Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/0245(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0356/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0356/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 29/11/2018 - 8.7
CRE 29/11/2018 - 8.7
PV 04/04/2019 - 6.24
CRE 04/04/2019 - 6.24

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0472
P8_TA(2019)0356

Usvojeni tekstovi
PDF 223kWORD 62k
Četvrtak, 4. travnja 2019. - Bruxelles Završno izdanje
Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
P8_TA(2019)0356A8-0356/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu pravila koja se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama (COM(2017)0571 – C8-0326/2017 – 2017/0245(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0571),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. točku (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0326/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir primjedbe na nacrt zakonodavnog akta koje su podnijeli češki Zastupnički dom, češki Senat, Grčki parlament, Španjolski parlament, francuski Senat i portugalska Skupština,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0356/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(1);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1)Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 29. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0472).


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu pravila koja se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama
P8_TC1-COD(2017)0245

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (e),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(1),

budući da:

(-1)  Stvaranje područja u kojemu je osigurano slobodno kretanje osoba preko unutarnjih granica jedno je od glavnih postignuća Unije. Normalno funkcioniranje i jačanje tog područja, koje se temelji na povjerenju i solidarnosti, trebalo bi biti zajednički cilj Unije i država članica koje su pristale sudjelovati u njemu. Istovremeno, potrebno je imati zajednički odgovor na situacije koje ozbiljno utječu na javni poredak ili unutarnju sigurnost tog područja ili njegovih dijelova na način da se omogući privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u iznimnim okolnostima i samo kao krajnja mjera, uz jačanje suradnje između predmetnih država članica. [Am. 1]

(1)  U području u kojem se osobe mogu slobodno kretati, ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama trebalo bi ostati iznimka. O ponovnom uvođenju S obzirom na to da privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica trebalo bi odlučivati utječe na slobodno kretanje osoba, nadzor bi se trebao ponovno uvesti samo kao o krajnjoj mjeri krajnja mjera, na ograničeni rok i onoliko koliko su mjere nužne i proporcionalne u odnosu na utvrđene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Svaka takva mjera trebala bi se opozvati čim prestanu postojati razlozi zbog kojih je uvedena. [Am. 2]

(1a)  Migracije i velik broj državljana trećih zemalja koji prelazi vanjske granice ne bi se trebali, sami po sebi, smatrati prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. [Am. 3]

(2)  Utvrđene ozbiljne prijetnje mogu se ukloniti različitim mjerama, ovisno o njihovoj prirodi i njihovu razmjeru. Iako je jasno da se policijske ovlasti po svojoj prirodi i svrsi razlikuju od nadzora granica, države članice na raspolaganju imaju i policijske ovlasti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)(2), koje se uz određene uvjete mogu primijeniti i u pograničnim područjima. U Preporuci Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru(3) u tu su svrhu dane smjernice državama članicama. [Am. 4]

(2a)  Prije ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, države članice trebale bi dati prednost alternativnim mjerama. Posebno, predmetna država članica trebala bi, kada je to potrebno i opravdano, razmotriti učinkovitije korištenje policijskim kontrolama ili njihovo jačanje na svom teritoriju, uključujući pogranična područja i glavne prometnice, na temelju procjene rizika, osiguravajući pritom da cilj tih policijskih kontrola nije granični nadzor. Moderne tehnologije ključne su za otklanjanje prijetnji javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Države članice trebale bi procijeniti može li se situacija primjereno riješiti jačanjem prekogranične suradnje na operativnom planu i na planu razmjene informacija među policijskim i obavještajnim službama. [Am. 5]

(3)  U skladu s odredbama glave III. poglavlja II. Zakonika o schengenskim granicama nadzor unutarnjih granica može se privremeno ponovno uvesti kao krajnja mjera u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti na razdoblje od najviše šest mjeseci za predvidive događaje (članak 25.) i na ograničeno razdoblje od najviše dva mjeseca za slučajeve koji zahtijevaju hitne mjere (članak 28.). Pokazalo se da su ti rokovi dovoljni za uklanjanje ozbiljnih prijetnji povezanih s najčešćim predvidivim događajima kao što su međunarodni sportski događaji ili politički događaji na visokoj razini.

(4)  Međutim, iskustvo je pokazalo da rijetko postoji potreba za ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama na razdoblja dulja od dva mjeseca. Samo u iznimnim okolnostima određene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao što su prekogranične terorističke prijetnje ili posebni slučajevi sekundarnih kretanja nezakonitih migranata unutar Unije koji opravdavaju privremeno mogu trajati i dulje od maksimalnog razdoblja od šest mjeseci koje je trenutačno odobreno za ponovno uvođenje nadzora, mogu trajati i dosta dulje od prethodno navedenih razdoblja državne granice na unutarnjim granicama. Stoga je potrebno i opravdano prilagoditi rokove koji se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice trenutačnim potrebama te osigurati da se ta mjera ne zloupotrebljava, da ostane iznimka i da se upotrebljava samo kao krajnja mjera. U tom cilju opći rok primjenjiv prema članku 25. Zakonika o schengenskim granicama trebao bi se produljiti na jednu godinu. [Am. 6]

(4a)  Svako odstupanje od temeljnog načela slobodnog kretanja osoba trebalo bi se strogo tumačiti, a načelo javnog poretka pretpostavlja postojanje stvarne, aktualne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja zahvaća jedan od temeljnih interesa društva. [Am. 7]

(5)  Kako bi se zajamčilo da taj nadzor unutarnjih granica bude krajnja mjera i ostane iznimka, države članice trebale bi dostaviti procjenu rizika povezanu s planiranim ponovnim uvođenjem produljenjem nadzora državne granice ili njegovim produljenjem na razdoblje od više od dva mjeseca. U toj bi se procjeni rizika posebice trebalo procijeniti koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazati da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera, osobito tako da se dokaže da su se sve alternativne mjere pokazale ili da se smatraju nedostatnima i objasniti kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako nadzor unutarnjih granica traje dulje od šest mjeseci, Procjenom rizika trebalo bi naknadno dokazati i učinkovitost i djelotvornost ponovno uvedenog nadzora državne granice u uklanjanju utvrđene prijetnje i detaljno objasniti kako se savjetovalo sa svakom susjednom državom članicom na koju utječe produljenje te kako je se uključilo u određivanje najmanje opterećujućeg operativnog dogovora. Države članice trebale bi zadržati mogućnost da sve pružene informacije ili dio njih prema potrebi proglase povjerljivima. [Am. 8]

(5a)  Kada je privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica povezano s posebnim događanjima iznimne naravi i trajanja, kao što su sportska događanja, njegovo trajanje trebalo bi biti vrlo jasno, ograničeno i povezano sa stvarnim trajanjem događanja. [Am. 9]

(6)  Kvaliteta procjene rizika koju dostave države članice bit će vrlo važna za procjenu nužnosti i proporcionalnosti planiranog nadzora državne granice. U tu bi procjenu trebalo uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu i , Europol, Europski potporni ured za azil, Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde te Agenciju Europske unije za temeljna prava. [Am. 10]

(7)  Ovlast Komisije za davanje mišljenja u skladu s člankom 27. stavkom 4. Zakonika o schengenskim granicama trebala bi se izmijeniti kako bi se uzele u obzir nove obveze država članica povezane s procjenom rizika, uključujući suradnju s dotičnim državama članicama. Ako se nadzor državne granice na unutarnjim granicama provodi dulje od šest mjeseci, Komisija bi trebala biti obvezna dati mišljenje. Trebao bi se izmijeniti i savjetodavni postupak iz članka 27. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama kako bi se uzela u obzir uloga agencija (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Europola) Unije i usmjerilo na praktičnu provedbu različitih aspekata suradnje među državama članicama, uključujući, prema potrebi, koordinaciju različitih mjera s obje strane granice. [Am. 11]

(8)  Kako bi se revidirana pravila bolje prilagodila izazovima povezanima s trajnim ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, trebalo bi predvidjeti posebnu mogućnost iznimnog produljenja nadzora unutarnjih granica na više od jedne godine šest mjeseci. To produljenje trebale bi pratiti razmjerne izvanredne nacionalne mjere koje se također poduzimaju unutar državnog područja radi uklanjanja prijetnje, primjerice izvanredno stanje. Ta mogućnost nikako ne bi trebala voditi dodatnom produljenju privremenog nadzora unutarnjih granica duljem od dvije jedne godine. [Am. 12]

(8a)  Nužnost i proporcionalnost ponovnog uvođenja nadzora unutarnjih granica trebala bi biti u ravnoteži s prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja aktivira potrebu za takvim ponovnim uvođenjem, kao i alternativne mjere koje bi se mogle poduzeti na nacionalnoj razini ili razini Unije, ili na obje, te učinak takvog nadzora na slobodno kretanje unutar područja bez nadzora unutarnjih granica. [Am. 13]

(9)  Upućivanje na članak 29. i članak 25. stavak 4. trebalo bi izmijeniti radi objašnjenja odnosa između rokova koji se primjenjuju prema članku 29. i članku 25. Zakonika o schengenskim granicama. [Am. 14]

(10)  Mogućnost provedbe privremenog nadzora unutarnjih granica kao odgovor na konkretnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od jedne godine šest mjeseci trebala bi ovisiti o posebnom postupku za koji je potrebna preporuka Komisije. [Am. 15]

(11)  U tom bi cilju Komisija trebala dati mišljenje o nužnosti i proporcionalnosti tog produljenja. i, prema potrebi, o suradnji sa susjednim državama članicama Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o predloženom produljenju. Predmetne države članice trebale bi imati mogućnost da Komisiji iznesu svoje primjedbe prije nego što ona donese svoje mišljenje. [Am. 16]

(12)  S obzirom na prirodu tih mjera, koje se odnose na nacionalne izvršne i provedbene ovlasti u vezi s ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, provedbene ovlasti za donošenje preporuka u okviru tog posebnog postupka trebale bi se iznimno dodijeliti Vijeću.

(13)  Vijeće, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, može preporučiti odgovarajuće izvanredno dodatno produljenje i prema potrebi odrediti utvrditi uvjete suradnje među dotičnim državama članicama kako bi osiguralo da je riječ o izvanrednoj mjeri koja je na snazi samo na onoliko koliko je nužno i opravdano te da je usklađena s mjerama koje se donose na nacionalnoj razini unutar državnog područja radi uklanjanja iste konkretne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Preporuka Vijeća trebala bi biti preduvjet za svako dodatno produljenje dulje od jedne godine i iste prirode kao i preporuka iz članka 29 šest mjeseci. Preporuku Vijeća trebalo bi odmah proslijediti Europskom parlamentu. [Am. 17]

(13a)  Mjere poduzete u skladu s posebnim postupkom u situacijama u kojima se iznimnim okolnostima ugrožava sveukupno funkcioniranje područja bez nadzora unutarnjih granica ne bi se trebale produljiti niti kombinirati s mjerama poduzetima u okviru drugog postupka za ponovno uvođenje ili produljenje nadzora unutarnjih granica kako je predviđeno Uredbom (EU) 2016/399. [Am. 18]

(13b)  Ako smatra da država članica nije ispunila svoje obveze na temelju Ugovorâ, Komisija bi kao čuvarica Ugovora koja nadzire primjenu prava Unije trebala poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, među ostalim upućivanjem postupka Sudu Europske unije. [Am. 19]

(14)  Budući da se ovom Uredbom nastoji omogućiti izvanredno produljenje ponovno uvedenog nadzora državne granice na određenim dijelovima unutarnjih granica na razdoblje koje je državama članicama potrebno kako bi primjereno odgovorile na trajnu prijetnju prekogranične prirode te nadopuniti trenutačna pravila o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama, taj cilj države članice ne mogu ostvariti same; potrebna je izmjena zajedničkih pravila na razini Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(16)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(4); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(17)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(5); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(18)  U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(6), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(7).

(19)  U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(8), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(9) u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(10).

(20)  U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(11), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EZ(12).

(21)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(22)  Uredbu (EU) 2016/399 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

1.  Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može iznimno kao krajnju mjeru ponovno uvesti nadzor državne granice, na ograničeno razdoblje na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica, u trajanju od najviše 30 dana ili u predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje ako je to trajanje dulje od 30 dana, ali ne dulje od šest mjeseci. Područje primjene i trajanje privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama ne smije prekoračiti vrijeme koje je izričito potrebno za odgovor na ozbiljnu prijetnju.; [Am. 20]

2.  Nadzor državne granice na unutarnjim granicama ponovno se uvodi samo kao krajnja mjera i u skladu s člancima 27., 27.a, 28. i 29. Kriteriji navedeni u člancima 26. i 30. uzimaju se u obzir u svakom slučaju kada se smatra da je odluka o ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s člancima 27., 27.a, 28. ili 29. [Am. 21]

3.  Ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u dotičnoj državi članici potraje i nakon razdoblja navedenog u stavku 1. ovog članka, ta država članica može produljiti nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama, uzimajući u obzir kriterije iz članka 26. i u skladu s člankom 27., na istoj osnovi kao što je navedeno u stavku 1. ovog članka te, uzimajući u obzir nove elemente, za obnovljiva razdoblja koja odgovaraju predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje i nisu dulja od šest mjeseci. [Am. 22 i 52]

4.  Ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovno uvodi na unutarnjim granicama, uključujući sva produljenja određena u stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti jednu godinu.

U iznimnim slučajevima iz članka 27.a to ukupno razdoblje može se dodatno produljiti za najviše dvije godine u skladu s tim člankom.

Ako postoje iznimne okolnosti kako je navedeno u članku 29., to ukupno razdoblje može se produljiti za najviše dvije godine u skladu sa stavkom 1. tog članka.” [Am. 23]

"

1.a  Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 26.

Kriteriji za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama

Prije nego što se neka država članica odluči na to da, kao krajnju mjeru, ponovno privremeno uvede nadzor državne granice na jednoj ili više svojih unutarnjih granica ili na njihovim dijelovima ili odluči produljiti takvo privremeno ponovno uvođenje, ona procjenjuje:

   (a) koliko je vjerojatno da se privremenim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
   (b) koliko je vjerojatno da se mjerama različitima od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, kao što su pojačana prekogranična policijska suradnja ili pojačane policijske kontrole, može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
   (c) proporcionalnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama u odnosu na tu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, posebice uzimajući u obzir sljedeće:
   (i) mogući utjecaj prijetnji na svoj javni poredak ili unutarnju sigurnost, među ostalim i nakon terorističkih napada ili prijetnji i uključujući one od strane organiziranog kriminala; i
   (ii) mogući utjecaj privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama na slobodno kretanje osoba unutar područja bez nadzora unutarnjih granica.

Ako država članica u skladu s točkom (a) prvog podstavka procijeni da privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno neće u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti nadzor unutarnjih granica.

Ako država članica u skladu s točkom (b) prvog podstavka procijeni da će se mjerama različitim od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti ni produljiti nadzor unutarnjih granica te će poduzeti te druge mjere.

Ako država članica u skladu s točkom (c) prvog podstavka procijeni da predloženo privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama nije proporcionalno prijetnji, ona neće ponovno uvesti niti produljiti nadzor unutarnjih granica.”; [Am. 24]

"

2.  Članak 27. mijenja se kako slijedi:

-i.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Postupak za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u slučaju predvidive ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti”; [Am. 25]

"

-i.a  sljedeći stavak umeće se ispred stavka 1.:"

„-1. Ako na području bez nadzora unutarnjih granica postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može kao krajnju mjeru i u skladu s kriterijima iz članka 26. ponovo uvesti nadzor državne granice na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica u ograničenom razdoblju od najviše 30 dana ili, ako ozbiljna prijetnja potraje više od 30 dana, tijekom predvidivog trajanja ozbiljne prijetnje, ali u svakom slučaju ne dulje od dva mjeseca.”; [Am. 26]

"

-i.b  u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Za potrebe stavka -1. predmetna država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju najkasnije četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja, ili u kraćem roku ako su okolnosti koje uzrokuju potrebu za ponovim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama poznate manje od četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja. U tu svrhu država članica dostavlja sljedeće informacije:”; [Am. 27]

"

i.  u stavku 1. dodaje se nova točka (aa) kako slijedi:"

„(aa) procjenu rizika u kojoj se procjenjuje koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazuje da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i objašnjava kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako je nadzor državne granice već ponovno uveden na dulje od šest mjeseci, u procjeni rizika objašnjava se i kako je prethodno ponovno uvođenje nadzora državne granice pridonijelo uklanjanju utvrđene prijetnje.

Procjena rizika obuhvaća i detaljno izvješće o koordinaciji između dotične države članice i države članice ili država članica s kojima dijeli unutarnje granice na kojima se obavlja nadzor državne granice.

Komisija dijeli procjenu rizika s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i Europolom, prema potrebi.” [Am. 28 i 57]

"

i.a  u stavku 1. umeće se sljedeća točka:"

„(ab) sve mjere različite od predloženog ponovnog uvođenja nadzora koje je država članica poduzela ili predvidjela u cilju otklanjanja prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao i razlog utemeljen na dokazima koji pokazuje zašto su se alternativne mjere poput pojačane prekogranične policijske suradnje i policijskih kontrola pokazale nedostatnima;”; [Am. 29]

"

ii.  u stavku 1. točka (e) zamjenjuje se kako slijedi:"

„(e) prema potrebi, mjere koje druge države članice trebaju poduzeti kako je dogovoreno prije privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na dotičnim relevantnim unutarnjim granicama.”; [Am. 30]

"

iii.  zadnja rečenica u stavku 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Prema potrebi Komisija može zahtijevati dodatne informacije od dotične države članice odnosno dotičnih država članica, uključujući o suradnji s državama članicama na koje utječe planirano ponovno uvođenje ili produljenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama, te dodatne informacije potrebne za procjenu je li riječ o krajnjoj mjeri.”; [Am. 31]

"

iii.a  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u predmetnoj državi članici potraje i nakon razdoblja od dva mjeseca, ta država članica može produljiti nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama, uzimajući u obzir kriterije iz članka 26., na istoj osnovi kao što je navedeno u stavku -1. ovog članka te, uzimajući u obzir nove elemente, za razdoblje koje odgovara predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje i ni u kojem slučaju nije dulje od četiri mjeseca. Predmetna država članica o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u vremenskom razdoblju navedenom u stavku 1.”; [Am. 32]

"

iii.b  umeće se sljedeći stavak:"

„1.b Za potrebe stavka 1.a, osim podataka iz stavka 1., predmetna država članica dostavlja procjenu rizika kojom se:

   i) procjenjuje koliko će utvrđena prijetnja trajati i na koji dio unutarnjih granica utječe;
   ii) opisuju alternativne radnje ili mjere prethodno uvedene za rješavanje utvrđene prijetnje;
   iii) objašnjava zašto te alternativne radnje ili mjere iz točke ii. nisu u dostatnoj mjeri uklonile utvrđenu prijetnju;
   iv) dokazuje da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i
   v) objašnjava kako bi se nadzorom državne granice bolje pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje.

Procjena rizika iz prvog podstavka obuhvaća i detaljno izvješće o suradnji koja se odvijala između dotične države članice i države članice ili država članica izravno pogođenih ponovnim uvođenjem nadzora državne granice, uključujući one države članice s kojima dotična država članica dijeli unutarnje granice na kojima se obavlja nadzor državne granice.

Komisija dijeli procjenu rizika s Agencijom i Europolom i može po potrebi zahtijevati njihova stajališta o njoj.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 37. kojima se dopunjuje ova Uredba donošenjem metodologije za procjenu rizika.”; [Am. 33]

"

iii.c  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Informacije iz stavaka 1. i 1.b podnose se Europskom parlamentu i Vijeću u isto vrijeme kada su priopćene i drugim državama članicama na temelju tih stavaka.”; [Am. 34]

"

iii.d  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Države članice koje podnose obavijest mogu, prema potrebi i u skladu s nacionalnim pravom, neke dijelove informacija ili sve informacije iz stavaka 1. i 1.b proglasiti povjerljivima. Proglašavanje informacija povjerljivima ne sprječava druge države članice zahvaćene privremenim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama da ostvare pristup informacijama putem primjerenih i osiguranih kanala i ne sprječava Komisiju da iste učini dostupnima Europskom parlamentu. Slanje i rukovanje informacijama i dokumentima poslanima Europskom parlamentu prema ovom članku moraju biti u skladu s pravilima u vezi s prosljeđivanjem i rukovanjem povjerljivim informacijama koja se primjenjuju između Europskog parlamenta i Komisije.”; [Am. 35]

"

iv.  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Nakon što određena država članica dostavi obavijest iz stavka 1. i 1.a i u svrhu savjetovanja iz stavka 5., Komisija ili bilo koja druga država članica može dati mišljenje, ne dovodeći u pitanje članak 72. UFEU-a. [Am. 36]

Ako je, na temelju informacija sadržanih u obavijesti ili dodatnih informacija koje je primila, Komisija zabrinuta u pogledu nužnosti ili proporcionalnosti planiranog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, ili smatra da bi bilo primjereno savjetovati se o određenim aspektima određenom aspektu obavijesti, ona bez odgode daje mišljenje o tome.”; [Am. 37]

Ako je nadzor državne granice na unutarnjim granicama već ponovno uveden na šest mjeseci, Komisija daje mišljenje. [Am. 38]

"

v.  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„O informacijama iz stavka 1. stavaka 1. i 1.b, kao i o svakom mišljenju Komisije ili države članice iz članka 4., provodi se savjetovanje koje vodi Komisija. Prema potrebi to Savjetovanje uključuje obuhvaća sljedeće:

   i) zajedničke sastanke između države članice koja planira ponovno uvesti nadzor državne granice na unutarnjim granicama i drugih država članica, posebice onih na koje izravno utječu te mjere, i relevantnih agencija. Razmatraju se proporcionalnost planiranih mjera, utvrđena prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti i načini na koje se osigurava provedba uzajamne suradnje među državama članicama. Države članice koje planiraju ponovno uvesti ili produljiti nadzor državne granice na unutarnjim granicama u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir rezultate tog savjetovanja pri provedbi nadzora državne granice. posebno onih koje su izravno zahvaćene takvim mjerama, i Komisije, koji se održavaju u cilju organizacije, prema potrebi, uzajamne suradnje između država članica i ispitivanja proporcionalnosti mjera u odnosu na događaje koji uzrokuju ponovno uvođenje nadzora državne granice, uključujući sve moguće alternativne mjere, i prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
   ii) prema potrebi, nenajavljene terenske posjete Komisije relevantnim unutarnjim granicama i, gdje je to primjereno, uz podršku stručnjaka iz država članica te podršku Agencije, Europola ili bilo kojih drugih relevantnih tijela, ureda ili agencija Unije kako bi se procijenila učinkovitost graničnih kontrola na tim unutarnjim granicama i sukladnost s ovom Uredbom; izvješća o takvim nenajavljenim terenskim posjetima šalju se Europskom parlamentu.”; [Am. 39]

"

3.  dodaje se novi članak 27.a:"

Poseban postupak ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnost traje dulje od jedne godine šest mjeseci [Am. 40]

1.  U izvanrednim slučajevima okolnostima, ako je država članica suočena s istom ozbiljnom prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od razdoblja iz članka 25. stavka 4. prve rečenice članka 27. stavka 1.a te ako su na državnom području poduzete i razmjerne izvanredne nacionalne mjere kako bi se uklonila ta prijetnja, nadzor državne granice koji je privremeno ponovno uveden radi odgovora na prijetnju može se dodatno produljiti u skladu s ovim člankom. [Am. 41]

2.  Najmanje šest tjedana tri tjedna prije isteka razdoblja iz članka 25. stavka 4. prve rečenice članka 27. stavka 1.a država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju da traži dodatno produljenje u skladu s posebnim postupkom utvrđenim u ovom članku. Ta obavijest obuhvaća sve informacije koje se zahtijevaju u članku 27. stavku 1. točkama od (a) do (e) člankom 27. stavkom 1. i stavkom 1.b. Primjenjuje se članak 27. stavci 2. i 3. [Am. 42]

3.  Komisija daje mišljenje o tome ispunjava li predloženo produljenje zahtjeve iz stavaka 1. i 2., kao i o nužnosti i proporcionalnosti predloženog produljenja. Predmetne države članice mogu iznijeti svoje primjedbe Komisiji prije nego što ona donese svoje mišljenje. [Am. 43]

4.  Vijeće, uzimajući Nakon što uzme u obzir mišljenje Komisije, Vijeće može, kao krajnju mjeru, preporučiti da dotična država članica odluči dodatno produljiti produlji nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama za razdoblje od najviše šest mjeseci. To se razdoblje može produljiti, ali ne više od tri puta, za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci. U svojoj preporuci Vijeće mora barem naznačiti naznačuje informacije navedene u članku 27. stavku 1. točkama od (a) do (e). Prema potrebi ono određuje stavcima 1. i 1.b i utvrđuje uvjete suradnje među dotičnim državama članicama.”; [Am. 44]

"

3.a  u članku 28., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovo uvodi na unutarnjim granicama, na osnovi početnog razdoblja prema stavku 1. ovog članka i svakog produljenja prema stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti dva mjeseca.”; [Am. 45 i 66]

"

3.b  umeće se novi članak:"

„Članak 28.a

Izračun razdoblja tijekom kojeg se ponovno uvodi ili produljuje granični nadzor zbog predviđene prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ako ozbiljna prijetnja za javni poredak ili unutarnju sigurnost traje dulje od šest mjeseci i u slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje

Svako ponovno uvođenje ili produljenje graničnog nadzora na unutarnjim granicama prije... [datum stupanja na snagu ove Uredbe] uključuje se u izračun razdoblja navedenih u člancima 27., 27.a i 28.”; [Am. 46]

"

3.c  u članku 29. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Kriteriji navedeni u članku 30. uzimaju se u obzir u svakom slučaju kada se smatra da je odluka o privremenom ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s ovim člankom.”; [Am. 67]

"

3.d  u članku 29. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. Ovaj članak ne dovodi u pitanje mjere koje država članica može donijeti u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti prema člancima 27., 27.a i 28. Međutim, ukupno razdoblje tijekom kojeg se nadzor državne granice na unutarnjim granicama ponovno uvodi ili produljuje na temelju ovog članka neće se produljiti na temelju mjera poduzetih u skladu s člancima 27., 27.a ili 28., odnosno u kombinaciji s njima.”. [Am. 47]

"

Članak 1.a

Ova se Uredba primjenjuje na obavijesti koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 27. Zakonika o schengenskim granicama od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

Razdoblje trajanja dostavljanja obavijesti o uvođenju ili produljenju graničnog nadzora na unutarnjim granicama koje istekne prije ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe] uzima se u obzir za potrebe izračuna razdoblja navedenog u članku 28. stavku 4. [Am. 69]

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1)Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(2)SL L 77, 23.3.2016., str. 1.
(3)C(2017) 3349 final od 12.5.2017.
(4)Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).
(5)Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(6)SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(7)Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(8)SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(9)Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(10)Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(11)SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(12)Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

Posljednje ažuriranje: 14. travnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti