Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0232(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0464/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0464/2018

Rasprave :

PV 03/04/2019 - 18
CRE 03/04/2019 - 18

Glasovanja :

PV 15/01/2019 - 8.8
CRE 15/01/2019 - 8.8
PV 16/04/2019 - 8.27

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0008
P8_TA(2019)0385

Usvojeni tekstovi
PDF 264kWORD 76k
Utorak, 16. travnja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Uspostavljanje programa „Carina” za suradnju u području carine ***I
P8_TA(2019)0385A8-0464/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine (COM(2018)0442 – C8-0261/2018 – 2018/0232(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0442),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0261/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1)

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor (A8-0464/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 45.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 15. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0008).


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine
P8_TC1-COD(2018)0232

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33., 114. i 207.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(2),

budući da:

(1)  Program Carina 2020., uspostavljen na temelju Uredbe Uredbom (EU) br. 1294/2013(3), i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju osnaživanju carinske suradnje. Brojne aktivnosti u području carine carinske aktivnosti prekogranične su naravi te se odnose ili utječu na sve države članice i stoga ih pojedinačne države članice ne mogu same učinkovito i djelotvorno provoditi. Carinski program na razini Unije za cijelu Uniju, koji provodi Komisija, pruža državama članicama okvir na razini Unije za razvoj tih takvih aktivnosti suradnje, što je isplativije troškovno učinkovitije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire individualni okvir suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi razini. Carinski program također ima ključnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije i država članica osiguravanjem djelotvornog prikupljanja carinskih pristojbi i stoga predstavlja važan izvor prihoda za proračun Unije i nacionalne proračune, među ostalim i time što se usmjerava na izgradnju IT kapaciteta i povećanu suradnju u području carine. Nadalje, usklađene i standardizirane kontrole potrebne su radi praćenja nezakonitih prekograničnih robnih tokova i borbe protiv prijevara. Stoga je primjereno i u interesu učinkovitosti osigurati kontinuitet financiranja sredstvima Unije za aktivnosti u području carinske suradnje uspostavljanjem novog programa u istom području, i to programa Carina „Carina” (dalje u tekstu „Program”). [Am. 1]

(1a)  Carinska unija, koju provode nacionalna carinska tijela zadnjih 50 godina, temelj je Unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Carinska unija važan je primjer uspješne integracije Unije i nužna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj rezoluciji usvojenoj 14. ožujka 2018. pod nazivom „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine” Europski parlament izrazio je posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara. Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se pružaju veća financijska sredstva, konstantna potpora postojećim politikama i veći resursi. [Am. 2]

(2)  Carinska unija znatno se razvila u zadnjih pedeset 50 godina i , a carinske uprave sada uspješno obavljaju širok raspon velik niz zadaća na granicama. Zajedničkim djelovanjem rade na olakšavanju trgovine radom trude se olakšati etičku i pravednu trgovinu i smanjenju birokracije smanjiti birokraciju, prikupljanju prihoda prikupiti prihode za nacionalne proračune i proračun EU-a te na doprinijeti zaštiti javnosti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji. Konkretno, uvođenjem zajedničkog okvira(4) upravljanja rizikom na razini EU-a Unije i carinskih provjera kretanja tokova velikih količina gotovine radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, carina je postala predvodnik carinska tijela preuzela su vodeću ulogu u borbi protiv terorizma i , organiziranog kriminala i nepoštene konkurencije. Imajući u vidu takav široki njihov širok raspon zadaća, carina je uistinu glavno tijelo carinska tijela u stvarnosti su sada glavna tijela za kontrolu proizvoda na vanjskim granicama Unije. U tom kontekstu program Carina trebao ne bi trebao obuhvatiti ne samo carinsku suradnju, nego proširiti svoju i pružiti potporu sveukupnim zadaćama većoj zadaći carinskih tijela, kako su utvrđene u članku  iz članka 3. Uredbe (EU) br. 952/2013, to jest točnije, nadzoru međunarodne trgovine Unije, provedbi vanjskih aspekata unutarnjeg tržišta, zajedničke trgovinske politike i ostalih zajedničkih politika Unije koje imaju utjecaj utječu na trgovinu, kao i te na sigurnost lanca opskrbe. Stoga bi pravna osnova stoga će trebala obuhvatiti carinsku suradnju (članak 33. UFEU-a), unutarnje tržište (članak 114. UFEU-a) i trgovinsku politiku (članak 207. UFEU-a). [Am. 3]

(3)  Program Opći cilj Programa trebao bi biti pomoć državama članicama i Komisiji pružanjem okvira za djelovanja čiji je cilj potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima, kako bi se ostvario dugoročan cilj da sve carinske uprave u Uniji djeluju zajedno kao jedna, te bi on trebao doprinijeti zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica; zaštiti Unije zaštititi Uniju od nepoštene i nezakonite trgovine te podržavanju zakonitih poslovnih trgovačke prakse, a istodobno poticati zakonite poslovne aktivnosti; pružanju sigurnosti , jamčeći sigurnost i zaštite zaštitu Unije i njezinih građana i olakšavanju zakonite trgovine, te time povećati zaštitu potrošača, i olakšati zakonitu trgovinu kako bi poduzeća i građani uživali koristi od potpunog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine. [Am. 4]

(3a)  Budući da je izgledno da će se neki sustavi iz članka 278. Carinskog zakonika Unije moći tek djelomično uvesti do 31. prosinca 2020., što znači da će se neelektronički sustavi nastaviti upotrebljavati nakon tog datuma, a u nedostatku zakonodavnih izmjena za produljenje tog roka, trgovačka društva i carinska tijela neće moći obavljati svoje dužnosti i ispunjavati pravne obveze povezane s carinskim postupcima, jedan od primarnih konkretnih ciljeva Programa trebalo bi biti pružanje pomoći državama članicama i Komisiji pri uspostavi takvih elektroničkih sustava. [Am. 5]

(3b)  Carinsko upravljanje i kontrola pripadaju dinamičnom području politika koje se suočava s novim izazovima zbog stalnih promjena globalnih poslovnih modela i opskrbnih lanaca, kao i zbog promjene obrazaca potrošnje i digitalizacije, kao što je e-trgovina, uključujući internet stvari, analitiku podataka, umjetnu inteligenciju i tehnologiju lanca blokova. Programom bi se trebalo podupirati carinsko upravljanje u takvim situacijama i omogućiti korištenje inovativnih rješenja. Takvi izazovi dodatno naglašavaju potrebu za provedbom suradnje među carinskim tijelima te za jedinstvenim tumačenjem i provedbom carinskog zakonodavstva. Kad su javne financije pod pritiskom, obujam svjetske trgovine se povećava, a prijevare i krijumčarenje sve su veći izvor zabrinutosti; Program bi trebalo doprinijeti rješavanju tih izazova. [Am. 6]

(3c)  Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i izbjegla preklapanja, Komisija bi trebala koordinirati provedbu Programa s povezanim programima i fondovima Unije. To se prije svega odnosi na program Fiscalis, program EU-a za borbu protiv prijevara i program jedinstvenog tržišta te Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama, Program potpore reformama, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te provedbene propise i mjere. [Am. 7]

(3d)  S obzirom na nadolazeće povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije, za financijsku omotnicu ovog Programa ne uzimaju se u obzir troškovi nastali zbog potpisivanja sporazuma o povlačenju i mogući budući odnos između Ujedinjene Kraljevine i Unije. Potpisivanje tog sporazuma, isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih postojećih carinskih sustava i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području moglo bi prouzročiti dodatne troškove, koji se ne mogu točno procijeniti u trenutku uspostave Programa. Komisija bi stoga trebala razmotriti rezerviranje dostatnih resursa kako bi se pripremila na takve potencijalne troškove. Međutim, ti se ne bi smjeli pokrivati iz omotnice Programa jer će proračun predviđen Programom biti dovoljan samo za pokrivanje troškova koji se mogu realno predvidjeti u trenutku uspostave Programa. [Am. 8]

(4)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(5)  Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni svi uvjeti. Usto, može biti otvoren i ostalim trećim zemljama u skladu s pod uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i tih dotičnih zemalja koji obuhvaćaju njihovo sudjelovanje o njihovu sudjelovanju u bilo kojem programu Unije, ako je to sudjelovanje u interesu Unije i ako ima pozitivan učinak na unutarnje tržište bez utjecaja na zaštitu potrošača. [Am. 9]

(6)  Uredba Program bi trebao biti obuhvaćen Uredbom (EU, Euratom) [2018/XXX]1046 Europskog parlamenta i Vijeća(6) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se Financijskom se uredbom utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. [Am. 10]

(7)  Djelovanja provedena u okviru programa Carina 2020. pokazala koja su se pokazala primjerenima pa trebalo bi ih stoga trebalo zadržati, dok se ona koja su se pokazala neprimjerenima trebaju prekinuti. Kako bi se osigurala što jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti. Program Carina bi trebao bi suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i pružiti potporu uvođenju i iskorištavanju inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje temeljnih prioriteta carine. [Am. 11]

(8)  Uredbom [2018/XXX] u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama uspostavlja se instrument za opremu za carinsku provjeru(7) (dalje u tekstu „instrument CCE”). Kako bi se očuvala dosljednost i horizontalna koordinacija svih aktivnosti suradnje u području carine i opreme za carinsku provjeru, primjereno je njihovu provedbu obuhvatiti jednim pravnim aktom i skupom pravila, to jest ovom Uredbom a pod tim aktom i pravilima misli se na ovu Uredbu. Stoga bi instrumentom CCE trebalo podržati samo kupnju, održavanje i nadogradnju prihvatljive opreme, a ovim bi Programom trebalo poduprijeti sve povezane mjere poput mjera suradnje u procjeni potrebe za opremom ili, prema potrebi, osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu. [Am. 12]

(9)  Razmjene carinskih i povezanih informacija ključne su za pravilno funkcioniranje carine i obuhvaćaju znatno više od razmjena unutar carinske unije. Prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava na treće zemlje koje nisu pridružene Programu i na međunarodne organizacije zaista bi moglo biti u interesu Unije ili država članica. Stoga bi, ako je to opravdano takvim interesom, troškovi prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava za potrebe suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama trebali biti prihvatljivi troškovi u okviru Programa.

(10)  Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije, Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, kao i predstavnici akademske zajednice i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva. [Am. 13]

(11)  U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a”(8), kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, uzimajući u obzir činjenicu da se iznos dodijeljen ovom Programu izračunava ne uzimajući u obzir mogućnost nepredviđenih troškova, što međutim isključuje dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije kojima se podupiru carinska unija i carinska tijela. [Am. 14]

(11a)   Kupovina softvera potrebnog za obavljanje strogog nadzora granica treba biti prihvatljiva za financiranje u sklopu Programa. Kako bi se olakšala razmjena podataka, također bi trebalo promicati nabavu softvera koji se može upotrebljavati u svim državama članicama. [Am. 15]

(12)  Za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT) iskoristit će se najveći veći dio proračuna u okviru Programa. Posebnim odredbama trebalo bi opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica. Kako bi se zajamčila usklađenost i koordinacija aktivnosti za jačanje IT kapaciteta, Programom bi trebalo predvidjeti da Komisija razvije i ažurira višegodišnji strateški carinski plan („MASP-C”) u cilju stvaranja elektroničkog okruženja kojim se osiguravaju dosljednost i interoperabilnost carinskih sustava u Uniji. [Am. 16]

(13)  Odlukom br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9) od Komisije se zahtijeva da izradi višegodišnji strateški plan za carinu radi stvaranja usklađenog i interoperabilnog elektroničkog carinskog okružja za Uniju. Razvoj i rad elektroničkih sustava uključenih u višegodišnji strateški plan uglavnom se financiraju u okviru Programa. Kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija Programa i višegodišnjeg strateškog plana, relevantne odredbe Odluke trebalo bi uključiti u ovu Uredbu. Budući da su sve relevantne odredbe Odluke br. 70/2008/EZ sada preuzete ili Uredbom (EU) br. 952/2013 ili ovom Uredbom, Odluku br. 70/2008/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(14)  Ovu Komisija bi Uredbu trebalo provoditi prema programima trebala donijeti programe rada za potrebe ove Uredbe. S obzirom na srednjoročnu i dugoročnu prirodu ciljeva koji se žele postići i oslanjajući se na stečeno iskustvo, programi rada trebali bi obuhvaćati nekoliko godina. Prelaskom s godišnjih na višegodišnje programe rada smanjit će se administrativno opterećenje za Komisiju i države članice. [Am. 62]

(14a)  U skladu s nalazima sadržanima u dvama tematskim izvješćima koja je Europski revizorski sud nedavno donio u području carina, odnosno u tematskom izvješću br. 19/2017 od 5. prosinca 2017. pod nazivom „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a” i tematskom izvješću br. 26/2018 od 10. listopada 2018. pod nazivom „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”, cilj poduzetih aktivnosti u okviru programa „Carina” za suradnju u području carina trebao bi biti borba protiv navedenih nedostataka. [Am. 17]

(14b)  Europski parlament donio je 4. listopada 2018. rezoluciju o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a. Zaključke iz te rezolucije trebalo bi uzeti u obzir tijekom provedbe mjera u okviru Programa. [Am. 18]

(15)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(10). [Am. 63]

(16)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(11), prisutna je potreba za procjenom ovog programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta na terenu.

(17)  Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene popisa pokazatelja za mjerenje ostvarivanja posebnih ciljeva Programa u pogledu uspostave i ažuriranja višegodišnjeg strateškog plana za područje carine te u pogledu uspostave višegodišnjih programa rada. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(12) Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 64]

(18)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(15) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(16), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(19)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(20)  Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti najbolje rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 19]

(21)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice djelujući pojedinačno, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)  Ovom se Uredbom zamjenjuje Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koju bi stoga trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom se Uredbom uspostavlja program „Carina” za suradnju u području carine (dalje u tekstu „Program”).

2.  Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „carinska tijela” znači tijela kako su definirana u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

2.  „europski elektronički sustavi” znači elektronički sustavi potrebni za carinsku uniju i provedbu zadaća carinskih tijela;

3.  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1.  Opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima Kako bi se ostvario dugoročni cilj da sve carinske uprave u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica, pružanje sigurnosti Uniji zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo, kako bi se zajamčila sigurnost i zaštite unutar Unije te zaštita Unije zaštita država članica i zaštitilo Uniju od nepoštene i nezakonite trgovine prijevara, nepoštenih i nezakonitih trgovinskih praksi, uz istodobno olakšavanje promicanje zakonitih poslovnih aktivnosti i visoku razinu zaštite potrošača, opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica. [Am. 20]

2.  Poseban je cilj Programa potpora Program ima sljedeće posebne ciljeve:

1.   pružiti potporu pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i ;

2.  pomoći u jačanju administrativnih IT kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih koje se sastoji od razvoja, održavanja i rada elektroničkih sustava iz članka 278. Carinskog zakonika Unije te olakšati neometani prijelaz na radno okruženje i trgovinu bez papira u skladu s člankom 12. ove Uredbe;

3.  financirati zajednička djelovanja koja se sastoje od mehanizama suradnje kojima se službenicima omogućuje provođenje zajedničkih operativnih aktivnosti u okviru njihovog temeljnog područja odgovornosti, razmjena iskustava u području carine i udruživanje snaga za ostvarivanje carinske politike;

4.  jačati osobne kompetencije, davati potporu stručnim vještinama carinskih službenika i poticati ih u ispunjavanju njihovih uloga na jednak način;

5.  poticati inovacije u području carinske politike. [Am. 21]

2.a  Program mora biti usklađen i iskorištavati sve sinergije s drugim programima djelovanja i fondovima Unije sa sličnim ciljevima u povezanim područjima. [Am. 22]

2.b  Provedba ovog Programa u skladu je s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. [Am. 23]

2.c  Programom se pruža potpora trajnoj evaluaciji i praćenju suradnje među carinskim tijelima u cilju prepoznavanja slabosti i mogućih poboljšanja. [Am. 24]

Članak 4.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Programa u razdoblju od 2021. do 2027. iznosi 842 844 000 EUR u cijenama iz 2018. (950 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 25]

2.  Iznosom Kad je to nužno i opravdano, iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Programom te evaluacije njegove uspješnosti i ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacijskim djelovanjima Komisije namijenjenima državama članicama i gospodarskim subjektima, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom, ako su takve aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva Programa. [Am. 26]

2.a  Program se ne smije koristiti za pokrivanje troškova povezanih s mogućim povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Komisija mora prema vlastitoj procjeni rezervirati sredstva za pokrivanje troškova koji se odnose na isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih carinskih sustava Unije i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području.

Prije rezerviranja tih sredstava Komisija procjenjuje potencijalne troškove i obavješćuje Europski parlament kada podaci relevantni za tu procjenu postanu dostupni. [Am. 27]

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(b)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja, uz uvjet da su te zemlje dosegle dovoljnu razinu približavanja relevantnog zakonodavstva i administrativnih metoda onima u Uniji;

(c)  ostale treće zemlje u skladu s pod uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom: [Am. 28]

–  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

–  utvrđuju određuju uvjeti sudjelovanja za sudjelovanje u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe [2018/XXX] [nova Financijska uredba] Financijske uredbe; [Am. 29]

–  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

2.  Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, javne nabave te povrata putnih troškova i dnevnica.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 7.

Prihvatljiva djelovanja

1.  Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2.  Djelovanja koja nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 3. Uredbe (EU) [2018/XXX] [instrument CCE] i/ili nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 2. Uredbe (EU)[2018/XXX] [Program protiv prijevara] također su prihvatljiva za financiranje u okviru ovog Programa. [Am. 30]

3.  Djelovanja iz stavaka 1. i 2. uključuju sljedeće:

(a)  sastanke i slične ad hoc događaje;

(b)  strukturiranu suradnju u okviru projekata, kao što je razvoj informacijskih tehnologija koji u suradnji provodi skupina država članica; [Am. 31]

(c)  djelovanja izgradnje kapaciteta u području IT-a, posebno za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava;

(d)  djelovanja za razvoj osobnih kompetencija i izgradnju kapaciteta, uključujući osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi; [Am. 32]

(e)  potporna i druga djelovanja, uključujući:

1.  studije;

2.  inovacijske aktivnosti, posebno potvrđivanje koncepata, pilot-projekte i inicijative izrade prototipa;

3.  zajednički razvijena komunikacijska djelovanja;

3.a   aktivnosti praćenja; [Am. 33]

4.  bilo koja druga djelovanja predviđena u programima rada iz članka 13. koja su potrebna za ostvarivanje ili potporu ciljevima iz članka 3.

Mogući oblici djelovanja iz točaka (a), (b) i (d) navedeni su na otvorenom popisu u Prilogu 1.

4.  Ako su od interesa za Uniju, za financiranje su prihvatljiva djelovanja koja se sastoje od razvoja, uvođenja, održavanja i rada prilagodbi ili proširenja zajedničkih komponenti europskih elektroničkih sustava za suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili međunarodnim organizacijama. Komisija uspostavlja potrebne administrativne mehanizme kojima se za ta djelovanja može osigurati financijski doprinos od predmetnih trećih osoba. [Am. 34]

5.  Ako se djelovanja izgradnje kapaciteta IT-a iz stavka 3. točke (c) odnose na razvoj i rad europskih elektroničkih sustava, za financiranje u okviru Programa prihvatljivi su samo troškovi povezani s odgovornostima povjerenima Komisiji na temelju članka 11. stavka 2. Države članice snose troškove povezane s odgovornostima koje su im povjerene u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Članak 8.

Vanjski stručnjaci

1.  Ako je to korisno za uspješnost djelovanja u provedbi ciljeva iz članka 3., u svojstvu vanjskih stručnjaka u djelovanjima organiziranima u okviru Programa mogu sudjelovati predstavnici državnih tijela, uključujući predstavnike trećih zemalja koje nisu pridružene Programu u skladu s člankom 5., članovi akademske zajednice, kao i predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija, gospodarskih subjekata i organizacija koje zastupaju gospodarske subjekte te predstavnici civilnog društva. [Am. 35]

2.  Troškovi vanjskih stručnjaka iz stavka 1. prihvatljivi su za naknadu troškova u okviru Programa u skladu s odredbama članka 238. Financijske uredbe.

3.  Komisija odabire vanjske stručnjake na temelju njihovih vještina sposobnosti, iskustva u području primjene ove Uredbe i znanja relevantnih za pojedino djelovanje koje se provodi, čime se izbjegavaju eventualni sukobi interesa. Odabirom se uspostavlja ravnoteža između predstavnika poduzeća i drugih stručnjaka civilnog društva te se uzima u obzir načelo rodne ravnopravnosti. Popis vanjskih stručnjaka redovito se ažurira i javnosti stavlja na raspolaganje. [Am. 36]

POGLAVLJE III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 9.

Dodjela, komplementarnost i kombinirano financiranje

1.  Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe te osobito u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti, proporcionalnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja. [Am. 37]

2.  Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Pravila programa Unije iz kojeg je dobiven doprinos primjenjuju se na pripadajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja te se potpora iz različitih programa Unije može izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima su propisani uvjeti za potporu.

3.  U skladu s člankom 198. točkom (f) Financijske uredbe, bespovratna sredstva dodjeljuju se bez poziva za podnošenje prijedloga ako su prihvatljivi subjekti carinska tijela država članica i trećih zemalja koje sudjeluju u Programu kako je navedeno u članku 5. ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz tog članka.

Članak 10.

Stopa sufinanciranja

1.  Odstupajući od članka 190. Financijske uredbe, iz Programa se može financirati do 100 % prihvatljivih troškova djelovanja u skladu s relevantnošću djelovanja i procijenjenoga učinka. [Am. 38]

2.  Primjenjiva stopa sufinanciranja za djelovanja za koja je potrebna dodjela bespovratnih sredstava određuje se u godišnjim programima rada iz članka 13.

POGLAVLJE IV.

POSEBNE ODREDBE ZA DJELOVANJA IZGRADNJE KAPACITETA U PODRUČJU INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Članak 11.

Odgovornosti

1.  Komisija i države članice zajednički osiguravaju razvoj i rad europskih elektroničkih sustava iz višegodišnjeg strateškog plana za carinu navedenog u članku 12., uključujući njihovo osmišljavanje, specifikacije, ispitivanje sukladnosti, uvođenje, održavanje, razvoj, modernizaciju, sigurnost, osiguravanje kvalitete i kontrolu kvalitete. [Am. 39]

2.  Komisija posebno osigurava sljedeće:

(a)  razvoj i rad zajedničkih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za carinu predviđenom u članku 12.;

(b)  općenitu koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u cilju njihove funkcionalnosti, kiberotpornosti, međusobne povezanosti i neprekidnog poboljšavanja te njihova usklađenog uvođenja; [Am. 40]

(c)  koordinaciju europskih elektroničkih sustava na razini Unije u cilju njihova promicanja i uvođenja na nacionalnoj razini;

(d)  koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u pogledu njihove interakcije s trećim stranama, izuzev djelovanja osmišljenih za ispunjavanje nacionalnih zahtjeva;

(e)  koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini Unije.

(ea)   učinkovitu i brzu komunikaciju s državama članicama i među njima kako bi se pojednostavnilo upravljanje elektroničkim sustavima Unije; [Am. 41]

(eb)   pravovremenu i transparentnu komunikaciju s dionicima koji se bave provedbom informatičkih sustava na razini Unije i država članica, posebice u pogledu kašnjenja u provedbi i potrošnji u vezi s komponentama Unije i nacionalnim komponentama. [Am. 42]

3.  Države članice posebno osiguravaju sljedeće:

(a)  razvoj i rad nacionalnih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za carinu predviđenom u članku 12.;

(b)  koordinaciju razvoja i rada nacionalnih komponenti europskih elektroničkih sustava na razini država članica;

(c)  koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini država članica.

(d)  redovito dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje su poduzete kako bi se njihovim predmetnim tijelima ili gospodarskim subjektima omogućilo da u potpunosti i učinkovito iskoriste europske informacijske sustave; [Am. 43]

(e)  uvođenje europskih elektroničkih sustava na nacionalnoj razini.

Članak 12.

Višegodišnji strateški plan za carinu (MASP-C)

1.  Komisija sastavlja donosi delegirane akte u skladu s člankom 17., kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom i redovito ažurira višegodišnji strateški plan za carinu ažuriranjem višegodišnjeg strateškog plana za područje carine u kojem se navode sve zadaće relevantne za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava te razvrstavanje svakog sustava ili njegova dijela sustava, poput: [Am. 65]

(a)  zajedničke komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini Unije koja je dostupna svim državama članicama ili koju je Komisija utvrdila kao zajedničku komponentu zbog učinkovitosti, sigurnosti racionalizacije i racionalizacije pouzdanosti; [Am. 45]

(b)  nacionalne komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini države članice koja je dostupna u državi članici koja je izradila takvu komponentu ili doprinijela njezinoj zajedničkoj izradi, kao na primjer u okviru razvojnog projekta u području informacijske tehnologije koji u suradnji provodi skupina država članica; [Am. 46]

(c)  ili kombinacije obiju komponenti.

2.  Višegodišnji strateški plan za carinu ujedno uključuje inovacijske i pilot-aktivnosti, kao i potporu metodologijama i alatima povezanima s europskim elektroničkim sustavima.

3.  Države članice obavješćuju Komisiju o dovršetku svake zadaće koja im je dodijeljena u okviru višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. One usto redovito izvješćuju Komisiju o napretku u ispunjavanju tih zadaća i, prema potrebi, o predvidivim kašnjenjima njihove provedbe. [Am. 47]

4.  Države članice najkasnije do 31. ožujka svake godine dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o napretku u provedbi višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. koja obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine. Ta se godišnja izvješća temelje na prethodno utvrđenom formatu.

5.  Najkasnije do 31. listopada svake godine Komisija na temelju godišnjih izvješća iz stavka 4. izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće o procjeni napretka država članica i Komisije u provedbi plana iz stavka 1., uključujući informacije o potrebnim prilagodbama plana ili kašnjenjima u pogledu tog plana. [Am. 48]

POGLAVLJE V.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 13.

Program rada

1.  Program se provodi prema višegodišnjim programima Za potrebe Programa donose se višegodišnji programi rada iz članka 108110. Financijske uredbe. U višegodišnjim programima rada pobliže se određuju ciljevi koji se žele postići, očekivani rezultati, način provedbe i ukupan iznos plana financiranja. U njima je utvrđen i detaljan opis djelovanja koja treba financirati, iznosi dodijeljeni za svako djelovanje i okvirni raspored provedbe. [Am. 66]

2.  Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2 delegirane akte u skladu s člankom 17., kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom višegodišnjih programa rada. [Am. 67]

2.a   Višegodišnji programi rada temelje se na poukama izvučenima iz prethodnih programa. [Am. 51]

Članak 14.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za izvješćivanje U skladu s obvezama o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka izvješćivanju u skladu s člankom 41. stavkom 3. navedeni su u Prilogu 2 točkom (h)Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti Programa. Izvješća o uspješnosti moraju obuhvaćati informacije i o napretku i o nedostacima. [Am. 52]

2.  Kako Pokazatelji za izvješćivanje o uspješnosti Programa pri ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u ostvarivanju postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružile ažurirane kvalitativne i kvantitativne informacije o uspješnosti Programa. [Am. 53]

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se su podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati Programa usporedivi i potpuni te da se prikupljaju djelotvorno na djelotvoran, učinkovito učinkovit i pravodobno pravodoban način. U tom cilju uvode se razmjerne i relevantne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pruža pouzdane informacije o kvaliteti korištenih podataka o uspješnosti. [Am. 54]

Članak 15.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što čim bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri tri godine nakon početka provedbe Programa. [Am. 55]

2.a   Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima. [Am. 56]

3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku iz članka 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. [Am. 57]

4.  Komisija obznanjuje i dostavlja zaključke evaluacija i uz svoje primjedbe i stečena saznanja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija. [Am. 58]

Članak 16.

Revizije i istrage

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i , Europskom revizorskom sudu i Uredu europskog javnog tužitelja („EPPO”) potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u i EPPO-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939(18). [Am. 59]

POGLAVLJE VI.

IZVRŠAVANJE DELEGIRANJA OVLASTI I POSTUPAK ODBORA

Članak 17.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028. [Am. 68]

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 69]

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 70]

Članak 18.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže odbor koji se naziva „Odbor programa Carina”. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 71]

POGLAVLJE VII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče maksimalnu vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. [Am. 60]

2.  Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacijska djelovanja u pogledu o Programu, o djelovanjima koja se financiraju iz Programa, djelovanja i rezultata te o rezultatima tih financiranih djelovanja. Financijski izvori dodijeljeni Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku su povezani s ciljevima iz članka 3. [Am. 61]

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

1.  Uredba (EU) br. 1294/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2.  Odluka br. 70/2008/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 21.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 1294/2013 koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

2.  Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom na temelju Uredbe (EU) br. 1294/2013.

3.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG 1.

Otvoreni popis mogućih oblika djelovanja

iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d)

Djelovanja iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d) mogu, među ostalim, biti u jednom od sljedećih oblika:

(a)  kad je riječ o sastancima i sličnim ad hoc događajima;

–  seminari i radionice, općenito uz sudjelovanje svih zemalja, na kojima se predstavljaju prezentacije te sudionici intenzivno raspravljaju i rade u pogledu određenog pitanja;

–  radne posjete organizirane kako bi službenici mogli steći ili unaprijediti stručnost ili znanje u području carina;

(b)  kad je riječ o strukturiranoj suradnji u okviru projekata:

–  projektne grupe, uglavnom sastavljene od ograničenog broja zemalja, operativne tijekom ograničenog razdoblja radi provođenja unaprijed određenog cilja s precizno utvrđenim ishodom uključujući koordinaciju ili sustavno vrednovanje;

–  timovi stručnjaka, to jest strukturirani oblici suradnje, stalni ili privremeni, koji udružuju stručnost radi obavljanja zadaća u pojedinim područjima ili izvođenja operativnih aktivnosti, uz moguću podršku usluga za internetsku suradnju, administrativnu pomoć te objekte za infrastrukturu i opremu;

–  aktivnosti praćenja koje provode zajedničke ekipe sastavljene od službenika Komisije i službenika prihvatljivih tijela za analizu carinske prakse, utvrđivanje poteškoća u provedbi pravila i, prema potrebi, pružanje prijedloga za prilagodbu pravila i metoda rada Unije;

(c)  kad je riječ o djelovanjima za razvoj osobnih kompetencija i izgradnje kapaciteta:

–  Zajedničko osposobljavanje ili razvoj e-učenja za potporu izgradnje nužnih stručnih vještina i znanja u području carina;

–  tehnička potpora usmjerena na poboljšavanje administrativnih postupaka, osnaživanje administrativnih kapaciteta i poboljšavanje rada i aktivnosti carinskih tijela pokretanjem i razmjenom dobrih praksi.

PRILOG 2.

Pokazatelji

Posebni cilj: Potpora pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i jačanju administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava za carinu.

1.  Izgradnja kapaciteta (administrativnih, ljudskih i kapaciteta IT-a):

1.  indeks primjene i provedbe zakonodavstva i politika Unije (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području i preporuka upućenih nakon tih djelovanja)

2.  indeks osposobljenosti (upotrijebljeni moduli osposobljavanja; broj osposobljenih službenika; kvalitativna uspješnost polaznika)

3.  raspoloživost europskih elektroničkih sustava (izraženo u postocima vremena)

4.  raspoloživost zajedničke komunikacijske mreže (izraženo u postocima vremena)

5.  upotreba ključnih europskih elektroničkih sustava usmjerena na povećavanje međusobne povezanosti i prelazak na carinsku uniju bez papirnatih dokumenata (broj razmijenjenih poruka i provedenih savjetovanja)

6.  stopa dovršenosti CZU-a (postotak ostvarenih ključnih postignuća u uvođenju CZU-ovih sustava)

2.  Razmjena znanja i umreživanje:

1.  indeks stabilnosti suradnje (razina ostvarenog umreživanja, broj sastanaka uživo, broj internetskih suradničkih skupina)

2.  indeks najboljih praksi i smjernica (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području; postotak sudionika koji su primijenili praksu/smjernicu razvijenu uz potporu Programom)

(1)SL C 62, 15.2.2019., str. 45.
(2)Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.
(3)Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 209.).
(4)https://ec.europa.eu/taxation_customs/general-information-customs/customs-risk-management/measures-customs-risk-management-framework-crmf_en
(5)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(6)COM(2016)0605 final Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(7)Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama.
(8)COM(2010)0700
(9)Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).
(10)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(11)Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(12)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(14)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(15)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(16)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(17)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(18)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 29. srpnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti