja zaposlenih i osnivanja Europskog odbora za zaštitu podataka;

17.  pozdravlja velik udio žena na rukovodećim položajima i mjere za postizanje rodne ravnoteže u toj instituciji; međutim, napominje da samo 32 % zaposlenih čine muškarci; ističe da bi mjere za promicanje rodne ravnoteže i jednakih mogućnosti trebale koristiti svim spolovima;

18.  pozdravlja rad povjerljivog savjetnika i mjere za podizanje razine osviještenosti o uznemiravanju među zaposlenima u EDPS-u; potiče EDPS da pomno prati učinkovitost svoje politike u tom pogledu, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu i da potiče kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju;

19.  napominje da ukupno 80 zaposlenih dolazi iz 16 različitih država članica; poziva EDPS da se zalaže za proporcionalnu zastupljenost svih država članica kad je riječ o njegovim zaposlenicima;

20.  napominje da je pitanje „rotirajućih vrata” riješeno u Kodeksu ponašanja članova EDPS-a; pozdravlja činjenicu da su životopisi i izjave o financijskim interesima članova EDPS-a dostupni na internetskoj stranici te institucije; potiče EDPS da osigura transparentnost u pogledu svojih aktivnosti i da razmjenjuje najbolje prakse s drugim institucijama Unije;

21.  pozdravlja dostupne informacije o mjerama unutarnje kontrole; pozdravlja mjere poduzete na temelju preporuka Službe za unutarnju reviziju koje proizlaze iz godišnje unutarnje revizije za 2016. i zaključuje da će još tri preporuke biti zatvorene;

22.  pozdravlja etički okvir EDPS-a koji se odnosi na nadzornike i sve članove tajništva u njihovim odnosima s drugim institucijama EU-a i drugim dionicima; pozdravlja formalno uvođenje funkcije službenika za etiku u EDPS-u; podupire nastojanja EDPS-a da uskladi Kodeks ponašanja s novim trendovima i najboljim praksama;

23.  žali zbog nedostatka informacija o internim postupcima za zviždače koje dostavlja EDPS u kontekstu razrješnice za 2017.; ističe da je važno osigurati potrebne postupke i da svi zaposlenici na odgovarajući način budu obaviješteni o svojim pravima, kako bi se izgradila institucijska kultura povjerenja;

24.  napominje da odluka Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije ne bi imala nikakav izravan utjecaj na financijsku, ljudsku ili strukturnu organizaciju EDPS-a; pozdravlja odluku EDPS-a da će sva četiri britanska zaposlenika zadržati na radnom mjestu.

(1) SL L 51, 28.2.2017.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(8) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podatakate o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).


Razrješnica za 2017.: Uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
PDF 165kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2017.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2018/2210(DEC))
P8_TA(2019)0254A8-0140/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda(1) o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji agencija za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 1. stavak 2. i članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3), a posebno njezine članke 68. i 70.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0140/2019),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i članka 70. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 5. Priloga V. Poslovniku Parlamenta;

B.  budući da je 18. siječnja 2018. Konferencija predsjednika podržala preporuke međuinstitucijske radne skupine o sredstvima decentraliziranih agencija; podsjeća na 6 preporuka izdanih u okviru njezina mandata, posebno u pogledu cilja smanjenja broja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, redovite evaluacije agencija, dijeljenja službi, evaluacije agencija s višestrukim mjestima rada i agencija financiranih naknadama;

C.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice naglašava važnost daljnjeg jačanja učinkovitosti, djelotvornosti, ekonomičnosti i odgovornosti institucija Unije, te provedbe pojma izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  naglašava da su agencije izrazito vidljive u državama članicama i da imaju znatan utjecaj na politike, donošenje odluka i provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane, kao što su sigurnost, zaštita, zdravlje, istraživanje, ekonomska pitanja, okoliš, rodna ravnopravnost, energija, promet, sloboda i pravosuđe; ponavlja važnost zadaća koje izvršavaju agencije i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća na to da su glavni razlozi za uspostavu agencija bili upravljanje sustavima Unije, olakšavanje provedbe jedinstvenog tržišta Unije i provođenje neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena; u tom pogledu pozdravlja učinkovit opći uspjeh agencija i napredak postignut u povećanju njihove vidljivosti kod europskih građana;

2.  sa zadovoljstvom primjećuje da je u godišnjem izvješću Revizorskog suda o agencijama za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) Revizorski sud izrazio bezuvjetno revizorsko mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije svih agencija; nadalje napominje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije; primjećuje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih plaćanja na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije, osim Europskog potpornog ureda za azil (EASO); sa žaljenjem ističe da je za plaćanja EASO-a Revizorski sud izrazio nepovoljno mišljenje;

3.  primjećuje da su za 32 decentralizirane agencije Unije proračuni za 2017. ukupno iznosili oko 2,35 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od oko 13,36 % u usporedbi s 2016. te 2,24 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, što predstavlja povećanje od 10,31 % u usporedbi s 2016.; međutim napominje da je od tih 2,24 milijarde EUR oko 1,62 milijarde EUR financirano iz općeg proračuna Unije, što predstavlja 72,08 % ukupnog financiranja agencija u 2017. (69,81 % u 2016.); nadalje uviđa da je oko 627 milijuna EUR financirano naknadama i pristojbama te izravnim doprinosima zemalja sudionica;

4.  podsjeća na svoj zahtjev da se racionalizira i ubrza postupak davanja razrješnice prema postizanju odlučivanja o davanju razrješnice u godini koja slijedi godinu za koju se daje razrješnica, čime bi se postupak završio u godini koja slijedi predmetnoj računovodstvenoj godini; u tom pogledu pozdravlja pozitivne napore i dobru suradnju s Mrežom agencija Europske unije („Mreža”) i pojedinačnim agencijama, a osobito s Revizorskim sudom, što pokazuje jasan potencijal za racionaliziranje i ubrzavanje postupka s njihove strane; uviđa dosad postignuti napredak i poziva sve relevantne aktere da i dalje ulažu napore za nastavak postupka;

Glavni rizici koje je utvrdio Revizorski sud

5.  sa zadovoljstvom napominje da Revizorski sud, kako se navodi u izvješću, smatra da je cjelokupni rizik pouzdanosti računovodstvene dokumentacije nizak za sve agencije, s obzirom na to da se računovodstvena dokumentacija agencija temelji na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima te uzimajući u obzir činjenicu da je u prošlosti primijećeno samo nekoliko značajnih pogrešaka;

6.  primjećuje na temelju izvješća Revizorskog suda da Revizorski sud cjelokupni rizik za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija agencija smatra srednjim, i varira od niskog do visokog ovisno o proračunskim naslovima; primjećuje da je rizik za glavu I. (rashodi za osoblje) općenito nizak, za glavu II. (administrativni rashodi) je općenito srednji, a za glavu III. (operativni rashodi) je u rasponu između niskog i visokog ovisno o agenciji i prirodi njezinih operativnih rashoda; ističe da rizik obično potječe iz javne nabave i isplate bespovratnih sredstava;

7.  primjećuje da je prema izvješću Revizorskog suda rizik za dobro financijsko upravljanje srednji i da je u najvećoj mjeri prisutan u područjima informacijske tehnologije i javne nabave; žali što informacijska tehnologija i javna nabava ostaju područja u kojima su greške češće prisutne;

8.  ističe da, iz šire perspektive, broj malih agencija, od kojih svaka ima svoje administrativne strukture i postupke, predstavlja rizik za administrativnu neučinkovitost i podrazumijeva opasnost u pogledu preklapanja nedosljednih metoda, osim ako se ne zajamči usklađenost, a sredstva dijele na učinkovit način;

Proračun i financijsko upravljanje

9.  sa zadovoljstvom primjećuje da se prema izvješću Revizorskog suda broj primjedbi u pogledu zakonitosti i pravilnosti plaćanja smanjio na 8 u 2017. s 11 u 2016., što odražava stalne napore agencija da poštuju Financijsku uredbu;

10.  poziva Komisiju, Mrežu i pojedinačne agencije da surađuju i pruže konstruktivne povratne informacije tijekom čitavih pregovora za višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. i da razmotre nove izvore financiranja za agencije uz postojeće doprinose iz proračuna Unije; inzistira na tome da buduće odluke o sredstvima ne bi trebalo donositi na općoj razini već bi trebale biti povezane sa zadaćama koje agencije moraju obaviti u skladu sa zakonodavstvom na snazi; u tom pogledu ističe važnost tematskog spajanja i suradnje agencija s obzirom na područja politike;

11.  primjećuje da se revidirana izvješća o izvršenju proračuna određenih agencija razlikuju u pogledu razine pruženih detalja u odnosu na većinu drugih agencija, što pokazuje da postoji potreba za time da se agencijama dostave jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; priznaje napore uložene u jamčenje dosljednosti u pogledu prikazivanja računovodstvene dokumentacije i izvješćivanja o njoj; primjećuje neusklađenosti u pogledu određenih informacija i dokumenata koje su objavile agencije, osobito u pogledu podataka povezanih s osobljem, uključujući u izvješćima o planu radnih mjesta (popunjena radna mjesta ili maksimalno dozvoljena radna mjesta u okviru proračuna Unije); ističe da neke agencije ne navode jasno u svojim izvješćima koje pokazatelje izvršenja proračuna koriste i da agencije ne izračunavaju uvijek iznose i postotke na dosljedan način upotrebom istih elemenata za izračun; poziva Komisiju, mrežu i pojedinačne agencije da rade na racionaliziranim i usklađenim pokazateljima i da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijeste o mjerama poduzetima u tom pogledu; nadalje, poziva Komisiju da u narednim godinama tijelu nadležnom za davanje razrješnice automatski pruži službeni proračun (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) i podatke u pogledu osoblja (plan radnih mjesta, ugovorni djelatnici i upućeni nacionalni stručnjaci na datum 31. prosinca predmetne godine) za 32 decentralizirane agencije;

12.  podsjeća na prijedlog Mreže u pogledu izvješćivanja o poništenim prijenosima koji prelaze 5 % ukupnog proračuna prethodne godine; međutim smatra da priopćavanje udjela poništenih prijenosa u odnosu na iznos prenesen iz godine N-2 u godinu N-1 predstavlja relevantniji pokazatelj u pogledu provedbe proračunskog načela jedne godine; ističe da razina poništenih prijenosa ukazuje na mjeru u kojoj su agencije točno predvidjele svoje financijske potrebe; poziva Revizorski sud i Komisiju da predlože i definiraju dosljednu formulu za izračun poništenih prijenosa i poziva agencije da te informacije uključe u svoja konsolidirana godišnja izvješća o radu za naredne financijske godine;

13.  ističe potrebu da se uspostave jasne definicije prihvatljivih prijenosa kako bi se racionaliziralo izvješćivanje Revizorskog suda i agencija o tom pitanju te kako bi se tijelu nadležnom za davanje razrješnice omogućilo da razlikuje prijenose koji ukazuju na loše proračunsko planiranje od prijenosa koji su proračunski alat kojim se podržavaju višegodišnji programi i planiranje javne nabave;

Uspješnost

14.  potiče agencije i Komisiju da primjene načelo izrade proračuna na temelju uspješnosti kako bi dosljedno težile najučinkovitijim načinima za pružanje dodane vrijednosti i dodatno razmotrile moguća poboljšanja u učinkovitosti u pogledu upravljanja sredstvima;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje da su agencije EU-a uspostavile Mrežu kao platformu za suradnju među agencijama radi povećanja vidljivosti agencija, utvrđivanja i promicanja mogućih elemenata za povećanje učinkovitosti te stvaranja dodane vrijednosti; uviđa dodanu vrijednost Mreže u njezinoj suradnji s Parlamentom i pozdravlja njezine napore u koordiniranju, prikupljanju i konsolidiranju mjera i informacija u korist institucija Unije; nadalje uviđa smjernice koje Mreža pruža agencijama u pogledu njihova napora da optimiziraju svoj kapacitet planiranja, praćenja i izvješćivanja o rezultatima, proračunu i upotrjebljenim sredstvima;

16.  sa zadovoljstvom napominje da neke agencije surađuju po tematskim skupinama, primjerice agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova(5) i europska nadzorna tijela(6); potiče druge agencije da također pojačaju međusobnu suradnju kadgod je to moguće, ne samo u uspostavljanju zajedničkih službi i sinergija, već i u zajedničkim političkim područjima; pozdravlja novi agregirani format izvješća Revizorskog suda u kojem se agencije predstavljaju u skladu s naslovima višegodišnjeg financijskog okvira i stoga grupiraju po područjima politika;

17.  naglašava da bi trebalo uzeti u obzir učinkovitost prilikom određivanja sjedišta agencija u državama članicama ili njihova premještanja; izražava razočaranje rezultatima koje je u tom pogledu postigla Međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije, s obzirom na to da nisu podneseni konkretni prijedlozi kako bi se spojile ili zajedno smjestile agencije s naglaskom na povezanim područjima politika; potiče Komisiju da bez odgode podnese evaluaciju agencija koje djeluju na više lokacija, kako je preporučila međuinstitucijska radna skupina, kao i prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća na Komisiju, na temelju pažljive detaljne analize i primjenjujući jasne i transparentne kriterije, kao što je bilo predviđeno u opisu posla radne skupine, ali nikada nije bilo propisno razmatrano zbog toga što Komisija nije podnijela prijedloge u tom smislu;

18.  žali što, iako su agencije povećale upotrebu sličnih sustava za upravljanje proračunom i računovodstvenih sustava, i dalje nastavljaju upotrebljavati mnoštvo različitih informatičkih rješenja u drugim ključnim područjima, poput upravljanja ljudskim resursima i upravljanja javnom nabavom i ugovorima; dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi daljnje usklađivanje informatičkih rješenja u tim područjima povećalo troškovnu učinkovitost, smanjilo rizike unutarnje kontrole i pojačalo upravljanje informacijskom tehnologijom;

Kadrovska politika

19.  napominje da su 32 centralizirane agencije zapošljavale 7324 službenika, privremenih i ugovornih djelatnika te upućenih nacionalnih stručnjaka tijekom 2017. (6941 u 2016.), što predstavlja povećanje od 5,52 % u odnosu na prethodnu godinu;

20.  napominje da bi agencije, radi uspješnog rješavanja novih zadaća, stalnog nastojanja da povećavaju svoju učinkovitost, brzog i učinkovitog popunjavanja slobodnih radnih mjesta i povećavanja svoje sposobnosti da privuku stručnjake, trebale kontinuirano pratiti i ocjenjivati svoje razine broja zaposlenih i svoje potrebe u smislu dodatnih ljudskih i financijskih resursa i, prema potrebi, podnijeti relevantne zahtjeve kako bi bile u mogućnosti na odgovarajući način izvršavati svoje zadaće i dužnosti;

21.  podsjeća da je tijekom sastanka međuinstitucijske radne skupine koji se održao 12. srpnja 2018. Komisija predstavila dopis o razvoju broja radnih mjesta u planu radnih mjesta u kojem je zaključila da je postignut cilj smanjenja broja osoblja od 5 %; ističe da je Parlament podržao taj zaključak(7);

22.  naglašava da je međuinstitucijska radna skupina također razmotrila pilot-slučaj EASA-e za agencije koje se financiraju iz naknada; navodi da, čak i ako se agencije u potpunosti financiraju iz naknada, one i dalje u cijelosti odgovaraju tijelu nadležnom za davanje razrješnica s obzirom na uključene reputacijske rizike; naglašava da financiranje iz naknada ima prednosti i nedostatke; ističe da bi financiranje iz naknada moglo dovesti do sukoba interesa, nepredvidivog toka dobiti i da postoji potreba za pokazateljima dobre kvalitete;

23.  napominje da je Komisija primijenila dodatni godišnji rez od 1 % tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2018. kako bi stvorila „fond za preraspodjelu” iz kojeg se mogu dodjeljivati radna mjesta agencijama kojima su dodijeljene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja(8);

24.  primjećuje da su decentralizirane agencije povećale upotrebu ugovornog osoblja za provedbu novih zadaća radi djelomične kompenzacije zbog smanjenja broja osoblja za 5 % i zbog reza za stvaranje fonda za preraspodjelu; poziva Mrežu da razvije opću politiku kako se stalno osoblje ne bi zamijenilo skupljim vanjskim savjetnicima;

25.  primjećuje izazov nedovoljnog broja osoblja s kojim su suočene neke agencije, osobito kad se dodijele nove zadaće, a ne predvidi se dodatno osoblje za njihovu provedbu; žali što Komisija nije uzela u obzir zahtjev zahvaćenih agencija da se broj njihova osoblja poveća, čime se ugrožava njihova uspješnost;

26.  sa zabrinutošću napominje broj čimbenika koji koče operativni uspjeh pojedinih agencija, poput poteškoća u zapošljavanju kvalificiranih osoba na određenim platnim razredima, djelomično zbog niskog koeficijenta ispravka plaće u određenim državama članicama, i provedba aktivnosti kroz postupke dodjele bespovratnih sredstava koji su bili dugi i administrativno zahtjevni; poziva Mrežu i pojedinačne agencije da razmotre relevantna rješenja i izvijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

27.  poziva sve agencije da objave svoje razine fluktuacije osoblja i da jasno navedu položaje koji su efektivno zauzeti do 31. prosinca relevantne financijske godine kako bi se osigurala usporedivost među agencijama;

28.  žali zbog rodne neravnoteže u nekim agencijama; poziva sve agencije da stalno rade na ravnopravnom raspoređivanju na svim razinama osoblja i da izvješćuju tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedenim mjerama i postignutom napretku;

29.  sa zabrinutošću napominje da većina agencija ne objavljuje oglase o slobodnim radnim mjestima na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO); međutim, shvaća zabrinutost agencija u pogledu visokih troškova prijevoda; u tom pogledu pozdravlja međuagencijsku oglasnu ploču s natječajima za posao koju je uspostavila Mreža i poziva agencije da u potpunosti iskoriste tu platformu; poziva i EPSO da na svojim općim internetskim stranicama s oglasima o slobodnim radnim mjestima Unije promiče oglasnu ploču Mreže;

30.  potiče agencije Unije da razmotre mogućnost usvajanja strategije o temeljnim pravima, uključujući upućivanje na temeljna prava u kodeksu ponašanja koji bi mogao definirati zadaće njihova osoblja i osposobljavanje potrebno njihovu osoblju, uspostavljanja mehanizama za osiguravanje toga da će se kršenja temeljnih prava utvrditi i prijaviti i da će se pozornost glavnih tijela agencije odmah skrenuti na opasnost od takvih kršenja; uspostavljanja, kad god je to relevantno, položaja službenika za temeljna prava koji će izravno odgovarati upravnom odboru kako bi se zajamčio određeni stupanj neovisnosti u pogledu drugog osoblja, u cilju jamčenja da se odmah odgovara na prijetnje temeljnim pravima i da se unutar organizacije konstantno unapređuju politike o temeljnim pravima; razvijanja redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva i relevantnim međunarodnim organizacijama o pitanjima povezanima s temeljnim pravima; stavljanja temeljnih prava u središte pravila suradnje agencije s vanjskim subjektima, uključujući osobito članove nacionalnih uprava s kojima kontaktiraju na operativnoj razini;

31.  sa zabrinutošću napominje da je u nekim agencijama bilo brojnih navoda o uznemirivanju i zlostavljanju; smatra da treba provesti djelotvorne politike sprečavanja i pronaći učinkovite postupke za rješavanje problema žrtvi; poziva Komisiju da aktivno prati pravila koja primjenjuju agencije radi sprečavanja bilo kakvog oblika internog zlostavljanja;

Javna nabava

32.  sa zabrinutošću napominje da prema izvješću Revizorskog suda i dalje postoje nedostaci u upravljanju javnom nabavom i da 14 agencija ima problema u tom području, većinom u pogledu javne nabave usluga; primjećuje da izvori tih nedostataka uključuju manjak adekvatne ravnoteže između cijene i kvalitete prilikom dodjeljivanja ugovora, neoptimalno osmišljene okvirne ugovore, neopravdane posredničke usluge i upotrebu okvirnih ugovora koji nisu dovoljno detaljni; poziva agencije da posvete osobitu pozornost primjedbama Revizorskog suda i da dodatno poboljšaju svoje upravljanje javnom nabavom;

33.  smatra neprihvatljivom situaciju u EASO-u u pogledu postupaka javne nabave i poziva Komisiju da aktivnije prati postupke javne nabave koje provode agencije;

34.  pozdravlja činjenicu da agencije sve više upotrebljavaju portal za zajedničku nabavu (središnji registar prilika za zajedničku nabavu) koji se nalazi na ekstranetu agencija te koji obuhvaća funkcionalnosti kao što su razmjena dokumenata i rasprave na forumu, čime komunikacija među agencijama u pogledu usluga nabave postaje transparentnija te upravljanje njome postaje jednostavnije;

35.  dijeli stajalište Komisije u pogledu upotrebe sličnih alata i jedinstvenog rješenja za javnu nabavu robe ili usluga (e-javna nabava) radi postizanja usklađenijeg informatičkog okvira među agencijama; poziva Mrežu da izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

36.  primjećuje da je 77 % agencija već uspostavilo i provelo interna pravila ili smjernice o zviždačima, a drugih 23 % je u postupku usvajanja; potiče preostale agencije da uspostave i provedu interna pravila o zviždačima bez daljnjeg odgađanja; poziva Mrežu da izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o donošenju i provedbi tih mjera;

37.  pozdravlja činjenicu da je 29 agencija (94 %) donijelo smjernice za pružanje javnog pristupa dokumentima; poziva preostale agencije koje nemaju takve smjernice da ih usvoje bez daljnjeg odgađanja; odobrava razvoj unutarnjih sustava za obradu zahtjeva, uključujući posebno osposobljene timove za pristup dokumentima, posvećene rješavanju zaprimljenih zahtjeva u agencijama koje se suočavaju s učestalijim i složenijim zahtjevima; poziva Mrežu da izradi zajedničke smjernice za primjenu javnog pristupa dokumentima, koje će provesti agencije;

38.  napominje da su izjave o financijskim interesima članova upravnog odbora i viših rukovoditelja na snazi u skoro svim agencijama i da ih većina agencija objavljuje na vlastitim internetskim stranicama, uz relevantne životopise; poziva Mrežu da o tom pitanju nastavi izvješćivati tijelo nadležno za davanje razrješnice; ističe da članovi upravnog odbora i višeg rukovodstva trebaju podnijeti izjave o financijskim interesima umjesto izjava o izostanku sukoba interesa; ponavlja da ne trebaju članovi upravnog odbora ili višeg rukovodstva sami izjaviti da nisu u sukobu interesa; ponavlja da bi neutralno tijelo trebalo procijeniti postojanje sukoba interesa;

39.  podsjeća da je nekoliko agencija, osobito onih koje izdaju odobrenja trećim stranama za stavljanje proizvoda na tržište, ranjivo ako nemaju i ne provode jasna i djelotvorna pravila o sprječavanju sukoba interesa; poziva agencije da sudjeluju u međuinstitucijskom sporazumu o registru transparentnosti koji je trenutno predmet pregovora između Komisije, Vijeća i Parlamenta;

40.  poziva agencije da provedu sveobuhvatnu i horizontalnu politiku u pogledu izbjegavanja sukoba interesa i da koriste politiku neovisnosti Europske agencije za kemikalije kao najbolju praksu i uzorni sustav praćenja i sprječavanja sukoba interesa; podsjeća na to da su u skladu s tom politikom neovisnosti godišnje izjave o financijskim interesima sveg predmetnog osoblja i stručnjaka obvezne i da bi ih trebalo ažurirati ako se situacija promjeni, a svatko s prijavljenim interesom u određenom pitanju izuzet je od donošenja odluke ili mišljenja o tom pitanju; nadalje potiče agencije da uspostave savjetodavni odbor za sukobe interesa;

Unutarnje kontrole

41.  uviđa primjedbu Revizorskog suda o potrebi da se ojača neovisnost računovodstvenih službenika tako što će oni izravno odgovarati direktorima agencija i upravnim odborima u pogledu 11 agencija; prima na znanje odgovor Mreže u kojem se navodi da ne postoji kontekst ili analiza rizika koja bi opravdala tu primjedbu; poziva Revizorski sud i Mrežu da se dogovore oko zajedničkog pristupa tom problemu i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijeste o razvoju događaja u tom pogledu;

42.  sa zadovoljstvom primjećuje da velika većina agencija (28) nema nedostataka u provedbi vlastitih standarda unutarnje kontrole u pogledu planova kontinuiteta poslovanja; poziva preostale agencije da poboljšaju svoje stanje kako bi se ublažili potencijalni rizici i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijeste o poduzetim mjerama;

Ostale primjedbe

43.  naglašava da je Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. obavijestila Europsko vijeće o svojoj odluci o povlačenju iz Unije; sa zabrinutošću napominje da, za razliku od većine drugih agencija, pet od tih agencija nije izvršilo sveobuhvatne analize vjerojatnog učinka povlačenja Ujedinjene Kraljevine na vlastitu organizaciju, djelovanje i račune;

44.  prima na znanje sporazum postignut na sastanku Vijeća za opće poslove od 20. studenoga 2017. o premještanju Europske agencije za lijekove (EMA) iz Londona u Amsterdam i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona u Pariz; sa zabrinutošću napominje potencijalni učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na te agencije u smislu budućih troškova i gubitka stručnosti, čime nastaje rizik za kontinuitet poslovanja; nadalje primjećuje mogući učinak na prihode i aktivnosti nekoliko agencija koje nemaju sjedište u Londonu; poziva agencije da se pripreme za ublažavanje svih potencijalnih rizika koji se mogu pojaviti te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi tih pripremnih mjera;

45.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije i dalje imaju dvojna operativna i administrativna sjedišta; smatra ključnim da bi se sva dvojna sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

46.  žali što se novom Financijskom uredbom ne predviđa smanjenje administrativnog opterećenja koje i dalje snose decentralizirane agencije; napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; ponavlja da je novi revizijski pristup koji uključuje revizore iz privatnog sektora rezultirao znatnim povećanjem administrativnog opterećenja za agencije i da je vrijeme utrošeno na javnu nabavu i administraciju u pogledu ugovora o reviziji stvorilo dodatne troškove čime su dodatno opterećena sve oskudnija sredstva agencija; naglašava da je nužno riješiti to pitanje; poziva uključene strane da pruže rješenja za to pitanje kako bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje;

47.  uviđa da su vanjske evaluacije agencija općenito pozitivne te da su agencije pripremile akcijske planove za poduzimanje daljnjih mjera u pogledu pitanja navedenih u evaluacijskim izvješćima; napominje da, iako se uredbama o osnivanju većine agencija predviđa periodična provedba vanjske evaluacije (obično svakih četiri do šest godina), uredbe o osnivanju pet decentraliziranih agencija ne sadržavaju takvu odredbu, dok se uredbom o osnivanju Europske agencije za lijekove (EMA) vanjska evaluacija zahtijeva tek svakih deset godina; poziva Komisiju i dotične agencije da riješe to pitanje i izvijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice o poduzetim mjerama;

48.  pozdravlja reviziju uredbi o osnivanju triju tripartitnih agencija, Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA);

49.  podsjeća na to da godišnja razmjena gledišta u nadležnim odborima o nacrtima godišnjih programa rada i višegodišnjim strategijama agencija doprinosi tome da programi i strategije budu odraz aktualnih političkih prioriteta, posebno iz perspektive europskog stupa ljudskih prava i strategije Europa 2020.;

o
o   o

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 1.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(4) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(5) Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA), Europski potporni ured za azil (EASO), Europski institut za jednakost spolova (EIGE), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europska policijska akademija (CEPOL), Europski policijski ured (Europol), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust).
(6) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
(7) Pismo Jeana Arthuisa upućeno Antoniju Tajaniju: ref. D(2018)30134.
(8) U skladu s terminologijom koju je Komisija upotrijebila za klasificiranje decentraliziranih agencija kao „agencija u fazi osnivanja”, „agencija s novim zadaćama” ili „agencija s ustaljenim poslovanjem”, odražavajući pritom stupanj njihova razvoja i rast njihova doprinosa Uniji te broj osoblja.


Razrješnica za 2017.: Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER)
PDF 148kWORD 50k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) za financijsku godinu 2017. (2018/2205(DEC))
P8_TA(2019)0255A8-0113/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu(2) o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2012. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0095/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(5), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0113/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017. (2018/2205(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu(8) o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 26. veljače 2012. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0095/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(11), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0113/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017. (2018/2205(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0113/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Agencije za suradnju energetskih regulatora (dalje u tekstu: „Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 13 272 160 EUR, što čini smanjenje od 16,38 % u odnosu na 2016. godinu, uglavnom zbog smanjenja prihoda povezanog s aktivnostima u skladu s Uredbom o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije („uredba REMIT”); budući da se cijeli proračun Agencije financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom primjećuje da su napori u praćenju proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultirali stopom izvršenja proračuna od 98,72 %, čime je Agencija ispunila zacrtani cilj i ostvarila povećanje od 0,61 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 75,81 %, što je povećanje od 15,87 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 122 606,52 EUR, što predstavlja 2,03 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno znatno smanjenje od 7,77 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija primjenjuje određene mjere kao ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti, osobito za procjenu učinka mrežnih kodeksa i smjernica, te za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  potvrđuje da je Agencija općenito ostvarila svoj program rada unatoč znatnim izazovima povezanima s dostupnim resursima;

5.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Agencija uspjela provesti Uredbu o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije te da je 2017. bila prva cijela godina prikupljanja podataka nakon glavne provedbe te Uredbe 2016.; također primjećuje da je Agencija dosegnula kritičnu prekretnicu donošenjem svih mrežnih kodeksa i smjernica za električnu energiju i plin te je fokus preusmjerila na praćenje i nadziranje provedbe već donesenih mrežnih kodeksa i smjernica;

6.  pozdravlja činjenicu da je Agencija eksternalizirala svoje računovodstvene usluge Komisiji i da dijeli resurse s drugim agencijama u području upravljanja ljudskim resursima, upravljanja informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, proračuna i financija, nabave i upravljanja objektima;

Kadrovska politika

7.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 92,65 % plana radnih mjesta, tj. imenovana su 63 privremena djelatnika od 68 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 69 odobrenih radnih mjesta 2016.); primjećuje da je 2017. za Agenciju također radio 21 ugovorni djelatnik i troje upućenih nacionalnih stručnjaka;

8.  sa zabrinutošću primjećuje da je zbog kadrovskih i proračunskih ograničenja Agencije 2017. ona bila izložena rizicima od kašnjenja te napominje nužnost ponovnog određivanja prioriteta ciljeva i smanjenja opsega nekih izvješća i mišljenja; smatra da svako povećanje zadaća i uloge Agencije iziskuje i odgovarajuće povećanje njezinih resursa i broja zaposlenika;

9.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima višeg rukovodstva Agencije s obzirom na to da je od 6 njegovih članova 5 muškaraca i jedna žena; traži od Agencije da poduzme mjere kako bi se zajamčila bolja rodna ravnoteža među njezinim višim rukovodstvom;

10.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanja uznemiravanja; potvrđuje da je Agencija organizirala informativna predavanja i omogućila povjerljivo savjetovanje;

11.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) kako bi se povećao publicitet; prima na znanje odgovor Agencije da su četiri od devet oglasa o slobodnim radnim mjestima već objavljena na internetskoj stranici EPSO-a; razumije zabrinutost Agencije zbog troškova prevođenja;

Javna nabava

12.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije koristila nijedan od alata koje je Komisija uspostavila s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); poziva Agenciju da uvede sve alate potrebne za upravljanje postupcima javne nabave i da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o napretku postignutom u tom području;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

13.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; prima na znanje ostavku člana Administrativnog odbora u listopadu 2017. za kojeg je utvrđen potencijalni sukob interesa;

14.  pozdravlja daljnje korake poduzete kako bi se povećala transparentnost aktivnosti Agencije izvješćivanjem o sastancima koje osoblje Agencije održava s vanjskim dionicima, konkretno, o sastanku direktora s lobistima, te pozdravlja njihovu dostupnost na internetskoj stranici Agencije od siječnja 2018.;

Unutarnje kontrole

15.  prima na znanje da je 2017. provedena procjena učinkovitosti 16 standarda unutarnje kontrole Agencije; sa zadovoljstvom primjećuje da tijekom 2017. nisu utvrđeni ozbiljni ili značajni nedostaci u standardima unutarnje kontrole Agencije;

16.  sa zabrinutošću konstatira na temelju izvješća Revizorskog suda da se sigurnosna kopija podataka u vezi s uredbom REMIT pohranjuje na istoj lokaciji kao izvorni podaci, zbog čega postoji znatan rizik za kontinuitet poslovanja u slučaju katastrofa velikih razmjera; prima na znanje odgovor Agencije da bi za ponovno uspostavljanje mjesta za oporavak u slučaju katastrofe bila nužna dodatna financijska sredstva;

17.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije (IAS) 2016. provela cjelovitu procjenu rizika, uključujući i procjenu za IT, koja je rezultirala novim strateškim planom revizije Agencije za razdoblje od 2017. do 2019., te da je sastavila teme revizije za sljedeće razdoblje planiranja; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja o tom pitanju;

18.  konstatira da je IAS proveo reviziju funkcije Agencije za upravljanje ljudskim resursima; sa zabrinutošću primjećuje da je u ključnoj preporuci ukazano na nepostojanje utvrđenih smjernica za prijavljivanje i rješavanje mogućih slučajeva prijevare i izvješćivanje o njihovim ishodima u području zapošljavanja osoblja; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za ublažavanje tog rizika;

Ostale primjedbe

19.  izražava zabrinutost zbog toga što Agencija 2017. nije provela sveobuhvatnu analizu vjerojatnog učinka povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na njezin ustroj, poslovanje i računovodstvenu dokumentaciju; međutim, prima na znanje odgovor Agencije da je provela takvu analizu 2018. godine; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o učinku povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i potrebnim mjerama;

o
o   o

20.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 33.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 33.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 211, 14.8.2009., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 33.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 33.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 211, 14.8.2009., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 202.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC)
PDF 149kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) za financijsku godinu 2017. (2018/2206(DEC))
P8_TA(2019)0256A8-0114/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017., zajedno s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0096/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda(5), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1971 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a), izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1211/2009(6), a posebno njezin članak 28.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0114/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za izvršenje proračuna Ureda za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017. (2018/2206(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017., zajedno s odgovorom Ureda(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0096/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda(12), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1971 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a), izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1211/2009(13), a posebno njezin članak 28.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0114/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017. (2018/2206(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0114/2019),

A.  budući da je prema njegovu izvještaju o prihodima i rashodima(15) konačni proračun Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije („Ured”) za financijsku godinu 2017. iznosio 4 246 000 EUR, što je jednako iznosu iz 2016. godine; budući da proračun Ureda u cijelosti proizlazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Ureda pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,94 %, što je povećanje od 3,74 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 86,92 %, što je znatno povećanje od 9,73 % u odnosu na 2016.;

2.  u izvješću Revizorskog suda navodi se da je Ured od Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (CdT) zatražio usluge prevođenja za četiri poziva na iskaz interesa za utvrđivanje rezervne liste uspješnih kandidata; prima na znanje da je Sud, uzimajući u obzir činjenicu da je plan radnih mjesta već popunjen, zaključio da je zahtjev za usluge prevođenje bio neopravdan; na temelju odgovora Ureda prima na znanje da je zahtjev podnesen jer je Upravni odbor Ureda zatražio da se za 75 % profila radnih mjesta sastavi lista uspješnih kandidata s ciljem da se stopa slobodnih radnih mjesta zadrži ispod 15 % kako bi se ublažili rizici povezani s velikom fluktuacijom osoblja;

Ukidanje prijenosa

3.  prima na znanje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 20 412 EUR, što predstavlja 2,53 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to smanjenje od 4,76 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da Ured primjenjuje nekoliko vrsta mjera kao ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom;

5.  potvrđuje da je Ured preispitao svoju strategiju uzimajući u obzir tržišni i tehnološki razvoj kako bi se prilagodio novom okruženju u vezi s elektroničkim komunikacijama, zaštitom otvorenog interneta i povezivosti;

6.  sa zabrinutošću primjećuje da Ured ne dijeli resurse s drugim agencijama; poziva Ured da ispita dodatne mogućnosti zajedničkog korištenja usluga i da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

7.  prima na znanje da je Ured svoje računovodstvene usluge eksternalizirao Komisiji; međutim sa zabrinutošću primjećuje iz izvješća Revizorskog suda da, iako su ti događaji uzrokovali znatne promjene u postupcima i računovodstvenom sustavu Ureda, on od 2013. nije ponovno ispitan; prima na znanje odgovor Ureda da je pristup ispitivanja u tijeku; poziva Ured da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o novostima u tom području;

8.  pozdravlja prijedlog Komisije da se u Uredbu o osnivanju Ureda uvede obvezna periodična vanjska procjena uspješnosti koja će se provoditi svakih pet godina;

Kadrovska politika

9.  napominje da je 31. prosinca 2017. plan radnih mjesta bio 100 % popunjen i da je imenovano 14 privremenih zaposlenika na 14 mjesta koliko je odobreno u okviru proračuna Unije (u odnosu na 15 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također napominje da je 2017. za Ured radilo devet ugovornih zaposlenika i četiri upućena nacionalna stručnjaka;

10.  sa zabrinutošću primjećuje da je prema izvješću Revizorskog suda o provedbi smanjenja broja radnih mjesta za 5 %, koje je objavljeno 21. prosinca 2017., na Ured negativno utjecala najviša moguća stopa smanjenja od 12,5 %, bez obzira na to što su Uredbom (EU) 2015/2120 Uredu dodijeljene dodatne zadaće;

11.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima Upravnog odbora Ureda, od kojih su 24 muškarca i 5 žena; u tom pogledu traži od Komisije i država članica da pri predstavljanju svojih imenovanja za članove Odbora uzmu u obzir važnost osiguravanja rodne ravnoteže;

12.  napominje da je Ured donio odluku o politici zaštite ljudskog dostojanstva i sprečavanju uznemiravanja te da su osigurana povjerljiva savjetovanja;

13.  sa zabrinutošću primjećuje da je prosječno trajanje zaposlenja u Uredu 2017. iznosilo tek 2 godine i 7 mjeseci, što svjedoči o velikoj fluktuaciji zaposlenika; razumije da Ured ima problema s privlačenjem stručnjaka, između ostalog i zbog niskog koeficijenta plaće u zemlji domaćinu (74,9 %); izražava zabrinutost zbog toga što se zbog smanjenja broja radnih mjesta odobrenih u okviru proračuna Unije posljednjih godina zajedno s dodatnim zadaćama povećalo radno opterećenje djelatnika Ureda; ističe da takvo stanje može predstavljati rizik za provedbu njegovih programa rada; prima na znanje da uprava kontinuirano radi na uvođenju mjera ublažavanja te poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o ostvarenom napretku u tom pogledu;

Javna nabava

14.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Ured do kraja 2017. još uvijek nije koristio sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje odgovor Ureda da alate planira provesti do kraja 2018.; poziva Ured da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom području;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

15.  prima na znanje postojeće mjere Ureda i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti te sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa; međutim, sa zabrinutošću ističe da na svojoj internetskoj stranici ne objavljuje životopise članova odbora; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u tom pogledu;

16.  žali zbog činjenice što Ured do 31. prosinca 2017. nije uveo interna pravila o zviždačima; međutim, prima na znanje da Ured planira donijeti takva pravila do kraja 2018.; poziva Ured da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o njihovoj provedbi;

Unutarnje kontrole

17.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Ured 2017. proveo internu procjenu svojih sustava unutarnje kontrole uz zaključak da su uspješno provedeni;

Ostale primjedbe

18.  napominje da Ured, za razliku od većine drugih agencija, nije proveo obuhvatnu analizu vjerojatnog učinka odluke Ujedinjene Kraljevine da istupi iz Europske unije na njegovu organizaciju, rad i račune; poziva Ured da ispita mogućnost provedbe takve analize i da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o mjerama poduzetim u vezi s tim;

o
o   o

19.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(16) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 38.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 38.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 337, 18.12.2009., str. 1.
(6) SL L 321, 17.12.2018., str. 1.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 38.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 38.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 337, 18.12.2009., str. 1.
(13) SL L 321, 17.12.2018., str. 1.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 84, 17.3.2017., str.189.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
PDF 151kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (CdT) za financijsku godinu 2017. (2018/2184(DEC))
P8_TA(2019)0257A8-0122/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0074/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/20023, a posebno njezin članak 208.(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije(5), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0122/2019),

1.  daje razrješnicu direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017. (2018/2184(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0074/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije(11), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0122/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017. (2018/2184(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0122/2019),

A.  budući da je, prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije („Centar”), konačni proračun Centra za financijsku godinu 2017. iznosio 49 429 100 EUR, što je smanjenje od 2,27 % u odnosu na 2016.; budući da 88,93 % proračuna Centra čine izravni doprinosi institucija, drugih agencija i tijela;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Centra pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 93,12 %, što je povećanje od 3,75 % u odnosu na prethodnu godinu; primjećuje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 85,40 %, što je povećanje od 3,21% u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  sa zabrinutošću prima na znanje relativno visok iznos ukinutih prijenosa tijekom 2017., 317 986,20 EUR, što i dalje predstavlja 8,76 % ukupnog prenesenog iznosa usprkos smanjenju od 1,34 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  napominje da Centar kao ključne pokazatelje uspješnosti koristi pokazatelje uloženih resursa i ostvarenja kako bi ocijenio rezultate svojih aktivnosti te nekoliko pokazatelja kako bi poboljšao upravljanje proračunom; poziva Centar da i dalje razvija ključne pokazatelje uspješnosti kako bi ocijenio ishod i učinak svojih aktivnosti i kako bi se prikupili kvalitativni savjeti o tome kako osigurati veću dodanu vrijednost za ostvarenja Centra i poboljšati njegov poslovni model;

4.  prima na znanje da je Centar počeo s revizijom ex ante evaluacije programa i aktivnosti u skladu sa smjernicama Komisije i da su u radne programe Centra sada uvršteni pokazatelji uloženih resursa i ostvarenja;

5.  napominje da je stopa izvršenja izmijenjenog programa rada Centra za 2017. iznosila 87,7 %;

6.  sa zadovoljstvom prima na znanje učinak nove cjenovne strukture za prijevode dokumenata, zahvaljujući kojoj su klijenti Centra 2017. uštedjeli 3,2 milijuna EUR, dok su prihodi Centra 2017. ostali stabilni bez obzira na učinak nove cjenovne strukture;

7.  pozdravlja sporazum o suradnji potpisan s Europskom školom Luxembourg II (EEL2), zbog čega je portfelj Centra na kraju 2017. bilježio 65 klijenata;

8.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Centar proveo dvije mjere za dijeljenje resursa s drugim agencijama u vezi sa zadaćama koje se preklapaju preko Mreže agencija EU-a: katalog zajedničkih usluga u kojem su navedene sve usluge koje bi agencije mogle dijeliti i zajednički portal za javnu nabavu na kojem se dijele planovi agencija za nabavu;

9.  pozdravlja napore Centra u pogledu implementiranja višejezičnosti u njegove proizvode, što je Europski ombudsman prepoznao 2017. dodijelivši Centru, Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europskoj agenciji za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) Nagradu Europskog ombudsmana za dobru upravu u kategoriji „Izvrsnost u pružanju usluga usmjerenih na građane/korisnike” za njihov zajednički inovativni projekt kojim se olakšava upravljanje prijevodima višejezičnih internetskih stranica;

10.  pozdravlja činjenicu da je Centar institucijama Unije stavio na raspolaganje novu verziju IATE-a (Interaktivna terminologija za Europu), čime će zajamčiti da međuinstitucijska terminološka baza drži korak s inovacijama;

11.  pozdravlja vanjsku evaluaciju poslovnog modela Centra, koja je provedena 2017.; poziva Centar da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatu završne evaluacije;

Kadrovska politika

12.  napominje da je 31. prosinca 2017. razina izvršenja plana radnih mjesta iznosila 96,9 % i da je imenovano 189 dužnosnika ili privremenih djelatnika od 195 privremenih djelatnika i dužnosnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u usporedbi sa 197 odobrenih radnih mjesta za 2016.); također napominje da je 2017. za Centar radilo 26 ugovornih djelatnika;

13.  inzistira na odgovarajućoj geografskoj distribuciji osoblja, uključujući srednju i visoku razinu uprave;

14.  napominje da je Centar donio politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja;

Javna nabava

15.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Centar do kraja 2017. još uvijek nije koristio sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); poziva Centar da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o njihovoj implementaciji;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

16.  napominje da je Centar odlučio objaviti samo izjave o financijskim interesima bez pripadajućih životopisa zbog problema u upravljanju povezanih s brojem članova upravljačkog odbora (oko 130 članova i zamjenika članova odbora); napominje da su životopis i izjava o financijskim interesima direktorice objavljeni na internetskim stranicama Centra; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetima u tom pogledu;

17.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati direktorici i upravljačkom odboru Centra; pozdravlja korake koji su već poduzeti kako bi se zajamčila neovisnost računovodstvenog službenika;

18.  napominje da, iako se ne financira iz naknada, Centar ovisi o prihodima koje prima od svojih klijenata, koji su zastupljeni u upravljačkom odboru Centra, te da stoga postoji rizik od sukoba interesa u pogledu određivanja cijena proizvoda Centra, koji bi se mogao riješiti da Komisija naplaćuje naknade u ime klijenata Centra, čime bi se potaknulo financiranje Centra uglavnom iz proračuna Unije; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za ublažavanje tog rizika;

Unutarnje kontrole

19.  primjećuje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju 2017. provela procjenu rizika na licu mjesta kojom su obuhvaćene sve operativne i potporne aktivnosti Centra; primjećuje da je rezultat procjene rizika bio strateški interni revizijski plan Službe za unutarnju reviziju za razdoblje 2018. – 2020., koji je odobrio upravljački odbor;

20.  prima na znanje da je naknadnim provjerama o prethodnim preporukama revizije o upravljanju poslovnim kontinuitetom i revizije upravljanja radnim procesom prijevoda dokumenata zaključeno da su sve preporuke provedene učinkovito i na odgovarajući način;

Ostale primjedbe

21.  ponovno potvrđuje svoju snažnu predanost višejezičnosti Europske unije kao jednom od temeljnih preduvjeta za pravilno funkcioniranje demokratskog sustava Unije; ističe ulogu koju Centar ima u pružanju visokokvalitetnih usluga prijevoda i jezičnih usluga;

22.  sa zabrinutošću primjećuje da, prema izvješću Revizorskog suda, nekoliko agencija i tijela sve više koristi druga rješenja umjesto prevoditeljskih službi Centra, što znači da je kapacitet Centra slabo iskorišten, da postoji udvostručavanje sustava i da bi poslovni model i kontinuitet Centra mogli biti ugroženi; poziva Centar i Komisiju da anticipativno razmotri rješenja za taj problem te poboljšanja poslovnog modela Centra kako bi mogao ublažiti navedene rizike;

23.  žali zbog činjenice da je Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) 26. travnja 2018. odlučio raskinuti sporazume o prevođenju koje je sklopio s Centrom, unatoč svojoj pravnoj obvezi korištenja uslugama Centra, kako je predviđeno člankom 148. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća(14), kojom je uspostavljen EUIPO; prima na znanje sudski postupak koji je Centar pokrenuo pred Općim sudom 6. srpnja 2018.; poziva Centar da obavještava tijelo nadležno za davanje razrješnice o novostima u vezi s tim sudskim postupkom;

o
o   o

24.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 205.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 205.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 314, 7.12.1994., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 205.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 205.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 314, 7.12.1994., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 415, 5.12.2017., str. 1.
(14) Uredba (EU) br. 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP)
PDF 151kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) za financijsku godinu 2017. (2018/2178(DEC))
P8_TA(2019)0258A8-0119/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0068/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 337/75 od 10. veljače 1975. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja(5), a posebno njezin članak 12.a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/128 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 337/75(6),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0119/2019),

1.  daje razrješnicu direktorici Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktorici Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017. (2018/2178(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0068/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 337/75 od 10. veljače 1975. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja(12), a posebno njezin članak 12.a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/128 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 337/75(13),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0119/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktorici Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017. (2018/2178(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0119/2019),

A.  budući da je u skladu s njegovim izvještajem o prihodima i rashodima(15) konačni proračun Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja („Centar”) za financijsku godinu 2017. iznosio 17 869 389 EUR, što predstavlja neznatno smanjenje od 0,84 % u odnosu na 2016.; budući da se proračun Centra uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Centra za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Centra pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,95 %, što predstavlja neznatno smanjenje od 0,04 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 89,66 %, što predstavlja smanjenje od 4,89 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 52 767 EUR, što predstavlja 5,06 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to povećanje od 2,31 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da Centar primjenjuje uzorit sustav mjerenja uspješnosti koji obuhvaća ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti njegovih aktivnosti na razini projekta, aktivnosti i organizacije te druge mjere za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  cijeni to što Centar i dalje nastavlja raditi vrlo kvalitetno, pružajući istraživačke, analitičke i tehničke savjete kojima se doprinosi u razvoju europskih politika za cjeloživotno učenje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje te naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg osoblja i financijskih sredstava za provedbu njegovih zadaća,;

5.  pozdravlja usredotočenost Centra na razvoj kompetencija i vještina, posebno među niskokvalificiranim radnicima, kako bi se podupro cilj uključivanja na tržište rada preko strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, učenja kroz rad i naukovanja te njegove doprinose programu Erasmus +, novom programu vještina za Europu, Europassu i programu Panorama vještina koji je uspio doseći svoje primarne ciljne skupine, tvorce politika i stručnjake;

6.  pozdravlja inicijativu Centra za utvrđivanje novog radnog zadatka koji se odnosi na digitalizaciju i budućnost rada te također pozdravlja pokretanje nove mreže Centra CareersNet posvećene istraživanju i cjeloživotnom usmjeravanju i razvoju karijere;

7.  pozdravlja inicijativu Centra za jačanje svog rada na cjeloživotnom usmjeravanju i razvoju karijere uspostavljanjem mreže za istraživanje i suradnju u tom području te razvojem alata za integraciju informacija o tržištu rada u usmjeravanje;

8.  prima na znanje blisku suradnju Centra s Europskom zakladom za osposobljavanje i Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, koja je formalizirana u sporazumima o suradnji; sa zadovoljstvom primjećuje da su Centar i Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost potpisali sporazum o razini usluge koji im omogućuje da, uz ostale sinergije, dijele konferencijske prostorije i prostor za pohranu; naglašava u tom kontekstu da je Centar jedna od četiri agencije za socijalnu politiku; izražava razočaranje rezultatima koje je u tom pogledu postigla Međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije, s obzirom na to da nisu podneseni konkretni prijedlozi kako bi se spojile ili zajedno smjestile agencije s naglaskom na povezanim područjima politika; traži od Centra da surađuje s ostale tri agencije za socijalnu politiku kako bi istražili moguća spajanja;

9.  potvrđuje da Centar provodi mjere povezane s primjedbama i komentarima tijela nadležnog za davanje razrješnice u pogledu izvršenja proračuna za financijsku godinu 2016. kako bi se dodatno poboljšalo djelovanje Centra;

10.  napominje da je Centar u skladu s financijskim pravilima podvrgnut vanjskoj evaluaciji, koja obuhvaća razdoblje od 2013. do 2016.; napominje da je završno izvješće o evaluaciji trebalo biti zaprimljeno 2018.; poziva Centar da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatima te evaluacije;

Kadrovska politika

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. razina popunjenosti plana radnih mjesta iznosila 93,48 % i da je imenovano 86 dužnosnika i privremenih djelatnika od 92 privremena djelatnika i dužnosnika odobrena u okviru proračuna Unije (u odnosu na 94 odobrena radna mjesta u 2016.); također primjećuje da je 2017. za Centar radilo 26 ugovornih djelatnika i četvero upućenih nacionalnih stručnjaka;

12.  prima na znanje odlazak voditelja službe Centra za ljudske resurse u travnju 2017., kao i odlazak pravnog savjetnika Centra te dodatno radno opterećenje koje je zbog toga nastalo za preostalo osoblje; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja u tom pogledu;

13.  napominje da Centar ima politiku dostojanstva na radnom mjestu i da je 2017. organiziran obvezan sastanak o dostojanstvu na radnom mjestu i sprečavanju uznemiravanja, te su također ponuđene radionice i savjetovanja;

14.  sa žaljenjem na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da se dva postupka zapošljavanja na rukovodeće položaje smatraju nepravilnima; prima na znanje odgovor Centra u tom pogledu te očekuje da će se tom problemu pristupiti na odgovarajući način; apelira na Centar da o mjerama poduzetima kako bi se odgovorilo na to zapažanje obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

15.  sa žaljenjem napominje da nije uvijek u potpunosti osigurana transparentnost postupaka zapošljavanja; stoga pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi za slobodna radna mjesta objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) kako bi se povećao publicitet; prima na znanje odgovor Centra da već objavljuje neka radna mjesta u okviru EPSO-a i da bi se prevođenjem svih oglasa za radna mjesta na jezike Unije znatno povećali troškovi;

Javna nabava

16.  prema izvješću Revizorskog suda prima na znanje da Centar do kraja 2017. još uvijek nije koristio nijedan od alata koje je Komisija uspostavila s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prema izvješću Centra prima na znanje da je planirao provesti potrebne elektroničke mjere krajem 2018.; poziva Centar da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

Transparentnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

17.  prima na znanje postojeće mjere Centra i njegove trajne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; međutim, sa zabrinutošću ističe da Centar ne objavljuje životopise članova višeg rukovodstva na svojim internetskim stranicama te da više rukovodstvo Centra, njegovi interni stručnjaci i asistenti u skladu s politikom Centra o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa koja je na snazi od 2014. prijavljuju moguće sukobe interesa tek kad do njih dođe; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

18.  ponavlja svoj poziv Centru da objavljuje zapisnike sa sastanaka svog upravnog odbora;

19.  ponavlja da je potrebno hitno uspostaviti nezavisne mehanizme za otkrivanje, savjetovanje i upućivanje s dostatnim proračunskim sredstvima kako bi se pomoglo osobama koje pružaju informacije da odgovarajućim kanalima dostave informacije o mogućim nepravilnostima koje utječu na financijske interese Unije, pri čemu bi se štitila njihova povjerljivost i nudila potrebna potpora i savjeti u skladu s Prijedlogom direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (2018/0106 (COD)) o kojem se trenutačno vode međuinstitucijski pregovori;

Unutarnja revizija

20.  prima na znanje da je Služba za unutarnju reviziju provela reviziju internetskih usluga Centra s naglaskom na Europassu, Panorami vještina, Pregledu mobilnosti i internetskim stranicama Europskog kvalifikacijskog okvira, na temelju svojeg strateškog plana revizije za razdoblje od 2017. do 2019.; pozdravlja činjenicu da su dizajn i funkcioniranje sustava unutarnje kontrole Centra u vezi s tim instrumentima proglašeni djelotvornim i učinkovitim;

o
o   o

21.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(16) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 43.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 43.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 39, 13.2.1975., str. 1.
(6) SL L 30, 31.1.2019., str. 90.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 43.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 43.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 39, 13.2.1975., str. 1.
(13) SL L 30, 31.1.2019., str. 90.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 84, 17.3.2017., str. 1.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL)
PDF 153kWORD 50k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) za financijsku godinu 2017. (2018/2194(DEC))
P8_TA(2019)0259A8-0121/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0084/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP(5), a osobito njezin članak 20.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0121/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017. (2018/2194(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0084/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP(11), a osobito njezin članak 20.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0121/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017. (2018/2194(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0121/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (dalje u tekstu: Agencija) za financijsku godinu 2017. iznosio 10 524 359 EUR, što je povećanje od 2,26 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se cijeli proračun Agencije financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) naveo da je dobio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 97,09 %, što je povećanje od 1,14 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 84,02 %, što je povećanje od 5,17 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  izražava žaljenje zbog visoke stope ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017., što je iznosilo 189 154 EUR odnosno 12,81 % ukupnog prenesenog iznosa, a to predstavlja blago smanjenje od 1,44 % u odnosu na 2016. godinu;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija koristi ključne pokazatelje uspješnosti za mjerenje svojih aktivnosti osposobljavanja i njihova utjecaja, posebno razinu zadovoljstva sudionika, kako bi ocijenila dodanu vrijednost koja im se pruža njezinim aktivnostima, te pokazatelje uspješnosti kako bi poboljšala upravljanje proračunom;

4.  napominje da je izmijenjeni plan upravljanja Agencije u vezi s potrebnim pripremama za djelovanje u novom proširenom mandatu proveden po stopi od 83 %; napominje da je 93 % sudionika programâ osposobljavanja u Agenciji izjavilo da je barem zadovoljno osposobljavanjem i da je Agencija okončala uvođenje programa Partnerstva za osposobljavanje za borbu protiv terorizma između EU-a i zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike;

5.  sa zadovoljstvom napominje da Agencija usko surađuje s mrežom agencija za pravosuđe i unutarnje poslove odnosno devet agencija koje je čine; napominje da dijele programe osposobljavanja i zajedno organiziraju tečajeve;

6.  pozdravlja činjenicu da se Agencija obvezala postupiti u skladu s izvješćem Službe Komisije za unutarnju reviziju o procjeni potreba, planiranju i izradi proračuna u vezi s aktivnostima osposobljavanja Agencije; ističe koliko je važno da Agencija ispuni tu svoju obvezu;

7.  primjećuje da je u okviru petogodišnjeg periodičnog vanjskog pregleda okončanog u siječnju 2016. izdano 17 preporuka, za koje Agencija namjerava provesti sve korektivne mjere do kraja 2018. godine; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima radi ispunjavanja tih preporuka;

8.  žali zbog činjenice da je Agencija geografski smještena daleko od Europola, što dovodi u pitanje mogućnost pronalaženja sinergija s tom drugom agencijom specijaliziranom za pitanja policije; poziva Agenciju da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi izvješće u kojem se navode moguće prepreke u njegovim interakcijama s Europolom i mjere koje su poduzete i koje će se poduzeti da se ti izazovi prevladaju;

Kadrovska politika

9.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 96,77 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 30 privremenih djelatnika od 31 privremenog djelatnika odobrenog u okviru proračuna Unije (u odnosu na 28 odobrenih radnih mjesta 2016. godine); usto napominje da je 2017. za Agenciju radilo 16 ugovornih djelatnika i 6 upućenih nacionalnih stručnjaka;

10.  pozdravlja činjenicu da je Agencija nastavila s organiziranjem internetskih seminara kako bi se policijski službenici upoznali s informacijama i najboljom praksom u utvrđivanju i istrazi zločina iz mržnje i različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja te da je nudila obuku u cilju podizanja razine osviještenosti o izazovima s kojima se suočavanju romske zajednice i pripadnici zajednice LGBTI (kao što su prekomjerno i nedovoljno policijsko djelovanje te nepovjerenje prema pripadnicima policijskih snaga), kao i o načinu za rješavanje tih pitanja na razini kaznenog progona; poziva na daljnje pružanje obuke u području temeljnih prava i s tim povezanog podizanja razine osviještenosti policijskih snaga;

11.  poziva Agenciju da u svoj kurikulum i sve aktivnosti u okviru obuke dodatno uvrsti, gdje god je to moguće, i snažnu komponentu edukacije o borbi protiv radikalizacije, rasizma i diskriminacije; poziva Agenciju da razvije i posebnu obuku o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima;

12.  napominje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da Agencija omogućuje razmjenu informacija i predavanja te povjerljivo savjetovanje;

13.  napominje da je zbog preseljenja Agencije iz Ujedinjene Kraljevine u Mađarsku i znatno nižeg korekcijskog koeficijenta koji se primjenjuje na plaće osoblja povećana fluktuacija zaposlenih i da zemljopisna ravnoteža nije uvijek zajamčena jer je smanjen broj prijava iz ostalih država članica osim zemlje domaćina; sa zabrinutošću primjećuje da se s nekim zaposlenicima još vodi pravni spor u vezi s premještajem; napominje da je poduzet niz mjera za ublažavanje tog problema; sa zabrinutošću ističe da to može utjecati na kontinuitet poslovanja i sposobnost Agencije da provodi svoje aktivnosti; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja o tom pitanju;

14.  slaže se s Revizorskim sudom da bi objavljivanje oglasa o slobodnim radnim mjestima na internetskim stranicama Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) bilo korisno i relevantno jer objava od strane EPSO-a povećava transparentnost i javnu dostupnost informacija te građanima omogućuje da na jednom mjestu pronalaze sve oglase o slobodnim radnim mjestima koje objavljuju različite institucije i agencije Unije; stoga traži od Agencije da sve svoje oglase o slobodnim radnim mjestima objavljuje i na internetskim stranicama EPSO-a; poziva Europsku komisiju da razmotri mjere za smanjenje financijskog opterećenja za prevođenje oglasa za slobodna radna mjesta u agencijama, među ostalim sklapanjem ad hoc okvirnog sporazuma s Prevoditeljskim centrom za tijela Europske unije (CdT);

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju na internetskoj stranici EPSO-a kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Agencije o visokim troškovima prevođenja koji bi proizašli iz takve objave; nadalje prima na znanje namjeru Agencije da sva slobodna radna mjesta objavljuje na međuagencijskoj oglasnoj ploči s natječajima za posao koju je razvila mreža agencija EU-a;

Javna nabava

16.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije primijenila sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); napominje da je Agencija odgovorila da su u tijeku pripremna djelovanja za elektroničko podnošenje ponuda; poziva Agenciju da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom području;

17.  sa zabrinutošću napominje da je prosincu 2016. Agencija potpisala četverogodišnji okvirni ugovor vrijedan 1,6 milijuna EUR za angažiranje privremenog osoblja s jednim gospodarskim subjektom samo na temelju cijene, a da nije uzela u obzir kriterij kvalitete; prima na znanje odgovor Agencije, koja smatra da je kvaliteta obuhvaćena tehničkim specifikacijama i da je odluka o dodjeli samo jednog ugovora donesena na temelju prethodnog iskustva i nacionalnih posebnosti;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

18.  pozdravlja činjenicu da je Agencija 2017. usvojila izmijenjenu strategiju za borbu protiv prijevara; izražava žaljenje da Agencija do 31. prosinca 2017. nije uspostavila i primijenila interna pravila o zviždačima; no napominje da se očekuje da će se posebna interna pravila Agencije usvojiti do kraja 2018.; poziva Agenciju da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o njihovoj provedbi;

Ostale primjedbe

19.  naglašava da je zbog preseljenja Agencije u Budimpeštu 2014. i zbog izmjene njezina mandata 2016. godine došlo do promjene računovodstvenih postupaka Agencije koji nisu revalorizirani od 2013. godine; prima na znanje odgovor Agencije da je revalorizacija trenutačno predmet rasprave i planiranja u okviru Glavne uprave za proračun (DG BUDG);

20.  napominje da je Agencija u veljači 2017. dobila certifikat ISO 9001:2015 za svoj sustav upravljanja kako bi poboljšala i još više pokazala svoju posvećenost kvaliteti;

21.  sa zabrinutošću napominje da Agencija, za razliku od većine drugih agencija, nije provela sveobuhvatnu analizu vjerojatnog učinka odluke Ujedinjene Kraljevine da istupi iz Europske unije na njezinu organizaciju, rad i račune; iz odgovora Agencije konstatira da je neformalno ocijenjeno da su pripadajući rizici niski; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama za provođenje formalne analize za ublažavanje mogućih rizika;

22.  uviđa napore Agencije da osigura troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo radno okružje; ističe da Agencija ne posjeduje mehanizam za smanjenje emisija ugljika, ali potvrđuje da razmatra njegovo uvođenje, te da Agencija potiče osoblje na korištenje javnog prijevoza radi smanjenja emisija;

o
o   o

23.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 112.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 112.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 319, 4.12.2015., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 112.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 112.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 319, 4.12.2015., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 258, 8.8.2017., str. 4.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
PDF 156kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (sada Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa) (EASA) za financijsku godinu 2017. (2018/2189(DEC))
P8_TA(2019)0260A8-0120/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0079/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20- veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ(5), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91(6), a posebno njezin članak 121.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0120/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (sada Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa) za financijsku godinu 2017. (2018/2189(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0079/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20- veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ(12), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91(13), a posebno njezin članak 121.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0120/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (sada Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa) za financijsku godinu 2017. (2018/2189(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0120/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(15) Europske agencije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 191 611 843 EUR, što je smanjenje od 0,92 % u odnosu na 2016. godinu; budući da 34 870 000 EUR proračuna Agencije dolazi iz proračuna Unije, a 101 397 000 EUR su prihodi od naknada i pristojbi;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99 %, što je isti postotak kao 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 93,75 %, što je povećanje od 2,55 % u odnosu na 2016.;

2.  sa zabrinutošću napominje da je u izvješću Revizorskog suda i njegovim primjedbama iz prethodnih godina stalno prisutna napomena da, iako su 2016. godine aktivnosti koje financira taj sektor dovele do deficita od 7 600 000 EUR, proračunski saldo fluktuira tijekom godina i Agencija je akumulirala višak od 52 000 000 EUR u toj kategoriji aktivnosti; podsjeća da se Uredbom o osnivanju Agencije utvrđuje da bi naknade koje se ubiru od tog sektora trebale biti dostatne za pokrivanje troškova Agencije u vezi s aktivnostima certificiranja te nije predviđeno akumuliranje viška; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o aktualnim korektivnim mjerama i planovima za izbjegavanje takvog viška u budućnosti;

3.  na temelju navoda Agencije prima na znanje da ona planira izmijeniti i svoju Financijsku uredbu i Uredbu o pristojbama i naknadama(16) kako bi na bolji način formalizirala postupanje s akumuliranim viškom; na temelju navoda Agencije prima na znanje da je 2018. započela revizija te da je stupanje na snagu revidirane Uredbe Komisije o pristojbama i naknadama planirano za 1. siječnja 2020.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi te revizije, uključujući odredbe kojima se pojašnjava postupanje s eventualnim viškom;

Ukidanje prijenosa

4.  napominje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 239 829 EUR, što predstavlja 2,6% ukupnog prenesenog iznosa, i da je to smanjenje od 1,07 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

5.  prima na znanje da Agencija primjenjuje razne ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom te da redovito ocjenjuje relevantnost svojih pravila i normizacijskih postupaka;

6.  napominje da je 2017. Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva provela reviziju Agencije; sa zadovoljstvom ističe da, iako službeni rezultati još nisu objavljeni, prvi podaci upućuju na to da je Agencija među vodećim tijelima nadležnima za zrakoplovstvo u svijetu;

7.  svjestan je da je Agencija pokrenula Europsku platformu za stratešku koordinaciju i Europski centar za kibersigurnost u zrakoplovstvu te prvu fazu inicijative Data4Safety, kojoj je cilj podupirati europske tehnologije i vodeći tržišni položaj u civilnom zrakoplovstvu kako bi se poboljšalo europsko znanje i iskustvo u tehnologijama velikih količina podataka; napominje i da je potpisala sporazume s Francuskom, Njemačkom i Italijom o suradnji u području sigurnosti između civilnog i vojnog zrakoplovstva;

8.  napominje da je Uredba (EU) br. 2018/1139 stupila na snagu 11. rujna 2018., uključujući novi dio o bespilotnim letjelicama i novi mandat Agencije kojim se redefiniraju njezine nadležnosti; napominje, osim toga, da ta uredba omogućuje Agenciji da Komisiji predloži tehničko stručno znanje za regulaciju bespilotnih letjelica svih veličina, uključujući i malene;

9.  napominje da je 2017. godine u Agenciji došlo do znatnog povećanja u upravljanju projektima s namjenskim sredstvima, koja ukupno iznose 11 300 000 EUR (7 300 000 EUR 2016.); pozdravlja činjenicu da su ti projekti usmjereni na poboljšanje kapaciteta za reguliranje i nadzor nacionalnih i regionalnih tijela nadležnih za zrakoplovstvo diljem svijeta kao i na doprinos istraživačkim projektima za poboljšanje globalne zrakoplovne sigurnosti i promicanje standarda EU-a;

10.  potiče Komisiju i države članice da osiguraju potrebna sredstva za nove i povećane nadležnosti u vezi s, među ostalim, rizicima koje za civilno zrakoplovstvo predstavljaju zone sukoba, temama povezanim s okolišem te certifikacijom i registracijom bespilotnih zrakoplova;

11.  pozdravlja aktivnu ulogu Agencije u pozivu za podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020.; apelira na Agenciju da ostane aktivna u području istraživanja i razvoja;

12.  napominje da je Agencija provela svoju godišnju procjenu rizika u skladu s metodologijom osmišljenom za organizacije EU-a; napominje da se 2017. nije ostvario nijedan od prethodno utvrđenih potencijalnih rizika;

13.  sa zadovoljstvom napominje da Agencija dijeli resurse za zadaće koje se preklapaju s drugim agencijama, uključujući prije svega Europsku agenciju za sigurnost hrane, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, Europsku zakladu za osposobljavanje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, u području anketa, e-učenja i usluga u oblaku;

Kadrovska politika

14.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 100 % plana radnih mjesta, odnosno imenovano je 673 privremenih djelatnika od 678 privremenih djelatnika koji su odobreni (uključujući 5 subvencioniranih mjesta) u okviru proračuna Unije (u odnosu na 676 odobrenih radnih mjesta 2016.); napominje da zbog neusvajanja revidirane osnovne uredbe tih 5 subvencioniranih mjesta nije popunjeno 2017.; također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 80 ugovornih djelatnika i 18 upućenih nacionalnih stručnjaka;

15.  izražava žaljenje zbog rodne neravnoteže u višem rukovodstvu Agencije, u kojem su na svih 5 mjesta muškarci, a također su 25 od 29 članova upravnog odbora muškarci, a 4 žene; u tom pogledu traži od Komisije i država članica da pri predstavljanju kandidata za članove tog odbora uzmu u obzir važnost osiguravanja rodne ravnoteže; također traži od Agencije da poduzme mjere kako bi se zajamčila bolja rodna ravnoteža među njezinim višim rukovodstvom;

16.  napominje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da je Agencija organizirala informativna predavanja i omogućila povjerljivo savjetovanje;

17.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; shvaća da je radni jezik Agencije engleski i prima na znanje činjenicu da Agencija za objavu oglasa o slobodnim radnim mjestima koristi međuagencijsku oglasnu ploču s natječajima za posao, koju je uspostavila mreža agencija;

Javna nabava

18.  napominje, na temelju izvješća Revizorskog suda, da se Agencija za javnu nabavu informatičkih usluga odlučila za okvirne ugovore s tri ugovaratelja u kaskadnom sustavu u vrijednosti od 22 000 000 EUR; napominje da Revizorski sud smatra da se u takvim slučajevima za pojedinačne nabave mora provoditi natjecateljski postupak među odabranim ugovarateljima; pozdravlja odgovor Agencije da će u većoj mjeri voditi računa o ponovnom otvaranju natječaja kako bi se zajamčilo tržišno natjecanje; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetim radi ispunjavanja tih preporuka;

19.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da je Agencija do kraja 2017. koristila neke od alata koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava), ali ne e-račun; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o napretku postignutom u tom području;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

20.  prima na znanje da je Agencija 2017. preispitala postojeće postupke koji se odnose na njezinu „politiku o nepristranosti i neovisnosti: sprečavanje i ublažavanje sukoba interesa” kako bi se dovršetak, revizija i ažuriranje izjava o financijskim interesima proširili na sve članove osoblja; napominje da se, prema navodima Agencije, objava revizijskog izvješća Službe za unutarnju reviziju o sprečavanju i ublažavanju sukoba interesa očekuje u travnju 2019.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o sveobuhvatnoj reviziji postojećeg sustava za sprečavanje i ublažavanje sukoba interesa za razdoblje 2018./2019. i o provedbi preporuka Komisije; pozdravlja nove smjernice Agencije o zviždačima;

21.  napominje da Agencija 70 % prihoda ostvaruje od naknada; prima na znanje stajalište Agencije da činjenica da podnositelji zahtjeva plaćaju naknade ne znači nužno sukob interesa; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama koje poduzima za sprečavanje sukoba interesa u pogledu financiranja naknadama;

22.  pozdravlja daljnje korake poduzete kako bi se povećala transparentnost aktivnosti Agencije tako što se izvješćuje o sastancima koje osoblje Agencije održava s vanjskim dionicima te pozdravlja njihovu dostupnost na njezinoj internetskoj stranici;

23.  potiče Agenciju da zajamči neovisnost računovodstvenog službenika; prima na znanje da je upravni odbor Agencije nakon izvješća Revizorskog suda ispunio njegov zahtjev te da je od siječnja 2019. računovodstveni službenik u administrativnom smislu izravno odgovoran direktoru Agencije, a u operativnom smislu upravnom odboru; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

Unutarnje kontrole

24.  napominje da su službe za unutarnju reviziju 2017. provele procjenu rizika kako bi se podržao razvoj sljedećeg ciklusa revizija (2018. – 2020.);

25.  napominje da je Odjel za unutarnju reviziju 2017. proveo četiri postupka revizijskog jamstva kako bi se procijenilo poštuju li se relevantni propisi, jesu li ispunjeni ciljevi postupka te jesu li na odgovarajući način smanjeni ključni rizici; sa zadovoljstvom napominje da su sve revizije potvrdile razinu jamstva te da su izdane preporuke za dodatno poboljšanje bilo sustava kontrole bilo cjelokupne učinkovitosti postupaka; nadalje prima na znanje da su tijekom aktivnosti koje su uslijedile nakon revizija provedenih 2016. preostali rizici znatno smanjeni na prihvatljivu razinu i da su sve otvorene mjere provedene, a posljednja mjera trebala je biti dovršena sredinom 2018.;

26.  napominje da je godišnjom ocjenom standarda upravljanja Agencije, na temelju posljednje verzije ISO standarda i novog okvira unutarnje kontrole, zaključeno da je sustav upravljanja Agencije usklađen sa standardima upravljanja zahvaljujući stabilnom sustavu praćenja uspostavljenom na razinama upravljanja i obrade;

o
o   o

27.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(17) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 46.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 46.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 79, 19.3.2008., str. 1.
(6) SL L 212, 22.8.2018., str. 1.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 46.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 46.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 79, 19.3.2008., str. 1.
(13) SL L 212, 22.8.2018., str. 1.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 108, 22.3.2018., str. 229.
(16) Uredba Komisije (EU) br. 319/2014 оd 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007. (SL L 93, 28.3.2014., str. 58.).
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski potporni ured za azil (EASO)
PDF 163kWORD 57k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil (EASO) za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))
P8_TA(2019)0261A8-0123/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017., s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0098/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(5), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0123/2019),

1.  odgađa svoju Odluku o razrješnici izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil za izvršenje proračuna Ureda za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017., s odgovorom Ureda(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Ured treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0098/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil(11), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0123/2019),

1.  odgađa zaključenje poslovnih knjiga Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europskog potpornog ureda za azil, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. (2018/2208(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0123/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europskog potpornog ureda za azil („Ured”) za financijsku godinu 2017. njegov konačni proračun iznosio 86 795 482 EUR, što je povećanje od 32,78 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je povećanje povezano s novim dodatnim zadaćama kojima je proširen mandat Ureda; budući da od proračuna Ureda 75 376 000 EUR dolazi iz proračuna Unije, a preostali dio su doprinosi pridruženih zemalja i drugi prihodi;

B.  budući da Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog potpornog ureda za azil za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izražava razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Ureda pouzdana te ističe da je prikupio dovoljno revizijskih dokaza o zakonitosti i pravilnosti prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija; međutim, budući da je Revizorski sud izdao osnovu za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom, što znači da za plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. postoje značajne pogreške;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2016.

1.  podsjeća na odluku Europskog parlamenta od 24. listopada 2018.(14) o odbijanju davanja razrješnice izvršnom direktoru Ureda za financijsku godinu 2016.; u tom pogledu primjećuje korektivne mjere koje su u međuvremenu poduzeli upravni odbor Ureda i novi privremeni izvršni direktor; ipak ističe da je proračun za financijsku godinu 2017. proveden pod nadzorom prethodne uprave Ureda;

2.  podsjeća da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 20. studenog 2018. u Odboru Parlamenta za proračunski nadzor, na sjednici zatvorenoj za javnost, predstavio ishod svojih istraga;

3.  žali zbog nepravilnosti koje je utvrdio OLAF u pogledu kršenja postupaka javne nabave, zlouporabe sredstava EU-a, lošeg upravljanja, zlouporabe položaja u području ljudskih resursa, kršenja pravila o zaštiti podataka, uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja prema članovima osoblja; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku u provedbi mjera koje je predložio OLAF;

4.  uviđa glavne rizike koji proizlaze iz naravi aktivnosti Ureda i izvanrednih operativnih izazova koje je prouzročio priljev migranata 2015., 2016. i 2017. godine; međutim, izražava žaljenje zbog toga što ti rizici nisu otklonjeni čvrstom upravljačkom strukturom i učinkovitim nadzorom;

Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom za financijsku godinu 2017.

5.  sa žaljenjem napominje da su, prema izvješću Revizorskog suda, značajni i sustavni slučajevi neusklađenosti plaćanja s Financijskom uredbom Ureda i drugim važećim pravilima i odredbama, pri čemu je uglavnom riječ o plaćanjima u vezi s postupcima javne nabave i zapošljavanja; osim toga, žali zbog toga što sustavna priroda neusklađenosti svjedoči o neprimjerenom sustavu unutarnje kontrole; duboko žali zbog toga što pogreške u plaćanjima koja nisu u skladu s pravilima ukupno odgovaraju iznosu od najmanje 7,7 milijuna eura, odnosno 10,3 % ukupnih plaćanja Ureda izvršenih 2017.;

Upravljanje proračunom i financijama

6.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 96,88 %, što je pad od 2,25 % u odnosu na 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 92,03 %, što je povećanje od 5,79 % u odnosu na 2016.; napominje da je Ured iskoristio 29 % doprinosa pridruženih zemalja i 96 % bespovratnih sredstava za operativne rashode; poziva Ured da u cijelosti iskoristi ta sredstva;

7.  sa zabrinutošću primjećuje da Ured uvelike ovisi o dostatnim resursima, naročito o stručnjacima, koje države članice, u prvom redu Grčka i Italija, stavljaju na raspolaganje, kao što je Revizorski sud istaknuo u svojem tematskom izvješću br. 6/2017 „Odgovor EU-a na izbjegličku krizu: pristup na temelju žarišnih točaka”;

Ukidanje prijenosa

8.  žali zbog toga što je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 341 190 EUR, što predstavlja 11,68 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno povećanje od 0,82 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

9.  napominje da Ured ima aktivnu ulogu u mreži agencija za pravosuđe i unutarnje poslove, podupirući bližu suradnju i veće sinergije između agencija koje djeluju u tom području politike; nadalje primjećuje obnovljenu strategiju suradnje zajedničkog upravnog odbora Ureda i Frontexa za razdoblje 2017. – 2018. i trajni fokus na timove za potporu upravljanju migracijama u žarišnim točkama i razmjenu podataka;

10.  napominje da Ured koristi kvalitativne pokazatelje kao što su ključni pokazatelji uspješnosti kojima se dokazuje učinak potpore Ureda u provedbi Zajedničkog europskog sustava azila, kao i druge ključne pokazatelje za poboljšanje upravljanja proračunom;

Politika zapošljavanja

11.  sa zabrinutošću primjećuje da je 31. prosinca 2017. bilo popunjeno samo 80,65 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 125 privremenih djelatnika od 155 privremenih djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 91 odobreno radno mjesto u 2016.); napominje da je, osim toga, 2017. za Ured radilo 68 ugovorna djelatnika i 5 upućenih nacionalnih stručnjaka; napominje da u planu radnih mjesta nisu predviđena stalna radna mjesta i da Ured zapošljava privremeno osoblje i ugovorno osoblje te apelira na proračunsko tijelo da osigura mogućnost zapošljavanja stalnog osoblja;

12.  žali što se, prema izvješću Revizorskog suda, od kraja 2017. stanje ljudskih resursa u Uredu eksponencijalno pogoršalo: kad je riječ o upravi Ureda, od 10 mjesta voditelja jedinica bila su slobodna četiri, a od 27 mjesta voditelja sektora njih 18; potiče Ured da objavi oglase za sva neupražnjena radna mjesta; kad je riječ o administrativnom odjelu, osim toga napominje da su od 4 mjesta voditelja jedinica bila slobodna 3, a od 10 mjesta voditelja sektora njih 5; izražava ozbiljnu zabrinutost da to stvara znatne upravljačke izazove za Ured i predstavlja velik rizik za nastavak djelovanja Ureda na sadašnjoj razini; žali zbog toga što unatoč opetovanim pokušajima Ured nije uspio regrutirati ili zadržati dovoljno osoblja 2017.; potvrđuje na temelju odgovora Ureda da ulaže u zadovoljstvo osoblja i poduzima mjere kako bi smanjio fluktuaciju osoblja, kao što su uspostava fleksibilnih načina rada, također kako bi se nadoknadio nizak koeficijent ispravka plaće za Maltu; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o korektivnim mjerama poduzetim za ublažavanje tih rizika; poziva Ured da prednost da popunjavanju slobodnih radnih mjesta na srednjim rukovoditeljskim funkcijama, s visoko kvalificiranim stalnim osobljem, kako bi se osposobilo i drugo novo osoblje;

13.  primjećuje da su prema izvješću Revizorskog suda 2017. plaćanja u vezi s osobljem iznosila 13,5 milijuna EUR; žali zbog toga što je Revizorski sud otkrio ozbiljne nedostatke u četiri postupka zapošljavanja od njih 14 nad kojima je provedena revizija; ističe, kao primjer, da neki postupci zapošljavanja administrativnih službenika nisu odgovarali oglašenom razredu i da za jedan postupak Ured nije na odgovarajući način dokumentirao provjere prihvatljivosti kandidata;

14.  primjećuje veću prisutnost Ureda u Italiji 2017. zbog potrebe za daljnjom potporom u pogledu zapošljavanja mobilnih timova i službe za pomoć korisnicima u Rimu; prima na znanje otvaranje operativnog ureda u Nikoziji u prostorijama službe za azil i trajno postavljanje koordinatora za područje na terenu u Nikoziji u skladu s izmjenom posebnog plana potpore Cipru;

15.  napominje da je Ured pokrenuo interni postupak u vezi s prihvaćanjem odluke Komisije o politici zaštite ljudskog dostojanstva i sprečavanju uznemiravanja te da će uspostaviti mrežu povjerljivih savjetnika; poziva Ured da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi te politike;

Javna nabava

16.  primjećuje da se prema izvješću Suda broj postupaka javne nabave znatno povećao s 87 tijekom 2015. na 140 u 2017. te da se broj plaćanja povećao za 225 %, to jest s 2 578 u 2015. na 8 381 u 2017.; pozdravlja činjenicu da je Ured tijekom 2017. zabilježio znatan napredak u smanjenju omjera zakašnjelih plaćanja; napominje da se ukupni postotak kašnjenja u plaćanjima znatno smanjio sa 65 % u siječnju 2017. na 9,5 % u prosincu 2017. i da se taj pozitivni trend nastavlja i 2018., uz omjer kašnjenja u plaćanjima na ciljnoj razini od manje od 10 %;

17.  primjećuje da su prema izvješću Revizorskog suda 2017. plaćanja u vezi s privremenim uslugama iznosila 7,7 milijuna EUR; podsjeća da je Revizorski sud taj ugovor u svojoj reviziji za 2016. ocijenio nepravilnim; duboko žali zbog toga što je Ured 2017. ipak platio 4,8 milijuna EUR u okviru tog nepravilnog ugovora; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o korektivnim mjerama predviđenima u tom pogledu;

18.  napominje da je, prema izvješću Revizorskog suda, u okviru revizije za 2016. godinu jedan ugovor o pružanju usluga putovanja u vrijednosti od 4 milijuna eura ocijenjen nepravilnim; žali zbog toga što je Ured 2017. ipak platio 1,5 milijuna EUR u okviru tog nepravilnog ugovora; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o korektivnim mjerama predviđenima u tom pogledu;

19.  sa zabrinutošću primjećuje da, prema izvješću Revizorskog suda, Ured nije proveo odgovarajuću procjenu potreba i alternativnih rješenja prije sklapanja višemilijunskih ugovora u eurima koji se odnose na privremene usluge; nadalje, žali zbog toga što je praćenje ugovora bilo loše, što je Ured izložilo znatnim financijskim rizicima i rizicima za ugled; priznaje da Ured provodi unutarnju istragu o tom pitanju; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o ishodu istrage i o mjerama poduzetim za ublažavanje tih rizika;

20.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Ured poduzeo korake za jačanje sektora nabave dodavanjem iskusnog osoblja i dodatnog osoblja za podršku u sektoru nabave te da su poduzete i mjere za jačanje postupaka javne nabave, uključujući uvođenje sustavnih kontrola za svaku ponudu iznad 135 000 EUR od 1. siječnja 2018.;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

21.  potvrđuje da je Ured 2018. prema vlastitim navodima počeo s primjenom odluke Komisije u pogledu zviždača te je izradio praktični vodič za upravljanje sukobima interesa i njihovo sprječavanje, kao i pravila o zaštiti zviždača; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi tih mjera;

22.  sa zabrinutošću primjećuje da, premda Ured na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave o financijskim interesima i životopise članova upravnog odbora, on ne objavljuje izjave o financijskim interesima višeg rukovodstva; poziva Ured da objavi te dokumente koji nedostaju i obavijesti tijelo nadležno za izdavanje razrješnice o mjerama poduzetima u tom pogledu;

23.  sa zabrinutošću primjećuje da, prema izvješću Revizorskog suda, Uredu nedostaje odgovarajući postupak provjere pravnih usluga kojim bi se zajamčilo da se uslugama koristi jedino u svrhu zaštite Ureda, a ne interesa pojedinaca; žali zbog toga što postupci u vezi sa zaštitom od sukoba interesa nisu uvijek djelotvorni; prima na znanje iz odgovora Ureda da se nastavljaju unutarnje istrage o tom pitanju; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o ishodu tih istraga i o mjerama poduzetim za ublažavanje uključenih rizika;

Unutarnje kontrole

24.  žali zbog toga što tijekom 2017. nije bilo čvrste upravljačke strukture i djelotvornih unutarnjih kontrola kojima bi se ublažili operativni izazovi prouzročeni migracijskom krizom; sa zabrinutošću primjećuje da, prema izvješću Revizorskog suda, Upravni odbor nije uspostavio službu za unutarnju reviziju unutar Ureda niti su operacije u Grčkoj i Italiji bile obuhvaćene aktivnošću unutarnje revizije; žali zbog toga što je do kraja 2017. nadzor upravnog odbora nad financijskim upravljanjem bio ograničen;

25.  sa zabrinutošću primjećuje da je, prema izvješću Revizorskog suda, zbog nedostatka unutarnjih kontrola došlo do brojnih slučajeva znatne neusklađenosti u pogledu plaćanja za privremene usluge, rashoda za osoblje, plaćanja najma i povezanih radova, putnih troškova te drugih plaćanja;

26.  izražava žaljenje zbog toga što su 2017. zabilježeni kritični nedostaci unutarnje kontrole u 8 od ukupno 15 standarda unutarnje kontrole te zbog toga što su umjereni nedostaci utjecali na ostatak tih standarda; izražava zabrinutost zbog toga što Ured tijekom 2017. nije redovito pratio provedbu sustava unutarnje kontrole;

27.  napominje da je Komisija tijekom 2017. objavila revidirani skup standarda unutarnje kontrole koje je upravni odbor usvojio na svojem sastanku u studenom 2017.; napominje da su se ti novi standardi počeli primjenjivati 2018. i da je Ured uspostavio pokazatelje za praćenje provedbe novih standarda u odnosu na vremenski okvir; poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi novih standarda unutarnje kontrole;

Druge primjedbe

28.  unatoč tome, prima na znanje napore Ureda da na učinkovit i brz način ispravi nedostatke koje je utvrdio Revizorski sud; poziva Ured da redovito izvješćuje Europski parlament o napretku u pogledu učinkovitosti i provedbe tih mjera u rješavanju ključnih problema koje je utvrdio Revizorski sud; poziva Ured da podrobno obrazloži Europskom parlamentu razlike između trenutačno dostupnih sredstava, sredstava koja su programirana, ali koja još nisu dostupna, i sredstava koja još nisu programirana, ali su Uredu zaista potrebna za ispunjavanje njegovih zadaća;

29.  žali zbog toga što Ured nije objavio svoje godišnje izvješće o radu za 2017. do roka 1. srpnja 2018., kako je utvrđeno u Delegiranoj uredbi (EU) br. 1271/2013 оd 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (15); napominje da ga je odbor 10. siječnja 2019. usvojio izvješće;

30.  uviđa da je Komisija 4. svibnja 2016. predstavila prijedlog nove uredbe kojom bi se Ured pretvorio u punopravnu agenciju te da je, nakon rasprave o reformi Zajedničkog europskog sustava azila, predložila izmijenjenu uredbu 12. rujna 2018.;

31.  podsjeća na činjenicu da se Ured ubraja u tek nekoliko agencija Unije koje posluju na više lokacija; sa zabrinutošću primjećuje da je Ured sklopio ugovore o najmu na nekoliko lokacija a da prethodno nije proveo odgovarajuću analizu lokalnih tržišta; ističe, na primjer, da je Ured na Lezbosu prilagodio uredski prostor svojim potrebama i prihvatio ugovore o radovima u vrijednosti od 0,7 milijuna EUR, što je nekoliko puta više od godišnje vrijednosti ugovora o najmu te podrazumijeva financijske rizike od ulaganja znatnih iznosa u iznajmljene objekte; poziva Ured da preispita svoje ugovore o najmu i radovima te da nadležno tijelo za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za ublažavanje financijskih i operativnih rizika;

32.  napominje da je Ured izmijenio svoj ugovor o najmu u Malti i u drugoj polovici 2016. proširio svoj uredski prostor na dodatni dio zgrade u kojoj se nalazi; ističe da bi broj zaposlenih, kao posljedica povećanja odgovornosti i zadataka, trebao narasti na 500 do kraja 2020., čime bi došlo do značajne potražnje za više uredskog prostora; ponovno poziva Ured da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o očekivanim proračunskim posljedicama tog porasta i o mjerama planiranim za rješavanje potražnje; žali zbog činjenice da Ured 2017. nije uspio postići dogovor s poduzećem Transport Malta, najmodavcem, u pogledu najma dodatnih prostorija koje se nalaze unutar kompleksa jer je to izravno utjecalo na troškove najma i druge povezane troškove, kao što su održavanje zgrada i sigurnost zgrada; napominje da je ugovor o najmu potpisan 9. listopada 2018.;

33.  pozdravlja imenovanje novog privremenog izvršnog direktora koji je stupio na dužnost 6. lipnja 2018.; prima na znanje predanost nove uprave ambicioznim reformama te u tom pogledu srdačno pozdravlja Akcijski plan za upravljanje, koji je potvrdio upravni odbor, u kojem se predlaže skup mjerljivih ciljeva i rezultata za jačanje unutarnjeg upravljanja Uredom, ponovnu izgradnju unutarnjih kapaciteta i vraćanje povjerenja; poziva novu upravu da nastavi svoje odlučne i transparentne napore za razvoj odgovornije, pouzdanije i učinkovitije strukture upravljanja i s tim povezanih postupaka za Ured, podsjeća Ured da bude u potpunosti transparentan u postupcima unutar Ureda kako bi se obnovilo povjerenje i sigurnost među članovima osoblja; te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju događaja u vezi s provedbom novog akcijskog plana za upravljanje;

34.  sa zabrinutošću primjećuje da tijekom nekoliko godina nitko nije primijetio neprihvatljivo ponašanje bivšeg izvršnog direktora; žali zbog toga što to neprihvatljivo ponašanje nije ranije razotkriveno; žali zbog toga što tijela nadležna za praćenje nisu uočila razne nepravilnosti; poziva Komisiju da predloži mehanizam brze reakcije za tu vrstu prekršaja;

o
o   o

35.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(16) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 116.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 116.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 132, 29.5.2010., str. 11.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 116.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 116.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 132, 29.5.2010., str. 11.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 415, 5.12.2017., str. 36.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0406.
(15) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
PDF 153kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za financijsku godinu 2017. (2018/2202(DEC))
P8_TA(2019)0262A8-0124/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0092/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ(5), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0124/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za izvršenje proračuna Nadzornog tijela za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za financijsku godinu 2017. (2018/2202(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0092/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ(11), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0124/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za financijsku godinu 2017. (2018/2202(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0124/2019),

A.  budući da je prema Izvještaju o prihodima i rashodima(13) konačni proračun Europskog nadzornog tijela za bankarstvo („Nadzorno tijelo”) za financijsku godinu 2017. iznosio 38 419 554 EUR, što je povećanje od 5,28 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se Nadzorno tijelo financira iz doprinosa Unije (14 543 000 EUR, što odgovara udjelu od 38 %) i doprinosa nacionalnih nadzornih tijela država članica i promatrača (23 876 555 EUR, što odgovara udjelu od 62 %);

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela za financijsku godinu 2017. („Izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  primjećuje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 95,90 %, što je smanjenje od 0,85 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 87,27 %, što je smanjenje od 1,41 % u odnosu na prethodnu godinu;

2.  napominje da bi se, s obzirom na to da se djelovanje Nadzornog tijela sve više preusmjerava s regulatornih zadaća na provođenje i primjenu prava Unije, proračunski i ljudski resursi Nadzornog tijela trebali interno preraspodijeliti; naglašava, u tom pogledu, potrebu da se osigura odgovarajuća razina prioriteta u pogledu dodjele sredstava;

Ukidanje prijenosa

3.  sa zabrinutošću potvrđuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 76 566 EUR, što predstavlja 2,6 % ukupnog prenesenog iznosa i pokazuje primjetno smanjenje od 7,13 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da Nadzorno tijelo koristi četrnaest ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi ocijenilo rezultate svojih aktivnosti, u mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja Nadzornog tijela u pogledu kontrole tih rezultata, te kako bi poboljšalo upravljanje proračunom;

5.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Nadzorno tijelo isporučilo regulatorne proizvode u skladu sa svojim programom rada te da je postiglo sve ciljeve navedene u zahtjevima iz sklopljenih sporazuma o razini usluga;

6.  naglašava da bi Nadzorno tijelo trebalo ispunjavati zadaće i mandat koji su mu dodijelili Europski parlament i Vijeće, ostati u okviru mandata tih zadaća, te se pritom pobrinuti za to da se sve zadaće koje proizlaze iz regulatornog okvira koji su utvrdili Europski parlament i Vijeće provedu u cijelosti i u zadanim rokovima kako bi se postigla optimalna upotreba resursa i ostvarili ciljevi; poziva Nadzorno tijelo da se pobrine za odgovarajuće popratne mjere i provedbu preporuka Revizorskog suda;

7.  naglašava da Nadzorno tijelo pri provedbi svojeg mandata posebnu pozornost treba posvetiti poštovanju načela proporcionalnosti; naglašava da bi, posebno pri formuliranju mjera razine 2 i razine 3, trebalo posvetiti pozornost posebnim značajkama nacionalnih financijskih tržišta;

8.  primjećuje da su rezultati nedavnih ispitivanja otpornosti Nadzornog tijela na stres vrlo sporni; poziva Nadzorno tijelo, Europski odbor za sistemske rizike, Europsku središnju banku i Komisiju da pri definiranju ispitivanja otpornosti na stres primjenjuju dosljedne metodologije, scenarije i pretpostavke kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjeglo moguće narušavanje rezultata;

9.  napominje da je vanjska evaluacija triju europskih nadzornih tijela provedena 2017.; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima (od strane Nadzornog tijela) s ciljem rješavanja nedostataka na koje je ukazala vanjska evaluacija;

10.  ističe da je potrebno dodijeliti više sredstava za borbu protiv pranja novca u cilju izvršenja nadzornih funkcija Nadzornog tijela i istraga nacionalnih institucija; snažno potiče Nadzorno tijelo da se pobrine da nadležna tijela, kreditne i financijske institucije efektivno i dosljedno primjenjuju europsko zakonodavstvo u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma; traži od Nadzornog tijela da u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izradi zajedničke smjernice o integraciji rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetni nadzor; pozdravlja prijedlog Komisije da se nadzorne ovlasti Nadzornog tijela u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma prošire iz bankarskog sektora na financijski sektor u cjelini, čime bi Nadzorno tijelo preuzelo vodeću ulogu u relevantnim zadaćama i nadzornim ovlastima; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja donošenje politike o zviždačima i naglašava potrebu da nacionalna nadzorna tijela usvoje slične politike;

11.  traži od Nadzornog tijela da provede istragu o trgovinskim praksama dividendne arbitraže, kao što je Cum-Ex, kako bi se analizirale moguće prijetnje integritetu financijskih tržišta i nacionalnim proračunima, kako bi se utvrdila priroda i opseg aktera u tim praksama, kako bi se utvrdilo je li došlo do povreda nacionalnog prava ili prava Unije, kako bi se analizirale mjere koje su poduzela financijska nadzorna tijela u državama članicama i kako bi se mjerodavnim nadležnim tijelima dale odgovarajuće preporuke za reformu i poduzimanje mjera;

12.  pozdravlja činjenicu da Nadzorno tijelo dijeli prakse i obrasce s ESMA-om i EIOPA-om, s kojima održava redovite sastanke i tvori Zajednički odbor;

Kadrovska politika

13.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 100 % plana radnih mjesta, tj. odobrena su 134 privremena djelatnika u okviru proračuna Unije, (u odnosu na 127 odobrenih radnih mjesta 2016.); također napominje da je 2017. za Nadzorno tijelo radio 41 ugovorni djelatnik i 15 upućenih nacionalnih stručnjaka;

14.  napominje da je Nadzorno tijelo u travnju 2017. usvojilo oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja;

15.  podsjeća da će se zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije Nadzorno tijelo preseliti iz Londona u Pariz; sa zabrinutošću napominje da je to preseljenje utjecalo na zapošljavanje osoblja s obzirom na to da je 2017. zabilježen sve veći broj ostavki; potvrđuje da je Nadzorno tijelo objavilo deset oglasa o slobodnim radnim mjestima kako bi se utvrdio popis uspješnih kandidata koji će se koristiti za popunjavanje radnih mjesta upražnjenih zbog ostavki;

16.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se, zbog povećanja publiciteta, oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja, kao i na internetskoj stranici Nadzornog tijela;

Javna nabava

17.  sa zadovoljstvom primjećuje da Nadzorno tijelo sudjeluje u nekoliko međuinstitucionalnih postupaka javne nabave zajedno s glavnim upravama Komisije i drugim agencijama;

18.  sa zabrinutošću napominje da, prema izvješću Revizorskog suda, u četiri od pet revidiranih otvorenih postupaka javne nabave, postupak za utvrđivanje ekonomski najpovoljnijeg rješenja nije bio zadovoljavajući; primjećuje odgovor Nadzornog tijela i prima na znanje njegovo obrazloženje; poziva Nadzorno tijelo da pronađe uravnoteženiji pristup između kriterija kvalitete i cijene kako bi se poboljšala ekonomičnost njegove javne nabave;

19.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Nadzorno tijelo do kraja 2017. za sve svoje postupke još uvijek nije koristilo sve alate, koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje od Nadzornog tijela da je u kolovozu 2018. implementiralo elektroničko podnošenje ponuda; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuje o ostvarenome napretku u implementaciji preostalih alata;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

20.  prima na znanje mjere koje je Nadzorno tijelo već poduzelo i njegove stalne napore u pogledu osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; pozdravlja daljnje korake poduzete kako bi se transparentnost aktivnosti Nadzornog tijela povećala izvješćivanjem o sastancima koje osoblje Nadzornog tijela održava s vanjskim dionicima te pozdravlja njihovu dostupnost na njegovoj internetskoj stranici;

21.  sa zadovoljstvom napominje da je Nadzorno tijelo razvilo strategiju za borbu protiv prijevara za razdoblje 2015. – 2017.; napominje da se, prema procjeni rizika od prijevare koju je provelo Nadzorno tijelo, razina rizika kreće od niske do srednje, te da se za trinaest scenarija rizik smatra ozbiljnim ili čak značajnim; napominje da je cilj da se rizici ublaže unutarnjim kontrolama, sigurnosnim standardima u području informacijskih tehnologija i drugih mjerama predloženim nakon te evaluacije; poziva Nadzorno tijelo da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o novostima u tom području;

22.  smatra da pri obavljanju svojih zadaća, a posebno pri sastavljanju provedbenih mjera, Nadzorno tijelo mora redovito i iscrpno obavještavati Europski parlament i Vijeće o svojim aktivnostima; s obzirom na prirodu zadaća Nadzornog tijela, inzistira na obveznoj transparentnosti koju ono mora pokazivati ne samo u odnosu s Europskim parlamentom i Vijećem, već i prema građanima Unije;

Druge primjedbe

23.  naglašava da će se prihodi Nadzornog tijela smanjiti zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije te ističe potrebu za pronalaskom odgovarajućih aranžmana za njegovo financiranje, kojima bi se Nadzornom tijelu omogućilo da dosljedno, neovisno i učinkovito ispunjava svoj mandat;

24.  napominje da će se zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije sjedište Nadzornog tijela preseliti u Pariz (Francuska) početkom 2019.; napominje da financijski izvještaji Nadzornog tijela uključuju rezervacije za povezane troškove u iznosu od 6,7 milijuna EUR i da je u njima prikazano 11,2 milijuna EUR preostalih budućih ugovornih plaćanja predviđenih za uredske prostorije u Londonu; napominje da troškovi za zgrade među ostalim uključuju nastavak plaćanja najamnine i režija za zgrade za londonske urede do prekida najma krajem 2020., a Nadzorno tijelo namjerava nadoknaditi te troškove kapitalizacijom razdoblja besplatnog najma koje je omogućio najmodavac te korištenjem doprinosa francuske vlade kako bi se osiguralo da Nadzorno tijelo tijekom 2019. i 2020. plaća najam i režije za samo jedan ured;

o
o   o

25.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 51.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 51.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 51.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 51.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 108, 22.3.2018., str. 248.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
PDF 150kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) za financijsku godinu 2017. (2018/2191(DEC))
P8_TA(2019)0263A8-0134/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0081/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti(5), a posebno njezin članak 23.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0134/2019),

1.  daje razrješnicu direktorici Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktorici Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017. (2018/2191(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0081/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti(11), a posebno njezin članak 23.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0134/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktorici Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017. (2018/2191(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0134/2019),

A.  budući da je, prema njegovu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti(dalje u tekstu: Centar) za financijsku godinu 2017. iznosio 58 042 653 EUR, što je blago povećanje od 0,35 % u odnosu na 2016. godinu; budući da 97,80 % proračuna Centra proizlazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,78 %, što je povećanje od 1,76 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 81,71 %, što je povećanje od 2,45 % u odnosu na prethodnu godinu;

2.  podsjeća na to da Centar, kao agencija Unije, ima proračun u eurima; međutim, s obzirom na to da se njegovo sjedište nalazi izvan europodručja (u Švedskoj), mnogi su njegovi rashodi u švedskim krunama; štoviše, Centar je izložen fluktuacijama deviznog tečaja jer, osim što ima bankovne račune u švedskim krunama, također izvršava određene transakcije u drugim stranim valutama;

Ukidanje prijenosa

3.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 953 754 EUR, što predstavlja 8,73 % ukupnog prenesenog iznosa, i da to predstavlja smanjenje od 3,11 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom napominje da Centar upotrebljava nekoliko ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se ocijenila dodana vrijednost njegovih aktivnosti, kao i popis ključnih pokazatelja uspješnosti iz radnog dokumenta službi Komisije od 13. ožujka 2015.(14) kako bi se poboljšalo njegovo upravljanje proračunom;

5.  prima na znanje da je Centar dovršio plan za reorganizaciju svojih sustava za nadzor bolesti, objavio evaluacije o novim zdravstvenim prijetnjama u Uniji i nastavio podupirati praćenje kapaciteta mikrobioloških laboratorija u Uniji;

6.  ponavlja da je zadaća Centra utvrditi i procijeniti postojeće i nove prijetnje prenosivih bolesti za zdravlje ljudi te izvještavati o njima; naglašava da je 2017. Centar odgovorio na 59 formalnih znanstvenih zahtjeva, od kojih 35 iz Parlamenta, te objavio ukupno 210 izvješća (u usporedbi s njih 158 2016. godine), uključujući 38 brzih procjena rizika povezanih s novim prijetnjama bolesti u Europi i 78 izvješća o nadzoru;

7.  napominje da je Centar pokrenuo projekt EPHESUS, namijenjen za ocjenjivanje sustava za nadzor zaraznih bolesti u sektoru javnog zdravstva u Uniji/EGP-u, te je započeo s evaluacijom svojih programa povezanih s bolestima;

8.  pozdravlja činjenicu da je Centar kao prioritet odredio aktivnosti kojima se želi riješiti problem opasnosti koja se javlja zbog stvaranja otpornosti na antimikrobna sredstva i povećanja otpora prema cijepljenju u Uniji;

9.  sa zadovoljstvom napominje da Centar dijeli najbolju praksu i redovito surađuje s drugim agencijama, posebno s Europskom agencijom za sigurnost hrane, Europskom agencijom za lijekove i Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama; nadalje prima na znanje da Centar sudjeluje u međuinstitucijskim postupcima javne nabave koje organiziraju druge agencije; naglašava da bi Centar i dalje trebao promicati suradnju s drugim agencijama Unije i međunarodnim organizacijama te poticati dijalog s dionicima i građanima;

10.  prima na znanje da će se u razdoblju 2018. – 2019. provesti vanjska evaluacija za razdoblje 2013. – 2017.; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnica obavještava o rezultatima;

Politika zapošljavanja

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 91,21 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 166 privremenih djelatnika od 182 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 186 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također primjećuje da je 2017. za Centar radilo 97 ugovornih djelatnika i troje upućenih nacionalnih stručnjaka;

12.  napominje da je Centar donio politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da Centar nudi povjerljivo savjetovanje kao i tečajeve za osposobljavanje; napominje da je 2017. bilo dva slučaja uznemiravanja koji su prijavljeni i nad kojima se provela istraga;

Javna nabava

13.  prima na znanje da je korištenje elektroničkih radnih postupaka za javnu nabavu, na temelju aplikacije Glavne uprave Komisije za informatiku e-PRIOR, uz poboljšanja u praćenju nabave, poboljšalo postupke javne nabave Centra; nadalje prima na znanje da je Centar 2017. dovršio 316 postupaka javne nabave;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

14.  prima na znanje da su izjava direktorice Centra o financijskim interesima i njegov životopis objavljeni na internetskim stranicama Centra; sa zabrinutošću napominje da nedostaju neke izjave o financijskim interesima i životopisi članova upravnog odbora i savjetodavnog foruma; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

15.  prima na znanje postojeće mjere Centra i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; napominje da je, prema navodima Centra, Europski ured za borbu protiv prijevara 2017. zaključio jedan slučaj „zviždača” bez daljnjeg postupanja; napominje da je 2017. utvrđeno i dodatno istraženo šest potencijalnih slučajeva sukoba interesa, od kojih je utvrđen jedan sukob interesa, zbog čega je od jedne osobe zatraženo da se suzdrži od rasprave o određenoj točki dnevnog reda;

Unutarnje kontrole

16.  sa zabrinutošću napominje da je 2017. došlo do 26 slučajeva zaobilaženja kontrole i odstupanja od uspostavljenih procesa i postupaka, što je 14 slučajeva manje nego 2016.; prima na znanje da je usvojen akcijski plan za smanjenje broja takvih zaobilaženja i odstupanja; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o rezultatima korektivnih mjera u tom pogledu;

17.  primjećuje da je, osim internog postupka u vezi sa sastancima s farmaceutskom industrijom, u razvoju i unutarnji postupak za sklapanje memoranduma o razumijevanju i sporazuma o suradnji s trećim stranama; poziva Centar da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

Druge primjedbe

18.  napominje da je Centar u srpnju 2016. potpisao novi ugovor o najmu novih poslovnih prostora, koji je stupio na snagu krajem veljače 2018. i da novi ugovor o najmu vrijedi 15 godina; prima na znanje da se Centar u travnju 2018. preselio u nove prostorije;

o
o   o

19.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 128.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 128.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 142, 30.4.2004., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 128.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 128.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 142, 30.4.2004., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 108, 22.3.2018., str. 213.
(14) Radni dokument službi Komisije od 13. ožujka 2015., „Smjernice o ključnim pokazateljima uspješnosti za direktore decentraliziranih agencija EU-a”, SWD(2015)0062.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za kemikalije (ECHA)
PDF 154kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kemikalije (ECHA) za financijsku godinu 2017. (2018/2198(DEC))
P8_TA(2019)0264A8-0125/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0088/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ(5), a posebno njezin članak 97.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0125/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za kemikalije za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za kemikalije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017. (2018/2198(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0088/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ(11), a posebno njezin članak 97.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0125/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za kemikalije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017. (2018/2198(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kemikalije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0125/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europske agencije za kemikalije („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 110 530 554 EUR, što je neznatno smanjenje od 0,28 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je Agencija primila subvencije Unije u iznosu od 69 340 298 EUR (62,7 % ukupnog proračuna); budući da ostatak proračuna Agencije dolazi od prihoda od naknada i pristojbi;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) naveo da je dobio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  prima na znanje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 98 %, što je povećanje od 1 % u odnosu na 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 87 %, što je povećanje od 1 % u odnosu na 2016.;

2.  napominje da se Agencija djelomično financira samostalno te prima naknadu od svakog trgovačkog društva koje zatraži registraciju kemikalija, kako je propisano Uredbom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH); napominje da naknade koje se primjenjuju ovise o veličini trgovačkog društva i broju registriranih kemikalija; prema izvješću Suda, otkako su se 2009. počele obavljati prve registracije otprilike 30 % društava navelo je u svojim zahtjevima da pripadaju kategorijama mikropoduzeća tj. malih ili srednjih poduzeća; međutim, sa zabrinutošću napominje da je Agencija zahvaljujući svom učinkovitom sustavu ex post provjera utvrdila da je otprilike 55 % mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća netočnu navelo svoju kategoriju, zbog čega su im obračunate manje naknade; podržava mjere koje je Agencija poduzela u pogledu ispostave računa s ispravcima naknada u vrijednosti od 16,4 milijuna EUR; nadalje, potiče nacionalna provedbena tijela da poboljšaju sustave provjere veličina koje su prijavila trgovačka društva te da u potpunosti i učinkovito provedu okvir za Strategije i minimalne kriterije za izvršenje propisa o kemikalijama; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o svojim naporima i postignutim rezultatima, da smanji znatne zaostatke u provjerama i da provede ispravke naknada;

3.  svjestan je da provjera pravilnosti prihoda od naknada predstavlja izazov za Agenciju, posebno s obzirom na znatna smanjenja naknada predviđena zakonom za mala i srednja poduzeća; u tom pogledu pozdravlja proaktivan pristup Agencije, ali podsjeća na to da financijska ex post provjera veličine svakog subjekta upisanog u registar nije navedena u zakonodavstvu kao osnovna zadaća Agencije te da Agencija nema dovoljno osoblja za takav rad; poziva Komisiju da osigura da Agencija ima dostatna sredstva kako bi se pravovremeno zajamčila učinkovita i proporcionalna provjera njezina prihoda od naknada;

4.  sa zabrinutošću napominje da se prema izvješću Suda očekuje, budući da treći i zadnji rok za registraciju kemikalija u skladu s Uredbom REACH ističe 2018., da će se od 2019. prihodi od naknada i pristojbi smanjiti te da će Agencija za financiranje svojih operacija u većoj mjeri ovisiti o subvencijama iz proračuna EU-a; međutim, prima na znanje odgovor Agencije u kojem je navela da je Komisiji iznijela alternativne prijedloge te da se Komisija obvezala da će procijeniti alternativne načine za osiguranje financiranja Agencije; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice redovito obavještava o novostima u tom području;

5.  napominje da se iznos naknada koje plaća industrija znatno razlikuje od godine do godine, što otežava planiranje proračuna, kao i da se naknade koje su uplaćene na temelju određene uredbe mogu upotrijebiti samo u tom dijelu proračuna Agencije, što može dovesti do viška u jednom dijelu proračuna i deficita u drugim dijelovima; traži od Komisije da predloži mjere kojima bi se osiguralo uravnoteženije financiranje aktivnosti povezanih sa svim uredbama koje provodi Agencija;

Ukidanje prijenosa

6.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 364 031 EUR, što predstavlja 2,64 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno smanjenje od 5,23 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

7.  prima na znanje da se Agencija koristi ključnim pokazateljima uspješnosti te da je uvela nove pokazatelje uspješnosti i poboljšala ključne pokazatelje uspješnosti za radno opterećenje kako bi se poboljšao nadzor svake aktivnosti u pogledu ostvarenja, resursa, uspješnosti i učinkovitosti; napominje da Agencija upotrebljava određene stope izvršenja proračuna kao glavne ključne pokazatelje uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom; poziva Agenciju da razvija ključne pokazatelje uspješnosti koji su više usmjereni na ishod i učinak kojima se u reviziji ukupnog sustava upravljanja rezultatima procjenjuje dodana vrijednost aktivnosti Agencije; poziva Agenciju da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

8.  potvrđuje da je Agencija unatoč rizicima i ograničenjima u nekim područjima postigla 70 od 79 ciljeva u pogledu ključnih pokazatelja uspješnosti te da je nastavila povoditi mjere za poboljšanje u pogledu zahtjeva za odobrenje kao i svoju integriranu regulatornu strategiju;

9.  podsjeća na to da je Agencija konsolidirani subjekt u skladu s člankom 185. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14) („Financijska uredba”) i da predstavlja pokretačku silu među regulatornim tijelima kada je riječ o izvršenju zakonodavstva Unije o kemikalijama u korist zdravlja ljudi i okoliša, kao i u svrhu inovacija i konkurentnosti; napominje da Agencija pomaže poduzećima pri usklađivanju sa zakonodavstvom, promiče sigurnu uporabu kemikalija, pruža informacije o njima i bavi se kemikalijama koje izazivaju zabrinutost;

10.  prima na znanje da je 2017. zaprimljeno oko 15 900 registracijskih dosjea (od kojih je 8500 iziskivalo naknade), što je porast od 48,6 % u odnosu na 2016.; ističe da je to povećanje aktivnosti registracije izravno povezano s posljednjim rokom za registraciju Uredbe REACH od 1. lipnja 2018.;

11.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija svoju službu za unutarnju reviziju dijeli s Europskom agencijom za globalne navigacijske satelitske sustave te da blisko surađuje s drugim agencijama, uključujući dijeljenje usluga, pod okriljem međuagencijske mreže i preko memoranduma o razumijevanju, sklopljenog s više agencija;

12.  prema izvješću Revizorskog suda, za razliku od većine drugih agencija, u Uredbi o osnivanju Agencije ne postoji izričiti zahtjev za periodičnim vanjskim evaluacijama njezinih aktivnosti, koje su ključni elementi za procjenu uspješnosti; potiče Agenciju da provede vanjsku evaluaciju barem svakih pet godina;

Kadrovska politika

13.  napominje da je 31. prosinca 2017. stopa izvršenja plana radnih mjesta iznosila 96,52 %, tj. da je od 460 privremenih djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 455 odobrenih radnih mjesta 2016. godine) imenovano njih 444; također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 119 ugovornih djelatnika i 8 upućenih nacionalnih stručnjaka;

14.  napominje da Agencija provodi politiku protiv uznemiravanja i raspolaže odgovarajućim smjernicama; potvrđuje da je Agencija na tu temu organizirala osposobljavanje i omogućila povjerljiva savjetovanja;

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) kako bi se povećao publicitet; prima na znanje prijedlog Agencije da EPSO promiče međuagencijsku oglasnu ploču s natječajima za posao koju je razvila mreža agencija EU-a;

16.  napominje da, iako je rok za registraciju u 2018. bio krajnji regulatorni rok za tvari koje su u postupnom uvođenju iz Uredbe REACH, očekuje se da će se tijekom preostalog razdoblja te strategije aktivnosti registracije Agencije ostati na visokoj razini; nadalje, napominje da je Agencija, nakon strateške analize svojeg budućeg smjera, utvrdila određena postojeća područja djelovanja koja bi trebala rasti i niz mogućih novih zadaća koje bi Agencija mogla preuzeti; ističe da treba izbjegavati podkapacitiranost osoblja;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

17.  prema navodima Agencije njezini proračunski prihodi od naknada za 2017. godinu predstavljaju 35 % ukupnog prihoda; prima na znanje uzorni sustav Agencije za praćenje i sprečavanje svih sukoba interesa te njezino stajalište zbog poduzetih mjera da ne postoji opasnost od takvih sukoba jer je namjera naknada pokriti troškove, dok se neovisnost osigurava redovitim procjenama osoblja Agencije koji sudjeluju u oblikovanju mišljenja; napominje da će Agencija prihvatiti rješenje prema kojem bi Komisija naplaćivala naknade u ime Agencije, čime bi se olakšalo financijsko poslovanje Agencije i smanjili rizici od manjka sredstava;

18.  uviđa postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti i zaštite zviždača; prema navodima Agencije, svi su sastanci njezinog višeg rukovodstva s interesnim skupinama zabilježeni i objavljuju na njezinim internetskim stranicama u cilju osiguranja potpune transparentnosti;

Unutarnja revizija

19.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije (IAS) 2016. provela procjenu rizika i pripremila strateški plan revizije za razdoblje od 2018. do 2020. te u listopadu 2017. održala preliminarne razgovore u vezi s revizijom o sukobu interesa i etici; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o ishodu te revizije i pojedinim mjerama koje su poduzete na temelju preporuka;

Druge primjedbe

20.  napominje da je Agencija odabrala novu zgradu i potpisala ugovor o najmu 2017. godine te planira preseljenje u nove prostorije u Helsinkiju u siječnju 2020.; napominje da je to preseljenje posljedica djelomične neispravnosti sadašnje zgrade, posebno u pogledu problema s kvalitetom zraka u sadašnjim prostorima;

o
o   o

21.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 56.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 56.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 56.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 56.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 415, 5.12.2017., str. 12.
(14) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za okoliš (EEA) 1.
PDF 158kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za okoliš (EEA) za financijsku godinu 2017. (2018/2182(DEC))
P8_TA(2019)0265A8-0127/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017. s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 - C8-0072/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš(5), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0127/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za okoliš za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za okoliš, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zatvaranju računa Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017. (2018/2182(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017. s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 - C8-0072/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš(11), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0127/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za okoliš, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017. (2018/2182(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0127/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europske agencije za okoliš („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 70 430 306 EUR, što je znatno povećanje od 39,44 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je povećanje povezano s budućom ulogom Agencije i novim zadaćama koje su joj dodijeljene; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije (59,19 %) i doprinosa na temelju posebnih sporazuma, osobito programa Copernicus i Europskih programa biomonitoringa ljudi (40,80 %);

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za okoliš za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdani te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,97 %, što je isti postotak kao 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 89,04 %, što je malo smanjenje od 0,78 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  izražava žaljenje zbog visoke razine ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. u iznosu od 443 566 EUR, što predstavlja 10,55 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno znatno povećanje od 5,16 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  napominje da se Agencija koristi određenim ključnim pokazateljima uspješnosti kako bi se procijenila dodana vrijednost njezinih aktivnosti i da je Agencija 2017. poboljšala svoje upravljanje kvalitetom razvojem sveobuhvatne strukture za upravljanje uspješnošću, u kojoj se utvrđuju ključni pokazatelji uspješnosti za razdoblje 2019. – 2021.; nadalje napominje da Agencija koristi uravnoteženi pregled stanja za mjerenje svoga napretka u upravljanju proračunom;

4.  potvrđuje da je Agencija, prema navodima njezina upravnog odbora, ostvarila zadovoljavajuće rezultate u vezi s ciljevima utvrđenim u godišnjem programu rada za 2017.; napominje, međutim, da se određene aktivnosti nisu mogle u potpunosti provesti zbog niza okolnosti, kao što su ograničeni broj zaposlenika ili zakašnjela dostava ulaznih podataka; potvrđuje da je Agencija nastavila učinkovitu suradnju sa svojom Europskom informacijskom i promatračkom mrežom za okoliš (Eionet) te da je, osim toga, nastavila sudjelovati u Zajednici znanja o okolišu, na seminarima Zajedničkog znanstvenog odbora EGP-a o prioritetnim područjima EGP-a i Akademiji EGP-a; ustraje u tome da će sposobnost Agencije da pruži odgovor na razvoj politika ovisiti o budućoj razini dodijeljenih sredstava ili o ukidanju nekih trenutačnih zadaća;

5.  sa zabrinutošću primjećuje da Agencija u vezi sa zadaćama koje se preklapaju ne dijeli resurse s drugim agencijama sličnih aktivnosti; međutim, prima na znanje od Agencije da stalno surađuje s Komisijom kako bi se utvrdila i dogovorila podjela zadaća s odgovarajućim službama Komisije (npr. Glavna uprava za okoliš, Glavna uprava za klimatsku politiku, Zajednički istraživački centar i Eurostat); poziva Agenciju da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

6.  napominje da je Komisija 2016. započela vanjsku evaluaciju Agencije i Eioneta; poziva Agenciju da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatima te evaluacije;

7.  pohvaljuje kvalitetu publikacija koje je Agencija objavila 2017., primjerice izvješća o „klimatskim promjenama, učincima te ugroženosti okoliša u Europi”, Indeksa kvalitete zraka u Europi i Izvješća o ekološkim pokazateljima za 2017.;

Politika zapošljavanja

8.  potvrđuje da je 31. prosinca 2017. razina popunjenosti plana radnih mjesta iznosila 99,21 % i da je imenovano 126 dužnosnika ili privremenih djelatnika od 127 odobrenih mjesta u okviru proračuna Unije (u odnosu na 130 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također napominje da je 2017. za Agenciju radilo 66 ugovornih djelatnika i 20 upućenih nacionalnih stručnjaka;

9.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima višeg rukovodstva Agencije s obzirom na to da su 7 od 8 njegovih članova muškarci, a jedna je žena; traži od Agencije da poduzme mjere kako bi se zajamčila bolja rodna ravnoteža među njezinim višim rukovodstvom;

10.  napominje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; potvrđuje da nudi tečajeve e-učenja i poziva na iskazivanje interesa među članovima osoblja za funkcije povjerljivih savjetnika;

11.  sa zabrinutošću primjećuje iz izvješća Revizorskog suda da je u postupcima zapošljavanja u organizaciji Agencije istaknuto nekoliko nedostataka, što je dovelo do manjka transparentnosti i mogućeg nejednakog postupanja prema kandidatima; prima na znanje iz odgovora Agencije da ona planira razviti svoje postupke zapošljavanja u svjetlu utvrđenih nedostataka; poziva Agenciju da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

12.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Agencije o troškovima prevođenja; priznaje, nadalje, namjeru Agencije da sva slobodna radna mjesta objavljuje na međuagencijskoj oglasnoj ploči s natječajima za posao koju je razvila mreža agencija;

Javna nabava

13.  sa zabrinutošću prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da su određeni nedostaci utvrđeni u nekoliko postupaka javne nabave, uključujući činjenicu da u specifikacijama natječaja kojima se Agencija koristi za različite pozive na podnošenje ponuda nisu navedeni nikakvi minimalni uvjeti za kriterije za odabir u pogledu gospodarske i financijske sposobnosti; prima na znanje odgovor Agencije da su ti uvjeti izmijenjeni tijekom 2017. godine;

14.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije koristila sve alate koje je uspostavila Komisija u cilju uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje iz odgovora Agencije da je Agencija uvela elektroničko izdavanje računa i elektroničko nadmetanje za određene postupke te da je u tijeku njihovo proširenje na sve postupke; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o napretku postignutom u tom području;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

15.  uviđa postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i upravljanja njima te zaštite zviždača;

16.  prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati izvršnom direktoru i upravnom odboru Agencije; prima na znanje iz odgovora Agencije da ona smatra da je već zajamčena funkcionalna neovisnost računovodstvenog službenika;

Unutarnje kontrole

17.  prima na znanje da je, prema reviziji Službe Komisije za unutarnju reviziju iz 2015. od koje su neke preporuke još uvijek otvorene, Agencija trebala provesti okvir za upravljanje podacima i informacijama u svom svakodnevnom radu te ažurirati i provesti strategiju informacijske tehnologije koja bi trebala biti u skladu s novim informacijskim tehnologijama, kao i novim višegodišnjim radnim programom; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

18.  napominje da je upravni odbor pokrenuo reviziju dvaju upravljačkih tijela Agencije koja bi trebala biti okončana do kraja 2018.;

Druge primjedbe

19.  napominje da se upravni odbor Agencije slaže s predloženom budućom ulogom Agencije i Eioneta u vezi s „upravljanjem energetskom unijom”, „praćenjem emisija CO2 iz teških teretnih vozila i izvješćivanjem o njima” kao i „mjerama za pojednostavnjenje izvješćivanja o okolišu” koje je izradila Komisija te pozdravlja prijedlog Komisije da se Agenciji dodijele dodatni resursi u obliku ugovornih djelatnika i sredstva za njezine predložene nove zadaće;

o
o   o

20.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 103.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 103.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 126, 21.5.2009., str. 13.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 103.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 103.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 126, 21.5.2009., str. 13.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 360, 24.10.2017., str. 1.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA)
PDF 147kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA) za financijsku godinu 2017. (2018/2197(DEC))
P8_TA(2019)0266A8-0133/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017. s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0087/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 768/2005 od 26. travnja 2005. o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku(5), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ribarstvo (A8-0133/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za kontrolu ribarstva za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za kontrolu ribarstva, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017. (2018/2197(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0087/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 768/2005 od 26. travnja 2005. o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku(11), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ribarstvo (A8-0133/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017.,

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za kontrolu ribarstva, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017. (2018/2197(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za kontrolu ribarstva za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ribarstvo (A8-0133/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europske agencije za kontrolu ribarstva („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 17 113 000 EUR, što je povećanje od 71,70 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je povećanje uglavnom povezano s glavom III. (operativni proračun), uz povećanje od 295 % u cilju dodatnog zakupa sredstava od strane Agencije (nova funkcija europske obalne straže); budući da cijeli proračun Agencije dolazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije za financijsku godinu 2017. vjerodostojna te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne,

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 98,9 %, što je smanjenje od 0,7 % u odnosu na 2016.; napominje sa žaljenjem da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 73,8 %, što je smanjenje od 14,7 % u usporedbi s 2016.;

Ukidanje prijenosa

2.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 53 595 EUR, što predstavlja 5,22 % ukupnog prenesenog iznosa, što je povećanje od 0,5 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija primjenjuje nekoliko ključnih pokazatelja uspješnosti za podršku svojim višegodišnjim strateškim ciljevima, za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  napominje da je Agencija na vrijeme provela 93 % svojih aktivnosti i da je primijenila 90 % svojeg godišnjeg plana komunikacijske strategije;

5.  sa zadovoljstvom primjećuje da su Agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Europska agencija za pomorsku sigurnost usvojile trostrani radni dogovor kojim se definira suradnja među tim agencijama i suradnja s nacionalnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o budućim planovima i razvoju u pogledu te suradnje;

6.  slaže se s time da je u kontekstu suradnje u pogledu europske obalne straže zadržavanje iste razine inspekcija kao 2016. bilo izazovno postignuće;

7.  naglašava da migracijska politika Unije, a osobito osnivanje europske granične i obalne straže u sklopu sveobuhvatnog poboljšanja obalne straže, za Agenciju podrazumijeva nove zadatke inspekcije i bolju suradnju, za što će biti potrebno povećanje financijskih sredstava te tehničkih i ljudskih resursa;

8.  ističe da bi se Agenciji trebala dodijeliti dostatna sredstva za provođenje novih vrsta operacija kojima bi se prekinule rute krijumčarenja ljudi, kao i za korištenje podataka koje pružaju sustavi izvješćivanja s njezinih brodova kako bi se identificirala plovila koja prevoze migrante;

9.  međutim, ustraje na ključnoj važnosti provedbe osnovnih inspekcija u kontekstu izvršenja obveze iskrcavanja;

10.  prima na znanje da su 20. lipnja 2017. predstavljeni rezultati druge neovisne vanjske evaluacije Agencije za petogodišnje razdoblje od 2012. do 2016.; sa zadovoljstvom primjećuje da se u izvješću potvrđuje pozitivan učinak Agencije u svim evaluacijskim kriterijima;

Kadrovska politika

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. plan radnih mjesta bio popunjen 96,72 %, tj. imenovano je 59 privremenih djelatnika od 61 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (51 odobreno radno mjesto 2016.); također napominje da je 2017. za Agenciju radilo osam ugovornih djelatnika i pet upućenih nacionalnih stručnjaka; napominje da je, zbog promjene u uredbi o osnivanju, Agenciji odobreno 13 radnih mjesta povezanih s novim zadaćama, od kojih su tri bila iskorištena za bazu za preraspodjelu osoblja agencija;

12.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja te da je poziv za povjerljive savjetnike pokrenut 2017. i da je obuka završena 2018.;

13.  poziva Agenciju da dodatno osnaži svoju politiku ravnoteže spolova kako bi premostila činjenicu da područjem iz kojeg dolaze njezini stručnjaci tradicionalno dominiraju muškarci: usprkos ženskoj većini među osobljem izvršnog direktora te odjela za resurse i informacijsku tehnologiju, žene čine samo 22 % osoblja razreda AD 8 i više;

Javna nabava

14.  ističe se da je 2017. glavna djelatnost nabave bila usmjerena na pokretanje otvorenog poziva za najam patrolnog broda za nadzor ribarstva na moru (20 milijuna EUR) koji je uspješno dovršen i koji je doveo do potpisivanja okvirnog ugovora;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje da je, u skladu s ciljem agencija Unije za dijeljenje nabave, Agencija 2017. pokrenula prvi međuinstitucijski javni poziv na podnošenje ponuda te da su se druge dvije agencije pridružile tom postupku javne nabave; poziva Agenciju da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju događaja u vezi s postupcima zajedničke javne nabave;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

16.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; sa zadovoljstvom primjećuje da stručnjaci koji ne potpišu izjavu o financijskim interesima ne smiju raditi u okviru posebnog ugovora te da Agencija redovito nadzire podnošenje izjava;

Unutarnje kontrole

17.  pozdravlja činjenicu da je Agencija izradila i provela centralizirano praćenje svih revizijskih preporuka koje su izdali Revizorski sud i Služba za unutarnju reviziju kako bi ih konsolidirala te kako bi se poboljšalo praćenje odgovarajućih planova djelovanja;

Ostale primjedbe

18.  prepoznaje napore Agencije da osigura troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo mjesto rada; ističe, međutim, da Agencija nije uvela nikakve dodatne mjere za smanjenje ili neutraliziranje emisija CO2;

o
o   o

19.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 109.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 109.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 128, 21.5.2005., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 109.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 109.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 128, 21.5.2005., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 158.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)
PDF 155kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za financijsku godinu 2017. (2018/2190(DEC))
P8_TA(2019)0267A8-0128/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0080/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane(5), a posebno njezin članak 44.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0128/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost hrane za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost hrane, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017. (2018/2190(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0080/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane(11), a posebno njezin članak 44.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0128/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost hrane, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017. (2018/2190(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost hrane za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju o postupku Unije za odobravanje pesticida(13) od 16. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0128/2019),

A.  budući da je prema Izvještaju o prihodima i rashodima(14)konačni proračun Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 79 558 730,31 EUR, što je povećanje od 0,08 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („Izvješće Suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,98 %, što predstavlja neznatno smanjenje od 0,02 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 92,31 %, što je povećanje od 2,65 % u odnosu na 2016.;

2.  ponovno izražava zabrinutost zbog ponovno niske razine odobrenih financijskih sredstava koja su u proračunu Unije namijenjena Agenciji;

3.  žali zbog sve veće neusklađenosti između povećanja zadaća i sve manjih resursa, što je dovelo do znatnih kašnjenja u provedbi nekih projekata;

Ukidanje prijenosa

4.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 291 011,86 EUR, što predstavlja 3,55 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno smanjenje od 2,31 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

5.  sa zadovoljstvom napominje da je Agencija u okviru svog sveobuhvatnog pristupa upravljanju na temelju uspješnosti uvela nekoliko ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje dodane vrijednosti njezinih aktivnosti; nadalje napominje da Agencija koristi druge ključne pokazatelje uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom;

6.  potvrđuje da je 2017. bila prva godina provedbe Strategije Agencije za 2020. i nove politike uspostavljene kako bi se zajamčila neovisnost stručnjaka koji su povezani s Agencijom; pozdravlja činjenicu da je uspješnost Agencije bila zadovoljavajuća, jer je od ukupno 65 pokazatelja samo njih devet pokazalo umjereno odstupanje, dok je dvoje pokazalo relevantno odstupanje;

7.  pozdravlja to što Agencija uz znatan trud doprinosi sigurnosti lanca hrane i hrane za životinje time što stručnjacima u upravljanju rizicima u Uniji pruža iscrpne, neovisne i najnovije znanstvene savjete o pitanjima u vezi s lancem hrane i javnost jasno obavještava o svojim rezultatima i informacijama na kojima se ti rezultati temelje te surađuje sa zainteresiranim stranama i institucijskim partnerima u svrhu promicanja koherentnog sustava sigurnosti hrane u Uniji i povjerenja u njega;

8.  smatra da bi Agencija i dalje trebala posvećivati posebnu pozornost mišljenju javnosti te da bi se trebala obvezati na otvorenost i transparentnost;

9.  naglašava da je Agencija u obliku znanstvenih mišljenja, tehničkih izvješća i popratnih publikacija odgovorila na 779 pitanja;

10.  napominje da je vanjska evaluacija Agencije započela 2017. te da su rezultati biti dostupni 2018.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o zaključcima te evaluacije i pojedinim mjerama poduzetima na temelju eventualnih preporuka;

11.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija s Europskom agencijom za kemikalije, Europskom agencijom za lijekove i Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti dijeli resurse i aktivnosti u području prikupljanja podataka, analize i baza podataka te u znanstvenim procjenama;

Politika zapošljavanja

12.  napominje da je 31. prosinca 2017. stopa izvršenja plana radnih mjesta iznosila 96,28 %, tj. da je od 323 privremenih djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 330 odobrenih radnih mjesta 2016. godine) imenovano njih 311; također napominje da je 2017. za Agenciju radilo 120 ugovornih djelatnika i 12 upućenih nacionalnih stručnjaka;

13.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja; potvrđuje da je Agencija na tu temu organizirala osposobljavanja i omogućila povjerljiva savjetovanja;

14.  sa zabrinutošću primjećuje da su 2017. zaprimljene dvije službene pritužbe u kojima se traži pokretanje službenog postupka u pogledu uznemiravanja; prima na znanje zaključak Agencije da nije bilo dovoljno dokaza za pokretanje administrativne istrage;

Javna nabava

15.  prema izvješću Revizorskog suda, Agencija je sklopila tri okvirna ugovora u kaskadnom sustavu s devet agencija koje su se prijavile na otvoreni natječaj; napominje opažanja Suda da je, u svrhu ostvarivanja vrijednosti za uložen novac, u slučajevima kada u trenutku raspisivanja natječaja nisu poznate konkretne usluge koje je potrebno pružiti, prikladnije primijeniti okvirne ugovore s ponovnom provedbom nadmetanja za svaki pojedini ugovor nego ugovore s kaskadnim sustavom; napominje obrazloženje Agencije i iz njezinog odgovora prima na znanje da Agencija smatra da je kaskadni mehanizam primjereniji s obzirom na dugoročnu narav posebnog okvirnog ugovora;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

16.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore da osigura sprječavanje i odgovarajuće postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost; pozdravlja nedavnu odluku Agencije o provedbi pravila kojima se utvrđuju smjernice o zaštiti zviždača i o povjerljivosti njihova identiteta; pozdravlja ažuriranu politiku Agencije o neovisnosti, koja je donesena 2017. nakon savjetovanja s dionicima i javnih savjetovanja, koja se nastavlja na prethodnu politiku kako bi Agencija mogla postići pravilnu ravnotežu između privlačenja odgovarajućeg stručnog znanja iz znanstvene zajednice i sprječavanja neprimjerenog utjecaja na svoje aktivnosti; također pozdravlja novu definiciju sukoba interesa usvojenu u okviru nove politike Agencije o neovisnosti; nadalje pozdravlja objavu izjava o financijskim interesima članova Upravnog odbora na internetskoj stranici Agencije; žali zbog toga što još nisu objavljeni njihovi životopisi; s uvažavanjem primjećuje da je Agencija od srpnja 2018. uvela pravila o suprotstavljenim interesima kojima se zamjenjuju pravila o izjavama o financijskim interesima iz 2014.;

17.  napominje da je Europski parlament u više navrata u svojim godišnjim izvješćima o razrješnici pozvao Agenciju da primijeni dvogodišnje razdoblje mirovanja koje bi spriječilo stručnjake s financijskim interesima povezanima s poduzećima čije tvari Agencija ispituje da sudjeluju u znanstvenim panelima ili radnim skupinama Agencije;

18.  smatra da Agenciji treba osigurati primjereni proračun i sredstva kako bi mogla zaposliti neovisne stručnjake koji nisu u sukobu interesa;

19.  sa zadovoljstvom prima na znanje obvezu Agencije da će usvojiti godišnje izvješće o aktivnostima koje se odnose na neovisnost, a koje će kao prilog biti uključeno u konsolidirano godišnje izvješće i sadržavati nalaze revizija te provjere usklađenosti i vjerodostojnosti;

20.  pozdravlja činjenicu da će stručnjaci iz država članica sada morati Agenciji dostaviti javnu izjavu o financijskim interesima; ustraje u tome da Agencija provjerava te izjave i objavljuje ih;

21.  prema izvješću Revizorskog suda postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati direktoru i upravnom odboru Agencije; prema odgovoru Agencije, ona već primjenjuje formalne uvjete kojima se jamči neovisnost računovodsvenog službenika;

22.  podsjeća na preporuke iz rezolucije Parlamenta od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida, a posebno na njegove zahtjeve Agenciji da: poboljša svoju komunikaciju o rizicima kako bi javnost bila informirana na prikladan, razumljiv i lako dostupan način; redovito ažurira svoje smjernice u skladu s najnovijim razvojem u svim relevantnim područjima radi ocjene kratkoročnih i dugoročnih učinaka razina ostataka aktivnih tvari, formulacija i mješavina u površinskim vodama, tlu, vjetru i prašini; informacije koje se pružaju na njezinim internetskim stranicama učini lakšima za korištenje i da olakša dubinsku analizu podataka; svoja mišljenja objavljuje u recenziranim časopisima s ciljem jačanja konstruktivne rasprave i poticanja više nacionalnih stručnjaka i drugih znanstvenika na sudjelovanje;

23.  napominje da je skupina zastupnika u Europskom parlamentu podnijela tužbu protiv Agencije zbog ograničavanja pristupa dokumentima u slučaju „glifosata”; poziva Agenciju da u potpunosti i bez daljnjeg odgađanja provede odluku Suda Europske unije od 7. ožujka 2019.;

Unutarnje kontrole

24.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Agencija revidirala svoj postupak upravljanja rizikom kako bi se osiguralo da su pokriveni svi rizici te da je razvila strategiju za borbu protiv prijevara nakon unutarnje procjene rizika provedene u skladu s metodologijom i smjernicama Europskog ureda za borbu protiv prijevara;

25.   potvrđuje da je Agencija provela strategiju za naknadne financijske kontrole na temelju proporcionalnog pristupa kontrole u skladu s pravnim obvezama te da je utvrdila upravljanje jamstvima i revidirala svoj okvir unutarnje kontrole prema pristupu koji se temelji na načelima;

26.  prima na znanje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije (IAS) preispitala provedbu akcijskog plana koji je uslijedio nakon njezine preporuke da Agencija ažurira upravljanje u području IT-a te je zaključila da su sve revizijske preporuke adekvatno i učinkovito provedene;

27.  prema izvješću Revizorskog suda, Služba Komisije za unutarnju reviziju izdala je izvješće o reviziji pod nazivom „Postupak evaluacije reguliranih proizvoda: faza procjene u autorizaciji pesticida” (The process for Evaluation of Regulated Products: Assessment Phase in Pesticides Authorisation) te su utvrđena dva važna zapažanja; napominje da Agencija priprema odgovarajući akcijski plan; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnica izvještava o provedbi tog akcijskog plana;

o
o   o

28.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 132.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 132.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 132.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 132.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0023.
(14) SL C 311, 19.9.2017., str. 9.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski institut za jednakost spolova (EIGE)
PDF 153kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za jednakost spolova (EIGE) za financijsku godinu 2017. (2018/2201(DEC))
P8_TA(2019)0268A8-0150/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017., s odgovorom Instituta(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Institut treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0091/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1922/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog instituta za jednakost spolova(5), a posebno njezin članak 15.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0150/2019),

1.  daje razrješnicu direktorici Europskog instituta za jednakost spolova za izvršenje proračuna Instituta za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktorici Europskog instituta za jednakost spolova, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017. (2018/2201(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017., s odgovorom Instituta(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Institut treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0091/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1922/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog instituta za jednakost spolova(11), a posebno njezin članak 15.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0150/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktorici Europskog instituta za jednakost spolova, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017. (2018/2201(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za jednakost spolova za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0150/2019),

A.  budući da je, prema njegovom izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Europskog instituta za ravnopravnost spolova („Institut”) za financijsku godinu 2017. iznosio 7 722 898 EUR, što predstavlja povećanje od 1,24 % u odnosu na 2016. godinu; budući da cijeli proračun Instituta dolazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog instituta za ravnopravnost spolova za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 98,92 %, što je neznatno povećanje od 0,5 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 80,95 %, što je znatno povećanje od 8,12 % u odnosu na prethodnu godinu; napominje da je Institut, nakon analize prednosti i nedostataka diferenciranih odobrenih sredstava, odlučio ne primijeniti takva sredstva kao mjeru kojom se odgovora na višegodišnju prirodu operacija Instituta; poziva Institut da prati situaciju te da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvještava o razvoju događaja u tom pogledu;

Ukidanje prijenosa

2.  pozdravlja činjenicu da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 34 865 EUR, što predstavlja 1,79 % ukupnog prenesenog iznosa i pokazuje smanjenje od 0,07 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  podsjeća da je Institut osnovan u cilju promicanja i jačanja rodne ravnopravnosti u Uniji, uključujući poticanje rodne osviještenosti u svim relevantnim politikama Unije i nacionalnim politikama koje iz njih proizlaze, borbe protiv diskriminacije na temelju spola te podizanja razine osviještenosti građana EU-a o ravnopravnosti spolova i pozdravlja davanje prioriteta djelovanju u više područja s rezultatima visoke kvalitete i vidljivosti, a da se pritom nije izgubio fokus na rodno osviještene politike;

4.  pozdravlja činjenicu da Institut primjenjuje određene ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na operativne ciljeve i upravljanje financijskim i ljudskim resursima za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom;

5.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Institut djelotvorno proveo svoj program rada i ispunio 98,75 % aktivnosti predviđenih za 2017. u jedinstvenom programskom dokumentu; napominje nadalje da je Institut objavio treće izdanje Indeksa ravnopravnosti spolova kojim se prati napredak u području ravnopravnosti spolova u Uniji;

6.  pozdravlja činjenicu da je doseg komunikacijskih aktivnosti Instituta znatno porastao u 2017. i da su njegove publikacije dobile pozitivne povratne informacije od korisnika, što je doprinijelo širenju poruke o jednakosti spolova i podizanju svijesti građana u Uniji;

7.  cijeni rad Instituta u vezi s digitalizacijom te pozdravlja njegov projekt usmjeren na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, razliku u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena te razvoj rodno osjetljivog parlamentarnog alata;

8.  pozdravlja trenutnu suradnju između Instituta i Odbora za prava žena i jednakost spolova i pozdravlja doprinos koji Institut daje tekućim naporima koje ulaže Odbor, uključujući one o proučavanju i promicanju izrade proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva i o rodnom aspektu trgovine ljudima; u tom pogledu posebno pozdravlja doprinos EIGE-a uključivanju rodne perspektive u Direktivu o suzbijanju trgovanja ljudima i Direktivu o pravima žrtava;

9.  podržava rad Instituta koji putem studija i istraživanja omogućuje odboru FEMM da pribavi podatke koji su neophodni za njegov pravilan rad pružanjem službenih i visokokvalitetnih podataka koji su oslobođeni bilo kakvog ideološkog utjecaja;

10.  pozdravlja sudjelovanje Instituta i njegove vrijedne doprinose u mreži agencija Europske unije za pravosuđe i unutarnje poslove kad je riječ o rodnim aspektima;

11.  sa zadovoljstvom napominje da je Institut 2017. proaktivno pokrenuo zajedničke aktivnosti s drugim agencijama u pogledu osposobljavanja i radionica za razmjenu iskustava o sprečavanju zlostavljanja; napominje nadalje da je Institut pružio potporu Europskom institutu za inovacije i tehnologiju za uključivanje rodne perspektive u njegove operacije i sudjelovao u zajedničkoj publikaciji s Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta;

12.  napominje da je Institut napredovao u pogledu nekih preporuka vanjske evaluacije (2015.); pozdravlja nastojanja Instituta da postane organizacija koja vodi projekte, čime će se povećati unutarnja sinergija i promicati razmjena znanja među odjelima; cijeni to što je Institut počeo provoditi akcijski plan u vezi s preporukama i poziva Institut da nastavi s tim procesom kako bi poboljšao upravljanje i učinkovitost;

Kadrovska politika

13.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 96,30 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 26 privremenih djelatnika od 27 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 28 odobrenih radnih mjesta 2016.); također napominje da je 2017. za Institut radilo 15 ugovornih djelatnika i četvero upućenih nacionalnih stručnjaka;

14.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima Upravnog odbora Instituta, od kojih je od ukupno 32 člana 26 žena i 6 muškaraca; u tom pogledu traži od Komisije, država članica i drugih zainteresiranih strana da pri predstavljanju svojih imenovanja za članove Odbora uzmu u obzir važnost osiguravanja rodne ravnoteže;

15.  prima na znanje da je Okružni sud grada Vilniusa 21. veljače 2019. donio presudu u predmetu koji je pet bivših privremenih zaposlenika Instituta pokrenulo protiv agencije koja za Institut zapošljava privremeno osoblje zbog nejednakih plaća; žali zbog toga što privremeno osoblje dobiva manju plaću od statutarnog osoblja Instituta; prima na znanje od Instituta da u skladu s mjerodavnim pravilima Instituta privremeno osoblje ne može obavljati sve zadaće koje se povjeravaju statutarnom osoblju Instituta; prima na znanje potencijalnu štetu koja je nanesena ugledu Instituta; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o mjerama koje je agencija za zapošljavanje privremenog osoblja poduzela u vezi s presudom Okružnog suda grada Vilniusa i kako bi se u budućnosti umanjili takvi rizici;

16.  napominje da Institut ima politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; napominje da je Institut organizirao tečajeve osposobljavanja i omogućio povjerljivo savjetovanje;

17.  napominje da je Institut reagirao na navode o spolnom uznemiravanju radnica i pripravnica u Institutu; ističe da Institut mora biti uzor u borbi protiv spolnog uznemiravanja i jamčenju sigurnosti i dostojanstva svih zaposlenika; podupire Institut u provedbi njegove politike nulte tolerancije na spolno uznemiravanje;

18.  prima na znanje sudsku presudu u kojoj je litavski sud presudio da je društvo Manpower prekršilo načelo jednake plaće za privremene radnike koje je utvrđeno u članku 75. litavskog Zakona o radu; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog radnih uvjeta privremenih radnika u Institutu; apelira na direktoricu da zauzme puno aktivniju ulogu kako bi se zajamčila bolja plaća za privremene radnike u Institutu; hitno traži od Instituta da Odbor Parlamenta za proračunski nadzor izvijesti o zahtjevima za javne natječaje;

19.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO), kako bi se povećala vidljivost u javnosti; iz odgovora Instituta prima na znanje da, osim što postoje financijska ograničenja, Institut smatra da se kanalima koje trenutačno koristi pružaju odgovarajuća transparentnost i vidljivost u javnosti;

Javna nabava

20.  sa zabrinutošću napominje da je, prema izvješću Revizorskog suda, zbog neuspješnog postupka javne nabave Institut tužen pred sudom i da je podnesen zahtjev za naknadu štete u ukupnom iznosu od 700 000 EUR (u visini od gotovo 9 % godišnjeg proračuna Instituta) i poništenje odluke o dodjeli ugovora; napominje da se Institut već priprema za financijsko rješavanje eventualnih gubitaka; na temelju odgovora Instituta prima na znanje da će Institut izmijeniti postupke javne nabave bez obzira na konačnu sudsku presudu; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuje o razvoju događaja u tom pogledu;

21.  sa zabrinutošću napominje da je, prema izvješću Revizorskog suda, Institut pokrenuo i zaključio postupak javne nabave za pružanje usluga putovanja, a da pritom nije bila zajamčena najbolja vrijednost za novac; na temelju odgovora Instituta zaključuje da su uspostavljene unutarnje kontrole za provjeru i kontrola cijena usluga koje pruža odabrani dobavljač; prima na znanje, nadalje, da Institut ne namjerava produljiti taj ugovor već će sudjelovati u zajedničkom postupku javne nabave koji organizira Komisija; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku postignutom u tom području;

22.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Institut do kraja 2017. još uvijek nije počeo koristiti alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje iz odgovora Instituta da Institut postupke elektroničkog podnošenja ponuda i elektroničkog izdavanja računa implementira u skladu s rokom do kraja 2018. koji je utvrdila Komisija; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku postignutom u tom području;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

23.  prima na znanje postojeće mjere Instituta i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; međutim, sa zabrinutošću ističe da je Institut na svojoj internetskoj stranici objavio samo životopis direktorice ali ne i životopise višeg rukovodstva; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

Unutarnja revizija

24.  prima na znanje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju 2017. provela reviziju upravljanja dionicima i vanjske komunikacije i zaključila da su unutarnje kontrole Instituta primjerene; napominje da je kao odgovor na tri preporuke Službe Komisije za unutarnju reviziju koje su označene kao „važne” uspostavljen akcijski plan koji treba biti proveden do kraja 2018.; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o provedbi tih triju preporuka;

25.  prepoznaje napore Instituta da pruži troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo mjesto rada; primjećuje da Institut nije uspostavio konkretne mjere za smanjenje ili kompenzaciju emisija CO2, ali napominje da Institut potiče svoje osoblje da za dolazak na posao koriste javni prijevoz ili bicikle;

o
o   o

26.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 136.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 136.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 403, 30.12.2006., str. 9.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 136.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 136.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 403, 30.12.2006., str. 9.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 148.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)
PDF 151kWORD 51k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) za financijsku godinu 2017. (2018/2203(DEC))
P8_TA(2019)0269A8-0137/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0093/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ(5), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0137/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za izvršenje proračuna Nadzornog tijela za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017. (2018/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0093/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ(11), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0137/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017. (2018/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0137/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje („Nadzorno tijelo”) njegov konačni proračun za financijsku godinu 2017. iznosio 23 999 257 EUR, što je povećanje od 10,28 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se Nadzorno tijelo financira iz doprinosa Unije (8 946 404 EUR, što odgovara udjelu od 37 %) i doprinosa nacionalnih nadzornih tijela država članica (15 052 852 EUR, što odgovara udjelu od 63 %);

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Nadzornog tijela pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom primjećuje da su napori u praćenju proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultirali stopom izvršenja proračuna od 99,79 %, čime je Nadzorno tijelo ispunilo zacrtani cilj i ostvarilo povećanje od 0,11 % u odnosu na 2016.; nadalje primjećuje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 88,09 %, što je malo smanjenje od 0,88 % u odnosu na 2016.;

2.  prima na znanje nastojanja Nadzornog tijela da interno preraspodijeli svoje proračunske i ljudske resurse, s obzirom na to da se njegovo djelovanje sve više preusmjerava s regulatornih zadaća na konvergenciju i provođenje nadzora; naglašava, u tom pogledu, potrebu da se osigura odgovarajuća razina prioriteta u pogledu dodjele sredstava;

Ukidanje prijenosa

3.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 127 694 EUR, što predstavlja 5,47 % ukupnog prenesenog iznosa, što je slično stopi iz 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da je nadzorno tijelo postavilo 13 ciljeva strateške razine koji se mjere ključnim pokazateljima uspješnosti i koji su podijeljeni između njegova tri operativna strateška cilja kako bi se procijenila dodana vrijednost koju pružaju njegove aktivnosti i kako bi se poboljšalo upravljanje proračunom, uz druge pokazatelje koji se koriste interno;

5.  napominje da je Nadzorno tijelo postiglo cilj za osam ključnih pokazatelja uspješnosti; uviđa da je za drugih pet ključnih pokazatelja uspješnosti Nadzorno tijelo bilo samo blizu ostvarenja cilja, od kojih su neki bili veoma ambiciozni i za malo nisu ostvareni;

6.  ističe središnju ulogu Nadzornog tijela u doprinošenju kvalitetnim zajedničkm regulatornim i nadzornim standardima i praksama, dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, poticanju i olakšavanju delegiranja zadaća i odgovornosti među nadležnim tijelima, praćenju i ocjenjivanju tržišnih kretanja u opsegu njegove nadležnosti te podupiranju zaštite osiguranika, članova mirovinskog sustava i korisnika;

7.  ističe ulogu Nadzornog tijela u olakšavanju i promicanju koordinacije između nacionalnih nadzornih tijela i, po potrebi, s institucijama nadležnima za međunarodni nadzor;

8.  napominje, međutim, da se EIOPA suočila s ograničenjima u pogledu strukture nadzornog sustava, manjka resursa i, u nekim slučajevima, nedovoljne potpore i suradnje nacionalnih nadležnih tijela. ističe da EIOPA-i, zakonodavcima i nacionalnim nadležnim tijelima i dalje preostaje mnogo toga što treba učiniti kako bi postigli usklađenost nadzornih praksi;

9.  naglašava da bi Nadzorno tijelo, pazeći da se sve zadaće izvrše u cijelosti i u zadanim rokovima, trebalo ispunjavati zadaće i mandat koje su mu dodijelili Europski parlament i Vijeće te da bi se trebalo držati povjerenog mu mandata; poziva Nadzorno tijelo da se pobrine za odgovarajuće popratne mjere i provedbu preporuka Revizorskog suda;

10.  smatra da pri obavljanju svojih zadaća, a posebno pri sastavljanju provedbenih mjera, Nadzorno tijelo mora redovito i iscrpno obavještavati Europski parlament i Vijeće o svojim aktivnostima; s obzirom na prirodu zadaća Nadzornog tijela, inzistira na obveznoj transparentnosti koju ono mora pokazivati ne samo u odnosu s Europskim parlamentom i Vijećem, već i prema građanima Unije;

11.  naglašava da Nadzorno tijelo pri provedbi svoga mandata posebnu pozornost treba posvetiti poštovanju načela proporcionalnosti; naglašava da bi, posebno pri formuliranju mjera razine 2 i razine 3, trebalo posvetiti pozornost posebnim značajkama nacionalnih financijskih tržišta;

12.  ističe potrebu za dodjelom dovoljno sredstava, rješavanjem pitanja postojećih nadležnosti u borbi protiv pranja novca te što bržim osiguranjem razmjene s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u području pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma;

13.  u kontekstu nadzorne funkcije Nadzornog tijela u pogledu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, pozdravlja donošenje politike o zviždačima i naglašava potrebu da nacionalna nadzorna tijela usvoje slične politike;

14.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Nadzorno tijelo proaktivno u utvrđivanju prilika za učinkovitost i sinergije s drugim agencijama, osobito s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala, preko Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela i preko zajedničke javne nabave; poziva Nadzorno tijelo da u suradnji s EBA-om i ESMA-om izradi zajedničke smjernice o integraciji rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetni nadzor;

15.  toplo pozdravlja reorganizaciju Nadzornog tijela kojoj je, među ostalim, cilj postići uštedu i povećati učinkovitost spajanjem ili povećanjem koordinacije svojih službi, uvođenjem stalnog postupka proračunskih prognoza ili provedbom novih financijskih kanala;

16.  napominje da Nadzorno tijelo zamjenjuje trenutni elektronički sustav upravljanja ljudskim resursima sa sustavom Sysper, kojeg pruža Komisija; prima na znanje da će nadzorno tijelo omogućiti organizaciji niže troškove, da koristi sinergije i učinkovitost; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o konkretnim rezultatima u pogledu toga;

17.  nadalje napominje da, prema Revizorskom sudu, preusmjeravanje s regulative na nadzor predstavlja poseban izazov zbog ograničenih resursa za nadzorne zadaće (14 % osoblja EIOPA-e), posebno kada je riječ o nadzoru prekograničnog poslovanja i unutarnjih modela;

18.  napominje, međutim, da je mišljenje Revizorskog suda vrlo kratko i sadrži mali broj prijedloga za poboljšanje učinkovitosti financijskog upravljanja EIOPA-om; poziva Nadzorno tijelo da se pobrine za odgovarajuće popratne mjere i provedbu preporuka Revizorskog suda;

19.  napominje da je vanjska evaluacija triju europskih nadzornih tijela provedena 2017.; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima (od strane Nadzornog tijela) s ciljem rješavanja nedostataka na koje je ukazala vanjska evaluacija;

Kadrovska politika

20.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 99,01 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 100 privremenih djelatnika od 101 privremenog djelatnika odobrenog u okviru proračuna Unije (u odnosu na 93 odobrenih radnih mjesta u 2016.) također napominje da je 2017. za Nadzorno tijelo radilo 34 ugovorna djelatnika i 17 upućenih nacionalnih stručnjaka;

21.  napominje da je Nadzorno tijelo donijelo politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja;

22.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Nadzornog tijela o visokim troškovima prevođenja koji bi proizašli iz takve objave;

Javna nabava

23.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Nadzorno tijelo bilo među prvim agencijama Unije koje su pokrenule projekt uvođenja e-javne nabave; pozdravlja činjenicu da se tim rješenjem omogućuje učinkovitiji i transparentniji postupak javne nabave od kojeg korist imaju i Nadzorno tijelo i eventualni dobavljači;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

24.  prima na znanje mjere koje je Nadzorno tijelo već poduzelo i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; pozdravlja činjenicu da Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje registar sastanaka s vanjskim dionicima;

25.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati direktoru i upravnom odboru Nadzornog tijela; sa zadovoljstvom primjećuje već primijenjene mjere za jačanje te neovisnosti;

26.  napominje da je početkom 2017. imenovan službenik za etička pitanja za osoblje Nadzornog tijela, čime se podržava jačanje funkcije službenika za etička pitanja; poziva Nadzorno tijelo da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom području;

Unutarnje kontrole

27.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju kako bi procijenila učinkovitost kontrola upravljanja u postupku testiranja otpornosti na stres Nadzornog tijela; poziva Nadzorno tijelo da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatima te revizije;

28.  pozdravlja činjenicu da je Nadzorno tijelo uvelo dvije nove nadzorne službe u području postupaka i konvergencije kako bi ojačalo svoju usmjerenost na nadzor;

Ostale primjedbe

29.  napominje da je moguće da će se u budućnosti smanjiti prihodi Nadzornog tijela zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije; napominje da su ostali rizici povezani s tom činjenicom kontinuitet ugovora i dosljednost pristupa nadzora Unije nad prekograničnim bankarskim grupama; poziva Nadzorno tijelo da ostane svjesno tih rizika i da se pripremi za njihovo ublažavanje;

o
o   o

30.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 61.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 61.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 61.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 61.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 179.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)
PDF 153kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za financijsku godinu 2017. (2018/2207(DEC))
P8_TA(2019)0270A8-0152/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017. s odgovorom Instituta(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Institut za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0097/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju(5), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0152/2019),

1.  daje razrješnicu privremenom direktoru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za izvršenje proračuna Instituta za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi privremenom direktoru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zatvaranju računa Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017. (2018/2207(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017. s odgovorom Instituta(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Institut za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0097/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju(11), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0152/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.,

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi privremenom direktoru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017. (2018/2207(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0152/2019),

A.  budući da je, prema njegovoj izjavi o prihodima i rashodima(13), konačan proračun Europskog instituta za inovacije i tehnologiju („Institut”) za financijsku godinu 2017. iznosio 338 465 181 EUR, što predstavlja povećanje od 15,20 % u odnosu na 2016., uglavnom zbog povećanja bespovratnih sredstava dodijeljenih Institutu kako bi ih raspodijelio među zajednicama znanja i inovacija (ZZI); budući da je ukupni doprinos Unije proračunu Instituta za 2017. iznosio 315 147 801,58 EUR;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Instituta za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Instituta pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 91,23 %, što je smanjenje od 3,8 % u odnosu na 2016.; primjećuje da je taj nizak broj povezan s niskom stopom izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za bespovratna sredstva; prima na znanje da će Institut nastojati unaprijediti svoje proračunske postupke kako bi poboljšao izvršenje; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 99,5 %, što je neznatno povećanje od 0,36 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa provedbe bila niska zbog nepredviđene odgode pri uvođenju sustava Sysper za upravljanje ljudskim resursima, kao i precjenjivanje ostalih troškova održavanja; posebno poziva Institut da poboljša izvršenje u tom području;

2.  iz izvješća Revizorskog suda sa zabrinutošću primjećuje da zajednice znanja i inovacija nisu u cijelosti iskoristile bespovratna sredstva koja im je dodijelio Institut, uglavnom zbog nepotpune provedbe poslovnih planova; prima na znanje iz odgovora Instituta da Institut namjerava riješiti taj problem sklapanjem višegodišnjih sporazuma o bespovratnim sredstvima sa zajednicama znanja i inovacija u razdoblju nakon 2020.; poziva Institut da o koracima poduzetima u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

3.  iz izvješća Revizorskog suda sa zabrinutošću primjećuje da je u nekoliko zajednica znanja i inovacija došlo do povećanja jedinstvenih stopa nadoknada, što je protivno cilju da se zajednice znanja i inovacija potaknu na pronalazak vlastitih izvora financiranja i postupno smanjivanje financijske ovisnosti o Institutu; prima na znanje iz odgovora Instituta da su izmjene jedinstvenih stopa nadoknada u skladu s primjenjivim pravnim osnovama te da smatra da pojedine zajednice znanja i inovacija mogu samostalno ostvariti znatan dio sredstava;

4.  izražava žaljenje što su neke aktivnosti dodane dvjema zajednicama znanja i inovacija, čime su izmijenjeni prvotni poslovni planovi i njima dodijeljena bespovratna sredstva, što je protivno pravilima za primjenu Financijske uredbe s obzirom na to da narušava načelo jednakog postupanja prema zajednicama znanja i inovacija; primjećuje iz odgovora Instituta da Institut ne smatra da je to slučaj s obzirom na to da postoji mogućnost dodavanja zadaća zajednicama znanja i inovacija te da izmjene bespovratnih sredstava nisu značajne (3,9 % i 0,6 %);

5.  sa zadovoljstvom primjećuje da je otkrivena stopa pogreške tijekom ex post provjere bespovratnih sredstava iz 2016. koju je proveo vanjski pružatelj usluga iznosila 0,98 %, a da je stopa preostalih pogrešaka iznosila 0,95 %, što je znatno ispod praga značajnosti od 2 %.

Ukidanje prijenosa

6.  žali zbog toga što su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 95 721 EUR, što predstavlja 16,26 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to primjetno povećanje od 5,33 % u odnosu na 2016.; napominje sa zabrinutošću da je taj visoki iznos uglavnom rezultat nemogućnosti zajednica znanja i inovacija da apsorbiraju prenesena bespovratna sredstva;

Uspješnost

7.  prima na znanje da Institut za mjerenje uspješnosti zajednica znanja i inovacija upotrebljava određene ključne pokazatelje uspješnosti (KPU-ovi), kao i KPU-ove programa Obzor 2020. kako bi ocijenio vlastitu uspješnost u upravljanju zajednicama znanja i inovacija te pokazatelje utvrđene u jedinstvenom programskom dokumentu za mjerenje drugih operativnih aktivnosti; primjećuje nadalje da upotrebljava dodatne KPU-ove za poboljšanje svog upravljanja proračunom;

8.  pozdravlja činjenicu da je Institut vodio postupke zajedničke javne nabave i uspostavio zajedničke odbore za odabir osoblja s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva, iskorištavajući prednost što se oboje nalaze u Budimpešti;

9.  opaža da je vanjska evaluacija za procjenu učinka, upravljanja, postupaka i napretka prema financijskoj održivosti prvog vala zajednica znanja i inovacija za razdoblje od 2010. do 2016. provedena 2017. te da će tijekom 2018. Institut zaključiti reviziju; poziva Institut da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o zaključcima te revizije;

Kadrovska politika

10.  napominje da je 31. prosinca 2017. plan radnih mjesta bio 92,68 % popunjen, tj. imenovano je 38 privremenih djelatnika od 41 privremenog djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (39 odobrena radna mjesta 2016.); napominje usto da je 2017. za Institut radilo 20 ugovornih djelatnika i dva upućena nacionalna stručnjaka; apelira na Institut da se ne oslanja prekomjerno na privremene djelatnike;

11.  primjećuje da je Institut donio politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prepoznaje da je sudjelovao u pozivu za iskaz interesa za međuagencijske povjerljive savjetnike;

12.  prima na znanje činjenicu o postojanju strukturnog nedostatka osoblja u Institutu, što potvrđuje i Posebno izvješće Revizorskog suda br. 4/2016; žali što je Komisija odbila zahtjev Instituta za značajnim povećanjem broja njegova osoblja; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja na tu temu;

13.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da prema statutima Instituta Institut privremenim djelatnicima može ponuditi samo ugovore na najviše pet godina, s mogućnošću produljenja na dodatnih pet godina, a s obzirom na to postoje ključni članovi osoblja koji će 2020. doseći maksimum od deset godina, zabrinut je zbog činjenice da bi kontinuitet rada mogao biti narušen; prima na znanje iz odgovora Instituta da je svjestan problema i da je iz tog razloga pisanim putem zatražio pravno mišljenje Komisije; poziva Institut da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju u vezi s tom temom;

14.  žali što iz izvješća Revizorskog suda opaža da je trenutačni privremeni direktor Instituta imenovan 2014. i da tu funkciju od tada obavlja kao privremeni direktor; ističe da je ta praksa u suprotnosti s Pravilnikom o osoblju u skladu s kojim to razdoblje može trajati najviše jednu godinu; žali što je postupak odabira za imenovanje novog direktora pokrenut 2016. bio neuspješan; napominje da je natječaj za radno mjesto ponovno objavljen u lipnju 2018.; poziva Institut da bez daljnje odgode privremenog direktora zamjeni novim direktorom; poziva Institut da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o postupku odabira koji je u tijeku;

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Instituta o visokim troškovima prevođenja koje bi takva objava prouzročila;

Javna nabava

16.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Institut do kraja 2017. još uvijek nije primijenio sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); primjećuje iz odgovora Instituta da namjerava usvojiti alate za e-nadmetanje i elektroničko podnošenje ponuda za koje su u tijeku pripremne radnje; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o primjeni svih potrebnih alata;

17.  sa žaljenjem primjećuje trajanje problema iz izvješća Revizorskog suda iz 2016. kada je Sud utvrdio značajne nedostatke prilikom revizije postupaka javne nabave pravnih subjekta zajednica znanja i inovacija, za koje se smatralo da su visokorizično područje, uključujući nepravilnosti kao što su izravna dodjela ugovora, znatna produljenja prvotnih ugovora ili ugovori bez ograničenja u pogledu vremena, opsega, kvaliteta ili cijene, kvantificirajući nepravilne postupke javne nabave u 2016. do visine od 2 200 000 EUR; pozdravlja poduzete mjere i preporuke koje je Institut dao za rješavanje tog problema; poziva Institut da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi akcijskih planova pravnih subjekta zajednica znanja i inovacija;

Sprječavanje sukoba interesa, upravljanje njima i transparentnost

18.  prepoznaje postojeće mjere Instituta i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i upravljanja njima te zaštite zviždača; prima na znanje činjenicu da je 2017. utvrđeno i ocijenjeno nekoliko slučajeva sukoba interesa i da su poduzete odgovarajuće mjere; napominje da je Europski ured za borbu protiv prijevara 2017. odbacio dva slučaja sumnje na prijevaru, a jednu istragu iz 2016. ostavio otvorenom;

Unutarnje kontrole

19.  napominje da je Komisijina Služba za unutarnju reviziju dovršila reviziju o praćenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava zaključivši da je okvir prikladan, ali da bi se provedba trebala poboljšati; žali što se revizije zajednica znanja i inovacija koje je proveo Institut nisu temeljile na njihovim godišnjim izvješćima te što Institut nije sustavno obuhvatio neke rizike, što se nije detaljno pozabavio svim zahtjevima upravljanja i što drugom valu zajednica znanja i inovacija nije pružio povratne informacije o dobrom upravljanju; ističe nadalje da, premda je to navedeno u programu rada za 2016., Institut nije izdao izvješće o dobrom upravljanju zajednica znanja i inovacija;

20.  izražava žaljenje zbog broja otvorenih pitanja i korektivnih mjera u tijeku u odgovoru na komentare Revizorskog suda iz 2014., 2015. i 2016. koji su osobito povezani s uvjetima financiranja, financiranjem iz javnih i privatnih izvora te iz bespovratnih sredstava; poziva Institut da što prije privede kraju korektivne mjere i da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o njihovoj provedbi;

21.  primjećuje sa zabrinutošću da su 2017. dokumentirana dva izvješća o iznimkama (procijenjena na 5 318 720 EUR) koja su se odnosila na glavne provjere ili odstupanja od uspostavljenih procesa i postupaka te pet slučajeva neusklađenosti (procijenjenih na 2 250 EUR); međutim, prima na znanje od Instituta da su svi slučajevi ocijenjeni i da su poduzete korektivne mjere;

Druge primjedbe

22.  napominje da je Komisija kao izvorni rok u kojem je Institut trebao postati financijski neovisan odredila 2010. godinu; prepoznaje da je Komisija Institutu konačno dodijelila punu financijsku neovisnost u prosincu 2017. jer se uskladio sa standardima unutarnje kontrole;

o
o   o

23.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 64.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 64.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 97, 9.4.2008., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 64.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 64.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 97, 9.4.2008., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 166, 24.5.2017., str. 14.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za lijekove (EMA)
PDF 158kWORD 56k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove (EMA) za financijsku godinu 2017. (2018/2185(DEC))
P8_TA(2019)0271A8-0135/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017. s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0075/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove(5), a posebno njezin članak 68.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0135/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za lijekove za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za lijekove, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zatvaranju računa Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017. (2018/2185(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017. s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0075/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove(11), a posebno njezin članak 68.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0135/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za lijekove, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017. (2018/2185(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0135/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europske agencije za lijekove („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 331 266 000 EUR, što je povećanje od 7,41 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se Agencija ubraja u agencije koje se financiraju iz naknada, pri čemu je 86 % njezina prihoda 2017. ostvareno iz naknada koje se ubiru od farmaceutske industrije, a 12 % iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) naveo da je dobio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 92,92 %, što je pad od 3,38 % u odnosu na 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 76,62 %, što je smanjenje od 5,73 % u usporedbi s 2016.;

Ukidanje prijenosa

2.  žali zbog toga što je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 4 350 908 EUR, što predstavlja 11 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno znatno povećanje od 5,65 % u odnosu na 2016.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o mjerama koje treba poduzeti kako bi se zajamčilo potpuno korištenje prenesenih odobrenih sredstava i kako bi se izbjeglo da znatne količine sredstava budu opozvane;

Uspješnost

3.  potvrđuje da Agencija koristi nekoliko ključnih pokazatelja uspješnosti, uključujući kombinaciju operativnih pokazatelja, pokazatelja u pogledu upravljanja/vođenja i komunikacija/dionika kako bi se mjerili opseg posla, provedba programa rada i, među ostalim, zadovoljstvo dionika, te kako bi se procijenila dodana vrijednost njezinih aktivnosti te da se osim toga koristi i planiranjem proračuna i metodologijom praćenja u cilju boljeg upravljanja proračunom;

4.  potvrđuje da je Agencija u studenom 2017. uvela novu i poboljšanu verziju sustava EudraVigilance, informacijskog sustava koji se koristio za prijavljivanje sumnji o nuspojavama lijekova;

5.  ponovno ističe da Agencija, koja ocjenjuje i nadzire lijekove za ljudsku i životinjsku primjenu, ima važnu ulogu u zaštiti i promicanju javnog zdravlja i zdravlja životinja;

6.  ističe da je zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije ili drugih vanjskih okolnosti u nizu aktivnosti Agencije došlo do kašnjenja ili odgoda;

7.  ističe da je 2017. Agencija preporučila da se odobri stavljanje u promet 110 novih lijekova (92 za ljudsku primjenu i 18 za primjenu na životinjama), koji sadrže 42 nove djelatne tvari (35 za ljude i 7 za životinje);

8.  pozdravlja činjenicu da je Agencija 2017. implementirala komunikacijski plan za jačanje suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima, pacijentima/korisnicima i organizacijama zaposlenika u području zdravstvene skrbi;

9.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija surađuje s drugim agencijama na ostvarivanju zajedničkih znanstvenih rezultata, da razmjenjuju potporu i znanstvene podatke; nadalje potvrđuje da Agencija ima formalne radne dogovore sa svojih pet glavnih partnera;

10.  napominje da je upravni odbor Agencije usvojio višegodišnji plan rada za razdoblje 2018. – 2020. kojim se podupire provedba zajedničke strategije za europsku regulatornu mrežu za lijekove i nadalje utvrđuje ključne inicijative i aktivnosti za naredne godine;

Kadrovska politika

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 97,82 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 583 privremenih djelatnika od 596 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 602 odobrenih radnih mjesta u 2016.); napominje da je uz njih 2017. za Agenciju radilo 147 ugovornih djelatnika i 36 upućenih nacionalnih stručnjaka; napominje da su se troškovi za osoblje povećali za 10 milijuna EUR; traži od Agencije da pruži sveobuhvatno izvješće o tim rashodima; apelira na Agenciju da stalno osoblje ne zamjenjuje skupljim ugovornim djelatnicima;

12.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja; potvrđuje da je Agencija uvela sustav povjerljivih savjetnika na temelju međuagencijskog poziva na iskaz interesa i imenovala koordinatora za sprečavanje uznemiravanja;

13.  sa zabrinutošću primjećuje da, prema Agenciji i izvješću Revizorskog suda, iako su Agenciji dodijeljene bitne nove zadaće, broj radnih mjesta u planu radnih mjesta Agencije 2017. nije povećan, što je dovelo do ključne ovisnosti o vanjskom stručnom znanju u zahvaćenim područjima; pozdravlja činjenicu da je DG SANTE usmeno obavijestio upravni odbor Agencije da je prihvaćen zahtjev Agencije da 2019. zaposli do 40 ugovornih djelatnika na određeno vrijeme; pozdravlja mjere koje je Agencija već poduzela u cilju ublažavanja potencijalnih rizika i poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o daljnjim odlukama donesenima u cilju poboljšanja situacije;

14.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Agencije kada je riječ o troškovima prevođenja;

Javna nabava

15.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije uvela sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); napominje da je, prema odgovoru Agencije, Agencija s Komisijom potpisala Memorandum o razumijevanju za pristup elektroničkom podnošenju ponuda i korištenje njime; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate i obavijesti tijelo nadležno za izdavanje razrješnice o napretku ostvarenom u tom području;

Transparentnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

16.  ističe da klijent Agencije, odnosno farmaceutska industrija, plaća za postupak, a ne za rezultate procjena Agencije; uviđa da, prema mišljenju Agencije, Agencija smatra da preporuke koje daje donosi neovisno te da one, stoga, ne dovode do sukoba interesa u pogledu kojeg se, međutim, svi potencijalni rizici propisno razmatraju, sprečavaju i ublažavaju;

17.  nadalje pozdravlja činjenicu da Agencija od svih IT konzultanata zahtijeva da prije početka izvršavanja zadaća pojedinačno potpišu izjave o financijskim interesima i povjerljivosti;

18.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; sa zabrinutošću napominje da je 2017. Agencija iz vanjskih izvora zaprimila 25 izvješća o slučajevima „zviždanja”, da ih je 2017. godine 15 zaključeno te da ih je 10 još u tijeku; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja u tom pogledu;

19.  ističe da 2017. nije pokrenut nijedan postupak zbog zlouporabe povjerenja protiv članova upravnog odbora, članova znanstvenog odbora ili stručnjaka te da nisu zabilježeni slučajevi članova osoblja u sukobu interesa;

20.  napominje da se Agencija sastaje s vanjskim dionicima i da na snazi ima pravila kojima uređuje svoje interakcije s dionicima te da objavljuje zapisnike sa sastanaka s predstavnicima interesnih skupina na svojoj internetskoj stranici; sa zadovoljstvom napominje da je Agencija u suradnji s Komisijom izradila okvir za upravljanje odnosima s dionicima koji obuhvaća mjere transparentnosti;

21.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati izvršnom direktoru i upravnom odboru Agencije; prima na znanje, u skladu s odgovorom Agencije, da je Agencija zadovoljna razinom neovisnosti koju pruža postojeći okvir, ali da će ipak razmotriti koje bi se promjene mogle uvesti; poziva Agenciju da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice; nadalje prima na znanje da je računovodstveni sustav Agencije bio podvrgnut ponovnoj validaciji u ožujku 2018.;

22.  pozdravlja činjenicu da je Europski ombudsman otvorio istragu o modalitetima suradnje Agencije s proizvođačima lijekova u razdoblju prije nego što proizvođači podnesu zahtjeve za odobrenje za stavljanje njihovih lijekova u promet na tržištu Unije i pozdravlja činjenicu da su sve zainteresirane strane pozvane da iznesu svoje primjedbe o tom pitanju, posebno s obzirom na to da se prihod Agencije od naknada i pristojbi povezanih s odobrenjima za stavljanje u promet povećao za 14 milijuna EUR;

23.  uzima u obzir, na temelju navoda Agencije, da sastanci prije podnošenja zahtjeva pridonose razvoju lijekova; napominje da, u svjetlu sastanaka prije podnošenja zahtjeva, stručnjaci Odbora za lijekove za humanu uporabu obavljaju i ulogu savjetnika i ulogu ocjenjivača za davanje odobrenja za stavljanje u promet; poziva Agenciju da nakon izdavanja odobrenja za stavljanje u promet u najmanju ruku objavi popis aktivnosti prije podnošenja zahtjeva;

Unutarnja revizija

24.  sa zabrinutošću primjećuje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju provedbe Agencijine Uredbe o naknadama za farmakovigilanciju(14), u kojoj je zaključila da, iako su plan upravljanja i sustav unutarnje kontrole prikladni, postoji znatni nedostatak, koji je zabilježen kao „vrlo važna” preporuka, u pogledu upravljanja stalnim deficitom Agencije između prihoda od naknada za farmakovigilanciju i povezanih troškova; prima na znanje da je Agencija pripremila akcijski plan koji uključuje tekuću procjenu Komisije o trenutačnom sustavu naknada i primitaka; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o korektivnim mjerama poduzetim radi ispunjavanja tih preporuka;

Druge primjedbe

25.  napominje da je Revizorski sud izdao odlomak s posebnom napomenom u pogledu dvije agencije sa sjedištem u Londonu, koji se odnosi na odluku Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije; prima na znanje da će se sjedište početkom 2019. preseliti u Amsterdam i da računovodstvena dokumentacija Agencije uključuje rezervacije za troškove selidbe u iznosu od 18 600 000 EUR; žali zbog toga što je u ugovoru o najmu uredskih prostora Agencije u Londonu navedeno da razdoblje najma završava 2039., a izlazna klauzula ne postoji; izražava duboko žaljenje zbog toga što je u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju za preostalu najamninu do 2039. prikazan iznos od 489 milijuna eura, pri čemu je iznos od najviše 465 milijuna eura koji se odnosi na najamninu u razdoblju nakon planiranog preseljenja Agencije u Amsterdam prikazan kao potencijalna obveza; poziva Agenciju i Europsku komisiju da učine sve što je u njihovoj moći kako bi smanjile financijski, administrativni i operativni učinak nepovoljnog ugovora o najmu i da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijeste o razvoju događaja u tom pogledu;

26.  napominje da je Visoki sud Engleske i Walesa 20. veljače 2019. donio presudu u postupku koji je Canary Wharf Group pokrenuo protiv Agencije u pogledu najma poslovnih prostora Agencije u Londonu; izražava žaljenje zbog toga što je Sud presudio da Brexit i njegove posljedice ne predstavljaju razlog za raskid ugovora, iako je potvrdio da Brexit strane nisu mogle predvidjeti kada je 2011. ugovor potpisan; primjećuje, međutim, da je presudom potvrđena mogućnost da Agencija poslovne prostore u Londonu dâ u podnajam ili da najam prenese na drugi subjekt, podložno odobrenju najmodavca; potiče Agenciju da istraži tu mogućnost kako bi se do kraja prve polovine 2019. iznašlo zadovoljavajuće rješenje;

27.  uviđa da je Agencija uspostavila radnu skupinu za pripravnost za poslovanje i premještanje kako bi se osiguralo da Agencija poduzme sve potrebne korake kako bi nastavila s kontinuitetom poslovanja nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i preseljenja Agencije u Nizozemsku; sa zadovoljstvom primjećuje da je Agencija 2017. poduzela nekoliko koraka prema preseljenju u Amsterdam, uključujući procjenu učinka, ankete osoblja, namjensku strategiju zapošljavanja i odabira nakon donošenja odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije te pripreme za premještanje podatkovnih centara Agencije;

28.  ističe da Agencija smatra da je potrebno preraspodijeliti znatna sredstva za zadaće preseljenja te da manjak ljudskih resursa može u pitanje dovesti izvršavanje temeljnih i zakonodavnih odgovornosti Agencije; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja u tom pogledu;

o
o   o

29.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 141.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 141.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 136, 30.4.2004., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 141.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 141.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 136, 30.4.2004., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 420, 7.12.2017., str. 3.
(14) Uredba (EU) br. 658/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o naknadama koje se plaćaju Europskoj agenciji za lijekove za provedbu aktivnosti farmakovigilancije u pogledu lijekova za primjenu kod ljudi (SL L 189, 27.6.2014., str. 112.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
PDF 147kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) za financijsku godinu 2017. (2018/2181(DEC))
P8_TA(2019)0272A8-0139/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0071/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama(5), a posebno njezin članak 15.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0139/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017. (2018/2181(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017., s odgovorom Centra(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0071/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama(11), a posebno njezin članak 15.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0139/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017. (2018/2181(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0139/2019),

A.  budući da je, prema njegovu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama („Centar”) za financijsku godinu 2017. iznosio 15 828 389 EUR, što je povećanje od 2,64 % u odnosu na 2016.; budući da se proračun Centra uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Centra pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je neznatno povećanje od 0,05 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 94,70 %, što je smanjenje od 0,94 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 18 245 EUR, što predstavlja 3,90 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno povećanje od 0,15 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da Centar mjeri ostvarenje svojih 68 godišnjih ciljeva s pomoću 50 ključnih pokazatelja uspješnosti, koji su podijeljeni u osam strateških ciljeva, radi procjene dodane vrijednosti svojih aktivnosti i radi poboljšanja upravljanja proračunom;

4.  uviđa da je Centar postigao 90 % godišnjih ciljeva postavljenih za 2017. i da je uspješno proveo prvu godinu svoje strategije do 2025. godine;

5.  sa zadovoljstvom napominje da Centar dijeli sinergije s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost u području korporacijskih usluga i usluga podrške te u upravljanju zajedničkim prostorijama u Lisabonu; uviđa da su uspostavljene operativne sinergije s drugim agencijama Unije u područjima pravosuđa i unutarnjih poslova te zdravlja;

Kadrovska politika

6.  napominje da je na dan 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 93,51 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 72 dužnosnika ili privremenih djelatnika od 77 dužnosnika i privremenih djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 79 odobrenih radnih mjesta 2016. godine); također napominje da je 2017. za Centar radilo 29 ugovornih djelatnika i 1 upućeni nacionalni stručnjak;

7.  napominje da je Centar uveo opće odredbe o izgradnji i održavanju radne kulture koja se temelji na dostojanstvu i poštovanju radi sprečavanja i borbe protiv uznemiravanja; prima na znanje da Centar omogućuje povjerljivo savjetovanje;

8.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; na temelju odgovora Centra ustvrđuje da je on predan ocjenjivanju troškova i koristi te mjere i da usto namjerava objavljivati sve buduće oglase o slobodnim radnim mjestima na međuagencijskoj oglasnoj ploči koju je izradila mreža agencija EU-a;

Javna nabava

9.  s uvažavanjem prima na znanje da je Centar uspostavio plan javne nabave koji je uspješno proveden u tijesnoj suradnji sa svim odjelima;

10.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da se Centar do kraja 2017. još uvijek nije koristio alatima koje je izradila Komisija radi uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); iz odgovora Centra prima na znanje da je Centar uspostavio alate potrebne za elektroničko izdavanje računa i da je planirao pripremne radnje potrebne za primjenu elektroničke objave natječaja i elektroničkog podnošenja ponuda od listopada 2018. kako je propisano odgovarajućim pravnim okvirom; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnica obavještava o postignutom napretku;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

11.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati direktoru i upravnom odboru Centra; iz odgovora Centra prima na znanje da je njegovo mišljenje da postojeći organizacijski sustav nije utjecao na neovisnost računovodstvenih službenika; nadalje napominje da je Centar ipak spreman poduzeti mjere na temelju preporuke Revizorskog suda;

Unutarnje kontrole

12.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju istaknula važnost analize potreba za prikupljanjem podataka, njihovim potvrđivanjem i osiguranjem kvalitete te potrebe za preispitivanjem njegova okvira za upravljanje kvalitetom podataka i njegovim usklađivanjem sa strategijom Centra do 2025. godine; primjećuje da je u prosincu 2017. Centar donio akcijski plan za provedbu tih preporuka; poziva Centar da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

13.  sa žaljenjem napominje da jedna od preporuka iz revizije „Proračun i praćenje” Službe za unutarnju reviziju iz 2013. koja je označena kao važna još nije u potpunosti provedena; na temelju izvješća Revizorskog suda sa zabrinutošću napominje da je nekoliko preporuka iz revizije Službe za unutarnju reviziju o upravljanju informatičkim projektima iz 2015. samo djelomično provedeno i još uvijek otvoreno; poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi tih preporuka;

o
o   o

14.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 149.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 149.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 376, 27.12.2006., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 149.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 149.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 376, 27.12.2006., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 25, 24.1.2018., str. 1.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)
PDF 153kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) za financijsku godinu 2017. (2018/2188(DEC))
P8_TA(2019)0273A8-0130/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0078/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost(5), a posebno njezin članak 19.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0130/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za pomorsku sigurnost za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za pomorsku sigurnost, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017. (2018/2188(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0078/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost(11), a posebno njezin članak 19.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0130/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za pomorsku sigurnost, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017. (2018/2188(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0130/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima Europske agencije za pomorsku sigurnost („Agencija”)(13) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 86 276 654,33 EUR, što je povećanje od 22,87 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se to povećanje uglavnom odnosilo na prošireni mandat Agencije; budući da se proračun Agencije u potpunosti financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za pomorsku sigurnost za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 98,04 %, što je blago smanjenje od 0,03 % u odnosu na 2016., te da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 96,25 %, što je smanjenje od 1,55 %;

Ukidanje prijenosa

2.  izražava duboko žaljenje zbog visoke razine ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. u iznosu od 792 182 EUR, što predstavlja 23,30 % ukupnog prenesenog iznosa, te što predstavlja znatno smanjenje od 12,12 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da se Agencija koristi nizom posebnih ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje provedbe svojeg godišnjeg programa rada i da evaluacija Agencije predstavlja glavni instrument za procjenu dodane vrijednosti njezinih aktivnosti; prepoznaje konstruktivan pristup Agencije s naglaskom na višegodišnjim i godišnjim strateškim ciljevima te na odgovarajućoj ocjeni ostvarenja tih ciljeva; napominje da Agencija upotrebljava samo stopu izvršenja proračuna kao glavni ključni pokazatelj uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  sa zadovoljstvom napominje da je Agencija bila uspješna u operacijama povezanima s proširenjem mandata i da je njezin sustav kvalitete za posjete i inspekcije konsolidiran;

5.  napominje da je visoka kvaliteta informacijskih sustava i baza podataka koje je razvila Agencija dovela do sve većeg interesa trećih zemalja u pogledu istraživanja potencijala za izvoz Agencijina znanja i posljedično standarda i rješenja Unije izvan zemljopisne dimenzije, uz istodobnu zaštitu resursa Agencije i interesa Unije;

6.  sa zadovoljstvom napominje da Agencija dijeli sinergije s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama u području korporacijskih usluga i usluga podrške te u upravljanju zajedničkim prostorijama u Lisabonu; sa zadovoljstvom napominje da Agencija surađuje s Europskom agencijom za kontrolu ribarstva i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu kada je riječ o funkciji europske obalne straže;

7.  pozdravlja činjenicu da Agencija nastoji ostvariti sinergije s drugim agencijama Unije kako bi dobila na djelotvornosti i učinkovitosti te smanjila troškove; u tom kontekstu pozdravlja i potiče suradnju Agencije s drugim agencijama Unije u cilju potpore migracijskom programu EU-a, kao što je pružanje sve većeg broja usluga Frontexu; potiče suradnju Agencije s ostalim agencijama Unije u pogledu rješavanja izbjegličke krize, kao i kad je riječ o obavljanju ključnih zadaća koje nadilaze njezin mandat, primjerice doprinosu u smislu znanja, operativne potpore i osoblja kao odgovor na izbjegličku krizu;

8.  izražava žaljenje zbog kašnjenja u operativnom uvođenju daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS), što je rezultiralo proračunskim amandmanom koji je uključivao smanjenje subvencije Unije koje odgovara neiskorištenom iznosu u 2017. i koje se odnosilo na europsku suradnju u pogledu obalne straže; međutim, pozdravlja napore koje Agencija u okviru tih projekata ulaže u pružanje operativnih usluga, analize, stručnog znanja i tehničke podrške Komisiji, državama članicama i korisnicima u pomorskom sektoru; stoga potiče Agenciju da uloži više napora kako bi se premostili organizacijski, tehnički, pravni i ugovorni problemi povezani s uspostavom sustava letjelica na daljinsko upravljanje;

9.  poziva Agenciju da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi potencijalne primjene sustava RPAS; ističe da sustavi RPAS imaju višenamjensku uporabu i mogu se upotrebljavati za niz aktivnosti koje uključuju plovila i osobe u nevolji, praćenje i otkrivanje onečišćenja mora, uključujući izlijevanje nafte i otpad, kao i opću identifikaciju i praćenje plovila svih veličina i njihovih aktivnosti, uključujući utvrđivanje potencijalno nezakonitih aktivnosti (npr. nezakonit ribolov, trgovina drogom, nezakonite migracije itd.);

10.  ističe da znanje i interne sposobnosti Agencije pružaju mogućnost za proširenje njezina djelokruga i usluga na globalnu razinu, čime bi se doprinijelo povećanju dosega regulatornih okvira Unije te njezinih sigurnosnih standarda i standarda u pogledu okoliša;

11.  napominje da je 2017. provedena neovisna vanjska evaluacija provedbe Uredbe o osnivanju Agencije; sa zadovoljstvom napominje da je njen ishod bio pozitivan i da je zaključeno da „sve u svemu EMSA pruža dodanu vrijednost u svim svojim područjima primjene i za sve dionike”;

Kadrovska politika

12.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 98,58 % plana radnih mjesta, odnosno imenovano je 205 privremenih djelatnika od 212 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 202 odobrena radna mjesta 2016.); također napominje da su 2017. za Agenciju radila 44 ugovorna djelatnika i 19 upućenih nacionalnih stručnjaka;

13.  izražava žaljenje zbog rodne neravnoteže među članovima višeg rukovodstva Agencije s obzirom na to da je od 56 njezinih članova 46 muškaraca i 10 žena; prima na znanje od Agencije da je imenovanje upravnog odbora Agencije u nadležnosti Komisije i država članica; u tom pogledu traži od Komisije i država članica da pri predstavljanju kandidata za članove Odbora uzmu u obzir važnost osiguravanja rodne ravnoteže;

14.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja te da su povjerljivi savjetnici imenovani i osposobljeni;

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Agencije o visokim troškovima prevođenja koji bi proizašli iz takve objave;

Javna nabava

16.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije koristila sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje iz odgovora Agencije da je Agencija uvela module za e-nabavu od početka 2018.;

17.  sa zabrinutošću prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija nije sustavno provjeravala cijene i zaračunata povećanja usporedbom s ponudama dobavljača i računima izdanima izvršitelju iz okvirnog ugovora za dobivanje softverskih licencija; prima na znanje iz odgovora Agencije da će Agencija podsjetiti projektne službenike da dosljedno provjeravaju te cijene i da će od javnog naručitelja zatražiti da od izvoditelja zatraži da mu dostavi informacije o cijenama; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja na tu temu;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

18.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; sa zadovoljstvom napominje da Agencija provodi svoju strategiju za sprečavanje i otkrivanje prijevara te da se brojne konkretne mjere i dalje provode, uključujući tečajeve o etici i integritetu;

19.  napominje da 2017. nije bilo prijavljenih slučajeva sukoba interesa; pozdravlja snažne unutarnje kontrole čiji je cilj upoznavanje cjelokupnog osoblja s obvezama povezanima s izjavama o nepostojanju sukoba interesa;

Unutarnje kontrole

20.  prima na znanje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju aktivnosti Agencije financiranih iz projekata te je zaključila da su sustavi upravljanja i kontrole u tom pogledu adekvatno osmišljeni te da se učinkovito i djelotvorno provode; s određenom zabrinutošću ističe da je Služba za unutarnju reviziju izdala tri preporuke, od kojih je Agencija prihvatila samo jednu, unatoč činjenici da su dvije odbijene preporuke kategorizirane kao „vrlo važne”; prima na znanje obrazloženje Agencije o odbijanju preporuka, traži od Komisije da izradi horizontalne smjernice o aktivnostima financiranima iz projekata i izračun troškova agencija u vezi s aktivnostima financiranima iz projekata;

21.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju revidirala sustave Agencije za upravljanje ljudskim resursima i kontrolu te zaključila da su oni adekvatni i prikladni za pružanje potpore Agenciji u ostvarivanju njezinih strateških ciljeva; prima na znanje da je Služba za unutarnju reviziju izdala tri preporuke kategorizirane kao „važne” i dvije kao „poželjne”, koje je Agencija prihvatila i za koje je izradila akcijski plan kao odgovor na potrebu za unaprjeđenjima; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku u provedbi mjera;

22.  napominje da je, u skladu s politikom upravljanja rizikom, registar rizika ažuriran 2017., te da spomenuto ažuriranje nije rezultiralo kritičnim rizicima koji bi mogli dovesti do službene zadrške u godišnjoj izjavi o jamstvu dužnosnika za ovjeravanje; nadalje, prima na znanje da se 2017. nije materijalizirala nijedna prethodno utvrđena opasnost;

Ostale primjedbe

23.  prepoznaje preliminarne napore Agencije da osigura troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo mjesto rada; ističe, međutim, da Agencija nije uvela nikakve dodatne mjere za smanjenje ili neutraliziranje emisija CO2;

o
o   o

24.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 75.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 75.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 208, 5.8.2002., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 75.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 75.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 208, 5.8.2002., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 108, 22.3.2018., str. 225.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA)
PDF 149kWORD 51k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) za financijsku godinu 2017. (2018/2192(DEC))
P8_TA(2019)0274A8-0129/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0082/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 526/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Agenciji Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 460/2004(5), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0129/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017. (2018/2192(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0082/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 526/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Agenciji Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 460/2004(11), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0129/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017. (2018/2192(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0129/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost („Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 11 175 224,40 EUR, što je povećanje od 1,28 % u odnosu na 2016.; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,99 %, što je povećanje od 1,52 % u odnosu na 2016.; prima na znanje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 88,19 %, što je neznatno smanjenje od 0,99 % u odnosu na 2016.;

Ukidanje prijenosa

2.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 90 916 EUR, što predstavlja 9,39 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to povećanje od 3,67 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom napominje da se Agencija koristi određenim ključnim pokazateljima uspješnosti kako bi se procijenila dodana vrijednost njezinih aktivnosti i unaprijedilo njezino upravljanje proračunom, uz veći naglasak na kvalitativnim pokazateljima za procjenu ostvarenja njezinih operativnih ciljeva i veći naglasak na kvantitativnim pokazateljima za njezine administrativne ciljeve; nadalje napominje da pokazatelji učinka pokazuju da su rezultati Agencije premašili ciljeve utvrđene u programu rada za 2017. u odnosu na okvir Strategije ENISA-e od 2016. do 2020.; poziva Agenciju da i dalje razvija ključne pokazatelje uspješnosti kako bi ocijenila ishod i učinak svojih aktivnosti i kako bi stekla uvid u to kako osigurati veću dodanu vrijednost za ostvarenja Agencije;

4.  sa zadovoljstvom napominje da je Agencija 2017. započela postupak pružanja pomoći državama članicama u provođenju Direktive (EU) 2016/1148(14) i da je, u suradnji s tijelima nekoliko država članica, sastavila alat za ocjenu ozbiljnosti povrede podataka kako bi se uspostavio dosljedan okvir na razini Unije;

5.  usto napominje da je ENISA 2017. primila nagradu Ombudsmana EU-a za dobro upravljanje za izvrsnost u inovacijama i pretvorbi;

6.  sa zadovoljstvom primjećuje da su Agencija i Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja potpisali sporazum o razini usluge koji im omogućuje da, uz ostale sinergije, dijele konferencijske prostorije i prostor za pohranu;

7.  napominje da je 2017. u ime Komisije provedena studija o vanjskoj evaluaciji uspješnosti Agencije za razdoblje 2013. – 2016.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o ishodu te studije i pojedinim mjerama poduzetima radi ispunjavanja eventualnih preporuka;

Kadrovska politika

8.  sa zabrinutošću napominje da je na dan 31. prosinca 2017. bilo izvršeno samo 87,5 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 42 privremenih djelatnika od 48 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 48 odobrenih radnih mjesta 2016.); također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 29 ugovornih djelatnika i troje upućenih nacionalnih stručnjaka;

9.  napominje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; uviđa da je Agencija organizirala informativna predavanja i omogućila povjerljivo savjetovanje;

10.  iz izvješća Revizorskog suda primjećuje da je Agencija 2016. premjestila još osam članova osoblja u Atenu, čime se broj članova osoblja u Iraklionu smanjio na 14; napominje da je prema navodima Agencije na kraju 2017. taj broj dodatno smanjen na 11 članova osoblja; ističe činjenicu da je, u skladu s izvješćem Revizorskog suda iz 2013., vjerojatno da bi se troškovi dodatno smanjili kad bi svi članovi osoblja bili zaposleni na istoj lokaciji; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mogućim mjerama za rješavanje te situacije;

11.  sa zabrinutošću napominje da Agencija ima teškoća sa zapošljavanjem, privlačenjem i zadržavanjem osoblja s odgovarajućim kvalifikacijama, uglavnom zbog vrste ponuđenih radnih mjesta (za ugovorne djelatnike) i niskog korekcijskog koeficijenta koji se primjenjuje na plaće zaposlenika Agencije u Grčkoj;

12.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Agencije kad je riječ o troškovima prevođenja;

13.  žali zbog toga što je, kako je istaknuo Revizorski sud, proces primopredaje novom računovodstvenom službeniku Agencije proveden nepropisno, a posebno zbog toga što novom računovodstvenom službeniku nije dostavljeno izvješće o primopredaji; iz odgovora Agencije prima na znanje da su održani neformalni sastanci kako bi se prenijelo znanje i da će Agencija provesti korektivne mjere kako bi se u budućnosti osigurao odgovarajući prijenos znanja novom osoblju; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi korektivnih mjera;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

14.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; međutim sa zabrinutošću ističe da su na njezinim internetskim stranicama objavljeni samo životopisi izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora te da Agencija ktomu objavljuje na svojim stranicama samo izjavu o nepostojanju sukoba interesa izvršnog direktora, ali ne i izjave ostalih članova višeg rukovodstva; poziva Agenciju da objavi životopise svih članova upravnog odbora i izjave o nepostojanju sukoba interesa članova višeg rukovodstva i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

Ostale primjedbe

15.  sa zabrinutošću napominje da Agencija, za razliku od većine drugih agencija, nije provela sveobuhvatnu analizu vjerojatnog učinka odluke Ujedinjene Kraljevine da istupi iz Europske unije na njezinu organizaciju, rad i račune; iz odgovora Agencije prima na znanje da je ona u tom pogledu izmijenila neke od relevantnih internih procesa; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za ublažavanje eventualnih rizika;

16.  uviđa umjerene napore Agencije da osigura troškovno učinkovito mjesto rada prihvatljivo za okoliš; ističe da Agencija nije uvela nikakve dodatne mjere za smanjenje ili neutraliziranje emisija CO2;

o
o   o

17.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 79.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 79.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 165, 18.6.2013., str. 41.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 79.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 79.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 165, 18.6.2013., str. 41.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 116/05, 28.3.2018., str. 20.
(14) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za željeznice (ERA)
PDF 152kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) (ERA) za financijsku godinu 2017. (2018/2193(DEC))
P8_TA(2019)0275A8-0158/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za željeznice za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0083/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji)(5), a posebno njezin članak 39.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004(6), a posebno njezin članak 65.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0158/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije Europske unije za željeznice za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za željeznice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) za financijsku godinu 2017. (2018/2193(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za željeznice za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0083/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji)(12), a posebno njezin članak 39.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004(13), a posebno njezin članak 65.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0158/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije Europske unije za željeznice za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za željeznice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) za financijsku godinu 2017. (2018/2193(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za željeznice (sada Agencija Europske unije za željeznice) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0158/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(15), konačni proračun Agencije Europske unije za željeznice („Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 30 732 000 EUR, što predstavlja povećanje od 11,57 % u odnosu na 2016.; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) naveo da je dobio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,99 %, što je povećanje od 0,79 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 87,30 %, što je smanjenje od 4,27 % u odnosu na 2016.;

2.  napominje da je Agencija, u skladu s odredbama nove uredbe o utemeljenju Agencije koja je stupila na snagu u lipnju 2016., ovlaštena naplaćivati pristojbe za neke od svojih novih nadležnosti; napominje da je uveden sustav naplate za izdavanje certifikata, ovlaštenja i odobrenja, s ciljem da bude potpuno operativan 2019. te da se unutar Agencije uvede sustav uvođenja novih resursa i unutarnjih postupaka kako bi se zajamčilo utvrđivanje i praćenje zakonom propisanih zadaća koje se temelje na naknadama; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi tog novog sustava;

Ukidanje prijenosa

3.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 69 473 EUR, što predstavlja 3,40 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno smanjenje od 1,12 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija primjenjuje opsežan skup od 24 željeznička pokazatelja na četiri operativna područja kao ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti kao i druge pokazatelje za poboljšanje upravljanja proračunom;

5.  naglašava ulogu koju Agencija ima u jamčenju sigurnosti i interoperabilnosti europskog željezničkog sustava te u poboljšanju konkurentnosti željeznica u odnosu na druge načine prijevoza, i to smanjenjem administrativnih i tehničkih prepreka, poticanjem ulaska na tržišta i jamčenjem nediskriminacije, učinkovitijom potrošnjom javnog novca na usluge javnog željezničkog prijevoza i boljim upravljanjem infrastrukturom; podupire Komisijinu viziju europskog željezničkog sustava koji će biti svjetski predvodnik u pogledu sigurnosti;

6.  pozdravlja ulogu Agencije u praćenju razvoja, testiranja i provedbe Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) te u ocjenjivanju posebnih projekata u sklopu ERTMS-a; također napominje da četvrti željeznički paket obuhvaća tehnički stup kojim se jača uloga Agencije uvođenjem novih zadaća kako bi se osigurala ujednačena provedba okvira EU-a; ističe da će Agenciji, ukorak s povećanjem njezinih ovlasti, trebati dodijeliti potrebne financijske, materijalne i ljudske resurse za uspješno i učinkovito izvršavanje njezinih novih i dodatnih zadaća;

7.  podsjeća da je ERTMS ključan za ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora; stoga ističe da je ključan prioritet optimizirana koordinacija razvoja i uvođenja ERTMS-a, kojom bi se zajamčio jedinstven, transparentan, stabilan, cjenovno pristupačan i interoperabilan ERTMS diljem Europe;

8.  prima na znanje da je Agencija ispunila svoj cilj od 95 % pravodobne dostave izvješća, savjeta i mišljenja; ističe da Agencija nije postigla cilj od 90 % postignuća za sve ciljeve upotrebom financijskih sredstava i planiranja ljudskih resursa, jer je samo 67 % svrstano u kategoriju potpuno ostvarenih, dok je za 18 % ocijenjeno da su djelomično postignuti;

9.  pozdravlja suradnju Agencije s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala, zajedničko korištenje računovodstvenim uslugama i sudjelovanje u zajedničkom pozivu na podnošenje ponuda;

10.  podržava napredak Agencije u ostvarivanju veće suradnje s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA) u cilju izgradnje zajedničke kulture sigurnosti;

11.  pozdravlja certifikaciju integriranog sustava upravljanja Agencije prema standardu ISO 9001, koja predstavlja neovisnu potvrdu kontinuiranog povećanja uspješnosti Agencije;

Kadrovska politika

12.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 92,09 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 128 privremenih djelatnika od 139 privremenog djelatnika odobrenog u okviru proračuna Unije (u odnosu na 135 odobrenih radnih mjesta 2016. godine); također primjećuje da su 2017. za Agenciju radila 34 ugovorna djelatnika i 2 upućena nacionalna stručnjaka;

13.  napominje da su rezultati godišnje komparativne analize osoblja slični onima za 2016., pri čemu je 18 % osoblja zaduženo za administrativne poslove, 69,5 % za operativne, što je blago smanjenje (0,5 %) u usporedbi s 2016. (od 65 % do 70 %), dok je udio osoblja zaduženog za nadzor i financijske zadaće i dalje otprilike 12 %;

14.  napominje da je Agencija usvojila politiku zaštite ljudskog dostojanstva i sprečavanja uznemiravanja, da organizira predavanja podizanja razine osviještenosti za svoje osoblje i rukovoditelje te da se promiču povjerljivi savjetnici; ističe da je 2017. u Agenciji prijavljen relativno velik broj slučajeva navodnog uznemiravanja, odnosno 12 slučajeva, ali da nijedan nije istražen; potiče Agenciju da tijelu nadležnom za davanje razrješnice podnese izvješće o mjerama poduzetima za rješavanje tog problema;

15.  poziva Agenciju da uzme u obzir i poduzme sve potrebne mjere u vezi s preporukama Službe za unutarnju reviziju za 2017. o ljudskim resursima i upravljanju kompetencijama; pozdravlja to što je Agencija u siječnju 2018. donijela kodeks o dobrom ponašanju zaposlenih u upravi, koji posebice sadržava sve mjere za sprečavanje sukoba interesa;

Javna nabava

16.  sa zabrinutošću primjećuje da je 2017. zabilježeno 29 iznimaka i 7 slučajeva neusklađenosti, što predstavlja porast u usporedbi s 2016.; prima na znanje da je Agencija u tom pogledu utvrdila glavna problematična područja; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice ubuduće izvještava o mjerama poduzetim za smanjenje broja tih slučajeva;

17.  napominje da je, prema izvješću Revizorskog suda, za jedno revidirano plaćanje Agencija kupila IT usluge preko ugovaratelja, bez natječajnog postupka ili prethodnog istraživanja tržišta; prima na znanje odgovor Agencije da se ugovor koristio u skladu s ugovornim odredbama;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

18.  napominje da je Agencija objavila izjave o sukobu interesa i životopise članova upravnog odbora na svojim internetskim stranicama; žali zbog toga što Agencija od višeg rukovodstva očekuje da popune i potpišu izjavu o sukobu interesa samo ako su uključeni u rad odbora za ocjenjivanje; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvještava o razvoju događaja na tu temu;

19.  napominje da je Agencija, prema vlastitim navodima, nastavila s provedbom akcijskog plana definiranog u svojoj strategiji za suzbijanje prijevara; napominje da je Agencija Europskom uredu za borbu protiv prijevara radi istrage proslijedila jedan slučaj sumnje na prijevaru i da je on službeno odlučio pokrenuti istragu; poziva Agenciju da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o ishodu te istrage;

20.  žali što Agencija još nije uvela pravila o zviždačima, nego da ih tek treba donijeti do kraja 2018.; poziva Agenciju da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice kada se uspostave i počnu provoditi pravila o zviždačima;

Unutarnje kontrole

21.  napominje, u svjetlu preliminarnih rezultata ocjene usklađenosti i učinkovitosti unutarnje kontrole prema standardima upravljanja Agencijom, da se može smatrati da kontrolni sustav Agencije u cjelini funkcionira kako je i zamišljeno te u odgovarajućoj mjeri ublažava glavne rizike za postizanje ciljeva Agencije;

22.  Podržava gledište Suda da načelo razdvajanja dužnosti računovodstvenog službenika i dužnosnika za ovjeravanje upućuje na to da se te dužnosti međusobno isključuju; vjeruje da će taj problem Agencija riješiti reorganizacijom koja je u toku; poziva Agenciju da o mjerama poduzetima kako bi se odgovorilo na to zapažanje obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

Ostale primjedbe

23.  primjećuje da će se do kraja prijelaznog razdoblja (16. lipnja 2019.) Agencija preobraziti iz tijela s pukom zadaćom pripreme i širenja politika u tijelo koje radi izravno za taj sektor što se tiče ovjeravanja potvrda o sigurnosti i izdavanja odobrenja za željeznička vozila; potiče upravu Agencije da i dalje bude usredotočena na pripremu novih zadaća u okviru tehničkog stupa četvrtog željezničkog paketa te preporučuje da upravljanje ljudskim resursima bude visoko na listi prioriteta; prima na znanje napredak u pogledu pripremnih odluka za donošenje okvira za reviziju prijavljenih tijela, za jedinstvenu kontaktnu točku te za politiku praćenja uspješnosti i postupka odlučivanja nacionalnih tijela za sigurnost; poziva Agenciju da o koracima poduzetima kako bi taj potez bio uspješan izvještava tijelo nadležno za davanje razrješnice i da smanjenjem troškova ostvari korist;

24.  izražava žaljenje zbog činjenice da brojni kontakti s francuskim tijelima nisu rezultirali potpisivanjem sporazuma o sjedištu Agencije, u skladu s člankom 71. Uredbe o Agenciji; osim toga, izražava žaljenje zbog toga što 2017. upravni odbor nije uspio jednoglasno donijeti provedbena pravila u vezi s jezičnim aranžmanom u Agenciji, što je dovelo do dodatnih troškova i kašnjenja, primjerice tijekom zapošljavanja; žali što Agencija i dalje posluje na dvije lokacije; poziva Agenciju da sve aktivnosti premjesti u sjedište i da posluje samo iz sjedišta;

25.  potvrđuje na temelju navoda Agencije da je u pogledu odluke Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Europske unije i njezina mogućeg učinka na zaposlenike Agencije, intenzivnom razmjenom sa željezničkim sektorom Ujedinjene Kraljevine potvrđen njihov interes za ostanak u „europskom sustavu”;

o
o   o

26.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(16) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 83.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 83.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 164, 30.4.2004., str. 1.
(6) SL L 138, 26.5.2016., str. 1.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 83.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 83.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 164, 30.4.2004., str. 1.
(13) SL L 138, 26.5.2016., str. 1.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 84, 17.3.2017., str. 96.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
PDF 152kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) za financijsku godinu 2017. (2018/2204(DEC))
P8_TA(2019)0276A8-0141/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0094/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(5), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0141/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnoj direktorici Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za izvršenje proračuna Nadzornog tijela za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017. (2018/2204(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017., s odgovorom Nadzornog tijela(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Nadzorno tijelo treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0094/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(11), a posebno njezin članak 64.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0141/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017. (2018/2204(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0141/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („Nadzorno tijelo”) za financijsku godinu 2017. njegov konačni proračun iznosio 42 076 719 EUR, što je povećanje od 6,37 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se Nadzorno tijelo financira iz doprinosa Unije (11 019 552 EUR, 26,19 %), doprinosa nacionalnih nadzornih tijela država članica (18 584 866 EUR, 44,17 %) i naknada primljenih od nadziranih subjekata (11 831 781 EUR, 28,12 %);

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („Izvješće Suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je povećanje od 0,03 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 89,76 %, što je povećanje od 2,47 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  napominje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 164 310 EUR, što predstavlja 3,51 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to smanjenje od 3,65 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  svjestan je da Nadzorno tijelo primjenjuje određene mjere kao ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  napominje da je Nadzorno tijelo dovršilo 90 % aktivnosti iz svog godišnjeg programa rada;

5.  ističe ulogu Nadzornog tijela u olakšavanju i promicanju koordinacije između nacionalnih nadzornih tijela i, po potrebi, s institucijama nadležnima za međunarodni nadzor;

6.  potvrđuje da je zadaća Nadzornog tijela poboljšati funkcioniranje unutarnjih financijskih tržišta EU-a jamčenjem visoke, djelotvorne i dosljedne razine uređenja i nadzora, promicati cjelovitost i stabilnost financijskih sustava te jačati međunarodnu koordinaciju nadzora kako bi se zajamčila stabilnost i djelotvornost financijskog sustava;

7.  naglašava da bi Nadzorno tijelo, pazeći da se sve zadaće izvrše u cijelosti i u zadanim rokovima, trebalo ispunjavati zadaće i mandat koje su mu dodijelili Europski parlament i Vijeće te da bi se trebalo držati povjerenog mu mandata; poziva Nadzorno tijelo da se pobrine za odgovarajuće popratne mjere i provedbu preporuka Revizorskog suda;

8.  naglašava da Nadzorno tijelo pri provedbi svoga mandata posebnu pozornost treba posvetiti poštovanju načela proporcionalnosti; naglašava da bi, posebno pri formuliranju mjera razine 2 i razine 3, trebalo posvetiti pozornost posebnim značajkama nacionalnih financijskih tržišta;

9.  napominje da bi se, s obzirom na to da se djelovanje Nadzornog tijela sve više preusmjerava s regulatornih zadaća na provođenje i primjenu prava Unije, proračunski i ljudski resursi Nadzornog tijela trebali preraspodijeliti; naglašava, u tom pogledu, potrebu da se postave odgovarajući prioriteti u pogledu dodjele sredstava;

10.  smatra da svako moguće povećanje sredstava Nadzornog tijela moraju pratiti odgovarajuće mjere racionalizacije;

11.  traži od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) da provedu istragu o trgovinskim praksama dividendne arbitraže, kao što je Cum-Ex, kako bi se analizirale moguće prijetnje integritetu financijskih tržišta i nacionalnim proračunima; kako bi se utvrdila priroda i opseg aktera u tim praksama, kako bi se utvrdilo je li došlo do povreda nacionalnog prava ili prava Unije, kako bi se analizirale mjere koje su poduzela financijska nadzorna tijela u državama članicama i kako bi se mjerodavnim nadležnim tijelima dale odgovarajuće preporuke za reformu i poduzimanje mjera;

12.  ističe potrebu za dodjelom dovoljno sredstava, rješavanjem pitanja postojećih nadležnosti u borbi protiv pranja novca te što bržim osiguranjem razmjene s EBA-om u području pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma; poziva Nadzorno tijelo da u suradnji s EBA-om i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izradi zajedničke smjernice o integraciji rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetni nadzor;

13.  pozdravlja činjenicu da Nadzorno tijelo, zajedno s EBA-om i EIOPA-om, čini dio Zajedničkog odbora čija je zadaća osigurati međusektorsku dosljednost i zajednička stajališta u području nadzora nad financijskim konglomeratima i raditi na drugim međusektorskim pitanjima, te da računovodstvenog službenika dijeli s Agencijom Europske unije za željeznice;

14.  napominje da je vanjska evaluacija triju europskih nadzornih tijela provedena 2017.; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima (od strane Nadzornog tijela) s ciljem rješavanja nedostataka na koje je ukazala vanjska evaluacija;

Kadrovska politika

15.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 97,33 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 146 privremenih djelatnika od 150 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 140 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također napominje da je 2017. za Nadzorno tijelo radio 55 ugovorni djelatnik i 23 upućenih nacionalnih stručnjaka;

16.  napominje da je stopa fluktuacije osoblja Nadzornog tijela iznosila 6,5 %, što je u skladu s njegovim ciljem da se fluktuacija zadrži ispod 10 % i što predstavlja smanjenje od 1,50 % u odnosu na prethodnu godinu;

17.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije odgovor Nadzornog tijela o visokim troškovima prevođenja koji bi proizašli iz takve objave;

18.  napominje da je Nadzorno tijelo donijelo politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja;

Javna nabava

19.  sa zadovoljstvom napominje da je Nadzorno tijelo uspješno provelo postupak javne nabave za e-učenje jezika za više agencija EU-a, čime je osoblje dobilo pristup internetskoj platformi za učenje europskih jezika; napominje da se u taj postupak uključilo 30 agencija EU-a;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

20.  prima na znanje mjere koje je Nadzorno tijelo već poduzelo i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; nadalje, pozdravlja činjenicu da Nadzorno tijelo objavljuje registar sastanaka osoblja s vanjskim dionicima;

21.  u kontekstu nadzorne funkcije Nadzornog tijela u pogledu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, pozdravlja donošenje smjernica o zviždačima i naglašava potrebu da nacionalna nadzorna tijela usvoje slične politike;

22.  napominje da 28 % proračuna Nadzornog tijela potječe od naknada koje se zaračunavaju subjektima koje ono nadzire; sa zadovoljstvom napominje da su uvedene mjere za ublažavanje sukoba interesa te da je provedena revizija tih struktura i postupaka; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice nastavi obavještavati o mjerama koje poduzima za sprečavanje sukoba interesa; nadalje, napominje da Nadzorno tijelo smatra da bi, kada bi naknade prikupljala Komisija, došlo do neučinkovitosti jer Nadzorno tijelo već ima odgovarajuće strukture i postupke za utvrđivanje naknada i naplatu, a Nadzorno tijelo smatra da je za taj postupak zbog njegove dinamičke i tehničke prirode potrebno posebno stručno znanje;

23.  smatra da pri obavljanju svojih zadaća, a posebno pri sastavljanju provedbenih mjera, Nadzorno tijelo mora redovito i iscrpno obavještavati Europski parlament i Vijeće o svojim aktivnostima; s obzirom na prirodu zadaća Nadzornog tijela, naglašava obvezu transparentnosti ne samo u odnosu s Europskim parlamentom i Vijećem, već i prema svim građanima Unije;

Unutarnje kontrole

24.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju stručnih pregleda nacionalnih nadležnih tijela i zaključila da su postupci općenito prikladni, učinkoviti i djelotvorni; napominje da je Služba za unutarnju reviziju izdala četiri preporuke, od kojih nijedna nije bila ključna ili vrlo važna; poziva Nadzorno tijelo da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetim radi ispunjavanja tih preporuka;

Ostale primjedbe

25.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da bi se odluka Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije mogla odraziti na djelatnosti Nadzornog tijela jer se većina važnih tijela nad kojima se obavlja nadzor trenutačno nalazi u Ujedinjenoj Kraljevini; napominje da je moguće da će se zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije prihodi Nadzornog tijela u budućnosti smanjiti; poziva Nadzorno tijelo prati razvoj situacije, da se pripremi za ublažavanje svih rizika koji bi se mogli pojaviti te da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvještava o razvoju događaja u tom području;

o
o   o

26.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 87.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 87.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 87.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 87.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 154, 2.5.2018., str. 3.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska zaklada za izobrazbu (ETF)
PDF 149kWORD 51k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za izobrazbu (ETF) za financijsku godinu 2017. (2018/2187(DEC))
P8_TA(2019)0277A8-0131/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zaklade(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zaklada treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0077/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1339/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o osnivanju Europske zaklade za izobrazbu(5), a posebno njezin članak 17.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0131/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Europske zaklade za izobrazbu za izvršenje proračuna Zaklade za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Europske zaklade za izobrazbu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017. (2018/2187(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske zaklade za osposobljavanje za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zaklade(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zaklada treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0077/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1339/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o osnivanju Europske zaklade za izobrazbu(11), a posebno njezin članak 17.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0131/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017.,

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Europske zaklade za izobrazbu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017. (2018/2187(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za izobrazbu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0131/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Europske zaklade za osposobljavanje („Zaklada”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 20 144 089 EUR, što je smanjenje od 3,62 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se proračun Zaklade gotovo isključivo financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zaklade za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo visokom stopom izvršenja proračuna od 99,93 %, što je neznatno smanjenje od 0,06 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 97,97 %, što je povećanje od 0,31 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  sa zabrinutošću primjećuje da je razina ukidanja prijenosa Zaklade iz 2016. u 2017. iznosila 42 925 EUR, što predstavlja 9,16 % ukupnog prenesenog iznosa, unatoč znatnom smanjenju od 8,42 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom napominje da se u Zakladi upotrebljavaju određeni ključni pokazatelji uspješnosti, uz druge pokazatelje produktivnosti i kvalitete, kako bi se procijenila dodana vrijednost njezinih aktivnosti i poboljšalo upravljanje proračunom;

4.  pozdravlja potporu i komplementarnost Zaklade s vanjskim politikama, posebno politikama proširenja i susjedstva te instrumentima vanjske politike Unije; pozdravlja doprinos Zaklade bilateralnoj vanjskoj pomoći u vezi s političkim dijalogom i procesom izvješćivanja Unije; prima na znanje njezinu spremnost na bolju uključenost u pitanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja povezana s pomoći Unije koja se dodjeljuje trećim zemljama te potiče na to da Zaklada pruži potporu pomoći Unije za jačanje globalne reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

5.  prima na znanje rad Zaklade na pružanju potpore partnerskim zemljama Unije u korištenju njihova ljudskog kapitala provođenjem reformi u sustavima obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada u kontekstu politike vanjskih odnosa Unije; pozdravlja aktivnosti Zaklade u pogledu razvoja vještina i omogućivanja cjeloživotnog učenja kako bi se partnerske zemlje poduprle u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i izgleda za zapošljavanje svojih građana;

6.  pozdravlja potporu Zaklade upućenu državama kandidatkinjama za članstvo u EU-u u područjima kao što su učenje na radnom mjestu, stalni profesionalni razvoj nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i poduzetničko učenje; podupire napore Zaklade na zapadnom Balkanu u cilju modernizacije kvalifikacija i kvalifikacijskih sustava; potvrđuje napredak koji je postignut u pogledu razvoja i provedbe nacionalnih kvalifikacijskih okvira na različitim razinama, kao i vrednovanja informalnog i neformalnog učenja (VINFIL); pozdravlja izvješće Zaklade o praćenju osoba sa završenim visokim obrazovanjem u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u; dodatno potiče Zakladu da u zemljama Istočnog partnerstva kroz regionalne i državne aktivnosti nastavi s radom za povećanje kvalitete strukovnih škola, opreme i podučavanja;

7.  pozdravlja aktivnosti i potporu u srednjoj Aziji u pogledu praćenja tehničke pomoći Unije i proračunske potpore u tim zemljama te promicanja regionalne suradnje u skladu s radom Srednjoazijske platforme za obrazovanje (CAEP); podržava stalno sudjelovanje srednje Azije u analizi politika i praćenju napretka u cijelom sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na temelju torinskog procesa.

8.  napominje da je Zaklada postigla stopu dovršetka aktivnosti od 93 % s pravovremenom stopom dovršetka od 88 %, da je pokrenula forum za kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te da bi mogla uspjeti ostvariti svoje ciljeve za 13 od 14 ključnih pokazatelja uspješnosti;

9.  pozdravlja sporazume Zaklade i godišnje akcijske planove o suradnji u područjima politike koja se preklapaju s Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta i s Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja; cijeni to što je Zaklada postala predvodnik u pogledu ugovora među agencijama za pružanje referentnih istraživanja o sudjelovanju zaposlenika u tom području;

Kadrovska politika

10.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 96,6 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 85 od 88 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 90 odobrenih radnih mjesta 2016.); također napominje da su 2017. za Zakladu radili 40 ugovornih djelatnika i jedan upućeni nacionalni stručnjak;

11.  naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg osoblja i financijskih sredstava kako bi Zaklada mogla izvršavati svoje zadaće;

12.  napominje da Zaklada ima nekoliko mjera protiv uznemiravanja te da svi novi zaposlenici prisustvuju informativnom sastanku koji vode povjerljivi savjetnici;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa te transparentnost

13.  prima na znanje postojeće mjere Zaklade i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; napominje da je imenovanjem pravnog savjetnika Zaklade na mjesto korespondenta Zaklade za etiku i integritet osnovano nezavisno tijelo za otkrivanje, savjetovanje i upućivanje u pogledu zviždača; napominje da je uloga korespondenta Europskog ureda za borbu protiv prijevara i korespondenta ombudsmana kombinirana s ulogom korespondenta za etiku i integritet kako bi postojao jedan središnji kanal preko kojeg osoblje može prijaviti prijestupe uz jamčenje neovisnosti i povjerljivosti;

14.  pozdravlja činjenicu da je Zaklada pokrenula obveznu internetsku aktivnost podizanja svijesti o borbi protiv prijevara među svojim trenutačnim osobljem, kao i među svojim novim osobljem, u obliku obaveznog postupka uvođenja;

Unutarnje kontrole

15.  napominje da je Zaklada 2017. revidirala svoj okvir unutarnje kontrole i da je upravni odbor usvojio načela unutarnje kontrole; prima na znanje činjenicu da se procjena temeljila na 16 standarda unutarnje kontrole i da je zbog toga procijenjeno da su za samo 10 od 16 standarda potrebna „mala poboljšanja”, dok se ni za jedan od standarda unutarnje kontrole nije smatralo da su potrebna „znatna poboljšanja” ili da pati zbog „nepostojanja sustava”; poziva Zakladu da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetim za poboljšanje situacije;

16.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije (IAS) provela reviziju praćenja napretka u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te da je revizija ponudila četiri preporuke od koje su tri okarakterizirane kao „važne”, a jedna od njih kao „poželjna”; napominje da je Zaklada stoga razvila akcijski plan za provedbu tijekom 2018.; potvrđuje činjenicu da Zaklada nema nepodmirenih otvorenih preporuka koje je IAS izdao prije 2017.;

Druge primjedbe

17.  pozdravlja činjenicu da Zaklada smatra da su uklonjeni razlozi za zabrinutost povezani s prostorijama u Villi Gualino te da je njezina prisutnost u postojećim objektima sigurna u doglednoj budućnosti;

o
o   o

18.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 184.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 184.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 354, 31.12.2008., str. 82.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 184.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 184.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 354, 31.12.2008., str. 82.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 28.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)
PDF 160kWORD 56k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu (sada Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde) za financijsku godinu 2017. (2018/2209(DEC))
P8_TA(2019)0278A8-0145/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu(2) o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0099/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde(5), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011(6), a osobito njezin članak 47.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0145/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (sada Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde) za financijsku godinu 2017. (2018/2209(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0099/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde(12), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011(13), a posebno njezin članak 47.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0145/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (sada Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde) za financijsku godinu 2017. (2018/2209(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (sada Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0145/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(15), konačni proračun Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde („Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 155 801 818 EUR, što čini znatno povećanje od 89,38 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je to povećanje bilo povezano s dodatnim zadaćama Agencije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća(16) koja je stupila na snagu 11. prosinca 2018.; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) naveo da je dobio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je povećanje od 2,1 % u odnosu na 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 91,53 %, što je povećanje od 0,68 % u usporedbi s 2016. godinom;

2.  konstatira da, prema izvješću Revizorskog suda, iako je Agencija platila puni iznos za građevinske radove na svojoj novoj zgradi u Strasbourgu 2016., radovi još nisu završeni zbog nemogućnosti izvođača radova da izvrši svoje obveze, a samo je 70 % radova bilo obuhvaćeno prihvaćenim izvješćima o napretku radova; napominje da su predujmovi izvođaču radova osigurani bankovnim jamstvima koja se postupno vraćaju nakon prihvaćanja radova; prima na znanje da izvođač radova traži svoje financijsko potraživanje i da je pokrenuo sudski postupak protiv Agencije; prima na znanje da je Agencija, prema vlastitom navodu, Upravnom sudu u Strasbourgu uložila odgovor na tužbu te da se čeka odluka tog suda; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o konačnoj odluci Upravnog suda u Strasbourgu;

Ukidanje prijenosa

3.  žali što je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 658 000 EUR, što predstavlja 12,20 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno znatno povećanje od 7,11 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom napominje da Agencija za mjerenje dodane vrijednosti svojih aktivnosti koristi nekoliko ključnih pokazatelja uspješnosti u područjima kao što su uspješnost sustava, sigurnost i razina zadovoljstva klijenata te razne druge ključne pokazatelje uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom;

5.  pozdravlja stalnu suradnju Agencije s mrežom agencija za pravosuđe i unutarnje poslove, posebno s Uredom Europske unije za pravosudnu suradnju, Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva i Europskim potpornim uredom za azil, s kojima Agencija razmjenjuje primjere dobre prakse;

6.  primjećuje da je Agencija 2016. provela vanjsku evaluaciju, na temelju koje je zaključeno da Agencija učinkovito ostvaruje svoj mandat te su predloženi konkretni načini poboljšanja njezina poslovanja i utvrđene eventualne mogućnosti za proširenje njezina mandata; primjećuje da je 2017. Agencija provela akcijski plan kako bi realizirala te preporuke; nadalje napominje da je Komisija te nalaze uzela u obzir u svojem prijedlogu reforme osnivačkog akta Agencije koji je postao Uredba (EU) 2018/1726;

7.  naglašava važnost završnog izvješća Stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost i pozdravlja prijedloge Komisije za uredbe o interoperabilnosti informacijskih sustava Unije u pogledu policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija te granica i viza;

8.  sa zabrinutošću konstatira da, prema izvješću Revizorskog suda, Agencija trenutačno upravlja trima zasebnim, neintegriranim opsežnim informacijskim sustavima koji Agenciji mogu onemogućiti ostvarenje ekonomije razmjera i sinergije između ta tri sustava te da se u narednim godinama očekuje proširenje mandata Agencije na još nekoliko informacijskih sustava kojima će upravljati; pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da bi Agencija trebala izraditi detaljnu analizu troškova i koristi koja bi doprinijela raspravi o strategiji budućeg razvoja informacijskih sustava kojima upravlja; primjećuje da je, sukladno odgovoru Agencije, pokrenuta studija kako bi se dobila jasna predodžba o budućoj arhitekturi interoperabilnih informacijskih sustava; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o ishodu te studije i planiranim korektivnim mjerama;

9.  napominje da je u studenom 2017. Upravni odbor usvojio ažuriranu dugoročnu strategiju Agencije za razdoblje od 2018. do 2022. kojom je postavljen smjer budućeg razvoja Agencije i očekuje da će provedba te strategije dodatno poboljšati uspješnost Agencije;

Kadrovska politika

10.  sa zabrinutošću napominje da je na dan 31. prosinca 2017. bilo realizirano samo 87,02 % plana radnih mjesta, odnosno da je imenovano 114 od 131 privremenog djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 118 odobrenih radnih mjesta 2016.); potvrđuje da se razlika između 114 imenovanih privremenih djelatnika i 131 odobrenog radnog mjesta opravdava činjenicom da su dva radna mjesta dodana u očekivanju preinake Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), a da je 14 radnih mjesta bilo predviđeno Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća(18) koja je stupila na snagu 29. prosinca 2017., zbog čega je Agencija mogla započeti postupak zapošljavanja tek nakon tog datuma; sa zadovoljstvom primjećuje da je ponuda za radno mjesto voditelja Odjela za informacije o operacijama poslana i prihvaćena do kraja 2017.; primjećuje da je uz njih 2017. za Agenciju radilo 32 ugovornih djelatnika i sedam upućenih nacionalnih stručnjaka;

11.  napominje da je Agencija usvojila oglednu odluku Komisije o politici zaštite dostojanstva osobe i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da Agencija nudi sadržaje za e-učenje te da je objavila natječaje za povjerljive savjetnike;

12.  izražava žaljenje zbog rodne neravnoteže u Upravnom odboru Agencije s obzirom na to da je od 52 njezinih članova 46 muškaraca i 6 žena; u tom pogledu traži od Komisije, država članica i drugih zainteresiranih strana da pri imenovanju svojih kandidata za članove Upravnog Odbora uzmu u obzir važnost osiguravanja rodne ravnoteže;

13.  sa zabrinutošću primjećuje da se, prema izvješću Revizorskog suda, zbog malog broja djelatnika javljaju znatni rizici za kontinuitet poslovanja Agencije, posebno s obzirom na to da je načelnik Odjela za upravljanje aplikacijama i njihovo održavanje također bio vršitelj dužnosti načelnika Službe za operativne poslove te načelnika Odjela za operativne i infrastrukturne poslove te tako obnašao tri najviše rukovodeće funkcije u Službi za operativne poslove; potvrđuje da je Agencija uspješno provodila svoj mandat tijekom 2017., usprkos manjku sredstava za operativne i horizontalne funkcije u Agenciji; podupire daljnje ulaganje napora nužnih za zadržavanje i razvoj osoblja u Agenciji; u tom pogledu pozdravlja mjeru Agencije da imenuje drugog zaposlenika privremenim voditeljem Odjela za operativne i infrastrukturne poslove; apelira na Agenciju da bez odgađanja popuni sva radna mjesta stalnim osobljem;

14.  poziva Agenciju da nastavi ulagati napore u zadržavanje i razvoj osoblja u okviru Agencije; pozdravlja način na koji se Agencija 2017. nosila sa znatno većim radnim opterećenjem usprkos visokoj fluktuaciji stručnog osoblja;

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Agencije zbog troškova prevođenja;

Javna nabava

16.  sa zabrinutošću primjećuje da je, prema izvješću Revizorskog suda, Agencija imala poteškoća privući dovoljan broj podnositelja ponude u okviru nekoliko postupaka javne nabave srednje vrijednosti, za koje je primila samo po jednu ponudu;

17.  sa žaljenjem napominje da su revizijom koju je provela Služba Komisije za unutarnju reviziju (IAS) u pogledu postupaka javne nabave Agencije otkriveni znatni nedostaci, uključujući dva „vrlo važna” pitanja u vezi s procjenom vrijednosti ugovora i ključnim kontrolama te da su tri ostala rezultata ocijenjena kao „važna”; potvrđuje da su mnogi nedostaci povezani s nedovoljnim brojem zaposlenika u Odjelu za financije i javnu nabavu, a posebno u sektoru nabave; napominje da je Agencija uspostavila akcijski plan u vezi s nalazima revizije i preporukama IAS-a; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za rješavanje tih nedostataka;

18.  napominje da prema izvješću Revizorskog suda Agencija često angažira vanjske pružatelje usluga i da 90 % poslova povezanih s razvojem i provedbom informatičkih projekata Agencija obavlja u suradnji s vanjskim pružateljima usluga; sa zabrinutošću primjećuje da, iako su sve faze IT projekata pod kontrolom Agencije, eksternalizacija razvojnih aktivnosti za tako osjetljive informacijske sustave u tolikoj mjeri izvor je znatnog rizika u pogledu prekomjernog oslanjanja na vanjske izvršitelje i ovisnosti o njima; prima na znanje odgovor Agencije da bi za potpun razvoj takvih sustava unutar Agencije i za smanjenje eksternalizacije bilo potrebno znatno povećanje broja zaposlenika Agencije te da u svrhu osiguranja propisnog razdvajanja dužnosti, izvršitelji uključeni u osiguranje kvalitete nisu uključeni u pružanje vanjske podrške operativnom upravljanju opsežnim informacijskim sustavima; stoga poziva Agenciju da ograniči ovisnost o vanjskim izvršiteljima boljim korištenjem vlastitih resursa i da uspostavi odgovarajuću politiku za ograničavanje korištenja vanjskih izvršitelja;

19.  traži od Agencije da poduzme sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da izvođači koji imaju pristup osjetljivim informacijama o IT sustavima ili koji obrađuju osjetljive podatke budu pravno obvezani strogim pravilima o povjerljivosti i da se postavi zahtjev da takvi izvođači pristup tim podacima smiju dobiti samo uz formalnu nacionalnu sigurnosnu provjeru; traži od Agencije da zajamči da izvođači ne podliježu obvezama prema zakonima trećih zemalja koji bi ih mogli dovesti u sukob s odredbama o povjerljivosti Agencije;

20.  konstatira na temelju izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije uvela sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); na temelju informacija Agencije konstatira da je za određene postupke Agencija već uvela e-račun i e-natječaj, ali ne i e-podnošenje ponuda; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate i izvještava tijelo nadležno za davanje razrješnica o njihovoj primjeni;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

21.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; sa zabrinutošću primjećuje da Agencija ne objavljuje životopise članova svojeg Upravnog odbora ni svog rukovodećeg osoblja općenito, nego da je objavila samo životopis izvršnog direktora; poziva Agenciju da objavi životopise svih članova Upravnog odbora i rukovodećeg osoblja te da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga; potiče Agenciju da se koristi politikom neovisnosti Europske agencije za kemikalije (ECHA) kao najboljom praksom i uzornim sustavom praćenja i sprječavanja sukoba interesa;

22.  žali zbog toga što Agencija, unatoč prethodnim pozivima da to učini, ne objavljuje izjave o financijskim interesima članova svojeg Upravnog odbora, rukovodećeg osoblja općenito ni svojeg izvršnog direktora; poziva na objavljivanje izjava o financijskim interesima u kojima bi se navelo članstvo u svim drugim organizacijama; naglašava da ne trebaju članovi Upravnog odbora, rukovodeće osoblje ili izvršni direktor sami izjaviti da nisu u sukobu interesa, nego da bi neutralno tijelo trebalo procijeniti postojanje sukoba interesa;

Unutarnje kontrole

23.  napominje da je 31. prosinca 2017. Agencija imala 23 otvorene preporuke iz revizije koje su označene kao „izrazito važne”, od kojih je devet izdano nedavno, tri kojima je istekao rok za izvršenje i četiri koje su još bile u tijeku; primjećuje da nema otvorenih pitanja koja su označena kao „ključna”; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi tih preporuka iz revizije;

Druge primjedbe

24.  prima na znanje obnovu zgrade operativnog centra Agencije u Strasbourgu (Francuska) i izgradnju novog sjedišta u Tallinnu (Estonija); napominje da Agencija također ima pričuvni centar u mjestu Sankt Johann im Pongau (Austrija) i ured za vezu u Bruxellesu (Belgija); sa zabrinutošću konstatira da je preseljenje u nove prostorije u Strasbourgu znatno kasnilo te da je odgovorni izvođač napravio nekoliko propusta;

o
o   o

25.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(19) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 153.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 153.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 286, 1.11.2011., str. 1.
(6) SL L 295, 21.11.2018., str. 99.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 153.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 153.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 286, 1.11.2011., str. 1.
(13) SL L 295, 21.11.2018., str. 99.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 108, 22.3.2018., str. 270.
(16) Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.).
(17) Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijelâ kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).
(18) Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).
(19) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
PDF 153kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) za financijsku godinu 2017. (2018/2183(DEC))
P8_TA(2019)0279A8-0138/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0073/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2062/94 od 18. srpnja 1994. o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu(5), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/126 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2062/94(6),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0138/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnoj direktorici Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnoj direktorici Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017. (2018/2183(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0073/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2062/94 od 18. srpnja 1994. o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu(12), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/126 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2062/94(13),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0138/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017. (2018/2183(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0138/2019),

A.  budući da je u skladu s izvještaju o prihodima i rashodima(15) Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu („Agencija”) njezin konačni proračun za financijsku godinu 2017. iznosio 15 656 308 EUR, što predstavlja povećanje od 6,10 % u odnosu na 2016., budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 96,03 %, što je neznatno smanjenje od 0,28 % u odnosu na 2016.; napominje sa zabrinutošću da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 72,23 %, što je samo neznatno povećanje od 1,88 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 194 467,98 EUR, što predstavlja 4,93 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to povećanje od 1,17 % u odnosu na 2016.; nadalje, prima na znanje relativno visoku razinu neplaniranih prijenosa iz 2017. u 2018. za glavu II. u iznosu od 200 000 EUR, koji se uglavnom odnose na reorganizaciju uredskih prostora;

Uspješnost

3.  napominje da Agencija koristi određene ključne pokazatelje uspješnosti kako bi izmjerila svoju uspješnost i poboljšala upravljanje proračunom; nadalje, sa zadovoljstvom prima na znanje da Agencija u 2018. planira uvesti revidirani okvir za upravljanje uspješnošću kojim se nastoje pružiti bolje osmišljeni pokazatelji uspješnosti kako bi se bolje ocijenila dodana vrijednost aktivnosti Agencije; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi tog okvira;

4.  napominje da su točke povezane s komunikacijom putem interneta i programom rada bile nešto ispod postavljenih ciljeva, iako je Agencija dobro koristila dostupne resurse;

5.  podržava rad i analize Agencije u području sigurnosti i zdravlja na radu kojima se doprinosi politikama Unije za promicanje zdravih i sigurnih radnih mjesta u cijeloj Uniji te u tu svrhu ističe važnost jamčenja odgovarajućeg osoblja i financijskih sredstava kako bi Agencija mogla izvršavati svoje zadaće;

6.  pozdravlja činjenicu da je Agencija snažno predana tome da svi radnici uživaju ista prava u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, neovisno o veličini poduzeća, vrsti ugovora ili radnom odnosu;

7.  cijeni kontinuiranu potporu Agencije srednjim, malim i mikropoduzećima u obliku praktičnih alata i smjernica kako bi im se omogućilo usklađivanje sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu; pozdravlja dovršetak projekta „Zdrava radna okolina za svaku životnu dob”, kojime se promiču sigurni i zdravi uvjeti tijekom cijelog radnog vijeka;

8.  napominje da su 2017. provedene tri vanjske evaluacije: evaluacija višegodišnjeg strateškog programom za razdoblje 2014. – 2020. sredinom provedbenog razdoblja, ex post evaluacija sigurnijeg i zdravijeg rada u svakoj dobi te ex post evaluacija Europskog istraživanja poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju II; potvrđuje da su sve evaluacije završile pozitivnim rezultatom i da su preporuke već provedene;

9.  pozdravlja napore Centra u pogledu implementiranja višejezičnosti u njegove proizvode, što je Europski ombudsman prepoznao 2017. dodijelivši Centru, Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Prevoditeljskom centru za tijela Europske unije (CdT) Nagradu Europskog ombudsmana za dobru upravu u kategoriji „Izvrsnost u pružanju usluga usmjerenih na građane/korisnike” za njihov zajednički inovativni projekt kojim se olakšava upravljanje prijevodima višejezičnih internetskih stranica;

10.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija proaktivno dijeli zadaće s drugim agencijama u područjima kao što su sigurnost, upravljanje sredstvima ili bankarske usluge te da planira dodatno povećati suradnju u budućnosti; ističe važnost dobre suradnje između agencija koje djeluju u području zapošljavanja, socijalnih pitanja i uključenosti, a osobito suradnje između Agencije, Eurofounda, Cedefopa i Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE);

Kadrovska politika

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. plan radnih mjesta bio izvršen s 97,5 %, tj. imenovano je 39 privremenih djelatnika od 40 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 41 odobrena radna mjesta 2016.); također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 24 ugovornih djelatnika;

12.  primjećuje da je Agencija provodi politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; sa zabrinutošću primjećuje da je 2016. pokrenuta jedna istraga o uznemiravanju i da je ista zaključena 2017.; žali zbog toga što je rezultat pokazao povredu članka 12.a stavka 3. Pravilnika o osoblju; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o poduzetim disciplinskim mjerama i budućim mjerama poduzetim za ublažavanje tih rizika;

Javna nabava

13.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije koristila nijedan alata koji je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); poziva Agenciju da uvede potrebne alate i obavijesti tijelo nadležno za izdavanje razrješnice o ostvarenom napretku u tom pogledu;

14.  pozdravlja činjenicu da je Agencija u studenom 2018. uspješno pokrenula svoj prvi e-natječaj;

15.  na temelju izvješća Revizorskog suda sa zabrinutošću primjećuje da je Agencija potpisala okvirni ugovor za pružanje konzultantskih usluga u području IT-a od 2014. do 2017., za koje su cijene bile uvjetovane vremenom utrošenim na projekte, umjesto uspješnim dovršavanjem istih, i nad kojima Agencija ima ograničene mogućnosti praćenja jer je, na primjer, 2016. polovica usluga izvršena izvan prostorija Agencije; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

16.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti te sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa; nadalje, od Agencije prima na znanje da planira usvojiti oglednu odluku o zviždačima, za što je Komisija dala ex ante suglasnost(16);

17.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati izvršnom direktoru i upravnom odboru Agencije; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u pogledu toga; prima na znanje da, kao odgovor na ovu preporuku Revizorskog suda, Agencija trenutačno priprema odluku kojom upravni odbor povjerava dužnost računovodstvenog službenika Glavnoj upravi za proračun;

18.  poziva Agenciju da iskoristi novu uredbu o osnivanju za dodatno povećanje neovisnosti računovodstvenog službenika;

Ostale primjedbe

19.  napominje da je Agencija provela analizu vjerojatnog učinka odluke Ujedinjene Kraljevine da istupi iz Unije na njezinu organizaciju, djelovanje i račune; poziva Agenciju da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatu te analize;

o
o   o

20.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(17) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 90.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 90.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 216, 20.8.1994., str. 1.
(6) SL L 30, 31.1.2019., str. 58.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 90.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 90.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 216, 20.8.1994., str. 1.
(13) SL L 30, 31.1.2019., str. 58.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 248, 29.7.2017., str. 3.
(16) Odluka Komisije C(2018) 1362 od 27.2.2018.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija za opskrbu Euratoma (ESA)
PDF 142kWORD 48k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za opskrbu Euratoma (ESA) za financijsku godinu 2017. (2018/2199(DEC))
P8_TA(2019)0280A8-0132/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0089/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 1. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 68.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/114/EZ, Euratom od 12. veljače 2008. kojom se utvrđuju statuti Agencije za opskrbu Euratoma(5), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0132/2019),

1.  daje razrješnicu vršitelju dužnosti glavnog direktora Agencije za opskrbu Euratoma za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi vršitelju dužnosti glavnog direktora Agencije za opskrbu Euratoma, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017. (2018/2199(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(6),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(7) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0089/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(8), a posebno njezin članak 1. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(9), a posebno njezin članak 68.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/114/EZ, Euratom od 12. veljače 2008. kojom se utvrđuju statuti Agencije za opskrbu Euratoma(10), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0132/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi vršitelju dužnosti glavnog direktora Agencije za opskrbu Euratoma, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017. (2018/2199(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za opskrbu Euratoma za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0132/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima Agencije za opskrbu Euratoma („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 123 000 EUR, što je smanjenje od 1,6 % u odnosu na 2016. godinu; budući da cijeli proračun Agencije dolazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 98,88 %, što je povećanje od 4,54 % u odnosu na 2016.; sa zabrinutošću, međutim, napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 74,64 %, što je smanjenje od 11,48 % u odnosu na 2016.;

Ukidanje prijenosa

2.  pozdravlja činjenicu da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 148,09 EUR, što predstavlja 1,44 % ukupnog prenesenog iznosa, i smanjenje od 2,07 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  prima na znanje da je Agencija 2017. obradila 320 transakcija, uključujući ugovore, izmjene postojećih ugovora i obavijesti te nastavila preuzimati odgovornost za zajedničku politiku opskrbe nuklearnom energijom u Uniji u skladu sa svojim zakonskim mandatom, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe nuklearnim materijalima; prima na znanje trajne napore Agencije u pogledu raznolikosti izvora opskrbe;

Kadrovska politika

4.  napominje da je Agencija krajem 2017. imala 17 zaposlenika koji su svi bili dužnosnici Komisije, od njih 25 odobrenih u skladu s planom radnih mjesta iz 2016.;

Ostale primjedbe

5.  prima na znanje da je Ujedinjena Kraljevina dostavila svoju odluku o povlačenju iz Unije, uključujući iz Euratoma; napominje da će od datuma povlačenja Ujedinjena Kraljevina imati isključivu odgovornost za poštovanje svojih međunarodnih obveza koje proizlaze iz njezina članstva u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i iz raznih međunarodnih ugovora i konvencija kojih je potpisnica; posebno primjećuje da Ujedinjena Kraljevina mora uspostaviti vlastiti režim za nuklearnu sigurnost i pregovarati o bilateralnim sporazumima o nuklearnoj suradnji s različitim državama koje su sada obuhvaćene sporazumima Euratoma; poziva Agenciju da prati razvoj situacije te da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvještava o razvoju događaja u tom pogledu;

o
o   o

6.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(11) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 188.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 188.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 41, 15.2.2008., str. 15.
(6) SL C 434, 30.11.2018., str. 188.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 188.
(8) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(9) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(10) SL L 41, 15.2.2008., str. 15.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EUROFOUND)
PDF 153kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EUROFUND) za financijsku godinu 2017. (2018/2179(DEC))
P8_TA(2019)0281A8-0143/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zaklade(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0069/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1365/75 od 26. svibnja 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta(5), a posebno njezin članak 16.,

–  uzimajući o obzir Uredbu (EU) 2019/127 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1365/75(6),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0143/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za izvršenje proračuna Zaklade za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zatvaranju računa Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017. (2018/2179(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zaklade(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Agencija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0069/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1365/75 od 26. svibnja 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta(12), a posebno njezin članak 16.,

–  uzimajući o obzir Uredbu (EU) 2019/127 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1365/75(13),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0143/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017. (2018/2179(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0143/2019),

A.  budući da je u skladu s izvještajem o prihodima i rashodima(15) konačni proračun Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta („Zaklada”) za financijsku godinu 2017. iznosio 20 480 000 EUR, što je smanjenje od 1,49 % u odnosu na 2016.; budući da se proračun Zaklade uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zaklade za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Zaklade pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je ista stopa kao 2016.; prima na znanje činjenicu da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 80,7 %, što je smanjenje od 4,1 % u odnosu na 2016.;

Ukidanje prijenosa

2.  pozdravlja činjenicu da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 37 528 EUR, što predstavlja 1,2 % ukupnog prenesenog iznosa, i smanjenje od 3,7 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  napominje sa zadovoljstvom da se Zaklada koristi određenim ključnim pokazateljima uspješnosti, uključenima u njezin sustav za praćenje uspješnosti, koji uz ključne pokazatelje uspješnosti sadržava i „parametre” (ostale pokazatelje za operativne postupke) te kvalitativnu procjenu i evaluaciju, kako bi se procijenila dodana vrijednost njezinih aktivnosti, uključujući rezultate i učinak, te poboljšalo upravljanje proračunom;

4.  prima na znanje da je ostvarenje rezultata programa rada planirano za 2017. doseglo 90 % (ostvareno 35 od 39 rezultata), dok su četiri rezultata odgođena zbog nepredviđenih događaja i njihova se provedba ponovno planirala za početak 2018., te da je Zaklada pridonijela s 194 događaja razvoja politika na razini Unije (od kojih su 49 % bili prioritetni događaji na razini Unije);

5.  cijeni činjenicu da je visokokvalitetan rad Zaklade na povećanju i dijeljenju znanja doprinio planiranju i uspostavi boljih životnih i radnih uvjeta u Uniji; prepoznaje aktivnu ulogu Zaklade kao ključnog subjekta koji doprinosi razvoju politike te izvora informacija za aktualne inicijative na razini EU-a, kao što su provedba europskog stupa socijalnih prava, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, pristup socijalnoj zaštiti i poboljšanje radnih uvjeta; pozdravlja analizu i doprinos Zaklade politici povezanoj s trendovima u kvaliteti života u kontekstu promjene društvenog i gospodarskog profila u sažetom izvješću četvrtog europskog istraživanja kvalitete života;

6.  prima na znanje napredak Zaklade u dovršetku njezina četverogodišnjeg programa u kojemu su utvrđena četiri posebna prioritetna područja za budući program rada Zaklade;

7.  sa zadovoljstvom napominje da je Zaklada nastavila suradnju s drugim agencijama EU-a te je provela mjere dogovorene u okviru godišnjih planova s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskim institutom za ravnopravnost spolova, Europskom zakladom za osposobljavanje (ETF) i Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), te je nastavila svoje pripreme u suradnji s Cedefopom u pogledu četvrtog europskog istraživanja o poduzećima te uz dijeljenje troškova istraživanja; prima na znanje činjenicu da je Zaklada pokrenula novi međuagencijski okvirni ugovor s osam agencija za usluge ocjenjivanja i pružanja povratnih informacija;

8.  primjećuje da je Zaklada bila predmetom vanjske „uzajamne” evaluacije, zajedno s Cedefopom, agencijom EU-OSHA i ETF-om, kojom je obuhvaćeno razdoblje od 2012. do 2016., a koja je bila usmjerena na ocjenu rada agencija u pogledu relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti, usklađenosti i dodane vrijednosti Unije, kao i budućnosti četiriju agencija; poziva Zakladu da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatima završnog izvješća, posebno u pogledu evaluacije dodane vrijednosti Zaklade za Uniju, te o stajalištima o budućnosti Zaklade;

9.  napominje sa zadovoljstvom da prijedlog Komisije o novoj Uredbi o osnivanju sadrži obvezu obavljanja evaluacije svakih pet godina;

Kadrovska politika

10.  napominje da je 31. prosinca 2017. razina popunjenosti plana radnih mjesta iznosila 95,70 % i da je imenovano 89 dužnosnika ili privremenih djelatnika od 93 odobrenih radnih mjesta u okviru proračuna Unije (u odnosu na 95 odobrenih radnih mjesta 2016.); također napominje da je 2017. za Zakladu radilo 10 ugovornih djelatnika i jedan upućeni nacionalni stručnjak;

11.  pozdravlja rezultate kadrovske analize provedene u prosincu 2017., koja pokazuje relativno visoku razinu stabilnosti te godine;

12.  napominje da je Zaklada 2017. usvojila politiku zaštite ljudskog dostojanstva i sprečavanja uznemirivanja, a također je uvela Program dostojanstva i poštovanja;

13.  napominje da je prema izvješću Revizorskog suda Zaklada izvijestila o tome da je u razdoblju 2005. – 2014. 30 članova osoblja primilo nedovoljne ili preplaćene isplate, što je bilo povezano s prijelazom na novi Pravilnik o osoblju 2005. godine.; napominje da je Zaklada ispravila sve nedovoljne isplate, ali da neće izvršiti povrat preplaćenih iznosa; napominje da je provedena potpuna evaluacija načina obračunavanja plaća i da su poduzete mjere, međutim, to je pitanje još uvijek aktualno; poziva Zakladu da nastavi ulagati napore u rješavanje tog pitanja i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavješćuje o napretku;

Javna nabava

14.  napominje da je Savjetodavni odbor za javnu nabavu i ugovore Zaklade tijekom 2017. ispitao 30 dosjea; osim toga, napominje da Savjetodavni odbor za javnu nabavu i ugovore Zaklade provodi godišnju ex post provjeru nasumično odabranih dodijeljenih ugovora niske vrijednosti; pozdravlja činjenicu da je Savjetodavni odbor za javnu nabavu i ugovore Zaklade bio općenito zadovoljan time što se Zaklada 2017. pridržavala postupaka o javnoj nabavi;

15.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Zaklada do kraja 2017. još uvijek nije koristila sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); prima na znanje iz odgovora Zaklade da su neki od alata već uspostavljeni; poziva Zakladu da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o njihovoj provedbi;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

16.  prima na znanje postojeće mjere Zaklade i njezine trajne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; pozdravlja činjenicu da je Zaklada 2017. uvela etički kodeks te je predana tome da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o svim navodnim ili potvrđenim slučajevima sukoba interesa;

17.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati izvršnom direktoru i upravnom odboru Zaklade; pozdravlja korake koji su već poduzeti kako bi se zajamčila neovisnost računovodstvenog službenika;

Unutarnje kontrole

18.  prima na znanje činjenicu da je Zaklada prilagodila okvir unutarnje kontrole kako bi se više usmjerio na praćenje uspješnosti sustava unutarnje kontrole, čime bi postao prikladniji za okoliš Zaklade;

19.  sa zadovoljstvom napominje da je završena provedba akcijskog plana u pogledu nalaza Službe Komisije za unutarnju reviziju (IAS) u vezi s upravljanjem projektima te da su uvedene sve dogovorene mjere;

20.  sa zadovoljstvom napominje da su se Zaklada i Služba za unutarnju reviziju dogovorile da će 2018. provesti reviziju uspješnosti na temu „Utvrđivanje prioriteta aktivnosti i raspodjele sredstava;” poziva Zakladu da tijelu nadležno za davanje razrješnice podnese izvješće o rezultatima te revizije;

Druge primjedbe

21.  prepoznaje preliminarne napore Zaklade da osigura troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo mjesto rada; ističe, međutim, da Zaklada nije uvela nikakve dodatne mjere za smanjenje ili neutraliziranje emisija CO2;

o
o   o

22.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(16) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 94.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 94.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 139, 30.5.1975., str. 1.
(6) SL L 30, 31.1.2019., str. 74.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 94.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 94.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 139, 30.5.1975., str. 1.
(13) SL L 30, 31.1.2019., str. 74.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 108, 22.3.2018., str. 207.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust)
PDF 151kWORD 56k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Eurojusta za financijsku godinu 2017. (2018/2186(DEC))
P8_TA(2019)0282A8-0155/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Eurojusta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Eurojusta za financijsku godinu 2017., s odgovorom Eurojusta(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Eurojust treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0076/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela(5), a posebno njezin članak 36.,

–  Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP(6), a posebno njezin članak 63.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0155/2019),

1.  daje razrješnicu upravnom direktoru Eurojusta za izvršenje proračuna Eurojusta za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi upravnom direktoru Eurojusta, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Eurojusta za financijsku godinu 2017. (2018/2186(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Eurojusta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Eurojusta za financijsku godinu 2017., s odgovorom Eurojusta(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Eurojust treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0076/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela(12), a posebno njezin članak 36.,

–  Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP(13), a posebno njezin članak 63.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0155/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Eurojusta za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi upravnom direktoru Eurojusta, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Eurojusta za financijsku godinu 2017. (2018/2186(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Eurojusta za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0155/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima Eurojusta(15) za financijsku godinu 2017. njegov konačni proračun iznosio 48 689 237 EUR, što je povećanje od 11,83 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je povećanje proračuna većim dijelom povezano s preseljenjem Eurojusta u nove prostore; budući da cijeli proračun Eurojusta proizlazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da je godišnja računovodstvena dokumentacija Eurojusta pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 99,97 %, što je neznatno povećanje od 0,08 % u odnosu na 2016. i obuhvaća 11 130 000 EUR namjenskih sredstava za novu zgradu; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 83,95 %, što je povećanje od 3,53 % u odnosu na 2016.;

2.  pozdravlja izostanak primjedbi Revizorskog suda u pogledu izvršenja proračuna Eurojusta u 2017.; posebno pozdravlja činjenicu da je većina preporuka koje je Revizorski sud izdao za prethodne godine bila zaključena;

Ukidanje prijenosa

3.  prima na znanje da je ukidanje prijenosa iz 2016. u 2017. iznosilo 234 228 EUR, što predstavlja 2,96 % ukupnog prenesenog iznosa, odnosno smanjenje od 2,64 % u odnosu na 2016.;

4.  posebno ističe da Revizorski sud od 2017. više ne izvješćuje o prekomjernim prijenosima odobrenih sredstava za preuzete obveze iz prethodne (2016.) u tekuću (2017.) godinu za glavu II. (rashodi za aktivnosti potpore);

Uspješnost

5.  sa zadovoljstvom napominje da Eurojust upotrebljava određene kvantitativne i kvalitativne ključne pokazatelje uspješnosti za mjerenje postignuća svojih ciljeva za svoje godišnje aktivnosti uključujući učinak, ishod i tehničke i operativne pokazatelje za poboljšanje upravljanja proračunom; uviđa napore Eurojusta da poboljša okvir za evaluaciju uspješnosti radi pružanja smislenih informacija koje bi bolje prikazale ostvarenje njegovih strateških ciljeva i ocijenile dodanu vrijednost njegovih aktivnosti;

6.  napominje da je Eurojust proveo temeljitu reorganizaciju svoje uprave te da je više sredstava posvećeno jačanju potpore operativnom radu, što je stvorilo sinergije i povećalo učinkovitost; napominje da su primjer tih povećanja učinkovitosti visoke stope izvršenja proračuna i plaćanja;

7.  sa zadovoljstvom napominje da je 2017. Eurojust doprinio projektima za borbu protiv terorizma Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i drugih partnera u području pravosuđa i unutarnjih poslova te usto sudjelovao u dvama zajedničkim postupcima nadmetanja s Europolom; sa zadovoljstvom primjećuje da Eurojust namjerava izraditi strategiju javne nabave čiji je cilj daljnje ubiranje koristi od međuagencijskih i međuinstitucijskih postupaka zajedničke javne nabave; snažno potiče Eurojust da nastavi razvijati projekte suradnje s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova;

8.  podsjeća na važnost i dodanu vrijednost Eurojusta u borbi protiv organiziranog kriminala diljem Europe, a posebno na njegovu ulogu u financiranju zajedničkih istražnih timova; u tom pogledu pozdravlja nedavno sklapanje novog Memoranduma o razumijevanju između Eurojusta i Europola(16) kojim se utvrđuju kriteriji i uvjeti za njihovu financijsku potporu aktivnostima zajedničkih istražnih timova;

Politika zapošljavanja

9.  napominje da je na dan 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 97,2 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 202 privremenih djelatnika od 208 privremenih djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 203 odobrena radna mjesta 2016. godine); također napominje da je 2017. za Eurojust radio 21 ugovorni djelatnik i 17 upućenih nacionalnih stručnjaka;

10.  sa zadovoljstvom napominje da je Eurojust donio politiku o sprečavanju uznemiravanja i organizirao osposobljavanja te je omogućio povjerljivo savjetovanje;

11.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da Eurojust objavljuje oglase o slobodnim radnim mjestima na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Eurojusta kad je riječ o troškovima prevođenja;

12.  potiče Eurojust da razmotri mogućnost sljedećega: donošenja strategije o temeljnim pravima, uključujući upućivanje na temeljna prava u kodeksu ponašanja koji bi mogao definirati zadaće njegova osoblja i osposobljavanje potrebno osoblju; uspostavljanja mehanizama kojima se će osigurati da će se kršenja temeljnih prava utvrditi i prijaviti te da će se glavnim tijelima Eurojusta pozornost odmah skrenuti na opasnost od takvih kršenja; uspostavljanja, kad god je to relevantno, položaja službenika za temeljna prava koji će izravno odgovarati upravnom odboru kako bi se zajamčio određeni stupanj neovisnosti u pogledu ostalog osoblja, u cilju jamčenja da se odmah odgovara na prijetnje temeljnim pravima i da se unutar organizacije konstantno unapređuju politike o temeljnim pravima; razvijanja redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva i relevantnim međunarodnim organizacijama o pitanjima povezanima s temeljnim pravima; postavljanja poštovanja temeljnih prava kao bitnog sastavnog dijela uvjeta suradnje Eurojusta s vanjskim subjektima, uključujući osobito članove nacionalnih uprava s kojima kontaktira na operativnoj razini;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

13.  prima na znanje postojeće mjere Eurojusta i njegove stalne napore oko osiguravanja transparentnosti te oko sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa; žali zbog toga što je politika Eurojusta da objavljuje izjave o nepostojanju sukoba interesa umjesto izjava o financijskim interesima upravnog direktora i članova upravnog odbora; poziva na objavljivanje izjava o financijskim interesima;

14.  napominje da je Eurojust u lipnju 2018. donio interni pravilnik o zviždačima na temelju predloška pravilnika koji je izradila Komisija; traži od Eurojusta da dostavi detalje o predmetima iz 2017. povezanima sa zviždačima i o tome kako su obrađeni; ističe važnost podizanja razine osviještenosti i osposobljavanja osoblja kao načina za uspostavu pozitivnog ozračja povjerenja u kojem se zviždanje prihvaća kao dio poslovne kulture;

15.  žali zbog toga što je preporuka Revizorskog suda iz 2010. prema kojoj bi trebalo preispitati ulogu i dužnosti upravnog direktora i kolegija Eurojusta kako bi se izbjeglo preklapanje dužnosti (koje proizlazi iz Odluke o osnivanju(17)) 2017. bila i dalje otvorena; prima na znanje da rješavanje tog pitanja nije pod kontrolom Eurojusta, nego da su ga suzakonodavci razmotrili u kontekstu preispitivanja mandata Eurojusta; pozdravlja donošenje Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća(18) te očekuje da će ta pitanja biti riješena novom strukturom i pojašnjenjem uloga i odgovornosti u toj Uredbi, što uključuje i novi Izvršni odbor;

Unutarnje kontrole

16.  primjećuje da je 2017., slijedom preporuke Službe za unutarnju reviziju, Eurojust iz Odjela za proračun, financije i javnu nabavu premjestio svoje računovodstveno osoblje kako bi povećao njihovu neovisnost; nadalje napominje da računovodstvenoga službenika, kao načelnika računovodstvenog ureda, imenuje kolegij Eurojusta;

Druge primjedbe

17.  uviđa da je Eurojust uspješno dovršio preseljenje u nove prostorije u lipnju 2017. bez gubitka operativnih kapaciteta te da su sva potrebna financijska, sigurnosna, pravna i druga praktična rješenja izvršena pravodobno; napominje da je u pogledu ulaganja u nove prostore planirane za 2017. bilo odobreno 11 130 000 EUR, a do 31. prosinca 2017. isplaćeno je 8 790 000 EUR (tj. 79 %); poziva Eurojust da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuje o daljnjem razvoju događaja u tom pogledu;

o
o   o

18.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(19) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 161.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 161.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 63, 6.3.2002., str. 1.
(6) SL L 295, 21.11.2018., str. 138.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 161.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 161.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 63, 6.3.2002., str. 1.
(13) SL L 295, 21.11.2018., str. 138.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 279, 8.8.2018., str. 9.
(16) Memorandum o razumijevanju o zajedničkom uspostavljanju pravila i uvjeta za financijsku potporu aktivnostima zajedničkih istražnih timova između Europola i Eurojusta, potpisan 1. lipnja 2018.
(17) Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 63, 6.3.2002., str. 1.).
(18) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).
(19) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Europski policijski ured (Europol)
PDF 151kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (do 1. svibnja 2017: Europski policijski ured) za financijsku godinu 2017. (2018/2200(DEC))
P8_TA(2019)0283A8-0154/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017., s odgovorom Europola(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Europol treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0090/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol)(5), a posebno njezin članak 43.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP(6), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0154/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnoj direktorici Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za izvršenje proračuna Europola za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnoj direktorici Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (do 1. svibnja 2017: Europski policijski ured) za financijsku godinu 2017. (2018/2200(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017., s odgovorom Europola(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Europol treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0090/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(11), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol)(12), a posebno njezin članak 43.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP(13), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0154/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (do 1. svibnja 2017: Europski policijski ured) za financijsku godinu 2017. (2018/2200(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0154/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(15), konačni proračun Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) za financijsku godinu 2017. iznosio 119 234 720 EUR, što predstavlja povećanje od 14,35 % u odnosu na 2016.; budući da je do povećanja došlo zbog dodatnih zadaća kojima joj je proširen mandat; budući da proračun Europola uglavnom potječe iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Europola pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo visokom stopom izvršenja proračuna od 99,72 %, što je neznatno smanjenje od 0,03 % u odnosu na 2016.; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 89,01 %, što je smanjenje od 1,97 % u odnosu na 2016.;

2.  napominje da će prema predviđanjima rasta za Europol od 2023. biti potrebna dodatna stalna zgrada; traži od Europola da bude oprezan u pogledu dodatnih troškova;

Ukidanje prijenosa

3.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 834 972 EUR, što predstavlja 9,08 % ukupnog prenesenog iznosa, i da je to primjetno smanjenje od 6,35 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Europol pratio svoju uspješnost s pomoću 33 ključna pokazatelja uspješnosti i 36 drugih pokazatelja te provedbom oko 140 posebnih aktivnosti planiranih u svojem programu rada, pri čemu je izvješćivanje o uspješnosti općenito bilo usmjereno na ocjenu dodane vrijednosti aktivnosti Europola i poboljšanje upravljanja njegovim proračunom;

5.  primjećuje da je Europol ostvario 78 % ciljeva utvrđenih za pokazatelje uspješnosti (86 % u 2016.) i da je ostvario napredak u provedbi 80 % aktivnosti u okviru programa rada za 2017. (76 % u 2016.);

6.  sa zadovoljstvom primjećuje da su se u svibnju 2017. počela primjenjivati Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća(16), kojom se jača mandat Europola za djelotvorno suzbijanje sve većih prijetnji koje predstavljaju prekogranična kaznena djela i terorizam diljem Unije i izvan nje;

7.  traži od Europola da pruži više informacija o utjecaju svoje jedinice za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU-IRU) na zadatke i proračun jer ona nije izričito navedena u proračunu, već je dio Europskog centra za borbu protiv terorizma (ECTC); podsjeća na to da se u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/794 upućuje na to da se pružateljima internetskih usluga prijavljuju internetski sadržaji povezani s terorizmom, dok Europol u bliskoj suradnji s industrijom zapravo podupire provođenje s tim povezanih istraga nadležnih tijela; posebno traži informacije o daljnjem postupanju sa slučajevima koji su utvrđeni i prijavljeni kao internetski sadržaj povezan s terorizmom, među ostalim na zahtjev nadležnih tijela u državama članicama;

8.  podsjeća na važnost i dodanu vrijednost Europola u borbi protiv organiziranog kriminala diljem Europe, a posebno na njegovu ulogu u financiranju zajedničkih istražnih timova; u tom pogledu pozdravlja nedavno sklapanje novog Memoranduma o razumijevanju između Europola i Eurojusta(17) kojim se utvrđuju kriteriji i uvjeti za njihovu financijsku potporu aktivnostima zajedničkih istražnih timova;

9.  sa zadovoljstvom napominje da Europol obavlja sigurnosne zadaće usporedno s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Europskim potpornim uredom za azil i nacionalnim tijelima; povrh toga napominje da je Europol dijelio pravno savjetovanje s drugim agencijama Unije koje se nalaze u Nizozemskoj i da je sudjelovao u brojnim postupcima međuinstitucijsko-međuagencijske nabave; potiče Europol da nastavi razvijati suradnju s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova;

10.  naglašava da je Europol jedna od devet agencija Unije koje djeluju u području pravosuđa i unutarnjih poslova; izražava razočaranje rezultatima koje je postigla Međuinstitucijska radna skupina za sredstva decentraliziranih agencija, s obzirom na to da nisu podneseni konkretni prijedlozi kako bi se spojile ili zajedno smjestile agencije s naglaskom na povezanim područjima politika; traži od Europola da surađuje s osam drugih agencija Unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova kako bi se ispitala moguća spajanja;

Kadrovska politika

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 97,27 % plana radnih mjesta, odnosno imenovano je 535 privremenih djelatnika od 550 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 505 odobrenih radnih mjesta 2016.); također napominje da je 2017. za Europol radilo 159 ugovornih djelatnika i 71 upućeni nacionalni stručnjak; apelira na Europol da se ne oslanja prekomjerno na ugovorne djelatnike i da stalno osoblje ne zamjenjuje skupljim ugovornim djelatnicima;

12.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima višeg rukovodstva Europola s obzirom na to da su od 151 člana 133 muškarca i 18 žena, a u upravnom odboru je od 53 člana 11 žena; u tom pogledu traži od Komisije i država članica da pri predstavljanju svojih imenovanja za članove upravnog odbora u obzir uzmu važnost osiguravanja rodne ravnoteže; traži također od Europola da poduzme mjere kako bi se zajamčila bolja rodna ravnoteža među njegovim višim rukovodstvom;

13.  napominje da je Europol donio politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; uviđa da je Europol organizirao tečajeve osposobljavanja i omogućio povjerljivo savjetovanje;

14.  sa zabrinutošću primjećuje da su tijekom 2017. pokrenuta četiri službena postupka u obliku upravnih istraga u pogledu seksualnog uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja; prima na znanje da je Europol brzo proveo upravne istrage, po potrebi uz stegovne mjere i poduzeo odgovarajuće mjere za rješavanje tog pitanja i da ni u jednom slučaju nije pokrenut sudski postupak; prima na znanje činjenicu da 2018. u Europolu nije provedena nijedna upravna istraga o navodima i seksualnom uznemiravanju; poziva Europol da učini sve što može kako bi se izbjegli strukturni nedostaci u pogledu neprimjerenog ponašanja da bi se spriječilo da se takvi slučajevi uopće događaju;

15.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećala vidljivost u javnosti; razumije zabrinutost Europola u pogledu troškova prevođenja;

16.  potiče Europol da razmotri mogućnost donošenja strategije o temeljnim pravima; uključujući upućivanje na temeljna prava u kodeksu ponašanja koji bi mogao definirati zadaće njegova osoblja i osposobljavanje potrebno njegovu osoblju; uspostavljanja mehanizama kojima se će osigurati da će se kršenja temeljnih prava utvrditi i prijaviti te da će se glavnim tijelima Europola pozornost odmah skrenuti na opasnost od takvih kršenja; uspostavljanja, kad god je to relevantno, položaja službenika za temeljna prava koji će izravno odgovarati upravnom odboru kako bi se zajamčio određeni stupanj neovisnosti u pogledu ostalog osoblja te kako bi se osiguralo žurno rješavanje pitanja prijetnje temeljnim pravima i stalno unapređenje politika o temeljnim pravima u organizaciji; razvijanja redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva i relevantnim međunarodnim organizacijama o pitanjima povezanima s temeljnim pravima; postavljanja poštovanja temeljnih prava kao bitnog sastavnog dijela uvjeta suradnje Europola s vanjskim subjektima, uključujući osobito članove nacionalnih uprava s kojima kontaktira na operativnoj razini;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

17.  prima na znanje postojeće mjere Europola i njegove stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; prima na znanje proaktivne mjere poduzete u vezi s četiri slučaja potencijalnog sukoba interesa koji su utvrđeni 2017.; napominje da je Europol objavio izjave o nepostojanju sukoba interesa, a ne izjave o financijskim interesima; no prima na znanje da je u listopadu 2018. upravni odbor na temelju prijedloga Europola usvojio novi obrazac izjave za izjavu o financijskim interesima; sa zadovoljstvom primjećuje da se taj novi obrazac izjave primjenjuje na sve članove upravnog odbora te na izvršnu direktoricu i njezine zamjenike; međutim, napominje da sve izjave dosad nisu ažurirane u skladu s novim obrascem; poziva Europol da s tim u vezi brzo postupi i objavi nove izjave;

Unutarnje kontrole

18.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju 2016. provela reviziju nabave i da je 2017. objavljeno završno izvješće te službe o reviziji nabave, koje je sadržavalo tri preporuke koje su označene kao „važne”; primjećuje da je Europol 2017. osmislio akcijski plan i da je u kolovozu 2018. Službi za unutarnju reviziju podnio izvješće o provedbi tih preporuka; također primjećuje da je Služba za unutarnju reviziju provela procjenu rizika s obzirom na okružje u kojem se provode procesi u cijeloj organizaciji i da pritom nijedno područje nije označila kao područje u kojem treba „ojačati smanjenje rizika”;

o
o   o

19.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(18) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 165.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 165.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 121, 15.5.2009., str. 37.
(6) SL L 135, 24.5.2016., str. 53.
(7) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 165.
(9) SL C 434, 30.11.2018., str. 165.
(10) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(12) SL L 121, 15.5.2009., str. 37.
(13) SL L 135, 24.5.2016., str. 53.
(14) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15) SL C 108, 22.3.2018., str. 245.
(16) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(17) Memorandum o razumijevanju o zajedničkom uspostavljanju pravila i uvjeta za financijsku potporu aktivnostima zajedničkih istražnih timova između Europola i Eurojusta, potpisan 1. lipnja 2018.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)
PDF 150kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) za financijsku godinu 2017. (2018/2180(DEC))
P8_TA(2019)0284A8-0136/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0070/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava(5), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0136/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Agencije Europske unije za temeljna prava za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Agencije Europske unije za temeljna prava, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017. (2018/2180(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0070/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava(11), a posebno njezin članak 21.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0136/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Agencije Europske unije za temeljna prava, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) za financijsku godinu 2017. (2018/2180(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0136/2019),

A.  budući da je, prema njezinu izvještaju o prihodima i rashodima(13), konačni proračun Agencije Europske unije za temeljna prava („Agencija”) za financijsku godinu 2017. iznosio 22 852 250 EUR, što predstavlja povećanje od 5,78 % u odnosu na 2016.; budući da proračun Agencije gotovo isključivo čine proračunska sredstva Unije;

B.  budući da Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije Europske unije za temeljna prava za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izražava razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je isti postotak kao 2016.; napominje sa zabrinutošću da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila niskih 72,11 %, što je neznatno smanjenje od 1,1 % u odnosu na prethodnu godinu;

Ukidanje prijenosa

2.  primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 117 566 EUR, što predstavlja 2,05 % ukupnog prenesenog iznosa i smanjenje od 1,22 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

3.  sa zadovoljstvom napominje da Agencija koristi 31 ključni pokazatelj uspješnosti kao dio svojeg okvira za mjerenje uspješnosti kako bi procijenila rezultate i učinak svojih aktivnosti te pet dodatnih ključnih pokazatelja uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom;

4.  pozdravlja suradnju Agencije s drugim agencijama, posebno s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu, Agencijom Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima, Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva i Europskim potpornim uredom za azil, kako bi se postigli zajednički ciljevi politike;

5.  potiče Agenciju da pojača suradnju s međunarodnim organizacijama, kao što su Vijeće Europe i Ujedinjeni narodi, radi pronalaženja i korištenja sinergija kad god je to moguće;

6.  napominje da je druga vanjska evaluacija Agencije provedena 2017. godine; sa zadovoljstvom napominje da su rezultati općenito pozitivni; prima na znanje preporuke koje je upravni odbor Agencije dao Komisiji;

7.  napominje da je Komisija od Agencije prvi put zatražila da ocijeni učinak instrumenta prava Unije na temeljna prava; nadalje, prima na znanje da je Agencija razvila modul osposobljavanja za nacionalna tijela kako bi promicala usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”);

8.  ističe vrijednost studija i mišljenja Agencije za razvoj zakonodavstva Unije; naglašava da bi Agencija trebala moći samoinicijativno davati mišljenja o zakonodavnim prijedlozima te da bi njezinu nadležnost trebalo proširiti na sva područja prava zaštićena Poveljom, uključujući pravosudnu i policijsku suradnju u kaznenim pitanjima; žali zbog toga što su trenutačnim mandatom Agencije njezine mogućnosti provedbe mjera i studija u određenim tematskim područjima ograničene; preporučuje uključivanje tih tematskih područja u novi višegodišnji financijski okvir;

9.  pozdravlja činjenicu da je Agencija nastavila s istraživanjima o položaju manjina u Uniji u kontekstu drugog istraživanja Europske unije o manjinama i diskriminaciji; u tom pogledu posebno pozdravlja objavljivanje najnovijeg tematskog izvješća o diskriminaciji s kojom se u Uniji susreću osobe afričkog podrijetla; nadalje, pozdravlja objavu studije o tranziciji mladih Roma na njihovu putu od obrazovanja do zapošljavanja;

10.  pozdravlja kontinuirani rad Agencije na istraživanju položaja Roma u Uniji, čime je dan doprinos praćenju učinkovitosti i nedostataka strategija uključivanja i s njima povezanih politika Unije i država članica; posebno pozdravlja preporuke Agencije u pogledu politika utemeljenih na istraživanjima koje se odnose na uspješnu borbu protiv netrpeljivosti prema Romima i borbu za socijalnu uključenost Roma;

11.  pozdravlja predanost Agencije u pogledu prava djece te njezin kontinuirani rad u provođenju studija o minimalnoj dobi za sudjelovanje u kaznenim i građanskim postupcima u EU-u, o procjenama dobi i uzimanju otisaka prstiju djece u postupcima azila te o siromaštvu djece u EU-u;

Kadrovska politika

12.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 97,22 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 70 privremenih djelatnika od 72 privremena djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 74 odobrena radna mjesta 2016.); također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 30 ugovornih djelatnika i osam upućenih nacionalnih stručnjaka;

13.  primjećuje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da Agencija nudi povjerljivo savjetovanje kao i tečajeve za osposobljavanje; napominje da su 2017. istražena, a 2018. zaključena dva slučaja neprimjerenog ponašanja;

Javna nabava

14.  žali zbog toga što je to dovelo do dodatnih administrativnih troškova za Agenciju no, iako je utjecalo na vremenski tijek njezina djelovanja, nije dovelo do kašnjenja u razdoblju provedbe projekata; prima na znanje da je Agencija poduzela mjere za ublažavanje rizika povezanih s neuspješnim postupcima javnog nadmetanja u budućnosti; prima na znanje zahtjev Agencije za dodatnim financijskim sredstvima, ali ističe da proračunska ograničenja ne bi smjela biti razlog za neuspješne postupke javne nabave; stoga poziva Agenciju da prije objave poziva na podnošenje ponuda za studije provede odgovarajuće istraživanje tržišta i da nastavi poboljšavati učinkovitost postupaka javne nabave;

15.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije uvela sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku pohranu informacija i razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); napominje da je Agencija, prema vlastitim navodima, već implementirala neke od postojećih alata te da je u postupku uvođenja preostalih alata do početka 2019.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o implementaciji svih potrebnih alata;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

16.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; napominje da je Agencija, prema vlastitim navodima, tijekom 2017. procijenila i ublažila niz mogućih i uočenih sukoba interesa te da nijedan nije doveo do stvarnih sukoba;

17.  na temelju izvješća Revizorskog suda primjećuje da postoji potreba za jačanjem neovisnosti računovodstvenog službenika tako što će on izravno odgovarati direktoru i upravnom odboru Agencije; pozdravlja činjenicu da se očekuje da će se ta reorganizacija provesti do kraja 2018.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi reorganizacije;

18.  napominje da su posljednjih godina pokrenuta dva sudska postupka protiv Agencije u vezi s navodnim nezakonitim odlukama o zapošljavanju; napominje da je Opći sud Europske unije odbacio oba slučaja i naredio podnositeljima da plate troškove; prima na znanje navode u medijima o mogućem sukobu interesa u pogledu korištenja usluga savjetovanja bivšeg privremenog suca Službeničkog suda; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuje o mjerama poduzetim za ublažavanje svih rizika u vezi s mogućim sukobima interesa;

Unutarnje kontrole

19.  primjećuje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju 2017. provela reviziju upravljanja i etike u Agenciji te da je u ime Komisije provedena vanjska evaluacija uspješnosti Agencije u razdoblju 2013. – 2017.; prima na znanje da je Agencija pripremila akcijske planove za poduzimanje mjera u svim područjima u kojima su moguća poboljšanja;

20.  pozdravlja činjenicu da je zaključena preporuka Revizorskog suda iz 2016. o poboljšanju formalnog postupka (pod)delegiranja za dužnosnike za ovjeravanje;

Ostale primjedbe

21.  prepoznaje napore Agencije da osigura troškovno učinkovito i okolišno prihvatljivo mjesto rada; ističe, međutim, da Agencija nije uvela dodatne posebne mjere za smanjenje ili neutraliziranje emisija CO2;

o
o   o

22.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 169.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 169.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 53, 22.2.2007., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 169.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 169.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 53, 22.2.2007., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 116/04, 28.3.2018., str. 17.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
PDF 157kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) za financijsku godinu 2017. (2018/2195(DEC))
P8_TA(2019)0285A8-0153/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0085/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ(5), a posebno njezin članak 76.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0153/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017. (2018/2195(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017.. (05825/2019 – C8-0085/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ(11), a posebno njezin članak 76.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0153/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017. (2018/2195(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2017..,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0153/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) za financijsku godinu 2017. njezin konačni proračun iznosio 280 560 000 EUR, što je povećanje od 20,54 % u odnosu na 2016. godinu; budući da je to povećanje povezano sa znatnim povećanjem mandata Agencije u 2017. radi pružanja odgovora na migracijsku krizu s kojom se Unija suočava; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da su temeljne transakcije godišnje računovodstvene dokumentacije Agencije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 97,63 %, što je neznatno smanjenje od 0,27 % u odnosu na 2016.; sa zabrinutošću primjećuje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila niskih 66,42 %, što je malo povećanje od 0,35 % u odnosu na 2016.;

2.  prima na znanje da je, prema izvješću Revizorskog suda, izvorni proračun Agencije uključivao 8 800 000 EUR za obveznu financijsku operativnu pričuvu namijenjenu financiranju provedbe brzih intervencija na granicama i intervencija vraćanja; napominje da je Agencija prebacila ukupno 3 800 000 EUR iz pričuve u svoj operativni proračun radi financiranja drugih aktivnosti; sa zabrinutošću napominje da ti prijenosi nisu u skladu s odredbama Financijske uredbe Agencije; na temelju odgovora Agencije prima na znanje da ona smatra da bi zakonodavac trebao pružiti pojašnjenje provedbe prijenosa iz pričuve; poziva Agenciju da ubuduće izbjegava poduzimanje takvih mjera koje nisu u skladu s pravilima i da tijelu nadležnom za davanje razrješnice javi kakvo joj je točno objašnjenje potrebno;

Ukidanje prijenosa

3.  žali zbog visoke razine ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. u iznosu od 11 125 174 EUR, što predstavlja 14,96 % ukupnog prenesenog iznosa, slično kao u 2016.; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o mjerama koje treba poduzeti kako bi se zajamčilo potpuno korištenje prenesenih odobrenih sredstava i kako bi se izbjeglo da znatne količine sredstava budu opozvane kao prethodnih godina;

Uspješnost

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da se Agencija koristi raznim ključnim pokazateljima uspješnosti za mjerenje dodane vrijednosti svojih aktivnosti; prima na znanje da Agencija 2019. planira revidirati svoje pokazatelje uspješnosti; poziva Agenciju da i dalje razvija ključne pokazatelje uspješnosti za poboljšanje upravljanja proračunom, posebno uzimajući u obzir produljenje njezina mandata i proračun koji neprestano raste, te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju događaja u tom pogledu; izražava zabrinutost u pogledu dijela proračuna koji Agencija ne može apsorbirati;

5.  podsjeća na to da je mandat Agencije 2016. znatno proširen kako bi se odgovorilo na situaciju u području migracija i azila s kojom se Unija suočila 2015. godine te Agenciji omogućilo da bolje odgovori na potrebe i izazove na vanjskim granicama EU-a; ističe da je 2017. još uvijek bio u tijeku proces prilagodbe sustava i postupaka novom mandatu Agencije, koji je 2016. bio ažuriran Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(14);

6.  izražava žaljenje zbog toga što većina operativnih programa Agencije nema kvantificirane ciljeve i konkretne ciljne vrijednosti za zajedničke operacije; sa zabrinutošću napominje da bi navedeno, uz nedostatnu dokumentaciju iz zemalja s kojima se surađuje, dugoročno moglo ugroziti ex post evaluacije djelotvornosti zajedničkih operacija; poziva Agenciju da odredi relevantne strateške ciljeve za svoje aktivnosti i uspostavi djelotvoran sustav praćenja i izvješćivanja usmjeren na rezultate s relevantnim i mjerljivim ključnim pokazateljima uspješnosti;

7.  prima na znanje činjenicu da je upravni odbor u lipnju 2017. odobrio reorganizaciju struktura Agencije, što je utjecalo na dodjelu sredstava; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o primjeni nove organizacijske strukture;

8.  sa zadovoljstvom primjećuje da su sve države članice i zemlje pridružene Schengenu sudjelovale barem u jednoj zajedničkoj operaciji i da je 26 država članica sudjelovalo u ulozi organizatora ili sudionika u operacijama vraćanja koje je koordinirala i sufinancirala Agencija, što je dvije države članice više nego 2016. godine;

9.  pozdravlja činjenicu da Agencija promiče suradnju među agencijama, posebno u području obalne straže, ali i u području carinske suradnje te suradnje u području kaznenog progona kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti višenamjenskih operacija kao važnog elementa integriranog upravljanja granicama;

10.  sa zadovoljstvom primjećuje da Agencija surađuje s drugim agencijama, među ostalim, tako da ih podupire u zapošljavanju, građevinskim projektima i savjetovanju u sigurnosnim pitanjima te dijeli urede s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Odjelom Europske unije za pravosudnu suradnju i Europskim potpornim uredom za azil u okviru regionalne jedinice Europske unije za posebne namjene u Italiji i Grčkoj;

11.  apelira na Agenciju da razvije sveobuhvatni plan kontinuiteta poslovanja;

Kadrovska politika

12.  žali zbog toga što je 31. prosinca 2017. bilo popunjeno samo 74,43 % plana radnih mjesta, tj. imenovana su 262 privremena djelatnika od 352 privremena djelatnika odobrenih u okviru proračuna Unije (u odnosu na 275 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također napominje da je 2017. za Agenciju radilo 139 ugovornih djelatnika i 113 upućenih nacionalnih stručnjaka;

13.  sa zabrinutošću ponovno primjećuje rodnu neravnotežu u sastavu upravnog odbora Agencije; podsjeća na to da su za imenovanje kandidata za članove upravnog odbora odgovorne države članice; poziva države članice da zajamče rodnu ravnotežu prilikom imenovanja svojih kandidata za članove upravnog odbora Agencije; poziva Agenciju da proaktivno podsjeća države članice na važnost rodne ravnoteže; ističe da bi bilo poželjno donijeti mjere za postizanje bolje zemljopisne ravnoteže u pogledu sastava osoblja Agencije;

14.  napominje da je 2017. bila druga godina petogodišnjeg plana rasta nakon donošenja Uredbe (EU) 2016/1624 kojim su se znatno povećali resursi u području proračuna i osoblja Agencije; prima na znanje, prema izvješću Revizorskog suda, da će nakon proširenja mandata Agencije broj članova njezina osoblja biti više nego dvostruko veći, s 1000 zaposlenika u 2020. godini u odnosu na njih 365 iz 2016. godine; nadalje napominje da će zbog planiranog povećanja broja članova osoblja biti potrebni dodatni uredski prostori; poziva Agenciju da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o mjerama koje su poduzete kako bi se uhvatilo ukoštac s izazovima povezanima s povećanjem osoblja i da to tijelo detaljno izvješćuje o daljnjim koracima, među ostalim i o financijskim izračunima za izgradnju novog sjedišta;

15.  sa zabrinutošću primjećuje da Agencija nailazi na poteškoće u pronalasku osoblja odgovarajućeg profila, često zbog niskog koeficijenta ispravka plaće (66,7%); poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o ishodu rasprava s Komisijom o mogućim mjerama ublažavanja i planovima Agencije za druge moguće mjere s ciljem privlačenja novog osoblja, posebno uzimajući u obzir proširenje mandata Agencije i povećanje broja zaposlenih; poziva Agenciju da bez odgađanja imenuje novog službenika za temeljna prava kako bi se zajamčilo da se odmah uhvati ukoštac s prijetnjama temeljnim pravima i da se politika temeljnih prava u okviru organizacije stalno ažurira;

16.  duboko žali, međutim, zbog toga što unatoč opetovanim pozivima Parlamenta i znatnom povećanju broja osoblja u Agenciji službenica za temeljna prava i dalje ne raspolaže odgovarajućim ljudskim resursima te da joj je stoga vidljivo otežano pravilno obavljanje zadaća koje su joj povjerene Uredbom (EU) 2016/1624; poziva Agenciju da svojem službeniku za temeljna prava osigura primjerene resurse i osoblje, osobito za uspostavu mehanizma za podnošenje pritužbi te daljnji razvoj i provedbu strategije Agencije za praćenje i zaštitu temeljnih prava.

17.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Agencije zbog troškova prevođenja;

18.  napominje da Agencija koristi „Kodeks ponašanja za sve osobe koje sudjeluju u operativnim aktivnostima Frontexa” i povjerljivo izvješćivanje kao mjere za rješavanje pitanja uznemiravanja;

19.  sa zabrinutošću primjećuje, na temelju izvješća Revizorskog suda, da je Agencija 2017. nastavila provoditi nepravilne postupke zapošljavanja u sklopu postupaka vanjskog odabira kandidata tako što je imenovala kandidate za razrede AST koji su viši od najvišeg stupnja koji je predviđen Pravilnikom o osoblju; ističe da su se u tom pogledu dva postupka zapošljavanja u 2017. godini smatrala nepravilnima (14 u 2016.); prima na znanje objašnjenje Agencije u vezi sa zapošljavanjem te da Agencija od ožujka 2017. nije imenovala vanjske kandidate za razrede više od razreda AST 4;

Javna nabava

20.  prima na znanje da je Agencija u 2017. revidirala svoj cjelokupni financijski program s ciljem pojednostavljenja, prelaska s bespovratnih sredstava na ugovore o pružanju usluga i uvođenja paušalnih iznosa; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o provedbi novog programa;

21.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije uvela sve alate koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku pohranu informacija i razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); napominje da je Agencija za određene postupke uvela e-račun i e-natječaj, ali ne i e-podnošenje ponuda; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o njihovoj provedbi;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

22.  prima na znanje postojeće mjere Agencije i njezine stalne napore u cilju osiguravanja transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i postupanja u slučaju sukoba interesa i zaštite zviždača; na temelju navoda Agencije prima na znanje da je Agencija izradila nacrt internih pravila o zviždačima, ali da će, sukladno savjetu Komisije, provesti oglednu odluku Komisije čim bude proslijeđena agencijama; poziva Agenciju da bez odgode izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi te odluke i usvoji politiku o zviždačima;

23.  podsjeća da su odredbe o informacijama i komunikaciji kao dijelu odgovornosti Agencije prema javnosti znatno izmijenjene Uredbom (EU) 2016/1624 u kojoj se od Agencije zahtijeva da bude transparentnija u pogledu svojih aktivnosti; žali zbog činjenice da Agencija i dalje ne djeluje u potpunosti u skladu s tim novim pravilima te je poziva da ih provede bez odgode;

Unutarnja kontrola

24.  prima na znanje, prema izvješću Revizorskog suda, da su se rashodi Agencije za bespovratna sredstva znatno povećali, i to sa 123 milijuna eura (2016.) na 167 milijuna eura (2017.); sa zabrinutošću primjećuje da Agencija 2017. nije provela nijednu ex post provjeru nadoknada rashoda za bespovratna sredstva; prima na znanje činjenicu da Agencija smatra da su poboljšane ex ante provjere koje se provode prije nadoknade te da se njima, nakon što se obuhvati određen broj transakcija, može pružiti potrebno jamstvo; međutim, ističe, kao što je i Revizorski sud od 2014. u svojim izvješćima kontinuirano navodio, da su dokazi o rashodima čiji povrat zemlje suradnice traže često nedostatni, što je potvrđeno i 2017. godine; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o mjerama poduzetim za ublažavanje tih rizika;

25.  prima na znanje da je Agencija revidirala svoj okvir unutarnje kontrole i zamijenila prijašnji pristup koji se temeljio na usklađenosti pristupom koji se temelji na riziku; primjećuje da je revidirani okvir unutarnje kontrole usvojen u studenome 2017. i da je naknadno uspostavljen konsolidirani registar poboljšanja Frontexa;

26.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da je Agencija financirala potporu obalnoj straži na Islandu za raspoređivanje zrakoplova u Grčku i da je prije nadoknade troškova koju je Island tražio, Agencija zatražila račune kao dokaz za jednu kategoriju prijavljenih izdataka; žali zbog toga što je Agencija, iako računi nikada nisu dostavljeni, vratila 440 000 EUR, što pokazuje da je ex ante provjera bila neučinkovita; prima na znanje mišljenje Agencije da je procjena troškova održavanja po satu dovoljan razlog za odobravanje rashoda;

27.  sa zabrinutošću napominje da Agencija još uvijek nema sveobuhvatni plan kontinuiteta poslovanja odobren na razini upravnog odbora; poziva Agenciju da poduzme potrebne korake kako bi donijela taj plan i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnica o njegovu donošenju;

28.  traži od upravnog odbora Agencije da donese jasne sporazume o razini usluga radi kontinuiteta aktivnosti Agencije u slučaju katastrofalnog događaja u sjedištu te povezane ciljeve u pogledu oporavka IT sustava i maksimalnog dopuštenog gubitka podataka za kritične sustave i aplikacije; traži od Agencije da razvije popratne planove, da ih na odgovarajući način ispita te da rezultate ispitivanja upravni odbor odobri na odgovoran način;

Ostale primjedbe

29.  primjećuje da je sporazum o sjedištu između Agencije i poljske vlade stupio na snagu 1. studenoga 2017.; napominje da on utječe na nekoliko postupaka Agencije, s velikim posljedicama na uvjete rada i upravljačke strukture; traži od Agencije da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o projektima koji iz toga proizađu, a posebno o izgradnji nove zgrade sjedišta i uspostavi europske škole u Varšavi;

o
o   o

30.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 173.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 173.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 251, 16.9.2016., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 173.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 173.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 251, 16.9.2016., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 108, 22.3.2018., str. 112.
(14) Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ, (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Agencija za europski GNSS (GSA)
PDF 151kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europski GNSS (GSA) za financijsku godinu 2017. (2018/2196(DEC))
P8_TA(2019)0286A8-0142/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0086/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0142/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Agencije za europski GNSS za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Agencije za europski GNSS, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017. (2018/2196(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05825/2019 – C8-0086/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(11), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0142/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Agencije za europski GNSS, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017. (2018/2196(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europski GNSS za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0142/2019),

A.  budući da je prema izvještaju o prihodima i rashodima(13) Unija subvencionirala konačni proračun Agencije za europski globalni navigacijski satelitski sustav („Agencija”) za financijsku godinu 2017. s 28 467 648 EUR, što predstavlja smanjenje od 2,13 % u odnosu na 2016. godinu; budući da se proračun Agencije uglavnom financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2017. („izvješće Suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su temeljne transakcije zakonite i pravilne;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2017. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 100 %, što je isti postotak kao u 2016.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 86,20 %, što je povećanje od 3,78 % u odnosu na 2016.;

2.  prima na znanje da je Agencija, uz svoj osnovni proračun, 2017. nastavila upravljati velikim iznosom delegiranog proračuna nakon potpisivanja izmjena sporazuma o delegiranju Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) i sustava Galileo; primjećuje da su 2017. u okviru delegiranog proračuna odobrena sredstva iznosila ukupno 416 000 000 EUR, a plaćanja 638 000 000 EUR;

Ukidanje prijenosa

3.  sa zabrinutošću primjećuje da su ukidanja prijenosa iz 2016. u 2017. iznosila 270 961 EUR, što predstavlja 5,30 % ukupnog prenesenog iznosa i neznatno je smanjenje od 1,15 % u odnosu na 2016.;

Uspješnost

4.  pozdravlja činjenicu da Agencija primjenjuje određene ključne pokazatelje uspješnosti za procjenu dodane vrijednosti svojih aktivnosti i za poboljšanje upravljanja proračunom;

5.  napominje da je dovršena primopredaja pružanja usluge operatoru sustava Galileo te da je održana prva skupština korisnika programa Galileo u Madridu 2017.;

6.  pozdravlja činjenicu da je Agencija eksternalizirala svoje računovodstvene usluge Komisiji te da dijeli pružanje usluga povezanih s upravljanjem kontinuitetom poslovanja i Odjel za unutarnju reviziju s drugim agencijama;

7.  napominje da je prema izvješću Suda tijekom 2017. godine u ime Komisije provedena evaluacija programa Galileo i EGNOS na sredini razdoblja provedbe, kao i evaluacija uspješnosti Agencije u razdoblju 2014. – 2016.; poziva Agenciju da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o rezultatima te evaluacije;

Kadrovska politika

8.  napominje da je 31. prosinca 2017. bilo izvršeno 91,38 % plana radnih mjesta, tj. imenovano je 106 privremenih djelatnika od 116 privremenih djelatnika koji su odobreni u okviru proračuna Unije (u odnosu na 113 odobrenih radnih mjesta u 2016.); također primjećuje da je 2017. za Agenciju radilo 55 ugovornih djelatnika i 5 upućenih nacionalnih stručnjaka; napominje da su, kako bi se poduprla proširena nadležnost Agencije, zaposleni novi privremeni zaposlenici kao prvi korak prema povećanju broja zaposlenika ne bi li se Agenciji dali dodatni resursi kako bi mogla odgovoriti na buduće izazove;

9.  primjećuje da je Agencija donijela politiku o zaštiti dostojanstva osoba i sprečavanju uznemiravanja; prima na znanje da Agencija nudi povjerljivo savjetovanje kao i tečajeve za osposobljavanje;

10.  žali zbog rodne neravnoteže među članovima višeg rukovodstva Agencije s obzirom na to da su 10 od 12 njegovih članova muškarci, a 2 žene; traži od Agencije da poduzme mjere kako bi se zajamčila bolja rodna ravnoteža među njezinim višim rukovodstvom;

11.  pozdravlja prijedlog Revizorskog suda da se oglasi o slobodnim radnim mjestima objavljuju i na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja kako bi se povećao publicitet; razumije zabrinutost Agencije u pogledu troškova prevođenja; nadalje, prima na znanje da je Agencija uvela nove alate za oglašavanje radnih mjesta, da intenzivno oglašava radna mjesta na društvenim mrežama i da je poboljšala internetsku stranicu o mogućnostima zapošljavanja;

Javna nabava

12.  napominje da je u skladu s izvješćem Suda Agencija 15. prosinca 2016. potpisala okvirni ugovor o iskorištavanju satelitskog sustava Galileo u razdoblju 2017. – 2027., u iznosu od 1 500 000 000 EUR; nadalje napominje da je ugovor dodijeljen postupkom javne nabave; ističe da je jedan od ponuditelja pokrenuo sudski postupak i da osporava ishod postupka javne nabave; napominje da će se presudom Suda Europske unije odlučiti o zakonitosti i pravilnosti postupka javne nabave povezanog s okvirnim ugovorom i svim povezanim posebnim ugovorima i budućim plaćanjima; ističe da je Agencija u financijskim izvještajima za 2017. prikazala i objasnila tu stavku, kao i informaciju da je 2017. na temelju okvirnog ugovora isplaćen iznos od 49 000 000 EUR (odnosno 7 % proračuna za 2017. koji uključuje sredstva primljena na temelju sporazuma o delegiranju ovlasti); poziva Agenciju da se pripremi za ublažavanje svih financijskih ili operativnih rizika koji se mogu pojaviti te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju događaja u tom postupku;

13.  prima na znanje iz izvješća Suda da Agencija do kraja 2017. još uvijek nije koristila nijedan od alata koje je uspostavila Komisija s ciljem uvođenja jedinstvenog rješenja za elektroničku razmjenu informacija s trećim stranama koje sudjeluju u postupcima javne nabave (e-nabava); napominje da Agencija poduzima potrebne korake za primjenu modula „e-podnošenja”; poziva Agenciju da uvede sve potrebne alate za upravljanje postupcima javne nabave i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o njihovoj implementaciji;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa te transparentnost

14.  primjećuje da jedan bivši dužnosnik Komisije ima savjetodavnu ulogu u okviru inicijative „Active Senior” i da ne prima plaću od Agencije;

15.  napominje da su, prema Agenciji, na internetskim stranicama Agencije objavljene izjave o financijskim interesima i kratki životopisi članova višeg rukovodstva; međutim, izražava žaljenje zbog toga što nisu objavljeni životopisi članova upravnog odbora; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o mjerama poduzetima u tom pogledu;

16.  napominje da je Agencija u lipnju 2018. donijela internu politiku o zviždačima, nakon što je dobila odobrenje Komisije;

Ostale primjedbe

17.  napominje da je nakon odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Unije donesena važna odluka o programu Galileo u pogledu premještanja sekundarnog Centra za praćenje sigurnosti sustava Galileo (GSMC) iz Swanwicka u Madrid i da Agencija istodobno blisko surađuje s francuskim vlastima u pogledu nadogradnje i budućeg proširenja glavnog Centra u Saint-Germain-en-Layeu;

18.  pozdravlja predanost i suradnju Agencije s Komisijom kako bi se smanjio svaki negativan operativni ili financijski učinak koji bi mogao proizaći iz odluke Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Unije; napominje da je Agencija 2017. sastavila popis ugovora i bespovratnih sredstava na koje utječe odluka Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Unije uz analizu mogućih posljedica te da trenutačno pregovara o mjerama za smanjenje rizika s relevantnim izvođačima; poziva Agenciju da o ishodu pregovora i provedenoj analizi obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

o
o   o

19.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019.(14) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 98.
(2) SL C 434, 30.11.2018., str. 98.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 276, 20.10.2010., str. 11.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 434, 30.11.2018., str. 98.
(8) SL C 434, 30.11.2018., str. 98.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 276, 20.10.2010., str. 11.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL C 84, 17.3.2017., str. 127.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0254.


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI)
PDF 150kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017. (2018/2214(DEC))
P8_TA(2019)0287A8-0103/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017., s odgovorima Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0103/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 560/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća za bioindustriju(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0103/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za bioindustriju, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017. (2018/2214(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017., s odgovorima Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0103/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 560/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća za bioindustriju(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0103/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za bioindustriju, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017. (2018/2214(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za bioindustriju za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0103/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće za bioindustriju („Zajedničko poduzeće”) osnovano kao javno-privatno partnerstvo Uredbom Vijeća (EU) br. 560/2014 na razdoblje od 10 godina radi okupljanja svih relevantnih dionika i utvrđivanja položaja Unije kao ključnog faktora u istraživanju, upotrebi i uvođenju naprednih bioproizvoda i biogoriva;

B.  budući da je prema člancima 38. i 43. financijskih pravila Zajedničkog poduzeća, koja su usvojena 14. listopada 2014. odlukom njegova upravnog odbora, Zajedničko poduzeće obvezno pripremiti i donijeti svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju koju priprema njegov računovodstveni službenik kojeg je imenovao upravni odbor;

C.  budući da članove osnivače Zajedničkog poduzeća čine Europska unija (EU), koju predstavlja Europska komisija, i sektorski partneri, koje predstavlja Konzorcij za bioindustriju (BIC);

Općenito

1.  napominje da najveći mogući doprinos Unije aktivnostima Zajedničkog poduzeća iznosi 975 000 000 EUR, a isplaćuje se iz programa Obzor 2020.; napominje da sektorski partneri uključeni u Zajedničko poduzeće doprinose resursima u iznosu od najmanje 2 730 000 000 EUR tijekom razdoblja djelovanja Zajedničkog poduzeća, od čega su najmanje 975 000 000 EUR doprinosi u naravi i novčani doprinosi za operativne aktivnosti Zajedničkog poduzeća, a najmanje 1 755 000 000 EUR doprinosi u naravi za provedbu dodatnih aktivnosti izvan plana rada Zajedničkog poduzeća;

2.  napominje da je 17 od 82 odabrana prijedloga iz poziva za podnošenje prijedloga za 2017. krajem 2017. bilo u fazi pripreme sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava; također napominje da će program Zajedničkog poduzeća do početka 2017. imati portfelj od 82 projekta u tijeku s ukupno 932 sudionika iz 30 zemalja s ukupnom vrijednošću bespovratnih sredstava u iznosu od 414 000 000 EUR;

3.  napominje da se ciljevi Zajedničkog poduzeća ne mogu ostvarivati tradicionalnim instrumentima Unije; prima na znanje da je Zajedničko poduzeće ostvarilo strukturni učinak približavanjem sektora i dionika pokretanju novih vrijednosnih lanaca te je mobiliziralo sve više ulaganja u razvoj inovacija za bioindustriju;

Upravljanje proračunom i financijama

4.  napominje da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) utvrdio da godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća za 2017. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja i novčane tokove za godinu završenu tim danom, u skladu s financijskim propisima Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

5.  napominje da je prema godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća dostupan konačni proračun za financijsku godinu 2017. potreban za provedbu i da obuhvaća odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 92 900 000 EUR i odobrena sredstva za plaćanja u iznosu od 91 600 000 EUR, a da je stopa iskorištenosti odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznosila 97 %, a odobrenih sredstava za plaćanja 95 %;

6.  napominje da su odobrena sredstava za plaćanja uglavnom upotrijebljena za pretfinanciranje sporazuma o bespovratnim sredstvima proizašlih iz poziva na podnošenje prijedloga iz 2016. godine.

7.  napominje da, od 1 186 750 000 EUR sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih Zajedničkom poduzeću, uključujući 975 000 000 UER operativnih i administrativnih troškova te novčanog doprinosa sektorskih partnera za administrativne troškove (29 250 000 EUR) i operativne troškove (182 500 000 EUR), Zajedničko poduzeće do kraja 2017. preuzelo je obveze u iznosu od 509 800 000 EUR (42,96 %) i isplatilo 172 200 000 EUR (14,51 % dodijeljenih sredstava) za provedbu svojeg prvog kruga projekata;

8.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su od iznosa od 975 000 000 EUR doprinosa koje sektorski partneri trebaju dati za operativne aktivnosti i administrativne troškove Zajedničkog poduzeća sektorski partneri prijavili doprinose u naravi u iznosu od samo 26 000 000 EUR za operativne aktivnosti, a upravni odbor potvrdio je novčane doprinose članova za administrativne troškove Zajedničkog poduzeća u iznosu od 5 800 000 EUR; poziva Zajedničko poduzeće da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o tijeku doprinosa u naravi i izvršenih plaćanja;

9.  izražava žaljenje zbog toga što je od minimuma od 182 500 000 EUR novčanih doprinosa koje sektorski partneri trebaju uplatiti za operativne troškove Zajedničkog poduzeća isplaćeno samo 800 000 EUR do kraja 2017., zbog čega je Komisija obustavila svoje novčane doprinose u iznosu od 50 000 000 EUR; napominje da postoji velika opasnost da se minimum neće ostvariti do kraja programa Zajedničkog poduzeća; napominje da je Komisija nastavila sa smanjenjem doprinosa Unije Zajedničkom poduzeću od 140 000 000 EUR, što bi i dalje trebalo omogućiti dosljedne pozive na podnošenje prijedloga u 2020. kako bi se 2024. ostvarili strateški ciljevi Zajedničkog poduzeća; pozdravlja činjenicu da su u siječnju 2018. donesene izmjene Uredbe (EU) br. 560/2014 kojima se privatnom sektoru omogućuje financijski doprinos na razini projekta uz razinu programa; naglašava da je primijećen pozitivan trend u području doprinosa u naravi za operativne aktivnosti za koje se očekuje da će se povećati za 61 % (72 500 000 EUR umjesto procijenjenih 45 000 000 EUR) u pozivima za podnošenje prijedloga u 2018.;

Uspješnost

10.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; sa zadovoljstvom prima na znanje da je utvrđeno da su posebni ključni pokazatelji uspješnosti Zajedničkog poduzeća dobri; pozdravlja činjenicu da su 2017. godine premašene ciljane vrijednosti 7 od 8 ključnih pokazatelja uspješnosti za 2020.;

11.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni i operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća;

12.  sa zabrinutošću primjećuje da je vrijednost učinka poluge na kraju 2017. iznosila 2.077, što je ispod očekivanja; poziva Zajedničko poduzeće da poduzme korake kako bi ostvarilo ciljani učinak poluge od 2,80 tijekom cijelog razdoblja od 2014. do 2020. godine;

13.  sa zadovoljstvom primjećuje da su pozivi na podnošenje prijedloga Zajedničkog poduzeća u potpunosti otvoreni za sudjelovanje bilo kojeg dionika; pozdravlja velike napore koje Zajedničko poduzeće ulaže u informiranje o svojim ciljevima i rezultatima, kao i njegove pozive dionicima u Uniji putem svojih događanja, sastanaka i internetskih stranica;

14.  prima na znanje činjenicu da stručnjaci potvrđuju da je Zajedničko poduzeće privuklo zadovoljavajuću razinu sudjelovanja najboljih igrača Unije u područjima odabranih vrijednosnih lanaca;

15.  pozdravlja činjenicu da su svi pozivi za podnošenje prijedloga objavljeni i zaključeni u skladu s odgovarajućim planovima rada te da su rezultati u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i vremena isplate ostali znatno ispod utvrđenih ciljeva;

Postupci javne nabave i zapošljavanja

16.  napominje da su gotovo sva radna mjesta u Zajedničkom poduzeću do kraja 2017. bila popunjena, odnosno da je bilo popunjeno 20 radnih mjesta od ukupno 22 radna mjesta predviđena planom radnih mjesta Zajedničkog poduzeća; prima na znanje da je tijekom 2017. Zajedničko poduzeće zaposlilo 2 privremena djelatnika i 2 ugovorna djelatnika; nadalje napominje da je radi rješavanja dodatnog radnog opterećenja Komisija odobrila Zajedničkom poduzeću da podijeli jedan položaj u planu radnih mjesta na jednog privremenog djelatnika s nižim stupnjem i jednog dodatnog ugovornog djelatnika; prima na znanje da se u pogledu te mjere još uvijek čeka na odobrenje Upravnog odbora;

Unutarnja revizija

17.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju u studenom 2017 provela revizijski terenski rad za reviziju „Ograničena revizija provedbe standarda unutarnje kontrole u Zajedničkom poduzeću za bioindustriju”; poziva Zajedničko poduzeće da tijelu nadležno za davanje razrješnice podnese izvješće o rezultatima te revizije;

18.  primjećuje da je programski ured proveo samoprocjenu svojih standarda unutarnje kontrole kako bi ocijenio trenutačnu razinu provedbe standarda unutarnje kontrole i istražio uvjete potrebne za prelazak okvira unutarnje kontrole organizacije na višu razinu zrelosti; napominje da je zaključak da Zajedničko poduzeće ima dobru razinu zrelosti za provedbu standarda unutarnje kontrole i da je akcijski plan za njih ažuriran;

19.  sa zabrinutošću napominje, na temelju izvješća Suda, da još uvijek postoje određeni standardi unutarnje kontrole koji čekaju na provedbu, kao što su standardi br. 8 (procesi i postupci), 10 (kontinuitet poslovanja) i 11 (upravljanje dokumentima);

20.  prima na znanje da je Zajedničko poduzeće u suradnji sa Zajedničkom službom za reviziju Glavne uprave za istraživanje i inovacije pokrenulo prvu ex post reviziju nasumičnog uzorka privremenih zahtjeva za povrat troškova u okviru programa Obzor 2020.; poziva Zajedničko poduzeće da tijelu nadležno za davanje razrješnice podnese izvješće o rezultatima te revizije;

21.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je stopa preostale pogreške za program Obzor 2020. bila ispod praga značajnosti, u visini od 1,44 %;

22.  napominje da je provedena privremena evaluacija Komisije o aktivnostima Zajedničkog poduzeća od 2014. do 2016., pripremljen je akcijski plan kako bi se uzele u obzir donesene preporuke, npr. promicanje novih vrijednosnih lanaca uz uključivanje novih sudionika, poticanje daljnjih nacionalnih i regionalnih strategija biogospodarstva u državama članicama, bolja koordinacija s Komisijom kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje, maksimalno povećanje mogućih financijskih doprinosa i doprinosa u naravi industrije itd.; napominje da je nekoliko mjera već provedeno;

Pravni okvir

23.  pozdravlja činjenicu da je tijekom 2017. odjelom ljudskih resursa dodatno ojačan pravni okvir, pri čemu se posebna pozornost posvetila primjeni provedbenih pravila Komisije na Zajedničko poduzeće; pozdravlja činjenicu da je upravni odbor u vezi s tim usvojio sedam novih provedbenih pravila tijekom 2017.;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

24.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće, zajedno sa šest drugih zajedničkih poduzeća, pokrenulo zajednički poziv na iskaz interesa zajedničkih poduzeća za odabir najviše sedam povjerljivih savjetnika koji će uspostaviti mrežu povjerljivih savjetnika.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 169, 7.6.2014., str. 130.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 169, 7.6.2014., str. 130.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće „Clean Sky 2”
PDF 152kWORD 53k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017. (2018/2213(DEC))
P8_TA(2019)0288A8-0095/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Zajedničko poduzeće za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0102/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3) Vijeća, a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 558/2014 od 6. svibnja 2014. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0095/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zatvaranju računa Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017. (2018/2213(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Zajedničko poduzeće za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0102/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9) Vijeća, a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 558/2014 od 6. svibnja 2014. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0095/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio odluke o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017. (2018/2213(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0095/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće započelo samostalno djelovati 16. studenog 2009.;

B.  budući da je zajedničko poduzeće „Clean Sky 2” („Zajedničko poduzeće”), osnovano Uredbom br. 558/2014(13), s učinkom od 27. lipnja 2014. zamijenilo zajedničko poduzeće „Clean Sky” u okviru programa Obzor 2020.;

C.  budući da su glavni ciljevi Zajedničkog poduzeća znatno poboljšati učinak zrakoplovnih tehnologija na okoliš i povećati konkurentnost europskog zrakoplovstva; budući da je trajanje Zajedničkog poduzeća produljeno do 31. prosinca 2024.;

D.  budući da su članovi osnivači Zajedničkog poduzeća Unija, koju predstavlja Komisija, voditelji „integriranih tehnoloških demonstratora” (ITD), platforme za inovativni razvoj zrakoplova (IADP) i transverzalna područja (TA) zajedno s pridruženim članovima ITD-a;

E.  budući da maksimalni doprinos Unije za drugu fazu aktivnosti Zajedničkog poduzeća iznosi 1 755 000 000 EUR te se isplaćuje iz proračuna programa Obzor 2020.;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je Revizorski sud ustvrdio da godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja, novčane tokove te uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici za Zajedničko poduzeće za provedbu proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-102/2019) promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s financijskim propisima Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

2.  napominje da je Revizorski sud u svojem izvješću o „Clean Sky 2” („izvješće Revizorskog suda”) naveo da su transakcije na kojima se temelji godišnja računovodstvena dokumentacija u svim značajnim aspektima zakonite i pravilne;

3.  napominje da je konačni proračun Zajedničkog poduzeća za 2017. obuhvaćao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 313 429 392 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 243 503 223 EUR;

4.  napominje da je stopa iskorištenosti za odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosila 99,6 % (u usporedbi s 97,5 % 2016.), a stopa za odobrena sredstva za plaćanje 98,5 % (u usporedbi s 87,9 % 2016.);

Višegodišnje izvršenje proračuna u sklopu Sedmog okvirnog programa

5.  napominje da je od ukupnog iznosa od 817 200 000 EUR za operativne i administrativne aktivnosti koje će se financirati u sklopu Sedmog okvirnog programa (uključujući 800 000 000 EUR novčanih doprinosa Unije, 14 900 000 EUR novčanih doprinosa privatnih članova za pokrivanje administrativnih troškova i kamata u iznosu od 2 300 000 EUR primljenih u okviru pretfinanciranja iz Sedmog okvirnog programa) Zajedničko poduzeće do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 815 200 000 EUR (99,75 %) i plaćanja u iznosu od 815 100 000 EUR (99,74 %); napominje da je novčani doprinos Unije iznosio 800 000 000 EUR; pozdravlja činjenicu da je „Clean Sky” prvo europsko zajedničko poduzeće koje je uspješno zatvorilo Sedmi okvirni program;

6.  prima na znanje da je Upravni odbor do kraja 2017. potvrdio doprinose u naravi ostalih članova u iznosu od 594 100 000 EUR i da je novčani doprinos ostalih članova za administrativne troškove iznosio 14 900 000 EUR;

Višegodišnje izvršenje proračuna u okviru programa Obzor 2020.

7.  napominje da je od ukupnog iznosa od 1 794 000 000 EUR za operativne i administrativne aktivnosti koje će se financirati u okviru programa Obzor 2020. (uključujući 1 755 000 000 novčanih doprinosa Unije i 39 000 000 EUR novčanih doprinosa privatnih članova) Zajedničko poduzeće preuzelo obveze u iznosu od 1 009 600 000 EUR i plaćanja u iznosu od 493 000 000 EUR;

8.  napominje da je Upravni odbor na kraju 2017. potvrdio doprinose u naravi u iznosu od 54 000 000 EUR i da je prijavljeno još 211 600 000 EUR; nadalje, napominje da je novčani doprinos članova iz sektora za administrativne troškove iznosio 9 500 000 EUR;

Postupci javne nabave

9.  prima na znanje da je Zajedničko poduzeće 2017. pokrenulo dva postupka javne nabave, da je primilo 263 prihvatljiva prijedloga (od ukupno 265) i da je odabralo 73 prijedloga koja će se financirati;

10.  pozdravlja uspješno zaključenje programa „Clean Sky”, s ukupno 28 važnih demonstratora 2017. (testiranih na zemlji i u letu) zajedno s odabirom svih glavnih partnera i uključivanjem partnera u program, čime se ukupni broj sudionika popeo na 497;

11.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je s konačnim pozivom za glavne partnere, zahvaljujući kojem je uspostavljeno ukupno 245 privatnih članova programa (uključujući njihove pridružene članove koji sudjeluju u programu), izabrano njih 192 u okviru poziva za glavne partnere;

Uspješnost

12.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; izražava žaljenje zbog toga što informacije o trećem skupu ključnih pokazatelja uspješnosti još nisu dostupne zbog naravi projekata; prima na znanje da stručnjaci pozivaju na daljnje praćenje aktivnosti i analizu, uz jasno razlikovanje stvarno ostvarenih ključnih pokazatelja uspješnosti na kraju svake godine i predviđenih ključnih pokazatelja uspješnosti;

13.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni i operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća;

14.  pozdravlja činjenicu da je privremena vrijednost učinka poluge iz 2016. od 1,55 premašila ciljani učinak financijske poluge za cijelo razdoblje od 2014. do 2020.;

15.  pozdravlja činjenicu da su svi pozivi na podnošenje prijedloga objavljeni i zaključeni u skladu s odgovarajućim planovima rada te da su rezultati u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i vremena isplate ostali znatno ispod utvrđenih ciljeva;

Ključne kontrole i nadzorni sustavi

16.  prima na znanje da je Zajedničko poduzeće uspostavilo postupke ex ante kontrole koji se temelje na pregledima financijske i operativne dokumentacije, ex post revizijama korisnika bespovratnih sredstava za Sedmi okvirni program i završnim plaćanjima te zahtjevima za povrat troškova projekata u okviru programa Obzor 2020., dok je Komisija odgovorna za ex post revizije;

17.  napominje da je stopa preostale pogreške za ex post revizije o kojima je Zajedničko poduzeće izvijestilo iznosila 1,40 % za projekte u okviru Sedmog okvirnog programa i 1,6 % za projekte u okviru programa Obzor 2020., što je znatno ispod praga značajnosti;

Strategija za borbu protiv prijevara

18.  primjećuje da je Zajedničko poduzeće 2017. odlučilo usmjeriti se na mjere za sprečavanje i otkrivanje dvostrukog financiranja, kao rezultat ishoda procjene rizika za borbu protiv prijevara, koja je uslijedila nakon posebnog istraživanja zaposlenika;

Unutarnja revizija

19.  primjećuje da su provedene konačna evaluacija Komisije o Zajedničkom poduzeću za razdoblje od 2008. do 2016. godine i privremena evaluacija Zajedničkog poduzeća u okviru programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2016. te da je Odbor potvrdio akcijski plan kako bi proveo neke preporuke za koje je već pokrenuto nekoliko mjera;

20.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju 2017. završila reviziju upravljanja rezultatima zajedničkih aktivnosti; napominje da su revizijom utvrđena dva „vrlo važna” pitanja u području mjerenja postignuća strateških ciljeva i učinka aktivnosti Zajedničkog poduzeća; sa žaljenjem napominje da Služba za unutarnju reviziju nije izdala izvješće o unutarnjoj reviziji za 2017. o provedbi dogovorenih mjera koje proizlaze iz revizija i procjena rizika iz prethodnih godina;

Ostale primjedbe

21.  pozdravlja činjenicu da je 2017. uspostavljena radna skupina za sinergiju između nacionalnih i regionalnih programa i Zajedničkog poduzeća u cilju utvrđivanja područja suradnje i doprinosa akcijskom planu i aktivnostima Zajedničkog poduzeća u pogledu sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima i suradnjom s državama članicama i regijama;

22.  pozdravlja jačanje digitalne strategije Zajedničkog poduzeća tijekom 2017. na njegovim mrežnim stranicama i društvenim medijima, kao i druge aktivnosti koje vode do veće vidljivosti zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” te nadalje pozdravlja jaču koordinaciju s njegovim dionicima;

Ljudski resursi

23.  prima na znanje da je na dan 31. prosinca 2017. Zajedničko poduzeće zapošljavalo 39 članova osoblja; prima na znanje da je 2017. Zajedničko poduzeće pokrenulo postupak zapošljavanja u svrhu popunjavanja dvaju radnih mjesta.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4)SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 169, 7.6.2014., str. 77.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 169, 7.6.2014., str. 77.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(13) Uredba Vijeća (EU) br. 558/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” (SL L 169, 7.6.2014., str. 77.).


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL)
PDF 150kWORD 51k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017. (2018/2218(DEC))
P8_TA(2019)0289A8-0102/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0107/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 561/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća ECSEL(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0102/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća ECSEL za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. ;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća ECSEL, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017. (2018/2218(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8‑0107/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 561/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća ECSEL(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0102/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017.

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća ECSEL, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017. (2018/2218(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća ECSEL za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0102/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće ECSEL za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe („Zajedničko poduzeće”) osnovano 7. lipnja 2014. kao zajedničko poduzeće u smislu članka 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u svrhu provedbe zajedničke tehnološke inicijative „Elektroničke komponente i sustavi za vodeći položaj Europe” („ECSEL”) za razdoblje do 31. prosinca 2024.;

B.  budući da je Zajedničko poduzeće osnovano Uredbom Vijeća (EU) br. 561/2014(13) u lipnju 2014. kako bi zamijenilo i naslijedilo zajednička poduzeća ARTEMIS i ENIAC;

C.  budući da Zajedničko poduzeće ima specifični tripartitni pristup te da su članovi Zajedničkog poduzeća Unija, države članice te, na dobrovoljnoj osnovi, zemlje koje su pristupile okvirnom programu Obzor 2020. („države sudionice”) te udruženja koja u svojstvu privatnih članova („privatni članovi”) predstavljaju poduzeća i druge organizacije aktivne u području elektroničkih komponenti i sustava u Uniji; budući da Zajedničko poduzeće treba biti otvoreno za pristup novim članovima;

D.  budući da je glavni cilj Zajedničkog poduzeća doprinijeti razvoju snažne i globalno konkurentne industrije elektroničkih komponenti i sustava u Uniji na temelju usklađenih strategija država članica za privlačenje privatnih ulaganja;

E.  budući da predviđeni doprinosi Zajedničkom poduzeću za čitavo razdoblje trajanja programa Obzor 2020. iznose 1 184 874 000 EUR od Unije, 1 170 000 000 EUR od država sudionica i 1 657 500 000 EUR od privatnih članova;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) utvrdio da godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja i novčane tokove za godinu završenu tim danom, u skladu s odredbama financijskih pravila Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

2.  primjećuje da konačni proračun Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. uključuje odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 183 900 000 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 290 100 000 EUR; prima na znanje da je stopa korištenja za odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosila 98 %, a za plaćanje 83 %;

3.  potvrđuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi da su transakcije na kojima se temelji godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. u svim značajnim aspektima zakonite i pravilne;

4.  napominje da je Revizorski sud izdao uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija, što je posljedica činjenice da je Zajedničko poduzeće preuzelo projekte od svojih pravnih prednika, Artemisa i ENIAC-a; poziva Revizorski sud da ponovno razmotri metodologiju koja rezultira učestalim uvjetnim mišljenjima na temelju tog opetovanog problema koji nije moguće riješiti dok se ne završe projekti Sedmog okvirnog programa;

5.  napominje da složenost proračunskog i računovodstvenog modela Zajedničkog poduzeća proizlazi iz njegove tripartitne strukture; napominje da bi Zajedničko poduzeće pozdravilo dodatno pojednostavnjenje i racionalizaciju računovodstva i revizije;

6.  napominje da je, od 1 204 700 000 EUR sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih Zajedničkom poduzeću, uključujući 19 700 000 EUR novčanog doprinosa sektorskih partnera za administrativne troškove Zajedničkog poduzeća, Zajedničko poduzeće do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 455 000 000 EUR i isplatilo 314 000 000 EUR (31,81 % dodijeljenih sredstava), većinom za plaćanje pretfinanciranja u prvom valu projekata u okviru Obzora 2020.;

7.  napominje da je Zajedničko poduzeće, od 1 657 500 000 EUR doprinosa koje članovi iz predmetnog sektora trebaju uplatiti za aktivnosti Zajedničkog poduzeća, procijenilo da su članovi do kraja 2017. dali doprinose u naravi u vrijednosti od 421 000 000 EUR, dok je Unija izvršila uplatu novčanih doprinosa u visini od 377 000 000 EUR;

Uspješnost

8.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; napominje da je ispunjena većina trećeg skupa ključnih pokazatelja uspješnosti;

9.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni/operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično racionalnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća;

10.  pozdravlja činjenicu da je vrijednost učinka poluge iz 2017. od 3,0 premašila ciljani učinak financijske poluge za cijelo razdoblje od 2014. do 2020.;

11.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Zajedničko poduzeće uložilo napore kako bi bilo transparentno, pri čemu su objavljeni svi pozivi za podnošenje prijedloga;

12.  pozdravlja istaknut položaj Zajedničkog poduzeća na njegovu području stručnosti na razini Europe, kao i njegovu sposobnost stvaranja međusobno povezanog sustava relevantnih dionika; prima na znanje činjenicu da stručnjaci potvrđuju da Zajedničko poduzeće privlači najbolje europske aktere u područjima poluvodiča i sustava; pozdravlja Zajedničko poduzeće da uključi više malih i srednjih poduzeća;

13.  pozdravlja činjenicu da su svi pozivi za podnošenje prijedloga objavljeni i zaključeni u skladu s odgovarajućim planovima rada te da su rezultati u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i vremena isplate ostali znatno ispod utvrđenih ciljeva;

Javna nabava

14.  sa žaljenjem napominje da je Revizorski sud uočio znatne nedostatke u upravljanju postupcima javne nabave za administrativne usluge; prima na znanje iz odgovora Zajedničkog poduzeća da je imenovan asistent za proračun, javnu nabavu i ugovore kako bi se taj problem riješio;

Unutarnje kontrole

15.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće poduzelo korake kako bi procijenilo provedbu ex post revizija koje su obavila nacionalna tijela za financiranje te je od tih tijela zaprimilo pisane izjave u kojima potvrđuju da se provedbom njihovih nacionalnih postupaka pruža razumno jamstvo u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija;

16.  sa zadovoljstvom napominje da problem različitih metodologija i postupaka koje primjenjuju različita nacionalna tijela za financiranje više nije relevantan za provedbu projekata u okviru programa Obzor 2020. jer ex post revizije obavlja ili Zajedničko poduzeće ili Komisija; napominje da je u skladu s odredbama zajedničkog plana ex post revizija za Obzor 2020. trenutačno već pokrenuto 17 ex post revizija u vezi s transakcijama povezanima s aktivnostima Zajedničkog poduzeća;

17.  sa žaljenjem napominje da Zajedničko poduzeće tijekom 2017. u svojoj evidenciji iznimki nije pravilno dokumentiralo odluke uprave o neprovođenju kontrola, kao ni odstupanja od uobičajenih procesa i postupaka; prima na znanje, iz njihovih odgovora, da je Zajedničko poduzeće poduzelo mjere za rješavanje tog pitanja, kao što je revizija standarda unutarnje kontrole br. 8, da vodi evidenciju iznimaka i da je 2018. provedeno osposobljavanje za njegovo osoblje;

18.  napominje da je provedena konačna evaluacija Komisije o zajedničkim poduzećima ARTEMIS i ENIAC za razdoblje od 2008. do 2013., zajedno s privremenom evaluacijom Zajedničkog poduzeća u okviru programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2016.; napominje da je Zajedničko poduzeće pripremilo i donijelo akcijski plan za provedbu preporuka iz tih evaluacija te da su neka djelovanja već započela;

Unutarnja revizija

19.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju 2017. provela reviziju upravljanja uspješnošću te je zatražila da Zajedničko poduzeće izradi akcijski plan za ispunjavanje preporuka iz tog izvješća(14); napominje da je upravni odbor Zajedničkog poduzeća u travnju 2018. usvojio taj akcijski plan;

Upravljanje ljudskim resursima

20.  napominje da je 31. prosinca 2017. Zajedničko poduzeće zapošljavalo 29 članova osoblja, isto kao i godinu prije; ističe da je Zajedničko poduzeće popunilo jedno mjesto na području komunikacija, a oglasilo još dva, jedno za unutarnju kontrolu i upravljanje revizijom a drugo za vođenje administracije i financija, uz dodatno mjesto za upućenog nacionalnog stručnjaka;

21.  pozdravlja činjenicu da je u cilju prilagodbe strukture organizacije prioritetima i potrebama za stručnim znanjem organizacijski ustroj Zajedničkog poduzeća ažuriran 1. lipnja 2017.

(1) SL C 452,14.12.2018., str. 10.
(2) SL C 452,14.12.2018., str. 12.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 169, 7.6.2014., str. 152.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452,14.12.2018., str. 10.
(8) SL C 452,14.12.2018., str. 12.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 169, 7.6.2014., str. 152.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(13) SL L 169, 7.6.2014., str. 152.
(14) Godišnje izvješće o radu, str. 51.


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2 (FCH2)
PDF 162kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017. (2018/2216(DEC))
P8_TA(2019)0290A8-0105/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0105/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3) Vijeća, a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 559/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0105/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017. (2018/2216(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017., s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0105/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9) Vijeća, a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 559/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0105/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017. (2018/2216(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0105/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik („Zajedničko poduzeće FCH”) osnovano u svibnju 2008. kao javno-privatno partnerstvo Uredbom Vijeća (EZ) br. 521/2008(13) za razdoblje do 31. prosinca 2017. u cilju razvoja rješenja primjenjivih na tržištu i poticanja dodatnih napora koje industrija ulaže u brzo uvođenje tehnologija gorivnih članaka i vodika; budući da je Uredba (EZ) br. 521/2008 stavljena izvan snage Uredbom Vijeća (EU) br. 559/2014(14);

B.  budući da je Uredbom (EU) br. 559/2014 u svibnju 2014. osnovano Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2 („Zajedničko poduzeće FCH2”), koje je zamijenilo i naslijedilo Zajedničko poduzeće FCH za razdoblje do 31. prosinca 2024.;

C.  budući da su članovi Zajedničkog poduzeća FCH bili Europska unija, koju predstavlja Komisija, Fuel Cell and Hydrogen Joint Technology Initiative Industry Grouping i Research Grouping N.ERGHY;

D.  budući da su članovi Zajedničkog poduzeća FCH2 Europska unija, koju predstavlja Komisija, New Energy World Industry Grouping AISBL („industrijska grupacija”), preimenovana 2016. u Hydrogen Europe, i New European Research Grouping on Fuel Cells and Hydrogen AISBL („istraživačka grupacija”);

E.  budući da maksimalan doprinos Unije za prvu fazu aktivnosti Zajedničkog poduzeća FCH2 iznosi 470 000 000 EUR iz Sedmog okvirnog programa; budući da doprinosi ostalih članova moraju biti najmanje jednaki doprinosu Unije;

F.  budući da u okviru Zajedničkog poduzeća FCH2 maksimalan doprinos Unije iz Obzora 2020. iznosi 665 000 000 EUR te da članovi iz industrijskih i istraživačkih grupacija trebaju doprinijeti sredstva u visini od najmanje 380 000 000 EUR, što uključuje doprinose u naravi za projekte koje u okviru programa Obzor 2020. financira Zajedničko poduzeće FCH2, doprinose u naravi za dodatne aktivnosti (u visini od najmanje 285 000 000 EUR) i novčane doprinose za administrativne troškove;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da se u izvješću Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća FCH2 za 2017. godinu („izvješće Revizorskog suda”) navodi da ona u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća FCH2 na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije; nadalje napominje da se računovodstvena pravila Zajedničkog poduzeća FCH2 temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

2.  prima na znanje da je konačni proračun Zajedničkog poduzeća FCH2 za financijsku godinu 2017. sadržavao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 127 800 000 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 198 600 000 EUR; napominje da su se odobrena sredstva za plaćanje povećala za 71,95 %, i da su se uglavnom koristila za pretfinanciranje poziva na podnošenje prijedloga iz 2016. i 2017. godine;

3.  prima na znanje da je ukupno izvršenje proračuna za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje 2017. godine doseglo 96 %, odnosno 89 %;

Višegodišnje izvršenje proračuna u okviru Sedmog okvirnog programa

4.  napominje da je od 490 000 000 EUR sredstava za aktivnosti Zajedničkog poduzeća FCH (uključujući 470 000 000 EUR u novčanim doprinosima Unije i 20 000 000 EUR administrativnih troškova drugih članova) Zajedničko poduzeće FCH2 do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 481 700 000 EUR i isplatilo 418 500 000 EUR; ističe da će, prema planu plaćanja Zajedničkog poduzeća FCH za tekuće projekte u okviru Sedmog okvirnog programa, dodatnih 25 700 000 EUR biti isplaćeno 2018. i 17 400 000 EUR tijekom sljedećih godina, što ukupno iznosi 94,3 % ukupnog proračuna Zajedničkog poduzeća FCH;

5.  napominje da je od 470 000 000 EUR doprinosa u naravi i novčanih doprinosa koje članovi iz industrijskih i istraživačkih grupacija trebaju uplatiti za operativne aktivnosti Zajedničkog poduzeća FCH do kraja 2017., upravni odbor potvrdio doprinose u iznosu od 396 200 000 EUR; ističe da su Zajedničkom poduzeću FCH2 do kraja 2017. prijavljeni doprinosi u naravi za operativne aktivnosti u iznosu od 55 800 000 EUR te ističe da je time do kraja 2017. ukupni doprinos članova iz industrijskih i istraživačkih grupacija za Zajedničko poduzeće iznosio 452 000 000 EUR, dok je doprinos Unije iznosio 405 800 000 EUR;

Višegodišnje izvršenje proračuna u okviru programa Obzor 2020.

6.  napominje da je od 684 000 000 EUR dodijeljenih sredstava u okviru programa Obzor 2020. (uključujući 665 000 000 EUR u novčanim doprinosima Unije i 19 000 000 EUR u novčanim doprinosima članova iz industrijske i istraživačke grupacije za administrativne troškove) Zajedničko poduzeće FCH2 preuzelo obveze u iznosu od 407 200 000 EUR (59,53 %) i isplatilo 223 300 000 EUR;

Ostala pitanja

7.  primjećuje da su do kraja 2017. članovi iz industrijskih i istraživačkih grupacija prijavili doprinose u naravi u iznosu od 25 100 000 EUR za operativne aktivnosti od 1 300 000 EUR, od kojih je 600 000 EUR potvrdio upravni odbor Zajedničkog poduzeća FCH2;

8.  prima na znanje činjenicu da je novčani doprinos Unije na kraju 2017. iznosio 234 300 000 EUR;

9.  napominje da je na kraju 2017. u okviru Sedmog okvirnog programa izvršeno 46 plaćanja za međuizvješća i većinom za završna periodična izvješća u ukupnom iznosu od 27 100 000 EUR; primjećuje da je izvršenje proračuna (u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje) iznosilo 73,8 % (u usporedbi sa 73,7 % 2016. godine);

10.  napominje da je za program Obzor 2020., u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje, izvršeno 40 isplata pretfinanciranja za projekte iz poziva na podnošenje prijedloga iz 2016. i 20017., 8 isplata za studije i 2 isplate zajedničkom istraživačkom centru; nadalje primjećuje da je izvršenje proračuna (u pogledu plaćanja) iznosilo 93,3 % (u usporedbi s 98 % 2016. godine); sa zadovoljstvom primjećuje da je, kad je riječ o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, izvršenje proračuna doseglo 99,8 % (prethodne godine 78,6 %) zbog odluke o pokretanju dvaju dodatnih projekata s pričuvnog popisa poziva na podnošenje prijedloga iz 2017.;

11.  primjećuje da je Zajedničko poduzeće FCH2 u prosincu 2017. usvojilo četvrti dodatni plan aktivnosti koji obuhvaća 2018. godinu, uključujući dodatne aktivnosti koje se mogu provjeriti u iznosu od 250 160 000 EUR; primjećuje da je Zajedničko poduzeće FCH2 izradilo metodologiju kojom su predviđene stroge kontrole prikupljanja doprinosa, izvještavanja o dodatnim aktivnostima i njihova potvrđivanja te da ta metodologija obuhvaća i ogledni program revizije i revizijsku potvrdu za potrebe potvrđivanja koje obavljaju neovisni vanjski revizori;

Uspješnost

12.  pozdravlja reviziju tehničko-ekonomskih ključnih pokazatelja uspješnosti uključenih u dopunu višegodišnjeg plana rada, koji je podržao upravni odbor Zajedničkog poduzeća FCH2; primjećuje da je većina ključnih pokazatelja uspješnosti za 2017. ostvarena, dok su projekti koji su još u tijeku na dobrom putu da ostvare ciljeve za 2017. i nakon toga;

13.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni i operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća FCH2;

14.  pozdravlja činjenicu da je vrijednost učinka poluge iz 2017. od 1,95 premašila ciljani učinak financijske poluge za cijelo razdoblje od 2014. do 2020.;

15.  prima na znanje činjenicu da su stručnjaci među sudionicima poziva Zajedničkog poduzeća FCH2 na podnošenje prijedloga prepoznali mnoge proizvođače automobila svjetske klase, kao i vrhunska energetska i komunalna poduzeća te da su vrhunski inovatori dobro zastupljeni; također prima na znanje angažman industrije u planiranju i provedbi programa; primjećuje da stručnjaci preporučuju jačanje pristupa lanca vrijednosti uz pomoć većeg sudjelovanja krajnjih korisnika i potrošača;

16.  pozdravlja činjenicu da su svi pozivi na podnošenje prijedloga objavljeni i zaključeni u skladu s odgovarajućim planovima rada te da su rezultati u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i vremena isplate ostali znatno ispod utvrđenih ciljeva;

Unutarnja revizija

17.  napominje da je Zajedničko poduzeće FCH2 2017. dovršilo provedbu svih akcijskih planova na temelju preporuka revizije Službe za unutarnju reviziju (IAS) iz 2016. u području upravljanja uspješnošću, uz iznimku jedne akcije; napominje da je Služba za unutarnju reviziju 2017. provela novu reviziju koordinacije sa Komisijinim središnjim centrom za podršku i provedbe njegovih alata i usluga u Zajedničkom poduzeću FCH2; napominje, nadalje, da je u pogledu te revizije, na temelju koje su donesene tri preporuke, Zajedničko poduzeće FCH2 7. prosinca 2017. primilo završno izvješće o reviziji Službe za unutarnju reviziju; pozdravlja činjenicu da se Zajedničko poduzeće FCH2 složilo sa svim preporukama i 15. siječnja 2018. Službi za unutarnju reviziju dostavilo akcijski plan koji je ona odobrila u siječnju 2018.;

18.  prima na znanje da su se provodile ex post revizijske aktivnosti na način da je pokrenuto 16 novih revizija za Sedmi okvirni program, uz upotrebu okvirnog ugovora o istraživanju, tehnološkom razvoju i demonstraciji s jednim vanjskim revizorskim društvom; prima na znanje da je stopa preostale pogreške bila manja od 2 %; primjećuje da je 2017. pokrenuto 11 novih revizija za Obzor 2020.; poziva Zajedničko poduzeće FCH da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o ishodima tih revizija;

19.  primjećuje da je Komisija provela završno ocjenjivanje Zajedničkog poduzeća FCH za razdoblje 2008 – 2016. i privremeno ocjenjivanje Zajedničkog poduzeća FCH2 u okviru Obzora 2020. za razdoblje 2014. – 2016., pri čemu je upravni odbor prihvatio akcijski plan te je već pokrenuto nekoliko mjera iz tog plana, a očekuje se da će se najveći dio programa dovršiti u razdoblju između 2018. i 2019., ali uzimajući pritom u obzir da se provedba za mali broj mjera očekuje u sljedećem programskom razdoblju;

Unutarnje kontrole

20.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće FCH2 uspostavilo postupke ex ante kontrole koji se temelje na pregledima financijske i operativne dokumentacije, ex post revizijama korisnika bespovratnih sredstava za Sedmi okvirni program i završnim plaćanjima te zahtjevima za povrat troškova projekata u okviru programa Obzor 2020., dok je Komisija odgovorna za ex post revizije; pozdravlja činjenicu da je stopa preostale pogreške za ex post revizije na kraju 2017. iznosila 1,13 %, što je prema Revizorkom sudu ispod praga značajnosti;

21.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće FCH2 u studenom 2017. donijelo pravila o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa koja obuhvaćaju njegovo osoblje i tijela;

22.  prima na znanje da je Zajedničko poduzeće FCH2 2017. u suradnji sa Zajedničkom službom za reviziju Glavne uprave za istraživanje i inovacije pokrenulo prvu ex post reviziju nasumičnog uzorka privremenih zahtjeva za povrat troškova u okviru programa Obzor 2020.; poziva Zajedničko poduzeće FCH2 da tijelu nadležnom za davanje razrješnice podnese izvješće o rezultatima te revizije;

23.  napominje da je na dan 31. prosinca 2017. ukupni broj popunjenih radnih mjesta u Zajedničkom poduzeću FCH2 bio 26, i to iz 11 različitih država članica;

24.  pozdravlja brojne komunikacijske aktivnosti organizirane tijekom 2017., koje su dodatno doprinijele povećanju vidljivosti Zajedničkog poduzeća FCH2.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 48.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 50.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 169, 7.6.2014., str. 108.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 48.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 50.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 169, 7.6.2014., str. 108.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(13) Uredba Vijeća (EZ) br. 521/2008 od 30. svibnja 2008. o osnivanju zajedničkog poduzeća za gorive ćelije i vodik (SL L 153, 12.6.2008., str. 1.).
(14) Uredba Vijeća (EU) br. 559/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 (SL L 169, 7.6.2014., str. 108.).


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2 (IMI 2)
PDF 156kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (Zajedničko poduzeće IMI 2) za financijsku godinu 2017. (2018/2215(DEC))
P8_TA(2019)0291A8-0104/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 („Zajedničko poduzeće IMI 2”) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća IMI 2 za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće IMI 2 treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0104/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 557/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća IMI 2(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0104/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća IMI 2 za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća IMI 2 za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća IMI 2, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 za financijsku godinu 2017. (2018/2215(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 („Zajedničko poduzeće IMI 2”) za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća IMI 2 za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće IMI 2 treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0104/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 557/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća IMI 2(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0104/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 za financijsku godinu 2017. (2018/2215(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0104/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće za provedbu zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove („Zajedničko poduzeće IMI”) osnovano u prosincu 2007. na razdoblje od 10 godina kako bi se znatno poboljšala učinkovitost i djelotvornost postupka razvoja lijekova s dugoročnim ciljem da farmaceutski sektor proizvodi učinkovitije i sigurnije inovativne lijekove;

B.  budući da je donošenjem Uredbe Vijeća (EU) br. 557/2014(13) u svibnju 2014. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2 („Zajedničko poduzeće IMI 2”) u lipnju 2014. zamijenilo Zajedničko poduzeće IMI kako bi se dovršile istraživačke aktivnosti Sedmoga okvirnog programa te produljio vijek trajanja Zajedničkog poduzeća do 31. prosinca 2024.;

C.  budući da su osnivači Zajedničkog poduzeća Unija, koju predstavlja Komisija, i Europska federacija farmaceutske industrije i udruženja;

D.  budući da maksimalan doprinos Unije Zajedničkom poduzeću IMI za razdoblje od deset godina iznosi 1 000 000 000 EUR i isplaćuje se iz proračuna Sedmoga okvirnog programa te da članovi osnivači trebaju jednako pridonositi pokrivanju tekućih troškova, svaki u iznosu koji ne premašuje 4 % ukupnog doprinosa Unije;

E.  budući da maksimalan doprinos Unije Zajedničkom poduzeću IMI 2 za razdoblje od deset godina iznosi 1 638 000 000 EUR i isplaćuje se iz proračuna programa Obzor 2020. i doprinosa članova koji, osim Komisije, moraju sudjelovati u pokrivanju 50 % tekućih troškova te bi trebali sudjelovati u pokrivanju operativnih troškova doprinosima u gotovini, naravi ili na oba načina u iznosu jednakom financijskom doprinosu Unije;

Upravljanje proračunom i financijama

1.  napominje da, prema mišljenju Revizorskog suda, računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća IMI 2 za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća IMI 2 na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije te se temelji na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

2.  prima na znanje mišljenje Revizorskog suda da su transakcije na kojima se temelji godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća IMI 2 za 2017. godinu zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

3.  napominje da je konačni proračun za financijsku godinu 2017. za provođenje Sedmog okvirnog programa i izvršenje programa Obzor 2020. uključivao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 322 396 498 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 206 372 367 EUR; napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznosila 97,07 %, (povećanje od 2,99 % u odnosu na 2016.);

4.  izražava žaljenje zbog činjenice da su odobrena sredstva za plaćanje već četvrtu godinu za redom ispod 75 %: 2017. godine iznosila su 71,96 %; primjećuje da su razlozi te niske stope izvršenja uglavnom smanjenje broja ili odgode kliničkih ispitivanja u nekim velikim i složenim projektima u okviru programa za antimikrobnu rezistenciju i ebolu, kao i kašnjenja sa sklapanjem sporazuma o bespovratnim sredstvima na temelju poziva na podnošenje prijava u okviru programa Obzor 2020.; poziva Zajedničko poduzeće IMI 2 da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi ažurirane informacije i da za postupak sljedeće godine poboljša odobrena sredstva za plaćanje;

5.  pozdravlja činjenicu da je broj plaćanja porastao za 9,33 % (sa 75 % na 82 %); ističe da se plaćeni iznos smanjio zbog povećanja troškova koji su pokriveni iznosom pretfinanciranja koji je već isplaćen Zajedničkom poduzeću IMI 2 i projektima Zajedničkog poduzeća IMI 2 (poravnanje se povećalo za 189 %, s 20 347 000 EUR na 58 846 383 EUR);

6.  uviđa inherentna ograničenja u postupku predviđanja odobrenih sredstava za plaćanje; sa žaljenjem primjećuje da ta ograničenja dovode do slabih točaka u planiranju i praćenju odobrenih sredstava za plaćanje, što se krajem 2017. odrazilo u 78 700 000 EUR neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanje iz prethodnih godina; pozdravlja korektivne mjere koje je uspostavilo Zajedničko poduzeće IMI 2 kako bi se prekinuo začarani krug dodjeljivanja prevelikog iznosa proračunskih sredstava; napominje da je upravni odbor Zajedničkog poduzeća IMI 2 odlučio smanjiti operativna odobrena sredstva za plaćanje u predmetnoj godini za 56 000 000 EUR, a akumulirana neiskorištena sredstva iz prethodnih godina za 25 800 000 EUR;

7.  napominje da je od 1 000 000 000 EUR sredstava iz Sedmog okvirnog programa dodijeljenih Zajedničkom poduzeću IMI, Zajedničko poduzeće IMI 2 do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 966 060 000 EUR i isplatilo 719 978 000 EUR; primjećuje da je razlog visoke razine nepodmirenih plaćanja u iznosu od 246 082 000 EUR (25,47 %) uglavnom početno kašnjenje u provedbi aktivnosti iz Sedmog okvirnog programa tijekom prvih godina djelovanja Zajedničkog poduzeća IMI;

8.  napominje da je od 1 000 000 000 EUR doprinosa koje članovi industrije trebaju uplatiti za aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI do kraja 2017. Zajedničko poduzeće IMI 2 potvrdilo doprinose u naravi te novčane doprinose u iznosu od 551 800 000 EUR (529 900 000 EUR u naravi i 21 900 000 EUR novčanih doprinosa); ističe da su članovi industrije Zajedničko poduzeće IMI 2 izvijestili o dodatnih 153 000 000 EUR doprinosa u naravi koji nisu bili potvrđeni; ističe činjenicu da su, slijedom toga, na kraju 2017. doprinosi u naravi te novčani doprinosi članova industrije iznosili ukupno 705 100 000 EUR, dok su novčani doprinosi Unije aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI u okviru Sedmog okvirnog programa iznosili 827 200 000 EUR;

9.  napominje da je od 1 680 000 000 EUR sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih Zajedničkom poduzeću IMI do kraja 2017. Zajedničko poduzeće IMI 2 preuzelo obveze u iznosu od 819 010 000 EUR (50 %) i isplatilo 179 650 000 EUR (10,97 % dodijeljenih sredstava i 21,93 % preuzetih obveza) za provedbu 13 poziva na podnošenje prijedloga; prima na znanje činjenicu da je niska razina plaćanja uzrokovana vremenom koje je potrebno konzorcijima za projekte za sklapanje sporazuma o bespovratnim sredstvima u okviru Obzora 2020. s partnerima iz industrije, što dovodi do kašnjenja planiranog pretfinanciranja u okviru Zajedničkog poduzeća IMI za određenu godinu, kao i trajanjem projekata, koji se često provode više od pet godina, zbog čega se velika količina plaćanja prenosi u razdoblje nakon 2020.;

10.  napominje da je od 1 638 000 000 EUR doprinosa u naravi te novčanih doprinosa koje članovi industrije i pridruženi partneri trebaju dati za aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI 2, izvršni direktor potvrdio 82 500 000 EUR, a dodatan iznos od 50 300 000 EUR prijavljen je do kraja 2017.; osim toga, napominje da je izvršni direktor potvrdio novčane doprinose članova industrije u iznosu od 7 600 000 EUR; nadalje napominje da su, slijedom toga, na kraju 2017. ukupni doprinosi članova industrije aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI 2 u okviru programa Obzor 2020. iznosili 140 400 000 EUR, dok su novčani doprinosi Unije iznosili 157 300 000 EUR; ističe činjenicu da su u ovoj fazi provedbe programa za 40 projekata u okviru programa Obzor 2020. (pri čemu su 37 njih krajem 2017. još uvijek bili u tijeku) dodijeljena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 391 000 000 EUR iz sredstava Unije te doprinosi industrije u naravi u iznosu od 381 000 000 EUR;

11.  napominje da je 31. prosinca 2017. broj zaposlenih u Zajedničkom poduzeću IMI 2 bio 49, što je 8 više nego prethodne godine;

Uspješnost

12.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; žali zbog sporog napretka u pogledu određenih ključnih pokazatelja uspješnosti specifičnih za Zajedničko poduzeće IMI koji su utvrđeni za cijelo trajanje programa (ostvareno je manje od 60 % trećeg skupa ciljnih ključnih pokazatelja uspješnosti za 2017.); pozdravlja odluku upravnog odbora Zajedničkog poduzeća IMI 2 o odobrenju novog skupa ključnih pokazatelja uspješnosti specifičnih za Zajedničko poduzeće IMI koji su usklađeniji s ciljevima programa;

13.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni/operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća IMI 2;

14.  pozdravlja činjenicu da je srednja vrijednost učinka poluge iz 2016. od 0,96 gotovo dostigla ciljani učinak financijske poluge za cijelo razdoblje od 2014. do 2020.;

15.  primjećuje da su pozivi Zajedničkog poduzeća IMI 2 otvoreni za nove sudionike putem nekoliko modela; napominje, međutim, da je sudjelovanje pridruženih partnera još uvijek nisko s obzirom na ciljeve utvrđene u Uredbi o Zajedničkom poduzeću IMI 2 i da će se morati razmjerno povećati u preostalim godinama;

16.  pozdravlja činjenicu da su svi pozivi na podnošenje prijedloga objavljeni i zaključeni u skladu s odgovarajućim planovima rada te da su rezultati u pogledu vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava i vremena isplate ostali znatno ispod utvrđenih ciljeva;

17.  pozdravlja strategiju za uključivanje malih i srednjih poduzeća kao korisnika Zajedničkog poduzeća IMI, čime se doprinosi stvaranju lanca vrijednosti; također pozdravlja sudjelovanje organizacija pacijenata; uviđa da su na kraju 2017. u otprilike 50 % projekata Zajedničkog poduzeća IMI na neki način bile uključene organizacije pacijenata;

Strategija za borbu protiv prijevara

18.  prima na znanje da je strategija Zajedničkog poduzeća IMI 2 za borbu protiv prijevara u skladu sa zajedničkom strategijom borbe protiv prijevara Glavne uprave za istraživanje i inovacije; pozdravlja činjenica da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u 2017. nije primio nijednu novu prijavu u vezi s prijevarama; primjećuje, međutim, da je OLAF zaprimio dva zahtjeva za informacije, pri čemu u pogledu jednog nije trebalo poduzeti nikakve mjere, dok je u vezi s drugim zahtjevom Zajedničko poduzeće IMI 2 uspostavilo postupak povrata;

Unutarnja revizija

19.  napominje da je u veljači 2017. Služba Komisije za unutarnju reviziju izdala završno revizijsko izvješće o postupku dodjele bespovratnih sredstava Zajedničkom poduzeću IMI 2 u okviru programa Obzor 2020.; ističe činjenicu da je Služba za unutarnju reviziju preporučila da Zajedničko poduzeće IMI 2 objasni aktivnosti koje poduzimaju njegova savjetodavna tijela i njihovu interakciju s Europskom federacijom farmaceutske industrije i udruženja (EFPIA), među ostalim elementima, da pruži informacije o ulozi i aktivnostima koje provode predstavnici EFPIA-e ili da osigura da svi ocjenjivači potpišu izjavu o financijskim interesima prije početka ocjenjivanja na daljinu;

20.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće IMI 2 pripremilo akcijski plan i da su sve četiri preporuke provedene do kraja 2017.;

21.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće u studenome 2017. pripremilo akcijski plan koji je uključivao opširan skup djelovanja koja treba provesti, a od kojih su neka već započeta, npr. razvoj internetskih seminara, sudjelovanje malih i srednjih poduzeća itd.

Sustavi unutarnje kontrole

22.  uviđa da je Zajedničko poduzeće IMI 2 uspostavilo pouzdane postupke ex ante kontrole koji se temelje na pregledima financijske i operativne dokumentacije; primjećuje da, kad je riječ o međuplaćanjima i završnim plaćanjima u okviru Sedmog okvirnog programa, Zajedničko poduzeće provodi ex post revizije na razini korisnika, dok je kod zahtjeva za povrat projektnih troškova u okviru programa Obzor 2020. za provođenje ex post revizija odgovorna Zajednička služba Komisije za reviziju; primjećuje da su stope pogreške za ex post revizije o kojima je Zajedničko poduzeće izvijestilo na kraju 2017. iznosile 1,29 % za Sedmi okvirni program i 0,81 % za program Obzor 2020.;

23.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće IMI 2 moglo smanjiti kašnjenja u administrativnim plaćanjima ugovarateljima s 34 % na 11,1 %, a vrijeme potrebno za isplatu međuplaćanja korisnicima projekata s 94 na 65 dana u 2017.; potvrđuje u tom pogledu da je prosječno vrijeme za plaćanje za završna plaćanja troškova koje su tražili korisnici iznosilo 52 dana;

24.  primjećuje da je Komisija 2017. dovršila završnu evaluaciju aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI 2 (2008. – 2016.) i evaluaciju na sredini razdoblja njegovih aktivnosti u okviru Obzora 2020. (2014. – 2016.), uz pozitivnu ocjenu i četiri preporuke za koje su uspostavljeni akcijski planovi;

25.  napominje da Zajednički centar Komisije za podršku nije do kraja 2017. unio posebne izmjene u alate za upravljanje bespovratnim sredstvima u okviru programa Obzor 2020. i njihovo praćenje kojima se Zajedničko poduzeće IMI 2 služi za izvješćivanje o doprinosima u naravi i njihovu obradu; poziva Zajedničko poduzeće IMI 2 da tijelu nadležnom za davanje razrješnice podnese izvještaj o tim rezultatima;

26.  pozdravlja novu internetsku stranicu pokrenutu 2017., koja odražava prijedloge glavnih dionika Zajedničkog poduzeća IMI i njegove komunikacijske ciljeve te doprinosi većoj vidljivosti Zajedničkog poduzeća.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 57.
(2) SL C 452, 14.12.2017., str. 59.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 169, 7.6.2014., str. 54.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 57.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 59.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 169, 7.6.2014., str. 54.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(13) Uredba Vijeća (EU) br. 557/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (SL L 169, 7.6.2014., str. 54.).


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
PDF 152kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017. (2018/2211(DEC))
P8_TA(2019)0292A8-0126/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0100/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća br. 2007/198/Euratom od 27. ožujka 2007. o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću(5), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0126/2019),

1.  daje razrješnicu direktoru Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju koja je njezin sastavni dio proslijedi direktoru Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017. (2018/2211(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0100/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/198/Euratom od 27. ožujka 2007. o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću(11), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0126/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017. (2018/2211(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0126/2019),

A.  budući da je Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije („Zajedničko poduzeće”) osnovano u ožujku 2007. godine na razdoblje od 35 godina Odlukom Vijeća 2007/198/Euratom(13);

B.  budući da su članovi Zajedničkog poduzeća Euratom, koji predstavlja Komisija, države članice Euratoma i treće zemlje koje su sklopile sporazum o suradnji s Euratomom u području kontrolirane nuklearne fuzije;

C.  budući da su ciljevi Zajedničkog poduzeća pružanje doprinosa Unije međunarodnom projektu za energiju fuzije ITER, provedba sporazuma o širem pristupu između Euratoma i Japana te priprema za izgradnju demonstracijskog fuzijskog reaktora;

D.  budući da je Zajedničko poduzeće u ožujku 2008. započelo sa samostalnim radom;

Općenito

1.  napominje da je prema izvješću Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog sudaˮ) računovodstvena dokumentacija vjerno prikazana u svim bitnim aspektima te da su njegovo financijsko stanje na dan 31. prosinca 2017. i rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s odredbama financijskih pravila Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

2.  prima na znanje da su transakcije povezane s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. zakonite i pravilne u svim bitnim aspektima;

3.  ističe činjenicu da je Zajedničko poduzeće odgovorno za upravljanje doprinosom Unije projektu ITER i da se proračunsko ograničenje od 6 600 000 000 EUR do 2020. mora održati; napominje da u tu brojku nije uključeno 663 000 000 EUR koje je Komisija predložila 2010. godine za pokrivanje mogućih nepredviđenih izdataka;

4.  napominje da je Vijeće Organizacije za ITER („Vijeće ITER-a”) u studenom 2016. odobrilo novi temeljni plan projekta ITER u pogledu opsega, rasporeda i troškova projekta; nadalje, napominje da je odobren opći raspored projekta za operacije „Prva plazma” i „Deuterij-tricij”; napominje da je nakon odobrenja novog temeljnog plana projekta ITER, Zajedničko poduzeće sastavilo novi raspored i ponovno izračunalo povezane troškove pri završetku doprinosa Zajedničkog poduzeća fazi izgradnje projekta;

5.  i dalje je zabrinut jer se očekivani datum dovršetka cjelokupne faze izgradnje trenutno planira s kašnjenjem od oko 15 godina u odnosu na početni; prima na znanje činjenicu da je u sklopu projekta ITER krajem 2017. zabilježeno dovršenje 50 % „ukupnog opsega građevinskih radova preko Prve plazme”; napominje da je novim rasporedom koji je odobrilo Vijeće ITER-a projekt podijeljen u četiri faze, pri čemu je prosinac 2025. određen kao rok za dovršenje prve strateške ključne etape u fazi izgradnje projekta („Prva plazma”), a prosinac 2035. kao rok predviđen za dovršetak cjelokupne faze izgradnje; prima na znanje činjenicu da je cilj novog pristupa podjele projekta u faze bolje usklađivanje provedbe projekta s prioritetima i ograničenjima svih članova Organizacije za ITER;

6.  napominje da je u izvješću Revizorskog suda utvrđeno da su rezultati, koji su predstavljeni upravnom odboru Zajedničkog poduzeća u prosincu 2016., pokazali da se očekuje da će za fazu izgradnje nakon 2020. biti potrebne dodatne 5,4 milijarde EUR (u vrijednostima iz 2008.), što je povećanje od 82 % u odnosu na odobreni proračun od 6,6 milijardi EUR (u vrijednostima iz 2008.); ponavlja činjenicu da se iznos od 6,6 milijardi EUR koji je Vijeće usvojilo 2010. smatra gornjom granicom za rashode Zajedničkog poduzeća do 2020.; prima na znanje da dodatna sredstva koja su potrebna za dovršetak projekta ITER trebaju obuhvaćati buduće obveze u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira;

7.  ističe činjenicu da će Zajedničko poduzeće, osim fazi izgradnje, doprinos morati davati i operativnoj fazi projekta te naknadnim fazama deaktivacije i stavljanja ITER-a izvan pogona; prima na znanje da su doprinosi fazama deaktivacije i stavljanja izvan pogona procijenjeni na 95 540 000 EUR (u vrijednostima iz 2001.) i 180 200 000 EUR (u vrijednostima iz 2001.); zabrinut je zbog činjenice da još nije procijenjen doprinos za operativnu fazu nakon 2035. u financijskom smislu; poziva Zajedničko poduzeće da što prije izradi procjenu troškova za operativnu fazu nakon 2035.;

8.  ističe da je Komisija 14. lipnja 2017. objavila komunikaciju „Doprinos EU-a reformiranom projektu ITER” u kojoj je iznijela prijedlog prema kojem bi za nepredviđene situacije bilo primjereno predvidjeti razdoblje od 24 mjeseca u pogledu odstupanja od rasporeda te iznos od 10 % – 20 % u pogledu odstupanja od proračuna; nadalje napominje da su mjere koje su poduzete kako bi se poštovala gornja proračunska granica od 6,6 milijardi EUR uključivale odgodu javne nabave i ugradnje svih komponenti koje nisu ključne za fazu „Prve plazme”; zabrinut je zbog činjenica da, unatoč tome što je došlo do pozitivnog pomaka prema poboljšanju upravljanja i kontrole u fazi izgradnje projekta ITER, i dalje postoji rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta u odnosu na novi predloženi temeljni plan; poziva Zajedničko poduzeće i sve strane u projektu da poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje i analizu svih potencijalnih rizika te da uspostave akcijski plan koji će obuhvaćati i daljnju analizu utjecaja Brexita;

Upravljanje proračunom i financijama

9.  napominje da je konačni proračun za financijsku godinu 2017. dostupan za izvršenje uključivao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 588 916 058 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 864 914 263 EUR; prima na znanje da su stope iskorištenosti za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje iznosile 99,9 %, odnosno 96,3 % (99,8 % i 98,1 % 2016.);

10.  izražava žaljenje zbog toga što je, kao posljedica ozbiljnih nedostataka u procesu planiranja proračuna u kombinaciji s akceleracijom nekih ugovora, Zajedničko poduzeće u konačnici trebalo 832 600 000 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje za 2017., dok je početni iznos koji je bio odobren u veljači 2017. iznosio 548 600 000 EUR; sa žaljenjem napominje da je Zajedničko poduzeće procijenilo nedostatak od oko 150 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje za proračun za 2018.; prima na znanje iz odgovora Zajedničkog poduzeća da je Euratom osigurao dodatna odobrena sredstva za plaćanje i da je sustav predviđanja plaćanja potpuno redizajniran i integriran;

11.  napominje da je od 588 916 058 EUR raspoloživih sredstava za preuzimanje obveza 96,5 % izvršeno u obliku izravnih pojedinačnih obveza (99,7 % 2016.);

12.  prima na znanje gotovo potpuno izvršenje proračuna za 2017. i automatske prijenose;

13.  napominje da je za financijsku godinu 2017. bilanca proračunskog rezultata iznosila 17 236 192 EUR (5 880 000 EUR 2016.);

Uspješnost

14.  primjećuje da Zajedničko poduzeće koristi skupove tehničkih i netehničkih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje svoje uspješnosti; pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće 2017. ostvarilo sedam od devet planiranih ključnih etapa Vijeća ITER-a; sa zadovoljstvom primjećuje da je na razini cjelokupnog projekta ITER-a ostvareno 30 ključnih etapa Vijeća ITER-a od ukupno 32;

15.  napominje da su sadržaj, struktura te stoga i pouzdanost i djelotvornost rasporeda poboljšani tijekom posljednjih godina;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

16.  napominje da je upravni odbor Zajedničkog poduzeća 2017. nastavio provoditi dio strategije za borbu protiv prijevara koji se odnosi na javnu nabavu; prima na znanje da je Zajedničko poduzeće usvojilo kontrolni popis koji se temelji na njegovu skupu pokazatelja rizika od prijevara u nabavi, tj. upozorenja, te koji se smatra preduvjetom za razvoj informatičkog alata za borbu protiv prijevara i koji je izrađen interno; prima na znanje da se upotreba kontrolnog popisa sada uvodi u internim postupcima Zajedničkog poduzeća zajedno s drugim promjenama u javnoj nabavi; napominje da su za nove zaposlenike održana predavanja o etici i integritetu;

Odabir osoblja i zapošljavanje

17.  sa žaljenjem napominje da je Revizorski sud uočio znatne nedostatke kada je riječ o zapošljavanju na ključna rukovodeća mjesta; poziva Zajedničko poduzeće da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

Unutarnja kontrola

18.  napominje da Zajedničko poduzeće nije dosljedno poduzimalo daljnje korake u pogledu izjava o interesima koje je dalo više rukovodstvo; poziva Zajedničko poduzeće da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

19.  primjećuje da je Opći sud Suda Europske unije zbog nepravilnosti u postupku zapošljavanja 2018. poništio dvije odluke o zapošljavanju iz 2015.; prima na znanje iz odgovora Zajedničkog poduzeća da je ono uložilo žalbu na ta poništenja te da je Europski ombudsman u tim slučajevima presudio u korist Zajedničkog poduzeća;

20.  sa žaljenjem primjećuje da je zbog znatnih nedostataka u strategijama unutarnje komunikacije došlo do propusta u pogledu širenja informacija unutar organizacije o procijenjenim troškovima faze stavljanja ITER-a izvan pogona te stoga Zajedničko poduzeće za tu obvezu u računovodstvenoj dokumentaciji za prošlu godinu nije prikazalo nikakvu rezervaciju; napominje da je iznos računovodstvene odredbe do 31. prosinca 2017. procijenjen na 85 200 000 EUR;

Operativna nabava i bespovratna sredstva

21.  napominje da su tijekom 2017. pokrenuta 83 postupka operativne nabave i da je potpisano 69 ugovora operativne nabave.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 36.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 36.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 90, 30.3.2007., str. 58.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 36.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 36.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 90, 30.3.2007., str. 58.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) Odluka Vijeća 2007/198/Euratom od 27. ožujka 2007. o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću (SL L 90, 30.3.2007., str. 58.).


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće SESAR
PDF 161kWORD 54k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017. (2018/2212(DEC))
P8_TA(2019)0293A8-0118/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0101/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 219/2007 od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR)(5), a posebno njezin članak 4.b,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0118/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća SESAR za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća SESAR, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017. (2018/2212(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Zajedničko poduzeće treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0101/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 219/2007 od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR)(11), a posebno njezin članak 4.b,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0118/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Zajedničkog poduzeća SESAR, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017. (2018/2212(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća SESAR za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0118/2019),

A.  budući da je Zajedničko poduzeće SESAR („Zajedničko poduzeće”) osnovano u veljači 2007. kako bi vodilo Istraživački program o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR), kojemu je cilj modernizirati upravljanje prometom u Uniji;

B.  budući da je, nakon donošenja Uredbe Vijeća (EU) br. 721/2014(13), programom SESAR 2 razdoblje djelovanja Zajedničkog poduzeća produženo do 31. prosinca 2024.;

C.  budući da je Zajedničko poduzeće osnovano kao javno-privatno partnerstvo čiji su osnivači Unija i Eurocontrol;

D.  budući da doprinos Unije za fazu uvođenja programa SESAR 2 u razdoblju 2014. – 2024., financiran u okviru programa Obzor 2020., iznosi 585 000 000 EUR; budući da se očekuje da će u sklopu novih ugovora o članstvu u okviru programa Obzor 2020. doprinos Eurocontrola iznositi oko 500 000 000 EUR, a drugi partneri iz sektora zrakoplovstva doprinijet će s najmanje 720 700 000 EUR, što je oko 90 % doprinosa u naravi od Eurocontrola i drugih partnera;

E.  napominje da je Zajedničko poduzeće predstavilo svoj proračun u dva zasebna dijela: (1) SESAR 1 i (2) SESAR 2020.; nadalje, napominje da je SESAR 1 sufinanciran iz mreže TEN-T i Sedmog okvirnog programa za istraživanja, a SESAR 2020. iz Obzora 2020.;

Općenito

1.  napominje da se u izvješću Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. („izvješće Revizorskog suda”) navodi da ona u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2017. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

2.  potvrđuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi da su transakcije povezane s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. u svim značajnim aspektima zakonite i pravilne;

3.  napominje da je na kraju 2017. Zajedničko poduzeće djelovalo u okviru četiri različita izvora financiranja; prima na znanje raznolikost primjenjivih pravnih okvira s vlastitim predlošcima i obvezama u okviru kojih djeluje Zajedničko poduzeće i konstatira visok stupanj složenosti takvog modela;

Upravljanje proračunom i financijama

4.  napominje da su 2017. ukupna odobrena sredstva za plaćanje za Zajedničko poduzeće iznosila 191 813 383 EUR (2016.: 157 152 638 EUR), 213 022 000 EUR (2016.: 162 851 972 EUR) uključujući namjenske prihode i prijenose; napominje da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosila 113 346 265 EUR (2016.: 99 073 761 EUR), 130 944 000 EUR (2016.: 101 407 854 EUR) uključujući namjenske prihode i prijenose;

5.  napominje na temelju izvješća Revizorskog suda da su stope korištenja za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje iznosile 80,24 %, odnosno 67,97 % (95,7 % i 63,2 % 2016.);

6.  napominje da su stope izvršenja u okviru programa SESAR 1 za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje iznosile 11 %, odnosno 68 %, a tako niske stope mogu se objasniti neočekivanim namjenskim prihodima u iznosu od oko 17 milijuna EUR i činjenicom da je u prosincu 2016. program SESAR 1 službeno zatvoren te da je posljednje plaćanje provedeno u prosincu 2017., pri čemu je Zajedničko poduzeće do kraja 2017. osiguralo dovoljno sredstava iz Sedmog okvirnog programa za nadoknadu viška novčanih doprinosa primljenih od članova iz predmetnog sektora u okviru programa SESAR 1, kao i nadoknadu troškova za zakašnjele, ali opravdane zahtjeve za povrat u vezi s tekućim projektima u okviru Sedmog okvirnog programa;

7.  napominje da su stope izvršenja za SESAR 2020. za preuzimanje obveza i za plaćanje iznosile 92 %, odnosne 68 %, pri čemu je stopa izvršenja za plaćanje niska zbog kašnjenja u projektima u okviru programa Obzor 2020. koje su provodili članovi iz relevantnog sektora i prilično konzervativnog planiranja proračuna uzimajući u obzir rizik od kašnjenja u dostavi godišnjih sporazuma o delegiranju u pogledu financijskog izvršenja.

8.  napominje da je u okviru revizije za 2016. pregledano 476 troškovnika, koji predstavljaju svih 15 članova i iznose 120 000 000 EUR, odnosno 14 % od ukupno prijavljenih troškova u visini od 884 000 000 EUR, sa stopom preostale pogreške od 1,09 %;

Višegodišnje izvršenje proračuna u okviru Sedmog okvirnog programa i programa TEN-T

9.  napominje da je od ukupnog operativnog i administrativnog proračuna u iznosu od 892 800 000 EUR za aktivnosti u okviru programa SESAR I Zajedničko poduzeće do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 853 000 000 EUR i isplatilo 801 000 000 EUR (89,7 % dostupnog proračuna);

10.  napominje da je od 1 254 500 000 EUR doprinosa u naravi i novčanih doprinosa koje ostali članovi trebaju dati za operativne i administrativne aktivnosti Zajedničkog poduzeća (670 200 000 EUR od Eurocontrola i 584 300 000 EUR od članova iz sektora zračnog prometa) Zajedničko poduzeće do kraja 2017. potvrdilo doprinose u iznosu od 1 099 900 000 EUR (560 700 000 EUR od Eurocontrola i 539 200 000 EUR iz sektora zračnog prometa);

11.  napominje da su na kraju 2017. objedinjeni novčani doprinosi Unije iznosili 633 900 000 EUR, dok su ukupni doprinosi u naravi i novčani doprinosi Eurocontrola iznosili 560 700 000 EUR, a doprinosi članova iz sektora zračnog prometa 539 200 000 EUR;

12.  napominje da je 2017. Zajedničko poduzeće provelo financijsko i administrativno zaključenje programa SESAR 1; prima na znanje da je 2017. SESAR 1 primio 37 milijuna EUR od Unije radi pokrivanja nepodmirenih obveza prema članovima Zajedničkog poduzeća koje proizlaze iz ocjene završne računovodstvene dokumentacije, zaprimljenih i pregledanih 2017., te radi pokrivanja troškova vjerojatnih dodatnih revizija, potencijalnih zakonskih postupaka protiv Zajedničkog poduzeća te naknade viška novčanih doprinosa svojih članova; osim toga, napominje da je 25,9 milijuna EUR odobreno kao doprinos u gotovini Eurocontrola, od kojih je 13,4 milijuna EUR iz 2016., ali je dio proračuna za 2017. zbog tehničkih problema, dok je 12,5 milijuna EUR za 2017.; napominje da je Zajedničko poduzeće primilo 16,8 milijuna EUR izvanrednih prihoda, koje ponajprije čine povrati povezani s članovima; pozdravlja činjenicu da su preostali višak u gotovini od 23,1 milijuna EUR te odobrena sredstva za plaćanje od 38,6 milijuna EUR dovoljni za podmirenje svih obveza i zaključenje programa SESAR 1;

Višegodišnje izvršenje proračuna u okviru programa Obzor 2020.

13.  napominje da je od sredstava iz operativnog i administrativnog proračuna programa Obzor 2020. u visini od 639 800 000 EUR dodijeljenih Zajedničkom poduzeću za provedbu projekta SESAR 2020. Zajedničko poduzeće do kraja 2017. preuzelo obveze u iznosu od 236 700 000 EUR i isplatilo 112 300 000 EUR; nadalje, napominje da su većinu tih plaćanja činile isplate pretfinanciranja za prvu i drugu skupinu projekata SESAR 2020.;

14.  primjećuje da su se ostali članovi obvezali na davanje doprinosa u naravi i novčanih doprinosa za operativne aktivnosti koje Zajedničko poduzeće provodi u okviru programa SESAR 2020. u iznosu od najmanje 825 900 000 EUR (otprilike 500 000 000 EUR od Eurocontrola i procijenjen iznos od 325 900 000 EUR iz sektora zračnog prometa). nadalje, napominje da su krajem 2017. ostali članovi prijavili doprinose u naravi u iznosu od 97 300 000 EUR, ali da oni još nisu potvrđeni;

15.  pozdravlja činjenicu da po prvi put drugi dio proračuna za 2017. uključuje operativne troškove i doprinose u naravi povezane s programom SESAR 2020.; napominje da je SESAR 2020. primio 75,5 milijuna EUR od Unije za podmirenje preostalih obveza iz 2017. te za prvih nekoliko mjeseci 2018., a 6,7 milijuna EUR od Eurocontrola kao doprinos u gotovini za operativne troškove;

16.  napominje da do kraja 2017. u zajedničke alate Komisije za upravljanje bespovratnim sredstvima u okviru programa Obzor 2020. i njihovo praćenje nisu u cijelosti uvedene posebne izmjene potrebne za obradu doprinosa u naravi koje Zajedničko poduzeće prima;

17.  napominje da je do kraja 2017. ukupan novčani doprinos Unije operativnim aktivnostima Zajedničkog poduzeća iznosio 132 900 000 EUR te da su doprinosi iz sektora zračnog prometa i Eurocontrola iznosili 104 000 000 EUR;

18.  napominje da prve revizije programa SESAR 2020. upućuju na to da su broj i razina pogrešaka niži zbog pojednostavnjenja uvedenih u Obzoru 2020. te većeg iskustva velikih korisnika;

Uspješnost

19.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; izražava žaljenje zbog toga što informacije o trećem skupu ključnih pokazatelja uspješnosti još nisu dostupne zbog nedovoljne zrelosti projekata; napominje, međutim, da ključni pokazatelji uspješnosti pokazuju da su ciljevi općenito ispunjeni; prima na znanje da stručnjaci pozivaju na daljnje praćenje aktivnosti i analizu, uz jasno razlikovanje stvarno ostvarenih ključnih pokazatelja uspješnosti na kraju svake godine i predviđenih ključnih pokazatelja uspješnosti;

20.  napominje da je Zajedničko poduzeće ispunilo svoje ključne političke i operativne ciljeve navedene u jedinstvenom programskom dokumentu za razdoblje 2017. – 2019.;

21.  pozdravlja to što je Zajedničko poduzeće SESAR objavilo plan za jamčenje sigurnih i zaštićenih operacija bespilotnih letjelica diljem Europe; smatra da je za sigurnu integraciju bespilotnih letjelica u europski zračni prostor potreban niz inovacija, što se odnosi i na tehnologije u području upravljanja zračnim prostorom (ATM); sa zanimanjem primjećuje da se u toj studiji pruža pregled razvoja europskog tržišta bespilotnih letjelica do 2050. i njegova ogromnog potencijala za Europu i njezinu globalnu konkurentnost, kao i mjera koje je u sljedećih pet do deset godina potrebno poduzeti kako bi se taj potencijal iskoristio, među kojima je i pružanje potpore za istraživanje i razvoj na način da se na razini Unije uspostavi ekosustav koji obuhvaća i regulatorni okvir i tehnologiju, povezuje ključne javne i privatne dionike te rezultira većim izdvajanjem sredstava Unije, posebno kako bi se dao poticaj djelovanju malih i srednjih poduzeća u tom sektoru;

22.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni/operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća;

23.  sa zabrinutošću primjećuje da je srednja vrijednost učinka poluge na kraju 2017. iznosila 0,56; poziva Zajedničko poduzeće da poduzme korake kako bi ostvarilo procijenjeni ciljani učinak poluge od 0,85 tijekom cijelog razdoblja od 2014. do 2020. godine;

24.  sa zadovoljstvom prima na znanje primjedbe stručnjaka o tome da je, u usporedbi s djelovanjem Zajedničkog poduzeća u okviru Sedmog okvirnog programa, veći naglasak već stavljen na postizanje veće uključenosti cijelog raspona dionika za provedbu glavnog plana upravljanja europskim zračnim prometom („glavni plan ATM-a“).

Postupci javne nabave i zapošljavanja

25.  navodi na temelju izvješća Revizorskog suda da je na dan 31. prosinca 2017. Zajedničko poduzeće zapošljavalo 40 članova osoblja (2016.: 44);

26.  prima na znanje rezultate komparativne analize radnih mjesta provedene 2017.: 60 % operativnih radnih mjesta, 30 % administrativnih i 10 % neutralnih;

27.  ističe da je Zajedničko poduzeće pokrenulo osam postupaka nabave, što je dovelo do 14 okvirnih i izravnih ugovora o pružanju usluga; primjećuje da je Zajedničko poduzeće sklopilo 29 posebnih ugovora i 13 izmjena u ukupnoj vrijednosti postupaka javne nabave finaliziranih 2017. većoj od 5 540 000 EUR;

Transparentnost i demokratičnost te sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa

28.  napominje da je tijekom 2017. deset revizija provelo drugo vanjsko revizorsko društvo i da je za jednu reviziju bilo potrebno primijeniti okvirni ugovor Glavne uprave za proračun zbog utvrđenog sukoba interesa triju poduzeća u okvirnom ugovoru Zajedničkog poduzeća; prima na znanje da je devet revizija proveo ovlašteni revizor; navodi da Zajedničko poduzeće ima revidiran okvirni ugovor za usluge revizije s tri vanjska revizorska društva i da revizije obavljaju isključivo ta trgovačka društva; ističe da provedenim revizijama do sada nisu otkriveni nikakvi značajni problemi koji bi zahtijevali pozornost upravnog odbora;

Unutarnja kontrola

29.  sa zadovoljstvom pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće uspostavilo postupke ex ante kontrole koji se temelje na pregledima financijske i operativne dokumentacije te da provodi ex post revizije korisnika;

30.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće nastavilo primjenjivati višedimenzionalni pristup u svrhu učinkovitog razmatranja, upravljanja i ublažavanja rizika te očekuje od Zajedničkog poduzeća da pozornost posveti kritičnim razinama korporativnog rizika koje je utvrdilo u pogledu glavnog plana upravljanja zračnim prometom i programa SESAR 2020.;

31.  izražava žaljenje zbog činjenice da je vanjski revizor utvrdio nedostatke u postupcima financijske kontrole Zajedničkog poduzeća, koji su uglavnom posljedica složenog financijskog regulatornog okvira, nedavnog odlaska ključnog osoblja zaduženog za financijske poslove i preopterećenosti odjela za financijske poslove;

Unutarnje revizije

32.  napominje da je u okviru programa SESAR 1 postupak revizije gotovo dovršen, nakon planiranih 20 revizija sedam odabranih članova, od čega je 2017. dovršeno njih 18 u okviru četvrtog ciklusa revizija, kao što je opisano u ex post revizijskoj strategiji Zajedničkog poduzeća; pozdravlja činjenicu da je stopa preostalih pogrešaka 2017. iznosila 0,36 %;

33.  konstatira da je Komisija provela privremenu evaluaciju operativnih aktivnosti Zajedničkog poduzeća u okviru programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2016.; napominje da je Upravni odbor Zajedničkog poduzeća u svibnju 2018. donio akcijski plan, koji uključuje niz već pokrenutih aktivnosti;

34.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju u listopadu 2016. provela reviziju „postupaka dodjele bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020.”; primjećuje da je Služba za unutarnju reviziju izdala pet preporuka, od kojih je jedna ocijenjena kao „vrlo važna”; nadalje, napominje da je izrađen detaljan akcijski plan te da je do kraja 2017. proveden akcijski plan za 4 od 5 preporuka; traži od Zajedničkog poduzeća da o provedbi preostale otvorene preporuke obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

35.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju u listopadu 2017. provela reviziju postupaka Zajedničkog poduzeća koji se odnose na upravljanje, upravljanje rizikom i unutarnju kontrolu radi usklađivanja sa Zajedničkim centrom za podršku i radi primjene alata i usluga Zajedničkog centara za podršku; navodi da je Služba za unutarnju reviziju iznijela tri preporuke; poziva Zajedničko poduzeće da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi preporuka;

Ostala pitanja

36.  prima na znanje da je Komisijina završna evaluacija programa SESAR 1 (2007. – 2016.) provedena tijekom 2017. i da je pokazala da Zajedničko poduzeće ostvaruje svoje ciljeve, pomaže u prevladavanju rascjepkanosti i stvaranju kontinuiteta istraživačkih ciljeva; primjećuje da je provedena privremena završna evaluacija programa SESAR 2020. (2014. – 2016.) i da je u njoj zaključeno da su istraživačka partnerstva između Unije, privatnog sektora i država članica na dobrom putu da ostvare svoje ciljeve; pozdravlja činjenicu da je odobren akcijski plan kojim će se odgovoriti na preporuke iz tih evaluacija;

37.  napominje da je upravljanje zračnim prostorom u Europi i dalje rascjepkano, a koncept jedinstvenog europskog neba još uvijek nije ostvaren; ponovno ističe ključnu ulogu Zajedničkog poduzeća SESAR u koordinaciji i implementaciji istraživanja u projekt SESAR i ostvarivanju ciljeva projekta;

38.  poziva Zajedničko poduzeće SESAR i Komisiju da evaluiraju rezultate provedbe rješenja SESAR-a, posebno u pogledu jamčenja interoperabilnosti i ostvarenog napretka u pogledu dovršetka inicijative jedinstvenog europskog neba;

39.  primjećuje da je Revizorski sud 2017. objavio posebno izvješće o inicijativi jedinstvenog europskog neba; izražava žaljenje zbog činjenice da su u tom izvješću, kao i u konačnim evaluacijama Komisije, zabilježena kašnjenja u provedbi glavnog plana upravljanja europskim zračnim prometom i neusklađenost između zakonom predviđenog razdoblja djelovanja Zajedničkog poduzeća i planiranog trajanja očekivanih radova; također prima na znanje da je Revizorski sud istaknuo potrebu za povećanjem odgovornosti Zajedničkog poduzeća SESAR u pogledu provedbe glavnog plana ATM;

40.  napominje da su revizori uzeli uzorke 16 projekata SESAR-a, za koje je revizija provedena u pet različitih zemalja, te uključuje različite dionike SESAR-a; poziva Zajedničko poduzeće da u potpunosti uzme u obzir preporuke iz tematskog izvješća i poduzme odgovarajuće mjere.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 64, 2.3.2007., str. 1.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 64, 2.3.2007., str. 1.
(12) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) SL L 192, 1.7.2014., str. 1.


Razrješnica za 2017.: Zajedničko poduzeće Shift2Rail
PDF 157kWORD 55k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017. (2018/2217(DEC))
P8_TA(2019)0294A8-0163/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Zajedničko poduzeće za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0106/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(4), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 642/2014 od 16. lipnja 2014. o uspostavi zajedničkog poduzeća Shift2Rail(5), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0163/2019),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru zajedničkog poduzeća Shift2Rail za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017.,

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru zajedničkog poduzeća Shift2Rail, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017. (2018/2217(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017. s odgovorom Zajedničkog poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju treba dobiti Zajedničko poduzeće za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05827/2019 – C8-0106/2019),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 209.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(10), a posebno njezin članak 71.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 642/2014 od 16. lipnja 2014. o uspostavi zajedničkog poduzeća Shift2Rail(11), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 110/2014 od 30. rujna 2013. o oglednoj financijskoj uredbi za tijela javno-privatnog partnerstva iz članka 209. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0163/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru zajedničkog poduzeća Shift2Rail, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio odluke o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017. (2018/2217(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna zajedničkog poduzeća Shift2Rail za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0163/2019),

A.  budući da je zajedničko poduzeće Shift2Rail („Zajedničko poduzeće”) osnovano u lipnju 2014. za razdoblje od deset godina Uredbom Vijeća (EU) 642/2014(13);

B.  budući da su članovi osnivači Unija, koju predstavlja Komisija, i partneri iz željezničkog sektora (ključni dionici, uključujući proizvođače željezničke opreme, željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture i istraživačke centre) i da drugi subjekti mogu sudjelovati u Zajedničkom poduzeću kao pridruženi partneri;

C.  budući da su ciljevi Zajedničkog poduzeća: (a) uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora (b) povećanje atraktivnosti i konkurentnosti europskog željezničkog sustava i poticanje njegovih inovativnih tehnologija i rješenja (c) osiguranje modalnog prelaska s cestovnog prometa i (d) održavanje vodeće pozicije europske željezničke industrije na svjetskom tržištu;

D.  ističe da Zajedničko poduzeće treba dobiti potrebne financijske, materijalne i ljudske resurse kako bi se ti ključni ciljevi mogli učinkovito i djelotvorno ostvariti;

E.  budući da je Zajedničko poduzeće u svibnju 2016. započelo sa samostalnim radom;

Općenito

1.  potvrđuje da se u izvješću Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. („Izvješće Revizorskog suda”) u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2016. te rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

2.  potvrđuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi da su transakcije povezane s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu 2017. u svim značajnim aspektima zakonite i pravilne;

3.  napominje da najveći mogući doprinos Unije aktivnostima Zajedničkog poduzeća iznosi 450 000 000 EUR, a isplaćuje se iz programa Obzor 2020.; napominje da sektorski partneri uključeni u Zajedničko poduzeće doprinose sredstvima u iznosu od najmanje 470 000 000 EUR, od čega su najmanje 350 000 000 EUR doprinosi u naravi i novčani doprinosi za operativne aktivnosti i administrativne troškove Zajedničkog poduzeća, a najmanje 120 000 000 EUR doprinosi u naravi za dodatne aktivnosti Zajedničkog poduzeća;

4.  podsjeća da istraživanja i inovacije nisu izoliran proces koji se koristi jednostavnim pravilom za upravljanje procesima; stoga ističe da je vrlo važno da se među projektima za istraživanja i inovacije utvrde oni koji na tržište mogu donijeti inovativna rješenja; ističe da će izmjene Uredbe o uspostavi Zajedničkog poduzeća te izmjene u njegovim statutima biti vrlo važne za sljedeću fazu razvoja Zajedničkog poduzeća u cilju poboljšanja njegove učinkovitosti; posebno naglašava da je potrebno predvidjeti primjenu načela višegodišnjeg financiranja i donijeti fleksibilne rasporede za objavljivanje prijedloga projekata;

Upravljanje proračunom i financijama

5.  napominje da je konačni proračun za financijsku godinu 2017. dostupan za izvršenje uključivao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 68 600 000 EUR i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 44 100 000 EUR; ističe da su stope iskorištenosti za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje iznosile 94 % odnosno 79 %, što je niska razina, posebno za odobrena sredstva za plaćanje; također napominje da su većina plaćanja koja je Zajedničko poduzeće izvršilo 2017. bile isplate pretfinanciranja za projekte u okviru programa Obzor 2020. koji su odabrani na temelju poziva na podnošenje prijedloga iz 2017. godine; napominje da su neiskorištena odobrena sredstva za plaćanje Zajedničkog poduzeća iz prethodnih godina iznosila 7,6 milijuna EUR; na temelju odgovora Zajedničkog poduzeća napominje da se smatralo da će puni iznos pokriti prvo tromjesečje 2018. zbog vremenskog rasporeda plaćanja Komisije;

6.  napominje da je Zajedničko poduzeće do kraja 2017. od 411 500 000 EUR (uključujući 398 000 000 EUR kao maksimalni novčani doprinos Unije i novčani doprinos sektorskih partnera za administrativne troškove Zajedničkog poduzeća u iznosu od 13 500 000 EUR) preuzelo obveze u iznosu od 158 800 000 EUR i isplatilo 78 600 000 EUR (19,1 % dodijeljenih sredstava) za provedbu svojeg prvog kruga projekata; iz toga proizlazi da je Zajedničko poduzeće dosad sklopilo međuovisne višegodišnje sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovore o javnoj nabavi za provedbu 39 % svojeg programa za istraživanje i inovacije, u skladu sa svojim višegodišnjim programom rada;

7.  prima na znanje činjenicu da su od 350 000 000 EUR doprinosa koje sektorski partneri trebaju dati za operativne aktivnosti i administrativne troškove Zajedničkog poduzeća ti članovi do kraja 2017., odnosno četiri mjeseca nakon što je Zajedničko poduzeće započelo s provedbom svojih prvih projekata u okviru programa Obzor 2020., prijavili doprinose u naravi za operativne aktivnosti u iznosu od 34 900 000 EUR, od čega je potvrđeno 3 000 000 EUR; prima na znanje da je upravni odbor potvrdio novčane doprinose u iznosu od 4 900 000 EUR za administrativne troškove Zajedničkog poduzeća;

8.  žali zbog činjenice da do roka utvrđenog za 31. siječnja 2018. nisu potvrđeni troškovi nijednog drugog člana povezani s operativnim doprinosom u naravi i doprinosom u naravi za druge aktivnosti u 2017.; napominje da je procijenjena vrijednost operativnih doprinosa u naravi 2017. iznosila 21,3 milijuna EUR, što predstavlja pozitivan trend u skladu s uobičajenom S-krivuljom programskog upravljanja; izražava zadovoljstvo zbog toga što je prijavljeni kumulativni doprinos u naravi za druge aktivnosti koje su do kraja 2017. prijavili ostali članovi iznosio 130 milijuna EUR, što je iznad minimalnog iznosa od 120 milijuna EUR utvrđenog u skladu s Uredbom o uspostavi Zajedničkog poduzeća;

9.  primjećuje da su na kraju 2017. ukupni doprinosi partnera iz željezničkog sektora iznosili 169 800 000 EUR, dok su novčani doprinosi Unije iznosili 83 200 000 EUR;

10.  napominje da je 2017. Zajedničko poduzeće potpisalo 17 ugovora o bespovratnim sredstvima kao rezultat poziva na podnošenje prijedloga iz 2017. i da je vrijednost aktivnosti u području istraživanja i razvoja povezanih s tim pozivima iznosila 110 900 000 EUR, koje je trebalo sufinancirati Zajedničko poduzeće u maksimalnom iznosu od 60 100 000 EUR;

11.  nadalje, napominje da su se članovi osnivači koji nisu Unija i pridruženi članovi dogovorili ograničiti svoj zahtjev za sufinanciranje na 44,44 % od ukupnih troškova projekta, što je najniži ukupni iznos za program Obzor 2020.; pozdravlja činjenicu da je u pozivu na podnošenje prijedloga iz 2017. sudjelovalo 120 malih i srednjih poduzeća te da je njih 50 odabrano za financiranje (25 %);

Uspješnost

12.  pozdravlja činjenicu da nedostatak utvrđenih ključnih pokazatelja uspješnosti više nije problem u okviru programa Obzor 2020.; izražava žaljenje zbog toga što informacije o trećem skupu ključnih pokazatelja uspješnosti još nisu dostupne zbog naravi projekata; napominje da stručnjaci pozivaju na daljnje praćenje aktivnosti i analizu, uz jasno razlikovanje stvarno ostvarenih ključnih pokazatelja uspješnosti na kraju svake godine i predviđenih ključnih pokazatelja uspješnosti;

13.  primjećuje da je omjer troškova upravljanja (administrativni/operativni proračun) i dalje ispod 5 %, što upućuje na prilično jednostavnu i učinkovitu organizacijsku strukturu Zajedničkog poduzeća;

14.  sa zabrinutošću primjećuje da je srednja vrijednost učinka poluge na kraju 2016. iznosila 0,9; poziva Zajedničko poduzeće da poduzme korake kako bi ostvarilo ciljani učinak poluge od 1,18 tijekom cijelog razdoblja od 2014. do 2020. godine;

15.  napominje da stručnjaci tvrde da je Zajedničko poduzeće već pomoglo stvoriti kontinuitet i zajedničku viziju istraživanja u željezničkom sektoru u okviru željezničke zajednice; osim toga, pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće pridonijelo izgradnji povjerenja između sudionika koji inače ne bi imali priliku dijeliti ideje i zajedničke interese izvan komercijalne situacije; napominje da bi s vremenom trebalo povećati zastupljenost željezničkih prijevoznika u Zajedničkom poduzeću;

16.  podsjeća da stručnjaci smatraju da postoji određena opasnost da se zajedničko poduzeće smatra „zatvorenom trgovinom”, djelomično i zbog povijesnih razloga kojima se ljudi još uvijek vode; poziva Zajedničko poduzeće da se pozabavi time i da se stvori napredak i povjerenje koji će se osobito izgraditi putem otvorenih postupaka odabira budućih tema za inovacije i novih partnera;

Odabir osoblja i zapošljavanje

17.  prima na znanje da je Zajedničko poduzeće 2017. zaposlilo sedmero zaposlenika u skladu s planom radnih mjesta: pravnog službenika, administrativnog i financijskog asistenta, operativnog službenika i službenika za potporu za bespovratna sredstva te četiri upravitelja programa;

18.  prima na znanje da je na kraju 2017. Zajedničko poduzeće imalo 20 zaposlenika od 23 koliko je predviđeno planom radnih mjesta;

Unutarnja kontrola

19.  napominje da je Zajedničko poduzeće uspostavilo pouzdane postupke ex ante kontrole na temelju pregleda financijske i operativne dokumentacije te da je Zajednička služba za reviziju Komisijine glavne uprave za istraživanje i inovacije („Zajednička služba za reviziju”) odgovorna za ex post reviziju zahtjeva za povrat troškova za projekte u okviru programa Obzor 2020.; osim toga, napominje da je stanje na kraju 2017. pokazalo da su najvažniji standardi unutarnje kontrole u velikoj mjeri provedeni, uz neke mjere koje tek treba provesti; poziva Zajedničko poduzeće da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o toj provedbi;

20.  pozdravlja spremnost Zajedničkog poduzeća da tijekom 2018. pokuša pojednostavniti administrativne postupke provedbom pilot-projekta jednokratnih bespovratnih sredstava u ograničenom okviru kontrole programa;

21.  prima na znanje da je stopa preostale pogreške za program Obzor 2020. bila ispod praga značajnosti, prema podacima Revizorskog suda, u visini od 1,44 %, iako se očekuje da će porasti na oko 2,24 % kada se uzmu u obzir nacrti izvješća o reviziji;

22.  napominje da je za ex post kontrole tijekom 2017. reprezentativni uzorak Zajedničkog poduzeća utvrđen na 15 sudionika u vrijednosti od 1,3 milijuna EUR odobrenog sufinanciranja Zajedničkog poduzeća; izražava žaljenje zbog činjenice da nije utvrđena posebna stopa pogreške kad je riječ o reviziji reprezentativnog uzorka Zajedničkog poduzeća;

23.  prima na znanje činjenicu da služba Komisije za unutarnju reviziju vrši ulogu unutarnjeg revizora Zajedničkog poduzeća i u tom smislu neizravno podnosi izvješće upravnom odboru i izvršnom direktoru; prima na znanje da se prva revizorska misija sastojala u utvrđivanju profila rizika Zajedničkog poduzeća s ciljem utvrđivanja trogodišnjeg radnog plana unutarnje revizije; primjećuje da je strateški plan unutarnje revizije koji je donijela Služba za unutarnju reviziju za razdoblje 2017. – 2019. predstavljen u lipnju 2017. i da će se revidirati svake godine;

24.  napominje da je Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik 2 u 2017. zajedno sa Zajedničkom službom za reviziju pokrenulo prvu ex post reviziju nasumičnog uzorka zahtjeva za povrat tijekom provedbe u okviru programa Obzor 2020.; poziva Zajedničko poduzeće da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o rezultatima te revizije;

25.  sa žaljenjem napominje da do kraja 2017. u zajedničke alate Komisije za upravljanje bespovratnim sredstvima u okviru programa Obzor 2020. i njihovo praćenje nisu u cijelosti uvedene posebne izmjene potrebne za obradu doprinosa u naravi koje prima Zajedničko poduzeće; poziva Zajedničko poduzeće da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o tome;

26.  konstatira da je Komisija provela privremenu evaluaciju operativnih aktivnosti Zajedničkog poduzeća u okviru programa Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2016.; napominje da je upravni odbor pripremio i u lipnju 2018. usvojio akcijski plan; napominje da su neke mjere već pokrenute i uzima u obzir da sve preporuke neće biti obuhvaćene trenutačnim financijskim okvirnim programom;

Operativna nabava i bespovratna sredstva

27.  napominje da su utvrđeni određeni kvalitativni nedostatci u otvorenom postupku koji je Zajedničko poduzeće pokrenulo u svrhu nabave komunikacijskih usluga i usluga organiziranja događanja s procijenjenim proračunom od 1 200 000 EUR za razdoblje od četiri godine; napominje da je Zajedničko poduzeće, kako je samo navelo, odlučilo da neće uvesti uvjet minimalne financijske sposobnosti kako ne bi obeshrabrilo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u tom postupku javne nabave;

Ostala pitanja

28.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće izradilo vlastitu strategiju borbe protiv prijevara i akcijski plan za provedbu glavnih opažanja Revizorskog suda u okviru razrješnice za 2016.;

29.  napominje da je Zajedničko poduzeće usvojilo pravila o sukobu interesa u pogledu svojih članova, tijela, osoblja i upućenog osoblja, kao i članova upravnog odbora, te je uvelo prilagođenu strategiju borbe protiv prijevara kojom dopunjuje strategiju Obzor 2020., uključujući procjenu rizika i prilika koje donosi;

30.  inzistira na važnosti suradnje između Zajedničkog poduzeća i Agencije Europske unije za željeznice (ERA); pozdravlja sudjelovanje ERA-e na sastancima upravnog odbora Zajedničkog poduzeća i u skupinama koje su izradile višegodišnji akcijski plan; nadalje, napominje da je Zajedničko poduzeće procijenilo zahtjev ERA-e za istraživanje i inovacije kako bi se izbjeglo preklapanje aktivnosti;

31.  pozdravlja sinergije Zajedničkog poduzeća s drugim programima i fondovima Unije, na primjer s pilot-projektom Europskog parlamenta pod nazivom „Put do izvrsnosti” (engl. Stairways to Excellence) i pozdravlja suradnju s drugim relevantnim projektima kao što su SESAR ili Rail Baltica;

32.  pozdravlja aktivnosti poduzete radi povećanja vidljivosti Zajedničkog poduzeća na internetu; prima na znanje restrukturiranje internetskih stranica, uvođenje dvomjesečnog biltena, povećanje broja posjetitelja, pratitelja na društvenim medijima i medijske pokrivenosti;

33.  pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće uvelo prilagođenu strategiju borbe protiv prijevara kojom dopunjuje strategiju Obzor 2020., uključujući procjenu rizika i prilika koje donosi.

(1) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(2) SL C 452, 14.12.2018., str. 2.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(5) SL L 177, 17.6.2014., str. 9.
(6) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(7) SL C 452, 14.12.2018., str. 10.
(8) SL C 452, 14.12.2018., str. 12.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(11) SL L 177, 17.6.2014., str. 9.
(12) SL L 38, 7.2.2014., str. 2.
(13) Uredba Vijeća (EU) br. 642/2014 od 16. lipnja 2014. o uspostavi zajedničkog poduzeća Shift2Rail (SL L 177, 17.6.2014., str. 9.).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti