Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0190(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0156/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0156/2019

Rasprave :

PV 28/03/2019 - 4
CRE 28/03/2019 - 4

Glasovanja :

PV 28/03/2019 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0323

Usvojeni tekstovi
PDF 326kWORD 99k
Četvrtak, 28. ožujka 2019. - Strasbourg
Uspostava programa Kreativna Europa (2021. - 2027.) ***I
P8_TA(2019)0323A8-0156/2019
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013 (COM(2018)0366 – C8-0237/2018 – 2018/0190(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0366),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 167. stavak 5. i 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0237/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za proračun (A8-0156/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 87.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013
P8_TC1-COD(2018)0190

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 5. i članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Kultura, umjetnost, kulturna baština i kulturna raznolikost od velike su vrijednosti za europsko društvo s kulturnog, obrazovnog, demokratskog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta i iz perspektive ljudskih prava te bi ih trebalo poticati i podržavati. Prema Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. i mišljenju Europskog vijeća iz prosinca 2017. obrazovanje i kultura ključni su za izgradnju uključivih i povezanih društava za sve te za poticanje europske konkurentnosti. [Am. 1]

(2)  U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), koja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji. Posebno se u članku 11. Povelje utvrđuje sloboda izražavanja i informiranja, a u članku 13. sloboda umjetnosti i znanosti. [Am. 2]

(3)  Isto tako, u članku 3. UEU-a navodi se da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda te da, među ostalim, ona poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

(4)  U Komunikaciji Komisije o novoj europskoj agendi za kulturu(4) dodatno se utvrđuju ciljevi Unije za kulturni i kreativni sektor. Njezin je cilj iskoristiti snagu kulture i kulturne raznolikosti u svrhe socijalne kohezije i društvene dobrobiti, i to poticanjem prekogranične dimenzije kulturnog i kreativnog sektora, podupiranjem njihove sposobnosti rasta te poticanjem kulturne kreativnosti u obrazovanju i inovacijama, te u svrhu otvaranja radnih mjesta, poticanja rasta i jačanja međunarodnih kulturnih odnosa. Kreativna Europa trebala bi, zajedno s drugim programima Unije, poduprijeti provedbu te nove europske agende za kulturu, uzimajući u obzir činjenicu da intrinzičnu vrijednost kulture i umjetničkog izričaja uvijek treba štititi i promicati te da je umjetničko stvaralaštvo u srcu projekata suradnje. To je Podupiranje provedbe nove europske agende za kulturu ujedno je u skladu s Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. i koje je Unija stranka. [Am. 3]

(4a)  Politike Unije dopunit će intervencije država članica u području kulture i kreativnosti te im dati na vrijednosti. Učinak politika Unije trebalo bi redovito ocjenjivati uzimajući u obzir kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kao što su koristi za građane, aktivno sudjelovanje građana, koristi za gospodarstvo Unije u smislu rasta i radnih mjesta te prelijevanja u druge sektore gospodarstva te vještine i kompetencije osoba koje rade u kulturnim i kreativnim sektorima. [Am. 4]

(4b)  Ciljevi Programa su očuvanje i poboljšanje kulturne baštine Europe. Ti su ciljevi prepoznati i kao usko povezani s pravom na znanje o kulturnoj baštini i sudjelovanje u kulturnom životu utvrđenim u Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara), koja je stupila na snagu 1. lipnja 2011. U Konvenciji je istaknuta uloga kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva kao i u procesima održivog razvoja i promicanja kulturne raznolikosti. [Am. 5]

(5)  Promicanje europske kulturne raznolikosti ovisi i osviještenosti o zajedničkim korijenima temelji se na slobodi umjetničkog izražavanja, sposobnosti i stručnosti umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru, postojanju uspješnog i otpornog kulturnog i kreativnog sektora koji su sposobni stvarati u javnoj i privatnoj domeni te njihovoj sposobnosti da stvaraju i producirati produciraju svoje radove te ih distribuirati distribuiraju velikoj i raznovrsnoj europskoj publici. To stoga povećava Time se širi njihov poslovni potencijal, povećava pristup kreativnom sadržaju, umjetničkom istraživanju i kreativnosti i njihovo promicanje te doprinosi pridonosi održivom rastu i otvaranju radnih mjesta. Osim toga, promicanje kreativnosti i novog znanja pridonosi jačanju konkurentnosti i pokretanju inovacija u industrijskim lancima vrijednosti. Potrebno je usvojiti širi pristup umjetnosti, kulturi obrazovanja i umjetničkom istraživanju, koji bi napredovao iz pristupa STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u pristup STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika). Unatoč nedavno ostvarenom napretku u pogledu pružanja usluga prevođenja i podnaslovljavanja, europsko je kulturno i kreativno tržište i dalje rascjepkano po nacionalnoj i jezičnoj osnovi. Istovremeno poštujući posebnosti svakog tržišta, što kulturnom i kreativnom sektoru ne dopušta potrebno je učiniti više kako bi se omogućilo da kulturni i kreativni sektori u potpunosti iskoriste europsko jedinstveno tržište te posebice jedinstveno digitalno tržište, među ostalim uzimajući u obzir zaštitu prava intelektualnog vlasništva. [Am. 6]

(5a)  Digitalizacija donosi promjenu paradigme i jedan je od najvećih izazova za kulturni i kreativni sektor. Digitalne inovacije promijenile su navike, odnose i modele proizvodnje i konzumacije na individualnoj i društvenoj razini te bi trebale potaknuti kulturno i kreativno izražavanje kao i kulturni i kreativni narativ, poštujući pritom specifičnu vrijednost kulturnog i kreativnog sektora u digitalnom okruženju. [Am. 7]

(6)  Program bi trebao uzeti u obzir dvojnu prirodu kulturnog i kreativnog sektora, prepoznajući s jedne strane unutarnju i umjetničku vrijednost kulture, a s druge strane gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući njihov širi doprinos rastu i konkurentnosti te , kreativnosti, inovacijama, međukulturnom dijalogu, socijalnoj koheziji i inovacijama nastajanju znanja. Za to je potreban snažan europski kulturni i kreativni sektor, kako u profitnoj, tako i u neprofitnoj domeni, te posebice dinamična europska audiovizualna industrija, uzmu li se u obzir njihova sposobnost dopiranja do široke publike na lokalnoj razini i razini Unije i gospodarska važnost, među ostalim i za druge kreativne sektore te kulturni turizam kao i regionalni, lokalni i urbani razvoj. Međutim, tržišno natjecanje na svjetskim audiovizualnim tržištima dodatno je pojačano uslijed sve snažnijih digitalnih poremećaja, npr. promjena u medijskoj produkciji i potrošnji te sve jačeg položaja globalnih platformi u pogledu distribucije sadržaja. Stoga je potrebno pojačati potporu europskoj industriji. [Am. 8]

(6a)  Aktivno europsko građanstvo, zajedničke vrijednosti, kreativnost i inovacije trebaju čvrstu osnovu na kojoj se mogu razvijati. Programom bi se trebalo podupirati obrazovanje u području filma i audiovizualnih medija, posebice među maloljetnicima i mladima. [Am. 9]

(7)  Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj prirodi i izazovima različitih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i posebnim potrebama s pomoću prilagođenih pristupa u okviru potprograma za audiovizualni sektor, potprograma posvećenog drugim kulturnim i kreativnim sektorima te međusektorskog potprograma. Programom bi se trebala osigurati jednaka potpora svim kulturnim i kreativnim sektorima uvođenjem horizontalnih programa usmjerenih na zajedničke potrebe. Nastavljajući se na pilot projekte, pripremne aktivnosti i studije, u okviru Programa također bi se trebale provesti sektorske aktivnosti navedene u Prilogu ovoj Uredbi. [Am. 10]

(7a)  Glazba u svim svojim oblicima i izričajima, a posebno suvremena i živa glazba, sastavni je dio kulturne, umjetničke i gospodarske baštine Unije. Ona je element socijalne kohezije, multikulturalne integracije i socijalizacije mladih te služi kao ključni instrument za promicanje kulture, među ostalim i kulturnog turizma. Stoga bi posebne aktivnosti koje se provode kao dio potprograma KULTURA u skladu s ovom Uredbom trebale biti naročito usmjerene na glazbeni sektor u pogledu financijske distribucije i ciljanih mjera. Pozivi i instrumenti po mjeri trebali bi pridonijeti povećanju konkurentnosti glazbenog sektora i riješiti neke od specifičnih izazova s kojima se suočava. [Am. 11]

(7b)  Potrebno je pojačati potporu Unije u području međunarodnih kulturnih odnosa. Programom bi se trebalo nastojati pridonijeti trećem strateškom cilju nove europske agende za kulturu, poticanjem kulture i međukulturnog dijaloga kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja. U Uniji i diljem svijeta gradovi pokreću nove kulturne politike. Velik broj kreativnih zajednica već je okupljen u okviru čvorišta, inkubatora i namjenskih prostora diljem svijeta. Unija bi trebala imati ključnu ulogu u umrežavanju tih zajednica iz Unije i trećih zemalja te poticanju multidisciplinarne suradnje i sinergije umjetničkih, kreativnih i digitalnih vještina. [Am. 12]

(8)  Cilj je međusektorskog potprograma iskoristiti potencijal suradnje među različitim kulturnim premostiti zajedničke izazove s kojima se suočavaju različiti kulturni i kreativnim sektorima kreativni sektori te iskoristiti potencijal njihove međusobne suradnje. Zajednički transverzalni pristup može donijeti koristi u smislu prijenosa znanja i administrativne učinkovitosti. [Am. 13]

(9)  U audiovizualnom sektoru intervencijama Unije treba popratiti njezine politike jedinstvenog digitalnog tržišta. To se prvenstveno odnosi na modernizaciju okvira za autorska prava i prijedlog uredbe o internetskim emitiranjima organizacija za radiodifuziju Direktivom (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća(5) te prijedlog izmjene Direktive 2010/13/EU Direktivom (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća(6). Njima se nastoji ojačati kapacitet europskih audiovizualnih subjekata za stvaranje, financiranje, produkciju i širenje djela koja mogu biti dovoljno vidljiva raznih formata na različitim dostupnim komunikacijskim medijima (npr. TV, kino ili prikazivanje videosadržaja na zahtjev) te koja su privlačna publici na otvorenijem i konkurentnijem tržištu u Europi i izvan nje. Potpora bi se trebala pojačati kako bi se odgovorilo na nedavna kretanja na tržištu te osobito na jači položaj svjetskih distribucijskih platformi u usporedbi s nacionalnim radiotelevizijskim kućama koje tradicionalno ulažu u produkciju europskog stvaralaštva. [Am. 14]

(10)  Posebne mjere u okviru programa Kreativna Europa kao što su Oznaka europske baštine, Dani europske baštine, europske nagrade u području suvremene, rock i pop glazbe, književnosti, baštine i arhitekture te Europske prijestolnice kulture izravno su doprle do milijuna europskih građana i dokazale društvene i gospodarske koristi europske kulturne politike te bi se stoga trebale nastaviti i, kad god je to moguće, proširiti. [Am. 15]

(10a)  Programom Kreativna Europa u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013 potaknuto je stvaranje inovativnih i uspješnih projekata koji su iznjedrili dobre prakse u pogledu transnacionalne europske suradnje u kreativnom i kulturnom sektoru. To je pak povećalo europsku kulturnu raznolikost za publiku te povećalo socijalne i gospodarske koristi europskih kulturnih politika. Kako bi se postigla veća učinkovitost, takve bi priče o uspjehu trebalo isticati i, kad god je moguće, širiti. [Am. 16]

(10b)  Sudionici u kulturnom i kreativnom sektoru na svim razinama trebaju biti aktivno uključeni u ostvarenje ciljeva Programa i njegov daljnji razvoj. S obzirom na to da se formalno uključivanje dionika u participativnom modelu upravljanja Europskom godinom kulturne baštine, proglašenom u Odluci (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća(7), pokazalo učinkovitim u promicanju kulture, primjena tog modela savjetuje se i u Programu. Taj participativni model upravljanja treba uključivati transverzalni pristup u cilju stvaranja sinergije između različitih programa i inicijativa Unije u području kulture i kreativnosti. [Am. 17]

(10c)  Vodeće međusektorsko djelovanje usmjereno na predstavljanje europske kreativnosti i kulturne raznolikosti državama članicama i trećim zemljama trebalo bi uključiti kao dio posebnih aktivnosti u okviru Programa. Tim bi se djelovanjem trebao staviti naglasak na izvrsnost europske kreativnosti utemeljene na kulturi u poticanju unakrsnih inovacija u širem gospodarstvu dodjelom posebne nagrade. [Am. 18]

(11)  Kultura je ključna za jačanje uključivih, kohezivnih i povezanih promišljenih zajednica i revitalizaciju teritorija te promicanje socijalne uključenosti osoba iz sredina u nepovoljnom položaju. U kontekstu migracijskih pritisaka ona pitanja i izazova u pogledu integracije, kultura ima važnu temeljnu ulogu u stvaranju uključivog prostora za međukulturni dijalog i u integraciji migranata jer im pomaže i izbjeglica, pomažući im da se osjećaju dijelom društva zemlje društava domaćina i doprinosi te u doprinošenju razvoju dobrih odnosa između migranata i novih zajednica. [Am. 19]

(11a)  U okviru kulture pruža se i potiče gospodarska, socijalna i okolišna održivost. Stoga bi ona trebala biti u srži strategija političkog razvoja. Potrebno je istaknuti doprinos kulture dobrobiti društva u cjelini. Stoga bi, u skladu s Deklaracijom iz Davosa od 22. siječnja 2018. pod nazivom „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu”, trebalo poduzeti korake za promicanje novog integriranog pristupa oblikovanju izgrađenog okruženja visoke kvalitete s uporištem u kulturi, kojim se jača socijalna kohezija, jamči održiv okoliš te pridonosi zdravlju i dobrobiti stanovništva u cjelini. Tim se pristupom ne bi trebao staviti naglasak samo na urbana područja, već bi se u okviru njega trebalo primarno usredotočiti na međusobnu povezanost perifernih, udaljenih i ruralnih područja. Pojam Baukultur obuhvaća sve čimbenike koji izravno utječu na kvalitetu života građana i zajednica, čime se na vrlo konkretan način potiče uključivost, kohezija i održivost. [Am. 20]

(11b)  Važno je da kultura te kulturna i audiovizualna dobra i usluge budu dostupnija osobama s invaliditetom kao alati za poticanje njihovog sveobuhvatnog osobnog ispunjenja i aktivnog sudjelovanja, čime bi se doprinijelo istinski uključivom društvu utemeljenom na solidarnosti. Programom bi se stoga trebalo promicati i jačati sudjelovanje u kulturi diljem Unije, posebice u pogledu osoba s invaliditetom i osoba iz sredina u nepovoljnom položaju te onih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima. [Am. 21]

(12)  Umjetnička sloboda u samom je središtu dinamične kulturne i kreativne industrije, uključujući sektor informativnih medija. Sloboda umjetničkog i kulturnog izražavanja te sloboda izražavanja i pluralizam medija u samom su središtu dinamičnih kulturnih i kreativnih sektora te sektora informativnih medija. Program bi trebao promicati preplitanja i suradnju između audiovizualnog i izdavačkog sektora u cilju promidžbe promicanja pluralističkog i neovisnog medijskog okruženja u skladu s Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća(8). Programom bi se trebala pružiti potpora novim medijskim stručnjacima i unaprijediti razvoj kritičkog razmišljanja među građanima promicanjem medijske pismenosti, posebno kada je riječ o mladima. [Am. 22]

(12a)  Mobilnost umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru u pogledu razvoja vještina, učenja, međukulturne svijesti, zajedničkog stvaranja, zajedničke proizvodnje, kruženja i širenja umjetničkih djela te sudjelovanja u međunarodnim događajima kao što su sajmovi i festivali ključan je preduvjet za bolje povezani, snažniji i održiviji kulturni i kreativni sektor u Uniji. Takva je mobilnost često otežana izostankom pravnog statusa, poteškoćama u dobivanju viza i trajanjem dozvola, kao i zbog rizika od dvostrukog oporezivanja te rizičnih i nestabilnih uvjeta socijalne sigurnosti. [Am. 23]

(13)  U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podupirati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije te, ako je primjenjivo, definirati primjerene kriterije za rodnu ravnotežu i raznolikost. Program bi trebao težiti osiguranju toga da se sudjelovanjem u njemu i projektima koji se provode u okviru njega ostvaruje i odražava raznolikost europskog društva. Aktivnosti koje se provode u okviru Programa trebalo bi pratiti i o njima izvješćivati kako bi se utvrdila uspješnost Programa u tom smislu te kako bi se kreatorima politika omogućilo donošenje informiranih odluka u pogledu budućih programa. [Am. 24]

(13a)  Žene su vrlo prisutne u umjetničkoj i kulturnoj domeni u Uniji kao autori, stručnjaci, učitelji te publika jer predstavljaju sve veći postotak javnosti koji sudjeluje u kulturnom životu. Međutim, kako je dokazano istraživanjima i studijama kao što su Europska ženska audiovizualna mreža (European Women Audiovisual Network) za filmske redatelje i projekt „We must” u području glazbe, postoje razlike u plaćama žena i muškaraca te je manje vjerojatno da će žene realizirati svoja djela i zauzeti položaj na kojem se donose odluke u kulturnim, umjetničkim i kreativnim institucijama. Stoga je potrebno promicati ženske talente i širiti njihove radove kako bi se pružila potpora umjetničkim karijerama žena. [Am. 25]

(14)  U skladu sa zajedničkom komunikacijom „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, koju je Europski parlament podržao rezolucijom od 5. srpnja 2017.(9), europski bi instrumenti financiranja, a posebice ovaj Program, trebali prepoznati važnost kulture u međunarodnim odnosima te njezinu ulogu u promicanju europskih vrijednosti s pomoću posebnih i ciljanih mjera osmišljenih za ostvarivanje jasnog utjecaja Unije na globalnoj razini.

(14a)  U skladu sa zaključcima donesenim nakon Europske godine kulturne baštine 2018. programom bi se trebala poboljšati suradnja i jačanje kapaciteta tog sektora pružanjem potpore aktivnostima povezanima s nasljeđem Europske godine kulturne baštine 2018. te analizom rezultata kojima je urodila. U tom je pogledu potrebno obratiti pozornost na izjavu Vijeća ministara kulture iz studenog 2018. i izjave sa završne svečanosti Vijeća održane 7. prosinca 2018. Programom bi se trebalo doprinijeti dugoročnom održivom očuvanju europske kulturne baštine uvođenjem mjera potpore za obrtnike kvalificirane u tradicionalnim zanatima povezanima s obnovom kulturne baštine. [Am. 26]

(15)  U skladu s Komunikacijom Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” od 22. srpnja 2014.(10) relevantnim bi politikama i instrumentima trebalo iz prošle, sadašnje, materijalne, nematerijalne i digitalne europske kulturne baštine iznjedriti dugoročnu i održivu vrijednost te razviti integriraniji pristup njezinu očuvanju, zaštiti, prilagodljivoj prenamjeni, širenju, vrednovanju i podupiranju, podupiranjem kvalitetnog i usklađenog širenja profesionalnog znanja te razvoja zajedničkih standarda visoke kvalitete za sektor i mobilnosti za zaposlene u tom sektoru. Kulturna baština sastavni je dio europske kohezije i olakšava povezivanje tradicije i inovacija. Očuvanje kulturne baštine te potpora umjetnicima, stvaraocima i obrtnicima trebali bi biti prioriteti Programa. [Am. 27]

(15a)  Program treba doprinijeti sudjelovanju i uključivanju građana i organizacija civilnog društva u kulturu i društvo, promicanju kulturnog obrazovanja i javnoj dostupnosti kulturnog znanja i baštine. Njime također treba njegovati kvalitetu i inovacije u stvaranju i očuvanju, među ostalim sinergijama između kulture, umjetnosti, znanosti, istraživanja i tehnologije. [Am. 28]

(16)  U skladu s Komunikacijom Komisije „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – Obnovljena strategija industrijske politike EU-a” od 13. rujna 2017.(11) buduće bi mjere trebale doprinijeti integraciji kreativnosti, dizajna i najsuvremenijih tehnologija u cilju stvaranja novih industrijskih lanaca vrijednosti i obnavljanja konkurentnosti tradicionalnih industrija.

(16a)  U skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije, podupiranje kulturnih i kreativnih sektora treba biti prioritetno pitanje. U Program je potrebno integrirati projekte kako bi se poduprli novi poslovni modeli i vještine, tradicionalna znanja i iskustva te kako bi se kreativna i interdisciplinarna rješenja pretočila u gospodarsku i društvenu vrijednost. Nadalje, potrebno je u potpunosti iskoristiti potencijalne sinergije između politika Unije kako bi se sredstva dostupna u okviru programa Unije kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, Erasmus +, EaSI i InvestEU učinkovito iskoristila. [Am. 29]

(17)  Program bi trebao, podložno određenim uvjetima, biti otvoren za sudjelovanje zemljama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji ostvaruju korist od pretpristupne strategije te zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i strateškim partnerima Unije.

(18)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su im potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Doprinose trećih zemalja Programu potrebno je svake godine prijaviti proračunskom tijelu. [Am. 30]

(19)  Programom bi se trebala poticati suradnja Unije i međunarodnih organizacija kao što su Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Vijeće Europe, uključujući Eurimages i Europski audiovizualni opservatorij („Opservatorij”), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Tim bi se programom trebale podupirati i obveze Unije povezane s ciljevima održivog razvoja, posebice njihovom kulturnom dimenzijom(12). Kad je riječ o audiovizualnom sektoru, Programom bi se trebao osigurati doprinos Unije radu Europskog audiovizualnog opservatorija.

(20)  Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Relevantne će se mjere utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja.

(21)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. UFEU-a donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(13) („Financijska uredba”) i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima Unije.

(22)  Od svojeg je osnivanja Europska filmska akademija stekla jedinstvenu stručnost osobitom stručnošću te je u jedinstvenom položaju da izgradi paneuropsku zajednicu jedinstvenim položajem doprinijela razvoju paneuropske zajednice filmskih stvaratelja i djelatnika koja će promicati promicanjem i širiti europske filmove širenjem europskih filmova izvan nacionalnih granica te razvijati istinski europsku publiku poticanjem nastanka međunarodne publike svih uzrasta. Ona Stoga bi stoga trebala ona prije svega trebala biti prihvatljiva za izravnu potporu Unije u kontekstu suradnje s Europskim parlamentom u organizaciji filmske nagrade LUX. Međutim, izravna potpora mora biti povezana s pregovorima o sporazumu o suradnji, s posebnim zadaćama i ciljevima, između dviju strana te bi se ona mogla pružiti tek nakon sklapanja tog sporazuma. Time se ne isključuje mogućnost da Europska filmska zajednica podnese prijavu za financijska sredstva za druge inicijative i projekte u okviru različitih potprograma Programa. [Am. 31]

(23)  Od svojeg je osnivanja Orkestar mladih Europske unije stekao jedinstvenu stručnost u promicanju bogate europske glazbene baštine, pristupa glazbi i međukulturnog dijaloga, te uzajamnog poštovanja i razumijevanja s pomoću kulture, kao i u jačanju profesionalnosti mladih glazbenika, pružajući im vještine potrebne za karijeru u kulturnom i kreativnom sektoru. Doprinos Orkestra mladih Europske unije prepoznale su države članice i institucije Unije, među ostalim i niz predsjednika Komisije i Europskog parlamenta. Posebnost Orkestra mladih Europske unije leži u činjenici da je to europski orkestar koji nadilazi kulturne granice i sastavljen je od mladih glazbenika koji se biraju u skladu sa zahtjevnim umjetničkim kriterijima putem postupka rigoroznih i transparentnih godišnjih audicija u svim državama članicama. On Stoga bi stoga prije svega trebao biti prihvatljiv za izravnu potporu Unije, i to na temelju posebnih zadaća i ciljeva koje utvrđuje Komisija i koji se redovito ocjenjuju. Kako bi osigurao tu potporu, Orkestar mladih Europske unije trebao bi povećati svoju vidljivost, težiti postizanju uravnoteženije zastupljenosti glazbenika iz svih država članica te diversificirati svoje prihode aktivnim traženjem financijske potpore iz drugih izvora koji nisu sredstva Unije. [Am. 32]

(24)  Organizacije iz kulturnog i iz kreativnog sektora koje imaju veliku europsku geografsku pokrivenost i obavljaju djelatnosti koje uključuju izravno pružanje kulturnih usluga građanima Unije te stoga mogu imati izravan utjecaj na europski identitet trebale bi biti prihvatljive za potporu Unije.

(25)  Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike te s horizontalnim politikama poput Unijine politike tržišnog natjecanja.

(26)  Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost te bi one trebale biti prikladne za odgovarajuće projekte koje podupiru. Programom se ne bi trebala uzimati u obzir samo ekonomska vrijednost projekata, već i njihova kulturna i kreativna dimenzija te posebnosti predmetnih sektora. [Am. 33]

(26a)  Financijska sredstva Programa utvrđena Uredbom .../...[Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju](14) i Uredbom …/… [IPA III](15) također bi se trebala koristiti za financiranje aktivnosti u okviru međunarodne dimenzije Programa. Te bi aktivnosti trebalo provoditi u skladu s ovom Uredbom. [Am. 34]

(27)  Jedan je od najvećih izazova u kulturnom i u kreativnom sektoru pristup financiranju kojim se njihovim aktivnostima omogućuje da razviju Kulturni i kreativni sektori inovativni su, otporni i rastući sektori gospodarstva Unije koji intelektualnim vlasništvom i individualnom kreativnošću pridonose izgradnji gospodarske i kulturne vrijednosti. Međutim, njihova fragmentacija i nematerijalna priroda njihove imovine ograničavaju njihov pristup privatnom financiranju. Jedan je od najvećih izazova za kulturni i kreativni sektor poboljšanje njihova pristupa financiranju, održe ili povećaju konkurentnost što je ključno za rast, održavanje ili prošire svoje djelovanje širenje njihove konkurentnosti na međunarodnu razinu međunarodnoj razini. Politički ciljevi ovog Programa nastojat će se postići i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, prije svega za MSP-ove, u okviru područja politike fonda InvestEU, u skladu s praksama razvijenima u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013. [Am. 35]

(28)  Ključni kriteriji ocjenjivanja za odabir predmetnog projekta trebali bi biti učinak, kvaliteta i učinkovitost provedbe Projekta. Uzimajući u obzir tehničko znanje potrebno za procjenu prijedloga u okviru posebnih aktivnosti Programa, evaluacijski odbori mogu, prema potrebi, biti sastavljeni od vanjskih stručnjaka s relevantnim profesionalnim i menadžerskim iskustvom u području u okviru kojeg je podnesena prijava koja se ocjenjuje. Kada je to prikladno, treba uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem općenite usklađenosti projekta s ciljevima raznolikosti i uključenosti publike. [Am. 36]

(29)  Program bi trebao obuhvaćati realističan i praktičan sustav kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja uspješnosti kojim će se popratiti njegove mjere i stalno pratiti njegova uspješnost, uzimajući u obzir intrinzičnu vrijednost umjetnosti te kulturnog i kreativnog sektora. Te pokazatelje uspješnosti trebalo bi razviti u suradnji s dionicima. To praćenje te informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom i njegovim mjerama trebale bi se temeljiti na tri potprograma. Potprogramima bi se u obzir trebalo uzeti jedan ili više kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Te bi pokazatelje trebalo ocjenjivati u skladu s ovom Uredbom. [Am. 37]

(29a)  S obzirom na složenost i poteškoće u pronalasku, analizi i prilagođavanju podataka te mjerenju učinka kulturnih politika i određujućih pokazatelja, Komisija bi trebala pojačati suradnju svojih službi kao što su Zajednički istraživački centar i Eurostat u svrhu prikupljanja odgovarajućih statističkih podataka. Komisija bi trebala surađivati s centrima izvrsnosti u Uniji, nacionalnim zavodima za statistiku i organizacijama iz europskih kulturnih i kreativnih sektora te s Vijećem Europe, Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i UNESCO-om. [Am. 38]

(30)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Kreativna Europa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(16), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)  Uredba (EU, Euratom) br. […] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, uključujući ona koja se dodjeljuju trećim stranama, nagradama, javnoj nabavi, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(32)  Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići sposobnosti subjekta koji vodi projekt da ostvari posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, posebice uzimajući u obzir veličinu subjekta i projekta, posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 39]

(33)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(33a)  U svrhu optimizacije sinergija između fondova Unije i instrumenata kojima se izravno upravlja, treba olakšati pružanje potpore za operacije koje su već primile certifikat „pečat izvrsnosti”. [Am. 40]

(34)  U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(22) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Ograničenja koja postoje zbog udaljenosti tih zemalja ili područja trebala bi se uzeti u obzir pri provedbi Programa, a njihovo stvarno sudjelovanje trebalo bi pratiti i redovito ocjenjivati. [Am. 41]

(34a)  U skladu s člankom 349. UFEU-a potrebno je poduzeti mjere kako bi se povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u svim aktivnostima. Potrebno je poticati mobilnost i razmjene umjetnika i njihovih djela te suradnju osoba i organizacija iz tih regija i njihovih susjeda i trećih zemalja. Stoga će biti moguće da građani imaju jednake koristi od konkurentske prednosti koju kulturna i kreativna industrija mogu ponuditi, posebno u pogledu gospodarskog rasta i zapošljavanja. Te se mjere trebaju redovito pratiti i ocjenjivati. [Am. 42]

(35)  Radi izmjene elemenata ove Uredbe koji nisu ključni Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u članku 15. te Prilogu II. Komisija bi tijekom pripremnog rada trebala provesti odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Savjetovanja bi trebalo provoditi u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)  Kako bi se osigurala nesmetana provedba osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa te pokrile sve veće rupe u financiranju s kojima se njihovi korisnici suočavaju, troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, osobito troškovi povezani s pravima intelektualnog vlasništva, mogu trebali bi se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera. [Am. 43]

(37)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(38)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi ona mogla donijeti programe rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(23). Ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi u pogledu donošenja programa rada dodijeliti Komisiji. Neophodno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje njime, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od [1. siječnja 2021.] tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, prema potrebi, upravljanje djelovanjima koja do [31. prosinca 2020.] još nisu zaključena u sklopu prethodnog programa. [Am. 44]

(38a)  Kako bi se osigurala djelotvorna i učinkovita provedba Programa, Komisija bi trebala osigurati da nema nepotrebnog birokratskog opterećenja za podnositelje tijekom faze prijave ili tijekom faze obrade prijava. [Am. 45]

(38b)  Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti manjim projektima i njihovoj dodanoj vrijednosti s obzirom na specifičnosti kulturnog i kreativnog sektora. [Am. 46]

(39)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom osobito nastoji osigurati puno poštovanje prava na jednakost muškaraca i žena te pravo na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ona je u skladu i s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

(40)  Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog svoje transnacionalne prirode te velikog broja i širokog geografskog opsega aktivnosti mobilnosti i suradnje koje se financiraju, njihova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i, općenitije, na europsku integraciju te njihove međunarodne dimenzije mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(41)  Stoga bi Uredbu (EU) br. 1295/2013 trebalo staviti izvan snage s učinkom od [1. siječnja 2021.].

(42)  Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [1. siječnja 2021.],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja program Kreativna Europa (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

2.  „kulturni i kreativni sektor” znači svi sektori u kojima se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili umjetničkim i drugim pojedinačnim ili zajedničkim kreativnim izričajima i praksama, neovisno o tome jesu li te aktivnosti tržišno usmjerene ili nisu. Te aktivnosti mogu obuhvaćati razvoj, stvaranje, produkciju, širenje i očuvanje praksi, robe i usluga koje utjelovljuju kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj te povezane funkcije kao što su obrazovanje ili upravljanje. One Mnoge od njih imaju potencijal za stvaranje inovacija i radnih mjesta, osobito na temelju intelektualnog vlasništva. Sektori obuhvaćaju arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn (uključujući modni dizajn), festivale, glazbu, književnost, izvedbene umjetnosti, knjige i izdavaštvo, radio, vizualne umjetnosti, festivale i vizualne umjetnosti dizajn, među ostalim modni dizajn; [Am. 47]

3.  „mala i srednja poduzeća (MSP)” znači mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ(24);

4.  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s [člankom 197. stavkom 2. točkom (c)] Financijske uredbe;

5.  „oznaka izvrsnosti” je oznaka visoke kvalitete koja se dodjeljuje projektima prijavljenima u okviru programa Kreativna Europa za koje se smatra da zaslužuju sredstva, ali im ona nisu dodijeljena zbog proračunskih ograničenja. Njome se potvrđuje vrijednost prijedloga i podupire traženje alternativnih izvora financiranja.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1.  Opći su ciljevi ovog Programa:

(-a)  doprinos priznavanju i promicanju intrinzične vrijednosti kulture te zaštita i promicanje kvalitete europske kulture i kreativnosti kao posebne dimenzije osobnog razvoja, obrazovanja, socijalne kohezije, slobode izražavanja i mišljenja te umjetnosti, pri čemu se osnažuje i unapređuje demokracija, kritičko razmišljanje, osjećaj pripadnosti i građanstva, te kao izvora pluralističkih medija i kulturnog krajolika; [Am. 48]

(a)  promicanje europske suradnje u području kulturne, umjetničke i jezične raznolikosti, među ostalim jačanjem uloge umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru, kvalitete europske kulturne i umjetničke proizvodnje te zajedničke materijalne i nematerijalne europske kulturne baštine; [Am. 49]

(b)  povećanje poticanje konkurentnosti kulturnog svih kulturnih i kreativnog kreativnih sektora te povećanje njihove gospodarske težine, posebice audiovizualnog posebno audiovizualnog sektora., otvaranjem novih radnih mjesta te povećanjem njihove inovativnosti i kreativnosti; [Am. 50]

2.  Posebni su ciljevi Programa sljedeći:

(a)  unapređivanje gospodarske, umjetničke, kulturne, socijalne i vanjske dimenzije suradnje na europskoj razini u cilju razvoja i promicanja europske kulturne raznolikosti i europske materijalne i nematerijalne kulturne baštine, jačanje konkurentnosti i inovativnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora te jačanje međunarodnih kulturnih odnosa; [Am. 51]

(aa)  promicanje kulturnog i kreativnog sektora, među ostalim i audiovizualnog sektora, pri čemu se podupiru umjetnici, djelatnici, obrtnici i angažiranost publike s posebnim naglaskom na ravnopravnost spolova i nedovoljno zastupljene skupine; [Am. 52]

(b)  promicanje konkurentnosti, inovativnosti i prilagodljivosti europske audiovizualne industrije europskog audiovizualnog sektora, posebno MSP-ova, nezavisnih produkcijskih kuća i organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru te promicanje kvalitete aktivnosti europskog audiovizualnog sektora na održiv način čime se želi postići uravnotežen sektorski i geografski pristup; [Am. 53]

(c)  promicanje političke suradnje i inovativnih mjera za potporu svim potprogramima , uključujući nove modele poslovanja i upravljanja te kreativna rješenja, podupiranje svih potprograma programa i svih kulturnih i kreativnih sektora, uključujući zaštitu slobode umjetničkog izražavanja i promicanje raznolikog i pluralističkog medijskog raznolikih, neovisnih i pluralističkih kulturnih i medijskih okruženja, medijske pismenosti, digitalnih vještina, kulturnog i umjetničkog obrazovanja, rodne ravnopravnosti, aktivnog građanstva, međukulturnog dijaloga, otpornosti i socijalne uključenosti., posebno osoba s invaliditetom, među ostalim i većom dostupnošću kulturnih dobara i usluga; [Am. 54]

(ca)  promicanje mobilnosti umjetnika i subjekata u kulturnom i kreativnom sektoru te širenje njihovih djela; [Am. 55]

(cb)  pružanje kulturnom i kreativnom sektoru podataka, analiza i odgovarajućeg niza kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja te razvoj usklađenog sustava evaluacija i procjena učinaka, uključujući i one s međusektorskom dimenzijom. [Am. 56]

3.  Program obuhvaća sljedeće potprograme:

(a)  „KULTURA” obuhvaća kulturni i kreativni sektor, osim audiovizualnog sektora;

(b)  „MEDIA” obuhvaća audiovizualni sektor;

(c)  „MEĐUSEKTORSKI potprogram” obuhvaća aktivnosti u svim kulturnim i kreativnim sektorima, uključujući sektor informativnih medija. [Am. 57]

Članak 3.a

Europska dodana vrijednost

Prepoznajući intrinzičnu i ekonomsku vrijednost kulture i kreativnosti te poštujući kvalitetu i pluralizam vrijednosti i politika Unije.

Programom se podržavaju samo one mjere i aktivnosti koje ostvaruju potencijalnu europsku dodanu vrijednost i koje doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 3.

Europska dodana vrijednost mjera i aktivnosti iz Programa osigurava se, primjerice:

(a)  transnacionalnim karakterom mjera i aktivnosti kojima se nadopunjuju regionalni, nacionalni, međunarodni i drugi programi i politike Unije i učinkom takvih mjera i aktivnosti na pristup građana kulturi, aktivnim sudjelovanjem građana, obrazovanjem, socijalnom uključenosti i međukulturnim dijalogom;

(b)  razvojem i promicanjem transnacionalne i međunarodne suradnje između kulturnih i kreativnih aktera, što obuhvaća umjetnike, audiovizualne djelatnike, kulturne i kreativne organizacije, mala i srednja poduzeća i audiovizualne subjekte, koji su usmjereni na poticanje potpunijih, bržih, djelotvornijih i dugoročnijih odgovora na globalne izazove, osobito u pogledu digitalizacije;

(c)  ekonomijama razmjera, rastom i radnim mjestima koji se potiču u okviru potpora Unije, stvarajući učinak poluge za dodatna sredstva;

(d)  osiguravanjem ravnopravnijih uvjeta u kulturnom i kreativnom sektoru uzimajući u obzir posebnosti različitih zemalja, uključujući zemlje ili regije koje odražava posebno geografsko ili jezično stanje, kao što su najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a te prekomorske zemlje ili područja pod nadležnošću države članice navedene u Prilogu II. UFEU-a;

(e)  promicanjem narativa o zajedničkim europskim korijenima i raznolikosti. [Am. 58]

Članak 4.

Potprogram KULTURA

U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „KULTURA” sljedeći:

(-a)  promicanje umjetničkog izražavanja i stvaranja; [Am. 59]

(-aa)  razvijanje talenata, sposobnosti i vještina te poticanje suradnje i inovacija u cijelom lancu kulturnih i kreativnih sektora, uključujući baštinu; [Am. 60]

(a)  jačanje prekogranične dimenzije, optjecaja i optjecaja vidljivosti europskih kulturnih i kreativnih subjekata i njihovih radova, uključujući programima boravka, turnejama, događanjima, radionicama, izložbama i festivalima, te olakšavanje razmjene najboljih praksi i jačanje stručnih sposobnosti; [Am. 61]

(b)  povećanje pristupa kulturi, sudjelovanja u kulturi i osviještenosti o kulturi te angažiranosti publike diljem Europe, posebno kada je riječ o osobama s invaliditetom ili osobama iz sredina u nepovoljnom položaju; [Am. 62]

(c)  promicanje društvene otpornosti i jačanje socijalne uključenosti, međukulturnog i demokratskog dijaloga s pomoću kulture i kulturne baštine razmjene kroz umjetnost, kulturu i kulturnu baštinu; [Am. 63]

(d)  poboljšanje sposobnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora da se razvijaju, inoviraju, kreiraju umjetnička djela, stvaraju i razvijaju ključne sposobnosti, znanja, vještine i nove umjetničke prakse, otvaraju i razvijaju održiva radna mjesta i ostvaruju rast te da doprinose lokalnom i regionalnom razvoju; [Am. 64]

(da)  poticanje stručnog kapaciteta osoba u kulturnom i kreativnom sektoru njihovim osnaživanjem s pomoću odgovarajućih mjera; [Am. 65]

(e)  jačanje europskog identiteta, aktivnog građanstva i osjećaja zajedništva i demokratskih vrijednosti s pomoću kulturne svijesti kroz kulturnu svijest, kulturnu baštinu, izražavanje, umjetničkog kritičko razmišljanje, umjetničko izražavanje, vidljivost i priznavanje stvaratelja, umjetnosti, obrazovanja te i kulturne kreativnosti u obrazovanju okviru formalnog, neformalnog i informalnog cjeloživotnog učenja; [Am. 66]

(f)  promicanje međunarodne izgradnje kapaciteta europskog kulturnog i kreativnog sektora, uključujući lokalne organizacije i mikroorganizacije, za djelovanje na međunarodnoj razini; [Am. 67]

(g)  doprinos globalnoj strategiji Unije za međunarodne kulturne odnose kako bi se osigurao dugoročni učinak strategije s pomoću interpersonalnog pristupa koji uključuje kulturne diplomacije mreže, civilno društvo i lokalne organizacije. [Am. 68]

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

U okviru posebnih aktivnosti koje se provode u okviru potprograma KULTURA, u pogledu financijske distribucije i ciljanih mjera poseban se naglasak stavlja na glazbeni sektor. Pozivi i instrumenti po mjeri pomažu u povećanju konkurentnosti glazbenog sektora te se njima rješavaju neki od specifičnih izazova s kojima se on suočava. [Am. 69]

Članak 5.

Potprogram MEDIA

U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „MEDIA” sljedeći:

(a)  poticanje talenata i , sposobnosti, vještina i upotrebe digitalnih tehnologija te suradnje, mobilnosti i inovacija u stvaranju i produkciji europskih audiovizualnih djela, uključujući i preko granica; [Am. 70]

(b)  poboljšanje kazališne transnacionalne i internetske međunarodne cirkulacije, distribucije i osiguravanje veće prekogranične dostupnosti europskih audiovizualnih djela, uključujući s pomoću inovativnih poslovnih modela i novih tehnologija na internetu i izvan njega te posebice kinematografske distribucije europskih audiovizualnih djela u novom digitalnom okružju; [Am. 71]

(ba)  pružanje šireg pristupa audiovizualnim djelima Unije za međunarodnu publiku, osobito putem promocija, organiziranih događanja i festivala te aktivnosti filmskog opismenjivanja; [Am. 72]

(bb)  unapređivanje audiovizualne baštine te olakšanje pristupa i pružanje potpore audiovizualnim arhivima i knjižnicama kao izvorima sjećanja, obrazovanja, ponovnog korištenja i novih modela poslovanja te njihovo promicanje, među ostalim i s pomoću najnovijih digitalnih tehnologija; [Am. 73]

(c)  promicanje europskog audiovizualnog stvaralaštva te europskih audiovizualnih djela i podupiranje razvoja angažiranosti publike svih uzrasta, posebno mlade publike i osoba s invaliditetom, u cilju proaktivnog i zakonitog korištenja audiovizualnih djela diljem Europe i izvan nje te dijeljenja sadržaja koje stvaraju korisnici, među ostalim promicanjem filmskog i audiovizualnog obrazovanja. [Am. 74]

Ti se prioriteti nastoje ostvariti pružanjem potpore stvaranju, promidžbi, dostupnosti i širenju europskih djela, čime se šire europske vrijednosti i zajednički identitet s potencijalom za privlačenje brojne publike svih uzrasta u Europi i šire, i čime se postiže prilagodba novim kretanjima na tržištu i podupire Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama. [Am. 75]

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

Članak 6.

MEĐUSEKTORSKI potprogram

U skladu s ciljevima Programa iz članka 3. prioriteti su „MEĐUSEKTORSKOG potprograma” sljedeći:

(a)  pružanje potpore međusektorskoj transnacionalnoj političkoj suradnji, uključujući ulogu kulture promicanjem uloge koju kultura ima u socijalnom uključivanju, posebno kada je riječ o osobama s invaliditetom i promicanju demokracije, te promicanje znanja stečenih u okviru programa i podupiranje prenosivosti rezultata radi povećanja vidljivosti Programa; [Am. 76]

(b)  promicanje inovativnih pristupa stvaranju umjetničkog sadržaja te umjetničkom istraživanju, dostupnosti, distribuciji i promidžbi sadržaja , vodeći računa o zaštiti autorskih prava, u kulturnom i kreativnom sektoru, te obuhvaćajući i tržišnu i netržišnu dimenziju; [Am. 77]

(c)  promicanje međusektorskih aktivnosti koje obuhvaćaju nekoliko sektora u cilju prilagodbe strukturnim i tehnološkim promjenama s kojima se suočava medijski sektor, među ostalim poticanjem slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog, umjetničkog i kulturnog okruženja, kvalitetnog novinarstva profesionalne etičnosti u novinarstvu, kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti, posebno među mladima, i to pružanjem pomoći u prilagodbi na nove medijske alate i formate te suzbijanjem širenja dezinformacija; [Am. 78]

(d)  uspostava i održavanje potpora aktivnom uključivanju deskova programa preko kojih se Program promiče u zemljama sudionicama radi promicanja Programa na pravedan i uravnotežen način, između ostaloga mrežnim aktivnostima na terenu, pružanje potpore podnositeljima zahtjeva u pojedinačnim zemljama pogledu Programa te se potiče prekogranična suradnja pružanje osnovnih informacija o ostalim relevantnim mogućnostima potpore koje su dostupne u okviru programa koje financira Unija te poticanje prekogranične suradnje i razmjene najboljih praksi u kulturnom i kreativnom sektoru. [Am. 79]

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

Članak 7.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje u razdoblju od 2021. do 2027. iznosi 1 850 2 806 000 000 EUR u tekućim stalnim cijenama. [Am. 80]

Program se provodi u skladu sa sljedećom indikativnom raspodjelom financijskih sredstava:

–  do 609 000 000 EUR najmanje 33 % za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) (potprogram KULTURA), [Am. 81]

–  do 1 081 000 000 EUR najmanje 58 % za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b) (potprogram MEDIA), [Am. 82]

–  do 160 000 000 EUR 9 % za aktivnosti iz članka 3. stavka 2. točke (c) (MEĐUSEKTORSKI potprogram) u okviru čega se osigurava financijski doprinos svakom nacionalnom desku programa Kreativna Europa koji je barem na razini istoj onoj financijskog doprinosa pruženog u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013. [Am. 83]

2.  Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

3.  Osim financijske omotnice iz stavka 1. i radi promicanja međunarodne dimenzije Programa, dodatni financijski doprinosi mogu se staviti na raspolaganje iz instrumenata za vanjsko financiranje [Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III.)] kako bi se poduprle mjere koje se provode i kojima se upravlja u skladu s ovom Uredbom. Taj se doprinos financira u skladu s uredbama o uspostavi tih instrumenata i svake godine prijavljuje proračunskom tijelu zajedno s doprinosima programu iz trećih zemalja. [Am. 84]

4.  Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] te Uredbe. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 8.

Treće zemlje pridružene Programu

1.  U Programu mogu sudjelovati sljedeće treće zemlje:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  druge zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom jedinstvenom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom:

(a)  osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u programima Unije;

(b)  utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe i njihove administrativne troškove. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. [nove Financijske uredbe];

(c)  na treću zemlju ne prenose ovlasti donošenja odluka o programu;

(d)  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Treće zemlje mogu sudjelovati u upravljačkim strukturama Programa i forumima dionika u svrhu olakšavanja razmjene informacija. [Am. 85]

2.  Sudjelovanje zemalja iz stavka 1. točaka od (a), (b) i do (c d) u MEĐUSEKTORSKOM potprogramu i potprogramu MEDIA podliježe ispunjavanju uvjeta utvrđenih u Direktivi 2010/13/EU. [Am. 151]

3.  Sporazumi sklopljeni sa zemljama iz stavka 1. točke (c) mogu odstupati od obveza iz stavka 2. u propisno opravdanim slučajevima.

3.a  Sporazumi s trećim zemljama povezanima s Programom u okviru ove Uredbe olakšavaju se postupcima koji su brži od onih utvrđenih Uredbom (EU) br. 1295/2013 te se sporazumi s novim zemljama aktivno potiču. [Am. 86]

Članak 8.a

Ostale treće zemlje

Programom se može podupirati suradnja s trećim zemljama osim onih koje su navedene u članku 8. u pogledu mjera koje se financiraju dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.

Članak 9.

Suradnja s međunarodnim organizacijama i Europskim audiovizualnim opservatorijem

1.  U Programu mogu sudjelovati međunarodne organizacije koje djeluju u područjima obuhvaćenima Programom, primjerice UNESCO, Vijeće Europe, kroz strukturiraniju suradnju u okviru svoga programa Kulturne rute i fonda Eurimages, Promatračnica EUIPO-a, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo i OECD, na temelju zajedničkih doprinosa ostvarenju ciljeva Programa i u skladu s Financijskom uredbom. [Am. 87]

2.  Unija je za vrijeme trajanja Programa članica Europskog audiovizualnog opservatorija. Sudjelovanjem Unije u Opservatoriju doprinosi se ostvarenju prioriteta potprograma MEDIA. Uniju u njezinim poslovima s Opservatorijem predstavlja Komisija. Iz potprograma MEDIA podupirat će podupire se plaćanje naknade za članstvo Unije u Opservatoriju radi poticanja prikupljanja i prikupljanje i analize podataka u audiovizualnom sektoru. [Am. 152]

Članak 9.a

Prikupljanje podataka o kulturnom i kreativnom sektoru

Komisija jača suradnju svojih službi kao što su Zajednički istraživački centar i Eurostat u svrhu prikupljanja odgovarajućih statističkih podataka za mjerenje i analizu učinka kulturnih politika. U cilju izvršenja te zadaće, Komisija surađuje s europskim centrima izvrsnosti i nacionalnim zavodima za statistiku te djeluje u suradnji s Vijećem Europe, OECD-om i UNESCO-om. Time će se pridonijeti postizanju ciljeva potprograma KULTURA i pomno pratiti daljnji razvoj kulturne politike, među ostalim i uključivanjem dionika u ranoj fazi razmatranja i prilagodbe pokazatelja koji su zajednički različitim sektorima ili posebnih pokazatelja po području aktivnosti. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament o tim aktivnostima. [Am. 88]

Članak 10.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.  Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.  Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe glavom X. Financijske uredbe i postupcima utvrđenima u [Uredbi o fondu InvestEU]. Namjenski jamstveni instrument uspostavljen u okviru programa Kreativna Europa nastavlja s radom u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] te uzima u obzir provedbene postupke razvijene u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013. [Am. 89]

4.  Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu] koje se temelje na već razvijenim provedbenim praksama te ih uzimaju u obzir. [Am. 90]

4.a  U cilju promicanja međunarodne dimenzije Programa, programima uspostavljenima Uredbom .../...[Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju] i Uredbom .../...[IPA III.] financijski se doprinosi aktivnostima utvrđenima ovom Uredbom. Ova se Uredba primjenjuje na uporabu tih programa, istodobno jamčeći usklađenost s uredbama kojima se regulira svaki od tih programa. [Am. 91]

Članak 11.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.

Članak 12.

Programi rada

1.  Program se provodi prema godišnjim programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. Donošenju programa rada prethode savjetovanja s raznim dionicima kako bi se osiguralo da će se planiranim mjerama na najbolji mogući način pružiti potpora različitim uključenim sektorima. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja, kojima se ne zamjenjuje izravno financiranje u obliku bespovratnih sredstava.

Opći i posebni ciljevi, pripadajući politički prioriteti i djelovanja Programa, kao i proračun za svaku aktivnost, detaljno se utvrđuju u godišnjim programima rada. Godišnji program rada također sadrži okvirni raspored provedbe. [Am. 92]

2.  Komisija provedbenim aktom donosi program donosi delegirane akte u skladu s člankom 19., dopunjujući ovu Uredbu donošenjem godišnjih programa rada. [Am. 93]

Poglavlje II.

Bespovratna sredstva i prihvatljivi subjekti

Članak 13.

Bespovratna sredstva

1.  Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

1.a  U pozivima za podnošenje prijedloga može se uzeti u obzir potreba za osiguravanjem odgovarajuće potpore za male projekte u okviru potprograma KULTURA putem mjera koje mogu uključivati više stope sufinanciranja. [Am. 94]

1.b  Bespovratna sredstva dodjeljuju se uzimajući u obzir sljedeće značajke dotičnog projekta:

(a)  kvalitetu projekta;

(b)  učinak;

(c)  kvalitetu i učinkovitost njegove provedbe. [Am. 95]

2.  Članovi evaluacijskog odbora mogu biti vanjski stručnjaci. Sastaju se fizički ili na daljinu.

Stručnjaci moraju imati stručnu pozadinu u vezi s ocijenjenim područjem. Evaluacijski odbor može zatražiti mišljenje stručnjaka iz zemlje podnositeljice zahtjeva. [Am. 96]

3.  Odstupajući od članka 193. stavka 2. Financijske uredbe i u propisno opravdanim slučajevima, troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava mogu smatraju se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera i aktivnosti. [Am. 97]

4.  Prema potrebi, za mjere u okviru Programa utvrđuju se odgovarajući kriteriji nediskriminacije, među ostalim u pogledu rodne ravnoteže.

Članak 14.

Prihvatljivi subjekti

1.  Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 4.

2.  Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

1.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

2.  trećoj zemlji pridruženoj Programu;

3.  trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima iz stavaka 3. i 4.;

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3.  Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere.

4.  Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu u načelu bi trebali snositi troškove sudjelovanja. Troškovi njihova sudjelovanja mogu se pokriti dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.

5.  Sljedećim se subjektima mogu iznimno dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga, i to na temelju posebnih zadaća i ciljeva koje utvrđuje Komisija i koji se redovito ocjenjuju u skladu s ciljevima Programa: [Am. 98]

(a)  Europskoj filmskoj akademiji u kontekstu suradnje s Europskim parlamentom na filmskoj nagradi LUX, na temelju sporazuma o suradnji o kojemu su stranke pregovarale i koji su potpisale te u suradnji s mrežom Europa Cinemas; dok se sporazum o suradnji ne sklopi, odgovarajuća odobrena sredstva stavljaju se u pričuvu; [Am. 99]

(b)  Orkestru mladih Europske unije za njegove aktivnosti, uključujući redoviti odabir i osposobljavanje mladih glazbenika iz svih država članica preko programa boravka u okviru kojih se nude mobilnost i mogućnost izvođenja na festivalima i turnejama unutar Unije i na međunarodnoj razini, a koji doprinose širenju europske kulture preko granica i internacionalizaciji karijera mladih glazbenika te kojima se teži ostvarenju geografske ravnoteže sudionika; Orkestar mladih Europske unije neprestano diversificira svoje prihode aktivnim traženjem financijske potpore iz novih izvora, smanjujući svoju ovisnost o financiranju Unije; aktivnosti Orkestra mladih Europske unije u skladu su s ciljevima Programa te ciljevima i prioritetima potprograma KULTURA, posebno u pogledu angažmana publike. [Am. 100]

Poglavlje III.

Sinergije i komplementarnost

Članak 15.

Komplementarnost

Komisija u suradnji s državama članicama osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa s odgovarajućim politikama i programima, posebice onima koji se odnose na rodnu ravnotežu, obrazovanje, posebno digitalno obrazovanje i medijsku pismenost, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, posebno marginaliziranih skupina i manjina, istraživanje i inovacije, uključujući socijalne inovacije, industriju i poduzetništvo, poljoprivredu i ruralni razvoj, okoliš i klimatsku politiku, koheziju, regionalnu i urbanu politiku, održivi turizam, državne potpore, mobilnost te međunarodnu suradnju i razvoj, također radi promicana učinkovite uporabe javnih sredstava.

Komisija osigurava da se, kada se postupci utvrđeni u [programu InvestEU] primijene u svrhu Programa, vodi računa o praksama razvijenima u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013. [Am. 101]

Članak 16.

Kumulativno i kombinirano financiranje

1.  Za mjeru za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove u okviru Uredbe (EU) br. XX/XXXX [Uredba o zajedničkim odredbama], uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi.

2.  Prijedlogu koji je prihvatljiv u okviru Programa može se dodijeliti oznaka izvrsnosti uz uvjet da ispunjava sljedeće kumulativne uvjete:

(a)  ocijenjen je prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)  u skladu je s minimalnim visokim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga; [Am. 102]

(c)  ne mogu mu se dodijeliti sredstva u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

2.a  Prijedlozi koji su dobili pečat izvrsnosti mogu primati financijska sredstva izravno od drugih programa te fondova u skladu s Uredbom [Uredba o zajedničkim odredbama COM(2018)0375], odnosno u skladu s njezinim člankom 67. stavkom 5., pod uvjetom da su ti prijedlozi u skladu s ciljevima Programa. Komisija osigurava da su kriteriji za odabir i dodjelu koji se odnose na projekte kojima će se dodjeljivati pečat izvrsnosti usklađeni, jasni i transparentni potencijalnim korisnicima. [Am. 103]

Članak 16.a

Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore u okviru programa InvestEU

1.  Financijska potpora koja se pruža novim programom InvestEU nastavlja se na ciljeve i kriterije Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uzimajući u obzir specifičnosti sektora.

2.  Programom InvestEU osigurava se sljedeće:

(a)  pristup financiranju malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima;

(b)  jamstva uključenim financijskim posrednicima iz svake zemlje koja sudjeluje u Instrumentu jamstva;

(c)  uključenim financijskim posrednicima dodatno stručno znanje za procjenu rizika povezanih s malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama i s njihovim kulturnim i kreativnim projektima;

(d)  iznos financiranja dugom koje se stavlja na raspolaganje malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama;

(e)  sposobnost izgradnje diversificiranog portfelja zajmova i predlaganja marketinškog i promotivnog plana za mala i srednja poduzeća te mikro, male i srednje organizacije u svim regijama i sektorima;

(f)  sljedeće vrste zajmova: ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu bez osobnog jamstva; prijenos poslovanja; radni kapital, primjerice međufinanciranje, privremeno financiranje, protok novca i kreditne linije. [Am. 104]

Poglavlje IV.

Praćenje, evaluacija i kontrola

Članak 17.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. utvrđeni su u Prilogu II.

1.a  Potprogrami imaju zajednički skup kvalitativnih pokazatelja. Svaki potprogram ima poseban skup pokazatelja. [Am. 105]

2.   Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi uvođenja odredaba o okviru za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjene Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji. Komisija donosi delegirani akt o pokazateljima do 31. prosinca 2022 ako je to potrebno za praćenje i evaluaciju. [Am. 106]

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.

Članak 18.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

1.a  Raspoložive brojke o iznosu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje koja bi bila potrebna za financiranje projekata kojima je dodijeljena oznaka „Pečat izvrsnosti” svake se godine dostavljaju dvama ograncima proračunskog tijela, najmanje 3 mjeseca prije datuma objave njihovih stajališta u pogledu proračuna Unije za sljedeću godinu, u skladu sa zajednički dogovorenim rasporedom za godišnji proračunski postupak. [Am. 107]

2.  Privremena evaluacija Evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a na sredini razdoblja provodi se najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa 30. lipnja 2024.

Komisija podnosi izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2024.

Prema potrebi i na temelju evaluacije na sredini razdoblja Komisija podnosi zakonodavni prijedlog za reviziju ove Uredbe. [Am. 108]

3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi podnosi završnu evaluaciju Programa. [Am. 109]

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.  Sustavom za izvješćivanje o evaluacijama osigurava se prikupljanje podataka za evaluaciju Programa koje je učinkovito, djelotvorno, pravodobno i na odgovarajućoj razini detalja. Takvi se podaci i informacije dostavljaju Komisiji na način koji je u skladu s drugim pravnim odredbama; na primjer, ako je to potrebno, osobni podaci moraju biti anonimni. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 19.

Postupak delegiranja

1.  Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 2. i članka 17. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. stavka 2. i članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stavka 2. i članka 17. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Poglavlje V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost, a prije svega ime Programa i, u slučaju aktivnosti koje se financiraju u okviru potprograma MEDIA, logotip potprograma MEDIA. Komisija razvija logotip KULTURA koji se koristi za aktivnosti koje se financiraju u okviru potprograma KULTURA. [Am. 110]

2.  Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, te njegovih mjera i rezultata koji se podupiru u okviru potprograma. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 21.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1295/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 22.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, na temelju Uredbe br. 1295/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2.  Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz s Programa na mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013.

3.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 7. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 23.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Dodatne informacije o aktivnostima koje će se financirati

1.  POTPROGRAM KULTURA

U nastavku su navedene aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti potprograma KULTURA iz članka 4.

Horizontalne aktivnosti:

(a)  transnacionalni projekti suradnje u okviru kojih se jasno razlikuje između malih, srednjih i velikih projekata te se posebno vodi računa o mikro i malim kulturnim organizacijama; [Am. 111]

(b)  europske mreže kulturnih i kreativnih organizacija iz različitih zemalja;

(c)  kulturne i kreativne paneuropske platforme;

(d)  mobilnost umjetnika, obrtnika te kulturnih i kreativnih subjekata u njihovoj transnacionalnoj aktivnosti, uključujući pokrivanje troškova povezanih s umjetničkom aktivnosti te cirkulacijom umjetničkih i kulturnih djela; [Am. 112]

(e)  potpora kulturnim i kreativnim organizacijama u djelovanju na međunarodnoj razini te razvoju njihovih kapaciteta; [Am. 113]

(f)  razvoj i provedba politika te politička suradnja u području kulture, među ostalim pružanjem podataka i razmjenom najbolje prakse ili pilot-projektima.

Sektorske aktivnosti:

(a)  potpora glazbenom sektoru: promicanje raznolikosti, kreativnost i inovacija u području glazbe, posebice distribucija glazbenog stvaralaštva u sektoru žive glazbe, također umrežavanjem, distribucijom i promicanjem različitih europskih glazbenih djela i repertoara u Europi i izvan nje, mjere izobrazbe izobrazba, sudjelovanje u glazbi i pristup glazbi, razvoj publike za europsko stvaralaštvo , vidljivost i priznavanje stvaratelja, promicatelja i umjetnika, posebno mladih umjetnika i onih koji se tek afirmiraju kao umjetnici, te potpora prikupljanju i analizi podataka; [Am. 114]

(b)  potpora knjižnom i izdavačkom sektoru: ciljane mjere kojima se promiču raznolikost, kreativnost i inovacije, posebice prevođenje i , adaptacija u dostupnim formatima za osobe s invaliditetom, prekogranična promidžba europske književnosti u Europi i izvan nje, također preko knjižnica, osposobljavanje i razmjene djelatnika u tom sektoru, autora i prevoditelja te transnacionalni projekti suradnje, inovacija i razvoja u tom sektoru; [Am. 115]

(c)  potpora sektoru arhitekture i kulturne baštine i arhitekture: ciljane mjere za mobilnost subjekata, istraživanje, uspostava visokih standarda kvalitete, izgradnja kapaciteta, razvoj razmjena stručnog znanja i vještina za obrtnike, angažman publike i internacionalizacija sektora kulturne baštine i arhitekture, promidžba kulture gradnje (Baukultur) te , potpora zaštiti, očuvanju, obnovi životnih prostora, prilagodljiva prenamjena, promidžba kulture gradnje (Baukultur), održivost, širenje, i unapređenju unapređenje i internacionalizacija kulturne baštine i njezinih vrijednosti putem podizanja podizanjem razine osviještenosti, umrežavanja i aktivnosti uzajamnog učenja; [Am. 116]

(d)  potpora drugim sektorima: ciljane mjere promidžbe kojima se potiču razvoj kreativnih aspekata dizajnerskog i modnog sektora te kulturnog turizma ostalih sektora, uključujući sektore dizajna i mode te održivi kulturni turizam, i njihova promidžba i zastupljenost izvan Europske unije. [Am. 117]

Potpora svim kulturnim i kreativnim sektorima u područjima od zajedničkog interesa, pri čemu se sektorske aktivnosti mogu razvijati prema potrebi u slučajevima u kojima posebnosti podsektora opravdavaju ciljani pristup. U pogledu transnacionalnih projekata za suradnju, mobilnost i internacionalizaciju zauzima s horizontalni pristup, između ostaloga organizacijom programa boravka, turneja, događanja, izvedbi uživo, izložbi i festivala, kao i u pogledu promicanja raznolikosti, kreativnosti i inovacija, izobrazbe i razmjene sektorskih stručnjaka, izgradnje kapaciteta, umrežavanja, vještina, razvoja publike te prikupljanja i analize podataka. Sektorske aktivnosti financiraju se proračunima koji su razmjerni prioritetnim sektorima. Sektorske aktivnosti trebale bi pomoći u rješavanju specifičnih izazova s kojima se suočavaju različiti prioritetni sektori iz ovog Priloga, nadovezujući se na postojeće pilot projekte i pripremne aktivnosti [Am. 118]

Posebne mjere usmjerene na povećanje vidljivosti i prisutnosti europske europskog identiteta, njegove kulturne raznolikosti i baštine te poticanje međukulturnog dijaloga: [Am. 119]

(a)  inicijativa Europske prijestolnice kulture, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća(25);

(b)  inicijativa Oznaka europske baštine, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća(26) i mreža lokacija s oznakom europske baštine; [Am. 120]

(c)  kulturne nagrade EU-a, uključujući Europsku kazališnu nagradu; [Am. 121]

(d)  Dani europske baštine;

(da)  aktivnosti usmjerene na interdisciplinarne produkcije povezane s Europom i njezinim vrijednostima; [Am. 122]

(e)  potpora europskim kulturnim institucijama kojima je cilj pružati izravne kulturne usluge europskim građanima na velikom zemljopisnom području.

2.  POTPROGRAM MEDIA

Prioriteti potprograma MEDIA iz članka 5. uzimaju u obzir zahtjeve Direktive 2010/13/EU i razlike u pogledu produkcije, distribucije i dostupnosti audiovizualnog sadržaja u različitim zemljama te veličinu i posebnosti pojedinačnih tržišta, a nastojat će se ostvariti, među ostalim, aktivnostima navedenima u nastavku: [Am. 123]

(a)  razvoj europskih audiovizualnih djela, posebno filmskih i televizijskih djela kao što su igrani, kratki, dokumentarni, dječji i animirani filmovi te interaktivnih djela poput kvalitetnih i narativnih videoigara i multimedije s većim potencijalom prekogranične distribucije, i to od strane europskih nezavisnih produkcijskih kuća; [Am. 124]

(b)  produkcija inovativnih i kvalitetnih televizijskih sadržaja i scenarija za serijale, za sve uzraste, pružanjem potpore nezavisnim europskim produkcijskim kućama; [Am. 125]

(ba)  potpora inicijativama za stvaranje i promicanje djela povezanih s povijesti europskih integracija i europskim pričama; [Am. 126]

(c)  promocija, promidžbeni i marketinški alati, uključujući na internetu i primjenom analitike podataka, za povećanje važnosti, vidljivosti i prekogranične dostupnosti europskog stvaralaštva te njegova dosega do publike; [Am. 127]

(d)  potpora međunarodnoj prodaji i stavljanju u optjecaj nenacionalnih europskih djela na svim platformama usmjerena na male i velike produkcije, među ostalim s pomoću koordiniranih strategija distribucije koje obuhvaćaju nekoliko zemalja te izrada podnaslova, sinkronizacije i zvučnog opisivanja; [Am. 128]

(da)  mjere namijenjene pružanju potpore zemljama s niskim kapacitetom radi poboljšanja njihovih utvrđenih nedostataka; [Am. 129]

(e)  potpora aktivnostima razmjene i umrežavanja među poduzećima radi olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija te širenja europskih djela; [Am. 130]

(ea)  potpora europskim mrežama audiovizualnih stvaraoca iz različitih zemalja radi njegovanja kreativnih talenata u audiovizualnom sektoru; [Am. 131]

(eb)  posebne mjere za doprinos pravednom tretiranju kreativnog talenta u audiovizualnom sektoru; [Am. 132]

(f)  promidžba europskog stvaralaštva na događajima i sajmovima u industriji u Europi i izvan nje;

(g)  inicijative kojima se promiču razvoj i angažiranost publike i , posebice u kinima, te filmsko i audiovizualno obrazovanje, a koje su posebno usmjerene na mladu publiku; [Am. 133]

(h)  aktivnosti osposobljavanja i mentoriranja u cilju povećanja sposobnosti audiovizualnih subjekata, uključujući obrtnike, da se prilagode novim tržišnim kretanjima i digitalnoj tehnologiji; [Am. 134]

(i)  europska jedna ili više europskih mreža pružatelja usluga prikazivanja videosadržaja na zahtjev koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova; [Am. 135]

(j)  europska mreža europski festivali i mreže festivala na kojima se prikazuje znatan udio prikazuju i promoviraju različita europska audiovizualna djela, sa znatnim udjelom nenacionalnih europskih filmova; [Am. 136]

(k)  europska mreža kinematografa koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova, čime se pridonosi jačanju uloge kina u vrijednosnom lancu te se javna prikazivanja ističu kao socijalno iskustvo; [Am. 137]

(l)  posebne mjere, uključujući aktivnosti mentoriranja i umrežavanja, koje pridonose uravnoteženijem sudjelovanju žena i muškaraca u audiovizualnom sektoru; [Am. 138]

(m)  potpora političkom dijalogu, inovativnim političkim mjerama i razmjeni najboljih praksi, među ostalim analitičkim aktivnostima i pružanjem pouzdanih podataka;

(n)  transnacionalna razmjena iskustava i znanja, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja između audiovizualnog sektora i oblikovatelja politika;

(na)  pružanje potpore distribuciji i višejezičnom pristupu kulturnom televizijskom sadržaju na internetu i izvan njega, uključujući uz pomoć podnaslova, u cilju promicanja bogatstva i raznolikosti europske kulturne baštine, suvremenih ostvarenja i jezika. [Am. 139]

3.  MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM

U nastavku su navedene glavne aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti MEĐUSEKTORSKOG potprograma iz članka 6.

Politička suradnja i informiranje:

(a)  razvoj politika, transnacionalna razmjena iskustava i znanja, aktivnosti uzajamnog učenja, uključujući uzajamno mentoriranje novopridošlih sudionika Programa, podizanje razine osviještenosti i umrežavanja između umrežavanje organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru te i oblikovatelja politika (na međusektorskoj razini), među ostalim održavanjem stalnog strukturiranog dijaloga s dionicima te Forumom kulturnih i kreativnih sektora za poboljšanje dijaloga i orijentaciju sektorskih politika; [Am. 140]

(b)  međusektorske analitičke aktivnosti;

(c)  potpora mjerama kojima se nastoje unaprijediti prekogranična politička suradnja i razvoj politike u području socijalnog uključivanja putem kulture;

(d)  širenje znanja o programu i temama koje obuhvaća, poticanje informiranja građana i podupiranje prenosivosti rezultata izvan država članica.

Laboratorij kreativnih inovacija:

(a)  poticanje novih oblika stvaranja na sjecištima različitih kulturnih i kreativnih sektora, te u suradnji sa subjektima iz drugih sektora, primjerice primjenom i podučavanjem o primjeni inovativnih tehnologija u okviru kulturnih organizacija te suradnja preko digitalnih centara; [Am. 141]

(b)  poticanje inovativnih međusektorskih pristupa i alata kako bi se olakšali dostupnost, distribucija, promidžba i monetizacija kulture i kreativnosti, uključujući kulturnu baštinu.

(ba)  aktivnosti usmjerene na interdisciplinarne produkcije povezane s Europom i njezinim vrijednostima; [Am. 142]

Deskovi programa:

(a)  promidžba programa na nacionalnoj razini i pružanje relevantnih informacija o različitim vrstama financijske potpore dostupne u okviru politike Unije te o kriterijima, postupku i rezultatima evaluacije; [Am. 143]

(b)  podupiranje potencijalnih korisnika pri postupku prijave, poticanje prekogranične suradnje i razmjene najboljih praksi među djelatnicima u sektoru, institucijama, platformama i mrežama unutar područja politika i sektora obuhvaćenih programom te između njih; [Am. 144]

(c)  potpora Komisiji u osiguravanju odgovarajućeg priopćavanja odgovarajuće komunikacije odozdo prema gore i obrnuto te širenja rezultata programa građanima i subjektima. [Am. 145]

Međusektorske aktivnosti kojima se podupire informativni medijski sektor:

(a)  suočavanje sa strukturnim i tehnološkim promjenama u medijskom sektoru sektoru informativnih medija promicanjem okružja neovisnih i praćenjem raznolikog pluralističkih medija i pluralističkog medijskog okruženja podupiranjem nezavisnog praćenja radi procjene rizika i izazova za pluralizam i slobodu medija; [Am. 146]

(b)  podupiranje visokih standarda produkcije poticanjem suradnje, digitalnih vještina, prekograničnog suradničkog novinarstva i kvalitetnog sadržaja te održivih medijskih ekonomskih modela kako bi se zajamčila profesionalna etičnost novinarstva; [Am. 147]

(c)  promicanje medijske pismenosti kako bi se građanima, a posebno mladima, omogućilo oblikovanje kritičkog mišljenja o medijima i podupiranje stvaranja platforme Unije za razmjenu praksi i politika medijske pismenosti među svim državama članicama, između ostaloga preko sveučilišnih mreža radija i medija koje se bave europskim temama, te osposobljavanjem djelatnika u sektoru informativnih medija radi prepoznavanja i suzbijanja dezinformiranja. [Am. 148]

(ca)  Poticanje i zaštita političkog dijaloga i dijaloga s civilnim društvom o prijetnjama slobodi medija i medijskom pluralizmu u Europi; [Am. 149]

PRILOG II.

ZAJEDNIČKI KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI POKAZATELJI UČINKA PROGRAMA

1.  Korist za građane i zajednice;

2.  korist za jačanje europske kulturne raznolikosti i kulturne baštine;

3.  korist za gospodarstvo Unije i radna mjesta, posebno za kulturni i kreativni sektor te MSP-ove;

4.  integriranje politika Unije, uključujući međunarodne kulturne odnose;

5.  europska dodana vrijednost projekata;

6.  kvaliteta partnerstava i kulturnih projekata;

7.  broj ljudi koji pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima koje podupire Program;

8.  broj radnih mjesta povezanih s financiranim projektima;

9.  ravnoteža spolova, prema potrebi, te mobilnost i osnaživanje gospodarskih subjekata u kulturnim i kreativnim sektorima. [Am. 150]

Pokazatelji

POTPROGRAM KULTURA:

Broj i opseg transnacionalnih partnerstava osnovanih uz potporu iz Programa

Broj umjetnika te aktera iz kulturnog i/ili kreativnog sektora koji su ostvarili (geografsku) mobilnost izvan nacionalnih granica zahvaljujući potpori iz Programa, prema zemlji podrijetla

Broj osoba koje pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima nastalima u okviru Programa, uključujući djela iz tuđih zemalja

Broj projekata koji primaju potporu iz Programa, a koji su usmjereni na skupine u nepovoljnom položaju, odnosno nezaposlene mlade osobe i migrante

Broj projekata koji primaju potporu iz Programa, a u kojima sudjeluju organizacije iz trećih zemalja

POTPROGRAM MEDIA:

Broj osoba koje pristupaju europskim audiovizualnim djelima koja dolaze iz tuđih zemalja, a financirana su u okviru Programa

Broj sudionika u aktivnostima učenja koje primaju potporu iz Programa koji smatraju da su poboljšali svoje kompetencije i povećali svoju zapošljivost

Broj i proračun koprodukcija osmišljenih i ostvarenih uz potporu iz Programa

Broj osoba do kojih su doprle promotivne aktivnosti provedene među poduzećima na glavnim tržištima

MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM:

Broj i opseg osnovanih transnacionalnih partnerstava (kompozitni pokazatelj za laboratorije za kreativne inovacije i aktivnosti u području informativnih medija)

Broj događaja u organizaciji deskova programa kojima se promiče Program

(1)SL C 110, 22.3.2019., str. 87.
(2)SL C […], […], str. […].
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4)COM(2018)0267.
(5)COM(2016)0594 Direktiva (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 82.).
(6)COM(2016)0287 Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69.).
(7)Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.), (SL L 131, 20.5.2017., str. 1.).
(8)Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(9)JOIN/2016/029
(10)COM(2014)0477.
(11)COM(2017)0479.
(12)Program održivog razvoja do 2030., koji su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015., A/RES/70/1.
(13)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(14)2018/0243(COD).
(15)2018/0247(COD).
(16)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(17)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(18)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(19)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
(20)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(21)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(22)Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(23)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(24)SL L 124, 20.5.2003.
(25)Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ (SL L 132, 3.5.2014., str. 1.).
(26)Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o uspostavljanju djelovanja Europske unije za oznaku europske baštine (SL L 303, 22.11.2011., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 20. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti