Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2019)02530 – 2019/2679(DEA))

P8_TA(2019)0331 B8-0234/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02530),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 11. stavak 5. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/397 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana(2),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/397 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/397, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/397 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/397;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1. (2) SL L 71, 13.3.2019., str. 15. (3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora (C(2019)02533 – 2019/2680(DEA))

P8_TA(2019)0332 B8-0235/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02533),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 5. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/396 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma na koji obveza poravnanja počinje proizvoditi učinke za određene vrste ugovora(2)

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/396 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/396, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/396 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/396;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1. (2) SL L 71, 13.3.2019., str. 11. (3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).

Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu (2018/2268(IMM))

P8_TA(2019)0333 A8-0185/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu, koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke u vezi s predmetom br. ABM: 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Georgiosa Epitideiosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0185/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Georgiosu Epitideiosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Georgios Epitideios optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjašnjavati o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama povezanima s predmetom;

G.  budući da također nije zadaća Europskog parlamenta da zauzima stav o krivnji zastupnika ni o tome zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka niti da se izjašnjava o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da na temelju informacija i objašnjenja prikupljenih u ovom slučaju nema osnove za pretpostavku da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti i ugledu zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Georgiosu Epitideiosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Georgiosu Epitideiosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu (2018/2269(IMM))

P8_TA(2019)0334 A8-0183/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Lamprosa Fountoulisa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0183/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Lamprosu Fountoulisa u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na zajedničko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Lampros Fountoulis optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenja odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju, nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Lamprosu Fountoulisu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim nadležnim tijelima i Lamprosu Fountoulisu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu (2018/2270(IMM))

P8_TA(2019)0335 A8-0184/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Eleftheriosa Synadinosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0184/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Eleftheriosu Synadinosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupak u vezi navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Eleftherios Synadinos optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac) kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) te naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se, u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika, Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili djela koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja u vezi sa predmetom;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Eleftheriosu Synadinosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Eleftheriosu Synadinosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije (COM(2018)0745 – C8-0483/2018 – 2018/0390(COD))

P8_TA(2019)0336 A8-0047/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0745),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0483/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 2. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0047/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1806 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/592.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (COM(2019)0151 – C8-0131/2019 – 2019/0056(NLE))

P8_TA(2019)0337 A8-0177/2019

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2019)0151),

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0131/2019)

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0177/2019),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o gospodarenju otpadom (2019/2557(RSP))

P8_TA(2019)0338 B8-0231/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu(1) (Okvirna direktiva o otpadu),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013(5) (Uredba o mjerama u području klime),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju(6) te provedbene propise i dobrovoljne sporazume donesene u skladu s tom direktivom,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(10);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)(11),

–  uzimajući u obzir privremeni politički dogovor koji su suzakonodavci postigli 19. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2017. naslovljenu „Uloga pretvaranja otpada u energiju u kružnom gospodarstvu” (COM(2017)0034),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. siječnja 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (COM(2018)0032) i s njom povezan radni dokument službi Komisije (SWD(2018)0020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir više od 60 predstavki o gospodarenju otpadom koje je Europski parlament posljednjih nekoliko godina primio iz Belgije, Bugarske, Grčke, Italije, Poljske, Slovačke, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine,

–  uzimajući u obzir posjete Odbora za predstavke Bugarskoj, Grčkoj i Italiji u svrhu utvrđivanja činjenica o pitanjima gospodarenja otpadom posljednjih godina, a osobito zaključke i konkretne preporuke iz izvješća koja su nakon njih slijedila,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o pitanjima koja su iznijeli podnositelji predstavki u vezi s primjenom Direktive o gospodarenju otpadom i s njom povezanih direktiva u državama članicama Europske unije(12),

–  uzimajući u obzir članak 216. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je diljem EU-a ostvaren napredak u smanjenju utjecaja stvaranja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, ali da i dalje postoje mnogi izazovi i da treba poduzeti hitne mjere kako bi se osiguralo održivo upravljanje resursima, posebno u odnosu na relativno visoke količine neobrađenog otpada koji se i dalje odlaže u mnogim državama članicama;

B.  budući da su dva ključna izazova u budućnosti smanjenje razina otpada koji se stvara i usklađenje ciljeva gospodarenja otpadom s ciljevima kružnog gospodarstva, osobito povećanjem stope ponovne uporabe i recikliranja;

C.  budući da je u Okvirnoj direktivi o otpadu 2008/98/EZ sprečavanje nastanka otpada utvrđeno kao glavni prioritet u hijerarhiji otpada;

D.  budući da neodgovarajuće prakse gospodarenja otpadom imaju ozbiljan utjecaj na okoliš u pogledu tla, vode i onečišćenja zraka; budući da su podnositelji predstavki istaknuli da su odlagališta i spalionice otpada dobili odobrenja i da su pušteni u rad u neposrednoj blizini stambenih i poljoprivrednih zona te u područjima u kojima nadležna tijela država članica nisu uzela u obzir geološke i hidrogeološke uvjete te da predstavljaju izravnu prijetnju javnom zdravlju;

E.  budući da se više od 80 % utjecaja nekog proizvoda na okoliš utvrđuje u fazi dizajna, koja stoga ima važnu ulogu u promicanju sprečavanja nastanka otpada i u svim aspektima kružnog gospodarstva, kao što su trajnost, mogućnosti unapređivanja, popravka, ponovne uporabe i recikliranje;

F.  budući da uz održivije i resursno učinkovitije proizvode, i načela ekonomije dijeljenja i uslužnog gospodarstva mogu služiti za smanjenje nastanka otpada u Europi;

G.  budući da se Komisija u nekoliko država članica bavi brojnim postupcima za utvrđivanje povrede koji se odnose na kršenje zakonodavstva EU-a u području gospodarenja otpadom; budući da je nekoliko tih slučajeva upućeno Sudu Europske unije, a neki od njih nedavno;

H.  budući da je posljednje izvješće Komisije o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu, uključujući izvješće o ranom upozoravanju za države članice kod kojih postoji rizik da zaostanu u pripremama za ostvarenje cilja ponovne uporabe/recikliranja komunalnog otpada za 2020., pokazalo da postoje ozbiljni nedostaci koji se moraju brzo riješiti ako Europa želi iskoristi okolišne i gospodarske prednosti kružnog gospodarstva;

I.  budući da su nedavni podaci priloženi brojnim predstavkama istaknuli činjenicu da je stanje gospodarenja otpadom u nekoliko država članica i regija još uvijek vrlo problematično te da nepobitno dokazuju potrebu da se znatno poboljša provedba Okvirne direktive o otpadu i ostalog zakonodavstva EU-a o sprečavanju nastanka otpada i mjerama za njegovo zbrinjavanje;

J.  budući da je gospodarstvo u kojem se prednost daje popravku, ponovnoj uporabi, ponovnoj proizvodnji i recikliranju materijala radno intenzivnije od gospodarstva utemeljenog na filozofiji odlaganja, čime se stvaraju veće mogućnosti zapošljavanja; budući da bi ispravna provedba postojećeg zakonodavstva o sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju njime mogla otvoriti mogućnosti za stvaranje radnih mjesta u sektorima ponovne uporabe i recikliranja;

K.  budući da je pravilno gospodarenje otpadom i sprečavanje njegova nastanka neophodno za poboljšanje kvalitete života u Europi i netoksičan okoliš;

1.  naglašava da brojne predstavke o neuspjehu država članica u provedbi zakonodavstva o otpadu upućuju na različite zdravstvene i ekološke probleme povezane s neprimjerenim praksama gospodarenja otpadom, kao što su loša kvaliteta zraka u urbanim područjima, kontaminacija podzemnih vodnih resursa, prekomjerna razina buke i emisije neugodnog mirisa;

2.  naglašava da bi za podršku prijelazu na kružno gospodarstvo javno financiranje gospodarenja otpadom, bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, trebalo biti u skladu s ciljem težnje prema višim razinama pri primjeni hijerarhije otpada; stoga smatra da bi sredstva trebalo usmjeriti na planove i projekte za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje;

3.  poziva države članice na veći napredak u donošenju učinkovitih planova i projekata za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje, koji su ključni za smanjenje opterećenja okoliša uzrokovanog otpadom, ostvarenje gospodarskih koristi od kružnog gospodarstva i poboljšanje učinkovitosti resursa; potiče Komisiju da podrži države članice u njihovim provedbenim naporima, među ostalim tehničkom pomoći i fondovima EU-a; predlaže da se usvoje odgovarajući ekonomski instrumenti kako je utvrđeno Okvirnom direktivom o otpadu te da se uvedu učinkoviti i ekonomični programi proširene odgovornosti proizvođača kako bi se potaknuo prijelaz na kružno gospodarstvo;

4.  poziva države članice da poduzmu mjere za uklanjanje smeća i poboljšanje gospodarenja otpadom (prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje) te da usvoje ekonomske instrumente i kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš;

5.  pozdravlja spremnost Komisije da ode u posjete na visokoj razini na temu kružnog gospodarstva/otpada državama članicama za koje postoji opasnost da neće ostvariti ciljeve za 2020. u pogledu komunalnog otpada te da uspostavi odnose s relevantnim dionicima, uključujući udruge lokalnih i regionalnih aktera i europske organizacije koje zaista promiču kulturu nulte stope otpada i povezane politike;

6.  ističe da države članice moraju ublažiti učinke stvaranja otpada na okoliš, osobito smanjenjem količine komunalnog otpada; s tim ciljem poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje nastanka otpada iz revidirane Okvirne direktive o otpadu;

7.  naglašava da nacionalni, regionalni i lokalni akteri imaju ključnu ulogu u gospodarenju otpadom te u osmišljavanju i provedbi politika o toj temi; podsjeća da se dosljedna politika, zajedno s napretkom pri odgovarajućoj infrastrukturi sukladnoj s hijerarhijom otpada, može uspostaviti samo koordinacijom i suradnjom na svim razinama u EU-u; traži od Komisije da nagrađuje najbolje prakse na svim razinama i olakšava njihovu razmjenu, kao i da konkretno i na odgovarajući način podupire pionirske projekte;

8.  poziva države članice i industrije, kao ključne partnere u sektoru gospodarenja otpadom, da se još angažiranije zauzimaju za promicanje kružnih lanaca opskrbe kako bi dobile pristup kvalitetnim sekundarnim sirovinama, često po konkurentnim cijenama, koje treba oporabiti za daljnju uporabu i proizvodnju;

9.  poziva na pružanje osposobljavanja i promicanje raznih vrsta zaposlenja, uključujući financijsku potporu za osposobljavanje za visokokvalificirane vještine i socijalna radna mjesta, posebno u područjima popravka i pripreme za ponovnu uporabu;

10.  čvrsto vjeruje da se na odgovarajući način moraju promicati i podupirati novi poslovni modeli usmjereni na sprečavanje stvaranja otpada, ponovnu uporabu i recikliranje kako bi se potaknuo učinkovitiji prelazak na kružno gospodarstvo;

11.  naglašava da pravilna provedba paketa za kružno gospodarstvo pruža prilike diljem EU-a, uključujući ulaganja, koje će pomoći da se racionalizira upotreba prirodnih resursa;

12.  ističe da povećanje produktivnosti resursa poboljšanjem učinkovitosti i smanjivanjem otpada od resursa pomoću mjera kao što su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja može u velikoj mjeri smanjiti potrošnju resursa i emisije stakleničkih plinova, a taj je cilj srž kružnog gospodarstva; naglašava da se u kružnom gospodarstvu resursi zadržavaju u gospodarstvu i u produktivnoj su upotrebi kada proizvod dođe do kraja životnog vijeka, čime se smanjuje potrošnja resursa; u kontekstu zakonodavstva o otpadu vjeruje da će poboljšani kružni dizajn proizvoda pomoći da se zatvore proizvodni ciklusi i dovesti do promjene u modelima proizvodnje i obrascima potrošnje, čime bi se smanjile razine toksičnih tvari i ukupna količina otpada;

13.  poziva države članice da osiguraju potpunu transparentnost u pogledu količine i krajnjeg odredišta ostataka kod raznih načina obrade otpada, posebno kada je riječ o zajednicama na koje se potencijalno odnose takve lokacije i novi projekti, te da se s njima savjetuju pri donošenju odluka; nadalje, apelira na države članice da u potpunosti i temeljito provode odredbe Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš)(13) i ostale relevantne propise EU-a čija je svrha zaštita okoliša i javnog zdravlja;

14.  smatra da je odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvima učinkovit način osvješćivanja stanovništva o strateškoj važnosti kružnog gospodarstva, a time i učinkovitijeg ostvarenja zajedničkog angažmana oko tog cilja; ističe da takvi sustavi omogućuju bolje praćenje vrsta i količina otpada koje nastaju u kućanstvima i s tim povezanih potreba za preradom kako bi se najbolje provela priprema za ponovnu uporabu i recikliranje te omogućilo uvođenje poštenijih ekonomskih mjera za poticanje ili odvraćanje od određenih praksi;

15.  podsjeća na to da je spaljivanje tek na predzadnjem mjestu u hijerarhiji otpada, ispred odlaganja na odlagalištu;

16.  podsjeća na to da opasni otpad predstavlja posebne izazove pri zbrinjavanju koji se ne smiju zanemariti i koje bi trebalo konkretno rješavati; poziva države članice da potpuno provode odredbe Okvirne direktive o otpadu relevantne za gospodarenje opasnim otpadom;

17.  podržava Komisiju u postupcima zbog povrede propisa koje provodi protiv država članica koje se ne pridržavaju zakonodavstva o otpadu; poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal sustava ranog upozoravanja koji je predviđen u revidiranim direktivama o otpadu; predlaže da se novčane kazne koje Komisija naplati ponovno ulože u projekte koji idu ukorak s najvišim razinama hijerarhije otpada;

18.  žali zbog činjenice da su, prema navodima podnositelja predstavki, izdana odobrenja za odlagališta i da su ona smještena u blizini stambenih područja i poljoprivrednih površina; poziva nadležna tijela država članica da se pobrinu za potpunu zaštitu zdravlja ljudi te da donesu strukturne mjere na pronalaženje rješenja za onečišćenje podzemnih voda;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 150, 14.6.2018., str. 109. (2) SL L 150, 14.6.2018., str. 100. (3) SL L 150, 14.6.2018., str. 141. (4) SL L 150, 14.6.2018., str. 93. (5) SL L 156, 19.6.2018., str. 26. (6) SL L 285, 31.10.2009., str. 10. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0352. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0100. (9) SL C 334, 19.9.2018., str. 151. (10) SL C 334, 19.9.2018., str. 60. (11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0241. (12) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 60. (13) SL L 26, 28.1.2012., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa (COM(2017)0278 – C8-0170/2017 – 2017/0121(COD))

P8_TA(2019)0339 A8-0206/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0278),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0170/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0206/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa te izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) [Am. 764]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(-1)   S obzirom na veliku mobilnost radne snage u sektoru cestovnog prometa, potrebna su pravila specifična za taj sektor kako bi se osigurala ravnoteža između slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge, slobodnog kretanja robe i socijalne zaštite vozača. Stoga je cilj ove Direktive osigurati pravnu sigurnost i jasnoću, doprinijeti usklađivanju i poticanju provedbe i borbi protiv nezakonitih praksi te smanjiti administrativno opterećenje. [Am. 765]

(1)  Radi stvaranja sigurnog, učinkovitog i socijalno odgovornog sektora cestovnog prometa potrebno je osigurati, s jedne strane, slobodno kretanja robe i slobodu pružanja usluga primjerene uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače te, s druge strane, primjerene uvjete pružiti primjereno okružje poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za prijevoznike, uz posebno poštovanje temeljnih sloboda, slobodnog kretanja robe i slobode pružanja usluga, kao što je zajamčeno u Ugovorima. [Am. 766]

(1a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smiju narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što je sloboda kretanja usluga, kako bi se održala ili povećala konkurentnost Unije, uz poštovanje radnih uvjeta i socijalne zaštite vozača. [Am. 767]

(2)  Velika mobilnost, koja je svojstvena uslugama cestovnog prijevoza, zahtijeva posebnu pozornost pri osiguravanju da vozači iskoriste prava koja imaju te da se prijevoznici, većinom mala i srednja poduzeća (90 %) s manje od deset zaposlenika ne suočavaju s neproporcionalnim administrativnim preprekama ili nedozvoljenim i diskriminirajućim kontrolama koje nepotrebno ograničavaju njihovu slobodu pružanja prekograničnih usluga. [Am. 768]

(2a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Unije, uključujući troškove proizvoda i usluga, poštujući uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače, kao i posebnosti sektora s obzirom na to da su vozači vrlo mobilni radnici, a ne upućeni radnici. [Am. 769]

(3)  Ravnoteža između poboljšanja socijalnih i radnih uvjeta za vozače te lakšeg ostvarivanja slobode pružanja usluga cestovnog prijevoza na temelju poštenog, razmjernog i nediskriminirajućeg tržišnog natjecanja između nacionalnih i stranih prijevoznika ključna je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U tu se svrhu svakim zakonodavnim aktom ili nacionalnom politikom koja se provodi u prometnom sektoru na nacionalnoj razini treba poticati razvoj jedinstvenog europskog prometnog prostora i njegovo jačanje te se ni na koji način ne smije doprinositi fragmentaciji unutarnjeg tržišta. [Am. 770]

(4)  Nakon evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti sadašnjeg socijalnog zakonodavstva Unije u sektoru cestovnog prometa utvrđene su određene rupe u postojećim odredbama i nedostaci u njihovoj provedbi, kao i nezakonite prakse poput korištenja fiktivnih poduzeća. Potrebno je staviti dodatni naglasak na borbu protiv neprijavljenog rada u prometnom sektoru. Nadalje, države članice različito tumače, primjenjuju i provode pravila, Iz njih proizlazi pravna nesigurnost i neravnopravno postupanje prema vozačima čime se stvara veliko administrativno opterećenje za vozače i prijevoznicima, prijevoznike. Iz njih proizlazi pravna nesigurnost, što šteti radnim i socijalnim uvjetima te uvjetima tržišnog natjecanja u sektoru. [Am. 771]

(4a)  Kako bi se zajamčila pravilna primjena Direktive 96/71/EC(6) i Direktive 2014/67/EU(7) Europskog parlamenta i Vijeća, potrebno je ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u borbi protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača te obavljati strože provjere kako bi se osiguralo da se socijalni doprinosi za upućene vozače doista plaćaju. [Am. 772]

(5)  Primjerena, učinkovita i dosljedna provedba odredaba o radnom vremenu i vremenu odmora ključna je za poboljšanje cestovne sigurnosti, zaštitu uvjeta rada vozača i sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje je posljedica neusklađenosti. Stoga je poželjno proširiti postojeće jedinstvene zahtjeve za provedbu iz Direktive 2006/22/EZ na kontrolu usklađenosti s odredbama o radnom vremenu iz Direktive 2002/15/EZ. Trebala bi postojati mogućnost kombiniranja provjera vremena vožnje i radnog vremena s provjerama pravila o upućivanju vozača bez dodatnog administrativnog opterećenja. Trebalo bi ograničiti provjere usklađenosti s radnim vremenom na provjere u prostorijama prijevoznika dok ne postane dostupna tehnologija s pomoću koje se provjere radnog vremena mogu učinkovito provoditi na cesti. [Am. 773]

(5a)   Imajući na umu specifičnu prirodu usluga prijevoza i izravan učinak na slobodno kretanje robe, s posebnim naglaskom na sigurnosti u cestovnom prometu i sigurnosti cesta, provjere na cesti trebale bi biti ograničene na minimum. Vozači ne bi trebali biti odgovorni za dodatne administrativne obveze svojih poduzeća. Pravila o radnom vremenu trebalo bi kontrolirati samo u prostorijama prijevoznika. [Am. 774]

(5b)   Kako bi se omogućio veći broj učinkovitijih i bržih provjera na cesti te istodobno smanjilo administrativno opterećenje za vozače, poštovanje Direktive 2002/15/EZ trebalo bi provjeravati u okviru provjere u prostorijama poduzeća, a ne u okviru provjere na cesti. [Am. 775]

(6)  Administrativna suradnja među državama članicama u pogledu primjene socijalnih pravila u cestovnom prometu pokazala se nedovoljnom, zbog čega je prekogranična provedba teža, neučinkovitija i nedosljednija. Stoga je potrebno uspostaviti okvir za djelotvornu komunikaciju i međusobnu pomoć, uključujući razmjenu podataka o povredama i informacija o dobrim praksama provedbe.

(6a)  U cilju poticanja učinkovite administrativne suradnje i razmjene podataka države članice trebale bi povezati svoje nacionalne elektroničke registre preko sustava Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), čija je pravna osnova članak 16. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi nacionalni elektronički registri bili međusobno povezani te kako bi nadležna tijela država članica, uključujući cestovne inspektore, imala izravan pristup u stvarnom vremenu podacima i informacijama koje sadržava ERRU. [Am. 776]

(6b)  Kako bi se omogućila bolja i ujednačenija primjena minimalnih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ te usklađenost prijevoznika u cestovnom prometu s administrativnim zahtjevima pri upućivanju vozačâ, Komisija bi trebala razviti jedan modul IMI-ja ili nekoliko njih za podnošenje izjava o upućivanju kao i elektroničku aplikaciju kako bi inspektori tijekom provjera na cesti imali izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu. [Am. 777]

(7)  Radi daljnjeg poboljšanja djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti provedbe poželjno je razviti funkcije i uporabu postojećih nacionalnih sustava stupnjevanja rizika. Pristup podacima u sustavima stupnjevanja rizika omogućio bi bolje usmjeravanje kontrola na prijevoznike koji ne ispunjavaju zahtjeve, dok bi jedinstvena formula za procjenu stupnja rizika prijevoznog poduzeća trebala pridonijeti pravednijem postupanju prema prijevoznicima tijekom kontrola.

(7a)  Kako bi se osiguralo pravedno natjecanje i jednaki uvjeti za radnike i poduzeća potrebno je ostvariti napredak u pogledu pametne provedbe i pružiti svu moguću potporu potpunom uvođenju i upotrebi sustava stupnjevanja rizika. U tom cilju provedbenim tijelima treba dati pristup nacionalnim elektroničkim registrima (NER) u stvarnom vremenu, uz istovremenu maksimalnu upotrebu Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU). [Am. 778]

(8)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2006/22/EZ provedbene ovlasti trebalo bi prenijeti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011(9).

(8a)   Pravila za upućivanje radnika koja se primjenjuju na cestovni promet trebala bi biti uravnotežena i jednostavna, uz nisko administrativno opterećenje za države članice i prijevozna poduzeća. Ona ne bi trebala biti usmjerena na odvraćanje od prijevoza izvan države poslovnog nastana. [Am. 779]

(9)  Osim toga, bilo je i poteškoća u primjeni pravila o upućivanju radnika iz Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) te pravila o administrativnim zahtjevima iz Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11) na sektor cestovnog prometa izrazito mobilne naravi. Neujednačene nacionalne mjere koje se odnose na primjenu i provedbu odredaba o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa prouzročile su pravnu nesigurnost, narušavanje tržišnog natjecanja u prometnom sektoru i velika administrativna opterećenja za prijevoznike nerezidente Unije. Zbog toga je nepotrebno ograničena sloboda pružanja prekograničnih usluga cestovnog prijevoza, što ima negativne posljedice na radna mjesta i konkurentnost prijevoznih poduzeća. Potrebno je uskladiti administrativne zahtjeve i mjere kontrole kako bi se izbjegla izloženost prijevoznika nepotrebnim ili proizvoljnim odgodama. [Am. 780]

(9a)  Razmjena podataka i informacija, administrativna suradnja i uzajamna pomoć između država članica u cilju potpunog pridržavanja pravila trebale bi se odvijati preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), čiju pravnu osnovu čini Uredba (EU) br. 1024/2012. Isto tako, IMI bi trebao se trebao koristiti za podnošenje i ažuriranje izjava o upućivanju između prijevoznika i nadležnih tijela u državama članicama primateljicama. Za ostvarenje navedenog cilja bio bi potreban razvoj paralelnog i javnog sučelja unutar sustava IMI kojem bi pristup imali prijevoznici. [Am. 781]

(9b)  Svi dionici u lancu dostave za robu trebali bi u jednakoj mjeri snositi odgovornost za povredu pravila utvrđenih ovom Direktivom. To bi trebalo važiti i u slučaju kad su dionici svjesni povreda ili kad bi ih, s obzirom na sve relevantne okolnosti, trebali biti svjesni. [Am. 782]

(9c)  Kako bi se osiguralo da se mjere kontrole za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prijevoza ispravno primjenjuju, kako je definirano u direktivama 96/71/EZ i 2014/67/EU, trebalo bi ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u cilju borbe protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača. [Am. 783]

(9d)  Ugovaratelje bi trebalo poticati da djeluju društveno odgovorno koristeći prijevoznike koji poštuju pravila utvrđena ovom Direktivom. Kako bi ugovaratelji lakše mogli pronaći takve prijevoznike, Komisija bi trebala procijeniti postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu s ciljem uspostavljanja europske platforme pouzdanih prijevozničkih poduzeća, po potrebi. [Am. 784]

(9e)  Nepoštovanjem pravila o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća stvaraju se razlike diljem unutarnjeg tržišta i doprinosi se nepravednosti u tržišnom natjecanju među poduzećima. Stoga je potrebno postrožiti uvjete o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća i olakšati njihov nadzor, posebno kako bi se suzbilo stvaranje fiktivnih poduzeća. [Am. 785]

(10)  Komisija je u svojem prijedlogu od 8. ožujka 2016.(12) za reviziju Direktive 96/71/EZ potvrdila da provedba te Direktive povlači posebna pravna pitanja i poteškoće u sektoru cestovnog prometa izrazito mobilne naravi te navela da bi se ta pitanja mogla najbolje riješiti kroz zakonodavstvo specifično za sektor cestovnog prometa.

(10a)   S obzirom na to da postoji nedostatak vozača u Europi, trebalo bi znatno poboljšati radne uvjete kako bi se povećala privlačnost tog zanimanja. [Am. 786]

(11)  Radi osiguranja djelotvorne i proporcionalne provedbe Direktive 96/71/EZ u sektoru cestovnog prometa potrebno je utvrditi pravila specifična za taj sektor koja održavaju posebnost izrazito mobilne radne snage u sektoru cestovnog prometa te osiguravaju ravnotežu između socijalne zaštite vozača i slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge. Odredbe o upućivanju radnika predviđene Direktivom 96/71/EZ i odredbe o provedbi tih odredbi iz Direktive 2014/67/EU trebale bi se primjenjivati na sektor cestovnog prometa u skladu s ovom Direktivom. [Am. 787]

(12)  Takvi bi se uravnoteženi kriteriji trebali temeljiti na konceptu dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice domaćina. Stoga bi trebalo utvrditi vremensko ograničenje nakon kojeg se na međunarodni cestovni prijevoz primjenjuju pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora. To se vremensko ograničenje ne bi trebalo primjenjivati na kabotažu, Ta dovoljna povezanost postoji u slučaju kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009(13) i (EZ) br. 1073/2009(14) Europskog parlamenta i Vijeća jer se čitav prijevoz obavlja u državi članici domaćinu. Stoga bi se pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće Direktiva 96/71/EZ i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora trebala Direktiva 2014/67/EU trebale primjenjivati na kabotažu bez obzira na učestalost i trajanje prijevoza koji obavlja vozač. [Am. 788]

(12a)  U slučaju međunarodnog prijevoza, dominantna povezanost vozača u bilateralnom međunarodnom prijevozu postojala bi s državom članicom poslovnog nastana prijevozničkog poduzeća jer se vozač redovito vraća u nju. Vozač može obavljati bilateralni prijevoz više puta tijekom jednog putovanja. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako vozač u toj državi članici obavlja druge vrste prijevoza, osobito nebilateralni međunarodni prijevoz. [Am. 789]

(12b)  Kako bi se zajamčila učinkovita upotreba sredstava u području prijevoza, uzela u obzir stvarna primjena i smanjio broj praznih vožnji, što je važan element u pogledu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma povezanih sa smanjenjem emisija CO2, trebao bi biti moguć ograničen broj dodatnih aktivnosti cestovnog prijevoza bez primjenjivanja pravila o upućivanju. Takve aktivnosti obuhvaćaju prijevoz tijekom razdoblja trajanja bilateralnog međunarodnog prijevoza iz države članice poslovnog nastana ili nakon njega te prijevoz prije povratnog putovanja u državu članicu poslovnog nastana. [Am. 790]

(12c)  U slučaju da vozač sudjeluje u kombiniranom prijevozu, priroda usluge koja se pruža tijekom početne ili završne cestovne dionice usko je povezana s državom članicom poslovnog nastana ako se sama cestovna dionica odnosi na bilateralni prijevoz. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako se prijevoz na cestovnoj dionici odvija unutar države članice domaćina ili kao dio nebilateralnog međunarodnog prijevoza te bi se stoga u takvom slučaju trebala primjenjivati pravila o upućivanju. [Am. 791]

(12d)   Budući da nema dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice provoza, aktivnosti provoza ne treba sagledavati u kontekstu upućivanja radnika. Ujedno bi trebalo razjasniti da činjenica da putnici izlaze iz autobusa tijekom stajanja iz higijenskih razloga ne mijenja vrstu prijevoza. [Am. 792]

(12e)  Cestovni promet vrlo je mobilan sektor koji zahtijeva zajednički pristup određenim aspektima u sektoru u pogledu primitaka od rada. Prijevoznicima je potrebna pravna sigurnost u pogledu pravila i zahtjeva koje trebaju poštovati. Takva pravila i zahtjevi trebaju biti jasni, razumljivi i lako dostupni prijevoznicima te bi se njima trebale omogućiti učinkovite provjere. Važno je da se novim pravilima ne uvodi nepotrebno administrativno opterećenje i da se njima uzimaju u obzir interesi malih i srednjih poduzeća. [Am. 793]

(12f)  Ako su, u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, uključujući poštovanje autonomije socijalnih partnerâ, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive, u skladu s Direktivom 2014/67/EU države članice trebale bi zajamčiti da su ti uvjeti dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima te bi u tom pogledu trebale tražiti uključenost socijalnih partnerâ. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća(15) o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne bi trebalo kažnjavati zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni. [Am. ]

(13)  Radi osiguranja djelotvorne i učinkovite provedbe sektorskih pravila o upućivanju radnika te izbjegavanja neproporcionalnih administrativnih opterećenja za prijevoznike nerezidente trebalo bi utvrditi posebne administrativne zahtjeve i zahtjeve u pogledu kontrole u sektoru cestovnog prometa, uz potpuno iskorištavanje alata za kontrolu kao što je digitalni tahograf. Kako bi imale kontrolu nad složenim obvezama utvrđenima u ovoj Direktivi i Direktivi 96/71/EZ, države članice cestovnim prijevoznicima trebaju nametnuti isključivo one administrativne zahtjeve koji su navedeni u ovoj Direktivi i koji su prilagođeni sektoru cestovnog prometa. [Am. 795]

(13a)   Da bi administrativno opterećenje i zahtjevi u pogledu postupanja s dokumentima bili za vozače što je moguće manji, prijevoznici stavljaju na raspolaganje sve potrebne dokumente navedene u ovoj Direktivi, na zahtjev nadležnih tijela u državi članici nastana prijevoznika, u okviru uzajamne pomoći i suradnje između država članica utvrđenom u glavi III. Direktive 2014/67/EU. [Am. 796]

(13b)   Kako bi se olakšala provedba, primjena i izvršavanje ove Direktive, u državama članicama trebalo bi koristiti Informacijski sustav unutarnjeg tržišta uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(16) za bolju razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih tijela na prekograničnoj razini. Moglo bi također biti korisno proširiti obilježja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i na podnošenje i prosljeđivanje jednostavnih izjava. [Am. 797]

(13c)   Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za prijevoznike koji su često mala i srednja poduzeća, bilo bi prikladno pojednostaviti postupak kojim prijevoznici šalju izjave o upućivanju s pomoću standardiziranih obrazaca s određenim unaprijed utvrđenim elementima prevedenim na sve službene jezike Unije. [Am. 798]

(13d)   Opća provedba i primjena pravila o upućivanju radnika na cestovni promet mogla bi utjecati na strukturu sektora cestovnog teretnog prometa u Uniji. Stoga bi države članice i Komisija trebali pomno nadzirati utjecaj tog procesa. [Am. 799]

(13e)   Provedba bi trebala biti usmjerena na inspekcijski nadzor u prostorijama prijevoznika. Provjere na cesti ne bi trebalo isključiti, ali trebalo bi ih provoditi na nediskriminirajući način samo za teretne listove ili njihove elektroničke verzije, potvrde o predregistraciji i potvrde za vraćanje u zemlju poslovnog nastana prijevoznika ili boravišta vozača. Provjerama na cesti trebalo bi u prvom redu kontrolirati podatke s tahografa koji su važni za utvrđivanje aktivnosti vozača i vozila u razdoblju od četiri tjedna te zemljopisne pokrivenosti pri toj aktivnosti. Bilježenje šifre zemlje može biti od pomoći. [Am. 800]

(13f)   Komisija bi trebala opetovano ocjenjivati utjecaj primjene i provedbe pravila o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa te o njemu izvještavati Parlament i Vijeće, a trebalo bi i predložiti njihovo dodatno pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja. [Am. 801]

(13g)   Kako bi se zauzeo poseban pristup prema sektoru cestovnog prometa, u kojemu je kretanje temelj posla vozača, potrebno je da se primjena Direktive 96/71/EZ na sektor cestovnog prometa podudara s datumom stupanja na snagu izmjene sadašnje Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa. [Am. 802]

(13h)   Kako bi se prilozi ovoj Direktivi prilagodili razvoju najbolje prakse, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s izmjenom tih priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(17). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 803]

(-14a)  Razmjena informacija u okviru učinkovite administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama trebala bi biti u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679. [Am. 804]

(-14b)   Svi partneri u lancu opskrbe trebali bi poštovati pravila zaštite dobrih socijalnih uvjeta diljem europskog tržišta cestovnog prijevoza tereta. Kako bi se stvorilo gospodarski i društveno održivo europsko unutarnje tržište, trebalo bi uspostaviti i primjenjivati lanac odgovornosti kojim bi bili obuhvaćeni svi akteri u logističkom lancu. Primjenom transparentnosti i odgovornosti i većom socijalnom i ekonomskom ravnopravnošću povećat će se privlačnost zanimanja vozača i promicati zdravo tržišno natjecanje. [Am. 805]

(14)  Direktivu 2006/22/EZ stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2006/22/EZ mijenja se kako slijedi:

1.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ”;

2.  članak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni uvjeti za provedbu uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014* te Direktive 2002/15/EZ**.

______________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).

** Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.).”;

3.  članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Ove provjere svake godine obuhvaćaju širok i reprezentativan presjek mobilnih radnika, vozača, poduzeća i vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 te, u slučaju provjere u prostorijama prijevoznika, mobilnih radnika i vozača koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/15/EZ. Države članice organiziraju provjere na cesti u pogledu provedbe Direktive 2002/15/EZ tek nakon uvođenja tehnologije kojom se omogućuje provedba djelotvornih provjera. Dotad se te provjere provode samo u prostorijama prijevoznih poduzeća.”; [Am. 806]

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Svaka država članica organizira provjere tako da se provjeri najmanje 3 % radnih dana vozača vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ. Nakon provjere na cesti i ako nije u mogućnosti predočiti traženi dokument ili više njih, vozaču će se dozvoliti da nastavi s prijevozom, a prijevoznik u državi članici poslovnog nastana dužan je dostaviti tražene dokumente preko nadležnih tijela.”; [Am. 807]

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Podaci podneseni Komisiji u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006 uključuju broj provjerenih vozača na cesti, broj provjera u prostorijama poduzeća, broj provjerenih radnih dana u prostorijama poduzeća te broj i vrstu prijavljenih povreda, uz zabilješku o tome jesu li se prevozili teret ili putnici.”; [Am. 808]

3.a  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 5.

Usklađene provjere

Države članice najmanje šest puta u godini poduzimaju usklađene cestovne provjere i provjere u prostorijama poduzeća u kojima se provjeravaju vozila i vozači koji ulaze u područje primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili Uredbe (EU) br. 165/2014. Takve se provjere poduzimaju u isto vrijeme od strane provedbenih tijela dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na vlastitom državnom području. Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.“; [Am. 809]

4.  u članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Provjere u prostorijama poduzeća planiraju se zbog prošlih iskustava s različitim vrstama prijevoza i poduzeća. One se provode i ako se pri provjerama na cestama utvrde ozbiljne povrede uredbi (EZ) br. 561/2006 ili i (EU) br. 165/2014. ili Direktive 2002/15/EZ.”; .”;[Am. 810]

4.a  u članku 7. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) slati dvogodišnja statistička izvješća Komisiji na temelju članka 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006;”; [Am. 811]

5.  u članku 7. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (d):"

„(d) osigurati razmjenu podataka s drugim državama članicama o primjeni nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva i Direktiva 2002/15/EZ.”;

6.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u članku 8. stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Obostrano dostupni podaci na temelju članka 22. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili članka 40. Uredbe (EU) br. 165/2014 razmjenjuju se između tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 7.:“; [Am. 812]

(a)  u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) na temelju obrazloženog zahtjeva poseban zahtjev države članice u pojedinačnim slučajevima ako zatražene informacije nisu dostupne preko izravne provjere nacionalnih elektroničkih registara iz članka 16. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.“; [Am. 813]

(b)  dodaje se sljedeći stavak:"

„1.a Država članica dostavlja podatke koje su zatražile druge države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka u roku od 25 10 radnih dana od primitka zahtjeva. U opravdanim slučajevima koji zahtijevaju detaljan pregled ili uključuju provjeru u prostorijama predmetnih poduzeća određuje se rok od 20 radnih dana. Države članice mogu se međusobno dogovoriti o kraćem roku. U hitnim slučajevima ili kad je potrebna jednostavna provjera u registrima, kao što je sustav stupnjevanja rizika, zahtijevani podaci dostavljaju se u roku od tri radna dana. [Am. 814]

Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, o tome u roku od 10 pet radnih dana obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja je podnijela zahtjev dužna je dodatno potkrijepiti zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev. [Am. 815]

Ako je teško ili nemoguće ispuniti zahtjev za podatke ili provesti provjere, inspekcije ili istrage, predmetna država članica o tome u roku od 10 pet radnih dana te navodeći obrazloženje obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i navodi utemeljene razloge zbog kojih je teško ili nemoguće pružiti relevantne informacije. Predmetne države članice međusobno raspravljaju kako bi pronašlo rješenje za eventualne poteškoće. [Am. 816]

Ako Komisija postane svjesna trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija, može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije, uključujući, ako je prikladno, pokretanje istrage i po potrebi izricanje sankcija državama članicama.“;[Am. 817]

(ba)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Odstupajući od članka 21. Direktive 2014/67/EU razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica o kojoj je riječ u stavcima 1. i 1.a ovog članka provodi se u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) utemeljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012. Nadležna tijela države članice imaju izravan pristup u stvarnom vremenu podacima u nacionalnim elektroničkim registrima preko Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.“;[Am. 818]

(bb)  u članku 8. dodaje se sljedeći stavak:"

„2.a Komisija izrađuje elektroničku aplikaciju koju dijele sve države članice EU-a, zahvaljujući kojoj će inspektori do 2020. tijekom provjera na cesti i u prostorijama prijevoznika imati izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu. Ta će aplikacija biti izrađena u okviru pilot-projekta.”; [Am. 819]

7.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice uvode sustav stupnjevanja rizika za poduzeća na temelju relativnog broja i težine povreda Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili Uredbe (EU) br. 165/2014 ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2002/15/EZ koje je pojedino poduzeće počinilo.

Komisija provedbenim aktima je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajedničku formulu zajednička formula za izračun stupnja rizika poduzeća koja uzima u obzir broj, težinu i učestalost povreda kao i rezultate kontrola u kojima nije otkrivena povreda te je li poduzeće za cestovni prijevoz u svim vozilima upotrebljavalo pametni tahograf u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 165/2014. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2. Direktive”; [Am. 820]

(b)  u stavku 2. briše se druga rečenica;

(ba)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Početni popis povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 naveden je u Prilogu III.“; [Am. 821]

(bb)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

S ciljem davanja smjernica o procjeni težine povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuje Prilog III. s ciljem izrade smjernica o zajedničkom stupnjevanju povreda podijeljenih po kategorijama u skladu s njihovom težinom. [Am. 822]

(bc)  u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

Kategorija najtežih povreda treba uključivati one kod kojih nepoštovanje uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014 uzrokuje ozbiljan rizik smrti ili teških tjelesnih ozljeda. [Am. 823]

(c)  dodaju se sljedeći stavci :"

„4. Radi olakšavanja ciljanih provjera na cesti, podaci sadržani u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika i u nacionalnim registrima prijevoznih poduzeća i aktivnosti dostupni su za vrijeme kontrole svim nadležnim tijelima predmetne države članice koja provode kontrole barem preko elektroničke aplikacije koju dijele sve države članice i zahvaljujući kojoj imaju izravan pristup u stvarnom vremenu sustavu ERRU. [Am. 824]

5.  Države članice omogućuju nadležnim tijelima drugih država članica, na zahtjev ili izravno, izravan pristup podacima sadržanima u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika u skladu s rokovima utvrđenima u članku 8. preko interoperabilnih nacionalnih elektroničkih registara kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009. U tom pogledu razmjena informacija i podataka o prijevoznicima, povredama i stupnjevanju rizika usredotočuje se i odvija preko veze koju ERRU uspostavlja među različitim nacionalnim registrima država članica.“; [Am. 825]

8.  u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Komisija provedbenim aktima uspostavlja je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajednički pristup za evidentiranje i kontrolu razdoblja ostalih poslova kako su definirani u članku 4. točki (e) Uredbe (EZ) br. 561/2006 te uključujući oblik evidentiranja i posebne slučajeve u kojima se evidentira te evidentiranje i kontrolu razdoblja od najmanje jednog tjedna tijekom kojeg vozač nije u vozilu Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2. i nije u mogućnosti izvršiti prijevoz u njemu.“; [Am. 826]

8.a  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 12.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”; [Am. 827]

8.b  u članku 13. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) radi poticanja usklađenosti pristupa među provedbenim tijelima i usklađene interpretacije Uredbe (EZ) br. 561/2006 među provedbenim tijelima;” [Am. 828]

8.c  članak 14. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 14.

Pregovori s trećim zemljama

Kada ova Direktiva stupi na snagu, Unija započinje pregovore s odgovarajućim trećim zemljama s ciljem primjene pravila koja odgovaraju onima utvrđenim u ovoj Direktivi.

U očekivanju završetka tih pregovora, države članice uključit će podatke o provjerama vozila iz trećih zemalja u njihova izvješća Komisiji kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006.”; [Am. 829]

8.d  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 15.

Ažuriranje priloga

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi uvođenja potrebnih prilagodbi razvoju najbolje prakse.”; [Am. 830]

8.e  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 15.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 3. te članka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 3. i članka 15. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 831]

9.  Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u dijelu A točka 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. dnevna i tjedna vremena vožnje, stanke i dnevni i tjedni odmori; kao i tahografski listići prethodnog dana koji se također moraju držati u vozilu u skladu s člankom 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014 i/ili podaci za isto razdoblje moraju biti spremljeni u kartici vozača i/ili u memoriji tahografa u skladu s Dodatkom II. ovoj Direktivi i/ili na ispisima;”; [Am. 832]

(-aa)  u dijelu A točka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. razdoblje navedeno u članku 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014, bilo koji slučaj kada je vozilo prekoračilo dozvoljenu brzinu a koje se definira kao svako razdoblje duže od jedne minute tijekom kojeg je brzina vozila premašila 90 km/h za vozila kategorije N3 ili 105 km/h za vozila kategorije M3 (kategorije N3 i M3 kako su definirane u Direktivi 2007/46/EZ(18); [Am. 833]

(-ab)  u dijelu A točka 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. ispravna primjena tahografa (utvrđivanje mogućih zloupotreba uređaja i/ili kartice vozača i/ili tahografskih listića) ili, gdje je primjereno, postojanje isprava na koje se odnosi članak 16. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006;”;[Am. 834]

(a)  u dijelu A dodaje se sljedeća točka:"

„6. tjedno radno vrijeme kako je utvrđeno u člancima 4. i 5. Direktive 2002/15/EZ, pod uvjetom da je tehnološki moguće provesti učinkovite provjere.”; [Am. 835]

(b)  u dijelu B dodaje se sljedeća točka:"

„4. tjedno radno vrijeme, stanke i zahtjevi u pogledu noćnog rada kako je utvrđeno u člancima 4., 5. i 7. Direktive 2002/15/EZ.”;

(ba)  u dijelu B podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

Države članice mogu, ako je primjereno, provjeravati zajedničku odgovornost drugih sudionika u prijevoznom lancu, kao na primjer otpremnika ili ugovaratelja, u slučaju otkrivene povrede, uključujući i provjeru jesu li ugovori o pružanju prijevoza u skladu s uredbama (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014.“. [Am. 836]

Članak 2.

1.  Ovim se člankom utvrđuju posebna pravila o određenim aspektima Direktive 96/71/EZ u pogledu upućivanja vozača u sektoru cestovnog prometa i Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu administrativnih zahtjeva i mjera kontrole za upućivanje tih vozača.

1a.  Ta posebna pravila primjenjuju se na vozače zaposlene u poduzećima s poslovnim nastanom u državi članici koja poduzimaju jednu od transnacionalnih mjera navedenih u članku 1. stavku 3. točka (a) Direktive 96/71/EZ.

2.  Države članice ne primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ na vozače u sektoru cestovnog prometa koji su zaposleni u poduzećima navedenima u članku 1. stavku 3. točki (a) te Direktive pri obavljanju međunarodne kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009, ako razdoblje upućivanja na njihovo područje radi obavljanja takve kabotaže traje [3] dana ili kraće tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca.

2.  U svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra se da je vozač upućen kada obavlja bilateralni prijevoz.

Za svrhe ove Direktive bilateralni prijevoz u pogledu robe znači kretanje robe, na temelju ugovora o prijevozu, iz države članice poslovnog nastana, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 1071/2009, u drugu državu članicu ili treću zemlju ili iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu poslovnog nastana.

2a.  Od datuma na koji vozači ručno bilježe prelazak granice, u skladu s člankom 34. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 165/2014 države članice također primjenjuju izuzeće iz stavka 2. u odnosu na robu ako:

–  vozač koji obavlja bilateralni prijevoz usto obavlja jednu aktivnost utovara i/ili istovara u državama članicama ili trećim zemljama koje prijeđe pod uvjetom da vozač ne utovaruje robu niti je istovaruje u istoj državi članici.

Ako nakon bilateralnog prijevoza koji je započeo u državi članici poslovnog nastana i tijekom kojeg nije obavljena nijedna druga aktivnost slijedi bilateralni prijevoz u državu članicu poslovnog nastana, izuzeće se primjenjuje na do dvije dodatne aktivnosti istovara i/ili utovara pod gore navedenim uvjetima.

To se izuzeće primjenjuje samo do datuma na koji se u vozila registrirana u državi članici prvi put ugrađuje pametni tahograf usklađen sa specifikacijama za evidentiranje prelazaka granice i dodatnih aktivnosti iz članka 8. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 165/2014, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. podstavku 2. te Uredbe. Od tog se datuma izuzeće iz prvog podstavka primjenjuje isključivo na vozače koji se koriste vozilima opremljenima pametnim tahografom u skladu s člancima 8., 9. i 10. te Uredbe.

2b.  Vozač koji povremeno ili redovno obavlja aktivnosti međunarodnog prijevoza putnika, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009, neće se smatrati upućenim za potrebe Direktive 96/71/EZ ako:

–  se putnici ukrcavaju u državi članici poslovnog nastana i iskrcavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji; ili

–  se putnici ukrcavaju u državi članici ili trećoj zemlji i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana; ili

–  putnici se ukrcavaju i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana za svrhe lokalnih izleta, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009.

2c.  Vozač koji obavlja kabotažu kako je utvrđeno uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009 smatra se upućenim u okviru Direktive 96/71/EZ.

2d.  Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 1. Direktive 96/71/EZ, vozač se ne smatra upućenim na područje države članice u kojoj vozač obavlja tranzit bez utovara ili istovara tereta te bez ukrcaja ili iskrcaja putnika.

2e.  U slučaju u kojem vozač odrađuje početnu ili završnu cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno u Direktivi 92/106/EEZ, vozač se u svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra upućenim ako sama cestovna dionica obuhvaća bilateralni prijevoz kako je utvrđeno u stavku 2.

2f.  Države članice jamče da su, u skladu s Direktivom 2014/67/EU, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 2018/957 o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne kažnjava zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni.

2g.  Poduzeća za cestovni prijevoz s poslovnim nastanom u državi koja nije članica EU-a ne smiju imati povoljniji tretman od poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici.

Države članice provode mjere istovrijedne Direktivi 96/71/EZ i ovoj Direktivi [XX/XX] (lex specialis) u svojim bilateralnim sporazumima s trećim zemljama pri odobravanju pristupa tržištu EU-a prijevoznicima s poslovnim nastanom u takvim trećim zemljama. Države članice ujedno nastoje provesti takve istovrijedne mjere u kontekstu multilateralnih sporazuma s trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o relevantnim odredbama svojih bilateralnih i multilateralnih sporazuma s trećim zemljama.

S ciljem jamčenja odgovarajuće kontrole nad tim istovrijednim mjerama u pogledu upućivanja koja obavljaju prijevoznici iz trećih zemalja države članice jamče da se revidirana pravila iz Uredbe (EU) XXX/XXX koja se odnose na pozicioniranje s pomoću tahografa [Uredba kojom se izmjenjuje Uredba br. 165/2014] provode u okviru Europskog sporazuma koji se odnosi na rad posada vozila koje sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu (AETR). [Am. 837]

Kada je razdoblje upućivanja dulje od [3] dana, države članice primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ za cijelo razdoblje upućivanja na njihovo područje tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca iz prvog podstavka. [Am. 838]

3.  Za izračun razdobljâ upućivanja iz stavka 2.: [Am. 839]

(a)  dnevno radno vrijeme kraće od šest sati provedeno na području države članice domaćina broji se kao pola dana; [Am. 840]

(b)  dnevno radno vrijeme od šest sati ili više provedeno na području države članice domaćina broji se kao cijeli dan; [Am. 841]

(c)  stanke i razdoblja odmora te razdoblja raspoloživosti provedena na području države članice domaćina broje se kao radno vrijeme. [Am. 842]

4.  Države Odstupajući od članka 9. Direktive 2014/67/EU, države članice mogu nametnuti samo sljedeće administrativne zahtjeve i mjere kontrole: [Am. 843]

(a)  obvezu cestovnog prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da pošalje podnese izjavu o upućivanju i bilo kakvu izmjenu izjave u elektroničkom obliku s pomoću Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju je vozač upućen najkasnije na početku upućivanja, u elektroničkom obliku, na službenom jeziku države članice domaćina ili na engleskom jeziku Europske unije, a koja sadržava samo sljedeće informacije: [Am. 844]

i.  naziv cestovnog prijevoznika prema njegovu poreznom identifikacijskom broju ili broju licencije Zajednice; [Am. 845]

ii.  podatke za kontakt upravitelja prijevoza ili druge osobe (drugih osoba) za kontakt u državi članici poslovnog nastana prijevoznika radi povezivanja s nadležnim tijelima u državi članici domaćinu u kojoj se pružaju usluge te slanja i primanja dokumenata ili obavijesti;

iii.  predviđeni informacije o upućenom vozaču, uključujući sljedeće: identitet, zemlju boravišta, zemlju plaćanja socijalnih doprinosa, broj identitete upućenih vozača socijalnog osiguranja i broj vozačke dozvole; [Am. 846]

iv.  predviđeno trajanje, predviđeni predviđeni datum početka i kraja upućivanja te predviđeno trajanje i mjerodavno pravo u pogledu ugovora o zapošljavanju; [Am. 847]

iv.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: identitet i podatke o kontaktu primatelja, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list; [Am. 848]

v.  registarske oznake vozila koja se upotrebljavaju u okviru upućivanja;

vi.  vrstu usluga prijevoza, odnosno prijevoz tereta, prijevoz putnika, međunarodni prijevoz, kabotaža;

vi.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: adrese utovara i istovara, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list; [Am. 849]

(b)  obvezu vozača cestovnog prijevoznika da čuva i stavi zajamči da vozač ima na raspolaganje raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju izjave o upućivanju u papirnatom ili elektroničkom obliku i dokaze o prijevozu koji se odvija u državi članici domaćinu kao što je elektronički teretni list (e-CMR) ili dokaze navedene u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća; [Am. 850]

(c)  obvezu vozača cestovnog prijevoznika da čuva i stavi zajamči da vozač ima na raspolaganje raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, zapise tahografa te posebice šifre država članica u kojima je vozač bio tijekom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza ili kabotaže; [Am. 851]

(ca)  tijekom provjera na cesti iz točaka (b) i (c) ovog članka, vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može pružiti tražene dokumente; [Am. 852]

(d)  obvezu vozača da čuva i stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju ugovora o radu u papirnatom ili elektroničkom obliku ili jednakovrijednog dokumenta u smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ(19), prevedene na jedan od službenih jezika države članice domaćina ili na engleski jezik; [Am. 854]

(e)  obvezu vozača da stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju platnih lista za posljednja dva mjeseca u papirnatom ili elektroničkom obliku; tijekom provjere na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može osigurati tu kopiju; [Am. 855]

(f)  obvezu cestovnog prijevoznika da putem javnog sučelja IMI-ja, nakon razdoblja upućivanja, dostavi kopije dokumenata navedenih u točkama (b) i (c) na zahtjev tijela u državi članici domaćinu u koju je vozač upućen kao i (e) u papirnatom ili elektroničkom obliku dokumentaciju o naknadama upućenih vozača koja se odnosi na zahtjev tijela razdoblje upućivanja te njihov ugovor o radu ili jednakovrijedan dokument u državi članici domaćinu u razumnom roku smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ(20), radne naloge koji se odnose na rad vozača i dokaz o isplati plaća.

Cestovni prijevoznik pruža zatraženu dokumentaciju koristeći se javnim sučeljem IMI-ja u roku od 2 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.

Ako cestovni prijevoznik ne pruži svu zatraženu dokumentaciju putem javnog sučelja IMI-ja unutar utvrđenog roka, nadležna tijela države članice u koju je vozač bio upućen mogu, u skladu s člancima 6. i 7. Direktive 2014/67/EU, zatražiti pomoć nadležnih tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika. Ako je takav zahtjev podnesen putem javnog sučelja IMI-ja, nadležnim tijelima države članice poslovnog nastana omogućuje se pristup izjavi o upućivanju ili drugim relevantnim informacijama koje prijevoznik podnosi putem javnog sučelja IMI-ja.

Nadležna tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika jamče da će dokumenti koje su zatražila nadležna tijela države članice u koju je vozač upućen biti pruženi putem IMI-ja u roku od 25 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.[Am. 853]

5.  Za potrebe točke (a) stavka 4. cestovni prijevoznik može dostaviti izjavu o upućivanju upućivanju koja obuhvaća razdoblje od najviše šest mjeseci. [Am. 856]

5.a  Informacije iz izjava pohranjuju se u repozitorij IMI-ja u svrhu provjera na razdoblje od 18 mjeseci i izravno su i u stvarnom vremenu dostupne svim nadležnim tijelima drugih država članica određenim prema članku 3. Direktive 2014/67/EU, članku 18. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i članku 7. Direktive 2006/22/EZ.

Nacionalno nadležno tijelo može socijalnim partnerima u skladu s nacionalnim pravom i praksama odobriti pristup informacijama pod uvjetom:

–  da su informacije povezane s upućivanjem na područje predmetne države članice;

–  da se informacije upotrebljavaju s ciljem provedbe pravila o upućivanju; i

–  da je obrada podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. [Am. 857]

5.b  Komisija donosi provedbene akte za razvoj standardiziranih obrazaca na svim službenim jezicima Unije koji će se koristiti za podnošenje izjava preko javnog sučelja IMI-ja, određivanje funkcionalnosti izjave u sustavu IMI i načina na koji se informacije iz stavka 4. točke (a) podtočaka i. do vi.a prikazuju u izjavi te osigurava da se informacije iz izjava automatski prevode na jezik države članice domaćina. Provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 2.a stavka 2. [Am. 858]

5.c   Države članice moraju spriječiti nepotrebna kašnjenja u provedbi mjera kontrole koje mogu utjecati na trajanje upućivanja i predviđene datume upućivanja. [Am. 859]

5.d   Nadležna tijela država članica usko surađuju, međusobno si pomažu te razmjenjuju sve relevantne informacije u skladu s uvjetima utvrđenima Direktivom 2014/67/EU i Uredbom (EZ) br. 1071/2009. [Am. 860]

Članak 2.a

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 861]

Članak 2.b

Države članice propisuju sankcije za pošiljatelje, špeditere, izvođače i podizvođače zbog nepoštovanja odredbi iz članka 2. ove Direktive ako su svjesni da usluge prijevoza koje naručuju krše propise ove Direktive, ili ako bi toga, prema svim relevantnim okolnostima, trebali biti svjesni.

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće. [Am. 862]

Članak 2.c

Komisija ocjenjuje postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog o uspostavi europske platforme povjerenja unutar ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive]. [Am. 863]

Članak 2.d

Pametna provedba

1.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/67/EU države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih člankom 2. ove Direktive. U toj je strategiji naglasak na poduzećima s visokim stupnjem rizika iz članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

2.   Sve države članice jamče da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru upućivanja i da se te provjere provode bez diskriminacije, posebice bez diskriminacije na temelju registarskih pločica vozila koja se upotrebljavaju u okviru upućivanja.

3.   Države članice ciljaju na poduzeća koja su klasificirana kao poduzeća s povećanim rizikom od kršenja odredbi iz članka 2. ove Direktive, a koje se na njih primjenjuju. U tom cilju države članice, u okviru sustava stupnjevanja rizika koji su uvele na temelju članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i koji je proširen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, rizik od takvih povreda smatraju rizikom samim po sebi.

4.   Za potrebe stavka 3. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014, izjavama o upućivanju iz članka 2. stavka 4. ove Direktive i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se određuju obilježja podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovu upotrebu i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:

(a)   detaljan popis informacija i podataka kojima nacionalna nadležna tijela imaju pristup, a koji obvezno uključuju vrijeme i mjesto prelaska granice, aktivnosti utovara i istovara, registarsku oznaku vozila i podatke o vozaču;

(b)   prava nadležnih tijela na pristup, razvrstano, po potrebi, po vrsti nadležnih tijela, vrsti pristupa i namjeni za koju se podaci upotrebljavaju;

(c)   tehničke specifikacije za prijenos ili pristup podacima iz točke (a), uključujući, po potrebi, najveće dopušteno trajanje razdoblja u kojem se podaci mogu zadržati, razvrstano, po potrebi, po vrsti podataka.

6.   Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju.

7.   Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene provjere upućivanja na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve provjere istodobno provode nacionalna tijela dviju ili više država članica nadležna za provedbu propisa u području upućivanja, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti.

Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. [Am. 864]

Članak 2.e

Izmjena Uredbe (EU) br. 1024/2012

U Prilogu Uredbi (EU) br. 1024/2012 dodaju se sljedeće točke:"

„12.a Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ: Članak 8.

12.b   Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa: članak 2. stavak 5. [Am. 865]

Članak 3.

Izvješćivanje i preispitivanje

1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive, posebno učinak članka 2., [tri godine nakon prenošenja ove Direktive] i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

1.  Države članice jednom godišnje Komisiji podnose izvješće o provedbi ove Direktive, posebice o primjeni pametne provedbe iz članka 2.d i o mogućim poteškoćama u provedbi.

U cilju omogućivanja procjene učinkovitosti informacija o provedbi, izvješće sadržava informacije o učinkovitosti:

–  pametnog tahografa, kako je navedeno u poglavlju II. Uredbe (EU) br. 165/2014;

–  upotrebe IMI-ja, kako je navedeno u članku 2. stavcima 5.a i 5.b ove Direktive;

–  upotrebe elektroničkih dokumenata o prijevozu, kao što su elektronički teretni listovi u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR);

–  razmjene informacija među nadležnim tijelima putem sustava ERRU i IMI, kao i informacija o učinkovitosti izravnog pristupa nadležnih tijela sustavima ERRU i IMI u stvarnom vremenu putem aplikacije EU-a tijekom provjera na cesti, kako je navedeno u člancima 8. i 9. Direktive 2006/22/EZ i

–  provedbe programa osposobljavanja usmjerenog na pomaganje vozačima i svim drugim dionicima postupka, uključujući poduzeća, uprave i inspektore, s ciljem prilagodbe na nova pravila i zahtjeve koji se odnose na njih

2.  Nakon izvješća navedenog u stavku 1. Komisija redovito ocjenjuje ovu Direktivu i rezultate ocjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje oblik izvješćivanja i smjernice za izvješćivanje iz stavka 1.

U tim provedbenim aktima mogu biti utvrđena pravila kojima se od država članica zahtijeva da Komisiji pruže podatke o prometnim tokovima i podatke o državama članicama registracije vozila koji se prikupljaju s pomoću sustava naplate cestarina u državama članicama, ako takvi podaci postoje, u svrhu procjene učinkovitosti provedbe ove Direktive.

3.  Izvješća navedena u stavcima 1. i 2. prema potrebi su popraćena odgovarajućim prijedlozima.

3.  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Direktive najkasnije 31. prosinca 2025., posebno u pogledu učinkovitosti provedbe, uključujući analizu troškova i koristi upotrebe uređaja za vaganje u vozilu postavljenih radi automatskog bilježenja točaka utovara/istovara. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog. To se izvješće objavljuje. [Am. 866]

Članak 3.a

Osposobljavanje

Kako bi se poštovale odredbe ove Direktive, i Komisija i države članice moraju utvrditi sveobuhvatan i cjelovit program obuke i prilagodbe novim propisima i zahtjevima koji se postavljaju vozačima i svim drugim dionicima postupka, poduzećima, upravama, inspektorima. [Am. 867]

Članak 4.

1.  Države članice najkasnije do […] [rok za prenošenje bit će što je moguće kraći i, općenito, ne dulji od dvije godine] 30. srpnja 2020. godine donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. [Am. 868]

Do početka primjene ove Direktive sektor prometa izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ zbog svoje izrazito mobilne prirode. [Am. 869]

Do stupanja na snagu provedbenih zahtjeva kojima se utvrđuju konkretna pravila o prijevozu iz ove Direktive sektor prijevoza izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ. [Am. 870]

One primjenjuju te odredbe od […].

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45. (2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (3) SL C 197, 8.6.2018., str. 45. (4) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (5) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. (6) Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.). (7) Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.). (8) Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.). (9) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (10) Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.). (11) Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.). (12) COM(2016)0128. (13) Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.). (14) Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (SL L 300, 14.11.2009., str. 88.). (15) Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.). (16) Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL L 316, 14.11.2012., str. 1.). (17) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (18) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.). (19) Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.). (20) Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) br. 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa (COM(2017)0277 – C8-0167/2017 – 2017/0122(COD))

P8_TA(2019)0340 A8-0205/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0277),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0167/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0205/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) br. 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Dobri uvjeti rada za vozače i pošteni uvjeti poslovanja za cestovne prijevoznike od ključne su važnosti za stvaranje sigurnog, učinkovitog i društveno odgovornog te nediskriminirajućeg sektora cestovnog prometa koji može privući kvalificirane radnike. Kako bi se taj postupak olakšao, ključno je da socijalna pravila Unije u području cestovnog prometa budu jasna, proporcionalna, svrsishodna, jednostavna za primjenu i provedbu te da se učinkovito i dosljedno provode na području čitave cijele Unije. [Am. 346]

(2)  Nakon ocjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti provedbe postojećeg skupa socijalnih pravila Unije u području cestovnog prometa, a posebno Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(6), u postojećem pravnom okviru provedbi pravnog okvira utvrđeni su određeni nedostaci. Zbog nejasnih i neprimjerenih pravila o tjednom odmoru, objektima za odmor, stankama u slučaju višečlane posade i nepostojanja pravila o povratku vozača kući ili na neku drugu lokaciju po njihovu izboru dolazi do različitih tumačenja i praksi provedbe u državama članicama. Nekoliko država članica nedavno je donijelo jednostrane mjere kojima se dodatno povećala pravna nesigurnost te nejednako postupanje prema vozačima i prijevoznicima. Međutim, maksimalna trajanja vožnje po danu i po tjednu, kako su utvrđena u Uredbi (EZ) br. 561/2006, učinkovito doprinose poboljšanju socijalnih uvjeta vozača u cestovnom prometu i sigurnosti cestovnog prometa općenito te bi stoga trebalo poduzeti mjere kako bi se osiguralo njihovo poštovanje. [Am. 347]

(2a)   U interesu sigurnosti cestovnog prometa i provedbe svi bi vozači u potpunosti trebali poznavati pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora te raspoloživosti objekata za odmor. Stoga je primjereno da države članice pripreme smjernice koje će jasno i na jednostavan način predstaviti ovu Uredbu, sadržavati korisne informacije o parkiralištima i objektima za odmor te u kojima će se naglasiti važnost borbe protiv umora. [Am. 348]

(2b)   U interesu je sigurnosti cestovnog prometa poticati prijevoznike da usvoje kulturu sigurnosti, što uključuje sigurnosne politike i postupke koje utvrđuje više rukovodstvo, angažman neposredno nadređenih u provedbi sigurnosne politike i spremnost radne snage da poštuje sigurnosna pravila. Trebao bi se staviti jasan naglasak na pitanja povezana sa sigurnošću cestovnog prometa, kao što su umor, odgovornost, planiranje putovanja, raspored, plaćanje na temelju radne učinkovitosti i upravljanja „just in time”. [Am. 349]

(3)  Ex post evaluacijom Uredbe (EZ) br. 561/2006 potvrdilo se da je nedosljedna i neučinkovita provedba socijalnih prava Unije uglavnom posljedica nejasnih pravila, neučinkovite i nejednake upotrebe alata nadzora i nedovoljne administrativne suradnje među državama članicama, čime se povećava fragmentacija europskog unutarnjeg tržišta. [Am. 350]

(4)  Jasna, primjerena i jednakomjerno provedena pravila ključna su i za postizanje ciljeva politike u pogledu poboljšanja uvjeta rada za vozače, a posebice u pogledu osiguravanja nenarušenog i poštenog tržišnog natjecanja među prijevoznicima i doprinosa sigurnosti cestovnog prometa za sve sudionike cestovnom u prometu. [Am. 351]

(4a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga, kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Europske unije. [Am. 352]

(4b)  Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u cestovnom prometu diljem Europe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva vozila iznad 2,4 tone kojima se obavlja međunarodni prijevoz. [Am. 353/rev]

(5)  Postojeći zahtjev u pogledu stanki pokazao se neprimjerenim i nepraktičnim za vozače koji su dio posade. Stoga bi zahtjev u pogledu bilježenja stanki trebalo prilagoditi posebnostima prijevoza koji obavljaju vozači koji voze u posadi.

(5a)   Prijevoz robe uvelike se razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebali bi biti u mogućnosti fleksibilnije uzimati stanke, bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki. [Am. 354]

(6)  Vozači koji obavljaju međunarodni prijevoz na duge relacije provode dulja razdoblja daleko od kuće. Trenutačnim zahtjevima u pogledu redovnog tjednog odmora ta se razdoblja nepotrebno produljuju. Stoga je odredbe o redovnom tjednom odmoru poželjno prilagoditi tako da vozači mogu lakše obavljati prijevoz u skladu s pravilima i stići kući ili na odredište po njihovu izboru kako bi iskoristili redovni tjedni odmor te kako bi im se osigurala potpuna nadoknada svih skraćenih tjednih razdoblja odmora. Važno je i osigurati da prijevoznici organiziraju rad vozača tako da razdoblja koja provode daleko od kuće ne budu preduga. Kad vozač odluči to razdoblje odmora provesti kod kuće, prijevoznici bi trebali vozaču osigurati sredstva za povratak. [Am. 355]

(6a)   Ako rad vozača predvidljivo uključuje druge aktivnosti za poslodavca osim zadaće u pogledu vožnje, kao što su utovar i istovar, pronalazak parkirališta, održavanje vozila, priprema rute itd., vrijeme koje mu je potrebno za obavljanje tih zadaća trebalo bi uzeti u obzir pri utvrđivanju njegova radnog vremena, mogućnosti za prikladan odmor i dobivanje odgovarajuće plaće. [Am. 356]

(6b)   Da bi se zaštitili radni uvjeti vozača na mjestima utovara i istovara, vlasnici i operateri takvih objekata trebali bi vozaču dati pristup sanitarnim prostorijama. [Am. 357]

(6c)  Zahvaljujući brzom tehnološkom napretku razvijaju se sve sofisticiraniji sustavi autonomne vožnje. U budućnosti bi ti sustavi mogli omogućiti diferenciranu upotrebu vozila za čije upravljanje neće biti potreban vozač. To bi moglo dovesti do novih operativnih mogućnosti, kao što je vožnja kamiona u konvoju. Stoga će biti potrebna prilagodba postojećeg zakonodavstva, uključujući pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora, za što je od ključne važnosti napredak na razini radne skupine UNECE-a. Komisija predstavlja izvješće o evaluaciji upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama uz koje po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se u obzir uzele prednosti tehnologija autonomne vožnje. Namjera ovog zakonodavstva je zajamčiti sigurnost cestovnog prometa, jednake uvjete i primjerene radne uvjete te EU-u omogućiti da ima vodeću ulogu u inovativnim tehnologijama i praksama. [Am. 358]

(7)  Postoje razlike između država članica kada je riječ o tumačenju i primjeni zahtjeva u pogledu tjednog odmora s obzirom na mjesto na kojem bi trebalo iskoristiti tjedni odmor. Kako bi se zajamčili dobri radni uvjeti i sigurnost vozača, taj bi zahtjev stoga trebalo pojasniti kako bi se zajamčilo da se vozačima osigura prikladan kvalitetan smještaj ili druga lokacija po izboru vozača u okviru kojih se u obzir uzimaju rodne posebnosti i koje plaća poslodavac tijekom redovnih tjednih razdoblja odmora ako se ta razdoblja iskorištavaju daleko od kuće. Države članice trebaju zajamčiti dostupnost dostatnih sigurnih parkirališta koja su prilagođena potrebama vozača. [Am. 359]

(7a)  Na namjenskim parkiralištima trebala bi postojati sva infrastruktura potrebna za dobre uvjete odmora, odnosno sanitarni čvor, ugostiteljska ponuda, sigurnost i ostalo. [Am. 360]

(7b)  Primjerene prostorije za odmor ključne su za poboljšanje radnih uvjeta vozača u tom sektoru te očuvanje sigurnosti cestovnog prometa. Budući da je odmor u kabini karakterističan za sektor prometa, a u nekim slučajevima poželjan sa stajališta udobnosti i prikladnosti, vozačima bi trebalo biti dopušteno da koriste odmor u svojem vozilu ako u njemu postoji prikladno mjesto za spavanje. Stoga države članice ne bi trebale nerazmjerno ometati ili otežavati uspostavu namjenskih parkirališta. [Am. 361]

(7c)  U revidiranim smjernicama za TEN-T predviđa se izgradnja parkirališta na autocestama otprilike svakih 100 km kako bi se osigurala parkirališta za komercijalne korisnike cesta uz odgovarajuću razinu sigurnosti i zaštite te bi stoga države članice trebalo poticati da provode smjernice za TEN-T i dovoljno podupiru sigurna i primjereno prilagođena parkirališta i u njih ulažu. [Am. 362]

(7d)  Kako bi se osigurali kvalitetni i pristupačni objekti za odmor, Komisija i države članice trebale bi poticati uspostavu socijalnih, komercijalnih, javnih i drugih poduzeća za upravljanje namjenskim parkiralištima. [Am. 363]

(8)  Vozači se često suočavaju s nepredviđenim okolnostima zbog kojih ne mogu stići na željeno odredište kako bi iskoristili tjedni odmor a da pritom ne prekrše pravila Unije. Trebalo bi olakšati vozačima da se nose s tim okolnostima i omogućiti im da stignu na odredišta kako bi iskoristili tjedni odmor a da pritom ne prekrše zahtjeve u pogledu maksimalnih vremena vožnje.

(8a)  Mnoge aktivnosti cestovnog prometa unutar Unije uključuju prijevoz trajektom ili željeznicom za određeni dio puta. Stoga bi trebalo utvrditi jasne i odgovarajuće odredbe koje se odnose na razdoblja odmora i stanke za takve aktivnosti. [Am. 364]

(9)  Kako bi se smanjila i spriječila pojava različitih praksi provedbe te dodatno poboljšale učinkovitost i djelotvornost prekogranične provedbe, ključno je uspostaviti jasna pravila za redovitu administrativnu suradnju među državama članicama.

(9a)  Kako bi se zajamčila učinkovita provedba, od ključne je važnosti da nadležna tijela pri provedbi provjera na cestama mogu utvrditi da se vremena vožnje i razdoblja odmora poštuju na dan provjere te tijekom prethodnih 56 dana. [Am. 365]

(9b)   Kako bi se osiguralo da su pravila jasna, razumljiva i provediva, vozačima se mora omogućiti pristup informacijama. To bi se trebalo postići koordinacijom Komisije. Vozači bi također trebali primati informacije o odmorištima i sigurnim parkiralištima radi boljeg planiranja putovanja. Nadalje, uz koordinaciju Komisije trebalo bi uspostaviti besplatnu telefonsku liniju kako bi se nadzorne službe upozorile u slučajevima nedopuštenog pritiska na vozače, prijevara ili nezakonitog ponašanja. [Am. 366]

(9c)  Člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 države članice se obvezuju na primjenu zajedničke klasifikacije povrede pravila pri ocjenjivanju dobrog ugleda. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da se nacionalna pravila o kaznama koje se primjenjuju za kršenja Uredbe (EZ) br. 561/2006 i Uredbe (EU) br. 165/2014 provode na učinkovit, proporcionalan i odvraćajući način. Potrebni su daljnji koraci kako bi se zajamčilo da su kazne koje primjenjuju države članice nediskriminirajuće i razmjerne ozbiljnosti povrede. [Am. 367]

(10)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta provedbe Uredbe (EZ) br. 561/2006 Komisiji bi trebalo prenijeti provedbene ovlasti kako bi se pojasnile sve odredbe te Uredbe i uspostavili zajednički pristupi za njihovu primjenu i provedbu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011(7).

(11)  Kako bi se poboljšala isplativost provedbe socijalnih pravila, trebalo bi u potpunosti iskoristiti potencijal postojećih postojeći i budućih sustava pametni sustavi tahografa Stoga trebali bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje, posebice tijekom obavljanja međunarodnog prijevoza biti obvezni u međunarodnom prijevozu. Stoga bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje. [Am. 368]

(11a)   Brz razvoj novih tehnologija i digitalizacije u cijelom gospodarstvu Unije te potreba za jednakim uvjetima među poduzećima u sektoru međunarodnog cestovnog prometa dovode do nužnog skraćivanja prijelaznog razdoblja za ugradnju digitalnih tahografa u registrirana vozila. Pametnim tahografom doprinijet će se pojednostavljenju nadzora, čime će se olakšati rad nacionalnih tijela. [Am. 369]

(11b)   Uzimajući u obzir raširenu upotrebu pametnih telefona i stalni razvoj njihovih funkcionalnosti te u svijetlu razvoja sustava Galileo, koji nudi sve veće mogućnosti za lociranje u stvarnom vremenu, koje već postoji na velikom broju mobilnih uređaja, Komisija bi trebala istražiti mogućnost razvoja i certificiranja mobilne aplikacije koja nudi iste prednosti kao i pametni tahograf, i to uz jednake povezane troškove. [Am. 370]

(11c)  Kako bi se zajamčili odgovarajući zdravstveni i sigurnosni standardi za vozače, potrebno je osigurati ili unaprijediti već postojeća sigurna parkirališta, prikladne sanitarne čvorove i kvalitetni smještaj. Unutar Unije trebala bi postojati dostatna mreža parkirališta. [Am. 371]

(12)  Uredbe (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(8) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(12a)  Priznaje da se prijevoz robe razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebalo bi im osigurati adekvatnije uvjete u okviru ove Uredbe bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki. Stoga Komisija mora procijeniti mogu li se donijeti posebna pravila za taj sektor, posebno za povremene vožnje kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima. [Am. ]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 561/2006 mijenja se kako slijedi:

-1.  U članku 2. stavku 1. umeće se sljedeća točka:"

„(-aa) tereta u međunarodnom cestovnom prometu gdje najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 2,4 tone; ili” [Am. 373]

-1.a  U članku 3. točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:"

„(aa) vozila ili kombinacije vozila s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 7,5 tona koja se upotrebljavaju za prijevoz materijala, opreme ili strojeva i koje vozač upotrebljava prilikom izvođenja posla ili za dostavu robe koja je proizvedena u okviru obrtničke djelatnosti poduzeća koje zapošljava vozača te koji se upotrebljavaju isključivo unutar radijusa od 150 km od poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;” [Am. 374]

1.  u članku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:"

„(h) vozila ili kombinacije vozila koje se upotrebljavaju za nekomercijalni prijevoz tereta;”;

1.a  U članku 3. umeće se sljedeća točka:"

„(ha) laka gospodarska vozila koja se koriste za prijevoz robe, ako se prijevoz ne obavlja za račun drugoga već za vlastiti račun poduzeća ili vozača te ako vožnja ne predstavlja glavnu aktivnost osobe koja upravlja vozilom;” [Am. 375]

2.  u članku 4. dodaje se sljedeća točka (r):"

„(r) „nekomercijalni prijevoz” znači svaki cestovni prijevoz, osim prijevoza za račun drugoga ili vlastiti račun, za koji se ne prima naknada za rad i kojim se ne ostvaruje prihod.”; ili promet. [Am. 376]

2.a   u članku 4. dodaje se sljedeća točka:"

,(ra) „kuća” znači registrirano prebivalište vozača u državi članici;”’ [Am. 377]

[Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.]

3.  u članku 6. stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:"

„Vozač evidentira kao ostale poslove svako vrijeme provedeno na način opisan u članku 4. točki (e) kao i svako vrijeme provedeno u upravljanju vozilom koje se upotrebljava za komercijalne djelatnosti koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, te evidentira sva razdoblja raspoloživosti kako je utvrđeno u članku 3. točki (b) Direktive 2002/15/EZ, u skladu s člankom 34. stavkom 5. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EU) br. 165/2014. Ta se evidencija unosi ili ručno na evidencijskom listu, ispisu ili upotrebom opcije ručnog unosa uređaja za bilježenje.”;

4.  u članku 7. dodaje se sljedeći treći stavak:"

„Vozač koji je dio višečlane posade može odlučiti uzeti stanku od 45 minuta u vozilu kojim upravlja drugi vozač uz uvjet da vozač koji uzima stanku ne pruža pomoć vozaču koji upravlja vozilom.”;

5.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

U smislu točke (b) skraćena tjedna razdoblja odmora nadoknađuju se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu (en bloc) prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.”; [Am. 379]

(b)  stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora neposredno prethodi pripaja se redovnom tjednom razdoblju odmora od najmanje 45 sati ili slijedi nakon njega sati.”; [Am. 381]

(c)  umeću se sljedeći stavci 8.a i 8.b:"

8.b  Prijevoznik organizira rad vozača tako da vozači tijekom prije završetka svakog razdoblja od tri četiri uzastopna tjedna kod kuće ili na drugoj lokaciji po izboru vozača mogu provesti najmanje jedno redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora. Najkasnije dva tjedna prije takvog razdoblja odmora vozač u pisanom obliku obavještava prijevoznika ako će takvo razdoblje odmora uzeti drugdje, a ne kod kuće. Ako vozač odluči da će takav odmor provesti kod kuće, prijevoznik vozaču osigurava potrebna sredstva za povratak kući. Poduzeće bilježi način na koji ispunjava tu obvezu te u svojim prostorima drži dokumentaciju kako bi je moglo pokazati na zahtjev nadzornih tijela.”; [Am. 385]

„Vozač prijavljuje da je uzeo redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada za skraćeno tjedno razdoblje odmora na lokaciji po vlastitom izboru. Evidencija o tome vodi se u prostorijama poduzeća.” [Am. 386]

(ca)  dodaje se sljedeći stavak:"

9.a Komisija najkasnije do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove izmijenjene Uredbe] procjenjuje mogu li se donijeti primjerenija pravila za vozače koji obavljaju povremene vožnje putnika, kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima, te o tome izvještava Parlament i Vijeće. [Am. 380]

5.a  Umeće se sljedeći članak:"

„Članak 8.a

1.  Države članice do ...[šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o lokacijama namjenskih parkirališta dostupnih na njihovim državnim područjima te je potom obavješćuju o svim promjenama u vezi s tom informacijom. Komisija izrađuje popis svih javno dostupnih namjenskih parkirališta na jedinstvenoj službenoj internetskoj stranici koja se redovito ažurira.

2.  Sva parkirališta koja imaju barem uvjete i značajke navedene u Prilogu I. i koja je Komisija uvrstila na popis u skladu sa stavkom 2. mogu na ulazu označiti da su namjenska parkirališta.

3.  Države članice osiguravaju redovito provođenje nasumičnih provjera kako bi se provjerila sukladnost parkirališnih značajki s kriterijima za namjenska parkirališta utvrđenima u Prilogu.

4.  Države članice istražuju pritužbe certificiranih namjenskih parkirališta koja ne ispunjavaju kriterije iz Priloga.

5.  Države članice potiču stvaranje namjenskih parkirališta u skladu s odredbama iz članka 39. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013.

Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o raspoloživosti prikladnih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta. Uz to izvješće prilaže se nacrt uredbe o uspostavi normi i postupaka za certificiranje namjenskih parkirališta iz stavka 4. ovog članka. To se izvješće ažurira svake godine na temelju informacija koje prikuplja Komisija u skladu sa stavkom 5. te sadrži popis predloženih mjera za povećanje broja i kvalitete odgovarajućih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta.” [Am. 387]

6.  u članku 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Odstupajući od članka 8., kada vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom te uzima redovno dnevno razdoblje odmora ili skraćeno tjedno razdoblje odmora, to se razdoblje može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima koje ukupno ne traju dulje od jednog sata. Tijekom takvog redovnog dnevnog razdoblja ili skraćenog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini, kabini ili ležaju.”; [Am. 388]

6.a  u članku 9. umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Odstupanje iz stavka 1. trebalo bi proširiti na redovni tjedni odmor kad putovanje trajektom traje 12 sati ili više. Tijekom takvog redovnog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini.” [Am. 389]

6.b  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Prijevoznik ne obavlja nikakvu isplatu vozačima koje zapošljava ili koji su mu stavljeni na raspolaganje, čak i ako se radi o povišici ili dodatku na plaću, za prijeđeni put, brzinu dostave i/ili količinu prevezenog tereta ako se tim plaćanjem potiče kršenje ove Uredbe.” [Am. 390]

7.  u članku 12. dodaje se sljedeći stavak:"

„Uz uvjet da cestovna sigurnost nije ugrožena, vozač iznimno može odstupiti od članka 8. stavka 2. 6. stavaka 1 i članka 8. stavka 6. drugog podstavka 2. nakon odmora od 30 minuta kako bi u roku od dva sata mogao stići u prikladan smještaj iz članka 8. stavka 8.a i ondje uzeti dnevni ili do operativnog središta poslodavca u kojem je sjedište vozača i gdje će započeti redovni tjedni odmor. Tim odstupanjem ne smiju se prekoračiti dnevne ili tjedne vremena vožnje ili skratiti dnevna ili tjedna razdoblja odmora. Vozač naznačuje razlog tog odstupanja ručno na obrascu evidencije ili ispisu uređaja za bilježenje ili na rasporedu dužnosti, najkasnije pri dolasku u prikladni smještaj. vozača. Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na ispisu uređaja za bilježenje. To razdoblje od najviše dva sata nadoknađuje se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu s bilo kojim razdobljem odmora prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.”; [Am. 391]

7.a  u članku 13. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:"

(d) vozila ili skupovi vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 7,5 tona te ih koriste univerzalni pružatelji usluga definirani u članku 2. stavku 13. Direktive 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga Zajednice i poboljšanje kvalitete usluge radi dostave pošiljaka u sklopu poštanskih pošiljaka koje su definirane u članku 2. stavku 6. Direktive 97/67/EZ.” [Am. 392]

7.b   u članku 13. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:"

„(e) vozila koja se koriste isključivo na otocima ili u regijama koje su izolirane od ostatka državnog područja čija površina nije veća od 2 300 kvadratnih kilometara te koji nisu povezani s ostatkom državnog područja mostom, gazom ili tunelom otvorenim za motorna vozila, niti graniče s bilo kojom drugom državom članicom;” [Am. 393]

7.c  u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(pa) vozila ili kombinacije vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 44 tone koja upotrebljavaju građevinska poduzeća u radijusu do 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;” [Am. 394]

8.  u članku 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U izvanrednim slučajevima države članice u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremenu iznimku na razdoblje od najviše 30 dana koja mora biti opravdana i o njoj odmah obavješćuju Komisiju.

Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a.”; [Am. 395]

9.  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 15.

Države članice osiguravaju da vozači vozila iz članka 3. točke (a) poštuju nacionalna pravila kojima se osigurava odgovarajuća zaštita u pogledu dozvoljenih vremena vožnje te obveznih stanki i razdoblja odmora. U interesu je radnih uvjeta vozača, kao i sigurnosti cestovnog prometa i provedbe, da države članice obavješćuju Komisiju o mjerodavnim nacionalnim pravilima koja se primjenjuju na te vozače osiguraju parkirališta i odmorišta, koja su u zimsko vrijeme očišćena od snijega i leda, posebno u najudaljenijim i/ili perifernim regijama Europske unije.”; [Am. 396]

9.a  u članku 17. umeće se sljedeći stavak:"

„3.a To izvješće obuhvaća evaluaciju upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama i mogućnost da vozač zabilježi razdoblje tijekom kojeg je sustav autonomne vožnje aktiviran te mu je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe, uključujući potrebne zahtjeve da vozač te podatke zabilježi u pametni tahograf.” [Am. 397]

10.  u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice utvrđuju pravila sankcioniranja koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 te poduzimaju mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne svojoj i proporcionalne težini kršenja kako je utvrđeno navedeno u skladu s Prilogom  Prilogu  III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9), odvraćajuće i nediskriminirajuće. Svako kršenje ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 podliježe samo jednoj sankciji ili postupku. Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama kao i pravilima sankcioniranja o metodama i kriterijima odabranima na nacionalnoj razini za ocjenu njihove proporcionalnost do datuma koji je određen u članku 29. drugom podstavku. One Države članice bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih mjera i pravila koje se odnose na te elemente. Komisija obavješćuje države članice o tim pravilima i mjerama te o svim njihovim izmjenama. Komisija o tome obavješćuje države članice.

Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a i sadrže detaljne podatke o sankcijama koje se primjenjuju u državama članicama EU-a.”; [Am. 398]

11.  članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice blisko surađuju i uzajamno si pomažu bez nepotrebnog odgađanja kako bi olakšale dosljednu primjenu ove Uredbe i njezinu učinkovitu provedbu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 8. Direktive 2006/22/EZ.”;

(b)  u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):"

„(c) ostale posebne informacije, uključujući o klasifikaciji rizika poduzeća, koje mogu utjecati na usklađenost s odredbama ove Uredbe.”;

(c)  umeću se sljedeći stavci :"

„3a. U svrhu razmjene informacija u okviru ove Uredbe države članice koriste se tijelima za povezivanje unutar zajednice ovlaštena u skladu s člankom 7. Direktive 2006/22/EZ.”;

„3b. Uzajamna administrativna suradnja i pomoć pružaju se bez naknade.”;

12.  u članku 25. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U slučajevima iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju zajednički pristupi za provedbu ove Uredbe u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.” [Am. 399]

12.a  Dodaje se sljedeći Prilog:"

„Minimalni zahtjevi za parkirališta

Članak 2.

Uredba (EU) br. 165/2014 mijenja se kako slijedi:

-1.  članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

1. Ovom se Uredbom utvrđuju obveze i zahtjevi vezani uz izradu, ugradnju, uporabu, ispitivanje i provjeru tahografa koji se koriste u cestovnom prometu radi provjere usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 561/2006, Uredbom 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10), Direktivom Vijeća 92/6/EEZ(11), Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom Vijeća92/106/EEZ(12)15a, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU kad je riječ o upućivanju radnika u cestovnom prijevozu, te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu.” [Am. 401]

-1.a  u članku 2. stavku 2. umeće se sljedeća točka:"

„(ha) „pametni tahograf” znači digitalni tahograf koji se koristi uslugom pozicioniranja na temelju satelitskog navigacijskog sustava kojim se automatski utvrđuje njegova pozicija u skladu s ovom Uredbom;” [Am. 402]

-1.b  U članku 3. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

-1.c  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:"

„4.a Do... [SL: 4 godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sva vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu s Prilogom I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni od 1. listopada 2012., opremaju se pametnim tahografom.” [Am. 404]

-1.d  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:"

4.b Do... [ 5 godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena pametnim tahografom koji je u skladu s Prilogom IC uz Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/799(14) opremaju se pametnim tahografom.” [Am. 405]

-1.e   U članku 4. stavku 2.nakon treće alineje, umeće se sljedeća alineja:"

“- imati dovoljan kapacitet memorije za pohranu svih podataka koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe;”; [Am. 406]

-1.f  U članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

1. Države članice dužne su osigurati da se obrada osobnih podataka u kontekstu ove Uredbe vrši isključivo za potrebe provjere usklađenosti s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006, Direktivom 2002/15/EZ, Direktivom Vijeća 92/6/EEZ, Direktivom Vijeća 92/106/EEZ, Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ te pod nadzorom nadzornog tijela države članice iz članka 51. Uredbe (EU) 2016/679. [Am. 407]

-1.g  u članku 7. uvodni dio stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

"2. Države članice posebice osiguravaju da su osobni podaci zaštićeni od korištenja koja nisu povezana s praćenjem ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 561/2006, Direktive 2002/15/EZ, Direktive Vijeća 92/6/EEZ, Direktive Vijeća 92/106/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1072/2009, Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu sa stavkom 1. u pogledu:” [Am. 408]

1.  u članku 8. stavku 1. druga alineja zamjenjuje se sljedećim:"

1.a  U članku 8. stavku 1. umeće se sljedeći podstavak:"

Kako bi se nadzornim tijelima olakšala provjera sukladnosti, u skladu s Uredbom (EZ) br. 561/2006 pametni tahograf bilježi i je li vozilo korišteno za prijevoz robe ili putnika. [Am. 411]

1.b  U članku 8. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

Vozila koja se prvi put registriraju od... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] opremaju se tahografom u skladu s drugom alinejom prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugim podstavkom članka 8. stavka 1. ove Uredbe.”; [Am. 412]

1.c  Članak 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Do ... [SL: jednu godinu nakon stupanja na snagu ove Uredbe] države članice u odgovarajućoj mjeri opremaju svoja nadzorna tijela opremom za daljinsko rano otkrivanje potrebnom kako bi se omogućila komunikacija podataka navedena u ovom članku, uzimajući u obzir njihove posebne zahtjeve i strategije za provedbu. Do tada države članice mogu odlučiti hoće li opremiti svoja nadzorna tijela opremom za takvo daljinsko rano otkrivanje.” [Am. 413/rev]

1.d  U članku 9. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

"3. Komunikacija s tahografom iz stavka 1. uspostavlja se samo ako je za to primljen zahtjev s uređaja nadzornih tijela. Komunikacija je zaštićena kako bi se osigurala nepovredivost podataka i autentifikacija uređaja za bilježenje podataka i provjeru. Pristup razmijenjenim podacima omogućen je isključivo nadzornim tijelima ovlaštenima za provjeru kršenja pravnih akata Unije iz članka 7. stavka 1. i ove Uredbe te radionicama u mjeri potrebnoj da bi se utvrdio ispravan rad tahografa.” [Am. 414]

1.e  U članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Kako bi se osiguralo da je pametni tahograf usklađen s načelima i zahtjevima određenima u ovoj Uredbi, Komisija provedbenim aktima donosi detaljne odredbe potrebne za jedinstvenu provedbu članaka 8., 9. i 10., isključujući one odredbe kojima bi se omogućilo da tahograf bilježi dodatne podatke.”;

Do [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za bilježenje svih prelazaka granice vozila iz druge alineje prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugog podstavka članka 8. stavka 1.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 42. stavka 3.” [Am. 415]

1.f  u članku 34. stavku 5. točki (b) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:"

„iv. pod znakom : stanke, odmor, godišnji odmor ili bolovanje,

pod znakom „trajekt/vlak”: Uz znak: razdoblje odmora koje se provodi na trajektu ili u vlaku, kako se zahtijeva člankom 9. Uredbe (EZ) br. 561/2006.” [Am. 416]

2.  u članku 34. stavku 7. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Ako se tahografom ne može automatski bilježiti prelazak granice, vozač nakon dolaska na prikladno prvo moguće i raspoloživo zaustavno mjesto unosi u digitalni tahograf simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme te mjesto na kojem i vrijeme u koje je prešao granicu u vozilu. Nakon prelaska granice u novu zemlju kȏd zemlje unosi se u tahograf u kategoriju BEGIN. Države članice mogu od vozača vozila koji obavljaju prijevoz unutar njihova područja zahtijevati unošenje detaljnijih zemljopisnih specifikacija uz simbol zemlje, uz uvjet da su države članice te detaljnije zemljopisne oznake priopćile Komisiji prije 1. travnja 1998.” [Am. 417]

2.a   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:"

„7.a Vozačima se osigurava obuka o pravilnom korištenju tahografa kako bi mogli koristiti sve funkcije tog uređaja. Vozač ne smije snositi trošak obuke, već bi taj trošak trebao snositi poslodavac.”; [Am. 418]

2.b   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:"

„7b. Za pravilno očitanje i nadzor tahografa trebao bi biti obučen maksimalan broj nadzornih tijela.” [Am. 419]

2.c  u članku 36. stavku 1. točka i. zamjenjuje se sljedećim:"

„i. tahografske listiće za tekući dan te listiće koje je vozač koristio prethodnih 56 dana;” [Am. 420]

2.d  u članku 36. stavku 1. točka iii. zamjenjuje se sljedećim:"

„iii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.” [Am. 421]

2.e  U članku 36. stavak 2. točka ii. zamjenjuje se sljedećim:"

„ii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.” [Am. 422]

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45. (2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (3) SL C 197, 8.6.2018., str. 45. (4) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (5) Stajalište Europskog parlamenta 4. travnja 2019. (6) Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.). (7) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (8) Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.). (9) Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.). (10) Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.). (11) Direktiva Vijeća 92/6/EEZ od 10. veljače 1992. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničenje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici (SL L 57, 2.3.1992., str. 27.). (12) Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.). (13) Pod pretpostavkom da će paket o prometu stupiti na snagu 2019., a druga verzija provedbenog akta Komisije za pametni tahograf do 2019./2020.(vidi članak 11.), te da će se potom primijeniti postupni pristup u pogledu naknadne ugradnje. (14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/799 od 18. ožujka 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za izradu, ispitivanje, ugradnju, rad i popravak tahografa i njihovih sastavnih dijelova (SL L 139, 26.5.2016., str. 1.).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i Uredbe (EZ) br. 1072/2009 radi njihova prilagođavanja kretanjima u sektoru (COM(2017)0281 – C8-0169/2017 – 2017/0123(COD))

P8_TA(2019)0341 A8-0204/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0281),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0169/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0204/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) ... / ... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i Uredbe (EZ) br. 1072/2009 radi njihova prilagođavanja kretanjima u sektoru

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Iskustvo u provedbi uredaba (EZ) br. 1071/2009(6) i (EZ) br. 1072/2009(7) pokazalo je da su pravila predviđena tim uredbama omogućila poboljšanja u nizu točaka.

(2)  Pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika do sada se, osim ako je drukčije propisano nacionalnim zakonodavstvom, nisu primjenjivala na poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila koja ne prelaze to ograničenje. Broj takvih poduzeća koja posluju u nacionalnom i međunarodnom prijevozu je u porastu je. Stoga je nekoliko država članica odlučilo na takva poduzeća primjenjivati pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Kako bi se izbjegle moguće praznine i kako bi se zajedničkim pravilima osigurala minimalna razina profesionalizacije u sektoru u kojem se upotrebljavaju motorna vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona za međunarodni prijevoz te ujednačili uvjeti tržišnog natjecanja za sve prijevoznike, tu bi odredbu trebalo izbrisati budući da bi zahtjevi u pogledu stvarnog i stabilnog poslovnog nastana i odgovarajućeg financijskog položaja trebali postati obvezni zahtjevi za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika trebali bi se jednako primjenjivati, dok bi se neproporcionalno administrativno opterećenje trebalo izbjegavati. Budući da se ova Uredba primjenjuje samo na poduzeća koja prevoze robu za naknadu ili nagradu, ovom odredbom nisu obuhvaćena poduzeća koja obavljaju prijevoz za vlastite potrebe. [Am. 110]

(2a)  U svojoj procjeni rizika Komisija predviđa da će poslovni subjekti u razdoblju od 2020. do 2035. uštedjeti između 2,7 i 5,2 milijarde EUR. [Am. 111]

(3)  Trenutačno sve države članice imaju pravo uvjetovati pristup djelatnosti cestovnog prijevoznika dodatnim zahtjevima uz one navedene u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Ta se mogućnost nije pokazala potrebnom za ispunjavanje nužnih potreba i uzrokovala je razlike u pogledu takvog pristupa. Stoga bi tu mogućnost trebalo ukinuti.

(4)  Potrebno je osigurati da U cilju suzbijanja pojave tzv. fiktivnih poduzeća i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta za sve na unutarnjem tržištu, nužni su jasniji kriteriji za poslovni nastan, intenzivnije praćenje i provedba te bolja suradnja među državama članicama. Cestovni prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici imaju trebali bi imati stvarnu i stalnu prisutnost u toj državi članici i uistinu odande vode voditi svoje poslovanje poslove prijevoza i obavljati znatan dio aktivnosti. Stoga je, a i s obzirom na stečena iskustva, potrebno je razjasniti i ojačati odredbe o postojanju stvarnog i stabilnog poslovnog nastana te pritom izbjeći neproporcionalno administrativno opterećenje. [Am. 112]

(5)  U onoj mjeri u kojoj pristup djelatnosti ovisi o dobrom ugledu dotičnog poduzeća potrebna su razjašnjenja kad je riječ o osobama čije se ponašanje treba uzeti u obzir, o administrativnim postupcima koji se moraju provesti i o razdobljima čekanja prije vraćanja statusa dobrog ugleda nakon što upravitelj prijevoza izgubi dobar ugled.

(6)  Budući da mogu znatno narušiti uvjete jednakog tržišnog natjecanja u cestovnom prijevozu tereta, teške povrede nacionalnih poreznih pravila trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda.

(7)  Budući da mogu znatno utjecati na tržište cestovnog prijevoza i na socijalnu zaštitu radnika, teške povrede pravila Unije o upućivanju radnika, kabotaži i prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda. [Am. 113]

(8)  S obzirom na važnost poštenog tržišnog natjecanja povrede pravila Unije relevantne za to pitanje trebalo bi uzeti u obzir pri procjenjivanju dobrog ugleda upravitelja prijevoza i prijevoznih poduzeća. U skladu s time trebalo bi pojasniti ovlasti Komisije za utvrđivanje stupnja težine takvih povreda.

(9)  Nacionalna nadležna tijela imala su poteškoća s utvrđivanjem dokumenata koje prijevozna poduzeća mogu podnijeti radi dokazivanja svojeg financijskog položaja, posebno u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja. Trebalo bi razjasniti pravila koja se odnose na dokumente za dokazivanje financijskog položaja.

(10)  Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona ili kombinacijom vozila i koja ne prelaze to ograničenje obavljaju međunarodni prijevoz trebala bi ispunjavati minimalnu razinu zahtjeva o financijskom položaju, čime bi se osiguralo da imaju sredstva za stabilno i dugoročno poslovanje. Međutim, budući da su dotične aktivnosti aktivnosti koje se obavljaju tim vozilima općenito ograničena opsega, odgovarajući zahtjevi trebali bi biti manje strogi od onih koji se primjenjuju na prijevoznike koji upotrebljavaju vozila ili kombinacije vozila koje prelaze to ograničenje. [Am. 114]

(11)  Informacije o prijevoznicima koje sadržavaju nacionalni elektronički registri trebale bi biti što potpunije potpune i ažurirane kako bi se nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu relevantnih pravila omogućio odgovarajući pregled prijevoznika koji se istražuju. Bolja nacionalna i prekogranična provedba uredaba (EZ) br. 1071/2009 i (EZ) br. 1072/2009. i drugih relevantnih zakonodavnih propisa Unije posebno bi se trebala ostvariti s pomoću informacija o registracijskim brojevima vozila kojima prijevoznici raspolažu, broju njihovih zaposlenika, i stupnju rizika i osnovnim financijskim informacijama. Osim toga, kako bi se službenim osobama, uključujući i one koje obavljaju provjere na cesti, dao jasan i potpun pregled prijevoznika koje se provjerava, one bi trebale imati izravan pristup svim relevantnim informacijama u stvarnom vremenu. Stoga bi nacionalni elektronički registri trebali biti istinski interoperabilni, a sve imenovane službene osobe svih država članica trebale bi imati izravan pristup podacima koje sadrže u stvarnom vremenu. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti pravila o nacionalnom elektroničkom registru. [Am. 115]

(12)  Definicija najteže povrede koja se odnosi na prekoračenje dnevnog vremena vožnje, kako je predviđeno u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, nije dosljedna s postojećom odgovarajućom odredbom iz Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Ta nedosljednost uzrokuje nesigurnost i različite prakse nacionalnih tijela i s time povezane poteškoće u provedbi relevantnih propisa. Stoga bi tu definiciju trebalo pojasniti kako bi se osigurala međusobna dosljednost tih dviju uredbi.

(13)  Pravila za nacionalni cestovni prijevoz koji u državi članici domaćinu privremeno obavlja strani prijevoznik („kabotaža”) trebala bi biti jasna, jednostavna i laka za provedbu te istodobno općenito održavati razinu liberalizacije kakva nije dosad ostvarena. [Am. 116]

(14)  Kako bi se izbjegle prazne vožnje, kabotažu bi trebalo, uz određena ograničenja, dopustiti u državi članici domaćinu. U tu svrhu te kako bi se olakšale provjere i uklonila nesigurnost, ograničenje broja kabotaža koje slijede nakon međunarodnog prijevoza trebalo bi ukinuti, no istodobno smanjiti najveći dopušteni broj dana za takve kabotaže. [Am. 117]

(14a)  Kako bi se spriječila sustavna kabotaža koja bi mogla predstavljati stalnu ili trajnu aktivnost kojom se narušava nacionalno tržište, trebalo bi skratiti razdoblje u kojem se u jednoj državi članici domaćinu može obavljati kabotaža. Osim toga, prijevoznici ne bi smjeli obavljati nove kabotaže u istoj državi članici domaćinu u određenom vremenskom razdoblju i sve dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan. Ova odredba ne dovodi u pitanje obavljanje međunarodnog prijevoza. [Am. 118]

(15)  Učinkovita i djelotvorna provedba pravila preduvjet je za pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Daljnja digitalizacija provedbenih alata ključna je za oslobađanje provedbenog kapaciteta, smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja za međunarodne prijevoznike, a osobito mala i srednja poduzeća, i bolje utvrđivanje prijevoznika s visokim stupnjem rizika i otkrivanje prijevarnih radnji. Kako se prijevozni dokumenti više ne bi koristili u tiskanom obliku, u budućnosti bi upotreba elektroničkih dokumenata trebala postati pravilo, što osobito vrijedi za elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Trebalo bi razjasniti sredstva s pomoću kojih cestovni prijevoznici mogu dokazati usklađenost s pravilima o kabotaži. U tu svrhu trebalo bi dopustiti uporabu i slanje elektroničkih prijevoznih informacija, što bi trebalo pojednostaviti odredbu o relevantnim dokazima i postupanje nadležnih tijela s tim dokazima. Formatom koji se upotrebljava u tu svrhu trebalo bi osigurati pouzdanost i vjerodostojnost. S obzirom na sve veću uporabu učinkovite elektroničke razmjene informacija u području prijevoza i logistike važno je osigurati dosljednost u regulatornim okvirima i odredbama kojima se pojednostavnjuju administrativni postupci. [Am. 119]

(15a)  Brzo uvođenje pametnog tahografa od iznimne je važnosti jer će se njime provedbenim tijelima omogućiti obavljanje provjera na cesti kako bi se brže i efikasnije otkrile povrede i nepravilnosti, što bi rezultiralo boljom provedbom ove Uredbe. [Am. 120]

(16)  Prijevozna poduzeća su adresati pravila o međunarodnom prijevozu robe te kao takva podliježu posljedicama eventualnih povreda koje su počinila. Međutim, kako bi se poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge s prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta spriječilo u zloporabama, države članice trebale bi također propisati kazne za otpremnike i pošiljatelje, otpremnike, špeditere u slučaju da svjesno provode , ugovaratelje i podugovaratelje ako znaju da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba Uredbe (EZ) br. 1072/2009. Kada poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge naručuju te usluge od prijevoznih poduzeća s niskom ocjenom rizika, trebalo bi smanjiti njihovu odgovornost. [Am. 121]

(16a)   Cilj predloženog Europskog nadzornog tijela za rad [...] jest podupiranje i olakšavanje suradnje i razmjene informacija između nacionalnih nadležnih tijela kako bi se efektivno provodilo relevantno pravo Unije. Podupiranjem i olakšavanjem provedbe ove Uredbe Europsko nadzorno tijelo za rad može imati važnu ulogu u doprinošenju razmjeni informacija između nadležnih tijela, u pomaganju državama članicama u izgradnji kapaciteta kroz razmjenu osoblja i osposobljavanje te u pomaganju državama članicama pri organizaciji usklađenih provjera. Time bi se povećalo povjerenje između država članica, poboljšala suradnja između nadležnih tijela i pomoglo u borbi protiv prijevara i kršenja propisa. [Am. 122]

(16b)   Potrebno je ojačati zakonodavstvo u području cestovnog prometa kako bi se zajamčila pravilna primjena i provedba Uredbe Rim I. tako što bi se u ugovorima o radu odražavalo uobičajeno mjesto rada radnika. Kao nadopuna toga i izravno povezano s Uredbom Rim I. jesu temeljna pravila iz Uredbe (EZ) br. 1071/2009 utvrđena radi borbe protiv fiktivnih poduzeća i u cilju jamčenja odgovarajućih kriterija za poslovni nastan poduzeća. Potrebno je ojačati ta pravila kako bi se zajamčila prava zaposlenika u slučaju privremenog rada izvan uobičajene zemlje rada te poštenog tržišnog natjecanja među cestovnim prijevoznicima. [Am. 123]

(17)  Budući da se ovom Uredbom uvodi određeni stupanj usklađenosti u pojedinim područjima koja do sada nisu bila usklađena pravom Unije, a posebno u pogledu prijevoza lakim gospodarskim vozilima i provedbenih praksi, njezini ciljevi, to jest ujednačavanje uvjeta tržišnog natjecanja i poboljšavanje provedbe, ne mogu se u dostatnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica, nego se zbog prirode ciljeva kojima se teži i prekogranične prirode cestovnog prijevoza mogu bolje ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(18)  Kako bi se u obzir uzela kretanja na tržištu i tehnički napredak, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata radi izmjena priloga I., II. i III. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, za dopunjavanje te Uredbe sastavljanjem popisa kategorija, vrsta i stupnjeva težine teških povreda pravila koje mogu, uz one iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, dovesti do gubitka dobrog ugleda cestovnog prijevoznika, te radi izmjena priloga I., II. i III. Uredbi (EZ) br. 1072/2009. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(9) Točnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi zaprimati sve dokumente istodobno kad i stručnjaci država članica te bi njihovi stručnjaci trebali imati sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.

(19)  Stoga je Uredbu (EZ) br. 1071/2009 i Uredbu (EZ) br. 1072/2009 potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1071/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.  briše se točka (a); i. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

ii.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) poduzeća koja pružaju usluge cestovnog prijevoza u putničkom prometu isključivo u nekomercijalne svrhe, odnosno čija glavna djelatnost nije cestovni prijevoz putnika.

Svaki cestovni prijevoz za koji čija svrha nije primljena naknada i kojim se ne ostvaruje prihod, kao što je prijevoz osoba u dobrotvorne svrhe ostvarivanje dobiti za vozača ili ostale, npr. pružanje usluge na humanitarnoj ili za strogo privatne potrebe dobrotvornoj osnovi,, smatra se prijevozom isključivo u nekomercijalne svrhe;” [Am. 125]

(b)  dodaje se sljedeći stavak 6.:"

„6. Članak 3. stavak 1. točke (b) i (d) te članci 4., 6., 8., 9., 14., 19. i 21. ne primjenjuju se na poduzeća koja obavljaju djelatnost cestovnog prijevoznika isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona.

2.  U članku 3. briše se stavak 2.

3.  Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

(a) ima prikladne prostorije, proporcionalne aktivnostima poduzeća, u kojima čuva svoju temeljnu poslovnu dokumentaciju može pristupiti svojoj originalnoj temeljnoj poslovnoj dokumentaciji u pisanom ili elektroničkom obliku, a posebno trgovačke ugovore, računovodstvenu dokumentaciju, kadrovsku dokumentaciju, ugovore trgovačkim ugovorima, računovodstvenoj dokumentaciji, kadrovskoj dokumentaciji, ugovorima o radu, dokumentaciju dokumentaciji o socijalnom osiguranju, dokumentaciji koja sadrži podatke o kabotaži, upućivanju radnika i trajanju vožnje i odmora te bilo koji drugi dokument koji mora biti dostupan nadležnom tijelu kako bi moglo provjeriti jesu li uvjeti propisani ovom Uredbom ispunjeni. [Am. 127]

(aa)  umeće se sljedeća točka:"

„(aa) vozila iz točke (b) svaka četiri tjedna obavljaju najmanje jedan utovar ili istovar tereta u okviru ugovora o prijevozu u državi članici u kojoj poduzeće ima poslovni nastan.” [Am. 128]

(b)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) stvarno i kontinuirano obavlja svoje administrativne i komercijalne aktivnosti raspolažući potrebnom administrativnom opremom i infrastrukturom u prostorijama iz točke (a) koje se nalaze u toj državi članici;”; [Am. 129]

(c)  dodaje se sljedeća točka (d):"

„(d) obavlja stvarno i kontinuirano obavlja prijevoz vozilima iz točke (b) raspolažući odgovarajućom tehničkom opremom u toj državi članici;”; [Am. 130]

(d)  dodaje se sljedeća točka (e):"

„(e) ima na raspolaganju imovinu i osoblje razmjerno aktivnostima u tom poslovnom nastanu.”;

(da)  dodaje se sljedeća točka (f):"

„(f) ima jasnu vezu između djelatnosti prijevoza koje se obavljaju i države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan, operativni centar i pristup dovoljnom broju parkirališnih mjesta kojima se vozila iz točke (b) mogu redovito koristiti;” [Am. 131]

(db)  dodaje se sljedeća točka (g):"

„(g) traži i zapošljava vozače u skladu s pravom mjerodavnim za ugovore o radu u toj državi članici;” [Am. 132]

(dc)  dodaje se sljedeća točka (h):"

„(h) jamči da je poduzeće mjesto u kojem ili iz kojeg radnici uobičajeno obavljaju svoj rad u skladu s Uredbom (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća* i/ili Rimskom konvencijom;”

________________

* Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I.), (SL L 177, 4.7.2008., str. 6.). [Am. 133]

4.  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Prilikom utvrđivanja je li poduzeće ispunilo taj uvjet, države članice razmatraju ponašanje poduzeća, njegovih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora, komplementara ako je riječ o javnom trgovačkom društvu, drugih pravnih zastupnika i svake druge relevantne osobe koju država članica odredi. Svako pozivanje u ovomu članku na osude, kazne ili povrede uključuje i osude, kazne ili povrede samog poduzeća, njegovih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora, komplementara ako je riječ o javnom trgovačkom društvu, drugih pravnih zastupnika i svake druge relevantne osobe koju odredi država članica.

ii.  u trećem podstavku točki (a) dodaje se sljedeća podtočka vii.:"

„vii. porezno pravo.”;

iii.  u trećem podstavku točki (b) dodaju se sljedeće točke xi. i xii.:"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U smislu stavka 1. trećeg podstavka točke (b), ako je upravitelju prijevoza ili prijevoznom poduzeću u jednoj državi članici ili više njih izrečena osuđujuća presuda za teško kazneno djelo ili dosuđena kazna za neku od najtežih povreda pravila Unije, navedenih u Prilogu IV., nadležno tijelo države članice poslovnog nastana dužno je na odgovarajući način i pravovremeno započeti te propisno zaključiti upravni postupak, prema potrebi zajedno s inspekcijskim pregledom prostorija dotičnog poduzeća.

Tijekom upravnog postupka upravitelju prijevoza ili drugom pravnom zastupniku prijevoznog poduzeća, ovisno o slučaju, daje se pravo da iznesu svoje argumente i objašnjenja.

Tijekom upravnog postupka nadležno tijelo procjenjuje bi li u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir posebne okolnosti, gubitak dobrog ugleda predstavljao nerazmjernu mjeru. Tijekom tog procjenjivanja nadležno tijelo mora uzeti u obzir broj teških povreda nacionalnih pravila i pravila Unije, kako su navedene u stavku 1. trećem podstavku, kao i broj najtežih povreda pravila Unije, kako su navedene u Prilogu IV., za koje je upravitelju prijevoza ili prijevoznom poduzeću izrečena osuđujuća presuda ili kazna. Svaki takav zaključak mora biti propisno obrazložen i opravdan.

Ako nadležno tijelo utvrdi da bi gubitak ugleda bio nerazmjeran, odlučuje da dotično poduzeće i dalje ima dobar ugled. Obrazloženje takve odluke unosi se u nacionalni registar. Broj takvih odluka navodi se u izvješću iz članka 26. stavka 1.

Ako nadležno tijelo utvrdi da gubitak dobrog ugleda nije nerazmjeran, posljedica osuđujuće presude ili kazne je gubitak dobrog ugleda;”;

(c)  dodaje se sljedeći stavak 2.a:"

„2.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. kojima se utvrđuje popis kategorija, vrsta i stupnjeva težine teških povreda pravila Unije, kako je navedeno u stavku 1. trećem podstavku točki (b), koje, uz one iz Priloga IV., mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda. Prilikom određivanja prioriteta za preglede na temelju članka 12. stavka 1. države članice dužne su uzeti u obzir informacije o tim povredama, uključujući informacije koje su im proslijedile druge države članice.

5.  Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Kako bi se ispunio zahtjev propisan člankom 3. stavkom 1. točkom (c), poduzeće mora u svakom trenutku tijekom poslovne godine biti sposobno ispuniti svoje financijske obveze. Poduzeće mora na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazati da svake godine raspolaže vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od najmanje 9 000 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 5 000 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima i čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, prelazi 3,5 tona te 900 EUR za svako dodatno vozilo čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona. ili kombinacijom vozila Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi to ograničenje , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona moraju dokazati, na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba, da svake godine raspolažu vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od barem 1 800 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 900 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava.”; [Am. 136]

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Odstupajući od stavka 1., u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja nadležno tijelo dopušta da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom, na primjer bankovnom garancijom, dokumentom koji je izdala financijska institucija u svrhu potvrđivanja pozitivne bilance na ime ili osiguranjem, uključujući osiguranje od profesionalne odgovornosti koje su izdale jedna ili više banaka ili drugih financijskih institucija, uključujući osiguravateljska poduzeća ili drugim obvezujućim dokumentom kojim poduzeće se dokazuje da raspolaže iznosima navedenim jamstvo za solidarnu odgovornost poduzeća u pogledu iznosa navedenih u stavku 1. prvom podstavku”; [Am. 137]

5.a  U članku 8. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Države članice mogu promicati redovitu obuku iz stručnih područja nabrojenih u Prilogu I. svake tri godine kako bi osigurale da su osoba ili osobe iz stavka 1. dovoljno upoznate s razvojem u tom području.“; [Am. 138]

6.  U članku 8. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:"

„9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. kojima se izmjenjuju prilozi I., II. i III. radi njihove prilagodbe kretanjima na tržištu i tehničkom napretku.”;

7.  U članku 11. stavku 4. briše se treći podstavak;

8.  U članku 12. stavku 2. briše se drugi podstavak drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Države članice provode provjere barem svake tri godine kako bi utvrdile ispunjavaju li poduzeća zahtjeve propisane člankom 3.” [Am. 139]

9.  U članku 13. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) rok od najviše šest mjeseci ako zahtjev u pogledu financijskog položaja nije ispunjen, kako bi se dokazalo da je taj zahtjev ponovno trajno ispunjen.”;

10.  U članku 14. stavku 1. dodaje se sljedeći drugi podstavak:"

„Nadležno tijelo ne poduzima rehabilitirajuću mjeru u korist upravitelja prijevoza prije isteka godine dana od datuma gubitka dobrog ugleda.”;

10.a   Članak 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Ako i dok se ne poduzme rehabilitirajuća mjera u skladu s relevantnim nacionalnim propisima, potvrda o stručnoj osposobljenosti iz članka 8. stavka 8. upravitelja prijevoza koji je proglašen nesposobnim za upravljanje prijevoznom djelatnošću prestaje vrijediti u svim državama članicama. Komisija sastavlja popis rehabilitirajućih mjera kojima se može povratiti dobar ugled.”; [Am. 140]

11.  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. mijenja se kako slijedi:

-i.a  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) imena i prezimena upravitelja prijevoza imenovanih radi ispunjenja uvjeta iz članka 3. u pogledu dobrog ugleda i stručne osposobljenosti te, prema potrebi, ime i prezime pravnog zastupnika;”; [Am. 141]

i.  dodaju se sljedeće točke (g), (h), (i) i (j):"

i.a  dodaje se sljedeća točka (ja):"

„(ja) ugovore o radu međunarodnih vozača u posljednjih šest mjeseci.”;[Am. 143]

ii.  drugi, treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim:"

„Države članice mogu odlučiti da će podatke iz prvoga podstavka točaka od (e) do (j) pohraniti u zasebne registre. U tom slučaju relevantni podaci daju se na uvid na zahtjev i neposredno su dostupni svim nadležnim tijelima dotične države članice. Traženi podaci moraju se dati na uvid u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka. [Am. 144]

U svakom slučaju, Podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.” [Am. 145]

Za potrebe članka 14.a Uredbe (EZ) br. 1072/2009 podaci iz točke (j) dostupni su na zahtjev pošiljatelja, špeditera, ugovaratelja i podugovaratelja. [Am. 146]

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Države članice dužne su poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale ažurnost i točnost svih podataka u nacionalnom elektroničkom registru.”;

(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. Kako bi se povećala djelotvornost prekogranične provedbe propisa, države članice dužne su osigurati međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih elektroničkih registara diljem Unije preko Europskog registra cestovnih prijevoznika iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/480 kako bi podaci iz stavka 2. bili izravno dostupni svim nadležnim provedbenim i nadzornim tijelima svih država članica u stvarnom vremenu.” [Am. 147]

(bb)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24.a kako bi uspostavila i ažurirala zajednička pravila radi osiguranja potpune međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih elektroničkih registara kako bi nadležno tijelo ili nadzorno tijelo bilo koje države članice moglo izravno i u stvarnom vremenu pristupiti nacionalnom elektroničkom registru bilo koje države članice kako je propisano stavkom 5. Takva zajednička pravila uključuju pravila koja se odnose na format razmijenjenih podataka, tehničke postupke za elektroničko pretraživanje nacionalnih elektroničkih registara drugih država članica i interoperabilnost tih registara, kao i posebna pravila o pristupu podacima te njihovu unošenju i nadzoru.” [Am. 148]

(c)  stavak 7. briše se.

12.  Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 18.

Administrativna suradnja država članica

1.  Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s drugim državama članicama o primjeni ove Uredbe. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o imenima i adresama nacionalnih kontaktnih točaka do 31. prosinca 2018. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice moraju odmah obavijestiti Komisiju o svim promjenama u pogledu kontaktnih točaka.

1.  .Nadležna tijela država članica tijesno surađuju i jedna drugima hitro pružaju uzajamnu pomoć i sve druge relevantne informacije kako bi se olakšala primjena i provedba ove Uredbe. [Am. 149]

1.a  Za potrebe stavka 1., administrativna suradnja predviđena ovim člankom provodi se preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća* koji svim prijevoznicima omogućuje pružanje podataka na vlastitom jeziku. [Am. 150]

2.  Država članica koja primi obavijest o teškoj povredi zbog koje je u drugoj državi članici tijekom zadnje dvije godine donesena osuđujuća presuda ili izrečena kazna tu povredu upisuje u svoj nacionalni elektronički registar.

3.  Države članice odgovaraju na zahtjeve za pružanje informacija od svih nadležnih tijela ostalih država članica i, ako je potrebno, provode provjere, inspekcijske preglede i istrage u pogledu usklađenosti cestovnih prijevoznika s nastanom na njihovu državnom području sa zahtjevom utvrđenim u članku 3. stavku 1. točki (a). Zahtjevi za pružanje informacija koje upućuju nadležna tijela država članica moraju biti valjano opravdani i obrazloženi. U tom cilju zahtjevi moraju sadržavati vjerodostojne naznake mogućih povreda članka 3. stavka 1. točke (a). [Am. 151]

4.  Ako država članica kojoj je upućen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, u roku od deset pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja podnosi zahtjev dodatno potkrepljuje zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev. [Am. 152]

5.  Ako je teško ili nemoguće postupiti u skladu sa zahtjevom za pružanje informacija ili provesti provjere, inspekcijske preglede ili istrage, dotična država članica u roku od deset pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i uredno navodi razloge zbog kojih je to teško ili nemoguće. Dotične države članice međusobno se dogovaraju surađuju u cilju pronalaženja rješenja za poteškoće koje mogu nastati. U slučaju bilo kakvog trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija bez odgovarajućeg obrazloženja, Komisija nakon primanja obavijesti o tome i nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije. [Am. 153]

6.  Kao odgovor na zahtjev u skladu sa stavkom 3. države članice moraju dostaviti zatražene informacije i provesti potrebne provjere, inspekcijske preglede i istrage u roku od 25 petnaest radnih dana od primitka zahtjeva, osim ako dotične države članice međusobno ne dogovore drugi rok ili ako su državu članicu koja je podnijela zahtjev obavijestile o nedovoljnoj obrazloženosti zahtjeva ili o nemogućnosti ili poteškoćama kako je navedeno u stavcima 4. i 5., a da nije pronađeno rješenje za te poteškoće. [Am. 154]

7.  Države članice osiguravaju da se informacije koje su im proslijeđene u skladu s ovim člankom upotrebljavaju samo u kontekstu predmeta za koje su bile zatražene.

8.  Uzajamna administrativna suradnja i pomoć pružaju se bez naknade.

9.  Zahtjev za pružanje informacija ne isključuje da nadležna tijela poduzmu mjere u skladu s važećim nacionalnim pravom i pravom Unije kako bi istražila i spriječila navodna kršenja ove Uredbe.”;

_______________________

* Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) ( SL L 316, 14.11.2012., str. 1.).

12.a  Umeće se sljedeći članak 18.a:"

„Članak 18.a

Prateće mjere

1.  Države članice poduzimaju prateće mjere kako bi razvile, olakšale i promicale razmjene među dužnosnicima zaduženima za administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć među državama članicama, kao i među dužnosnicima za praćenje sukladnosti s mjerodavnim pravilima ove Uredbe i njihovu provedbu.

2.  Komisija pruža tehničku i drugu potporu radi daljnjeg poboljšanja administrativne suradnje i povećanja međusobnog povjerenja između država članica, uključujući promicanjem razmjena zaposlenika i zajedničkih programa osposobljavanja, kao i razvoja, olakšavanja i promicanja inicijativa za razmjenu najboljih praksi. Komisija može, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća u postupku donošenja proračuna, upotrijebiti dostupne financijske instrumente za daljnje jačanje izgradnje kapaciteta i administrativne suradnje između država članica.

3.  Države članice pokreću program stručnih ocjena u kojem sudjeluju sva nadležna provedbena tijela, pri čemu se vodi briga o odgovarajućoj rotaciji i nadležnih provedbenih tijela koja provode ocjenjivanje i onih koja se ocjenjuju. Države članice Komisiju svake dvije godine obavješćuju o tim programima u okviru izvješća o aktivnostima nadležnih tijela iz članka 26.” [Am. 155]

13.  Članak 24. briše se;

14.  Umeće se sljedeći članak 24.a:"

„Članak 24.a

Izvršenje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjenama)].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva.*

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

___________________

* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

15.  U članku 25. briše se stavak 3.;

16.  U članku 26. dodaju se sljedeći stavci 3., 4. i 5.:"

4.  Na temelju informacija koje prikuplja u skladu sa stavkom 3. i dodatnih dokaza Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju ukupnog broja motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona, a koja se upotrebljavaju za nacionalni i međunarodni cestovni prijevoz. Na temelju tog izvješća Komisija ponovno procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera. [Am. 161]

5.  Države članice svake godine podnose izvješće Komisiji o zahtjevima koji su im upućeni na temelju članka 18. stavaka 3. i 4., o odgovorima koje su zaprimile od drugih država članica te o mjerama koje su poduzele na temelju pruženih informacija.”; [Am. 162]

16.a  Dodaje se sljedeći stavak 5.a:"

„5.a Na temelju informacija koje je prikupila u skladu sa stavkom 5. i dodatnih dokaza, Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. podnosi detaljno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o opsegu administrativne suradnje između država članica, o svim mogućim nedostacima u vezi s tim i o mogućim načinima za poboljšanje te suradnje. Na temelju tog izvješća Komisija procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera.” [Am. 163]

17.  U Prilogu IV. točki 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) prekoračenje, tijekom dnevnog radnog vremena, ograničenja najduljeg dnevnog vremena vožnje za 50 % ili više.”;

Članak 2.

Uredba (EZ) br. 1072/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  U članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„prijevoz praznih kontejnera ili paleta smatra se prijevozom uz naknadu samo ako je takav prijevoz predmet ugovora o prijevozu.”;

1.a  U članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Rokovi iz članka 8. stavaka 2. i 2.a ove Uredbe primjenjuje se i na dolazni ili odlazni cestovni prijevoz tereta koji čini ili domaću početnu i/ili domaću završnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno Direktivom Vijeća 92/106/EEZ.” [Am. 164]

1.b  Članak 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Kod prijevoza iz države članice u treću zemlju i obratno, ova se Uredba primjenjuje na dio vožnje na državnom području bilo koje prijeđene tranzitne države članice. Međutim, taj se dio vožnje u tranzitu izuzima iz područja primjene Direktive o upućenim radnicima. Ne primjenjuje se na onaj dio vožnje na državnom području države članice utovara ili istovara, sve dok se ne sklope potrebni sporazumi između Zajednice i dotične treće zemlje.” [Am. 165]

1.c  U stavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

(c) „prijevoz tereta motornim vozilima čija je dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, manja od 2,4 tone;” [Am. 166]

2.  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. kabotaža’ znači prijevoz uz naknadu u nacionalnom cestovnom prijevozu koji se privremeno obavlja u državi članici domaćinu, a koji uključuje prijevoz od ukrcaja robe na jednoj ili nekoliko točaka utovara do njihove dostave na jednom ili više mjesta dostave, kako je navedeno u teretnom listu;”;

(aa)  Dodaje se sljedeća točka: "

„7.a „tranzit” znači vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom kroz jednu državu članicu ili treću zemlju ili više država članica ili trećih zemalja, pri čemu se polazište i odredište ne nalaze u tim državama članicama ili trećim zemljama. „[Am. 167]

3.  Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(ba) obavlja međunarodni prijevoz vozilima opremljenima pametnim tahografom kao što je utvrđeno u članku 3. i poglavlju II. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća*.”

__________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).“ [Am. 168]

(a)  u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuje ova Uredba radi prilagođavanja najduljeg dopuštenog razdoblja valjanosti licencije Zajednice kretanjima na tržištu.”;

(b)  u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

4.  U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

5.  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Nakon dostavljanja tereta koji se prevozi u okviru dolaznog međunarodnog prijevoza iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu koja je domaćin, cestovni prijevoznici iz stavka 1. imaju pravo istim vozilom, ili u slučaju kombinacije vozila motornim vozilom toga istoga vozila, obaviti kabotaže u državi članici koja je domaćin ili u susjednim državama članicama. Zadnji istovar u okviru kabotaže obavlja se u roku od 5 3 dana od zadnjeg istovara u državi članici domaćinu u okviru tog dolaznog međunarodnog prijevoza ako je takav prijevoz predmet primjenjivog ugovora o prijevozu.”; [Am. 169]

(aa)  umeće se sljedeći stavak:"

„2.a Nakon isteka trodnevnog razdoblja iz stavka 2.prijevoznici ne smiju istim vozilom ili, u slučaju kombinacije vozila, motornim vozilom te kombinacije, obavljati kabotaže u istoj državi članici domaćinu u razdoblju od 60 sati nakon povratka u državu članicu u kojoj prijevoznik ima poslovni nastani dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice kojoj poduzeće ima poslovni nastan.” [Am. 170]

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Smatra se da je cestovni prijevoz tereta koji obavlja strani cestovni prijevoznik u državi članici domaćinu u skladu s ovom Uredbom samo ako cestovni prijevoznik može podastrijeti jasne dokaze o prethodnom međunarodnom prijevozu.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 4.a:"

„4.a Dokazi navedeni u stavku 3. podnose se ili se šalju na zahtjev ovlaštenom inspektoru države članice domaćina te tijekom pregleda vozila na cesti. Dopušteno je podnijeti ih ili poslati Države članice prihvaćaju da se dokazi podnose ili šalju elektronički, uporabom prilagodljivog strukturiranog formata koji se izravno može upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu, primjerice formata eCMR.* elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Tijekom pregleda provjere vozila na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mogu pružiti dokaze navedene u stavku 3.“ [Am. 171]

_________________

* Elektronički tovarni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom.”;

5.a  U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(ea) plaće i plaćenog godišnjeg odmora kako su predviđeni točkama (b) i (c) prvog podstavka članka 3. stavka 1. Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*.

__________________

* Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).“ [Am. 172]

6.  U članku 10. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija proučava situaciju prije svega na temelju relevantnih podataka te, nakon što se posavjetuje s odborom osnovanim u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća*, u roku mjesec dana od primitka zahtjeva države članice odlučuje jesu li zaštitne mjere potrebne i, ako jesu, donosi ih.

________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).”;

7.  Umeće se sljedeći članak 10.a:"

„Članak 10.a

Pregledi Pametna provedba [Am. 173]

1.  Svaka država članica organizira preglede tako da u razdoblju od 1. siječnja 2020. u svakoj kalendarskoj godini pregleda najmanje 2 % svih kabotaža koje se obavljaju na njezinu Države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području Taj se postotak od 1. siječnja 2022. povećava na najmanje 3 %. Osnova za izračun tog postotka su ukupne aktivnosti kabotaže u državi članici izražene u tonskim kilometrima u godini t-2, kako ih navodi Eurostat kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih ovim poglavljem. Naglasak te strategije je na poduzećima s visokim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.

1.a  Svaka država članica osigurava da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru kabotaža. [Am. 175]

2.  Države članice ciljano nadziru ona poduzeća za koja je procijenjen povećani rizik od povreda odredaba ovog poglavlja, a koja se na njih primjenjuju. U tom cilju države članice, u okviru sustava stupnjevanja rizika koji su uvele na temelju članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i koji je proširen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća**, rizik od takvih povreda smatraju rizikom samim po sebi.

2.a  Za potrebe stavka 2. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014 i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). [Am. 176]

2.b  Države članice daju pristup tim podacima samo nadležnim tijelima koja imaju odobrenje za provjeru kršenja pravnih akata navedenih u ovoj Uredbi. Države članice obavješćuju Komisiju o podacima za kontakt svih nadležnih tijela na svom teritoriju kojima su odobrile pristup tim podacima. Najkasnije do... [XXX] Komisija sastavlja popis svih nadležnih tijela i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama tih podataka. [Am. 177]

2.c  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se određuju karakteristike podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovo korištenje i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:

2.d  Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju. [Am. 179]

3.  Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene preglede provjere kabotaže na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve preglede istodobno provode nacionalna tijela nadležna za provedbu pravila u području cestovnog prijevoza dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Nacionalne kontaktne točke imenovane u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća**** Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti. [Am. 180]

______________________

* Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEC (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.). [Am. 174]

** Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).”;

8.  Umeću se sljedeći članci 14.a i 14.b:"

„Članak 14.a

Odgovornost

Države članice propisuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za pošiljatelje, špeditere, izvođače ugovaratelje i podizvođače podugovaratelje zbog neispunjavanja odredaba iz poglavlja II. i III. ako svjesno provode znaju ili objektivno trebaju znati da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba ove Uredbe.

Ako pošiljatelji, špediteri, ugovaratelji i podugovaratelji naruče usluge prijevoza od prijevoznih poduzeća s niskim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ, ne smatraju se odgovornima za sankcije za povrede, osim ako se ne dokaže da su zaista znali za te povrede. [Am. 181]

Članak 14.b

Izvršenje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjenama)].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.*

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

___________________

* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

9.  Članak 15. briše se;

10.  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 17.

Izvješćivanje

1.  Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju cestovnih prijevoznika koji na dan 31. prosinca prethodne godine imaju licenciju Zajednice i o broju ovjerenih vjerodostojnih preslika koje odgovaraju vozilima koja na taj dan prometuju.

2.  Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju potvrda za vozače izdanih u prethodnoj kalendarskoj godini i o ukupnom broju potvrda za vozače na dan 31. prosinca prethodne kalendarske godine.

3.  Države Najkasnije do... [dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] države članice Komisiji prosljeđuju svoje nacionalne provedbene strategije usvojene u skladu s člankom 10.a. Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju izvršenih pregleda kabotaža postupcima provedbe u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s člankom 10.a, uključujući, gdje je to prikladno, broj provedenih provjera. Te informacije uključuju broj pregledanih vozila i broj pregleda po tonskim kilometrima.”; [Am. 182]

3.a  Komisija do kraja 2022. sastavlja izvješće o stanju na tržištu cestovnog prijevoza Unije. To izvješće sadrži analizu stanja na tržištu, uključujući procjenu učinkovitosti kontrola i razvoja uvjeta zapošljavanja u toj profesiji. [Am. 183]

Članak 3.

Preispitivanje

1.  Najkasnije do [tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija ocjenjuje provedbu ove Uredbe, a posebno učinak članka 2. o izmjeni članka 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

2.  Nakon izvješća navedenog u stavku 1. Komisija redovito ocjenjuje ovu Direktivu i rezultate ocjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

3.  Izvješća navedena u stavcima 1. i 2. prema potrebi su popraćena odgovarajućim prijedlozima.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [xx].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 38. (2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (3) SL C 197, 8.6.2018., str. 38. (4) SL C 176, 23.5.2018., str. 57. (5) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. (6) Uredba (EZ) br. 1071/2009 od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.). (7) Uredba (EZ) br. 1072/2009 od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.). (8) Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.). (9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (COM(2017)0660 – C8-0394/2017 – 2017/0294(COD))

P8_TA(2019)0342 A8-0143/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0660),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0394/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0143/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/692.)

(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 64. (2) SL C 361, 5.10.2018., str. 72.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0390 – C8-0270/2018 – 2018/0210(COD))

P8_TA(2019)0343 A8-0176/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0390),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 42., članak 43. stavak 2., članak 91. stavak 1., članak 100. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 175., članak 188., članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2., članak 195. stavak 2. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0270/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za regionalni razvoj (A8-0176/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i ribarstvo akvakulturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća [Am. 1. Ova izmjena primjenje se u cijelom tekstu]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42., članak 43. stavak 2., članak 91. stavak 1., članak 100. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 175., članak 188., članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2., članak 195. stavak 2. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Potrebno je uspostaviti Europski fond za pomorstvo i , ribarstvo i akvakulturu (EFPR EFPRA) za razdoblje 2021.–2027. [Am. 1. Ova izmjena primjenje se u cijelom tekstu] Cilj fonda trebalo bi biti usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore zajedničkoj ribarstvenoj politici provedbi zajedničke ribarstvene politike (ZRP), Okvirne direktive o pomorskoj politici strategiji, pomorske politike Unije i međunarodnim obvezama međunarodnih obveza Unije u području upravljanja oceanima. Ta su sredstva ključan pokretač održivog ribarstva i , među ostalim očuvanja morskih bioloških resursa, prehrambene i staništa, održive akvakulture, sigurnosti opskrbe hranom zahvaljujući opskrbi morskim prehrambenim proizvodima, rasta održivog plavoga gospodarstva, prosperiteta te ekonomske i socijalne kohezije u ribarskim i akvakulturnim zajednicama i zdravih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja. Potporom u okviru EFPRA-e trebalo bi se doprinijeti zadovoljavanju potreba proizvođača i potrošača. [Am. 276]

(1a)   Europski parlament naglašava svoje stajalište da bi se na temelju Pariškog sporazuma horizontalni rashodi povezani s klimom trebali znatno povećati u odnosu na aktualni višegodišnji financijski okvir (VFO) te što prije, a najkasnije do 2027., doseći razinu od 30 %. [Am. 4]

(1b)  Europski je parlament u svojim rezolucijama o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. donesenim 14. ožujka 2018. i 30. svibnja 2018. naglasio važnost horizontalnih načela koja bi trebala biti temelj VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i svih povezanih politika Unije. U tom je kontekstu Europski parlament ponovno potvrdio svoje stajalište da Unija mora ispuniti svoju obvezu da će biti predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te je izrazio žaljenje zbog nedostatka jasnog i vidljivog angažmana u pogledu tog cilja u prijedlozima VFO-a; stoga je Europski parlament tražio uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u. Povrh toga, ponovno je istaknuo da Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se dodijele dodatna financijska sredstva. Stoga je Europski parlament pozvao na kontinuiranu potporu postojećim politikama, posebno dugotrajnim politikama Unije utvrđenima u Ugovorima, odnosno zajedničkoj poljoprivrednoj politici i ZRP-u te kohezijskoj politici, jer građanima Unije donose praktične koristi. [Am. 5]

(1c)   U svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2018. Europski parlament je naglasio socioekonomsku i ekološku važnost sektora ribarstva, morskog okoliša i „plavog gospodarstva” te njihov doprinos održivoj samoopskrbi hranom u Uniji u pogledu osiguravanja održivosti europske akvakulture i ribarstva i smanjenja utjecaja na okoliš. Osim toga, Europski parlament pozvao je na to da se zadrže posebni iznosi namijenjeni za sektor ribarstva u okviru aktualnog VFO-a, a ako se predvide novi ciljevi za intervencije u okviru plavog gospodarstva, na povećanje odobrenih sredstava za pomorska pitanja. [Am. 6]

(1d)   Nadalje, u svojim rezolucijama od 14. ožujka i 30. svibnja 2018. o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., Europski je parlament istaknuo da je borba protiv diskriminacije ključna za ispunjavanje obveza Unije prema uključivoj Europi te da stoga podupire uključivanje rodno osviještenih politika i obveza rodne ravnopravnosti u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u. [Am. 7]

(1e)   EFPRA bi prvenstvenog trebala pružiti potporu malom ribolovu radi rješavanja konkretnih problema u tom segmentu te podupiranja održivog upravljanja tim ribolovom na lokalnoj razini i razvoja obalnih zajednica. [Am. 8]

(2)  Kao globalni akter u području oceana s najvećim pomorskim prostorom na svijetu kad se obuhvate najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja Unija je postala peti najveći svjetski proizvođač morskih prehrambenih proizvoda Unija i ima veliku odgovornost zaštititi, očuvati i održivo iskorištavati oceane i njihove resurse. Očuvanje mora i oceana od životnog je značenja za brzorastuće svjetsko stanovništvo. Unija u njemu ima i društveno-gospodarski interes: održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja, potiče ulaganja, zapošljavanje, rast, istraživanje i inovacije te doprinosi energetskoj sigurnosti zahvaljujući energiji oceana. Nadalje, sigurna mora i oceani ključni su za djelotvornu kontrolu granica i borbu protiv pomorskog kriminala na svjetskoj razini kao odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti. [Am. 277]

(2a)  Održivo ribarstvo te morska i slatkovodna akvakultura znatno doprinose sigurnosti opskrbe hranom u Uniji, održavanju i stvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima te zaštiti prirodnog okoliša i osobito biološkoj raznolikosti. Pružanje potpore sektoru ribarstva i akvakulture te njihov razvoj trebali bi biti u središtu sljedeće ribarstvene politike Unije. [Am. 10]

(3)  Uredba (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] („Uredba o zajedničkim odredbama”)(6) donesena je kako bi se poboljšala koordinacija i uskladila provedba potpore iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja („fondovi”), s glavnim ciljem usklađenog pojednostavnjenja provedbe politike. Te zajedničke odredbe primjenjuju se na dio EFPR-a EFPRA-e u okviru podijeljenog upravljanja. Fondovi imaju komplementarne ciljeve i isti način upravljanja. Stoga se Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] utvrđuju zajednički opći ciljevi i opća načela, kao što su partnerstvo i upravljanje na više razina. Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, među ostalim i odredbe o sporazumu o partnerstvu koji će se sklopiti sa svakom državom članicom, te se njome utvrđuje usmjerenost k uspješnosti koja je zajednička svim fondovima. U skladu s tim sadržava i uvjete koji omogućuju provedbu, pregled uspješnosti i mehanizme za praćenje, izvještavanje i evaluaciju. U njoj se utvrđuju i zajedničke odredbe o pravilima o prihvatljivosti i posebni mehanizmi za financijske instrumente, fond InvestEU, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i financijsko upravljanje. Određeni mehanizmi upravljanja i kontrole zajednički su svim fondovima. Komplementarnosti između fondova, uključujući EFPR EFPRA-u, i drugih programa Unije, trebale bi biti opisane u sporazumu o partnerstvu, u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

(4)  Horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] („Financijska uredba”)(7) te se njima konkretno utvrđuje postupak za utvrđivanje i provedbu proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te se navode provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima Unije.

(5)  U okviru izravnog upravljanja EFPR EFPRA bi trebala razviti sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim fondovima i programima Unije te sinergije između država članica i regija. Trebao bi i omogućiti financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja provedenih u skladu s Uredbom (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o fondu InvestEU](8). [Am. 11]

(6)  Potpora u okviru EFPR-a EFPRA-e trebala bi se upotrijebiti za rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na odgovarajući proporcionalan način te se njome ne bi trebalo duplicirati ili istisnuti privatno financiranje ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Potpora bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost bi trebala doprinijeti povećanju prihoda od ribarstva, promicanju radnih mjesta s pravima u sektoru, osiguranju pravednih cijena za proizvođače, povećanju dodane vrijednosti ribarstva i pružanju potpore razvoju povezanih aktivnosti koje prethode ili slijede ribolovu. [Am. 12]

(7)  Vrste financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebale bi se odabirati na temelju njihove sposobnosti postizanja prioriteta utvrđenih za određena djelovanja i ostvarivanja rezultata, uzimajući u obzir, posebno, troškove kontrole, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. [Am. 13]

(8)  Višegodišnjim financijskim okvirom VFO-om utvrđenim u Uredbi (EU) xx/xx(9) predviđa se da se u okviru proračuna Unije mora nastaviti podupirati ribarstvena i pomorska politika. Proračun EFPR-a, EFPRA-e trebalo bi povećati za najmanje 10 % u tekućim cijenama, trebao bi iznositi 6 140 000 000 EUR odnosu na EFPRA-u za razdoblje 2014. – 2020. Njegova sredstva EFPR-a trebala bi se dijeliti na podijeljeno, izravno i neizravno upravljanje. Za potporu u okviru podijeljenog upravljanja trebalo bi dodijeliti 5 311 000 000 EUR 87 %, a za potporu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja 829 000 000 EUR 13 %. Kako bi se zajamčila stabilnost, prije svega u pogledu ostvarenja ciljeva iz ZRP-a, utvrđivanje raspodjele sredstava među državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja za programsko razdoblje 2021.–2027. trebalo bi se temeljiti na udjelima u EFPR-u EFPRA-i iz razdoblja 2014.–2020. Posebne iznose trebalo bi namijeniti za najudaljenije regije, kontrolu i izvršenje te , prikupljanje i obradu podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe te za zaštitu i obnovu morske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava i znanje o moru, a iznose za trajni prestanak i izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti te za ulaganja u plovila trebalo bi ograničiti. [Am. 14]

(8a)  S obzirom na važnost sektora akvakulture, razinu sredstava Unije za sektor, a posebno za slatkovodnu akvakulturu trebalo bi održati na razini utvrđenoj za trenutačno proračunsko razdoblje. [Am. 15]

(9)  Pomorski sektor u Europi zapošljava više od 5 milijuna ljudi i generira gotovo 500 milijardi EUR godišnje te ima velik potencijal za stvaranje novih radnih mjesta. Rezultati svjetskoga gospodarstva oceana procjenjuju se na 1,3 bilijuna eura, a taj bi iznos do 2030. mogao porasti više no dvostruko. Potreba za postizanjem ciljnih vrijednosti iz Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja emisija CO2, učinkovitijom upotrebom znači da bi najmanje 30 % proračuna Unije trebalo upotrijebiti za mjere u području borbe protiv klimatskih promjena. Osim toga, potrebno je povećati učinkovitost upotrebe resursa i smanjenjem ekološkog otiska smanjiti ekološki otisak plavoga gospodarstva snažno koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje je potaknula inovacije te koje i dalje mora biti važan pokretač inovacija u drugim sektorima, primjerice u proizvodnji pomorske opreme, brodogradnji, opservaciji oceana, jaružanju, zaštiti obale i izgradnji na obali i u moru. U pomorsko gospodarstvo dosad se ulagalo iz strukturnih fondova Unije, posebno iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Kako bi se iskoristio potencijal rasta predmetnog sektora, potrebno je mogli bi se primijeniti nove instrumente novi instrumenti za potporu ulaganja, kao što je fond InvestEU. [Am. 16]

(9a)   Odluke o ulaganjima u okviru održivog plavoga gospodarstva trebalo bi poduprijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima kako bi se izbjegli štetni učinci na okoliš koji bi dugoročno mogli ugroziti održivost. Ako ne postoje odgovarajuće informacije ili stručno znanje za procjenu učinka ulaganja na okoliš, potrebno je primijeniti predostrožni pristup u javnom i u privatnom sektoru jer bi djelovanja koja se provode mogla imati potencijalno štetne učinke. [Am. 17]

(10)  EFPR EFPRA bi se trebala temeljiti na četiri pet prioriteta: poticanje održivog ribarstva, među ostalim i očuvanja morskih bioloških resursa; poticanje održive akvakulture; doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući ribarstvu, akvakulturi i tržištima ribarstva i akvakulture te prerađivačkom sektoru koji su konkurentni i održivi; omogućivanje rasta i održivog plavoga gospodarstva, uzimajući u obzir ekološke kapacitete, te poticanje prosperiteta i poticanje prosperitetnih obalnih zajednica ekonomske i socijalne kohezije u obalnim i kontinentalnim zajednicama; jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja. Te bi prioritete trebalo ostvarivati u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. [Am. 18]

(10a)  Prioriteti bi se mogli pobliže odrediti s pomoću posebnih ciljeva Unije kako bi se dodatno pojasnilo za što se fond može upotrijebiti i kako bi se povećala učinkovitost fonda. [Am. 19]

(11)  EFPR EFPRA bi se u razdoblju nakon 2020. trebala temeljiti na pojednostavnjenoj strukturi bez pretjeranog propisivanja unaprijed definiranih mjera i detaljnih pravila o prihvatljivosti na razini Unije. Umjesto toga, trebalo bi opisati opća područja potpore u okviru svakog prioriteta. Države članice stoga bi svoje programe trebale izraditi tako da u njima navedu najprimjerenija sredstva za ostvarenje prioriteta. Mjere iz tih programa država članica trebale bi se moći poduprijeti, u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], pod uvjetom da su obuhvaćene područjima potpore prioritetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Međutim potrebno je utvrditi popis neprihvatljivih operacija kako bi se izbjegli štetni učinci za očuvanje ribarstva, na primjer uvesti opću zabranu za ulaganja kojima se povećava ribolovni kapacitet uz određena propisno obrazložena odstupanja. Osim toga, ulaganja i naknade za flotu trebalo bi strogo uvjetovati njihovom usklađenošću s ciljevima očuvanja iz ZRP-a. [Am. 20]

(12)  U Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. očuvanje i održivo iskorištavanje oceana utvrđeni su kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja (14. cilj). Unija se u potpunosti zalaže za taj cilj i njegovu provedbu. U tom se kontekstu obvezala da će promicati održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje je usklađeno s prostornim planiranjem pristupom prostornom planiranju morskog područja utemeljenim na ekosustavu, posebno uzimajući u obzir osjetljivost vrsta i staništa na ljudske aktivnosti na moru, očuvanje bioloških resursa i postizanje dobrog stanja okoliša, zabraniti određene oblike subvencija za ribarstvo koje doprinose prekoračenju kapaciteta i prelovu, ukloniti subvencije koje pridonose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu (ribolov NNN) te se suzdržati od uvođenja novih sličnih subvencija. Prethodno navedeno trebalo bi proizaći iz pregovora o subvencijama u području ribarstva u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Unija se usto tijekom pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. i Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2012. (Rio+20) obvezala da će ukloniti subvencije koje doprinose prekoračenju kapaciteta flote i prelovu. Održivi sektori ribarstva te slatkovodne i morske akvakulture u Uniji znatno doprinose postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. [Am. 21]

(12a)   EFPRA doprinosi i drugim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Konkretno, ovom se Uredbom u obzir uzimaju sljedeći ciljevi:

(13)  Zbog važnosti suzbijanja klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ova bi Uredba trebala doprinijeti uključivanju klimatskih pitanja u sve politike kako bi se postigao opći cilj da 25 30 % rashoda proračuna Unije doprinose postizanju klimatskih ciljeva. Očekuje se da će 30 % ukupne financijske omotnice EFPR-a za doprinijeti mjere u okviru ove Uredbe omogućiti EFPRA-i da doprinese postizanju klimatskih ciljeva, ali ne dovodeći u pitanje financiranje ZRP-a, za što je potrebna pozitivna nova procjena financiranja. Relevantna djelovanja, uključujući projekte usmjerene na zaštitu i obnovu dna pokrivenog morskim cvjetnicama i obalnih močvarnih područja, koji su najveći ponori ugljika, bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe EFPRA-e te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije. [Am. 23]

(14)  EFPRA bi trebala doprinijeti postizanju Unijinih okolišnih ciljevaUnije, uzimajući u obzir socijalnu koheziju u okviru ZRP-a i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i biti u s skladu s europskom politikom u području okoliša, uključujući standarde kvalitete vode kojima se jamči kvaliteta morskog okoliša koja je primjerena za poboljšanje stanja ribarstva. Taj bi doprinos trebalo pratiti primjenom pokazatelja Unije za klimatske aktivnosti i o njemu bi se trebalo redovito izvješćivati u okviru evaluacija i godišnjih izvješća o uspješnosti. [Am. 24]

(15)  U skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o ZRP-u”)(10), financijsku pomoć Unije u okviru EFPRA-e trebalo bi uvjetovati potpunim poštovanjem pravila ZRP-a i relevantnog prava Unije o okolišu. Financijsku pomoć Unije trebalo bi dodijeliti isključivo onim subjektima i državama članicama koji u potpunosti ispunjavaju svoje relevantne zakonske obveze. Zahtjevi korisnika koji ne poštuju postojeća pravila ZRP-a ne bi trebali biti prihvatljivi. [Am. 25]

(16)  Kako bi se riješilo pitanje posebnih uvjeta ZRP-a iz Uredbe (EU) br. 1380/2013 i doprinijelo potpunoj usklađenosti s pravilima ZRP-a, trebalo bi utvrditi dodatne odredbe uz pravila o prekidu, suspenziji i financijskim ispravcima kako su utvrđena Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. Ako država članica ili korisnik ne poštuju svoje obveze u okviru ZRP-a ili ako Komisija ima dokaze koji upućuju na potvrđuju takvo nepoštovanje, Komisiji bi, kao mjeru opreza, trebalo omogućiti privremeni prekid rokova plaćanja. Kako bi se izbjegao očit rizik financiranja neprihvatljivih rashoda, Komisiji bi, osim mogućnosti prekida roka plaćanja, trebalo omogućiti suspenziju plaćanja i nametanje financijskih ispravaka u slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a. [Am. 26]

(17)  U proteklih nekoliko godina ZRP-om je postignut znatan napredak u smislu poduzeti su koraci radi vraćanja ribljih stokova na zdrave razine, povećanja profitabilnosti ribarske industrije Unije i očuvanja morskih ekosustava. Međutim, kako bi se u potpunosti ostvarili društveno-gospodarski i okolišni ciljevi ZRP-a, uključujući zakonsku obvezu obnove i održavanja svih populacija ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti najviši održivi prinos, potrebno je otkloniti određene bitne probleme. Zbog toga je potrebno nastaviti pružati potporu i u razdoblju nakon 2020., posebno u morskim bazenima u kojima je napredak sporiji, osobito u onima koji su najviše izolirani kao što su najudaljenije regije. [Am. 27]

(17a)  Člankom 13 UFEU-a propisuje se da u oblikovanju i provedbi, između ostalog, politika Unije u području ribarstva, Unija i države članice moraju posvetiti punu pažnju zahtjevima za dobrobit životinja budući da su životinje čuvstvena bića, istovremeno poštujući zakonodavne ili administrativne odredbe te običaje država članica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu. [Am. 2]

(18)  Ribarstvo je presudno za egzistenciju i kulturnu baštinu mnogih obalnih i otočnih zajednica u Uniji, osobito onih u kojima važnu ulogu ima mali priobalni ribolov kao što su najudaljenije regije. S obzirom na to da je prosječna starost mnogih ribarskih zajednica viša od 50 godina, smjena generacija i diversifikacija aktivnosti u sektoru ribarstva i dalje su problem. Stoga je nužno da se u okviru EFPRA-e podupire privlačnost sektora ribarstva osiguravanjem strukovnog osposobljavanja ribara i pristupa mladih zanimanjima u području ribarstva. [Am. 28]

(18a)  Ostvarenju ciljeva ZRP-a doprinosi provedba mehanizama zajedničkog upravljanja u profesionalnom i rekreacijskom ribolovu i akvakulturi u kojima izravno sudjeluju uključeni dionici, npr. administracija, sektor ribarstva i akvakulture, znanstvena zajednica i civilno društvo, čije se funkcioniranje zasniva na pravednoj raspodjeli odgovornosti pri odlučivanju i na prilagodljivom upravljanju utemeljenom na znanju, informacijama i izravnosti. EFPRA bi trebala podupirati provedbu tih mehanizama na lokalnoj razini. [Am. 29]

(19)  Cilj EFPR-a EFPRA bi trebala bi biti ostvarenje doprinijeti ostvarenju okolišnih, gospodarskih i društvenih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako su utvrđeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Tom bi se potporom trebala zajamčiti dugoročna okolišna održivost aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi i upravljanje tim aktivnostima u skladu s ciljem ostvarivanja ciljevima utvrđenima u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, čime će se doprinijeti ostvarivanju gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje te s ciljem doprinosa dostupnosti opskrbe zdravom hranom, a istodobno će se osigurati pravedni radni uvjeti. S tim u vezi potrebno je obratiti posebnu pozornost ribolovnim aktivnostima koje ovise o malim otocima na otvorenom moru i podupirati ih radi njihova preživljavanja i razvoja. [Am. 30]

(20)  Potporom iz EFPRA-e trebalo bi se nastojati postići doprinijeti pravodobnom ispunjavanju zakonske obveze obnove i održati održivo ribarstvo na temelju najvišeg održivog prinosa (MSY), održavanja populacija svih ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti najviši održivi prinos, a negativne učinke neodrživih i štetnih ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav svesti na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, ukloniti. Ta potpora trebala bi uključivati inovacije i ulaganja u ribolovnu praksu i tehnike sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koje su otporne na klimatske promjene te tehnike za selektivni ribolov. [Am. 31]

(21)  Obveza iskrcavanja jedan zakonska je obveza i jedan od glavnih izazova ZRP-a. Njezino uvođenje dovelo je do prekida ekološki neprihvatljive prakse odbacivanja ulova, kao i do znatnih i važnih izmjena ribolovnih praksi, katkad i uz visoke troškove. Stoga će bi države članice trebale iskoristiti EFPRA-u poduprijeti inovacije za podupiranje inovacija i ulaganja koji doprinose potpunoj i pravodobnoj provedbi obveze iskrcavanja, kao što su ulaganja u selektivne ribolovne alate te u primjenu mjera vremenske i prostorne selektivnosti, u poboljšanje lučke infrastrukture i u stavljanje na tržište neželjenog ulova, i to uz višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. U okviru EFPRA-e trebalo bi predvidjeti i maksimalnu stopu intenziteta potpore od 100 % za osmišljavanje, razvoj, praćenje, evaluaciju i upravljanje transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama („zamjena kvota”) kako bi se ublažio učinak vrsta koje ograničavaju ribolov do kojeg je dovela obveza iskrcavanja. [Am. 279]

(21a)   Obveza iskrcavanja trebala bi se u svakoj državi članici jednako pratiti u cijelom spektru, od plovila za mali ribolov do onih za veliki ribolov. [Am. 33]

(22)  EFPRA bi trebala moći poduprijeti inovacije i ulaganja na ribarskim plovilima radi poboljšanja zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, dobrobiti životinja i kvalitete ulova te potpore određenim pitanjima zdravstvene skrbi. Ta potpora međutim ne bi smjela dovesti do rizika od povećanja ribolovnog kapaciteta ili sposobnosti pronalaženja ribe te je ne bi trebalo dodjeljivati za ulaganja koja su nužna za poštovanje obveznih zahtjeva iz prava Unije ili nacionalnog prava. U okviru strukture u kojoj nema normativnih mjera, države članice su te koje bi trebale definirati precizna pravila o prihvatljivosti tih ulaganja i potpore. U pogledu zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima trebalo bi dopustiti višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. [Am. 34]

(23)  Kontrola ribarstva od najveće je važnosti za provedbu ZRP-a. Stoga bi EFPRA u okviru podijeljenog upravljanja trebala poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 („Uredba o kontroli”)(11). Posebna potpora opravdana je zbog određenih obveza predviđenih u reviziji Uredbe o kontroli (obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja za plovila koja se bave malim priobalnim ribolovom, obvezni sustav daljinskog elektroničkog praćenja, obvezno kontinuirano mjerenje i evidentiranje porivne snage motora). Osim toga, ulaganja država članica u sredstva za kontrolu mogla bi se iskoristiti i u svrhu pomorskog nadzora i suradnje u pogledu funkcija obalnih straža.

(24)  Uspjeh ZRP-a ovisi o dostupnosti znanstvenih savjeta u području upravljanja ribarstvom, a stoga i o dostupnosti podataka o ribarstvu. S obzirom na izazove i troškove povezane s dobivanjem pouzdanih i potpunih podataka potrebno je pružiti potporu djelovanjima država članica namijenjenima prikupljanju, obradi i obradi razmjeni podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o okviru za prikupljanje podataka”)(12) i doprinijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima. Ta potpora trebala bi omogućiti sinergije s prikupljanjem, obradom i obradom razmjenom drugih vrsta podataka o moru, uključujući podatke o rekreacijskom ribolovu. [Am. 35]

(25)  EFPRA bi u okviru izravnog upravljanja trebala poduprijeti djelotvornu i na znanju utemeljenu provedbu ZRP-a, tj. pružanje znanstvenih savjeta, razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije, rad savjetodavnih vijeća i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama te veći angažman Unije u međunarodnom upravljanju oceanima. [Am. 36]

(26)  S obzirom na izazove u ostvarivanju ciljeva očuvanja iz ZRP-a EFPRA bi trebala moći poduprijeti djelovanja namijenjena upravljanju ribarstvom i ribarskim flotama. U tom je kontekstu potpora za prilagodbu flote i dalje katkad neophodna za određene segmente flote i morske bazene. Ta bi potpora trebala biti strogo usmjerena na očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa te na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Stoga bi EFPRA trebala moći poduprijeti trajni prestanak ribolovnih aktivnosti u segmentima flote u kojima ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti nisu uravnoteženi. Ta bi potpora trebala biti instrument akcijskih planova namijenjen prilagodbi segmenata flote za koje je utvrđeno strukturno prekoračenje kapaciteta, kako je predviđeno člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te bi se trebala provesti uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za druge aktivnosti. Ako bi adaptacija uzrokovala prouzročila povećani pritisak rekreacijskog ribolova na morski ekosustav, potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je u skladu sa ZRP-om i ciljevima relevantnih višegodišnjih planova. Kako bi se zajamčila usklađenost strukturne prilagodbe flote s ciljevima očuvanja, potpora trajnom prestanku ribolovnih aktivnosti trebala bi biti strogo uvjetovana i povezana s ostvarenjem rezultata. Stoga bi se trebala provoditi samo financiranjem koje nije povezano s troškovima, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U okviru tog mehanizma Komisija ne bi trebala državama članicama isplaćivati nadoknadu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti na temelju stvarnih troškova, već na temelju ispunjenih uvjeta i ostvarenja rezultata. U tu bi svrhu Komisija trebala u delegiranom aktu utvrditi te uvjete, koji bi trebali biti povezani s postizanjem ciljeva očuvanja iz ZRP-a. [Am. 37]

(26a)   Kako bi se uspostavilo održivo i ekološki prihvatljivo ribarstvo s manjim pritiskom na ribolovne resurse, EFPRA bi trebala uz pomoć subvencija ili financijskih instrumenata podupirati modernizaciju plovila radi razvoja jedinica koje troše manje energije, među ostalim za segmente u neravnoteži. EFPRA bi trebala omogućiti pružanje pomoći mladim ribarima za nabavu radnog alata, uključujući plovila dulja od 12 metara, osim za segmente u neravnoteži. [Am. 38]

(26b)   Budući da ribarske luke, iskrcajna mjesta, zakloništa i burze ribe imaju ključnu ulogu u jamčenju kvalitete iskrcanih proizvoda, sigurnosti i radnih uvjeta, EFPRA bi trebala prvenstveno poduprijeti modernizaciju lučke infrastrukture, osobito kad je riječ o marketingu proizvoda ribarstva kako bi se optimirala dodana vrijednost iskrcanih proizvoda. [Am. 39]

(27)  S obzirom na visoku razinu nepredvidljivosti ribolovnih aktivnosti, iznimne okolnosti privremeni prestanak ribarima mogu može prouzročiti uzrokovati znatne ekonomske gubitke. Kako bi se ublažile te posljedice, EFPRA bi trebala moći poduprijeti naknadu za izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti uzrokovan prouzročen provedbom određenih mjera očuvanja (primjerice višegodišnjih planova, ciljnih vrijednosti u kontekstu očuvanja i održivog iskorištavanja stokova, mjera za prilagodbu ribolovnog kapaciteta ribarskih plovila raspoloživim ribolovnim mogućnostima i tehničkih mjera), provedbom hitnih mjera, prekidom primjene ili neproduljivanjem sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu zbog više sile, prirodnom katastrofom ili ekološkim incidentom, uključujući razdoblja zatvaranja zbog zdravlja ili abnormalne smrtnosti ribolovnih resursa, nesreća na moru tijekom ribolovnih aktivnosti i nepovoljnih klimatskih prilika. Potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je učinak tih okolnosti na ribare znatan, tj. ako komercijalne aktivnosti dotičnog plovila budu prekinute tijekom najmanje 90 120 uzastopnih dana i ako ekonomski gubici zbog prestanka iznose više od 30 % prosječnoga godišnjeg prometa dotičnog poduzetnika tijekom određenog razdoblja posljednje dvije godine. U uvjetima za dodjelu te potpore trebalo bi uzeti u obzir posebnosti ribolova jegulje. [Am. 40]

(27a)  Ribari i proizvođači u sektoru morske i slatkovodne akvakulture trebali bi moći dobiti potporu iz EFPRA-e u slučaju krize na tržištu ribarstva i akvakulture, prirodnih katastrofa ili ekoloških incidenata. [Am. 41]

(27b)  Kako bi se pridonijelo pozitivnom razvoju vodnih izvora i održavanju ribarstva izvan razdoblja odmora, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu sezoni zabrane ribolova radi biološke obnove, kada je ona, ako se održava u kritičkom stadiju životnog ciklusa određene vrste, nužna za održivo iskorištavanje resursa ribarstva. [Am. 306]

(27c)  Europski parlament ističe hitnu potrebu za osnivanjem fonda za naknadu plaća koji će pokrivati razdoblja zabrane ribolova te da se ta razdoblja uzmu u obzir kao razdoblja rada u svrhu ostvarenja prava na mirovinu i drugih prava u okviru socijalnog osiguranja. Osim toga, Europski parlament se zalaže za utvrđivanje minimalne plaće, u skladu s lokalnom praksom, pregovorima i kolektivnim ugovorima. [Am. 307]

(28)  Mali priobalni ribolov obavljaju ribarska plovila kraća od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni ribolovni alati. Taj sektor obuhvaća gotovo 75 % svih ribarskih plovila registriranih u Uniji i gotovo polovinu svih zaposlenih u sektoru ribarstva. Subjekti koji se bave malim priobalnim ribolovom izrazito su ovisni o zdravim ribljim stokovima jer im je to glavni izvor prihoda. U okviru EFPRA-e bi se stoga njima trebao pružiti povlašteni tretman tako da im se omogući 100 %-tna stopa intenziteta potpore, među ostalim za operacije povezane s kontrolom i izvršenjem, u cilju poticanja održive ribolovne prakse u skladu s ciljevima ZRP-a. Osim toga, određena područja potpore kao što su nabava, obnova i ponovna kvalifikacija plovila, kao i zamjena ili modernizacija motora plovila, trebala bi biti rezervirana za mali priobalni ribolov, te bi trebalo održavati ravnotežu između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti te za mlade ribare trebala bi biti će rezervirana za mali priobalni ribolov u segmentima flote u kojima su ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti uravnoteženi, tj. potpora za nabavu rabljenog plovila i za zamjenu ili modernizaciju motora plovila. Nadalje, države članice u svoj bi program trebale uključiti akcijski plan za mali priobalni ribolov koji bi trebalo pratiti na temelju pokazatelja za koje bi trebalo utvrditi ključne etape i ciljne vrijednosti. [Am. 42 i 308]

(29)  Najudaljenije regije, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci od 24. listopada 2017. pod naslovom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(13), suočene su s posebnim izazovima povezanima s njihovom udaljenošću, topografijom i klimom kako je navedeno u članku 349. Ugovora, ali imaju i posebne prednosti za razvoj održivog plavoga gospodarstva. Stoga bi za svaku najudaljeniju regiju programu dotičnih država članica trebao biti pridružen akcijski plan za razvoj održivih sektora plavoga gospodarstva, uključujući održivo iskorištavanje ribarstva i akvakulture, a za potporu provedbi tih akcijskih planova trebala bi se namijeniti dodijeljena financijska sredstva. EFPR bi trebao moći poduprijeti i nadoknadu dodatnih troškova s kojima su najudaljenije regije suočene zbog svojeg položaja i izoliranosti. Tu Kako bi potporu trebalo ograničiti se održala konkurentnost određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija u usporedbi sa sličnim proizvodima iz ostalih regija Unije, Unija je 1992. godine uvela mjere kompenzacije za povezane dodatne troškove u sektoru ribarstva. Mjere koje će se primjenjivati u razdoblju 2014. – 2020. utvrđene su u Uredbi (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(14). Potrebno je nastaviti pružati podršku kako bi se nadoknadili dodatni troškovi ulova, uzgoja, obrade i marketinga određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija tako da kompenzacije doprinesu zadržavanju ekonomske održivosti subjekata iz tih regija. S obzirom na određeni postotak ukupnih dodijeljenih financijskih različite tržišne uvjete u najudaljenijim regijama, oscilacije u ulovu i stokovima te tržišnoj potražnji, dotične države članice bi same trebale utvrditi proizvode ribarstva koji su prihvatljivi za kompenzaciju, njihove najviše količine i kompenzacijske iznose u okviru cjelokupne dodjele sredstava po državi članici. Države članice trebale bi imati ovlast za prilagođavanje popisa i količina dotičnih proizvoda ribarstva te iznosa kompenzacije u okviru ukupno dodijeljenih sredstava po državi članici. Trebale bi biti ovlaštene i za prilagodbu svojih planova kompenzacije ako je to opravdano zbog promjene uvjeta. Države bi članice trebale utvrditi kompenzacijske iznose na razini koja dopušta prikladnu kompenzaciju dodatnih troškova nastalih uslijed posebnih poteškoća koje imaju najudaljenije regije. Kako bi se izbjegla prekomjerna kompenzacija, taj bi iznos trebao biti proporcionalan dodatnim troškovima koje pomoć nadoknađuje. U tu je svrhu potrebno u obzir uzeti i druge vrste javne intervencije koja utječe na razinu dodatnih troškova. Osim toga, u najudaljenijim regijama trebala bi se primijeniti viša stopa intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. [Am. 43]

(29a)  Kako bi se osigurao opstanak sektora malog priobalnog ribolova u najudaljenijim regijama te poštovala načela različitog postupanja za male otoke i područja iz cilja održivoga razvoja br. 14, iz EFPRA-e bi se na temelju članka 349. UFEU-a trebala moći pružati potpora za nabavu i obnovu plovila za mali priobalni ribolov u najudaljenijim regijama s kojih se sav ulov iskrcava u njihovim lukama i doprinijeti lokalnom održivom razvoju kako bi se povećala sigurnost ljudi, poštovali higijenski standardi Unije, borilo protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te postigla veća ekološka učinkovitost. Obnova ribarske flote trebala bi ostati unutar odobrenih gornjih granica kapaciteta te biti u skladu s ciljevima ZRP-a. EFPRA bi trebala moći pružiti potporu povezanim mjerama poput izgradnje ili modernizacije brodogradilišta namijenjenih plovilima za mali priobalni ribolov u najudaljenijim regijama, nabavi ili obnovi infrastrukture i opreme ili istraživanjima. [Am. 44]

(29b)   Uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o specifičnim problemima s kojima se suočavaju otoci (1229/2011), poljoprivreda, uzgoj i ribarstvo važan su dio lokalnih otočnih ekonomija. Europske otočne regije imaju problema zbog teže dostupnosti, što se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, te niže razine diferencijacije proizvoda pa im je potrebna strategija radi iskorištavanja svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se uklonili nedostaci otoka i poboljšao njihov gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. Iako se člankom 174. UFEU-a priznaju trajne prirodne i geografske poteškoće specifične za otoke, Komisija mora uspostaviti „Strateški okvir Unije za otoke” radi povezivanja instrumenata koji mogu imati velik teritorijalni utjecaj. [Am. 45]

(30)  EFPRA bi u okviru podijeljenog upravljanja trebala moći poduprijeti zaštitu i obnovu morske i obalne bioraznolikosti biološke raznolikosti i ekosustavâ. U tu bi se svrhu trebala moći pružiti potpora za naknadu za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada iz mora, posebno plastike, i za ulaganja u luke u cilju osiguravanja primjerenih objekata za prihvat i skladištenje prikupljenog izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada. Potpora bi se trebala moći pružiti i za djelovanja namijenjena postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u morskom okolišu kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji”)(15), za provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s tom Direktivom te, u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ („Direktiva o staništima”)(16), za upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000. i za zaštitu vrsta u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o pticama”)(17) i Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(18) te u skladu sa standardima Unije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za izgradnju, postavljanje, modernizaciju te znanstvenu pripremu i procjenu statičnih ili pokretnih objekata namijenjenih zaštiti i jačanju morske faune i flore u najudaljenijim regijama. U okviru izravnog upravljanja EFPRA će doprinijeti promicanju čistih i zdravih mora i provedbi „Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu” predstavljene u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 16. siječnja 2016.(19), u skladu s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu. [Am. 46]

(31)  Ribarstvo U UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. su eliminiranje gladi, ostvarenje sigurnosti opskrbe hranom i bolja prehrana utvrđeni kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja (2. cilj). Unija se u potpunosti zalaže za taj cilj i njegovu provedbu. U tom kontekstu ribarstvo i održiva akvakultura doprinose sigurnosti opskrbe hranom i prehrani. Međutim Unija trenutačno uvozi više od 60 % svoje ponude proizvoda ribarstva, zbog čega je izrazito ovisna o trećim zemljama. Važan je izazov potaknuti potrošnju ribljih bjelančevina koje proizvoda koji su proizvedene proizvedeni u Uniji uz visoke standarde kvalitete i dostupne potrošačima po povoljnim cijenama za opskrbu javnih ustanova kao što su bolnice ili škole proizvodima lokalnog malog ribolova te za provedbu programa osposobljavanja i podizanja razine osviještenosti u obrazovnim institucijama o važnosti konzumacije lokalne ribe. [Am. 47]

(32)  EFPRA bi stoga trebala moći poduprijeti promicanje i održivi razvoj akvakulture, uključujući slatkovodnu akvakulturu, namijenjenu uzgoju vodenih životinja i biljaka za proizvodnju hrane i drugih sirovina. U nekim državama članicama i dalje su na snazi složeni administrativni postupci, kao što su otežan pristup prostoru i komplicirani postupci izdavanja dozvola, što tom sektoru otežava nastojanja da popravi predodžbu o proizvodima akvakulture i poveća njihovu konkurentnost. Potpora bi trebala biti u skladu s višegodišnjim strateškim planovima država članica za razvoj akvakulture izrađenima na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013. Konkretno, trebala bi biti prihvatljiva potpora okolišnoj održivosti, produktivnim ulaganjima, inovacijama, stjecanju profesionalnih vještina, poboljšanju radnih uvjeta i kompenzacijskim mjerama kojima se omogućuju ključne usluge upravljanja zemljištem i prirodom. Trebala bi biti prihvatljiva i djelovanja u području javnog zdravstva, programi osiguranja akvakulturnih stokova i djelovanja u području zdravlja i dobrobiti životinja. Međutim potpora produktivnim ulaganjima trebala Potporu bi se pružati isključivo financijskim instrumentima i u okviru trebalo po mogućnosti osigurati iz financijskih instrumenata, fonda InvestEU, što omogućuje postizanje visokog učinka poluge na tržištima te je stoga relevantnije od i bespovratnih sredstava za rješavanje financijskih izazova dotičnog sektora. [Am. 48]

(33)  Sigurnost opskrbe hranom ovisi o zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju ribljim stokovima, djelotvornim i dobro organiziranim tržištima kojima se poboljšavaju transparentnost, stabilnost, kvaliteta i raznolikost lanca opskrbe te informiranost potrošača. U tu bi svrhu EFPRA trebala moći poduprijeti stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u skladu s ciljevima iz Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o ZOT-u”)(20). Konkretno, potpora bi se među ostalim trebala moći pružiti za osnivanje organizacija proizvođača, uključujući ribarske zadruge, male proizvođače, provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište, promidžbu i komunikacijske kampanje, promicanje tržišnog plasmana, provođenje istraživanja o tržištima, očuvanje i jačanje Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) te izradu i širenje podataka o istraživanju tržišta. [Am. 49 i 208]

(33a)   Kvaliteta i raznolikost morskih proizvoda Unije pruža konkurentsku prednost za proizvođače koja znatno doprinosi kulturnoj i gastronomskoj baštini, uspostavljanjem ravnoteže između očuvanja kulturnih tradicija te razvoja i primjene novih znanstvenih spoznaja. Građani i potrošači sve više traže kvalitetne proizvode s posebnim razlikovnim značajkama povezanima s njihovim geografskim podrijetlom. U tu će svrhu EFPRA moći poduprijeti morske proizvode obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(21). Konkretno, moći će poduprijeti priznavanje i upis oznaka zemljopisne kvalitete u skladu s tom Uredbom. Moći će poduprijeti i subjekte za upravljanje zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, kao i programima poboljšanja kvalitete koje razviju. Nadalje, moći će poduprijeti istraživanja koja provode ti subjekti za upravljanje radi boljeg poznavanja posebnih proizvodnih objekata, postupaka i proizvoda. [Am. 50]

(33b)  Uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 4. prosinca 2008. o europskom planu za upravljanje populacijom kormorana i Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o novom poticaju za Strategiju za održivi razvoj europske akvakulture, EFPRA bi trebala poticati znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka o utjecaju ptica selica na sektor akvakulture i relevantne riblje stokove Unije. [Am. 51]

(33c)  S obzirom na to da sektor akvakulture treba rasti te da se suočava s velikim gubitkom ribljih stokova zbog ptica selica, EFPRA bi trebala obuhvaćati određene nadoknade za te gubitke sve dok ne bude uspostavljen europski plan upravljanja [Am. 52]

(34)  Prerađivačka industrija ima određenu ulogu u dostupnosti i kvaliteti proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA bi trebala moći poduprijeti ciljana ulaganja u tu industriju, pod uvjetom da doprinose ostvarenju ciljeva ZOT-a. Tu bi potporu trebalo Ta se potpora može osigurati isključivo iz bespovratnih sredstava, financijskih instrumenata i fonda InvestEU, a ne iz bespovratnih sredstava. [Am. 53]

(34a)  Osim već navedenih prihvatljivih mjera, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu i drugim područjima povezanima s ribarstvom i akvakulturom, uključujući potporu za zaštitni lov ili upravljanje štetnim vrstama divljih životinja koje ugrožavaju održive razine ribljih stokova, posebno tuljanima i kormoranima. [Am. 54]

(34b)  Osim već navedenih prihvatljivih mjera, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu i drugim područjima povezanima s ribarstvom i akvakulturom, uključujući naknadu za ulov oštećen zbog sisavaca i ptica koji su zaštićeni zakonodavstvom Unije, posebno tuljana i kormorana. [Am. 55]

(35)  Otvaranje radnih mjesta u obalnim regijama ovisi o lokalnom razvoju održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i kojim se oživljava socijalna struktura tih regija, uključujući otoke i najudaljenije regije. Industrija i usluge povezane s oceanima vjerojatno će nadmašiti rast svjetskoga gospodarstva i znatno doprinijeti zapošljavanju i rastu do 2030. Da bi bio održiv, plavi rast ovisi o inovacijama i ulaganju u nove pomorske djelatnosti, i u biogospodarstvo i biotehnologiju, uključujući održive modele turizma, obnovljive izvore energije koji se temelje na oceanima, inovativnu luksuznu brodogradnju i nove lučke usluge te održiv razvoj sektora ribarstva i akvakulture, što može otvoriti radna mjesta i istodobno pospješiti lokalni razvoj te razvoj novih morskih proizvoda koji se temelje na biologiji. Iako bi javna ulaganja u održivo plavo gospodarstvo trebalo uvrstiti u sve dijelove proračuna Unije, EFPR EFPRA bi se trebala posebno usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšalo ulaganje i potaknuo razvoj novih tržišta, tehnologija ili usluga. Potporu za razvoj održivog plavoga gospodarstva trebalo bi pružiti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. [Am. 56]

(35a)  U skladu s uvodnom izjavom 3. Uredbe o ZRP-u „rekreacijski ribolov može imati značajan utjecaj na riblje resurse i države članice bi stoga trebale osigurati da se on obavlja na način koji je sukladan s ciljevima ZRP-a”. Međutim, rekreacijskim ribolovom ne može se prikladno upravljati bez pouzdanog i redovitog prikupljanja podataka o rekreacijskom ribolovu, kako je naglašeno u Rezoluciji Europskog parlamenta o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji (2017/2120(INI)). [Am. 57]

(35b)   Cilj održivog plavoga gospodarstva je zajamčiti održivu potrošnju i proizvodnju, kao i učinkovitu uporabu resursa, zajedno sa zaštitom i očuvanjem raznolikosti, produktivnosti, otpornosti, osnovnih funkcija i intrinsičnih vrijednosti morskih ekosustava. Temelji se na dugoročnoj procjeni potreba sadašnjih i budućih generacija. To ujedno znači uspostavu primjerenih cijena robe i usluga. [Am. 58]

(35c)  Potrebno je uvesti mjere potpore kako bi se potaknuo socijalni dijalog i EFPRA upotrijebila za osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka za sektor pomorstva i ribarstva. Budući da je važno modernizirati sektor pomorstva i ribarstva te da inovacije u tome imaju bitnu ulogu, potrebno je preispitati dodjelu financijskih sredstava za stručno usavršavanje i strukovno osposobljavanje u okviru EFPRA-e. [Am. 59]

(35d)   Ulaganje u ljudski kapital također je od ključne važnosti za povećanje konkurentnosti i gospodarske uspješnosti ribarstvenih i pomorskih aktivnosti. Stoga bi EFPRA trebala poticati savjetodavne usluge, suradnju između znanstvenika i ribara, stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanja te pomoći u poboljšanju opće uspješnosti i konkurentnosti subjekata i promicati socijalni dijalog. Kao priznanje njihove uloge u ribarskim zajednicama, supružnicima i životnim partnerima samozaposlenih ribara pod određenim bi uvjetima također trebalo odobriti potporu za stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanja i umrežavanje koje doprinosi njihovu stručnom razvoju. [Am. 60]

(36)  Razvoj održivog plavoga gospodarstva snažno se oslanja na partnerske odnose među lokalnim dionicima koji doprinose vitalnosti i održivosti populacije obalnih, otočnih i kontinentalnih zajednica i gospodarstava. U okviru EFPRA-e trebalo bi osigurati alate za poticanje tih partnerskih odnosa. EFPRA bi u tu svrhu u okviru podijeljenog upravljanja trebala pružiti potporu lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice. Tim bi se pristupom trebala ojačati gospodarska diversifikacija u lokalnom kontekstu razvojem priobalnog ribolova i ribolova na unutarnjim vodama, akvakulture i održivog plavoga gospodarstva. Strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi lokalnim zajednicama omogućiti da bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju kulturne, društvene i ljudske resurse te resurse okoliša. Stoga bi svako lokalno partnerstvo trebalo odražavati glavni cilj svoje strategije koja se na njega primjenjuje i osigurati uravnoteženo sudjelovanje i zastupljenost relevantnih dionika održivog lokalnog plavoga gospodarstva. [Am. 61]

(37)  EFPR EFPRA bi u okviru podijeljenog upravljanja trebala moći poduprijeti održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja prikupljanjem, upravljanjem i korištenjem podataka radi poboljšanja znanja o stanju morskog i slatkovodnog okoliša te resursa. Ta bi potpora trebala biti usmjerena na ispunjenje zahtjeva iz Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ, podupiranje prostornog planiranja morskog područja, održivosti sektora ribarstva i akvakulture te poboljšanje kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru. [Am. 62]

(38)  EFPRA bi se u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala usredotočiti na uvjete koji omogućuju stvaranje uvjeta za razvoj održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje doprinosi zdravom morskom okolišu promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, jačanjem transfera i primjene istraživanja, inovacija i tehnologija u održivom plavom gospodarstvu, poboljšanjem pomorskih vještina, znanja o morima i oceanima i razmjene okolišnih i socioekonomskih podataka o održivom plavom gospodarstvu, promicanjem održivog plavoga gospodarstva s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene te razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja. Trebalo bi posvetiti odgovarajuću pozornost posebnoj situaciji najudaljenijih i otoka iz područja primjene članka 174. UFEU-a regija s obzirom na prethodno navedena područja. [Am. 63]

(39)  Ukupno 60 % oceana nalazi se izvan granica nacionalne jurisdikcije. To podrazumijeva zajedničku međunarodnu odgovornost. Većina problema koji prijete oceanima, kao što su prekomjerno iskorištavanje, klimatske promjene, acidifikacija, zagađenje i , traženje nafte ili podmorsko rudarstvo, koji prouzročuju smanjenje bioraznolikosti biološke raznolikosti, ne prestaje na nacionalnim granicama i stoga zahtijeva zajedničko djelovanje. U okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čija je EU stranka na temelju Odluke Vijeća 98/392/EZ(22), uspostavljena su mnoga jurisdikcijska prava, institucije i posebni okviri za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. Posljednjih je godina postignut globalni konsenzus da bi se morskim okolišem i pomorskim ljudskim aktivnostima trebalo upravljati djelotvornije kako bi se ublažio sve veći pritisak na oceane i mora. [Am. 64]

(40)  Unija se kao svjetski akter snažno zalaže za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima, u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. studenoga 2016. pod naslovom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana”(23). Politika Unije za upravljanje oceanima nova je politika koja podrazumijeva integrirani pristup upravljanju oceanima. Međunarodno upravljanje oceanima nije presudno samo za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030., konkretno 14. cilja održivog razvoja („očuvati i održivo iskorištavati oceane, mora i morske resurse u cilju održivog razvoja”), već i za jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja za buduće generacije. Unija mora ispuniti te međunarodne obveze i biti pokretačka i vodeća snaga za bolje međunarodno upravljanje oceanima na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, među ostalim sprečavanjem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ribolova NNN, odvraćanjem od njega i njegovim zaustavljanjem, smanjenjem utjecaja na morski okoliš, poboljšanjem okvira za međunarodno upravljanje oceanima, smanjivanjem pritiska na oceane i mora, stvaranjem uvjeta za održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i unapređenjem međunarodnog istraživanja oceana i podataka o njima. [Am. 65]

(41)  Djelovanjima za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima u okviru EFPRA-e trebao bi se poboljšati opći okvir za međunarodne i regionalne procese, sporazume, pravila i institucije za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. EFPRA bi trebala financirati međunarodne dogovore koje je Unija sklopila za područja koja nisu obuhvaćena sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) sklopljenima s raznim trećim zemljama i zakonski doprinos Unije za njezino članstvo u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO). SFPA-i i RFMO-i i dalje će se financirati iz drugih dijelova proračuna Unije.

(42)  Kada je riječ o sigurnosti i obrani, iznimno je važno poboljšati zaštitu granica i pomorsku sigurnost. U skladu sa strategijom pomorske sigurnosti Europske unije koju je donijelo Vijeće Europske unije 24. lipnja 2014. i pripadajućim akcijskim planom donesenim 16. prosinca 2014., razmjena informacija i suradnja Europske agencije za kontrolu ribarstva, Europske agencije za pomorsku sigurnost i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu u području europske granične i obalne straže ključne su za postizanje tih ciljeva. EFPRA bi stoga trebala poduprijeti pomorski nadzor i suradnju obalnih straža u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja, među ostalim kupnjom sredstava za višenamjenske pomorske operacije. Isto tako, EFPRA bi odgovarajućim agencijama trebala omogućiti da provode potporu u području pomorskog nadzora i sigurnosti u okviru neizravnog upravljanja.

(43)  Svaka država članica trebala bi u okviru podijeljenog upravljanja pripremiti jedan program uz savjetovanje sa svim regijama, a Komisija bi ga trebala odobriti. U kontekstu regionalizacije i kako bi se države članice potaknulo da strateški pristupe izradi programa, Komisija bi trebala izraditi analizu za svaki morski bazen, navodeći zajedničke prednosti i nedostatke u pogledu postizanja ciljeva ZRP-a. Ta analiza trebala bi pružiti smjernice državama članicama i Komisiji u pregovorima o svakom programu, uzimajući u obzir regionalne izazove i potrebe. Komisija bi pri ocjenjivanju programa trebala u obzir uzeti okolišne i društveno-gospodarske izazove ZRP-a, društveno-gospodarsku uspješnost održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja, a posebno u pogledu malog priobalnog ribolova, izazove na razini morskih bazena, očuvanje i obnovu morskih ekosustava, smanjenje količine i prikupljanje morskog otpada te ublažavanje borbu protiv klimatskih promjena i njihovo ublažavanje i prilagodbu njima. [Am. 66]

(43a)   Kako bi uspjele ostvariti učinkovitu provedbu mjera upravljanja na regionalnoj razini, države članice trebale bi pokrenuti sustav zajedničkog upravljanja u kojem će sudjelovati savjetodavna vijeća, ribarske organizacije i nadležne institucije/tijela radi jačanja dijaloga i angažmana svih strana. [Am. 67]

(44)  Uspješnost potpora u okviru EFPRA-e u državama članicama trebalo bi procjenjivati na temelju pokazatelja. Države članice trebale bi izvješćivati o napretku s obzirom na utvrđene ključne etape i ciljne vrijednosti, a Komisija bi trebala provoditi preglede uspješnosti na temelju godišnjih izvješća o uspješnosti koja izrađuju države članice kako bi mogla rano otkriti moguće probleme s provedbom i uvesti korektivne mjere. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti okvir za praćenje i evaluaciju.

(44a)  Prema izvješćima je postupak plaćanja u okviru aktualne EFPRA-e manjkav jer je nakon četiri godine primjene iskorišteno samo 11 %. Taj bi postupak trebalo poboljšati kako bi se ubrzale isplate korisnicima, osobito pojedincima ili obiteljima. [Am. 68]

(45)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(24) EFPRA-u je potrebno evaluirati na temelju podataka prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao temelj za ocjenu učinaka EFPRA-e na terenu.

(46)  Komisija bi trebala provoditi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni EFPRA-i također bi trebali doprinijeti institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na prioritete EFPRA-e.

(46a)   Komisija bi trebala osigurati i primjerene alate za obavješćivanje društva o ribolovnim i akvakulturnim aktivnostima te koristima konzumacije različitih vrsta ribe i morskih prehrambenih proizvoda. [Am. 69]

(47)  U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(25), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(26), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(27) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(28), financijski interesi Unije trebali bi se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, određivanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi moći provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi utvrdio je li bilo prijevara, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) trebao bi moći provoditi istrage i kazneno goniti počinitelje prijevara i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(29). U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] i Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] države članice trebale bi osigurati da u upravljanju EFPRA-om i njegovoj provedbi financijski interesi Unije budu zaštićeni. [Am. 70]

(48)  Kako bi se povećala transparentnost u pogledu korištenja financijskih sredstava Unije i dobrog financijskog upravljanja njima, posebno u pogledu jačanja javne kontrole potrošenog novca, određene informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e trebalo bi objaviti na internetskim stranicama države članice u skladu s Uredbom (EU) br.  [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. Kada država članica objavljuje informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e, potrebno je poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(30). [Am. 71]

(49)  Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu određivanja praga aktivacije i duljine razdoblja neprihvatljivosti s obzirom na kriterije prihvatljivosti zahtjeva, definiranja uvjeta povezanih s provedbom mjera očuvanja za financiranje koje nije povezano s troškovima u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti, definiranja kriterija za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz specifičnih poteškoća najudaljenijih regija, definiranja slučajeva nepoštovanja pravila od strane država članica koje može dovesti do prekida roka plaćanja, definiranja slučajeva ozbiljnog nepoštovanja pravila od strane država članica koje može dovesti do suspenzije plaćanja, definiranja kriterija za utvrđivanje razine financijskih ispravaka koje treba primijeniti i kriterija za primjenu fiksnih stopa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka, izmjenu Priloga I. i uspostavu okvira za praćenje i evaluaciju. Kako bi se omogućio nesmetani prijelaz s programa utvrđenog u Uredbi (EU) br. 508/2014 na program utvrđen u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora i u pogledu utvrđivanja prijelaznih uvjeta.

(50)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s odobravanjem i izmjenama operativnih programa, odobravanjem i izmjenama planova rada država članica za prikupljanje podataka, suspendiranjem plaćanja i financijskim ispravcima.

(51)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu postupaka, formata i rokova za dostavu planova rada država članica za prikupljanje podataka i za predstavljanje godišnjih izvješća o uspješnosti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆI OKVIR

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se Europski fond za pomorstvo, i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njome se utvrđuju prioriteti EFPRA-e, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i posebna pravila za osiguravanje tog financiranja, kao dopuna općim pravilima koja se primjenjuju na EFPRA-u u okviru Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

Članak 2.

Geografsko područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na operacije koje se provode na području Unije, osim ako je u njoj predviđeno drukčije.

Članak 3.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje stavak 2. primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članka 5. Uredbe (EU) br. 1379/2013, članka 4. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i članka 2. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

2.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „operacija mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

2.  „zajedničko okruženje za razmjenu informacija” (CISE) znači okruženje sustava uspostavljenih za potporu razmjeni informacija među tijelima uključenima u međusektorski i prekogranični pomorski nadzor, radi poboljšanja njihove informiranosti o aktivnostima koje se provode na moru; [Am. 72]

3.  „obalna straža” znači nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže, što obuhvaća pomorsku sigurnost, pomorsku carinu, sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja, povezane aktivnosti tijela za provedbu zakona, kontrolu morskih granica, pomorski nadzor, zaštitu morskog okoliša, potragu i spašavanje, reagiranje na nesreće i katastrofe, kontrolu ribarstva, inspekciju i druge aktivnosti povezane s tim funkcijama; [Am. 73]

4.  „Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru” (EMODnet) znači partnerstvo u prikupljanju podataka i metapodataka o moru kako bi ti fragmentirani resursi postali dostupniji i lakši za korištenje javnosti i privatnim korisnicima, zahvaljujući provjereno kvalitetnim, interoperabilnim i usklađenim podacima o moru;

5.  „istraživački ribolov” znači ribolov stokova koji u zadnjih deset godina nisu bili lovljeni ili nisu bili lovljeni određenim alatom ili tehnikom;

6.  „ribar” znači svaka fizička osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova kako ih je priznala relevantna država članica;

6.a   „rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhe rekreacije, turizma ili sporta; [Am. 74]

6.b   „sektor rekreacijskog ribolova” znači svi segmenti rekreacijskog ribolova te poduzeća i poslovi koji ovise o tom ribolovu ili iz njega proizlaze; [Am. 75]

7.  „ribolov na unutarnjim vodama” znači ribolovne aktivnosti koje se u komercijalne svrhe obavljaju na unutarnjim vodama s pomoću plovila ili drugih naprava, uključujući one koje se upotrebljavaju za ribolov na ledu;

7.a   „ribar bez plovila” znači svaka fizička osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova s obale kako ih je priznala relevantna država članica; [Am. 76]

8.  „međunarodno upravljanje oceanima” znači inicijativa Unije za poboljšanje općeg okvira koji obuhvaća međunarodne i regionalne procese, sporazume, mehanizme, pravila i institucije s pomoću usklađenog međusektorskog pristupa koji se temelji na pravilima, u cilju jamčenja zdravih, sigurnih i čistih oceana kojima se održivo upravlja.

9.  „pomorska politika” znači politika Unije čiji je cilj poticanje integriranog i usklađenog donošenja odluka kako bi se usklađenim pomorskim politikama i odgovarajućom međunarodnom suradnjom što više ojačali održivi razvoj, gospodarski rast i socijalna kohezija Unije, posebno u obalnim, otočnim i najudaljenijim regijama Unije, te sektori održivog plavoga gospodarstva;

10.  „pomorska sigurnost i nadzor” znači aktivnosti namijenjene razumijevanju, po potrebi sprečavanju i sveobuhvatnom upravljanju svim događajima i djelovanjima povezanima s pomorstvom koji bi mogli utjecati na pomorsku sigurnost, provedbu zakona, obranu, kontrolu granica, zaštitu morskog okoliša, kontrolu ribarstva te trgovinske i gospodarske interese Unije;

11.  „prostorno planiranje morskog područja” znači postupak kojim nadležna tijela države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih ciljeva;

12.  „produktivna ulaganja u akvakulturu” znači ulaganja u izgradnju, proširenje, modernizaciju ili opremanje objekata za proizvodnju u akvakulturi; [Am. 77]

13.  „strategija morskih bazena” znači integrirani okvir za rješavanje zajedničkih problema povezanih s morem i pomorstvom s kojima se u određenom morskom bazenu odnosno jednom ili više podbazena suočavaju države članice i, prema potrebi, treće zemlje, te za promicanje suradnje i koordinacije u cilju ostvarenja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; izradila ju je Komisija u suradnji s dotičnim državama članicama i trećim zemljama, njihovim regijama i, prema potrebi, drugim dionicima; [Am. 78]

14.  „mali priobalni ribolov” znači ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija je duljina preko svega manja od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni alati iz članka 2. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006(31). , ribolov bez plovila i sakupljanje školjkaša; [Am. 79]

14.a   „mala flota iz najudaljenijih regija” znači mala flota koja djeluje u najudaljenijim regijama kako je definirana u pojedinom nacionalnom operativnom programu; [Am. 80]

15.  „održivo plavo gospodarstvo” znači sve sektorske i međusektorske gospodarske aktivnosti na cijelom jedinstvenom tržištu koje su povezane s oceanima, morima, obalama i kopnenim vodama, među ostalim i u otočnim i najudaljenijim regijama Unije i zemljama bez izlaza na more, uključujući nove sektore i netržišnu robu i usluge, čiji je cilj osigurati dobrobit okoliša, društva i gospodarstva za sadašnje i buduće generacije, uz istovremeno održavanje i obnovu zdravih morskih ekosustava i zaštitu ugroženih prirodnih resursa, u skladu sa zakonodavstvom Unije u području okoliša.; [Am. 81]

15.a   „zajedničko upravljanje” znači dogovor o partnerstvu u kojem vlada, zajednica korisnika lokalnih resursa (ribari), vanjski dionici (nevladine organizacije, istraživačke institucije), a ponekad i drugi dionici u području ribarstva i obalnih resursa (vlasnici brodova, trgovci ribama, kreditne agencije ili zajmodavci, turistički sektor itd.) dijele odgovornost i ovlasti za donošenje odluka u pogledu upravljanja ribarstvom; [Am. 82]

15.b   „ekološki incident” znači nesreća prouzročena djelovanjem prirode ili nesreća do koje je došlo ljudskim djelovanjem i čija je posljedica degradacija okoliša. [Am. 83]

Članak 4.

Prioriteti

EFPRA doprinosi provedbi ZRP-a i pomorske politike. Njime se ostvaruju sljedeći prioriteti:

1.  poticanje održivog ribarstva te zaštite, obnove i očuvanja morskih bioloških resursa; [Am. 291/rev]

1.a  poticanje održive akvakulture; [Am. 85]

2.  doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući akvakulturi, ribarstvu i tržištima koji su konkurentni i održivi i društveno odgovorni; [Am. 291/rev]

3.  omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva, uzimajući u obzir ekološke kapacitete, te poticanje prosperiteta i poticanje prosperitetnih obalnih zajednica ekonomske i socijalne kohezije u obalnim, otočnim i kontinentalnim zajednicama; [Am. 87]

4.  jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja.

Potporom u okviru EFPRA-e doprinosi se postizanju Unijinih i postizanju okolišnih ciljeva Unije i ciljeva povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Taj se doprinos prati u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu IV. [Am. 88]

Provođenje tih ciljeva ne smije rezultirati povećavanjem ribolovnog kapaciteta. [Am. 281]

Članak 4.a

Najudaljenije regije

U svim odredbama ove Uredbe moraju se u obzir uzeti posebna ograničenja priznata u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 89]

POGLAVLJE II.

Financijski okvir

Članak 5.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu EFPRA-e za razdoblje 2021.–2027. iznosi 6 140 000 000 povećava se na 6 867 000 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (tj. 7 739 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 90]

2.  Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave II. izvršava se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i člankom 63. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

3.  Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave III. izvršava izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] ili se izvršava u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) te uredbe.

Članak 6.

Proračunska sredstva u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Dio financijske omotnice u okviru podijeljenog upravljanja kako je navedeno u glavi II. iznosi 5 311 000 000 EUR 87 % financijske omotnice EFPRA-e [xxx EUR] u tekućim cijenama u skladu s godišnjom raspodjelom iz Priloga V. [Am. 91]

2.  Za operacije u najudaljenijim regijama svaka dotična država članica u okviru svoje financijske potpore Unije kako je utvrđena u Priloga V. dodjeljuje najmanje:

(a)  102 000 000 EUR za Azore i Madeiru;

(b)  82 000 000 EUR za Kanarske otoke;

(c)  131 000 000 EUR za Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin. [Am. 92]

3.  Naknada iz članka 21. ne prelazi 50 % svake dodjele iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c). [Am. 93]

4.  Najmanje 15 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje se područjima potpore iz članaka 19. i 20. Države članice koje nemaju pristup vodama Unije mogu primijeniti niži postotak s obzirom na razinu svojih zadataka u pogledu kontrole i prikupljanja podataka. Ako ne iskoristi sredstva dodijeljena za kontrolu i prikupljanje podataka u skladu s člancima 19. i 20. ove Uredbe, dotična država članica može prenijeti odgovarajuće iznose kako bi ih Europska agencija za kontrolu ribarstva iskoristila u okviru izravnog upravljanja za potrebe razvoja i provedbe sustava kontrole ribarstva Unije u skladu s člankom 40. točkom (b) ove Uredbe. [Am. 94]

4.a  Najmanje 25 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje za zaštitu i obnovu morske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava te za znanje o moru (članci 22. i 27.). [Am. 283 i 315]

4.b  Najmanje 10 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje se za poboljšanje sigurnosti, radnih i životnih uvjeta posade, osposobljavanje, socijalni dijalog, vještine i zapošljavanje. Međutim, financijska potpora EFPRA-e dodijeljena po državi članici za sva ulaganja u plovila ne prelazi 60 % financijske pomoći Unije dodijeljene po državi članici. [Am. 96]

5.  Financijska potpora Unije iz EFPRA-e dodijeljena državi članici za područja potpore iz članka 17. stavka 2. i članka 18. ne smije premašivati viši od sljedeća dva praga:

(a)  6 000 000 EUR; ili

(b)  10 15 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici. [Am. 97]

6.  U skladu s člancima od 30. do 32. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] EFPRA može, na inicijativu države članice, poduprijeti tehničku pomoć za djelotvorno upravljanje i korištenje EFPRA-e.

Članak 7.

Financijska raspodjela za podijeljeno upravljanje

Sredstva raspoloživa za obveze država članica iz članka 6. stavka 1. za razdoblje 2021.–2027. navedena su u tablici u Prilogu V.

Članak 8.

Proračunska sredstva u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

1.  Dio financijske omotnice u okviru izravnog i neizravnog upravljanja kako je navedeno u glavi III. iznosi 829 000 000 EUR 13 % ukupne financijske omotnice EFPRA-e [xxx EUR] u tekućim cijenama. [Am. 98]

2.  Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu EFPRA-e, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Konkretno, EFPRA može, na poticaj Komisije i do gornje granice od 1,7 % financijske omotnice iz članka 5. stavka 1., poduprijeti:

(a)  tehničku pomoć za provedbu ove Uredbe iz članka 29. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi];

(b)  pripremu, praćenje i evaluaciju sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i sudjelovanje Unije u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom;

(c)  uspostavu europske mreže lokalnih akcijskih skupina.

3.  EFPRA podupire troškove informacijskih i komunikacijskih aktivnosti povezanih s provedbom ove Uredbe.

POGLAVLJE III.

Programiranje

Članak 9.

Programiranje potpore u okviru podijeljenog upravljanja

1.  U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] svaka država članica izrađuje nacionalni program ili regionalne operativne programe za provedbu prioriteta iz članka 4. [Am. 99]

2.  Potpora u okviru glave II. organizira se u područjima potpore utvrđenima u Prilogu II.

3.  Osim elemenata iz članka 17. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], program mora sadržavati sljedeće:

(a)  analizu stanja u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji te utvrđivanje potreba koje zahtijevaju rješavanje na odgovarajućem geografskom području, uključujući, ako je primjereno, morske bazene koji su obuhvaćeni programom;

(b)  akcijski plan za mali priobalni ribolov iz članka 15.;

(c)  ako je primjenjivo, akcijske planove za najudaljenije regije iz stavka 4 članka 29.c; [Am. 100]

(ca)   ako je primjenjivo, akcijske planove za morske bazene namijenjene podnacionalnim ili podregionalnim nadležnim tijelima u području ribolova, sakupljanja školjkaša i pomorskih pitanja. [Am. 101]

4.  Dotične države članice u okviru svojih programa izrađuju akcijske planove za svaku od svojih najudaljenijih regija iz članka 6. stavka 2., u kojima mora biti utvrđeno sljedeće:

(a)  strategija za održivo iskorištavanje ribarstva i razvoj sektora održivog plavoga gospodarstva;

(b)  opis glavnih predviđenih djelovanja i odgovarajućih financijskih sredstava, uključujući sljedeće:

i.  strukturnu potporu sektoru ribarstva i akvakulture u okviru glave II.;

ii.  nadoknadu za dodatne troškove iz članka 21.;

iii.  sva druga ulaganja u održivo plavo gospodarstvo koja su potrebna za ostvarenje održivog obalnog razvoja. [Am. 102]

5.  Nakon što dobije mišljenja relevantnih savjetodavnih vijeća Komisija izrađuje analizu za svaki morski bazen u kojoj se navode zajedničke prednosti i nedostaci tog morskog bazena s obzirom na ostvarenje ciljeva iz ZRP-a, kako je navedeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te postizanje dobrog stanja okoliša, kako . Ako je primjenjivo, navedeno u Direktivi 2008/56/EZ. U toj analizi u obzir se uzimaju postojeće strategije za morske bazene i makroregionalne strategije. [Am. 103]

6.  Komisija procjenjuje program u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U svojoj procjeni u obzir konkretno uzima sljedeće:

(a)  mjeru u kojoj program doprinosi prioritetima iz članka 4.;

(b)  ravnotežu između ribolovnog kapaciteta flota i raspoloživih ribolovnih mogućnosti na temelju godišnjih izvješća država članica u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(ba)   ako je primjenjivo, potrebu za modernizacijom ili obnovom flota; [Am. 104]

(c)  ako je primjenjivo, višegodišnje planove upravljanja donesene na temelju članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013, planove upravljanja donesene na temelju članka 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i preporuke regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, ako su primjenjive na Uniju;

(d)  provedbu obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(da)   kontrolu invazivnih vrsta koje nanose znatnu štetu produktivnosti ribarstva; [Am. 105]

(db)   potporu istraživanju i upotrebi inovativnih selektivnih ribolovnih alata diljem Unije, ne samo, već uključujući u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 106]

(e)  najnovije dokaze o društveno-gospodarskoj ravnoteži između ekoloških prioriteta i društveno-gospodarske uspješnosti održivog plavoga gospodarstva, prije svega sektora ribarstva i akvakulture; [Am. 107]

(f)  ako je primjenjivo, analize iz stavka 5.;

(g)  doprinos programa očuvanju i obnovi morskih ekosustava, dok je potpora povezana s područjima mreže Natura 2000. usklađena s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. stavka 4. Direktive 92/43/EEZ uspostavljanju ravnoteže između gospodarskih i socijalnih razmatranja te očuvanju i obnovi morskih i slatkovodnih ekosustava; [Am. 108]

(h)  doprinos programa smanjenju količine morskog otpada i njegovu prikupljanju u skladu s Direktivom xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš](32); [Am. 109]

(i)  doprinos programa ublažavanju borbi protiv klimatskih promjena, njihovu ublažavanju i prilagodbi njima, uključujući smanjenje emisija CO2 uštedom goriva; [Am. 110]

(ia)   doprinos programa suzbijanju NNN ribolova. [Am. 111]

7.  U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], Komisija donosi provedbene akte kojima se odobrava program. Komisija odobrava predloženi program, pod uvjetom da su dostavljene potrebne informacije.

8.  U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija donosi provedbene akte kojima se odobravaju izmjene programa.

Članak 10.

Programiranje potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Glava III. provodi se na temelju programa rada iz članka 110. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja iz članka 47.

GLAVA II.

POTPORA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

POGLAVLJE I.

Opća načela potpore

Članak 11.

Državna potpora

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., članci 107., 108. i 109. Ugovora primjenjuju se na potporu koju države članice dodjeljuju poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture.

2.  Međutim članci 107., 108. i 109. Ugovora ne odnose se na plaćanja koja izvršavaju države članice na temelju ove Uredbe, koja pripadaju u područje primjene članka 42. Ugovora.

3.  Nacionalne odredbe o javnom financiranju koje nadilazi odredbe ove Uredbe u pogledu plaćanja iz stavka 2. smatraju se cjelinom na temelju stavka 1.

Članak 12.

Prihvatljivost zahtjeva

1.  Zahtjev koji je podnio korisnik podnositelj zahtjeva za dodjelu potpore iz EFPRA-e neprihvatljiv je tijekom određenog razdoblja utvrđenog u skladu sa stavkom 4. ako je nadležno tijelo ustanovilo da je taj korisnik podnositelj zahtjeva: [Am. 112]

(a)  počinio teški prekršaj iz članka 42. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008(33) ili članka 90. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 ili drugog zakonodavnog akta Europskog parlamenta i Vijeća u okviru ZRP-a i zakonodavstva Unije o okolišu; [Am. 317]

(b)  bio ili jest uključen u rad, upravljanje ili posjedovanje ribarskih plovila koja se nalaze na Unijinu popisu plovila NNN iz članka 40. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 ili plovila koje plovi pod zastavom zemlje s popisa nekooperativnih trećih zemalja iz članka 33. te uredbe; ili

(c)  počinio kazneno djelo protiv okoliša iz članaka 3. i 4. Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(34) ako se zahtjev za potporu podnosi u skladu s člankom 23. [Am. 114]

2.  Korisnik je i nakon podnošenja zahtjeva dužan poštovati uvjete za prihvatljivost iz stavka 1. tijekom cijelog razdoblja provedbe operacije i tijekom razdoblja od pet godina dvije godine nakon završnog plaćanja tom korisniku. [Am. 115]

3.  Ne dovodeći u pitanje mnogo dalekosežnija nacionalna pravila dogovorena u okviru sporazuma o partnerstvu s dotičnom državom članicom, zahtjev koji je podnio korisnik neprihvatljiv je tijekom određenog razdoblja utvrđenog u skladu s člankom 4. ako je nadležno tijelo utvrdilo da je taj korisnik počinio prijevaru, kako je definirana u članku 3. Direktive 2017/1371/EU Europskog parlamenta i Vijeća(35).

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., u pogledu:

(a)  utvrđivanja praga aktivacije i duljine razdoblja neprihvatljivosti iz stavaka 1. i 3., koje mora biti razmjerno prirodi, težini, trajanju i ponavljanju teškog prekršaja, kaznenog djela ili prijevare te trajati najmanje jednu godinu;

(aa)   mogućih uvjeta na temelju kojih se skraćuje duljina razdoblja neprihvatljivosti; [Am. 116]

(ab)   definiranja uvjeta koji se moraju poštovati nakon podnošenja zahtjeva iz stavka 2. i načina vraćanja dodijeljenih sredstava u slučaju neispunjavanja uvjeta, što se određuje na temelju težine počinjenog prekršaja; [Am. 117]

(b)  relevantnih datuma početka i završetka razdoblja iz stavaka 1. i 3.

5.  Države članice dužne su od korisnika koji podnose zahtjev u okviru EFPRA-e zatražiti da upravljačkom tijelu dostave potpisanu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju kriterije iz stavaka 1. i 3. Države članice dužne su prije nego što odobre operaciju provjeriti vjerodostojnost te izjave na temelju informacija dostupnih u nacionalnim registrima prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 ili drugih dostupnih podataka.

Za potrebe provjere iz prvog podstavka država članica dužna je, na zahtjev druge države članice, dostaviti informacije iz svojeg nacionalnog registra prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

5.a  Države članice mogu primijeniti razdoblje neprihvatljivosti i za prijave koje podnesu ribari u unutarnjim vodama, koji su počinili teške prekršaje kako su definirani nacionalnim pravilima. [Am. 118]

Članak 12.a

Prihvatljive operacije

Razne operacije koje države članice utvrđuju u svojim programima mogu primati potporu u okviru EFPRA-e, pod uvjetom da su obuhvaćene jednim prioritetom ili više njih utvrđenih u ovoj Uredbi. [Am. 119]

Članak 13.

Neprihvatljive operacije

Sljedeće operacije nisu prihvatljive u okviru EFPRA-e:

(a)   operacije kojima se povećava ribolovni kapacitet ribarskih plovila ili potpora za kupnju opreme kojom se povećava sposobnost ribarskih plovila za pronalaženje ribe, osim u svrhu poboljšanja sigurnosti ili radnih ili životnih uvjeta posade, što uključuje ispravke stabilnosti plovila ili kvalitetu proizvoda, pod uvjetom da je povećanje unutar ograničenja dodijeljenog predmetnoj državi članici, a da se time ne ugrožava ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti te se ne povećava sposobnost dotičnog ribarskog plovila da lovi ribu; [Am. 120]

(b)   izgradnja ili kupnja ribarskih plovila ili uvoz ribarskih plovila, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drukčije;

(c)   prijenos ribarskih plovila u treće zemlje ili prijenos zastave plovila na treću zemlju, među ostalim osnivanjem zajedničkih pothvata s partnerima iz tih zemalja;

(d)   privremeni ili trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drukčije;

(e)   istraživački ribolov;

(f)   prijenos vlasništva nad poduzećem, osim prijenosa poduzeća mladim ribarima ili mladim proizvođačima u sektoru akvakulture; [Am. 121]

(g)   izravno poribljavanje osim ako je izričito predviđeno kao mjera očuvanja pravnim aktom Unije ili u slučaju eksperimentalnog poribljavanja ili poribljavanja povezana s postupcima poboljšanja okolišnih i produktivnih uvjeta prirodnog staništa; [Am. 122]

(h)   izgradnja novih luka, ili novih iskrcajnih mjesta ili novih burza ribe, osim malih luka i iskrcajnih mjesta u udaljenim područjima, posebno u najudaljenijim regijama, na udaljenim otocima i u rubnim i neurbanim obalnim područjima; [Am. 123]

(i)  mehanizmi intervencija na tržištu u cilju privremenog ili trajnog povlačenja proizvoda ribarstva ili akvakulture s tržišta, kako bi se ponuda smanjila i time spriječio pad cijena ili pak uzrokovalo povećanje cijena; po analogiji, operacije skladištenja u logističkom lancu koje bi, namjerno ili nenamjerno, dovelo do istih učinaka; [Am. 124]

(j)  ulaganja osim ako je drugačije navedeno u ovoj Uredbi, ulaganja u ribarska plovila koja su nužna za poštovanje zahtjeva iz prava Unije ili nacionalnog prava, uključujući zahtjeve na temelju Unijinih obveza u kontekstu regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, osim ako ta ulaganja dovode do neproporcionalnih troškova za subjekte; [Am. 125]

(k)  ulaganja u ribarska plovila koja su obavljala aktivnosti na moru najmanje 60 dana godišnje u svakoj od dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu. [Am. 126]

(ka)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora ribarskog plovila ako to dovodi do povećanja snage u kW; [Am. 127]

(kb)  uzgoj genetski modificiranih organizama kada takav uzgoj ima štetan učinak na okoliš. [Am. 128]

Članak 13.a

Potpora za operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama

EFPRA može poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama u skladu sa sustavom ulaza/izlaza iz članka 23. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i s gornjim granicama ribolovnog kapaciteta iz Priloga II. toj Uredbi. Konkretno, države članice nastoje optimizirati dodjelu svojih raspoloživih ribolovnih kapaciteta, uzimajući u obzir potrebe svoje flote, bez povećanja svojeg ukupnog ribolovnog kapaciteta. [Am. 323]

POGLAVLJE II.

Prioritet 1: Poticanje održivog ribarstva, očuvanje i očuvanja morskih bioloških resursa i društveno-gospodarska stabilnost [Am. 129]

Odjeljak 1.

Opći uvjeti

Članak 14.

Opći opseg potpore

1.  Potpora iz ovog poglavlja doprinosi postizanju okolišnih, gospodarskih i društvenih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te potiče socijalni dijalog među partnerima. [Am. 130]

2.  Ako se potpora iz ovog poglavlja dodjeljuje plovilu, to se plovilo ne smije prenijeti u zemlju izvan Unije niti mu se zastava smije prenijeti na neku zemlju izvan Unije tijekom razdoblja od najmanje pet godina od završnog plaćanja za operaciju za koju je primljena potpora.

3.  Potpora iz ovog poglavlja primjenjuje se i na ribolov na unutarnjim vodama, uz iznimku članaka 15. i 17.

Odjeljak 2.

Mali priobalni ribolov

Članak 15.

Akcijski plan za mali priobalni ribolov

1.  Svaka država članica kao dio svojeg programa i u suradnji s relevantnim sektorima izrađuje poseban akcijski plan za mali priobalni ribolov u kojem se uspostavlja strategija za razvoj profitabilnog i održivog malog priobalnog ribolova. Ta strategija strukturirana je u skladu sa sljedećim odjeljcima, ako je primjenjivo: [Am. 131]

(a)  prilagodba ribolovnog kapaciteta i upravljanje njime;

(b)  promicanje ribolovne prakse sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koja je otporna na klimatske promjene, a štetu nanesenu morskom okolišu svodi na što nižu razinu;

(c)  jačanje vrijednosnog lanca u dotičnom sektoru i promicanje tržišnih strategija, promičući mehanizme kojima se poboljšava prva prodajna cijena kako bi ribari imali koristi od povećanja plaće za svoj rad, i kojima se promiče pravedna i odgovarajuća raspodjela dodane vrijednosti u cijelom vrijednosnom lancu sektora, smanjuju marže posrednika, povećavaju cijene koje se plaćaju proizvođačima i ograničavaju cijene koje plaćaju krajnji potrošači; [Am. 311]

(d)  promicanje vještina, znanja, inovacija i izgradnje kapaciteta, posebno za mlade ribare; [Am. 132]

(e)  poboljšanje zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima, u okviru ribolova s obale i sakupljanja školjkaša te na kopnu u aktivnostima izravno povezanima s ribolovom; [Am. 133]

(f)  veća usklađenost sa zahtjevima u pogledu prikupljanja podataka, sljedivosti, praćenja, kontrole i nadzora;

(g)  sudjelovanje u participativnom upravljanju pomorskim prostorom, uključujući zaštićena morska područja i područja mreže Natura 2000.;

(h)  diversifikacija aktivnosti u kontekstu održivog plavoga gospodarstva u širem smislu;

(i)  zajednička organizacija i sudjelovanje u postupcima odlučivanja i savjetovanja.

2.  U akcijskom planu uzimaju se u obzir dobrovoljne smjernice FAO-a za omogućivanje održivog malog priobalnog ribolova te, ako je primjereno, regionalni akcijski plan za mali priobalni ribolov Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.

3.  Za potrebe praćenja provedbe strategije iz stavka 1. u akcijskom planu utvrđuju se posebne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s relevantnim pokazateljima utvrđenima u okviru za praćenje i evaluaciju iz članka 37.

3.a  Kako bi se umanjilo administrativno opterećenje subjekata koji podnose zahtjev za potporu, države članice nastoje uvesti jedinstveni pojednostavljeni obrazac Unije za mjere EFPRA-e. [Am. 134]

Članak 16.

Ulaganja u ribarska plovila za mali priobalni ribolov

1.  EFPRA može poduprijeti sljedeća ulaganja koja se odnose na plovila koja obavljaju mali priobalni ribolov, a pripadaju segmentu flote za koji je u zadnjem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđeno da je uravnotežen s ribolovnim mogućnostima raspoloživima za taj segment:

(a)  prva kupnja ribarskog plovila, za mlade ribare koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 40 godina, a radili su kao ribari najmanje pet godina ili imaju odgovarajuću stručnu izobrazbu;

(aa)  ponovna klasifikacija, obnova i promjena veličine plovila, kada su ona očigledno zastarjela, čime se omogućuje poboljšanje ribolovnih uvjeta i provođenje više vremena na moru. [Am. 312]

(b)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora.

(ba)  olakšavanje pristupa kreditiranju, instrumentima osiguranja i financijskim instrumentima. [Am. 136]

2.  Plovila iz stavka 1. moraju biti opremljena za ribolov na moru, a starost im mora biti između 5 i 30 godina. [Am. 137]

3.  Potpora iz stavka 1. točke (b) dodjeljuje se samo pod sljedećim uvjetima:

(a)  novi ili modernizirani motor nema veću snagu u kW od dosadašnjeg motora;

(b)  svako smanjenje ribolovnog kapaciteta u kW zbog zamjene ili modernizacije glavnog ili pomoćnog motora trajno se briše iz registra flote Unije;

(c)  država članica provela je fizičku inspekciju snage motora ribarskog plovila kako bi se zajamčilo da ne prelazi snagu motora utvrđenu u povlastici za ribolov.

4.  Potpora iz ovog članka ne dodjeljuje se ako procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u zadnjem izvješću iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segment flote kojem pripadaju dotična ribarska plovila nije izrađena na temelju bioloških i gospodarskih pokazatelja te pokazatelja o upotrebi plovila utvrđenih u zajedničkim smjernicama iz te uredbe.

Odjeljak 3.

Posebna područja potpore

Članak 17.

Upravljanje ribarstvom i ribarskim flotama

1.  EFPRA može poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama.

2.  Ako se potpora Potpora iz stavka 1. dodjeljuje može se dodijeliti u obliku naknade za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, moraju biti ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: [Am. 139]

(a)  prestanak je predviđen kao instrument akcijskog plana iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(aa)  prestanak dovodi do trajnog smanjenja ribolovnog kapaciteta jer se primljena potpora ne ulaže ponovno u flotu; [Am. 140]

(b)  prestanak se postiže uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za aktivnosti koje nisu komercijalni ribolov, u skladu s ciljevima ZRP-a i višegodišnjih planova;

(c)  ribarsko plovilo registrirano je kao aktivno plovilo i upotrebljavalo se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru najmanje 120 90  dana godišnje u svakoj od tri dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; [Am. 141]

(d)  iz registra ribarske flote Unije trajno se briše jednakovrijedan ribolovni kapacitet, a povlastice i odobrenja za ribolov trajno se povlače, u skladu s člankom 22. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013; i

(e)  korisnik ne smije registrirati ribarsko plovilo u razdoblju od pet godina od primitka potpore.

Ribari, uključujući vlasnike ribarskih plovila i članove posade, koji su radili na moru na ribolovnom plovilu Unije na koje se odnosi trajni prestanak najmanje 90 dana godišnje tijekom zadnje dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu mogu također ostvariti koristi od potpore iz stavka 1. Dotični ribari trebaju u potpunosti prestati sa svim ribolovnim aktivnostima. Dokaz djelotvornog prestanka ribolovnih aktivnosti korisnik takve potpore podnosi nadležnom tijelu. Ribar vraća naknadu prema načelu pro rata temporis ako se ribar vrati ribolovnim aktivnostima unutar razdoblja od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva za potporu. [Am. 143]

3.  Potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti iz stavka 2. provodi se financiranjem koje nije povezano s troškovima, u skladu s člankom 46. točkom (a) i člankom 89. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] te se temelji na: ispunjenju uvjeta iz stavka 2. ovog članka. [Am. 144]

(a)  ispunjavanju uvjeta, u skladu s člankom 46. točkom (a) podtočkom i. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]; i [Am. 145]

(b)  ostvarenju rezultata, u skladu s člankom 46. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. [Am. 146]

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju uvjeti iz točke (a), a koji su povezani s provedbom mjera očuvanja iz članka 7. Uredbe (EU) br. 1380/2013. [Am. 147]

4.  Potpora iz stavka 2. ne dodjeljuje se ako procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u zadnjem izvješću iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segment flote kojem pripadaju dotična ribarska plovila nije izrađena na temelju bioloških i gospodarskih pokazatelja te pokazatelja o upotrebi plovila utvrđenih u zajedničkim smjernicama iz te uredbe.

Članak 18.

Izvanredni Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti [Am. 148]

1.  EFPRA može poduprijeti naknadu za izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti do kojeg je došlo zbog: [Am. 149]

(a)  mjera očuvanja iz članka 7. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013, uključujući sezone zabrane ribolova te isključujući ukupni dopušteni ulov i kvote, ili jednakovrijednih mjera očuvanja koje su usvojile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom ako su primjenjive na Uniju; [Am. 150]

(b)  mjera Komisije ili hitnih mjera država članica uslijed ozbiljne prijetnje morskim biološkim resursima iz članka članaka 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 151]

(c)  prekida primjene ili neobnavljanja sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu ili njegova protokola zbog razloga više sile; ili [Am. 152]

(d)  prirodnih katastrofa, ekoloških incidenata, uključujući razdoblja zatvaranja zbog zdravlja ili ekoloških incidenata abnormalne smrtnosti ribolovnih resursa, nesreća na moru tijekom ribolovnih aktivnosti i nepovoljnih klimatskih prilika, uključujući dugotrajne nesigurne vremenske uvjete na moru koji utječu na određene vrste ribolova, koje je službeno priznalo nadležno tijelo odgovarajuće države članice. [Am. 153]

Pri dodjeli naknada ili isplati na temelju ovog članka ne uzima se u obzir uobičajen sezonski prestanak ribolovnih aktivnosti. [Am. 154]

2.  Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti samo pod sljedećim uvjetima:

(a)  komercijalne ribolovne aktivnosti dotičnog plovila bile su zaustavljene tijekom najmanje 90 30 uzastopnih dana; i [Am. 155]

(b)  ekonomski gubitak zbog prestanka iznosi više od 30 % godišnjeg prometa dotičnog poduzetnika, izračunato na temelju prosječnog prometa tog poduzetnika u protekle tri kalendarske godine.

3.  Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se samo:

(a)  vlasnicima ribarskih plovila koja su registrirana kao aktivna plovila i upotrebljavala ili ribarima s obale koji su se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru registrirani kao aktivni i obavljaju ribolovne aktivnosti najmanje 120 dana godišnje u svakoj od tri tijekom posljednje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; ili [Am. 157]

(b)  ribarima koji su najmanje 120 dana u svakoj od tri tijekom posljednje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu radili na ribarskom plovilu Unije na koje se odnosi izvanredni privremeni prestanak. [Am. 158]

Navođenje broja dana na moru iz ovog stavka ne primjenjuje se na ribolov jegulje.

4.  Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti za najviše šest mjeseci po plovilu u razdoblju 2021.–2027. [Odvojeno glasovanje]

5.  Sve ribolovne aktivnosti koje su obavljala dotična plovila i dotični ribari moraju biti djelotvorno suspendirane tijekom razdoblja prestanka. Nadležno tijelo dužno je uvjeriti se da se dotičnim plovilom nisu obavljale ribolovne aktivnosti tijekom razdoblja izvanrednog privremenog prestanka i da se izbjeglo svako prekomjerno plaćanje naknade do kojeg bi došlo zbog upotrebe plovila u druge svrhe. [Am. 159]

Članak 19.

Kontrola i izvršenje

1.  EFPRA može poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđen u članku 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009.

2.  Odstupajući od članka 13. točke (j), potpora iz stavka 1. može obuhvaćati i sljedeće:

(a)  isključivo za plovila za mali priobalni ribolov čija ukupna duljina iznosi manje od 12 metara, kupnju i ugradnju na plovilo komponenata nužnih za obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja koji se upotrebljavaju za potrebe kontrole i inspekcije te upravljanje tim komponentama; [Am. 160]

(b)  kupnju i ugradnju na plovilo komponenata nužnih za sustave za obvezno daljinsko elektroničko praćenje koji se upotrebljavaju za kontrolu provedbe obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 161]

(c)  kupnju i ugradnju na plovilo naprava za obvezno trajno mjerenje i evidentiranje pogonske snage motora. [Am. 162]

3.  Potpora iz stavka 1. može doprinijeti i pomorskom nadzoru iz članka 28. i europskoj suradnji u pogledu funkcija obalnih straža iz članka 29.

4.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

Članak 20.

Prikupljanje, obrada i obrada širenje podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i akvakulturom i u znanstvene svrhe [Am. 163]

1.  EFPRA može poduprijeti prikupljanje, obradu, upotrebu i upotrebu širenje podataka te upravljanje njima u svrhu upravljanja ribarstvom i akvakulturom i u znanstvene svrhe, uključujući i podatke o rekreacijskom ribolovu, kako je predviđeno u članku 25. stavcima 1. i 2. i članku 27. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određeno Uredbom (EU) br. 2017/1004, a na temelju nacionalnih planova rada iz članka 6. Uredbe (EU) br. 2017/1004. [Am. 164]

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

3.  Komisija može donositi provedbene akte o utvrđivanju pravila o postupcima, formatu i rokovima za podnošenje nacionalnih planova rada iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.  Komisija donosi provedbene akte kojima o odobravanju ili izmjeni nacionalnih planova rada iz stavka 1. do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj će se planovi provoditi.

Članak 22.

Zaštita i obnova morske, obalne i obalne bioraznolikosti slatkovodne biološke raznolikosti i ekosustavâ [Am. 166]

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja usmjerena na zaštitu i obnovu morske, obalne i obalne bioraznolikosti slatkovodne biološke raznolikosti i ekosustavâ, među ostalim i na unutarnjim vodama. U tu svrhu treba poticati suradnju s Europskom svemirskom agencijom i europskim satelitskim programima kako bi se prikupilo više podataka o stanju onečišćenja mora, a posebno plastičnog otpada u vodama. [Am. 167]

2.  Potpora iz stavka 1. može obuhvaćati:

(a)  naknade ribarima za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i pasivno prikupljanje morskog otpada iz mora, uključujući prikupljanje algi Sargassum u pogođenim najudaljenijim regijama; [Am. 168]

(b)  ulaganja u luke radi osiguravanja odgovarajućih objekata za prihvat, skladištenje i recikliranje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada prikupljenih iz mora, kao i neželjenog ulova u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 169]

(ba)   zaštitu alata i ulova od sisavaca i ptica zaštićenih direktivama 92/43/EEZ ili 2009/147/EZ pod uvjetom da to ne umanjuje selektivnost ribolovnih alata; [Am. 170]

(bb)   naknadu za održivu uporabu alata za ribolov i uzgoj školjaka; [Am. 171]

(c)  djelovanja za postizanje ili održavanje dobrog stanja okoliša u morskom okolišu, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ;

(ca)   djelovanja za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša u slatkovodnom okolišu; [Am. 172]

(cb)  aktivnosti sanacije okoliša, posebno uklanjanja plastičnog otpada, u lučkim, obalnim i ribolovnim područjima Unije; [Am. 173]

(d)  provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2008/56/EZ;

(e)  upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000., u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ;

(f)  zaštitu vrsta u skladu s Direktivom 92/43/EEZ, Direktivom 2009/147/EZ i prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ. i zaštitu svih zaštićenih vrsta u okviru Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) i/ili vrsta koje se nalaze na crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode; [Am. 174]

(fa)   izgradnju, postavljanje ili modernizaciju statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje morske faune i flore, uključujući njihovu znanstvenu pripremu i ocjenu, te u slučaju najudaljenijih regija, usidrenih uređaja za privlačenje ribe koji doprinose održivom i selektivnom ribolovu; [Am. 175]

(fb)   sustave za kompenzaciju štete na ulovima koju uzrokuju sisavci i ptice zaštićeni direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ; [Am. 176]

(fc)   doprinos boljem upravljanju ili očuvanju morskih bioloških resursa; [Am. 177]

(fd)   potporu za zaštitni lov ili upravljanje štetnim vrstama divljih životinja koje ugrožavaju održivu razinu ribljih stokova; [Am. 178]

(fe)   izravno poribljavanje kao mjeru očuvanja u pravnom aktu Unije; [Am. 179]

(ff)   potporu za prikupljanje podataka o pojavi stranih vrsta koje mogu imati katastrofalan učinak na biološku raznolikost i upravljanje tim podacima; [Am. 180]

(fg)   obrazovanje ribara u cilju senzibilizacije i smanjenja učinaka ribolova na morski okoliš, posebno u pogledu upotrebe motora i selektivnije opreme; [Am. 181]

2.a  EFPRA može financirati odštete i ulaganja u pogledu članka 22. stavka 2. točaka (a) i (b) u stopostotnom iznosu. [Am. 182]

2.b  Stavkom 2. točkama (e) i (f) obuhvaćene su odgovarajuće aktivnosti ribogojilišta i uzgajivača ribe. [Am. 183]

Članak 22.a

Znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka o utjecaju ptica selica

1.  EFPRA može poduprijeti, na temelju višegodišnjih nacionalnih strateških planova, uspostavu nacionalnih ili prekograničnih projekata znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja ptica selica na sektor akvakulture i druge relevantne riblje stokove Unije. Ti bi projekti trebali objavljivati svoje rezultate i davati preporuke za bolje upravljanje.

2.  Da bi bio prihvatljiv, nacionalni projekt znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka mora uključivati barem jedan priznati nacionalni institut ili priznati institut Unije.

3.  Da bi bio prihvatljiv, prekogranični projekt znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka uključuje barem jedan institut iz najmanje dvije države članice. [Am. 184]

Članak 22.b

Inovacije

1.  U cilju poticanja inovacija u ribarstvu, EFPRA može poduprijeti projekte čiji je cilj razvoj ili uvođenje novih ili značajno poboljšanih proizvoda i opreme, novih ili poboljšanih procesa i tehnika, novih ili poboljšanih sustava upravljanja i organizacije, uključujući i one na razini prerade i stavljanja na tržište, postupno eliminiranje odbačenog ulova i prilova, uvođenje novog tehničkog ili organizacijskog znanja, smanjenje učinka ribarskih aktivnosti na okoliš, uključujući poboljšane ribolovne tehnike i selektivnost ribolovnih alata ili postizanje održivijeg korištenja živih morskih resursa i suživota sa zaštićenim grabežljivcima.

2.  Operacije financirane na temelju ovog članka pokreću pojedini poduzetnici ili organizacije proizvođača i njihova udruženja.

3.  Države članice objavljuju rezultate operacija financiranih u skladu s ovim člankom. [Am. 185]

POGLAVLJE II.A

Prioritet 1.a: poticanje održive akvakulture [Am. 186]

Članak 23.

Akvakultura

1.  EFPRA podupire održivu može podržati promicanje održive morske i slatkovodne akvakulture, uključujući akvakulturu sa zatvorenim sustavima zadržavanja i recirkulacije vode, kako je predviđeno člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kao i porast proizvodnje u akvakulturi, uzimajući u obzir ekološke kapacitete. EFPRA može podržati i zdravlje i dobrobit životinja u akvakulturi u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća(36) i Uredbom (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(37). [Am. 187]

2.  Potpora iz stavka 1. mora biti u skladu s nacionalnim višegodišnjim strateškim planovima za razvoj akvakulture iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.  Produktivna ulaganja Ulaganja u akvakulturu u skladu s ovim člankom mogu se poduprijeti isključivo bespovratnim sredstvima, u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EU) [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i, po mogućnosti, financijskim instrumentima iz članka 52. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i sredstvima iz fonda InvestEU, u skladu s člankom 10. te uredbe. [Am. 188]

Članak 23.a

Mreža statističkih podataka o akvakulturi

1.  EFPRA može poduprijeti prikupljanje i upotrebu podataka te upravljanje njima u svrhu upravljanja akvakulturom kako je predviđeno u članku 34. stavku 1. točkama (a) i (e), članku 34. stavku 5. i članku 35. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 1380/2013 u svrhu uspostavljanja mreže statističkih podataka o akvakulturi (ASIN-RISA) i nacionalnih planova rada za njezinu provedbu.

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. ovoga članka može se dodijeliti i za operacije provedene izvan teritorija Unije.

3.  Komisija može donositi provedbene akte kojima utvrđuje pravila u pogledu postupaka, formata i rokova za sastavljanje ASIN-RISA-e iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.  Komisija do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj će se provoditi plan rada može donositi provedbene akte o odobravanju ili izmjeni nacionalnih planova rada iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2. [Am. 1 i 189]

POGLAVLJE III.

Prioritet 2: doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući akvakulturi i tržištima koji su konkurentni i održivi promicanje konkurentnih i održivih tržišta ribarstva i akvakulture te sektora prerađivačke industrije radi pružanja doprinosa sigurnosti opskrbe hranom u Uniji [Am. 190]

Članak 24.

Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja kojima se doprinosi postizanju ciljeva zajedničke organizacije tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture kako je predviđena u članku 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određena Uredbom (EU) br. 1379/2013. Mogu se poduprijeti i materijalna ulaganja i djelovanja kojima se promiču stavljanje na tržište, kvaliteta i dodana vrijednost proizvoda ribarstva i održive akvakulture. [Am. 191]

1.a  U pogledu pripreme i provedbe planova proizvodnje i stavljanja na tržište iz članka 28. Uredbe (EU) br. 1379/2013, dotična država članica može odobriti predujam u vrijednosti od 50 % financijske potpore nakon odobrenja plana proizvodnje i stavljanja na tržište u skladu s člankom 28. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1379/2013. [Am. 192]

1.b.  Godišnja potpora iz ovog članka odobrena za svaku organizaciju proizvođača ne smije prijeći 3 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje koju je ta organizacija proizvođača stavila na tržište tijekom prethodne tri kalendarske godine ili vrijednosti proizvodnje koju su članovi te organizacije stavili na tržište u istom razdoblju. Za svaku novopriznatu organizaciju proizvođača ta potpora ne smije prijeći 3 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje koju su članovi te organizacije stavili na tržište tijekom prethodne tri kalendarske godine [Am. 193]

1.c  Potpora iz stavka 1.a dodjeljuje se samo organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača. [Am. 194]

Članak 25.

Prerada i skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture [Am. 195]

1.  EFPRA može poduprijeti ulaganja u preradu i skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA može poduprijeti djelovanja kojima se doprinosi postizanju ciljeva zajedničke organizacije tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture kako je predviđena u članku 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određena Uredbom (EU) br. 1379/2013. [Am. 196]

1.a   EFPRA može također poduprijeti ulaganja radi inovacija u preradi proizvoda ribarstva i akvakulture te poticanje partnerstva između organizacija proizvođača i znanstvenih subjekata. [Am. 197]

2.  Potpora iz ovog članka dodjeljuje se isključivo bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima iz članka 52. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i iz fonda InvestEU, u skladu s člankom 10. te uredbe. [Am. 198]

2.a  Razvoj postrojenja za preradu proizvoda ribarstva i akvakulture države članice mogu poduprijeti uključivanjem sredstava drugih strukturnih fondova. [Am. 199]

Članak 25.a

Potpora za skladištenje

1.  EFPRA može podupirati kompenzaciju priznatim organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača koje skladište proizvode ribarstva navedene u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 1379/2013, pod uvjetom da se proizvodi skladište u skladu s člancima 30. i 31. te Uredbe i pod sljedećim uvjetima:

(a)  iznos potpore za skladištenje ne smije biti veći od iznosa tehničkih i financijskih troškova mjera potrebnih za stabilizaciju i skladištenje dotičnih proizvoda;

(b)  količine prihvatljive za primanje potpore za skladištenje ne smiju prelaziti 15 % godišnjih količina dotičnih proizvoda pripremljenih za prodaju od strane organizacija proizvođača;

(c)  godišnja financijska potpora ne prelazi 2 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište od strane članova organizacija proizvođača u razdoblju od 2016. do 2018. Za potrebe ove točke, kada član organizacije proizvođača nije stavio na tržište niti jedan proizvod u razdoblju od 2016. do 2018. godine, uzima se u obzir prosječna godišnja vrijednost proizvodnje koju je član stavio na tržište tijekom prve tri godine proizvodnje.

2.  Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se tek kad se proizvodi proglase prikladnima za prehranu ljudi.

3.  Države članice određuju iznos tehničkih i financijskih troškova primjenjivih na svom području kako slijedi:

(a)  tehnički troškovi izračunavaju se svake godine na temelju izravnih troškova vezanih uz mjere potrebne za stabilizaciju i skladištenje predmetnih proizvoda;

(b)  financijski troškovi izračunavaju se svake godine s pomoću kamatne stope koja se jednom godišnje određuje u svakoj državi članici; ti tehnički i financijski troškovi moraju biti javno dostupni.

4.  Države članice provode kontrole kako bi se osiguralo da proizvodi za koje se dodjeljuje potpora za skladištenje zadovoljavaju uvjete iz ovog članka. Za potrebe takvih kontrola korisnici potpore za skladištenje vode evidenciju robe za svaku kategoriju skladištenih proizvoda koji su kasnije uvedeni na tržište za prehranu ljudi. [Am. 200]

POGLAVLJE IV.

Prioritet 3: Omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva unutar ekoloških ograničenja i poticanje prosperitetnih obalnih, otočnih i priobalnih zajednica [Am. 201]

Članak 26.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

1.  EFPRA može poduprijeti održivi razvoj lokalnih gospodarstava povoljne uvjete potrebne za održivo plavo gospodarstvo i dobrobit lokalnih zajednica u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. [Am. 202]

2.  Za potrebe potpore u okviru EFPRA-e strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 26. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] lokalnim zajednicama omogućuje se da bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo unutar ekoloških ograničenja te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, društvene i ljudske resurse. [Am. 203]

2.a  Strategije su usklađene s mogućnostima i potrebama utvrđenima za relevantno područje i s prioritetima Unije određenima u članku 4. Strategije mogu imati raspon od onih koje su usredotočene na ribarstvo do strategija širokog djelokruga usmjerenih na diversifikaciju ribarstvenih područja. Strategije moraju biti više od skupa operacija ili niza sektorskih mjera. [Am. 204]

2.b   Kako bi omogućila rast održivog plavog gospodarstva i dodanu vrijednost obalnih područja, djelovanja provedena u tom području moraju biti usklađena sa strategijama regionalnog razvoja. [Am. 205]

2.c   Države članice uvode sustav zajedničkog upravljanja kako bi osigurale ispunjavanje ciljeva ove Uredbe, vodeći računa o lokalnoj situaciji u pogledu ribarstva. [Am. 206]

Članak 27.

Znanje o moru i slatkim vodama [Am. 207]

EFPRA može također poduprijeti prikupljanje, upravljanje, analizu, obradu i upotrebu podataka koji su namijenjeni poboljšanju znanja o stanju morskog i slatkovodnog okoliša, rekreacijskog ribolova i sektora rekreacijskog ribolova, a radi: [Am. 208]

(a)  ispunjavanja zahtjeva u pogledu praćenja, određivanja područja i upravljanja iz Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ;

(aa)   ispunjavanja zahtjeva u pogledu prikupljanja podataka iz Uredbe Komisije (EZ) br. 665/2008(38), Odluke Komisije 2010/93/EU(39), Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1251(40) i Uredbe o okviru za prikupljanje podataka; [Am. 209]

(b)  podupiranja prostornog planiranja morskog područja iz Direktive 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća(41);

(ba)   ispunjavanja zahtjeva u pogledu prikupljanja podataka u skladu s Uredbom o ZRP-u; [Am. 210]

(c)  poboljšanja kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet). te drugih podatkovnih mreža koje obuhvaćaju slatkovodna područja; [Am. 211]

(ca)   povećanja dostupnih pouzdanih podataka o ulovu u rekreacijskom ribolovu; [Am. 212]

(cb)   ulaganja u analizu i promatranje onečišćenja mora, posebno plastične mase, u svrhu više prikupljenih podataka o stanju; [Am. 213]

(cc)   povećanja znanja o plastičnom otpadu u moru i njegovim koncentracijama. [Am. 214]

POGLAVLJE V.

Prioritet 4: Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Članak 28.

Pomorski nadzor

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja koja doprinose postizanju ciljeva zajedničkog okruženja za razmjenu informacija.

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. ovog članka može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

2.a   EFPRA podupire postizanje cilja br. 14. za održivi razvoj iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u skladu s ciljem ostvarenja zaštićenih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se upravlja na održiv način. [Am. 215]

Članak 29.

Suradnja obalnih straža

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja nacionalnih tijela koja doprinose europskoj suradnji u pogledu funkcija obalnih straža iz članka 53. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(42), članka 2.b Uredbe (EU) br. 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća(43) i članka 7.a Uredbe (EU) br. 2016/1626 Europskog parlamenta i Vijeća(44).

2.  Potpora za djelovanja iz stavka 1. može doprinijeti razvoju i provedbi sustava kontrole i inspekcije ribarstva Unije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 19. [Am. 216]

3.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

Članak 29.a

Zaštita prirode i vrsta

Sredstvima iz EPFR-a podupire se provedba mjera za očuvanje prirode iz UN-ove Svjetske povelje o prirodi, a posebno iz njezinih članaka 21., 22., 23. i 24.

Tim se fondom podupiru i mjere povezane s dobrovoljnom suradnjom i koordinacijom s međunarodnim tijelima, organizacijama i institucijama, kao i njihova međusobna suradnja i koordinacija, u cilju udruživanja sredstava za suzbijanje ribolova NNN, krivolova morskih vrsta i masovnog ubijanja vrsta koje se smatraju predatorima ribljih stokova. [Am. 217 i 301]

POGLAVLJE V.a

Najudaljenije regije [Am. 218]

Članak 29.b

Proračunska sredstva u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Za operacije u najudaljenijim regijama svaka dotična država članica u okviru svoje financijske potpore Unije kako je utvrđena u Priloga V. dodjeljuje najmanje(45):

(a)  114 000 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (tj. 128 566 000 EUR u tekućim cijenama) za Azore i Madeiru;

(b)  91 700 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (odnosno 103 357 000 EUR u tekućim cijenama) za Kanarske otoke;

(c)  146 500 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (odnosno 165 119 000 EUR u tekućim cijenama) za Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin.

2.  Svaka država članica određuje dio financijskih omotnica utvrđenih u stavku 1. koji je namijenjen naknadi iz članka 29.d i ne prelazi 50 % svake dodjele iz stavka 1.

3.  Odstupajući od članka 9. stavka 8. ove Uredbe i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. .../... [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] te s ciljem da se uzme u obzir razvoj situacije, države članice mogu na godišnjoj razini prilagoditi popis i količinu prihvatljivih proizvoda ribarstva te razinu nadoknade iz članka 29.d, pod uvjetom da se poštuju iznosi navedeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka. Takve prilagodbe moguće su isključivo pod uvjetom da se planovi kompenzacije za drugu regiju unutar iste države članice u odgovarajućoj mjeri povećaju ili smanje. Država članica unaprijed obavješćuje Komisiju o prilagodbama. [Am. 321]

Članak 29.c

Akcijski plan

Dotične države članice u okviru svojih programa izrađuju akcijske planove za svaku od svojih najudaljenijih regija iz članka 6. stavka 2., u kojima mora biti utvrđeno sljedeće:

(a)   strategija za održivo iskorištavanje ribarstva i razvoj sektora održivog plavoga gospodarstva;

(b)   opis glavnih predviđenih djelovanja i odgovarajućih financijskih sredstava, uključujući sljedeće:

i.  strukturnu potporu sektoru ribarstva i akvakulture u okviru glave II.;

ii.  kompenzaciju dodatnih troškova iz članka 29.d, uključujući popis i količine proizvoda ribarstva i akvakulture te razinu kompenzacije;

iii.  sva druga ulaganja u održivo plavo gospodarstvo koja su potrebna za ostvarenje održivog obalnog razvoja. [Am. 220]

Članak 29.d

Obnova flota malog priobalnog ribolova i povezane mjere

Ne dovodeći u pitanje članak 13. točke (a) i (b) te članak 16., u najudaljenijim regijama EFPRA može poduprijeti:

(a)  obnovu flota malog priobalnog ribolova, uključujući izgradnju i kupnju novih plovila, za podnositelje zahtjeva koji su pet godina prije dana podnošenja zahtjeva za potporu imali glavno mjesto registracije u najudaljenijoj regiji u kojoj će se registrirati novo plovilo, a koji sav svoj ulov iskrcavaju u lukama u najudaljenijim regijama, kako bi se poboljšala sigurnost ljudi, poštovali propisi Unije i nacionalni propisi o higijeni, zdravlju i radnim uvjetima na plovilu, suzbio nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov te postigla veća ekološka učinkovitost. Plovilo kupljeno uz pomoć potpore ostaje registrirano u najudaljenijoj regiji tijekom najmanje 15 godina od dana dodjele potpore. Ako se taj uvjet ne poštuje, potpora se treba vratiti u iznosu koji je razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju nepoštovanja uvjeta. Obnova ribarske flote ostaje u granicama koje određuju ograničenja odobrenoga kapaciteta te je u skladu s ciljevima ZRP-a;

(b)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora. Snaga novog ili moderniziranog motora može biti veća od sadašnje snage motora ako postoji opravdana potreba za većom snagom motora radi sigurnosti na moru te ne uključuje povećanje sposobnosti ribarskog plovila da ulovi ribu;

(c)  djelomičnu obnovu drvenog trupa ribarskog plovila, kada je to potrebno u svrhu poboljšanja pomorske sigurnosti, u skladu s objektivnim tehničkim kriterijima brodogradnje;

(d)  izgradnju i modernizaciju luka, lučkih infrastruktura, lokacija za iskrcaj, burza ribe, brodogradilišta i radionica za brodogradnju i remont, u slučajevima kada infrastruktura doprinosi održivom ribolovu. [Am. 287]

Članak 2129.e

Naknada Nadoknada dodatnih troškova za proizvode ribarstva i akvakulture u najudaljenijim regijama

1.  EFPRA može poduprijeti naknadu dodatnih troškova koji su korisniku nastali u ribolovu, uzgoju, preradi i stavljanju na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija iz članka 6 29.b stavka 2 1.

1.a  Naknada treba biti razmjerna dodatnim troškovima koje namjerava nadoknaditi. Razina naknade u odnosu na dodatne troškove treba biti propisno opravdana u planu kompenzacije. Međutim, naknada ni u kojem slučaju ne premašuje 100 % nastalih rashoda.

2.  Svaka država članica za regije iz stavka 1. određuje, prema kriterijima utvrđenima u skladu sa stavkom 7., popis proizvoda ribarstva i akvakulture te količinu tih proizvoda koja je prihvatljiva za naknadu.

3.  Pri utvrđivanju popisa i količina iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir sve relevantne čimbenike, osobito potrebu da naknada bude u skladu s pravilima ZRP-a.

4.  Naknada se ne dodjeljuje za proizvode ribarstva i akvakulture:

(a)  ulovljene plovilima trećih zemalja, osim ribarskih plovila koja plove pod zastavom Venezuele, a djeluju u vodama Unije, u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1565(46);

(b)  ulovljene ribolovnim plovilima Unije koja nisu registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od regija iz stavka 1.;

(ba)   ulovljene ribolovnim plovilima Unije koja su registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od regija iz stavka 1., ali koja ne obavljaju svoju djelatnost u toj regiji ili u njoj ne sudjeluju;

(c)  uvezene iz trećih zemalja.

5.  Stavak 4. točka (b) ne primjenjuje se ako postojeći kapacitet prerađivačke industrije u dotičnoj najudaljenijoj regiji prelazi dostavljenu količinu sirovina.

6.  Kako bi se izbjeglo prekomjerno plaćanje naknade, pri isplati naknade korisnicima koji obavljaju aktivnosti iz stavka 1. u najudaljenijim regijama ili su vlasnici plovila registriranog u luci u tim regijama i tamo obavljaju svoju djelatnost u obzir se uzima sljedeće:

(a)  za svaki proizvod ili kategoriju proizvoda ribarstva ili akvakulture, dodatni troškovi nastali zbog specifičnih poteškoća dotičnih regija; i

(b)  svaki drugi oblik javne intervencije koji utječe na iznos dodatnih troškova.

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju kriteriji za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz specifičnih poteškoća dotičnih regija te kojima se odobrava metodološki okvir za isplatu kompenzacijske potpore. [Am. 165]

Članak 29.f

Državna potpora

1.   Za proizvode ribarstva i akvakulture, navedene u Prilogu I. UFEU-a, na koje se primjenjuju članci 107., 108. i 109. toga Ugovora, Komisija može u skladu s člankom 108. UFEU-a odobriti operativnu pomoć u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a u sektorima uzgoja, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, s ciljem ublažavanja posebnih ograničenja s kojima su te regije suočene zbog izoliranosti, otočnog položaja i ekstremne udaljenosti.

2.   Države članice mogu dodijeliti dodatno financiranje za provedbu planova nadoknade iz članka 29.d. U takvim slučajevima država članica obavještava Komisiju o državnoj potpori koju Komisija može odobriti u skladu s ovom Uredbom kao dio tih planova. Za državnu potporu o kojoj je tako obaviješteno također se smatra da je o njoj obaviješteno u smislu prve rečenice članka 108. stavka 3. UFEU-a. [Am. 222]

Članak 29.g

Pregled – POSEI

Komisija do 31. prosinca 2023. predstavlja izvješće o provedbi odredbi iz ovog poglavlja te, po potrebi, donosi odgovarajuće prijedloge. Komisija ocjenjuje mogućnost uspostave Programa za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj (POSEI) u području pomorstva i ribarstva. [Am. 223]

POGLAVLJE VI.

Pravila za provedbu u okviru podijeljenog upravljanja

Odjeljak 1.

Potpora iz EFPRA-e

Članak 30.

Izračun dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda

Potpora koja se dodjeljuje na temelju dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda dodjeljuje se u bilo kojem obliku iz članka 46. točaka (a), (c), (d) i (e) Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

Članak 31.

Određivanje stopa sufinanciranja

Maksimalna stopa sufinanciranja u okviru EFPRA-e za svako područje potpore utvrđuje se u Prilogu II.

Članak 32.

Intenzitet javne potpore

1.  Države članice primjenjuju maksimalnu stopu intenziteta potpore od 50 % ukupno prihvatljivih rashoda operacije.

2.  Odstupajući od stavka 1., u Prilogu III. utvrđuju se posebne maksimalne stope intenziteta potpore za određena područja potpore i određene vrste operacija.

3.  Ako operacija spada u više redaka od 2. do 16. Priloga III., primjenjuje se maksimalna stopa intenziteta potpore čiji je postotak najviši.

4.  Ako operacija spada u jedan ili više redaka od 2. do 16. Priloga III., a istovremeno i u redak 1. tog Priloga, primjenjuje se maksimalna stopa intenziteta potpore iz retka 1.

Članak 32.a

Pomorska politika i razvoj održivog plavoga gospodarstva

EFPRA podupire provedbu integrirane pomorske politike i rast plavoga gospodarstva putem razvoja regionalnih platformi za financiranje inovativnih projekata. [Am. 224]

Odjeljak 2.

Financijsko upravljanje

Članak 33.

Prekid roka plaćanja

1.  U skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija može prekinuti rok plaćanja cijelog zahtjeva za plaćanje ili nekog njegova dijela ako postoji dokaz o neusklađenosti države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a ili relevantnog prava EU-a o okolišu i ako je vjerojatno da će ta neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje. [Am. 225]

2.  Prije prekida iz stavka 1. Komisija na temelju delegiranja ovlasti obavještava dotičnu državu članicu o dokazu neusklađenosti i omogućuje joj da se na to očituje u razumnom roku.

3.  Prekid iz stavka 1. mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju neusklađenosti.

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju slučajevi neusklađenosti iz stavka 1.

Članak 34.

Suspenzija plaćanja

1.  U skladu s člankom 91. stavkom 3. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija može donositi provedbene akte kojima suspendira sva međuplaćanja iz programa ili neke njihove dijelove u slučaju ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a i ili relevantnog prava EU-a o okolišu, ako je vjerojatno da će ta ozbiljna neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje. [Am. 226]

2.  Prije suspenzije iz stavka 1. Komisija obavještava državu članicu da smatra da postoji slučaj ozbiljne neusklađenosti s pravilima primjenjivima u okviru ZRP-a te joj omogućuje da se na to očituje u razumnom roku.

3.  Suspenzija iz stavka 1. mora biti razmjerna prirodi, težini, trajanju i ponavljanju ozbiljne neusklađenosti.

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju slučajevi ozbiljne neusklađenosti iz stavka 1.

Članak 35.

Financijski ispravci država članica

1.  U skladu s člankom 97. stavkom 4. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] države članice primjenjuju financijske ispravke u slučaju nepoštovanja obveza iz članka 12. stavka 2. ove Uredbe.

2.  U slučaju financijskih ispravaka iz stavka 1. države članice utvrđuju iznos ispravka, koji mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju korisnikova prekršaja ili kaznenog djela i važnost doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost korisnika.

Članak 36.

Financijski ispravci Komisije

1.  U skladu s člankom 98. stavkom 5. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija donosi provedbene akte kojima izvršava financijske ispravke ukidanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Unije određenom programu ako nakon provedbe potrebnog ispitivanja zaključi sljedeće:

(a)  rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima korisnikova nepoštovanja obveza iz članka 10. stavka 2., a država članica nije ih ispravila prije pokretanja postupka ispravka na temelju ovog stavka;

(b)  rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu, što je za posljedicu imalo suspenziju plaćanja iz članka 34., a dotična država članica još nije pokazala da je poduzela potrebne korektivne mjere kako bi u budućnosti zajamčila usklađenost s primjenjivim pravilima i njihovo izvršenje. [Am. 227]

2.  Komisija određuje iznos ispravka s obzirom na prirodu, težinu, trajanje i ponavljanje ozbiljne neusklađenosti države članice ili korisnika s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu i važnost doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost korisnika. [Am. 228]

3.  Ako nije moguće precizno utvrditi iznos rashoda povezanih s neusklađenošću države članice s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu, Komisija u skladu sa stavkom 4. primjenjuje paušalnu stopu ili ekstrapolirani financijski ispravak. [Am. 229]

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju kriteriji za utvrđivanje razine financijskog ispravka koji će se primjenjivati i kriteriji za primjenu paušalnih stopa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka.

Odjeljak 3.

Praćenje i izvješćivanje

Članak 37.

Okvir za praćenje i evaluaciju

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku EFPRA-e prema ostvarivanju prioriteta iz članka 4. navedeni su u Prilogu I.

2.  Kako bi se zajamčila djelotvorna procjena napretka EFPRA-e prema ostvarivanju njegovih prioriteta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., radi izmjene Priloga I. ili preispitivanja ili nadopune pokazatelja ako to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

Članak 38.

Godišnje izvješće o uspješnosti

1.  U skladu s člankom 36. stavkom 6. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] svaka država članica Komisiji dostavlja godišnje izvješće o uspješnosti najkasnije jedan mjesec prije godišnjeg preglednog sastanka. Prvo izvješće podnosi se 2023., a posljednje 2029.

2.  U izvješću iz stavka 1. opisuje se napredak u provedbi programa i postizanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz članka 12. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U njemu se opisuju i sva pitanja koja utječu na uspješnost programa i mjere poduzete u cilju rješavanja tih pitanja.

3.  Izvješće iz stavka 1. ispituje se na godišnjem preglednom sastanku, u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

3.a  Sve države članice objavljuju izvješće iz stavka 1. na izvornom jeziku i na jednom od radnih jezika Europske komisije. [Am. 230]

3.b  Izvješće iz stavka 1. redovito se objavljuje na internetskoj stranici Europske komisije. [Am. 231]

3.c  Sve države članice i Komisija objavljuju izvješća o najboljim praksama na svojim internetskim stranicama. [Am. 232]

4.  Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje pravila za prezentaciju izvješća iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.a  Komisija objavljuje sve relevantne dokumente povezane s provedbenim aktima iz stavka 7. [Am. 233]

GLAVA III.

POTPORA U OKVIRU IZRAVNOG I NEIZRAVNOG UPRAVLJANJA

Članak 39.

Geografsko područje primjene

Odstupajući od članka 2., ova glava može se primjenjivati i na operacije provedene izvan područja Unije, uz iznimku tehničke pomoći.

POGLAVLJE I.

Prioritet 1: Poticanje održivog ribarstva i očuvanja morskih bioloških resursa

Članak 40.

Provedba ZRP-a

EFPRA podupire provedbu ZRP-a:

(a)  pružanjem znanstvenih savjeta i znanja za potrebe promicanja dobrog i učinkovitog odlučivanja o upravljanju ribarstvom u okviru ZRP-a, među ostalim sudjelovanjem stručnjaka u znanstvenim tijelima;

(aa)   uključivanjem fondova programa za istraživanje i razvoj u okviru Obzora Europa koliko god je moguće da bi se pružila podrška i potaknule aktivnosti istraživanja i razvoja u sektoru ribarstva i akvakulture; [Am. 234]

(b)  razvojem i provedbom sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđen člankom 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određen Uredbom (EZ) br. 1224/2009.

(c)  radom savjetodavnih vijeća osnovanih u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koja imaju za cilj sudjelovati u ZRP-u i podržavati ga;

(d)  dobrovoljnim doprinosima aktivnostima međunarodnih organizacija koje djeluju u području ribarstva, u skladu s člankom 29. i člankom 30. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 41.

Promicanje čistih i zdravih mora

1.  EFPRA podupire promicanje čistih i zdravih mora, među ostalim, djelovanjima kojima se podupire provedba Direktive 2008/56/EZ i djelovanjima kojima se jamči sukladnost s postizanjem dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013 i provedba Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu.

2.  Potpora iz stavka 1. u skladu je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša, kako je utvrđen u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.

POGLAVLJE II.

Prioritet 2: doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući ribarstvu, akvakulturi i tržištima koji su konkurentni i održivi [Am. 235]

Članak 42.

Podaci o istraživanju tržišta

EFPRA podupire razvoj i širenje podataka o istraživanju tržišta povezanih s proizvodima ribarstva i akvakulture koje provodi Komisija u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1379/2013., prvenstveno uspostavom mreže statističkih podataka o akvakulturi (ASIN-RISA). [Am. 236]

POGLAVLJE III.

Prioritet 3: Omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva povoljnih uvjeta za održivo plavo gospodarstvo i poticanje zdravog morskog okoliša za stvaranje prosperitetnih obalnih zajednica [Am. 237]

Članak 43.

Pomorska politika i razvoj održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja u morskom i slatkovodnom okruženju [Am. 238]

EFPRA podupire provedbu pomorske politike i razvoj održivog plavoga gospodarstva: [Am. 239]

(a)  promicanjem održivog i niskougljičnog plavoga gospodarstva koje je otporno na klimatske promjene i kojim se osigurava razvoj dobrobiti ljudi i okoliša unutar ekoloških ograničenja u morskom i slatkovodnom okruženju; [Am. 240]

(aa)   obnovom, zaštitom i održavanjem raznolikosti, produktivnosti, otpornosti i stvarne vrijednosti morskih sustava; [Am. 241]

(b)  promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, među ostalim u okviru prostornog planiranja morskog područja, strategija morskih bazena, i regionalne pomorske suradnje, makroregionalnih strategija Unije i prekogranične suradnje; [Am. 242]

(ba)   promicanjem odgovorne konzumacije i proizvodnje, čistih tehnologija, obnovljive energije i kružnog protoka sirovina; [Am. 243]

(c)  unapređenjem prijenosa i primjene istraživanja, inovacija i tehnologije u okviru održivog plavoga gospodarstva, uključujući i Europsku mrežu nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet), kao i u okviru drugih podatkovnih mreža koje obuhvaćaju slatkovodna područja, radi jamčenja da tehnologija i dostignuća u učinkovitosti idu u korak s rastom, koji je usredotočen na održive gospodarske aktivnosti u skladu s potrebama sadašnjih i budućih generacija, koje razvijaju vještine i alate potrebne za prijelaz na kružno gospodarstvo, u skladu sa strategijom Unije za plastiku u kružnom gospodarstvu; [Am. 244]

(d)  unapređenjem pomorskih vještina, znanja o oceanima i slatkovodnim područjima te razmjene socioekonomskih i ekoloških podataka o održivom plavom gospodarstvu; [Am. 245]

(e)  razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja;

(ea)  potporom mjerama za zaštitu i obnovu pomorske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava dajući nadoknade ribarima za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada iz mora. [Am. 246]

Članak 43.a

Odluke o ulaganjima u plavo gospodarstvo

Odluke o ulaganjima u okviru održivog plavoga gospodarstva potrebno je potvrditi najboljim dostupnim znanstvenim savjetima tako da se izbjegnu štetni učinci na okoliš koji bi dugoročno mogli ugroziti održivost. Ako ne postoje odgovarajuće informacije ili znanja, potrebno je primijeniti pristup utemeljen na predostrožnosti, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, jer se mogu provesti djelovanja s potencijalno štetnim posljedicama. [Am. 247]

POGLAVLJE IV.

Prioritet 4: Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Članak 44.

Pomorska sigurnost i nadzor

EFPRA podupire promicanje pomorske sigurnosti i nadzora, među ostalim razmjenom podataka, suradnjom obalnih straža i agencija te borbom protiv kaznenih i nezakonitih aktivnosti na moru.

Članak 45.

Međunarodno upravljanje oceanima

EFPRA podupire provedbu politike međunarodnog upravljanja oceanima:

(a)  dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama koje djeluju u području upravljanja oceanima;

(b)  dobrovoljnom suradnjom i koordinacijom s međunarodnim forumima, organizacijama, tijelima i institucijama u kontekstu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, Programa održivog razvoja do 2030. i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i partnerstava;

(c)  provedbom oceanskih partnerstava između Unije i glavnih sudionika u području oceana;

(d)  provedbom relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i instrumenata namijenjenih promicanju boljeg upravljanja oceanima te razvojem djelovanja, mjera, instrumenata i znanja koji jamče sigurne i čiste oceane kojima se održivo upravlja;

(e)  provedbom odgovarajućih međunarodnih sporazuma, mjera i instrumenata radi sprečavanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog NNN ribolova, odvraćanja od njega i njegova zaustavljanja te mjera i alata za svođenje učinka na morski okoliš na najmanju moguću mjeru, posebno slučajne ulove morskih ptica, morskih sisavaca i morskih kornjača; [Am. 248]

(f)  međunarodnom suradnjom u području istraživanja i razmjene podataka o oceanima te razvojem tih istraživanja i podataka.

Članak 45.a

Čišćenje oceana

Sredstvima iz EPFRA-e podupire se provedba mjera kojima se omogućuje čišćenje mora i oceana od svih vrsta otpada, a prvenstveno plastike, „otoka plastičnog otpada” te opasnog i radioaktivnog otpada. [Am. 249 i 300]

POGLAVLJE V.

Pravila za provedbu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 46.

Oblici financiranja sredstvima Unije

1.  EFPRA može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku iz Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], a posebno u obliku javne nabave na temelju glave VII. te uredbe i bespovratnih sredstava na temelju glave VIII. te uredbe. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja iz članka 47.

2.  Evaluaciju prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava mogu obavljati neovisni stručnjaci.

2.a  Postupci plaćanja u vezi s ovom Uredbom ubrzavaju se kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje ribara. Komisija ocjenjuje trenutačne rezultate kako bi se proces plaćanja poboljšao i ubrzao. [Am. 250]

Članak 47.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru EFPRA-e provode se u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o fondu InvestEU] i glavom X. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. U roku četiri mjeseca od objave ove Uredbe u Službenom listu, Europska komisija predstavlja državama članicama skup detaljnih uputa za provedbu operacija mješovitog financiranja u nacionalnim operativnim programima u okviru EFPRA-e, pridajući posebnu pažnju operacijama mješovitog financiranja u lokalnom razvoju koje provode lokalni dionici. [Am. 251]

Članak 48.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati mogli uzeti u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Privremena evaluacija potpore u okviru glave III. provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njezinoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe potpore. Ova evaluacija ima oblik izvješća Komisije i pruža detaljnu procjenu svih posebnih aspekata provedbe. [Am. 252]

3.  Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon tog razdoblja, Komisija sastavlja završno izvješće o evaluaciji potpore u skladu s glavom III.

4.  Komisija dostavlja zaključak priopćava zaključke evaluacija i svoje primjedbe izvješća iz stavaka 2. i 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te i Odboru regija. [Am. 253]

4.a  Komisija može prema potrebi predložiti izmjene ove Uredbe na temelju izvješća iz stavka 2. [Am. 254]

Članak 49.

Revizije

Revizije upotrebe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

Članak 50.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni EFPRA-i također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na prioritete iz članka 4.

Članak 51.

Prihvatljivi subjekti

1.  Osim kriterija iz članka 197. Uredbe (EU) br. [EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 3.

2.  Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u državi članici, prekomorskoj zemlji ili području ili trećoj zemlji navedenoj u programu rada, pod uvjetima utvrđenima u stavcima 3. i 4.; [Am. 255]

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije, a posebno stručne organizacije, ili svaka međunarodna organizacija. [Am. 256]

3.  Iznimno, pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji prihvatljivi su za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena programu u načelu bi trebali sami snositi troškove sudjelovanja.

GLAVA IV.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 52.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. dodjeljuje se s trajanjem do 31. prosinca 2027.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 53.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor za Europski fond za pomorstvo, i ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(47).

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 257]

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Stavljanje izvan snage

1.  Uredba (EU) br. 508/2014 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2.  Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 55.

Prijelazne odredbe

1.  Kako bi se omogućio jednostavniji prijelaz sa sustava potpore uspostavljenog Uredbom (EU) br. 508/2014 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 508/2014 može integrirati u potporu predviđenu ovom Uredbom.

2.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu dotičnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014, koja se nastavlja primjenjivati na dotična djelovanja do njihova zaključenja.

3.  Zahtjevi podneseni u skladu s Uredbom (EU) br. 508/2014 ostaju važeći.

Članak 56.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

ZAJEDNIČKI POKAZATELJI

PRILOG II.

PODRUČJA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

PRILOG III.

POSEBNE MAKSIMALNE STOPE INTENZITETA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

PRILOG IV.

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN IZNOSA POTPORE CILJEVIMA U POGLEDU OKOLIŠA I KLIMATSKIM CILJEVIMA

*Država članica u svojem programu može predložiti da se određenom području potpore, označenom znakom * u tablici, dodijeli koeficijent od 40 %, pod uvjetom da može pokazati da je to područje potpore relevantno za ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu njima odnosno za ciljeve u pogledu zaštite okoliša, prema potrebi.

PRILOG V.

GLOBALNI RESURSI EUROPSKOG FONDA ZA POMORSTVO, I RIBARSTVO I AKVAKULTURU PO DRŽAVI ČLANICI ZA RAZDOBLJE 2021.–2027.