Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (COM(2018)0353 – C8-0207/2018 – 2018/0178(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0353),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0207/2018),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0175/2019),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja
(1) Člankom 3. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije želi se uspostaviti unutarnje tržište koje je u službi održivog razvoja Europe, među ostalim na temelju uravnoteženog gospodarskog razvoja i visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša.
(2) Opća skupština UN-a donijela je 25 rujna 2015. novi globalni okvir za održivi razvoj: Program održivog razvoja do 2030.(4) koji se temelji na ciljevima održivog razvoja i obuhvaća tri stupa održivosti: okolišni, socijalni i gospodarski/upravljački. U komunikaciji Komisije iz 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost(5) ciljevi održivog razvoja povezuju se s okvirom politika Unije kako bi se osiguralo da se u svim djelovanjima i inicijativama politika Unije, na području Unije i globalno, od samog početka uzmu u obzir ciljevi globalnog razvoja. U zaključcima Europskog vijeća od 20. lipnja 2017.(6) potvrđeno je zalaganje Unije i država članica za potpunu, usklađenu, sveobuhvatnu, integriranu i učinkovitu provedbu Programa održivog razvoja do 2030. u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima.
(3) Vijeće je 2016. sklopilo Pariški sporazum o klimatskim promjenama(7) u ime Unije. Člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama utvrđuje se cilj pojačavanja odgovora na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.
(4) Održivost i prelazak na niskougljično kružno gospodarstvo otporno na klimatske promjene s učinkovitijim korištenjem resursa ključni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Unije. Održivost je već dugo u središtu projekta Europske unije te je njezina socijalna i okolišna dimenzija priznata u Ugovorima.
(5) Komisija je u prosincu 2016. ovlastila stručnu skupinu na visokoj razini da izradi krovnu sveobuhvatnu strategiju Unije o održivom financiranju. U izvješću stručne skupine na visokoj razini objavljenom 31. siječnja 2018(8) poziva se na stvaranje tehnički utemeljenog sustava klasifikacije na razini Unije kako bi se razjasnilo koje su djelatnosti „zelene” ili „održive”, počevši od ublažavanja klimatskih promjena.
(6) Komisija je u ožujku 2018. objavila Akcijski plan o financiranju održivog rasta(9) u kojem se utvrđuje ambiciozna i sveobuhvatna strategija održivog financiranja. Jedan od ciljeva utvrđenih u Akcijskom planu jest preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima u cilju ostvarivanja održivog i uključivog rasta. Uspostava jedinstvenog sustava klasifikacije održivihi pokazatelja za utvrđivanje stupnja održivosti djelatnosti najvažnija je i najhitnija mjera predviđena u Akcijskom planu. Akcijskim planom uvažava se da se preusmjeravanje tokova kapitala prema održivijim gospodarskim djelatnostima mora temeljiti na zajedničkom, sveobuhvatnom razumijevanju pojma „održivo”utjecaja gospodarskih djelatnosti i ulaganja na okolišnu održivost i resursnu učinkovitost. Za početak, jasnim smjernicama o djelatnostima za koje se može smatrati da pridonose okolišnim ciljevima olakšalo bi se informiranje ulagača o ulaganjima kojima se financiraju okolišno održive gospodarske djelatnostigospodarske djelatnosti u skladu s njihovim stupnjem održivosti.U svjetlu ciljeva održivog razvoja UN-a i zaključaka Europskog vijeća od 20. lipnja 2017. treba izraditi i dodatne smjernice o djelatnostima koje pridonose drugim ciljevima održivosti, uključujući socijalne i upravljačke ciljeve, mogu se izraditi u kasnijoj fazite na taj način u potpunosti, dosljedno, sveobuhvatno, integrirano i učinkovito provesti Program održivog razvoja do 2030. [Am. 80]
(6a) Iako je prepoznato da je hitno potrebno riješiti pitanje klimatskih promjena, uska usmjerenost na izloženost ugljiku mogla bi imati negativne posljedice u smislu prelijevanja zbog preusmjeravanja tokova ulaganja na ciljeve u okviru kojih postoje drugi okolišni rizici. Stoga je potrebno uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se zajamčilo da gospodarske djelatnosti ne štete drugim okolišnim ciljevima, kao što su biološka raznolikost i energetska učinkovitost. Ulagačima su potrebne usporedive i cjelovite informacije o okolišnim rizicima i njihovu učinku kako bi ocijenili svoje portfelje i izvan konteksta izloženosti ugljiku. [Am. 2]
(6b) Imajući u vidu potrebu za hitnim mjerama u nekoliko međusobno povezanih područja u kontekstu uništavanja okoliša i prekomjerne potrošnje resursa, potreban je sustavan pristup kao odgovor na eksponencijalno rastuće negativne trendove kao što su gubitak biološke raznolikosti, prekomjerna potrošnja resursa na globalnoj razini, pojava novih prijetnji poput opasnih kemikalija i njihovih mješavina, oskudica hrane, klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, zakiseljavanje oceana, smanjenje slatke vode i promjene zemljišnih sustava. Stoga je potrebno da mjere koje će se poduzeti budu okrenute budućnosti i razmjerne u odnosu na predstojeće izazove. S obzirom na razmjere tih izazova, potrebna je primjena sveobuhvatnog i ambicioznog pristupa te stroga primjena načela predostrožnosti. [Am. 3]
(7) U Odluci br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(10) poziva se na pojačano financiranje izdataka povezanih s okolišem i klimom iz privatnog sektora, posebice uvođenjem poticaja i metodologija kojima se poduzeća potiču na mjerenje troškova poslovanja koji su povezani s okolišem te dobiti ostvarene korištenjem okolišnih usluga.
(7a) U izvješću o vlastitoj inicijativi Europskog parlamenta o održivom financiranju od 29. svibnja 2018. utvrđuju se osnovni elementi pokazatelja održivosti i taksonomija kao poticaj za održiva ulaganja. Potrebno je zajamčiti dosljednost relevantnog zakonodavstva. [Am. 4]
(8) Da bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja, tokove kapitala potrebno je usmjeriti prema održivim ulaganjima. Važno je da se potencijal unutarnjeg tržišta u cijelosti iskoristi za postizanje tih ciljeva. Osim toga, važno je osigurati da tokovi kapitala usmjereni prema održivim ulaganjima ne nailaze na prepreke na unutarnjem tržištu.
(8a) S obzirom na razmjere izazova potrebna je postupna promjena cjelokupnog financijskog sustava kako bi mogao podržati funkcioniranje gospodarstva na održivoj osnovi. U tu je svrhu potrebno uvesti opće održivo financiranje te voditi računa o učinku održivosti s obzirom na sve financijske proizvode i usluge. [Am. 5]
(9) Nuđenje financijskih proizvoda kojima se ostvaruju okolišno održivi ciljevi učinkovit je način usmjeravanjapostupnog preusmjeravanja privatnih ulaganja u održive djelatnostis djelatnosti s negativnim učinkom na okoliš prema održivijim djelatnostima. Nacionalnim zahtjevima za stavljanje na tržište financijskih proizvoda, usluga i korporativnih obveznica kao održivih ulaganja, kako je definirano u ovoj Uredbi, a posebno zahtjevima na temelju kojih se dotičnim sudionicima na tržištu dopušta uporaba nacionalne oznake, želi se povećati povjerenje ulagača i osviještenost o rizicima, osigurati vidljivost i riješiti problem „zelenog marketinga”. Zeleni marketing odnosi se na praksu stjecanja nepoštene konkurentske prednosti stavljanjem na tržište financijskog proizvoda kao okolišno prihvatljivog iako zapravo ne ispunjava osnovne okolišne standarde. Trenutačno nekoliko država članica primjenjuje sustave označivanja. Oni se temelje na različitim taksonomijama za klasifikaciju okolišno održivih gospodarskih djelatnosti. S obzirom na političke obveze na temelju Pariškog sporazuma i na razini Unije, vjerojatno je da će sve više država članica uvoditi sustave označivanja ili druge zahtjeve za sudionike na tržištu u pogledu financijskih proizvoda ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na tržište kao okolišno održivi. Pritom bi države članice za potrebe određivanja djelatnosti koje se mogu smatrati održivima upotrebljavale vlastite nacionalne taksonomije. Ako se takvi nacionalni zahtjevi budu temeljili na različitim kriterijima i pokazateljima za određivanje gospodarskih djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima, to će ulagače odvratiti od prekograničnih ulaganja zbog problema povezanih s uspoređivanjem različitih mogućnosti ulaganja. Osim toga, gospodarski subjekti koji žele privući ulaganja iz cijele Unije morali bi u svakoj državi članici ispuniti različite kriterije kako bi se njihove djelatnosti smatrale okolišno održivima za potrebe različitih oznaka. Zbog nedostatka jedinstvenih kriterija povećat i pokazatelja, ulaganja će biti usmjerena na okolišno nedjelotvoran i, u nekim slučajevima, kontraproduktivan način i dovesti do neuspjeha u ostvarivanju okolišnih ciljeva i ciljeva u pogledu održivosti. Stoga se zbog tog nedostatka povećavaju troškovi i znatno destimuliratidestimuliraju gospodarski subjekti, što u konačnici znači otežani pristup prekograničnim tržištima kapitala za održiva ulaganja. Očekuje se da će prepreke u pristupu prekograničnim tržištima kapitala za potrebe prikupljanja sredstava za financiranje održivih projekata nastaviti rasti. Stoga bi kriterije za određivanje gospodarskih djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivimai pokazatelje za određivanje stupnja održivosti gospodarskih djelatnosti trebalo postupno uskladiti na razini Unije kako bi se uklonile prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta i smanjilo njihovo nastajanje u budućnosti. Tim usklađivanjem informacija, sustava mjerenja i kriterija gospodarskim subjektima bit će lakše prikupiti sredstva za financiranje zelenihokolišno održivih prekograničnih djelatnosti jer će se njihove gospodarske djelatnosti moći usporediti na temelju jedinstvenih kriterija i pokazatelja i odabrati kao odnosna imovina za okolišno održiva ulaganja. Time će se olakšati privlačenje prekograničnih ulaganja na području Unije. [Am. 6]
(9a) Kako bi Unija ispunila svoje okolišne i klimatske obveze, potrebno je pokrenuti privatna ulaganja.Za to su potrebni dugoročno planiranje te regulatorna stabilnost i predvidivost za ulagače.Radi jamčenja usklađenog okvira politika za održiva ulaganja, važno je da odredbe ove Uredbe budu temeljene na postojećem zakonodavstvu Unije. [Am. 7]
(10) Osim toga, ako sudionici na tržištu ulagačima ne objasnene objave informacije o tome kako će djelatnosti u koje ulažu negativno ili pozitivno pridonijeti okolišnim ciljevima ili ako u svojem objašnjenju različito tumače pojam „održive”primjenjuju različite sustave mjerenja i kriterije za određivanje utjecaja stupnja održivosti gospodarske djelatnosti, ulagači će provjeru i usporedbu tih različitih financijskih proizvoda doživjeti kao nerazmjerno opterećenje. Pokazalo se da to ulagače odvraća od ulaganja u zeleneodržive financijske proizvode. Nadalje, nedostatak povjerenja ulagača ima znatne štetne učinke na tržište za održiva ulaganja. Osim toga, pokazalo se da nacionalni propisi i tržišne inicijative poduzete za rješavanje tog problema unutar nacionalnih granica dovode do rascjepkanosti unutarnjeg tržišta. Ako sudionici na financijskim tržištima objave na koji način financijski proizvodi za koje tvrde da su okolišno prihvatljivi ispunjavaju okolišne ciljeve i ako za potrebe te objave koriste zajedničke kriterije za određivanje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti koji se primjenjuju u cijeloj Uniji, ulagači će moći lakše usporediti mogućnosti okolišno prihvatljivihokolišni učinak mogućnosti prekograničnih ulaganja i potaknut će se poduzeća u koja se ulaže na to da svoje poslovne modele učine održivijima. Ulagači će ulagati u zelene financijske proizvode diljem Unije s većim povjerenjem, čime će se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 8]
(10a) Kako bi se postigao smislen učinak na okoliš te širi učinak održivosti, smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje za sudionike na financijskom tržištu i ostale dionike te olakšao rast europskih financijskih tržišta na kojima se financiraju održive gospodarske djelatnosti, taksonomija bi se trebala temeljiti na usklađenim, usporedivim i jedinstvenim pokazateljima, uključujući barem pokazatelje kružnog gospodarstva. Te bi pokazatelje trebalo uskladiti s jedinstvenom metodologijom procjene životnog ciklusa i primjenjivati u svim regulatornim inicijativama Unije. Oni bi trebali biti osnova za procjenu gospodarskih djelatnosti i rizika pri ulaganja te za procjenu učinka na okoliš. Potrebno je izbjeći sva preklapanja u uređivanju koja ne bi bila u skladu s načelima bolje regulacije, proporcionalne primjene i ciljem stvaranja dosljedne terminologije i jasnog regulatornog okvira. Nepotrebno opterećivanje i nadležnih tijela i financijskih institucija također treba izbjeći. Isto tako, potrebno je jasno definirati područje primjene i upotrebu kriterija tehničke provjere te poveznice s drugim inicijativama prije nego što taksonomija i povezani kriteriji stupe na snagu. Postavljanjem usklađenih kriterija za okolišno održive gospodarske djelatnosti treba uzeti u obzir kompetencije država članica u različitim područjima politika. Zahtjevi iz ove Uredbe trebaju se na razmjeran način primjenjivati na male i jednostavne institucije kako su definirane u skladu s tom Uredbom. [Am. 9]
(10b) Pokazatelje bi trebalo uskladiti na temelju postojećeg rada, između ostalog na temelju rada Komisije, Europske agencije za okoliš i OECD-a, te bi oni trebali obuhvaćati okolišni učinak na razinu CO2 i drugih emisija, biološku raznolikost, proizvodnju otpada, korištenje energije i energije iz obnovljivih izvora, sirovine, vodu i izravno i neizravno korištenje zemljišta, kako je utvrđeno u Okviru Europske komisije za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029), Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo (COM(2015)0614) i u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na kružno gospodarstvo (2014/2208(INI)). Nadalje, pokazatelje bi trebalo oblikovati uzimajući u obzir i preporuke skupine stručnjaka na visokoj razini za potporu financiranju kružnog gospodarstva Europske komisije. Komisija bi trebala ocijeniti kako povezati rad te skupine stručnjaka s tehničkom skupinom stručnjaka. Pokazateljima bi trebalo uzeti u obzir međunarodno priznate standarde održivosti. [Am. 10]
(11) Kako bi se uklonile postojeće prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta i spriječilo nastajanje takvih prepreka u budućnosti, trebalo bi propisati da države članice i Unija pri utvrđivanju zahtjeva za sudionike na tržištu za potrebe označivanja financijskih proizvoda, usluga ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na tržište kao okolišno održivi na nacionalnoj razini primjenjuju zajedničku definiciju okolišno održivogstupnja okolišne održivosti ulaganja. Zbog istih razloga upravitelji fondova i institucijski ulagači koji za sebe tvrde da pridonose ostvarivanju okolišnih ciljeva trebali bi pri objavi načina na koji pridonose ostvarivanju tih ciljeva primjenjivati istu definiciju okolišno održivog ulaganja te iste pokazatelje, sustave mjerenja i kriterije za izračunavanje učinka na okoliš. [Am. 11]
(12) Utvrđivanje kriterija za okolišno održive gospodarskeInformacije o utjecaju djelatnosti moglo bi poslužiti kao poticaj poduzećima da na svojim internetskim stranicama na dobrovoljnoj osnovi objave informacije o okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje obavljaju. Te informacijeokoliš pomoći će dotičnim subjektima na financijskim tržištima da lakše utvrde koja poduzeća provode okolišno održive gospodarske djelatnosti, a timstupanj okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti koje poduzeća provode te će poduzećima istodobno olakšati prikupljanje sredstava za financiranje zelenih djelatnosti. [Am. 12]
(13) Klasifikacija okolišno održivihPokazatelji na razini Unije koji su relevantni za određivanje učinka gospodarskih djelatnosti na razini Unije trebalaokoliš trebali bi omogućiti izradu budućih politika i strategija Unije, uključujući standarde Unije za okolišno održive financijske proizvode i, u konačnici, uvođenje oznaka kojima se formalno priznaje usklađenost s tim standardima na razini Unije te bi trebali biti osnova za druge gospodarske i regulatorne mjere te mjere opreza. Jedinstveni pravni zahtjevi prema kojima se ulaganja mogu smatrati okolišno održivim ulaganjima, za razmatranje stupnja okolišne održivosti ulaganja na temelju jedinstvenih kriterija za okolišno održive gospodarskeodređivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti i općih pokazatelja za procjenu učinka ulaganja na okoliš, nužni su kao podloga za buduće zakonodavstvo Unije s ciljem omogućavanja tiholakšavanja prelaska s ulaganja s negativnim učinkom na okoliš na ulaganja s pozitivnim učinkom. [Am. 13]
(14) U kontekstu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u Uniji pokazalo se da se odlukama, odluke na razini politika, kao što je odluka o osnivanju Europskog fonda za strateška ulaganja, pridonosimogle bi pridonijeti mobiliziranju i usmjeravanju privatnih ulaganja i javnih rashoda prema održivim ulaganjima. U Uredbi (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća(11) utvrđeno je da 40 % ulaganja u infrastrukturne i inovacijske projekte u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja treba biti povezano s klimatskom politikomhorizontalnim ciljevima u pogledu klime. Zajednički kriteriji za održivost gospodarskih djelatnosti i zajednički pokazatelji za procjenu učinka na okoliš mogli bi biti temelj sličnih budućih inicijativa Unije za potporu ulaganjimamobiliziranje ulaganja kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva povezanih s klimom i drugih okolišnih ciljeva. [Am. 14]
(15) Kako zbog različitog poimanja okolišno održivihstupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti ne bi došlo do rascjepkanosti tržišta i narušavanja interesa potrošača, nacionalni zahtjevi koje trebaju ispuniti sudionici na tržištu koji žele stavljati na tržište financijske proizvode ili korporativne obveznice koji su definirani ovom Uredbom kao okolišno održiveodrživi trebali bi se temeljiti na jedinstvenim kriterijima za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Ti sudionici na tržištu uključuju sudionike na financijskim tržištima koji nude „zelene” održive financijske proizvode ili usluge i nefinancijska poduzeća koja izdaju „zelene”održive korporativne obveznice. [Am. 15]
(16) Kako se ne bi narušili interesi potrošača, upravitelji fondova i institucijski ulagači koji nude financijske proizvode kao okolišno održive trebali bi objaviti kako se i u kojoj mjeri kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti primjenjuju za određivanje okolišne održivosti ulaganja. Objavljene informacije trebale bi omogućiti ulagačima da utvrde postotni udio ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti u odnosu na sve gospodarske djelatnosti, a time i stupanj okolišne održivosti ulaganja. Komisija bi trebala navesti informacije koje je potrebno objaviti u tu svrhu. Te informacije trebale bi omogućiti nacionalnim nadležnim tijelima da lako provjere usklađenost s obvezom objavljivanja i nametnu tu obvezu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.
(17) Kako se obveza objavljivanja ne bi zaobišla, trebala bi se primjenjivati i u slučaju kada se financijski proizvodina sve financijske proizvode koji se nude kao proizvodi sa sličnim obilježjimai koji imaju slična obilježja kao okolišno održiva ulaganja, uključujući one čiji je cilj zaštita okoliša u širem smislu. Od sudionika na financijskim tržištima ne bi se smjelo zahtijevati da ulažu samo u okolišno održive gospodarske djelatnosti određene u skladu s kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi. Sudionike na financijskom tržištu i ostale aktere trebalo bi ih poticati poticati na to da obavijeste Komisiju ako smatraju da bi se neka gospodarska djelatnost koja ne ispunjava kriterije tehničke provjere ili za koju takvi kriteriji još nisu određeni, trebalakriteriji tehničke provjere koji su relevantni za aktivnosti koje financiraju još nisu uspostavljeni i da bi se stoga njihove financijske proizvode trebalo smatrati okolišno održivomodrživima kako bi Komisiji pomogli da ocijeni primjerenost dopune ili ažuriranja kriterija tehničke provjere. [Am. 16]
(18) Za potrebe određivanja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti trebalo bi sastaviti iscrpan popis okolišnih ciljeva na temelju pokazatelja kojima se mjeri učinak na okoliš, uzimajući u obzir utjecaj na cijeli industrijski vrijednosni lanac i jamčeći usklađenost s postojećim zakonodavstvom Unije, kao što je paket za čistu energiju. [Am. 17]
(19) Okolišni cilj zdravog ekosustava trebalo bi tumačiti u skladu s primjenjivim zakonodavnim i nezakonodavnim instrumentima Unije, uključujući Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(12), Direktivu Vijeća 92/43/EEZ(13), Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća,(14) strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.,(15) strategiju EU-a o zelenoj infrastrukturi, Direktivu Vijeća 91/676,(16) Uredbu (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća,(17) Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća,(18) Akcijski plan za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva,(19) i Akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom(20).
(20) ZaNa osnovi informacija dobivenih na temelju usklađenih pokazatelja, za svaki okolišni cilj potrebno je utvrditi jedinstvene kriterije na temelju kojih se gospodarske djelatnosti mogu smatrati djelatnostima koje znatno pridonose tom cilju. Jedan od elemenata jedinstvenih kriterija trebalo bi biti izbjegavanje znatnog narušavanja okolišnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Time bi se izbjeglo da se ulaganja smatraju okolišno održivima, a gospodarske djelatnosti u koje su ona usmjerena istodobno štete okolišu u mjeri koja premašuje njihov doprinos okolišnom cilju. Uvjetima u pogledu znatnog doprinosa i nenanošenja znatne štete trebalo bi omogućiti da ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti istinski pridonose okolišnim ciljevima. [Am. 18]
(21) Podsjećajući na zajedničku obvezu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije da provode načela utvrđena u Europskom stupu socijalnih prava radi potpore održivom i uključivom rastu te uvažavajući važnost međunarodnih minimalnih ljudskih i radničkih prava i standarda, usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama trebala bi biti preduvjet da se gospodarska djelatnost može smatrati okolišno održivom. Stoga bi se gospodarske djelatnosti trebale smatrati okolišno održivima samo ako se obavljaju u skladu s Deklaracijom o temeljnim načelima i pravima rada Međunarodne organizacije rada („ILO”) i osam temeljnih konvencija ILO-a. U temeljnim konvencijama ILO-a definiraju se ljudska i radnička prava koja poduzeća moraju poštovati. Neki od tih međunarodnih standarda utvrđeni su i u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno zabrana ropstva i prisilnog rada te načelo nediskriminacije. Te minimalne zaštitne mjere ne dovode u pitanje primjenu strožih zahtjeva u pogledu okoliša, zdravlja i sigurnosti te socijalne održivosti utvrđene u pravu Unije, kada je primjenjivo.
(22) Uzimajući u obzir specifične tehničke podatke potrebne za procjenu utjecaja na okoliš gospodarske djelatnosti i brze promjene u području znanosti i tehnologije, kriteriji okolišno održivih koji su relevantni za određivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti trebali bi se redovito prilagođavati u skladu s tim promjenama. Kako bi kriteriji i pokazatelji bili ažurni, temeljili se na znanstvenim dokazima i doprinosima stručnjaka i relevantnih dionika, trebalo bi detaljnije utvrditi uvjete u pogledu znatnog doprinosa i znatne štete za različite gospodarske djelatnosti te bi ih trebalo redovito ažurirati. U tu bi svrhu Komisija trebala utvrditi prilagođene detaljne kriterije tehničke provjere i skup usklađenih pokazatelja za različite gospodarske djelatnosti na temelju tehničkog doprinosa višedioničke više dioničke platforme za održivo financiranje. [Am. 19]
(23) Neke gospodarske djelatnosti imaju negativan učinak na okoliš, a znatan doprinos jednom ili više okolišnih ciljeva može se postići smanjenjem tog negativnog učinka. Za te je gospodarske djelatnosti primjereno utvrditi kriterije tehničke provjere kojima se zahtijeva znatno poboljšanje okolišne učinkovitosti u odnosu na, među ostalim, prosjek za tu djelatnost kako bi se razmotrilo može li ta djelatnost znatno pridonijeti jednom okolišnom cilju ili više njih. Tim bi kriterijima također trebalo uzeti u obzir dugoročni utjecaj (tj. više od tri godine) pojedine gospodarske djelatnosti, osobito ekološke prednosti proizvoda i usluga, kao i doprinos međuproizvodâ, i tako procijeniti učinak svih faza proizvodnje i upotrebe duž cijelog vrijednosnog lanca i u cijelom životnom ciklusu. [Am. 20]
(24) Gospodarska djelatnost ne bi se smjela smatrati okolišno održivom ako njezin štetni utjecaj na okoliš premašuje njezine koristine donosi neto korist za okoliš. Kriterijima tehničke provjere trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve potrebne kako bi se izbjegla značajna šteta za druge ciljeve. Pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere Komisija bi trebala osigurati da sesu ti kriteriji razumni, razmjerni i da se temelje na dostupnim znanstvenim dokazima te da uzimaju u obzir cijeli vrijednosni lanac i životni ciklus tehnologijaTakođer bi trebala osigurati da se redovito ažuriraju. Ako se znanstvenom evaluacijom rizici ne mogu utvrditi s dostatnom sigurnošću, trebalo bi se primjenjivati načelo opreznosti u skladu s člankom 191. UFEU-a. [Am. 21]
(25) Komisija bi pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere i skupa usklađenih pokazatelja trebala uzeti u obzir relevantno pravo Unije te postojeće nezakonodavne instrumente Unije, uključujući Uredbu (EZ) 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(21), sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a(22), kriterije EU-a za zelenu javnu nabavu(23), Platformu Komisije za kružno gospodarstvo, Europsku platformu za procjenu životnog ciklusa i tekući rad na pravilima o okolišnom otisku proizvoda i organizacija(24). Kako bi se izbjegle nepotrebne nedosljednosti u odnosu na postojeće klasifikacije gospodarskih djelatnosti uvedene za druge potrebe, Komisija bi trebala uzeti u obzir i statističke klasifikacije povezane sa sektorom ekoloških dobara i usluga, odnosno klasifikaciju djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) i klasifikaciju djelatnosti gospodarenja resursima (CReMA)(25). [Am. 22]
(26) Komisija bi pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja trebala uzeti u obzir i specifičnosti infrastrukturnograzličitih sektora te analizom troškova i koristi obuhvatiti okolišne, socijalne i gospodarske vanjske učinke. Komisija bi u tom pogledu trebala uzeti u obzir rad međunarodnih organizacija, kao što je OECD, mjerodavno zakonodavstvo i standarde Unije, uključujući Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(26), Direktivu 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća(27) Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća(28), Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća(29), Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća(30) te aktualnu metodologiju. U tom bi kontekstu kriterijima tehničke provjere i pokazateljima trebalo promicati primjerene okvire upravljanja u koje su ugrađeni okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kako je navedeno u načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi(31), u svim fazama životnog ciklusa projekta. [Am. 23]
(26a) Komisija bi pri definiranju kriterija tehničke provjere trebala uzeti u obzir i prijelazne mjere prema djelatnostima kojima se podržava prijelaz na održivije gospodarstvo s nižim emisijama ugljika. Za poduzeća koja se trenutačno bave gospodarskim djelatnostima kojima se nanosi velika šteta okolišu, trebali bi postojati poticaji za brz prelazak na ekološki održiv status ili barem na status koji nije problematičan za okoliš. Kriterijima tehničke provjere trebalo bi poticati takve prijelazne procese kada do njih dolazi. Ako se dokaže da je veći dio poduzeća koja provode određenu štetnu aktivnost uključen u takav prijelazni proces, kriteriji za provjeru mogu to uzeti u obzir. Postojanje ozbiljnih prijelaznih napora može se dokazati, među ostalim, stalnim naporima u području istraživanja i razvoja, projektima velikih ulaganja kapitala u nove i ekološki održivije tehnologije ili konkretnim prijelaznim planovima barem u ranim fazama provedbe. [Am. 24]
(27) Kako bi se potaknula okolišno održiva ulaganja i kako bi se izbjeglo da se prikupljanjem sredstava za financiranje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti naruši tržišno natjecanje, kriterijima tehničke provjere trebalo bi osigurati da se sve relevantne gospodarske djelatnosti unutar određenogmakrosektora (tj. sektora razvrstanih prema NACE-u, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, proizvodnja, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, građevina, prijevoz i usluge skladištenja) mogu smatrati okolišno održivima i da se jednako tretiraju ako jednako pridonose jednom ili više okolišnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, a pritom ne nanose znatnu štetu drugim okolišnim ciljevima iz članaka 3. i 12. Ipak, njihov potencijal da pridonesu tim okolišnim ciljevima može biti različit u različitim sektorima, što treba biti uzeto u obzir u kriterijima provjere. Tim se kriterijima međutim određene gospodarske djelatnosti unutar pojedinog sektoragospodarskog makrosektora ne smiju staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge djelatnosti istog sektora ako one u jednakoj mjeri pridonose okolišnim ciljevima, a pritom ne nanose znatnu štetu drugim okolišnim ciljevima iz članaka 3. i 12. [Am. 25]
(27a) Okolišno održive djelatnosti nastaju iz tehnologija i proizvoda koji se razvijaju duž čitavog vrijednosnog lanca. Zbog toga bi se kriterijima tehničke provjere trebala uzeti u obzir uloga čitavog vrijednosnog lanca, od obrade sirovina do konačnog proizvoda i njegove faze otpada, u izvršavanju okolišno održivih djelatnosti. [Am. 26]
(27b) Kako bi se izbjeglo narušavanje vrijednosnih lanaca koji dobro funkcioniraju, kriterijima za tehničku provjeru potrebno je uzeti u obzir da su okolišno održive djelatnosti moguće zbog tehnologija i proizvoda koje razvijaju razni gospodarski subjekti. [Am. 27]
(28) Komisija bi pri utvrđivanju kriterija tehničke provjere trebala procijeniti potencijalne rizike tranzicije, te bi li donošenjetempo donošenja tih kriterija za okolišno održive djelatnosti imalo imao za posljedicu neupotrebljivost imovine ili nastanak neusklađenih poticaja te bi li imalo negativan utjecaj na likvidnost na financijskim tržištima. [Am. 28]
(29) Kako bi se izbjegli opterećujući troškovi usklađivanja za gospodarske subjekte, Komisija bi trebala utvrditi kriterije tehničke provjere koji bi omogućili dostatnu pravnu jasnoću te koji bi trebali biti praktični, jednostavni za primjenu i provjerljivi u razumnim granicama troškova usklađivanja.
(30) Kako bi se osiguralo da se ulaganja usmjere prema gospodarskim djelatnostima koje imaju najveći pozitivan učinak na okolišne ciljeve, Komisija bi trebala dati prednost utvrđivanju kriterija tehničke provjere za gospodarske djelatnosti koje imaju najveći potencijal pridonijeti okolišnim ciljevima. Kriterijima za provjeru trebali bi se uzeti u obzir ishodi projekata kako bi se olakšalo otkrivanje i razvoj novih tehnologija te vodilo računa o prilagodljivosti tih tehnologija. [Am. 29]
(31) Trebalo bi utvrditi primjerene kriterije tehničke provjere za prometni sektor, uključujući mobilnu imovinu, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir cijeli životni ciklus tehnologija te da na prometni sektor, uključujući međunarodni pomorski promet, otpada približno 26 % ukupnih stakleničkih plinova u Uniji. U skladu s Akcijskim planom o financiranju održivog rasta(32) oko 30 % dodatnih godišnjih potreba ulaganja u održivi razvoj u Uniji odnosi se na prometni sektor, što uključuje povećanu elektrifikaciju ili prelazak na čišće načine prijevoza poticanjem alternativnih načina prijevoza i upravljanja prometom. [Am. 30]
(32) Posebno je važno da Komisija tijekom priprema za izradu kriterija tehničke provjere obavi odgovarajuće konzultacije u skladu sa zahtjevima za bolju regulativu. U proces utvrđivanja i ažuriranja kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja trebalo bi uključiti relevantne dionike te uzeti u obzir znanstvene dokaze, socioekonomski učinak, najbolje prakse te postojeći rad i subjekte, posebno Platformu Komisije za kružno gospodarstvo i savjete stručnjaka s dokazanim znanjem i iskustvom u predmetnim područjima. U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za održivo financiranje. Ta bi se platforma trebala sastojati od velikog broja stručnjaka iz javnog i privatnog sektora kako bi se osiguralo da se svi relevantni sektori uzmu u obzir. Među predstavnicima javnog sektora trebali bi biti zastupljeni stručnjaci iz Europske agencije za okoliš i nacionalnih agencija za zaštitu okoliša, europskih nadzornih tijela, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Europske investicijske banke. Među stručnjacima iz privatnog sektora trebali bi biti zastupljeni predstavnici relevantnih dionika, uključujući sudionike na financijskom i nefinancijskom tržištu, predstavnike realnog gospodarstva, uključujući proizvođačku industriju, sveučilišta, istraživačke institute, udruge i organizacije. Platformi bi po potrebi trebalo dopustiti traženje savjeta od pojedinaca koji nisu članovi. Platforma bi Komisiju trebala savjetovati u pogledu izrade, analize i preispitivanja kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja, uključujući njihov potencijalni utjecaj na vrednovanje imovine koja se prije donošenja kriterija tehničke provjere smatrala zelenom imovinomodrživom u skladu s postojećim tržišnim praksama. Platforma bi osim toga Komisiju trebala savjetovati o tome jesu li kriteriji tehničke provjere i pokazatelji prikladni za daljnju upotrebu u budućim inicijativama politike Unije u cilju olakšavanja održivih ulaganja. Platforma bi Komisiju trebala savjetovati o razvoju standarda za održivost i integriranih standarda za izvješćivanje za korporacije i sudionike na financijskom tržištu, uključujući revizijom Direktive 2013/34/EU. [Am. 31]
(33) Komisiju bi za potrebe utvrđivanja zahtjeva iz ove Uredbe, a posebno utvrđivanja i ažuriranja prilagođenih detaljnih kriterija tehničke provjere i pokazatelja za različite gospodarske djelatnosti kojima se određuje što predstavlja znatan doprinos i značajnu štetu za okolišne ciljeve, trebalo ovlastiti da donese akte u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu podataka potrebnih za poštovanje obveze objavljivanja iz članka 4. stavka 3. i kriterija tehničke provjere iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi stručnjaci Europskog parlamenta i Vijeća sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 32]
(34) Kako bi se relevantnim subjektima ostavilo dovoljno vremena da se upoznaju s kriterijima za okolišno održive gospodarske djelatnosti iz ove Uredbe i pripreme za njihovu primjenu, obveze iz ove Uredbe trebale bi se početi primjenjivati za svaki okolišni cilj šest mjeseci nakon donošenja odgovarajućih kriterija tehničke provjere.
(35) Primjena ove Uredbe trebala bi se redovito preispitivati, barem nakon dvije godine, kako bi se ocijenio napredak u izradi kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja za okolišno održive i okolišno štetne djelatnosti, primjena definicije okolišno održivog ulaganja ili ulaganja koje ima negativan učinak na okoliš te je li za provjeru poštovanja obveza potrebno uspostaviti dodatni mehanizam provjere. Pri preispitivanju trebalo bi ocijeniti i je li potrebno područjeodredbe potrebne za proširivanje područja primjene ove Uredbe proširiti na ciljeve socijalne održivosti. Komisija bi do 31. ožujka 2020. trebala, prema potrebi, objaviti daljnje zakonodavne prijedloge o uspostavi mehanizma provjere usklađenosti. [Am. 33]
(36) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe uvođenja jedinstvenih kriterija i pokazatelja za okolišno održive gospodarske djelatnosti oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 34]
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje I.
Predmet, područje primjene i definicije
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom određuju kriteriji za utvrđivanje je li gospodarska djelatnost okolišno održivastupnja okolišnog učinka i održivosti gospodarske djelatnosti, za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja.
2. Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće:
(a) mjere koje donose države članice ili Unija za utvrđivanje svih uvjeta za sudionike na financijskom tržištu za financijske proizvode ili korporativne obveznice koji se stavljaju na tržište unutar Unije kao okolišni okolišno održivi.
(b) sudionike na financijskim tržištima koji unutar Unije nude financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili ulaganja sa sličnim obilježjima, i
(ba) sudionike na financijskim tržištima koji nude financijske proizvode, osim u sljedećim slučajevima:
i. sudionik na financijskom tržištu daje objašnjenje, uz razumni dokaz na zadovoljstvo odgovarajućih nadležnih tijela, da gospodarske djelatnosti koje se financiraju njegovim financijskim proizvodima nemaju veći učinak na održivost u skladu s kriterijima tehničke provjere iz članaka 3. i 3.a, u kojem se slučaju ne primjenjuju odredbe poglavlja II. i III. Te informacije iznosi u svom prospektu, ili
ii. sudionik na financijskom tržištu u svojem prospektu izjavljuje da se predmetnim financijskim proizvodom ne slijede ciljevi održivosti te da je proizvod izložen povećanom riziku od pružanja potpore gospodarskim aktivnostima koje se ne smatraju održivima u skladu s ovom Uredbom.
2.a Kriteriji iz članka 1. stavka 1. primjenjuju se na razmjeran način, uz izbjegavanje prekomjernog administrativnog opterećenja, i uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost sudionika na financijskom tržištu i kreditnih institucija s pomoću pojednostavljenih odredbi za male i jednostavne subjekte u skladu s odredbama iz članka 4. stavka 2.d.
2.b Kriteriji iz prvog stavka ovog članka mogu se primijeniti za svrhu spomenutu u istom stavku od strane poduzeća koja nisu navedena u članku 1. stavku 2. ili na dobrovoljnoj osnovi u vezi s drugim financijskim instrumentima osim onih utvrđenih u članku 2.,
2.c Komisija donosi delegirani akt u svrhu utvrđivanja informacija koje sudionici na financijskim tržištima podnose relevantnim nadležnim tijelima za potrebe stavka 2. točke (a) ovog članka. [Am. 35, 55, 59, 87 i 96]
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) „okolišno održivo ulaganje” znači ulaganje kojim se financira jedna gospodarska djelatnost ili više njih koje se smatraju održivima na temelju ove Uredbe;
(b) „sudionici na financijskim tržištima” znači sudionici na financijskim tržištimabilo koji od sudionika navedenih u nastavku, kako je definirano u članku 2. točki (a) [Komisijina Prijedloga uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341];
i. kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i u [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na relevantni članak] Uredbe (EU) br. 575/2013];
(ba) „izdavatelj” znači izdavatelj uvršten na burzu kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom (h) Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(33) i člankom 2. točkom (h) Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća(34);
(c) „financijski proizvodi” znači financijski proizvodiupravljanje portfeljem, alternativnim investicijskim fondom, investicijskim osigurateljnim proizvodom, mirovinskim proizvodom, mirovinskim programom ili subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire te korporativnim obveznicama kako je definirano u članku 2. točki (j) [Komisijina Prijedloga uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341], te izdanja iz Direktive 2003/71/EZ i Uredbe (EU)2017/1129);
(ca) „okolišni pokazatelji” znači, minimalno, mjerenje potrošnje resursa, kao što su sirovine, energija, energija iz obnovljivih izvora i voda, učinka na usluge ekosustava, emisija, uključujući CO2, te učinka na biološku raznolikost, korištenje zemljišta i proizvodnju otpada na temelju znanstvenih dokaza i metodologije Komisije za procjenu životnog ciklusa te kako je utvrđeno u Okviru Europske komisije za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029);
(cb) „relevantno nacionalno nadležno tijelo” znači nadležno ili nadzorno tijelo ili tijela u državama članicama, kako je utvrđeno u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010, Uredbe (EU) br. 1093/2010 i Uredbe (EU) br. 1094/2010, koje je nadležno za kategoriju sudionika na financijskim tržištima koji podliježu obvezi objavljivanja informacija iz članka 4. ove Uredbe;
(cc) „relevantno europsko nadzorno tijelo (ESA)” znači europsko nadzorno tijelo ili europska nadzorna tijela, kako je utvrđeno u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i/ili Uredbe (EU) br. 1095/2010, koje je nadležno za kategoriju sudionika na financijskim tržištima koji podliježu obvezi objavljivanja informacija iz članka 4. ove Uredbe;
(d) „ublažavanje klimatskih promjena” znači proces zadržavanja procese, uključujući prijelazne mjere, potrebne za zadržavanje povećanja prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina predindustrijskog razdoblja te ulaganje napora da se to povišenje zadrži na 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju kako je utvrđeno Pariškim sporazumom;
(e) „prilagodba klimatskim promjenama” znači proces prilagodbe stvarnim i očekivanim klimatskim uvjetimapromjenama i njihovim učincima;
(f) „staklenički plinovi” znači staklenički plinovi kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(35);
(g) „kružno gospodarstvo” znači zadržavanje vrijednosti i korištenje proizvoda, materijala i svih drugih resursa u gospodarstvu na najvišoj razini i što je dulje moguće, a time i smanjenje učinka na okoliš te smanjenje otpada, među ostalim primjenom hijerarhije otpada, kako je utvrđeno u članku 4. Direktive br. 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(36), kao i smanjenje upotrebe resursa na temelju ključnih pokazatelja kružnog gospodarstva kako je utvrđeno u okviru za praćenje napretka prema kružnom gospodarstvu, pri čemu su obuhvaćene različite faze proizvodnje, potrošnje i gospodarenja otpadom;
(h) „onečišćenje” znači:
i. izravno ili neizravno, ljudskom djelatnošću izazvano ispuštanje tvari, vibracija, topline, buke, svijetla ili drugih onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili zemlju, koje može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može uzrokovati štetu na materijalnoj imovini, remetiti značajke okoliša ili utjecati na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša;
ii. u kontekstu morskog okruženja, onečišćenje kako je definirano u članku 3. stavku 8. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(37);
ii.a u kontekstu vodenog okruženja, onečišćenje kako je definirano u članku 2. stavku 33. Direktive 2000/60/EZ.
(i) „zdravi ekosustav” znači sustav koji je u dobrom fizikalnom, kemijskom i biološkom stanju ili dobre fizikalne, kemijske i biološke kvalitete i koji se može samoreproducirati ili samoobnavljati do postizanja ravnoteže uz očuvanje biološke raznolikosti;
(j) „energetska učinkovitost” znači učinkovitije korištenje energije u svim fazama energetskog lanca, od proizvodnje do konačne potrošnje;
(k) „dobro stanje okoliša” znači dobro stanje okoliša kako je definirano u članku 3. stavku 5. Direktive 2008/56/EZ;
(l) „morske vode” znači morske vode kako je definirano u članku 3. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ;
(m) „površinske vode”, „kopnene vode”, „prijelazne vode” i „obalne vode” imaju isto značenje kao u članku 2. točkama 1., 3., 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ(38).
(n) „održivo gospodarenje šumama” znači korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u mjeri kojima se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, regenerativni kapacitet, vitalnost i njihov sadašnji i budući potencijal za ispunjenje relevantnih okolišnih, gospodarskih i socijalnih funkcija na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te kojima se ne uzrokuje šteta drugim ekosustavimaskladu s primjenjivim zakonodavstvom. [Am. 36, 88 i 89]
Poglavlje II.
Okolišno održive gospodarske djelatnosti
Članak 3.
Kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti
Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost okolišno je održiva ako je u skladu sa svim sljedećim kriterijima:
(a) gospodarska djelatnost znatno pridonosi jednom okolišnom cilju ili više njih, a koji su utvrđeni u članku 5. u skladu s člancima od 6. do 11.;
(b) gospodarska djelatnost ne šteti znatno nijednom okolišnom cilju utvrđenom u članku 5. u skladu s člankom 12.;
(c) gospodarska djelatnost obavlja se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u članku 13.;
(d) gospodarska djelatnost u skladu je s kriterijima tehničke provjere donesenimaako ih je Komisija donijela na temelju usklađenih pokazatelja s pomoću kojih se na razini poduzeća ili planiranja mjeri učinak održivosti koji pripada toj gospodarskoj djelatnosti i u skladu s člankom 6 stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. [Am. 37]
Članak 3.a
Kriteriji za gospodarske djelatnosti sa znatnim negativnim učinkom na okoliš
Komisija do 31. prosinca 2021. provodi procjenu učinka posljedica revizije ove Uredbe kako bi proširila okvir za održiva ulaganja s okvirom koji se upotrebljava za određivanje kriterija o tome kada i kako gospodarska djelatnost ima znatan negativan utjecaj na održivost. [Am. 38]
Članak 4.
Primjena kriterija za okolišno održive gospodarskeodređivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskihdjelatnosti i sukladnost s njima
1. Države članice i Unija primjenjuju kriterije za određivanje okolišno održivihstupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti utvrđene utvrđenog u članku 3. za mjere za utvrđivanje svih zahtjeva u pogledu održivosti za sudionike na tržištu za financijske proizvode ili korporativne obveznice koji se stavljaju na tržište kao „okolišno održivi”.
2. Sudionici na financijskim tržištima koji nude financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili kao ulaganja sa sličnim obilježjima objavljuju informacije o tome kako se i u kojoj mjeri kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnostiili korporativne obveznice objavljuju relevantne informacije koje im omogućuju utvrditi mogu li se proizvodi koje nude smatrati okolišno održivim ulaganjima u skladu s kriterijima iz članka 3. primjenjuju na utvrđivanje okolišne održivosti ulaganja. Ako sudionici na financijskim tržištima smatraju da bi se gospodarska djelatnost koja ne zadovoljava kriterijeza koju kriteriji tehničke provjere utvrđene u skladu s ovom Uredbom ili za koju kriteriji tehničke provjere još nisu utvrđeni, trebala smatrati okolišno održivom, o tome mogu obavijestiti Komisiju.još nisu utvrđeni trebala smatrati okolišno održivom, o tome obavješćuju Komisiju.Komisija, prema potrebi, obavješćuje Platformu za održivo financiranje iz članak 15. o takvim zahtjevima sudionika na financijskim tržištima.Sudionici na financijskim tržištima ne smiju nuditi financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili ulaganja sa sličnim obilježjima ako ti proizvodi nisu klasificirani kao okolišno održivi.
2.a Države članice u bliskoj suradnji s relevantnim europskim nadzornim tijelom prate informacije iz stavka 2. Sudionici na financijskim tržištima dužni su o njima izvijestiti relevantno nadležno nacionalno tijelo koje ih bez odgode priopćava relevantnom europskom nadzornom tijelu. Kada god relevantno nacionalno nadležno tijelo ili relevantno europsko nadzorno tijelo iskaže nesuglasnost s podnesenim informacijama iz stavaka 2. i 2.a, sudionici na financijskim tržištima dužni su preispitati i ispraviti objavljene informacije.
2.b Objavljivanje informacija iz članka 4. u skladu je s načelima poštenih, jasnih i neobmanjujućih informacija iz Direktive 2014/65/EU i Direktive (EU) 2016/97 te s ovlastima u pogledu intervencija iz članka 4. stavka 2.c, koje su u skladu s onima iz Uredbe br. 600/2014.
2.c Zahtjevi u pogledu objavljivanja koji su propisani [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341] ne propisuju se ovom Uredbom;
2.d Mala i jednostavna poduzeća iz članka 2. stavaka 2.b i 2.c podliježu pojednostavljenim odredbama.
3. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte radi dopune stavkastavaka 2, 2.a i 2.b. kojom navodi podatke potrebne za usklađivanje s tim stavkom stavcima, uključujući popis ulaganja koja imaju slične karakteristike kao i održiva ulaganja te relevantne kvalifikacijske pragove za svrhe stavka 2, uzimajući u obzir dostupnost relevantnih informacija i kriterije tehničke provjere utvrđene u skladu s ovom Uredbom. Ti podaci ulagačima omogućuju da utvrde:
(a) postotak udjela koji se odnose na poduzećau različitim poduzećima koja obavljaju okolišno održive gospodarske djelatnosti;
(b) postotni dio ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti, u odnosu na sve gospodarske djelatnosti.
(ba) relevantne definicije malih i jednostavnih poduzeća iz članka 2.b, kao i pojednostavljene odredbe koje se primjenjuju na te subjekte.
3.a Sudionici na financijskim tržištima objavljuju informacije iz stavka 3. točaka (a) i (b). [Am. 39]
4. Komisija donosi delegirani akt u skladu sa stavkom 3. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020. Komisija može izmijeniti taj delegirani akt, posebno s obzirom na izmjene delegiranih akata donesenima u skladu s člankom 6. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2.
Članak 4.a
Nadzor tržišta
1. U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbom (EU) br. 1094/2010, Uredbom (EU) br. 1095/2010, odgovarajuće europsko nadzorno tijelo prati tržište za financijske proizvode iz članka 1. ove Uredbe, koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.
2. Nadležna tijela prate tržište za financijske proizvode koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u njihovoj državi članici ili iz nje.
3. U skladu s člankom 9. stavkom 5. uredbi (EU) br. 1093/2010, br. 1094/2010, br. 1095/2010, nadležno europsko nadzorno tijelo može, u slučaju kršenja ove Uredbe od strane subjekata iz članka 1., unutar Unije privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju financijskih proizvoda iz članka 1.;
zabrana ili ograničenje iz članka 3. mogu se primijeniti u okolnostima koje određuje nadležno europsko nadzorno tijelo ili biti podložni iznimkama koje određuje to tijelo.
4. Kada se poduzima mjera prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo osigurava da ta mjera:
(a) nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagače koji je neproporcionalan koristima te mjere i
(b) ne stvara rizik regulatorne arbitraže;
Ako je nadležno tijelo, ili više njih, poduzelo mjeru prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo može poduzeti neku od mjera iz stavka 1.
5. Prije odlučivanja o poduzimanju mjera prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.
6. Nadležno europsko nadzorno tijelo preispituje zabranu ili ograničenje izrečeno prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se zabrana ili ograničenje ne obnove nakon razdoblja od tri mjeseca, ono prestaje važiti.
7. Mjere koje nadležno europsko nadzorno tijelo donosi u skladu s ovim člankom imaju prednost pred bilo kakvim prethodnim mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo. [Am. 40]
Članak 5.
Okolišni Ciljevi održivosti
1. Za potrebe ove Uredbe, okolišni ciljevi su sljedeći:
(1) ublažavanje klimatskih promjena;
(2) prilagodba klimatskim promjenama;
(3) održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa;
(4) prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje uključujući sprečavanje nastanka otpada i recikliranje povećanje korištenja sekundarnih sirovina;
(5) sprečavanje i kontrola onečišćenja;
(6) zaštita biološke raznolikosti i zdravih ekosustava i obnova narušenih ekosustava.
1.a Ciljevi utvrđeni u prvom stavku mjere se usklađenim pokazateljima, analizom životnog ciklusa i znanstvenim kriterijima i moraju se ispuniti uz jamčenje da predstavljaju razmjeran odgovor na nadolazeće okolišne izazove. [Am. 41]
Članak 6.
Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena ako ta djelatnost znatno pridonosi stabilizaciji koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja sprečava opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili povećavanjem uklanjanja stakleničkih plinova s pomoću bilo kojeg od sljedećih sredstava, među ostalim putem procesnih ili proizvodnih inovacija:
(a) proizvodnja, čuvanje, distribucija ili korištenje obnovljive energije ili klimatski neutralne energija (uključujući ugljično neutralnu energiju),u skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, uključujući inovativnu tehnologiju s potencijalom za znatne uštede u budućnosti ili potrebnim jačanjem mreže;
(b) poboljšana energetska učinkovitost u svim sektorima, osim proizvodnje energije uz upotrebu krutih fosilnih goriva, i u svim fazama energetskog lanca kako bi se smanjila potrošnja primarne i krajnje energije;
(c) povećanje čiste ili klimatski neutralne mobilnosti;
(d) prelazak na korištenje okolišno održivih obnovljivih materijala ili njihovo povećano korištenje na temelju procjene cijelog životnog ciklusa i zamjene posebno fosilnih materijala, čime se postiže kratkoročna ušteda emisija stakleničkih plinova;
(e) povećanje upotrebe ekološki sigurnog hvatanja i upotrebe ugljika te upotrebe tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika kojima se ostvaruje neto smanjenje emisija;
(f) postupno obustavljanje antropogenih emisija stakleničkih plinova, među ostalim iz fosilnih goriva;
(fa) povećanje uklanjanja CO2 iz atmosfere i njegovo skladištenje u prirodnim ekosustavima, na primjer pošumljavanjem, obnovom šuma i regenerativnom poljoprivredom;
(g) uspostavljanje energetske infrastrukture potrebne za dekarbonizaciju energetskih sustava;
(h) proizvodnja čistih i učinkovitih goriva iz obnovljivih ili ugljično neutralnih izvora.
2. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena; Ti kriteriji tehničke provjere uključuju pragove za aktivnosti ublažavanja u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razina predindustrijskog razdoblja te uz ulaganje napora da ga se zadrži na 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju kako je utvrđeno Pariškim sporazumom;
(b) dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih.
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere na temelju pokazatelja iz stavka 2. u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020. [Am. 42, 66 i 99]
Članak 7.
Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost znatno pridonosi smanjenju negativnih učinaka trenutačnih i očekivanih budućih klimatskih uvjeta ili sprečava povećanje negativnih učinaka klimatskih promjena ili ih preusmjerava, na bilo koji od sljedećih načina:
(a) sprečavanjem ili smanjenjem negativnih učinaka koje na gospodarsku djelatnost imaju klimatske promjene koje su određene lokacijom ili kontekstom, što se procjenjuje i prioritizira primjenom dostupnih klimatskih predviđanja;
(b) sprečavanjem ili smanjenjem negativnih učinaka koje na prirodni i izgrađeni okoliš u kojem se obavlja gospodarska djelatnost imaju klimatske promjene, što se procjenjuje i prioritizira primjenom dostupnih klimatskih predviđanja i studija o ljudskom utjecaju na klimatske promjene.
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama;
(b) dopune članka 12. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. [Am. 43]
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020.
Članak 8.
Znatan doprinos održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi održivom korištenju i zaštiti vodnih tijela i morskih resursavoda ako znatno pridonosi dobrom stanju voda, među ostalim kopnenih površinskihslatkih voda, prijelaznih vodaestuarija i obalnih voda, ili dobrom stanju okoliša morskih voda ako se u sklopu te djelatnosti poduzimaju odgovarajuće mjere za obnovu, zaštitu ili očuvanje biološke raznolikosti, produktivnosti, otpornosti, vrijednosti i općeg zdravlja morskog ekosustava te životnih uvjeta zajednica koje o njima ovise, na bilo koji od sljedećih načina:
(a) zaštita vodenog okoliša, uključujući vodu za kupanje (priobalne riječne vode i morske vode) od nepovoljnih učinaka ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda osiguravanjem odgovarajućeg prikupljanja i pročišćavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, uključujući plastiku, u skladu s člancima 3., 4., 5. i 11. Direktive Vijeća 91/271/EEZ(39) ili u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u Direktivi 2010/75/EU;
(aa) zaštita vodenog okoliša od negativnih učinaka emisija i ispuštanja u more u skladu s konvencijama u okviru IMO-a poput MARPOL-a te konvencijama koje nisu obuhvaćene MARPOL-om kao što su Konvencija o upravljanju balastnim vodama i regionalne konvencije o morima;
(b) zaštita zdravlja ljudi od štetnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode za piće osiguravanjem da je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama, parazita i tvari koje predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te, provjera da ispunjava minimalni zahtjev naveden u dijelovima A i B Priloga I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ(40) te poboljšanje pristupa čistoj pitkoj vodi za građane;
(c) crpljenje vode u skladu s ciljem dobrog kvantitativnog stanja, kako je definirano u tablici 2.1.2. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ;
(d) poboljšanje upravljanja vodama i učinkovitosti korištenja vode, olakšavanje ponovnog korištenja vode, sustavi upravljanja oborinskim vodama ili bilo koja druga djelatnost koja kojom se štiti ili poboljšava kvalitetukvaliteta i kvantiteta vodnih tijela Unije u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;
(e) osiguravanje održive uporabe usluga morskih ekosustava ili pridonošenjem dobrom stanju okoliša morskih voda, kako je utvrđeno na temelju kvalitativnih deskriptora utvrđenih u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ, a kako je detaljnije navedeno u Odluci Komisije (EU) 2017/848(41).
2. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirani akt radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa;
(b) dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih.
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2022. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2022. [Am. 44]
Članak 9.
Znatan doprinos kružnom gospodarstvu te sprječavanju, uključujući sprečavanjenastanka otpada i recikliranju povećanje korištenja sekundarnih sirovina
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi prelasku na kružno gospodarstvo te sprečavanju, uključujući sprečavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu i recikliranjurecikliranje, pri čemu je pokriven cijeli životni ciklus proizvoda ili gospodarske djelatnosti u različitim fazama proizvodnje, potrošnje i na kraju uporabe ako ta djelatnost, u skladu s pravnom stečevinom EU-a, znatno pridonosi tom okolišnom cilju na bilo koji od sljedećih načina:
(a) poboljšanje učinkovitog korištenja sirovina i resursa u proizvodnji, među ostalim smanjenjem korištenja primarne sirovine i sve većim korištenjem nusproizvoda i sekundarnih sirovina, čime se podupire prestanak postupaka obrade otpada;
(b) povećanje trajnosti, mogućnosti popravka, nadogradnje ili ponovne uporabe proizvoda;osmišljavanje, proizvodnja i povećanje uporabe proizvoda koji su resursno učinkoviti, trajni (među ostalim u pogledu životnog vijeka i odsustva planiranog zastarijevanja), mogu se popravljati, ponovno upotrebljavati i nadograđivati;
(c) povećanje osmišljavanje proizvoda iz otpada i povećanje mogućnosti ponovne uporabe i recikliranja proizvoda, uključujući pojedinačne materijale sadržane u proizvodima, među ostalim zamjenom ili smanjenom uporabom proizvoda i materijala koji se ne mogu reciklirati;
(d) smanjenje udjela opasnih tvari i zamjena posebno zabrinjavajućih tvari u materijalima i proizvodima u skladu s usklađenim pravnim zahtjevima utvrđenima na razini Unije, a osobito s odredbama utvrđenima zakonodavstvom EU-a o jamčenju sigurnog upravljanja tvarima, materijalima i proizvodima te otpadom;
(e) produženje uporabe proizvoda, među ostalim povećanjem ponovne uporabe, ponovne proizvodnje, nadogradnje, popravka, i dijeljenja proizvoda među potrošačima;
(f) povećanje uporabe sekundarnih sirovina i njihove kvalitete, među ostalim visokokvalitetnim recikliranjem otpada;
(g) smanjenje stvaranja otpada, uključujući stvaranja otpada u postupcima povezanim s industrijskom proizvodnjom, vađenjem minerala, proizvodnjom, građenjem i rušenjem;
(h) povećanje pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje otpada u skladu s hijerarhijom otpada;
(ha) povećanje razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom koja je potrebna za sprečavanje, ponovnu uporabu i recikliranje;
(i) izbjegavanje spaljivanja, odlaganja i odlaganja otpada na odlagališta u skladu s hijerarhijom otpada;
(j) izbjegavanje, smanjenje i čišćenje otpada i drugih onečišćenja, uključujući sprečavanje i smanjenje morskog otpada, uzrokovanih nepropisnim gospodarenjem otpadom.
(ja) smanjenje nastanka otpada od hrane u primarnoj proizvodnji, u preradi i proizvodnji, u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, u restoranima i na mjestima na kojima se poslužuje hrana te u kućanstvima;
(k) učinkovito korištenje prirodnih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta;
(ka) poticanje biogospodarstva uz pomoć održivog korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju materijala i proizvoda.
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se na temelju Komisijinih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi kružnom gospodarstvu te sprječavanju nastanka otpada i recikliranju;
(b) dopune članka 12. kojom se na temelju Komisijinih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih.
3. Komisija na temelju svojih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2021. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2021. [Am. 45]
Članak 10.
Znatan doprinos sprečavanju i kontroli onečišćenja
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi sprečavanju i kontroli onečišćenja ako ta djelatnost pridonosi visokoj razini zaštiteznatno doprinosi zaštiti okoliša od onečišćenja preko na bilo koji od sljedećih načina:
(a) smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla koja nisu emisije stakleničkih plinova;
(b) poboljšanje razine kvalitete zraka, vode ili tla u područjima u kojima se obavlja gospodarska djelatnost uz istovremeno maksimalno smanjivanje negativnih učinaka i rizika za zdravlje ljudi i okoliš;
(c) smanjenje znatnih štetnih učinaka proizvodnje i upotrebe kemikalija na zdravlje ljudi i okoliš.
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi sprečavanju i kontroli onečišćenja;
(b) dopune članka 12. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih.
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2021. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2021. [Am. 46]
Članak 11.
Znatan doprinos zaštiti biološke raznolikosti i zdravih ekosustava ili obnovi narušenih ekosustava
1. Za potrebe ove Uredbe, smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi biološkoj raznolikosti i zdravom ekosustavu ili obnovi narušenog ekosustava ako ta djelatnost znatno pridonosi uslugama za zaštitu, očuvanjezaštiti, očuvanju i poboljšanjepoboljšanju ili obnovi biološke raznolikosti i usluga ekosustava u skladu s relevantnim zakonodavnim i nezakonodavnim instrumentima Unije, na bilo koji od sljedećih načina:
(a) očuvanjemjere očuvanja prirode (stanište, vrste); zaštita, obnova radi održavanja ili obnove prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore tako da se održava povoljno stanje očuvanosti, i radi postizanja odgovarajućih populacija prirodno prisutnih vrsta te mjera za zaštitu, obnovu i poboljšanje stanja ekosustava i njihove sposobnosti pružanja usluga;
(b) održivo gospodarenje zemljištem, uključujući odgovarajuću zaštitu biološke raznolikosti tla; neutralnost degradacije zemljišta; potpora za zbrinjavanje onečišćenih lokacija;
(c) održiva poljoprivredna praksa, uključujući onu kojom se pridonosi zaustavljanju ili sprečavanju krčenja šuma i gubitka staništa;
(d) održivo gospodarenje šumama uzimajući u obzir Uredbu EU-a o drvu, Uredbu EU-a o LULUCF-u, Direktivu EU-a o energiji iz obnovljivih izvora i primjenjivo nacionalno zakonodavstvo, koje je u skladu s time i zaključcima ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (MCPFE).
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
(a) dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi zaštiti biološke raznolikosti i zdravih ekosustava ili obnovi narušenih ekosustava;
(b) dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. [Am. 47]
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2022. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2022.
Članak 12.
Znatna šteta za okolišne ciljeve
1. Za potrebe članka 3. točke (b), uzimajući u obzir njezin cijeli životni ciklus, smatra se da gospodarska djelatnost znatno šteti:
(a) ublažavanju klimatskih promjena ako ta djelatnost dovodi do znatne emisije stakleničkih plinova;
(b) prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost dovodi do porasta negativnog učinka postojećih i očekivanih klimatskih uvjeta na prirodni i izgrađeni okoliša u kojem se ta djelatnost obavlja i izvan njega;
(c) održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa ako ta djelatnost znatno šteti dobrom stanju voda u Uniji, uključujući slatke vode, prijelazne vode i obalne vode ili dobrom stanju okoliša morskih voda Unije u skladu s direktivama 2000/60/EZ i 2008/56/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike;
(d) kružnom gospodarstvu te sprečavanju nastanka otpada i recikliranju ako ta djelatnost izravno ili neizravno dovodi do znatne neučinkovitosti u korištenju materijala u jednoj ili više fazai resursa, kao što su neobnovljiva energija, sirovine, voda i zemljište, u različitim fazama životnog ciklusa proizvoda, uključujući neučinkovitosti povezane s obilježjima osmišljenima u cilju ograničavanja životnog vijeka proizvoda i uključujući trajnost, mogućnost popravka, nadogradnje, ponovne uporabe ili recikliranja proizvoda; ili ako ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja stvaranja, spaljivanja ili odlaganja otpada;
(e) sprečavanju i kontroli onečišćenja ako ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, vodu i zemlju u usporedbi sa stanjem prije početka obavljanja te djelatnosti;
(f) zdravim ekosustavima ako ta djelatnost znatno šteti dobrom stanju i otpornosti ekosustava, uključujući biološku raznolikost i korištenje zemljišta.
1.a Pri ocjenjivanju gospodarske djelatnosti u odnosu na kriterije (a) do (f) u obzir se uzimaju učinci na okoliš same djelatnosti, kao i učinci proizvoda i usluga koji proizlaze iz te djelatnosti tijekom cijelog životnog ciklusa i, ako je potrebno, duž cijelog vrijednosnog lanca. [Am. 48 i 101]
Članak 13.
Minimalne zaštitne mjere
Minimalne zaštitne mjere iz članka 3. točke (c) postupci su koje provodi poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost u cilju osiguranja poštivanja načela i prava iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije radasmjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća i vodećih načela Ujedinjenih naroda o temeljnim načelimaposlovanju i ljudskim pravima na radu,, uključujući načela i to: promatra se pravo na nepodvrgavanje prisilnom radu, na slobodu udruživanja, pravo radnika na organiziranje, pravo na kolektivno pregovaranje, na jednake plaće za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti, prava iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na nediskriminaciju u mogućnosti i jednako postupanje u pitanjima zapošljavanja i radaradu te pravo na nepodvrgavanje dječjem raduMeđunarodnoj povelji o temeljnim pravima.
Komisija do 31. prosinca 2021. provodi procjenu učinka posljedica i primjerenosti revizije ove Uredbe kako bi se uzela u obzir usklađenost s ostalim minimalnim zaštitnim mjerama koje mora poštovati poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost kako bi se utvrdilo da se ta gospodarska djelatnost može smatrati okolišno održivom.
Komisija je ovlaštena delegiranim aktom dopuniti ovaj članak radi određivanja kriterija na temelju kojih se utvrđuje poštuju li se zahtjevi iz ovog članka. Prilikom izrade delegiranog akta iz ovog članka Komisija razmatra načela navedena u stavcima 1. i 2. Komisija donosi taj delegirani akt do 31. prosinca 2020. [Am. 49, 70, 72 i 93]
Članak 14.
Zahtjevi za kriterije za tehnički pregled
1. Kriteriji za tehnički pregled doneseni u skladu s člankom 6 stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2.:
(-a) temeljeni su na usklađenim pokazateljima kojima se mjeri učinak na okoliš, uz korištenje usklađene procjene životnog ciklusa;
(a) sadržavaju prepoznavanje najrelevantnijih potencijalnih doprinosa određenom okolišnom cilju, uzimajući u obzir ne samo kratkoročne, nego i dugoročne učinke određene gospodarske djelatnosti;
(b) sadržavaju određivanje minimalnih zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi se izbjegla znatna šteta za bilo koji od odgovarajućih okolišnih ciljeva;
(c) kvalitativni su ili kvantitativni ili oboje i sadržavaju pragove ako je to moguće;
(d) prema potrebi, temeljeni su na Unijinim sustavima označivanja i certificiranja, Unijinim metodologijama za procjenu ekološkog otiska te Unijinim sustavima statističke klasifikacije te se njima uzima u obzir sve relevantno postojeće zakonodavstvo Unije; uz priznanje nadležnosti država članica;
(e) temeljeni su na nepobitnim znanstvenim dokazima te se njima uzimaju u obzir, ako je to relevantno, načelana načelu opreznosti iz članka 191. UFEU-a;
(f) uzimaju u obzir utjecaj na okoliš same gospodarske djelatnosti te proizvoda i usluga te gospodarske djelatnosti, posebno u pogledutijekom cijelog životnog ciklusa i po potrebi duž cijelog vrijednosnog lanca, uz razmatranje proizvodnje od obrade sirovina do konačnog proizvoda, korištenja i kraja životnog vijeka i recikliranja;
(fa) uzimaju u obzir troškove nedjelovanja na temelju Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030.;
(g) uzimaju u obzir prirodu i veličinu gospodarskih djelatnosti te činjenicu da djelatnost može biti u prijelazu na održivu konfiguraciju i/ili operaciju, kroz istraživačke i inovacijske projekte, posebne rokove i modele tog prijelaza;
(h) uzimaju u obzir mogući učinak na likvidnost tržišta, rizik od toga da određena imovina postane neupotrebljiva kao rezultat pravnih promjena i gubitka vrijednosti zbog prelaska na održivije gospodarstvo te rizik od stvaranja neusklađenih poticaja;
(ha) lako se primjenjuju i ne iziskuju nepotrebno administrativno opterećenje sa stajališta usklađenosti.
(i) obuhvaćaju sve relevantne gospodarske djelatnosti u određenom sektoruekonomskom makrosektoru i osiguravaju da se prema tim djelatnostima jednako postupa u pogledu njihovih rizika održivosti ako jednako pridonose jednom okolišnom cilju ili više njih, te ako ne nanose znatnu štetu drugim ekološkim ciljevima iz članaka 3. i 12., kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja;
(j) određeni su tako da bi se olakšalo utvrđivanje usklađenosti s tim kriterijima kad god je to moguće.
2. Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju i kriterije koji se temelje na pokazateljima za djelatnosti povezane s prelaskom na čistu energiju prema nultoj stopi emisija stakleničkih plinova, posebno energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, ako oni znatno pridonose bilo kojem okolišnom cilju.
2a. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se djelatnosti proizvodnje energije koje upotrebljavaju kruta fosilna goriva ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
2b. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se gospodarske djelatnosti koje pridonose učinku zaključavanja visokih emisija ugljika ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
2c. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se djelatnosti proizvodnje energije koje proizvode neobnovljivi otpad ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
3. Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju i kriterije za djelatnosti povezane s prelaskom na čistu ili klimatski neutralnu mobilnost, uključujući alternativnim načinom prijevoza, mjere učinkovitosti i alternativna goriva, ako oni znatno pridonose bilo kojem okolišnom cilju.
3.a Ako se dokaže da je veći dio poduzeća koja provode posebnu gospodarsku djelatnost uključen u proces u smjeru pretvaranja te djelatnosti u održivu djelatnost, kriteriji za provjeru mogu to uzeti u obzir. Takav smjer može se dokazati stalnim naporima u području istraživanja i razvoja, projektima velikih ulaganja u nove i ekološki održivije tehnologije ili konkretnim prijelaznim planovima barem u ranim fazama provedbe.
4. Komisija redovito revidira kriterije za pregled iz stavka 1. i, prema potrebi, izmjenjuje delegirane akte donesene u skladu s ovom Uredbom, u skladu sa znanstvenim i tehnološkim napretkom. [Am. 50, 73, 74, 75 i 104]
Članak 15.
Platforma za održivo financiranje
1. Komisija osniva platformu za održivo financiranje sastavljenučiji sastav osigurava ravnotežu, širok raspon stajališta i ravnopravnost spolova. Sastavlja se, na uravnotežen način, od predstavnika sljedećih skupina:
(a) predstavnika sljedećih organizacija:
i. Europske agencije za okoliš;
ii. Europskih nadzornih tijela;
iii. Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda;
iii.a Agencije Europske unije za temeljna prava;
iii.b Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG)
(b) stručnjaka koji zastupaju relevantne privatne dionike, uključujući financijske i nefinancijske sudionike na tržištu i poslovne sektore koji predstavljaju relevantne industrije,
(ba) stručnjaka koji predstavljaju civilno društvo, uz stručnost u području ekoloških, socijalnih, radnih i upravljačkih pitanja.
(c) stručnjaka koji djeluju u svoje ime s dokazanim znanjempredstavljaju akademsku zajednicu, uključujući sveučilišta, istraživačke institute i iskustvom u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom skupine za strateško promišljanje, uz stručno znanje na svjetskoj razini.
1.a Stručnjaci iz točaka (b) i (c) imenuju se u skladu s člankom 237. Financijske uredbe te posjeduju dokazano znanje i iskustvo u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, posebno u pogledu održivosti u financijskom sektoru.
1.b Europski parlament i Vijeće obavješćuju se pravovremeno o postupku odabira stručnjaka za Platformu.
2. Platforma za održivo financiranje:
(-a) savjetuje Komisiju o uspostavi usklađenih pokazatelja iz članka 14. stavka 1(-a) i o mogućoj potrebi za ažuriranjem tih pokazatelja; pritom uzima u obzir rad relevantnih subjekata i inicijativa Unije, posebno Okvira za praćenje kružnog gospodarstva.
(a) savjetuje Komisiju o kriterijima tehničke provjere iz članka 14. i o mogućoj potrebi za ažuriranjem tih kriterija;
(b) analizira učinak kriterija tehničke provjere koji se temelje na podacima i znanstvenim istraživanjima kad god su dostupni u smislu mogućih troškova i koristi njihove primjene;
(c) zaprima i analizira zahtjeve dionika za razvoj ili reviziju kriterija tehničke provjere za određenu gospodarsku djelatnost, na temelju podataka i znanstvenih istraživanja kad god su dostupni;zaključci tih analiza pravovremeno se objavljuju na internetskim stranicama Komisije;
(d) savjetujena njihov zahtjev savjetuje Komisiju ili Europski parlament o primjerenosti kriterija tehničke provjere moguće daljnje uporabe;
(da) u suradnji s EFRAG-om savjetuje Komisiju u pogledu razvoja standarda za obračun održivosti i integriranih standarda izvješćivanja za poduzeća i sudionike na financijskim tržištima, među ostalim revizijom Direktive 2013/34/EU.
(e) prati i redovito izvješćuje Komisiju o tokovimatrendovima na razini EU-a i država članica u pogledu tokova kapitala od gospodarskih djelatnosti koje imaju negativan učinak na održivost okoliša prema održivim ulaganjima na temelju podataka i znanstvenih istraživanja kad god su dostupni;
(f) savjetuje Komisiju o mogućoj potrebi izmjene ove Uredbe, posebno u pogledu relevantnosti i kvalitete podataka i načina smanjenja administrativnog opterećenja.
(fa) pridonosi evaluaciji i razvoju propisa i politika o održivim financijama, uključujući pitanja usklađenosti politika;
(fb) pomaže Komisiji pri utvrđivanju mogućih socijalnih ciljeva.
2.a Platforma pri obavljanju tih zadaća s dužnom pažnjom razmatra odgovarajuće podatke i relevantna znanstvena istraživanja. Ona može provoditi javna savjetovanja kako bi prikupila stajališta dionika o posebnim pitanjima u okviru svojeg mandata.
3. Platformom za održive financije predsjeda Komisija, a sastavljena je u skladu s horizontalnim pravilima Komisije za stručne skupine. Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje analize, rasprave, izvješća i zapisnike u pogledu Platforme. [Am. 51]
Članak 16.
Izvršavanje ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12.stavka 2. Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. U okviru pripreme delegiranih akata Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja i procjene predloženih političkih opcija.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 4. stavkom 3., člankom 6. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2., člankom 12. stavkom 2. i člankom 13. stavkom 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće na njega ne ulože prigovor u razdoblju od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako i Europski parlament i Vijeće prije isteka tog roka obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 52]
POGLAVLJE III.
Završne odredbe
Članak 17.
Revizijska klauzula
1. Do 31. prosinca 2021. i nakon toga svake tri godine Komisija objavljuje izvješće o primjeni i učinku ove Uredbe. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:
(a) napredak u provedbi ove Uredbe s obzirom na razvoj kriterija tehničke provjere okolišno održivih gospodarskih djelatnosti koji se temelje na pokazateljima;
(b) moguću potrebu izmjene kriterija i popisa pokazatelja koji su utvrđeni u ovoj Uredbi za određivanje je li određena gospodarska djelatnost okolišno održiva koji su utvrđeni u ovoj Uredbiu cilju poticanja inovacija i održive tranzicije;
(c) primjerenost proširenja područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili drugi ciljevi održivosti, posebno socijalni ciljevi;
(d) upotrebu definicije okolišno održivih ulaganja i ulaganja s negativnim učinkom na okoliš u pravu Unije i na razini država članica, uključujući primjerenost preispitivanja ili uspostave mehanizma provjere usklađenosti s kriterijima koji se temelje na pokazateljima utvrđenima u ovoj Uredbi.
(da) učinkovitost taksonomije u pogledu usmjeravanja privatnih ulaganja u održive aktivnosti.
1.a Komisija do 31. prosinca 2021., a nakon toga svake tri godine, preispituje područje primjene ove Uredbe ako se njome stvara prekomjerno administrativno opterećenje ili ako su potrebni podaci za sudionike na financijskim tržištima nedovoljno dostupni.
2. IzvješćeIzvješća se podnosipodnose Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija izrađuje popratne zakonodavne prijedloge ako je potrebno. [Am. 53 i 105]
Članak 18.
Stupanje na snagu i primjena
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Članci od 3. do 13. ove Uredbe primjenjuju se:
(a) na okolišne ciljeve iz članka 5. točaka 1. i 2. od 1. srpnja 2020.;
(b) na okolišne ciljeve iz članka 5. točaka 4. i 5. od 31. prosinca 2021.;
(c) na okolišne ciljeve iz članka 3. točaka 5. i 6. od 31. prosinca 2022.;
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Odluka Vijeća (EU) 2016/1841 od 5. listopada 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
Završno izvješće stručne skupine EU-a na visokoj razini za održivo financiranje, Financiranje održivog europskog gospodarstva, dostupno na adresi: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/180131-sustainable-finance-final-report_en.pdf.
Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
Uredba (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (SL L 345, 27.12.2017., str. 34).
Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.” (COM(2011)0244).
Direktiva Vijeća 91/676 od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
Uredba (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji (SL L 150, 20.5.2014., str. 59.).
Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Provedba zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području šumarstva (FLEGT): Prijedlog za akcijski plan EU-a” (COM(2003)0251).
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom” (COM(2016)087).
Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.–45.).
2013/179/EU: Preporuka Komisije od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).
Prilog 4. i 5. Uredbi (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 158, 27.5.2014., str. 113.).
Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).
Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).
Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).
Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).
Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, (SL L 327, 22.12.2000., str.1.)
Odluka Komisije (EU) 2017/848 оd 17. svibnja 2017. o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU (SL L 125, 18.5.2017., str. 43.).