Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/0332(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0288/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0288/2018

Rasprave :

PV 22/10/2018 - 16
CRE 22/10/2018 - 16
PV 27/03/2019 - 23
CRE 27/03/2019 - 23

Glasovanja :

PV 23/10/2018 - 7.13
CRE 23/10/2018 - 7.13
Objašnjenja glasovanja
PV 28/03/2019 - 8.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0397
P8_TA(2019)0320

Usvojeni tekstovi
PDF 432kWORD 127k
Četvrtak, 28. ožujka 2019. - Strasbourg
Kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju ***I
P8_TA(2019)0320A8-0288/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (COM(2017)0753 – C8-0019/2018 – 2017/0332(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)(A8-0288/2018),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0753),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0019/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja češkog Zastupničkog doma, irskog Parlamenta, austrijskog Saveznog vijeća i Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(3),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 18. svibnja 2018. upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(4), uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 107.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 46.
(3) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
(4) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 23. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0397).


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)
P8_TC1-COD(2017)0332

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor  o funkcioniranju Europske unije  , a posebno njegov članak  192. stavak 1.  ,

uzimajući u obzir prijedlog  Europske  komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Direktiva Vijeća 98/83/EZ(4) značajno je izmijenjena nekoliko puta(5). Budući da su potrebne daljnje izmjene, radi jasnoće bi je trebalo preinačiti.

(2)  Direktivom 98/83/EZ utvrđen je pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Isto bi trebalo biti cilj ove Direktive i njome bi trebalo osigurati univerzalan pristup takvoj vodi za sve u Uniji.   U tu je svrhu  potrebno na razini  Unije  utvrditi  minimalne zahtjeve  koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati.  Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne sadržava nikakve mikroorganizme i parazite ni tvari koje u određenim slučajevima predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi te da ispunjuje te minimalne zahtjeve.  [Am. 161, 187, 206 i 213]

(2a)   U skladu s komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2. prosinca 2015. naslovljenom „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”, ovom bi se Direktivom trebalo nastojati poticati učinkovitost i održivost vodnih resursa, čime bi se ispunili ciljevi kružnog gospodarstva. [Am. 2]

(2b)   Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) priznala je 28. srpnja 2010. pravo na vodu i odvodnju kao ljudsko pravo i stoga pristup čistoj pitkoj vodi ne bi smio biti ograničen nepristupačnošću cijene za krajnjeg korisnika. [Am. 3]

(2c)   Potrebna je usklađenost Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6) i ove Direktive. [Am. 4]

(2d)   Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi odražavati nacionalno stanje i uvjete opskrbljivača vodom u državama članicama. [Am. 5]

(3)  Potrebno je iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su  te vode obuhvaćene Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7) i Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8). Međutim, Direktivom 2009/54/EZ obuhvaćene su i prirodne mineralne vode i izvorske vode, a samo bi prvu kategoriju trebalo izuzeti iz područja primjene ove Direktive. U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode moraju zadovoljavati odredbe ove Direktive. No ta se obveza ne bi trebala odnositi na mikrobiološke parametre iz Priloga I. dijela A ove Direktive. Kad je riječ o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju iz javne vodoopskrbe ili privatnih bunara koja se stavlja u boce ili posude a namijenjena je za prodaju ili uporabu u profesionalnoj proizvodnji, pripremi ili obradi hrane, ta bi voda u načelu i dalje trebala zadovoljavati odredbe ove Direktive do točke usklađenosti (tj. slavine), a iza te točke trebalo bi je smatrati hranom u skladu s člankom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(9)U slučaju kada su mjerodavni zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane ispunjeni, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti za davanje odobrenja za ponovnu uporabu vode u prehrambenoj industriji. [Am. 6]

(4)  Nakon zaključenja europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water)(10) , kojom je Unija pozvana da poveća napore u ostvarivanju univerzalnog pristupa vodi, pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive 98/83/EZ(11). Na temelju evaluacije zaključeno je da je određene odredbe Direktive 98/83/EZ potrebno ažurirati. Utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju te posljedice toga za zdravlje ljudi. K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva, posebice marginalizirane skupine, među ranjivim i marginaliziranim skupinama ima ograničen pristup ili uopće nema pristup cijenom pristupačnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je preuzeta obveza preuzeta u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. U tom je kontekstu Europski parlament priznao pravo pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve u Uniji. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture, što je istaknuto i u specijalnom tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o vodnoj infrastrukturi(12) , kao i ponekad nedovoljno poznavanje vodnih sustava [Am. 7].

(4a)   Kako bi ispunile ambiciozne ciljeve utvrđene u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda, države članice trebale bi biti obvezne provesti akcijske planove kojima se jamči univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj vodi za piće za sve do 2030. godine. [Am. 8]

(4b)   Europski parlament donio 8. rujna 2015. Rezoluciju o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water” (Pravo na vodu). [Am. 9]

(5)  Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) detaljno je provjerio popis parametara i vrijednosti parametara utvrđen u Direktivi 98/83/EZ kako bi utvrdio treba li ga prilagoditi s obzirom na znanstveni i tehnički napredak. Prema rezultatima provjere(13) trebalo bi pratiti enteralne patogene i Legionellu, dodati šest kemijskih parametara ili skupina parametara te bi trebalo razmatrati preventivne referentne vrijednosti za tri reprezentativne endokrino disruptivne tvari. U skladu s načelom opreznosti, za tri nova parametra trebalo bi utvrditi vrijednosti strože od onih koje predlaže WHO, no i dalje ostvarive. WHO je utvrdio da bi koncentracije olova trebale biti što niže, koliko je razumno i praktično izvedivo, a još razmatra vrijednost za krom; stoga bi za ta dva parametra trebalo primijeniti desetgodišnje prijelazno razdoblje do primjene strožih vrijednosti.

(5a)   Voda namijenjena za ljudsku potrošnju ima temeljnu ulogu u trenutačnim naporima Europske unije da ojača zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od kemikalija koje djeluju kao endokrini disruptori. Propisi o endokrino disruptivnim tvarima u ovoj Direktivi obećavajući su korak naprijed u skladu s ažuriranom strategijom EU-a o endokrinim disruptorima koju je Komisija dužna donijeti bez daljnje odgode. [Am. 11]

(6)  WHO predlaže i da vrijednosti tri parametra budu blaže te da se pet parametara izbriše s popisa. Ipak, te se izmjene ne smatraju nužnima jer se pristupom temeljenim na riziku, uvedenim Direktivom Komisije (EU) 2015/1787(14), opskrbljivačima vodom omogućuje da pod određenim uvjetima uklone parametar s popisa za praćenje. Tehnike obrade za postizanje tih vrijednosti parametara već su uspostavljene.

(6a)  Sve dok znanstvena saznanja nisu dovoljna da se utvrdi rizik ili nepostojanje rizika koji određena tvar prisutna u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju predstavlja za zdravlje ljudi ili dopuštene vrijednosti za prisutnost te tvari, u skladu s načelom predostrožnosti tu tvar treba staviti pod nadzor u iščekivanju jasnijih znanstvenih podataka. Stoga bi države članice trebale zasebno pratiti te nove parametre. [Am. 13]

(6b)   Indikatorski parametri ne utječu izravno na javno zdravlje, no oni su važni kao pokazatelj kojim se utvrđuje funkcioniranje postrojenja za proizvodnju i distribuciju vode te kvaliteta vode. Oni mogu pomoći u utvrđivanju nedostataka u obradi vode i ujedno imaju važnu ulogu u povećanju i održavanju povjerenja potrošača u kvalitetu vode. Stoga bi ih države članice trebale nadzirati. [Am. 14]

(7)  Kad je to nužno zaštititi zdravlje radi cjelovite provedbe načela predostrožnosti i zaštite zdravlja ljudi unutar njihova svog državnog područja,  države članice  trebale bi biti obvezne  odrediti vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I. [Am. 15]

(8)  U Direktivi 98/83/EZ preventivno planiranje sigurnosti i elementi temeljeni na riziku razmatrani su u ograničenoj mjeri. Prvi elementi pristupa temeljenog na riziku uvedeni su još 2015. Direktivom (EU) 2015/1787, kojom je Direktiva 98/83/EZ izmijenjena kako bi se državama članicama omogućilo odstupanje od programa praćenja koje su uspostavile, pod uvjetom da su provedene vjerodostojne procjene rizika koje se mogu temeljiti na smjernicama WHO-a za kvalitetu vode za piće(15). Te smjernice, u kojima je utvrđen takozvani pristup „ plan za sigurnost vode”, zajedno s normom EN 15975-2 za sigurnost opskrbe vodom za piće međunarodno su priznata načela na kojima se temelje proizvodnja i distribucija te praćenje i analiza parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ta bi načela trebalo zadržati u ovoj Direktivi. Kako bi se osiguralo da ta načela nisu ograničena na aspekte praćenja, kako bi se resursi i vrijeme usmjerili na važne rizike i isplative mjere na izvoru, te kako bi se izbjegle analize i rasprave o nevažnim pitanjima, prikladno je uvesti potpuni pristup temeljen na riziku diljem opskrbnog lanca, od područja vodozahvata do distribucije i najzad do slavine. Taj bi se pristup trebao temeljiti na saznanjima stečenima i mjerama provedenima u okviru Direktive 2000/60/EZ te bi trebao više uzimati u obzir učinak klimatskih promjena na vodne resurse. Pristup temeljen na riziku trebao bi se sastojati od triju sastavnica: prva je sastavnica procjena opasnosti povezanih s područjem vodozahvata koju provode države članice („procjena opasnosti”) u skladu sa smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode(16); druga je sastavnica mogućnost da opskrbljivač vodom prilagodi praćenje glavnim rizicima („procjena rizika opskrbe”); treća je sastavnica ocjena mogućih rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava (npr. Legionella ili olovo) koju provode države članice („procjena rizika domaće distribucije”), pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na prioritetne prostore. Te bi procjene trebalo redovito preispitivati, među ostalim kao reakciju na ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim uvjetima ili poznate promjene ljudskih aktivnosti u području vodozahvata, ili kao odgovor na incidente povezane s izvorom. Pristupom temeljenim na riziku osigurava se stalna razmjena informacija između nadležnih tijela i opskrbljivača vodom i drugih dionika, između ostalog i onih odgovornih za izvore onečišćenja ili rizik od onečišćenja. Iznimno bi se provedba pristupa temeljenog na riziku trebala prilagoditi posebnim ograničenjima pomorskih plovila za desalinizaciju i za prijevoz putnika. Naime, brodovi koji plove pod europskom zastavom podliježu međunarodnom regulatornom okviru kada plove međunarodnim vodama. Osim toga, prijevoz i proizvodnja vode za ljudsku potrošnju na brodu podliježu posebnim ograničenjima, što iziskuje odgovarajuću prilagodbu odredbi ove Direktive. [Am. 16]

(8a)   Neučinkovita uporaba vodnih resursa, a posebno gubitak vode u infrastrukturi za opskrbu vodom, dovodi do prekomjernog iskorištavanja oskudnih resursa vode za ljudsku potrošnju. To državama članicama znatno otežava ostvarivanje ciljeva utvrđenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. [Am. 17]

(9)  Procjena U okviru procjene opasnosti trebala trebalo bi biti usmjerena primjenjivati sveobuhvatan pristup procjeni rizika koji se temelji na smanjenje izričitom cilju smanjenja razine potrebne obrade za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, primjerice smanjenjem pritisaka koji uzrokuju onečišćenje vodnih tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tom cilju, države članice trebale bi utvrditi opasnosti i moguće izvore onečišćenja povezane s tim vodnim tijelima te pratiti onečišćujuće tvari koje su proglasile relevantnima, primjerice zbog utvrđenih opasnosti (npr. mikroplastika, nitrati, pesticidi ili farmaceutski proizvodi utvrđeni u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(17)), zbog njihove prirodne prisutnosti u području vodozahvata (npr. arsen) ili zbog informacija dobivenih od opskrbljivača vodom (npr. naglo povišenje koncentracije određenog parametra u sirovoj vodi). U skladu s Direktivom 2000/60/EZ te bi parametre trebalo upotrebljavati kao markere zbog kojih nadležna tijela, u suradnji s opskrbljivačima vodom sa svim dionicima, između ostalog i dionicima onima odgovornima za izvore onečišćenja ili potencijalne izvore onečišćenja, poduzimaju aktivnosti za smanjenje pritiska na vodna tijela, kao što su mjere za sprečavanje ili ublažavanje (uključujući, prema potrebi, istraživanje utjecaja na zdravlje), kako bi se zaštitila ta vodna tijela i riješio izvor onečišćenja ili rizik od onečišćenja. Ako država članica procjenom opasnosti utvrdi nepostojanje određenog parametra u dotičnom području vodozahvata, na primjer zbog toga što ta tvar nikada nije prisutna u podzemnim ili površinskim vodama, ona bi o tome trebala obavijestiti odgovarajuće opskrbljivače vodom i trebala bi im biti u mogućnosti dozvoliti da smanje učestalost praćenja za taj parametar ili da uklone taj parametar s popisa parametara koje je potrebno pratiti bez provedbe procjene rizika u opskrbi. [Am. 18]

(10)  Kad je riječ o procjeni opasnosti, Direktivom 2000/60/EZ od država članica zahtijeva se da utvrde vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prate njihovo stanje i poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje pogoršanja njihove kvalitete kako bi se smanjila razina potrebnog pročišćavanja tijekom proizvodnje vode koja je prikladna za ljudsku potrošnju. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza, države članice trebale bi tijekom izrade procjene opasnosti iskoristiti praćenje provedeno na temelju članaka 7. i 8. Direktive 2000/60/EZ i Priloga V. toj direktivi te mjere uključene u programe mjera u skladu s člankom 11. Direktive 2000/60/EZ.

(11)  Vrijednostima parametara  koji se upotrebljavaju za ocjenu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju  treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku.  Međutim, domaći distribucijski sustav može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. WHO napominje da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo, posebno Legionella pneumophila, koja je uzročnik većine slučajeva legionarske bolesti u Uniji. Prenosi se toplovodnim sustavima i to udisanjem, primjerice tijekom tuširanja. Stoga je jasno povezana s domaćim distribucijskim sustavom. Budući da bi nametanje jednostrane obveze praćenja tog patogena u svim privatnim i javnim prostorima rezultiralo nerazumno visokim troškovima i bilo protivno načelu supsidijarnosti, prikladnije je rješenje procjena rizika domaće distribucije, uz poseban naglasak na prioritetne prostore. K tome, u okviru procjene rizika domaće distribucije trebalo bi razmotriti i moguće rizike koji proizlaze iz proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Procjena rizika domaće distribucije stoga bi, među ostalim, trebala uključivati i usmjeravanje praćenja na prioritetne prostore, procjenu rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava te povezanih proizvoda i materijala, te provjeru svojstava građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na temelju izjave o njihovim svojstvima u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(18). Zajedno s izjavom o svojstvima trebalo bi dostaviti i informacije navedene u člancima 31. i 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(19). Na temelju te procjene države članice trebale bi poduzeti sve nužne mjere kako bi se, među ostalim, osigurala uspostava prikladnih mjera za kontrolu i upravljanje (npr. u slučaju izbijanja bolesti) u skladu sa smjernicama WHO-a(20) te da migracija iz građevnih proizvoda ne ugrožava zdravlje ljudi. Međutim, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 305/2011, ako bi te mjere podrazumijevale ograničenja slobodnog prometa proizvoda i materijala u Uniji, ta bi ograničenja trebala biti prikladno opravdana i strogo razmjerna te ne bi smjela predstavljati sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između država članica tvari i materijala u dodiru s vodom ne ugrožava zdravlje ljudi [Am. 19]

(12)  Odredbama Direktive 98/83/EZ o osiguravanju kvalitete obrade, opreme i materijala nisu uspješno uklonjene prepreke unutarnjem tržištu u pogledu slobodnog prometa građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju niti je osigurana dovoljna zaštita s obzirom na zdravlje ljudi. Još su na snazi nacionalna odobrenja proizvoda, a zahtjevi se razlikuju među državama članicama. Stoga je proizvođačima teško i skupo plasirati svoje proizvode diljem Unije. Uklanjanje tehničkih prepreka može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011. Tom se uredbom omogućuje izrada europskih normi kojima će se uskladiti metode ocjene građevnih proizvoda Ta je situacija rezultat nepostojanja europskih minimalnih normi u području higijene za sve proizvode i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i graničnih razina i razreda koje treba utvrditi u pogledu razina bitne značajke. U tom cilju, zahtjev za normizaciju u području higijene i sigurnosti , što je preduvjet za potpunu provedbu uzajamnog priznavanja između država članica. Uklanjanje tehničkih prepreka i usklađenost svih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 uključen je u program rada za normizaciju za 2017.(21), a norma treba biti objavljena 2018. Objavom te usklađene norme u Službenom listu Europske unije osigurat će se racionalno odlučivanje o stavljanju na tržište ili stavljanju na raspolaganje na tržištu sigurnih građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Posljedično, odredbe o opremi i materijalima u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju trebalo bi izbrisati jer će ih djelomično zamijeniti odredbe povezane s procjenom rizika domaće distribucije i dopuniti mjerodavne usklađene norme u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 na razini Unije može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom minimalnih zahtjeva u pogledu kvalitete na razini Unije. Stoga bi te odredbe trebalo ojačati postupkom usklađivanja tih proizvoda i materijala. To bi se trebalo temeljiti na stečenom iskustvu i napretku brojnih država članica koje su nekoliko godina međusobno surađivale u zajedničkim naporima da se postigne regulatorna konvergencija. [Am. 20]

(13)  Svaka država članica trebala  bi osigurati   uspostavu programa praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive. Većinu praćenja za svrhe ove Direktive provode opskrbljivači vodom, no države članice trebale bi po potrebi pojasniti kako su među nadležnim tijelima raspoređene obveze koje proizlaze iz prenošenja ove Direktive. Opskrbljivačima vodom trebalo bi dati određenu fleksibilnost u pogledu parametara koje prate za potrebe procjene rizika opskrbe. Ako parametar nije otkriven, opskrbljivači vodom trebali bi moći smanjiti učestalost praćenja ili u potpunosti prestati pratiti taj parametar. Procjenu rizika opskrbe trebalo bi primijeniti na većinu parametara. Međutim, osnovni popis parametara trebalo bi uvijek pratiti s određenom minimalnom učestalošću. Ovom se Direktivom uglavnom utvrđuju odredbe o učestalosti praćenja za potrebe provjere usklađenosti te samo ograničene odredbe o praćenju za operativne potrebe. Moglo bi biti potrebno dodatno praćenje za operativne potrebe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje obrade vode, što se prepušta diskrecijskoj odluci opskrbljivača vodom. U tom pogledu opskrbljivači vodom mogu se koristiti smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode.  [Am. 21]

(14)  Pristup temeljen na riziku postupno trebali bi trebali primjenjivati svi opskrbljivači vodom, uključujući vrlo male, male i srednje opskrbljivače vodom, jer su tijekom ocjene Direktive 98/83/EZ kod tih opskrbljivača utvrđeni nedostaci u njezinoj provedbi, ponekad uzrokovani troškovima provedbe nepotrebnih operacija praćenja, uz mogućnost odstupanja za vrlo male opskrbljivače. Pri primjeni pristupa temeljenog na riziku trebalo bi uzeti u obzir sigurnosne aspekte i načelo „onečišćivač plaća”. Kad je riječ o manjim opskrbljivačima vodom, nadležno tijelo trebalo bi poduprijeti operacije praćenja davanjem stručne potpore. [Am. 188]

(14a)   Kako bi se postigla najveća moguća zaštita javnog zdravlja, države članice trebale bi zajamčiti jasnu i uravnoteženu raspodjelu odgovornosti za primjenu pristupa temeljenog na riziku u skladu sa svojim nacionalnim institucionalnim i pravnim okvirom. [Am. 24]

(15)  U slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala  bi odmah  istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivnih aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode.  U slučajevima kad opskrba vodom predstavlja moguću opasnost za zdravlje ljudi, trebalo bi zabraniti opskrbu takvom vodom ili ograničiti njezinu upotrebu te o   K tome, važno je objasniti da pravodobno obavijestiti građane koji bi države članice neispunjenje mogli biti pogođeni. K tome, u slučaju neispunjenja minimalnih zahtjeva za vrijednosti povezane s mikrobiološkim i kemijskim parametrima trebale automatski smatrati potencijalnom opasnošću , države članice trebale bi utvrditi predstavlja li premašivanje vrijednosti potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. U tu bi svrhu države članice posebno trebale uzeti u obzir mjeru u kojoj su minimalni zahtjevi premašeni i vrstu parametra o kojemu je riječ. U slučaju potrebe za korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora, prioritet bi trebalo dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru.  [Am. 25]

(15a)   Važno je spriječiti da zagađena voda prouzroči potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Stoga bi opskrba takvom vodom trebala biti zabranjena odnosno njezina upotreba ograničena. [Am. 26]

(16)  Države članice  više ne trebale bi  trebale biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive.  Početna je svrha odstupanja bila dati državama članicama do devet godina da riješe neusklađenost s vrijednošću parametra. Pokazalo Taj se da je zbog tog postupka dolazilo do opterećenja za države članice i za Komisiju. K tome, postupak pokazao korisnim za države članice s obzirom na razinu ambicioznosti Direktive. Međutim, treba napomenuti da je u nekim je slučajevima taj postupak rezultirao kašnjenjem u poduzimanju korektivnih aktivnosti jer se mogućnost odstupanja ponekad smatrala prijelaznim razdobljem. Odredbe o odstupanjima stoga bi trebalo izbrisati. Ako su premašene vrijednosti parametara, radi zaštite zdravlja S obzirom na, s jedne strane, postrožene parametre kvalitete predviđene ovom Direktivom, i na, s druge strane, sve češće otkrivanje novih onečišćujućih tvari koje iziskuju pojačane mjere evaluacije, praćenja i upravljanja, potrebno je zadržati postupak odobravanja odstupanja prilagođen tim činjenicama pod uvjetom da dotična odstupanja ne predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi trebale bi se odmah primjenjivati te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. povezane s korektivnim aktivnostima, bez mogućnosti odobrenja odstupanja od vrijednosti parametra. Odredbe Direktive 98/83/EZ o odstupanjima stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se zajamčilo da države članice brže i djelotvornije ispune zahtjeve iz ove Direktive. No, odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se primjenjivati do isteka odstupanja, ali ih ne bi trebalo obnoviti  u skladu s uvjetima utvrđenima odredbama koje su na snazi u trenutku odobravanja odstupanja. [Am. 27]

(17)  Komisija je 2014. u odgovoru na europsku građansku inicijativu „Right2Water”(22) pozvala države članice da svim građanima osiguraju pristup minimalnoj vodoopskrbi u skladu s preporukama WHO-a. Usto, obvezala se nastaviti poboljšavati pristup sigurnoj vodi za piće […] za sve stanovništvo kroz politike zaštite okoliša(23). To je u skladu s člancima 1. i 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ali i sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Koncept pravičnog pristupa obuhvaća niz aspekata kao što su dostupnost (primjerice zbog geografskih razloga, nedostatka infrastrukture ili specifične situacije u kojoj se nalazi određeni dio stanovništva), kvaliteta, prihvatljivost ili cjenovna pristupačnost. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti vode, važno je podsjetiti da, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice pri određivanju cijene vode u skladu s načelom povrata troškova utvrđenim u Direktivi 2000/60/EZ mogu uzeti u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva te stoga mogu donijeti socijalne cijene ili poduzeti mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja. Ovom se Direktivom konkretno obrađuju pitanja pristupa vodi povezani s kvalitetom i dostupnošću. Kako bi se riješila ta pitanja, u okviru odgovora na europsku građansku incijativu inicijativu te kako bi se doprinijelo provedbi 20. načela europskog stupa socijalnih prava(24) u kojem se navodi da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu”, od država članica trebalo bi zahtijevati da riješe problem pristupa vodi po pristupačnoj cijeni na nacionalnoj razini, a opet imati određena diskrecijska prava u pogledu konkretnih mjera koje će se provesti. To se može postići djelovanjima usmjerenima na, među ostalim, poboljšavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, primjerice izbjegavanjem postavljanja neopravdano strožih zahtjeva u pogledu kvalitete vode iz razloga javnog zdravlja koji bi rezultirali povećanjem cijene vode za građane, postavljanjem javnih fontana za piće u gradovima, te i na promicanje njezine upotrebe poticanjem besplatne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u javnim zgradama i restoranima, trgovačkim i sportskim centrima te tranzitnim i prolaznim mjestima kao što su željeznički kolodvori ili zračne luke. Države članice trebale bi imati slobodu da odrede odgovarajuću kombinaciju takvih instrumenata u odnosu na svoje specifične okolnosti na nacionalnoj razini. [Am. 28]

(18)  Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water”(25) naveo da bi države članice trebale obratiti posebnu pozornost potrebama ranjivih društvenih skupina(26). Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, priznat je i u Komisijinu Izvješću o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma(27) te u Preporuci Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama(28). U tom općem kontekstu primjereno je da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi osigurale da te skupine imaju pristup vodi. S obzirom na načelo povrata troškova iz Direktive 2000/60/EZ, države članice trebale bi poboljšati pristup vodi za ranjive i marginalizirane skupine bez ugrožavanja opskrbe vodom visoke kvalitete po univerzalno pristupačnim cijenama. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da definiraju te skupine, one bi trebale uključivati barem izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnike i manjinske kulture, kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke. Te bi mjere za osiguravanje pristupa, prepuštene prosudbi država članica, mogle primjerice uključivati osiguravanje alternativnih sustava opskrbe (individualne uređaje za obradu), opskrbu vodom kamionima-cisternama (kamionima i spremnicima) te osiguravanje nužne infrastrukture za kampove. Ako su lokalna javna tijela odgovorna za ispunjenje tih obveza, države članice trebale bi se pobrinuti da im osiguraju dostatna financijska sredstva te tehničke i materijalne kapacitete i dati im odgovarajuću podršku, primjerice davanjem stručne potpore. Konkretno, distribucija vode za ranjive i marginalizirane skupine ne bi smjela rezultirati nerazmjernim troškovima za lokalna javna tijela. [Am. 29]

(19)  U Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”(29) zatraženo je da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Direktivom 98/83/EZ bio je predviđen samo pasivni pristup informacijama, što znači da su države članice trebale osigurati samo da su informacije dostupne. Te bi odredbe stoga trebalo zamijeniti kao kako bi se osiguralo da su ažurne, razumljive i za potrošače relevantne informacije lako dostupne, primjerice u obliku knjižice, na internetskoj stranici čiju bi poveznicu trebalo aktivno dijeliti ili u aplikaciji za pametni telefon. Ažurne informacije ne bi trebale uključivati samo rezultate programa praćenja, nego i dodatne informacije koje bi javnosti mogle biti korisne, kao što su podaci o indikatorima (željezo, tvrdoća, minerali itd.) koji često utječu na percepciju potrošača rezultati praćenja opskrbljivača vodom u pogledu parametara kvalitete vode i informacije o vodi iz slavine. U tom cilju, indikatorske parametre indikatorskim parametrima iz Direktive 98/83/EZ koji nisu davali informacije povezane sa zdravljem trebalo bi zamijeniti informacijama na internetu o tim parametrima Priloga I. dijela Ba. Vrlo veliki opskrbljivači vodom trebali bi na internetu učiniti dostupnima i dodatne informacije o, među ostalim, energetskoj učinkovitosti, upravljanju, upravi, strukturi troškova i primijenjenoj obradi. Pretpostavlja se da će bolje informiranje potrošača Bolje informiranje potrošača o relevantnim podacima i veća transparentnost doprinijeti porastu trebali bi biti usmjereni na porast pouzdanja građana u vodu kojom se opskrbljuju te u vodne usluge, a trebale bi i Očekuje se da će to pak dovesti do povećane potrošnje vode iz slavine, čime će se doprinosi doprinijeti smanjenju upotrebe plastike odnosno plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini. [Am. 30]

(20)  Iz istih razloga te kako bi se podigla svijest o posljedicama potrošnje vode, potrošači bi trebali primati informacije na sve dostupniji način (primjerice na računu ili putem pametnih aplikacija) o godišnjoj potrošenoj količini, kretanju potrošnje zajedno s usporedbom s prosječnom potrošnjom kućanstava ako opskrbljivač vodom raspolaže tim informacijama, strukturi troškova cijene koju naplaćuje opskrbljivač vodom, uključujući fiksne udio fiksnih i varijabilne troškove, varijabilnih troškova kao i o cijeni po litri vode namijenjene za ljudsku potrošnju, čime bi se omogućila usporedba s cijenom flaširane vode. [Am. 31]

(21)  Načela Temeljna načela koja treba razmotriti pri određivanju cijene vode, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, posebice načelo povrata troškova vodnih usluga i načelo „onečišćivač plaća”, utvrđena su u Direktivi 2000/60/EZ toj Direktivi. No, financijska održivost pružanja vodnih usluga nije uvijek zajamčena, što nekada rezultira nedostatnim ulaganjem u održavanje vodne infrastrukture. Kako se tehnike praćenja poboljšavaju sve se više uočavaju gubici razine gubitaka u mreži, koji su uglavnom posljedica nedostatnih ulaganja, pa bi trebalo na razini Unije poticati smanjenje gubitaka vode kako bi se poboljšala učinkovitost vodne infrastrukture. U skladu s načelom supsidijarnosti to , kako bi pitanje trebalo riješiti povećanjem transparentnosti i informiranjem potrošača o gubicima u mreži i energetskoj učinkovitosti se podigla svijest o tom pitanju, informacije koje se na to odnose trebalo bi na transparentniji način razmjenjivati s potrošačima. [Am. 32]

(22)  Cilj je Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(30) zajamčiti pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom. Njome su obuhvaćene široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Široko je i područje primjene Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(31), koja obuhvaća dijeljenje prostornih informacija, uključujući skupove podataka o raznim temama povezanima s okolišem. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za dijeljenje podataka ne stvara zaseban pravni režim, nego da se dopunjuju te direktive. Stoga se odredbama ove Direktive o obavješćivanju javnosti i o informacijama o praćenju provedbe ne bi trebalo dovoditi u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.

(23)  Direktivom 98/83/EZ nisu utvrđene obveze izvješćivanja za male opskrbljivače vodom. Kako bi se to ispravilo i kako bi se riješila potreba za informacijama o provedbi i usklađenosti, trebalo bi uvesti novi sustav prema kojem su države članice obvezne uspostaviti i ažurirati skupove podataka koji sadržavaju samo relevantne podatke, kao što su premašivanje vrijednosti parametara i incidenti od određene važnosti, te ih učiniti dostupnima Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš. Time bi se trebalo osigurati da administrativno opterećenje za sve subjekte ostane ograničeno u najvećoj mogućoj mjeri. Kako bi se osigurala prikladna infrastruktura za pristup javnosti, izvješćivanje i dijeljenje podataka među javnim tijelima, države članice trebale bi temeljiti specifikacije podataka na Direktivi 2007/2/EZ i njezinim provedbenim aktima.

(24)  Podaci koje dostavljaju države članice nisu samo nužni za provjere usklađenosti, nego su i ključni da bi se Komisiji omogućilo praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na željene ciljeve kako bi se prikupile informacije za buduće evaluacije zakonodavstva u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja2016.(32) U tom kontekstu postoji potreba za relevantnim podacima koji će omogućiti bolju procjenu učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti Direktive te njezine dodane vrijednosti za EU, pa je stoga nužno osigurati prikladne mehanizme izvješćivanja koji mogu služiti i kao pokazatelji za buduće evaluacije ove Direktive.

(25)  U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe Direktive, na svim dostupnim preporukama WHO-a, kao i na mjerodavnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima te na svim dostupnim preporukama WHO-a. [Am. 34]

(26)  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Direktivom nastoji promicati načela povezana sa zdravstvenom zaštitom, pristupom uslugama od općega gospodarskog interesa, zaštitom okoliša i zaštitom potrošača.

(27)  Kako je Sud Europske unije više puta istaknuo, bilo bi u suprotnosti s obvezujućim učinkom, koji se pridaje direktivi člankom 288. trećim stavkom Ugovora, u načelu isključiti mogućnost da se osobe kojih se to tiče pozivaju na obvezu koja se nameće direktivom. To se stajalište posebice primjenjuje u pogledu direktive čiji je cilj zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka svakog onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Stoga bi, u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša(33), članovi zainteresirane javnosti trebali imati pristup pravosuđu kako bi doprinijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je primjeren za osobno zdravlje i dobrobit. K tome, ako je velik broj osoba u „situaciji masovne opasnosti” zbog iste nezakonite prakse povezane s kršenjem prava zajamčenih ovom Direktivom, one bi trebale moći upotrijebiti mehanizme kolektivne pravne zaštite koje su uspostavile države članice u skladu s Preporukom Komisije 2013/396/EU(34).

(28)  Kako bi se Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku ili kako bi se utvrdili zahtjevi za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora za izmjenu priloga od I. do IV. ovoj Direktivi te poduzimanje mjera potrebnih na temelju izmjena utvrđenih u članku 10.a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. K tome, ovlast utvrđena u napomeni 10. dijela C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ za utvrđivanje učestalosti i metoda praćenja za radioaktivne tvari zastarjela je zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/Euratom(35) te bi je stoga trebalo izbrisati. Ovlast utvrđena u drugom podstavku dijela A Priloga III. Direktivi 98/83/EZ o izmjenama Direktive više nije nužna i trebalo bi je izbrisati. [Am. 35]

(29)  Kako bi se osigurali istovjetni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koje treba pružiti svim osobama spojenima na sustav te za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o provedbi ove Direktive koje dostavljaju države članice, a Europska agencija za okoliš objedinjuje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(36).

(30)  Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(37), države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebale bi biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

(31)  Direktivom 2013/51/Euratom utvrđuju se posebni aranžmani za praćenje radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. Stoga ovom Direktivom ne bi trebalo utvrđivati vrijednosti parametara za radioaktivnost.

(32)  S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno zaštitu ljudskog zdravlja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(33)  Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.

(34)  Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva koji su navedeni u Prilogu V. dijelu B,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Cilj

1.  Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju za sve u Europskoj uniji. [Am. 36]

2.  Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće te osiguravanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. [Am. 163, 189, 207 i 215]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

1.  „voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu  ili proizvodnju  hrane ili ostale svrhe povezane s hranom, ili druge potrebe domaćinstva  u javnim i privatnim prostorima, uključujući poduzeća za poslovanje s hranom, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome opskrbljuju li se ljudi njome iz distribucijske mreže,  dostavlja li se  cisternom ili,  kad je riječ o izvorskim vodama, pakira  u bocama ili posudama. [Am. 38]

2.  „domaći distribucijski sustav” znači cijevi, oprema i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za prehranu ljudi  u javnim i privatnim prostorima  te distribucijsku mrežu no samo onda kada za njih ne odgovara opskrbljivač vodom u svojstvu opskrbljivača vodom prema odgovarajućem nacionalnom pravu. [Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

3.  „opskrbljivač vodom’” znači pravni subjekt koji isporučuje u prosjeku najmanje 10 m3 vode namijenjene za ljudsku potrošnju dnevno. [Am. 40]

3a.  „vrlo mali opskrbljivač vodom” znači subjekt koji isporučuje manje od 50 m3 vode dnevno ili opslužuje manje od 250 ljudi. [Am. 41]

4.  „mali opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje manje od 500 m3 dnevno ili opslužuje manje od 5 000 2 500 ljudi. [Am. 42]

4a.  „opskrbljivač vodom srednje veličine” znači subjekt koji isporučuje najmanje 500 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 2 500 ljudi. [Am. 43]

5.  „veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 500 5 000 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 5 25 000 ljudi. [Am. 44]

6.  „vrlo veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 5 000 20 000 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 50 000 100 000 ljudi. [Am. 45]

7.  „prioritetni prostori” znači veliki prostori s mnogo korisnika velikim brojem osoba koji nisu kućanstvo, osobito ranjivih skupina, potencijalno izloženih rizicima povezanima s vodom, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, domovi umirovljenika, škole, sveučilišta i druge obrazovne ustanove, jaslice i vrtići, sportski i rekreacijski centri, prostori za razonodu i izložbeni prostori, zgrade sa smještajnim kapacitetima, kaznene ustanove i kampovi, kako su ih utvrdile države članice. [Am. 46]

8.  „ranjive i marginalizirane skupine” znači osobe izolirane od društva zbog diskriminacije ili nedostatnog pristupa pravima, resursima ili mogućnostima, koje su, u odnosu na ostatka društva, izloženije nizu mogućih rizika povezanih sa zdravljem, sigurnošću, nedostatkom obrazovanja, štetnim praksama ili drugim rizicima.

8a.   „poduzeće za poslovanje s hranom„ znači poduzeće za poslovanje s hranom kako je definirano u članku 3. točki (2) Uredbe (EZ) br. 178/2002. [Am. 47]

Članak 3.

Iznimke

1.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)  prirodne mineralne vode koje su kao takve priznate od  nadležnog tijela iz  Direktive 2009/54/EZ;

(b)  vode koje su lijekovi u smislu Direktive 2001/83/EZ.

1a.  Samo se članci 4., 5., 6. i 11. ove Direktive primjenjuju na vodu koja se u poduzećima za poslovanje s hranom upotrebljava za proizvodnju, obradu, čuvanje ili stavljanje na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih ljudskoj potrošnji. Međutim, nijedan članak ove Direktive ne primjenjuje se kad poduzeće za poslovanje s hranom može nadležna nacionalna tijela uvjeriti da kvaliteta vode koju koristi ne utječe na higijenu proizvoda ili tvari nastalih njegovim poslovanjem i da su ti proizvodi ili tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(38). [Am. 48]

1b.  Proizvođač vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ne smatra se opskrbljivačem vodom.

Odredbe ove Direktive primjenjuju se na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ako nije obuhvaćena obvezama na temelju ostalog zakonodavstva Unije. [Am. 49]

1c.  Pomorska plovila za desalinizaciju vode, za prijevoz putnika i koja djeluju kao opskrbljivači vodom podliježu člancima od 1. do 7. i od 9. do 12. ove Direktive i njezinim prilozima. [Am. 50]

2.  Države članice mogu izuzeti od odredbi ove Direktive:

(a)  vodu namijenjenu isključivo za one svrhe za koje su nadležna tijela uvjerena da kvaliteta vode nema nikakva utjecaja, bilo izravnog ili neizravnog, na zdravlje predmetnih potrošača;

(b)  vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz pojedinačne opskrbe, pod uvjetom da je prosječna potrošnja manja od 10 m3 po danu ili da opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako je opskrba vodom dio komercijalne ili javne aktivnosti.

3.  Države članice koje su se poslužile iznimkama iz stavka 2. točke (b) moraju osigurati da predmetno stanovništvo bude obaviješteno o tim iznimkama te o bilo kojoj aktivnosti koja se može poduzeti s ciljem zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka koji su posljedica bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. K tomu, kada potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja proizlazi iz kvalitete takve vode postane očigledna, predmetno stanovništvo treba odmah na prikladan način savjetovati.

Članak 4.

Opće obveze

1.  Ne dovodeći u pitanje svoje obveze prema drugim odredbama  Unije , države članice moraju poduzeti potrebne mjere da bi osigurale zdravstvenu ispravnost i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za potrebe najmanjih zahtjeva ove Direktive, voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdravstveno je ispravna i čista ako  ispunjava sve sljedeće uvjete  :

(a)  ako  je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u određenim brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi,

(b)  ako  ispunjava najmanje zahtjeve navedene u Prilogu I. dijelovima A i B;

(c)  države članice  poduzele su  sve druge potrebne mjere da  ispune  zahtjeve  navedene u člancima od 5. do 12.  ove Direktive. :

i.   u člancima od 4. do 12. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju isporučenu krajnjim korisnicima iz distribucijske mreže ili iz cisterne;

ii.  u člancima 4., 5. i 6. te članku 11. stavku 4. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koju u boce ili posude stavlja poduzeće za poslovanje s hranom;

iii.  u člancima 4., 5., 6. i 11. ove Direktive za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koju poduzeće za poslovanje s hranom proizvodi i upotrebljava za proizvodnju, obradu i distribuciju hrane. [Am. 51]

2.  Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive u cijelosti zadovoljavaju načelo predostrožnosti te ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode  namijenjene za ljudsku potrošnju  . [Am. 52]

2a.  Države članice poduzimaju mjere kako bi se pobrinule da nadležna tijela provode sveobuhvatnu procjenu razina gubitaka vode na svom državnom području i mogućnosti za smanjenje gubitaka vode u sektoru za piće. Pri toj se procjeni uzimaju u obzir relevantni aspekti javnog zdravlja te okolišni, tehnički i gospodarski aspekti. Države članice dužne su do 31. prosinca 2022. donijeti nacionalne ciljeve za smanjenje razina gubitaka opskrbljivača vodom na svom državnom području do 31. prosinca 2030. godine. Države članice mogu uvesti prikladne poticaje kako bi se pobrinule da opskrbljivači vodom na njihovu državnom području ostvare nacionalne ciljeve. [Am. 53]

2b.  Ako nadležno tijelo zaduženo za proizvodnju i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju upravljanje cjelokupne djelatnosti proizvodnje ili opskrbe vodom ili njezina dijela prenese na opskrbljivača vodom, u ugovoru između nadležnog tijela i opskrbljivača vodom specificiraju se odgovornosti svake stranke koje proizlaze iz ove Direktive. [Am. 54]

Članak 5.

Standardi kvalitete

1.  Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I.  , koje ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u tom Prilogu [Am. 55]

1a.  Vrijednosti utvrđene u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti blaže od onih utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba. Kad je riječ o parametrima iz Priloga I. dijela Ba, vrijednosti se određuju samo za potrebe praćenja te radi pridržavanja zahtjeva utvrđenih člankom 12. [Am. 56]

2.  Država članica određuje vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uključeni u Prilog I. kada to zahtjeva zaštita zdravlja ljudi unutar njezina državnog područja ili jednog njegova dijela. Utvrđene vrijednosti  moraju , u najmanju ruku, udovoljavati zahtjevima članka 4. stavka 1. točke (a).

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčile da sredstva za obradu, materijali i dezinfekcijski postupci koji se primjenjuju za dezinfekciju u sustavima opskrbe vodom nemaju negativne učinke na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Svako onečišćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog uporabe takvih sredstava, materijala i postupaka mora se svesti na minimum, ali se pritom ne smijet ugroziti učinkovitost dezinfekcije. [Am. 57]

Članak 6.

Točka usklađenosti

Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom 5.  za parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A, i i C moraju se poštovati: [Am. 58]

(a)  u slučaju vode koja se doprema putem distribucijske mreže, na točki unutar neke prostorije ili ustanove na kojoj ona izlazi iz slavina koje se uobičajeno rabe za ljudsku potrošnju;

(b)  u slučaju vode koja se doprema iz cisterne, na točki na kojoj ona izlazi iz cisterne;

(c)  u slučaju  izvorske vode  vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude, na točki na kojoj se voda stavlja u boce ili posude. [Am. 59]

(ca)  u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za poslovanje s hranom, a vodu isporučuje opskrbljivač vodom, na točki u poduzeću za poslovanje s hranom na kojoj se voda isporučuje poduzeću. [Am. 60]

1a.  Kad je riječ o vodi iz stavka 1. točke (a), smatra se da su države članice ispunile svoje obveze iz ovog članka kada se može utvrditi da neusklađenost s parametara utvrđenim u članku 5. proizlazi iz privatnog distribucijskog sustava ili njegova održavanja, osim u prioritetnim prostorima. [Am. 61]

Članak 7.

Pristup za sigurnost vode temeljen na riziku

1.  Države članice osiguravaju da obrada i distribucija vode namijenjene za ljudsku potrošnju te opskrba takvom vodom podliježu pristupu temeljenom na riziku koji se sastoji od sljedećih elemenata:

(a)  procjene opasnosti vodnih tijela koja ili dijelova vodnih tijela koji se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju koju provode države članice u skladu s člankom 8.; [Am. 62]

(b)  procjene rizika opskrbe koju provode opskrbljivači vodom u svakom sustavu opskrbe vodom za potrebe zaštite i praćenja kvalitete vode koju isporučuju u skladu s člankom 9. i Prilogom II. dijelom C; [Am. 63]

(c)  procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10.

1a.  Države članice mogu prilagoditi provedbu pristupa koji se temelji na riziku, ne dovodeći pritom u pitanje cilj ove Direktive koji se odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju i zdravlje potrošača, kada postoje posebna ograničenja zbog zemljopisnih okolnosti kao što su udaljenost ili dostupnost vodoopskrbnog područja. [Am. 64]

1b.  Države članice osiguravaju jasnu i prikladnu raspodjelu odgovornosti među dionicima, kako ih definiraju države članice, za primjenu pristupa temeljenog na riziku u pogledu vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i domaćih distribucijskih sustava. Ta raspodjela odgovornosti prilagođena je njihovom institucionalnom i pravnom okviru. [Am. 65]

2.  Procjene opasnosti moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Preispituju se svake tri godine, uzimajući u obzir uvjet iz članka 7. Direktive 2000/60/EZ da države članice utvrde vodna tijela, i prema potrebi se ažuriraju. [Am. 66]

3.  Vrlo veliki opskrbljivači vodom i veliki opskrbljivači Opskrbljivači vodom moraju izraditi procjene rizika opskrbe do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a mali opskrbljivači vodom do [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju u redovitim razmacima od najviše šest godina i prema potrebi ažuriraju. [Am. 67]

3a.  U skladu s člancima 8. i 9. ove Direktive države članice poduzimaju potrebne korektivne mjere u okviru programa mjera i planova upravljanja riječnim slivovima iz članaka 11. i 13. Direktive 2000/60/EZ. [Am. 68]

4.  Procjene rizika domaće distribucije u prostorima navedenima u članku 10. stavku 1. moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju. [Am. 69]

Članak 8.

Procjena i praćenje opasnosti vodnih tijela te postupanje u opasnostima vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju [Am. 70]

1.  Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, posebno njezine članke 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ od 4. do 8., države članice u suradnji sa svojim tijelima nadležnim za vode osiguravaju provođenje procjene opasnosti koja obuhvaća vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz kojih se u prosjeku zahvaća više od 10 m3 dnevno. Procjena opasnosti uključuje sljedeće elemente: [Am. 71]

(a)  utvrđivanje svih vodozahvata na vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti i georeferentnih podataka o njima; Budući da su podaci iz ove točke potencijalno osjetljive prirode, posebno u pogledu zaštite javnog zdravlja, države članice dužne su pobrinuti se za to da oni budu zaštićeni i da se priopćavaju isključivo relevantnim tijelima; [Am. 72]

(b)  izradu karata zaštitnih zona koje su uspostavljene u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ i zaštićenih područja iz članka 6. te direktive; [Am. 73]

(c)  utvrđivanje opasnosti i mogućih izvora onečišćenja koji utječu na vodna tijela obuhvaćena procjenom opasnosti. Takva istraživanja i utvrđivanje izvora onečišćenja redovito se ažuriraju kako bi se otkrile nove tvari koje utječu na mikroplastiku, osobito na PFAS. U tu svrhu države članice mogu upotrijebiti pregled utjecaja ljudske aktivnosti proveden u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacije o znatnim pritiscima prikupljene u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi; [Am. 216]

(d)  redovito praćenje onečišćujućih tvari relevantnih onečišćujućih tvari za opskrbu vodom u vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti, odabranih sa sljedećih popisa: [Am. 75]

i.  parametri navedeni u dijelovima A i B Priloga I. ovoj Direktivi;

ii.  onečišćujuće tvari u podzemnim vodama navedene u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(39) i onečišćujuće tvari i pokazatelji onečišćenja za koje su države članice utvdile granične vrijednosti u skladu s Prilogom II. toj direktivi;

iii.  prioritetne tvari i određene druge onečišćujuće tvari navedene u Prilogu I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(40);

iv.  druge parametri isključivo za potrebe praćenja iz Priloga I. dijela Ca ili druge relevantne onečišćujuće tvari, kao što je mikroplastika, pod uvjetom da se primjenjuje metodologija za mjerenje mikroplastike kako je navedeno u članku 11. stavku 5.b, ili onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su države članice utvrdile na temelju pregleda utjecaja ljudske aktivnosti provedenog u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacija o znatnim pritiscima prikupljenih u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi. [Am. 76]

Države članice za praćenje odabiru iz točaka od i. do iv. parametre, tvari ili onečišćujuće tvari koje se smatraju relevantnima u kontekstu opasnosti utvrđenih u skladu s točkom (c) ili u kontekstu informacija koje su dostavili opskrbljivači vodom u skladu sa stavkom 2.

Za potrebe redovitog praćenja te otkrivanja novih štetnih tvari u okviru novih istraga države članice mogu upotrebljavati praćenje provedeno u skladu s drugim zakonodavstvom Unije te kapacitete za istragu u skladu s drugim zakonodavstvom Unije. [Am. 217]

Vrlo mali opskrbljivači vodom mogu biti izuzeti iz zahtjeva navedenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima iz tih točaka. Nadležno tijelo preispituje to izuzeće najmanje svake tri godine te ga prema potrebi ažurira. [Am. 77]

2.  Opskrbljivači vodom koji prate svoju sirovu vodu za potrebe operativnog praćenja bit će obvezni obavijestiti nadležna tijela o kretanjima i neuobičajenim koncentracijama praćenih parametara, tvari ili onečišćujućih tvari.

3.  Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo obuhvaćeno procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d), a na temelju rezultata praćenja mogu:

(a)  zahtijevati od opskrbljivača vodom dodatno praćenje ili obradu određenih parametara;

(b)  dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno ne bi uzrokovao pogoršanje kvalitete vode. [Am. 78]

4.  U slučajevima kad je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu sa stavkom 2. točkom (b) države članice nastavljaju redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti. [Am. 79]

5.  Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ države članice poduzimaju sljedeće mjere u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim dionicama ili osiguravaju da opskrbljivači vodom poduzimaju te mjere dionicima: [Am. 80]

(a)  preventivne mjere za smanjenje potrebne razine obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ; [Am. 178]

(aa)  osiguravaju da onečišćivači, u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim relevantnim dionicima, poduzimaju preventivne mjere za smanjenje ili izbjegavanje razine potrebne obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ, kao i dodatne mjere koje se smatraju potrebnima slijedom nadzora provedenog na osnovi stavka 1. točke (d) ovog članka; [Am. 82]

(b)  mjere za ublažavanje koje se smatraju nužnima na temelju praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) kako bi se utvrdio i riješio izvor onečišćenja i izbjegla dodatna obrada kad se preventivne mjere ne smatraju dovoljno prikladnima ili učinkovitima za pravodobno rješavanje izvora onečišćenja. [Am. 83]

(ba)  ako se mjere iz točaka (aa) i (b) ne smatraju dovoljnima za odgovarajuću zaštitu zdravlja ljudi, od opskrbljivača vodom traže da provedu dodatno praćenje nekih parametara na mjestu zahvaćanja ili obrade, ali samo ako je to nužno za sprečavanje zdravstvenih rizika. [Am. 84]

Države članice redovito preispituju sve takve mjere.

5a.  Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo ili dijelove vodnih tijela obuhvaćenih procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) te, na temelju rezultata praćenja i informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ, mogu:

(a)  dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara ili broja parametara koji se prate bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno neće uzrokovati pogoršanje kvalitete vode;

(b)  ako je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu s točkom (a), nastaviti redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti. [Am. 85]

Članak 9.

Procjena i praćenje rizika opskrbe te upravljanje njima [Am. 86]

1.  Države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom provedu procjenu rizika opskrbe u skladu s Prilogom II. dijelom C kojom se omogućuje prilagodba učestalosti praćenja za sve parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A, BB Ba koji nisu bitni parametri u skladu s Prilogom II. dijelom B ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi. [Am. 87]

Za te parametre države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom mogu odstupati od učestalosti uzorkovanja utvrđenih u Prilogu II. dijelu B u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. dijelu C i ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi i pristupu pročišćavanju. [Am. 88]

U tu svrhu opskrbljivači vodom bit će obvezni uzeti uzimaju u obzir rezultate procjene opasnosti provedene u skladu s člankom 8. ove Direktive i rezultate praćenja provedenog u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ. [Am. 89]

1a.  Države članice mogu izuzeti vrlo male opskrbljivače vodom iz stavka 1. pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima i smatra da ta izuzeća ne dovode do rizika za zdravlje ljudi, ali se pritom ne dovode u pitanje obveze tijela utvrđene člankom 4.

Nadležno tijelo preispituje izuzeće svake tri godine ili kada se u slivnom području otkriju nove opasnosti od onečišćenja te ga po potrebi ažurira. [Am. 90]

2.  Procjene Za procjene rizika opskrbe odobravaju nadležna tijela u vezi s opskrbom odgovorni su opskrbljivači vodom koji osiguravaju da su one usklađene s ovom Direktivom. U tu svrhu opskrbljivači vodom mogu zatražiti potporu nadležnih tijela..

Države članice mogu od nadležnih tijela zatražiti da odobre ili prate procjene rizika opskrbljivača vodom. [Am. 91]

2a.  Na temelju rezultata procjene rizika opskrbe koja se provodi u skladu sa stavkom 1. države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom uspostave plan za sigurnost vode prilagođen utvrđenim rizicima i proporcionalan veličini opskrbljivača vodom. Na primjer, taj se plan za sigurnost vode može odnositi na upotrebu materijala koji dolaze u dodir s vodom, proizvode za obradu vode, moguće rizike koje predstavljaju cijevi koje puštaju vodu ili mjere prilagodbe na postojeće ili buduće izazove kao što su klimatske promjene, a države članice će ih dodatno specificirati. [Am. 92]

Članak 10.

Procjena i praćenje rizika domaće unutarnje distribucijete upravljanje njima [Am. 93]

1.  Države članice osiguravaju provedbu procjene rizika domaće distribucije u prioritetnim prostorima koja obuhvaća sljedeće elemente: [Am. 94]

(a)  procjenu mogućih rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavima i s povezanim proizvodima i materijalima te utječu li oni na kvalitetu vode u točki izlaza iz slavina koje se uobičajeno koriste za ljudsku potrošnju, posebno ako se voda isporučuje javnosti u prioritetnim prostorima; [Am. 95]

(b)  redovito praćenje parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C. u prioritetnim prostorima gdje se potencijalna opasnost za zdravlje ljudi smatra najvećom. Relevantni parametri i prostori su utvrđeni specifični rizici za praćenje odabiru se na temelju kvalitetu vode tijekom procjene provedene u skladu s točkom (a). [Am. 96]

Kad je riječ o redovitom praćenju iz prvog podstavka, države članice, države članice jamče pristup instalacijama u prioritetnim prostorima za potrebe uzorkovanja te mogu uspostaviti strategiju praćenja usmjerenu na prioritetne prostore , posebno kad je riječ o bakteriji Legionella pneumophila; [Am. 97]

(c)  provjeru jesu li svojstva građevnih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju prikladna u pogledu bitnih značajki povezanih s temeljnim zahtjevom za građevinske radove navedenim u točki 3. podtočki (e) Priloga I. Uredbi (EU) br. 305/2011 zaštitu zdravlja ljudi. [Am. 98]

(ca)  provjeru o tome jesu li upotrijebljeni materijali prikladni za kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i jesu li ispunjeni zahtjevi navedeni u članku 11. [Am. 99]

2.  Ako na temelju procjene provedene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) smatraju da postoji rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava u prioritetnim prostorima ili iz povezanih proizvoda i materijala, ili ako je praćenjem provedenim u skladu sa stavkom 1. točkom (b) utvrđeno da vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu C nisu ostvarene, države članice dužne su pobrinuti se za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se eliminirali ili smanjili rizici nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelu C:

(a)  poduzimaju prikladne mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika od neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C;

(b)  poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da migracija tvari ili kemikalija iz građevnih proizvoda upotrijebljenih u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju neće izravno ili neizravno ugroziti zdravlje ljudi;

(c)  u suradnji s opskrbljivačima vodom poduzimaju druge mjere, poput odgovarajućih tehnika kondicioniranja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije isporuke kako bi se smanjio ili uklonio rizik da voda nakon isporuke neće zadovoljavati vrijednosti parametara;

(d)  prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika;

(e)  organiziraju osposobljavanje za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju građevne proizvode;

(f)  osiguravaju uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja za Legionellu kako bi se spriječilo i riješilo moguće izbijanje bolesti. [Am. 100]

2a.  U cilju smanjenja rizika povezanih s domaćom distribucijom u svim domaćim distribucijskim sustavima, države članice:

(a)  potiču vlasnike privatnih i javnih prostora da provedu procjenu rizika domaće distribucije;

(b)  obavješćuju potrošače i vlasnike privatnih i javnih prostora o mjerama usmjerenim na eliminiranje ili smanjenje rizika od neispunjavanja standarda kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog domaćeg distribucijskog sustava;

(c)  prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika;

(d)  potiču obuku za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju proizvode i materijale koji dolaze u dodir s vodom i

(e)  kad je riječ o bakterijama iz porodice Legionella, posebno o bakteriji Legionella pneumophilia, jamče uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja koje su proporcionalne riziku kako bi se spriječilo moguće izbijanje bolesti odnosno kako bi se bolest liječila u slučaju izbijanja. [Am. 101]

Članak 10.a

Minimalni higijenski uvjeti za proizvode, tvari i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da tvari i materijali za proizvodnju svih novih proizvoda koji su u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i koji se stavljaju na tržište i upotrebljavaju za zahvaćanje, obradu ili distribuciju, ili nečistoće povezane s takvim tvarima:

(a)  ne smanjuju izravno ili neizravno zaštitu zdravlja ljudi, kako je predviđeno ovom Direktivom;

(b)  ne utječu na miris i okus vode namijenjene za ljudsku potrošnju;

(c)  nemaju u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju razinu koncentracije veću od razine potrebne za postizanje cilja za koji se koriste i

d)  ne potiču razvoj mikroba.

2.   Kako bi se zajamčila usklađena primjena stavka 1., Komisija do [tri godine od stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih higijenskih uvjeta i popisa tvari koje se upotrebljavaju za proizvodnju materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su odobreni u EU-u, uključujući specifična ograničenja migracije i posebne uvjete upotrebe, ako je to primjenjivo. Komisija redovito pregledava i ažurira ovaj popis u skladu s najnovijim znanstvenim i tehnološkim postignućima.

3.  Radi podrške Komisiji pri donošenju i izmjeni delegiranih akata na temelju stavka 2., osniva se stalni odbor koji se sastoji od predstavnika koje imenuju države članice, a koje mogu zatražiti pomoć stručnjaka ili savjetnika.

4.  Materijali koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su obuhvaćeni drugim zakonodavnim aktima Unije, kao što je Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(41), moraju biti u skladu s uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovog članka. [Am. 102]

Članak 11.

Praćenje

1.  Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li voda dostupna potrošačima zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5. Uzorci se  uzimaju  na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije. [Am. 103]

2.  Radi ispunjavanja obveza određenih u stavku 1.  u skladu s Prilogom II. dijelom A  uspostavljaju se odgovarajući programi praćenja za svu vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ti programi praćenja  sastoje se od sljedećih elemenata:

(a)  praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B te parametara određenih u skladu s člankom 5. stavkom 2., u skladu s Prilogom II. te, ako je izvršena procjena rizika opskrbe, u skladu s člankom 9.;

(b)  praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C za potrebe procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b);

(c)  praćenja za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d).

3.  Nadležna tijela određuju točke za uzorkovanje koje ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve određene u Prilogu II. dijelu D.

4.  Države članice moraju biti u skladu sa specifikacijama za analize parametara navedenima u Prilogu III.  u skladu sa sljedećim načelima:

(a)  metode  analize  različite od onih navedenih u Prilogu III.dijelu A mogu se koristiti pod uvjetom da se može pokazati da su dobiveni rezultati najmanje jednako pouzdani kao i rezultati dobiveni putem navedenih metoda  dostavljanjem  Komisiji svih relevantnih podataka koji se odnose na takve metode i njihove ekvivalente;

(b)  za one parametre koji su navedeni u Prilogu III. dijelu B može se koristiti bilo koja metoda, pod uvjetom da ona ispunjava zahtjeve određene u tom Prilogu.

5.  Ovisno o slučaju, države članice moraju osigurati provođenje dodatnog praćenja tvari i mikroorganizama za koje nije određena nikakva vrijednost parametara u skladu s člankom 5. ako postoji razlog za sumnju da su prisutni u količinama ili brojevima koji čine potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.

5a.  Države članice Komisiji dostavljaju rezultate praćenja provedenog u skladu s praćenjem parametara navedenih u Prilogu I. dijelu Ca do... [tri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive], a nakon toga jednom godišnje.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi izmjene ove Direktive ažuriranjem tvari obuhvaćenih popisom praćenja utvrđenog u Prilogu I. dijelu Ca. Komisija može odlučiti dodati tvari ako postoji rizik da su takve tvari prisutne u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, ali za koje znanstvenim saznanjima nije dokazano da postoji rizik za zdravlje ljudi. Komisija se pritom posebno temelji na znanstvenim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije. Svako dodavanje nove tvari mora se propisno obrazložiti u skladu s člankom 1. ove Direktive. [Am. 104]

5b.  Do... [godinu dana od stupanja na snagu ove Direktive] Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive usvajanjem metodologije za mjerenje mikroplastike navedene na popisu praćenja iz Priloga I. dijela Ca. [Am. 105]

Članak 12.

Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe

1.  Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. u točki usklađenosti iz članka 6. da bi se utvrdio uzrok. [Am. 106]

2.  Ako voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne udovoljava vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. unatoč mjerama poduzetima da bi se ispunile obveze određene u skladu s člankom 4. stavkom 1. , predmetna država članica mora osigurati poduzimanje potrebne korektivne aktivnosti što ranije da bi se ponovno uspostavila njezina kvaliteta te daje prioritet njihovim provedbenim aktivnostima, uzimajući u obzir, između ostalog, opseg u kojem su relevantne vrijednosti parametara premašene te potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.

U slučaju neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C korektivne aktivnosti uključuju mjere utvrđene u članku 10. stavku 2. točkama od (a) do (f). [Am. 107]

3.  Bez obzira na to je li došlo do nepoštovanja vrijednosti parametara, države članice moraju osigurati zabranu svake opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi ili ograničavanje njezine upotrebe  te  poduzimanje  svih  drugih  korektivnih  aktivnosti koje su potrebne da bi se zaštitilo zdravlje ljudi.

Države članice automatski smatraju svako da neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelovima A i B potencijalnom opasnošću predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, osim u slučaju kad nadležna tijela neispunjenje vrijednosti parametara smatraju zanemarivim. [Am. 108]

4.  U slučajevima opisanima u stavcima 2. i 3., ako se nepoštovanje vrijednosti parametara smatra potencijalnom opasnošću za ljudsko zdravlje, države članice što je prije moguće poduzimaju sve sljedeće mjere: [Am. 109]

(a)  obavješćivanje svih zahvaćenih potrošača o mogućoj opasnosti za zdravlje ljudi i njezinu uzroku, o premašivanju vrijednosti parametra i poduzetim korektivnim aktivnostima, uključujući zabranu, ograničenje ili drugo djelovanje;

(b)  davanje i redovito ažuriranje potrebnih savjeta potrošačima o uvjetima potrošnje i upotrebe vode, posebno uzimajući u obzir potencijalno ranjive skupine;

(c)  obavješćivanje potrošača kad se utvrdi da više ne postoji potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i obavješćivanje da je usluga ponovno uspostavljena.

Mjere iz točaka (a), (b) i (c) poduzimaju se u suradnji s dotičnim opskrbljivačem vodom. [Am. 110]

5.  Nadležna Ako se nepoštovanje utvrdi u točki usklađenosti, nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tomu tome koju aktivnost treba poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju. [Am. 111]

Članak 12.a

Odstupanja

1.  Države članice mogu predvidjeti odstupanja od vrijednosti parametara iz Priloga I. dijela B ili utvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 2. do najveće vrijednosti koju same određuju, pod uvjetom da nijedno odstupanje ne predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. Ta odstupanja ograničena su na sljedeće slučajeve:

(a)  novo vodoopskrbno područje;

(b)  novi izvor onečišćenja otkriven u vodoopskrbnom području ili nedavno istraženi ili novootkriveni parametri.

Odstupanja moraju biti ograničena na što je moguće kraće vremensko razdoblje i ne smiju biti dulja od tri godine. Pred kraj tog razdoblja države članice provode pregled da se utvrdi je li postignut zadovoljavajući napredak.

U iznimnim okolnostima država članica može odobriti drugo odstupanje za točke (a) i (b) prvog podstavka. Kada država članica namjerava dopustiti drugo odstupanje, ona Komisiji prosljeđuje izvješće o pregledu zajedno s razlozima za donošenje svoje odluke o drugom odstupanju. Drugo odstupanje ne smije biti dulje od tri godine.

2.  U svakom odstupanju odobrenom u skladu sa stavkom 1. mora biti navedeno sljedeće:

(a)  razlozi za odstupanje;

(b)  predmetni parametar, relevantni rezultati prethodnog praćenja te najviša dozvoljena vrijednost prema odstupanju;

(c)  zemljopisno područje, količina vode za opskrbu svaki dan, obuhvaćeno stanovništvo te hoće li odstupanje eventualno utjecati na bilo koje odgovarajuće poduzeće za proizvodnju hrane;

(d)  odgovarajući program praćenja, uz povećanu učestalost praćenja kada je to potrebno;

(e)  sažetak plana za nužnu korektivnu aktivnost, uključujući vremenski rok u kojem se taj posao treba obaviti, kao i procjenu troškova i odredbe o pregledu; i

(f)  traženo trajanje odstupanja.

3.  Ako nadležna tijela smatraju da je nepoštovanje vrijednosti parametara zanemarivo te ako su korektivne mjere poduzete u skladu s člankom 12. stavkom 2. dovoljne da se problem riješi u roku od najviše 30 dana, u odstupanju se ne moraju navesti informacije iz stavka 2. ovog članka.

U tom slučaju nadležna tijela ili druga relevantna tijela u odstupanju utvrđuju samo najveću dopuštenu vrijednost predmetnog parametra te rok određen za rješavanje problema.

4.  Pozivanje na stavak 3. više nije moguće ako do nepoštovanja bilo koje vrijednosti parametara u predmetnoj opskrbi vodom dođe u ukupno više od 30 dana tijekom prethodnih 12 mjeseci.

5.  Svaka država članica koja se poziva na odstupanja predviđena u ovom članku mora se pobrinuti za žurno i prikladno izvješćivanje stanovništva na koje to odstupanje utječe o odstupanju i o njegovim uvjetima. Nadalje, država članica, kada je to potrebno, jamči davanje preporuka određenim skupinama stanovništva za koje bi odstupanje moglo predstavljati poseban rizik.

Obveze iz prvog podstavka ne primjenjuju se na okolnosti iz stavka 3. osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije.

6.  Uz iznimku odstupanja odobrenih u skladu s člankom 3., države članice obavješćuju Komisiju u roku od dva mjeseca o svakom odstupanju koje se odnosi na pojedinačnu opskrbu vodom koja u prosjeku prelazi 1000 m3 dnevno ili kojom se opskrbljuje više od 5000 osoba, uključujući podatke navedene u stavku 2.

7.  Ovaj se članak ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se prodaje u bocama ili posudama. [Am. 112]

Članak 13.

Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 9. Direktive 2000/60/EZ i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, uzimajući u obzir lokalne i regionalne perspektive te okolnosti za distribuciju vode, poduzimaju sve nužne mjere za poboljšanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve i promicanje njezine uporabe na svojem državnom području. To uključuje sve sljedeće mjere:

(a)  utvrđivanje osoba koje nemaju pristup ili imaju ograničen pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ugrožene i marginalizirane skupine, i razloga za to (primjerice, pripadnost ranjivoj ocjenjivanje mogućnosti i marginaliziranoj skupini), ocjenjivanje mogućnosti poduzimanje aktivnosti za poboljšanje pristupa vodi za te osobe i njihovo obavješćivanje o mogućnostima priključenja na distribucijsku mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;

(aa)   osiguravanje javne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju;

(b)  postavljanje i održavanje vanjske i unutarnje opreme, uključujući mjesta za punjenje, za slobodan pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u javnim prostorima posebno u područjima kojima se kreće veliki broj ljudi; to se obavlja ako je tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija;

(c)  promicanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na sljedeće načine:

i.  pokretanjem kampanja za obavješćivanje građana o visokoj kvaliteti takve vode vode iz slavine i za podizanje svijesti o najbližem mjestu za punjenje;

i.a  pokretanjem kampanja za poticanje šire javnosti na upotrebu boca koje se mogu ponovno upotrijebiti i pokretanjem inicijativa za podizanje svijesti o mjestima za punjenje;

ii.  poticanjem jamčenjem besplatne opskrbe takvom vodom u upravnim i javnim zgradama te odvraćanjem od uporabe vode u jednokratnim plastičnim bocama ili kanistrima u takvim upravama i javnim zgradama;;

iii.  poticanjem besplatne opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu. [Am. 113, 165, 191, 208, 166, 192, 169, 195, 170, 196, 197 i 220]

2.  Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavkom 1. točkom (a) države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje smatraju potrebnima i prikladnima za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine. [Am. 114]

Ako te skupine nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, države članice odmah ih obavješćuju o kvaliteti vode koju upotrebljavaju i o svim mjerama koje mogu poduzeti kako bi izbjegli štetne učinke potencijalnog onečišćenja u toj vodi na ljudsko zdravlje.

2a.  Ako obvezama iz ovog članka prema nacionalnom pravu podliježu lokalna javna tijela, države članice osiguravaju da ta tijela raspolažu sredstvima i resursima da zajamče pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i da sve mjere u tom smislu budu razmjerne kapacitetima i veličini predmetne distribucijske mreže. [Am. 173, 199 i 209]

2 b.   Uzimajući u obzir podatke prikupljene u skladu s odredbama utvrđenima u članku 15. stavku 1. točki (a) Komisija surađuje s državama članicama i Europskom investicijskom bankom kako bi podržala općine u Uniji kojima nedostaje potreban kapital kako bi im se omogućio pristup tehničkoj pomoći, raspoloživim sredstvima Unije za financiranje i dugoročnim kreditima po povlaštenoj kamatnoj stopi, posebno u svrhu održavanja i obnove vodne infrastrukture kako bi se zajamčila voda visoke kvalitete i proširile usluge vodoopskrbe i odvodnje na ranjive i marginalizirane skupine stanovništva. [Am. 174, 200 i 210]

Članak 14.

Obavješćivanje javnosti

1.  Države članice osiguravaju da su svim osobama spojenima na sustav na internetu, ili na druge jednako jednostavne načine, dostupne dostatne, i ažurne i pristupačne informacije o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u skladu s Prilogom IV., poštujući pritom sve mjerodavne propise o zaštiti podataka. [Am. 116]

2.  Države članice osiguravaju da sve osobe spojene na sustav redovito, a najmanje jedanput godišnje te u najprikladnijem i lako dostupnom obliku (primjerice na računu ili putem aplikacija za pametne telefone), bez da to moraju zatražiti, na način koji odrede nadležna tijela, dobivaju sljedeće: [Am. 117]

(a)  ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje po kubičnom metru vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući fiksne distribuciju fiksnih i varijabilne troškove, uz prikazivanje barem varijabilnih troškova povezanih sa sljedećim elementima; [Am. 118]

i.  mjerama koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 5.; [Am. 119]

ii.  obradom i distribucijom vode namijenjene za ljudsku potrošnju; [Am. 120]

iii.  odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda; [Am. 121]

iv.  mjerama poduzetima u skladu s člankom 13., ako su opskrbljivači vodom poduzeli takve mjere; [Am. 122]

(aa)  informacije o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, što podrazumijeva i indikatorske parametre; [Am. 123]

(b)  ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o cijeni isporučene isporuke vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubičnom metru i naplaćenoj cijeni po litri; ako ne dolazi do povrata troškova putem tarifnog sustava, informacije o ukupnim godišnjim troškovima koje vodni sustav snosi kako bi se osigurala usklađenost s ovom Direktivom, zajedno s kontekstualnim i relevantnim informacijama o načinu na koji se to područje opskrbljuje vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju; [Am. 124]

(ba)   obradu i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju; [Am. 125]

(c)  informacije o količini potrošenoj u domaćinstvu, najmanje po godini ili obračunskom razdoblju, zajedno s godišnjim kretanjima potrošnje domaćinstava, ako je to tehnički izvedivo i samo ako su ti podaci dostupni opskrbljivaču vodom; [Am. 126]

(d)  usporedbu godišnje potrošnje vode u domaćinstvu s prosječnom potrošnjom domaćinstva iste kategorije , prema potrebi u skladu s točkom (c); [Am. 127]

(e)  poveznicu na internetsku stranicu s informacijama navedenima u Prilogu IV.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti Države članice određuju jasnu podjelu odgovornosti za pružanje informacija iz prvog podstavka između opskrbljivača vodom, dionika i nadležnih lokalnih tijela. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s prvim podstavkom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2 člankom 19. kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu s prvim podstavkom. [Am. 128]

3.  Stavcima 1. i 2. ne dovodi se u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.

Članak 15.

Informacije o praćenju provedbe

1.  Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ i Direktivu 2007/2/EZ, države članice uz potporu Europske agencije za okoliš:

(a)  do … [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svakih šest godina ažuriraju, skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 13. i o postotku stanovništva koji ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;

(b)  do … [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svake tri godine ažuriraju, skup podataka koji sadržava procjenu opasnosti i procjenu rizika domaće distribucije provedene u skladu s člankom 8. odnosno člankom 10., uključujući sljedeće elemente:

i.  vodozahvate utvrđene u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a);

ii.  rezultate praćenja prikupljene u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d) i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) i

iii.  sažete informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 8. stavkom 5. i člankom 10. stavkom 2;

(c)  uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja u slučaju premašivanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A i B prikupljene u skladu s člancima 9. i 11. te informacije o korektivnim aktivnostima poduzetima u skladu s člankom 12.;

(d)  uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava informacije o incidentima povezanima s vodom za piće koji su potencijalno ugrozili zdravlje ljudi, bez obzira na to jesu li premašene vrijednosti parametara, koji su trajali više od 10 uzastopnih dana i kojima je pogođeno najmanje 1 000 ljudi, uključujući uzroke tih incidenata i korektivne aktivnosti poduzete u skladu s člankom 12. [Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.]

Ako je moguće, za predstavljanje tih skupova podataka upotrebljavaju se usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ.

2.  Države članice osiguravaju da Komisija, Europska agencija za okoliš i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti imaju pristup skupovima podataka iz stavka 1.

3.  Europska agencija za okoliš objavljuje i ažurira pregled na razini Unije temeljen na podacima koje države članice redovito prikupljaju ili na zahtjev Komisije.

Pregled na razini Unije prema potrebi uključuje pokazatelje učinka, rezultata i utjecaja ove Direktive, kartografske preglede na razini Unije i sažeta izvješća po državama članicama.

4.  Komisija može je ovlaštena donijeti provedbene delegirane akte u skladu s člankom 19. kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući detaljne zahtjeve o pokazateljima, preglednim kartama na razini Unije i sažetim izvješćima po državama članicama iz stavka 3. [Am. 130]

Provedbeni akti navedeni u prvom podstavku donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 20. stavka 2. [Am. 131]

Članak 16.

Pristup pravosuđu

1.  Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka 4., 5., 12., 13. i 14. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)  imaju dovoljan interes;

(b)  mogu dokazati povredu prava, ako se to upravno-postupovnim pravom mjerodavne države članice zahtijeva kao preduvjet.

2.  Države članice određuju u kojoj je fazi moguće pobijanje odluka, činova ili propusta.

3.  Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem pružanja zainteresiranoj javnosti pristup pravosuđu.

U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).

Također se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).

4.  Stavci 1., 2. i 3. ne isključuju mogućnost prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet potrebnog iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu.

5.  Postupci preispitivanja iz stavaka 1. i 4. pravični su, jednakopravni, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.

Države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.

Članak 17.

Evaluacija

1.  Komisija do [12 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] provodi evaluaciju ove Direktive. Evaluacija se, među ostalim, temelji na sljedećim elementima:

(a)  iskustvu stečenom u provedbi ove Direktive;

(b)  skupovima podataka država članica uspostavljenima u skladu s člankom 15. stavkom 1. i pregledima na razini Unije koje izrađuje Europska agencija za okoliš u skladu s člankom 15. stavkom 3.;

(c)  relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima;

(d)  preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, ako postoje.

2.  U kontekstu evaluacije Komisija posvećuje posebnu pozornost rezultatima ove Direktive u odnosu na sljedeće aspekte:

(a)  pristup temeljen na riziku utvrđen u članku 7.;

(b)  odredbe povezane s pristupom vodi utvrđene u članku 13. i udio stanovništva koje nema pristup vodi; [Am. 132]

(c)  odredbe o informacijama koje treba dati javnosti u skladu s člankom 14. i Prilogom IV. uključujući jednostavan pregled informacija navedenih u točki 7. Priloga IV. na razini EU-a. [Am. 133]

2a.   Komisija najkasnije do... [pet godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a nakon toga prema potrebi, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o potencijalnoj ugroženosti izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju uslijed prisutnosti mikroplastike, farmaceutskih proizvoda i mogućih drugih novonastalih onečišćujućih tvari te o povezanim potencijalnim zdravstvenim rizicima. Komisija je ovlaštena po potrebi donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. kako bi se nadopunila ova Direktiva utvrđivanjem najviših vrijednosti za mikroplastiku, farmaceutske proizvode i druge novonastale onečišćujuće tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. [Am. 134]

Članak 18.

Revizija  i izmjena  priloga

1.  Komisija provodi reviziju Priloga I. najmanje svakih pet godina u svjetlu znanstvenog i tehničkog napretka.

Komisija na temelju procjena opasnosti i procjena rizika domaće distribucije država članica koje su sadržane u skupovima podataka uspostavljenima u skladu s člankom 15. preispituje Prilog II. i ocjenjuje treba li ga prilagoditi ili uvesti nove specifikacije za praćenje za potrebe tih procjena rizika.

2.  Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. za izmjenu priloga od I. do IV. prema potrebi, njihovu prilagodbu znanstvenom i tehničkom napretku ili navođenje zahtjeva za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d) i člankom 10. stavkom 1. točkom (b).

2a.   Komisija... [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] provodi pregled je li članak 10.a doveo do dostatne razine uravnoteženja higijenskih uvjeta za materijale i proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i, ako je to potrebno, poduzima odgovarajuće mjere. [Am. 135]

Članak 19.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 20.

 Postupak odbora 

1.  Komisiji pomaže odbor.  Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se  članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011  .

Članak 21.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do … [2 godine poslije stupanja ove Direktive na snagu] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj priopćuju sve naknadne izmjene koje utječu na njih.

Članak 22.

Prenošenje

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s  člankom 2., člancima od 5. do 21. i prilozima od I. do IV do … [2 godine nakon stupanja ove Direktive na snagu]  . One  odmah dostavljaju tekst tih odredaba  Komisiji.

Kada države članice donose te mjere,  one  sadržavaju  upućivanje  na ovu Direktivu ili  se na nju upućuje prilikom njihove službene objave .  One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu.  Države članice  određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave  .

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst  glavnih  odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 23.

Stavljanje izvan snage

1.  Direktiva  98/83/EZ, kako je izmijenjena instrumentima navedenima u Prilogu V. dijelu A,  stavlja se izvan snage s učinkom od  [dan poslije datuma iz članka 22. stavka 1. prvog podstavka]  , ne dovodeći u pitanje obveze država članica u odnosu na rokove za prenošenje u nacionalno pravo  direktiva navedenih  u Prilogu V. dijelu B.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage  smatraju se upućivanjima  na ovu Direktivu  i tumače se  u skladu s korelacijskom tablicom  iz Priloga  VI.

2.  Odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju [krajnji rok za prenošenje ove Direktive] ostaju primjenjiva do njihova isteka. Ne smije ih se produljivati. [Am. 136]

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske  unije .

Članak 25.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

 MINIMALNI ZAHTJEVI ZA  VRIJEDNOSTI PARAMETARA  KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA OCJENU KVALITETE VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU

DIO A

Mikrobiološki parametri

Parametar

Vrijednost parametra

Jedinica

Spore Clostridium perfringens

0

broj/100 ml

Koliformne bakterije

0

broj/100 ml

Enterokoki

0

broj/100 ml

Escherichia coli (E. coli)

0

broj/100 ml

Broj heterotrofnih bakterija (HPC) pri temperaturi od 22 oC

Bez abnormalnih promjena

 

Somatski kolifagi

0

broj/100 ml

Mutnoća

<1

NTU

Napomena

Parametri iz ovog dijela ne primjenjuju se na izvorske i mineralne vode u skladu s Direktivom 2009/54/EZ.

[Am. 179]

DIO B

Kemijski parametri

Parametar

Vrijednost parametra

Jedinica

Napomene

Akrilamid

0,10

μg/l

 Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.

Antimon

5,0

μg/l

 

Arsen

10

μg/l

 

Benzen

1,0

μg/l

 

Benzo(a)piren

0,010

μg/l

 

 Beta-estradiol (50-28-2)

 0,001

 μg/l

 

 Bisfenol A

 0,01  0,1

 μg/l

 

Bor

1,0 1,50

mg/l

 

Bromat

10

μg/l

 

Kadmij

5,0

μg/l

 

 Klorat

 0,25

 mg/l

 

 Klorit

 0,25

 mg/l

 

Krom

 25

μg/l

 Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za krom iznosi 50 μg/l.

Bakar

2,0

mg/l

 

Cijanid

50

μg/l

 

1,2-dikloroetan

3,0

μg/l

 

Epiklorohidrin

0,10

μg/l

 Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.

Fluorid

1,5

mg/l

 

 Halooctene kiseline (HAA-i)

 80

 μg/l

 Zbroj sljedećih devet reprezentativnih tvari: monoklorooctene, diklorooctene i triklorooctene kiseline, monobromooctene i dibromooctene kiseline, bromodiklorooctene kiseline, dibromoklorooctene kiseline i tribromooctene kiseline.

Olovo

 5

μg/l

 Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l.

Živa

1,0

μg/l

 

 Mikrocistin-LR

 1,0

 μg/l

 

Nikal

20

μg/l

 

Nitrat

50

mg/l

 Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit.

Nitrit

0,50

mg/l

 Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrite.

 Nonilfenol

 0,3

 μg/l

 

Pesticidi

0,10

μg/l

 „Pesticidi” znači:

–  organski insekticidi,

–  organski herbicidi,

–  organski fungicidi,

–  organski nematocidi,

–  organski akaricidi,

–  organski algicidi,

–  organski rodenticidi,

–  organski slimicidi,

–  srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta)

i njihovi relevantni metaboliti   kako su definirani u članku 3. stavku 32. Uredbe (EZ) br. 1107/2009(42)  .

 Vrijednost parametara primjenjuje se na svaki pojedinačni pesticid.

Za aldrin, dieldrin, heptaklor i heptaklor epoksid vrijednost parametra iznosi 0,030 μg/l.

Pesticidi – ukupno

0,50

μg/l

 „Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida, kako su utvrđeni u prethodnom retku, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.

 PFAS

 0,10

 μg/l

 „PFAS” znači svaka pojedinačna per- i polifluoroalkilnatvar (kemijska formula: CnF2n+1−R).

Formulom se uvodi i razlikovanje između „dugolančanih” i „kratkolančanih” PFAS-a. Ova se Direktiva primjenjuje samo na „dugolančane” PFAS-e.

Ova vrijednost parametara za pojedinačne tvari PFAS primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi.

 PFAS-i – ukupno

 0,50

 μg/l

 „PFAS-i – ukupno” znači zbroj per- i polifluoroalkilnih tvari (kemijska formula: CnF2n+1−R).

Ova vrijednost parametara za PFAS-e ukupno primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi.

Policiklički aromatski ugljikovodici

0,10

μg/l

 Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena, benzo(ghi)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena  .

Selen

10

μg/l

 

Tetrakloreten i trikloreten

10

μg/l

Zbroj koncentracija navedenih parametara

Trihalometan – ukupno

100

μg/l

 Kada je to moguće, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost bez narušavanja dezinfekcije.

Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: kloroforma, bromoforma, dibromklormetana i bromdiklormetana.

 Uranij

 30

 μg/l

 

Vinil klorid

0,50

μg/l

 Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.

[Am. 138 i 180]

DIO B

Indikatorski parametri

Parametar

Vrijednost parametra

Jedinica

Napomene

Aluminij

200

μg/l

 

Amonijak

0,50

mg/l

 

Klorid

250

mg/l

Napomena 1.

Boja

Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena

 

 

Vodljivost

2 500

μS cm-1 na temperaturi od 20 °C

Napomena 1.

Koncentracija vodikovih iona

≥ 6,5 i ≤ 9,5

jedinica pH

Napomene 1. i 3.

Željezo

200

μg/l

 

Mangan

50

μg/l

 

Miris

Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena

 

 

Sulfati

250

mg/l

Napomena 1.

Natrij

200

mg/l

 

Okus

Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena

 

 

Broj kolonija na temperaturi od 22 °C

Bez abnormalnih promjena

 

 

Koliformne bakterije

0

broj/100 ml

 

Ukupni organski ugljik (TOC)

Bez abnormalnih promjena

 

 

Mutnoća

Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena

 

 

Napomena 1.:

Voda ne smije biti agresivna.

Napomena 2.:

Taj se parametar mjeri samo ako voda dolazi iz površinskih voda ili je pod utjecajem površinskih voda. U slučaju neispunjavanja ove parametarske vrijednosti dotična država članica provodi istragu o opskrbi vodom kako bi zajamčila da ne postoji potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje kao rezultat prisutnosti patogenih mikroorganizama, na primjer kriptosporidije.

Napomena 3.:

Za negaziranu vodu stavljenu u boce ili posude minimalna vrijednost može se smanjiti na 4,5 jedinica pH.

Za vodu stavljenu u boce ili posude koja je prirodno bogata ili umjetno obogaćena ugljikovim dioksidom minimalna vrijednost može biti niža.

[Am. 139]

DIO C

Parametri relevantni za procjenu rizika domaće distribucije

Parametar

Vrijednost parametra

Jedinica

Napomene

Legionella

pneumophila

< 1 000

broj/l

Ako vrijednost parametra od < 1 000/l nije postignuta za Legionellu, ponavlja se uzorkovanje za Legionella pneumophila. Ako Legionella pneumophila nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000/l.

Legionella

< 10 000

broj/l

Ako Legionella pneumophila, čija je vrijednost parametra < 1 000/l, nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000/l.

Olovo

5

μg/l

Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l. 

Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do... [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo mora biti 10 μg/l.

[Am. 140]

DIO Ca

Novi parametri koji podliježu praćenju

Mikroplastika

Praćenje se provodi u skladu s metodologijom za mjerenje mikroplastike utvrđenom delegiranim aktom iz članka 11. stavka 5.b

[Am. 141]

PRILOG II.

PRAĆENJE

DIO A

Opći ciljevi i programi praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju

1.  Programima praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju  uspostavljenima u skladu s člankom 11. stavkom 2.  treba se  :

(a)  provjeriti jesu li mjere uspostavljene radi kontroliranja rizika za zdravlje ljudi u cijelom lancu opskrbe vodom, od  područja vodozahvata  preko pročišćavanja i skladištenja do distribucije, učinkovite i je li voda u točki usklađenosti zdravstveno ispravna i čista;

(b)  osigurati informacije o kvaliteti vode koja se dostavlja za ljudsku potrošnju kako bi se dokazalo ispunjavanje obveza utvrđenih u članku 4. i  zadovoljavanje vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom  5.;

(c)  utvrditi najprikladniji način smanjivanja rizika za zdravlje ljudi.

2.  Programi praćenja uspostavljeni  u skladu s člankom 11. stavkom 2.  sadržavaju jedno od sljedećeg  :

(a)  prikupljanje i analizu zasebnih uzoraka vode;

(b)  mjerenja koja se bilježe u trajnom postupku praćenja.

Programi praćenja uključuju i program operativnog praćenja kojim se dopunjuje praćenje za potrebe provjere te kojim se omogućuje brz uvid u operativnu učinkovitost i probleme povezane s kvalitetom vode te brzo poduzimanje unaprijed planiranih korektivnih aktivnosti. Programi operativnog praćenja prilagođeni su opskrbi te se njima uzimaju u obzir rezultati procjene opasnosti i procjene rizika opskrbe, a namjena im je potvrditi učinkovitost svih kontrolnih mjera pri zahvaćanju, obradi, distribuciji i skladištenju. Program operativnog praćenja uključuje praćenje parametra mutnoće kako bi se redovito kontrolirala učinkovitost fizičke obrade postupkom filtracije u skladu s vrijednostima parametara i prema učestalostima navedenima u tablici u nastavku.

Parametar

Vrijednost parametra

Mutnoća

0,3 NTU (95 %) i ne > 0,5 NTU u 15 uzastopnih minuta

Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe

Minimalna učestalost

≤ 10 000

svakodnevno

> 10 000

stalno

Usto, programi praćenja mogu se sastojati od:

(a)  inspekcijskih pregleda evidencije o funkcionalnosti i stanju opreme;

(b)  inspekcijskih pregleda  područja vodozahvata   te infrastrukture za  pročišćavanje, skladištenje i distribuciju vode  , ne dovodeći u pitanje zahtjeve za praćenje iz članka 8. stavka 1. točke (c) i članka 10. stavka 1. točke (b)  .

3.  Države članice osiguravaju da se programi praćenja redovito preispituju i ažuriraju ili ponovno potvrđuju barem svakih  šest  godina.

DIO B

 Bitni  parametri i učestalost  uzorkovanja 

1.  Bitni  parametri

Escherichia coli (E. coli), spore Clostridium perfringens i somatski kolifagi enterokoki smatraju se „bitnim parametrima” i ne smiju podlijegati procjeni rizika opskrbe u skladu s dijelom C ovog Priloga. Uvijek se prate u učestalostima utvrđenima u točki 2. tablici 1. [Am. 142]

2.  Učestalost uzorkovanja

Svi se parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. prate najmanje učestalošću utvrđenom u tablici u nastavku, osim ako je na temelju procjene rizika opskrbe, provedene u skladu s člankom 9. i dijelom C ovog Priloga, utvrđena drukčija učestalost praćenja.

Tablica 1.

Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti

 

Minimalni broj uzoraka godišnje

≤ 100

10a

> 100

≤ 1 000

10a

> 1 000

≤ 10 000

50b

> 10 000

≤ 100 000

365

> 100 000

365

Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe

(vidi napomene 1. i 2.) m3

Parametar skupine A (mikrobiološki parametar) –

broj uzoraka godišnje

(vidi napomenu 3.)

Parametar skupine B (kemijski parametar) –

broj uzoraka godišnje

 

≤ 100

> 0

(vidi napomenu 4.)

> 0

(vidi napomenu 4.)

> 100

≤ 1000

4

1

> 1000

≤ 10000

4

+3

za svakih 1000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena

1

+1

za svakih 1000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena

> 10000

 

≤ 100000

3

+ 1

za svakih 10 000 m3/d i

njihov dio ukupnog volumena

> 100000

 

12

+ 1

za svakih 25 000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena

a: sve uzorke treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.

b: najmanje 10 uzoraka treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.

Napomena 1.: Zona opskrbe je zemljopisno definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.

Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku.

Napomena 3.: Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr. 4300 m3/d = 16 uzoraka (četiri za prvih 1000 m3/d + 12 za dodatnih 3300 m3/d).

Napomena 4.: Države članice koje su odlučile izuzeti pojedinačne opskrbe na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) ove Direktive primjenjuju tu učestalost samo za zone opskrbe iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno. [Am. 186]

DIO C

Procjena rizika  opskrbe 

1.  Procjena rizika  opskrbe  iz  članka 9.  temelji se na općim načelima procjene rizika utvrđenima u međunarodnim normama kao što je norma EN 15975-2 koja se odnosi na „sigurnost opskrbe vodom za piće, smjernice za upravljanje rizicima i krizama”.

2.  Nakon  procjene rizika  opskrbe  proširuje se popis parametara  koji se razmatraju tijekom praćenja  i povećava učestalost uzorkovanja  utvrđena u dijelu  B ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)  popis parametara ili učestalost koji su utvrđeni u ovom Prilogu nisu dovoljni za ispunjavanje obveza na temelju članka 11. stavka 1.;

(b)  potrebno je dodatno praćenje za potrebe članka 11. stavka 6.;

(c)  potrebno je dostaviti dokaze za provjere iz dijela A točke 1. podtočke (a);

(d)  potrebno je povećati učestalost praćenja u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (a).

3.  Nakon  procjene rizika  opskrbe  popis parametara  koji se razmatraju tijekom praćenja  i učestalost uzorkovanja iz dijela B mogu se smanjiti ako su ispunjeni  svi  sljedeći uvjeti:

(a)  mjesto i učestalost uzorkovanja određuju se u odnosu na podrijetlo parametra te promjenjivost i dugoročni trend njegove koncentracije, uzimajući u obzir članak 6.;

(b)  da bi se smanjila učestalost uzorkovanja nekog parametra , rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovitim intervalima tijekom razdoblja od najmanje tri godine s točaka uzorkovanja koje su reprezentativne za cijelu zonu opskrbe moraju biti manji od 60 % vrijednosti tog parametra;

(c)  da bi se parametar uklonio s popisa parametara koje treba pratiti , rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovitim intervalima tijekom razdoblja od najmanje tri godine s točaka koje su reprezentativne za cijelu zonu opskrbe moraju biti manji od 30 % vrijednosti tog parametra;

(d)  odluka o  uklanjanju parametra s popisa parametara koje treba pratiti mora se temeljiti na rezultatima procjene rizika i oslanjati se na rezultate praćenja izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju kojima se potvrđuje da je zdravlje ljudi zaštićeno od štetnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kako je utvrđeno u članku 1.;

(e)  da bi se smanjila  učestalost uzorkovanja  parametra  ili parametar uklonio s popisa parametara koje treba pratiti, procjenom rizika  mora se  potvrditi da nije vjerojatno da će ijedan čimbenik koji se može razumno očekivati uzrokovati pogoršanje kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

4.  Ako su na dan [datum stupanja na snagu ove Direktive] već dostupni rezultati praćenja kojima se dokazuje ispunjavanje zahtjeva navedenih u stavku 3. točkama od (b) do (e), oni se mogu upotrijebiti za prilagodbu praćenja od tog datuma nakon procjene rizika opskrbe.

DIO D

Metode uzorkovanja i točke uzorkovanja

1.  Točke uzorkovanja određuju se tako da se osigura sukladnost s točkama usklađenosti definiranima u članku 6. U slučaju distribucijske mreže država članica može unutar zone opskrbe ili u postrojenju za obradu uzimati uzorke za određene parametre ako se može dokazati da neće biti štetnih promjena mjerene vrijednosti dotičnih parametara. U onoj mjeri u kojoj je to moguće, broj uzoraka distribuira se ujednačeno u vremenu i prostoru.

2.  Uzorkovanje u točki usklađenosti mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)  uzorci kojima se provjerava usklađenost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova  , Legionelle  i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza vode. Uzima se nasumični uzorak volumena jedne litre tijekom dana. Alternativno države članice mogu primjenjivati metode fiksnog razdoblja zadržavanja vode kojima se bolje odražava nacionalno stanje, pod uvjetom da na razini zone opskrbe to ne rezultira manjim brojim slučajeva neusklađenosti nego što bi se dobilo primjenom metode nasumičnog uzorkovanja tijekom dana;

(b)  uzorci kojima se provjerava usklađenost mikrobioloških parametara u točki usklađenosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

2a.  Uzorci za Legionellu u domaćim distribucijskim sustavima uzimaju se na rizičnim točkama za širenje i/ili izloženost bakteriji Legionella pneumophila. Države članice sastavljaju smjernice za metode uzorkovanja bakterije Legionella. [Am. 144]

3.  Uzorkovanje u distribucijskoj mreži, s iznimkom uzorkovanja na slavinama potrošača, mora biti u skladu s normom ISO 5667-5. Za mikrobiološke parametre uzorci u distribucijskoj mreži uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja A.

PRILOG  II.a

Minimalni higijenski uvjeti za tvari i materijale u proizvodnji novih proizvoda koji dolaze u kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju:

(a)  popis tvari čija je upotreba dopuštena u proizvodnji materijala, uključujući, ali ne ograničavajući se na, organske materijale, elastomere, silikone, metale, cement, smole za izmjenu iona i sastavljene materijale te proizvode nastale od njih;

(b)  posebni uvjeti za primjenu tvari u materijalima i proizvodima koji iz njih nastanu;

(c)  posebna ograničenja za dospijevanje određenih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju;

(d)  higijenska pravila u pogledu drugih svojstava koja su potrebna za pridržavanje uvjeta;

(e)  osnovna pravila za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d);

f)  osnovna pravila u pogledu metoda uzorkovanja i analize za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d). [Am. 145]

 PRILOG  III.

SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA

Države članice osiguravaju da su metode analize koje se upotrebljavaju za praćenje i dokazivanje usklađenosti s ovom Direktivom provjerene i dokumentirane u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama. Države članice osiguravaju da laboratoriji i strane s kojima laboratoriji sklapaju ugovore primjenjuju prakse sustava upravljanja kvalitetom u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama.

U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u dijelu B, države članice osiguravaju da se praćenje provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove.

DIO A

Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize

Metode za mikrobiološke parametre su:

(a)  Escherichia coli (E. coli) i koliformne bakterije (EN ISO 9308-1 ili EN ISO 9308-2);

(b)  Enterococci (EN ISO 7899-2);

(c)  Pseudomonas aeruginosa (EN ISO 16266);

(d)  broj kolonija  ili broj heterotrofnih bakterija  na temperaturi od 22 °C (EN ISO 6222);

(e)  Clostridium perfringens uključujući spore (EN ISO 14189);

(f)  mutnoća (EN ISO 7027);

(g)  Legionella (EN ISO 11731);

(h)  somatski kolifagi (EN ISO 10705-2).

DIO B

Kemijski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja

1.  Kemijski parametri

Za parametre iz tablice 1. metodom analize koja se primjenjuje  treba se  minimalno moći mjeriti koncentracije jednake vrijednosti parametra s granicom kvantifikacije, kako je definirana u članku 2. stavku 2. Direktive Komisije 2009/90/EZ(43), od 30 % ili manje relevantne vrijednosti parametra i mjernom nesigurnošću kako je navedena u tablici 1. Rezultat se izražava barem jednakim brojem relevantnih decimalnih mjesta kao i za vrijednost parametra iz dijela B Priloga I.

Mjerna nesigurnost utvrđena u tablici 1. ne smije se primjenjivati kao dodatna tolerancija uz vrijednosti parametara određene u Prilogu I.

Tablica 1.

Minimalna karakteristika djelovanja „mjerna nesigurnost”

Parametri

Mjerna nesigurnost

(vidjeti napomenu 1.)

% vrijednosti parametra

Napomene

 Akrilamid

 30

 

Antimon

40

 

Arsen

30

 

Benzo(a)piren

50

Vidjeti napomenu 2.

Benzen

40

 

 Beta-estradiol (50-28-2)

 50

 

 Bisfenol A

 50

 

Bor

25

 

Bromat

40

 

Kadmij

25

 

 Klorat

 30

 

 Klorit

 30

 

Krom

30

 

Bakar

25

 

Cijanid

30

Vidjeti napomenu 3.

1,2-dikloroetan

40

 

 Epiklorohidrin

 30

 

Fluorid

20

 

 HAA-i

 50

 

Olovo

25

 

Živa

30

 

 Mikrocistin-LR

 30

 

Nikal

25

 

Nitrat

15

 

Nitrit

20

 

 Nonilfenol

 50

 

Pesticidi

30

Vidjeti napomenu 4.

 PFAS-i

 50  20

 

Policiklički aromatski ugljikovodici

 30

Vidjeti napomenu 5.

Selen

40

 

Tetrakloroeten

30

Vidjeti napomenu 6.

Trikloroeten

40

Vidjeti napomenu 6.

Trihalometani – ukupno

40

Vidjeti napomenu 5.

 Uranij

 30

 

 Vinil klorid

 50

 

[Am. 177 i 224]

2.  Napomene uz tablicu 1.

Napomena 1.

Mjerna nesigurnost nenegativan je parametar kojim se opisuje disperziju kvantitativnih vrijednosti koje se pridružuju mjernoj veličini na temelju upotrijebljenih podataka. Kriterij djelovanja za mjernu nesigurnost (k = 2) postotak je vrijednosti parametra naveden u tablici ili  neka stroža vrijednost  . Mjerna nesigurnost procjenjuje se na razini vrijednosti parametra, osim ako nije drugačije određeno.

Napomena 2.

Ako se vrijednost mjerne nesigurnosti ne može postići, trebalo bi odabrati najbolju dostupnu tehniku (do 60 %).

Napomena 3.

Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima.

Napomena 4.

Karakteristike djelovanja za pojedinačne pesticide navedene su kao naznaka. Za nekoliko pesticida mogu se postići niske vrijednosti za mjernu nesigurnost, od čak 30 %, a za neke pesticide mogu biti dopuštene više vrijednosti, do 80 %.

Napomena 5.

Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 25 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I.

Napomena 6.

Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 50 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I.

PRILOG IV.

INFORMACIJE ZA JAVNOST KOJE TREBA OBJAVITI NA INTERNETU [Am. 146]

Sljedeće informacije dostupne su potrošačima na internetu ili u jednako prilagođenom obliku jednostavnom za upotrebu: [Am. 147]

(1)  identifikacija relevantnog opskrbljivača vodom, područje i broj osoba spojenih na sustav te metoda proizvodnje vode; [Am. 148]

(2)  najnoviji rezultati pregled najnovijih rezultata praćenja parametara, po opskrbljivaču vodom, navedenih u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba, uključujući učestalost i lokaciju točaka uzorkovanja relevantne relevantnu za područje od interesa osobe spojene na sustav, zajedno s vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. Rezultati praćenja ne smiju biti stariji od: [Am. 149]

(a)  mjesec dana za vrlo velike opskrbljivače vodom;

(b)  šest mjeseci za srednje i velike opskrbljivače vodom; [Am. 202]

(c)  godinu dana za vrlo male i male opskrbljivače vodom; [Am. 203]

(3)  ako u slučaju mogućih opasnosti za zdravlje ljudi, kako su utvrdila nadležna tijela nakon što su premašene vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5., informacije o mogućim opasnostima za zdravlje ljudi i povezani savjeti o zdravlju i potrošnji ili poveznica za pristup tim informacijama; [Am. 150]

(4)  sažetak relevantne procjene rizika opskrbe; [Am. 151]

(5)  informacije o sljedećim indikatorskim parametrima navedenim u Prilogu 1. dijelu Ba i povezanim vrijednostima parametara;

(a)  boja;

(b)  pH (koncentracija vodikovih iona);

(c)  vodljivost;

(d)  željezo;

(e)  mangan;

(f)  miris;

(g)  okus;

(h)  tvrdoća;

(i)  minerali i anioni/kationi otopljeni u vodi:

–  borat BO3-,

–  karbonat CO32-,

–  klorid Cl-,

–  fluorid F-,

–  hidrogenkarbonat HCO3-,

–  nitrat NO3-,

–  nitrit NO2-,

–  fosfat PO43-,

–  silikat SiO2,

–  sulfat SO42-,

–  sulfid S2-,

–  aluminij Al,

–  amonij NH4+,

–  kalcij Ca,

–  magnezij Mg,

–  kalij K,

–  natrij Na.

Te se vrijednosti parametara i druge neionizirane spojeve i elemente u tragovima može iskazati zajedno s referentnom vrijednošću i/ili objašnjenjem; [Am. 152]

(6)  savjeti za potrošače, uključujući savjete za, po potrebi, smanjenje potrošnje vode i odgovornu uporabu vode u skladu s lokalnim uvjetima; [Am. 153]

(7)  za velike i za vrlo velike opskrbljivače vodom, godišnje informacije o sljedećem: [Am. 154]

(a)  o cjelokupnom funkcioniranju vodoopskrbnog sustava u pogledu učinkovitosti, uključujući gubitke u mreži i potrošnju energije po kubičnom metru isporučene vode razine gubitaka koje utvrđuju države članice; [Am. 155]

(b)  o upravi upravljačkom modelu i upravljanju opskrbljivača vlasničkoj strukturi opskrbe vodom, uključujući sastav upravnog odbora koju pruža opskrbljivač; [Am. 156]

(c)  o godišnjim isporučenim količinama vode i kretanjima;

(d)  ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje potrošačima cijene po kubičnom metru vode, uključujući fiksne i varijabilne troškove, s prikazanim troškovima barem potrošnje energije po kubičnom metru isporučene vode, mjerama te troškovima koji se odnose na mjere koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 4., troškovima obrade i distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, te troškovima povezanima s mjerama za potrebe članka 13. ako su te mjere poduzeli opskrbljivači vodom; [Am. 157]

(e)  o iznosu ulaganja koje opskrbljivač smatra nužnim za osiguravanje financijske održivosti pružanja vodnih usluga (uključujući održavanje infrastrukture) prošlih, trenutačnih i iznosu stvarnih predviđenih ulaganja ili povrata ulaganja te financijski plan; [Am. 158]

(f)  o vrstama primijenjene obrade i dezinfekcije vode;

(g)  sažetak i statistički podaci o pritužbama potrošača te o rokovima i kako se one rješavaju; prikladnosti odgovora na probleme; [Am. 159]

(8)  na zahtjev, pristup povijesnim podacima za informacije iz točaka 2. i 3. za zadnjih 10 godina, ali ne prije datuma prijenosa Direktive u nacionalno pravo. [Am. 160]

PRILOG V.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage

s popisom njezinih naknadnih izmjena

(iz članka 23.)

Direktiva Vijeća 98/83/EZ

(SL L 330, 5.12.1998., str. 32.)

 

Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 284, 31.10.2003., str. 1.)

Samo Prilog II. točka 29.

Uredba (EZ) br. 596/2009 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 188, 18.7.2009., str. 14.)

Samo Prilog točka 2.2.

Direktiva Komisije (EU) 2015/1787

(SL L 260, 7.10.2015., str. 6.)

 

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 23.)

Direktiva

Rok za prenošenje

 

98/83/EZ

25. prosinca 2000.

 

(EU) 2015/1787

27. listopada 2017.

 

PRILOG VI.

Korelacijska tablica

Direktiva 98/83/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. uvodni dio

Članak 2. uvodni dio

Članak 2. točke 1. i 2.

Članak 2. točke 1. i 2.

-

Članak 2. točke od 3. do 8.

Članak 3. stavak 1. uvodni dio

Članak 3. stavak 1. uvodni dio

Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 3. stavci 2. i 3.

Članak 3. stavci 2. i 3.

Članak 4. stavak 1. uvodni dio

Članak 4. stavak 1. uvodni dio

Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 4. stavak 1. drugi podstavak

Članak 4. stavak 1. točka (c)

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5. stavci 1. i 2.

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavak 3.

Članak 5. stavak 2.

Članak 6. stavak 1. točke od (a) do (c)

Članak 6. točke od (a) do (c)

Članak 6. stavak 1. točka (d)

-

Članak 6. stavak 2.

-

Članak 6. stavak 3.

-

-

Članak 7.

-

Članak 8.

 

Članak 9.

-

Članak 10.

Članak 7. stavak 1.

Članak 11. stavak 1.

Članak 7. stavak 2.

Članak 11. stavak 2. uvodni dio

-

Članak 11. stavak 2. točke od (a) do (c)

Članak 7. stavak 3.

Članak 11. stavak 3.

Članak 7. stavak 4.

-

Članak 7. stavak 5. točka (a)

Članak 11. stavak 4. uvodni dio

članak 7. stavak 5. točka (b)

Članak 11. stavak 4. točka (a)

Članak 7. stavak 5. točka (c)

Članak 11. stavak 4. točka (b)

Članak 7. stavak 6.

Članak 11. stavak 5.

Članak 8. stavak 1.

Članak 12. stavak 1.

Članak 8. stavak 2.

Članak 12. stavak 2. prvi podstavak

-

Članak 12. stavak 2. drugi podstavak

Članak 8. stavak 3.

Članak 12. stavak 3. prvi podstavak

-

Članak 12. stavak 3. drugi podstavak

-

Članak 12. stavak 4. točke od (a) do (c)

Članak 8. stavak 4.

Članak 12. stavak 5.

Članak 8. stavci od 5. do 7.

-

Članak 9.

-

Članak 10.

-

-

Članak 13.

-

Članak 14.

-

Članak 15.

-

Članak 16.

-

Članak 17.

Članak 11. stavak 1.

Članak 18. stavak 1. prvi podstavak

-

Članak 18. stavak 1. drugi podstavak

Članak 11. stavak 2.

-

-

Članak 18. stavak 2.

-

Članak 19.

Članak 12. stavak 1.

Članak 20. stavak 1.

Članak 12. stavak 2. prvi podstavak

Članak 20. stavak 1.

Članak 12. stavak 2. drugi podstavak

-

Članak 12. stavak 3.

-

Članak 13.

-

Članak 14.

-

Članak 15.

-

-

Članak 21.

Članak 17. stavci 1. i 2.

Članak 22. stavci 1. i 2.

Članak 16. stavak 1.

Članak 23. stavak 1.

Članak 16. stavak 2.

-

 

Članak 23. stavak 2.

Članak 18.

Članak 24.

Članak 19.

Članak 25.

Prilog I. dio A

Prilog I. dio A

Prilog I. dio B

Prilog I. dio B

Prilog I. dio C

-

-

Prilog I. dio C

Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c)

Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c)

Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak

Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak

-

Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak i tablica

Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak

Prilog II. dio A stavak 2. treći podstavak

Prilog II. dio A stavak 3.

-

Prilog II. dio A stavak 4.

Prilog II. dio A stavak 3.

Prilog II. dio B stavak 1.

-

Prilog II. dio B stavak 2.

Prilog II. dio B stavak 1.

Prilog II. dio B stavak 3.

Prilog II. dio B stavak 2.

Prilog II. dio C stavak 1.

-

Prilog II. dio C stavak 2.

Prilog II. dio C stavak 1.

Prilog II. dio C stavak 3.

-

Prilog II. dio C stavak 4.

Prilog II. dio C stavak 2.

Prilog II. dio C stavak 5.

Prilog II. dio C stavak 3.

-

Prilog II. dio C stavak 4.

Prilog II. dio C stavak 6.

-

Prilog II. dio D točke od 1. do 3.

Prilog II. dio D točke od 1. do 3.

Prilog III. prvi i drugi podstavak

Prilog III. prvi i drugi podstavak

Prilog III. dio A prvi i drugi podstavak

-

Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (f)

Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (h)

Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak

Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak

Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak

-

Prilog III. dio B stavak 1. treći podstavak i tablica 1.

Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak i tablica 1.

Prilog III. dio B stavak 1. tablica 2.

-

Prilog III. dio B stavak 2.

Prilog III. dio B stavak 2.

Prilog IV.

-

Prilog V.

-

-

Prilog IV.

-

Prilog V.

-

Prilog VI.

(1)SL C 367, 10.10.2018., str. 107.
(2)SL C 361, 5.10.2018., str. 46.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4)Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).
(5)Vidjeti Prilog V.
(6) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(7)Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (preinačena) (SL L 164, 26.6.2009., str. 45.).
(8)Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
(9)Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(10)COM(2014)0177
(11)SWD(2016)0428
(12)Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2017: Provedba Direktive o vodi za piće: kvaliteta vode i pristup vodi u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj poboljšali su se, no i dalje postoje znatne potrebe za ulaganjima.
(13)Projekt za suradnju u pogledu parametara za vodu za piće Regionalnog ureda WHO-a za Europu „Preporuka o potpori reviziji Priloga I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Direktiva o vodi za piće), 11. rujna 2017.
(14)Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 оd 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7.10.2015., str. 6.).
(15)Guidelines for drinking water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), četvrto izdanje, Svjetska zdravstvena organizacija , 2011. http://www.who.int/water_sanitation_health/publications/2011/dwq_guidelines/en/index.html
(16)Water Safety Plan Manual: step-by-step risk management for drinking water suppliers (Priručnik za plan za sigurnost vode: postupno upravljanje rizikom za opskrbljivače vodom za piće), Svjetska zdravstvena organizacija, 2009., http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/75141/1/9789241562638_eng.pdf
(17)Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(18)Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(19)Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(20)„Legionella and the prevention of Legionellosis” (Legionella i sprečavanje legioneloze), Svjetska zdravstvena organizacija, 2007., http://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf
(21)SWD(2016)0185.
(22)COM(2014)0177
(23)COM(2014)0177 str. 12.
(24)Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09) od 17. studenoga 2017. (SL C 428, 13.12.2017., str. 10.).
(25)P8_TA(2015)0294
(26)P8_TA(2015)0294, točka 62.
(27)COM(2014)0209
(28)Preporuka Vijeća (2013/C 378/01) od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (SL C 378, 24.12.2013., str. 1).
(29)Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(30)Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(31)Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(32)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(33)SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
(34)Preporuka Komisije od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima privremenih i nadoknađujućih mehanizama kolektivne pravne zaštite u državama članicama koji se odnose na kršenje prava osiguranih pravom Unije (SL L 201, 26.7.2013., str. 60.).
(35)Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).
(36)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(37)Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
(38) Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).
(39)Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).
(40)Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).
(41) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(42)Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(43)Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 201, 1.8.2009., str. 36.).

Posljednje ažuriranje: 20. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti