Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 4. travnja 2019. - BruxellesZavršno izdanje
Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu
 Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Smjernice za politike zapošljavanja država članica *
 Gospodarenje otpadom
 Zahtjevi za provedbu i utvrđivanje posebnih pravila za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa ***I
 Dnevno i tjedno vrijeme vožnje, minimalne stanke i razdoblja odmora te pozicioniranje s pomoću tahografa ***I
 Prilagođavanje kretanjima u sektoru cestovnog prometa ***I
 Zajednička pravila za unutarnje tržište prirodnog plina ***I
 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ***I
 Višegodišnji plan za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru ***I
 Jačanje sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije ***I
 Upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture ***I
 Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) ***I
 Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika ***I
 Zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ***I
 Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
 Računalna obrada kretanja i nadzora trošarinske robe ***I
 Ponovna uporaba informacija javnog sektora ***I
 Višegodišnji plan oporavka sredozemnog igluna ***I
 Minimalna razina osposobljavanja pomoraca ***I
 Prilagodba godišnjeg pretfinanciranja za razdoblje 2021. – 2023. ***I
 Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
 Traženje mišljenja Suda o pristupanju EU-a Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
 Porezni tretman mirovinskih proizvoda, uključujući paneuropski osobni mirovinski proizvod

Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana
PDF 117kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2019)02530 – 2019/2679(DEA))
P8_TA(2019)0331B8-0234/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02530),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 11. stavak 5. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/397 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana(2),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/397 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/397, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/397 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/397;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 71, 13.3.2019., str. 15.
(3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).


Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora
PDF 117kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora (C(2019)02533 – 2019/2680(DEA))
P8_TA(2019)0332B8-0235/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02533),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 5. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/396 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma na koji obveza poravnanja počinje proizvoditi učinke za određene vrste ugovora(2)

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/396 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/396, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/396 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/396;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 71, 13.3.2019., str. 11.
(3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).


Zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu
PDF 122kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu (2018/2268(IMM))
P8_TA(2019)0333A8-0185/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu, koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke u vezi s predmetom br. ABM: 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Georgiosa Epitideiosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0185/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Georgiosu Epitideiosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Georgios Epitideios optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjašnjavati o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama povezanima s predmetom;

G.  budući da također nije zadaća Europskog parlamenta da zauzima stav o krivnji zastupnika ni o tome zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka niti da se izjašnjava o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da na temelju informacija i objašnjenja prikupljenih u ovom slučaju nema osnove za pretpostavku da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti i ugledu zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Georgiosu Epitideiosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Georgiosu Epitideiosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu
PDF 119kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu (2018/2269(IMM))
P8_TA(2019)0334A8-0183/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Lamprosa Fountoulisa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0183/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Lamprosu Fountoulisa u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na zajedničko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Lampros Fountoulis optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenja odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju, nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Lamprosu Fountoulisu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim nadležnim tijelima i Lamprosu Fountoulisu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu
PDF 119kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu (2018/2270(IMM))
P8_TA(2019)0335A8-0184/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Eleftheriosa Synadinosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0184/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Eleftheriosu Synadinosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupak u vezi navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Eleftherios Synadinos optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac) kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) te naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se, u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika, Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili djela koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja u vezi sa predmetom;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Eleftheriosu Synadinosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Eleftheriosu Synadinosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 127kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije (COM(2018)0745 – C8-0483/2018 – 2018/0390(COD))
P8_TA(2019)0336A8-0047/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0745),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0483/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 2. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0047/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1806 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0390


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/592.)


Smjernice za politike zapošljavanja država članica *
PDF 112kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (COM(2019)0151 – C8-0131/2019 – 2019/0056(NLE))
P8_TA(2019)0337A8-0177/2019

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2019)0151),

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0131/2019)

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0177/2019),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.


Gospodarenje otpadom
PDF 128kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o gospodarenju otpadom (2019/2557(RSP))
P8_TA(2019)0338B8-0231/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu(1) (Okvirna direktiva o otpadu),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013(5) (Uredba o mjerama u području klime),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju(6) te provedbene propise i dobrovoljne sporazume donesene u skladu s tom direktivom,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(10);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)(11),

–  uzimajući u obzir privremeni politički dogovor koji su suzakonodavci postigli 19. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2017. naslovljenu „Uloga pretvaranja otpada u energiju u kružnom gospodarstvu” (COM(2017)0034),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. siječnja 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (COM(2018)0032) i s njom povezan radni dokument službi Komisije (SWD(2018)0020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir više od 60 predstavki o gospodarenju otpadom koje je Europski parlament posljednjih nekoliko godina primio iz Belgije, Bugarske, Grčke, Italije, Poljske, Slovačke, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine,

–  uzimajući u obzir posjete Odbora za predstavke Bugarskoj, Grčkoj i Italiji u svrhu utvrđivanja činjenica o pitanjima gospodarenja otpadom posljednjih godina, a osobito zaključke i konkretne preporuke iz izvješća koja su nakon njih slijedila,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o pitanjima koja su iznijeli podnositelji predstavki u vezi s primjenom Direktive o gospodarenju otpadom i s njom povezanih direktiva u državama članicama Europske unije(12),

–  uzimajući u obzir članak 216. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je diljem EU-a ostvaren napredak u smanjenju utjecaja stvaranja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, ali da i dalje postoje mnogi izazovi i da treba poduzeti hitne mjere kako bi se osiguralo održivo upravljanje resursima, posebno u odnosu na relativno visoke količine neobrađenog otpada koji se i dalje odlaže u mnogim državama članicama;

B.  budući da su dva ključna izazova u budućnosti smanjenje razina otpada koji se stvara i usklađenje ciljeva gospodarenja otpadom s ciljevima kružnog gospodarstva, osobito povećanjem stope ponovne uporabe i recikliranja;

C.  budući da je u Okvirnoj direktivi o otpadu 2008/98/EZ sprečavanje nastanka otpada utvrđeno kao glavni prioritet u hijerarhiji otpada;

D.  budući da neodgovarajuće prakse gospodarenja otpadom imaju ozbiljan utjecaj na okoliš u pogledu tla, vode i onečišćenja zraka; budući da su podnositelji predstavki istaknuli da su odlagališta i spalionice otpada dobili odobrenja i da su pušteni u rad u neposrednoj blizini stambenih i poljoprivrednih zona te u područjima u kojima nadležna tijela država članica nisu uzela u obzir geološke i hidrogeološke uvjete te da predstavljaju izravnu prijetnju javnom zdravlju;

E.  budući da se više od 80 % utjecaja nekog proizvoda na okoliš utvrđuje u fazi dizajna, koja stoga ima važnu ulogu u promicanju sprečavanja nastanka otpada i u svim aspektima kružnog gospodarstva, kao što su trajnost, mogućnosti unapređivanja, popravka, ponovne uporabe i recikliranje;

F.  budući da uz održivije i resursno učinkovitije proizvode, i načela ekonomije dijeljenja i uslužnog gospodarstva mogu služiti za smanjenje nastanka otpada u Europi;

G.  budući da se Komisija u nekoliko država članica bavi brojnim postupcima za utvrđivanje povrede koji se odnose na kršenje zakonodavstva EU-a u području gospodarenja otpadom; budući da je nekoliko tih slučajeva upućeno Sudu Europske unije, a neki od njih nedavno;

H.  budući da je posljednje izvješće Komisije o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu, uključujući izvješće o ranom upozoravanju za države članice kod kojih postoji rizik da zaostanu u pripremama za ostvarenje cilja ponovne uporabe/recikliranja komunalnog otpada za 2020., pokazalo da postoje ozbiljni nedostaci koji se moraju brzo riješiti ako Europa želi iskoristi okolišne i gospodarske prednosti kružnog gospodarstva;

I.  budući da su nedavni podaci priloženi brojnim predstavkama istaknuli činjenicu da je stanje gospodarenja otpadom u nekoliko država članica i regija još uvijek vrlo problematično te da nepobitno dokazuju potrebu da se znatno poboljša provedba Okvirne direktive o otpadu i ostalog zakonodavstva EU-a o sprečavanju nastanka otpada i mjerama za njegovo zbrinjavanje;

J.  budući da je gospodarstvo u kojem se prednost daje popravku, ponovnoj uporabi, ponovnoj proizvodnji i recikliranju materijala radno intenzivnije od gospodarstva utemeljenog na filozofiji odlaganja, čime se stvaraju veće mogućnosti zapošljavanja; budući da bi ispravna provedba postojećeg zakonodavstva o sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju njime mogla otvoriti mogućnosti za stvaranje radnih mjesta u sektorima ponovne uporabe i recikliranja;

K.  budući da je pravilno gospodarenje otpadom i sprečavanje njegova nastanka neophodno za poboljšanje kvalitete života u Europi i netoksičan okoliš;

1.  naglašava da brojne predstavke o neuspjehu država članica u provedbi zakonodavstva o otpadu upućuju na različite zdravstvene i ekološke probleme povezane s neprimjerenim praksama gospodarenja otpadom, kao što su loša kvaliteta zraka u urbanim područjima, kontaminacija podzemnih vodnih resursa, prekomjerna razina buke i emisije neugodnog mirisa;

2.  naglašava da bi za podršku prijelazu na kružno gospodarstvo javno financiranje gospodarenja otpadom, bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, trebalo biti u skladu s ciljem težnje prema višim razinama pri primjeni hijerarhije otpada; stoga smatra da bi sredstva trebalo usmjeriti na planove i projekte za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje;

3.  poziva države članice na veći napredak u donošenju učinkovitih planova i projekata za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje, koji su ključni za smanjenje opterećenja okoliša uzrokovanog otpadom, ostvarenje gospodarskih koristi od kružnog gospodarstva i poboljšanje učinkovitosti resursa; potiče Komisiju da podrži države članice u njihovim provedbenim naporima, među ostalim tehničkom pomoći i fondovima EU-a; predlaže da se usvoje odgovarajući ekonomski instrumenti kako je utvrđeno Okvirnom direktivom o otpadu te da se uvedu učinkoviti i ekonomični programi proširene odgovornosti proizvođača kako bi se potaknuo prijelaz na kružno gospodarstvo;

4.  poziva države članice da poduzmu mjere za uklanjanje smeća i poboljšanje gospodarenja otpadom (prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje) te da usvoje ekonomske instrumente i kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš;

5.  pozdravlja spremnost Komisije da ode u posjete na visokoj razini na temu kružnog gospodarstva/otpada državama članicama za koje postoji opasnost da neće ostvariti ciljeve za 2020. u pogledu komunalnog otpada te da uspostavi odnose s relevantnim dionicima, uključujući udruge lokalnih i regionalnih aktera i europske organizacije koje zaista promiču kulturu nulte stope otpada i povezane politike;

6.  ističe da države članice moraju ublažiti učinke stvaranja otpada na okoliš, osobito smanjenjem količine komunalnog otpada; s tim ciljem poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje nastanka otpada iz revidirane Okvirne direktive o otpadu;

7.  naglašava da nacionalni, regionalni i lokalni akteri imaju ključnu ulogu u gospodarenju otpadom te u osmišljavanju i provedbi politika o toj temi; podsjeća da se dosljedna politika, zajedno s napretkom pri odgovarajućoj infrastrukturi sukladnoj s hijerarhijom otpada, može uspostaviti samo koordinacijom i suradnjom na svim razinama u EU-u; traži od Komisije da nagrađuje najbolje prakse na svim razinama i olakšava njihovu razmjenu, kao i da konkretno i na odgovarajući način podupire pionirske projekte;

8.  poziva države članice i industrije, kao ključne partnere u sektoru gospodarenja otpadom, da se još angažiranije zauzimaju za promicanje kružnih lanaca opskrbe kako bi dobile pristup kvalitetnim sekundarnim sirovinama, često po konkurentnim cijenama, koje treba oporabiti za daljnju uporabu i proizvodnju;

9.  poziva na pružanje osposobljavanja i promicanje raznih vrsta zaposlenja, uključujući financijsku potporu za osposobljavanje za visokokvalificirane vještine i socijalna radna mjesta, posebno u područjima popravka i pripreme za ponovnu uporabu;

10.  čvrsto vjeruje da se na odgovarajući način moraju promicati i podupirati novi poslovni modeli usmjereni na sprečavanje stvaranja otpada, ponovnu uporabu i recikliranje kako bi se potaknuo učinkovitiji prelazak na kružno gospodarstvo;

11.  naglašava da pravilna provedba paketa za kružno gospodarstvo pruža prilike diljem EU-a, uključujući ulaganja, koje će pomoći da se racionalizira upotreba prirodnih resursa;

12.  ističe da povećanje produktivnosti resursa poboljšanjem učinkovitosti i smanjivanjem otpada od resursa pomoću mjera kao što su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja može u velikoj mjeri smanjiti potrošnju resursa i emisije stakleničkih plinova, a taj je cilj srž kružnog gospodarstva; naglašava da se u kružnom gospodarstvu resursi zadržavaju u gospodarstvu i u produktivnoj su upotrebi kada proizvod dođe do kraja životnog vijeka, čime se smanjuje potrošnja resursa; u kontekstu zakonodavstva o otpadu vjeruje da će poboljšani kružni dizajn proizvoda pomoći da se zatvore proizvodni ciklusi i dovesti do promjene u modelima proizvodnje i obrascima potrošnje, čime bi se smanjile razine toksičnih tvari i ukupna količina otpada;

13.  poziva države članice da osiguraju potpunu transparentnost u pogledu količine i krajnjeg odredišta ostataka kod raznih načina obrade otpada, posebno kada je riječ o zajednicama na koje se potencijalno odnose takve lokacije i novi projekti, te da se s njima savjetuju pri donošenju odluka; nadalje, apelira na države članice da u potpunosti i temeljito provode odredbe Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš)(13) i ostale relevantne propise EU-a čija je svrha zaštita okoliša i javnog zdravlja;

14.  smatra da je odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvima učinkovit način osvješćivanja stanovništva o strateškoj važnosti kružnog gospodarstva, a time i učinkovitijeg ostvarenja zajedničkog angažmana oko tog cilja; ističe da takvi sustavi omogućuju bolje praćenje vrsta i količina otpada koje nastaju u kućanstvima i s tim povezanih potreba za preradom kako bi se najbolje provela priprema za ponovnu uporabu i recikliranje te omogućilo uvođenje poštenijih ekonomskih mjera za poticanje ili odvraćanje od određenih praksi;

15.  podsjeća na to da je spaljivanje tek na predzadnjem mjestu u hijerarhiji otpada, ispred odlaganja na odlagalištu;

16.  podsjeća na to da opasni otpad predstavlja posebne izazove pri zbrinjavanju koji se ne smiju zanemariti i koje bi trebalo konkretno rješavati; poziva države članice da potpuno provode odredbe Okvirne direktive o otpadu relevantne za gospodarenje opasnim otpadom;

17.  podržava Komisiju u postupcima zbog povrede propisa koje provodi protiv država članica koje se ne pridržavaju zakonodavstva o otpadu; poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal sustava ranog upozoravanja koji je predviđen u revidiranim direktivama o otpadu; predlaže da se novčane kazne koje Komisija naplati ponovno ulože u projekte koji idu ukorak s najvišim razinama hijerarhije otpada;

18.  žali zbog činjenice da su, prema navodima podnositelja predstavki, izdana odobrenja za odlagališta i da su ona smještena u blizini stambenih područja i poljoprivrednih površina; poziva nadležna tijela država članica da se pobrinu za potpunu zaštitu zdravlja ljudi te da donesu strukturne mjere na pronalaženje rješenja za onečišćenje podzemnih voda;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 150, 14.6.2018., str. 109.
(2) SL L 150, 14.6.2018., str. 100.
(3) SL L 150, 14.6.2018., str. 141.
(4) SL L 150, 14.6.2018., str. 93.
(5) SL L 156, 19.6.2018., str. 26.
(6) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0352.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0100.
(9) SL C 334, 19.9.2018., str. 151.
(10) SL C 334, 19.9.2018., str. 60.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0241.
(12) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 60.
(13) SL L 26, 28.1.2012., str. 1.


Zahtjevi za provedbu i utvrđivanje posebnih pravila za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa ***I
PDF 273kWORD 74k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa (COM(2017)0278 – C8-0170/2017 – 2017/0121(COD))
P8_TA(2019)0339A8-0206/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0278),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0170/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0206/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa te izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) [Am. 764]

P8_TC1-COD(2017)0121


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(-1)   S obzirom na veliku mobilnost radne snage u sektoru cestovnog prometa, potrebna su pravila specifična za taj sektor kako bi se osigurala ravnoteža između slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge, slobodnog kretanja robe i socijalne zaštite vozača. Stoga je cilj ove Direktive osigurati pravnu sigurnost i jasnoću, doprinijeti usklađivanju i poticanju provedbe i borbi protiv nezakonitih praksi te smanjiti administrativno opterećenje. [Am. 765]

(1)  Radi stvaranja sigurnog, učinkovitog i socijalno odgovornog sektora cestovnog prometa potrebno je osigurati, s jedne strane, slobodno kretanja robe i slobodu pružanja usluga primjerene uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače te, s druge strane, primjerene uvjete pružiti primjereno okružje poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za prijevoznike, uz posebno poštovanje temeljnih sloboda, slobodnog kretanja robe i slobode pružanja usluga, kao što je zajamčeno u Ugovorima. [Am. 766]

(1a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smiju narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što je sloboda kretanja usluga, kako bi se održala ili povećala konkurentnost Unije, uz poštovanje radnih uvjeta i socijalne zaštite vozača. [Am. 767]

(2)  Velika mobilnost, koja je svojstvena uslugama cestovnog prijevoza, zahtijeva posebnu pozornost pri osiguravanju da vozači iskoriste prava koja imaju te da se prijevoznici, većinom mala i srednja poduzeća (90 %) s manje od deset zaposlenika ne suočavaju s neproporcionalnim administrativnim preprekama ili nedozvoljenim i diskriminirajućim kontrolama koje nepotrebno ograničavaju njihovu slobodu pružanja prekograničnih usluga. [Am. 768]

(2a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Unije, uključujući troškove proizvoda i usluga, poštujući uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače, kao i posebnosti sektora s obzirom na to da su vozači vrlo mobilni radnici, a ne upućeni radnici. [Am. 769]

(3)  Ravnoteža između poboljšanja socijalnih i radnih uvjeta za vozače te lakšeg ostvarivanja slobode pružanja usluga cestovnog prijevoza na temelju poštenog, razmjernog i nediskriminirajućeg tržišnog natjecanja između nacionalnih i stranih prijevoznika ključna je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U tu se svrhu svakim zakonodavnim aktom ili nacionalnom politikom koja se provodi u prometnom sektoru na nacionalnoj razini treba poticati razvoj jedinstvenog europskog prometnog prostora i njegovo jačanje te se ni na koji način ne smije doprinositi fragmentaciji unutarnjeg tržišta. [Am. 770]

(4)  Nakon evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti sadašnjeg socijalnog zakonodavstva Unije u sektoru cestovnog prometa utvrđene su određene rupe u postojećim odredbama i nedostaci u njihovoj provedbi, kao i nezakonite prakse poput korištenja fiktivnih poduzeća. Potrebno je staviti dodatni naglasak na borbu protiv neprijavljenog rada u prometnom sektoru. Nadalje, države članice različito tumače, primjenjuju i provode pravila, Iz njih proizlazi pravna nesigurnost i neravnopravno postupanje prema vozačima čime se stvara veliko administrativno opterećenje za vozače i prijevoznicima, prijevoznike. Iz njih proizlazi pravna nesigurnost, što šteti radnim i socijalnim uvjetima te uvjetima tržišnog natjecanja u sektoru. [Am. 771]

(4a)  Kako bi se zajamčila pravilna primjena Direktive 96/71/EC(6) i Direktive 2014/67/EU(7) Europskog parlamenta i Vijeća, potrebno je ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u borbi protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača te obavljati strože provjere kako bi se osiguralo da se socijalni doprinosi za upućene vozače doista plaćaju. [Am. 772]

(5)  Primjerena, učinkovita i dosljedna provedba odredaba o radnom vremenu i vremenu odmora ključna je za poboljšanje cestovne sigurnosti, zaštitu uvjeta rada vozača i sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje je posljedica neusklađenosti. Stoga je poželjno proširiti postojeće jedinstvene zahtjeve za provedbu iz Direktive 2006/22/EZ na kontrolu usklađenosti s odredbama o radnom vremenu iz Direktive 2002/15/EZ. Trebala bi postojati mogućnost kombiniranja provjera vremena vožnje i radnog vremena s provjerama pravila o upućivanju vozača bez dodatnog administrativnog opterećenja. Trebalo bi ograničiti provjere usklađenosti s radnim vremenom na provjere u prostorijama prijevoznika dok ne postane dostupna tehnologija s pomoću koje se provjere radnog vremena mogu učinkovito provoditi na cesti. [Am. 773]

(5a)   Imajući na umu specifičnu prirodu usluga prijevoza i izravan učinak na slobodno kretanje robe, s posebnim naglaskom na sigurnosti u cestovnom prometu i sigurnosti cesta, provjere na cesti trebale bi biti ograničene na minimum. Vozači ne bi trebali biti odgovorni za dodatne administrativne obveze svojih poduzeća. Pravila o radnom vremenu trebalo bi kontrolirati samo u prostorijama prijevoznika. [Am. 774]

(5b)   Kako bi se omogućio veći broj učinkovitijih i bržih provjera na cesti te istodobno smanjilo administrativno opterećenje za vozače, poštovanje Direktive 2002/15/EZ trebalo bi provjeravati u okviru provjere u prostorijama poduzeća, a ne u okviru provjere na cesti. [Am. 775]

(6)  Administrativna suradnja među državama članicama u pogledu primjene socijalnih pravila u cestovnom prometu pokazala se nedovoljnom, zbog čega je prekogranična provedba teža, neučinkovitija i nedosljednija. Stoga je potrebno uspostaviti okvir za djelotvornu komunikaciju i međusobnu pomoć, uključujući razmjenu podataka o povredama i informacija o dobrim praksama provedbe.

(6a)  U cilju poticanja učinkovite administrativne suradnje i razmjene podataka države članice trebale bi povezati svoje nacionalne elektroničke registre preko sustava Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), čija je pravna osnova članak 16. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi nacionalni elektronički registri bili međusobno povezani te kako bi nadležna tijela država članica, uključujući cestovne inspektore, imala izravan pristup u stvarnom vremenu podacima i informacijama koje sadržava ERRU. [Am. 776]

(6b)  Kako bi se omogućila bolja i ujednačenija primjena minimalnih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ te usklađenost prijevoznika u cestovnom prometu s administrativnim zahtjevima pri upućivanju vozačâ, Komisija bi trebala razviti jedan modul IMI-ja ili nekoliko njih za podnošenje izjava o upućivanju kao i elektroničku aplikaciju kako bi inspektori tijekom provjera na cesti imali izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu. [Am. 777]

(7)  Radi daljnjeg poboljšanja djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti provedbe poželjno je razviti funkcije i uporabu postojećih nacionalnih sustava stupnjevanja rizika. Pristup podacima u sustavima stupnjevanja rizika omogućio bi bolje usmjeravanje kontrola na prijevoznike koji ne ispunjavaju zahtjeve, dok bi jedinstvena formula za procjenu stupnja rizika prijevoznog poduzeća trebala pridonijeti pravednijem postupanju prema prijevoznicima tijekom kontrola.

(7a)  Kako bi se osiguralo pravedno natjecanje i jednaki uvjeti za radnike i poduzeća potrebno je ostvariti napredak u pogledu pametne provedbe i pružiti svu moguću potporu potpunom uvođenju i upotrebi sustava stupnjevanja rizika. U tom cilju provedbenim tijelima treba dati pristup nacionalnim elektroničkim registrima (NER) u stvarnom vremenu, uz istovremenu maksimalnu upotrebu Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU). [Am. 778]

(8)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2006/22/EZ provedbene ovlasti trebalo bi prenijeti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011(9).

(8a)   Pravila za upućivanje radnika koja se primjenjuju na cestovni promet trebala bi biti uravnotežena i jednostavna, uz nisko administrativno opterećenje za države članice i prijevozna poduzeća. Ona ne bi trebala biti usmjerena na odvraćanje od prijevoza izvan države poslovnog nastana. [Am. 779]

(9)  Osim toga, bilo je i poteškoća u primjeni pravila o upućivanju radnika iz Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) te pravila o administrativnim zahtjevima iz Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11) na sektor cestovnog prometa izrazito mobilne naravi. Neujednačene nacionalne mjere koje se odnose na primjenu i provedbu odredaba o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa prouzročile su pravnu nesigurnost, narušavanje tržišnog natjecanja u prometnom sektoru i velika administrativna opterećenja za prijevoznike nerezidente Unije. Zbog toga je nepotrebno ograničena sloboda pružanja prekograničnih usluga cestovnog prijevoza, što ima negativne posljedice na radna mjesta i konkurentnost prijevoznih poduzeća. Potrebno je uskladiti administrativne zahtjeve i mjere kontrole kako bi se izbjegla izloženost prijevoznika nepotrebnim ili proizvoljnim odgodama. [Am. 780]

(9a)  Razmjena podataka i informacija, administrativna suradnja i uzajamna pomoć između država članica u cilju potpunog pridržavanja pravila trebale bi se odvijati preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), čiju pravnu osnovu čini Uredba (EU) br. 1024/2012. Isto tako, IMI bi trebao se trebao koristiti za podnošenje i ažuriranje izjava o upućivanju između prijevoznika i nadležnih tijela u državama članicama primateljicama. Za ostvarenje navedenog cilja bio bi potreban razvoj paralelnog i javnog sučelja unutar sustava IMI kojem bi pristup imali prijevoznici. [Am. 781]

(9b)  Svi dionici u lancu dostave za robu trebali bi u jednakoj mjeri snositi odgovornost za povredu pravila utvrđenih ovom Direktivom. To bi trebalo važiti i u slučaju kad su dionici svjesni povreda ili kad bi ih, s obzirom na sve relevantne okolnosti, trebali biti svjesni. [Am. 782]

(9c)  Kako bi se osiguralo da se mjere kontrole za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prijevoza ispravno primjenjuju, kako je definirano u direktivama 96/71/EZ i 2014/67/EU, trebalo bi ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u cilju borbe protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača. [Am. 783]

(9d)  Ugovaratelje bi trebalo poticati da djeluju društveno odgovorno koristeći prijevoznike koji poštuju pravila utvrđena ovom Direktivom. Kako bi ugovaratelji lakše mogli pronaći takve prijevoznike, Komisija bi trebala procijeniti postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu s ciljem uspostavljanja europske platforme pouzdanih prijevozničkih poduzeća, po potrebi. [Am. 784]

(9e)  Nepoštovanjem pravila o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća stvaraju se razlike diljem unutarnjeg tržišta i doprinosi se nepravednosti u tržišnom natjecanju među poduzećima. Stoga je potrebno postrožiti uvjete o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća i olakšati njihov nadzor, posebno kako bi se suzbilo stvaranje fiktivnih poduzeća. [Am. 785]

(10)  Komisija je u svojem prijedlogu od 8. ožujka 2016.(12) za reviziju Direktive 96/71/EZ potvrdila da provedba te Direktive povlači posebna pravna pitanja i poteškoće u sektoru cestovnog prometa izrazito mobilne naravi te navela da bi se ta pitanja mogla najbolje riješiti kroz zakonodavstvo specifično za sektor cestovnog prometa.

(10a)   S obzirom na to da postoji nedostatak vozača u Europi, trebalo bi znatno poboljšati radne uvjete kako bi se povećala privlačnost tog zanimanja. [Am. 786]

(11)  Radi osiguranja djelotvorne i proporcionalne provedbe Direktive 96/71/EZ u sektoru cestovnog prometa potrebno je utvrditi pravila specifična za taj sektor koja održavaju posebnost izrazito mobilne radne snage u sektoru cestovnog prometa te osiguravaju ravnotežu između socijalne zaštite vozača i slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge. Odredbe o upućivanju radnika predviđene Direktivom 96/71/EZ i odredbe o provedbi tih odredbi iz Direktive 2014/67/EU trebale bi se primjenjivati na sektor cestovnog prometa u skladu s ovom Direktivom. [Am. 787]

(12)  Takvi bi se uravnoteženi kriteriji trebali temeljiti na konceptu dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice domaćina. Stoga bi trebalo utvrditi vremensko ograničenje nakon kojeg se na međunarodni cestovni prijevoz primjenjuju pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora. To se vremensko ograničenje ne bi trebalo primjenjivati na kabotažu, Ta dovoljna povezanost postoji u slučaju kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009(13) i (EZ) br. 1073/2009(14) Europskog parlamenta i Vijeća jer se čitav prijevoz obavlja u državi članici domaćinu. Stoga bi se pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće Direktiva 96/71/EZ i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora trebala Direktiva 2014/67/EU trebale primjenjivati na kabotažu bez obzira na učestalost i trajanje prijevoza koji obavlja vozač. [Am. 788]

(12a)  U slučaju međunarodnog prijevoza, dominantna povezanost vozača u bilateralnom međunarodnom prijevozu postojala bi s državom članicom poslovnog nastana prijevozničkog poduzeća jer se vozač redovito vraća u nju. Vozač može obavljati bilateralni prijevoz više puta tijekom jednog putovanja. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako vozač u toj državi članici obavlja druge vrste prijevoza, osobito nebilateralni međunarodni prijevoz. [Am. 789]

(12b)  Kako bi se zajamčila učinkovita upotreba sredstava u području prijevoza, uzela u obzir stvarna primjena i smanjio broj praznih vožnji, što je važan element u pogledu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma povezanih sa smanjenjem emisija CO2, trebao bi biti moguć ograničen broj dodatnih aktivnosti cestovnog prijevoza bez primjenjivanja pravila o upućivanju. Takve aktivnosti obuhvaćaju prijevoz tijekom razdoblja trajanja bilateralnog međunarodnog prijevoza iz države članice poslovnog nastana ili nakon njega te prijevoz prije povratnog putovanja u državu članicu poslovnog nastana. [Am. 790]

(12c)  U slučaju da vozač sudjeluje u kombiniranom prijevozu, priroda usluge koja se pruža tijekom početne ili završne cestovne dionice usko je povezana s državom članicom poslovnog nastana ako se sama cestovna dionica odnosi na bilateralni prijevoz. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako se prijevoz na cestovnoj dionici odvija unutar države članice domaćina ili kao dio nebilateralnog međunarodnog prijevoza te bi se stoga u takvom slučaju trebala primjenjivati pravila o upućivanju. [Am. 791]

(12d)   Budući da nema dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice provoza, aktivnosti provoza ne treba sagledavati u kontekstu upućivanja radnika. Ujedno bi trebalo razjasniti da činjenica da putnici izlaze iz autobusa tijekom stajanja iz higijenskih razloga ne mijenja vrstu prijevoza. [Am. 792]

(12e)  Cestovni promet vrlo je mobilan sektor koji zahtijeva zajednički pristup određenim aspektima u sektoru u pogledu primitaka od rada. Prijevoznicima je potrebna pravna sigurnost u pogledu pravila i zahtjeva koje trebaju poštovati. Takva pravila i zahtjevi trebaju biti jasni, razumljivi i lako dostupni prijevoznicima te bi se njima trebale omogućiti učinkovite provjere. Važno je da se novim pravilima ne uvodi nepotrebno administrativno opterećenje i da se njima uzimaju u obzir interesi malih i srednjih poduzeća. [Am. 793]

(12f)  Ako su, u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, uključujući poštovanje autonomije socijalnih partnerâ, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive, u skladu s Direktivom 2014/67/EU države članice trebale bi zajamčiti da su ti uvjeti dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima te bi u tom pogledu trebale tražiti uključenost socijalnih partnerâ. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća(15) o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne bi trebalo kažnjavati zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni. [Am. ]

(13)  Radi osiguranja djelotvorne i učinkovite provedbe sektorskih pravila o upućivanju radnika te izbjegavanja neproporcionalnih administrativnih opterećenja za prijevoznike nerezidente trebalo bi utvrditi posebne administrativne zahtjeve i zahtjeve u pogledu kontrole u sektoru cestovnog prometa, uz potpuno iskorištavanje alata za kontrolu kao što je digitalni tahograf. Kako bi imale kontrolu nad složenim obvezama utvrđenima u ovoj Direktivi i Direktivi 96/71/EZ, države članice cestovnim prijevoznicima trebaju nametnuti isključivo one administrativne zahtjeve koji su navedeni u ovoj Direktivi i koji su prilagođeni sektoru cestovnog prometa. [Am. 795]

(13a)   Da bi administrativno opterećenje i zahtjevi u pogledu postupanja s dokumentima bili za vozače što je moguće manji, prijevoznici stavljaju na raspolaganje sve potrebne dokumente navedene u ovoj Direktivi, na zahtjev nadležnih tijela u državi članici nastana prijevoznika, u okviru uzajamne pomoći i suradnje između država članica utvrđenom u glavi III. Direktive 2014/67/EU. [Am. 796]

(13b)   Kako bi se olakšala provedba, primjena i izvršavanje ove Direktive, u državama članicama trebalo bi koristiti Informacijski sustav unutarnjeg tržišta uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(16) za bolju razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih tijela na prekograničnoj razini. Moglo bi također biti korisno proširiti obilježja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i na podnošenje i prosljeđivanje jednostavnih izjava. [Am. 797]

(13c)   Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za prijevoznike koji su često mala i srednja poduzeća, bilo bi prikladno pojednostaviti postupak kojim prijevoznici šalju izjave o upućivanju s pomoću standardiziranih obrazaca s određenim unaprijed utvrđenim elementima prevedenim na sve službene jezike Unije. [Am. 798]

(13d)   Opća provedba i primjena pravila o upućivanju radnika na cestovni promet mogla bi utjecati na strukturu sektora cestovnog teretnog prometa u Uniji. Stoga bi države članice i Komisija trebali pomno nadzirati utjecaj tog procesa. [Am. 799]

(13e)   Provedba bi trebala biti usmjerena na inspekcijski nadzor u prostorijama prijevoznika. Provjere na cesti ne bi trebalo isključiti, ali trebalo bi ih provoditi na nediskriminirajući način samo za teretne listove ili njihove elektroničke verzije, potvrde o predregistraciji i potvrde za vraćanje u zemlju poslovnog nastana prijevoznika ili boravišta vozača. Provjerama na cesti trebalo bi u prvom redu kontrolirati podatke s tahografa koji su važni za utvrđivanje aktivnosti vozača i vozila u razdoblju od četiri tjedna te zemljopisne pokrivenosti pri toj aktivnosti. Bilježenje šifre zemlje može biti od pomoći. [Am. 800]

(13f)   Komisija bi trebala opetovano ocjenjivati utjecaj primjene i provedbe pravila o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa te o njemu izvještavati Parlament i Vijeće, a trebalo bi i predložiti njihovo dodatno pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja. [Am. 801]

(13g)   Kako bi se zauzeo poseban pristup prema sektoru cestovnog prometa, u kojemu je kretanje temelj posla vozača, potrebno je da se primjena Direktive 96/71/EZ na sektor cestovnog prometa podudara s datumom stupanja na snagu izmjene sadašnje Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa. [Am. 802]

(13h)   Kako bi se prilozi ovoj Direktivi prilagodili razvoju najbolje prakse, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s izmjenom tih priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(17). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 803]

(-14a)  Razmjena informacija u okviru učinkovite administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama trebala bi biti u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679. [Am. 804]

(-14b)   Svi partneri u lancu opskrbe trebali bi poštovati pravila zaštite dobrih socijalnih uvjeta diljem europskog tržišta cestovnog prijevoza tereta. Kako bi se stvorilo gospodarski i društveno održivo europsko unutarnje tržište, trebalo bi uspostaviti i primjenjivati lanac odgovornosti kojim bi bili obuhvaćeni svi akteri u logističkom lancu. Primjenom transparentnosti i odgovornosti i većom socijalnom i ekonomskom ravnopravnošću povećat će se privlačnost zanimanja vozača i promicati zdravo tržišno natjecanje. [Am. 805]

(14)  Direktivu 2006/22/EZ stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2006/22/EZ mijenja se kako slijedi:

1.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ”;

"

2.  članak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni uvjeti za provedbu uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014* te Direktive 2002/15/EZ**.

______________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).

** Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.).”;

"

3.  članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Ove provjere svake godine obuhvaćaju širok i reprezentativan presjek mobilnih radnika, vozača, poduzeća i vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 te, u slučaju provjere u prostorijama prijevoznika, mobilnih radnika i vozača koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/15/EZ. Države članice organiziraju provjere na cesti u pogledu provedbe Direktive 2002/15/EZ tek nakon uvođenja tehnologije kojom se omogućuje provedba djelotvornih provjera. Dotad se te provjere provode samo u prostorijama prijevoznih poduzeća.”; [Am. 806]

"

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Svaka država članica organizira provjere tako da se provjeri najmanje 3 % radnih dana vozača vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ. Nakon provjere na cesti i ako nije u mogućnosti predočiti traženi dokument ili više njih, vozaču će se dozvoliti da nastavi s prijevozom, a prijevoznik u državi članici poslovnog nastana dužan je dostaviti tražene dokumente preko nadležnih tijela.”; [Am. 807]

"

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Podaci podneseni Komisiji u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006 uključuju broj provjerenih vozača na cesti, broj provjera u prostorijama poduzeća, broj provjerenih radnih dana u prostorijama poduzeća te broj i vrstu prijavljenih povreda, uz zabilješku o tome jesu li se prevozili teret ili putnici.”; [Am. 808]

"

3.a  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 5.

Usklađene provjere

Države članice najmanje šest puta u godini poduzimaju usklađene cestovne provjere i provjere u prostorijama poduzeća u kojima se provjeravaju vozila i vozači koji ulaze u područje primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili Uredbe (EU) br. 165/2014. Takve se provjere poduzimaju u isto vrijeme od strane provedbenih tijela dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na vlastitom državnom području. Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.“; [Am. 809]

"

4.  u članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Provjere u prostorijama poduzeća planiraju se zbog prošlih iskustava s različitim vrstama prijevoza i poduzeća. One se provode i ako se pri provjerama na cestama utvrde ozbiljne povrede uredbi (EZ) br. 561/2006 ili i (EU) br. 165/2014. ili Direktive 2002/15/EZ.”; .”;[Am. 810]

"

4.a  u članku 7. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) slati dvogodišnja statistička izvješća Komisiji na temelju članka 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006;”; [Am. 811]

"

5.  u članku 7. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (d):"

„(d) osigurati razmjenu podataka s drugim državama članicama o primjeni nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva i Direktiva 2002/15/EZ.”;

"

6.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u članku 8. stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Obostrano dostupni podaci na temelju članka 22. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili članka 40. Uredbe (EU) br. 165/2014 razmjenjuju se između tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 7.:“; [Am. 812]

"

(a)  u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) na temelju obrazloženog zahtjeva poseban zahtjev države članice u pojedinačnim slučajevima ako zatražene informacije nisu dostupne preko izravne provjere nacionalnih elektroničkih registara iz članka 16. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.“; [Am. 813]

"

(b)  dodaje se sljedeći stavak:"

„1.a Država članica dostavlja podatke koje su zatražile druge države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka u roku od 25 10 radnih dana od primitka zahtjeva. U opravdanim slučajevima koji zahtijevaju detaljan pregled ili uključuju provjeru u prostorijama predmetnih poduzeća određuje se rok od 20 radnih dana. Države članice mogu se međusobno dogovoriti o kraćem roku. U hitnim slučajevima ili kad je potrebna jednostavna provjera u registrima, kao što je sustav stupnjevanja rizika, zahtijevani podaci dostavljaju se u roku od tri radna dana. [Am. 814]

Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, o tome u roku od 10 pet radnih dana obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja je podnijela zahtjev dužna je dodatno potkrijepiti zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev. [Am. 815]

Ako je teško ili nemoguće ispuniti zahtjev za podatke ili provesti provjere, inspekcije ili istrage, predmetna država članica o tome u roku od 10 pet radnih dana te navodeći obrazloženje obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i navodi utemeljene razloge zbog kojih je teško ili nemoguće pružiti relevantne informacije. Predmetne države članice međusobno raspravljaju kako bi pronašlo rješenje za eventualne poteškoće. [Am. 816]

Ako Komisija postane svjesna trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija, može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije, uključujući, ako je prikladno, pokretanje istrage i po potrebi izricanje sankcija državama članicama.“;[Am. 817]

"

(ba)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

2. Odstupajući od članka 21. Direktive 2014/67/EU razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica o kojoj je riječ u stavcima 1. i 1.a ovog članka provodi se u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) utemeljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012. Nadležna tijela države članice imaju izravan pristup u stvarnom vremenu podacima u nacionalnim elektroničkim registrima preko Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.“;[Am. 818]

"

(bb)  u članku 8. dodaje se sljedeći stavak:"

„2.a Komisija izrađuje elektroničku aplikaciju koju dijele sve države članice EU-a, zahvaljujući kojoj će inspektori do 2020. tijekom provjera na cesti i u prostorijama prijevoznika imati izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu. Ta će aplikacija biti izrađena u okviru pilot-projekta.”; [Am. 819]

"

7.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice uvode sustav stupnjevanja rizika za poduzeća na temelju relativnog broja i težine povreda Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili Uredbe (EU) br. 165/2014 ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2002/15/EZ koje je pojedino poduzeće počinilo.

Komisija provedbenim aktima je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajedničku formulu zajednička formula za izračun stupnja rizika poduzeća koja uzima u obzir broj, težinu i učestalost povreda kao i rezultate kontrola u kojima nije otkrivena povreda te je li poduzeće za cestovni prijevoz u svim vozilima upotrebljavalo pametni tahograf u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 165/2014. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2. Direktive”; [Am. 820]

"

(b)  u stavku 2. briše se druga rečenica;

(ba)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Početni popis povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 naveden je u Prilogu III.“; [Am. 821]

"

(bb)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

S ciljem davanja smjernica o procjeni težine povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuje Prilog III. s ciljem izrade smjernica o zajedničkom stupnjevanju povreda podijeljenih po kategorijama u skladu s njihovom težinom. [Am. 822]

"

(bc)  u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

Kategorija najtežih povreda treba uključivati one kod kojih nepoštovanje uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014 uzrokuje ozbiljan rizik smrti ili teških tjelesnih ozljeda. [Am. 823]

"

(c)  dodaju se sljedeći stavci :"

„4. Radi olakšavanja ciljanih provjera na cesti, podaci sadržani u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika i u nacionalnim registrima prijevoznih poduzeća i aktivnosti dostupni su za vrijeme kontrole svim nadležnim tijelima predmetne države članice koja provode kontrole barem preko elektroničke aplikacije koju dijele sve države članice i zahvaljujući kojoj imaju izravan pristup u stvarnom vremenu sustavu ERRU. [Am. 824]

5.  Države članice omogućuju nadležnim tijelima drugih država članica, na zahtjev ili izravno, izravan pristup podacima sadržanima u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika u skladu s rokovima utvrđenima u članku 8. preko interoperabilnih nacionalnih elektroničkih registara kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009. U tom pogledu razmjena informacija i podataka o prijevoznicima, povredama i stupnjevanju rizika usredotočuje se i odvija preko veze koju ERRU uspostavlja među različitim nacionalnim registrima država članica.“; [Am. 825]

"

8.  u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Komisija provedbenim aktima uspostavlja je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajednički pristup za evidentiranje i kontrolu razdoblja ostalih poslova kako su definirani u članku 4. točki (e) Uredbe (EZ) br. 561/2006 te uključujući oblik evidentiranja i posebne slučajeve u kojima se evidentira te evidentiranje i kontrolu razdoblja od najmanje jednog tjedna tijekom kojeg vozač nije u vozilu Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2. i nije u mogućnosti izvršiti prijevoz u njemu.“; [Am. 826]

"

8.a  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 12.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”; [Am. 827]

"

8.b  u članku 13. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) radi poticanja usklađenosti pristupa među provedbenim tijelima i usklađene interpretacije Uredbe (EZ) br. 561/2006 među provedbenim tijelima;” [Am. 828]

"

8.c  članak 14. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 14.

Pregovori s trećim zemljama

Kada ova Direktiva stupi na snagu, Unija započinje pregovore s odgovarajućim trećim zemljama s ciljem primjene pravila koja odgovaraju onima utvrđenim u ovoj Direktivi.

U očekivanju završetka tih pregovora, države članice uključit će podatke o provjerama vozila iz trećih zemalja u njihova izvješća Komisiji kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006.”; [Am. 829]

"

8.d  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 15.

Ažuriranje priloga

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi uvođenja potrebnih prilagodbi razvoju najbolje prakse.”; [Am. 830]

"

8.e  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 15.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 3. te članka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 3. i članka 15. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 831]

"

9.  Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u dijelu A točka 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. dnevna i tjedna vremena vožnje, stanke i dnevni i tjedni odmori; kao i tahografski listići prethodnog dana koji se također moraju držati u vozilu u skladu s člankom 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014 i/ili podaci za isto razdoblje moraju biti spremljeni u kartici vozača i/ili u memoriji tahografa u skladu s Dodatkom II. ovoj Direktivi i/ili na ispisima;”; [Am. 832]

"

(-aa)  u dijelu A točka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

2. razdoblje navedeno u članku 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014, bilo koji slučaj kada je vozilo prekoračilo dozvoljenu brzinu a koje se definira kao svako razdoblje duže od jedne minute tijekom kojeg je brzina vozila premašila 90 km/h za vozila kategorije N3 ili 105 km/h za vozila kategorije M3 (kategorije N3 i M3 kako su definirane u Direktivi 2007/46/EZ(18); [Am. 833]

"

(-ab)  u dijelu A točka 4. zamjenjuje se sljedećim:"

4. ispravna primjena tahografa (utvrđivanje mogućih zloupotreba uređaja i/ili kartice vozača i/ili tahografskih listića) ili, gdje je primjereno, postojanje isprava na koje se odnosi članak 16. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006;;[Am. 834]

"

(a)  u dijelu A dodaje se sljedeća točka:"

„6. tjedno radno vrijeme kako je utvrđeno u člancima 4. i 5. Direktive 2002/15/EZ, pod uvjetom da je tehnološki moguće provesti učinkovite provjere.”; [Am. 835]

"

(b)  u dijelu B dodaje se sljedeća točka:"

„4. tjedno radno vrijeme, stanke i zahtjevi u pogledu noćnog rada kako je utvrđeno u člancima 4., 5. i 7. Direktive 2002/15/EZ.”;

"

(ba)  u dijelu B podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

Države članice mogu, ako je primjereno, provjeravati zajedničku odgovornost drugih sudionika u prijevoznom lancu, kao na primjer otpremnika ili ugovaratelja, u slučaju otkrivene povrede, uključujući i provjeru jesu li ugovori o pružanju prijevoza u skladu s uredbama (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014.“. [Am. 836]

"

Članak 2.

1.  Ovim se člankom utvrđuju posebna pravila o određenim aspektima Direktive 96/71/EZ u pogledu upućivanja vozača u sektoru cestovnog prometa i Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu administrativnih zahtjeva i mjera kontrole za upućivanje tih vozača.

1a.  Ta posebna pravila primjenjuju se na vozače zaposlene u poduzećima s poslovnim nastanom u državi članici koja poduzimaju jednu od transnacionalnih mjera navedenih u članku 1. stavku 3. točka (a) Direktive 96/71/EZ.

2.  Države članice ne primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ na vozače u sektoru cestovnog prometa koji su zaposleni u poduzećima navedenima u članku 1. stavku 3. točki (a) te Direktive pri obavljanju međunarodne kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009, ako razdoblje upućivanja na njihovo područje radi obavljanja takve kabotaže traje [3] dana ili kraće tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca.

2.  U svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra se da je vozač upućen kada obavlja bilateralni prijevoz.

Za svrhe ove Direktive bilateralni prijevoz u pogledu robe znači kretanje robe, na temelju ugovora o prijevozu, iz države članice poslovnog nastana, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 1071/2009, u drugu državu članicu ili treću zemlju ili iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu poslovnog nastana.

2a.  Od datuma na koji vozači ručno bilježe prelazak granice, u skladu s člankom 34. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 165/2014 države članice također primjenjuju izuzeće iz stavka 2. u odnosu na robu ako:

–  vozač koji obavlja bilateralni prijevoz usto obavlja jednu aktivnost utovara i/ili istovara u državama članicama ili trećim zemljama koje prijeđe pod uvjetom da vozač ne utovaruje robu niti je istovaruje u istoj državi članici.

Ako nakon bilateralnog prijevoza koji je započeo u državi članici poslovnog nastana i tijekom kojeg nije obavljena nijedna druga aktivnost slijedi bilateralni prijevoz u državu članicu poslovnog nastana, izuzeće se primjenjuje na do dvije dodatne aktivnosti istovara i/ili utovara pod gore navedenim uvjetima.

To se izuzeće primjenjuje samo do datuma na koji se u vozila registrirana u državi članici prvi put ugrađuje pametni tahograf usklađen sa specifikacijama za evidentiranje prelazaka granice i dodatnih aktivnosti iz članka 8. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 165/2014, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. podstavku 2. te Uredbe. Od tog se datuma izuzeće iz prvog podstavka primjenjuje isključivo na vozače koji se koriste vozilima opremljenima pametnim tahografom u skladu s člancima 8., 9. i 10. te Uredbe.

2b.  Vozač koji povremeno ili redovno obavlja aktivnosti međunarodnog prijevoza putnika, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009, neće se smatrati upućenim za potrebe Direktive 96/71/EZ ako:

–  se putnici ukrcavaju u državi članici poslovnog nastana i iskrcavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji; ili

–  se putnici ukrcavaju u državi članici ili trećoj zemlji i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana; ili

–  putnici se ukrcavaju i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana za svrhe lokalnih izleta, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009.

2c.  Vozač koji obavlja kabotažu kako je utvrđeno uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009 smatra se upućenim u okviru Direktive 96/71/EZ.

2d.  Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 1. Direktive 96/71/EZ, vozač se ne smatra upućenim na područje države članice u kojoj vozač obavlja tranzit bez utovara ili istovara tereta te bez ukrcaja ili iskrcaja putnika.

2e.  U slučaju u kojem vozač odrađuje početnu ili završnu cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno u Direktivi 92/106/EEZ, vozač se u svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra upućenim ako sama cestovna dionica obuhvaća bilateralni prijevoz kako je utvrđeno u stavku 2.

2f.  Države članice jamče da su, u skladu s Direktivom 2014/67/EU, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 2018/957 o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne kažnjava zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni.

2g.  Poduzeća za cestovni prijevoz s poslovnim nastanom u državi koja nije članica EU-a ne smiju imati povoljniji tretman od poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici.

Države članice provode mjere istovrijedne Direktivi 96/71/EZ i ovoj Direktivi [XX/XX] (lex specialis) u svojim bilateralnim sporazumima s trećim zemljama pri odobravanju pristupa tržištu EU-a prijevoznicima s poslovnim nastanom u takvim trećim zemljama. Države članice ujedno nastoje provesti takve istovrijedne mjere u kontekstu multilateralnih sporazuma s trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o relevantnim odredbama svojih bilateralnih i multilateralnih sporazuma s trećim zemljama.

S ciljem jamčenja odgovarajuće kontrole nad tim istovrijednim mjerama u pogledu upućivanja koja obavljaju prijevoznici iz trećih zemalja države članice jamče da se revidirana pravila iz Uredbe (EU) XXX/XXX koja se odnose na pozicioniranje s pomoću tahografa [Uredba kojom se izmjenjuje Uredba br. 165/2014] provode u okviru Europskog sporazuma koji se odnosi na rad posada vozila koje sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu (AETR). [Am. 837]

Kada je razdoblje upućivanja dulje od [3] dana, države članice primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ za cijelo razdoblje upućivanja na njihovo područje tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca iz prvog podstavka. [Am. 838]

3.  Za izračun razdobljâ upućivanja iz stavka 2.: [Am. 839]

(a)  dnevno radno vrijeme kraće od šest sati provedeno na području države članice domaćina broji se kao pola dana; [Am. 840]

(b)  dnevno radno vrijeme od šest sati ili više provedeno na području države članice domaćina broji se kao cijeli dan; [Am. 841]

(c)  stanke i razdoblja odmora te razdoblja raspoloživosti provedena na području države članice domaćina broje se kao radno vrijeme. [Am. 842]

4.  Države Odstupajući od članka 9. Direktive 2014/67/EU, države članice mogu nametnuti samo sljedeće administrativne zahtjeve i mjere kontrole: [Am. 843]

(a)  obvezu cestovnog prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da pošalje podnese izjavu o upućivanju i bilo kakvu izmjenu izjave u elektroničkom obliku s pomoću Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju je vozač upućen najkasnije na početku upućivanja, u elektroničkom obliku, na službenom jeziku države članice domaćina ili na engleskom jeziku Europske unije, a koja sadržava samo sljedeće informacije: [Am. 844]

i.  naziv cestovnog prijevoznika prema njegovu poreznom identifikacijskom broju ili broju licencije Zajednice; [Am. 845]

ii.  podatke za kontakt upravitelja prijevoza ili druge osobe (drugih osoba) za kontakt u državi članici poslovnog nastana prijevoznika radi povezivanja s nadležnim tijelima u državi članici domaćinu u kojoj se pružaju usluge te slanja i primanja dokumenata ili obavijesti;

iii.  predviđeni informacije o upućenom vozaču, uključujući sljedeće: identitet, zemlju boravišta, zemlju plaćanja socijalnih doprinosa, broj identitete upućenih vozača socijalnog osiguranja i broj vozačke dozvole; [Am. 846]

iv.  predviđeno trajanje, predviđeni predviđeni datum početka i kraja upućivanja te predviđeno trajanje i mjerodavno pravo u pogledu ugovora o zapošljavanju; [Am. 847]

iv.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: identitet i podatke o kontaktu primatelja, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list; [Am. 848]

v.  registarske oznake vozila koja se upotrebljavaju u okviru upućivanja;

vi.  vrstu usluga prijevoza, odnosno prijevoz tereta, prijevoz putnika, međunarodni prijevoz, kabotaža;

vi.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: adrese utovara i istovara, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list; [Am. 849]

(b)  obvezu vozača cestovnog prijevoznika da čuva i stavi zajamči da vozač ima na raspolaganje raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju izjave o upućivanju u papirnatom ili elektroničkom obliku i dokaze o prijevozu koji se odvija u državi članici domaćinu kao što je elektronički teretni list (e-CMR) ili dokaze navedene u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća; [Am. 850]

(c)  obvezu vozača cestovnog prijevoznika da čuva i stavi zajamči da vozač ima na raspolaganje raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, zapise tahografa te posebice šifre država članica u kojima je vozač bio tijekom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza ili kabotaže; [Am. 851]

(ca)  tijekom provjera na cesti iz točaka (b) i (c) ovog članka, vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može pružiti tražene dokumente; [Am. 852]

(d)  obvezu vozača da čuva i stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju ugovora o radu u papirnatom ili elektroničkom obliku ili jednakovrijednog dokumenta u smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ(19), prevedene na jedan od službenih jezika države članice domaćina ili na engleski jezik; [Am. 854]

(e)  obvezu vozača da stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju platnih lista za posljednja dva mjeseca u papirnatom ili elektroničkom obliku; tijekom provjere na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može osigurati tu kopiju; [Am. 855]

(f)  obvezu cestovnog prijevoznika da putem javnog sučelja IMI-ja, nakon razdoblja upućivanja, dostavi kopije dokumenata navedenih u točkama (b) i (c) na zahtjev tijela u državi članici domaćinu u koju je vozač upućen kao i (e) u papirnatom ili elektroničkom obliku dokumentaciju o naknadama upućenih vozača koja se odnosi na zahtjev tijela razdoblje upućivanja te njihov ugovor o radu ili jednakovrijedan dokument u državi članici domaćinu u razumnom roku smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ(20), radne naloge koji se odnose na rad vozača i dokaz o isplati plaća.

Cestovni prijevoznik pruža zatraženu dokumentaciju koristeći se javnim sučeljem IMI-ja u roku od 2 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.

Ako cestovni prijevoznik ne pruži svu zatraženu dokumentaciju putem javnog sučelja IMI-ja unutar utvrđenog roka, nadležna tijela države članice u koju je vozač bio upućen mogu, u skladu s člancima 6. i 7. Direktive 2014/67/EU, zatražiti pomoć nadležnih tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika. Ako je takav zahtjev podnesen putem javnog sučelja IMI-ja, nadležnim tijelima države članice poslovnog nastana omogućuje se pristup izjavi o upućivanju ili drugim relevantnim informacijama koje prijevoznik podnosi putem javnog sučelja IMI-ja.

Nadležna tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika jamče da će dokumenti koje su zatražila nadležna tijela države članice u koju je vozač upućen biti pruženi putem IMI-ja u roku od 25 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.[Am. 853]

5.  Za potrebe točke (a) stavka 4. cestovni prijevoznik može dostaviti izjavu o upućivanju upućivanju koja obuhvaća razdoblje od najviše šest mjeseci. [Am. 856]

5.a  Informacije iz izjava pohranjuju se u repozitorij IMI-ja u svrhu provjera na razdoblje od 18 mjeseci i izravno su i u stvarnom vremenu dostupne svim nadležnim tijelima drugih država članica određenim prema članku 3. Direktive 2014/67/EU, članku 18. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i članku 7. Direktive 2006/22/EZ.

Nacionalno nadležno tijelo može socijalnim partnerima u skladu s nacionalnim pravom i praksama odobriti pristup informacijama pod uvjetom:

–  da su informacije povezane s upućivanjem na područje predmetne države članice;

–  da se informacije upotrebljavaju s ciljem provedbe pravila o upućivanju; i

–  da je obrada podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. [Am. 857]

5.b  Komisija donosi provedbene akte za razvoj standardiziranih obrazaca na svim službenim jezicima Unije koji će se koristiti za podnošenje izjava preko javnog sučelja IMI-ja, određivanje funkcionalnosti izjave u sustavu IMI i načina na koji se informacije iz stavka 4. točke (a) podtočaka i. do vi.a prikazuju u izjavi te osigurava da se informacije iz izjava automatski prevode na jezik države članice domaćina. Provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 2.a stavka 2. [Am. 858]

5.c   Države članice moraju spriječiti nepotrebna kašnjenja u provedbi mjera kontrole koje mogu utjecati na trajanje upućivanja i predviđene datume upućivanja. [Am. 859]

5.d   Nadležna tijela država članica usko surađuju, međusobno si pomažu te razmjenjuju sve relevantne informacije u skladu s uvjetima utvrđenima Direktivom 2014/67/EU i Uredbom (EZ) br. 1071/2009. [Am. 860]

Članak 2.a

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 861]

Članak 2.b

Države članice propisuju sankcije za pošiljatelje, špeditere, izvođače i podizvođače zbog nepoštovanja odredbi iz članka 2. ove Direktive ako su svjesni da usluge prijevoza koje naručuju krše propise ove Direktive, ili ako bi toga, prema svim relevantnim okolnostima, trebali biti svjesni.

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće. [Am. 862]

Članak 2.c

Komisija ocjenjuje postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog o uspostavi europske platforme povjerenja unutar ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive]. [Am. 863]

Članak 2.d

Pametna provedba

1.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/67/EU države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih člankom 2. ove Direktive. U toj je strategiji naglasak na poduzećima s visokim stupnjem rizika iz članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

2.   Sve države članice jamče da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru upućivanja i da se te provjere provode bez diskriminacije, posebice bez diskriminacije na temelju registarskih pločica vozila koja se upotrebljavaju u okviru upućivanja.

3.   Države članice ciljaju na poduzeća koja su klasificirana kao poduzeća s povećanim rizikom od kršenja odredbi iz članka 2. ove Direktive, a koje se na njih primjenjuju. U tom cilju države članice, u okviru sustava stupnjevanja rizika koji su uvele na temelju članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i koji je proširen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, rizik od takvih povreda smatraju rizikom samim po sebi.

4.   Za potrebe stavka 3. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014, izjavama o upućivanju iz članka 2. stavka 4. ove Direktive i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se određuju obilježja podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovu upotrebu i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:

(a)   detaljan popis informacija i podataka kojima nacionalna nadležna tijela imaju pristup, a koji obvezno uključuju vrijeme i mjesto prelaska granice, aktivnosti utovara i istovara, registarsku oznaku vozila i podatke o vozaču;

(b)   prava nadležnih tijela na pristup, razvrstano, po potrebi, po vrsti nadležnih tijela, vrsti pristupa i namjeni za koju se podaci upotrebljavaju;

(c)   tehničke specifikacije za prijenos ili pristup podacima iz točke (a), uključujući, po potrebi, najveće dopušteno trajanje razdoblja u kojem se podaci mogu zadržati, razvrstano, po potrebi, po vrsti podataka.

6.   Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju.

7.   Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene provjere upućivanja na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve provjere istodobno provode nacionalna tijela dviju ili više država članica nadležna za provedbu propisa u području upućivanja, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti.

Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. [Am. 864]

Članak 2.e

Izmjena Uredbe (EU) br. 1024/2012

U Prilogu Uredbi (EU) br. 1024/2012 dodaju se sljedeće točke:"

„12.a Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ: Članak 8.

12.b   Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa: članak 2. stavak 5. [Am. 865]

"

Članak 3.

Izvješćivanje i preispitivanje

1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive, posebno učinak članka 2., [tri godine nakon prenošenja ove Direktive] i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

1.  Države članice jednom godišnje Komisiji podnose izvješće o provedbi ove Direktive, posebice o primjeni pametne provedbe iz članka 2.d i o mogućim poteškoćama u provedbi.

U cilju omogućivanja procjene učinkovitosti informacija o provedbi, izvješće sadržava informacije o učinkovitosti:

–  pametnog tahografa, kako je navedeno u poglavlju II. Uredbe (EU) br. 165/2014;

–  upotrebe IMI-ja, kako je navedeno u članku 2. stavcima 5.a i 5.b ove Direktive;

–  upotrebe elektroničkih dokumenata o prijevozu, kao što su elektronički teretni listovi u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR);

–  razmjene informacija među nadležnim tijelima putem sustava ERRU i IMI, kao i informacija o učinkovitosti izravnog pristupa nadležnih tijela sustavima ERRU i IMI u stvarnom vremenu putem aplikacije EU-a tijekom provjera na cesti, kako je navedeno u člancima 8. i 9. Direktive 2006/22/EZ i

–  provedbe programa osposobljavanja usmjerenog na pomaganje vozačima i svim drugim dionicima postupka, uključujući poduzeća, uprave i inspektore, s ciljem prilagodbe na nova pravila i zahtjeve koji se odnose na njih

2.  Nakon izvješća navedenog u stavku 1. Komisija redovito ocjenjuje ovu Direktivu i rezultate ocjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje oblik izvješćivanja i smjernice za izvješćivanje iz stavka 1.

U tim provedbenim aktima mogu biti utvrđena pravila kojima se od država članica zahtijeva da Komisiji pruže podatke o prometnim tokovima i podatke o državama članicama registracije vozila koji se prikupljaju s pomoću sustava naplate cestarina u državama članicama, ako takvi podaci postoje, u svrhu procjene učinkovitosti provedbe ove Direktive.

3.  Izvješća navedena u stavcima 1. i 2. prema potrebi su popraćena odgovarajućim prijedlozima.

3.  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Direktive najkasnije 31. prosinca 2025., posebno u pogledu učinkovitosti provedbe, uključujući analizu troškova i koristi upotrebe uređaja za vaganje u vozilu postavljenih radi automatskog bilježenja točaka utovara/istovara. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog. To se izvješće objavljuje. [Am. 866]

Članak 3.a

Osposobljavanje

Kako bi se poštovale odredbe ove Direktive, i Komisija i države članice moraju utvrditi sveobuhvatan i cjelovit program obuke i prilagodbe novim propisima i zahtjevima koji se postavljaju vozačima i svim drugim dionicima postupka, poduzećima, upravama, inspektorima. [Am. 867]

Članak 4.

1.  Države članice najkasnije do […] [rok za prenošenje bit će što je moguće kraći i, općenito, ne dulji od dvije godine] 30. srpnja 2020. godine donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. [Am. 868]

Do početka primjene ove Direktive sektor prometa izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ zbog svoje izrazito mobilne prirode. [Am. 869]

Do stupanja na snagu provedbenih zahtjeva kojima se utvrđuju konkretna pravila o prijevozu iz ove Direktive sektor prijevoza izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ. [Am. 870]

One primjenjuju te odredbe od […].

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(3)SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(4)SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(6) Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
(7) Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
(8) Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(9)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(10)Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
(11)Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
(12)COM(2016)0128.
(13)Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).
(14)Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (SL L 300, 14.11.2009., str. 88.).
(15)Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.).
(16) Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL L 316, 14.11.2012., str. 1.).
(17)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(18) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
(19)Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.).
(20) Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.).


Dnevno i tjedno vrijeme vožnje, minimalne stanke i razdoblja odmora te pozicioniranje s pomoću tahografa ***I
PDF 239kWORD 73k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) br. 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa (COM(2017)0277 – C8-0167/2017 – 2017/0122(COD))
P8_TA(2019)0340A8-0205/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0277),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0167/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0205/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) br. 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa

P8_TC1-COD(2017)0122


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Dobri uvjeti rada za vozače i pošteni uvjeti poslovanja za cestovne prijevoznike od ključne su važnosti za stvaranje sigurnog, učinkovitog i društveno odgovornog te nediskriminirajućeg sektora cestovnog prometa koji može privući kvalificirane radnike. Kako bi se taj postupak olakšao, ključno je da socijalna pravila Unije u području cestovnog prometa budu jasna, proporcionalna, svrsishodna, jednostavna za primjenu i provedbu te da se učinkovito i dosljedno provode na području čitave cijele Unije. [Am. 346]

(2)  Nakon ocjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti provedbe postojećeg skupa socijalnih pravila Unije u području cestovnog prometa, a posebno Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(6), u postojećem pravnom okviru provedbi pravnog okvira utvrđeni su određeni nedostaci. Zbog nejasnih i neprimjerenih pravila o tjednom odmoru, objektima za odmor, stankama u slučaju višečlane posade i nepostojanja pravila o povratku vozača kući ili na neku drugu lokaciju po njihovu izboru dolazi do različitih tumačenja i praksi provedbe u državama članicama. Nekoliko država članica nedavno je donijelo jednostrane mjere kojima se dodatno povećala pravna nesigurnost te nejednako postupanje prema vozačima i prijevoznicima. Međutim, maksimalna trajanja vožnje po danu i po tjednu, kako su utvrđena u Uredbi (EZ) br. 561/2006, učinkovito doprinose poboljšanju socijalnih uvjeta vozača u cestovnom prometu i sigurnosti cestovnog prometa općenito te bi stoga trebalo poduzeti mjere kako bi se osiguralo njihovo poštovanje. [Am. 347]

(2a)   U interesu sigurnosti cestovnog prometa i provedbe svi bi vozači u potpunosti trebali poznavati pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora te raspoloživosti objekata za odmor. Stoga je primjereno da države članice pripreme smjernice koje će jasno i na jednostavan način predstaviti ovu Uredbu, sadržavati korisne informacije o parkiralištima i objektima za odmor te u kojima će se naglasiti važnost borbe protiv umora. [Am. 348]

(2b)   U interesu je sigurnosti cestovnog prometa poticati prijevoznike da usvoje kulturu sigurnosti, što uključuje sigurnosne politike i postupke koje utvrđuje više rukovodstvo, angažman neposredno nadređenih u provedbi sigurnosne politike i spremnost radne snage da poštuje sigurnosna pravila. Trebao bi se staviti jasan naglasak na pitanja povezana sa sigurnošću cestovnog prometa, kao što su umor, odgovornost, planiranje putovanja, raspored, plaćanje na temelju radne učinkovitosti i upravljanja „just in time”. [Am. 349]

(3)  Ex post evaluacijom Uredbe (EZ) br. 561/2006 potvrdilo se da je nedosljedna i neučinkovita provedba socijalnih prava Unije uglavnom posljedica nejasnih pravila, neučinkovite i nejednake upotrebe alata nadzora i nedovoljne administrativne suradnje među državama članicama, čime se povećava fragmentacija europskog unutarnjeg tržišta. [Am. 350]

(4)  Jasna, primjerena i jednakomjerno provedena pravila ključna su i za postizanje ciljeva politike u pogledu poboljšanja uvjeta rada za vozače, a posebice u pogledu osiguravanja nenarušenog i poštenog tržišnog natjecanja među prijevoznicima i doprinosa sigurnosti cestovnog prometa za sve sudionike cestovnom u prometu. [Am. 351]

(4a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga, kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Europske unije. [Am. 352]

(4b)  Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u cestovnom prometu diljem Europe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva vozila iznad 2,4 tone kojima se obavlja međunarodni prijevoz. [Am. 353/rev]

(5)  Postojeći zahtjev u pogledu stanki pokazao se neprimjerenim i nepraktičnim za vozače koji su dio posade. Stoga bi zahtjev u pogledu bilježenja stanki trebalo prilagoditi posebnostima prijevoza koji obavljaju vozači koji voze u posadi.

(5a)   Prijevoz robe uvelike se razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebali bi biti u mogućnosti fleksibilnije uzimati stanke, bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki. [Am. 354]

(6)  Vozači koji obavljaju međunarodni prijevoz na duge relacije provode dulja razdoblja daleko od kuće. Trenutačnim zahtjevima u pogledu redovnog tjednog odmora ta se razdoblja nepotrebno produljuju. Stoga je odredbe o redovnom tjednom odmoru poželjno prilagoditi tako da vozači mogu lakše obavljati prijevoz u skladu s pravilima i stići kući ili na odredište po njihovu izboru kako bi iskoristili redovni tjedni odmor te kako bi im se osigurala potpuna nadoknada svih skraćenih tjednih razdoblja odmora. Važno je i osigurati da prijevoznici organiziraju rad vozača tako da razdoblja koja provode daleko od kuće ne budu preduga. Kad vozač odluči to razdoblje odmora provesti kod kuće, prijevoznici bi trebali vozaču osigurati sredstva za povratak. [Am. 355]

(6a)   Ako rad vozača predvidljivo uključuje druge aktivnosti za poslodavca osim zadaće u pogledu vožnje, kao što su utovar i istovar, pronalazak parkirališta, održavanje vozila, priprema rute itd., vrijeme koje mu je potrebno za obavljanje tih zadaća trebalo bi uzeti u obzir pri utvrđivanju njegova radnog vremena, mogućnosti za prikladan odmor i dobivanje odgovarajuće plaće. [Am. 356]

(6b)   Da bi se zaštitili radni uvjeti vozača na mjestima utovara i istovara, vlasnici i operateri takvih objekata trebali bi vozaču dati pristup sanitarnim prostorijama. [Am. 357]

(6c)  Zahvaljujući brzom tehnološkom napretku razvijaju se sve sofisticiraniji sustavi autonomne vožnje. U budućnosti bi ti sustavi mogli omogućiti diferenciranu upotrebu vozila za čije upravljanje neće biti potreban vozač. To bi moglo dovesti do novih operativnih mogućnosti, kao što je vožnja kamiona u konvoju. Stoga će biti potrebna prilagodba postojećeg zakonodavstva, uključujući pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora, za što je od ključne važnosti napredak na razini radne skupine UNECE-a. Komisija predstavlja izvješće o evaluaciji upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama uz koje po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se u obzir uzele prednosti tehnologija autonomne vožnje. Namjera ovog zakonodavstva je zajamčiti sigurnost cestovnog prometa, jednake uvjete i primjerene radne uvjete te EU-u omogućiti da ima vodeću ulogu u inovativnim tehnologijama i praksama. [Am. 358]

(7)  Postoje razlike između država članica kada je riječ o tumačenju i primjeni zahtjeva u pogledu tjednog odmora s obzirom na mjesto na kojem bi trebalo iskoristiti tjedni odmor. Kako bi se zajamčili dobri radni uvjeti i sigurnost vozača, taj bi zahtjev stoga trebalo pojasniti kako bi se zajamčilo da se vozačima osigura prikladan kvalitetan smještaj ili druga lokacija po izboru vozača u okviru kojih se u obzir uzimaju rodne posebnosti i koje plaća poslodavac tijekom redovnih tjednih razdoblja odmora ako se ta razdoblja iskorištavaju daleko od kuće. Države članice trebaju zajamčiti dostupnost dostatnih sigurnih parkirališta koja su prilagođena potrebama vozača. [Am. 359]

(7a)  Na namjenskim parkiralištima trebala bi postojati sva infrastruktura potrebna za dobre uvjete odmora, odnosno sanitarni čvor, ugostiteljska ponuda, sigurnost i ostalo. [Am. 360]

(7b)  Primjerene prostorije za odmor ključne su za poboljšanje radnih uvjeta vozača u tom sektoru te očuvanje sigurnosti cestovnog prometa. Budući da je odmor u kabini karakterističan za sektor prometa, a u nekim slučajevima poželjan sa stajališta udobnosti i prikladnosti, vozačima bi trebalo biti dopušteno da koriste odmor u svojem vozilu ako u njemu postoji prikladno mjesto za spavanje. Stoga države članice ne bi trebale nerazmjerno ometati ili otežavati uspostavu namjenskih parkirališta. [Am. 361]

(7c)  U revidiranim smjernicama za TEN-T predviđa se izgradnja parkirališta na autocestama otprilike svakih 100 km kako bi se osigurala parkirališta za komercijalne korisnike cesta uz odgovarajuću razinu sigurnosti i zaštite te bi stoga države članice trebalo poticati da provode smjernice za TEN-T i dovoljno podupiru sigurna i primjereno prilagođena parkirališta i u njih ulažu. [Am. 362]

(7d)  Kako bi se osigurali kvalitetni i pristupačni objekti za odmor, Komisija i države članice trebale bi poticati uspostavu socijalnih, komercijalnih, javnih i drugih poduzeća za upravljanje namjenskim parkiralištima. [Am. 363]

(8)  Vozači se često suočavaju s nepredviđenim okolnostima zbog kojih ne mogu stići na željeno odredište kako bi iskoristili tjedni odmor a da pritom ne prekrše pravila Unije. Trebalo bi olakšati vozačima da se nose s tim okolnostima i omogućiti im da stignu na odredišta kako bi iskoristili tjedni odmor a da pritom ne prekrše zahtjeve u pogledu maksimalnih vremena vožnje.

(8a)  Mnoge aktivnosti cestovnog prometa unutar Unije uključuju prijevoz trajektom ili željeznicom za određeni dio puta. Stoga bi trebalo utvrditi jasne i odgovarajuće odredbe koje se odnose na razdoblja odmora i stanke za takve aktivnosti. [Am. 364]

(9)  Kako bi se smanjila i spriječila pojava različitih praksi provedbe te dodatno poboljšale učinkovitost i djelotvornost prekogranične provedbe, ključno je uspostaviti jasna pravila za redovitu administrativnu suradnju među državama članicama.

(9a)  Kako bi se zajamčila učinkovita provedba, od ključne je važnosti da nadležna tijela pri provedbi provjera na cestama mogu utvrditi da se vremena vožnje i razdoblja odmora poštuju na dan provjere te tijekom prethodnih 56 dana. [Am. 365]

(9b)   Kako bi se osiguralo da su pravila jasna, razumljiva i provediva, vozačima se mora omogućiti pristup informacijama. To bi se trebalo postići koordinacijom Komisije. Vozači bi također trebali primati informacije o odmorištima i sigurnim parkiralištima radi boljeg planiranja putovanja. Nadalje, uz koordinaciju Komisije trebalo bi uspostaviti besplatnu telefonsku liniju kako bi se nadzorne službe upozorile u slučajevima nedopuštenog pritiska na vozače, prijevara ili nezakonitog ponašanja. [Am. 366]

(9c)  Člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 države članice se obvezuju na primjenu zajedničke klasifikacije povrede pravila pri ocjenjivanju dobrog ugleda. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da se nacionalna pravila o kaznama koje se primjenjuju za kršenja Uredbe (EZ) br. 561/2006 i Uredbe (EU) br. 165/2014 provode na učinkovit, proporcionalan i odvraćajući način. Potrebni su daljnji koraci kako bi se zajamčilo da su kazne koje primjenjuju države članice nediskriminirajuće i razmjerne ozbiljnosti povrede. [Am. 367]

(10)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta provedbe Uredbe (EZ) br. 561/2006 Komisiji bi trebalo prenijeti provedbene ovlasti kako bi se pojasnile sve odredbe te Uredbe i uspostavili zajednički pristupi za njihovu primjenu i provedbu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011(7).

(11)  Kako bi se poboljšala isplativost provedbe socijalnih pravila, trebalo bi u potpunosti iskoristiti potencijal postojećih postojeći i budućih sustava pametni sustavi tahografa Stoga trebali bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje, posebice tijekom obavljanja međunarodnog prijevoza biti obvezni u međunarodnom prijevozu. Stoga bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje. [Am. 368]

(11a)   Brz razvoj novih tehnologija i digitalizacije u cijelom gospodarstvu Unije te potreba za jednakim uvjetima među poduzećima u sektoru međunarodnog cestovnog prometa dovode do nužnog skraćivanja prijelaznog razdoblja za ugradnju digitalnih tahografa u registrirana vozila. Pametnim tahografom doprinijet će se pojednostavljenju nadzora, čime će se olakšati rad nacionalnih tijela. [Am. 369]

(11b)   Uzimajući u obzir raširenu upotrebu pametnih telefona i stalni razvoj njihovih funkcionalnosti te u svijetlu razvoja sustava Galileo, koji nudi sve veće mogućnosti za lociranje u stvarnom vremenu, koje već postoji na velikom broju mobilnih uređaja, Komisija bi trebala istražiti mogućnost razvoja i certificiranja mobilne aplikacije koja nudi iste prednosti kao i pametni tahograf, i to uz jednake povezane troškove. [Am. 370]

(11c)  Kako bi se zajamčili odgovarajući zdravstveni i sigurnosni standardi za vozače, potrebno je osigurati ili unaprijediti već postojeća sigurna parkirališta, prikladne sanitarne čvorove i kvalitetni smještaj. Unutar Unije trebala bi postojati dostatna mreža parkirališta. [Am. 371]

(12)  Uredbe (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(8) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(12a)  Priznaje da se prijevoz robe razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebalo bi im osigurati adekvatnije uvjete u okviru ove Uredbe bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki. Stoga Komisija mora procijeniti mogu li se donijeti posebna pravila za taj sektor, posebno za povremene vožnje kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima. [Am. ]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 561/2006 mijenja se kako slijedi:

-1.  U članku 2. stavku 1. umeće se sljedeća točka:"

„(-aa) tereta u međunarodnom cestovnom prometu gdje najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 2,4 tone; ili” [Am. 373]

"

-1.a  U članku 3. točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:"

(aa) vozila ili kombinacije vozila s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 7,5 tona koja se upotrebljavaju za prijevoz materijala, opreme ili strojeva i koje vozač upotrebljava prilikom izvođenja posla ili za dostavu robe koja je proizvedena u okviru obrtničke djelatnosti poduzeća koje zapošljava vozača te koji se upotrebljavaju isključivo unutar radijusa od 150 km od poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača; [Am. 374]

"

1.  u članku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:"

„(h) vozila ili kombinacije vozila koje se upotrebljavaju za nekomercijalni prijevoz tereta;”;

"

1.a  U članku 3. umeće se sljedeća točka:"

„(ha) laka gospodarska vozila koja se koriste za prijevoz robe, ako se prijevoz ne obavlja za račun drugoga već za vlastiti račun poduzeća ili vozača te ako vožnja ne predstavlja glavnu aktivnost osobe koja upravlja vozilom;” [Am. 375]

"

2.  u članku 4. dodaje se sljedeća točka (r):"

„(r) „nekomercijalni prijevoz” znači svaki cestovni prijevoz, osim prijevoza za račun drugoga ili vlastiti račun, za koji se ne prima naknada za rad i kojim se ne ostvaruje prihod.”; ili promet. [Am. 376]

"

2.a   u članku 4. dodaje se sljedeća točka:"

,(ra) „kuća” znači registrirano prebivalište vozača u državi članici;”’ [Am. 377]

[Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.]

"

3.  u članku 6. stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:"

„Vozač evidentira kao ostale poslove svako vrijeme provedeno na način opisan u članku 4. točki (e) kao i svako vrijeme provedeno u upravljanju vozilom koje se upotrebljava za komercijalne djelatnosti koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, te evidentira sva razdoblja raspoloživosti kako je utvrđeno u članku 3. točki (b) Direktive 2002/15/EZ, u skladu s člankom 34. stavkom 5. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EU) br. 165/2014. Ta se evidencija unosi ili ručno na evidencijskom listu, ispisu ili upotrebom opcije ručnog unosa uređaja za bilježenje.”;

"

4.  u članku 7. dodaje se sljedeći treći stavak:"

„Vozač koji je dio višečlane posade može odlučiti uzeti stanku od 45 minuta u vozilu kojim upravlja drugi vozač uz uvjet da vozač koji uzima stanku ne pruža pomoć vozaču koji upravlja vozilom.”;

"

5.  članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„6. U bilo koja četiri uzastopna tjedna vozač uzima najmanje:

   (a) četiri redovna tjedna razdoblja odmora, ili
   (b) dva redovna tjedna razdoblja odmora od najmanje 45 sati i dva skraćena tjedna razdoblja odmora od najmanje 24 sata.

U smislu točke (b) skraćena tjedna razdoblja odmora nadoknađuju se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu (en bloc) prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.”; [Am. 379]

"

(b)  stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora neposredno prethodi pripaja se redovnom tjednom razdoblju odmora od najmanje 45 sati ili slijedi nakon njega sati.”; [Am. 381]

"

(c)  umeću se sljedeći stavci 8.a i 8.b:"

„8.a Redovna tjedna razdoblja odmora i svako tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada prethodnog skraćenog tjednog razdoblja odmora ne uzimaju se u vozilu. Uzimaju se u prikladnom kvalitetnom smještaju s odgovarajućim mjestom koji je rodno prilagođen, izvan kabine vozača, te ima odgovarajuće mjesto za odmor spavanje i sanitarnim čvorovima sanitarni čvor za vozača. Za taj smještaj vrijedi sljedeće: [Am. 382]

   (a) koji osigurava ili plaća poslodavac, ili [Am. (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)]
   (b) kod vozačeve kuće ili na drugom privatnome mjestu koje odabere vozač. [Am. 384]

8.b  Prijevoznik organizira rad vozača tako da vozači tijekom prije završetka svakog razdoblja od tri četiri uzastopna tjedna kod kuće ili na drugoj lokaciji po izboru vozača mogu provesti najmanje jedno redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora. Najkasnije dva tjedna prije takvog razdoblja odmora vozač u pisanom obliku obavještava prijevoznika ako će takvo razdoblje odmora uzeti drugdje, a ne kod kuće. Ako vozač odluči da će takav odmor provesti kod kuće, prijevoznik vozaču osigurava potrebna sredstva za povratak kući. Poduzeće bilježi način na koji ispunjava tu obvezu te u svojim prostorima drži dokumentaciju kako bi je moglo pokazati na zahtjev nadzornih tijela.”; [Am. 385]

„Vozač prijavljuje da je uzeo redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada za skraćeno tjedno razdoblje odmora na lokaciji po vlastitom izboru. Evidencija o tome vodi se u prostorijama poduzeća.” [Am. 386]

"

(ca)  dodaje se sljedeći stavak:"

9.a Komisija najkasnije do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove izmijenjene Uredbe] procjenjuje mogu li se donijeti primjerenija pravila za vozače koji obavljaju povremene vožnje putnika, kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima, te o tome izvještava Parlament i Vijeće. [Am. 380]

"

5.a  Umeće se sljedeći članak:"

„Članak 8.a

1.  Države članice do ...[šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o lokacijama namjenskih parkirališta dostupnih na njihovim državnim područjima te je potom obavješćuju o svim promjenama u vezi s tom informacijom. Komisija izrađuje popis svih javno dostupnih namjenskih parkirališta na jedinstvenoj službenoj internetskoj stranici koja se redovito ažurira.

2.  Sva parkirališta koja imaju barem uvjete i značajke navedene u Prilogu I. i koja je Komisija uvrstila na popis u skladu sa stavkom 2. mogu na ulazu označiti da su namjenska parkirališta.

3.  Države članice osiguravaju redovito provođenje nasumičnih provjera kako bi se provjerila sukladnost parkirališnih značajki s kriterijima za namjenska parkirališta utvrđenima u Prilogu.

4.  Države članice istražuju pritužbe certificiranih namjenskih parkirališta koja ne ispunjavaju kriterije iz Priloga.

5.  Države članice potiču stvaranje namjenskih parkirališta u skladu s odredbama iz članka 39. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013.

Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o raspoloživosti prikladnih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta. Uz to izvješće prilaže se nacrt uredbe o uspostavi normi i postupaka za certificiranje namjenskih parkirališta iz stavka 4. ovog članka. To se izvješće ažurira svake godine na temelju informacija koje prikuplja Komisija u skladu sa stavkom 5. te sadrži popis predloženih mjera za povećanje broja i kvalitete odgovarajućih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta.” [Am. 387]

"

6.  u članku 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Odstupajući od članka 8., kada vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom te uzima redovno dnevno razdoblje odmora ili skraćeno tjedno razdoblje odmora, to se razdoblje može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima koje ukupno ne traju dulje od jednog sata. Tijekom takvog redovnog dnevnog razdoblja ili skraćenog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini, kabini ili ležaju.”; [Am. 388]

"

6.a  u članku 9. umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Odstupanje iz stavka 1. trebalo bi proširiti na redovni tjedni odmor kad putovanje trajektom traje 12 sati ili više. Tijekom takvog redovnog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini.” [Am. 389]

"

6.b  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

1. Prijevoznik ne obavlja nikakvu isplatu vozačima koje zapošljava ili koji su mu stavljeni na raspolaganje, čak i ako se radi o povišici ili dodatku na plaću, za prijeđeni put, brzinu dostave i/ili količinu prevezenog tereta ako se tim plaćanjem potiče kršenje ove Uredbe. [Am. 390]

"

7.  u članku 12. dodaje se sljedeći stavak:"

„Uz uvjet da cestovna sigurnost nije ugrožena, vozač iznimno može odstupiti od članka 8. stavka 2. 6. stavaka 1 i članka 8. stavka 6. drugog podstavka 2. nakon odmora od 30 minuta kako bi u roku od dva sata mogao stići u prikladan smještaj iz članka 8. stavka 8.a i ondje uzeti dnevni ili do operativnog središta poslodavca u kojem je sjedište vozača i gdje će započeti redovni tjedni odmor. Tim odstupanjem ne smiju se prekoračiti dnevne ili tjedne vremena vožnje ili skratiti dnevna ili tjedna razdoblja odmora. Vozač naznačuje razlog tog odstupanja ručno na obrascu evidencije ili ispisu uređaja za bilježenje ili na rasporedu dužnosti, najkasnije pri dolasku u prikladni smještaj. vozača. Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na ispisu uređaja za bilježenje. To razdoblje od najviše dva sata nadoknađuje se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu s bilo kojim razdobljem odmora prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.”; [Am. 391]

"

7.a  u članku 13. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:"

(d) vozila ili skupovi vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 7,5 tona te ih koriste univerzalni pružatelji usluga definirani u članku 2. stavku 13. Direktive 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga Zajednice i poboljšanje kvalitete usluge radi dostave pošiljaka u sklopu poštanskih pošiljaka koje su definirane u članku 2. stavku 6. Direktive 97/67/EZ. [Am. 392]

"

7.b   u članku 13. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:"

(e) vozila koja se koriste isključivo na otocima ili u regijama koje su izolirane od ostatka državnog područja čija površina nije veća od 2 300 kvadratnih kilometara te koji nisu povezani s ostatkom državnog područja mostom, gazom ili tunelom otvorenim za motorna vozila, niti graniče s bilo kojom drugom državom članicom; [Am. 393]

"

7.c  u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(pa) vozila ili kombinacije vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 44 tone koja upotrebljavaju građevinska poduzeća u radijusu do 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;” [Am. 394]

"

8.  u članku 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U izvanrednim slučajevima države članice u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremenu iznimku na razdoblje od najviše 30 dana koja mora biti opravdana i o njoj odmah obavješćuju Komisiju.

Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a.”; [Am. 395]

"

9.  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 15.

Države članice osiguravaju da vozači vozila iz članka 3. točke (a) poštuju nacionalna pravila kojima se osigurava odgovarajuća zaštita u pogledu dozvoljenih vremena vožnje te obveznih stanki i razdoblja odmora. U interesu je radnih uvjeta vozača, kao i sigurnosti cestovnog prometa i provedbe, da države članice obavješćuju Komisiju o mjerodavnim nacionalnim pravilima koja se primjenjuju na te vozače osiguraju parkirališta i odmorišta, koja su u zimsko vrijeme očišćena od snijega i leda, posebno u najudaljenijim i/ili perifernim regijama Europske unije.”; [Am. 396]

"

9.a  u članku 17. umeće se sljedeći stavak:"

„3.a To izvješće obuhvaća evaluaciju upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama i mogućnost da vozač zabilježi razdoblje tijekom kojeg je sustav autonomne vožnje aktiviran te mu je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe, uključujući potrebne zahtjeve da vozač te podatke zabilježi u pametni tahograf.” [Am. 397]

"

10.  u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice utvrđuju pravila sankcioniranja koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 te poduzimaju mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne svojoj i proporcionalne težini kršenja kako je utvrđeno navedeno u skladu s Prilogom  Prilogu  III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9), odvraćajuće i nediskriminirajuće. Svako kršenje ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 podliježe samo jednoj sankciji ili postupku. Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama kao i pravilima sankcioniranja o metodama i kriterijima odabranima na nacionalnoj razini za ocjenu njihove proporcionalnost do datuma koji je određen u članku 29. drugom podstavku. One Države članice bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih mjera i pravila koje se odnose na te elemente. Komisija obavješćuje države članice o tim pravilima i mjerama te o svim njihovim izmjenama. Komisija o tome obavješćuje države članice.

Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a i sadrže detaljne podatke o sankcijama koje se primjenjuju u državama članicama EU-a.”; [Am. 398]

"

11.  članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice blisko surađuju i uzajamno si pomažu bez nepotrebnog odgađanja kako bi olakšale dosljednu primjenu ove Uredbe i njezinu učinkovitu provedbu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 8. Direktive 2006/22/EZ.”;

"

(b)  u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):"

„(c) ostale posebne informacije, uključujući o klasifikaciji rizika poduzeća, koje mogu utjecati na usklađenost s odredbama ove Uredbe.”;

"

(c)  umeću se sljedeći stavci :"

„3a. U svrhu razmjene informacija u okviru ove Uredbe države članice koriste se tijelima za povezivanje unutar zajednice ovlaštena u skladu s člankom 7. Direktive 2006/22/EZ.”;

„3b. Uzajamna administrativna suradnja i pomoć pružaju se bez naknade.”;

"

12.  u članku 25. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U slučajevima iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju zajednički pristupi za provedbu ove Uredbe u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.” [Am. 399]

"

12.a  Dodaje se sljedeći Prilog:"

„Minimalni zahtjevi za parkirališta

Dio A: Uslužni objekti

   (1) Čisti i funkcionalni toaleti sa slavinama za vodu koji se redovito provjeravaju:
   do 10 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s četiri toaleta,
   od 10 do 25 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s osam toaleta,
   od 25 do 50 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 10 toaleta svaki,
   od 50 do 75 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 15 toaleta svaki,
   od 75 do 125 mjesta, najmanje četiri sanitarna čvora s po 15 toaleta svaki,
   za više od 125 mjesta, najmanje šest sanitarnih čvorova s po 15 toaleta svaki.
   (2) Čisti i funkcionalni tuševi koji se redovito provjeravaju:
   do 10 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s dva tuša,
   od 25 do 50 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po pet tuševa svaki,
   od 50 do 75 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 10 tuševa svaki,
   od 75 do 125 mjesta, najmanje četiri sanitarna čvora s po 12 tuševa svaki,
   za više od 125 mjesta, najmanje šest sanitarnih čvorova s po 15 tuševa svaki.
   (3) Odgovarajući pristup pitkoj vodi;
   (4) Prikladni objekti za kuhanje, kafeterija ili restoran;
   (5) Trgovina s raznolikom ponudom hrane, pića itd. na samom mjestu ili u blizini;
   (6) Dovoljan broj koševa za smeće odgovarajućeg volumena;
   (7) Zaklon od kiše ili sunca u blizini parkirališta;
   (8) Dostupan plan za krizne situacije i upravljanje u nepredviđenim slučajevima te osobe za kontakt u hitnim slučajevima poznate osoblju;
   (9) Stolovi za piknik s klupama ili alternativna rješenja raspoloživa u razumnom broju;
   (10) Namjenska usluga bežičnog interneta;
   (11) Bezgotovinski sustav rezervacije, plaćanja i izdavanja računa;
   (12) Sustav za obavještavanje o raspoloživosti parkirališnih mjesta, i na licu mjesta i na internetu;
   (13) Objekti su primjereni za sve rodove.

Dio B: Sigurnosne značajke

   (1) Potpuno odvajanje parkirališta i njegova okružja primjerice ogradama ili alternativnim preprekama koje sprečavaju ili otežavaju slučajan ulazak i namjerni nezakonit ulazak;
   (2) Pristup parkiralištu imaju samo korisnici i osoblje parkirališta za kamione;
   (3) Postoji digitalno snimanje (najmanje 25 slika po sekundi); Sustav snima kontinuirano ili se aktivira pokretom;
   (4) Sustavom video nadzora (CCTV) s mogućnošću nadzora cijele ograde osigurava se da su sve aktivnosti blizu ograde ili na ogradi jasno snimljene (u načinu snimanja CCTV);
   (5) Nadzor područja uz pomoć ophodnja ili na drugi način;
   (6) Svako kazneno djelo prijavljuje se osoblju parkirališta za kamione i policiji. Ako je to moguće, vozilo se neće micati dok policija ne da odgovarajuće upute;
   (7) Stalno osvijetljene vozne trake i pješačke staze;
   (8) Sigurnost pješaka na namjenskim parkiralištima;
   (9) Nadzor parkirališta odgovarajućim i razmjernim sigurnosnim provjerama;
   (10) Jasno naznačeni telefonski brojevi hitnih službi.” [Am. 400]

"

Članak 2.

Uredba (EU) br. 165/2014 mijenja se kako slijedi:

-1.  članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

1. Ovom se Uredbom utvrđuju obveze i zahtjevi vezani uz izradu, ugradnju, uporabu, ispitivanje i provjeru tahografa koji se koriste u cestovnom prometu radi provjere usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 561/2006, Uredbom 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10), Direktivom Vijeća 92/6/EEZ(11), Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom Vijeća92/106/EEZ(12)15a, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU kad je riječ o upućivanju radnika u cestovnom prijevozu, te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu.” [Am. 401]

"

-1.a  u članku 2. stavku 2. umeće se sljedeća točka:"

„(ha) „pametni tahograf” znači digitalni tahograf koji se koristi uslugom pozicioniranja na temelju satelitskog navigacijskog sustava kojim se automatski utvrđuje njegova pozicija u skladu s ovom Uredbom;” [Am. 402]

"

-1.b  U članku 3. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Najkasnije(13)... [SL: tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] u sljedeća vozila ugrađuje se pametni tahograf:

   (a) vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena analognim tahografom,
   (b) vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu sa specifikacijama iz Priloga I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni do 30. rujna 2011., ili
   (c) vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu sa specifikacijama iz Priloga I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni od 1. listopada 2011.”[Am. 403]

"

-1.c  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:"

„4.a Do... [SL: 4 godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sva vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu s Prilogom I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni od 1. listopada 2012., opremaju se pametnim tahografom.” [Am. 404]

"

-1.d  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:"

4.b Do... [ 5 godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena pametnim tahografom koji je u skladu s Prilogom IC uz Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/799(14) opremaju se pametnim tahografom.” [Am. 405]

"

-1.e   U članku 4. stavku 2.nakon treće alineje, umeće se sljedeća alineja:"

“- imati dovoljan kapacitet memorije za pohranu svih podataka koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe;”; [Am. 406]

"

-1.f  U članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

1. Države članice dužne su osigurati da se obrada osobnih podataka u kontekstu ove Uredbe vrši isključivo za potrebe provjere usklađenosti s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006, Direktivom 2002/15/EZ, Direktivom Vijeća 92/6/EEZ, Direktivom Vijeća 92/106/EEZ, Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ te pod nadzorom nadzornog tijela države članice iz članka 51. Uredbe (EU) 2016/679. [Am. 407]

"

-1.g  u članku 7. uvodni dio stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

"2. Države članice posebice osiguravaju da su osobni podaci zaštićeni od korištenja koja nisu povezana s praćenjem ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 561/2006, Direktive 2002/15/EZ, Direktive Vijeća 92/6/EEZ, Direktive Vijeća 92/106/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1072/2009, Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu sa stavkom 1. u pogledu: [Am. 408]

"

1.  u članku 8. stavku 1. druga alineja zamjenjuje se sljedećim:"

„– svaka tri sata akumuliranog vremena vožnje i svaki put kada vozilo prijeđe granicu države članice, [Am. 409]

   svaki put kad se vozilom obavljaju aktivnosti utovara ili istovara; [Am. 410]

"

1.a  U članku 8. stavku 1. umeće se sljedeći podstavak:"

Kako bi se nadzornim tijelima olakšala provjera sukladnosti, u skladu s Uredbom (EZ) br. 561/2006 pametni tahograf bilježi i je li vozilo korišteno za prijevoz robe ili putnika. [Am. 411]

"

1.b  U članku 8. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

Vozila koja se prvi put registriraju od... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] opremaju se tahografom u skladu s drugom alinejom prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugim podstavkom članka 8. stavka 1. ove Uredbe.”; [Am. 412]

"

1.c  Članak 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Do ... [SL: jednu godinu nakon stupanja na snagu ove Uredbe] države članice u odgovarajućoj mjeri opremaju svoja nadzorna tijela opremom za daljinsko rano otkrivanje potrebnom kako bi se omogućila komunikacija podataka navedena u ovom članku, uzimajući u obzir njihove posebne zahtjeve i strategije za provedbu. Do tada države članice mogu odlučiti hoće li opremiti svoja nadzorna tijela opremom za takvo daljinsko rano otkrivanje. [Am. 413/rev]

"

1.d  U članku 9. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

"3. Komunikacija s tahografom iz stavka 1. uspostavlja se samo ako je za to primljen zahtjev s uređaja nadzornih tijela. Komunikacija je zaštićena kako bi se osigurala nepovredivost podataka i autentifikacija uređaja za bilježenje podataka i provjeru. Pristup razmijenjenim podacima omogućen je isključivo nadzornim tijelima ovlaštenima za provjeru kršenja pravnih akata Unije iz članka 7. stavka 1. i ove Uredbe te radionicama u mjeri potrebnoj da bi se utvrdio ispravan rad tahografa. [Am. 414]

"

1.e  U članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Kako bi se osiguralo da je pametni tahograf usklađen s načelima i zahtjevima određenima u ovoj Uredbi, Komisija provedbenim aktima donosi detaljne odredbe potrebne za jedinstvenu provedbu članaka 8., 9. i 10., isključujući one odredbe kojima bi se omogućilo da tahograf bilježi dodatne podatke.”;

Do [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za bilježenje svih prelazaka granice vozila iz druge alineje prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugog podstavka članka 8. stavka 1.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 42. stavka 3. [Am. 415]

"

1.f  u članku 34. stavku 5. točki (b) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:"

„iv. pod znakom 20190404-P8_TA(2019)0340_HR-p0000002.png: stanke, odmor, godišnji odmor ili bolovanje,

pod znakom „trajekt/vlak”: Uz znak20190404-P8_TA(2019)0340_HR-p0000003.png: razdoblje odmora koje se provodi na trajektu ili u vlaku, kako se zahtijeva člankom 9. Uredbe (EZ) br. 561/2006.” [Am. 416]

"

2.  u članku 34. stavku 7. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Ako se tahografom ne može automatski bilježiti prelazak granice, vozač nakon dolaska na prikladno prvo moguće i raspoloživo zaustavno mjesto unosi u digitalni tahograf simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme te mjesto na kojem i vrijeme u koje je prešao granicu u vozilu. Nakon prelaska granice u novu zemlju kȏd zemlje unosi se u tahograf u kategoriju BEGIN. Države članice mogu od vozača vozila koji obavljaju prijevoz unutar njihova područja zahtijevati unošenje detaljnijih zemljopisnih specifikacija uz simbol zemlje, uz uvjet da su države članice te detaljnije zemljopisne oznake priopćile Komisiji prije 1. travnja 1998.” [Am. 417]

"

2.a   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:"

„7.a Vozačima se osigurava obuka o pravilnom korištenju tahografa kako bi mogli koristiti sve funkcije tog uređaja. Vozač ne smije snositi trošak obuke, već bi taj trošak trebao snositi poslodavac.”; [Am. 418]

"

2.b   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:"

„7b. Za pravilno očitanje i nadzor tahografa trebao bi biti obučen maksimalan broj nadzornih tijela.” [Am. 419]

"

2.c  u članku 36. stavku 1. točka i. zamjenjuje se sljedećim:"

„i. tahografske listiće za tekući dan te listiće koje je vozač koristio prethodnih 56 dana; [Am. 420]

"

2.d  u članku 36. stavku 1. točka iii. zamjenjuje se sljedećim:"

„iii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006. [Am. 421]

"

2.e  U članku 36. stavak 2. točka ii. zamjenjuje se sljedećim:"

„ii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.” [Am. 422]

"

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(3)SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(4)SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(5) Stajalište Europskog parlamenta 4. travnja 2019.
(6)Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
(7)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(8)Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).
(9)Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).
(10) Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.).
(11) Direktiva Vijeća 92/6/EEZ od 10. veljače 1992. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničenje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici (SL L 57, 2.3.1992., str. 27.).
(12) Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.).
(13) Pod pretpostavkom da će paket o prometu stupiti na snagu 2019., a druga verzija provedbenog akta Komisije za pametni tahograf do 2019./2020.(vidi članak 11.), te da će se potom primijeniti postupni pristup u pogledu naknadne ugradnje.
(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/799 od 18. ožujka 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za izradu, ispitivanje, ugradnju, rad i popravak tahografa i njihovih sastavnih dijelova (SL L 139, 26.5.2016., str. 1.).


Prilagođavanje kretanjima u sektoru cestovnog prometa ***I
PDF 263kWORD 70k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i Uredbe (EZ) br. 1072/2009 radi njihova prilagođavanja kretanjima u sektoru (COM(2017)0281 – C8-0169/2017 – 2017/0123(COD))
P8_TA(2019)0341A8-0204/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0281),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0169/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0204/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) ... / ... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i Uredbe (EZ) br. 1072/2009 radi njihova prilagođavanja kretanjima u sektoru

P8_TC1-COD(2017)0123


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Iskustvo u provedbi uredaba (EZ) br. 1071/2009(6) i (EZ) br. 1072/2009(7) pokazalo je da su pravila predviđena tim uredbama omogućila poboljšanja u nizu točaka.

(2)  Pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika do sada se, osim ako je drukčije propisano nacionalnim zakonodavstvom, nisu primjenjivala na poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila koja ne prelaze to ograničenje. Broj takvih poduzeća koja posluju u nacionalnom i međunarodnom prijevozu je u porastu je. Stoga je nekoliko država članica odlučilo na takva poduzeća primjenjivati pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Kako bi se izbjegle moguće praznine i kako bi se zajedničkim pravilima osigurala minimalna razina profesionalizacije u sektoru u kojem se upotrebljavaju motorna vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona za međunarodni prijevoz te ujednačili uvjeti tržišnog natjecanja za sve prijevoznike, tu bi odredbu trebalo izbrisati budući da bi zahtjevi u pogledu stvarnog i stabilnog poslovnog nastana i odgovarajućeg financijskog položaja trebali postati obvezni zahtjevi za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika trebali bi se jednako primjenjivati, dok bi se neproporcionalno administrativno opterećenje trebalo izbjegavati. Budući da se ova Uredba primjenjuje samo na poduzeća koja prevoze robu za naknadu ili nagradu, ovom odredbom nisu obuhvaćena poduzeća koja obavljaju prijevoz za vlastite potrebe. [Am. 110]

(2a)  U svojoj procjeni rizika Komisija predviđa da će poslovni subjekti u razdoblju od 2020. do 2035. uštedjeti između 2,7 i 5,2 milijarde EUR. [Am. 111]

(3)  Trenutačno sve države članice imaju pravo uvjetovati pristup djelatnosti cestovnog prijevoznika dodatnim zahtjevima uz one navedene u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Ta se mogućnost nije pokazala potrebnom za ispunjavanje nužnih potreba i uzrokovala je razlike u pogledu takvog pristupa. Stoga bi tu mogućnost trebalo ukinuti.

(4)  Potrebno je osigurati da U cilju suzbijanja pojave tzv. fiktivnih poduzeća i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta za sve na unutarnjem tržištu, nužni su jasniji kriteriji za poslovni nastan, intenzivnije praćenje i provedba te bolja suradnja među državama članicama. Cestovni prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici imaju trebali bi imati stvarnu i stalnu prisutnost u toj državi članici i uistinu odande vode voditi svoje poslovanje poslove prijevoza i obavljati znatan dio aktivnosti. Stoga je, a i s obzirom na stečena iskustva, potrebno je razjasniti i ojačati odredbe o postojanju stvarnog i stabilnog poslovnog nastana te pritom izbjeći neproporcionalno administrativno opterećenje. [Am. 112]

(5)  U onoj mjeri u kojoj pristup djelatnosti ovisi o dobrom ugledu dotičnog poduzeća potrebna su razjašnjenja kad je riječ o osobama čije se ponašanje treba uzeti u obzir, o administrativnim postupcima koji se moraju provesti i o razdobljima čekanja prije vraćanja statusa dobrog ugleda nakon što upravitelj prijevoza izgubi dobar ugled.

(6)  Budući da mogu znatno narušiti uvjete jednakog tržišnog natjecanja u cestovnom prijevozu tereta, teške povrede nacionalnih poreznih pravila trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda.

(7)  Budući da mogu znatno utjecati na tržište cestovnog prijevoza i na socijalnu zaštitu radnika, teške povrede pravila Unije o upućivanju radnika, kabotaži i prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda. [Am. 113]

(8)  S obzirom na važnost poštenog tržišnog natjecanja povrede pravila Unije relevantne za to pitanje trebalo bi uzeti u obzir pri procjenjivanju dobrog ugleda upravitelja prijevoza i prijevoznih poduzeća. U skladu s time trebalo bi pojasniti ovlasti Komisije za utvrđivanje stupnja težine takvih povreda.

(9)  Nacionalna nadležna tijela imala su poteškoća s utvrđivanjem dokumenata koje prijevozna poduzeća mogu podnijeti radi dokazivanja svojeg financijskog položaja, posebno u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja. Trebalo bi razjasniti pravila koja se odnose na dokumente za dokazivanje financijskog položaja.

(10)  Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona ili kombinacijom vozila i koja ne prelaze to ograničenje obavljaju međunarodni prijevoz trebala bi ispunjavati minimalnu razinu zahtjeva o financijskom položaju, čime bi se osiguralo da imaju sredstva za stabilno i dugoročno poslovanje. Međutim, budući da su dotične aktivnosti aktivnosti koje se obavljaju tim vozilima općenito ograničena opsega, odgovarajući zahtjevi trebali bi biti manje strogi od onih koji se primjenjuju na prijevoznike koji upotrebljavaju vozila ili kombinacije vozila koje prelaze to ograničenje. [Am. 114]

(11)  Informacije o prijevoznicima koje sadržavaju nacionalni elektronički registri trebale bi biti što potpunije potpune i ažurirane kako bi se nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu relevantnih pravila omogućio odgovarajući pregled prijevoznika koji se istražuju. Bolja nacionalna i prekogranična provedba uredaba (EZ) br. 1071/2009 i (EZ) br. 1072/2009. i drugih relevantnih zakonodavnih propisa Unije posebno bi se trebala ostvariti s pomoću informacija o registracijskim brojevima vozila kojima prijevoznici raspolažu, broju njihovih zaposlenika, i stupnju rizika i osnovnim financijskim informacijama. Osim toga, kako bi se službenim osobama, uključujući i one koje obavljaju provjere na cesti, dao jasan i potpun pregled prijevoznika koje se provjerava, one bi trebale imati izravan pristup svim relevantnim informacijama u stvarnom vremenu. Stoga bi nacionalni elektronički registri trebali biti istinski interoperabilni, a sve imenovane službene osobe svih država članica trebale bi imati izravan pristup podacima koje sadrže u stvarnom vremenu. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti pravila o nacionalnom elektroničkom registru. [Am. 115]

(12)  Definicija najteže povrede koja se odnosi na prekoračenje dnevnog vremena vožnje, kako je predviđeno u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, nije dosljedna s postojećom odgovarajućom odredbom iz Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Ta nedosljednost uzrokuje nesigurnost i različite prakse nacionalnih tijela i s time povezane poteškoće u provedbi relevantnih propisa. Stoga bi tu definiciju trebalo pojasniti kako bi se osigurala međusobna dosljednost tih dviju uredbi.

(13)  Pravila za nacionalni cestovni prijevoz koji u državi članici domaćinu privremeno obavlja strani prijevoznik („kabotaža”) trebala bi biti jasna, jednostavna i laka za provedbu te istodobno općenito održavati razinu liberalizacije kakva nije dosad ostvarena. [Am. 116]

(14)  Kako bi se izbjegle prazne vožnje, kabotažu bi trebalo, uz određena ograničenja, dopustiti u državi članici domaćinu. U tu svrhu te kako bi se olakšale provjere i uklonila nesigurnost, ograničenje broja kabotaža koje slijede nakon međunarodnog prijevoza trebalo bi ukinuti, no istodobno smanjiti najveći dopušteni broj dana za takve kabotaže. [Am. 117]

(14a)  Kako bi se spriječila sustavna kabotaža koja bi mogla predstavljati stalnu ili trajnu aktivnost kojom se narušava nacionalno tržište, trebalo bi skratiti razdoblje u kojem se u jednoj državi članici domaćinu može obavljati kabotaža. Osim toga, prijevoznici ne bi smjeli obavljati nove kabotaže u istoj državi članici domaćinu u određenom vremenskom razdoblju i sve dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan. Ova odredba ne dovodi u pitanje obavljanje međunarodnog prijevoza. [Am. 118]

(15)  Učinkovita i djelotvorna provedba pravila preduvjet je za pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Daljnja digitalizacija provedbenih alata ključna je za oslobađanje provedbenog kapaciteta, smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja za međunarodne prijevoznike, a osobito mala i srednja poduzeća, i bolje utvrđivanje prijevoznika s visokim stupnjem rizika i otkrivanje prijevarnih radnji. Kako se prijevozni dokumenti više ne bi koristili u tiskanom obliku, u budućnosti bi upotreba elektroničkih dokumenata trebala postati pravilo, što osobito vrijedi za elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Trebalo bi razjasniti sredstva s pomoću kojih cestovni prijevoznici mogu dokazati usklađenost s pravilima o kabotaži. U tu svrhu trebalo bi dopustiti uporabu i slanje elektroničkih prijevoznih informacija, što bi trebalo pojednostaviti odredbu o relevantnim dokazima i postupanje nadležnih tijela s tim dokazima. Formatom koji se upotrebljava u tu svrhu trebalo bi osigurati pouzdanost i vjerodostojnost. S obzirom na sve veću uporabu učinkovite elektroničke razmjene informacija u području prijevoza i logistike važno je osigurati dosljednost u regulatornim okvirima i odredbama kojima se pojednostavnjuju administrativni postupci. [Am. 119]

(15a)  Brzo uvođenje pametnog tahografa od iznimne je važnosti jer će se njime provedbenim tijelima omogućiti obavljanje provjera na cesti kako bi se brže i efikasnije otkrile povrede i nepravilnosti, što bi rezultiralo boljom provedbom ove Uredbe. [Am. 120]

(16)  Prijevozna poduzeća su adresati pravila o međunarodnom prijevozu robe te kao takva podliježu posljedicama eventualnih povreda koje su počinila. Međutim, kako bi se poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge s prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta spriječilo u zloporabama, države članice trebale bi također propisati kazne za otpremnike i pošiljatelje, otpremnike, špeditere u slučaju da svjesno provode , ugovaratelje i podugovaratelje ako znaju da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba Uredbe (EZ) br. 1072/2009. Kada poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge naručuju te usluge od prijevoznih poduzeća s niskom ocjenom rizika, trebalo bi smanjiti njihovu odgovornost. [Am. 121]

(16a)   Cilj predloženog Europskog nadzornog tijela za rad [...] jest podupiranje i olakšavanje suradnje i razmjene informacija između nacionalnih nadležnih tijela kako bi se efektivno provodilo relevantno pravo Unije. Podupiranjem i olakšavanjem provedbe ove Uredbe Europsko nadzorno tijelo za rad može imati važnu ulogu u doprinošenju razmjeni informacija između nadležnih tijela, u pomaganju državama članicama u izgradnji kapaciteta kroz razmjenu osoblja i osposobljavanje te u pomaganju državama članicama pri organizaciji usklađenih provjera. Time bi se povećalo povjerenje između država članica, poboljšala suradnja između nadležnih tijela i pomoglo u borbi protiv prijevara i kršenja propisa. [Am. 122]

(16b)   Potrebno je ojačati zakonodavstvo u području cestovnog prometa kako bi se zajamčila pravilna primjena i provedba Uredbe Rim I. tako što bi se u ugovorima o radu odražavalo uobičajeno mjesto rada radnika. Kao nadopuna toga i izravno povezano s Uredbom Rim I. jesu temeljna pravila iz Uredbe (EZ) br. 1071/2009 utvrđena radi borbe protiv fiktivnih poduzeća i u cilju jamčenja odgovarajućih kriterija za poslovni nastan poduzeća. Potrebno je ojačati ta pravila kako bi se zajamčila prava zaposlenika u slučaju privremenog rada izvan uobičajene zemlje rada te poštenog tržišnog natjecanja među cestovnim prijevoznicima. [Am. 123]

(17)  Budući da se ovom Uredbom uvodi određeni stupanj usklađenosti u pojedinim područjima koja do sada nisu bila usklađena pravom Unije, a posebno u pogledu prijevoza lakim gospodarskim vozilima i provedbenih praksi, njezini ciljevi, to jest ujednačavanje uvjeta tržišnog natjecanja i poboljšavanje provedbe, ne mogu se u dostatnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica, nego se zbog prirode ciljeva kojima se teži i prekogranične prirode cestovnog prijevoza mogu bolje ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(18)  Kako bi se u obzir uzela kretanja na tržištu i tehnički napredak, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata radi izmjena priloga I., II. i III. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, za dopunjavanje te Uredbe sastavljanjem popisa kategorija, vrsta i stupnjeva težine teških povreda pravila koje mogu, uz one iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1071/2009, dovesti do gubitka dobrog ugleda cestovnog prijevoznika, te radi izmjena priloga I., II. i III. Uredbi (EZ) br. 1072/2009. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(9) Točnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi zaprimati sve dokumente istodobno kad i stručnjaci država članica te bi njihovi stručnjaci trebali imati sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.

(19)  Stoga je Uredbu (EZ) br. 1071/2009 i Uredbu (EZ) br. 1072/2009 potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1071/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.  briše se točka (a); i. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoza obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 2,4 tone;

   (aa) poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoza obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona i koja se bave isključivo nacionalnim prijevozom;”; [Am. 124]

"

ii.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) poduzeća koja pružaju usluge cestovnog prijevoza u putničkom prometu isključivo u nekomercijalne svrhe, odnosno čija glavna djelatnost nije cestovni prijevoz putnika.

Svaki cestovni prijevoz za koji čija svrha nije primljena naknada i kojim se ne ostvaruje prihod, kao što je prijevoz osoba u dobrotvorne svrhe ostvarivanje dobiti za vozača ili ostale, npr. pružanje usluge na humanitarnoj ili za strogo privatne potrebe dobrotvornoj osnovi,, smatra se prijevozom isključivo u nekomercijalne svrhe;” [Am. 125]

"

(b)  dodaje se sljedeći stavak 6.:"

„6. Članak 3. stavak 1. točke (b) i (d) te članci 4., 6., 8., 9., 14., 19. i 21. ne primjenjuju se na poduzeća koja obavljaju djelatnost cestovnog prijevoznika isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona.

Međutim, države članice mogu:

   (a) od tih poduzeća zahtijevati primjenu određenih ili svih odredaba iz prvog podstavka;
   (b) spustiti graničnu vrijednost iz prvog podstavka za sve ili za određene kategorije cestovnog prijevoza.”; [Am. 126]

"

2.  U članku 3. briše se stavak 2.

3.  Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

(a) ima prikladne prostorije, proporcionalne aktivnostima poduzeća, u kojima čuva svoju temeljnu poslovnu dokumentaciju može pristupiti svojoj originalnoj temeljnoj poslovnoj dokumentaciji u pisanom ili elektroničkom obliku, a posebno trgovačke ugovore, računovodstvenu dokumentaciju, kadrovsku dokumentaciju, ugovore trgovačkim ugovorima, računovodstvenoj dokumentaciji, kadrovskoj dokumentaciji, ugovorima o radu, dokumentaciju dokumentaciji o socijalnom osiguranju, dokumentaciji koja sadrži podatke o kabotaži, upućivanju radnika i trajanju vožnje i odmora te bilo koji drugi dokument koji mora biti dostupan nadležnom tijelu kako bi moglo provjeriti jesu li uvjeti propisani ovom Uredbom ispunjeni. [Am. 127]

"

(aa)  umeće se sljedeća točka:"

„(aa) vozila iz točke (b) svaka četiri tjedna obavljaju najmanje jedan utovar ili istovar tereta u okviru ugovora o prijevozu u državi članici u kojoj poduzeće ima poslovni nastan.” [Am. 128]

"

(b)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) stvarno i kontinuirano obavlja svoje administrativne i komercijalne aktivnosti raspolažući potrebnom administrativnom opremom i infrastrukturom u prostorijama iz točke (a) koje se nalaze u toj državi članici;”; [Am. 129]

"

(c)  dodaje se sljedeća točka (d):"

„(d) obavlja stvarno i kontinuirano obavlja prijevoz vozilima iz točke (b) raspolažući odgovarajućom tehničkom opremom u toj državi članici;”; [Am. 130]

"

(d)  dodaje se sljedeća točka (e):"

„(e) ima na raspolaganju imovinu i osoblje razmjerno aktivnostima u tom poslovnom nastanu.”;

"

(da)  dodaje se sljedeća točka (f):"

„(f) ima jasnu vezu između djelatnosti prijevoza koje se obavljaju i države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan, operativni centar i pristup dovoljnom broju parkirališnih mjesta kojima se vozila iz točke (b) mogu redovito koristiti;” [Am. 131]

"

(db)  dodaje se sljedeća točka (g):"

„(g) traži i zapošljava vozače u skladu s pravom mjerodavnim za ugovore o radu u toj državi članici;” [Am. 132]

"

(dc)  dodaje se sljedeća točka (h):"

„(h) jamči da je poduzeće mjesto u kojem ili iz kojeg radnici uobičajeno obavljaju svoj rad u skladu s Uredbom (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća* i/ili Rimskom konvencijom;”

________________

* Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I.), (SL L 177, 4.7.2008., str. 6.). [Am. 133]

"

4.  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Prilikom utvrđivanja je li poduzeće ispunilo taj uvjet, države članice razmatraju ponašanje poduzeća, njegovih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora, komplementara ako je riječ o javnom trgovačkom društvu, drugih pravnih zastupnika i svake druge relevantne osobe koju država članica odredi. Svako pozivanje u ovomu članku na osude, kazne ili povrede uključuje i osude, kazne ili povrede samog poduzeća, njegovih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora, komplementara ako je riječ o javnom trgovačkom društvu, drugih pravnih zastupnika i svake druge relevantne osobe koju odredi država članica.

"

ii.  u trećem podstavku točki (a) dodaje se sljedeća podtočka vii.:"

„vii. porezno pravo.”;

"

iii.  u trećem podstavku točki (b) dodaju se sljedeće točke xi. i xii.:"

„xi. upućivanja radnika;

   xii. prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze.”;
   xiii. kabotaže.”; [Am. 134]

"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. U smislu stavka 1. trećeg podstavka točke (b), ako je upravitelju prijevoza ili prijevoznom poduzeću u jednoj državi članici ili više njih izrečena osuđujuća presuda za teško kazneno djelo ili dosuđena kazna za neku od najtežih povreda pravila Unije, navedenih u Prilogu IV., nadležno tijelo države članice poslovnog nastana dužno je na odgovarajući način i pravovremeno započeti te propisno zaključiti upravni postupak, prema potrebi zajedno s inspekcijskim pregledom prostorija dotičnog poduzeća.

Tijekom upravnog postupka upravitelju prijevoza ili drugom pravnom zastupniku prijevoznog poduzeća, ovisno o slučaju, daje se pravo da iznesu svoje argumente i objašnjenja.

Tijekom upravnog postupka nadležno tijelo procjenjuje bi li u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir posebne okolnosti, gubitak dobrog ugleda predstavljao nerazmjernu mjeru. Tijekom tog procjenjivanja nadležno tijelo mora uzeti u obzir broj teških povreda nacionalnih pravila i pravila Unije, kako su navedene u stavku 1. trećem podstavku, kao i broj najtežih povreda pravila Unije, kako su navedene u Prilogu IV., za koje je upravitelju prijevoza ili prijevoznom poduzeću izrečena osuđujuća presuda ili kazna. Svaki takav zaključak mora biti propisno obrazložen i opravdan.

Ako nadležno tijelo utvrdi da bi gubitak ugleda bio nerazmjeran, odlučuje da dotično poduzeće i dalje ima dobar ugled. Obrazloženje takve odluke unosi se u nacionalni registar. Broj takvih odluka navodi se u izvješću iz članka 26. stavka 1.

Ako nadležno tijelo utvrdi da gubitak dobrog ugleda nije nerazmjeran, posljedica osuđujuće presude ili kazne je gubitak dobrog ugleda;”;

"

(c)  dodaje se sljedeći stavak 2.a:"

„2.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. kojima se utvrđuje popis kategorija, vrsta i stupnjeva težine teških povreda pravila Unije, kako je navedeno u stavku 1. trećem podstavku točki (b), koje, uz one iz Priloga IV., mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda. Prilikom određivanja prioriteta za preglede na temelju članka 12. stavka 1. države članice dužne su uzeti u obzir informacije o tim povredama, uključujući informacije koje su im proslijedile druge države članice.

U tu svrhu Komisija:

   (a) propisuje kategorije i vrste povreda koje su najčešće zabilježene;
   (b) definira stupanj težine povreda na temelju njihova potencijala za uzrokovanje smrtnih ili teških ozljeda te ili narušavanja tržišnog natjecanja u području cestovnog prometa, među ostalim dovođenjem u pitanje uvjeta rada za radnike u sektoru prijevoza; [Am. 135]
   (c) određuje koliko se puta povreda mora ponoviti da bi se smatrala težom povredom, uzimajući u obzir broj vozača u okviru prijevozne djelatnosti kojom upravlja upravitelj prijevoza.”

"

5.  Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Kako bi se ispunio zahtjev propisan člankom 3. stavkom 1. točkom (c), poduzeće mora u svakom trenutku tijekom poslovne godine biti sposobno ispuniti svoje financijske obveze. Poduzeće mora na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazati da svake godine raspolaže vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od najmanje 9 000 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 5 000 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima i čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, prelazi 3,5 tona te 900 EUR za svako dodatno vozilo čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona. ili kombinacijom vozila Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi to ograničenje , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona moraju dokazati, na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba, da svake godine raspolažu vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od barem 1 800 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 900 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava.”; [Am. 136]

"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Odstupajući od stavka 1., u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja nadležno tijelo dopušta da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom, na primjer bankovnom garancijom, dokumentom koji je izdala financijska institucija u svrhu potvrđivanja pozitivne bilance na ime ili osiguranjem, uključujući osiguranje od profesionalne odgovornosti koje su izdale jedna ili više banaka ili drugih financijskih institucija, uključujući osiguravateljska poduzeća ili drugim obvezujućim dokumentom kojim poduzeće se dokazuje da raspolaže iznosima navedenim jamstvo za solidarnu odgovornost poduzeća u pogledu iznosa navedenih u stavku 1. prvom podstavku”; [Am. 137]

"

5.a  U članku 8. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Države članice mogu promicati redovitu obuku iz stručnih područja nabrojenih u Prilogu I. svake tri godine kako bi osigurale da su osoba ili osobe iz stavka 1. dovoljno upoznate s razvojem u tom području.“; [Am. 138]

"

6.  U članku 8. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:"

„9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. kojima se izmjenjuju prilozi I., II. i III. radi njihove prilagodbe kretanjima na tržištu i tehničkom napretku.”;

"

7.  U članku 11. stavku 4. briše se treći podstavak;

8.  U članku 12. stavku 2. briše se drugi podstavak drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Države članice provode provjere barem svake tri godine kako bi utvrdile ispunjavaju li poduzeća zahtjeve propisane člankom 3.” [Am. 139]

"

9.  U članku 13. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) rok od najviše šest mjeseci ako zahtjev u pogledu financijskog položaja nije ispunjen, kako bi se dokazalo da je taj zahtjev ponovno trajno ispunjen.”;

"

10.  U članku 14. stavku 1. dodaje se sljedeći drugi podstavak:"

„Nadležno tijelo ne poduzima rehabilitirajuću mjeru u korist upravitelja prijevoza prije isteka godine dana od datuma gubitka dobrog ugleda.”;

"

10.a   Članak 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Ako i dok se ne poduzme rehabilitirajuća mjera u skladu s relevantnim nacionalnim propisima, potvrda o stručnoj osposobljenosti iz članka 8. stavka 8. upravitelja prijevoza koji je proglašen nesposobnim za upravljanje prijevoznom djelatnošću prestaje vrijediti u svim državama članicama. Komisija sastavlja popis rehabilitirajućih mjera kojima se može povratiti dobar ugled.”; [Am. 140]

"

11.  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. mijenja se kako slijedi:

-i.a  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) imena i prezimena upravitelja prijevoza imenovanih radi ispunjenja uvjeta iz članka 3. u pogledu dobrog ugleda i stručne osposobljenosti te, prema potrebi, ime i prezime pravnog zastupnika;”; [Am. 141]

"

i.  dodaju se sljedeće točke (g), (h), (i) i (j):"

„(g) registracijske brojeve vozila na raspolaganju poduzeću u skladu s člankom 5. točkom (b);

   (h) broj zaposlenih u poduzeću u zadnjoj kalendarskoj godini;[Am. 142]
   (i) ukupnu imovinu, dugovanja, vlasnički kapital i promet tijekom zadnje dvije godine;
   (j) stupanj rizika poduzeća u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ.”;

"

i.a  dodaje se sljedeća točka (ja):"

„(ja) ugovore o radu međunarodnih vozača u posljednjih šest mjeseci.”;[Am. 143]

"

ii.  drugi, treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim:"

„Države članice mogu odlučiti da će podatke iz prvoga podstavka točaka od (e) do (j) pohraniti u zasebne registre. U tom slučaju relevantni podaci daju se na uvid na zahtjev i neposredno su dostupni svim nadležnim tijelima dotične države članice. Traženi podaci moraju se dati na uvid u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka. [Am. 144]

U svakom slučaju, Podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.” [Am. 145]

Za potrebe članka 14.a Uredbe (EZ) br. 1072/2009 podaci iz točke (j) dostupni su na zahtjev pošiljatelja, špeditera, ugovaratelja i podugovaratelja. [Am. 146]

"

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Države članice dužne su poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale ažurnost i točnost svih podataka u nacionalnom elektroničkom registru.”;

"

(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. Kako bi se povećala djelotvornost prekogranične provedbe propisa, države članice dužne su osigurati međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih elektroničkih registara diljem Unije preko Europskog registra cestovnih prijevoznika iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/480 kako bi podaci iz stavka 2. bili izravno dostupni svim nadležnim provedbenim i nadzornim tijelima svih država članica u stvarnom vremenu.” [Am. 147]

"

(bb)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24.a kako bi uspostavila i ažurirala zajednička pravila radi osiguranja potpune međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih elektroničkih registara kako bi nadležno tijelo ili nadzorno tijelo bilo koje države članice moglo izravno i u stvarnom vremenu pristupiti nacionalnom elektroničkom registru bilo koje države članice kako je propisano stavkom 5. Takva zajednička pravila uključuju pravila koja se odnose na format razmijenjenih podataka, tehničke postupke za elektroničko pretraživanje nacionalnih elektroničkih registara drugih država članica i interoperabilnost tih registara, kao i posebna pravila o pristupu podacima te njihovu unošenju i nadzoru.” [Am. 148]

"

(c)  stavak 7. briše se.

12.  Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 18.

Administrativna suradnja država članica

1.  Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s drugim državama članicama o primjeni ove Uredbe. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o imenima i adresama nacionalnih kontaktnih točaka do 31. prosinca 2018. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice moraju odmah obavijestiti Komisiju o svim promjenama u pogledu kontaktnih točaka.

1.  .Nadležna tijela država članica tijesno surađuju i jedna drugima hitro pružaju uzajamnu pomoć i sve druge relevantne informacije kako bi se olakšala primjena i provedba ove Uredbe. [Am. 149]

1.a  Za potrebe stavka 1., administrativna suradnja predviđena ovim člankom provodi se preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća* koji svim prijevoznicima omogućuje pružanje podataka na vlastitom jeziku. [Am. 150]

2.  Država članica koja primi obavijest o teškoj povredi zbog koje je u drugoj državi članici tijekom zadnje dvije godine donesena osuđujuća presuda ili izrečena kazna tu povredu upisuje u svoj nacionalni elektronički registar.

3.  Države članice odgovaraju na zahtjeve za pružanje informacija od svih nadležnih tijela ostalih država članica i, ako je potrebno, provode provjere, inspekcijske preglede i istrage u pogledu usklađenosti cestovnih prijevoznika s nastanom na njihovu državnom području sa zahtjevom utvrđenim u članku 3. stavku 1. točki (a). Zahtjevi za pružanje informacija koje upućuju nadležna tijela država članica moraju biti valjano opravdani i obrazloženi. U tom cilju zahtjevi moraju sadržavati vjerodostojne naznake mogućih povreda članka 3. stavka 1. točke (a). [Am. 151]

4.  Ako država članica kojoj je upućen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, u roku od deset pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja podnosi zahtjev dodatno potkrepljuje zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev. [Am. 152]

5.  Ako je teško ili nemoguće postupiti u skladu sa zahtjevom za pružanje informacija ili provesti provjere, inspekcijske preglede ili istrage, dotična država članica u roku od deset pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i uredno navodi razloge zbog kojih je to teško ili nemoguće. Dotične države članice međusobno se dogovaraju surađuju u cilju pronalaženja rješenja za poteškoće koje mogu nastati. U slučaju bilo kakvog trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija bez odgovarajućeg obrazloženja, Komisija nakon primanja obavijesti o tome i nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije. [Am. 153]

6.  Kao odgovor na zahtjev u skladu sa stavkom 3. države članice moraju dostaviti zatražene informacije i provesti potrebne provjere, inspekcijske preglede i istrage u roku od 25 petnaest radnih dana od primitka zahtjeva, osim ako dotične države članice međusobno ne dogovore drugi rok ili ako su državu članicu koja je podnijela zahtjev obavijestile o nedovoljnoj obrazloženosti zahtjeva ili o nemogućnosti ili poteškoćama kako je navedeno u stavcima 4. i 5., a da nije pronađeno rješenje za te poteškoće. [Am. 154]

7.  Države članice osiguravaju da se informacije koje su im proslijeđene u skladu s ovim člankom upotrebljavaju samo u kontekstu predmeta za koje su bile zatražene.

8.  Uzajamna administrativna suradnja i pomoć pružaju se bez naknade.

9.  Zahtjev za pružanje informacija ne isključuje da nadležna tijela poduzmu mjere u skladu s važećim nacionalnim pravom i pravom Unije kako bi istražila i spriječila navodna kršenja ove Uredbe.”;

_______________________

* Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) ( SL L 316, 14.11.2012., str. 1.).

"

12.a  Umeće se sljedeći članak 18.a:"

„Članak 18.a

Prateće mjere

1.  Države članice poduzimaju prateće mjere kako bi razvile, olakšale i promicale razmjene među dužnosnicima zaduženima za administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć među državama članicama, kao i među dužnosnicima za praćenje sukladnosti s mjerodavnim pravilima ove Uredbe i njihovu provedbu.

2.  Komisija pruža tehničku i drugu potporu radi daljnjeg poboljšanja administrativne suradnje i povećanja međusobnog povjerenja između država članica, uključujući promicanjem razmjena zaposlenika i zajedničkih programa osposobljavanja, kao i razvoja, olakšavanja i promicanja inicijativa za razmjenu najboljih praksi. Komisija može, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća u postupku donošenja proračuna, upotrijebiti dostupne financijske instrumente za daljnje jačanje izgradnje kapaciteta i administrativne suradnje između država članica.

3.  Države članice pokreću program stručnih ocjena u kojem sudjeluju sva nadležna provedbena tijela, pri čemu se vodi briga o odgovarajućoj rotaciji i nadležnih provedbenih tijela koja provode ocjenjivanje i onih koja se ocjenjuju. Države članice Komisiju svake dvije godine obavješćuju o tim programima u okviru izvješća o aktivnostima nadležnih tijela iz članka 26.” [Am. 155]

"

13.  Članak 24. briše se;

14.  Umeće se sljedeći članak 24.a:"

„Članak 24.a

Izvršenje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjenama)].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva.*

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

___________________

* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

"

15.  U članku 25. briše se stavak 3.;

16.  U članku 26. dodaju se sljedeći stavci 3., 4. i 5.:"

„3. Države članice svake godine sastavljaju izvješće o uporabi motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu i imaju poslovni nastan na njihovom državnom području i prosljeđuju ga Komisiji najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon završetka razdoblja izvješćivanja. To izvješće sadržava: [Am. 156]

   (a) broj odobrenja dodijeljenih za prijevoznike koji djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona;, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu; [Am. 157]
   (b) broj motornih vozila registriranih u državi članici svake kalendarske godine čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu; [Am. 158]
   (c) ukupni broj motornih vozila registriranih u državi članici na dan 31. prosinca svake godine čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu; [Am. 159]
   (d) procijenjeni udio motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi , uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona ili kombinacija kao i vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona 2,4 tone u ukupnoj djelatnosti cestovnog prijevoza za sva vozila registrirana u državi članici, razvrstano po nacionalnim prijevozima, međunarodnim prijevozima i kabotažama. [Am. 160]

4.  Na temelju informacija koje prikuplja u skladu sa stavkom 3. i dodatnih dokaza Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju ukupnog broja motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona, a koja se upotrebljavaju za nacionalni i međunarodni cestovni prijevoz. Na temelju tog izvješća Komisija ponovno procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera. [Am. 161]

5.  Države članice svake godine podnose izvješće Komisiji o zahtjevima koji su im upućeni na temelju članka 18. stavaka 3. i 4., o odgovorima koje su zaprimile od drugih država članica te o mjerama koje su poduzele na temelju pruženih informacija.”; [Am. 162]

"

16.a  Dodaje se sljedeći stavak 5.a:"

„5.a Na temelju informacija koje je prikupila u skladu sa stavkom 5. i dodatnih dokaza, Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. podnosi detaljno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o opsegu administrativne suradnje između država članica, o svim mogućim nedostacima u vezi s tim i o mogućim načinima za poboljšanje te suradnje. Na temelju tog izvješća Komisija procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera.” [Am. 163]

"

17.  U Prilogu IV. točki 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) prekoračenje, tijekom dnevnog radnog vremena, ograničenja najduljeg dnevnog vremena vožnje za 50 % ili više.”;

"

Članak 2.

Uredba (EZ) br. 1072/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  U članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„prijevoz praznih kontejnera ili paleta smatra se prijevozom uz naknadu samo ako je takav prijevoz predmet ugovora o prijevozu.”;

"

1.a  U članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Rokovi iz članka 8. stavaka 2. i 2.a ove Uredbe primjenjuje se i na dolazni ili odlazni cestovni prijevoz tereta koji čini ili domaću početnu i/ili domaću završnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno Direktivom Vijeća 92/106/EEZ.” [Am. 164]

"

1.b  Članak 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Kod prijevoza iz države članice u treću zemlju i obratno, ova se Uredba primjenjuje na dio vožnje na državnom području bilo koje prijeđene tranzitne države članice. Međutim, taj se dio vožnje u tranzitu izuzima iz područja primjene Direktive o upućenim radnicima. Ne primjenjuje se na onaj dio vožnje na državnom području države članice utovara ili istovara, sve dok se ne sklope potrebni sporazumi između Zajednice i dotične treće zemlje.” [Am. 165]

"

1.c  U stavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

(c) „prijevoz tereta motornim vozilima čija je dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, manja od 2,4 tone;” [Am. 166]

"

2.  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. kabotaža’ znači prijevoz uz naknadu u nacionalnom cestovnom prijevozu koji se privremeno obavlja u državi članici domaćinu, a koji uključuje prijevoz od ukrcaja robe na jednoj ili nekoliko točaka utovara do njihove dostave na jednom ili više mjesta dostave, kako je navedeno u teretnom listu;”;

"

(aa)  Dodaje se sljedeća točka: "

„7.a „tranzit” znači vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom kroz jednu državu članicu ili treću zemlju ili više država članica ili trećih zemalja, pri čemu se polazište i odredište ne nalaze u tim državama članicama ili trećim zemljama. „[Am. 167]

"

3.  Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(ba) obavlja međunarodni prijevoz vozilima opremljenima pametnim tahografom kao što je utvrđeno u članku 3. i poglavlju II. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća*.”

__________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).“ [Am. 168]

"

(a)  u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuje ova Uredba radi prilagođavanja najduljeg dopuštenog razdoblja valjanosti licencije Zajednice kretanjima na tržištu.”;

"

(b)  u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

"

4.  U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

"

5.  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Nakon dostavljanja tereta koji se prevozi u okviru dolaznog međunarodnog prijevoza iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu koja je domaćin, cestovni prijevoznici iz stavka 1. imaju pravo istim vozilom, ili u slučaju kombinacije vozila motornim vozilom toga istoga vozila, obaviti kabotaže u državi članici koja je domaćin ili u susjednim državama članicama. Zadnji istovar u okviru kabotaže obavlja se u roku od 5 3 dana od zadnjeg istovara u državi članici domaćinu u okviru tog dolaznog međunarodnog prijevoza ako je takav prijevoz predmet primjenjivog ugovora o prijevozu.”; [Am. 169]

"

(aa)  umeće se sljedeći stavak:"

„2.a Nakon isteka trodnevnog razdoblja iz stavka 2.prijevoznici ne smiju istim vozilom ili, u slučaju kombinacije vozila, motornim vozilom te kombinacije, obavljati kabotaže u istoj državi članici domaćinu u razdoblju od 60 sati nakon povratka u državu članicu u kojoj prijevoznik ima poslovni nastani dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice kojoj poduzeće ima poslovni nastan.” [Am. 170]

"

(b)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Smatra se da je cestovni prijevoz tereta koji obavlja strani cestovni prijevoznik u državi članici domaćinu u skladu s ovom Uredbom samo ako cestovni prijevoznik može podastrijeti jasne dokaze o prethodnom međunarodnom prijevozu.”;

"

(c)  umeće se sljedeći stavak 4.a:"

„4.a Dokazi navedeni u stavku 3. podnose se ili se šalju na zahtjev ovlaštenom inspektoru države članice domaćina te tijekom pregleda vozila na cesti. Dopušteno je podnijeti ih ili poslati Države članice prihvaćaju da se dokazi podnose ili šalju elektronički, uporabom prilagodljivog strukturiranog formata koji se izravno može upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu, primjerice formata eCMR.* elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Tijekom pregleda provjere vozila na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mogu pružiti dokaze navedene u stavku 3.“ [Am. 171]

_________________

* Elektronički tovarni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom.”;

"

5.a  U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(ea) plaće i plaćenog godišnjeg odmora kako su predviđeni točkama (b) i (c) prvog podstavka članka 3. stavka 1. Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*.

__________________

* Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).“ [Am. 172]

"

6.  U članku 10. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Komisija proučava situaciju prije svega na temelju relevantnih podataka te, nakon što se posavjetuje s odborom osnovanim u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća*, u roku mjesec dana od primitka zahtjeva države članice odlučuje jesu li zaštitne mjere potrebne i, ako jesu, donosi ih.

________________

* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).”;

"

7.  Umeće se sljedeći članak 10.a:"

„Članak 10.a

Pregledi Pametna provedba [Am. 173]

1.  Svaka država članica organizira preglede tako da u razdoblju od 1. siječnja 2020. u svakoj kalendarskoj godini pregleda najmanje 2 % svih kabotaža koje se obavljaju na njezinu Države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području Taj se postotak od 1. siječnja 2022. povećava na najmanje 3 %. Osnova za izračun tog postotka su ukupne aktivnosti kabotaže u državi članici izražene u tonskim kilometrima u godini t-2, kako ih navodi Eurostat kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih ovim poglavljem. Naglasak te strategije je na poduzećima s visokim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.

1.a  Svaka država članica osigurava da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru kabotaža. [Am. 175]

2.  Države članice ciljano nadziru ona poduzeća za koja je procijenjen povećani rizik od povreda odredaba ovog poglavlja, a koja se na njih primjenjuju. U tom cilju države članice, u okviru sustava stupnjevanja rizika koji su uvele na temelju članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i koji je proširen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća**, rizik od takvih povreda smatraju rizikom samim po sebi.

2.a  Za potrebe stavka 2. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014 i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). [Am. 176]

2.b  Države članice daju pristup tim podacima samo nadležnim tijelima koja imaju odobrenje za provjeru kršenja pravnih akata navedenih u ovoj Uredbi. Države članice obavješćuju Komisiju o podacima za kontakt svih nadležnih tijela na svom teritoriju kojima su odobrile pristup tim podacima. Najkasnije do... [XXX] Komisija sastavlja popis svih nadležnih tijela i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama tih podataka. [Am. 177]

2.c  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se određuju karakteristike podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovo korištenje i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:

   (a) detaljan popis informacija i podataka kojima nacionalna nadležna tijela imaju pristup, a koji obvezno moraju uključivati vrijeme i mjesto prelaska granice, aktivnosti utovara i istovara, registarsku oznaku vozila i podatke o vozaču;
   (b) prava nadležnih tijela na pristup, razvrstano, po potrebi, po vrsti nadležnih tijela, vrsti pristupa i namjeni za koju se podaci upotrebljavaju;
   (c) tehničke specifikacije za prijenos ili pristup podacima iz točke (a), uključujući, po potrebi, najveće dopušteno trajanje razdoblja u kojem se podaci mogu zadržati, razvrstano, po potrebi, po vrsti podataka. [Am. 178]

2.d  Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju. [Am. 179]

3.  Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene preglede provjere kabotaže na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve preglede istodobno provode nacionalna tijela nadležna za provedbu pravila u području cestovnog prijevoza dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Nacionalne kontaktne točke imenovane u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća**** Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti. [Am. 180]

______________________

* Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEC (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.). [Am. 174]

** Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).”;

"

8.  Umeću se sljedeći članci 14.a i 14.b:"

„Članak 14.a

Odgovornost

Države članice propisuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za pošiljatelje, špeditere, izvođače ugovaratelje i podizvođače podugovaratelje zbog neispunjavanja odredaba iz poglavlja II. i III. ako svjesno provode znaju ili objektivno trebaju znati da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba ove Uredbe.

Ako pošiljatelji, špediteri, ugovaratelji i podugovaratelji naruče usluge prijevoza od prijevoznih poduzeća s niskim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ, ne smatraju se odgovornima za sankcije za povrede, osim ako se ne dokaže da su zaista znali za te povrede. [Am. 181]

Članak 14.b

Izvršenje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjenama)].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.*

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2. i 4. te članka 5. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

___________________

* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

"

9.  Članak 15. briše se;

10.  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 17.

Izvješćivanje

1.  Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju cestovnih prijevoznika koji na dan 31. prosinca prethodne godine imaju licenciju Zajednice i o broju ovjerenih vjerodostojnih preslika koje odgovaraju vozilima koja na taj dan prometuju.

2.  Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju potvrda za vozače izdanih u prethodnoj kalendarskoj godini i o ukupnom broju potvrda za vozače na dan 31. prosinca prethodne kalendarske godine.

3.  Države Najkasnije do... [dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] države članice Komisiji prosljeđuju svoje nacionalne provedbene strategije usvojene u skladu s člankom 10.a. Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju izvršenih pregleda kabotaža postupcima provedbe u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s člankom 10.a, uključujući, gdje je to prikladno, broj provedenih provjera. Te informacije uključuju broj pregledanih vozila i broj pregleda po tonskim kilometrima.”; [Am. 182]

3.a  Komisija do kraja 2022. sastavlja izvješće o stanju na tržištu cestovnog prijevoza Unije. To izvješće sadrži analizu stanja na tržištu, uključujući procjenu učinkovitosti kontrola i razvoja uvjeta zapošljavanja u toj profesiji. [Am. 183]

"

Članak 3.

Preispitivanje

1.  Najkasnije do [tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija ocjenjuje provedbu ove Uredbe, a posebno učinak članka 2. o izmjeni članka 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

2.  Nakon izvješća navedenog u stavku 1. Komisija redovito ocjenjuje ovu Direktivu i rezultate ocjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

3.  Izvješća navedena u stavcima 1. i 2. prema potrebi su popraćena odgovarajućim prijedlozima.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [xx].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 38.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(3)SL C 197, 8.6.2018., str. 38.
(4)SL C 176, 23.5.2018., str. 57.
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(6)Uredba (EZ) br. 1071/2009 od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(7)Uredba (EZ) br. 1072/2009 od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).
(8)Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
(9)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.


Zajednička pravila za unutarnje tržište prirodnog plina ***I
PDF 127kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (COM(2017)0660 – C8-0394/2017 – 2017/0294(COD))
P8_TA(2019)0342A8-0143/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0660),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0394/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0143/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina

P8_TC1-COD(2017)0294


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/692.)

(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 64.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 72.


Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ***I
PDF 478kWORD 147k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0390 – C8-0270/2018 – 2018/0210(COD))
P8_TA(2019)0343A8-0176/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0390),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 42., članak 43. stavak 2., članak 91. stavak 1., članak 100. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 175., članak 188., članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2., članak 195. stavak 2. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0270/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za regionalni razvoj (A8-0176/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i ribarstvo akvakulturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća [Am. 1. Ova izmjena primjenje se u cijelom tekstu]

P8_TC1-COD(2018)0210


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42., članak 43. stavak 2., članak 91. stavak 1., članak 100. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 175., članak 188., članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2., članak 195. stavak 2. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Potrebno je uspostaviti Europski fond za pomorstvo i , ribarstvo i akvakulturu (EFPR EFPRA) za razdoblje 2021.–2027. [Am. 1. Ova izmjena primjenje se u cijelom tekstu] Cilj fonda trebalo bi biti usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore zajedničkoj ribarstvenoj politici provedbi zajedničke ribarstvene politike (ZRP), Okvirne direktive o pomorskoj politici strategiji, pomorske politike Unije i međunarodnim obvezama međunarodnih obveza Unije u području upravljanja oceanima. Ta su sredstva ključan pokretač održivog ribarstva i , među ostalim očuvanja morskih bioloških resursa, prehrambene i staništa, održive akvakulture, sigurnosti opskrbe hranom zahvaljujući opskrbi morskim prehrambenim proizvodima, rasta održivog plavoga gospodarstva, prosperiteta te ekonomske i socijalne kohezije u ribarskim i akvakulturnim zajednicama i zdravih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja. Potporom u okviru EFPRA-e trebalo bi se doprinijeti zadovoljavanju potreba proizvođača i potrošača. [Am. 276]

(1a)   Europski parlament naglašava svoje stajalište da bi se na temelju Pariškog sporazuma horizontalni rashodi povezani s klimom trebali znatno povećati u odnosu na aktualni višegodišnji financijski okvir (VFO) te što prije, a najkasnije do 2027., doseći razinu od 30 %. [Am. 4]

(1b)  Europski je parlament u svojim rezolucijama o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. donesenim 14. ožujka 2018. i 30. svibnja 2018. naglasio važnost horizontalnih načela koja bi trebala biti temelj VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i svih povezanih politika Unije. U tom je kontekstu Europski parlament ponovno potvrdio svoje stajalište da Unija mora ispuniti svoju obvezu da će biti predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te je izrazio žaljenje zbog nedostatka jasnog i vidljivog angažmana u pogledu tog cilja u prijedlozima VFO-a; stoga je Europski parlament tražio uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u. Povrh toga, ponovno je istaknuo da Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se dodijele dodatna financijska sredstva. Stoga je Europski parlament pozvao na kontinuiranu potporu postojećim politikama, posebno dugotrajnim politikama Unije utvrđenima u Ugovorima, odnosno zajedničkoj poljoprivrednoj politici i ZRP-u te kohezijskoj politici, jer građanima Unije donose praktične koristi. [Am. 5]

(1c)   U svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2018. Europski parlament je naglasio socioekonomsku i ekološku važnost sektora ribarstva, morskog okoliša i „plavog gospodarstva” te njihov doprinos održivoj samoopskrbi hranom u Uniji u pogledu osiguravanja održivosti europske akvakulture i ribarstva i smanjenja utjecaja na okoliš. Osim toga, Europski parlament pozvao je na to da se zadrže posebni iznosi namijenjeni za sektor ribarstva u okviru aktualnog VFO-a, a ako se predvide novi ciljevi za intervencije u okviru plavog gospodarstva, na povećanje odobrenih sredstava za pomorska pitanja. [Am. 6]

(1d)   Nadalje, u svojim rezolucijama od 14. ožujka i 30. svibnja 2018. o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., Europski je parlament istaknuo da je borba protiv diskriminacije ključna za ispunjavanje obveza Unije prema uključivoj Europi te da stoga podupire uključivanje rodno osviještenih politika i obveza rodne ravnopravnosti u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u. [Am. 7]

(1e)   EFPRA bi prvenstvenog trebala pružiti potporu malom ribolovu radi rješavanja konkretnih problema u tom segmentu te podupiranja održivog upravljanja tim ribolovom na lokalnoj razini i razvoja obalnih zajednica. [Am. 8]

(2)  Kao globalni akter u području oceana s najvećim pomorskim prostorom na svijetu kad se obuhvate najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja Unija je postala peti najveći svjetski proizvođač morskih prehrambenih proizvoda Unija i ima veliku odgovornost zaštititi, očuvati i održivo iskorištavati oceane i njihove resurse. Očuvanje mora i oceana od životnog je značenja za brzorastuće svjetsko stanovništvo. Unija u njemu ima i društveno-gospodarski interes: održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja, potiče ulaganja, zapošljavanje, rast, istraživanje i inovacije te doprinosi energetskoj sigurnosti zahvaljujući energiji oceana. Nadalje, sigurna mora i oceani ključni su za djelotvornu kontrolu granica i borbu protiv pomorskog kriminala na svjetskoj razini kao odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti. [Am. 277]

(2a)  Održivo ribarstvo te morska i slatkovodna akvakultura znatno doprinose sigurnosti opskrbe hranom u Uniji, održavanju i stvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima te zaštiti prirodnog okoliša i osobito biološkoj raznolikosti. Pružanje potpore sektoru ribarstva i akvakulture te njihov razvoj trebali bi biti u središtu sljedeće ribarstvene politike Unije. [Am. 10]

(3)  Uredba (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] („Uredba o zajedničkim odredbama”)(6) donesena je kako bi se poboljšala koordinacija i uskladila provedba potpore iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja („fondovi”), s glavnim ciljem usklađenog pojednostavnjenja provedbe politike. Te zajedničke odredbe primjenjuju se na dio EFPR-a EFPRA-e u okviru podijeljenog upravljanja. Fondovi imaju komplementarne ciljeve i isti način upravljanja. Stoga se Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] utvrđuju zajednički opći ciljevi i opća načela, kao što su partnerstvo i upravljanje na više razina. Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, među ostalim i odredbe o sporazumu o partnerstvu koji će se sklopiti sa svakom državom članicom, te se njome utvrđuje usmjerenost k uspješnosti koja je zajednička svim fondovima. U skladu s tim sadržava i uvjete koji omogućuju provedbu, pregled uspješnosti i mehanizme za praćenje, izvještavanje i evaluaciju. U njoj se utvrđuju i zajedničke odredbe o pravilima o prihvatljivosti i posebni mehanizmi za financijske instrumente, fond InvestEU, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i financijsko upravljanje. Određeni mehanizmi upravljanja i kontrole zajednički su svim fondovima. Komplementarnosti između fondova, uključujući EFPR EFPRA-u, i drugih programa Unije, trebale bi biti opisane u sporazumu o partnerstvu, u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

(4)  Horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] („Financijska uredba”)(7) te se njima konkretno utvrđuje postupak za utvrđivanje i provedbu proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te se navode provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima Unije.

(5)  U okviru izravnog upravljanja EFPR EFPRA bi trebala razviti sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim fondovima i programima Unije te sinergije između država članica i regija. Trebao bi i omogućiti financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja provedenih u skladu s Uredbom (EU) xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o fondu InvestEU](8). [Am. 11]

(6)  Potpora u okviru EFPR-a EFPRA-e trebala bi se upotrijebiti za rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na odgovarajući proporcionalan način te se njome ne bi trebalo duplicirati ili istisnuti privatno financiranje ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Potpora bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost bi trebala doprinijeti povećanju prihoda od ribarstva, promicanju radnih mjesta s pravima u sektoru, osiguranju pravednih cijena za proizvođače, povećanju dodane vrijednosti ribarstva i pružanju potpore razvoju povezanih aktivnosti koje prethode ili slijede ribolovu. [Am. 12]

(7)  Vrste financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebale bi se odabirati na temelju njihove sposobnosti postizanja prioriteta utvrđenih za određena djelovanja i ostvarivanja rezultata, uzimajući u obzir, posebno, troškove kontrole, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. [Am. 13]

(8)  Višegodišnjim financijskim okvirom VFO-om utvrđenim u Uredbi (EU) xx/xx(9) predviđa se da se u okviru proračuna Unije mora nastaviti podupirati ribarstvena i pomorska politika. Proračun EFPR-a, EFPRA-e trebalo bi povećati za najmanje 10 % u tekućim cijenama, trebao bi iznositi 6 140 000 000 EUR odnosu na EFPRA-u za razdoblje 2014. – 2020. Njegova sredstva EFPR-a trebala bi se dijeliti na podijeljeno, izravno i neizravno upravljanje. Za potporu u okviru podijeljenog upravljanja trebalo bi dodijeliti 5 311 000 000 EUR 87 %, a za potporu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja 829 000 000 EUR 13 %. Kako bi se zajamčila stabilnost, prije svega u pogledu ostvarenja ciljeva iz ZRP-a, utvrđivanje raspodjele sredstava među državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja za programsko razdoblje 2021.–2027. trebalo bi se temeljiti na udjelima u EFPR-u EFPRA-i iz razdoblja 2014.–2020. Posebne iznose trebalo bi namijeniti za najudaljenije regije, kontrolu i izvršenje te , prikupljanje i obradu podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe te za zaštitu i obnovu morske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava i znanje o moru, a iznose za trajni prestanak i izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti te za ulaganja u plovila trebalo bi ograničiti. [Am. 14]

(8a)  S obzirom na važnost sektora akvakulture, razinu sredstava Unije za sektor, a posebno za slatkovodnu akvakulturu trebalo bi održati na razini utvrđenoj za trenutačno proračunsko razdoblje. [Am. 15]

(9)  Pomorski sektor u Europi zapošljava više od 5 milijuna ljudi i generira gotovo 500 milijardi EUR godišnje te ima velik potencijal za stvaranje novih radnih mjesta. Rezultati svjetskoga gospodarstva oceana procjenjuju se na 1,3 bilijuna eura, a taj bi iznos do 2030. mogao porasti više no dvostruko. Potreba za postizanjem ciljnih vrijednosti iz Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja emisija CO2, učinkovitijom upotrebom znači da bi najmanje 30 % proračuna Unije trebalo upotrijebiti za mjere u području borbe protiv klimatskih promjena. Osim toga, potrebno je povećati učinkovitost upotrebe resursa i smanjenjem ekološkog otiska smanjiti ekološki otisak plavoga gospodarstva snažno koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje je potaknula inovacije te koje i dalje mora biti važan pokretač inovacija u drugim sektorima, primjerice u proizvodnji pomorske opreme, brodogradnji, opservaciji oceana, jaružanju, zaštiti obale i izgradnji na obali i u moru. U pomorsko gospodarstvo dosad se ulagalo iz strukturnih fondova Unije, posebno iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Kako bi se iskoristio potencijal rasta predmetnog sektora, potrebno je mogli bi se primijeniti nove instrumente novi instrumenti za potporu ulaganja, kao što je fond InvestEU. [Am. 16]

(9a)   Odluke o ulaganjima u okviru održivog plavoga gospodarstva trebalo bi poduprijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima kako bi se izbjegli štetni učinci na okoliš koji bi dugoročno mogli ugroziti održivost. Ako ne postoje odgovarajuće informacije ili stručno znanje za procjenu učinka ulaganja na okoliš, potrebno je primijeniti predostrožni pristup u javnom i u privatnom sektoru jer bi djelovanja koja se provode mogla imati potencijalno štetne učinke. [Am. 17]

(10)  EFPR EFPRA bi se trebala temeljiti na četiri pet prioriteta: poticanje održivog ribarstva, među ostalim i očuvanja morskih bioloških resursa; poticanje održive akvakulture; doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući ribarstvu, akvakulturi i tržištima ribarstva i akvakulture te prerađivačkom sektoru koji su konkurentni i održivi; omogućivanje rasta i održivog plavoga gospodarstva, uzimajući u obzir ekološke kapacitete, te poticanje prosperiteta i poticanje prosperitetnih obalnih zajednica ekonomske i socijalne kohezije u obalnim i kontinentalnim zajednicama; jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja. Te bi prioritete trebalo ostvarivati u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. [Am. 18]

(10a)  Prioriteti bi se mogli pobliže odrediti s pomoću posebnih ciljeva Unije kako bi se dodatno pojasnilo za što se fond može upotrijebiti i kako bi se povećala učinkovitost fonda. [Am. 19]

(11)  EFPR EFPRA bi se u razdoblju nakon 2020. trebala temeljiti na pojednostavnjenoj strukturi bez pretjeranog propisivanja unaprijed definiranih mjera i detaljnih pravila o prihvatljivosti na razini Unije. Umjesto toga, trebalo bi opisati opća područja potpore u okviru svakog prioriteta. Države članice stoga bi svoje programe trebale izraditi tako da u njima navedu najprimjerenija sredstva za ostvarenje prioriteta. Mjere iz tih programa država članica trebale bi se moći poduprijeti, u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], pod uvjetom da su obuhvaćene područjima potpore prioritetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Međutim potrebno je utvrditi popis neprihvatljivih operacija kako bi se izbjegli štetni učinci za očuvanje ribarstva, na primjer uvesti opću zabranu za ulaganja kojima se povećava ribolovni kapacitet uz određena propisno obrazložena odstupanja. Osim toga, ulaganja i naknade za flotu trebalo bi strogo uvjetovati njihovom usklađenošću s ciljevima očuvanja iz ZRP-a. [Am. 20]

(12)  U Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. očuvanje i održivo iskorištavanje oceana utvrđeni su kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja (14. cilj). Unija se u potpunosti zalaže za taj cilj i njegovu provedbu. U tom se kontekstu obvezala da će promicati održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje je usklađeno s prostornim planiranjem pristupom prostornom planiranju morskog područja utemeljenim na ekosustavu, posebno uzimajući u obzir osjetljivost vrsta i staništa na ljudske aktivnosti na moru, očuvanje bioloških resursa i postizanje dobrog stanja okoliša, zabraniti određene oblike subvencija za ribarstvo koje doprinose prekoračenju kapaciteta i prelovu, ukloniti subvencije koje pridonose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu (ribolov NNN) te se suzdržati od uvođenja novih sličnih subvencija. Prethodno navedeno trebalo bi proizaći iz pregovora o subvencijama u području ribarstva u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Unija se usto tijekom pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. i Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2012. (Rio+20) obvezala da će ukloniti subvencije koje doprinose prekoračenju kapaciteta flote i prelovu. Održivi sektori ribarstva te slatkovodne i morske akvakulture u Uniji znatno doprinose postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. [Am. 21]

(12a)   EFPRA doprinosi i drugim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Konkretno, ovom se Uredbom u obzir uzimaju sljedeći ciljevi:

   cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva: EFPRA će doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta u najugroženijim obalnim zajednicama, osobito onima koje ovise samo o jednom ribolovnom resursu koji je ugrožen zbog prelova, globalnih promjena ili ekoloških problema;
   cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit: EFPRA će doprinijeti suzbijanju onečišćenja obalnih vodnih tijela, zbog kojeg se pojavljuju endemske bolesti, te osiguranju dobre kvalitete hrane koja potječe iz ribolova i akvakulture;
   cilj održivog razvoja br. 7 – čista energija: financiranjem plavoga gospodarstva, zajedno sa sredstvima iz fondova za program Obzor Europa, EFPRA će poticati razvoj morskih obnovljivih izvora energije i osigurati da taj razvoj bude primjeren za zaštitu morskog okoliša i očuvanje ribolovnih resursa;
   cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast: EFPRA će zajedno s ESF-om doprinijeti razvoju plavoga gospodarstva kao faktora gospodarskog rasta. Osigurat će i da taj gospodarski rast bude izvor dostojnih radnih mjesta u obalnim zajednicama. Osim toga, EFPRA će doprinijeti poboljšanju radnih uvjeta ribara;
   cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja: EFPRA će doprinijeti prijelazu na odgovornije korištenje prirodnih resursa i ograničavanju rasipanja prirodnih i energetskih resursa;
   cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika: EFPRA će predvidjeti smjernice za svoj proračun radi borbe protiv klimatskih promjena. [Am. 22]

(13)  Zbog važnosti suzbijanja klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ova bi Uredba trebala doprinijeti uključivanju klimatskih pitanja u sve politike kako bi se postigao opći cilj da 25 30 % rashoda proračuna Unije doprinose postizanju klimatskih ciljeva. Očekuje se da će 30 % ukupne financijske omotnice EFPR-a za doprinijeti mjere u okviru ove Uredbe omogućiti EFPRA-i da doprinese postizanju klimatskih ciljeva, ali ne dovodeći u pitanje financiranje ZRP-a, za što je potrebna pozitivna nova procjena financiranja. Relevantna djelovanja, uključujući projekte usmjerene na zaštitu i obnovu dna pokrivenog morskim cvjetnicama i obalnih močvarnih područja, koji su najveći ponori ugljika, bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe EFPRA-e te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije. [Am. 23]

(14)  EFPRA bi trebala doprinijeti postizanju Unijinih okolišnih ciljevaUnije, uzimajući u obzir socijalnu koheziju u okviru ZRP-a i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i biti u s skladu s europskom politikom u području okoliša, uključujući standarde kvalitete vode kojima se jamči kvaliteta morskog okoliša koja je primjerena za poboljšanje stanja ribarstva. Taj bi doprinos trebalo pratiti primjenom pokazatelja Unije za klimatske aktivnosti i o njemu bi se trebalo redovito izvješćivati u okviru evaluacija i godišnjih izvješća o uspješnosti. [Am. 24]

(15)  U skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o ZRP-u”)(10), financijsku pomoć Unije u okviru EFPRA-e trebalo bi uvjetovati potpunim poštovanjem pravila ZRP-a i relevantnog prava Unije o okolišu. Financijsku pomoć Unije trebalo bi dodijeliti isključivo onim subjektima i državama članicama koji u potpunosti ispunjavaju svoje relevantne zakonske obveze. Zahtjevi korisnika koji ne poštuju postojeća pravila ZRP-a ne bi trebali biti prihvatljivi. [Am. 25]

(16)  Kako bi se riješilo pitanje posebnih uvjeta ZRP-a iz Uredbe (EU) br. 1380/2013 i doprinijelo potpunoj usklađenosti s pravilima ZRP-a, trebalo bi utvrditi dodatne odredbe uz pravila o prekidu, suspenziji i financijskim ispravcima kako su utvrđena Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. Ako država članica ili korisnik ne poštuju svoje obveze u okviru ZRP-a ili ako Komisija ima dokaze koji upućuju na potvrđuju takvo nepoštovanje, Komisiji bi, kao mjeru opreza, trebalo omogućiti privremeni prekid rokova plaćanja. Kako bi se izbjegao očit rizik financiranja neprihvatljivih rashoda, Komisiji bi, osim mogućnosti prekida roka plaćanja, trebalo omogućiti suspenziju plaćanja i nametanje financijskih ispravaka u slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a. [Am. 26]

(17)  U proteklih nekoliko godina ZRP-om je postignut znatan napredak u smislu poduzeti su koraci radi vraćanja ribljih stokova na zdrave razine, povećanja profitabilnosti ribarske industrije Unije i očuvanja morskih ekosustava. Međutim, kako bi se u potpunosti ostvarili društveno-gospodarski i okolišni ciljevi ZRP-a, uključujući zakonsku obvezu obnove i održavanja svih populacija ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti najviši održivi prinos, potrebno je otkloniti određene bitne probleme. Zbog toga je potrebno nastaviti pružati potporu i u razdoblju nakon 2020., posebno u morskim bazenima u kojima je napredak sporiji, osobito u onima koji su najviše izolirani kao što su najudaljenije regije. [Am. 27]

(17a)  Člankom 13 UFEU-a propisuje se da u oblikovanju i provedbi, između ostalog, politika Unije u području ribarstva, Unija i države članice moraju posvetiti punu pažnju zahtjevima za dobrobit životinja budući da su životinje čuvstvena bića, istovremeno poštujući zakonodavne ili administrativne odredbe te običaje država članica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu. [Am. 2]

(18)  Ribarstvo je presudno za egzistenciju i kulturnu baštinu mnogih obalnih i otočnih zajednica u Uniji, osobito onih u kojima važnu ulogu ima mali priobalni ribolov kao što su najudaljenije regije. S obzirom na to da je prosječna starost mnogih ribarskih zajednica viša od 50 godina, smjena generacija i diversifikacija aktivnosti u sektoru ribarstva i dalje su problem. Stoga je nužno da se u okviru EFPRA-e podupire privlačnost sektora ribarstva osiguravanjem strukovnog osposobljavanja ribara i pristupa mladih zanimanjima u području ribarstva. [Am. 28]

(18a)  Ostvarenju ciljeva ZRP-a doprinosi provedba mehanizama zajedničkog upravljanja u profesionalnom i rekreacijskom ribolovu i akvakulturi u kojima izravno sudjeluju uključeni dionici, npr. administracija, sektor ribarstva i akvakulture, znanstvena zajednica i civilno društvo, čije se funkcioniranje zasniva na pravednoj raspodjeli odgovornosti pri odlučivanju i na prilagodljivom upravljanju utemeljenom na znanju, informacijama i izravnosti. EFPRA bi trebala podupirati provedbu tih mehanizama na lokalnoj razini. [Am. 29]

(19)  Cilj EFPR-a EFPRA bi trebala bi biti ostvarenje doprinijeti ostvarenju okolišnih, gospodarskih i društvenih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako su utvrđeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Tom bi se potporom trebala zajamčiti dugoročna okolišna održivost aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi i upravljanje tim aktivnostima u skladu s ciljem ostvarivanja ciljevima utvrđenima u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, čime će se doprinijeti ostvarivanju gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje te s ciljem doprinosa dostupnosti opskrbe zdravom hranom, a istodobno će se osigurati pravedni radni uvjeti. S tim u vezi potrebno je obratiti posebnu pozornost ribolovnim aktivnostima koje ovise o malim otocima na otvorenom moru i podupirati ih radi njihova preživljavanja i razvoja. [Am. 30]

(20)  Potporom iz EFPRA-e trebalo bi se nastojati postići doprinijeti pravodobnom ispunjavanju zakonske obveze obnove i održati održivo ribarstvo na temelju najvišeg održivog prinosa (MSY), održavanja populacija svih ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti najviši održivi prinos, a negativne učinke neodrživih i štetnih ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav svesti na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, ukloniti. Ta potpora trebala bi uključivati inovacije i ulaganja u ribolovnu praksu i tehnike sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koje su otporne na klimatske promjene te tehnike za selektivni ribolov. [Am. 31]

(21)  Obveza iskrcavanja jedan zakonska je obveza i jedan od glavnih izazova ZRP-a. Njezino uvođenje dovelo je do prekida ekološki neprihvatljive prakse odbacivanja ulova, kao i do znatnih i važnih izmjena ribolovnih praksi, katkad i uz visoke troškove. Stoga će bi države članice trebale iskoristiti EFPRA-u poduprijeti inovacije za podupiranje inovacija i ulaganja koji doprinose potpunoj i pravodobnoj provedbi obveze iskrcavanja, kao što su ulaganja u selektivne ribolovne alate te u primjenu mjera vremenske i prostorne selektivnosti, u poboljšanje lučke infrastrukture i u stavljanje na tržište neželjenog ulova, i to uz višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. U okviru EFPRA-e trebalo bi predvidjeti i maksimalnu stopu intenziteta potpore od 100 % za osmišljavanje, razvoj, praćenje, evaluaciju i upravljanje transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama („zamjena kvota”) kako bi se ublažio učinak vrsta koje ograničavaju ribolov do kojeg je dovela obveza iskrcavanja. [Am. 279]

(21a)   Obveza iskrcavanja trebala bi se u svakoj državi članici jednako pratiti u cijelom spektru, od plovila za mali ribolov do onih za veliki ribolov. [Am. 33]

(22)  EFPRA bi trebala moći poduprijeti inovacije i ulaganja na ribarskim plovilima radi poboljšanja zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, dobrobiti životinja i kvalitete ulova te potpore određenim pitanjima zdravstvene skrbi. Ta potpora međutim ne bi smjela dovesti do rizika od povećanja ribolovnog kapaciteta ili sposobnosti pronalaženja ribe te je ne bi trebalo dodjeljivati za ulaganja koja su nužna za poštovanje obveznih zahtjeva iz prava Unije ili nacionalnog prava. U okviru strukture u kojoj nema normativnih mjera, države članice su te koje bi trebale definirati precizna pravila o prihvatljivosti tih ulaganja i potpore. U pogledu zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima trebalo bi dopustiti višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. [Am. 34]

(23)  Kontrola ribarstva od najveće je važnosti za provedbu ZRP-a. Stoga bi EFPRA u okviru podijeljenog upravljanja trebala poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 („Uredba o kontroli”)(11). Posebna potpora opravdana je zbog određenih obveza predviđenih u reviziji Uredbe o kontroli (obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja za plovila koja se bave malim priobalnim ribolovom, obvezni sustav daljinskog elektroničkog praćenja, obvezno kontinuirano mjerenje i evidentiranje porivne snage motora). Osim toga, ulaganja država članica u sredstva za kontrolu mogla bi se iskoristiti i u svrhu pomorskog nadzora i suradnje u pogledu funkcija obalnih straža.

(24)  Uspjeh ZRP-a ovisi o dostupnosti znanstvenih savjeta u području upravljanja ribarstvom, a stoga i o dostupnosti podataka o ribarstvu. S obzirom na izazove i troškove povezane s dobivanjem pouzdanih i potpunih podataka potrebno je pružiti potporu djelovanjima država članica namijenjenima prikupljanju, obradi i obradi razmjeni podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o okviru za prikupljanje podataka”)(12) i doprinijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima. Ta potpora trebala bi omogućiti sinergije s prikupljanjem, obradom i obradom razmjenom drugih vrsta podataka o moru, uključujući podatke o rekreacijskom ribolovu. [Am. 35]

(25)  EFPRA bi u okviru izravnog upravljanja trebala poduprijeti djelotvornu i na znanju utemeljenu provedbu ZRP-a, tj. pružanje znanstvenih savjeta, razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije, rad savjetodavnih vijeća i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama te veći angažman Unije u međunarodnom upravljanju oceanima. [Am. 36]

(26)  S obzirom na izazove u ostvarivanju ciljeva očuvanja iz ZRP-a EFPRA bi trebala moći poduprijeti djelovanja namijenjena upravljanju ribarstvom i ribarskim flotama. U tom je kontekstu potpora za prilagodbu flote i dalje katkad neophodna za određene segmente flote i morske bazene. Ta bi potpora trebala biti strogo usmjerena na očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa te na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Stoga bi EFPRA trebala moći poduprijeti trajni prestanak ribolovnih aktivnosti u segmentima flote u kojima ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti nisu uravnoteženi. Ta bi potpora trebala biti instrument akcijskih planova namijenjen prilagodbi segmenata flote za koje je utvrđeno strukturno prekoračenje kapaciteta, kako je predviđeno člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te bi se trebala provesti uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za druge aktivnosti. Ako bi adaptacija uzrokovala prouzročila povećani pritisak rekreacijskog ribolova na morski ekosustav, potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je u skladu sa ZRP-om i ciljevima relevantnih višegodišnjih planova. Kako bi se zajamčila usklađenost strukturne prilagodbe flote s ciljevima očuvanja, potpora trajnom prestanku ribolovnih aktivnosti trebala bi biti strogo uvjetovana i povezana s ostvarenjem rezultata. Stoga bi se trebala provoditi samo financiranjem koje nije povezano s troškovima, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U okviru tog mehanizma Komisija ne bi trebala državama članicama isplaćivati nadoknadu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti na temelju stvarnih troškova, već na temelju ispunjenih uvjeta i ostvarenja rezultata. U tu bi svrhu Komisija trebala u delegiranom aktu utvrditi te uvjete, koji bi trebali biti povezani s postizanjem ciljeva očuvanja iz ZRP-a. [Am. 37]

(26a)   Kako bi se uspostavilo održivo i ekološki prihvatljivo ribarstvo s manjim pritiskom na ribolovne resurse, EFPRA bi trebala uz pomoć subvencija ili financijskih instrumenata podupirati modernizaciju plovila radi razvoja jedinica koje troše manje energije, među ostalim za segmente u neravnoteži. EFPRA bi trebala omogućiti pružanje pomoći mladim ribarima za nabavu radnog alata, uključujući plovila dulja od 12 metara, osim za segmente u neravnoteži. [Am. 38]

(26b)   Budući da ribarske luke, iskrcajna mjesta, zakloništa i burze ribe imaju ključnu ulogu u jamčenju kvalitete iskrcanih proizvoda, sigurnosti i radnih uvjeta, EFPRA bi trebala prvenstveno poduprijeti modernizaciju lučke infrastrukture, osobito kad je riječ o marketingu proizvoda ribarstva kako bi se optimirala dodana vrijednost iskrcanih proizvoda. [Am. 39]

(27)  S obzirom na visoku razinu nepredvidljivosti ribolovnih aktivnosti, iznimne okolnosti privremeni prestanak ribarima mogu može prouzročiti uzrokovati znatne ekonomske gubitke. Kako bi se ublažile te posljedice, EFPRA bi trebala moći poduprijeti naknadu za izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti uzrokovan prouzročen provedbom određenih mjera očuvanja (primjerice višegodišnjih planova, ciljnih vrijednosti u kontekstu očuvanja i održivog iskorištavanja stokova, mjera za prilagodbu ribolovnog kapaciteta ribarskih plovila raspoloživim ribolovnim mogućnostima i tehničkih mjera), provedbom hitnih mjera, prekidom primjene ili neproduljivanjem sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu zbog više sile, prirodnom katastrofom ili ekološkim incidentom, uključujući razdoblja zatvaranja zbog zdravlja ili abnormalne smrtnosti ribolovnih resursa, nesreća na moru tijekom ribolovnih aktivnosti i nepovoljnih klimatskih prilika. Potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je učinak tih okolnosti na ribare znatan, tj. ako komercijalne aktivnosti dotičnog plovila budu prekinute tijekom najmanje 90 120 uzastopnih dana i ako ekonomski gubici zbog prestanka iznose više od 30 % prosječnoga godišnjeg prometa dotičnog poduzetnika tijekom određenog razdoblja posljednje dvije godine. U uvjetima za dodjelu te potpore trebalo bi uzeti u obzir posebnosti ribolova jegulje. [Am. 40]

(27a)  Ribari i proizvođači u sektoru morske i slatkovodne akvakulture trebali bi moći dobiti potporu iz EFPRA-e u slučaju krize na tržištu ribarstva i akvakulture, prirodnih katastrofa ili ekoloških incidenata. [Am. 41]

(27b)  Kako bi se pridonijelo pozitivnom razvoju vodnih izvora i održavanju ribarstva izvan razdoblja odmora, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu sezoni zabrane ribolova radi biološke obnove, kada je ona, ako se održava u kritičkom stadiju životnog ciklusa određene vrste, nužna za održivo iskorištavanje resursa ribarstva. [Am. 306]

(27c)  Europski parlament ističe hitnu potrebu za osnivanjem fonda za naknadu plaća koji će pokrivati razdoblja zabrane ribolova te da se ta razdoblja uzmu u obzir kao razdoblja rada u svrhu ostvarenja prava na mirovinu i drugih prava u okviru socijalnog osiguranja. Osim toga, Europski parlament se zalaže za utvrđivanje minimalne plaće, u skladu s lokalnom praksom, pregovorima i kolektivnim ugovorima. [Am. 307]

(28)  Mali priobalni ribolov obavljaju ribarska plovila kraća od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni ribolovni alati. Taj sektor obuhvaća gotovo 75 % svih ribarskih plovila registriranih u Uniji i gotovo polovinu svih zaposlenih u sektoru ribarstva. Subjekti koji se bave malim priobalnim ribolovom izrazito su ovisni o zdravim ribljim stokovima jer im je to glavni izvor prihoda. U okviru EFPRA-e bi se stoga njima trebao pružiti povlašteni tretman tako da im se omogući 100 %-tna stopa intenziteta potpore, među ostalim za operacije povezane s kontrolom i izvršenjem, u cilju poticanja održive ribolovne prakse u skladu s ciljevima ZRP-a. Osim toga, određena područja potpore kao što su nabava, obnova i ponovna kvalifikacija plovila, kao i zamjena ili modernizacija motora plovila, trebala bi biti rezervirana za mali priobalni ribolov, te bi trebalo održavati ravnotežu između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti te za mlade ribare trebala bi biti će rezervirana za mali priobalni ribolov u segmentima flote u kojima su ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti uravnoteženi, tj. potpora za nabavu rabljenog plovila i za zamjenu ili modernizaciju motora plovila. Nadalje, države članice u svoj bi program trebale uključiti akcijski plan za mali priobalni ribolov koji bi trebalo pratiti na temelju pokazatelja za koje bi trebalo utvrditi ključne etape i ciljne vrijednosti. [Am. 42 i 308]

(29)  Najudaljenije regije, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci od 24. listopada 2017. pod naslovom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(13), suočene su s posebnim izazovima povezanima s njihovom udaljenošću, topografijom i klimom kako je navedeno u članku 349. Ugovora, ali imaju i posebne prednosti za razvoj održivog plavoga gospodarstva. Stoga bi za svaku najudaljeniju regiju programu dotičnih država članica trebao biti pridružen akcijski plan za razvoj održivih sektora plavoga gospodarstva, uključujući održivo iskorištavanje ribarstva i akvakulture, a za potporu provedbi tih akcijskih planova trebala bi se namijeniti dodijeljena financijska sredstva. EFPR bi trebao moći poduprijeti i nadoknadu dodatnih troškova s kojima su najudaljenije regije suočene zbog svojeg položaja i izoliranosti. Tu Kako bi potporu trebalo ograničiti se održala konkurentnost određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija u usporedbi sa sličnim proizvodima iz ostalih regija Unije, Unija je 1992. godine uvela mjere kompenzacije za povezane dodatne troškove u sektoru ribarstva. Mjere koje će se primjenjivati u razdoblju 2014. – 2020. utvrđene su u Uredbi (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(14). Potrebno je nastaviti pružati podršku kako bi se nadoknadili dodatni troškovi ulova, uzgoja, obrade i marketinga određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija tako da kompenzacije doprinesu zadržavanju ekonomske održivosti subjekata iz tih regija. S obzirom na određeni postotak ukupnih dodijeljenih financijskih različite tržišne uvjete u najudaljenijim regijama, oscilacije u ulovu i stokovima te tržišnoj potražnji, dotične države članice bi same trebale utvrditi proizvode ribarstva koji su prihvatljivi za kompenzaciju, njihove najviše količine i kompenzacijske iznose u okviru cjelokupne dodjele sredstava po državi članici. Države članice trebale bi imati ovlast za prilagođavanje popisa i količina dotičnih proizvoda ribarstva te iznosa kompenzacije u okviru ukupno dodijeljenih sredstava po državi članici. Trebale bi biti ovlaštene i za prilagodbu svojih planova kompenzacije ako je to opravdano zbog promjene uvjeta. Države bi članice trebale utvrditi kompenzacijske iznose na razini koja dopušta prikladnu kompenzaciju dodatnih troškova nastalih uslijed posebnih poteškoća koje imaju najudaljenije regije. Kako bi se izbjegla prekomjerna kompenzacija, taj bi iznos trebao biti proporcionalan dodatnim troškovima koje pomoć nadoknađuje. U tu je svrhu potrebno u obzir uzeti i druge vrste javne intervencije koja utječe na razinu dodatnih troškova. Osim toga, u najudaljenijim regijama trebala bi se primijeniti viša stopa intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. [Am. 43]

(29a)  Kako bi se osigurao opstanak sektora malog priobalnog ribolova u najudaljenijim regijama te poštovala načela različitog postupanja za male otoke i područja iz cilja održivoga razvoja br. 14, iz EFPRA-e bi se na temelju članka 349. UFEU-a trebala moći pružati potpora za nabavu i obnovu plovila za mali priobalni ribolov u najudaljenijim regijama s kojih se sav ulov iskrcava u njihovim lukama i doprinijeti lokalnom održivom razvoju kako bi se povećala sigurnost ljudi, poštovali higijenski standardi Unije, borilo protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te postigla veća ekološka učinkovitost. Obnova ribarske flote trebala bi ostati unutar odobrenih gornjih granica kapaciteta te biti u skladu s ciljevima ZRP-a. EFPRA bi trebala moći pružiti potporu povezanim mjerama poput izgradnje ili modernizacije brodogradilišta namijenjenih plovilima za mali priobalni ribolov u najudaljenijim regijama, nabavi ili obnovi infrastrukture i opreme ili istraživanjima. [Am. 44]

(29b)   Uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o specifičnim problemima s kojima se suočavaju otoci (1229/2011), poljoprivreda, uzgoj i ribarstvo važan su dio lokalnih otočnih ekonomija. Europske otočne regije imaju problema zbog teže dostupnosti, što se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, te niže razine diferencijacije proizvoda pa im je potrebna strategija radi iskorištavanja svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se uklonili nedostaci otoka i poboljšao njihov gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. Iako se člankom 174. UFEU-a priznaju trajne prirodne i geografske poteškoće specifične za otoke, Komisija mora uspostaviti „Strateški okvir Unije za otoke” radi povezivanja instrumenata koji mogu imati velik teritorijalni utjecaj. [Am. 45]

(30)  EFPRA bi u okviru podijeljenog upravljanja trebala moći poduprijeti zaštitu i obnovu morske i obalne bioraznolikosti biološke raznolikosti i ekosustavâ. U tu bi se svrhu trebala moći pružiti potpora za naknadu za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada iz mora, posebno plastike, i za ulaganja u luke u cilju osiguravanja primjerenih objekata za prihvat i skladištenje prikupljenog izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada. Potpora bi se trebala moći pružiti i za djelovanja namijenjena postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u morskom okolišu kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji”)(15), za provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s tom Direktivom te, u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ („Direktiva o staništima”)(16), za upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000. i za zaštitu vrsta u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o pticama”)(17) i Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(18) te u skladu sa standardima Unije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i za izgradnju, postavljanje, modernizaciju te znanstvenu pripremu i procjenu statičnih ili pokretnih objekata namijenjenih zaštiti i jačanju morske faune i flore u najudaljenijim regijama. U okviru izravnog upravljanja EFPRA će doprinijeti promicanju čistih i zdravih mora i provedbi „Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu” predstavljene u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 16. siječnja 2016.(19), u skladu s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu. [Am. 46]

(31)  Ribarstvo U UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. su eliminiranje gladi, ostvarenje sigurnosti opskrbe hranom i bolja prehrana utvrđeni kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja (2. cilj). Unija se u potpunosti zalaže za taj cilj i njegovu provedbu. U tom kontekstu ribarstvo i održiva akvakultura doprinose sigurnosti opskrbe hranom i prehrani. Međutim Unija trenutačno uvozi više od 60 % svoje ponude proizvoda ribarstva, zbog čega je izrazito ovisna o trećim zemljama. Važan je izazov potaknuti potrošnju ribljih bjelančevina koje proizvoda koji su proizvedene proizvedeni u Uniji uz visoke standarde kvalitete i dostupne potrošačima po povoljnim cijenama za opskrbu javnih ustanova kao što su bolnice ili škole proizvodima lokalnog malog ribolova te za provedbu programa osposobljavanja i podizanja razine osviještenosti u obrazovnim institucijama o važnosti konzumacije lokalne ribe. [Am. 47]

(32)  EFPRA bi stoga trebala moći poduprijeti promicanje i održivi razvoj akvakulture, uključujući slatkovodnu akvakulturu, namijenjenu uzgoju vodenih životinja i biljaka za proizvodnju hrane i drugih sirovina. U nekim državama članicama i dalje su na snazi složeni administrativni postupci, kao što su otežan pristup prostoru i komplicirani postupci izdavanja dozvola, što tom sektoru otežava nastojanja da popravi predodžbu o proizvodima akvakulture i poveća njihovu konkurentnost. Potpora bi trebala biti u skladu s višegodišnjim strateškim planovima država članica za razvoj akvakulture izrađenima na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013. Konkretno, trebala bi biti prihvatljiva potpora okolišnoj održivosti, produktivnim ulaganjima, inovacijama, stjecanju profesionalnih vještina, poboljšanju radnih uvjeta i kompenzacijskim mjerama kojima se omogućuju ključne usluge upravljanja zemljištem i prirodom. Trebala bi biti prihvatljiva i djelovanja u području javnog zdravstva, programi osiguranja akvakulturnih stokova i djelovanja u području zdravlja i dobrobiti životinja. Međutim potpora produktivnim ulaganjima trebala Potporu bi se pružati isključivo financijskim instrumentima i u okviru trebalo po mogućnosti osigurati iz financijskih instrumenata, fonda InvestEU, što omogućuje postizanje visokog učinka poluge na tržištima te je stoga relevantnije od i bespovratnih sredstava za rješavanje financijskih izazova dotičnog sektora. [Am. 48]

(33)  Sigurnost opskrbe hranom ovisi o zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju ribljim stokovima, djelotvornim i dobro organiziranim tržištima kojima se poboljšavaju transparentnost, stabilnost, kvaliteta i raznolikost lanca opskrbe te informiranost potrošača. U tu bi svrhu EFPRA trebala moći poduprijeti stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u skladu s ciljevima iz Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o ZOT-u”)(20). Konkretno, potpora bi se među ostalim trebala moći pružiti za osnivanje organizacija proizvođača, uključujući ribarske zadruge, male proizvođače, provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište, promidžbu i komunikacijske kampanje, promicanje tržišnog plasmana, provođenje istraživanja o tržištima, očuvanje i jačanje Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) te izradu i širenje podataka o istraživanju tržišta. [Am. 49 i 208]

(33a)   Kvaliteta i raznolikost morskih proizvoda Unije pruža konkurentsku prednost za proizvođače koja znatno doprinosi kulturnoj i gastronomskoj baštini, uspostavljanjem ravnoteže između očuvanja kulturnih tradicija te razvoja i primjene novih znanstvenih spoznaja. Građani i potrošači sve više traže kvalitetne proizvode s posebnim razlikovnim značajkama povezanima s njihovim geografskim podrijetlom. U tu će svrhu EFPRA moći poduprijeti morske proizvode obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(21). Konkretno, moći će poduprijeti priznavanje i upis oznaka zemljopisne kvalitete u skladu s tom Uredbom. Moći će poduprijeti i subjekte za upravljanje zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, kao i programima poboljšanja kvalitete koje razviju. Nadalje, moći će poduprijeti istraživanja koja provode ti subjekti za upravljanje radi boljeg poznavanja posebnih proizvodnih objekata, postupaka i proizvoda. [Am. 50]

(33b)  Uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 4. prosinca 2008. o europskom planu za upravljanje populacijom kormorana i Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o novom poticaju za Strategiju za održivi razvoj europske akvakulture, EFPRA bi trebala poticati znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka o utjecaju ptica selica na sektor akvakulture i relevantne riblje stokove Unije. [Am. 51]

(33c)  S obzirom na to da sektor akvakulture treba rasti te da se suočava s velikim gubitkom ribljih stokova zbog ptica selica, EFPRA bi trebala obuhvaćati određene nadoknade za te gubitke sve dok ne bude uspostavljen europski plan upravljanja [Am. 52]

(34)  Prerađivačka industrija ima određenu ulogu u dostupnosti i kvaliteti proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA bi trebala moći poduprijeti ciljana ulaganja u tu industriju, pod uvjetom da doprinose ostvarenju ciljeva ZOT-a. Tu bi potporu trebalo Ta se potpora može osigurati isključivo iz bespovratnih sredstava, financijskih instrumenata i fonda InvestEU, a ne iz bespovratnih sredstava. [Am. 53]

(34a)  Osim već navedenih prihvatljivih mjera, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu i drugim područjima povezanima s ribarstvom i akvakulturom, uključujući potporu za zaštitni lov ili upravljanje štetnim vrstama divljih životinja koje ugrožavaju održive razine ribljih stokova, posebno tuljanima i kormoranima. [Am. 54]

(34b)  Osim već navedenih prihvatljivih mjera, EFPRA bi trebala moći pružiti potporu i drugim područjima povezanima s ribarstvom i akvakulturom, uključujući naknadu za ulov oštećen zbog sisavaca i ptica koji su zaštićeni zakonodavstvom Unije, posebno tuljana i kormorana. [Am. 55]

(35)  Otvaranje radnih mjesta u obalnim regijama ovisi o lokalnom razvoju održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i kojim se oživljava socijalna struktura tih regija, uključujući otoke i najudaljenije regije. Industrija i usluge povezane s oceanima vjerojatno će nadmašiti rast svjetskoga gospodarstva i znatno doprinijeti zapošljavanju i rastu do 2030. Da bi bio održiv, plavi rast ovisi o inovacijama i ulaganju u nove pomorske djelatnosti, i u biogospodarstvo i biotehnologiju, uključujući održive modele turizma, obnovljive izvore energije koji se temelje na oceanima, inovativnu luksuznu brodogradnju i nove lučke usluge te održiv razvoj sektora ribarstva i akvakulture, što može otvoriti radna mjesta i istodobno pospješiti lokalni razvoj te razvoj novih morskih proizvoda koji se temelje na biologiji. Iako bi javna ulaganja u održivo plavo gospodarstvo trebalo uvrstiti u sve dijelove proračuna Unije, EFPR EFPRA bi se trebala posebno usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšalo ulaganje i potaknuo razvoj novih tržišta, tehnologija ili usluga. Potporu za razvoj održivog plavoga gospodarstva trebalo bi pružiti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. [Am. 56]

(35a)  U skladu s uvodnom izjavom 3. Uredbe o ZRP-u „rekreacijski ribolov može imati značajan utjecaj na riblje resurse i države članice bi stoga trebale osigurati da se on obavlja na način koji je sukladan s ciljevima ZRP-a”. Međutim, rekreacijskim ribolovom ne može se prikladno upravljati bez pouzdanog i redovitog prikupljanja podataka o rekreacijskom ribolovu, kako je naglašeno u Rezoluciji Europskog parlamenta o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji (2017/2120(INI)). [Am. 57]

(35b)   Cilj održivog plavoga gospodarstva je zajamčiti održivu potrošnju i proizvodnju, kao i učinkovitu uporabu resursa, zajedno sa zaštitom i očuvanjem raznolikosti, produktivnosti, otpornosti, osnovnih funkcija i intrinsičnih vrijednosti morskih ekosustava. Temelji se na dugoročnoj procjeni potreba sadašnjih i budućih generacija. To ujedno znači uspostavu primjerenih cijena robe i usluga. [Am. 58]

(35c)  Potrebno je uvesti mjere potpore kako bi se potaknuo socijalni dijalog i EFPRA upotrijebila za osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka za sektor pomorstva i ribarstva. Budući da je važno modernizirati sektor pomorstva i ribarstva te da inovacije u tome imaju bitnu ulogu, potrebno je preispitati dodjelu financijskih sredstava za stručno usavršavanje i strukovno osposobljavanje u okviru EFPRA-e. [Am. 59]

(35d)   Ulaganje u ljudski kapital također je od ključne važnosti za povećanje konkurentnosti i gospodarske uspješnosti ribarstvenih i pomorskih aktivnosti. Stoga bi EFPRA trebala poticati savjetodavne usluge, suradnju između znanstvenika i ribara, stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanja te pomoći u poboljšanju opće uspješnosti i konkurentnosti subjekata i promicati socijalni dijalog. Kao priznanje njihove uloge u ribarskim zajednicama, supružnicima i životnim partnerima samozaposlenih ribara pod određenim bi uvjetima također trebalo odobriti potporu za stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje, širenje znanja i umrežavanje koje doprinosi njihovu stručnom razvoju. [Am. 60]

(36)  Razvoj održivog plavoga gospodarstva snažno se oslanja na partnerske odnose među lokalnim dionicima koji doprinose vitalnosti i održivosti populacije obalnih, otočnih i kontinentalnih zajednica i gospodarstava. U okviru EFPRA-e trebalo bi osigurati alate za poticanje tih partnerskih odnosa. EFPRA bi u tu svrhu u okviru podijeljenog upravljanja trebala pružiti potporu lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice. Tim bi se pristupom trebala ojačati gospodarska diversifikacija u lokalnom kontekstu razvojem priobalnog ribolova i ribolova na unutarnjim vodama, akvakulture i održivog plavoga gospodarstva. Strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi lokalnim zajednicama omogućiti da bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju kulturne, društvene i ljudske resurse te resurse okoliša. Stoga bi svako lokalno partnerstvo trebalo odražavati glavni cilj svoje strategije koja se na njega primjenjuje i osigurati uravnoteženo sudjelovanje i zastupljenost relevantnih dionika održivog lokalnog plavoga gospodarstva. [Am. 61]

(37)  EFPR EFPRA bi u okviru podijeljenog upravljanja trebala moći poduprijeti održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja prikupljanjem, upravljanjem i korištenjem podataka radi poboljšanja znanja o stanju morskog i slatkovodnog okoliša te resursa. Ta bi potpora trebala biti usmjerena na ispunjenje zahtjeva iz Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ, podupiranje prostornog planiranja morskog područja, održivosti sektora ribarstva i akvakulture te poboljšanje kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru. [Am. 62]

(38)  EFPRA bi se u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala usredotočiti na uvjete koji omogućuju stvaranje uvjeta za razvoj održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i koje doprinosi zdravom morskom okolišu promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, jačanjem transfera i primjene istraživanja, inovacija i tehnologija u održivom plavom gospodarstvu, poboljšanjem pomorskih vještina, znanja o morima i oceanima i razmjene okolišnih i socioekonomskih podataka o održivom plavom gospodarstvu, promicanjem održivog plavoga gospodarstva s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene te razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja. Trebalo bi posvetiti odgovarajuću pozornost posebnoj situaciji najudaljenijih i otoka iz područja primjene članka 174. UFEU-a regija s obzirom na prethodno navedena područja. [Am. 63]

(39)  Ukupno 60 % oceana nalazi se izvan granica nacionalne jurisdikcije. To podrazumijeva zajedničku međunarodnu odgovornost. Većina problema koji prijete oceanima, kao što su prekomjerno iskorištavanje, klimatske promjene, acidifikacija, zagađenje i , traženje nafte ili podmorsko rudarstvo, koji prouzročuju smanjenje bioraznolikosti biološke raznolikosti, ne prestaje na nacionalnim granicama i stoga zahtijeva zajedničko djelovanje. U okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čija je EU stranka na temelju Odluke Vijeća 98/392/EZ(22), uspostavljena su mnoga jurisdikcijska prava, institucije i posebni okviri za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. Posljednjih je godina postignut globalni konsenzus da bi se morskim okolišem i pomorskim ljudskim aktivnostima trebalo upravljati djelotvornije kako bi se ublažio sve veći pritisak na oceane i mora. [Am. 64]

(40)  Unija se kao svjetski akter snažno zalaže za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima, u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. studenoga 2016. pod naslovom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana”(23). Politika Unije za upravljanje oceanima nova je politika koja podrazumijeva integrirani pristup upravljanju oceanima. Međunarodno upravljanje oceanima nije presudno samo za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030., konkretno 14. cilja održivog razvoja („očuvati i održivo iskorištavati oceane, mora i morske resurse u cilju održivog razvoja”), već i za jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja za buduće generacije. Unija mora ispuniti te međunarodne obveze i biti pokretačka i vodeća snaga za bolje međunarodno upravljanje oceanima na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, među ostalim sprečavanjem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ribolova NNN, odvraćanjem od njega i njegovim zaustavljanjem, smanjenjem utjecaja na morski okoliš, poboljšanjem okvira za međunarodno upravljanje oceanima, smanjivanjem pritiska na oceane i mora, stvaranjem uvjeta za održivo plavo gospodarstvo koje se razvija unutar ekoloških ograničenja i unapređenjem međunarodnog istraživanja oceana i podataka o njima. [Am. 65]

(41)  Djelovanjima za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima u okviru EFPRA-e trebao bi se poboljšati opći okvir za međunarodne i regionalne procese, sporazume, pravila i institucije za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. EFPRA bi trebala financirati međunarodne dogovore koje je Unija sklopila za područja koja nisu obuhvaćena sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) sklopljenima s raznim trećim zemljama i zakonski doprinos Unije za njezino članstvo u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO). SFPA-i i RFMO-i i dalje će se financirati iz drugih dijelova proračuna Unije.

(42)  Kada je riječ o sigurnosti i obrani, iznimno je važno poboljšati zaštitu granica i pomorsku sigurnost. U skladu sa strategijom pomorske sigurnosti Europske unije koju je donijelo Vijeće Europske unije 24. lipnja 2014. i pripadajućim akcijskim planom donesenim 16. prosinca 2014., razmjena informacija i suradnja Europske agencije za kontrolu ribarstva, Europske agencije za pomorsku sigurnost i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu u području europske granične i obalne straže ključne su za postizanje tih ciljeva. EFPRA bi stoga trebala poduprijeti pomorski nadzor i suradnju obalnih straža u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja, među ostalim kupnjom sredstava za višenamjenske pomorske operacije. Isto tako, EFPRA bi odgovarajućim agencijama trebala omogućiti da provode potporu u području pomorskog nadzora i sigurnosti u okviru neizravnog upravljanja.

(43)  Svaka država članica trebala bi u okviru podijeljenog upravljanja pripremiti jedan program uz savjetovanje sa svim regijama, a Komisija bi ga trebala odobriti. U kontekstu regionalizacije i kako bi se države članice potaknulo da strateški pristupe izradi programa, Komisija bi trebala izraditi analizu za svaki morski bazen, navodeći zajedničke prednosti i nedostatke u pogledu postizanja ciljeva ZRP-a. Ta analiza trebala bi pružiti smjernice državama članicama i Komisiji u pregovorima o svakom programu, uzimajući u obzir regionalne izazove i potrebe. Komisija bi pri ocjenjivanju programa trebala u obzir uzeti okolišne i društveno-gospodarske izazove ZRP-a, društveno-gospodarsku uspješnost održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja, a posebno u pogledu malog priobalnog ribolova, izazove na razini morskih bazena, očuvanje i obnovu morskih ekosustava, smanjenje količine i prikupljanje morskog otpada te ublažavanje borbu protiv klimatskih promjena i njihovo ublažavanje i prilagodbu njima. [Am. 66]

(43a)   Kako bi uspjele ostvariti učinkovitu provedbu mjera upravljanja na regionalnoj razini, države članice trebale bi pokrenuti sustav zajedničkog upravljanja u kojem će sudjelovati savjetodavna vijeća, ribarske organizacije i nadležne institucije/tijela radi jačanja dijaloga i angažmana svih strana. [Am. 67]

(44)  Uspješnost potpora u okviru EFPRA-e u državama članicama trebalo bi procjenjivati na temelju pokazatelja. Države članice trebale bi izvješćivati o napretku s obzirom na utvrđene ključne etape i ciljne vrijednosti, a Komisija bi trebala provoditi preglede uspješnosti na temelju godišnjih izvješća o uspješnosti koja izrađuju države članice kako bi mogla rano otkriti moguće probleme s provedbom i uvesti korektivne mjere. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti okvir za praćenje i evaluaciju.

(44a)  Prema izvješćima je postupak plaćanja u okviru aktualne EFPRA-e manjkav jer je nakon četiri godine primjene iskorišteno samo 11 %. Taj bi postupak trebalo poboljšati kako bi se ubrzale isplate korisnicima, osobito pojedincima ili obiteljima. [Am. 68]

(45)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(24) EFPRA-u je potrebno evaluirati na temelju podataka prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao temelj za ocjenu učinaka EFPRA-e na terenu.

(46)  Komisija bi trebala provoditi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni EFPRA-i također bi trebali doprinijeti institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na prioritete EFPRA-e.

(46a)   Komisija bi trebala osigurati i primjerene alate za obavješćivanje društva o ribolovnim i akvakulturnim aktivnostima te koristima konzumacije različitih vrsta ribe i morskih prehrambenih proizvoda. [Am. 69]

(47)  U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(25), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(26), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(27) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(28), financijski interesi Unije trebali bi se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, određivanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi moći provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi utvrdio je li bilo prijevara, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) trebao bi moći provoditi istrage i kazneno goniti počinitelje prijevara i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(29). U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. U skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] i Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] države članice trebale bi osigurati da u upravljanju EFPRA-om i njegovoj provedbi financijski interesi Unije budu zaštićeni. [Am. 70]

(48)  Kako bi se povećala transparentnost u pogledu korištenja financijskih sredstava Unije i dobrog financijskog upravljanja njima, posebno u pogledu jačanja javne kontrole potrošenog novca, određene informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e trebalo bi objaviti na internetskim stranicama države članice u skladu s Uredbom (EU) br.  [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. Kada država članica objavljuje informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e, potrebno je poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(30). [Am. 71]

(49)  Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu određivanja praga aktivacije i duljine razdoblja neprihvatljivosti s obzirom na kriterije prihvatljivosti zahtjeva, definiranja uvjeta povezanih s provedbom mjera očuvanja za financiranje koje nije povezano s troškovima u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti, definiranja kriterija za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz specifičnih poteškoća najudaljenijih regija, definiranja slučajeva nepoštovanja pravila od strane država članica koje može dovesti do prekida roka plaćanja, definiranja slučajeva ozbiljnog nepoštovanja pravila od strane država članica koje može dovesti do suspenzije plaćanja, definiranja kriterija za utvrđivanje razine financijskih ispravaka koje treba primijeniti i kriterija za primjenu fiksnih stopa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka, izmjenu Priloga I. i uspostavu okvira za praćenje i evaluaciju. Kako bi se omogućio nesmetani prijelaz s programa utvrđenog u Uredbi (EU) br. 508/2014 na program utvrđen u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora i u pogledu utvrđivanja prijelaznih uvjeta.

(50)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s odobravanjem i izmjenama operativnih programa, odobravanjem i izmjenama planova rada država članica za prikupljanje podataka, suspendiranjem plaćanja i financijskim ispravcima.

(51)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu postupaka, formata i rokova za dostavu planova rada država članica za prikupljanje podataka i za predstavljanje godišnjih izvješća o uspješnosti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆI OKVIR

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se Europski fond za pomorstvo, i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njome se utvrđuju prioriteti EFPRA-e, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i posebna pravila za osiguravanje tog financiranja, kao dopuna općim pravilima koja se primjenjuju na EFPRA-u u okviru Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

Članak 2.

Geografsko područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na operacije koje se provode na području Unije, osim ako je u njoj predviđeno drukčije.

Članak 3.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje stavak 2. primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članka 5. Uredbe (EU) br. 1379/2013, članka 4. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i članka 2. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

2.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „operacija mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

2.  „zajedničko okruženje za razmjenu informacija” (CISE) znači okruženje sustava uspostavljenih za potporu razmjeni informacija među tijelima uključenima u međusektorski i prekogranični pomorski nadzor, radi poboljšanja njihove informiranosti o aktivnostima koje se provode na moru; [Am. 72]

3.  „obalna straža” znači nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže, što obuhvaća pomorsku sigurnost, pomorsku carinu, sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja, povezane aktivnosti tijela za provedbu zakona, kontrolu morskih granica, pomorski nadzor, zaštitu morskog okoliša, potragu i spašavanje, reagiranje na nesreće i katastrofe, kontrolu ribarstva, inspekciju i druge aktivnosti povezane s tim funkcijama; [Am. 73]

4.  „Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru” (EMODnet) znači partnerstvo u prikupljanju podataka i metapodataka o moru kako bi ti fragmentirani resursi postali dostupniji i lakši za korištenje javnosti i privatnim korisnicima, zahvaljujući provjereno kvalitetnim, interoperabilnim i usklađenim podacima o moru;

5.  „istraživački ribolov” znači ribolov stokova koji u zadnjih deset godina nisu bili lovljeni ili nisu bili lovljeni određenim alatom ili tehnikom;

6.  „ribar” znači svaka fizička osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova kako ih je priznala relevantna država članica;

6.a   „rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhe rekreacije, turizma ili sporta; [Am. 74]

6.b   „sektor rekreacijskog ribolova” znači svi segmenti rekreacijskog ribolova te poduzeća i poslovi koji ovise o tom ribolovu ili iz njega proizlaze; [Am. 75]

7.  „ribolov na unutarnjim vodama” znači ribolovne aktivnosti koje se u komercijalne svrhe obavljaju na unutarnjim vodama s pomoću plovila ili drugih naprava, uključujući one koje se upotrebljavaju za ribolov na ledu;

7.a   „ribar bez plovila” znači svaka fizička osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova s obale kako ih je priznala relevantna država članica; [Am. 76]

8.  „međunarodno upravljanje oceanima” znači inicijativa Unije za poboljšanje općeg okvira koji obuhvaća međunarodne i regionalne procese, sporazume, mehanizme, pravila i institucije s pomoću usklađenog međusektorskog pristupa koji se temelji na pravilima, u cilju jamčenja zdravih, sigurnih i čistih oceana kojima se održivo upravlja.

9.  „pomorska politika” znači politika Unije čiji je cilj poticanje integriranog i usklađenog donošenja odluka kako bi se usklađenim pomorskim politikama i odgovarajućom međunarodnom suradnjom što više ojačali održivi razvoj, gospodarski rast i socijalna kohezija Unije, posebno u obalnim, otočnim i najudaljenijim regijama Unije, te sektori održivog plavoga gospodarstva;

10.  „pomorska sigurnost i nadzor” znači aktivnosti namijenjene razumijevanju, po potrebi sprečavanju i sveobuhvatnom upravljanju svim događajima i djelovanjima povezanima s pomorstvom koji bi mogli utjecati na pomorsku sigurnost, provedbu zakona, obranu, kontrolu granica, zaštitu morskog okoliša, kontrolu ribarstva te trgovinske i gospodarske interese Unije;

11.  „prostorno planiranje morskog područja” znači postupak kojim nadležna tijela države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih ciljeva;

12.  „produktivna ulaganja u akvakulturu” znači ulaganja u izgradnju, proširenje, modernizaciju ili opremanje objekata za proizvodnju u akvakulturi; [Am. 77]

13.  „strategija morskih bazena” znači integrirani okvir za rješavanje zajedničkih problema povezanih s morem i pomorstvom s kojima se u određenom morskom bazenu odnosno jednom ili više podbazena suočavaju države članice i, prema potrebi, treće zemlje, te za promicanje suradnje i koordinacije u cilju ostvarenja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; izradila ju je Komisija u suradnji s dotičnim državama članicama i trećim zemljama, njihovim regijama i, prema potrebi, drugim dionicima; [Am. 78]

14.  „mali priobalni ribolov” znači ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija je duljina preko svega manja od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni alati iz članka 2. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006(31). , ribolov bez plovila i sakupljanje školjkaša; [Am. 79]

14.a   „mala flota iz najudaljenijih regija” znači mala flota koja djeluje u najudaljenijim regijama kako je definirana u pojedinom nacionalnom operativnom programu; [Am. 80]

15.  „održivo plavo gospodarstvo” znači sve sektorske i međusektorske gospodarske aktivnosti na cijelom jedinstvenom tržištu koje su povezane s oceanima, morima, obalama i kopnenim vodama, među ostalim i u otočnim i najudaljenijim regijama Unije i zemljama bez izlaza na more, uključujući nove sektore i netržišnu robu i usluge, čiji je cilj osigurati dobrobit okoliša, društva i gospodarstva za sadašnje i buduće generacije, uz istovremeno održavanje i obnovu zdravih morskih ekosustava i zaštitu ugroženih prirodnih resursa, u skladu sa zakonodavstvom Unije u području okoliša.; [Am. 81]

15.a   „zajedničko upravljanje” znači dogovor o partnerstvu u kojem vlada, zajednica korisnika lokalnih resursa (ribari), vanjski dionici (nevladine organizacije, istraživačke institucije), a ponekad i drugi dionici u području ribarstva i obalnih resursa (vlasnici brodova, trgovci ribama, kreditne agencije ili zajmodavci, turistički sektor itd.) dijele odgovornost i ovlasti za donošenje odluka u pogledu upravljanja ribarstvom; [Am. 82]

15.b   „ekološki incident” znači nesreća prouzročena djelovanjem prirode ili nesreća do koje je došlo ljudskim djelovanjem i čija je posljedica degradacija okoliša. [Am. 83]

Članak 4.

Prioriteti

EFPRA doprinosi provedbi ZRP-a i pomorske politike. Njime se ostvaruju sljedeći prioriteti:

1.  poticanje održivog ribarstva te zaštite, obnove i očuvanja morskih bioloških resursa; [Am. 291/rev]

1.a  poticanje održive akvakulture; [Am. 85]

2.  doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući akvakulturi, ribarstvu i tržištima koji su konkurentni i održivi i društveno odgovorni; [Am. 291/rev]

3.  omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva, uzimajući u obzir ekološke kapacitete, te poticanje prosperiteta i poticanje prosperitetnih obalnih zajednica ekonomske i socijalne kohezije u obalnim, otočnim i kontinentalnim zajednicama; [Am. 87]

4.  jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja.

Potporom u okviru EFPRA-e doprinosi se postizanju Unijinih i postizanju okolišnih ciljeva Unije i ciljeva povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Taj se doprinos prati u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu IV. [Am. 88]

Provođenje tih ciljeva ne smije rezultirati povećavanjem ribolovnog kapaciteta. [Am. 281]

Članak 4.a

Najudaljenije regije

U svim odredbama ove Uredbe moraju se u obzir uzeti posebna ograničenja priznata u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 89]

POGLAVLJE II.

Financijski okvir

Članak 5.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu EFPRA-e za razdoblje 2021.–2027. iznosi 6 140 000 000 povećava se na 6 867 000 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (tj. 7 739 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 90]

2.  Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave II. izvršava se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i člankom 63. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

3.  Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave III. izvršava izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] ili se izvršava u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) te uredbe.

Članak 6.

Proračunska sredstva u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Dio financijske omotnice u okviru podijeljenog upravljanja kako je navedeno u glavi II. iznosi 5 311 000 000 EUR 87 % financijske omotnice EFPRA-e [xxx EUR] u tekućim cijenama u skladu s godišnjom raspodjelom iz Priloga V. [Am. 91]

2.  Za operacije u najudaljenijim regijama svaka dotična država članica u okviru svoje financijske potpore Unije kako je utvrđena u Priloga V. dodjeljuje najmanje:

(a)  102 000 000 EUR za Azore i Madeiru;

(b)  82 000 000 EUR za Kanarske otoke;

(c)  131 000 000 EUR za Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin. [Am. 92]

3.  Naknada iz članka 21. ne prelazi 50 % svake dodjele iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c). [Am. 93]

4.  Najmanje 15 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje se područjima potpore iz članaka 19. i 20. Države članice koje nemaju pristup vodama Unije mogu primijeniti niži postotak s obzirom na razinu svojih zadataka u pogledu kontrole i prikupljanja podataka. Ako ne iskoristi sredstva dodijeljena za kontrolu i prikupljanje podataka u skladu s člancima 19. i 20. ove Uredbe, dotična država članica može prenijeti odgovarajuće iznose kako bi ih Europska agencija za kontrolu ribarstva iskoristila u okviru izravnog upravljanja za potrebe razvoja i provedbe sustava kontrole ribarstva Unije u skladu s člankom 40. točkom (b) ove Uredbe. [Am. 94]

4.a  Najmanje 25 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje za zaštitu i obnovu morske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava te za znanje o moru (članci 22. i 27.). [Am. 283 i 315]

4.b  Najmanje 10 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici dodjeljuje se za poboljšanje sigurnosti, radnih i životnih uvjeta posade, osposobljavanje, socijalni dijalog, vještine i zapošljavanje. Međutim, financijska potpora EFPRA-e dodijeljena po državi članici za sva ulaganja u plovila ne prelazi 60 % financijske pomoći Unije dodijeljene po državi članici. [Am. 96]

5.  Financijska potpora Unije iz EFPRA-e dodijeljena državi članici za područja potpore iz članka 17. stavka 2. i članka 18. ne smije premašivati viši od sljedeća dva praga:

(a)  6 000 000 EUR; ili

(b)  10 15 % financijske potpore Unije dodijeljene državi članici. [Am. 97]

6.  U skladu s člancima od 30. do 32. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] EFPRA može, na inicijativu države članice, poduprijeti tehničku pomoć za djelotvorno upravljanje i korištenje EFPRA-e.

Članak 7.

Financijska raspodjela za podijeljeno upravljanje

Sredstva raspoloživa za obveze država članica iz članka 6. stavka 1. za razdoblje 2021.–2027. navedena su u tablici u Prilogu V.

Članak 8.

Proračunska sredstva u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

1.  Dio financijske omotnice u okviru izravnog i neizravnog upravljanja kako je navedeno u glavi III. iznosi 829 000 000 EUR 13 % ukupne financijske omotnice EFPRA-e [xxx EUR] u tekućim cijenama. [Am. 98]

2.  Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu EFPRA-e, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Konkretno, EFPRA može, na poticaj Komisije i do gornje granice od 1,7 % financijske omotnice iz članka 5. stavka 1., poduprijeti:

(a)  tehničku pomoć za provedbu ove Uredbe iz članka 29. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi];

(b)  pripremu, praćenje i evaluaciju sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i sudjelovanje Unije u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom;

(c)  uspostavu europske mreže lokalnih akcijskih skupina.

3.  EFPRA podupire troškove informacijskih i komunikacijskih aktivnosti povezanih s provedbom ove Uredbe.

POGLAVLJE III.

Programiranje

Članak 9.

Programiranje potpore u okviru podijeljenog upravljanja

1.  U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] svaka država članica izrađuje nacionalni program ili regionalne operativne programe za provedbu prioriteta iz članka 4. [Am. 99]

2.  Potpora u okviru glave II. organizira se u područjima potpore utvrđenima u Prilogu II.

3.  Osim elemenata iz članka 17. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], program mora sadržavati sljedeće:

(a)  analizu stanja u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji te utvrđivanje potreba koje zahtijevaju rješavanje na odgovarajućem geografskom području, uključujući, ako je primjereno, morske bazene koji su obuhvaćeni programom;

(b)  akcijski plan za mali priobalni ribolov iz članka 15.;

(c)  ako je primjenjivo, akcijske planove za najudaljenije regije iz stavka 4 članka 29.c; [Am. 100]

(ca)   ako je primjenjivo, akcijske planove za morske bazene namijenjene podnacionalnim ili podregionalnim nadležnim tijelima u području ribolova, sakupljanja školjkaša i pomorskih pitanja. [Am. 101]

4.  Dotične države članice u okviru svojih programa izrađuju akcijske planove za svaku od svojih najudaljenijih regija iz članka 6. stavka 2., u kojima mora biti utvrđeno sljedeće:

(a)  strategija za održivo iskorištavanje ribarstva i razvoj sektora održivog plavoga gospodarstva;

(b)  opis glavnih predviđenih djelovanja i odgovarajućih financijskih sredstava, uključujući sljedeće:

i.  strukturnu potporu sektoru ribarstva i akvakulture u okviru glave II.;

ii.  nadoknadu za dodatne troškove iz članka 21.;

iii.  sva druga ulaganja u održivo plavo gospodarstvo koja su potrebna za ostvarenje održivog obalnog razvoja. [Am. 102]

5.  Nakon što dobije mišljenja relevantnih savjetodavnih vijeća Komisija izrađuje analizu za svaki morski bazen u kojoj se navode zajedničke prednosti i nedostaci tog morskog bazena s obzirom na ostvarenje ciljeva iz ZRP-a, kako je navedeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te postizanje dobrog stanja okoliša, kako . Ako je primjenjivo, navedeno u Direktivi 2008/56/EZ. U toj analizi u obzir se uzimaju postojeće strategije za morske bazene i makroregionalne strategije. [Am. 103]

6.  Komisija procjenjuje program u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U svojoj procjeni u obzir konkretno uzima sljedeće:

(a)  mjeru u kojoj program doprinosi prioritetima iz članka 4.;

(b)  ravnotežu između ribolovnog kapaciteta flota i raspoloživih ribolovnih mogućnosti na temelju godišnjih izvješća država članica u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(ba)   ako je primjenjivo, potrebu za modernizacijom ili obnovom flota; [Am. 104]

(c)  ako je primjenjivo, višegodišnje planove upravljanja donesene na temelju članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013, planove upravljanja donesene na temelju članka 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i preporuke regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, ako su primjenjive na Uniju;

(d)  provedbu obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(da)   kontrolu invazivnih vrsta koje nanose znatnu štetu produktivnosti ribarstva; [Am. 105]

(db)   potporu istraživanju i upotrebi inovativnih selektivnih ribolovnih alata diljem Unije, ne samo, već uključujući u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 106]

(e)  najnovije dokaze o društveno-gospodarskoj ravnoteži između ekoloških prioriteta i društveno-gospodarske uspješnosti održivog plavoga gospodarstva, prije svega sektora ribarstva i akvakulture; [Am. 107]

(f)  ako je primjenjivo, analize iz stavka 5.;

(g)  doprinos programa očuvanju i obnovi morskih ekosustava, dok je potpora povezana s područjima mreže Natura 2000. usklađena s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. stavka 4. Direktive 92/43/EEZ uspostavljanju ravnoteže između gospodarskih i socijalnih razmatranja te očuvanju i obnovi morskih i slatkovodnih ekosustava; [Am. 108]

(h)  doprinos programa smanjenju količine morskog otpada i njegovu prikupljanju u skladu s Direktivom xx/xx Europskog parlamenta i Vijeća [Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš](32); [Am. 109]

(i)  doprinos programa ublažavanju borbi protiv klimatskih promjena, njihovu ublažavanju i prilagodbi njima, uključujući smanjenje emisija CO2 uštedom goriva; [Am. 110]

(ia)   doprinos programa suzbijanju NNN ribolova. [Am. 111]

7.  U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi], Komisija donosi provedbene akte kojima se odobrava program. Komisija odobrava predloženi program, pod uvjetom da su dostavljene potrebne informacije.

8.  U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija donosi provedbene akte kojima se odobravaju izmjene programa.

Članak 10.

Programiranje potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Glava III. provodi se na temelju programa rada iz članka 110. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja iz članka 47.

GLAVA II.

POTPORA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

POGLAVLJE I.

Opća načela potpore

Članak 11.

Državna potpora

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., članci 107., 108. i 109. Ugovora primjenjuju se na potporu koju države članice dodjeljuju poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture.

2.  Međutim članci 107., 108. i 109. Ugovora ne odnose se na plaćanja koja izvršavaju države članice na temelju ove Uredbe, koja pripadaju u područje primjene članka 42. Ugovora.

3.  Nacionalne odredbe o javnom financiranju koje nadilazi odredbe ove Uredbe u pogledu plaćanja iz stavka 2. smatraju se cjelinom na temelju stavka 1.

Članak 12.

Prihvatljivost zahtjeva

1.  Zahtjev koji je podnio korisnik podnositelj zahtjeva za dodjelu potpore iz EFPRA-e neprihvatljiv je tijekom određenog razdoblja utvrđenog u skladu sa stavkom 4. ako je nadležno tijelo ustanovilo da je taj korisnik podnositelj zahtjeva: [Am. 112]

(a)  počinio teški prekršaj iz članka 42. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008(33) ili članka 90. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 ili drugog zakonodavnog akta Europskog parlamenta i Vijeća u okviru ZRP-a i zakonodavstva Unije o okolišu; [Am. 317]

(b)  bio ili jest uključen u rad, upravljanje ili posjedovanje ribarskih plovila koja se nalaze na Unijinu popisu plovila NNN iz članka 40. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 ili plovila koje plovi pod zastavom zemlje s popisa nekooperativnih trećih zemalja iz članka 33. te uredbe; ili

(c)  počinio kazneno djelo protiv okoliša iz članaka 3. i 4. Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(34) ako se zahtjev za potporu podnosi u skladu s člankom 23. [Am. 114]

2.  Korisnik je i nakon podnošenja zahtjeva dužan poštovati uvjete za prihvatljivost iz stavka 1. tijekom cijelog razdoblja provedbe operacije i tijekom razdoblja od pet godina dvije godine nakon završnog plaćanja tom korisniku. [Am. 115]

3.  Ne dovodeći u pitanje mnogo dalekosežnija nacionalna pravila dogovorena u okviru sporazuma o partnerstvu s dotičnom državom članicom, zahtjev koji je podnio korisnik neprihvatljiv je tijekom određenog razdoblja utvrđenog u skladu s člankom 4. ako je nadležno tijelo utvrdilo da je taj korisnik počinio prijevaru, kako je definirana u članku 3. Direktive 2017/1371/EU Europskog parlamenta i Vijeća(35).

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., u pogledu:

(a)  utvrđivanja praga aktivacije i duljine razdoblja neprihvatljivosti iz stavaka 1. i 3., koje mora biti razmjerno prirodi, težini, trajanju i ponavljanju teškog prekršaja, kaznenog djela ili prijevare te trajati najmanje jednu godinu;

(aa)   mogućih uvjeta na temelju kojih se skraćuje duljina razdoblja neprihvatljivosti; [Am. 116]

(ab)   definiranja uvjeta koji se moraju poštovati nakon podnošenja zahtjeva iz stavka 2. i načina vraćanja dodijeljenih sredstava u slučaju neispunjavanja uvjeta, što se određuje na temelju težine počinjenog prekršaja; [Am. 117]

(b)  relevantnih datuma početka i završetka razdoblja iz stavaka 1. i 3.

5.  Države članice dužne su od korisnika koji podnose zahtjev u okviru EFPRA-e zatražiti da upravljačkom tijelu dostave potpisanu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju kriterije iz stavaka 1. i 3. Države članice dužne su prije nego što odobre operaciju provjeriti vjerodostojnost te izjave na temelju informacija dostupnih u nacionalnim registrima prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 ili drugih dostupnih podataka.

Za potrebe provjere iz prvog podstavka država članica dužna je, na zahtjev druge države članice, dostaviti informacije iz svojeg nacionalnog registra prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

5.a  Države članice mogu primijeniti razdoblje neprihvatljivosti i za prijave koje podnesu ribari u unutarnjim vodama, koji su počinili teške prekršaje kako su definirani nacionalnim pravilima. [Am. 118]

Članak 12.a

Prihvatljive operacije

Razne operacije koje države članice utvrđuju u svojim programima mogu primati potporu u okviru EFPRA-e, pod uvjetom da su obuhvaćene jednim prioritetom ili više njih utvrđenih u ovoj Uredbi. [Am. 119]

Članak 13.

Neprihvatljive operacije

Sljedeće operacije nisu prihvatljive u okviru EFPRA-e:

(a)   operacije kojima se povećava ribolovni kapacitet ribarskih plovila ili potpora za kupnju opreme kojom se povećava sposobnost ribarskih plovila za pronalaženje ribe, osim u svrhu poboljšanja sigurnosti ili radnih ili životnih uvjeta posade, što uključuje ispravke stabilnosti plovila ili kvalitetu proizvoda, pod uvjetom da je povećanje unutar ograničenja dodijeljenog predmetnoj državi članici, a da se time ne ugrožava ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti te se ne povećava sposobnost dotičnog ribarskog plovila da lovi ribu; [Am. 120]

(b)   izgradnja ili kupnja ribarskih plovila ili uvoz ribarskih plovila, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drukčije;

(c)   prijenos ribarskih plovila u treće zemlje ili prijenos zastave plovila na treću zemlju, među ostalim osnivanjem zajedničkih pothvata s partnerima iz tih zemalja;

(d)   privremeni ili trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drukčije;

(e)   istraživački ribolov;

(f)   prijenos vlasništva nad poduzećem, osim prijenosa poduzeća mladim ribarima ili mladim proizvođačima u sektoru akvakulture; [Am. 121]

(g)   izravno poribljavanje osim ako je izričito predviđeno kao mjera očuvanja pravnim aktom Unije ili u slučaju eksperimentalnog poribljavanja ili poribljavanja povezana s postupcima poboljšanja okolišnih i produktivnih uvjeta prirodnog staništa; [Am. 122]

(h)   izgradnja novih luka, ili novih iskrcajnih mjesta ili novih burza ribe, osim malih luka i iskrcajnih mjesta u udaljenim područjima, posebno u najudaljenijim regijama, na udaljenim otocima i u rubnim i neurbanim obalnim područjima; [Am. 123]

(i)  mehanizmi intervencija na tržištu u cilju privremenog ili trajnog povlačenja proizvoda ribarstva ili akvakulture s tržišta, kako bi se ponuda smanjila i time spriječio pad cijena ili pak uzrokovalo povećanje cijena; po analogiji, operacije skladištenja u logističkom lancu koje bi, namjerno ili nenamjerno, dovelo do istih učinaka; [Am. 124]

(j)  ulaganja osim ako je drugačije navedeno u ovoj Uredbi, ulaganja u ribarska plovila koja su nužna za poštovanje zahtjeva iz prava Unije ili nacionalnog prava, uključujući zahtjeve na temelju Unijinih obveza u kontekstu regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, osim ako ta ulaganja dovode do neproporcionalnih troškova za subjekte; [Am. 125]

(k)  ulaganja u ribarska plovila koja su obavljala aktivnosti na moru najmanje 60 dana godišnje u svakoj od dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu. [Am. 126]

(ka)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora ribarskog plovila ako to dovodi do povećanja snage u kW; [Am. 127]

(kb)  uzgoj genetski modificiranih organizama kada takav uzgoj ima štetan učinak na okoliš. [Am. 128]

Članak 13.a

Potpora za operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama

EFPRA može poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama u skladu sa sustavom ulaza/izlaza iz članka 23. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i s gornjim granicama ribolovnog kapaciteta iz Priloga II. toj Uredbi. Konkretno, države članice nastoje optimizirati dodjelu svojih raspoloživih ribolovnih kapaciteta, uzimajući u obzir potrebe svoje flote, bez povećanja svojeg ukupnog ribolovnog kapaciteta. [Am. 323]

POGLAVLJE II.

Prioritet 1: Poticanje održivog ribarstva, očuvanje i očuvanja morskih bioloških resursa i društveno-gospodarska stabilnost [Am. 129]

Odjeljak 1.

Opći uvjeti

Članak 14.

Opći opseg potpore

1.  Potpora iz ovog poglavlja doprinosi postizanju okolišnih, gospodarskih i društvenih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te potiče socijalni dijalog među partnerima. [Am. 130]

2.  Ako se potpora iz ovog poglavlja dodjeljuje plovilu, to se plovilo ne smije prenijeti u zemlju izvan Unije niti mu se zastava smije prenijeti na neku zemlju izvan Unije tijekom razdoblja od najmanje pet godina od završnog plaćanja za operaciju za koju je primljena potpora.

3.  Potpora iz ovog poglavlja primjenjuje se i na ribolov na unutarnjim vodama, uz iznimku članaka 15. i 17.

Odjeljak 2.

Mali priobalni ribolov

Članak 15.

Akcijski plan za mali priobalni ribolov

1.  Svaka država članica kao dio svojeg programa i u suradnji s relevantnim sektorima izrađuje poseban akcijski plan za mali priobalni ribolov u kojem se uspostavlja strategija za razvoj profitabilnog i održivog malog priobalnog ribolova. Ta strategija strukturirana je u skladu sa sljedećim odjeljcima, ako je primjenjivo: [Am. 131]

(a)  prilagodba ribolovnog kapaciteta i upravljanje njime;

(b)  promicanje ribolovne prakse sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koja je otporna na klimatske promjene, a štetu nanesenu morskom okolišu svodi na što nižu razinu;

(c)  jačanje vrijednosnog lanca u dotičnom sektoru i promicanje tržišnih strategija, promičući mehanizme kojima se poboljšava prva prodajna cijena kako bi ribari imali koristi od povećanja plaće za svoj rad, i kojima se promiče pravedna i odgovarajuća raspodjela dodane vrijednosti u cijelom vrijednosnom lancu sektora, smanjuju marže posrednika, povećavaju cijene koje se plaćaju proizvođačima i ograničavaju cijene koje plaćaju krajnji potrošači; [Am. 311]

(d)  promicanje vještina, znanja, inovacija i izgradnje kapaciteta, posebno za mlade ribare; [Am. 132]

(e)  poboljšanje zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima, u okviru ribolova s obale i sakupljanja školjkaša te na kopnu u aktivnostima izravno povezanima s ribolovom; [Am. 133]

(f)  veća usklađenost sa zahtjevima u pogledu prikupljanja podataka, sljedivosti, praćenja, kontrole i nadzora;

(g)  sudjelovanje u participativnom upravljanju pomorskim prostorom, uključujući zaštićena morska područja i područja mreže Natura 2000.;

(h)  diversifikacija aktivnosti u kontekstu održivog plavoga gospodarstva u širem smislu;

(i)  zajednička organizacija i sudjelovanje u postupcima odlučivanja i savjetovanja.

2.  U akcijskom planu uzimaju se u obzir dobrovoljne smjernice FAO-a za omogućivanje održivog malog priobalnog ribolova te, ako je primjereno, regionalni akcijski plan za mali priobalni ribolov Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.

3.  Za potrebe praćenja provedbe strategije iz stavka 1. u akcijskom planu utvrđuju se posebne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s relevantnim pokazateljima utvrđenima u okviru za praćenje i evaluaciju iz članka 37.

3.a  Kako bi se umanjilo administrativno opterećenje subjekata koji podnose zahtjev za potporu, države članice nastoje uvesti jedinstveni pojednostavljeni obrazac Unije za mjere EFPRA-e. [Am. 134]

Članak 16.

Ulaganja u ribarska plovila za mali priobalni ribolov

1.  EFPRA može poduprijeti sljedeća ulaganja koja se odnose na plovila koja obavljaju mali priobalni ribolov, a pripadaju segmentu flote za koji je u zadnjem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđeno da je uravnotežen s ribolovnim mogućnostima raspoloživima za taj segment:

(a)  prva kupnja ribarskog plovila, za mlade ribare koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 40 godina, a radili su kao ribari najmanje pet godina ili imaju odgovarajuću stručnu izobrazbu;

(aa)  ponovna klasifikacija, obnova i promjena veličine plovila, kada su ona očigledno zastarjela, čime se omogućuje poboljšanje ribolovnih uvjeta i provođenje više vremena na moru. [Am. 312]

(b)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora.

(ba)  olakšavanje pristupa kreditiranju, instrumentima osiguranja i financijskim instrumentima. [Am. 136]

2.  Plovila iz stavka 1. moraju biti opremljena za ribolov na moru, a starost im mora biti između 5 i 30 godina. [Am. 137]

3.  Potpora iz stavka 1. točke (b) dodjeljuje se samo pod sljedećim uvjetima:

(a)  novi ili modernizirani motor nema veću snagu u kW od dosadašnjeg motora;

(b)  svako smanjenje ribolovnog kapaciteta u kW zbog zamjene ili modernizacije glavnog ili pomoćnog motora trajno se briše iz registra flote Unije;

(c)  država članica provela je fizičku inspekciju snage motora ribarskog plovila kako bi se zajamčilo da ne prelazi snagu motora utvrđenu u povlastici za ribolov.

4.  Potpora iz ovog članka ne dodjeljuje se ako procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u zadnjem izvješću iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segment flote kojem pripadaju dotična ribarska plovila nije izrađena na temelju bioloških i gospodarskih pokazatelja te pokazatelja o upotrebi plovila utvrđenih u zajedničkim smjernicama iz te uredbe.

Odjeljak 3.

Posebna područja potpore

Članak 17.

Upravljanje ribarstvom i ribarskim flotama

1.  EFPRA može poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama.

2.  Ako se potpora Potpora iz stavka 1. dodjeljuje može se dodijeliti u obliku naknade za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, moraju biti ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: [Am. 139]

(a)  prestanak je predviđen kao instrument akcijskog plana iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(aa)  prestanak dovodi do trajnog smanjenja ribolovnog kapaciteta jer se primljena potpora ne ulaže ponovno u flotu; [Am. 140]

(b)  prestanak se postiže uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za aktivnosti koje nisu komercijalni ribolov, u skladu s ciljevima ZRP-a i višegodišnjih planova;

(c)  ribarsko plovilo registrirano je kao aktivno plovilo i upotrebljavalo se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru najmanje 120 90  dana godišnje u svakoj od tri dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; [Am. 141]

(d)  iz registra ribarske flote Unije trajno se briše jednakovrijedan ribolovni kapacitet, a povlastice i odobrenja za ribolov trajno se povlače, u skladu s člankom 22. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013; i

(e)  korisnik ne smije registrirati ribarsko plovilo u razdoblju od pet godina od primitka potpore.

Ribari, uključujući vlasnike ribarskih plovila i članove posade, koji su radili na moru na ribolovnom plovilu Unije na koje se odnosi trajni prestanak najmanje 90 dana godišnje tijekom zadnje dvije kalendarske godine prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu mogu također ostvariti koristi od potpore iz stavka 1. Dotični ribari trebaju u potpunosti prestati sa svim ribolovnim aktivnostima. Dokaz djelotvornog prestanka ribolovnih aktivnosti korisnik takve potpore podnosi nadležnom tijelu. Ribar vraća naknadu prema načelu pro rata temporis ako se ribar vrati ribolovnim aktivnostima unutar razdoblja od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva za potporu. [Am. 143]

3.  Potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti iz stavka 2. provodi se financiranjem koje nije povezano s troškovima, u skladu s člankom 46. točkom (a) i člankom 89. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] te se temelji na: ispunjenju uvjeta iz stavka 2. ovog članka. [Am. 144]

(a)  ispunjavanju uvjeta, u skladu s člankom 46. točkom (a) podtočkom i. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]; i [Am. 145]

(b)  ostvarenju rezultata, u skladu s člankom 46. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. [Am. 146]

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju uvjeti iz točke (a), a koji su povezani s provedbom mjera očuvanja iz članka 7. Uredbe (EU) br. 1380/2013. [Am. 147]

4.  Potpora iz stavka 2. ne dodjeljuje se ako procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u zadnjem izvješću iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segment flote kojem pripadaju dotična ribarska plovila nije izrađena na temelju bioloških i gospodarskih pokazatelja te pokazatelja o upotrebi plovila utvrđenih u zajedničkim smjernicama iz te uredbe.

Članak 18.

Izvanredni Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti [Am. 148]

1.  EFPRA može poduprijeti naknadu za izvanredni privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti do kojeg je došlo zbog: [Am. 149]

(a)  mjera očuvanja iz članka 7. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013, uključujući sezone zabrane ribolova te isključujući ukupni dopušteni ulov i kvote, ili jednakovrijednih mjera očuvanja koje su usvojile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom ako su primjenjive na Uniju; [Am. 150]

(b)  mjera Komisije ili hitnih mjera država članica uslijed ozbiljne prijetnje morskim biološkim resursima iz članka članaka 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 151]

(c)  prekida primjene ili neobnavljanja sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu ili njegova protokola zbog razloga više sile; ili [Am. 152]

(d)  prirodnih katastrofa, ekoloških incidenata, uključujući razdoblja zatvaranja zbog zdravlja ili ekoloških incidenata abnormalne smrtnosti ribolovnih resursa, nesreća na moru tijekom ribolovnih aktivnosti i nepovoljnih klimatskih prilika, uključujući dugotrajne nesigurne vremenske uvjete na moru koji utječu na određene vrste ribolova, koje je službeno priznalo nadležno tijelo odgovarajuće države članice. [Am. 153]

Pri dodjeli naknada ili isplati na temelju ovog članka ne uzima se u obzir uobičajen sezonski prestanak ribolovnih aktivnosti. [Am. 154]

2.  Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti samo pod sljedećim uvjetima:

(a)  komercijalne ribolovne aktivnosti dotičnog plovila bile su zaustavljene tijekom najmanje 90 30 uzastopnih dana; i [Am. 155]

(b)  ekonomski gubitak zbog prestanka iznosi više od 30 % godišnjeg prometa dotičnog poduzetnika, izračunato na temelju prosječnog prometa tog poduzetnika u protekle tri kalendarske godine.

3.  Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se samo:

(a)  vlasnicima ribarskih plovila koja su registrirana kao aktivna plovila i upotrebljavala ili ribarima s obale koji su se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru registrirani kao aktivni i obavljaju ribolovne aktivnosti najmanje 120 dana godišnje u svakoj od tri tijekom posljednje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; ili [Am. 157]

(b)  ribarima koji su najmanje 120 dana u svakoj od tri tijekom posljednje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu radili na ribarskom plovilu Unije na koje se odnosi izvanredni privremeni prestanak. [Am. 158]

Navođenje broja dana na moru iz ovog stavka ne primjenjuje se na ribolov jegulje.

4.  Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti za najviše šest mjeseci po plovilu u razdoblju 2021.–2027. [Odvojeno glasovanje]

5.  Sve ribolovne aktivnosti koje su obavljala dotična plovila i dotični ribari moraju biti djelotvorno suspendirane tijekom razdoblja prestanka. Nadležno tijelo dužno je uvjeriti se da se dotičnim plovilom nisu obavljale ribolovne aktivnosti tijekom razdoblja izvanrednog privremenog prestanka i da se izbjeglo svako prekomjerno plaćanje naknade do kojeg bi došlo zbog upotrebe plovila u druge svrhe. [Am. 159]

Članak 19.

Kontrola i izvršenje

1.  EFPRA može poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđen u članku 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009.

2.  Odstupajući od članka 13. točke (j), potpora iz stavka 1. može obuhvaćati i sljedeće:

(a)  isključivo za plovila za mali priobalni ribolov čija ukupna duljina iznosi manje od 12 metara, kupnju i ugradnju na plovilo komponenata nužnih za obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja koji se upotrebljavaju za potrebe kontrole i inspekcije te upravljanje tim komponentama; [Am. 160]

(b)  kupnju i ugradnju na plovilo komponenata nužnih za sustave za obvezno daljinsko elektroničko praćenje koji se upotrebljavaju za kontrolu provedbe obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 161]

(c)  kupnju i ugradnju na plovilo naprava za obvezno trajno mjerenje i evidentiranje pogonske snage motora. [Am. 162]

3.  Potpora iz stavka 1. može doprinijeti i pomorskom nadzoru iz članka 28. i europskoj suradnji u pogledu funkcija obalnih straža iz članka 29.

4.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

Članak 20.

Prikupljanje, obrada i obrada širenje podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i akvakulturom i u znanstvene svrhe [Am. 163]

1.  EFPRA može poduprijeti prikupljanje, obradu, upotrebu i upotrebu širenje podataka te upravljanje njima u svrhu upravljanja ribarstvom i akvakulturom i u znanstvene svrhe, uključujući i podatke o rekreacijskom ribolovu, kako je predviđeno u članku 25. stavcima 1. i 2. i članku 27. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određeno Uredbom (EU) br. 2017/1004, a na temelju nacionalnih planova rada iz članka 6. Uredbe (EU) br. 2017/1004. [Am. 164]

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

3.  Komisija može donositi provedbene akte o utvrđivanju pravila o postupcima, formatu i rokovima za podnošenje nacionalnih planova rada iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.  Komisija donosi provedbene akte kojima o odobravanju ili izmjeni nacionalnih planova rada iz stavka 1. do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj će se planovi provoditi.

Članak 22.

Zaštita i obnova morske, obalne i obalne bioraznolikosti slatkovodne biološke raznolikosti i ekosustavâ [Am. 166]

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja usmjerena na zaštitu i obnovu morske, obalne i obalne bioraznolikosti slatkovodne biološke raznolikosti i ekosustavâ, među ostalim i na unutarnjim vodama. U tu svrhu treba poticati suradnju s Europskom svemirskom agencijom i europskim satelitskim programima kako bi se prikupilo više podataka o stanju onečišćenja mora, a posebno plastičnog otpada u vodama. [Am. 167]

2.  Potpora iz stavka 1. može obuhvaćati:

(a)  naknade ribarima za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i pasivno prikupljanje morskog otpada iz mora, uključujući prikupljanje algi Sargassum u pogođenim najudaljenijim regijama; [Am. 168]

(b)  ulaganja u luke radi osiguravanja odgovarajućih objekata za prihvat, skladištenje i recikliranje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada prikupljenih iz mora, kao i neželjenog ulova u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; [Am. 169]

(ba)   zaštitu alata i ulova od sisavaca i ptica zaštićenih direktivama 92/43/EEZ ili 2009/147/EZ pod uvjetom da to ne umanjuje selektivnost ribolovnih alata; [Am. 170]

(bb)   naknadu za održivu uporabu alata za ribolov i uzgoj školjaka; [Am. 171]

(c)  djelovanja za postizanje ili održavanje dobrog stanja okoliša u morskom okolišu, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ;

(ca)   djelovanja za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša u slatkovodnom okolišu; [Am. 172]

(cb)  aktivnosti sanacije okoliša, posebno uklanjanja plastičnog otpada, u lučkim, obalnim i ribolovnim područjima Unije; [Am. 173]

(d)  provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2008/56/EZ;

(e)  upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000., u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ;

(f)  zaštitu vrsta u skladu s Direktivom 92/43/EEZ, Direktivom 2009/147/EZ i prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ. i zaštitu svih zaštićenih vrsta u okviru Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) i/ili vrsta koje se nalaze na crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode; [Am. 174]

(fa)   izgradnju, postavljanje ili modernizaciju statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje morske faune i flore, uključujući njihovu znanstvenu pripremu i ocjenu, te u slučaju najudaljenijih regija, usidrenih uređaja za privlačenje ribe koji doprinose održivom i selektivnom ribolovu; [Am. 175]

(fb)   sustave za kompenzaciju štete na ulovima koju uzrokuju sisavci i ptice zaštićeni direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ; [Am. 176]

(fc)   doprinos boljem upravljanju ili očuvanju morskih bioloških resursa; [Am. 177]

(fd)   potporu za zaštitni lov ili upravljanje štetnim vrstama divljih životinja koje ugrožavaju održivu razinu ribljih stokova; [Am. 178]

(fe)   izravno poribljavanje kao mjeru očuvanja u pravnom aktu Unije; [Am. 179]

(ff)   potporu za prikupljanje podataka o pojavi stranih vrsta koje mogu imati katastrofalan učinak na biološku raznolikost i upravljanje tim podacima; [Am. 180]

(fg)   obrazovanje ribara u cilju senzibilizacije i smanjenja učinaka ribolova na morski okoliš, posebno u pogledu upotrebe motora i selektivnije opreme; [Am. 181]

2.a  EFPRA može financirati odštete i ulaganja u pogledu članka 22. stavka 2. točaka (a) i (b) u stopostotnom iznosu. [Am. 182]

2.b  Stavkom 2. točkama (e) i (f) obuhvaćene su odgovarajuće aktivnosti ribogojilišta i uzgajivača ribe. [Am. 183]

Članak 22.a

Znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka o utjecaju ptica selica

1.  EFPRA može poduprijeti, na temelju višegodišnjih nacionalnih strateških planova, uspostavu nacionalnih ili prekograničnih projekata znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja ptica selica na sektor akvakulture i druge relevantne riblje stokove Unije. Ti bi projekti trebali objavljivati svoje rezultate i davati preporuke za bolje upravljanje.

2.  Da bi bio prihvatljiv, nacionalni projekt znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka mora uključivati barem jedan priznati nacionalni institut ili priznati institut Unije.

3.  Da bi bio prihvatljiv, prekogranični projekt znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka uključuje barem jedan institut iz najmanje dvije države članice. [Am. 184]

Članak 22.b

Inovacije

1.  U cilju poticanja inovacija u ribarstvu, EFPRA može poduprijeti projekte čiji je cilj razvoj ili uvođenje novih ili značajno poboljšanih proizvoda i opreme, novih ili poboljšanih procesa i tehnika, novih ili poboljšanih sustava upravljanja i organizacije, uključujući i one na razini prerade i stavljanja na tržište, postupno eliminiranje odbačenog ulova i prilova, uvođenje novog tehničkog ili organizacijskog znanja, smanjenje učinka ribarskih aktivnosti na okoliš, uključujući poboljšane ribolovne tehnike i selektivnost ribolovnih alata ili postizanje održivijeg korištenja živih morskih resursa i suživota sa zaštićenim grabežljivcima.

2.  Operacije financirane na temelju ovog članka pokreću pojedini poduzetnici ili organizacije proizvođača i njihova udruženja.

3.  Države članice objavljuju rezultate operacija financiranih u skladu s ovim člankom. [Am. 185]

POGLAVLJE II.A

Prioritet 1.a: poticanje održive akvakulture [Am. 186]

Članak 23.

Akvakultura

1.  EFPRA podupire održivu može podržati promicanje održive morske i slatkovodne akvakulture, uključujući akvakulturu sa zatvorenim sustavima zadržavanja i recirkulacije vode, kako je predviđeno člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kao i porast proizvodnje u akvakulturi, uzimajući u obzir ekološke kapacitete. EFPRA može podržati i zdravlje i dobrobit životinja u akvakulturi u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća(36) i Uredbom (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(37). [Am. 187]

2.  Potpora iz stavka 1. mora biti u skladu s nacionalnim višegodišnjim strateškim planovima za razvoj akvakulture iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.  Produktivna ulaganja Ulaganja u akvakulturu u skladu s ovim člankom mogu se poduprijeti isključivo bespovratnim sredstvima, u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EU) [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i, po mogućnosti, financijskim instrumentima iz članka 52. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i sredstvima iz fonda InvestEU, u skladu s člankom 10. te uredbe. [Am. 188]

Članak 23.a

Mreža statističkih podataka o akvakulturi

1.  EFPRA može poduprijeti prikupljanje i upotrebu podataka te upravljanje njima u svrhu upravljanja akvakulturom kako je predviđeno u članku 34. stavku 1. točkama (a) i (e), članku 34. stavku 5. i članku 35. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 1380/2013 u svrhu uspostavljanja mreže statističkih podataka o akvakulturi (ASIN-RISA) i nacionalnih planova rada za njezinu provedbu.

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. ovoga članka može se dodijeliti i za operacije provedene izvan teritorija Unije.

3.  Komisija može donositi provedbene akte kojima utvrđuje pravila u pogledu postupaka, formata i rokova za sastavljanje ASIN-RISA-e iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.  Komisija do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj će se provoditi plan rada može donositi provedbene akte o odobravanju ili izmjeni nacionalnih planova rada iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2. [Am. 1 i 189]

POGLAVLJE III.

Prioritet 2: doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući akvakulturi i tržištima koji su konkurentni i održivi promicanje konkurentnih i održivih tržišta ribarstva i akvakulture te sektora prerađivačke industrije radi pružanja doprinosa sigurnosti opskrbe hranom u Uniji [Am. 190]

Članak 24.

Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja kojima se doprinosi postizanju ciljeva zajedničke organizacije tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture kako je predviđena u članku 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određena Uredbom (EU) br. 1379/2013. Mogu se poduprijeti i materijalna ulaganja i djelovanja kojima se promiču stavljanje na tržište, kvaliteta i dodana vrijednost proizvoda ribarstva i održive akvakulture. [Am. 191]

1.a  U pogledu pripreme i provedbe planova proizvodnje i stavljanja na tržište iz članka 28. Uredbe (EU) br. 1379/2013, dotična država članica može odobriti predujam u vrijednosti od 50 % financijske potpore nakon odobrenja plana proizvodnje i stavljanja na tržište u skladu s člankom 28. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1379/2013. [Am. 192]

1.b.  Godišnja potpora iz ovog članka odobrena za svaku organizaciju proizvođača ne smije prijeći 3 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje koju je ta organizacija proizvođača stavila na tržište tijekom prethodne tri kalendarske godine ili vrijednosti proizvodnje koju su članovi te organizacije stavili na tržište u istom razdoblju. Za svaku novopriznatu organizaciju proizvođača ta potpora ne smije prijeći 3 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje koju su članovi te organizacije stavili na tržište tijekom prethodne tri kalendarske godine [Am. 193]

1.c  Potpora iz stavka 1.a dodjeljuje se samo organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača. [Am. 194]

Članak 25.

Prerada i skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture [Am. 195]

1.  EFPRA može poduprijeti ulaganja u preradu i skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA može poduprijeti djelovanja kojima se doprinosi postizanju ciljeva zajedničke organizacije tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture kako je predviđena u članku 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određena Uredbom (EU) br. 1379/2013. [Am. 196]

1.a   EFPRA može također poduprijeti ulaganja radi inovacija u preradi proizvoda ribarstva i akvakulture te poticanje partnerstva između organizacija proizvođača i znanstvenih subjekata. [Am. 197]

2.  Potpora iz ovog članka dodjeljuje se isključivo bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima iz članka 52. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] i iz fonda InvestEU, u skladu s člankom 10. te uredbe. [Am. 198]

2.a  Razvoj postrojenja za preradu proizvoda ribarstva i akvakulture države članice mogu poduprijeti uključivanjem sredstava drugih strukturnih fondova. [Am. 199]

Članak 25.a

Potpora za skladištenje

1.  EFPRA može podupirati kompenzaciju priznatim organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača koje skladište proizvode ribarstva navedene u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 1379/2013, pod uvjetom da se proizvodi skladište u skladu s člancima 30. i 31. te Uredbe i pod sljedećim uvjetima:

(a)  iznos potpore za skladištenje ne smije biti veći od iznosa tehničkih i financijskih troškova mjera potrebnih za stabilizaciju i skladištenje dotičnih proizvoda;

(b)  količine prihvatljive za primanje potpore za skladištenje ne smiju prelaziti 15 % godišnjih količina dotičnih proizvoda pripremljenih za prodaju od strane organizacija proizvođača;

(c)  godišnja financijska potpora ne prelazi 2 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište od strane članova organizacija proizvođača u razdoblju od 2016. do 2018. Za potrebe ove točke, kada član organizacije proizvođača nije stavio na tržište niti jedan proizvod u razdoblju od 2016. do 2018. godine, uzima se u obzir prosječna godišnja vrijednost proizvodnje koju je član stavio na tržište tijekom prve tri godine proizvodnje.

2.  Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se tek kad se proizvodi proglase prikladnima za prehranu ljudi.

3.  Države članice određuju iznos tehničkih i financijskih troškova primjenjivih na svom području kako slijedi:

(a)  tehnički troškovi izračunavaju se svake godine na temelju izravnih troškova vezanih uz mjere potrebne za stabilizaciju i skladištenje predmetnih proizvoda;

(b)  financijski troškovi izračunavaju se svake godine s pomoću kamatne stope koja se jednom godišnje određuje u svakoj državi članici; ti tehnički i financijski troškovi moraju biti javno dostupni.

4.  Države članice provode kontrole kako bi se osiguralo da proizvodi za koje se dodjeljuje potpora za skladištenje zadovoljavaju uvjete iz ovog članka. Za potrebe takvih kontrola korisnici potpore za skladištenje vode evidenciju robe za svaku kategoriju skladištenih proizvoda koji su kasnije uvedeni na tržište za prehranu ljudi. [Am. 200]

POGLAVLJE IV.

Prioritet 3: Omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva unutar ekoloških ograničenja i poticanje prosperitetnih obalnih, otočnih i priobalnih zajednica [Am. 201]

Članak 26.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

1.  EFPRA može poduprijeti održivi razvoj lokalnih gospodarstava povoljne uvjete potrebne za održivo plavo gospodarstvo i dobrobit lokalnih zajednica u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. [Am. 202]

2.  Za potrebe potpore u okviru EFPRA-e strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 26. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] lokalnim zajednicama omogućuje se da bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo unutar ekoloških ograničenja te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, društvene i ljudske resurse. [Am. 203]

2.a  Strategije su usklađene s mogućnostima i potrebama utvrđenima za relevantno područje i s prioritetima Unije određenima u članku 4. Strategije mogu imati raspon od onih koje su usredotočene na ribarstvo do strategija širokog djelokruga usmjerenih na diversifikaciju ribarstvenih područja. Strategije moraju biti više od skupa operacija ili niza sektorskih mjera. [Am. 204]

2.b   Kako bi omogućila rast održivog plavog gospodarstva i dodanu vrijednost obalnih područja, djelovanja provedena u tom području moraju biti usklađena sa strategijama regionalnog razvoja. [Am. 205]

2.c   Države članice uvode sustav zajedničkog upravljanja kako bi osigurale ispunjavanje ciljeva ove Uredbe, vodeći računa o lokalnoj situaciji u pogledu ribarstva. [Am. 206]

Članak 27.

Znanje o moru i slatkim vodama [Am. 207]

EFPRA može također poduprijeti prikupljanje, upravljanje, analizu, obradu i upotrebu podataka koji su namijenjeni poboljšanju znanja o stanju morskog i slatkovodnog okoliša, rekreacijskog ribolova i sektora rekreacijskog ribolova, a radi: [Am. 208]

(a)  ispunjavanja zahtjeva u pogledu praćenja, određivanja područja i upravljanja iz Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ;

(aa)   ispunjavanja zahtjeva u pogledu prikupljanja podataka iz Uredbe Komisije (EZ) br. 665/2008(38), Odluke Komisije 2010/93/EU(39), Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1251(40) i Uredbe o okviru za prikupljanje podataka; [Am. 209]

(b)  podupiranja prostornog planiranja morskog područja iz Direktive 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća(41);

(ba)   ispunjavanja zahtjeva u pogledu prikupljanja podataka u skladu s Uredbom o ZRP-u; [Am. 210]

(c)  poboljšanja kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet). te drugih podatkovnih mreža koje obuhvaćaju slatkovodna područja; [Am. 211]

(ca)   povećanja dostupnih pouzdanih podataka o ulovu u rekreacijskom ribolovu; [Am. 212]

(cb)   ulaganja u analizu i promatranje onečišćenja mora, posebno plastične mase, u svrhu više prikupljenih podataka o stanju; [Am. 213]

(cc)   povećanja znanja o plastičnom otpadu u moru i njegovim koncentracijama. [Am. 214]

POGLAVLJE V.

Prioritet 4: Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Članak 28.

Pomorski nadzor

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja koja doprinose postizanju ciljeva zajedničkog okruženja za razmjenu informacija.

2.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. ovog članka može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

2.a   EFPRA podupire postizanje cilja br. 14. za održivi razvoj iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u skladu s ciljem ostvarenja zaštićenih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se upravlja na održiv način. [Am. 215]

Članak 29.

Suradnja obalnih straža

1.  EFPRA može poduprijeti djelovanja nacionalnih tijela koja doprinose europskoj suradnji u pogledu funkcija obalnih straža iz članka 53. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(42), članka 2.b Uredbe (EU) br. 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća(43) i članka 7.a Uredbe (EU) br. 2016/1626 Europskog parlamenta i Vijeća(44).

2.  Potpora za djelovanja iz stavka 1. može doprinijeti razvoju i provedbi sustava kontrole i inspekcije ribarstva Unije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 19. [Am. 216]

3.  Odstupajući od članka 2., potpora iz stavka 1. može se dodijeliti i za operacije provedene izvan područja Unije.

Članak 29.a

Zaštita prirode i vrsta

Sredstvima iz EPFR-a podupire se provedba mjera za očuvanje prirode iz UN-ove Svjetske povelje o prirodi, a posebno iz njezinih članaka 21., 22., 23. i 24.

Tim se fondom podupiru i mjere povezane s dobrovoljnom suradnjom i koordinacijom s međunarodnim tijelima, organizacijama i institucijama, kao i njihova međusobna suradnja i koordinacija, u cilju udruživanja sredstava za suzbijanje ribolova NNN, krivolova morskih vrsta i masovnog ubijanja vrsta koje se smatraju predatorima ribljih stokova. [Am. 217 i 301]

POGLAVLJE V.a

Najudaljenije regije [Am. 218]

Članak 29.b

Proračunska sredstva u okviru podijeljenog upravljanja

1.  Za operacije u najudaljenijim regijama svaka dotična država članica u okviru svoje financijske potpore Unije kako je utvrđena u Priloga V. dodjeljuje najmanje(45):

(a)  114 000 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (tj. 128 566 000 EUR u tekućim cijenama) za Azore i Madeiru;

(b)  91 700 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (odnosno 103 357 000 EUR u tekućim cijenama) za Kanarske otoke;

(c)  146 500 000 EUR u stalnim cijenama za 2018. (odnosno 165 119 000 EUR u tekućim cijenama) za Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin.

2.  Svaka država članica određuje dio financijskih omotnica utvrđenih u stavku 1. koji je namijenjen naknadi iz članka 29.d i ne prelazi 50 % svake dodjele iz stavka 1.

3.  Odstupajući od članka 9. stavka 8. ove Uredbe i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. .../... [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] te s ciljem da se uzme u obzir razvoj situacije, države članice mogu na godišnjoj razini prilagoditi popis i količinu prihvatljivih proizvoda ribarstva te razinu nadoknade iz članka 29.d, pod uvjetom da se poštuju iznosi navedeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka. Takve prilagodbe moguće su isključivo pod uvjetom da se planovi kompenzacije za drugu regiju unutar iste države članice u odgovarajućoj mjeri povećaju ili smanje. Država članica unaprijed obavješćuje Komisiju o prilagodbama. [Am. 321]

Članak 29.c

Akcijski plan

Dotične države članice u okviru svojih programa izrađuju akcijske planove za svaku od svojih najudaljenijih regija iz članka 6. stavka 2., u kojima mora biti utvrđeno sljedeće:

(a)   strategija za održivo iskorištavanje ribarstva i razvoj sektora održivog plavoga gospodarstva;

(b)   opis glavnih predviđenih djelovanja i odgovarajućih financijskih sredstava, uključujući sljedeće:

i.  strukturnu potporu sektoru ribarstva i akvakulture u okviru glave II.;

ii.  kompenzaciju dodatnih troškova iz članka 29.d, uključujući popis i količine proizvoda ribarstva i akvakulture te razinu kompenzacije;

iii.  sva druga ulaganja u održivo plavo gospodarstvo koja su potrebna za ostvarenje održivog obalnog razvoja. [Am. 220]

Članak 29.d

Obnova flota malog priobalnog ribolova i povezane mjere

Ne dovodeći u pitanje članak 13. točke (a) i (b) te članak 16., u najudaljenijim regijama EFPRA može poduprijeti:

(a)  obnovu flota malog priobalnog ribolova, uključujući izgradnju i kupnju novih plovila, za podnositelje zahtjeva koji su pet godina prije dana podnošenja zahtjeva za potporu imali glavno mjesto registracije u najudaljenijoj regiji u kojoj će se registrirati novo plovilo, a koji sav svoj ulov iskrcavaju u lukama u najudaljenijim regijama, kako bi se poboljšala sigurnost ljudi, poštovali propisi Unije i nacionalni propisi o higijeni, zdravlju i radnim uvjetima na plovilu, suzbio nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov te postigla veća ekološka učinkovitost. Plovilo kupljeno uz pomoć potpore ostaje registrirano u najudaljenijoj regiji tijekom najmanje 15 godina od dana dodjele potpore. Ako se taj uvjet ne poštuje, potpora se treba vratiti u iznosu koji je razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju nepoštovanja uvjeta. Obnova ribarske flote ostaje u granicama koje određuju ograničenja odobrenoga kapaciteta te je u skladu s ciljevima ZRP-a;

(b)  zamjena ili modernizacija glavnog ili pomoćnog motora. Snaga novog ili moderniziranog motora može biti veća od sadašnje snage motora ako postoji opravdana potreba za većom snagom motora radi sigurnosti na moru te ne uključuje povećanje sposobnosti ribarskog plovila da ulovi ribu;

(c)  djelomičnu obnovu drvenog trupa ribarskog plovila, kada je to potrebno u svrhu poboljšanja pomorske sigurnosti, u skladu s objektivnim tehničkim kriterijima brodogradnje;

(d)  izgradnju i modernizaciju luka, lučkih infrastruktura, lokacija za iskrcaj, burza ribe, brodogradilišta i radionica za brodogradnju i remont, u slučajevima kada infrastruktura doprinosi održivom ribolovu. [Am. 287]

Članak 2129.e

Naknada Nadoknada dodatnih troškova za proizvode ribarstva i akvakulture u najudaljenijim regijama

1.  EFPRA može poduprijeti naknadu dodatnih troškova koji su korisniku nastali u ribolovu, uzgoju, preradi i stavljanju na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija iz članka 6 29.b stavka 2 1.

1.a  Naknada treba biti razmjerna dodatnim troškovima koje namjerava nadoknaditi. Razina naknade u odnosu na dodatne troškove treba biti propisno opravdana u planu kompenzacije. Međutim, naknada ni u kojem slučaju ne premašuje 100 % nastalih rashoda.

2.  Svaka država članica za regije iz stavka 1. određuje, prema kriterijima utvrđenima u skladu sa stavkom 7., popis proizvoda ribarstva i akvakulture te količinu tih proizvoda koja je prihvatljiva za naknadu.

3.  Pri utvrđivanju popisa i količina iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir sve relevantne čimbenike, osobito potrebu da naknada bude u skladu s pravilima ZRP-a.

4.  Naknada se ne dodjeljuje za proizvode ribarstva i akvakulture:

(a)  ulovljene plovilima trećih zemalja, osim ribarskih plovila koja plove pod zastavom Venezuele, a djeluju u vodama Unije, u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1565(46);

(b)  ulovljene ribolovnim plovilima Unije koja nisu registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od regija iz stavka 1.;

(ba)   ulovljene ribolovnim plovilima Unije koja su registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od regija iz stavka 1., ali koja ne obavljaju svoju djelatnost u toj regiji ili u njoj ne sudjeluju;

(c)  uvezene iz trećih zemalja.

5.  Stavak 4. točka (b) ne primjenjuje se ako postojeći kapacitet prerađivačke industrije u dotičnoj najudaljenijoj regiji prelazi dostavljenu količinu sirovina.

6.  Kako bi se izbjeglo prekomjerno plaćanje naknade, pri isplati naknade korisnicima koji obavljaju aktivnosti iz stavka 1. u najudaljenijim regijama ili su vlasnici plovila registriranog u luci u tim regijama i tamo obavljaju svoju djelatnost u obzir se uzima sljedeće:

(a)  za svaki proizvod ili kategoriju proizvoda ribarstva ili akvakulture, dodatni troškovi nastali zbog specifičnih poteškoća dotičnih regija; i

(b)  svaki drugi oblik javne intervencije koji utječe na iznos dodatnih troškova.

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju kriteriji za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz specifičnih poteškoća dotičnih regija te kojima se odobrava metodološki okvir za isplatu kompenzacijske potpore. [Am. 165]

Članak 29.f

Državna potpora

1.   Za proizvode ribarstva i akvakulture, navedene u Prilogu I. UFEU-a, na koje se primjenjuju članci 107., 108. i 109. toga Ugovora, Komisija može u skladu s člankom 108. UFEU-a odobriti operativnu pomoć u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a u sektorima uzgoja, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, s ciljem ublažavanja posebnih ograničenja s kojima su te regije suočene zbog izoliranosti, otočnog položaja i ekstremne udaljenosti.

2.   Države članice mogu dodijeliti dodatno financiranje za provedbu planova nadoknade iz članka 29.d. U takvim slučajevima država članica obavještava Komisiju o državnoj potpori koju Komisija može odobriti u skladu s ovom Uredbom kao dio tih planova. Za državnu potporu o kojoj je tako obaviješteno također se smatra da je o njoj obaviješteno u smislu prve rečenice članka 108. stavka 3. UFEU-a. [Am. 222]

Članak 29.g

Pregled – POSEI

Komisija do 31. prosinca 2023. predstavlja izvješće o provedbi odredbi iz ovog poglavlja te, po potrebi, donosi odgovarajuće prijedloge. Komisija ocjenjuje mogućnost uspostave Programa za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj (POSEI) u području pomorstva i ribarstva. [Am. 223]

POGLAVLJE VI.

Pravila za provedbu u okviru podijeljenog upravljanja

Odjeljak 1.

Potpora iz EFPRA-e

Članak 30.

Izračun dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda

Potpora koja se dodjeljuje na temelju dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda dodjeljuje se u bilo kojem obliku iz članka 46. točaka (a), (c), (d) i (e) Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

Članak 31.

Određivanje stopa sufinanciranja

Maksimalna stopa sufinanciranja u okviru EFPRA-e za svako područje potpore utvrđuje se u Prilogu II.

Članak 32.

Intenzitet javne potpore

1.  Države članice primjenjuju maksimalnu stopu intenziteta potpore od 50 % ukupno prihvatljivih rashoda operacije.

2.  Odstupajući od stavka 1., u Prilogu III. utvrđuju se posebne maksimalne stope intenziteta potpore za određena područja potpore i određene vrste operacija.

3.  Ako operacija spada u više redaka od 2. do 16. Priloga III., primjenjuje se maksimalna stopa intenziteta potpore čiji je postotak najviši.

4.  Ako operacija spada u jedan ili više redaka od 2. do 16. Priloga III., a istovremeno i u redak 1. tog Priloga, primjenjuje se maksimalna stopa intenziteta potpore iz retka 1.

Članak 32.a

Pomorska politika i razvoj održivog plavoga gospodarstva

EFPRA podupire provedbu integrirane pomorske politike i rast plavoga gospodarstva putem razvoja regionalnih platformi za financiranje inovativnih projekata. [Am. 224]

Odjeljak 2.

Financijsko upravljanje

Članak 33.

Prekid roka plaćanja

1.  U skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija može prekinuti rok plaćanja cijelog zahtjeva za plaćanje ili nekog njegova dijela ako postoji dokaz o neusklađenosti države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a ili relevantnog prava EU-a o okolišu i ako je vjerojatno da će ta neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje. [Am. 225]

2.  Prije prekida iz stavka 1. Komisija na temelju delegiranja ovlasti obavještava dotičnu državu članicu o dokazu neusklađenosti i omogućuje joj da se na to očituje u razumnom roku.

3.  Prekid iz stavka 1. mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju neusklađenosti.

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju slučajevi neusklađenosti iz stavka 1.

Članak 34.

Suspenzija plaćanja

1.  U skladu s člankom 91. stavkom 3. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija može donositi provedbene akte kojima suspendira sva međuplaćanja iz programa ili neke njihove dijelove u slučaju ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a i ili relevantnog prava EU-a o okolišu, ako je vjerojatno da će ta ozbiljna neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje. [Am. 226]

2.  Prije suspenzije iz stavka 1. Komisija obavještava državu članicu da smatra da postoji slučaj ozbiljne neusklađenosti s pravilima primjenjivima u okviru ZRP-a te joj omogućuje da se na to očituje u razumnom roku.

3.  Suspenzija iz stavka 1. mora biti razmjerna prirodi, težini, trajanju i ponavljanju ozbiljne neusklađenosti.

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju slučajevi ozbiljne neusklađenosti iz stavka 1.

Članak 35.

Financijski ispravci država članica

1.  U skladu s člankom 97. stavkom 4. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] države članice primjenjuju financijske ispravke u slučaju nepoštovanja obveza iz članka 12. stavka 2. ove Uredbe.

2.  U slučaju financijskih ispravaka iz stavka 1. države članice utvrđuju iznos ispravka, koji mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju korisnikova prekršaja ili kaznenog djela i važnost doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost korisnika.

Članak 36.

Financijski ispravci Komisije

1.  U skladu s člankom 98. stavkom 5. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] Komisija donosi provedbene akte kojima izvršava financijske ispravke ukidanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Unije određenom programu ako nakon provedbe potrebnog ispitivanja zaključi sljedeće:

(a)  rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima korisnikova nepoštovanja obveza iz članka 10. stavka 2., a država članica nije ih ispravila prije pokretanja postupka ispravka na temelju ovog stavka;

(b)  rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu, što je za posljedicu imalo suspenziju plaćanja iz članka 34., a dotična država članica još nije pokazala da je poduzela potrebne korektivne mjere kako bi u budućnosti zajamčila usklađenost s primjenjivim pravilima i njihovo izvršenje. [Am. 227]

2.  Komisija određuje iznos ispravka s obzirom na prirodu, težinu, trajanje i ponavljanje ozbiljne neusklađenosti države članice ili korisnika s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu i važnost doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost korisnika. [Am. 228]

3.  Ako nije moguće precizno utvrditi iznos rashoda povezanih s neusklađenošću države članice s pravilima ZRP-a ili relevantnog prava Unije o okolišu, Komisija u skladu sa stavkom 4. primjenjuje paušalnu stopu ili ekstrapolirani financijski ispravak. [Am. 229]

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se određuju kriteriji za utvrđivanje razine financijskog ispravka koji će se primjenjivati i kriteriji za primjenu paušalnih stopa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka.

Odjeljak 3.

Praćenje i izvješćivanje

Članak 37.

Okvir za praćenje i evaluaciju

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku EFPRA-e prema ostvarivanju prioriteta iz članka 4. navedeni su u Prilogu I.

2.  Kako bi se zajamčila djelotvorna procjena napretka EFPRA-e prema ostvarivanju njegovih prioriteta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., radi izmjene Priloga I. ili preispitivanja ili nadopune pokazatelja ako to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

Članak 38.

Godišnje izvješće o uspješnosti

1.  U skladu s člankom 36. stavkom 6. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi] svaka država članica Komisiji dostavlja godišnje izvješće o uspješnosti najkasnije jedan mjesec prije godišnjeg preglednog sastanka. Prvo izvješće podnosi se 2023., a posljednje 2029.

2.  U izvješću iz stavka 1. opisuje se napredak u provedbi programa i postizanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz članka 12. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi]. U njemu se opisuju i sva pitanja koja utječu na uspješnost programa i mjere poduzete u cilju rješavanja tih pitanja.

3.  Izvješće iz stavka 1. ispituje se na godišnjem preglednom sastanku, u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].

3.a  Sve države članice objavljuju izvješće iz stavka 1. na izvornom jeziku i na jednom od radnih jezika Europske komisije. [Am. 230]

3.b  Izvješće iz stavka 1. redovito se objavljuje na internetskoj stranici Europske komisije. [Am. 231]

3.c  Sve države članice i Komisija objavljuju izvješća o najboljim praksama na svojim internetskim stranicama. [Am. 232]

4.  Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje pravila za prezentaciju izvješća iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 53. stavka 2.

4.a  Komisija objavljuje sve relevantne dokumente povezane s provedbenim aktima iz stavka 7. [Am. 233]

GLAVA III.

POTPORA U OKVIRU IZRAVNOG I NEIZRAVNOG UPRAVLJANJA

Članak 39.

Geografsko područje primjene

Odstupajući od članka 2., ova glava može se primjenjivati i na operacije provedene izvan područja Unije, uz iznimku tehničke pomoći.

POGLAVLJE I.

Prioritet 1: Poticanje održivog ribarstva i očuvanja morskih bioloških resursa

Članak 40.

Provedba ZRP-a

EFPRA podupire provedbu ZRP-a:

(a)  pružanjem znanstvenih savjeta i znanja za potrebe promicanja dobrog i učinkovitog odlučivanja o upravljanju ribarstvom u okviru ZRP-a, među ostalim sudjelovanjem stručnjaka u znanstvenim tijelima;

(aa)   uključivanjem fondova programa za istraživanje i razvoj u okviru Obzora Europa koliko god je moguće da bi se pružila podrška i potaknule aktivnosti istraživanja i razvoja u sektoru ribarstva i akvakulture; [Am. 234]

(b)  razvojem i provedbom sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđen člankom 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određen Uredbom (EZ) br. 1224/2009.

(c)  radom savjetodavnih vijeća osnovanih u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koja imaju za cilj sudjelovati u ZRP-u i podržavati ga;

(d)  dobrovoljnim doprinosima aktivnostima međunarodnih organizacija koje djeluju u području ribarstva, u skladu s člankom 29. i člankom 30. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 41.

Promicanje čistih i zdravih mora

1.  EFPRA podupire promicanje čistih i zdravih mora, među ostalim, djelovanjima kojima se podupire provedba Direktive 2008/56/EZ i djelovanjima kojima se jamči sukladnost s postizanjem dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013 i provedba Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu.

2.  Potpora iz stavka 1. u skladu je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša, kako je utvrđen u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.

POGLAVLJE II.

Prioritet 2: doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući ribarstvu, akvakulturi i tržištima koji su konkurentni i održivi [Am. 235]

Članak 42.

Podaci o istraživanju tržišta

EFPRA podupire razvoj i širenje podataka o istraživanju tržišta povezanih s proizvodima ribarstva i akvakulture koje provodi Komisija u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1379/2013., prvenstveno uspostavom mreže statističkih podataka o akvakulturi (ASIN-RISA). [Am. 236]

POGLAVLJE III.

Prioritet 3: Omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva povoljnih uvjeta za održivo plavo gospodarstvo i poticanje zdravog morskog okoliša za stvaranje prosperitetnih obalnih zajednica [Am. 237]

Članak 43.

Pomorska politika i razvoj održivog plavoga gospodarstva koje se razvija unutar ekoloških ograničenja u morskom i slatkovodnom okruženju [Am. 238]

EFPRA podupire provedbu pomorske politike i razvoj održivog plavoga gospodarstva: [Am. 239]

(a)  promicanjem održivog i niskougljičnog plavoga gospodarstva koje je otporno na klimatske promjene i kojim se osigurava razvoj dobrobiti ljudi i okoliša unutar ekoloških ograničenja u morskom i slatkovodnom okruženju; [Am. 240]

(aa)   obnovom, zaštitom i održavanjem raznolikosti, produktivnosti, otpornosti i stvarne vrijednosti morskih sustava; [Am. 241]

(b)  promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, među ostalim u okviru prostornog planiranja morskog područja, strategija morskih bazena, i regionalne pomorske suradnje, makroregionalnih strategija Unije i prekogranične suradnje; [Am. 242]

(ba)   promicanjem odgovorne konzumacije i proizvodnje, čistih tehnologija, obnovljive energije i kružnog protoka sirovina; [Am. 243]

(c)  unapređenjem prijenosa i primjene istraživanja, inovacija i tehnologije u okviru održivog plavoga gospodarstva, uključujući i Europsku mrežu nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet), kao i u okviru drugih podatkovnih mreža koje obuhvaćaju slatkovodna područja, radi jamčenja da tehnologija i dostignuća u učinkovitosti idu u korak s rastom, koji je usredotočen na održive gospodarske aktivnosti u skladu s potrebama sadašnjih i budućih generacija, koje razvijaju vještine i alate potrebne za prijelaz na kružno gospodarstvo, u skladu sa strategijom Unije za plastiku u kružnom gospodarstvu; [Am. 244]

(d)  unapređenjem pomorskih vještina, znanja o oceanima i slatkovodnim područjima te razmjene socioekonomskih i ekoloških podataka o održivom plavom gospodarstvu; [Am. 245]

(e)  razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja;

(ea)  potporom mjerama za zaštitu i obnovu pomorske i obalne biološke raznolikosti i ekosustava dajući nadoknade ribarima za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada iz mora. [Am. 246]

Članak 43.a

Odluke o ulaganjima u plavo gospodarstvo

Odluke o ulaganjima u okviru održivog plavoga gospodarstva potrebno je potvrditi najboljim dostupnim znanstvenim savjetima tako da se izbjegnu štetni učinci na okoliš koji bi dugoročno mogli ugroziti održivost. Ako ne postoje odgovarajuće informacije ili znanja, potrebno je primijeniti pristup utemeljen na predostrožnosti, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, jer se mogu provesti djelovanja s potencijalno štetnim posljedicama. [Am. 247]

POGLAVLJE IV.

Prioritet 4: Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Članak 44.

Pomorska sigurnost i nadzor

EFPRA podupire promicanje pomorske sigurnosti i nadzora, među ostalim razmjenom podataka, suradnjom obalnih straža i agencija te borbom protiv kaznenih i nezakonitih aktivnosti na moru.

Članak 45.

Međunarodno upravljanje oceanima

EFPRA podupire provedbu politike međunarodnog upravljanja oceanima:

(a)  dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama koje djeluju u području upravljanja oceanima;

(b)  dobrovoljnom suradnjom i koordinacijom s međunarodnim forumima, organizacijama, tijelima i institucijama u kontekstu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, Programa održivog razvoja do 2030. i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i partnerstava;

(c)  provedbom oceanskih partnerstava između Unije i glavnih sudionika u području oceana;

(d)  provedbom relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i instrumenata namijenjenih promicanju boljeg upravljanja oceanima te razvojem djelovanja, mjera, instrumenata i znanja koji jamče sigurne i čiste oceane kojima se održivo upravlja;

(e)  provedbom odgovarajućih međunarodnih sporazuma, mjera i instrumenata radi sprečavanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog NNN ribolova, odvraćanja od njega i njegova zaustavljanja te mjera i alata za svođenje učinka na morski okoliš na najmanju moguću mjeru, posebno slučajne ulove morskih ptica, morskih sisavaca i morskih kornjača; [Am. 248]

(f)  međunarodnom suradnjom u području istraživanja i razmjene podataka o oceanima te razvojem tih istraživanja i podataka.

Članak 45.a

Čišćenje oceana

Sredstvima iz EPFRA-e podupire se provedba mjera kojima se omogućuje čišćenje mora i oceana od svih vrsta otpada, a prvenstveno plastike, „otoka plastičnog otpada” te opasnog i radioaktivnog otpada. [Am. 249 i 300]

POGLAVLJE V.

Pravila za provedbu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 46.

Oblici financiranja sredstvima Unije

1.  EFPRA može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku iz Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije], a posebno u obliku javne nabave na temelju glave VII. te uredbe i bespovratnih sredstava na temelju glave VIII. te uredbe. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja iz članka 47.

2.  Evaluaciju prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava mogu obavljati neovisni stručnjaci.

2.a  Postupci plaćanja u vezi s ovom Uredbom ubrzavaju se kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje ribara. Komisija ocjenjuje trenutačne rezultate kako bi se proces plaćanja poboljšao i ubrzao. [Am. 250]

Članak 47.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru EFPRA-e provode se u skladu s Uredbom (EU) br. [Uredba o fondu InvestEU] i glavom X. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije]. U roku četiri mjeseca od objave ove Uredbe u Službenom listu, Europska komisija predstavlja državama članicama skup detaljnih uputa za provedbu operacija mješovitog financiranja u nacionalnim operativnim programima u okviru EFPRA-e, pridajući posebnu pažnju operacijama mješovitog financiranja u lokalnom razvoju koje provode lokalni dionici. [Am. 251]

Članak 48.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati mogli uzeti u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Privremena evaluacija potpore u okviru glave III. provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njezinoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe potpore. Ova evaluacija ima oblik izvješća Komisije i pruža detaljnu procjenu svih posebnih aspekata provedbe. [Am. 252]

3.  Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon tog razdoblja, Komisija sastavlja završno izvješće o evaluaciji potpore u skladu s glavom III.

4.  Komisija dostavlja zaključak priopćava zaključke evaluacija i svoje primjedbe izvješća iz stavaka 2. i 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te i Odboru regija. [Am. 253]

4.a  Komisija može prema potrebi predložiti izmjene ove Uredbe na temelju izvješća iz stavka 2. [Am. 254]

Članak 49.

Revizije

Revizije upotrebe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

Članak 50.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni EFPRA-i također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na prioritete iz članka 4.

Članak 51.

Prihvatljivi subjekti

1.  Osim kriterija iz članka 197. Uredbe (EU) br. [EU) br. [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije] primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 3.

2.  Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)  pravni subjekti s poslovnim nastanom u državi članici, prekomorskoj zemlji ili području ili trećoj zemlji navedenoj u programu rada, pod uvjetima utvrđenima u stavcima 3. i 4.; [Am. 255]

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije, a posebno stručne organizacije, ili svaka međunarodna organizacija. [Am. 256]

3.  Iznimno, pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji prihvatljivi su za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena programu u načelu bi trebali sami snositi troškove sudjelovanja.

GLAVA IV.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 52.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. dodjeljuje se s trajanjem do 31. prosinca 2027.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članaka 12., 17., 21., 33., 34., 36., 37. i 55. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 53.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor za Europski fond za pomorstvo, i ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(47).

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 257]

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Stavljanje izvan snage

1.  Uredba (EU) br. 508/2014 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2.  Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 55.

Prijelazne odredbe

1.  Kako bi se omogućio jednostavniji prijelaz sa sustava potpore uspostavljenog Uredbom (EU) br. 508/2014 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 52., kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 508/2014 može integrirati u potporu predviđenu ovom Uredbom.

2.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu dotičnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014, koja se nastavlja primjenjivati na dotična djelovanja do njihova zaključenja.

3.  Zahtjevi podneseni u skladu s Uredbom (EU) br. 508/2014 ostaju važeći.

Članak 56.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

ZAJEDNIČKI POKAZATELJI

PRIORITET

POKAZATELJ

Poticanje održivog ribarstva i očuvanja morskih bioloških resursa

Razvoj količine iskrcaja povezanih sa stokovima procijenjenima na razini najvišeg održivog prinosa

Razvoj profitabilnosti ribarske flote Unije i zapošljavanja [Am. 260]

Površina ( Stupanj usklađenosti s okolišnim ciljevima utvrđenima u okviru akcijskog plana za morski okoliš, u ha) skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji ili, ako to nije moguće, značajni pozitivni rezultati područja mreže Natura 2000. i drugih zaštićenih morskih područja na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, što je obuhvaćeno mjerama zaštite, održavanja i obnove [Am. 261]

Postotak ribarskih plovila opremljenih elektroničkim uređajem za pozicioniranje i prijavljivanje ulova

Doprinos sigurnosti opskrbe hranom u Uniji zahvaljujući ribarstvu, akvakulturi i tržištima koji su konkurentni i održivi [Am. 258]

Razvoj vrijednosti i količine proizvodnje u akvakulturi u Uniji

Razvoj profitabilnosti ribarskih flota Unije i zapošljavanja [Am. 262]

Razvoj vrijednosti i količine iskrcaja

Omogućivanje rasta održivog plavoga gospodarstva i poticanje prosperitetnih obalnih i otočkih zajednica [Am. 259]

Razvoj BDP-a u pomorskim regijama NUTS 3

Razvoj broja radnih mjesta (u ekvivalentu punog radnog vremena) u održivom plavom gospodarstvu

Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Broj zajedničkih operacija koje doprinose europskoj suradnji u pogledu funkcija obalnih straža

PRILOG II.

PODRUČJA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

PRIORITET

PODRUČJE POTPORE

VRSTA PODRUČJA POTPORE (nomenklatura koja će se upotrebljavati u planu financiranja)

NAJVIŠA STOPA SUFINANCIRANJA

(% prihvatljivih javnih rashoda)

1

Članak 14. stavak 1.

Postizanje okolišnih, gospodarskih i društvenih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a

1.1.

75 %

1

Članak 16.

Ulaganja u ribarska plovila za mali priobalni ribolov

1.1.

75 85 % [Am. 263]

1

Članak 17. stavak 1.

Upravljanje ribarstvom i ribarskim flotama

1.1.

75 %

1

Članak 17. stavak 2.

Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti

1.2.

50 %

1

Članak 18.

Izvanredni prestanak ribolovnih aktivnosti

1.2.

50 %

1

Članak 19.

Kontrola i izvršenje

1.3.

85 %

1

Članak 20.

Prikupljanje i obrada podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe

1.3.

85 %

1.

Članak 21.

Naknada dodatnih troškova za proizvode ribarstva i akvakulture u najudaljenijim regijama

1.4.

100 %

1

Članak 22.

Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i ekosustava

1.5.

85 %

2

Članak 23.

Akvakultura

2.1.

75 85 %

2

Ribarstvo

2.1.

75% [Am. 264]

2

Članak 23.a

Mreža statističkih podataka o akvakulturi

X

75 % [Am. 265]

2 3

Članak 24.

Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture

2.1.3.1.

75 % [Am. 266]

2 3

Članak 25.

Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture

2.1.3.1.

75 % [Am. 267]

3

Članak 26.

Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice

3.1.

75 %

3.

Članak 27.

Znanje o moru

3.1.

75 %

4

Članak 28.

Pomorski nadzor

4.1.

75 %

4

Članak 29.

Suradnja obalnih straža

4.1.

75 %

 

Tehnička pomoć

5.1.

75 %

PRILOG III.

POSEBNE MAKSIMALNE STOPE INTENZITETA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

BROJ RETKA

PODRUČJE POTPORE ILI VRSTA OPERACIJE

MAKSIMALNA STOPA INTENZITETA POTPORE

1.

Članak 16.

Ulaganja u ribarska plovila za mali priobalni ribolov

30 55 % [Am. 268]

2.

Operacije koje doprinose provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

—  operacije kojima se poboljšava selektivnost ribolovnih alata s obzirom na veličinu ili vrstu,

—  operacije kojima se poboljšava infrastruktura ribarskih luka, burza ribe, iskrcajnih mjesta i zakloništa kako bi se olakšalo iskrcavanje i skladištenje neželjenog ulova,

—  operacije kojima se olakšava stavljanje na tržište neželjenog ulova iskrcanog iz komercijalnih stokova u skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1379/2013.

75 %

3.

Operacije kojima se poboljšavaju zdravstveni, sigurnosni i radni uvjeti na ribarskim plovilima

75 %

4.

Operacije u najudaljenijim regijama

85 %

5.

Operacije na udaljenim irskim otocima, grčkim otocima i na hrvatskim otocima Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo [Am. 269]

85 %

6.

Članak 19.

Kontrola i izvršenje

85 %

7.

Operacije povezane s malim priobalnim ribolovom (među ostalim u području kontrole i izvršenja)

100 %

8.

Korisnik javnopravno tijelo ili poduzetnik kojem je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora, a potpora je odobrena za obavljanje takvih usluga

100 %

9.

Članak 17. stavak 2.

Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti

100 %

10.

Članak 18.

Izvanredni prestanak ribolovnih aktivnosti

100 %

11.

Članak 20.

Prikupljanje i obrada podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe

100 %

12.

Članak 21.

Naknada dodatnih troškova za proizvode ribarstva i akvakulture u najudaljenijim regijama

100 %

13.

Članak 27.

Znanje o moru

100 %

14.

Članak 28.

Pomorski nadzor

100 %

15.

Članak 29.

Suradnja obalnih straža

100 %

16.

Operacije povezane s osmišljavanjem, razvojem, praćenjem, evaluacijom ili upravljanjem transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013

100 %

16.a

Operacije koje provode korisnici kolektivnih projekata

60% [Am. 270]

16.b

Operacije koje provodi međunarodna međustrukovna organizacija, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača

75% [Am. 271]

PRILOG IV.

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN IZNOSA POTPORE CILJEVIMA U POGLEDU OKOLIŠA I KLIMATSKIM CILJEVIMA

*Država članica u svojem programu može predložiti da se određenom području potpore, označenom znakom * u tablici, dodijeli koeficijent od 40 %, pod uvjetom da može pokazati da je to područje potpore relevantno za ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu njima odnosno za ciljeve u pogledu zaštite okoliša, prema potrebi.

PRILOG V.

GLOBALNI RESURSI EUROPSKOG FONDA ZA POMORSTVO, I RIBARSTVO I AKVAKULTURU PO DRŽAVI ČLANICI ZA RAZDOBLJE 2021.–2027.

 

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

BE

5 420 528

5 528 939

5 639 520

5 752 311

5 867 358

5 984 701

6 072 814

40 266 171

BG

11 435 037

11 663 737

11 897 017

12 134 959

12 377 660

12 625 203

12 811 085

84 944 698

CZ

4 039 229

4 120 014

4 202 416

4 286 465

4 372 195

4 459 635

4 525 295

30 005 249

DK

27 053 971

27 595 050

28 146 963

28 709 906

29 284 109

29 869 767

30 309 543

200 969 309

DE

28 513 544

29 083 814

29 665 502

30 258 817

30 863 998

31 481 253

31 944 754

211 811 682

EE

13 110 534

13 372 744

13 640 205

13 913 011

14 191 273

14 475 087

14 688 206

97 391 060

IE

19 165 423

19 548 731

19 939 714

20 338 511

20 745 284

21 160 173

21 471 716

142 369 552

EL

50 480 983

51 490 602

52 520 436

53 570 852

54 642 278

55 735 079

56 555 673

374 995 903

ES

150 831 009

153 847 625

156 924 643

160 063 158

163 264 447

166 529 604

168 981 438

1 120 441 924

FR

76 346 460

77 873 387

79 430 888

81 019 517

82 639 920

84 292 652

85 533 702

567 136 526

HR

32 804 523

33 460 613

34 129 839

34 812 441

35 508 695

36 218 841

36 752 095

243 687 047

IT

69 761 016

71 156 235

72 579 390

74 030 988

75 511 619

77 021 791

78 155 791

518 216 830

CY

5 156 833

5 259 970

5 365 171

5 472 475

5 581 926

5 693 560

5 777 387

38 307 322

LV

18 156 754

18 519 888

18 890 294

19 268 103

19 653 468

20 046 521

20 341 668

134 876 696

LT

8 236 376

8 401 103

8 569 129

8 740 512

8 915 324

9 093 623

9 227 510

61 183 577

LU

–  

–  

–  

–  

–  

–  

–  

–  

HU

5 076 470

5 177 999

5 281 561

5 387 193

5 494 938

5 604 832

5 687 353

37 710 346

MT

2 938 064

2 996 826

3 056 763

3 117 899

3 180 258

3 243 860

3 291 620

21 825 290

NL

13 182 316

13 445 962

13 714 887

13 989 186

14 268 972

14 554 340

14 768 625

97 924 288

AT

904 373

922 460

940 910

959 728

978 923

998 500

1 013 200

6 718 094

PL

68 976 348

70 355 873

71 763 020

73 198 291

74 662 268

76 155 454

77 276 699

512 387 953

PT

50 962 391

51 981 638

53 021 293

54 081 726

55 163 369

56 266 592

57 095 013

378 572 022

RO

21 868 723

22 306 097

22 752 228

23 207 276

23 671 425

24 144 835

24 500 321

162 450 905

SI

3 221 347

3 285 774

3 351 490

3 418 521

3 486 892

3 556 627

3 608 990

23 929 641

SK

2 049 608

2 090 600

2 132 413

2 175 061

2 218 563

2 262 933

2 296 250

15 225 428

FI

9 659 603

9 852 795

10 049 855

10 250 853

10 455 872

10 664 981

10 822 003

71 755 962

SE

15 601 692

15 913 725

16 232 007

16 556 649

16 887 785

17 225 527

17 479 140

115 896 525

UKUPNO

714 953 155

729 252 201

743 837 554

758 714 409

773 888 819

789 365 971

800 987 891

5 311 000 000

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 104.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 9.
(3)SL C 110, 22.3.2019., str. 104.
(4)SL C 361, 5.10.2018., str. 9.
(5)Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(6)SL C […], […], str. […].
(7)SL C […], […], str. […].
(8)SL C […], […], str. […].
(9)SL C […], […], str. […].
(10)Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
(11)Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(12)Uredba (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 (SL L 157, 20.6.2017., str. 1.).
(13)COM(2017)0623
(14)Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).
(15)Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(16)Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
(17)Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
(18)Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(19)COM(2018)0028.
(20)Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.).
(21)Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
(22)Odluka Vijeća 98/392/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. i Sporazuma o primjeni njezinog dijela XI. od 28. srpnja 1994. od strane Europske zajednice (SL L 179, 23.6.1998., str. 1.).
(23)JOIN(2016)0049.
(24)Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(25)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(26)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(27)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(28)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(29)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(30)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(31)Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).
(32)SL C […], […], str. […].
(33)Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).
(34)Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
(35)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(36)Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) ( SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).
(37)Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).
(38)Uredba Komisije (EZ) br. 665/2008 od 14. srpnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano za zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 186, 15.7.2008., str. 3.).
(39)Odluka Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. o usvajanju višegodišnjeg programa Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o morskom ribarstvu za razdoblje od 2011. do 2013. (priopćeno pod brojem dokumenta C(2009)10121) (SL L 41, 16.2.2010., str. 8.).
(40)Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1251 od 12. srpnja 2016. o donošenju višegodišnjeg programa Unije za prikupljanje podataka te upravljanje i korištenje njima u sektorima ribarstva i akvakulture za razdoblje od 2017. do 2019. (SL L 207, 1.8.2016., str. 113.).
(41)Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).
(42)Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ, (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
(43)Uredba (EU) 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 251, 16.9.2016., str. 77.).
(44)Uredba (EU) 2016/1626 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice (SL L 251, 16.9.2016., str. 80.).
(45)Ti će se iznosi morati prilagoditi u skladu s dogovorenim iznosima iz članka 5. stavka 1.
(46)Odluka Vijeća (EU) 2015/1565 od 14. rujna 2015. o odobrenju, u ime Europske unije, Izjave o odobrenju ribolovnih mogućnosti u vodama EU-a ribarskim plovilima koja plove pod zastavom Bolivarske Republike Venezuele u isključivom gospodarskom pojasu uz obalu Francuske Gvajane (SL L 244, 14.9.2015., str. 55.).
(47)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


Višegodišnji plan za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru ***I
PDF 130kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru (COM(2018)0115 – C8-0104/2018 – 2018/0050(COD))
P8_TA(2019)0344A8-0005/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2018)0115),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0104/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i stajalište u obliku amandmana Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0005/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014

P8_TC1-COD(2018)0050


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1022.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća

Europski parlament i Vijeće namjeravaju staviti izvan snage ovlasti za donošenje tehničkih mjera delegiranim aktima u skladu s člankom 13. ove Uredbe kada donesu novu uredbu o tehničkim mjerama koja će sadržavati ovlaštenje za donošenje istih mjera.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 103.


Jačanje sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje (COM(2018)0212 – C8-0153/2018 – 2018/0104(COD))
P8_TA(2019)0345A8-0436/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0212),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 21. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0153/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0436/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje

P8_TC1-COD(2018)0104


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1157.)

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 78.


Upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture ***I
PDF 127kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (COM(2018)0274 – C8-0196/2018 – 2018/0129(COD))
P8_TA(2019)0346A8-0008/2019

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0274),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0196/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Švedskog parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0008/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture

P8_TC1-COD(2018)0129


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1936.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 261.
(2) SL C 168, 16.5.2019., str. 81.


Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) ***I
PDF 126kWORD 53k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (COM(2017)0343 – C8-0219/2017 – 2017/0143(COD))
P8_TA(2019)0347A8-0278/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0343),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0219/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0278/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

P8_TC1-COD(2017)0143


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1238.)

(1) SL C 81, 2.3.2018., str. 139.


Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (COM(2017)0253 – C8-0137/2017 – 2017/0085(COD))
P8_TA(2019)0348A8-0270/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0253),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 1. točku i. i stavak 2.b Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0137/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma, poljskog Sejma i poljskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 6. prosinca 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. studenoga 2017.(2),

—  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za prava žena i jednakost spolova i Odbora za pravna pitanja (A8-0270/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU

P8_TC1-COD(2017)0085


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1158.)

(1) SL C 129, 11.4.2018., str. 44.
(2) SL C 164, 8.5.2018., str. 62.


Zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ***I
PDF 234kWORD 59k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018)0324 – C8-0178/2018 – 2018/0136(COD))
P8_TA(2019)0349A8-0469/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0324),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 322. stavak 1. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju na temelju kojeg je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0178/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 17. kolovoza 2018.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ustavna pitanja (A8-0469/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama

P8_TC1-COD(2018)0136


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 322. stavak 1. točku (a),

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti na kojima se Unija temelji. Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako se podsjeća je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i kriterijima za članstvo u Uniji. Kako se podsjeća u članku 2. UEU-a, te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojemu prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. [Am. 1]

(1a)  Države članice trebale bi poštovati svoje obveze i pružati primjer istinskim ispunjavanjem tih obveza i napretkom prema zajedničkoj kulturi vladavine prava kao univerzalne vrijednosti koju trebaju jednako primjenjivati sve predmetne strane. Puno poštovanje i promicanje tih načela osnovni je preduvjet za legitimnost europskog projekta u cjelini i osnovni uvjet za izgradnju povjerenja građana u Uniju i osiguravanje djelotvorne provedbe njezinih politika. [Am. 2]

(1b)  U skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima mogućnost djelovanja kako bi zaštitila svoju „ustavnu jezgru” i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji, uključujući svoja proračunska načela. Sve države članice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i zemlje kandidatkinje obvezni su poštovati, štititi i promicati ta načela i vrijednosti te imaju dužnost lojalne suradnje. [Am. 3]

(2)  Vladavina prava zahtijeva da se sve javne ovlasti provode u okviru ograničenja utvrđenih propisima, u skladu s vrijednostima demokracije i poštovanja temeljnih prava, a pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova. Posebice zahtijeva da se poštuje(5) načelo zakonitosti(6), uključujući transparentan, odgovoran i demokratski postupak provedbe zakona, pravne sigurnosti(7), zabrane proizvoljnosti izvršne vlasti(8), diobe vlasti(9), pristupa pravosuđu i učinkovite sudske zaštite koju provode neovisni sudovi pred neovisnim i nepristranim sudovima(10). Ta se načela, među ostalim, odražavaju na razini Venecijanske komisije Vijeća Europe i na temelju relevantne sudske prakse Europskog suda za ljudska prava(11). [Am. 4]

(2a)  Kriteriji za pristupanje ili kopenhaški kriteriji, koje je 1993. utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu i koje je Europsko vijeće u Madridu nadopunilo 1995., ključni su uvjeti koje sve zemlje kandidatkinje moraju zadovoljiti kako bi postale države članice. Ti kriteriji uključuju stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava te poštovanje i zaštitu manjina, funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost nošenja s tržišnim natjecanjem i tržišnim silama te sposobnost ispunjavanja obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. [Am. 5]

(2b)  Nemogućnost zemlje kandidatkinje da ispuni potrebne standarde, vrijednosti i demokratska načela dovodi do kašnjenja u njezinu pristupanju Uniji, sve dok u potpunosti ne ispuni te standarde. Obveze država kandidatkinja prema kriterijima iz Kopenhagena primjenjuju se na države članice i nakon njihova pristupanja Uniji temeljem članka 2. UEU-a i načela lojalne suradnje koje je sadržano u članku 4. UEU-a. Države članice stoga bi trebalo redovito ocjenjivati kako bi se provjerilo jesu li njihovi zakoni i prakse i dalje u skladu s tim kriterijima i zajedničkim vrijednostima na kojima se Unija temelji, čime se osigurava čvrst pravni i administrativni okvir za provedbu politika Unije. [Am. 6]

(3)  Vladavina Iako ne postoji hijerarhija kad je riječ o vrijednostima Unije, vladavina prava ključan preduvjet je preduvjet za zaštitu drugih temeljnih prava na kojima se Unija temelji: slobode, demokracije, jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Poštovanje vladavine prava suštinski je povezano s poštovanjem demokracije i temeljnih prava: demokracija i poštovanje temeljnih prava ne mogu postojati bez poštovanja vladavine prava i obrnuto. Usklađenost i dosljednost unutarnje i vanjske demokracije, vladavine prava i politika o temeljnim pravima ključne su za vjerodostojnost Unije. [Am. 7]

(4)  Kada države članice izvršavaju proračun Unije, bez obzira na primijenjeni način izvršenja, poštovanje vladavine prava bitan je preduvjet za ispunjenje načela dobrog financijskog upravljanja utvrđenog u članku 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(5)  Države članice mogu osigurati dobro financijsko upravljanje samo ako javna tijela postupaju u skladu sa zakonima, ako službe za istragu i kazneni progon učinkovito postupaju protiv povreda tih zakona te ako neovisni sudovi i Sud Europske unije mogu provoditi učinkovit sudski nadzor nad odlukama javnih tijela.

(6)  Pravosudna tijela Neovisnost i nepristranost pravosuđa trebala bi djelovati neovisno i nepristrano uvijek biti zajamčena, a službe za istragu i kazneni progon trebale bi biti u stanju izvršavati svoju funkciju. Trebali bi raspolagati dostatnim resursima i postupcima kako bi mogli postupati učinkovito i uz puno poštovanje prava na pravično suđenje. Ti su uvjeti potrebni kao minimalno jamstvo protiv nezakonitih i proizvoljnih odluka javnih tijela koje bi mogle narušiti ta temeljna načela i naštetiti financijskim interesima Unije. [Am. 8]

(7)  Neovisnost sudbene vlasti posebice podrazumijeva da je predmetno tijelo u stanju izvršavati svoje pravosudne funkcije potpuno autonomno te da nije izloženo hijerarhijskim ograničenjima ili podređeno ijednom drugom tijelu, da ne prima naredbe ili naputke ni iz jednog izvora te da je stoga zaštićeno od vanjskih intervencija ili pritisaka koji bi mogli umanjiti neovisnu prosudbu njegovih članova i utjecati na njihove odluke. Jamstva neovisnosti i nepristranosti zahtijevaju propise, osobito one koji se odnose na sastav tijela i imenovanje i trajanje mandata te osnovu za odbijanje i razrješenje dužnosti njegovih članova kako bi se otklonila svaka opravdana sumnja u neovisnost tog tijela od utjecaja vanjskih čimbenika i njegovu neutralnost u odnosu na interese o kojima odlučuje.

(7a)   Neovisnost tužiteljstva i pravosuđa sastoji se od formalne (de jure) i stvarne (de facto) neovisnosti tužiteljstva i pravosuđa te pojedinačnih tužitelja i sudaca. [Am. 9]

(8)  Poštovanje vladavine prava nije važno ključno samo za građane Unije, već i za poslovne inicijative, inovacije, ulaganja, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, koji će najbolje održivo uspijevati onda samo kada postoji čvrst pravni i institucijski okvir. [Am. 10]

(8a)  Integracijom postojećih mehanizama Unije za praćenje, kao što su Mehanizam suradnje i provjere, Pregled stanja u području pravosuđa i izvješća o borbi protiv korupcije, u širi okvir praćenja vladavine prava mogli bi se osigurati učinkovitiji i efikasniji mehanizmi kontrole za zaštitu financijskih interesa Unije. [Am. 11]

(8b)   Nedostatak transparentnosti, proizvoljna diskriminacija, narušavanje tržišnog natjecanja i nejednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i izvan njega, utjecaj na integritet jedinstvenog tržišta i na pravednost, stabilnost i legitimitet poreznog sustava, povećanje gospodarskih nejednakosti, nepošteno tržišno natjecanje među državama, nezadovoljstvo u društvu, nepovjerenje i demokratski deficit samo su neki od negativnih učinaka štetnih poreznih praksi. [Am. 12]

(9)  U članku 19. UEU-a, u kojem se konkretizira vrijednost vladavine prava koja je utvrđena u članku 2. UEU-a, od država članica zahtijeva se da osiguraju učinkovitu pravnu zaštitu u područjima obuhvaćenima pravom Unije, uključujući ona koja se odnose na izvršenje proračuna Unije. Samo postojanje učinkovitog sudskog nadzora, čija je svrha osigurati usklađenost sa zakonodavstvom Unije, bit je vladavine prava te zahtijeva neovisne sudove(12). Neovisnost sudova od presudne je važnost, kako je potvrđeno člankom 47. drugim podstavkom Povelje o temeljnim pravima Europske unije(13). To osobito vrijedi za sudski nadzor valjanosti mjera, ugovora i drugih instrumenata koji rezultiraju javnim izdacima ili dugovima, među ostalim u kontekstu postupaka javne nabave koji također mogu biti predmet sudskog postupka.

(10)  Stoga postoji jasna veza između poštovanja vladavine prava i učinkovitog izvršenja proračuna Unije u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

(10a)  Unija raspolaže mnoštvom instrumenata i postupaka za osiguranje potpune i pravilne primjene načela i vrijednosti utvrđenih u UEU-u, ali odgovor institucija Unije trenutačno nije ni brz ni djelotvoran, posebno u pogledu jamčenja dobrog financijskog upravljanja. Postojeće instrumente trebalo bi provesti, ocijeniti i dopuniti u okviru mehanizma vladavine prava kako bi bili primjereni i djelotvorni. [Am. 13]

(11)  Opći nedostaci u državama članicama u pogledu vladavine prava, koji utječu posebice na pravilno funkcioniranje javnih tijela i učinkoviti sudski nadzor, mogu ozbiljno naštetiti financijskim interesima Unije. Učinkovite istrage o takvim nedostacima te primjena djelotvornih i razmjernih mjera u slučaju utvrđenog općeg nedostatka potrebne su ne samo za zaštitu financijskih interesa Unije, uključujući efektivno prikupljanje prihoda, već i za jamčenje povjerenja javnosti u Uniju i njezine institucije. U konačnici samo neovisno pravosuđe kojim se podupire vladavina prava i pravna sigurnost u svim državama članicama može jamčiti dovoljnu zaštitu novca iz proračuna Unije. [Am. 14]

(11a)   Komisija procjenjuje da razmjeri utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza dosežu gotovo bilijun eura godišnje. Negativni učinci takvih praksi na proračune država članica i Unije i na građane očiti su te bi mogli potkopati povjerenje u demokraciju. [Am. 15]

(11b)   Izbjegavanje plaćanja poreza na dobit ima izravan utjecaj na proračune država članica i Unije, kao i na raščlanjivanje poreznog napora prema kategorijama poreznih obveznika te prema ekonomskim faktorima. [Am. 16]

(11c)   Države članice trebale bi u potpunosti primjenjivati načelo lojalne suradnje u pitanjima poreznog natjecanja. [Am. 17]

(11d)   Komisija, kao čuvarica Ugovora, trebala bi zajamčiti da se u potpunosti poštuju pravo Unije i načelo lojalne suradnje među državama članicama. [Am. 18]

(11e)   Ocjenjivanjem i praćenjem poreznih politika država članica na razini Unije osiguralo bi se da se u državama članicama ne uvode nove štetne porezne mjere. Praćenjem usklađenosti država članica, njihovih jurisdikcija, regija ili drugih administrativnih struktura sa zajedničkim popisom Unije o nekooperativnim jurisdikcijama štitilo bi se jedinstveno tržište i osiguralo njegovo pravilno i usklađeno funkcioniranje. [Am. 19]

(12)  Za utvrđivanje općeg nedostatka potrebno je da Komisija provede detaljnu kvalitativnu ocjenu. Ocjena bi trebala biti objektivna, nepristrana i transparentna te bi se može trebala donijeti na temelju informacija iz svih dostupnih relevantnih izvora, uzimajući u obzir kriterije korištene u kontekstu pregovora o pristupanju Uniji, posebno poglavlja pravne stečevine o pravosuđu i temeljnim pravima, o pravdi, slobodi i sigurnosti, o financijskoj kontroli i oporezivanju, kao i smjernice korištene u kontekstu Mehanizma suradnje i provjere za praćenje napretka države članice, te iz priznatih institucija, uključujući presude Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, rezolucije Europskog parlamenta, izvješća Revizorskog suda te zaključke i preporuke mjerodavnih međunarodnih organizacija i mreža, primjerice tijela Vijeća Europe, Europske mreže posebno uključujući popis mjerila za vladavinu prava koji je sastavila Venecijanska komisija, te relevantnih međunarodnih mreža, kao što su Europska mreža vrhovnih sudova i Europske mreže Europska mreža pravosudnih vijeća. [Am. 20]

(12a)  Trebalo bi uspostaviti savjetodavno povjerenstvo neovisnih stručnjaka za ustavno pravo te financijska i proračunska pitanja kako bi se Komisiji pomoglo u procjeni općih nedostataka. To bi povjerenstvo trebalo provoditi neovisnu godišnju ocjenu pitanja povezanih s vladavinom prava u svim državama članicama koja utječu ili bi mogla utjecati na dobro financijsko upravljanje ili zaštitu financijskih interesa Unije, uzimajući u obzir informacije iz svih relevantnih izvora i priznatih institucija. Pri donošenju odluke o usvajanju ili ukidanju mogućih mjera Komisija bi trebala uzeti u obzir relevantna mišljenja tog povjerenstva. [Am. 21]

(13)  Trebalo bi utvrditi moguće mjere koje treba donijeti u slučaju općih nedostataka te postupak za njihovo donošenje. Te bi mjere trebale uključivati suspenziju plaćanjâ i obveza, smanjenje sredstava u okviru postojećih obveza i zabranu sklapanja novih obveza s primateljima. [Am. 22]

(14)  Pri utvrđivanja mjera koje je potrebno donijeti trebalo bi se primjenjivati načelo proporcionalnosti, osobito uzimajući u obzir težinu situacije, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje, namjeru i stupanj suradnje predmetne države članice pri uklanjanju općeg nedostatka u pogledu vladavine prava, te učinke tog nedostatka na odgovarajuća sredstva Unije.

(14a)  Važno je da se legitimni interesi krajnjih primatelja i korisnika štite na odgovarajući način pri donošenju mjera u slučaju općih nedostataka. Pri razmatranju donošenja mjera, Komisija bi trebala uzeti u obzir njihov mogući učinak na krajnje primatelje i korisnike. Kako bi se ojačala zaštita krajnjih primatelja ili korisnika, Komisija bi trebala pružiti informacije i smjernice putem internetskih stranica ili portala, zajedno s odgovarajućim alatima za obavješćivanje Komisije o svakoj povredi pravne obveze državnih subjekata i država članica da nastave izvršavati plaćanja nakon donošenja mjera na temelju ove Uredbe. Po potrebi, kako bi se osiguralo da se svi iznosi koje državna tijela ili države članice duguju stvarno isplate krajnjim primateljima ili korisnicima, Komisija bi trebala moći tražiti povrat isplata tim subjektima, ili, gdje je to primjereno, izvršiti financijski ispravak na način da smanji potporu za program i da jednakovrijedan iznos prenese u pričuvu Unije koja će se upotrijebiti u korist krajnjih primatelja ili korisnika. [Am. 23]

(15)  Kako bi se osigurala jedinstvena provedba ove Uredbe te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode u skladu s ovom Uredbom, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se zaštitili financijski interesi Unije trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom. Komisiji. [Am. 24]

(15a)  U pogledu njihova učinka na proračun Unije, mjere uvedene u skladu s ovom Uredbom trebale bi stupiti na snagu tek nakon što Europski parlament i Vijeće odobre prijenos sredstava u proračunsku pričuvu iznosa koji je jednak vrijednosti donesenih mjera. Kako bi se olakšalo donošenje odluka potrebnih za zaštitu financijskih interesa Unije, takvi prijenosi bi se trebali smatrati odobrenima, osim ako ih u utvrđenom roku Europski parlament ili Vijeće (koje djeluje kvalificiranom većinom) ne izmijeni ili odbije. [Am. 25]

(16)  Prije predlaganja donošenja bilo koje mjere u skladu s ovom Uredbom Komisija treba obavijestiti predmetnu državu članicu zašto smatra da u toj državi članici postoji opći nedostatak u pogledu vladavine prava. Komisija bi bez odgode trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće o svakoj takvoj obavijesti i njezinom sadržaju. Predmetnoj državi članici trebalo bi omogućiti da dostavi primjedbe. Komisija i Vijeće trebali bi trebala uzeti u obzir te primjedbe. [Am. 26]

(17)  Vijeće Komisija bi na prijedlog Komisije trebalo trebala ukinuti mjere sa suspenzivnim učinkom i predložiti Europskom parlamentu i Vijeću da u potpunosti ili djelomično ukinu proračunsku rezervu dotičnih mjera ako je situacija koja je dovela do uvođenja tih mjera ispravljena u dostatnoj mjeri. [Am. 27]

(18)  Komisija treba obavještavati Europski parlament o svim mjerama koje su predložene i donesene u skladu s ovom Uredbom. [Am. 28]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila potrebna za zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „vladavina prava” odnosi tumači se na vrijednost uzimajući u obzir vrijednosti Unije utvrđenu sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj UEU-a i u kriterijima za članstvo u Uniji koja obuhvaća sljedeća načela koji se spominju u članku 49. UEU-a; ona obuhvaća načelo zakonitosti, koje podrazumijeva transparentan, odgovoran, demokratski i pluralistički proces donošenja propisa provedbe zakona, načelo pravne sigurnosti, načelo zabrane proizvoljnosti izvršne vlasti, načelo pristupa pravdi, načelo učinkovite sudske zaštite koju provode neovisni sudovi pred neovisnim i nepristranim sudovima, uključujući zaštitu načelo poštovanja temeljnih prava, te kako je navedeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i u međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, načelo diobe vlasti, načelo nediskriminacije i načelo jednakosti pred zakonom; [Am. 29]

(b)  „opći nedostaci u pogledu vladavine prava” znači raširena ili ponavljajuća praksa ili propust ili mjera javnih tijela koji utječu na vladavinu prava, kada to utječe ili bi moglo utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštite financijskih interesa Unije; opći nedostaci u pogledu vladavine prava mogu također biti posljedica sustavne prijetnje vrijednostima Unije iz članka 2. UEU-a koja utječe ili bi mogla utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštite financijskih interesa Unije; [Am. 30]

(c)  „tijelo javne vlasti” znači sva javna tijela svako javno tijelo na svim razinama državne uprave, uključujući središnja, regionalna i lokalna tijela, te organizacije država članica u smislu [članka članka 2. točke 42.] Uredbe (EU, Euratom) br. […] 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(14) („Financijska uredba”). [Am. 31]

Članak 2.a

Opći nedostaci

Sljedeći elementi naročito se smatraju općim nedostacima u pogledu vladavine prava kada utječu ili bi mogli utjecati na načelo dobrog financijskog upravljanja ili načelo zaštite financijskih interesa Unije:

(a)  ugrožavanje neovisnosti pravosudne vlasti, uključujući postavljanje svih ograničenja u pogledu mogućnosti samostalnog izvršavanja pravosudnih funkcija vanjskim interveniranjem u jamstva neovisnosti, ograničavanjem presude prema vanjskoj naredbi, samovoljnom revizijom pravila o imenovanju ili uvjetima rada pravosudnog osoblja, utjecanjem na pravosudno osoblje na bilo koji način koji ugrožava njihovu nepristranost ili ometanjem neovisnosti odvjetništva;

(b)  nesprječavanje, neispravljanje i nesankcioniranje proizvoljnih ili nezakonitih odluka javnih tijela, uključujući tijela kaznenog progona, uskraćivanje financijskih i ljudskih resursa kojim se utječe na njihovo pravilno funkcioniranje te neosiguravanje odsutnosti sukoba interesa;

(c)  ograničavanje dostupnosti i djelotvornosti pravnih lijekova, među ostalim restriktivnim postupovnim pravilima, neprovođenjem presuda ili ograničavanjem djelotvorne istrage, kaznenog progona ili sankcioniranja povreda prava;

(d)  ugrožavanje administrativne sposobnosti države članice da poštuje obveze članstva u Uniji, uključujući sposobnost učinkovite provedbe pravila, standarda i politika koje su sastavni dio prava Unije;

(e)  mjere koje oslabljuju zaštitu povjerljive komunikacije između odvjetnika i klijenta. [Am. 32]

Članak 3.

Mjere Rizici za financijske interese Unije [Am. 33]

1.  Poduzimaju se odgovarajuće mjere u slučajevima kada opći Opći nedostatak u pogledu vladavine prava u državi članici utječe ili bi mogao utjecati na načelo dobrog financijskog upravljanja ili načelo zaštite financijskih interesa Unije, osobito može se utvrditi posebno kad je ugrožen ili bi mogao biti ugrožen jedan ili više sljedećih elemenata: [Am. 34]

(a)  pravilno funkcioniranje tijela te države članice koja izvršavaju proračun Unije, osobito u kontekstu javne nabave ili postupaka dodjele bespovratnih sredstava, te pri postupcima praćenja i kontrole; [Am. 35]

(aa)  pravilno funkcioniranje tržišnog gospodarstva, u okviru kojeg se poštuju tržišno natjecanje i tržišne snage u Uniji te učinkovito izvršavaju obveze članstva, uključujući poštovanje cilja političke, ekonomske i monetarne unije; [Am. 36]

(ab)  pravilno funkcioniranje tijela koja provode financijsku kontrolu, praćenje i unutarnje i vanjske revizije te pravilno funkcioniranje djelotvornih i transparentnih sustava financijskog upravljanja i odgovornosti; [Am. 37]

(b)  pravilno funkcioniranje istražnih službi i državnih odvjetništva pri kaznenom progonu prijevara, uključujući porezne prijevare, korupcije ili drugih povreda prava Unije u vezi s izvršenjem proračuna Unije; [Am. 38]

(c)  učinkoviti sudski nadzor radnji ili propusta tijela iz točaka (a), (ab) i (b) koji provode neovisni sudovi; [Am. 39]

(d)  sprječavanje i sankcioniranje prijevara, uključujući porezne prijevare, korupcije i drugih povreda prava Unije koji se odnose na izvršenje proračuna Unije te kažnjavanje primatelja učinkovitim i odvraćajućim sankcijama koje određuju nacionalni sudovi ili upravna tijela; [Am. 40]

(e)  povrat nepropisno isplaćenih sredstava;

(ea)   sprečavanje i sankcioniranje utaje poreza i poreznog natjecanja te pravilno funkcioniranje tijela koja doprinose administrativnoj suradnji u poreznim pitanjima; [Am. 41]

(f)  učinkovita i pravodobna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara, ako predmetna država članica s njim surađuje, i s Uredom europskog javnog tužitelja u njihovim istragama ili kaznenim progonima u skladu s odgovarajućim pravnim aktima i načelom lojalne suradnje. [Am. 42]

(fa)  pravilno izvršenje proračuna Unije nakon sustavnog kršenja temeljnih prava. [Am. 43]

2.  Općim nedostacima u pogledu vladavine prava može se smatrati osobito sljedeće:

(a)  ugrožavanje neovisnosti pravosudne vlasti;

(b)  nesprječavanje, neispravljanje i nesankcioniranje proizvoljnih ili nezakonitih odluka javnih tijela, uključujući tijela kaznenog progona, uskraćivanje financijskih i ljudskih resursa kojim se utječe na njihovo pravilno funkcioniranje te neosiguravanje odsutnosti sukoba interesa;

(c)  ograničavanje dostupnosti i učinkovitosti pravnih sredstava, među ostalim restriktivnim postupovnim pravilima, neprovođenjem presuda ili ograničavanjem učinkovite istrage, kaznenog progona ili sankcioniranja povreda prava. [Am. 44]

Članak 3.a

Povjerenstvo neovisnih stručnjaka

1.  Komisija uspostavlja povjerenstvo neovisnih stručnjaka („Povjerenstvo”).

Povjerenstvo je sastavljeno od neovisnih stručnjaka za ustavno pravo te financijska i proračunska pitanja. Po jednog stručnjaka imenuje nacionalni parlament svake države članice, a pet stručnjaka imenuje Europski parlament. Sastav Povjerenstva odražava uravnoteženu rodnu zastupljenost.

Kad god je to primjereno, u skladu s pravilima postupanja iz stavka 6. u Povjerenstvo se kao promatrači mogu pozvati predstavnici relevantnih organizacija i mreža, kao što su Europska federacija akademija znanosti i humanističkih znanosti, Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava, tijela Vijeća Europe, Europska komisija za učinkovitost pravosuđa, Vijeće odvjetničkih komora Europe, Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network), Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.

2.  Cilj savjetodavne zadaće Povjerenstva je pomoći Komisiji u utvrđivanju od općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama koji utječu ili bi mogli utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštitu financijskih interesa Unije.

Povjerenstvo svake godine ocjenjuje stanje u svim državama članicama na temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija i informacija, uzimajući u obzir informacije i smjernice iz članka 5. stavka 2.

3.  Svake godine Parlament objavljuje sažetak svojih zaključaka.

4.  Kao dio svoje savjetodavne zadaće i uzimajući u obzir ishod razmatranja iz stavka 2. Povjerenstvo može izraziti mišljenje o općem nedostatku u pogledu vladavine prava u državi članici.

Pri izražavanju mišljenja povjerenstvo nastoji postići konsenzus. Ako se takav konsenzus ne može postići, Povjerenstvo izražava svoje mišljenje običnom većinom svojih članova.

5.  Pri donošenju provedbenih akata u skladu s člankom 5. stavkom 6. te člankom 6. stavkom 2. Komisija u obzir uzima relevantno mišljenje Povjerenstva u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

6.  Povjerenstvo među svojim članovima bira predsjedavajućeg. Povjerenstvo donosi svoj poslovnik. [Am. 45]

Članak 4.

Sadržaj mjera Mjere za zaštitu proračuna Unije [Am. 46]

1.  Može Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 3., može se donijeti jedna od sljedećih mjera ili više sljedećih odgovarajućih mjera njih: [Am. 46]

(a)  ako Komisija izvršava proračun Unije u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. točkama (a) i (c) Financijske uredbe i ako je primatelj tijelo javne vlasti:

(1)  suspenzija plaćanjâ ili izvršenja pravne obveze ili raskid pravne obveze u skladu s člankom [131. stavkom 3.] Financijske uredbe;

(2)  zabrana sklapanja novih pravnih obveza;

(b)  ako Komisija izvršava proračun Unije u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s [člankom 62. točkom (b)] Financijske uredbe:

(1)  suspenzija odobrenja jednog ili više programa ili njihove izmjene;

(2)  suspenzija obveza;

(3)  smanjenje obveza, uključujući putem financijskih ispravaka ili prijenosa u druge programe potrošnje;

(4)  smanjenje pretfinanciranja;

(5)  prekid rokova plaćanja;

(6)  suspenzija plaćanja.

2.  Ako odlukom o donošenju mjera nije utvrđeno drukčije, uvođenje odgovarajućih mjera ne utječe na obvezu tijela javne vlasti iz stavka 1. točke (a) ili država članica iz stavka 1. točke (b) da provedu program ili fond na koji se mjera odnosi, a osobito obvezu isplate sredstava krajnjim primateljima ili korisnicima.

3.  Poduzete mjere razmjerne su vrsti, ozbiljnosti, trajanju i opsegu općeg nedostatka u pogledu vladavine prava. U što većoj su mjeri usmjerene na djelovanja Unije na koja taj nedostatak utječe ili bi mogao utjecati. [Am. 48]

3.a  Komisija preko svojih internetskih stranica ili portala pruža informacije i smjernice za krajnje primatelje ili korisnike o obvezama država članica iz stavka 2.

Komisija na istim internetskim stranicama ili portalu omogućuje i odgovarajuće alate kako bi krajnji primatelji ili korisnici obavijestili Komisiju o svakom kršenju tih obveza koje, prema mišljenju tih krajnjih primatelja ili korisnika, izravno na njih utječe. Ovaj stavak primjenjuje se tako da se osigurava zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, u skladu s načelima utvrđenim u Direktivi o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije). Informacije koje pružaju krajnji primatelji ili korisnici u skladu s ovim stavkom Komisija može uzeti u obzir samo ako je uz njih priložen dokaz da je predmetni krajnji primatelj ili korisnik podnio službenu pritužbu nadležnom tijelu. [Am. 49]

3.b  Na temelju informacija koje su dostavili krajnji primatelji ili korisnici u skladu sa stavkom 3.a Komisija osigurava da se svi iznosi koje državna tijela ili države članica duguju u skladu sa stavkom 2. stvarno isplate krajnjim primateljima ili korisnicima.

Prema potrebi:

(a)  u pogledu sredstava iz proračuna Unije kojima se upravlja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe Komisija:

i.  traži povrat isplata izvršenih svakom od tijela iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka od v. do vii. Financijske uredbe u iznosu koji je jednak iznosu koji nije isplaćen krajnjim primateljima ili korisnicima, čime je prekršen stavak 2. ovog članka;

ii.  izvršava prijenos iznosa jednakih iznosima iz prethodne točke u pričuvu Unije iz članka 12. Uredbe Vijeća XXX (Uredba o VFO-u). Takav se iznos smatra raspoloživom razlikom do gornje granice u smislu članka 12. stavka 1. točke (a) Uredbe Vijeća XXX (Uredba o VFO-u) i mobilizira se u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe Vijeća XXX (Uredba o VFO-u), u što je moguće većoj mjeri u korist krajnjih primatelja ili korisnika iz stavka 2. ovog članka;

(b)  u pogledu sredstava iz proračuna Unije kojima se upravlja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe:

i.  obveza državnih tijela ili država članica iz stavka 2. ovog članka smatraju se obvezama država članica u smislu [članka 63.] Uredbe XXX (Uredba o zajedničkim odredbama). Pri kršenju tih obveza postupa se u skladu s [člankom 98.] Uredbe XXX (Uredba o zajedničkim odredbama);

ii.  iznos koji proizlazi iz smanjene potpore iz fondova za program na temelju [članka 98.] Uredbe XXX (Uredba o zajedničkim odredbama) Komisija prenosi u pričuvu Unije iz članka 12. Uredbe XXX (Uredba o VFO-u). Takav se iznos smatra raspoloživom razlikom do gornje granice u smislu članka 12. stavka 1. točke (a) Uredbe Vijeća XXX (Uredba o VFO-u) i mobilizira se u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe Vijeća XXX (Uredba o VFO-u), u što je moguće većoj mjeri u korist krajnjih primatelja ili korisnika iz stavka 2. ovog članka. [Am. 50]

Članak 5.

Postupak

1.  Ako Komisija, uzimajući u obzir mišljenja Povjerenstva, utvrdi da postoje opravdani razlozi na temelju kojih može smatrati da su ispunjeni uvjeti iz članka 3., predmetnoj državi članici šalje pisanu obavijest s navedenim razlozima na temelju kojih je došla do svojeg zaključka. Komisija bez odgode obavještava Europski parlament i Vijeće o takvoj obavijesti i njezinu sadržaju. [Am. 51]

2.  Komisija Pri ocjenjivanju jesu li ispunjeni svi uvjeti iz članka 3., Komisija u obzir može uzeti uzima sve relevantne informacije, uključujući mišljenja Povjerenstva, odluke Suda Europske unije, rezolucije Europskog parlamenta, izvješća Revizorskog suda i zaključke i preporuke relevantnih međunarodnih organizacija i mreža. Komisija u obzir uzima i kriterije korištene u kontekstu pregovora o pristupanju Uniji, posebno poglavlja pravne stečevine o pravosuđu i temeljnim pravima, o pravdi, slobodi i sigurnosti, o financijskoj kontroli i oporezivanju, kao i smjernice korištene u kontekstu Mehanizma suradnje i provjere za praćenje napretka države članice. [Am. 52]

3.  Komisija prije i nakon donošenja zaključka iz stavka 1. može zatražiti sve dodatne informacije koje su joj potrebne za procjenu.

4.  Predmetna država članica dostavlja sve tražene informacije te može iznijeti primjedbe u roku koji je odredila Komisija, koji nije kraći od mjesec dana jednog mjeseca ni duži od tri mjeseca od datuma obavještavanja o zaključku. Države članice u svojim primjedbama mogu predložiti donošenje korektivnih mjera. [Am. 53]

5.  Pri odlučivanju o podnošenju prijedloga donošenju odluke o odgovarajućim mjerama mjerama iz članka 4. Komisija uzima u obzir uzima dostavljene informacije i eventualne primjedbe predmetne države članice te primjerenost predloženih korektivnih mjera. Komisija odlučuje o daljnjim mjerama u vezi s informacijama dobivenima u okvirnom roku od jednog mjeseca, a u svakom slučaju unutar razumnog roka od datuma primitka tih informacija. [Am. 54]

5.a  Pri procjeni proporcionalnosti mjera koje će se uvesti, Komisija u obzir uzima informacije i smjernice iz stavka 2. [Am. 55]

6.  Ako utvrdi da postoji opći nedostatak u pogledu vladavine prava, Komisija Vijeću dostavlja prijedlog provedbenog akta provedbenim aktom donosi odluku o odgovarajućim mjerama mjerama iz članka 4. [Am. 56]

6.a  Kad donosi odluku, Komisija istodobno Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos sredstava u proračunsku rezervu u iznosu koji je jednak vrijednosti donesenih mjera. [Am. 57]

6.b  Odstupajući od članka 31. stavaka 4. i 6. Financijske uredbe, Europski parlament i Vijeće raspravljaju o prijedlogu prijenosa u roku od četiri tjedna otkad obje institucije zaprime prijedlog. Prijedlog prijenosa smatra se odobrenim osim ako u roku od četiri tjedna Europski parlament većinom danih glasova ili Vijeće kvalificiranom većinom ne izmijeni ili odbije prijedlog. Ako Europski parlament ili Vijeće izmijene prijedlog prijenosa, primjenjuje se članak 31. stavak 8. Financijske uredbe. [Am. 58]

6.c  Odluka iz stavka 6. stupa na snagu ako ni Europski parlament ni Vijeće ne odbiju prijedlog prijenosa u roku iz stavka 6.b. [Am. 59]

7.  Smatra se da je Vijeće donijelo prijedlog ako ga u roku od mjesec dana od Komisijina donošenja ne odbije kvalificiranom većinom. [Am. 60]

8.  Vijeće može kvalificiranom većinom izmijeniti prijedlog Komisije te donijeti izmijenjeni tekst u obliku odluke Vijeća. [Am. 61]

Članak 6.

Ukidanje mjera

1.  Predmetna država članica u bilo kojem trenutku može Komisiji dostaviti dokaze službenu obavijest s dokazima da je opći nedostatak u pogledu vladavine prava ispravljen ili da više ne postoji. [Am. 62]

2.  Komisija Na zahtjev predmetne države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija, uzimajući u obzir mišljenja Povjerenstva, procjenjuje situaciju u predmetnoj državi članici u okvirnom roku od jednog mjeseca, a u svakom slučaju unutar razumnog roka od datuma primitka službene obavijesti. Nakon što opći nedostaci u pogledu vladavine prava na temelju kojih su donesene odgovarajuće mjere iz članka 4. budu u cijelosti ili djelomično uklonjeni, Komisija Vijeću dostavlja prijedlog odluke bez odgode donosi odluku o djelomičnom ili potpunom ukidanju tih mjera. Kad donosi odluku, Komisija istodobno Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o potpunom ili djelomičnom ukidanju proračunske rezerve iz članka 5. stavka 6.a. Primjenjuje se postupak utvrđen u članku 5. stavcima 2., 4., 5., 6., 6.b i 7. 6.c. [Am. 63]

3.  U slučaju ukidanja mjera u vezi sa suspenzijom odobrenja jednog ili više programa ili izmjena programa iz članka 4. stavka 2. točke (b) podtočke i. ili suspenzijom obveza iz članka 4. stavka 2. točke (b) podtočke ii., iznosi koji odgovaraju suspendiranim obvezama unose se u proračun podložno članku 7. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. XXXX (Uredba o VFO-u). Suspendirane obveze za godinu n ne mogu se unositi u proračun nakon godine n + 2. Od godine n+3, iznos jednak suspendiranim obvezama unosi se u pričuvu Unije za obveze predviđenu člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. XXXX (Uredba o VFO-u). [Am. 64]

Članak 7.

Obavještavanje Europskog parlamenta

Komisija odmah obavještava Europski parlament i Vijeće o svim mjerama predloženima ili donesenima u skladu s člancima 4. i 5. [Am. 65]

Članak 7.a

Izvješćivanje

Najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o njezinoj primjeni, osobito o učinkovitosti eventualno donesenih mjera.

Izvješće je prema potrebi popraćeno odgovarajućim prijedlozima. [Am. 66]

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. [Am. 67]

Članak 8.a

Uvrštavanje u Financijsku uredbu

Sadržaj ove Uredbe uvrštava se u Financijsku uredbu pri njezinoj sljedećoj reviziji. [Am. 68]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 291, 17.8.2018., str. 1.
(2) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 17. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0038).
(3)SL C 291, 17.8.2018., str. 1.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(5)Komunikacija Komisije „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”, COM(2014)0158, Prilog I.
(6)Presuda Suda od 29. travnja 2004., CAS Succhi di Frutta, C-496/99 PECLI:EU:C:2004:236, točka 63.
(7)Presuda Suda od 12. studenoga 1981., Amministrazione delle finanze dello Stato protiv Srl Meridionale Industria Salumi i drugi; Ditta Italo Orlandi & Figlio i Ditta Vincenzo Divella protiv Amministrazione delle finanze dello Stato. Spojeni predmeti od 212 do 217/80, ECLI:EU:C:1981:270, točka 10.
(8)Presuda Suda od 21. rujna 1989., Hoechst, spojeni predmeti 46/87 i 227/88, ECLI:EU:C:1989:337, točka 19.
(9)Presuda Suda od 10. studenoga 2016., Kovalkovas, C-477/16, ECLI:EU:C:2016:861, točka 36.; presuda Suda od 10. studenoga 2016., PPU Poltorak, C-452/16, ECLI:EU:C:2016:858, točka 35.; i presuda Suda od 22. prosinca 2010., DEB, C-279/09, ECLI:EU:C:2010:811, točka 58.
(10)Presuda Suda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses protiv Tribunal de Contas C-64/16, ECLI:EU:C:2018:117, točke 31., 40.–41.; presuda Suda od 25. srpnja 2018., LM, C-216/18, PPU, ECLI:EU:C:2018:586, točke 63. – 67.
(11) Izvješće Venecijanske komisije od 4. travnja 2011. Studija br. 512/2009 (CDL-AD(2011)003rev).
(12)Predmet C-64/16, točke 32.–36.
(13)Predmet C-64/16, točke 40.–41.
(14) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
PDF 444kWORD 138k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) (COM(2018)0382 – C8-0232/2018 – 2018/0206(COD))
P8_TA(2019)0350A8-0461/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0382),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 175. stavak 3. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0232/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0461/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

P8_TC1-COD(2018)0206


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 175. stavak 3. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(-1)  U skladu s člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u uspostavi unutarnjeg tržišta Unija nastoji postići visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo, u cilju ostvarivanja pune zaposlenosti i društvenog napretka, promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava djeteta te suzbijanja socijalne isključenosti i diskriminacije. U skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s, među ostalim, promicanjem visoke razine zaposlenosti, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi. [Am. 1]

(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, javnih usluga, zdravstva, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom člancima 174. UFEU-a i 175. UFEU-a. Pri svim djelovanjima u okviru ESF-a plus treba poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te voditi računa o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke Europska unija i sve njezine države članice. [Am. 2]

(2)  Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale razviti u partnerstvu između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, uključivati rodnu perspektivu te predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi. [Am. 3]

(3)  Vijeće je u skladu s člankom 148. stavkom 2. UFEU-a donijelo smjernice za politike zapošljavanja država članica, točnije: povećanje potražnje za radnom snagom, poboljšanje ponude radne snage: pristup zapošljavanju, vještine i kompetencije, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i učinkovitosti socijalnog dijaloga te promicanje jednakih mogućnosti za sve, poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva, uključujući poboljšane javne usluge u zdravstvenom i drugim sektorima, koje zajedno s općim gospodarskim smjernicama usvojenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a čine integrirane smjernice na kojima se temelji strategija Europa 2020. Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi ih se tekst uskladio uskladilo s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poboljšanja konkurentnosti Europe te kako bi Europa postala privlačnija za ulaganja, otvaranje radnih mjesta i poticanje socijalne kohezije poticanja otvaranja radnih mjesta i socijalne kohezije, čime se poboljšava konkurentnost Europe te se Unija čini privlačnijom za ulaganja. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, ESF-om za politike zapošljavanja, države članice trebaju planirati potporu u okviru ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimanjem u obzir relevantnih integriranih smjernica, relevantnih preporuka koja je za njih relevantna, vodeći računa o tim smjernicama kao i o relevantnim preporukama po državama članicama donesenih donesenima u skladu s člankom 121 148. stavkom 2 4. i člankom 148 121. stavkom 4 2. UFEU-a te prema potrebi, na nacionalnoj razini, zapošljavanju i socijalnim aspektima nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Garancije za mlade Ulaganje u djecu: prekidanje kruga nepovoljnog položaja, Oblika usavršavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih, Kvalitativnog okvira za stažiranje i pripravništvo te Akcijskog plana za integraciju državljana trećih zemalja. [Am. 4]

(4)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja. ESF+ trebalo bi se pridonijeti provedbi ciljeva održivog razvoja tako da se, među ostalim, iskorijene ekstremni oblici siromaštva (cilj 1.), promiču kvalitetno i uključivo obrazovanje (cilj 4.), promiče rodna ravnopravnost (cilj 5.), promiču kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, puno i produktivno zapošljavanje i pristojna radna mjesta za sve (cilj 8.), smanji nejednakost (cilj 10.). [Am. 5]

(4a)  Unija i njezine države članice, imajući na umu Europsku socijalnu povelju, potpisanu u Torinu 18. listopada 1961., među svojim ciljevima trebaju imati promicanje zapošljavanja, bolje životne i radne uvjete, u cilju trajno visokih razina zapošljavanja i borbe protiv isključenosti, u skladu s člankom 151. UFEU-a [Am. 6]

(4b)  Brojni socijalni izazovi i dalje su prisutni u europskom društvu. Više od 100 milijuna građana živi u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti, nezaposlenost mladih i dalje je više nego dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti te je potrebna bolja integracija državljana trećih zemalja. Ti izazovi ne samo da ugrožavaju dobrobit građana na koje neposredno utječu, već i stvaraju gospodarski i socijalni pritisak na cijelo europsko društvo. [Am. 7]

(5)  Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, društvenih nejednakosti, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji povezanih izazova integracije, prelaska na čistu energiju čiste energije i pravednog prijelaza, tehnoloških promjena, demografskog pada, nezaposlenosti općenito i nezaposlenosti mladih, i sve starije starijeg društva i radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje uključivijim rastom te poboljšanjem kompetencija i znanja, politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage u Uniji i rješavanja problema sve većih zdravstvenih nejednakosti između i unutar država članica. [Am. 8]

(6)  Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i njegova koordinacija s drugim fondovima, kao i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus. [Am. 9]

(7)  Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(7) („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima i sinergijama između financijskih instrumenata. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus. U ovoj se Uredbi trebaju utvrditi operativni ciljevi i propisati posebne odredbe o prihvatljivim aktivnostima koje se mogu financirati iz ESF+ pod izravnim i neizravnim upravljanjem. [Am. 10]

(8)  Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom socioekonomskim uključenjem državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama („nova Uredba o zajedničkim odredbama”), Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa. [Am. 11]

(9)  Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice i korisnike, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći. [Am. 12]

(10)  Unija bi trebala doprinijeti politikama zapošljavanja država članica poticanjem suradnje i dopunjavanjem njihovih aktivnosti. S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da će se ciljevi povećanja djelotvornosti uključivog, otvorenog i pravednog tržišta rada i za sve rodove, promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja, pružanja pomoći u ponovnoj integraciji u obrazovne sustave, promicanja cjeloživotnog učenja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i smanjenja iskorjenjivanja siromaštva ne provode samo , nastaviti provoditi uglavnom pod podijeljenim upravljanjem, nego i pod izravnim i neizravnim upravljanjem i, gdje je primjereno, dopunjavati u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije. [Am. 13]

(11)  Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, dostupnosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus. [Am. 14]

(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Dijelovi te financijske omotnice trebali bi se iskoristiti Njome bi se trebala utvrditi dodijeljena sredstva za mjere aktivnosti koje se provode pod izravnim podijeljenim upravljanjem i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje dodijeljena sredstva za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem. [Am. 15]

(13)  Cilj ESF-a plus, u uskoj suradnji s državama članicama trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje integraciju i (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih i , pružatelja skrbi, gospodarski neaktivnih i marginaliziranih skupina, te kao i promicanjem samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati politike zapošljavanja i funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog i, prema potrebi, personaliziranog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada, uz posebnu pozornost na marginalizirane skupine, te kako bi se poboljšala olakšala mobilnost radnika i kako bi se njihove usluge pružale na nediskriminirajući način. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i bolji jednostavan pristup cjenovno pristupačnoj ili besplatnoj kvalitetnoj skrbi za djecu i starije osobe i drugim visokokvalitetnim uslugama skrbi ili potpore. Trebalo bi se nastojati pružiti sigurno, zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s radom kao i promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari. ESF-om plus trebale bi se također podržavati mjere kojima se mladima želi olakšati prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada. [Am. 16]

(13a)  U cilju podupiranja i oslobađanja potencijala za stvaranje radnih mjesta u socijalnoj ekonomiji, ESF+ trebao bi doprinijeti poboljšanju integracije poduzeća socijalne ekonomije u nacionalnim planovima zapošljavanja i socijalnih inovacija, kao i u njihovim nacionalnim programima reformi. Definicija poduzeća socijalne ekonomije trebala bi slijediti definicije iz zakona o socijalnoj ekonomiji država članica i zaključaka Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i društvenog razvoja u Europi. [Am. 17]

(14)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se S obzirom na to da je ESF+ vodeći instrument Unije usmjeren na zapošljavanje, vještine i socijalnu uključenost, ključno je da može doprinijeti socijalnoj, ekonomskoj i teritorijalnoj koheziji u svim dijelovima Unije. U tu svrhu trebao bi pružiti potpora potporu za poboljšanje kvalitete, nediskriminacije, dostupnosti, uključivosti, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu jezičnih, poduzetničkih i digitalnih vještina, uključujući zaštitu podataka i vještine upravljanja informacijama, koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. U slučaju dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba koje dolaze s nepovoljnog društvenog položaja posebna bi se pažnja trebala posvetiti njihovu ohrabrivanju ESF+ bi trebao trebao bi pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada i ponovnoj integraciji na tržište rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost za sve te pridonijeti uključivosti, konkurentnosti, smanjenju horizontalne i vertikalne segregacije te društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, ulaganjima u strukovno obrazovanje, učenjem kroz rad i naukovanjem, fokusiranjem posebno na dokazani dvojni sustav kojim se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom sa socijalnim partnerima, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, potporom za informalno i neformalno učenje, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija. ESF+ trebao bi promicati pristup manjina nastavničkoj struci s ciljem bolje integracije marginaliziranih skupina kao što su Romi, manjine i migranti. [Am. 18]

(14a)  ESF+ trebao bi pružiti potporu mjerama koje su uključene u nacionalne planove država članica u cilju iskorjenjivanja energetskog siromaštva i promicanja energetske učinkovitosti u zgradama s kućanstvima u osjetljivom položaju, uključujući ona zahvaćena energetskim siromaštvom i, kada je to primjereno, socijalne stanove, u skladu s komunikacijom Komisije pod naslovom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” i u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća(8) i Direktivom (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(9). [Am. 19]

(14b)  U budućnosti bi dodjela sredstava iz ESF-a + trebala biti uvjetovana pružanjem dokaza o efektivnom sudjelovanju u projektima za uvođenje ili poboljšanje, u kontekstu Garancije za mlade, dvojnog sustava u kojem se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo. [Am. 20]

(15)  Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (s posebnim naglaskom na djecu koja dolaze iz nepovoljne društvene situacije, kao što su djeca zbrinuta u institucijama i djeca koja žive u beskućništvu) preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te ponovne integracije u obrazovni sustav do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time spriječiti prenošenje siromaštva kroz generacije, potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, smanjiti i spriječiti rano napuštanje školovanja i socijalnu isključenost, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. Ti oblici neformalnog učenja ne bi trebali zamijeniti pristup redovitom obrazovanju, osobito predškolskom i osnovnoškolskom. U tom kontekstu trebale bi se podupirati stvoriti sinergije, komplementarnost i usklađenost politike s programom Erasmus, prije svega kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika na odgovarajući način i aktivno pristupilo učenicima u nepovoljnom položaju i pripremilo ih na iskustva mobilnosti u inozemstvu te kako bi u većoj mjeri sudjelovali u prekograničnoj mobilnosti u svrhu učenja. [Am. 21]

(15a)   Potpora u okviru prioriteta ulaganja „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” doprinosi ciljevima utvrđenima ovom Uredbom. Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koje dobivaju potporu iz ESF-a plus trebale bi biti uključive u odnosu na osobe u nepovoljnom položaju koje žive na zadanom području, kako u pogledu upravljanja lokalnim akcijskim skupinama, tako i u pogledu sadržaja strategije. ESF-om se trebaju moći podupirati strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u urbanim i ruralnim područjima te integrirana teritorijalna ulaganja. [Am. 22]

(15b)  Dodana vrijednost kohezijske politike Unije posebno je sadržana u pristupu koji uključuje teritorijalnu dimenziju uz usmjerenost na konkretna područja, višerazinskom upravljanju, višegodišnjem planiranju te zajedničkim i mjerljivim ciljevima, integriranom razvojnom pristupu i konvergenciji prema europskim standardima u administrativnim sposobnostima. [Am. 23]

(15c)  Komisija i države članice trebaju se pobrinuti za to da rodna ravnopravnost i integracija rodne perspektive budu obvezujuće načelo u svim fazama programiranja, od oblikovanja prioriteta operativnih programa do provedbe, praćenja i evaluacije, te da ključne aktivnosti za rodno osviještene politike primaju potporu. [Am. 24]

(15d)   ESF+ bi trebao podupirati obrazovne programe koji odraslima s niskom razinom vještina omogućuju stjecanje najmanje razine pismenosti te računanja i digitalne kompetencije u skladu s preporukom Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle(10). [Am. 25]

(16)  ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir izazove različitih skupina u nepovoljnom položaju, posebice poduzetničke i digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima i lokalnim zajednicama pružile vještine prilagođene , kompetencije i znanje prilagođeni digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšale promjene radnog mjesta kao što su one potaknute prijelazom na niskougljično gospodarstvo, olakšali prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada i mobilnost te pružila potpora posebice osobama s niskom razinom vještina, osobama s invaliditetom i/ili niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu i u koordinaciji s programom Digitalna Europa, koji služi kao njegova dopuna. [Am. 26]

(17)  Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za svoj osobni i profesionalni razvoj i poslove budućnosti te kako bi se riješili aktualni i budući društveni izazovi. Komisija bi trebala osigurati sinergije između tematskog područja Zdravlje i programa Obzor Europa kako bi se poboljšali rezultati u području zaštite zdravlja i prevencije bolesti. [Am. 27]

(17a)   Sinergije s programom o pravima i vrijednostima trebale bi osigurati da ESF plus omogući uključivanje u politike i povećanje obujma mjera za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije, antisemitizma, islamofobije i drugih oblika netolerancije, kao i jamčenje posebnih mjera za sprečavanje mržnje, segregacije i stigmatizacije, uključujući vršnjačko nasilje, zlostavljanje i postupanje s nepoštovanjem. [Am. 28]

(17b)   S pomoću sinergija koje su stvorene zahvaljujući europskoj teritorijalnoj suradnji, uključujući na regionalnoj i prekograničnoj razini, uspostavljeni su projekti suradnje za poboljšanje zapošljavanja, uključivanje najranjivijih društvenih skupina stanovništva, rješavanje demografskih izazova, poboljšanje zdravstva i obrazovanja, ne samo u Uniji, nego sa zemljama u pretpristupnoj fazi i susjednim zemljama, u kojima suradnja Unije pruža dodanu vrijednost. ESF-om plus trebalo bi poboljšati financiranje takvih projekata i osigurati prijenos znanja među njima kao i zakonodavni postupak za poboljšanje europskog regulatornog okvira te poticati razmjenu dobrih praksi među teritorijima Unije. [Am. 29]

(18)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica na svim razinama vlasti, uključujući regionalnu i lokalnu razinu, da smanje iskorijene siromaštvo, uključujući energetsko siromaštvo, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, uklanjanjem prepreka, borbom protiv suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području društva i zdravlja. To podrazumijeva, među ostalim, pokretanje niza proaktivnih i reaktivnih politika i strategija koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice, osoba s invaliditetom, osoba koje žive u beskućništvu, državljana trećih zemalja, uključujući migrante, i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija, uključujući putem usmjerene potpore socijalnoj ekonomiji. Države članice trebale bi promicati aktivnosti u okviru ESF-a + kojima se dopunjuju nacionalne mjere u skladu s preporukom Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju ljudi isključenih s tržišta rada(11), uključujući mjere za odgovarajuću potporu dohotku. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, unaprjeđenje pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena skrb usmjerena na pojedinca, povezana i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici, kao i usluge kojima se omogućava pristup pristojnom socijalnom i pristupačnom stanovanju. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti, uključivosti i učinkovitosti u odgovoru na promjenjivu stvarnost svijeta rada. ESF-om bi se trebalo obuhvatiti i ruralno siromaštvo koje proizlazi iz specifičnih nedostataka prisutnih u ruralnim područjima, kao što su nepovoljna demografska situacija, slabo tržište rada, ograničen pristup obrazovanju i uslugama osposobljavanja ili zdravstvenim i socijalnim uslugama. [Am. 30]

(19)  Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju iskorjenjivanju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi koji žive u siromaštvu ili kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 3 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje borbu protiv svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i starijih osoba i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija najjednostavnija moguća pravila. [Am. 31]

(19a)   ESF+ trebao bi nastojati riješiti problem siromaštva među starijim ženama diljem Unije, uzimajući u obzir da rodne nejednakosti u mirovinama, koje iznose 40 %, predstavljaju ozbiljan rizik za pogoršanje siromaštva među starijim ženama, osobito onima koje žive bez partnera, te tako ispuniti obveze preuzete u zaključcima Vijeća iz 2015. o mogućnostima za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama(12). Siromaštvo među starijim ženama također se pogoršava zbog povećanja neposrednih izdataka za zdravstvenu skrb i lijekove koje moraju snositi stariji pacijenti, osobito žene koje dulje žive s bolestima nego muškarci zbog duljeg očekivanog životnog vijeka. [Am. 32]

(19b)  U cilju borbe protiv siromaštva i jačanja socijalne uključenosti, potrebno je s pomoću fonda ESF+ poticati aktivno sudjelovanje specijaliziranih nevladinih organizacija i organizacija osoba koje žive u siromaštvu, kako u osmišljavanju tako i u provedbi posebnih programa. [Am. 33]

(20)  S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i poštena nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, koja bi mogla uključivati inicijative na lokalnoj razini i kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije, Europskog fonda za regionalni razvoj i onih fondova koji mogu pozitivno djelovati na uključivanje državljana trećih zemalja. [Am. 34]

(20a)   Tijela država članica odgovorna za planiranje i provedbu ESF-a plus trebala bi se koordinirati s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama Fonda za azil i migracije radi promicanja integracija državljana trećih zemalja na najbolji mogući način preko strategija koje provode uglavnom lokalne i regionalne vlasti i nevladine organizacije te najprimjerenijim mjerama prilagođenima posebnom položaju državljana trećih zemalja. Područje primjene mjera integracije trebalo bi biti usmjereno na državljane trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici ili su, kada je to primjenjivo, u postupku stjecanja zakonitog boravka u državi članici, uključujući osobe pod međunarodnom zaštitom. [Am. 35]

(21)  Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi osigurati uključiti lokalna i regionalna tijela kako bi se osigurala usklađenost, koordinaciju koordinacija i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć, uzimajući u obzir načela i prava navedena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra, Program za dostojanstven rad Međunarodne organizacije kao i regionalne posebnosti, čime se doprinosi ciljevima Unije navedenima u članku 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. [Am. 36]

(21a)  S obzirom na različite razine razvoja u regijama i različite društvene stvarnosti diljem Unije, stupanj fleksibilnosti ESF-a plus trebao bi biti dovoljan da se uzmu u obzir regionalne i teritorijalne posebnosti. [Am. 37]

(22)  Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 25 27 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva. Taj bi postotak trebao biti dopuna nacionalnim sredstvima za suzbijanje ekstremnog siromaštva. [Am. 38]

(22a)  Sve države članice ratificirale su Konvenciju UN-a o pravima djeteta koja predstavlja standard u promicanju i zaštiti prava djeteta. Promicanje prava djeteta izričit je cilj politika Unije (članak 3. Ugovora iz Lisabona), a Povelja zahtijeva da najbolji interesi djeteta budu glavni cilj u svim djelovanjima Unije. Unija i države članice trebaju na odgovarajući način iskoristiti ESF plus kako bi se prekinuo ciklus nepovoljnih okolnosti za djecu koja žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, kao što je definirano preporukom Komisije iz 2013. o ulaganju u djecu. U okviru ESF-a plus trebale bi se podupirati mjere kojima se promiču učinkovite intervencije za doprinos ostvarivanju prava djece. [Am. 39]

(22b)  S obzirom na kontinuirano visoku razinu siromaštva i socijalne isključenosti djece u Uniji (26,4 % u 2017.) te na europski stup socijalnih prava u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca u nepovoljnom položaju i pravo na posebne mjere radi pružanja jednakih mogućnosti, države članice trebale bi najmanje 5 % sredstava pod podijeljenim upravljanjem u okviru ESF-a plus dodijeliti sustavu Europskog jamstva za djecu radi doprinosa jednakim pravima djece na besplatnu zdravstvenu skrb, besplatno obrazovanje, besplatnu skrb za djecu, pristojan smještaj i adekvatnu prehranu u cilju iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti djece. Rano ulaganje u djecu donosi znatan povrat za tu djecu i društvo u cjelini te je ključno za prekidanje ciklusa nepovoljnih okolnosti u ranim godinama. Potpora djeci u razvoju vještina i sposobnosti omogućuje im da razviju svoj puni potencijal, donosi najbolje rezultate kad je riječ o obrazovanju i zdravlju, te im pomaže da postanu aktivni članovi društva i da, kao mladi ljudi, poboljšaju svoje šanse na tržištu rada. [Am. 40]

(23)  U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a njihov je broj još veći u slučaju mladih koji dolaze s nepovoljnog društvenog položaja, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim posebno provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na kvalitetna radna mjesta i u obrazovanje te učinkovite mjere informiranja mladih stavljanjem na prvo mjesto, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te , mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto , mladih do kojih je najteže doprijeti i mladih u osjetljivom položaju, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora te usluge zapošljavanja bez bilo kakve diskriminacije. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 10 3 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih kako bi poduprle politike u području zapošljivosti mladih, kontinuiranog obrazovanja, kvalitetnog zapošljavanja, naukovanja i pripravništva. Države članice čija je stopa osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju viša od prosjeka Unije, ili viša od 15 %, trebaju izdvojiti najmanje 15 % svojih nacionalnih sredstava ESF-a plus za potporu politikama u tom području, djelujući na odgovarajućoj teritorijalnoj razini. [Am. 41]

(23a)  Razlike rastu na subregionalnoj razini, uključujući u prosperitetnijim regijama gdje postoje određena područja zahvaćena siromaštvom. [Am. 42]

(23b)   S obzirom na širenje područja primjene ESF-a plus, dodatne zadaće trebaju biti popraćene većim proračunom kako bi se ispunili ciljevi Programa. Više je sredstava potrebno za borbu protiv nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, siromaštva te za pružanje potpore profesionalnom razvoju i usavršavanju, osobito na digitalnim radnim mjestima, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava. [Am. 43]

(23c)  EURES treba ojačati na dugoročnoj osnovi, osobito putem sveobuhvatnog razvoja internetske platforme i aktivnog sudjelovanja država članica. Države članice trebale bi se učinkovitije koristiti tim modelom i u sustavu EURES objavljivati detalje o svim slobodnim radnim mjestima. [Am. 44]

(24)  Države članice bi trebale i Komisija trebali bi osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima te iskoristiti sinergije između mjera koje se podupiru sredstvima iz tih fondova ESF-om plus te drugih programa i instrumenata Unije kao što su Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Erasmus, Fond za azil i migracije, Obzor Europa, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, program Digitalna Europa, InvestEU, Kreativna Europa ili Europske snage solidarnosti. [Am. 45]

(25)  U skladu s člankom člancima 349. i 174. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije i , sjeverne slabo naseljene regije i otoci imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog stalnih ograničenja ozbiljnih i trajnih prirodnih hendikepa tim je regijama potrebna posebna potpora. [Am. 46]

(25a)  U skladu s člankom 174. UFEU-a, države članice i Komisija trebaju se pobrinuti za to da ESF plus doprinosi razvoju i provedbi posebnih politika za rješavanje ograničenja i poteškoća s kojima se suočavaju regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama, kao što su regije u kojima je zabilježena depopulacija i koje su slabo naseljene. [Am. 47]

(26)  Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama između institucija Unije i lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice podupiru u partnerstvu s regionalnim i lokalnim tijelima osiguraju značajno sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, tijela za ravnopravnost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili reprezentativnih organizacija u provedbi izradi programa i realizaciji ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem , od određivanja prioriteta za operativne programe do provedbe, nadzora i ocjene rezultata i učinka u skladu s europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova, utvrđenim Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014(13). Nadalje, u svrhu osiguravanja nediskriminacije i jednakih mogućnosti, tijela za ravnopravnost i nacionalne institucije za ljudska prava također trebaju sudjelovati u svim fazama. [Am. 48]

(26a)  Dobro upravljanje i partnerstvo između upravljačkih tijela i partnera iziskuje učinkovitu i djelotvornu upotrebu izgradnje kapaciteta za dionike, kojima bi države članice trebale dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus. Budući da ulaganja u institucionalne kapacitete i u učinkovitost javne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju provedbe reformi, bolje regulative i dobrog upravljanja, više nisu dio operativnog cilja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, nego su uključena u Program potpore strukturnim reformama, Komisija i države članice trebaju osigurati učinkovitu suradnju između tih dvaju instrumenata. [Am. 49]

(27)  Potpora socijalnim inovacijama i socijalnoj ekonomiji ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja, uključujući na lokalnoj razini. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus. [Am. 50]

(27a)  Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal međusektorske suradnje, kako bi se poboljšali sinergija i usklađenost s drugim područjima politike u svrhu ostvarenja njegovih općih ciljeva, ESF-om plus trebalo bi se poduprijeti inovativne mjere koje kroz sport i fizičku aktivnost i kulturu potiču socijalnu uključenost, borbu protiv nezaposlenosti mladih, posebno za skupine u nepovoljnom položaju, poboljšavaju socijalnu uključenost marginaliziranih skupina i promiču zdravlje i prevenciju bolesti. [Am. 51]

(28)  Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te Rodne aspekte treba uzeti u obzir u svim provedenim programima tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije. Osim toga, ESF plus bi se prije svega trebao pridržavati članka 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi da je zabranjena svaka diskriminacija temeljena na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko mišljenje ili bilo koje drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija; nadalje, također bi trebalo zabraniti svaku diskriminaciju na temelju spolnih obilježja ili rodnog identiteta i na temelju nacionalnosti. Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiče uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima, kao i da se njima doprinosi provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, vodeći računa o, među ostalim, obrazovanju, radu, zapošljavanju i univerzalnoj dostupnosti. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom višestrukim, isprepletenim oblicima diskriminacije. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda trebaju biti u skladu s Poveljom i da ih treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. [Am. 52]

(28a)  Treba razmotriti upotrebu regionalnih pokazatelja kako bi se omogućilo bolje uzimanje u obzir podregionalnih nejednakosti. [Am. 53]

(28b)   Sredstvima fonda ESF + trebalo bi se podupirati i učenje jezika za poticanje međusobnog razumijevanja i izgradnju uključivog društva, među ostalim i širom primjenom u državama članicama alata za jezičnu potporu za izbjeglice koje je razvilo Vijeće Europe. [Am. 54]

(29)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci, po mogućnosti rodno raščlanjeni, dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara poštujući pritom zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(14). Preporučljivo je poticati nastavak elektroničkog prijenosa podataka jer se time doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja. [Am. 55]

(30)  U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(31)  U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće provesti izvedive ideje omogućiti i poticati ispitivanje ideja na lokalnoj razini te, kada je izvedivo njihovo provođenje na širem području, kada je to prikladno, ili njihovo prenošenje u druge kontekste u različitim regijama ili državama članicama u drugim kontekstima uz financijsku potporu iz ESF-a plus i drugih izvora ili u kombinaciji s drugim izvorima. [Am. 56]

(32)  Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih javnih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima , Komisije i s Komisijom socijalnih partnera. Europska mreža službi za zapošljavanje, uz sudjelovanje socijalnih partnera, trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada. ESF plus obuhvaća prekogranična partnerstva između regionalnih javnih službi za zapošljavanje i socijalnih partnera te njihovih aktivnosti u cilju promicanja mobilnosti, kao i transparentnosti i integracije prekograničnih tržišta rada putem informacija, savjeta i angažmana. U mnogim pograničnim regijama ona imaju važnu ulogu u razvoju istinskog europskog tržišta rada. [Am. 57]

(33)  Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća poduzeća socijalne ekonomije jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju i potpori za socijalna poduzeća poduzeća socijalne ekonomije, među ostalim u kulturnom i kreativnom sektoru, te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih osoba skupina koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU. [Am. 58]

(33a)  Komisija bi na razini Unije trebala uvesti „europsku oznaku socijalne ekonomije” za socijalna i solidarna poduzeća, temeljenu na jasnim kriterijima osmišljenima kako bi se naglasila posebna obilježja tih poduzeća i njihov društveni učinak, povećala njihova vidljivost, stvorili poticaji za ulaganja, olakšao pristup financiranju te jedinstvenom tržištu za one koji se žele proširiti na nacionalnoj razini ili na druge države članice, na način koji je u skladu s različitim pravnim oblicima i okvirima u sektoru i u državama članicama. [Am. 59]

(34)  Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, sve dok oni nemaju političke ili društvene namjere koje su u suprotnosti s idealima Unije, a posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja. [Am. 60]

(34a)  Transnacionalna suradnja ima znatnu dodatnu vrijednost i stoga bi je trebale podupirati sve države članice osim u opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Također je potrebno ojačati ulogu Komisije u omogućavanju razmjena iskustava i koordinaciji provedbe relevantnih inicijativa. [Am. 61]

(35)  U skladu s člankom 168. UFEU-a pri određivanju i provedbi svih politika i djelovanja Unije mora se osigurati visok stupanj zaštite zdravlja ljudi. Unija treba dopunjavati i podržavati nacionalne zdravstvene politike, poticati suradnju među državama članicama i promicati koordinaciju među njihovim programima, uz puno poštovanje odgovornosti država članica za utvrđivanje njihovih zdravstvenih politika te organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite.

(35a)   Komisija bi trebala povećati sudjelovanje država članica i nedovoljno zastupljenih organizacija tako što će maksimalno smanjiti prepreke za sudjelovanje, uključujući administrativno opterećenje pri podnošenju zahtjeva za sredstva i dobivanju sredstava [Am. 62]

(35b)   Jedan od glavnih ciljeva Unije je ojačati zdravstvene sustave podržavanjem digitalne transformacije zdravstvene skrbi i skrbi za pacijente razvijanjem održivog zdravstvenog informacijskog sustava, kao i potporom za nacionalne reformske procese za učinkovitije, pristupačnije i otpornije sustave zdravstva. [Am. 63]

(36)  Potrebno je uložiti kontinuirani napor kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 168. UFEU-a. Održavanje zdravlja svih ljudi i , poticanje njihove dulje aktivnostiaktivnosti na nediskriminirajući način i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Podrškom inovacijama koje imaju utjecaj na zdravlje i njihovim prepoznavanjem, uključujući socijalne inovacije, pomaže se u rješavanju problema održivosti u zdravstvenom sektoru u kontekstu suočavanja s izazovima demografskih promjena. Osim toga, djelovanja u cilju smanjenja nejednakosti u području zdravlja važna su za postizanje „uključivog rasta”. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”(15). [Am. 64]

(36a)  Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti”. Kako bi se poboljšalo zdravlje stanovništva Unije, ključno je ne usredotočiti se samo na fizičko zdravlje i društveno blagostanje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, problemi mentalnog zdravlja čine gotovo 40 % godina života s invaliditetom. Problemi s mentalnim zdravljem također su opsežni, dugotrajni i predstavljaju izvor diskriminacije te znatno doprinose nejednakosti u području zdravlja. Uz to, gospodarska kriza utječe na čimbenike koji određuju mentalno zdravlje jer zaštitni čimbenici slabe, a čimbenici rizika se povećavaju [Am. 65]

(37)  Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi koja je usredotočena na čovjeka i povezanoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite. [Am. 66]

(37a)  Prethodni programi djelovanja Unije u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) i u području zdravlja (2008. – 2013. i 2014. – 2020.) koji su doneseni Odlukom br. 1786/2002/EZ(16) odnosno Odlukom br. 1350/2007/EZ(17) Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(18) („prethodni zdravstveni programi”) ocijenjeni su pozitivno u smislu da donose niz važnih razvojnih događaja i poboljšanja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi se izgraditi na postignućima prethodnih zdravstvenih programa. [Am. 67]

(37b)   Tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus trebala bi se promicati djelovanja u područjima u kojima postoji dodana vrijednost Unije koja se može pokazati na temelju sljedećeg: razmjene dobrih praksi među državama članicama i regijama; podupiranja mreža za razmjenu znanja ili uzajamno učenje; podupiranja kvalifikacija zdravstvenih djelatnika; rješavanja prekograničnih prijetnji kako bi se smanjili njihovi rizici i ublažile njihove posljedice; rješavanja pojedinih pitanja koja se odnose na unutarnje tržište u kojima Unija ima značajan legitimitet za osiguravanje visokokvalitetnih rješenja u državama članicama; oslobađanja potencijala za inovacije u zdravstvu, djelovanja koja bi mogla dovesti do sustava vrednovanja u cilju omogućavanja informiranog donošenja odluka na razini Unije; poboljšanja učinkovitosti izbjegavanjem rasipanja resursa zbog udvostručavanja i optimiziranjem uporabe financijskih sredstava. [Am. 68]

(38)  Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti, ranoj dijagnozi tijekom životnog vijeka građana Unije ljudi koji žive u Uniji i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana, pušenje i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, faktori rizika povezani sa zdravljem okoliša, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, pretilosti i nezdravih prehrambenih navika povezanih i fizičke sa siromaštvom i fizičkom neaktivnosti te poticanjem okruženjâ . Osim toga, trebalo bi poticati okruženja koja omogućuju zdrav način života, veću osviještenost javnosti o faktorima rizika, dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjivanje opterećenja i učinka infekcija i zaraznih bolesti, među ostalim s pomoću cijepljenja, na ukupno zdravlje tijekom životnog vijeka kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. U tom bi kontekstu posebnu pozornost trebalo posvetiti zdravstvenom obrazovanju jer pomaže pojedincima i zajednicama da poboljšaju svoje zdravlje, povećaju svoje znanje i utječu na stavove. Trenutačni zdravstveni izazovi mogu se učinkovito rješavati samo suradnjom na razini Unije i kontinuiranim djelovanjem Unije u području zdravlja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi poduprijeti provedbu relevantnog zakonodavstva Unije, uvesti djelotvorne modele prevencije i podizanja razine osviještenosti svih, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, dostupnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane ljude koji žive u Uniji u urbanim i ruralnim područjima. [Am. 69]

(38a)   Kako bi provela djelovanja u okviru tematskog područja Zdravlje, Komisija bi trebala podržati osnivanje Upravljačkog odbora za zdravlje. Osim toga, Komisija bi trebala predložiti načine i metodologiju za usklađivanje aktivnosti povezanih sa zdravljem s postupkom europskog semestra, koji je sada ovlašten za preporučivanje reformi zdravstvenih sustava (kao i drugih socijalnih čimbenika koji utječu na zdravlje) u cilju postizanja veće pristupačnosti i održivosti zdravstvene skrbi i odredbi o socijalnoj zaštiti u državama članicama EU-a. [Am. 70]

(39)  Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruke višestruka prekogranična djelovanja i prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih zdravstvenih prijetnji na za javno zdravlje, primjerice zaraznih kao što su nenadane i kumulativne emisije u okoliš i onečišćenje, zarazne bolesti i drugih bioloških druge biološke, kemijskih kemijske, ekoloških ekološke i nepoznatih prijetnji nepoznate prijetnje, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor. [Am. 71]

(39a)   Kontinuirana ulaganja u inovativne pristupe temeljene na zajednici kojima se rješava problem prekograničnih bolesti poput epidemija HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i virusnog hepatitisa ključna su jer je socijalna dimenzija bolesti važan čimbenik koji utječe na sposobnost hvatanja u koštac s tim bolestima kao epidemijama u Uniji i susjednim zemljama. Ambicioznije političko vodstvo te odgovarajuća tehnička i financijska sredstva za pružanje održivog regionalnog odgovora na borbu protiv HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i hepatitisa u Europi bit će ključni za postizanje ciljeva održivog razvoja koji se odnose na te bolesti. [Am. 72]

(40)  Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava, pritom ipak smanjujući njihovu upotrebu kako bi se doprinijelo borbi protiv antimikrobne otpornosti. [Am. 73]

(41)  Komisija je nedavno donijela prijedlog(19) o procjeni zdravstvenih tehnologija kako bi poduprla suradnju u procjeni zdravstvenih tehnologija na razini Unije i tako povećala dostupnost inovativnih zdravstvenih tehnologija za pacijente diljem Unije, bolje iskoristila dostupne resurse te poboljšala poslovnu predvidljivost.

(42)  S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti, uz aktivnu potporu civilnog društva. Ta tijela, koja imenuju same države članice, a uz njih po potrebi i organizacije civilnog društva, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga. [Am. 74]

(42a)   Kako bi se povećala učinkovitost praćenja programa u pogledu neučinkovitosti i nedostataka, Komisija bi trebala implementirati i upotrebljavati pokazatelje praćenja za programe i konkretna djelovanja kako bi osigurala ostvarenje ciljeva programa [Am. 75]

(42b)   Program ESF+ trebao bi riješiti problem postojećih prepreka sudjelovanju civilnog društva, primjerice pojednostavnjenjem postupaka prijave i smanjenjem financijskih kriterija tako što će se u nekim slučajevima ukinuti postotak sufinanciranja, ali i kroz izgradnju kapaciteta pacijenata, njihovih organizacija i drugih dionika putem osposobljavanja i obrazovanja. Cilj programa također je omogućiti funkcioniranje na razini Unije za mreže i organizacije civilnog društva koje doprinose ostvarivanju njegovih ciljeva, uključujući organizacije na razini Unije [Am. 76]

(42c)   U provedbi tematskog područja Zdravlje ESF-a plus trebale bi se poštovati odgovornosti država članica za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. Poštujući obveze iz Ugovora i ulogu država članica kao primarnog sugovornika u postupku donošenja odluka u Uniji, nadležna tijela na podnacionalnoj razini trebala bi se angažirati kako bi osigurala djelotvoran i trajan učinak zdravstvene politike Unije svojom integracijom sa socijalnim politikama na terenu. [Am. 77]

(43)  Europske referentne mreže su mreže koje uključuju pružatelje zdravstvene skrbi širom Europe u cilju liječenja rijetkih i složenih bolesti niske prevalencije te stanja za koje su potrebni visokospecijalizirano liječenje, koncentrirano znanje i resursi. Europske referentne mreže kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU(20). Te mreže bi se stoga trebale smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] Financijske uredbe i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.

(44)  Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Ova Uredba, njezina primjena i provedba, moraju ići ukorak s inovacijama i napretkom u istraživanju te s društvenim promjenama u tom području te moraju ispunjavati zdravstvene ciljeve. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva tako znanstvene prirode. Osim toga, mnogi drugi zakonski akti Unije imaju znatan utjecaj na zdravlje, poput onih koji se odnose na hranu i označivanje hrane, onečišćenje zraka, endokrine disruptore i pesticide. U nekim slučajevima, kumulativni utjecaji okolišnih čimbenika rizika nisu sasvim jasni, što bi moglo dovesti do neprihvatljivih rizika za zdravlje građana. [Am. 78]

(44a)   Regulativa koja ima utjecaj na zdravlje, kao i njezina provedba i izvršenje, mora ići ukorak s inovacijskim i istraživačkim postignućima i društvenim promjenama u tom području te se pritom i dalje temeljiti na načelu predostrožnosti, kako je utvrđeno u ugovorima EU-a. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva takve znanstvene prirode te, kako bi se osigurala mogućnost neovisnog nadzora i time ponovno steklo povjerenje javnosti u procese EU-a, zajamčiti najvišu razinu transparentnosti jer je dijeljenje tih dokaza samo po sebi u javnom interesu. [Am. 79]

(44b)   Zdravstveni sektor ne može se sam suočiti sa zdravstvenim izazovima jer na zdravlje utječu mnogi čimbenici izvan njega. Stoga je, kako je navedeno u Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama, važno uključiti zdravlje u sve politike kako bi se Unija mogla suočiti s budućim izazovima. Međutim, osvješćivanje drugih sektora o učincima njihovih odluka na zdravlje i integriranje zdravlja u njihove politike jedan je od najvećih izazova s kojima je europski zdravstveni sektor trenutačno suočen. Dosad su zahvaljujući politikama u sektorima kao što su obrazovanje, promet, prehrana, poljoprivreda, rad i planiranje zabilježeni važni pomaci u području zdravlja. Primjerice, zabilježena su značajna poboljšanja u pogledu zdravlja srca zahvaljujući promjenama u politikama i propisima u vezi s kvalitetom hrane, povećanjem fizičke aktivnosti i smanjenjem pušenja [Am. 80]

(45)  Kako bi se povećale djelotvornost i učinkovitost djelovanja na razini Unije i međunarodnoj razini te provelo tematsko područje Zdravlje, treba razviti suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije, posebice Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

(46)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom fondom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije. [Am. 81]

(47)  U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(21)] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Program će morati omogućiti posebna ograničenja koja utječu na osobe i subjekte s poslovnim nastanom u tim područjima kako bi se osigurao odgovarajući pristup tim tematskim područjima. [Am. 82]

(48)  Treće Pod uvjetom da potpuno ispunjavanju sva mjerodavna pravila i odredbe, treće zemlje koje su članice Europskoga Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom programâ na temelju tog sporazuma odluke prema tome sporazumu. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti. [Am. 83]

(49)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(22), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(23), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(24) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(25), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama u skladu s Financijskom uredbom i drugim primjenjivim propisima, među ostalim i sprječavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare u EU-u i druga kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(26). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(50)  Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se prije svega određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te predviđaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(50a)   Važno je osigurati dobro i pravedno financijsko upravljanje Fondom kako bi se jamčila njegova što jasnija, učinkovitija i lakša primjena, pri čemu je također potrebno jamčiti pravnu sigurnost i njezinu dostupnost svim sudionicima. Aktivnosti fonda ESF plus izvršavaju se u okviru podijeljenoga upravljanja te države članice ne bi trebale dodavati dopunska pravila ili mijenjati pravila tijekom primjene jer bi time uporaba sredstava postala složena za korisnike i to bi moglo dovesti do kašnjenja u plaćanju računa. [Am. 84]

(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti i pravednosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju, osposobljavanju i osposobljavanju skrbi te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti, jednakih mogućnosti i zdravlja te smanjenje iskorjenjivanje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 85]

(52)  Kako bi se izmijenilo određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom i dopunom prilogâ o pokazateljima. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(27) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(53)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na model za strukturiranu anketu primatelja pomoći trebalo bi izvršavati u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 4. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(28), s obzirom na prirodu tog modela,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Dio I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+). ESF+ sastoji se od tri elementa: tematsko područje pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje.

Njome Tom se Uredbom određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja, kao dopuna općim pravilima koja su primjenjiva na ESF plus u okviru Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi. [Am. 86]

Članak 2.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i iskorjenjivanja siromaštva poput upućivanja na socijalne službe i psihološku pomoć te njihova pružanja, pružanja relevantnih informacija o javnim službama socijalnih usluga ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;

2.  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;

3.  „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske potrepštine, uključujući proizvode za žensku higijenu, te i školske potrepštine;

4.  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

5.  „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);

6.  „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest i dvanaest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;

7.  „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;

7.a  „prekogranična partnerstva” u tematskom području Zapošljavanje i socijalne inovacije znači stalne strukture suradnje između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva ili socijalnih partnera u najmanje dvije države članice;

8.  „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;

9.  „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;

10.  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;

11.  „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;

12.  „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;

13.  „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, uključujući djecu i beskućnike, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;

14.  „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;

15.  „socijalno poduzeće” znači poduzetnik u socijalnoj ekonomiji, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba

(a)  koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, uključujući okolišne učinke, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;

(b)  koji prihode koristi ulaže prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;

(c)  kojim se upravlja poduzetnički, demokratski, participativno, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;

15.a  „poduzeće socijalne ekonomije” znači različite vrste poduzeća i subjekata u okviru socijalne ekonomije, kao što su zadruge, uzajamna društva, udruge, zaklade, socijalna poduzeća i drugi oblici poduzeća regulirani zakonima pojedine države članice i koji se temelje na nadređenosti pojedinačnih i socijalnih ciljeva u odnosu na kapital, demokratsko upravljanje, solidarnost i reinvestiranje većine dobiti ili viškova;

16.  „socijalne inovacije” znači aktivnosti, uključujući kolektivne aktivnosti, koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge, prakse i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje, uključujući između javnih organizacija i organizacija trećeg sektora, kao što su volonterske organizacije i organizacije zajednice te poduzeća socijalne ekonomije, od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;

17.  „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima, uključujući geografske i sektorske kontekste, ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;

18.  „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija, umjetnost i inženjerstvo; digitalne vještine; medijska pismenost; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti, građanstvo; poduzetništvo; (među)kulturna svijest i izričaj izražavanje te kritičko razmišljanje;.

19.  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.

19.a  „skupine u nepovoljnom položaju” znači ciljne skupine s velikim brojem osoba koje su izložene siromaštvu, diskriminaciji ili socijalnoj isključenosti ili su u opasnosti od njih, uključujući, među ostalim, etničke manjine poput Roma, državljane trećih zemalja, uključujući migrante, starije osobe, djecu, samohrane roditelje, osobe s invaliditetom ili osobe s kroničnim bolestima;

19.b  „cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima (formalno, neformalno i informalno učenje) koje se odvija u svim fazama života, uključujući rano i predškolsko obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, te dovodi do unapređenja znanja, vještina, kompetencija i mogućnosti sudjelovanja u društvu.

2.  Definicije iz članka [2.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

2.a  Odredbe u članku 2. Uredbe (EU) 2018/1046 primjenjuju se i na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem. [Am. 87]

Članak 3.

Opći ciljevi i metode provedbe

Cilj je ESF-a ESF-om plus poduprijeti podupiru se države članice na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i Unija u ostvarenju uključivih društava, visokog stupnja kvalitetne zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte otvaranja radnih mjesta, kvalitetnog i uključivog obrazovanja i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017 osposobljavanja, jednakih mogućnosti, iskorjenjivanja siromaštva, uključujući siromaštvo djece, socijalne uključenosti i integracije, socijalne kohezije, socijalne zaštite i izgradnje vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada.

ESF plus u skladu je s Ugovorima Europske unije i Poveljom te se njime ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, čime se doprinosi ciljevima Unije u pogledu jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, u skladu s člankom 174. UFEU-a te predanosti Unije i njezinih država članica postizanju ciljeva održivog razvoja i obveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma.

ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, ravnopravan pristup tržištu rada, pravedni cjeloživotno obrazovanje, visokokvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita, integracija i uključenost, ulaganje u djecu i mlade, nediskriminacija, ravnopravnost spolova, pristup osnovnim uslugama te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja. [Am. 88]

Provodi se:

(a)  pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i

(b)  pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).

Članak 4.

Posebni ciljevi

1.  ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, mobilnosti, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama]:

i.  veći pristup kvalitetnom zaposlenju i poticajnim mjerama za sve tražitelje zaposlenja, posebno konkretne mjere za posebice mlade i , osobito provedbom jamstva za mlade, dugotrajno nezaposlene, te za ekonomski neaktivne osobe i skupine u nepovoljnom položaju, uz usredotočenje na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada te promicanje zapošljavanja, samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije;

ii.  modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;

iii.  promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i napredovanja u karijeri, promicanje načela jednake plaće za jednak rad, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, s posebnim naglaskom na samohrane roditelje, uključujući pristup cjenovno pristupačnoj, uključivoj i kvalitetnoj skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje predškolsko obrazovanje, skrb za starije osobe i druge usluge skrbi i potpore; te zdravog i prilagođenog radnog okruženja u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici i rizici od bolesti, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama aktivno i zdravo starenje, profesionalne reorijentacije te aktivnog i zdravog starenja;

iv.  veća kvaliteta, uključivost, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine te priznavanje neformalnog i informalnog učenja, promicanje e-uključenosti i olakšavanje prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada kako bi se uzeli u obzir socijalni i gospodarski zahtjevi;

v.  promicanje jednakog pristupa kvalitetnom visokokvalitetnom, pristupačnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju i skrbnicima, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje uz rješavanje problema ranog napuštanja školovanja, promicanje uvođenja sustava dualnog osposobljavanja, naukovanja, mobilnosti u svrhu učenja za sve i pristupa osobama s invaliditetom;

vi.  promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti i potpunog sudjelovanja u društvu;

vii.  poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;

viii.  promicanje dugoročne socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i marginaliziranih zajednica poput romske zajednice , uključujući migrante;

viii.a  borba protiv diskriminacije i promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;

ix.  poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim, dostupnim i cjenovno pristupačnim uslugama, uključujući usluge za pristup stanovanju i zdravstvenu skrb usredotočenu na čovjeka te povezanu skrb; modernizacija institucija za socijalnu sigurnost, usluga javnih službi za zapošljavanje, sustava socijalne zaštite i socijalne uključenosti, uključujući promicanje pristupa jednakoj socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju te najugroženije osobe; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi, uključujući za osobe s invaliditetom;

ix.a  povećanje pristupa za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala njihova uključenost u rad, obrazovanje i osposobljavanje;

x.  promicanje socijalne integracije osoba koje žive u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti ili izloženih riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;

xi.  suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere, u cilju osiguravanja njihove socijalne uključenosti, s naglaskom na djecu u ranjivim situacijama.

2.  Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ će ima za cilj pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:

1.  pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara, zdravstvenih centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji, uzimajući u obzir zakone o socijalnoj ekonomiji i okvire uspostavljene u državama članicama;

2.  zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, podizanjem razine osviještenosti među stanovništvom o održivom razvoju i životnom stilu, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, te kružnim gospodarstvom i biogospodarstvom.

2a.  Uniju koja je bliža građanima s pomoću mjera za smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost, uzimajući u obzir posebnosti urbanih, ruralnih i obalnih regija u cilju uklanjanja socioekonomskih nejednakosti u gradovima i regijama;

2b.  u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije, ESF-om plus podupire se razvoj, provedba, praćenje i ocjenjivanje instrumenata, politika i odgovarajućeg zakonodavstva Unije te se promiče oblikovanje politika temeljenih na dokazima, socijalna inovacija i društveni napredak, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima (poseban cilj 1); njime se promiče dobrovoljna geografska mobilnost radnika na pravednoj osnovi i povećanje mogućnosti zapošljavanja (poseban cilj 2); njime se promiče zapošljavanje i socijalna uključenost povećanjem dostupnosti i pristupačnosti mikrofinanciranja za mikropoduzeća i poduzeća socijalne ekonomije, posebno za ranjive osobe (posebni cilj 3);

3.  U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ osigurava potporu za promicanje doprinosi visokoj razini zaštite zdravlja i prevenciju prevenciji bolesti, među ostalim promicanjem tjelesne aktivnosti i zdravstvenog odgoja, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, povećava se očekivani životni vijek u trenutku rođenja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju, potiče se prevencija bolesti i podupire uspostava ranih dijagnoza te promicanje zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka, jača se i podupire zakonodavstvo EU-a u području zdravstva, uključujući područje zdravlja okoliša, te se pitanja zdravlja uključuju u sve politike Unije. Zdravstvena politika Unije vođena je ciljevima održivog razvoja kako bi se osiguralo da EU i države članice postignu potciljeve cilja održivog razvoja br. 3. „osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve bez obzira na dobnu skupinu”. [Am. 89]

Članak 5.

Proračun

1.  Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021.–2027. iznosi 101 106 174 781 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (120 457  000 000 EUR u tekućim cijenama).

2.  Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000105 686 000 000 EUR u tekućim cijenama cijenama iz 2018., odnosno 119 222 000 000 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018. tekućim cijenama, od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., i 5 900 000 000 EUR dodjeljuje se za mjere u okviru europskog jamstva za djecu iz članka 10.a, te 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

3.  Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 174 095 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (1 234 000 000 EUR u tekućim cijenama).

4.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:

(a)  675 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (761 000 000 EUR u tekućim cijenama) za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;

(b)  413 000 000 EUR 420 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (473 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 0,36 % VFO-a 2021. – 2027.) za provedbu tematskog područja Zdravlje.

5.  Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave. [Am. 90]

Članak 6.

Ravnopravnost muškaraca i žena Rodna ravnopravnost te jednake mogućnosti i nediskriminacija

1.  Svi programi koji se provode u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem i operacije koje primaju potporu iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje ravnopravnosti muškaraca i žena rodne ravnopravnosti. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije podržavati konkretne mjere usmjerene na povećanje sudjelovanja žena u poslovnom životu i njihov profesionalni razvoj te usklađivanje poslovnog i privatnog života, promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta ili zdravstvenog stanja, dobi ili spolne orijentacije, uključujući pristup osobama s invaliditetom i u pogledu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, čime se jača socijalna uključenost i smanjuju nejednakosti.

2.  Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak sa skrbi sa smještajem/ s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uz poboljšanje univerzalne dostupnosti osobama s invaliditetom. [Am. 91]

Dio II.

Provedba tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Poglavlje I.

Zajedničke odredbe o programiranju

Članak 7.

Dosljednost i tematska koncentracija

1.  Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, te uzimaju u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i regionalne posebnosti, čime doprinose ostvarivanju ciljeva Unije iz članka 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije koji su u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.

Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, InvestEU, Kreativna Europa, Instrument za prava i vrijednosti, Erasmus, Fond za azil i migracije, Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja upravljačkih tijela odgovornih za provedbu da kako bi provedene aktivnosti bile se ostvarili integrirani pristupi te usklađene i pojednostavnjene aktivnosti potpore.

2.  Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4. ove Uredbe.

3.  Države članice izdvajaju najmanje 25 27 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do xi x., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.

3.a  U okviru posebnih ciljeva u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x. države članice izdvajaju najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti usmjerene na provedbu europskog jamstva za djecu, kako bi se pridonijelo jednakom pristupu svoj djeci besplatnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i skrbi za djecu, dostojnom smještaju i odgovarajućoj prehrani.

4.  Države Osim izdvajanja najmanje 27 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x., države članice izdvajaju najmanje 2 3 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj rješavanja pitanja socijalne uključenosti najugroženijih i/ili suzbijanja materijalne oskudice utvrđen kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki točkama x. i xi.

U propisno opravdanim slučajevima sredstva izdvojena za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke x. namijenjena najpotrebitijima mogu se uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s uvjetom minimalne dodjele od najmanje 2 % utvrđenim u prvom podstavku ovog stavka.

5.  Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 53 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.

Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. ili gdje god je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a+ pod zajedničkim upravljanjem za godine od 2021. do 2025. u programskom razdoblju za spomenute aktivnosti i mjere u području strukturnih reformi, pri čemu se posebna pozornost posvećuje onim regijama koje su više pogođene uzimajući u obzir razlike među njima.

Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. ili u kojima je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti ili mjere strukturnih reformi u godinama 2026. i 2027.

Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog drugog i drugog trećeg podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku. Ta dodjela ne zamjenjuje financiranje potrebno za infrastrukturu i razvoj najudaljenijih regija.

Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.

6.  Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

7.  Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć. [Am. 92]

Članak 7.a

Poštovanje temeljnih prava

Države članice i Komisija osiguravaju poštovanje temeljnih prava i sukladnost s Poveljom tijekom provedbe fondova.

Troškovi djelovanja koji nisu u skladu s Poveljom nisu prihvatljivi, u skladu s [člankom 58. stavkom 2.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i Delegiranom uredbom (EU) br. 240/2014. [Am. 93]

Članak 8.

Partnerstvo

1.  Svaka U skladu s [člankom 6.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i Delegiranom Uredbom (EU) br. 240/2014 svaka država članica osigurava odgovarajuće , u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima, značajno sudjelovanje socijalnih partnera i , organizacija civilnog društva, tijela za jednakost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili predstavničkih organizacija u programiranju i provedbi politika i inicijativa zapošljavanja, obrazovanja, nediskriminacije i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Takvo značajno sudjelovanje mora biti uključivo i dostupno osobama s invaliditetom.

2.  Države članice u svakom programu izdvajaju odgovarajući iznos najmanje 2 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva na razini Unije i na nacionalnoj razini u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga i za zajedničke aktivnosti socijalnih partnera. [Am. 94]

Članak 9.

Suzbijanje materijalne oskudice

Sredstva iz članka 7. stavka 4. u pogledu socijalne uključenosti najpotrebitijih i/ili materijalne oskudice programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa. Stopa sufinanciranja za taj prioritet ili program utvrđuje se na najmanje 85 %. [Am. 95]

Članak 10.

Potpora zapošljavaju zapošljavanju mladih

Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i. [Am. 96]

Članak 10.a

Potpora europskom jamstvu za djecu

Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 3.a programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa koji odražava preporuku Europske komisije o ulaganju u djecu iz 2013. Podupire se rješavanje problema siromaštva djece i socijalne isključenosti u okviru posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x. [Am. 97]

Članak 11.

Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama

Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više posebnih prioriteta bilo kojeg posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. Države članice osiguravaju komplementarnost, usklađenost, koordinaciju i sinergije s europskim stupom socijalnih prava.

Osigurava se dostatna fleksibilnost na razini upravljačkog tijela kako bi se utvrdili prioriteti i područja za ulaganja u sklopu ESF-a plus u skladu s posebnim lokalnim ili regionalnim izazovima. [Am. 98]

Članak 11.a

Integrirani teritorijalni razvoj

1.  ESF+ može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz [članka 4. stavka 2.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe.

2.  Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu ESF-a plus, isključivo putem oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 99]

Članak 11.b

Transnacionalna suradnja

1.  Države članice mogu podupirati aktivnosti transnacionalne suradnje u okviru posebnih prioriteta.

2.  Aktivnosti transnacionalne suradnje mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.

3.  Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima. [Am. 100]

Poglavlje II.

Opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Članak 12.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”). Osim toga, članak 13. primjenjuje se i na potporu iz ESF-a plus opisanu u članku 4. stavku 1. točki xi. [Am. 101]

Članak 13.

Inovativne aktivnosti

1.  Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i/ili eksperimenata ili jačaju pristup , uključujući one sa sociokulturnom komponentom, koje se koriste pristupom „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, privatnim sektorom i civilnim društvom kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice socijalnim partnerima, poduzećima socijalne ekonomije, privatnim sektorom i civilnim društvom.

1.a  Države članice utvrđuju, bilo u svojim operativnim programima ili kasnije tijekom provedbe, područja socijalnih inovacija i eksperimenata koja odgovaraju posebnim potrebama država članica.

2.  Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalni socijalne inovacije i eksperimenti, uključujući one sa sociokulturnom komponentom), a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.

3.  Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.

4.  Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima. [Am. 102]

Članak 14.

Prihvatljivost

1.  Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:

(a)  kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje kupnja infrastrukture te

(b)  kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja apsolutno potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.

2.  Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.

3.  Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.

4.  Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da . Ako se primjenjuje kolektivni ugovor, oni se određuju u skladu s tim ugovorom. Ako se ne primjenjuje kolektivni ugovor, njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju ili posebnu stručnost u državi članici ili regiji prema relevantnom dokumentiranom opravdanju koje izdaje predmetno upravljačko tijelo i/ili podacima Eurostata. [Am. 103]

Članak 15.

Pokazatelji i izvješćivanje

1.  Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi ili Prilogu II.a za aktivnosti usmjerene na socijalnu uključenost najpotrebitijih u okviru članka 4. stavka 1. točke x. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe i pojedine mjere.

2.  Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.

3.  Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.

4.  Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.

4.a  Podaci iz stavka 3. obuhvaćaju procjenu rodnog učinka kako bi se pratila provedba programa ESF-a plus u odnosu na rodnu ravnopravnost, raščlanjenu po spolu.

5.  Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice omogućavaju mogu omogućiti upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.

6.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. i II.a ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa. [Am. 104]

Poglavlje III.

Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

Članak 16.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu iz ESF-a plus opisanu u članku 4. stavku 1. točki xi.

Članak 17.

Načela

1.  Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.

2.  Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane i plastike za jednokratnu upotrebu. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.

Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3. te da se njima ne zamjenjuje nikakva postojeća socijalna naknada.

Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(29), pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.

Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.

3.  Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.

4.  Osim isporuke Isporuka hrane i/ili materijalne pomoći, pomoć se može odnositi na upućivanje dopunjuje se upućivanjem nadležnim službama i druge popratne mjere drugim popratnim mjerama kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba. [Am. 105]

Članak 18.

Sadržaj prioriteta

U prioritetu koji se odnosi na potporu iz članka 4. stavka 1. točke xi. utvrđuje se:

(a)  vrsta potpore;

(b)  glavne ciljne skupine;

(c)  opis nacionalnih ili regionalnih programa potpore.

U slučaju programa ograničenih na tu vrstu potpore i povezanu tehničku pomoć prioritet uključuje i kriterije za odabir operacija.

Članak 19.

Prihvatljivost operacija

1.  Hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć koje se pružaju najpotrebitijim osobama može nabaviti korisnik ili se one mogu nabaviti u njegovo ime, ili staviti besplatno na raspolaganje korisniku.

2.  Ta hrana i/ili osnovna materijalna pomoć besplatno se dijeli najpotrebitijim osobama.

Članak 20.

Prihvatljivost troškova

1.  Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:

(a)  troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;

(b)  ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;

(c)  troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d)  troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;

(e)  troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5 5,5 % troškova iz točke (a).

2.  Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).

3.  Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:

(a)  kamata na dug;

(b)  pružanje kupnja infrastrukture;

(c)  troškovi rabljene robe smanjene kvalitete. [Am. 106]

Članak 21.

Pokazatelji i izvješćivanje

1.  U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.

2.  Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja moraju biti što je moguće jednostavniji.

3.  Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane anonimne ankete među krajnjim primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini, uz stavljanje naglaska na njihove životne uvjete i prirodu njihove materijalne oskudice. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.

4.  Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu krajnjih primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.

5.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa. [Am. 107]

Članak 22.

Revizija

Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare. Revizija operacija uključuje više kontrola u ranim fazama provedbe kako bi se u slučaju rizika od prijevara sredstva mogla preusmjeriti na druge projekte. [Am. 108]

Dio III.

Provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Poglavlje I.

Posebna pravila za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije

Odjeljak I.

Opće odredbe

Članak 23.

Operativni ciljevi

Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:

(a)  razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;

(b)  olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;

(c)  podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika pripremu, osmišljavanje i za provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike s posebnim fokusom na promicanje i širenje lokalnih projekata koje razvijaju gradovi, lokalna i regionalna tijela, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i socioekonomski akteri u području prihvata i socijalne uključenosti te integracije državljana trećih zemalja;

(d)  razviti i pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. ranjive osobe u ranjivim situacijama);

(da)  podupirati prekogranična partnerstva između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva i socijalnih partnera radi promicanja prekograničnog tržišta rada i prekogranične mobilnosti s adekvatnim uvjetima;

(db)  podupirati pružanje usluga EURES-a za pronalaženje te kvalitetno i održivo zapošljavanje radnika uravnoteženjem ponude i potražnje radnih mjesta, uključujući prekograničnim partnerstvima;

(dc)  olakšati dobrovoljnu geografsku mobilnost radnika s adekvatnim socijalnim uvjetima i povećati prilike za zapošljavanje razvojem visokokvalitetnih i uključivih tržišta rada u Uniji koja su otvorena i pristupačna svima, poštujući pritom prava radnika diljem Unije;

(e)  podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja, kao i njegove dostupnosti i pristupačnosti za mikropoduzeća, poduzeća socijalne ekonomije i ranjive osoba u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju ranjive osobe u ranjivim situacijama, uključujući skupine u nepovoljnom položaju;

(f)  podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta tih uključenih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, civilno društvo, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima socijalne ekonomije i socijalnoj ekonomiji;

(g)  podupirati razvoj socijalnih poduzeća socijalne ekonomije i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;

(h)  pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, obrazovanje i skrb za malu djecu, obrazovanje i osposobljavanje, skrb za starije, zahtjevi u pogledu pristupačnosti i prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uključujući zahtjeve u pogledu pristupačnosti za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje te skrb za djecu, zdravstvenu i dugoročnu dugotrajnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

(i)  podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima suprotstavljanja siromaštvu, zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;

(j)  podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4. [Am. 109]

Članak 23.a

Tematska koncentracija i financiranje

Dio financijske omotnice ESF-a plus za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije iz članka 5. stavka 4. točke (a) dodjeljuje se tijekom cijelog razdoblja konkretnim ciljevima utvrđenima u članku 4. stavku 2.b u skladu sa sljedećim indikativnim postocima:

(a)  55 % za konkretni cilj 1;

(b)  18 % za konkretni cilj 2;

(c)  18 % za konkretni cilj 3. [Am. 110]

Odjeljak II.

Prihvatljivost

Članak 24.

Prihvatljiva djelovanja

1.  Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.

2.  Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

(a)  analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:

i.  ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;

ii.  socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;

iii.  praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;

(b)  provedba politike, posebice:

i.  prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;

ii.  ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi je utvrđen manjak kandidata na tržištu rada;

iii.  potpora mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima socijalne ekonomije, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;

iv.  potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;

(c)  izgradnja kapaciteta, posebice:

i.  mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;

ii.  nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;

iii.  upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima socijalne ekonomije ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;

iv.  socijalnih partnera i dionika radi transnacionalne suradnje;

(d)  aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:

i.  uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;

ii.  vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;

iii.  informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;

iv.  događaji, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća tehnička i administrativna pomoć za provedbu programa rada, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući informatičke sustave. [Am. 111]

Članak 25.

Prihvatljivi subjekti

1.  Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji za prihvatljivost subjekata:

(a)  pravni subjekti osnovani u jednoj od sljedećih zemalja:

i.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

ii.  pridruženoj zemlji;

iii.  trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka 2. i 3.;

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka relevantna međunarodna organizacija. [Am. 112]

2.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi u načelu snositi troškove svojeg sudjelovanja.

Članak 25.a

Upravljanje

1.  Komisija se savjetuje s dionicima unutar Unije, a posebno sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva o radnim programima za zapošljavanje i socijalne inovacije, o njihovim prioritetima i strateškom usmjerenju te njihovoj provedbi.

2.  Komisija uspostavlja potrebne veze s Odborom za zapošljavanje, Odborom za socijalnu zaštitu, Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu, skupinom glavnih direktora za industrijske odnose i Savjetodavnim odborom za slobodu kretanja radnika kako bi osigurala da su redovno i na odgovarajući način obavješteni o napretku u provedbi tih programa. Komisija također obavješćuje druge odbore koji se bave politikama, instrumentima i djelovanjima važnima za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije. [Am. 113]

Poglavlje II.

Posebne odredbe za tematsko područje Zdravlje

Odjeljak I.

Opće odredbe

Članak 26.

Operativni ciljevi

1.  Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.

2.  Tematsko područje Zdravlje ima sljedeće operativne ciljeve:

(-a)  potpora strategiji Unije o javnom zdravstvu čiji je cilj:

i.  pružiti potporu državama članicama u njihovim naporima da zaštite i poboljšaju javno zdravlje i

ii.  promicati misiju Unije u području zdravlja u skladu s člankom 168. UFEU-a, u kojem se navodi da se u definiranju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi. [Am. 114]

(a)  jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi zaštite građana od rješavanja prekograničnih prijetnji zdravlju; [Am. 115]

i.  mjere izgradnje kapaciteta za pripravnost na krize, upravljanje i odgovor;

ii.  odgovor na prekogranične prijetnje zdravlju tijekom krize;

iii.  potpora laboratorijskim kapacitetima;

iv.  suzbijanje antimikrobne otpornosti;

iv.a  dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjenje opterećenja i učinka zaraza i zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti; [Am. 116]

iv.b  potpora razvoju vještina i alata za učinkovito obavještavanje o rizicima; [Am. 117]

(b)  jačanje sustava zdravstva;

i.  ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, među ostalim kroz zdravstvenu pismenost i obrazovne programe te promicanjem tjelesne aktivnosti; [Am. 118]

i.a  ulaganje u ranu dijagnozu i preglede; [Am. 119]

ii.  potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi kojom se odgovara na potrebe i brige pacijenata i građana, osobito uspostavljanjem veza s programima kojima se podupiru medijska pismenost i digitalne vještine; [Am. 120]

ii.a  potpora razvoju digitalnih javnih usluga u područjima poput zdravstva; [Am. 121]

ii.b  jačanje sigurnosti i kvalitete zdravstvenih informacija; [Am. 122]

iii.  potpora razvoju održivog, transparentnog i pristupačnog zdravstvenog informacijskog sustava Unije, uz istodobno osiguravanje zaštite privatnih podataka; [Am. 123]

iv.  potpora državama članicama u prijenosu znanja korisnom i provedbi koja je korisna za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih, otpornijih, uključivijih i otpornijih pravednijih zdravstvenih sustava koji su u većoj mjeri nediskriminirajući i kojima se suzbijaju socijalne nejednakosti te boljeg promicanja zdravlja te i prevencije bolesti, kojima čime se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru; to uključuje i potporu nacionalnim registrima visoke kvalitete koji sadrže usporedive podatke; [Am. 124]

v.  razvoj i provedba pristupa za rješavanje budućih izazova zdravstvenih sustava;

v.a  potpora prijelazu na skrb usmjerenu na osobe, zdravstvene i socijalne usluge u blizini te integriranu skrb u zajednici, osobito promicanjem organizacijskih modela utemeljenih na međustrukovnom timskom radu i umrežavanju raznih dionika; [Am. 125]

v.b  osiguranje uključivanja svih relevantnih dionika u navedena djelovanja, na razini Unije i/ili na nacionalnoj razini, ovisno što je primjereno; [Am. 126]

v.c  izrada i primjena instrumenata i strategija za sprečavanje i suzbijanje nejednakosti u području zdravstva te promicanje socijalne uključenosti, osnaživanja građana i sudjelovanja u zajednici; [Am. 127]

(c)  potpora zakonodavstvu Unije u području zdravstva;

i.  potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima, o pristupu tim proizvodima diljem Unije i o medicinskim i uređajima; [Am. 128]

ii.  potpora provedbi zakonodavstva Unije o procjeni zdravstvenih tehnologija; (30)

iii.  praćenje država članica i potpora pri provedbi zakonodavstva u području tvari ljudskog podrijetla;

iv.  potpora provedbi zakonodavstva o duhanskim proizvodima;

v.  potpora provedbi zakonodavstva Unije u području prekogranične zdravstvene zaštite;

vi.  potpora Komisijinim znanstvenim odborima za zaštitu potrošača i za razvoju tematskog područja Zdravlje u svim politikama i uvođenje procesa prema kojima se zdravstvene , okolišne i nove rizike posljedice mogu razmotriti i uzeti u obzir u svim politikama; [Am. 129]

(ca)  potpora praćenju i provedbi ostalog zakonodavstva i ostalih politika Unije s posljedicama za zdravlje i njihovo jačanje kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, što između ostalog uključuje:

i.  onečišćenje zraka;

ii.  endokrine disruptore i druge kemikalije sa štetnim svojstvima;

iii.  ostatke pesticida u hrani, vodi i zraku;

iv.  hranu i označivanje hrane, uključujući informacije o transmasnim kiselinama, označivanje alkohola, aditive i materijale koji dolaze u dodir s hranom. [Am. 130]

(d)  potpora integriranom radu (npr. europske referentne mreže, procjena zdravstvenih tehnologija i provedba najboljih praksi za promicanje zdravlja, prevenciju i liječenje bolesti);

i.  nastavak potpore europskim referentnim mrežama;

ii.  potpora razvoju suradnje i izgradnji kapaciteta u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila; [Am. 131]

iii.  potpora provedbi najboljih praksi za inovacije u području javnog zdravlja;

iii.a  potpora primjeni programa i najboljih praksi u području obrazovanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju te kampanja za mlade; [Am. 132]

iii.b  potpora organizacijama civilnog društva na razini Unije koje se bave zdravljem i temama povezanima sa zdravljem; [Am. 133]

iii.c  potpora uspostavljanju Upravnog odbora za zdravlje za provedbu djelovanja u tematskom području Zdravlje. [Am. 134]

Odjeljak II.

Prihvatljivost

Članak 27.

Prihvatljiva djelovanja

1.  Samo djelovanja povezana sa zdravljem kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3., 4. i 26. prihvatljiva su za financiranje. [Am. 135]

2.  Tematskim područjem Zdravlje mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

(a)  analitičke aktivnosti, posebice:

i.  ankete, studije, prikupljanje podataka, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji i određivanje mjerila;

i.a  aktivnosti namijenjene praćenju kumulativnih učinaka okolišnih faktora rizika na zdravlje, uključujući one koji proizlaze iz kontaminanata u hrani, vodi, zraku i drugim izvorima; [Am. 136]

i.b  aktivnosti praćenja zdravstvenih učinaka prava Unije, kao što su farmakovigilancija i slično; [Am. 137]

ii.  praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije.

Rezultati analitičkih aktivnosti, nakon što one budu završene, javno su dostupni. [Am. 138]

(b)  provedba politike, posebice:

i.  prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u prekograničnim pograničnim regijama i u vezi s onečišćenjem zraka i drugom prekograničnom kontaminacijom okoliša; [Am. 139]

ii.  potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvima kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;

iii.  vježbe pripravnosti na zdravstvene krize;

(c)  izgradnja kapaciteta, posebice:

i.  razmjenom i prijenosom među državama članicama, prilagodbom i provedbom najboljih praksi sa stabilnom utvrđenom dodanom vrijednošću na razini Unije među državama članicama te prilagodbom i provedbom tih praksi; [Am. 140]

ii.  stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26. članku 26. na trajan i održiv način, čime se osigurava prisutnost aktivnog civilnog društva na razini Unije; [Am. 141]

iii.  potporom za pokretanje, vođenje i održavanje informatičke infrastrukture za razmjenu podataka;

iv.  uspostavom regionalnih, podnacionalnih i nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa; [Am. 142]

v.  okupljanjem dionika radi transnacionalne suradnje;

vi.  pružanjem pomoći u suradnji s trećim zemljama;

vii.  javnom nabavom robe i usluga u slučaju zdravstvenih kriza;

(d)  aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:

i.  uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;

ii.  vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 26.;

iii.  informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 26.;

iv.  događaji i pripremne aktivnosti, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća.

3.  Aktivnosti iz drugog stavka prihvatljive su samo ako se njima podupire stvaranje ekonomija razmjera, poboljšanje pripravnosti na krizu te provedba utvrđenih najboljih praksi s dodanom vrijednošću ili ako se njima nastoji osigurati da se pravila Unije u područjima iz članka 26. stavka 3. provode, izvršavaju, evaluiraju ili preispituju ako je to potrebno.

Članak 28.

Prihvatljivi subjekti i troškovi

1.  Osim kriterija iz članka 197. Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji za prihvatljivost subjekata:

(a)  pravni subjekti osnovani u jednoj od sljedećih zemalja:

i.  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

ii.  pridruženoj zemlji;

iii.  trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka 3. i 4.;

(b)  svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

2.  Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi u načelu snositi troškove svojeg sudjelovanja.

5.  U iznimnim slučajevima tijekom krize uzrokovane ozbiljnom prekograničnom prijetnjom zdravlju, kako je definirano u Odluci br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(31), troškovi nastali u nepridruženim zemljama mogu se smatrati iznimno prihvatljivima ako su propisno opravdani iz razloga suzbijanja širenja rizika za zaštitu zdravlja građana EU-a.

Članak 29.

Upravljanje

Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima, kao što su stručne udruge u zdravstvenom sektoru, o godišnjim planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost. Snažnim političkim vodstvom i odgovarajućom upravljačkom strukturom namijenjenom zdravlju osigurat će se zaštita i promicanje zdravlja u svim portfeljima Komisije, u skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a. [Am. 143]

Članak 29.a

Upravljački odbor za zdravlje

1.  Komisija osniva Upravljački odbor za zdravlje („Upravljački odbor”) za provedbu mjera iz tematskog područja Zdravlje.

2.  Upravljački odbor fokusirat će se na stvaranje sinergija između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju dimenziju zdravlja, i to koordinacijom i suradnjom, promicanjem uključivanja pacijenata i društva te davanjem znanstvenih savjeta i preporuka. Tim mjerama osiguravaju se zdravstvena djelovanja usmjerena na vrijednost, održivost, bolja zdravstvena rješenja te se jača pristup i smanjuju nejednakosti u području zdravlja.

3.  Upravljački odbor daje sveobuhvatnu strategiju i upravlja razvojem planova rada u okviru tematskog područja Zdravlje.

4.  Upravljački odbor je neovisna skupina dionika, sastavljena od aktera iz relevantnih sektora javnog zdravlja, dobrobiti i socijalne zaštite, u kojoj sudjeluju predstavnici regija i lokalnih zdravstvenih tijela, predstavnici pacijenata i građani.

5.  Upravljački odbor sastoji se od 15 do 20 pojedinaca s funkcijama na visokoj razini iz raznih disciplina i djelatnosti navedenih u stavku 4. Članove Upravljačkog odbora imenuje Komisija nakon otvorenog poziva za podnošenje kandidatura ili iskaz interesa ili oboje.

6.  Predsjednika Upravljačkog odbora imenuje Komisija iz redova članova Upravljačkog odbora.

7.  Upravljački odbor:

(a)  doprinosi izradi godišnjih planova rada za tematsko područje Zdravlje na temelju prijedloga Komisije;

(b)  sastavlja plan za usmjeravanje koordinacije i suradnje između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju zdravstvenu dimenziju.

Plan omogućava vidljivost i koordinaciju svih postojećih financijskih mehanizama relevantnih za zdravlje i pomaže u usmjeravanju koordinacije i suradnje. [Am. 144]

Članak 29.b

Međunarodna suradnja

Kako bi se maksimalno povećale djelotvornost i učinkovitost djelovanja na razini Unije i međunarodnoj razini, Komisija radi provedbe tematskog područja Zdravlje razvija suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije, posebice Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). [Am. 145]

Poglavlje III.

Zajednička pravila koja se primjenjuju na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

Članak 30.

Sudjelovanje pridruženih trećih zemalja u tematskim područjima Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

1.  Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje otvorena su za sljedeće pridružene zemlje:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)  treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o njihovu sudjelovanju u određenom tematskom području ako se tim sporazumom

i.  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

ii.  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima ili tematskim područjima programa i administrativnih troškova tih programa ili tematskih područja. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

iii.  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o tematskom području;

iv.  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.  Osim toga, tematsko područje Zdravlje otvoreno je zemljama na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja.

Članak 31.

Oblici financiranja EU-a i metode provedbe

1.  Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava, doprinosi i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje. [Am. 146]

2.  Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.

Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.

3.  Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

4.  U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.

5.  U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.

Članak 32.

Program rada i koordinacija

Tematska područja Komisija u skladu s člankom 38. donosi delegirane akte kako bi dopunila tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije te i tematsko područje Zdravlje provode se prema programima rada iz članka [108.] uspostavom programa rada kako je navedeno u članku [108.] Financijske uredbe. U tim se programima rada navodi se utvrđuje, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja. [Am. 147]

Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.

Članak 33.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.

2.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.

3.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga II.b i III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.

3.a  Radi redovitog praćenja tematskih područja i uvođenja potrebnih prilagodbi u pogledu njihove politike i prioriteta u financiranju, Komisija sastavlja početno kvalitativno i kvantitativno izvješće kojim se obuhvaća prva godina, a zatim tri izvješća kojima se obuhvaćaju uzastopna dvogodišnja razdoblja, te šalje ta izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. Ta se izvješća također radi obavijesti prosljeđuju Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Izvješća uključuju rezultate tematskih područja i razmjer u kojem su primijenjena načela ravnopravnosti žena i muškaraca i rodno osviještene politike, kao i način na koji je kroz njihove aktivnosti odgovoreno na razmatranja povezana s borbom protiv diskriminacije, uključujući pitanje pristupačnosti. Ta se izvješća objavljuju kako bi se povećala transparentnost tematskih područja. [Am. 148]

Članak 34.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu na temelju odluke ili međunarodnog sporazuma, mora dodijeliti nužna prava i pristup koji su potrebni da bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud mogli u potpunosti izvršavati svoje ovlasti. U slučaju OLAF-a ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.

Članak 35.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Privremena evaluacija Komisija do 31. prosinca 2024. provodi evaluaciju tematskih područja može se provesti nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njihovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe tih tematskih područja. na sredini programskog razdoblja u cilju:

(a)  mjerenja, na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovi, napretka postignutog u ispunjavanju ciljeva tematskog područja;

(b)  odgovaranja na socijalno okruženje u Uniji i sve velike promjene uvedene pravom Unije;

(c)  utvrđivanja toga jesu li sredstva tematskih područja korištena na učinkovit način i radi procjene njihove dodane vrijednosti Unije.

Rezultati evaluacije na sredini programskog razdoblja podnose se Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 149]

3.  Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 36.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 37.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.  Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26. [Am. 150]

Dio IV.

Završne odredbe

Članak 38.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 151]

Članak 39.

Postupak odbora za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

1.  Komisiji pomaže odbor iz članka [109. stavka 1.] Uredbe (EU) .../...[nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 40.

Odbor na temelju članka 163. UFEU-a

1.  Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).

2.  Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca, jednog predstavnika civilnog društva, jednog predstavnika tijela za promicanje ravnopravnosti ili drugih neovisnih institucija za zaštitu ljudskih prava u skladu s [člankom 6. stavkom 1.] točkom (c) Uredbe (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.

3.  Odbor za ESF+ uključuje jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika, organizacije poslodavaca i organizacije poslodavaca civilnog društva na razini Unije.

3.a  Odbor za ESF+ može na svoje sastanke pozvati predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda.

3.b  U okviru ESF-a plus štite se rodna ravnopravnost i primjereno predstavništvo manjinskih i drugih isključenih skupina.

4.  Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.

5.  Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:

(a)  pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);

(b)  pitanjima povezanima s Uredbom (EU) .../... [nova Uredba o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;

(c)  pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.

Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija u pisanom obliku obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.

6.  Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus. [Am. 152]

Članak 41.

Prijelazne odredbe za ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(32), Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(33) ili bilo koji akt donesen na temelju njih i dalje se primjenjuju na programe i operacije koje se podupiru sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i Fonda europske pomoći za najpotrebitije u programskom razdoblju 2014.–2020.

Članak 42.

Prijelazne odredbe za tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

1.  Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(34) i Uredba (EU) br. 282/2014 stavljaju se izvan snage od 1. siječnja 2021.

2.  Financijskom omotnicom za tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prelaska između ESF-a plus i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnicima: Programom za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programom Unije za zdravlje.

3.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 5. stavku 6. [tehnička i administrativna pomoć] kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

4.  Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Programom za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI 2014.–2020.) ulažu se u financijske instrumente „socijalnog dijela” fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) xxx/xxx.

Članak 43.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.(35)

Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određene rezultate nije moguće dobiti određeni rezultati nisu dostupni, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati. Osjetljivi osobni podaci prikupljaju se anonimno.

1.  Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:

1.a  Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike

—  Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:

—  nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,

—  dugotrajno nezaposleni*,

—  neaktivni*,

—  zaposleni, uključujući samozaposlene*,

—  ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET)*,

—  mlađi od 30 djeca mlađa od 18 godina*,

—  mladi u dobi između 18 i 29 godina*,

—  stariji od 54 godine*,

—  s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,

—  s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,

—  s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.

Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.

1.b  Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja

Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika. Sudionici podatke uvijek pružaju na dobrovoljnoj osnovi.

—  sudionici s invaliditetom**,

—  sudionici mlađi od 18 godina*,

—  državljani trećih zemalja*,

—  sudionici stranog podrijetla*,

—  manjine (uključujući marginalizirane zajednice poput osim romske zajednice)**,

—  sudionici iz romske zajednice**,

—  beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,

—  sudionici iz ruralnih područja*,

—  sudionici iz geografskih područja s visokim razinama siromaštva i socijalne isključenosti*,

—  sudionici koji prelaze s institucijske skrbi na skrb unutar obitelji ili u zajednici**.

2.  Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:

—  broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,

—  broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).

3.  Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:

—  sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,

—  sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,

—  sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,

—  sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.

4.  Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:

—  sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,

—  sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,

Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja. [Am. 153]

PRILOG II.

Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

1.  Pokazatelji ostvarenja

(a)  Ukupna novčana vrijednost podijeljene hrane i robe

i.  ukupna vrijednost potpore u hrani;

i.a  ukupna novčana vrijednost hrane za djecu;

i.b  ukupna novčana vrijednost hrane za beskućnike;

i.c  ukupna novčana vrijednost hrane za druge ciljne skupine;

ii.  ukupna vrijednost podijeljene robe;

ii.a  ukupna novčana vrijednost robe za djecu;

ii.b  ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike;

ii.c  ukupna novčana vrijednost robe za druge ciljne skupine.

(b)  Ukupna količina podijeljene potpore u hrani (u tonama)

Od toga(36):

(a)  udio hrane za koju su iz programa plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %);

(b)  udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz ESF-a plus u ukupnom volumenu hrane podijeljene korisnicima (u %).

(2)  Zajednički pokazatelji rezultata(37)

Broj primatelja pomoći u hrani

–  broj djece u dobi od 18 godina ili manje,

–  broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,

–  broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,

–  broj primatelja pomoći s invaliditetom,

–  broj državljana trećih zemalja,

–  broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput osim romske zajednice),

–  sudionici iz romske zajednice,

–  broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.

Broj primatelja materijalne pomoći

–  broj djece u dobi od 18 godina ili manje,

–  broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,

–  broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,

–  broj primatelja pomoći s invaliditetom,

–  broj državljana trećih zemalja,

–  broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput osim romske zajednice),

–  sudionici iz romske zajednice,

–  broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja. [Am. 154]

PRILOG II.a

Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za promicanje socijalne uključenosti za najpotrebitije

Pokazatelji ostvarenja

1.  Ukupan broj osoba koje primaju pomoć za socijalnu uključenost.

Od toga:

(a)  broj djece u dobi od 15 godina ili manje;

(b)  broj osoba u dobi od 65 godina ili više;

(c)  broj žena;

(d)  broj osoba stranog podrijetla i pripadnika manjina (osim romske zajednice);

(e)  sudionici iz romske zajednice;

(f)  broj beskućnika. [Am. 155]

PRILOG II.b

Pokazatelji za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije

1.  Razina prijavljene koristi od boljeg razumijevanja politika i zakonodavstva Unije

(1)  Broj analitičkih aktivnosti,

(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,

(3)  Potpora glavnim akterima

2.  Razina aktivne suradnje i partnerstva između upravnih institucija EU-a, država članica i pridruženih zemalja

(1)  Broj analitičkih aktivnosti,

(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,

(3)  Potpora glavnim akterima

3.  Prijavljeno korištenje inovacijama u području socijalne politike u provedbi socijalnih preporuka za pojedinu zemlju i rezultata eksperimentiranja u području socijalne politike za donošenje politika

(1)  Broj analitičkih aktivnosti,

(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,

(3)  Potpora glavnim akterima

4.  Broj posjeta platformi EURES-a

5.  Broj otvorenih radnih mjesta za mlade koji je ostvaren ili kojemu je pružena potpora u okviru pripremne aktivnosti „Tvoj prvi posao preko EURES-a” te u okviru ciljanih programa mobilnosti

6.  Broj pojedinačnih osobnih kontakata savjetnika EURES-a s osobama koje traže posao, osobama koje mijenjaju posao i poslodavcima

7.  Broj stvorenih ili konsolidiranih poduzeća koja su imala koristi od potpore Unije

8.  Udio nezaposlenih korisnika ili onih koji pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju, koji su stvorili ili dodatno razvili posao s pomoću mikrofinanciranja Unije. [Am. 156]

PRILOG III.

Pokazatelji za tematsko područje Zdravlje

Stupanj integriranog rada u području zdravlja i upotrebe rezultata programa u nacionalnim zdravstvenim politikama

1.  Broj pacijenata koji primaju pomoć europskih referentnih mreža

2.  Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija korisnika (stručnjaci, građani, pacijenti) na koje utječu rezultati programa [Am. 157]

3.  Broj prenesenih najboljih praksi zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija [Am. 158]

4.  Stupanj upotrebe rezultata programa u nacionalnoj zdravstvenoj politici kako je izmjeren u upitniku o upotrebi prije i poslije Broj prenesenih najboljih praksi [Am. 159]

4.a  Stupanj upotrebe rezultata programa u regionalnim i nacionalnim zdravstvenim politikama ili instrumentima kako je izmjeren validiranim metodama. [Am. 160]

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 165.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 84.
(3)Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0020).
(4)SL C 62, 15.2.2019., str. 165.
(5)SL C 86, 7.3.2019., str. 84.
(6) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(7)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(8)Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
(9)Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).
(10)SL C 484, 24.12.2016., str. 1.
(11)Preporuka Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju osoba isključenih iz tržišta rada (SL L 307, 18.11.2008., str.11.).
(12)http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9302-2015-INIT/en/pdf
(13)Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
(14)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(15)COM(2016)0739
(16)Odluka br. 1786/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o usvajanju programa djelovanja Zajednice u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) (SL L 271, 9.10.2002., str. 1.).
(17)Odluka br. 1350/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uspostavljanju drugog programa aktivnosti Zajednice u području zdravstva (2008. – 2013.) (SL L 301, 20.11.2007., str. 3.).
(18)Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).
(19)COM(2018)0051
(20)Provedbena odluka Komisije 2014/287/EU оd 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža (SL L 147, 17.5.2014., str. 79.).
(21)Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(22)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(23)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(24)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(25)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(26)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(27)SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
(28)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(29)Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(30)COM(2018)0051
(31)Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).
(32)Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
(33)Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).
(34)Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).
(35)Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679. Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.
(36)Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.
(37)Vidjeti prethodnu bilješku.


Računalna obrada kretanja i nadzora trošarinske robe ***I
PDF 127kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o računalnoj obradi kretanja i nadzora trošarinske robe (preinaka) (COM(2018)0341 – C8-0215/2018 – 2018/0187(COD))
P8_TA(2019)0351A8-0010/2019

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0341),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0215/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 18. prosinca 2018. upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0010/2019),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Odluke (EU) 2020/... Europskog parlamenta i Vijeća o računalnoj obradi kretanja i nadzora trošarinske robe (preinaka)

P8_TC1-COD(2018)0187


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2020/263.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 108.
(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.


Ponovna uporaba informacija javnog sektora ***I
PDF 129kWORD 55k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka) (COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))
P8_TA(2019)0352A8-0438/2018

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0234),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0169/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 14. lipnja 2018. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0438/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

P8_TC1-COD(2018)0111


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1024.)

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 238.
(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.


Višegodišnji plan oporavka sredozemnog igluna ***I
PDF 127kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o višegodišnjem planu oporavka sredozemnog igluna i izmjeni uredaba (EZ) br. 1967/2006 i (EU) 2017/2107 (COM(2018)0229 – C8-0162/2018 – 2018/0109(COD))
P8_TA(2019)0353A8-0389/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0229),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0162/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0389/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o višegodišnjem planu oporavka sredozemnog igluna i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i Uredbe (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća

P8_TC1-COD(2018)0109


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1154.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 174.


Minimalna razina osposobljavanja pomoraca ***I
PDF 127kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca i stavljanju izvan snage Direktive 2005/45/EZ (COM(2018)0315 – C8-0205/2018 – 2018/0162(COD))
P8_TA(2019)0354A8-0007/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0315),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0205/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija od,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0007/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca i stavljanju izvan snage Direktive 2005/45/EZ o uzajamnom priznavanju svjedodžbi pomoraca koje su izdale države članice

P8_TC1-COD(2018)0162


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1159.)

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 125.


Prilagodba godišnjeg pretfinanciranja za razdoblje 2021. – 2023. ***I
PDF 140kWORD 45k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu prilagodbe godišnjeg pretfinanciranja za razdoblje 2021. – 2023. (COM(2018)0614 – C8-0396/2018 – 2018/0322(COD))
P8_TA(2019)0355A8-0181/2019

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0614),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0396/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 24. siječnja 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0181/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu prilagodbe godišnjeg pretfinanciranja za razdoblje 2021. – 2023.

P8_TC1-COD(2018)0322


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(4) utvrđuju se zajedničke i opće odredbe koje se primjenjuju na europske strukturne i investicijske fondove.

(2)  Dokazi pokazuju da je godišnje pretfinanciranje određeno na posebno visokoj razini u usporedbi sa zahtjevima financijskog upravljanja koji proizlaze iz provedbe operativnih programa; to je posebno slučaj za proračunske godine 2021. do 2023.

(3)  Kako bi se ublažio pritisak na odobrena sredstva za plaćanje u proračunu Unije za proračunske godine 2021. – 2023. i kako bi se unaprijedila predvidljivost zahtjeva za plaćanje i time pridonijelo transparentnijem proračunskom planiranju i urednijem profilu plaćanja, trebalo bi smanjiti stopu godišnjeg pretfinanciranja za te godine.

(4)  Uredbu (EU) br. 1303/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 134. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 mijenja se kako slijedi:

(a)  peta alineja zamjenjuje se sljedećim:"

„— 2020.: 3 %”;

"

(b)  Dodaje se sljedeća alineja:"

„— od 2021. do 2023.: 1 %. 2 % [Am. 1]

"

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 159, 10.5.2019., str. 45.
(2)SL C 159, 10.5.2019., str. 45.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(4)Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).


Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
PDF 223kWORD 62k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu pravila koja se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama (COM(2017)0571 – C8-0326/2017 – 2017/0245(COD))
P8_TA(2019)0356A8-0356/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0571),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. točku (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0326/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir primjedbe na nacrt zakonodavnog akta koje su podnijeli češki Zastupnički dom, češki Senat, Grčki parlament, Španjolski parlament, francuski Senat i portugalska Skupština,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0356/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(1);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu pravila koja se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama

P8_TC1-COD(2017)0245


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (e),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(2),

budući da:

(-1)  Stvaranje područja u kojemu je osigurano slobodno kretanje osoba preko unutarnjih granica jedno je od glavnih postignuća Unije. Normalno funkcioniranje i jačanje tog područja, koje se temelji na povjerenju i solidarnosti, trebalo bi biti zajednički cilj Unije i država članica koje su pristale sudjelovati u njemu. Istovremeno, potrebno je imati zajednički odgovor na situacije koje ozbiljno utječu na javni poredak ili unutarnju sigurnost tog područja ili njegovih dijelova na način da se omogući privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u iznimnim okolnostima i samo kao krajnja mjera, uz jačanje suradnje između predmetnih država članica. [Am. 1]

(1)  U području u kojem se osobe mogu slobodno kretati, ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama trebalo bi ostati iznimka. O ponovnom uvođenju S obzirom na to da privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica trebalo bi odlučivati utječe na slobodno kretanje osoba, nadzor bi se trebao ponovno uvesti samo kao o krajnjoj mjeri krajnja mjera, na ograničeni rok i onoliko koliko su mjere nužne i proporcionalne u odnosu na utvrđene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Svaka takva mjera trebala bi se opozvati čim prestanu postojati razlozi zbog kojih je uvedena. [Am. 2]

(1a)  Migracije i velik broj državljana trećih zemalja koji prelazi vanjske granice ne bi se trebali, sami po sebi, smatrati prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. [Am. 3]

(2)  Utvrđene ozbiljne prijetnje mogu se ukloniti različitim mjerama, ovisno o njihovoj prirodi i njihovu razmjeru. Iako je jasno da se policijske ovlasti po svojoj prirodi i svrsi razlikuju od nadzora granica, države članice na raspolaganju imaju i policijske ovlasti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)(3), koje se uz određene uvjete mogu primijeniti i u pograničnim područjima. U Preporuci Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru(4) u tu su svrhu dane smjernice državama članicama. [Am. 4]

(2a)  Prije ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, države članice trebale bi dati prednost alternativnim mjerama. Posebno, predmetna država članica trebala bi, kada je to potrebno i opravdano, razmotriti učinkovitije korištenje policijskim kontrolama ili njihovo jačanje na svom teritoriju, uključujući pogranična područja i glavne prometnice, na temelju procjene rizika, osiguravajući pritom da cilj tih policijskih kontrola nije granični nadzor. Moderne tehnologije ključne su za otklanjanje prijetnji javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Države članice trebale bi procijeniti može li se situacija primjereno riješiti jačanjem prekogranične suradnje na operativnom planu i na planu razmjene informacija među policijskim i obavještajnim službama. [Am. 5]

(3)  U skladu s odredbama glave III. poglavlja II. Zakonika o schengenskim granicama nadzor unutarnjih granica može se privremeno ponovno uvesti kao krajnja mjera u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti na razdoblje od najviše šest mjeseci za predvidive događaje (članak 25.) i na ograničeno razdoblje od najviše dva mjeseca za slučajeve koji zahtijevaju hitne mjere (članak 28.). Pokazalo se da su ti rokovi dovoljni za uklanjanje ozbiljnih prijetnji povezanih s najčešćim predvidivim događajima kao što su međunarodni sportski događaji ili politički događaji na visokoj razini.

(4)  Međutim, iskustvo je pokazalo da rijetko postoji potreba za ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama na razdoblja dulja od dva mjeseca. Samo u iznimnim okolnostima određene ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao što su prekogranične terorističke prijetnje ili posebni slučajevi sekundarnih kretanja nezakonitih migranata unutar Unije koji opravdavaju privremeno mogu trajati i dulje od maksimalnog razdoblja od šest mjeseci koje je trenutačno odobreno za ponovno uvođenje nadzora, mogu trajati i dosta dulje od prethodno navedenih razdoblja državne granice na unutarnjim granicama. Stoga je potrebno i opravdano prilagoditi rokove koji se primjenjuju na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice trenutačnim potrebama te osigurati da se ta mjera ne zloupotrebljava, da ostane iznimka i da se upotrebljava samo kao krajnja mjera. U tom cilju opći rok primjenjiv prema članku 25. Zakonika o schengenskim granicama trebao bi se produljiti na jednu godinu. [Am. 6]

(4a)  Svako odstupanje od temeljnog načela slobodnog kretanja osoba trebalo bi se strogo tumačiti, a načelo javnog poretka pretpostavlja postojanje stvarne, aktualne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja zahvaća jedan od temeljnih interesa društva. [Am. 7]

(5)  Kako bi se zajamčilo da taj nadzor unutarnjih granica bude krajnja mjera i ostane iznimka, države članice trebale bi dostaviti procjenu rizika povezanu s planiranim ponovnim uvođenjem produljenjem nadzora državne granice ili njegovim produljenjem na razdoblje od više od dva mjeseca. U toj bi se procjeni rizika posebice trebalo procijeniti koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazati da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera, osobito tako da se dokaže da su se sve alternativne mjere pokazale ili da se smatraju nedostatnima i objasniti kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako nadzor unutarnjih granica traje dulje od šest mjeseci, Procjenom rizika trebalo bi naknadno dokazati i učinkovitost i djelotvornost ponovno uvedenog nadzora državne granice u uklanjanju utvrđene prijetnje i detaljno objasniti kako se savjetovalo sa svakom susjednom državom članicom na koju utječe produljenje te kako je se uključilo u određivanje najmanje opterećujućeg operativnog dogovora. Države članice trebale bi zadržati mogućnost da sve pružene informacije ili dio njih prema potrebi proglase povjerljivima. [Am. 8]

(5a)  Kada je privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica povezano s posebnim događanjima iznimne naravi i trajanja, kao što su sportska događanja, njegovo trajanje trebalo bi biti vrlo jasno, ograničeno i povezano sa stvarnim trajanjem događanja. [Am. 9]

(6)  Kvaliteta procjene rizika koju dostave države članice bit će vrlo važna za procjenu nužnosti i proporcionalnosti planiranog nadzora državne granice. U tu bi procjenu trebalo uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu i , Europol, Europski potporni ured za azil, Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde te Agenciju Europske unije za temeljna prava. [Am. 10]

(7)  Ovlast Komisije za davanje mišljenja u skladu s člankom 27. stavkom 4. Zakonika o schengenskim granicama trebala bi se izmijeniti kako bi se uzele u obzir nove obveze država članica povezane s procjenom rizika, uključujući suradnju s dotičnim državama članicama. Ako se nadzor državne granice na unutarnjim granicama provodi dulje od šest mjeseci, Komisija bi trebala biti obvezna dati mišljenje. Trebao bi se izmijeniti i savjetodavni postupak iz članka 27. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama kako bi se uzela u obzir uloga agencija (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Europola) Unije i usmjerilo na praktičnu provedbu različitih aspekata suradnje među državama članicama, uključujući, prema potrebi, koordinaciju različitih mjera s obje strane granice. [Am. 11]

(8)  Kako bi se revidirana pravila bolje prilagodila izazovima povezanima s trajnim ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, trebalo bi predvidjeti posebnu mogućnost iznimnog produljenja nadzora unutarnjih granica na više od jedne godine šest mjeseci. To produljenje trebale bi pratiti razmjerne izvanredne nacionalne mjere koje se također poduzimaju unutar državnog područja radi uklanjanja prijetnje, primjerice izvanredno stanje. Ta mogućnost nikako ne bi trebala voditi dodatnom produljenju privremenog nadzora unutarnjih granica duljem od dvije jedne godine. [Am. 12]

(8a)  Nužnost i proporcionalnost ponovnog uvođenja nadzora unutarnjih granica trebala bi biti u ravnoteži s prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja aktivira potrebu za takvim ponovnim uvođenjem, kao i alternativne mjere koje bi se mogle poduzeti na nacionalnoj razini ili razini Unije, ili na obje, te učinak takvog nadzora na slobodno kretanje unutar područja bez nadzora unutarnjih granica. [Am. 13]

(9)  Upućivanje na članak 29. i članak 25. stavak 4. trebalo bi izmijeniti radi objašnjenja odnosa između rokova koji se primjenjuju prema članku 29. i članku 25. Zakonika o schengenskim granicama. [Am. 14]

(10)  Mogućnost provedbe privremenog nadzora unutarnjih granica kao odgovor na konkretnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti koja traje dulje od jedne godine šest mjeseci trebala bi ovisiti o posebnom postupku za koji je potrebna preporuka Komisije. [Am. 15]

(11)  U tom bi cilju Komisija trebala dati mišljenje o nužnosti i proporcionalnosti tog produljenja. i, prema potrebi, o suradnji sa susjednim državama članicama Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o predloženom produljenju. Predmetne države članice trebale bi imati mogućnost da Komisiji iznesu svoje primjedbe prije nego što ona donese svoje mišljenje. [Am. 16]

(12)  S obzirom na prirodu tih mjera, koje se odnose na nacionalne izvršne i provedbene ovlasti u vezi s ozbiljnim prijetnjama javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, provedbene ovlasti za donošenje preporuka u okviru tog posebnog postupka trebale bi se iznimno dodijeliti Vijeću.

(13)  Vijeće, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, može preporučiti odgovarajuće izvanredno dodatno produljenje i prema potrebi odrediti utvrditi uvjete suradnje među dotičnim državama članicama kako bi osiguralo da je riječ o izvanrednoj mjeri koja je na snazi samo na onoliko koliko je nužno i opravdano te da je usklađena s mjerama koje se donose na nacionalnoj razini unutar državnog područja radi uklanjanja iste konkretne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Preporuka Vijeća trebala bi biti preduvjet za svako dodatno produljenje dulje od jedne godine i iste prirode kao i preporuka iz članka 29 šest mjeseci. Preporuku Vijeća trebalo bi odmah proslijediti Europskom parlamentu. [Am. 17]

(13a)  Mjere poduzete u skladu s posebnim postupkom u situacijama u kojima se iznimnim okolnostima ugrožava sveukupno funkcioniranje područja bez nadzora unutarnjih granica ne bi se trebale produljiti niti kombinirati s mjerama poduzetima u okviru drugog postupka za ponovno uvođenje ili produljenje nadzora unutarnjih granica kako je predviđeno Uredbom (EU) 2016/399. [Am. 18]

(13b)  Ako smatra da država članica nije ispunila svoje obveze na temelju Ugovorâ, Komisija bi kao čuvarica Ugovora koja nadzire primjenu prava Unije trebala poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, među ostalim upućivanjem postupka Sudu Europske unije. [Am. 19]

(14)  Budući da se ovom Uredbom nastoji omogućiti izvanredno produljenje ponovno uvedenog nadzora državne granice na određenim dijelovima unutarnjih granica na razdoblje koje je državama članicama potrebno kako bi primjereno odgovorile na trajnu prijetnju prekogranične prirode te nadopuniti trenutačna pravila o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama, taj cilj države članice ne mogu ostvariti same; potrebna je izmjena zajedničkih pravila na razini Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(16)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(5); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(17)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(6); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(18)  U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(7), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(8).

(19)  U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(10) u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(11).

(20)  U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(12), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(13).

(21)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(22)  Uredbu (EU) 2016/399 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

1.  Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može iznimno kao krajnju mjeru ponovno uvesti nadzor državne granice, na ograničeno razdoblje na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica, u trajanju od najviše 30 dana ili u predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje ako je to trajanje dulje od 30 dana, ali ne dulje od šest mjeseci. Područje primjene i trajanje privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama ne smije prekoračiti vrijeme koje je izričito potrebno za odgovor na ozbiljnu prijetnju.; [Am. 20]

2.  Nadzor državne granice na unutarnjim granicama ponovno se uvodi samo kao krajnja mjera i u skladu s člancima 27., 27.a, 28. i 29. Kriteriji navedeni u člancima 26. i 30. uzimaju se u obzir u svakom slučaju kada se smatra da je odluka o ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s člancima 27., 27.a, 28. ili 29. [Am. 21]

3.  Ako ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u dotičnoj državi članici potraje i nakon razdoblja navedenog u stavku 1. ovog članka, ta država članica može produljiti nadzor državne granice na svojim unutarnjim granicama, uzimajući u obzir kriterije iz članka 26. i u skladu s člankom 27., na istoj osnovi kao što je navedeno u stavku 1. ovog članka te, uzimajući u obzir nove elemente, za obnovljiva razdoblja koja odgovaraju predvidivom trajanju ozbiljne prijetnje i nisu dulja od šest mjeseci. [Am. 22 i 52]

4.  Ukupno trajanje razdoblja tijekom kojeg se nadzor državne granice ponovno uvodi na unutarnjim granicama, uključujući sva produljenja određena u stavku 3. ovog članka, ne smije prekoračiti jednu godinu.

U iznimnim slučajevima iz članka 27.a to ukupno razdoblje može se dodatno produljiti za najviše dvije godine u skladu s tim člankom.

Ako postoje iznimne okolnosti kako je navedeno u članku 29., to ukupno razdoblje može se produljiti za najviše dvije godine u skladu sa stavkom 1. tog članka.” [Am. 23]

"

1.a  Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 26.

Kriteriji za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama

Prije nego što se neka država članica odluči na to da, kao krajnju mjeru, ponovno privremeno uvede nadzor državne granice na jednoj ili više svojih unutarnjih granica ili na njihovim dijelovima ili odluči produljiti takvo privremeno ponovno uvođenje, ona procjenjuje:

   (a) koliko je vjerojatno da se privremenim ponovnim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
   (b) koliko je vjerojatno da se mjerama različitima od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama, kao što su pojačana prekogranična policijska suradnja ili pojačane policijske kontrole, može na dostatan način ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
   (c) proporcionalnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama u odnosu na tu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, posebice uzimajući u obzir sljedeće:
   i. mogući utjecaj prijetnji na svoj javni poredak ili unutarnju sigurnost, među ostalim i nakon terorističkih napada ili prijetnji i uključujući one od strane organiziranog kriminala; i
   ii. mogući utjecaj privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama na slobodno kretanje osoba unutar područja bez nadzora unutarnjih granica.

Ako država članica u skladu s točkom (a) prvog podstavka procijeni da privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno neće u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti nadzor unutarnjih granica.

Ako država članica u skladu s točkom (b) prvog podstavka procijeni da će se mjerama različitim od privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama vjerojatno u dostatnoj mjeri ukloniti prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, ona neće ponovno uvesti ni produljiti nadzor unutarnjih granica te će poduzeti te druge mjere.

Ako država članica u skladu s točkom (c) prvog podstavka procijeni da predloženo privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama nije proporcionalno prijetnji, ona neće ponovno uvesti niti produljiti nadzor unutarnjih granica.”; [Am. 24]

"

2.  Članak 27. mijenja se kako slijedi:

-i.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Postupak za privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama u slučaju predvidive ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti”; [Am. 25]

"

-i.a  sljedeći stavak umeće se ispred stavka 1.:"

„-1. Ako na području bez nadzora unutarnjih granica postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi članici, ta država članica može kao krajnju mjeru i u skladu s kriterijima iz članka 26. ponovo uvesti nadzor državne granice na svim ili određenim dijelovima svojih unutarnjih granica u ograničenom razdoblju od najviše 30 dana ili, ako ozbiljna prijetnja potraje više od 30 dana, tijekom predvidivog trajanja ozbiljne prijetnje, ali u svakom slučaju ne dulje od dva mjeseca.”; [Am. 26]

"

-i.b  u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Za potrebe stavka -1. predmetna država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju najkasnije četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja, ili u kraćem roku ako su okolnosti koje uzrokuju potrebu za ponovim uvođenjem nadzora državne granice na unutarnjim granicama poznate manje od četiri tjedna prije planiranog ponovnog uvođenja. U tu svrhu država članica dostavlja sljedeće informacije:”; [Am. 27]

"

i.  u stavku 1. dodaje se nova točka (aa) kako slijedi:"

„(aa) procjenu rizika u kojoj se procjenjuje koliko se očekuje da će utvrđena prijetnja trajati i na koje će dijelove unutarnjih granica utjecati, dokazuje da je produljenje nadzora državne granice krajnja mjera i objašnjava kako bi se nadzorom državne granice pomoglo u uklanjanju te utvrđene prijetnje. Ako je nadzor državne granice već ponovno uveden na dulje od šest mjeseci, u procjeni rizika objašnjava se i kako je prethodno ponovno uvođenje nadzora državne granice pridonijelo uklanjanju utvrđene prijetnje.

Procjena rizika obuhvaća i detaljno izvješće o koordinaciji između dotične države članice i države članice ili država članica s kojima dijeli unutarnje granice na kojima se obavlja nadzor državne granice.

Komisija dijeli procjenu rizika s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i Europolom, prema potrebi.” [Am. 28 i 57]

"

i.a  u stavku 1. umeće se sljedeća točka:"

„(ab) sve mjere različite od predloženog ponovnog uvođenja nadzora koje je država članica poduzela ili predvidjela u cilju otklanjanja prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, kao i razlog utemeljen na dokazima koji pokaz