Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 17. travnja 2019. - StrasbourgZavršno izdanje
Izrada ili izmjena naslova rezolucije podnesene radi zaključenja rasprave (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika)
 Politička izjava o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika)
 Protokol uz Sporazum između EZ-a i Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil i sustava „Eurodac” ***
 Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
 Program za provedbu Obzora Europa ***I
 Nadzor tržišta i usklađivanje u području proizvoda ***I
 Promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja ***I
 Bolje izvršavanje i modernizacija pravila EU-a o zaštiti potrošača ***I
 Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
 Svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove ***I
 Svemirski program Unije i Agencija Europske unije za svemirski program ***I
 Program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I
 Program „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja ***I
 Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I
 Program Pravosuđe ***I
 Program Prava i vrijednosti ***I
 Broj međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim međuparlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i multilateralnim parlamentarnim skupštinama
 Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom – dio II. ***I
 Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom - dio I. ***I
 Prilagodba članku 290. UFEU-a niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ***I
 Izvršenje i financiranje općeg proračuna Unije u 2019. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***
 Sporazum o suradnji u području znanosti i tehnologije između EU-a i Rusije ***
 Izmjena Statuta Europske investicijske banke *
 Europska granična i obalna straža ***I
 Zakonik o vizama ***I
 Mjere za očuvanje i kontrolu primjenjive na području koje regulira Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika ***I
 Pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija ***I
 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I
 Instrument za povezivanje Europe ***I
 Rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja na internetu ***I

Izrada ili izmjena naslova rezolucije podnesene radi zaključenja rasprave (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika)
PDF 108kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o izradi ili izmjeni naslova rezolucije podnesene kako bi se zaključila rasprava (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika) (2019/2020(REG))
P8_TA(2019)0392

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 149. a stavku 2. Poslovnika:"“Sastavljanje amandmana na naslov rezolucije koja je podnesena radi zaključenja rasprave na temelju članaka 123, 128 ili 135, ne predstavlja izmjenu dnevnog reda, pod uvjetom da naslov ostane u okviru predmeta o kojem se raspravlja.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Politička izjava o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika)
PDF 108kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o političkoj izjavi o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika) (2019/2019(REG))
P8_TA(2019)0393

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 32., stavku 5., prvom podstavku, drugoj alineji Poslovnika:"“U političkoj izjavi kluba zastupnika utvrđuju se vrijednosti za koje se klub zastupnika zalaže i glavni politički ciljevi koje njegovi članovi namjeravaju zajedno ostvarivati u okviru obnašanja svojega mandata. U izjavi se opisuje zajednička politička orijentacija kluba zastupnika, na konkretan, karakterističan i autentičan način.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Protokol uz Sporazum između EZ-a i Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil i sustava „Eurodac” ***
PDF 116kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije proširenjem tog sporazuma na kazneni progon (15822/2018 – C8-0151/2019 – 2018/0423(NLE))
P8_TA(2019)0394A8-0196/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (15822/2018),

–  uzimajući u obzir Protokol uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije s obzirom na pristup Eurodacu u svrhu kaznenog progona (15823/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 87. stavkom 2. točkom (a), člankom 88. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0151/2019),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0196/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima Kraljevine Danske i drugih država članica.


Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
PDF 773kWORD 160k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (COM(2018)0435 – C8-0252/2018 – 2018/0224(COD))
P8_TA(2019)0395A8-0401/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0435),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1. te članke 183. i 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0252/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0401/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(1);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata

P8_TC1-COD(2018)0224


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske Unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1., članak 183. te članak 188. stavak drugi,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Unija nastoji ojačati svoju znanstvenu izvrsnost i tehnološke temelje zahvaljujući kojima istraživači, znanstveno znanje i tehnologija slobodno cirkuliraju te potaknuti svoju konkurentnost, među ostalim u industriji, osnažiti europski istraživački prostor te istodobno promicati sve istraživačke i inovacijske aktivnosti kako bi se ostvarili strateški prioriteti i obveze Unije, kojima se u konačnici nastoje promicati mir, vrijednosti Unije te dobrobit njezinih naroda;

(2)  Da bi se u postizanju tog općeg cilja ostvario znanstveni, društveni i gospodarski učinak i što više povećala dodana vrijednost ulaganja Unije u istraživanje, razvoj i inovacije, Unija bi trebala ulagati u istraživanja i inovacije u okviru Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. (dalje u tekstu: „Program”) kako bi se pružila potpora stvaranju,▌ širenju i prenošenju visokokvalitetnog znanja i tehnologija u Uniji, ojačao učinak istraživanja i inovacija u rješavanju globalnih izazova, uključujući ciljeve održivog razvoja i klimatske promjene, te u razvoju, podržavanju i provedbi politika Unije, kao i da bi se poduprlo uvođenje inovativnih i održivih rješenja u industriji i društvu Unije radi otvaranja radnih mjesta i povećanja gospodarskog rasta i industrijske konkurentnosti; Programom bi se trebali poticati svi oblici inovacija, ▌ojačati uvođenje inovativnih rješenja na tržište te optimizirati provedba ulaganja.

(2a)  Program bi trebao pridonijeti povećanju javnog i privatnog ulaganja u istraživanje i inovacije u državama članicama, čime se doprinosi ukupnom ulaganju od najmanje 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj. Postizanje tog cilja iziskivat će od država članica i privatnog sektora da Program dopune vlastitim i osnaženim mjerama ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

(2b)  Kako bi se postigao cilj ovog Programa i poštujući načelo izvrsnosti, cilj Programa trebao bi biti jačanje, među ostalim, suradničkih veza u Europi, čime se pridonosi smanjenju razlika u istraživanju i razvoju.

(3)  Pri promicanju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje se smatraju potrebnim doprinosom ostvarivanju ciljeva politike Unije trebalo bi u obzir uzeti načelo inovativnosti ▌kao ključnog pokretača za brže i intenzivnije pretvaranje iznimne količine znanja u Uniji u inovacije.

(4)  Nastavkom pristupa usmjerenog na otvorenu znanost, otvorene inovacije i otvorenost prema svijetu, pri čemu se osiguravaju znanstveni i društveno-gospodarski interesi Unije, trebali bi se osigurati izvrsnost i učinak ulaganja Unije u istraživanja i inovacije te jačanje kapaciteta za istraživanja i inovacije u svim državama članicama. To bi trebalo ▌rezultirati uravnoteženom provedbom Programa ▌.

(5)  Otvorena znanost ▌ima potencijal za povećanje kvalitete, učinka i koristi od znanosti te za ubrzanje napretka znanja tako što će ga učiniti pouzdanijim, učinkovitijim i točnijim te razumljivijim društvu i primjerenim za suočavanje s društvenim izazovima. Trebalo bi utvrditi odredbe kako bi se osiguralo da korisnici pruže otvoren pristup istorazinski ocijenjenim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, besplatno i što ranije u procesu širenja te da omoguće njihovu upotrebu i ponovnu upotrebu sa što manje ograničenja. Kad je riječ o istraživačkim podacima, trebalo bi primjenjivati načelo „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno” i stoga osigurati mogućnost iznimki uzimajući u obzir društveno-gospodarske interese Unije, prava intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka i povjerljivosti, sigurnosnih pitanja i drugih legitimnih interesa. Posebno bi trebalo ▌staviti veći naglasak na odgovorno upravljanje istraživačkim podacima, koji bi trebali biti u skladu s načelima FAIR – vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi – osobito uključivanjem planova za upravljanje podacima. Prema potrebi, korisnici bi trebali iskoristiti mogućnosti koje nude europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te poštovati načela i prakse otvorene znanosti. Recipročan otvoren pristup treba poticati u međunarodnim sporazumima o suradnji u području znanosti i tehnologije te u relevantnim sporazumima o pridruživanju.

(5a)  Korisnici koji su MSP-ovi potiču se da iskoriste postojeće instrumente kao što je Služba za pomoć malim i srednjim poduzećima u području prava intelektualnog vlasništva koja pruža potporu malim i srednjim poduzećima da zaštite i ostvare svoja prava intelektualnog vlasništva pružanjem besplatnih informacija i usluga u obliku povjerljivih savjeta o intelektualnom vlasništvu i povezanim pitanjima te osposobljavanja, materijala i resursa na internetu.

(6)  Osmišljavanje i izrada Programa trebali bi odgovarati potrebi za uspostavljanjem kritične mase poduprtih aktivnosti, diljem ▌Unije i u okviru međunarodne suradnje, uz poticanje sudjelovanja svih država članica u Programu, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom. Provedbom Programa trebalo bi se poduprijeti ostvarivanje tog cilja.

(7)  Aktivnosti koje dobivaju potporu u okviru Programa trebale bi doprinositi ostvarivanju ciljeva, ▌prioriteta i obveza Unije i Programa, praćenju i procjeni napretka u ostvarivanju tih ciljeva, prioriteta i obveza te razvoju revidiranih ili novih prioriteta.

(7a)   Program bi trebao nastojati uskladiti se s postojećim europskim smjernicama i strategijama u području istraživanja i inovacija.

(8)  Program bi trebao zadržati ravnotežu između pristupa „odozdo prema gore” (na poticaj istraživača ili inovatora) i „odozgo prema dolje” (određenog strateški definiranim prioritetima) za financiranje, u skladu s prirodom uključenih istraživačkih i inovacijskih zajednica u Uniji, stopama uspješnosti po području djelovanja, vrstama i svrhom aktivnosti koje se provode, načelom supsidijarnosti i učincima koji se nastoje postići. Na temelju kombinacije tih čimbenika trebao bi se odabrati pristup za odgovarajuće dijelove Programa, koji svi doprinose svim općim i posebnim ciljevima Programa.

(8-a)   Ukupni proračun za širenje sudjelovanja i izvrsnosti dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora” dio je Obzora Europa, trebao bi iznositi najmanje 3,3 % ukupnog proračuna Obzora Europa. Taj bi proračun uglavnom trebao koristiti pravnim subjektima u zemljama koje su se proširile.

(8-b)  „Inicijative izvrsnosti” trebale bi biti usmjerene na jačanje izvrsnosti u području istraživanja u prihvatljivim zemljama, uključujući podupiranje osposobljavanja u cilju poboljšanja upravljačkih vještina u području istraživanja i inovacija, nagrade, jačanje inovacijskih ekosustava te stvaranje mreža za istraživanje i inovacije, uključujući na temelju istraživačkih infrastruktura koje EU financira. Podnositelji zahtjeva moraju jasno pokazati da su projekti povezani s nacionalnim i/ili regionalnim strategijama istraživanja i inovacija kako bi mogli podnijeti zahtjev za financiranje u okviru šireg sudjelovanja i širenja izvrsnosti sudjelovanja i jačanja sudjelovanja Europskog istraživačkog prostora u Obzoru Europa.

(8a)  Za brojna djelovanja u području istraživanja i inovacija trebala bi se primjenjivati logika brzog programa za istraživanja i inovacije kada vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava ne bi trebalo prelaziti šest mjeseci. Time bi se malim suradničkim konzorcijima koji obuhvaćaju djelovanja od temeljnih istraživanja do primjene na tržištu omogućio brži pristup financijskim sredstvima prema načelu „odozdo prema gore”.

(8b)  Program bi trebao podržavati sve faze istraživanja i inovacija, osobito u okviru projekata suradnje. Temeljno istraživanje ključna je prednost i važan preduvjet povećanja sposobnosti Unije da privuče najbolje znanstvenike kako bi postala globalno središte izvrsnosti. Potrebno je osigurati ravnotežu između osnovnog i primijenjenog istraživanja. Zajedno s inovacijama, time će se podržati gospodarska konkurentnost, rast i radna mjesta u Uniji.

(8c)  Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak programa Obzor Europa, trebalo bi uzeti u obzir multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe kao nužne elemente za velik znanstveni napredak.

(8d)  Društvena se dimenzija potiče odgovornim istraživanjem i inovacijama kao međusektorski element kojim se nastoji uspostaviti istinska suradnja između znanosti i društva. Time bi se svim društvenim dionicima (istraživačima, građanima, autorima politika, poduzećima, organizacijama iz trećeg sektora itd.) omogućila suradnja tijekom cijelog procesa istraživanja i inovacija kako bi se postupak i rezultati bolje uskladili s vrijednostima, potrebama i očekivanjima europskog društva.

(9)  Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru stupa „Izvrsna i otvorena znanost” trebale bi se utvrditi u skladu sa znanstvenim potrebama i mogućnostima. Istraživački program trebao bi se utvrditi u bliskoj suradnji sa znanstvenom zajednicom i uključivati naglasak na privlačenje novih talenata u području istraživanja i inovacija te mladih istraživača, čime se osnažuje europski istraživački prostor i izbjegava odljev mozgova. Istraživanje bi se trebalo financirati na temelju izvrsnosti.

(10)  Stup Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost trebao bi se uspostaviti kroz klastere istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kako bi se povećala integracija u predmetnim područjima rada uz očuvanje visoke i održive razine učinaka na Uniju u odnosu na utrošena sredstva. Time će se potaknuti interdisciplinarna, međusektorska, horizontalna i prekogranična suradnja u ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i konkurentnosti industrija Unije, kao i njezinih obveza u okviru Pariškog sporazuma te, prema potrebi, u rješavanju društvenih izazova. Aktivnosti u okviru tog stupa trebale bi obuhvaćati cijeli raspon aktivnosti u području istraživanja i inovacija, kao što su istraživanja i razvoj, pokusno izvođenje, demonstracijske aktivnosti i potpora za javnu nabavu, prednormativno istraživanje i utvrđivanje normi te uvođenje inovacija na tržište kako bi se zajamčilo da Europa nastavi provoditi najsuvremenija istraživanja u okviru strateški utvrđenih prioriteta.

(11)  Potpuna i pravovremena uključenost industrije Unije u Programu na svim razinama, od pojedinačnih poduzetnika i MSP-ova do velikih poduzeća, trebala bi se nastaviti, ▌posebno u pogledu stvaranja održivog rasta i radnih mjesta u Europi. ▌

(12)  Važno je poduprijeti industriju Unije da ostane ili postane svjetski predvodnik u području inovacija, digitalizacije i dekarbonizacije, osobito putem ulaganja u ključne razvojne tehnologije koje će poduprijeti poduzetništvo budućnosti. Ključne tehnologije razvoja imat će središnju ulogu u drugom stupu, „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, te bi ih trebalo dodatno povezati s budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju kako bi istraživački projekti pokrili cijeli lanac inovacija. Mjere u okviru Programa trebale bi odražavati industrijsku strategiju Unije u cilju rješavanja situacija tržišnih neuspjeha ili neidealnih investicijskih situacija, poticanja ulaganja na odgovarajući i transparentan način, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost i javni povrat od ulaganja. Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama za istraživanje, razvoj i inovacije, koje treba revidirati kako bi se potaknule inovacije.

(13)  U okviru Programa potpora istraživanjima i inovacijama trebala bi biti integrirana, uz poštovanje svih relevantnih odredaba Svjetske trgovinske organizacije. Koncept istraživanja, uključujući eksperimentalni razvoj trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Frascatija, koji je izradio OECD, a koncept inovacija trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Osla, koji su izradili OECD i Eurostat, uz primjenu širokog pristupa kojim su obuhvaćene socijalne inovacije, dizajn i kreativnost. Definicije OECD-a u pogledu razina tehnološke spremnosti (TRL) trebale bi se uzeti u obzir, kao i u prethodnom okvirnom programu Obzor 2020 ▌. Na temelju programa rada za određeni poziv u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” mogla bi se omogućiti dodjela bespovratnih sredstava za vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju.

(14)  U Komunikaciji Komisije o privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. (COM(2018)0002) i izvješću Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i Prijedlogu Devetog okvirnog programa (2016/2147(INI)), naveden je skup preporuka za ovaj Program, uključujući pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, na temelju iskustava stečenih u provedbi prethodnog programa te povratnih informacija dobivenih od institucija EU-a i dionika. Te preporuke uključuju ambicioznije ulaganje kako bi se dosegnula kritična masa i postigao što veći učinak; potporu revolucionarnim inovacijama; davanje prednosti ulaganjima Unije u istraživanja i inovacije u područjima visoke dodane vrijednosti, posebno usmjeravanjem na misije, potpunim, svjesnim i pravovremenim uključivanjem građana i širom komunikacijom; pojednostavnjenje mogućnosti financiranja sredstvima Unije kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal svih država članica u području istraživanja i inovacija, uključujući usklađivanje partnerskih inicijativa i programa sufinanciranja; razvoj brojnijih i konkretnijih sinergija među različitim instrumentima financiranja sredstvima Unije, posebno radi pružanja pomoći mobilizaciji nedovoljno iskorištenog potencijala istraživanja i inovacija diljem Unije, bolje uključivanje istraživačkih infrastruktura koje financira Unija, posebno iz EFRR-a, u projekte Programa, ojačanje međunarodne suradnje i otvorenosti prema sudjelovanju trećih zemalja uz zaštitu interesa Unije i proširenje sudjelovanja svih država članica u Programu; te nastavak pojednostavnjenja na temelju iskustava iz provedbe programa Obzor 2020.

(15)  Kohezijska politika trebala bi nastaviti doprinositi istraživanju i inovacijama. Stoga je potrebno posebnu pozornost posvetiti koordinaciji i komplementarnosti između tih dviju politika Unije. U provedbi Programa trebalo bi nastojati uskladiti pravila i ostvariti sinergije s drugim programima Unije, navedenima u Prilogu IV. ovoj Uredbi, od njihova osmišljavanja i strateškog planiranja do odabira projekata, upravljanja, komunikacije, širenja i iskorištavanja rezultata do praćenja, revizija i zakonodavnog uređivanja. U cilju izbjegavanja preklapanja i dupliciranja te većeg učinka poluge koji donose sredstva Unije, kao i manjeg administrativnog opterećenje za podnositelje zahtjeva i korisnike, u okviru svih vrsta sinergije trebalo bi slijediti načelo „određena mjera provodi se u skladu s jednim skupom pravila”:

   mogući su dobrovoljni prijenosi iz drugih programa Unije, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, u Obzor Europa. U tim slučajevima primjenjivat će se pravila Obzora Europa, ali samo u korist države članice ili relevantnog upravljačkog tijela koje je odlučilo izvršiti prijenos;
   može se također predvidjeti da se određena mjera sufinancira iz programa Obzor Europa i nekog drugog programa Unije, ali na način da se ne premaše ukupni prihvatljivi troškovi mjere. U tim bi se slučajevima primjenjivala samo pravila programa Obzor Europa i trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije;
   – pečate izvrsnosti trebalo bi dodjeljivati svim prijedlozima koji prelaze prag „izvrsnosti” u programu Obzor Europa, a koji se ne mogu financirati zbog proračunskih ograničenja. U tom bi se slučaju trebala primjenjivati pravila fonda kojim se pruža potpora, uz iznimku pravila o državnim potporama.

(16)  Kako bi se postigao što veći učinak financiranja sredstvima Unije i što djelotvorniji doprinos ciljevima politike Unije i njezinim preuzetim obvezama, u okviru Programa mogu se sklapati europska partnerstva s privatnim i/ili javnim partnerima na temelju rezultata strateškog planiranja. To uključuje javne i privatne dionike u području istraživanja i inovacija, centre za kompetencije, poslovne inkubatore, znanstvene i tehnološke parkove, tijela sa zakladama za javne usluge i organizacije civilnog društva te, prema potrebi, regionalne inovacijske ekosustave, koji podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije, uz uvjet da se partnerstvom željeni učinci mogu postići djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije.

(17)  Program bi trebao ojačati suradnju između europskih partnerstava i partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese.

(17a)  Vodeće buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju pokazale su se učinkovitim i djelotvornim instrumentom koje pružaju pogodnosti za društvo u zajedničkim koordiniranim naporima Europske unije i njezinih država članica. Aktivnosti koje se provode u okviru vodećih inicijativa u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET), u pogledu projekata Graphene, Human Brain i Kvantna tehnologija, koje se podupiru u okviru programa Obzor 2020., nastavit će se podupirati u okviru Obzora Europa putem poziva na podnošenje prijedloga sadržanih u programu rada. Pripremnim djelovanjima koja se podupiru u okviru dijela programa Obzor 2020. koji se odnosi na vodeće inicijative FET doprinijet će se procesu strateškog planiranja u okviru programa Obzor Europa i usmjeravanju rada na misijama, sufinanciranim/suprogramiranim partnerstvima te redovnim pozivima na podnošenje prijedloga.

(18)  Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti politikama Unije pružati neovisne znanstvene dokaze na temelju iskustava korisnika i tehničku podršku tijekom čitavog ciklusa politike. Izravne aktivnosti JRC-a trebale bi se provoditi fleksibilno, učinkovito i transparentno, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a, proračunska ograničenja i potrebe politika Unije te osiguravajući zaštitu financijskih interesa Unije. JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse.

(19)  U okviru stupa „Inovativna Europa” trebao bi se utvrditi niz mjera za integriranu potporu potrebama poduzetnika i poduzetništva potaknutog istraživanjem čiji je cilj stvaranje i ubrzanje revolucionarnih inovacija za brzi rast tržišta te promicanje tehnološke autonomije Unije u strateškim područjima. Time bi se trebala privući inovativna poduzeća, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, s potencijalom rasta na međunarodnoj razini i razini Unije te osigurati brza, fleksibilna bespovratna sredstva i zajednička ulaganja, uključujući ulaganja s privatnim ulagačima. Ti bi se ciljevi trebali nastojati ostvariti uspostavom Europskog vijeća za inovacije (EIC). U okviru istog stupa trebali bi se podupirati i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), Regionalni program za inovacije EIT-a i europski inovacijski ekosustavi općenito, diljem Unije, posebno u okviru partnerstava za sufinanciranje s nacionalnim i regionalnim javnim i privatnim dionicima koji podupiru inovacije.

(20)  Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične i nelinearne aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno EIC, ali i EIT sa svojim ZZI-jima, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji su dostupni u okviru fonda InvestEU. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore. EIC bi trebao razviti strateške obavještajne aktivnosti i aktivnosti evaluacije u stvarnom vremenu kako bi se omogućilo pravovremeno upravljanje i koordinacija njegovih različitih aktivnosti.

(21)  EIC, zajedno s ostalim dijelovima programa Obzor Europa, trebao bi poticati sve oblike inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih inovacija, a posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta. U okviru instrumenata Europskog vijeća za inovacije pod nazivom Tragač i Akcelerator trebalo bi uočavati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući postupne, s glavnim naglaskom na revolucionarnim, disruptivnim i deep-tech inovacijama koje imaju potencijal da postanu inovacije kojima se stvaraju tržišta. Usklađenom i pojednostavnjenom potporom EIC bi trebao nadoknaditi trenutačni nedostatak javne potpore i privatnih ulaganja u takve inovacije. Instrumenti EIC-a trebali bi imati posebne pravne i upravljačke značajke kojima se uzimaju u obzir ciljevi instrumenata, a posebno aktivnosti uvođenja na tržište.

(21a)  U smislu ove Uredbe, a posebno za aktivnosti koje se obavljaju u okviru Europskog vijeća za inovacije, novoosnovano poduzeće je MSP u ranoj fazi njegova životnog ciklusa (uključujući sveučilišna spin-off poduzeća) čiji je cilj stvaranje inovativnih rješenja i prilagodljivih poslovnih modela te koje je samostalno u smislu članka 3. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ(5); a „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ te koje ima između 250 i 3000 zaposlenika ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci; malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije je poduzeće srednje tržišne kapitalizacije koje ima do 499 zaposlenika.

(22)  S pomoću mješovitog financiranja EIC-a, instrumentom EIC-a, tzv. Akceleratorom, trebala bi se premostiti „dolina smrti” između istraživanja, faza koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rasta poduzeća. Konkretnije, u okviru Akceleratora trebala bi se pružiti potpora operacijama koje su tehnološki ili tržišno toliko rizične da se ne smatraju „unovčivima” i ne mogu potaknuti znatna ulaganja s tržišta, te će se tom potporom dopuniti djelovanje u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom…(6).

(22a)  Mala i srednja poduzeća značajan su izvor inovacija i rasta u Europi. Stoga je u programu Obzor Europa potrebno snažno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća, kako je definirano u preporuci Komisije 2003/361/EZ. Na temelju najboljih praksi iz programa Obzor 2020., Obzor Europa trebao bi nastaviti poticati sudjelovanje MSP-ova u okvirnom programu na integrirani način.

(22b)   Iako bi proračun Akceleratora EIC-a trebao koristiti uglavnom za mješovito financiranje, u svrhu članka 43. , potpora Akceleratora EIC-a isključivo u vidu bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, trebala bi odgovarati potpori u okviru proračuna za instrument za MSP-ove prethodnog okvirnog programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(7).

(22c)   U bliskoj sinergiji s fondom InvestEU Akceleratorom Europskog vijeća za inovacije u svojim oblicima mješovitog financiranja i financijske potpore vlasničkim kapitalom trebala bi se financirati mala i srednja poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća, a u iznimnim slučajevima i projekti kojima upravljaju mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a koja još nisu u mogućnosti ostvarivati prihode ili koja još nisu profitabilna ili koja još nisu u mogućnosti privući dostatna ulaganja da u potpunosti provedu poslovni plan svojih projekata. Takvi će se prihvatljivi subjekti smatrati neprihvatljivima za bankovno financiranje, dok bi dio njihovih investicijskih potreba mogao pružati jedan ili više ulagača, kao što su privatne ili javne banke, obiteljski uredi, fondovi poduzetničkog kapitala, poslovni anđeli itd. Na taj način bi se prevladalo tržišni nedostatak, a Akceleratorom EIC-a financirat će se obećavajuća, ali još uvijek neisplativa tijela koja provode revolucionarne projekte kojima se stvaraju inovacije. Nakon njihove unovčivosti ti projekti mogu se, u kasnijoj fazi njihova razvoja, financirati u okviru fonda InvestEU.

(23)  Europski institut za inovacije i tehnologiju trebao bi se usredotočiti, ponajprije u okviru svojih zajednica znanja i inovacija i Regionalnog programa za inovacije EIT-a, na jačanje inovacijskih ekosustava za razvoj ukupnog kapaciteta Unije za inovacije kojima se rješavaju globalni izazovi poticanjem integracije poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva. U skladu s aktom o osnivanju, Uredbom o EIT-u(8), i Strateškom inovacijskom agendom EIT-a(9), EIT bi trebao u svojim aktivnostima poticati inovacije i integraciju visokog obrazovanja u inovacijski ekosustav, i to posebno: poticanjem poduzetničkog obrazovanja te snažne nedisciplinarne suradnje između industrije i akademske zajednice; i prepoznavanjem perspektivnih vještina kojima će budući inovatori rješavati globalne izazove, što uključuje napredne digitalne i inovacijske vještine. Korisnici EIC-a trebali bi ostvariti korist od programa potpore koje osigurava EIT, a novoosnovana poduzeća koja proizlaze iz Zajednica znanja i inovacija EIT-a trebala bi imati brz pristup djelovanjima u okviru EIC-a. Iako bi zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave EIT trebao biti u prirodnom skladu sa stupom „Inovativna Europa”, također bi trebao, kada je to primjereno, podupirati sve ostale stupove, planiranje njegovih zajednica znanja i inovacija trebalo bi se u okviru strateškog planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”. Trebalo bi izbjegavati dupliciranje između zajednica znanja i inovacija i ostalih instrumenata, a posebno ostalih partnerstava, u istom području.

(24)  Osiguranje i očuvanje ravnopravnih uvjeta za poduzeća koja se nadmeću na određenom tržištu trebali bi biti ključni uvjet za uspjeh revolucionarnih ili disruptivnih inovacija, čime se osobito malim i srednjim inovatorima omogućuje ostvarivanje koristi od njihovih ulaganja i stjecanje tržišnog udjela. Isto tako, određeni stupanj otvorenosti u inovacijskom opsegu financiranih aktivnosti, prije svega uzimanje u obzir velike mreže korisnika, može znatno doprinijeti izgradnji kapaciteta malih i srednjih poduzeća jer im se na taj način pružaju sredstva potrebna za privlačenje ulaganja i napredak.

(25)  Program bi trebao promicati i uključivati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te inicijativama na temelju interesa Unije, uzajamnih koristi i globalnih obveza u pogledu provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Ciljevi međunarodne suradnje trebali bi biti jačanje izvrsnosti u području istraživanja i inovacija ▌, privlačnosti te gospodarske i industrijske konkurentnosti u Uniji, rješavanje globalnih izazova kako su navedeni u UN-ovim ciljevima održivog razvoja i podupiranje vanjskih politika Unije. Trebao bi se primijeniti pristup općenite otvorenosti prema izvrnosti u međunarodnom sudjelovanju i ciljanim aktivnostima međunarodne suradnje ▌te se za financiranje subjekata s poslovnim nastanom u zemljama s niskim do srednjim dohotkom trebaju primjenjivati primjereni kriteriji prihvatljivosti uzimajući u obzir različite razine kapaciteta u području istraživanja i razvoja. Istodobno se promiče pridruživanje trećih zemalja Programu, u slučaju kada je predviđen reciprocitet, kada se štite interesi Unije te kada se potiče veće sudjelovanje svih država članica u Programu.

(26)  Radi produbljivanja odnosa između znanosti i društva te ostvarenja što veće koristi od njihove interakcije Program bi trebao angažirati i uključiti građane i organizacije civilnog društva u zajedničko stvaranje i osmišljavanje planova rada i sadržaja za odgovorno istraživanje i inovacije koji se odnose na izvore zabrinutosti, potrebe i očekivanja građana i civilnog društva, te promicanjem znanstvenog obrazovanja, stavljanjem znanstvenih saznanja na raspolaganje javnosti te olakšavanjem sudjelovanja u aktivnostima programa građanima i organizacijama civilnog društva. Treba pratiti poduzete mjere za bolju uključenost građana i civilnog društva.

(26a)  Programom Obzor Europa trebalo bi podržati nove tehnologije kojima se pridonosi prevladavanju prepreka koje sprečavaju pristup osobama s invaliditetom te njihovo puno sudjelovanje i koje time ograničavaju razvoj istinski uključivog društva.

(27)  U skladu s člankom 349. UFEU-a najudaljenije regije Unije imaju pravo na posebne mjere (uzimajući u obzir njihovu strukturnu, društvenu i gospodarsku situaciju) u pogledu pristupa horizontalnim programima Unije. U okviru Programa stoga bi trebalo voditi računa o posebnim obilježjima tih regija u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623), koju je Vijeće podržalo 12. travnja 2018. i, kada je to moguće, promicati njihovo sudjelovanje u Programu.

(28)  Aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa trebale bi težiti uklanjanju rodne nejednakosti, izbjegavanju rodnih predrasuda, adekvatnoj integraciji rodne dimenzije u područje istraživanja i inovacija, poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, promicanju ravnopravnosti između žena i muškaraca, uključujući načela jednake plaće utvrđena u članku 141. stavku 3. UFEU-a i Direktivi 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, kao i jamčenja dostupnosti istraživanja i inovacija istraživačima s invaliditetom.

(29)  U kontekstu posebnosti sektora obrambene industrije detaljne odredbe za financiranje istraživačkih projekata u području obrane sredstvima Unije trebale bi se utvrditi Uredbom ... o uspostavi Europskog fonda za obranu(10), kojom se utvrđuju pravila za sudjelovanje u istraživanjima u području obrane. Iako bi se sinergije između programa Obzor Europa i Europskog fonda za obranu mogle poticati, pri čemu treba izbjegavati dupliciranje, aktivnosti u okviru Obzora Europa i dalje bi u potpunosti trebale imati civilnu namjenu.

(30)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program. Iznos naveden za posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (a) predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje će se prema potrebi ažurirati prema novom međuinstitucionalnom sporazumu: točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(11)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu „Financijska uredba”) (12)primjenjuje se na ovaj Program, osim ako nije drukčije navedeno. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(31a)  U Programu bi trebalo težiti administrativnom pojednostavnjenju, a posebno smanjenju administrativnog opterećenja za korisnike. Komisija bi trebala dodatno pojednostavniti svoje alate i smjernice na način da se korisnicima nameće minimalno opterećenje. Komisija bi posebno trebala razmotriti izdavanje skraćene verzije smjernica.

(31b)  Kako bi se zajamčilo da Europa ostane predvodnik u istraživanju i inovacijama u digitalnom području na globalnoj razini i uzela u obzir potreba za povećanjem ulaganja s ciljem iskorištavanja sve većih mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija, za ključne prioritete u digitalnom području treba izdvojiti dovoljna proračunska sredstva.

(32)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(15) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(16), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće stranke koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(33)  U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(18)]osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. U Programu treba na odgovarajući način povesti računa o specifičnostima tih područja kako bi se zajamčilo njihovo učinkovito sudjelovanje i pružila potpora ostvarivanju suradnje i sinergija, posebno s najudaljenijim regijama i trećim zemljama u njihovu susjedstvu.

(34)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice i korisnike Programa. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(35)  Kako bi se omogućilo preispitivanje i/ili dopuna pokazatelja smjera učinka prema potrebi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)  Usklađenost i sinergije između Obzora Europa i svemirskog programa EU-a poticat će globalno konkurentan i inovativan europski svemirski sektor; osnažiti autonomiju Europe u pristupu i upotrebi svemira u sigurnoj okolini; te ojačati ulogu Europe kao globalnog dionika. Revolucionarna rješenja u Obzoru Europa podupirat će se podacima i uslugama dostupnima zahvaljujući svemirskom programu.

(36a)  U programima rada trebao bi se uzeti u obzir ishod konkretnih prethodnih projekata i o stanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama na razini Unije te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i o relevantnim promjenama u politici, na tržištu i u društvu, kako bi se financirala određena mjera.

(37)  Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata trebala bi na odgovarajući način odražavati potrebe Programa uzimajući u obzir pitanja i preporuke različitih dionika.

(38)  Primjenom zajedničkih pravila i uvjeta u cjelokupnom Programu trebali bi se osigurati pojednostavnjeni i zajednički provedbeni alati, uključujući one za praćenje i izvještavanje, te usklađen okvir koji olakšava sudjelovanje u programima koji se financiraju iz proračuna Programa, uključujući sudjelovanje u programima kojima upravljaju tijela za financiranje kao što je EIT, zajednička poduzeća ili bilo koje druge strukture u skladu s člankom 187. UFEU-a te sudjelovanje u programima koje poduzimaju države članice u skladu s člankom 185. UFEU-a. Trebalo bi omogućiti donošenje posebnih pravila, no izuzeća moraju biti ograničena na slučajeve kad je to neophodno i opravdano.

(39)  U djelovanjima obuhvaćenima područjem primjene Programa trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja trebala bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama, uključujući međunarodno pravo, i sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao što je obavijest Komisije od 28. lipnja 2013.(19), kao i s etičkim načelima, koja uključuju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta. Treba uzeti u obzir mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. UFEU-a te bi se upotreba životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja trebala smanjiti s ciljem da se njihova upotreba u konačnici zamijeni drugim metodama.

(40)  U skladu s ciljevima međunarodne suradnje utvrđenima člancima 180. i 186. UFEU-a, u znanstvenom, društvenom, gospodarskom i tehnološkom interesu Unije trebalo bi se promicati sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama i međunarodnih organizacija. Provedba Programa trebala bi biti u skladu s mjerama donesenima u skladu s člancima 75. i 215. UFEU-a te bi trebala biti u skladu s međunarodnim pravom. Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije sudjelovanje u određenim djelovanjima Programa može se ograničiti samo na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama.

(41)  Prepoznajući klimatske promjene kao jedan od najvećih globalnih i društvenih izazova i odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od najmanje 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Klimatska pitanja na odgovarajući se način integriraju u sadržaj istraživanja i inovacija te se uzimaju u obzir u svim fazama ciklusa istraživanja.

(41a)  U kontekstu smjera učinka koji se odnosi na klimu Komisija će izvijestiti o rezultatima, inovacijama i zbirnim procijenjenim učincima projekata koji su povezani s klimom, uključujući po dijelu programa i načinu provedbe. U svojoj analizi Komisija bi trebala uzeti u obzir dugoročne gospodarske, društvene i ekološke troškove i koristi za europske građane koji proizlaze iz aktivnosti u okviru programa, uključujući prihvaćanje inovativnih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, procijenjeni učinak na radna mjesta i stvaranje poduzeća, gospodarski rast i konkurentnost poduzeća, čistu energiju, zdravlje i dobrobit (uključujući kvalitetu zraka, tla i vode). Rezultate te analize učinka trebalo bi objaviti, ocijeniti u kontekstu klimatskih i energetskih ciljeva Europe i dati povratne informacije u sljedećem strateškom postupku planiranja i budućim programima rada.

(42)  Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(43)  Upotreba osjetljivih popratnih informacija ili pristup neovlaštenih pojedinaca osjetljivim rezultatima i istraživačkim podacima može štetno utjecati na interese Unije ili interese jedne njezine države članice ili više njih. Stoga bi rukovanje povjerljivim podacima i klasificiranim podacima trebalo biti uređeno svim relevantnim pravom Unije, uključujući interna pravila institucija, kao što je Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444(20), kojom se utvrđuju odredbe o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(45)  Nužno je utvrditi uvjete za osiguravanje financijskih sredstava Unije sudionicima u djelovanjima u okviru Programa. Bespovratna sredstva bit će glavna vrsta financiranja u okviru Programa. Druge vrste financiranja treba odabrati na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava, treba uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, jedinstvenih stopa i troškova po jedinici, utvrđenih u Financijskoj uredbi▌, u cilju dodatnog pojednostavnjenja. Prije nego se bilo koji novi sustav povrata troškova okarakterizira kao stvarno pojednostavljenje za korisnike, treba mu prethoditi iscrpna i pozitivna procjena.

(47)  U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”)(21) u Programu bi se trebala osigurati osnova za šire prihvaćanje uobičajenih praksi troškovnog računovodstva korisnika u pogledu troškova osoblja i jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge (uključujući za velike istraživačke infrastrukture u okviru Obzora 2020.). Uporaba jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge izračunatih u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika koje kombiniraju stvarne izravne i neizravne troškove trebala bi biti opcija koju mogu odabrati svi korisnici. U tom bi pogledu korisnici trebali moći uključiti stvarne neizravne troškove izračunate na temelju ključeva raspodjele u okviru tih jediničnih troškova za interno fakturirane robe i usluge.

(48)  Sadašnji sustav povrata stvarnih troškova osoblja trebao bi se dodatno pojednostavniti primjenom pristupa naknada utemeljenih na projektima, razvijenom u okviru programa Obzor 2020. te bi se trebao dodatno uskladiti s Financijskom uredbom, u cilju smanjenja jaza u naknadama istraživača iz Unije uključenih u Program.

(49)  Jamstveni fond za sudionike koji je uspostavljen u okviru programa Obzor 2020. i kojim upravlja Komisija pokazao se kao važan zaštitni mehanizam kojim se ublažavaju rizici povezani s iznosima koji su dospjeli, a nisu isplaćeni od strane sudionika koji ne ispunjava obveze. Stoga bi se provedba jamstvenog fonda za korisnike, preimenovanog u mehanizam uzajamnog osiguranja (dalje u tekstu „Mehanizam”), trebala nastaviti i proširiti na ostala tijela za financiranje, posebno na inicijative na temelju članka 185. UFEU-a. Mehanizam bi trebao biti otvoren korisnicima svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja.

(50)   Trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuju iskorištavanje i širenje rezultata kako bi se osiguralo da korisnici štite, iskorištavaju, šire te rezultate i osiguravaju pristup tim rezultatima prema potrebi. Veći naglasak trebalo bi staviti na iskorištavanje rezultata, a Komisije bi trebala prepoznati i pomoći u maksimiziranju prilika da korisnici iskoriste rezultate, posebice u Uniji. Iskorištavanje bi trebalo biti u skladu s načelima ovog programa, uključujući promicanje inovacija u Uniji i jačanje europskog istraživačkog prostora.

(51)  Trebali bi se zadržati ključni elementi evaluacije prijedloga i sustav odabira prethodnog programa Obzor 2020., kao i njegova posebna usmjerenost na kriterije izvrsnosti, učinka, kvalitete i djelotvornosti provedbe. Prijedlozi bi se i dalje trebali odabirati na temelju evaluacije koju provedu neovisni stručnjaci koji dolaze iz što većeg broja država članica. Komisija bi prema potrebi trebala organizirati anonimnu evaluaciju i analizirati njezine rezultate kako bi se izbjegla pristranost pri odabiru. Neovisni stručnjaci trebali bi prema potrebi uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem općenite usklađenosti portfelja projekata.

(52)  U skladu s člankom 127. Financijske uredbe za sve dijelove Programa trebalo bi se provesti sustavno uzajamno oslanjanje na revizije i procjene – ▌one u okviru drugih programa Unije – kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije. Uzajamno oslanjanje trebalo bi se izričito predvidjeti uzimajući u obzir i druge elemente osiguranja kao što su revizije sustava i procesa.

(53)  Posebne izazove u području istraživanja i inovacija trebalo bi rješavati nagradama, uključujući zajedničke ili dijeljene nagrade prema potrebi, koje bi organizirala Komisija ili tijelo za financiranje zajedno s drugim tijelima Unije, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili neprofitnim pravnim subjektima. Nagrade bi posebno trebalo dodjeljivati projektima koji privlače znanstvenike zemlje za proširenje, kao i uspješnim projektima kako bi se povećala njihova vidljivost i omogućilo veće promicanje aktivnosti koje financira Unija.

(54)  Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe odabiru se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjere te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom se Uredbom uspostavljaju Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Program”) te pravila za sudjelovanje i širenje rezultata u neizravnim djelovanjima u okviru Programa i određuje okvir koji upravlja potporom Unije aktivnostima istraživanja i inovacija.

2.  Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

3.  Program se provodi putem:

(a)  posebnog programa uspostavljenog Odlukom …/…/EU(22) ▌;

(aa)  financijskog doprinosa EIT-u uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 294/2008;

(b)  posebnog programa za istraživanja u području obrane uspostavljenog Uredbom …/…/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu.

4.  Pojmovi „Obzor Europa”, „Program” i „posebni program” koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi odnose se na pitanja relevantna samo za posebni program opisan u stavku 3. točki (a), osim ako je izričito navedeno drukčije.

EIT provodi Program u skladu sa svojim strateškim ciljevima za razdoblje 2021. – 2027., kako je utvrđeno u Strateškoj invoacijskoj agendi EIT-a, uzimajući u obzir strateško planiranje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „istraživačke infrastrukture” znači objekti koji pružaju resurse i usluge istraživačkim zajednicama za provedbu istraživanja i poticanje inovacija u njihovu području. Ta definicija uključuje povezane ljudske resurse te su njome obuhvaćeni glavna oprema ili komplet instrumenata; objekti povezani sa znanjem, kao što su zbirke, arhivi ili znanstvene podatkovne infrastrukture; računalni sustavi, komunikacijske mreže i sva druga infrastruktura jedinstvene prirode i otvorena vanjskim korisnicima koja je ključna za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Prema potrebi mogu se upotrebljavati izvan istraživanja, na primjer za obrazovanje ili javne usluge te se mogu nalaziti na jednoj lokaciji, biti virtualne ili decentralizirane;

(2)  „strategija pametne specijalizacije” znači isto što i strategija pametne specijalizacije kako je definirana Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(23) te ispunjava uvjete koji omogućuju provedbu utvrđene Uredbom (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama];

(3)  „europsko partnerstvo” znači inicijativa u kojoj se Unija, koja se pripremila s pomoću ranog sudjelovanja država članica i/ili pridruženih zemalja, zajedno s privatnim i/ili javnim partnerima (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili organizacije civilnog društva, uključujući zaklade i nevladine organizacije) obvezuje zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući programe povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;

(4)  „otvoreni pristup” znači praksa osiguravanja krajnjim korisnicima internetski pristup rezultatima istraživanja u okviru djelovanja financiranih sredstvima iz Programa ▌, u skladu s člankom 10. i člankom 35. stavkom 3. ove Uredbe;

(4a)   „otvorena znanost” znači pristup znanstvenom procesu temeljen na otvorenoj suradnji, alatima i širenju znanja, uključujući elemente iz članka 10.

(5)  „misija” znači portfelj djelovanja istraživanja i inovacija temeljen na izvrsnosti i učinku među različitim disciplinama i sektorima čija je namjera:

–  u određenom roku postići ▌mjerljivi cilj koji se ne bi mogao postići pojedinačnim djelovanjima,

–  ostvariti učinak na društvo i donošenje politika putem znanosti i tehnologije te

–  biti relevantan za znatan dio europskog stanovništva i širok raspon europskih građana;

(6)  „predkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;

(7)  „javna nabava inovativnih rješenja” znači nabava u kojoj javni naručitelji djeluju kao prvi kupac (eng. launch customer) za inovativnu robu ili usluge koje još nisu šire komercijalno dostupne i može uključivati ispitivanje sukladnosti;

(8)  „prava pristupa” znači prava na korištenje rezultata ili postojećeg znanja pod uvjetima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom;

(9)  „postojeće znanje” znači svi podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, materijalni ili nematerijalni, uključujući sva prava kao što su prava intelektualnog vlasništva: i. kojima korisnici raspolažu prije pristupanja djelovanju; i ii. koja su korisnici utvrdili u pisanom pristanku prema potrebi za provedbu djelovanja ili za iskorištavanje rezultata;

(10)  „širenje rezultata” znači javno otkrivanje rezultata primjerenim sredstvima (osim onih koja su rezultat zaštite ili iskorištavanja rezultata), uključujući u znanstvenim publikacijama u bilo kojem mediju;

(11)  „iskorištavanje” znači upotreba rezultata u daljnjim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uz one koje su već obuhvaćene predmetnim djelovanjem, uključujući među ostalim komercijalno iskorištavanje poput razvoja, stvaranja, proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda ili procesa, ▌ stvaranja i pružanja usluge, ili u aktivnostima normizacije;

(12)  „pošteni i razumni uvjeti” znači odgovarajući uvjeti, uključujući moguće financijske uvjete ili uvjete bez naplate tantijema, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarnu ili potencijalnu vrijednost rezultata ili postojećeg znanja za koje se zahtijeva pristup i/ili opseg, trajanje ili druge elemente predviđenog iskorištavanja;

(13)  „tijelo za financiranje” znači tijelo ili organizacija, koja nije Komisija, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe, kojoj je Komisija povjerila zadaće izvršenja proračuna u okviru Programa;

(14)  „međunarodna europska istraživačka organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu članova čine države članice ili pridružene zemlje i čiji je glavni cilj promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;

(15)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;

(15a)  „zemlje proširenja”/„zemlje s niskim rezultatima u području istraživanja i inovacija” znači zemlje u kojima je potrebno uspostaviti pravne subjekte kako bi bile prihvatljive kao koordinatori u okviru dijela „povećanje sudjelovanja i širenja izvrsnosti” programa Obzor Europa. Od država članica EU-a te su države Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, tijekom cijelog trajanja Programa. Za pridružene zemlje popis zemalja koje ispunjavaju uvjete odredit će se na temelju pokazatelja i biti objavljen u programu rada. Na temelju članka 349. UFEU-a i pravni subjekti iz najudaljenijih regija bit će u potpunosti prihvatljivi za ulogu koordinatora u okviru tog dijela.

(16)  „neprofitni pravni subjekt” znači pravni subjekt koji u skladu sa svojim pravnim oblikom ne ostvaruje dobit ili koji ima pravnu ili statutarnu obvezu ne raspodjeljivati dobit svojim imateljima udjela ili pojedinačnim članovima;

(16a)  „MSP” znači mikropoduzeće te malo i srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ;

(17)  „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće („MSP”) kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ te koje ima najviše 499 zaposlenika ▌ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci;

(18)  „rezultati” znači svi materijalni ili nematerijalni učinci djelovanja, kao što su podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, bez obzira na to mogu li se zaštititi ili ne, kao i sva s njima povezana prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva;

(18a)  „rezultati istraživanja” znači rezultati koji proizlaze iz radnji kojima se može dati pristup u obliku znanstvenih publikacija, podataka ili drugih proizvedenih ishoda i postupaka kao što su softveri, algoritmi, protokoli i elektronička prijenosna računala;

(19)  „pečat izvrsnosti” znači certifikacijska oznaka koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedloga premašio sve pragove evaluacije utvrđene u programu rada, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka proračuna dostupnog za taj poziv u programu rada, ali bi mogao biti financiran iz drugih izvora financiranja Unije ili nacionalnih izvora;

(19a)  „strateški plan za istraživanje i razvoj” znači provedbeni akt kojim se utvrđuje strategija za ostvarivanje sadržaja u programu rada koji obuhvaća najviše četiri godine nakon opsežnog obveznog savjetovanja s više dionika. Njime se definiraju prioriteti, odgovarajuće vrste djelovanja i oblici provedbe koji se upotrebljavaju.

(20)  „program rada” znači dokument koji je Komisija donijela za provedbu posebnog programa(24) u skladu s njegovim člankom 12. ili dokument jednakovrijedne strukture i sadržaja koji je donijelo tijelo za financiranje.

(21)  „nadoknadivi predujam” znači dio mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a koji odgovara zajmu u skladu s glavom X. Financijske uredbe, ali ga Unija izravno dodjeljuje na neprofitnoj osnovi za financiranje troškova aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija, a korisnik ga vraća Uniji u skladu s ugovornim uvjetima;

(22)  „ugovor” znači sporazum koji je Komisija ili tijelo za financiranje sklopilo s pravnim subjektom koji provodi djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište i koji je dobio potporu u obliku mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a;

(23)  „klasificirani podaci” znači klasificirani podaci EU-a kako su definirani člankom 3. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444, kao i klasificirani podaci država članica, klasificirani podaci trećih zemalja s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti i klasificirani podaci međunarodnih organizacija s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti;

(24)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(25)  „mješovito financiranje Obzora Europa ▌” znači financijska potpora programu za pružanje podrške u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital ili bilo kojeg drugog povratnog oblika potpore;

(25-a)  „mješovito financiranje EIC-a” znači izravna financijska potpora u okviru EIC-a za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital;”

(25a)  „istraživačko i inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je cilj stvoriti nova znanja i/ili istražiti izvedivost nove ili poboljšane tehnologije, proizvoda, procesa, usluge ili rješenja. Te aktivnosti mogu uključivati temeljno ili primijenjeno istraživanje, razvoj tehnologije i njezinu integraciju, ispitivanje, demonstraciju i provjeru prototipa u laboratoriju ili simuliranom okruženju;

(25b)  „inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je izravni cilj izrada planova i mehanizama ili nacrta za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, procese ili usluge koji mogu uključivati izradu prototipa, ispitivanje, demonstraciju, pokusno izvođenje, vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju;

(25c)  „pionirska istraživanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) (uključujući Provjeru koncepta ERC-a)” znači istraživačke djelatnosti predvođene glavnim istraživačem kojima je domaćin jedan ili više korisnika u okviru ERC-a;

(25d)  „djelovanje za osposobljavanje i mobilnost” znači djelovanje s ciljem poboljšavanja vještina, znanja i karijernih izgleda istraživača na osnovi mobilnosti između zemalja i, ako je relevantno, između sektora ili različitih disciplina;

(25e)  „djelovanje sufinanciranja programa” znači djelovanje za višegodišnje sufinanciranje programa aktivnosti koje uspostavljaju i/ili provode subjekti koji upravljaju istraživačkim i inovacijskim programima i/ili ih financiraju, osim tijela Unije za financiranje. Taj program aktivnosti može davati potporu umrežavanju i koordinaciji, istraživanju, inovaciji, testnim aktivnostima, inovacijskom djelovanju i djelovanju uvođenja na tržište, djelovanju u području osposobljavanja i mobilnosti, podizanju svijesti i komunikaciji, širenju i iskorištavanju rezultata, bilo kakvoj relevantnoj financijskoj potpori kao što su bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava te mješovito financiranje Obzora Europa ili kombinacija navedenog. Ti subjekti ili treće strane u njihovo ime mogu provoditi djelovanje sufinanciranja programa;

(25f)  „djelovanje pretkomercijalne javne nabave” znači djelovanje čiji je primarni cilj ostvarenje pretkomercijalne javne nabave koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;

(25g)  „djelovanje javne nabave inovativnih rješenja” znači djelovanje čiji je primarni cilj ostvarivanje zajedničke ili koordinirane javne nabave inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;

(25h)  djelovanje za koordinaciju i potporu: djelovanje kojim se doprinosi ciljevima Programa, osim istraživačkih i inovacijskih aktivnosti (osim ako se poduzimaju u okviru komponente „širenje sudjelovanja i razmjena izvrsnosti” dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”); i koordinacija u skladu s načelom „odozdo prema gore” bez sufinanciranja istraživačkih aktivnosti iz EU-a kojom se omogućava suradnja između pravnih subjekata iz država članica i pridruženih zemalja u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;

(25i)  „motivacijska nagrada” znači nagrada za poticanje ulaganja u određenom smjeru, uz određivanjem cilja prije izvršavanja rada;

(25j)  priznanje: nagrada za prethodna postignuća i izvanredan rad nakon izvršavanja rada;

(25k)  „inovacijsko djelovanje i djelovanje u području uvođenja na tržište” znači djelovanje koje uključuje inovacijsko djelovanje i druge aktivnosti potrebne za uvođenje inovacije na tržište, uključujući rast poduzeća, osiguranje mješovitog financiranja Obzora Europa (kombinacija bespovratnih sredstava i privatnog financiranja);

(25l)  „neizravne aktivnosti” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti za koje Unija pruža financijsku potporu i koje poduzimaju sudionici;

(25m)  „izravne aktivnosti” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti koje Komisija poduzima putem Zajedničkog istraživačkog centra;

(27)  „nabava” znači nabava kako je definirano u članku 2. stavku 49. Financijske uredbe;

(28)  „povezani subjekt” znači svaki pravni subjekt kako je definirano u članku 187. stavku 1. Financijske uredbe;

(30)  „inovacijski ekosustav” znači ekosustav koji na razini EU-a spaja aktere ili subjekte čiji je funkcionalni cilj omogućiti razvoj tehnologije i inovacije. Oni obuhvaćaju veze među materijalnim resursima (kao što su financijska sredstva, oprema i objekti), institucijskim subjektima (kao što su visoka učilišta i usluge potpore, organizacije u području istraživanja i tehnologije, poduzeća, vlasnici rizičnog kapitala i financijski posrednici) te nacionalnim, regionalnim i lokalnim subjektima za oblikovanje politika i financiranje;

Članak 3.

Ciljevi Programa

1.  Opći je cilj Programa ostvarenje znanstvenog, tehnološkog, gospodarskog i društvenog učinka ulaganjâ Unije u istraživanja i inovacije kako bi se ojačali znanstveni i tehnološki temelji Unije i potaknula njezina konkurentnost u svim državama članicama, uključujući njezinu industriju, ostvarili strateški prioriteti Unije, doprinijelo ostvarenju ciljeva i politika EU-a, doprinijelo suočavanju s globalnim izazovima, uključujući ispunjavanje ciljeva održivog razvoja u skladu s načelima Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma, te kako bi se ojačao europski istraživački prostor. Programom se stoga u najvećoj mogućoj mjeri povećava dodana vrijednost Unije usmjeravanjem se na ciljeve i aktivnosti koje države članice ne mogu učinkovito ostvariti same, već putem suradnje.

2.  Program ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)  razvijanje, promicanje i unapređenje znanstvene izvrsnosti, potpora stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih temeljnih i primijenjenih znanja, vještina, tehnologija i rješenja, osposobljavanja i mobilnosti istraživača, privlačenje talenata na svim razinama i doprinos punom angažmanu kvalificiranog kadra Unije u djelovanjima koja se podupiru u okviru ovog Programa;

(b)  stvaranje znanja, jačanje učinka istraživanja i inovacija na razvoj, podupiranje i provedbu politika Unija te potpora prihvaćanju inovativnih rješenja i pristupu istima u europskoj industriji, posebno MSP-ovima, i društvu radi rješavanja globalnih izazova, uključujući klimatske promjene i ciljeve održivog razvoja;

(c)  poticanje svih oblika inovacija, olakšavanje tehnološkog razvoja, demonstracija i prijenosa znanja i tehnologije, ▌jačanje uvođenja i iskorištavanja inovativnih rješenja;

(d)   optimiziranje rezultata Programa radi jačanja i povećavanja učinka i privlačnosti europskog istraživačkog prostora, poticanje sudjelovanja koja se temelje na izvrsnosti iz svih država članica, uključujući države članice koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija, u programu Obzor Europa te olakšavanje suradničkih veza u europskom istraživanju i inovacijama.

Članak 4.

Struktura Programa

1.  Struktura Programa sastoji se od sljedećih dijelova koji pridonose općem i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3.:

(1)  stupa I. „Izvrsna znanost” ▌, čije su komponente sljedeće:

(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC);

(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA);

(c)  istraživačke infrastrukture.

(2)  stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće, uzimajući u obzir činjenicu da društvene i humanističke znanosti imaju važnu ulogu u pozivima u svim klasterima:

(a)  klaster „Zdravlje”;

(b)  klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”;

(ba)  klaster „Civilna sigurnost za društvo”;

(c)   klaster „Digitalizacija, ▌industrija i svemir”;

(d)  klaster „Klima, energija i mobilnost”;

(f)   klaster „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”;

(g)   nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).

(3)  stupa III. „Inovativna Europa”, čije su komponente sljedeće:

(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC);

(b)  europski inovacijski ekosustavi;

(c)  Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) uspostavljen Uredbom (EZ) br. 294/2008.

(4)  dijela „širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”, ▌čije su komponente sljedeće:

(a)  širenje sudjelovanja i širenje izvrsnosti;

(b)  reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.

2.  Osnovne odrednice tih aktivnosti utvrđene su u Prilogu I.

Članak 5.(25)

Istraživanje i razvoj obrane

1.  Djelovanja koja se trebaju provoditi u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (b) i koja su utvrđena Uredbom o uspostavi Europskog fonda za obranu isključivo su usmjerena na istraživanje i razvoj obrane sa sljedećim ciljevima i širokim kategorijama aktivnosti:

—  aktivnosti čiji je cilj poticanje konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskog kapaciteta europske obrambene, tehnološke i industrijske baze.

2.  ▌Ova Uredba ne primjenjuje se na posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (b), osim ovog članka, članka 1. ▌ i članka 9. stavka 1.

Članak 6.(26)

Strateško planiranje te provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima za financiranje navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.  U Programu se mogu financirati neizravna djelovanja u bilo kojem obliku financiranja navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava koja su glavni oblik potpore u Programu. Može se omogućiti i financiranje putem nagrada, nabava i financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja te potpora vlasničkim ulaganjima u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije.

3.  Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se na neizravna djelovanja.

4.  Glavne vrste djelovanja koja se provode u okviru Programa utvrđene su i definirane u članku 2. Oblici financiranja predviđeni u stavku 2. upotrebljavaju se na fleksibilan način za potrebe svih ciljeva Programa, pri čemu se njihova upotreba određuje na osnovi potreba i značajki određenih ciljeva.

5.  Program podupire i izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC). Ako ta djelovanja pridonose inicijativama uspostavljenima u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, taj se doprinos ne smatra dijelom financijskog doprinosa dodijeljenog tim inicijativama.

6.  Provedbu posebnog programa i EIT-ove zajednice znanja i inovacija podupire transparentno i strateško ▌planiranje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, kako je utvrđeno u posebnom programu, posebno za stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” i također pokriva relevantne aktivnosti u drugim stupovima te dio naslovljen Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora.

Komisija osigurava rano sudjelovanje država članica i opsežnu komunikaciju s Europskim parlamentom dopunjenu savjetovanjem s dionicima i širom javnosti.

Strateškim planiranjem osigurava se usklađenost s drugim relevantnim programima Unije te njezinim prioritetima i obvezama te povećavaju komplementarnost i sinergije s nacionalnim i regionalnim programima i prioritetima, osnažujući pritom europski istraživački prostor. Područja za moguće misije i područja za moguća institucionalizirana europska partnerstva utvrđuju se u Prilogu V.a.

6a.  Prema potrebi, kako bi se omogućio brži pristup sredstvima za male suradničke konzorcije, može se predložiti „Brzi program za istraživanje i inovacije” (FTRI) u pogledu nekih poziva na podnošenje prijedloga za odabir istraživačkih i/ili inovacijskih aktivnosti u okviru Globalnih izazova i europske industrijske konkurentnosti i Tragača EIC-a kao dijelova Okvirnog programa.

Poziv u okviru FTRI postupka ima sljedeća kumulativna svojstva:

—  pozivi na podnošenje prijedloga na temelju pristupa „odozdo prema gore”;

—  skraćeno vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava, ne dulje od 6 mjeseci;

—  potpora koja se pruža samo malim suradničkim konzorcijima koji se sastoje od najviše 6 različitih i neovisnih prihvatljivih pravnih subjekata;

—  maksimalna financijska potpora po konzorciju čija vrijednost ne prelazi 2,5 milijuna EUR.

Programom se utvrđuju pozivi na podnošenje ponuda s pomoću postupka FTRI-ja.

7.  Aktivnosti programa Obzor Europa provode se putem otvorenih, konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga, među ostalim u okviru misija i europskih partnerstava. osim aktivnosti navedenih u članku 39. o nagradama.

Članak 6.a

Načela Programa

1.  Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (a) i u okviru EIT-a usmjerene su isključivo na primjenu u civilnom području. Ne dopuštaju se proračunski prijenosi između iznosa dodijeljenih posebnim programima iz članka 1. stavka 3. točke (a) i iznosa dodijeljenih posebnom programu iz članka 1. stavka 3. točke (b) te se izbjegava udvostručavanje proračunskih prijenosa.

2.  Obzorom Europa osigurava se multidisciplinarni pristup i predviđa, prema potrebi, uključivanje društvenih i humanističkih znanosti u sve klastere i aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa, uključujući posebne pozive u pogledu tema koje se odnose na društvene i humanističke znanosti.

3.  Dijelovima Programa koji uključuju suradnju jamči se ravnoteža između nižih i viših razina tehnološke spremnosti, čime se obuhvaća cijeli vrijednosni lanac.

3a.  Program osigurava učinkovito promicanje i integraciju suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama i inicijativama koje se temelje na zajedničkim koristima, interesima EU-a, međunarodnim obvezama i, prema potrebi, uzajamnosti.

4.  Program pomaže sve većem broju zemalja da povećaju sudjelovanje u Obzoru Europa i promiču široku geografsku pokrivenost u projektima suradnje, među ostalim širenjem znanstvene izvrsnosti, jačanjem novih suradničkih veza, poticanjem kruženja mozgova te provedbom članka 20. stavka 3. i članka 45. stavka 4. Ti se napori odražavaju u razmjernim mjerama država članica, što uključuje i određivanje privlačnih plaća za istraživače, uz potporu Unijinih, nacionalnih i regionalnih fondova. Posebna pozornost posvećuje se geografskoj ravnoteži, ovisno o situaciji u dotičnom području istraživanja i inovacija, odborima za evaluaciju i tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka, bez umanjivanja kriterija izvrsnosti.

5.  Program osigurava promicanje jednakih mogućnosti za sve te provedbu uključivanja rodnih pitanja i rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija te nastoji ukloniti uzroke rodne neravnoteže. Posebna pozornost obraća se na osiguravanje, u mjeri u kojoj je to moguće, rodne ravnoteže u odborima za evaluaciju i drugim relevantnim savjetodavnim tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka.

5a.  Program Obzor Europa provodi se u sinergiji s drugim programima Unije za financiranje, uz nastojanje da se postigne što veće administrativno pojednostavljenje. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja sredstvima Unije uključen je u Prilog IV.

5b.  Programom se pridonosi povećanju javnih i privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije u državama članicama, čime se doprinosi postizanju ukupnog ulaganja u istraživanje i razvoj od najmanje 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije.

6.  Komisija pri provedbi programa nastoji ostvariti kontinuirano administrativno pojednostavljenje i smanjenje opterećenja za podnositelje zahtjeva i korisnike sredstava.

7.  Kao dio općeg cilja Unije koji se odnosi na uključivanje klimatskih mjera u sektorske politike EU-a i fondove EU-a, djelovanja u okviru ovog Programa doprinose, prema potrebi, udjelu od najmanje 35 % rashoda za klimatske ciljeve. Uključivanje klimatskih pitanja na odgovarajući se način integrira u sadržaj istraživanja i inovacija .

8.  Programom se promiče zajedničko stvaranje i zajedničko osmišljavanje putem sudjelovanja građana i civilnog društva.

9.  Programom se jamči dostatna transparentnost i odgovornost javnih sredstava u projektima istraživanja i inovacija, čime se štiti javni interes.

10.  Komisija ili odgovarajuće tijelo za financiranje jamči da su u vrijeme objave poziva na podnošenje prijedloga svim potencijalnim sudionicima dostupne dostatne smjernice i informacije, osobito primjenjiv nacrt ugovora o bespovratnim sredstvima.

Članak 7.

Misije

1.  Misije se programiraju u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, ali mogu ostvariti korist i od djelovanja koja se provode u okviru drugih dijelova Programa te mjera koje se provode u okviru drugih programa Unije za financiranje. Misije omogućuju konkurentna rješenja koja za posljedicu imaju paneuropsku dodanu vrijednost i učinak.

2.  Misije se definiraju i provode u skladu s Uredbom i posebnim programom uz aktivno i rano uključivanje država članica te opsežne razmjene s Europskim parlamentom. Misije, njihovi ciljevi, proračun, područje primjene, pokazatelji i ključne etape utvrđuju se prema potrebi u strateškim planovima za istraživanje i inovacije ili programima rada. Evaluacija prijedlogâ u okviru misija provodi se u skladu s člankom 26.

2a.  U prvim trima godinama programa u okviru posebnih poziva za provedbu misija programski se namjenjuje najviše 10 % godišnjeg proračuna za stup II. Za ostatak trajanja programa i samo nakon pozitivne ocjene odabira misije i postupka upravljanja taj se postotak može povećati. Komisija obavješćuje o ukupnom proračunskom udjelu svakog programa rada za misije.

3.  Misije:

(a)  upotrebom ciljeva održivog razvoja kao izvora za njihovu izradu i provedbu imaju jasan sadržaj u području istraživanja i inovacija te dodanu vrijednost EU-a i pridonose ostvarenju prioriteta Unije i ciljeva programa Obzor Europa utvrđenih u članku 3.;

(aa)  obuhvaćaju područja od zajedničkog europskog značaja, potiču široku uključenost i aktivno sudjelovanje raznih dionika iz javnog i privatnog sektora, uključujući građane i krajnje korisnike, te ostvaruju rezultate istraživanja i inovacija koji bi mogli koristiti svim državama članicama;

(b)  poduzetne su i poticajne te imaju široku znanstvenu, tehnološku, društvenu, gospodarsku, ekološku ili političku relevantnost i učinak;

(c)  imaju jasne smjernice i ciljeve te su usmjerene, mjerljive i vremenski ograničene i imaju jasan proračunski okvir;

(d)  odabiru se na transparentan način i temelje na ambicioznim, ali realističnim ciljevima koji se temelje na izvrsnosti i učinku, te istraživačkim, razvojnim i inovacijskim aktivnostima;

(da)  imaju potrebno područje primjene, opseg i mobilizaciju sredstava te financijske poluge dodatnih javnih i privatnih sredstava potrebnih za ostvarenje rezultata misije;

(e)  potiču aktivnost među različitim disciplinama (uključujući društvene i humanističke znanosti) te obuhvaćaju aktivnosti iz širokog raspona razina tehničke spremnosti, među ostalim nižih razina tehnološke spremnosti;

(f)  otvorene su višestrukim pristupima i rješenjima u skladu s načelom „odozdo prema gore”, uzimajući u obzir koristi za ljude i društvo te njihove potrebe i prepoznajući važnost različitih doprinosa ostvarivanju tih misija;

(fa)  na transparentan način ostvaruju korist od sinergija s drugim programima Unije, kao i s nacionalnim i, prema potrebi, regionalnim inovacijskim ekosustavima.

4.  Komisija prati i ocjenjuje svaku misiju u skladu s člancima 45. i 47. te Prilogom V. ovoj Uredbi, uključujući napredak u pogledu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva, što obuhvaća provedbu, praćenje i postupno ukidanje misija. Procjena prvih misija uspostavljenih u okviru programa Obzor Europa odvija se najkasnije 2023. i prije donošenja bilo kakve odluke o osmišljavanju novih misija te nastavku, prekidu ili preusmjeravanju misija koje su u tijeku. Rezultati ove ocjene objavljuju se i uključuju, među ostalim, analizu njihovih postupaka odabira i njihova upravljanja, proračuna, usmjerenosti i dotadašnje uspješnosti.

Članak 7.a

Europsko vijeće za inovacije

1.  Komisija osniva Europsko vijeće za inovacije (EIC) kao jedinstvenu kontaktnu točku sa središnjim upravljanjem za provedbu aktivnosti u okviru stupa III. „Inovativna Europa” koje se odnose na EIC. Europsko vijeće za inovacije uglavnom se usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije te posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta, te podupire sve vrste inovacija, uključujući postupne inovacije. EIC djeluje u skladu sa sljedećim načelima: jasnom dodanom vrijednošću EU-a, autonomijom, sposobnošću preuzimanja rizika, učinkovitošću, djelotvornošću, transparentnošću i odgovornošću.

2.  EIC će biti otvoren za sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća (za MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala srednje kapitalizirana poduzeća) te od pojedinačnih korisnika do multidisciplinarnih konzorcija. Najmanje 70% proračuna EIC-a namijenjeno je MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća.

3.  Odbor EIC-a i oblik uprave EIC-a utvrđeni su u Odluci (EU)... [Poseban program] i njezinim prilozima.

Članak 8.

Europska partnerstva

1.  Dijelovi Obzora Europa mogu se provoditi kroz europska partnerstva. Unija može sudjelovati u europskom partnerstvu u jednom od sljedećih oblika:

(a)  sudjelovanje u partnerstvima uspostavljenima na temelju memorandumâ o razumijevanju i/ili ugovornih aranžmana između Komisije i partnera iz članka 2. stavka 3. u kojima se određuju ciljevi partnerstva, povezane obveze svih uključenih strana za financijske doprinose partnera i/ili doprinose u naravi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka, željeni rezultati i modaliteti izvješćivanja. Oni uključuju utvrđivanje dopunskih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provode partneri te koje se provode u okviru Programa (europska partnerstva za zajedničke programe);

(b)  sudjelovanje i financijski doprinos u programu za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uz utvrđivanje ciljeva, ključnih pokazatelja uspješnosti i učinka te ishoda koje treba ostvariti, na temelju obveza partnerâ u vezi s financijskim doprinosom i/ili doprinosom u naravi te na integraciji relevantnih aktivnosti primjenom mjere Programa za sufinanciranje (sufinancirano europsko partnerstvo);

(c)  sudjelovanje u istraživačkim i inovacijskim programima te financijski doprinos takvim programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. UFEU-a ili tijela osnovana u skladu s člankom 187. UFEU-a, kao što su zajednička poduzeća, ili zajednice znanja i inovacija EIT-a u skladu s Uredbom o EIT-u (institucionalizirana europska partnerstva). Takva partnerstva provode se samo ako se drugim dijelovima programa Obzor Europa, uključujući druge oblike europskih partnerstava, ne bi ostvarili ciljevi ili potrebni očekivani učinci te ako je to opravdano s obzirom na dugoročnu perspektivu i visok stupanj integracije. Partnerstva u skladu s člankom 185. UFEU-a ili na temelju članka 187. UFEU-a provode centralizirano upravljanje svim financijskim doprinosima, osim u propisno opravdanim slučajevima. U slučaju središnjeg financijskog upravljanja, doprinosi na razini projekta iz jedne države sudionice ostvarit će se na temelju traženog financiranja iz prijedloga subjekata iz te države sudionice, osim ako su se sve uključene države sudionice dogovorile drukčije.

Pravilima za takva partnerstva utvrđuju se, među ostalim, ciljevi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te ishodi koje treba ostvariti, kao i povezane obveze za financijske doprinose partnera i/ili njihove doprinose u naravi.

2.  Europska partnerstva:

(a)  uspostavljaju se u svrhu rješavanja europskih ili globalnih izazova samo u slučajevima u kojima se ciljevi Obzora Europa njima mogu ostvariti djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije te u usporedbi s drugim oblicima potpore iz okvirnog programa. Ti dijelovi imaju odgovarajući udio proračuna Obzora Europa. Većina proračuna u stupu II. dodjeljuje se djelovanjima izvan europskih partnerstava;

(b)  pridržavaju se načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka u Europi i za nju, snažnog učinka poluge u dovoljnom opsegu, dugoročnih obveza svih uključenih strana, fleksibilnosti u provedbi, usklađenosti, koordinacije i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i, ako je to relevantno, međunarodnim inicijativama ili drugim partnerstvima i misijama;

(c)  slijede jasan pristup utemeljen na načelu životnog ciklusa, vremenski su ograničena i uključuju uvjete za postupno ukidanje financiranja Programa.

2.a.  Europska partnerstva u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) ove Uredbe utvrđuju se u strateškim planovima za istraživanje i razvoj prije primjene u programima rada.

Odredbe i kriteriji za njihov odabir, provedbu, praćenje, evaluaciju i postupno ukidanje utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 8.a

Preispitivanje misija i područja partnerstava

Komisija najkasnije 2023. provodi preispitivanje Priloga 5.a kao dijela općeg praćenja programa, što obuhvaća misije i institucionalizirana europska partnerstva na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a, te predstavlja izvješće o glavnim nalazima Vijeću i Europskom parlamentu.

Članak 9.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 120 000 000 000 EUR u stalnim cijenama za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (a) i, uz to, iznos za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (b), kako je utvrđeno Uredbom o uspostavi Europskog fonda za obranu.

2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prve polovice rečenice iznosi:

(a)  27,42 % za stup I. „Izvrsna i otvorena znanost” za razdoblje 2021.–2027., od čega

(1)  17,64 % za Europsko istraživačko vijeće;

(2)  7,23 % za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie;

(3)  2,55 % za istraživačke infrastrukture;

(b)  55,48 % za stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” za razdoblje 2021. – 2027., od čega

(1)  8,16 % za klaster „Zdravlje”;

(2)  2,50 % za klaster „Uključivo i kreativno društvo”;

(2a)  2,00 % za klaster „Sigurna društva”;

(3)  15,94 % za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”;

(4)  15,84 % za klaster „Klima, energija i mobilnost”;

(5)  9,00 % za klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”;

(6)  2,04 % za nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC);

(c)  12,71 % za stup III. „Inovativna Europa” za razdoblje 2021.–2027., od čega:

(1)  8,71 % za Europsko vijeće za inovacije, uključujući do 0,53 % za europske inovacijske ekosustave;

(2)  4 % za Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)

(d)  4,39 % za dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:

(1)  4,00 % za „širenje izvrsnosti i proširivanje sudjelovanja diljem Unije”;

(2)  0,39 % za „reformu i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija”.

3.  Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, odstupiti od iznosa iz stavka 2. za najviše 10 %, uključujući dodjelu doprinosa iz pridruženih zemalja.

3c.  45 % proračuna klastera „Uključivo i kreativno društvo” podupire istraživanja kulturnih i kreativnih sektora, uključujući kulturnu baštinu Unije, što uključuje 300 milijuna EUR za uspostavu europskog oblaka kulturne baštine, kako je utvrđeno u Prilogu I. posebnom programu nakon procjene učinka koja će se predstaviti Europskom parlamentu.

3d.  Najmanje 1 milijarda EUR namijenjena je kvantnim istraživanjima iz klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” u okviru drugog stupa.

4.  Iznosom iz stavka 1. za posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (a) i za EIT mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti te troškovi potrebni za upravljanje Programom i njegovu provedbu, uključujući sve administrativne rashode, te evaluaciju ostvarivanja njegovih ciljeva. Administrativni troškovi povezani s neizravnim djelovanjima ne prelaze 5 % ukupnog iznosa sredstava u okviru Programa. Usto, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, aktivnostima informiranja i priopćavanja, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.

5.  Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

6.  Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

7.  Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

Članak 10.

Otvorena znanost

1.  Programom se potiče otvorena znanost kao pristup znanstvenom procesu koji se temelji na suradničkom radu i širenja znanja, posebno u skladu sa sljedećim elementima:

—  otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje se temelje na istraživanjima financiranima u okviru Programa;

—  otvoreni pristup istraživačkim podacima, uključujući onima na kojima se temelje znanstvene publikacije.

Ti se elementi osiguravaju u skladu s člankom 35. stavkom 3. ove Uredbe. Otvoreni pristup istraživačkim podacima također je u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”.

1a.  Načelo reciprociteta u otvorenoj znanosti promiče se i potiče u svim sporazumima o udruživanju i suradnji s trećim zemljama, uključujući sporazume koje potpisuju tijela za financiranje kojima je povjereno neizravno upravljanje programom.

2.  Odgovorno upravljanje istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelima FAIR – vidljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost. Usto se posvećuje pozornost dugoročnom čuvanju podataka.

3.  Promiču se i potiču druge prakse otvorene znanosti ▌, među ostalim u korist MSP-ova.

Članak 11.

Komplementarno, kombinirano i kumulativno financiranje

1.   Program Obzor Europa provodi se u sinergiji s drugim programima Unije za financiranje, uz nastojanje da se postigne što veće administrativno pojednostavljenje. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja uvršten je u Prilog IV. Za sufinancirane aktivnosti u području razvoja, istraživanja i inovacija primjenjuje se jedinstveni skup pravila programa Obzor Europa.

2.   Pečat izvrsnosti dodjeljuje se za sve dijelove Programa. Za djelovanja kojima je dodijeljen certifikat „pečat izvrsnosti”, ili koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:

(a)  djelovanja procijenjena u pozivu na podnošenje ponuda u okviru Programa;

(b)  djelovanja koja ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete iz tog poziva na podnošenje ponuda;

(c)  djelovanja koja se ne mogu financirati u okviru tog poziva na podnošenje ponuda zbog proračunskih ograničenja,

može se odobriti doprinos iz nacionalnih ili regionalnih fondova, uključujući doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Uredba o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], bez zahtjeva za dodatnu prijavu i evaluaciju i uz uvjet da su takva djelovanja dosljedna ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda koji pruža potporu, uz iznimku pravila o državnoj potpori.

2a.   U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX [... Uredba o zajedničkim odredbama], upravljačko tijelo može na dobrovoljnoj osnovi zatražiti prijenos dijela svojih financijskih sredstava u program Obzor Europa. Prenesena sredstva primjenjuju se u skladu s pravilima programa Obzor Europa. Osim toga, Komisija jamči da su takva prenesena sredstva u cijelosti namijenjena za programe i/ili projekte koji će se, ako je primjenjivo, provesti u državi članici ili regiji iz koje dolaze.

2b.   Komisija, uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga, uključuje dodijeljena sredstva iz ovoga članka u informacijski sustav za odabrane projekte kako bi se omogućila brza razmjena informacija i kako bi tijela za financiranje mogla pružiti financiranje za odabrane aktivnosti.

Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije mogu se dobiti doprinosi i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove.

Članak 12.

Treće zemlje pridružene Programu

1.  Program je otvoren za pridruživanje sljedećih trećih zemalja:

(a)  članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)  zemalja na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  trećih zemalja i teritorija koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

i.  imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija;

ii.  predane su otvorenom tržišnom gospodarstvu utemeljenom na pravilima, uključujući pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva, poštovanje ljudskih prava, što podupiru demokratske institucije;

iii.  aktivno promiču politike kojima se poboljšava gospodarska i društvena dobrobit građana.

Potpuno ili djelomično pridruživanje Programu svake treće zemlje iz točke (d) temelji se na procjeni koristi za Uniju. Ono se posebno provodi u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije, ako se tim sporazumom:

–  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

–   prenosi pravo na koordinaciju djelovanja u okviru Programa uz uvjet da ono koristi Uniji i da je zajamčena zaštita financijskih interesa Unije;

–  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u Programu, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim (pot)programima i administrativnih troškova tih (pot)programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;

–  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

–  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.  Opsegom pridruživanja svake treće zemlje Programu u obzir se uzima poticanje gospodarskog rasta u Uniji iskorištavanjem inovacija i izbjegava se odljev mozgova iz Unije. U skladu s tim, uz iznimku članica EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, dijelovi Programa kojima se koristi samo jedan korisnik mogu se isključiti iz sporazuma o pridruživanju za određenu zemlju, posebno oni koji su namijenjeni privatnim subjektima.

3.  Sporazum o pridruživanju sadržava i ostvaruje, prema potrebi, odredbe o recipročnom sudjelovanju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u jednakovrijednim programima pridruženih zemalja u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu.

4.  Uvjetima sporazuma o pridruživanju kojima se određuju razine financijskog doprinosa osigurava se da se svake dvije godine automatski ispravljaju sve znatne neravnoteže u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja, izvršenja i rada Programa.

4a.  Doprinosi svih pridruženih zemalja uvrštavaju se u odgovarajuće dijelove Programa pod uvjetom da se poštuje raspodjela proračuna kako je navedeno u članku 9. stavku 2. Komisija tijekom godišnjeg proračunskog postupka Vijeće i Parlament izvješćuje o ukupnom proračunu svakog dijela Programa navodeći pojedinačne doprinose i financijske bilance svake od pridruženih zemalja.

GLAVA II.

PRAVILA ZA SUDJELOVANJE I ŠIRENJE REZULTATA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 13.

Tijela za financiranje i izravna djelovanja JRC-a

1.  Tijela za financiranje mogu odstupiti od pravila utvrđenih u ovoj glavi, osim od članaka 14., 15. i 16., u propisno opravdanim slučajevima i samo ako je to predviđeno temeljnim aktom o osnivanju tijela za financiranje ili o povjeravanju zadaća izvršenja proračuna takvom tijelu ili, za tijela za financiranje iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii. ili v. Financijske uredbe, ako je to predviđeno sporazumom o doprinosima ili to zahtijevaju njihove posebne operativne potrebe ili priroda djelovanja.

2.  Pravila utvrđena u ovoj glavi ne primjenjuju se na izravna djelovanja JRC-a.

Članak 14.

Djelovanja koja ispunjavaju uvjete za financiranje i etička načela

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ▌ovog članka, samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. ispunjavaju uvjete za financiranje.

Sljedeća se područja istraživanja ne financiraju:

(a)  aktivnosti čiji je cilj kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe;

(b)  aktivnosti usmjerene na promjenu genetskog nasljeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne(27);

(c)  aktivnosti namijenjene stvaranju ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili u svrhu dobivanja matičnih stanica, uključujući prijenosom jezgre iz somatskih stanica.

2.  Može se financirati istraživanje ljudskih matičnih stanica odraslih osoba i embrija ovisno o sadržaju znanstvenog prijedloga i zakonodavnog okvira uključenih država članica. Ne odobrava se financiranje, niti u EU-u niti izvan njega, istraživačkih aktivnosti koje su zabranjene u svim državama članicama. Aktivnost se ne financira u državi članici u kojoj je ta aktivnost zabranjena.

Članak 15.

Etička načela(28)

1.  Aktivnosti koje se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim, Unijinim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima te Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole.

Posebnu pažnju mora se obratiti na načelo proporcionalnosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na poštovanje tjelesnog i duhovnog integriteta, pravo na nediskriminaciju i potrebu za osiguranjem zaštite okoliša i visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

2.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanjima osiguravaju:

(a)  etičku samoprocjenu kojom se utvrđuju i detaljno procjenjuju sva predvidljiva etička pitanja povezana s ciljem, provedbom i mogućim učinkom aktivnosti koje se financiraju, uključujući potvrdu usklađenosti tih aktivnosti sa stavkom 1. te opis načina na koji će se ona osigurati;

(b)  potvrdu da će aktivnosti biti u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, koji je objavila Udruga svih europskih akademija, i da se neće provoditi nijedna aktivnost isključena iz financiranja;

(c)  za aktivnosti koje se provode izvan Unije potvrdu da bi iste aktivnosti bile dopuštene u državi članici; i

(d)  za aktivnosti u kojima se upotrebljavaju matične stanice iz ljudskih embrija, prema potrebi, pojedinosti povezane s mjerama izdavanja licencija i kontrole koje poduzimaju nadležna tijela predmetnih država članica, kao i pojedinosti etičkih odobrenja koja će se izdati prije početka predmetnih aktivnosti.

3.  Prijedlozi se sustavno pregledavaju radi utvrđivanja onih djelovanja koja izazivaju složena ili ozbiljna etička pitanja i podnose se na etičku procjenu. Tu etičku procjenu provodi Komisija, osim ako se procjena delegira tijelu za financiranje. Za aktivnosti koje uključuju upotrebu ljudskih embrija ili matičnih stanica iz ljudskih embrija etička je procjena obvezna. Etički pregledi i procjene provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja. Komisija i tijela za financiranje osiguravaju transparentnost etičkih postupaka ne dovodeći u pitanje povjerljivost sadržaja postupka.

4.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju moraju prije početka relevantne aktivnosti dobiti sva odobrenja ili druge obvezne dokumente od relevantnih nacionalnih i/ili lokalnih etičkih odbora ili drugih tijela, kao što su nadležna tijela za zaštitu podataka. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji ili tijelu za financiranje.

5.  Prema potrebi etičke provjere provodi Komisija ili tijelo za financiranje. U slučaju složenih ili ozbiljnih etičkih pitanja provjere provodi Komisija, osim ako se provjera delegira tijelu za financiranje.

Etičke provjere provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja.

6.  Aktivnosti koje ne ispunjavaju etičke zahtjeve iz stavaka 1. do 4. i stoga nisu etički prihvatljive odbijaju se ili raskidaju nakon utvrđivanja etičke neprihvatljivosti.

Članak 16.

Sigurnost

1.  Djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s primjenjivim sigurnosnim propisima, posebno propisima u pogledu zaštite klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja, uključujući usklađenost s mjerodavnim nacionalnim pravom i pravom Unije. U slučaju istraživanja koje se provodi izvan Unije u kojem se upotrebljavaju i/ili stvaraju klasificirani podaci, uz usklađenost s tim zahtjevima mora se sklopiti sporazum o sigurnosti između Unije i treće zemlje u kojoj se istraživanje provodi.

2.  Prema potrebi prijedlozi uključuju samoprocjenu sigurnosti kojom se utvrđuju sva sigurnosna pitanja i detaljno razmatraju načini za rješavanje tih pitanja kako bi se ispunili zahtjevi mjerodavnog nacionalnog prava i prava Unije.

3.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje provodi sigurnosnu provjeru prijedloga koji otvaraju pitanja sigurnosti.

4.  Prema potrebi djelovanja su u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.

5.  Subjekti koji sudjeluju u djelovanju osiguravaju zaštitu klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja klasificiranih podataka koji su upotrijebljeni/stvoreni tim djelovanjem. Prije početka predmetnih aktivnosti dostavljaju dokaz o sigurnosnoj provjeri osobe i/ili objekta od relevantnog nacionalnog sigurnosnog tijela.

6.  Ako vanjski stručnjaci moraju raditi s klasificiranim podacima, zahtijeva se da ti stručnjaci prođu odgovarajuću sigurnosnu provjeru prije imenovanja.

7.  Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje može provoditi sigurnosne provjere.

▌Aktivnosti koje nisu u skladu s pravilima sigurnosti iz ovog članka mogu se odbiti ili raskinuti u bilo kojem trenutku.

POGLAVLJE II.

Bespovratna sredstva

Članak 17.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

Članak 18.

Subjekti koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje

1.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto poslovnog nastana, uključujući pravne subjekte iz nepridruženih trećih zemalja, ili međunarodna organizacija može sudjelovati u djelovanjima obuhvaćenima Programom uz uvjet da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi kao i svi uvjeti utvrđeni u relevantnom programu rada ili pozivu.

2.  Subjekti su dio konzorcija koji uključuje najmanje tri neovisna pravna subjekta s poslovnim nastanom u različitim državama članicama ili pridruženoj zemlji i od kojih najmanje jedan ima poslovni nastan u državi članici, osim ako je:

(a)  drukčije predviđeno programom rada, ako je to propisno opravdano;

3.  Pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC), djelovanja Europskog vijeća za inovacije (EIC), djelovanja za osposobljavanje i mobilnost ili djelovanja sufinanciranja programa može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, od kojih jedan mora imati poslovni nastan u državi članici na temelju sporazuma sklopljenog u skladu s člankom 12.

4.  Djelovanja koordinacije i potpore može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, s poslovnim nastanom u državi članici, pridruženoj zemlji ili u drugoj trećoj zemlji.

5.  Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije, u programu rada može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na pravne subjekte koji imaju poslovni nastan u državama članicama, ili samo na pravne subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama uz pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama.

6.  Ako je to prikladno i propisno opravdano, programom rada mogu se predvidjeti kriteriji prihvatljivosti uz one navedene u stavcima 2., 3., 4., i 5. u skladu s posebnim zahtjevima politike ili karakterom i ciljevima djelovanja, uključujući broj pravnih subjekata, vrstu pravnog subjekta i mjesto poslovnog nastana.

7.  Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. sudjelovanje je ograničeno samo na jedan pravni subjekt s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti, osim ako je drukčije dogovoreno s upravljačkim tijelom i predviđeno u programu rada.

8.  Ako je to navedeno u programu rada, u djelovanjima može sudjelovati JRC.

9.  Za JRC, međunarodne europske istraživačke organizacije i pravne subjekte osnovane na temelju prava Unije smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici različitoj od one u kojoj imaju poslovni nastan ostali pravni subjekti koji sudjeluju u djelovanju.

10.  Za pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i djelovanja za osposobljavanje i mobilnost te kada je to predviđeno u programu rada, za međunarodne organizacije sa sjedištem u državi članici ili pridruženoj zemlji smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.

U pogledu ostalih dijelova Programa za međunarodne organizacije koje nisu međunarodne europske istraživačke organizacije smatra se da imaju poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji.

Članak 19.

Subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje

1.   Subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje ako imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji kako je navedeno u članku 12. stavku 1.

Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. stavka 3. samo subjekti s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti ispunjavaju uvjete za financiranje iz tih iznosa.

1b.  Zemlje s niskim do srednjim dohotkom te iznimno druge treće zemlje koje nisu pridružene zemlje mogle bi ispunjavati uvjete za financiranje ako:

(a)  je predmetna treća zemlja navedena u programu rada; i

(b)  Komisija ili tijelo za financiranje smatra da je njihovo sudjelovanje nužno za provedbu djelovanja;

2.  Subjekti s poslovnim nastanom u drugoj trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi ▌ snositi trošak svojeg sudjelovanja. Sporazumi o istraživanju i razvoju tih nepridruženih trećih zemalja i Unije mogu se sklapati kad god se to smatra korisnim te se može uspostaviti mehanizam sufinanciranja sličan onima koji su dogovoreni u sklopu programa Obzor 2020. Te zemlje trebale bi pravnim subjektima Unije zajamčiti recipročan pristup programima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija tih zemalja, kao i reciprocitet u pogledu otvorenog pristupa znanstvenim rezultatima i podacima te poštenim i pravednim uvjetima u pogledu prava intelektualnog vlasništva.

3.  Povezani subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru djelovanja ako imaju poslovni nastan u nekoj državi članici ili pridruženoj zemlji ▌.

3a.  Komisija podnosi izvješće Parlamentu i Vijeću u kojemu za svaku nepridruženu treću zemlju navodi iznos financijskih doprinosa Unije osiguran subjektima koji su u njima sudjelovali i iznos financijskih doprinosa koji su te zemlje osigurale subjektima Unije koji su sudjelovali u njihovim aktivnostima.

Članak 20.

Pozivi na podnošenje prijedloga

1.  ▌ Sadržaj pozivâ na podnošenje prijedloga za sva djelovanja uključen je u program rada.

3.  Ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva, pozivi u iznimnim slučajevima mogu biti ograničeni na razvoj dodatnih aktivnosti ili na dodavanje dodatnih partnera postojećim djelovanjima. Osim toga, programom rada može se predvidjeti mogućnost da se pravni subjekti iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija pridruže već izabranim suradničkim djelovanjima u području istraživanja i inovacija, podložno sporazumu odgovarajućih konzorcija i pod uvjetom da pravni subjekti iz takvih država članica već ne sudjeluju u njima.

4.   Poziv na podnošenje prijedloga ne zahtijeva se za djelovanja koordinacije i potpore ili djelovanja sufinanciranja programa koja:

(a)  provodi JRC ili pravni subjekti navedeni u programu rada i

(b)  nisu obuhvaćena područjem primjene poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe.

5.   U programu rada bit će navedeno u okviru kojih se poziva dodjeljuju pečati izvrsnosti. Uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga informacije o primjeni i evaluaciji mogu se razmjenjivati sa zainteresiranim tijelima za financiranje, podložno sklapanju sporazuma o povjerljivosti.

Članak 21.

Zajednički pozivi

Komisija ili tijelo za financiranje može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga:

(a)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;

(b)  s međunarodnim organizacijama;

(c)  s neprofitnim pravnim subjektima.

U slučaju zajedničkog poziva na podnošenje prijedloga podnositelji prijedloga moraju ispunjavati zahtjeve iz članka 18. ove Uredbe te se utvrđuju zajednički postupci odabira i evaluacije prijedlogâ. U te postupke uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana.

Članak 22.

Predkomercijalna nabava i javna nabava inovativnih rješenja

1.  Djelovanja mogu uključivati ili za primarni cilj imati predkomercijalnu javnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano direktivama 2014/24/EU(29), 2014/25/EU(30) i 2009/81/EZ(31).

2.  U postupcima nabave:

(a)  poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti te pravila o tržišnom natjecanju;

(b)  za predkomercijalnu nabavu, prema potrebi i ne dovodeći u pitanje načela navedena u točki (a), može se upotrijebiti pojednostavljeni i/ili ubrzani postupak i mogu se predvidjeti posebni uvjeti kao što je ograničavanje mjesta izvođenja naručenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;

(c)  može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više dobavljača); i

(d)  predviđa se sklapanje ugovora s ponuđačem (ponuđačima) koji nudi (nude) najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da ne postoji sukob interesa.

3.  Ugovorni izvođač koji ostvari rezultate u predkomercijalnoj nabavi vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem pravo na besplatan pristup rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo dodjele, ili pravo zahtijevati od sudjelujućih ugovornih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećim stranama za iskorištavanje rezultata za javnog naručitelja u njegovo ime pod poštenim i razumnim uvjetima i bez prava na davanje podlicencija. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate nakon pretkomercijalne javne nabave u roku koji je utvrđen ugovorom, javni naručitelj, nakon što ga ugovorni izvođač obavijesti o razlozima neiskorištavanja, može od ugovornog izvođača zahtijevati prijenos vlasništva nad rezultatima na javnog naručitelja.

Članak 24.

Financijska sposobnost podnositelja prijedloga

1.  Osim odstupanjâ iz članka 198. stavka 5. Financijske uredbe financijska sposobnost provjerava se samo za koordinatora i samo ako je iznos financijskih sredstava Unije zatraženih za djelovanje jednak ili veći od 500 000 EUR.

2.  Međutim, ako postoje opravdani razlozi za sumnju u financijsku sposobnost ili ako postoji veći rizik zbog sudjelovanja u nekoliko tekućih djelovanja financiranih iz programa Unije za istraživanje i inovacije, Komisija ili tijelo za financiranje provjerava i financijsku sposobnost drugih podnositelja prijedloga ili koordinatora ispod praga iz stavka 1.

3.  Ako financijsku sposobnost strukturno jamči drugi pravni subjekt, provjerava se financijska sposobnost potonjeg.

4.  U slučaju slabe financijske sposobnosti Komisija ili tijelo za financiranje može kao uvjet za sudjelovanje podnositelja prijedloga odrediti dostavljanje izjave povezanog subjekta o solidarnoj i pojedinačnoj odgovornosti.

5.  Doprinos mehanizmu uzajamnog osiguranja iz članka 33. smatra se dostatnim jamstvom u skladu s člankom 152. Financijske uredbe. Od korisnika se ne mogu prihvatiti niti im se mogu nametnuti dodatna jamstva ili osiguranje.

Članak 25.

Kriteriji za dodjelu sredstava i odabir

1.  Prijedlozi se evaluiraju na temelju sljedećih kriterija za dodjelu sredstava:

(a)  izvrsnosti;

(b)  učinka;

(c)  kvalitete i učinkovitosti provedbe.

2.  Na prijedloge za pionirska istraživačka djelovanja ERC-a primjenjuje se samo kriterij iz stavka 1. točke (a).

3.  Programom rada utvrđuju se daljnje pojedinosti primjene kriterija za dodjelu sredstava utvrđenih u stavku 1., uključujući pondere, pragove i, po potrebi, pravila za postupanje s prijedlozima ex aequo, uzimajući u obzir ciljeve poziva na podnošenje prijedloga. Uvjeti za postupanje s prijedlozima ex aequo mogu obuhvaćati, ali nisu ograničeni na, sljedeće kriterije: MSP-ove, rod i geografsku raznolikost.

3a.  Komisija i druga tijela za financiranje uzimaju u obzir mogućnost postupka podnošenja zahtjeva u dvije faze te se, po potrebi, anonimni prijedlozi mogu evaluirati tijekom prve faze evaluacije na temelju jednog ili više kriterija za dodjelu iz stavka 1.

Članak 26.

Evaluacija

1.  Prijedloge evaluira odbor za evaluaciju, koji je sastavljen od neovisnih vanjskih stručnjaka.

Za aktivnosti EIC-a, misije i u propisno opravdanim slučajevima kako je utvrđeno u programu rada koji je donijela Komisija, odbor za evaluaciju može biti sastavljen djelomično ili, u slučaju djelovanja za koordinaciju i potporu, djelomično ili potpuno od predstavnika institucija ili tijela Unije kako je navedeno u članku 150. Financijske uredbe.

Rad odbora za evaluaciju mogu pratiti neovisni promatrači.

2.  Ako je to primjenjivo, odbor za evaluaciju rangira prijedloge koji su prošli primjenjive pragove s obzirom na:

(a)   rezultate evaluacije;

(b)   njihov doprinos ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući stvaranje usklađenog portfelja projekata, osobito za aktivnosti u okviru EIC-ova Tragača, misije i u drugim propisno opravdanim slučajevima kako je detaljno navedeno u programu rada koji je donijela Komisija.

Za aktivnosti u okviru EIC-a, misija i u drugim propisno opravdanim slučajevima kako je detaljno navedeno u programu rada koji je donijela Komisija, odbor za evaluaciju može također predložiti bilo kakve ▌ prilagodbe prijedloga u mjeri u kojoj je to potrebno za usklađenost pristupa portfelju. Te su prilagodbe u skladu s uvjetima za sudjelovanje te su usklađene s načelom jednakog postupanja. O takvim slučajevima obavješćuje se programski odbor.

2a.  Postupak evaluacije osmišljava se kako bi se izbjegao sukob interesa i pristranost. Jamči se transparentnost kriterija evaluacije i metode ocjenjivanja prijedloga.

3.  U skladu s člankom 200. stavkom 7. Financijske uredbe, podnositelji prijedloga primaju povratne informacije u svim fazama evaluacije, i, ako je to primjenjivo, razloge za odbijanje.

4.  Pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija koji su uspješno sudjelovali u komponenti „Širenje sudjelovanja i razmjena izvrsnosti” na zahtjev primaju evidenciju o tom sudjelovanju koja se može priložiti prijedlozima za dijelove Programa koji koordiniraju i koji uključuju suradnju.

Članak 27.

Postupak preispitivanja evaluacije, upiti i pritužbe

1.  Podnositelj prijedloga može zahtijevati preispitivanje evaluacije ako smatra da primjenjiv postupak evaluacije nije ispravno primijenjen na njegov prijedlog(32).

2.  Preispitivanje evaluacije primjenjuje se samo na proceduralne aspekte evaluacije, a ne na evaluaciju osnovanosti prijedloga.

2a.  Zahtjev za preispitivanje odnosi se na određeni prijedlog i podnosi se u roku od 30 dana od priopćavanja rezultata evaluacije.

Odbor za preispitivanje evaluacije pruža mišljenje o postupovnim aspektima te uključuje službenike Komisije ili relevantnog tijela za financiranje, od kojih jedan predsjeda tim odborom, koji nisu bili uključeni u evaluaciju prijedloga. Odbor može preporučiti jedno od sljedećeg:

(a)  ponovnu evaluaciju prijedloga, ponajprije od strane evaluatora koji nisu sudjelovali u prethodnoj evaluaciji;

(b  potvrdu početne evaluacije.

3.  Preispitivanje evaluacije ne smije odužiti postupak odabira za prijedloge koji nisu predmet preispitivanja.

3a.  Komisija jamči postojanje postupka kojim sudionici mogu izravno podnositi upite i pritužbe o svojem sudjelovanju u programu Obzor Europa. Informacije o načinu prijave upita ili pritužbi moraju biti lako dostupne na internetu.

Članak 28.

Vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava

1.  Odstupajući od članka 194. stavka 2. prvog podstavka Financijske uredbe primjenjuju se sljedeća razdoblja:

(a)  za obavješćivanje svih podnositelja prijedloga o ishodu evaluacije njihova prijedloga, najviše pet mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga;

(b)  za potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s podnositeljima prijedloga, najviše osam mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga.

2.  U programu rada ▌ mogu se utvrditi kraća razdoblja.

3.  Uz iznimke navedene u članku 194. stavku 2. drugom podstavku Financijske uredbe, rokovi iz stavka 1. mogu se produljiti i za djelovanja ERC-a, za misije i kada su djelovanja podvrgnuta etičkoj ili sigurnosnoj procjeni.

Članak 29.

Provedba sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

1.  Ako korisnik ne ispuni obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi korisnici moraju ispuniti te obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako su izričito oslobođeni te obveze. Financijska odgovornost svakog korisnika ograničena je na njegov dug podložno odredbama koje se odnose na mehanizam uzajamnog osiguranja.

2.  Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se odrediti ključne etape i povezani obroci predfinanciranja. Ako se ključne etape ne ostvare, djelovanje se može suspendirati, izmijeniti ili, ako je to propisno opravdano, raskinuti.

3.  Djelovanje se može raskinuti i ako očekivani rezultati prestanu biti relevantni za Uniju zbog znanstvenih ili tehnoloških razloga te, u slučaju akceleratora EIC-a također zbog gospodarskih razloga, ili u slučaju EIC-a i misija zbog njihove relevantnosti kao dijela portfelja djelovanja. Komisija u skladu s člankom 133. Financijske uredbe provodi postupak s koordinatorom djelovanja i, ako je potrebno, s vanjskim stručnjacima prije nego što odluči raskinuti djelovanje.

Članak 29.a

Model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

1.  Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama i u skladu s ovom Uredbom sastavlja model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava između Komisije ili relevantnog tijela za financiranje i korisnika. Ako je potrebna značajna izmjena modela sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, između ostalog radi dodatnog pojednostavljenja za korisnike, Komisija ga mijenja prema potrebi u bliskoj suradnji s državama članicama.

2.  Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava i obveze korisnika te ili Komisije ili relevantnog tijela za financiranje, u skladu s ovom Uredbom. Njime se također utvrđuju prava i obveze pravnih subjekata koji postanu korisnici tijekom provedbe mjere, kao i uloga i zadaće koordinatora konzorcija.

Članak 30.

Stope financiranja

1.  Jedinstvena stopa financiranja po djelovanju primjenjuje se za sve aktivnosti koje financira. Najviša stopa po djelovanju utvrđuje se u programu rada.

2.  Programom se može nadoknaditi do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja, osim za:

(a)  djelovanja u području inovacija: najviše 70 % ukupnih prihvatljivih troškova, osim za neprofitne pravne subjekte, kojima se Programom može nadoknaditi do najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova;

(b)  za djelovanja sufinanciranja programa; najmanje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, a u utvrđenim i opravdanim slučajevima do 70 %.

3.  Stope sufinanciranja utvrđene u ovom članku primjenjuju se i na djelovanja za koja je utvrđena paušalna stopa, financiranje na temelju jediničnih troškova ili jednokratni iznos za cijelo djelovanje ili dio djelovanja.

Članak 31.

Neizravni troškovi

1.  Neizravni prihvatljivi troškovi određuju se primjenom paušalnog iznosa od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje, financijsku potporu trećim stranama i sve jedinične troškove ili paušalne stope koji uključuju neizravne troškove.

Ako je to primjereno, neizravni troškovi uključeni u jedinične troškove ili jednokratne iznose izračunavaju se primjenom paušalne stope iz stavka 1., osim za jedinične troškove interno fakturirane robe i usluga, koji se izračunavaju na osnovi stvarnih troškova u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva korisnika.

2.  Međutim, ako je tako predviđeno u programu rada, neizravni troškovi mogu se prijaviti u obliku jednokratnog iznosa ili jediničnih troškova.

Članak 32.

Prihvatljivi troškovi

1.  Uz kriterije navedene u članku 186. Financijske uredbe, za korisnike čije se naknade temelje na projektu troškovi osoblja prihvatljivi su do iznosa naknade koja bi se toj osobi isplatila za rad na sličnim projektima u području istraživanja i inovacija koji se financiraju iz nacionalnih programa, uključujući davanja za socijalno osiguranje i druge troškove uključene u naknade za osoblje dodijeljeno djelovanju, koji proizlaze iz nacionalnog prava ili ugovora o radu.

Naknada na temelju projekta znači naknada koja je povezana sa sudjelovanjem osobe u projektima, dio je uobičajene prakse korisnika u pogledu isplate naknada i dosljedno se isplaćuje.

2.  Odstupajući od članka 190. stavka 1. Financijske uredbe troškovi sredstava koja treće strane stavljaju na raspolaganje putem doprinosa u naravi prihvatljivi su do iznosa izravnih prihvatljivih troškova treće strane.

3.  Odstupajući od članka 192. Financijske uredbe prihod ostvaren iskorištavanjem rezultata ne smatra se primanjem od djelovanja.

3a.  Korisnici mogu koristiti svoje uobičajene računovodstvene prakse kako bi utvrdili i prijavili troškove nastale u vezi s djelovanjem u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, u skladu s ovom Uredbom i člankom 186. financijske uredbe.

4.  Odstupajući od članka 203. stavka 4. Financijske uredbe, potvrda o financijskim izvještajima obvezna je u trenutku plaćanja preostalog iznosa ako su iznosi koji se potražuju kao stvarni troškovi i jedinični troškovi izračunani u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva jednaki ili veći od 325 000 EUR.

Potvrde o financijskim izvještajima može sastaviti ovlašteni vanjski revizor ili ih, u slučaju javnih tijela, može izdati nadležni i neovisni javni službenik u skladu s člankom 203. stavkom 4. Financijske uredbe.

4a.  Prema potrebi, za bespovratna sredstva za osposobljavanja i mobilnost MSCA-e, doprinos EU-a uzima u obzir sve dodatne troškove korisnika povezane s rodiljnim ili roditeljskim dopustom, bolovanjem, posebnim dopustom te promjenom organizacije primateljice ili obiteljskog statusa istraživača tijekom trajanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

4b.  Troškovi povezani s otvorenim pristupom, uključujući planove upravljanja podacima, prihvatljivi su za povrat troškova kako je dodatno određeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 33.

Mehanizam uzajamnog osiguranja

1.  Uspostavlja se mehanizam uzajamnog osiguranja („Mehanizam”) koji zamjenjuje i nasljeđuje fond uspostavljen u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1290/2013. Mehanizam pokriva rizik povezan s iznosima koje korisnici duguju:

(a)  Komisiji na temelju Odluke br. 1982/2006/EZ,

(b)  Komisiji i tijelima Unije u okviru programa Obzor 2020.,

(c)  Komisiji i tijelima za financiranje u okviru Programa.

Pokrivanje rizika u pogledu tijela za financiranje iz točke (c) prvog podstavka može se provesti sustavom neizravnog pokrića utvrđenog u primjenjivom sporazumu i uzimajući u obzir prirodu tijela za financiranje.

2.  Mehanizmom upravlja Unija, koju predstavlja Komisija, koja djeluje kao izvršitelj. Komisija utvrđuje posebna pravila za poslovanje Mehanizma.

3.  Korisnici daju doprinos od 5 % financijskih sredstava koje je Unija dodijelila za djelovanje. Na temelju redovitih transparentnih evaluacija Komisija može povećati doprinos do 8 % ili ga može smanjiti na manje od 5 %. Doprinos korisnika Mehanizmu kompenzira se iz prvog predfinanciranja i uplaćuje u Mehanizam u ime korisnika te ni u kojem slučaju ne premašuje iznos prvog predfinanciranja.

4.  Doprinos korisnika vraća se u trenutku plaćanja preostalog iznosa.

5.  Sav financijski povrat ostvaren u okviru Mehanizma pridodaje se Mehanizmu. Ako povrat nije dovoljan, Mehanizam neće intervenirati, a Komisija ili tijelo za financiranje izravno od korisnika ili trećih strana naplaćuje sve iznose koje duguju.

6.  Vraćeni iznosi predstavljaju prihod dodijeljen Mehanizmu u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe. Nakon dodjele svih bespovratnih sredstava čiji je rizik izravno ili neizravno obuhvaćen Mehanizmom, Komisija osigurava povrat svih nepodmirenih iznosa te ih uvrštava u proračun Unije u skladu s odlukama zakonodavnog tijela.

7.  Mehanizam se može proširiti na korisnike svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja. Komisija donosi načine za sudjelovanje korisnika drugih programa.

Članak 34.

Vlasništvo i zaštita

1.  Korisnici su vlasnici rezultata koje stvaraju. Oni osiguravaju da se sva prava njihovih zaposlenika ili bilo koje druge strane u pogledu rezultata mogu ostvarivati na način usklađen s obvezama korisnika u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Dva korisnika ili više njih zajednički posjeduju rezultate u sljedećim slučajevima:

(a)  zajednički su ih proizveli; i

(b)  nije moguće:

i.  utvrditi točan doprinos svakog korisnika,

ili

ii.  razdvojiti ih za potrebe traženja, dobivanja ili zadržavanja njihove zaštite.

Zajednički vlasnici u pisanom se obliku dogovaraju o dodjeli i uvjetima ostvarivanja zajedničkog vlasništva. Osim ako je drukčije dogovoreno u sporazumu o konzorciju ili u sporazumu o zajedničkom vlasništvu, svaki zajednički vlasnik može odobriti neisključive licencije trećim osobama za iskorištavanje rezultata u zajedničkom vlasništvu (bez prava na podlicenciranje) uz uvjet da su ostali zajednički vlasnici o tome unaprijed obaviješteni te da dobiju poštenu i razumnu naknadu. Zajednički vlasnici mogu se u pisanom obliku dogovoriti o primjeni nekog drugog rješenja umjesto zajedničkog vlasništva.

2.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije moraju na odgovarajući način zaštititi svoje rezultate ako je zaštita moguća i opravdana, uzimajući u obzir sve relevantne aspekte, uključujući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje i sve druge legitimne interese. Pri donošenju odluke o zaštiti korisnici u obzir uzimaju i legitimne interese ostalih korisnika uključenih u djelovanje.

Članak 35.

Iskorištavanje i širenje rezultata

1.  Svaki sudionik koji je primio financijska sredstva Unije ulaže sve svoje napore da iskoristi rezultate u svojem vlasništvu ili da ih da na iskorištavanje drugom pravnom subjektu. Korisnici mogu rezultate iskorištavati izravno ili neizravno, posebno putem prijenosa i licenciranja rezultata u skladu s člankom 36.

U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane s iskorištavanjem.

Ako unatoč nastojanjima korisnika da izravno ili neizravno iskoristi rezultate njegovi rezultati ne budu iskorišteni u roku određenom u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnik upotrebljava odgovarajuću internetsku platformu utvrđenu u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi pronašao strane zainteresirane za iskorištavanje tih rezultata. Ako je to opravdano na temelju zahtjeva korisnika, od te se obveze može odstupiti.

2.  Podložno svim ograničenjima u smislu zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosnih pravila ili legitimnih interesa korisnici šire svoje rezultate čim je to izvedivo u javno dostupnom formatu.

U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane sa širenjem rezultata, uz istodobnu zaštitu gospodarskih i znanstvenih interesa Unije.

3.  Korisnici moraju osigurati da se otvoren pristup znanstvenim publikacijama primjenjuje u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Korisnici moraju posebno osigurati da oni ili autori zadržavaju dostatna prava intelektualnog vlasništva kako bi se ispoštovali zahtjevi u pogledu otvorenog pristupa.

Otvoreni pristup istraživačkim podacima opće je pravilo u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, osiguravajući mogućnost iznimki u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”, uzimajući u obzir legitimne interese korisnika, uključujući komercijalno iskorištavanje i sva druga ograničenja kao što su pravila za zaštitu podataka, privatnost, povjerljivost, poslovne tajne i interesi Unije u pogledu konkurencije, sigurnosna pravila ili prava intelektualnog vlasništva.

U programu rada mogu se predvidjeti dodatni poticaji ili obveze u pogledu pridržavanja praksi otvorene znanosti.

4.  Korisnici upravljaju svim istraživačkim podacima nastalima u okviru Obzora Europa i u skladu s načelima FAIR te uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i uspostavljaju plan za upravljanje podacima.

U programu rada mogu se, kada je to opravdano, predvidjeti dodatne obveze uporabe europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) za pohranu istraživačkih podataka i omogućivanje pristupa tim podacima.

5.  Korisnik koji namjerava širiti svoje rezultate o tome unaprijed obavješćuje ostale korisnike uključene u djelovanje. Bilo koji drugi korisnik može uložiti prigovor ako može dokazati da bi širenje rezultata znatno narušilo njegove legitimne interese povezane s njegovim rezultatima ili postojećim znanjem. U tim se slučajevima rezultati smiju širiti samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere zaštite tih legitimnih interesa.

6.  Osim ako je drukčije predviđeno u programu rada, prijedlozi uključuju plan za iskorištavanje i širenje rezultata. Ako očekivano iskorištavanje podrazumijeva razvoj, stvaranje, proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda ili procesa ili stvaranje i pružanje usluge, taj plan uključuje strategiju za takvo iskorištavanje. Ako je planom predviđeno da se rezultati iskorištavaju prvenstveno u nepridruženim trećim zemljama, pravni subjekti objašnjavaju na koji je način to iskorištavanje i dalje u interesu Unije.

Korisnici ažuriraju plan tijekom i nakon završetka djelovanja u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

7.  Za potrebe praćenja i širenja rezultata koje provodi Komisija ili tijelo za financiranje korisnici dostavljaju sve zatražene informacije povezane s iskorištavanjem i širenjem njihovih rezultata u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Podložno legitimnim interesima korisnika takve informacije stavljaju se na raspolaganje javnosti.

Članak 36.

Prijenos i licenciranje

1.  Korisnici mogu prenijeti vlasništvo nad svojim rezultatima. Korisnici osiguravaju da se njihove obveze primjenjuju i na novog vlasnika te da potonji ima obvezu prenijeti te obveze u okviru svakog budućeg prijenosa.

2.  Osim ako je u pisanom obliku drukčije dogovoreno za posebno utvrđene treće strane, uključujući povezane subjekte, ili ako to nije moguće u skladu s mjerodavnim pravom, korisnici koji namjeravaju prenijeti vlasništvo nad rezultatima o tome unaprijed obavješćuju sve ostale korisnike koji još uvijek imaju prava pristupa rezultatima. Ta obavijest mora uključivati dovoljno informacija o novom vlasniku kako bi korisnik mogao procijeniti učinke na svoja prava pristupa.

Osim ako je u pisanom obliku dogovoreno drukčije za posebno utvrđene treće strane, uključujući povezane subjekte, korisnik može uložiti prigovor na prijenos ako može dokazati da bi prijenos negativno utjecao na njegova prava pristupa. U tom slučaju nije moguće izvršiti prijenos dok se ne postigne dogovor među predmetnim korisnicima. Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se rokovi u tom smislu.

3.  Korisnici mogu odobriti licencije za svoje rezultate ili na drugi način odobriti njihovo iskorištavanje, među ostalim na ekskluzivnoj osnovi, ako to ne utječe na ispunjavanje obveza tih korisnika. Ekskluzivne licencije za rezultate mogu se dodijeliti podložno suglasnosti svih ostalih dotičnih korisnika da će se odreći svojih prava pristupa tim rezultatima.

4.  Ako je to opravdano, sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava na temelju kojih Komisija ili tijelo za financiranje mogu podnijeti prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili za dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata, ako:

(a)  korisnici koji ostvaruju rezultate primaju financijska sredstva Unije;

(b)  rezultati se prenose ili se licencija dodjeljuje pravnom subjektu s poslovnim nastanom u nepridruženoj trećoj zemlji; i

(c)  prijenos ili dodjela licencije nije u skladu s interesima Unije.

Ako se primjenjuje pravo na prigovor, korisnik daje prethodnu obavijest. Od prava na prigovor može se odstupiti u pisanom obliku za prijenose ili dodjelu bespovratnih sredstava posebno određenim pravnim subjektima ako su uspostavljene mjere za zaštitu interesa Unije.

Članak 37.

Prava pristupa

1.  Primjenjuju se sljedeća načela prava pristupa:

(a)  zahtjev za ostvarivanje prava pristupa ili svako odricanje od prava pristupa sastavlja se u pisanom obliku;

(b)  osim ako je dogovoreno drukčije, prava pristupa ne uključuju pravo na podlicenciranje;

(c)  korisnici obavješćuju jedni druge prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava o svim ograničenjima dodjele prava pristupa njihovu postojećem znanju;

(d)  ako korisnik više nije uključen u djelovanje, to ne utječe na njegovu obvezu omogućavanja pristupa i

(e)  korisnici se mogu složiti da korisnik koji ne ispuni svoje obveze više nema prava pristupa.

2.  Korisnici omogućuju pristup:

(a)  svojim rezultatima, besplatno, drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati potrebni za provedbu njihovih zadataka;

(b)  svojem postojećem znanju svim drugim korisnicima u djelovanju kojima je ono potrebno za provedbu njihovih zadataka, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c); taj se pristup odobrava besplatno, osim ako je s korisnicima drukčije dogovoreno prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

(c)  svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati i znanje potrebni za iskorištavanje vlastitih rezultata; taj se pristup odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.

3.  Osim ako su se korisnici drukčije dogovorili, korisnici omogućuju pristup svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju i pravnom subjektu koji:

(a)  ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji;

(b)  je pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugog korisnika ili je pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i taj korisnik ili koji izravno ili neizravno kontrolira tog korisnika i

(c)  potreban mu je pristup za iskorištavanje rezultata tog korisnika, u skladu s obvezama korisnika povezanima s iskorištavanjem.

Pristup se odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.

4.  Zahtjevi za pristup za potrebe iskorištavanja mogu se predati u roku od jedne godine nakon završetka djelovanja, osim ako se korisnici dogovore o drukčijem roku.

5.  Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije za razvoj, provedbu i praćenje politika ili programa Unije. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.

Takva prava pristupa ne proširuju se na postojeće znanje korisnika.

U djelovanjima u okviru klastera „Civilna sigurnost za društvo”, korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima nacionalnim tijelima država članica za razvoj, provedbu i praćenje njihovih politika ili programa u tom području. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i odobrava se na temelju bilateralnog sporazuma kojim se utvrđuju posebni uvjeti čiji je cilj osigurati da će se ta prava upotrebljavati samo u predviđenu svrhu i da se uspostave odgovarajuće obveze povjerljivosti. Država članica odnosno institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja podnosi zahtjev o zahtjevu obavješćuje sve države članice.

6.  U programu rada mogu se po potrebi predvidjeti dodatna prava pristupa.

Članak 38.

Posebne odredbe ▌

Posebna pravila koja se odnose na vlasništvo, iskorištavanje i širenje rezultata, prijenos i licenciranje te prava pristupa mogu se primjenjivati na djelovanja ERC-a, djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, djelovanja predkomercijalne nabave, djelovanja javne nabave inovativnih rješenja, djelovanja sufinanciranja programa te djelovanja za koordinaciju i potporu.

Ta posebna pravila utvrđena su u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i njima se ne mijenjaju načela i obveze povezane s otvorenim pristupom.

Članak 39.

Nagrade

1.  Nagrade u okviru Programa dodjeljuju se i njima se upravlja u skladu s glavom IX. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

2.  Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto njegova poslovnog nastana, može sudjelovati u natječaju, osim ako je drukčije predviđeno u programu rada ili pravilima natječaja.

3.  Komisija ili tijelo za financiranje može, prema potrebi, organizirati nagrade:

(a)  s drugim tijelima Unije;

(b)  s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;

(c)  s međunarodnim organizacijama; ili

(d)  s neprofitnim pravnim subjektima.

4.  Program rada ili pravila natječaja sadrže obveze o komunikaciji, te prema potrebi iskorištavanju i širenju rezultata, vlasništvu i pravima pristupa, uključujući odredbe o licenciranju.

POGLAVLJE IV.

Javna nabava

Članak 40.

Javna nabava

1.  Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VII. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

2.  Javna nabava može biti u obliku predkomercijalne nabave ili nabave inovativnih rješenja koju Komisija ili tijelo za financiranje provodi u svoje ime ili zajedno s javnim naručiteljima iz država članica i pridruženih zemalja. U tom se slučaju primjenjuju pravila utvrđena u članku 22.

POGLAVLJE V.

Operacije mješovitog financiranja i mješovito financiranje

Članak 41.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru ovog Programa provode se u skladu s programom InvestEU i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 42.

Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a

1.  Bespovratna sredstva i nadoknadivi predujam, kao sastavnice mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a, podliježu člancima 30. i 33.

2.  Mješovito financiranje EIC-a provodi se u skladu s člankom 43. Potpora u okviru mješovitog financiranja EIC-a može se dodijeliti sve dok se djelovanje može financirati kao operacija mješovitog financiranja ili kao operacija financiranja i ulaganja u potpunosti obuhvaćena jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Odstupajući od članka 209. Financijske uredbe uvjeti utvrđeni u stavku 2. te posebno podstavcima (a) i (d) ne primjenjuju se u trenutku dodjele mješovitog financiranja EIC-a.

3.  Mješovito financiranje Obzora Europa može se dodijeliti i za sufinanciranje programa ako se u zajedničkom programu država članica i pridruženih zemalja predviđa uvođenje financijskih instrumenata za potporu odabranim djelovanjima. Evaluacija i odabir tih djelovanja izvršavaju se u skladu s člancima 11., 19., 20., 24., 25. i 26. Načini provedbe mješovitog financiranja Obzora Europa u skladu su s člankom 29. i analogno s člankom 43. stavkom 9. te s dodatnim i opravdanim uvjetima utvrđenima u programu rada.

4.  Otplate koje uključuju nadoknadive predujmove i prihode od mješovitog financiranja Obzora Europa i EIC-a smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (f) i člankom 21. stavkom 4. Financijske uredbe.

5.  Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a osigurava se na način kojim se promiče konkurentnost Unije te istovremeno ne narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Članak 42.a

Tragač

1.  U okviru Tragača dodjeljuju se bespovratna sredstva visokorizičnim najsuvremenijim projektima koje provode konzorciji ili jedinstveni korisnici, a čiji je cilj razvoj radikalnih inovacija i novih tržišnih prilika. Tragač podupire najranije faze znanstvenog, tehnološkog i duboko tehnološkog istraživanja i razvoja, uključujući provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Tragač se uglavnom provodi putem otvorenog poziva za podnošenje prijedloga na temelju pristupa „odozdo prema gore” i s redovitim krajnjim rokovima na godišnjoj osnovi te osigurava natjecateljske izazove radi razvoja ključnih strateških ciljeva koji zahtijevaju duboko tehnološko i radikalno promišljanje.

2.  Tranzicijskim aktivnostima u okviru Tragača svim tipovima istraživača i inovatora pruža se pomoć u izradi plana za komercijalni razvoj u Uniji, primjerice demonstracijskih aktivnosti i studija izvedivosti za procjenu potencijalnih poslovnih modela, te pruža potpora izdvajanju poduzeća i osnivanju novih poduzeća:

(a)  pokretanje i sadržaj poziva na podnošenje prijedloga određuju se s obzirom na ciljeve i proračun uspostavljene programom rada u vezi s predmetnim portfeljom djelovanja;

(b)  Dodatna bespovratna sredstva u fiksnom iznosu koji ne premašuje 50 000 EUR mogu se dodijeliti svakom prijedlogu već odobrenom putem poziva na podnošenje prijedloga u okviru EIC-ova Tragača za komplementarne aktivnosti, uključujući hitna djelovanja koordinacije i potpore radi jačanja zajednice korisnika portfelja, kao što su procjene mogućih izdvajanja poduzeća i potencijalnih inovacija za stvaranje tržišta te razrade poslovnih planova. Programski odbor uspostavljen u okviru posebnog programa obavješćuje se o takvim slučajevima.

3.  Na Tragač EIC-a primjenjuju se kriteriji za odabir kako su definirani u članku 25.

Članak 43.

Akcelerator

1.  U okviru EIC-ova Akceleratora cilj je pružiti potporu inovacijama kojima se u osnovi stvaraju nova tržišta. Pruža se potpora samo jedinstvenim korisnicima te se ona uglavnom pruža u obliku mješovitog financiranja. Pod određenim se uvjetima također mogu pružiti potpore isključivo u vidu bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala.

U okviru EIC-ova Akceleratora predlažu se dvije vrste potpore:

—  potpora u obliku mješovitog financiranja za MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, tvorce revolucionarnih i disruptivnih inovacija za koje neće dobiti financijsku potporu banaka;

—  potpora isključivo u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, koji provode brojne vrste inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih, a koji za cilj imaju naknadni rast;

također je moguće pružanje potpore isključivo u obliku vlasničkog kapitala MSP-ovima koji bankama nisu prihvatljivi za financiranje, a koji su već primili potporu u obliku bespovratnih sredstava.

Potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pruža se samo pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

a)  projekt uključuje informacije o kapacitetima i spremnosti podnositelja prijedloga za rast;

b)  korisnik može biti samo novoosnovano poduzeće ili MSP;

c)  potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije korisniku se može pružiti samo jednom tijekom Obzora Europa u najvišem iznosu od 2,5 milijuna EUR.

1a.  Korisnik Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pravni je subjekt koji je novoosnovano poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili, u iznimnim slučajevima, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije koje se želi proširiti, s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji. Prijedlog može podnijeti korisnik ili, uz prethodnu suglasnost korisnika, jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje namjeravaju osnovati tog korisnika ili mu dati potporu. U potonjem će se slučaju sporazum o financiranju potpisati samo s korisnikom.

2.  Jedinstvenom odlukom o dodjeli obuhvaćaju se i osiguravaju sredstva za sve oblike doprinosa Unije koji se pružaju u okviru mješovitog financiranja EIC-a.

3.  Prijedloge na temelju njihove pojedinačne osnovanosti evaluiraju neovisni vanjski stručnjaci, a odabiru se tijekom trajno otvorenog poziva s krajnjim rokovima, na temelju članaka 24. i 26., podložno stavku 4.

4.  Kriteriji za dodjelu su

(a)   izvrsnost;

(b)   učinak;

(c)   razina rizika djelovanja kojom bi se spriječila ulaganja, kvaliteta i učinkovitost provedbe te potreba za potporom Unije.

5.  U dogovoru s predmetnim podnositeljima prijedloga Komisija ili tijela za financiranje koja provode program Obzor Europa (uključujući EIT i njegove ZZI-je) mogu izravno podnijeti na evaluaciju u skladu s posljednjim kriterijem dodjele prijedlog za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koji već ispunjava prva dva kriterija, podložno sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)   prijedlog proizlazi iz bilo kojeg drugog djelovanja koje se financira u okviru Obzora 2020. ili iz ovog Programa; ili, podložno pokusnom izvođenju u okviru prvog programa rada Obzora Europa, iz nacionalnih i/ili regionalnih programa, počevši s mapiranjem potražnje za takvim programom. Detaljne odredbe bit će utvrđene u posebnom programu.

(b)   na temelju prethodne revizije projekta od čije je provedbe prošlo manje od dvije godine kojom su procijenjene izvrsnost i učinak prijedloga, a podložno uvjetima i postupcima detaljnije utvrđenima u programu rada.

6.  Pečat izvrsnosti može se dodijeliti pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)   korisnik je novoosnovano poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije;

(b)   prijedlog je ispunjavao uvjete i premašio primjenjive pragove za prva dva kriterija za dodjelu navedena u stavku 4.;

(c)   za one aktivnosti koje bi bile prihvatljive za djelovanje u području inovacija.

7.  Za prijedlog koji je uspješno prošao evaluaciju neovisni vanjski stručnjaci predlažu odgovarajuću potporu Akceleratora Europskog vijeća za inovacije na temelju nastalog rizika te resursa i vremena potrebnih za uvođenje inovacije na tržište.

Komisija može odbiti prijedlog koji su odobrili neovisni vanjski stručnjaci zbog opravdanih razloga, uključujući neusklađenost s ciljevima politika Unije. Programski odbor obavješćuje se o razlozima takvog odbijanja.

8.  Iznos bespovratnih sredstava ili nadoknadiv predujam kao sastavnice potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije ne premašuje 70 % ukupnih prihvatljivih troškova odabranog djelovanja u području inovacija.

9.  Načini provedbe kapitala i povratnih oblika potpore kao sastavnice potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije detaljno su utvrđeni u Odluci [o posebnom programu].

10.  Ugovorom za odabrano djelovanje utvrđuju se ključne mjerljive etape i odgovarajuće pretfinanciranje te obročna plaćanja potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije.

U slučaju mješovitog financiranja EIC-a aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija mogu se pokrenuti, a prvo pretfinanciranje bespovratnim sredstvima ili nadoknadiv predujam isplatiti, prije provedbe ostalih sastavnica dodijeljenog mješovitog financiranja EIC-a. Provedba tih sastavnica podliježe ostvarenju ključnih etapa utvrđenih u ugovoru.

11.  U skladu s ugovorom djelovanje se obustavlja, izmjenjuje ili, u propisno opravdanom slučaju, prekida ako ključne mjerljive etape nisu ostvarene. Djelovanje se može prekinuti i ako se očekivano uvođenje na tržište, osobito u Uniji, ne može ostvariti.

U posebnim slučajevima i uz savjet Odbora EIC-a Komisija može odlučiti povećati potporu Akceleratora Europskog vijeća za inovacije podložno reviziji projekta od strane neovisnih vanjskih stručnjaka. O takvim slučajevima obavješćuje se programski odbor.

Poglavlje VI.

Stručnjaci

Članak 44.

Imenovanje neovisnih vanjskih stručnjaka

1.  Neovisni vanjski stručnjaci određuju se i odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga za pojedince i poziva upućenih odgovarajućim organizacijama kao što su istraživačke agencije, istraživačke institucije, sveučilišta, organizacije za normizaciju, organizacije civilnog društva ili poduzeća, s ciljem uspostave baze podataka kandidata.

Odstupajući od članka 237. stavka 3. Financijske uredbe, Komisija ili relevantno tijelo za financiranje može, iznimno te u valjano opravdanim slučajevima, na transparentan način odabrati bilo kojeg pojedinačnog stručnjaka s odgovarajućim vještinama koji se ne nalazi u bazi podataka pod uvjetom da u okviru poziva za iskazivanje interesa nisu pronađeni odgovarajući neovisni vanjski stručnjaci.

Ti stručnjaci dokazuju da su neovisni i sposobni podupirati ciljeve Obzora Europa.

2.  U skladu s člankom 237. stavkom 2. i člankom 237. stavkom 3. Financijske uredbe neovisni vanjski stručnjaci dobivaju naknadu na temelju standardnih uvjeta. Ako je to opravdano i u iznimnim slučajevima, može se odobriti odgovarajuća razina naknade iznad uobičajenih uvjeta na temelju relevantnih tržišnih standarda, osobito za posebne stručnjake na visokoj razini.

3.  Uz članak 38. stavke 2. i 3. Financijske uredbe imena neovisnih vanjskih stručnjaka koji provode evaluaciju zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, a koji su imenovani u osobnom svojstvu objavljuju se zajedno s njihovim područjem stručnog znanja najmanje jednom godišnje na internetskom mjestu Komisije ili tijela za financiranje. Te se informacije prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka.

3a.  Komisija ili relevantno tijelo za financiranje poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje sukoba interesa u pogledu sudjelovanja neovisnih vanjskih u skladu s člankom 61. i člankom 150. stavkom 5. Financijske uredbe.

Komisija ili relevantno tijelo za financiranje osiguravaju da se stručnjak koji je suočen sa sukobom interesa u odnosu na predmet za koji je potrebno mišljenje tog stručnjaka ne evaluira, savjetuje ili pomaže u vezi s dotičnim predmetom.

3-b.  Pri imenovanju neovisnih vanjskih stručnjaka Komisija ili relevantno tijelo za financiranje poduzima odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za evaluaciju u smislu vještina, iskustva i znanja, među ostalim u pogledu specijalizacije, posebno u području društvenih i humanističkih znanosti, zemljopisne raznolikosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području mjere.

3b.  Prema potrebi se za svaki poziv osigurava odgovarajući broj nezavisnih stručnjaka kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacije.

3c.  Podaci o razini naknade za sve neovisne i vanjske stručnjake na godišnjoj se osnovi dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću. Te se naknade podmiruju u okviru troškova Programa.

GLAVA III.

PRAĆENJE, KOMUNIKACIJA, EVALUACIJA I KONTROLA PROGRAMA

Članak 45.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Komisija trajno prati upravljanje programom i provedbu programa Obzor Europa, njegove posebne programe te aktivnosti EIT-a. Kako bi se povećala transparentnost, ti su podaci u skladu s najnovijim ažuriranjem javno dostupni na internetskoj stranici Komisije.

Konkretno, podaci za projekte koji se financiraju u okviru ERC-a, europskih partnerstava, misija, EIC-a i EIT-a uključeni su u istu bazu podataka.

To uključuje:

i.  „Vremenski ograničene pokazatelje za godišnje izvješćivanje o napretku Programa u ostvarivanju ciljeva iz članka 3. i navedenih u Prilogu V. uz smjerove učinaka.”;

ii.  informacije o razini uključivanja društvenih i humanističkih znanosti, omjer nižih i viših razina tehnološke spremnosti u okvirima zajedničkog istraživanja, povećanje sudjelovanja zemalja, geografski sastav konzorcija u projektima suradnje, kretanja u pogledu plaća istraživača, upotrebu dviju faza za podnošenje i evaluaciju projekata, mjere za lakše uspostavljanje suradnje u području istraživanja i inovacija u Europi, praksu preispitivanja evaluacija te broj i vrste pritužbi, stupanj uvođenja pitanja o klimi te s tim povezanih rashoda, sudjelovanje MSP-ova, privatnog sektora i sudjelovanje gledano iz rodne perspektive u financiranim aktivnostima, ocjenjivačka povjerenstva, odbore i savjetodavne skupine, pečate izvrsnosti, europska partnerstva te stupanj sufinanciranja, komplementarno i kumulativno financiranje iz drugih fondova Unije, istraživačke infrastrukture, vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava, razinu međunarodne suradnje te sudjelovanje građana i civilnog društva;

iii.  razine izdataka raščlanjene na razini projekta kako bi se omogućila posebna analiza, uključujući u odnosu na interventno područje;

iv.  stupanj prekomjernog broja, posebno broj prijedloga i po pozivu na podnošenje prijedloga, njihov prosječni rezultat, udio prijedloga iznad i ispod pragova kvalitete.

2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. u pogledu izmjena Priloga V. kako bi prema potrebi dopunila ili izmijenila pokazatelje smjera učinka te utvrdila početno stanje i ciljeve.

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluaciju programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno bez povećanja administrativnog opterećenja za korisnike. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije, među ostalim na razini istraživača uključenih u djelovanja kako bi se mogla pratiti njihova karijera i mobilnost, i (ako je potrebno) države članice(33).

3a.  Kvalitativna analiza Komisije i tijela za financiranje Unije ili nacionalnih tijela za financiranje nadopunjava, koliko je to moguće, kvantitativne podatke.

4.  Mjere koje za cilj imaju olakšati suradničke veze u europskom istraživanju i inovacijama prate se i revidiraju u kontekstu programâ rada.

Članak 46.

Informiranje, komunikacija, promidžba te širenje i iskorištavanje rezultata

1.  Primatelji financijskih sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja sredstvima Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, uključujući za nagrade) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.  Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Usto pruža državama članicama i korisnicima pravovremene i detaljne informacije. Usluge povezivanja utemeljene na dokazima koje se baziraju na analizama i afinitetima mreža pružaju se zainteresiranim subjektima u cilju uspostave konzorcija za suradničke projekte, s posebnim naglaskom na prepoznavanju mogućnosti umrežavanja za pravne subjekte iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija. Na temelju takvih analiza mogu se organizirati ciljana događanja namijenjena povezivanju u funkciji posebnih poziva na podnošenje prijedloga. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

3.  Komisija ujedno uspostavlja strategiju širenja i iskorištavanja radi veće dostupnosti i raširenosti istraživačkih i inovacijskih rezultata i znanja u okviru Programa, čime bi se ubrzalo iskorištavanje u smislu prihvaćanja na tržištu i osnažio učinak Programa. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije te aktivnostima informiranja, komunikacije, promidžbe, širenja i iskorištavanja, ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 47.

Evaluacija Programa

1.  Evaluacije Programa provode se pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja o programu, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije.

2.  Privremena evaluacija Programa provodi se uz pomoć neovisnih stručnjaka odabranih na temelju transparentnog postupka nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Evaluacija uključuje analizu portfelja i procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa te, prema potrebi, čini temelj za prilagodbu provedbe programa i/ili preispitivanje programa. Njome se procjenjuje učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodana vrijednost Programa za Uniju.

3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa.

4.  Komisija objavljuje i priopćuje zaključke evaluacija i svoje primjedbe te ih predstavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 48.

Revizije

1.  Sustav kontrole Programa osigurava odgovarajuću ravnotežu povjerenja i kontrole uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrole na svim razinama, posebno za korisnike. Pravila za provođenje revizija su jasna, dosljedna i usklađena tijekom cijelog Programa.

2.  Strategija revizije za Program temelji se na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda u cjelokupnom Programu. Reprezentativni uzorak dopunjuje se odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima. Revizija djelovanja koja se zajednički financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

3.  Nadalje, Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na kombinirana preispitivanja sustava na razini korisnika. Ta kombinirana preispitivanja neobvezna su za određene vrste korisnika i sastoje se od revizija sustava i procesa te revizije transakcija koje provodi nadležni neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ(34). Komisija ili tijelo za financiranje može ih upotrebljavati za određivanje ukupnog jamstva dobrog financijskog upravljanja rashodima te za preispitivanje razine ex post revizija i potvrda o financijskim izvještajima.

4.  U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na revizije upotreba doprinosa Unije koje provode druge neovisne i nadležne osobe ili subjekti, uključujući i one koje nisu ovlastile institucije ili tijela Unije.

5.  Revizije se mogu provoditi do dvije godine nakon plaćanja preostalog iznosa.

5a.  Komisija objavljuje smjernice za reviziju kako bi se osigurala pouzdana i ujednačena primjena i tumačenje revizijskih postupaka i pravila tijekom cijelog trajanja Programa

Članak 49.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.  Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju ovlasti revizije ili, u slučaju međunarodnih organizacija, ovlasti provjere u skladu sa sporazumima koje su s njima sklopili, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, svim ugovarateljima i podugovarateljima koji su primili financijska sredstva Unije na temelju ove Uredbe.

2.  Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi s financiranjem sredstvima Unije ili proračunskim jamstvima na temelju ove Uredbe.

3.  Od nadležnih tijela trećih zemalja i međunarodnih organizacija može se u skladu sa sporazumima o zajedničkoj pravnoj pomoći zahtijevati suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u istragama kaznenih djela u njegovoj nadležnosti na temelju Uredbe (EU) 2017/1939.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i druge pravne obveze, kao i sporazumi o proračunskim jamstvima, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija, provjera i inspekcija na terenu u skladu s njihovim nadležnostima. To uključuje odredbe kojima se obvezuje svaku treću stranku uključenu u provedbu fondova Unije ili financijske potpore, u cijelosti ili njezinom dijelu, da proračunskim jamstvom osigura jednakovrijedna prava.

Članak 50.

Izvršavanje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 45. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 45. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 45. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

GLAVA IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1291/2013 i Uredba (EU) br. 1290/2013 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 52.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013 i Uredbom (EU) br. 1290/2013, koje se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja. Planovi rada i djelovanja predviđena u planovima rada donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013 i u okviru odgovarajućih temeljnih akata tijela za financiranje i dalje su uređeni Uredbom (EU) br. 1290/2013 i tim temeljnim aktima do njihova završetka.

2.  Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnom Uredbom (EU) br. 1291/2013.

Članak 53.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

OPĆE ODREDNICE AKTIVNOSTI

Opći i posebni ciljevi utvrđeni u članku 3. nastoje se postići u cjelokupnom Programu, putem područja djelovanja i općih odrednica aktivnosti opisanih u ovom Prilogu te Prilogu I. Posebnom programu.

(1)  Stup I. „Izvrsna znanost”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa u skladu s člankom 4. promiče znanstvena izvrsnost, privlače najbolji talenti u Europu, pruža odgovarajuća potpora istraživačima na početku karijere i podupiru stvaranje i širenje znanstvene izvrsnosti, visokokvalitetnog znanja, metodologija i vještina, tehnologija i rješenja za globalne društvene, okolišne i gospodarske izazove. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.

(a)  Europsko istraživačko vijeće: osigurava privlačna i prilagodljiva financijska sredstva kojima se pojedinim nadarenim i kreativnim istraživačima, uz naglasak na istraživače na početku karijere, i njihovim timovima omogućuje istraživanje najperspektivnijih putova u pionirskim područjima znanosti, bez obzira na njihovo državljanstvo i zemlju podrijetla te na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije koje se temelji isključivo na kriteriju izvrsnosti.

Područje djelovanja: Pionirska znanost

(b)  Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie: stjecanje novih znanja i vještina za istraživače kroz mobilnost i prekograničnu, međusektorsku i interdisciplinarnu izloženost te poboljšavanje sustavâ osposobljavanja i razvoja karijere, kao i strukturiranje i unapređenje institucionalnog i nacionalnog zapošljavanja, uzimajući u obzir Europsku povelju za istraživače i Kodeks ponašanja pri zapošljavanju istraživača; pritom aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pomažu u uspostavljanju temelja za europsko područje vrhunskog istraživanja u cijeloj Europi poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja te rješavanjem sadašnjih i budućih društvenih izazova.

Područja djelovanja: njegovanje izvrsnosti putem prekogranične, međusektorske i interdisciplinarne mobilnosti, poticanje novih vještina izvrsnim osposobljavanjem istraživača, jačanje ljudskih resursa i razvoj vještina diljem europskog istraživačkog prostora, poboljšanje i olakšavanje sinergija i informiranje javnosti.

(c)  Istraživačke infrastrukture: osiguravanje europskih istraživačkih infrastruktura svjetske razine koje su otvorene i dostupne najboljim istraživačima iz Europe i izvan nje. Poticanje upotrebe postojećih istraživačkih infrastruktura, uključujući onih financiranih iz ESIF-a. Pritom se povećava potencijal istraživačke infrastrukture za potporu znanstvenom napretku i inovacijama te za omogućivanje otvorene i izvrsne znanosti, na temelju načela FAIR, zajedno s aktivnostima povezanima s politikom Unije i međunarodnom suradnjom.

Područja djelovanja: konsolidiranje i razvijanje područja europskih istraživačkih infrastruktura, otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura, inovacijski potencijal europskih istraživačkih infrastruktura i aktivnosti za inovacije i osposobljavanje, jačanje politike europske istraživačke infrastrukture i međunarodne suradnje.

(2)  Stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa u skladu s člankom 4. podupire stvaranje i bolje širenje visokokvalitetnih novih znanja, tehnologija i održivih rješenja, osnažiti konkurentnost europske industrije, ojačati učinak istraživanja i inovacija na razvoj, podupiranje i provedbu politika Unija te poduprijeti prihvaćanje inovativnih rješenja u industriji, posebno u malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima te društvu radi rješavanja globalnih izazova. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.

Društvene i humanističke znanosti u potpunosti su integrirane u sve klastere, među ostalim u posebne i namjenske aktivnosti.

Radi što veće fleksibilnosti učinka i sinergija, istraživačke i inovacijske aktivnosti organiziraju se u šest klastera, međusobno povezanih paneuropskim istraživačkim infrastrukturama, koji će zasebno i zajedno poticati interdisciplinarnu, međusektorsku, horizontalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju. Aktivnosti iz širokog raspona razina tehnološke spremnosti, među ostalim nižih razina tehnološke spremnosti bit će obuhvaćene ovim stupom programa Obzor Europa.

Svaki klaster pridonosi ostvarenju nekoliko ciljeva održivog razvoja, a više ciljeva održivog razvoja podržava više od jednog klastera.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti provode se u sljedećim klasterima:

(a)  klaster „Zdravlje”: poboljšanje i zaštita zdravlja i dobrobiti građana svih uzrasta, stvaranjem novog znanja, razvijanjem inovativnih rješenja i osiguravanjem da se prema potrebi uključi rodna perspektiva u cilju sprečavanja, dijagnostike, praćenja, liječenja i izlječenja bolesti, te razvojem tehnologija u području zdravstva; ublažavanje zdravstvenih rizika, zaštita stanovništva i promicanje zdravlja i dobrobiti, također i na radnom mjestu; osiguravanje javnih zdravstvenih sustava više isplativim, pravednim i održivim; sprečavanje i liječenje bolesti povezanih sa siromaštvom; i podržavanje i omogućivanje sudjelovanja pacijenata i samoupravljanje.

Područja djelovanja: zdravlje tijekom cijelog života; okolišni i socijalni determinanti koje utječu na zdravlje; neprenosive i rijetke bolesti; zarazne bolesti, uključujući bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti; alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi, među ostalim personalizirana medicina; zdravstveni sustavi.

(b)  klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”: jačanje ▌demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, očuvanje naše kulturne baštine, istraživanje potencijala kulturnih i kreativnih sektora i promicanje društvenih i gospodarskih transformacija koje doprinose uključivosti i rastu, ▌uključujući upravljanje migracijama i integraciju migranata.

Područja djelovanja: demokracija i upravljanje, kultura, kulturna baština i kreativnost, društvene i gospodarske transformacije.▌

(c)   klaster „Civilna sigurnost za društvo”: odgovor na izazove koji proizlaze iz stalnih sigurnosnih prijetnji, uključujući kiberkriminalitet, kao i prirodne katastrofe i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem.

Područja djelovanja: društva otporna na katastrofe, zaštita i sigurnost, kibersigurnost.

d)   klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”: jačanje kapaciteta i osiguravanje europske suverenosti u ključnim razvojnim tehnologijama za digitalizaciju i proizvodnju te u području svemirske tehnologije, duž cijelog vrijednosnog lanca, u cilju izgradnje konkurentne, digitalne, niskougljične i kružne industrije; osiguravanje održive opskrbe sirovinama; razvoj naprednih materijala i osiguravanje temelja za napredak i inovacije u ▌globalnim društvenim izazovima.

Područja djelovanja: proizvodne tehnologije, ključne digitalne tehnologije, uključujući kvantne tehnologije, tehnologije razvoja u nastajanju, napredni materijali, umjetna inteligencija i robotika, internet sljedeće generacije, napredno računalstvo i velika količina podataka, kružne industrije, niskougljične i čiste industrije, svemir, među ostalim promatranje Zemlje.

(e)  klaster „Klima, energija i mobilnost”: borba protiv klimatskih promjena boljim razumijevanjem njihovih uzroka, razvoja, rizika, učinaka i prilika, te energetskim sektorom koji je pogodniji za klimu i okoliš, učinkovitiji i konkurentniji, pametniji, sigurniji i otporniji, promicanjem uporabe obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, poboljšanjem otpornosti Unije na vanjske šokove i prilagodbom društvenog ponašanja s obzirom na ciljeve održivog razvoja.

Područja djelovanja: znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene, opskrba energijom, energetski sustavi i mreže, zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji, zajednice i gradovi, industrijska konkurentnost u području prometa, čist, siguran i pristupačan promet i mobilnost, pametna mobilnost, pohrana energije.

(f)   klaster „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”: zaštita okoliša, obnova, održivo upravljanje prirodnim i biološkim resursima iz tla, kopnenih voda i mora i održiva upotreba tih resursa u cilju zaustavljanja erozije bioraznolikosti i rješavanja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane za sve te prijelaz na niskougljično, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo i održivo biogospodarstvo.

Područja djelovanja: promatranje okoliša, bioraznolikost i prirodni resursi; poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja; mora, oceani i kopnene vode; prehrambeni sustavi, sustavi bioinovacija u biogospodarstvu EU-a; kružni sustavi.

(g)   Nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra: stvaranje visokokvalitetnih znanstvenih dokaza za učinkovite i pristupačne dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima kako bi bili pametno osmišljeni, a u provedbi politika ti se dokazi moraju mjeriti i pratiti. JRC će politikama Unije osiguravati neovisne znanstvene dokaze i tehničku potporu tijekom čitavog ciklusa politike. JRC će svoja istraživanja usmjeriti na prioritete politike EU-a.

Područja djelovanja: zdravlje; kultura, kreativnost i uključivo društvo; civilna sigurnost za društvo; digitalizacija, industrija i svemir; klima, energija i mobilnost; hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš; potpora funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom; potpora državama članicama u provedbi zakonodavstva i razvoju strategija pametne specijalizacije; analitički alati i metode za donošenje politika; upravljanje znanjem; prijenos znanja i tehnologija; potpora znanosti za platforme za politiku.

(3)  Stup III. „Inovativna Europa”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa, u skladu s člankom 4., potiču svi oblici inovacija, uključujući netehnološke inovacije, prvenstveno u malim i srednjim poduzećima, olakšavanjem tehnološkog razvoja, demonstracija i prijenosa znanja te jača ▌uvođenje inovativnih rješenja. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3. Europsko vijeće za inovacije provodit će se ponajprije putem dvaju instrumenata: Tragača, koji se provodi uglavnom suradničkim istraživanjem, i Akceleratora.

(a)  Europsko vijeće za inovacije: uglavnom se usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije te posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta, te podupire sve vrste inovacija, uključujući postupne inovacije.

Područja djelovanja: Tragač za napredno istraživanje, kojim se podupiru revolucionarne buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju kojima se stvara tržište i/ili tehnologije obilježene dubinskim inovacijama; Akcelerator, kojim se premošćuje financijska praznina između kasnijih faza istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i prihvaćanja na tržištu, s ciljem učinkovitog uvođenja revolucionarnih inovacija koje stvaraju tržišta i s ciljem rasta poduzeća u slučajevima kada tržište ne omogućuje održivo financiranje; ▌dodatne aktivnosti u okviru EIC-a poput nagrada i stipendija te usluge s dodanom vrijednosti za poslovanje.

(b)  Europski inovacijski ekosustavi

Područja djelovanja: djelovanja posebice podrazumijevaju povezivanje, prema potrebi u suradnji s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, s ▌nacionalnim i regionalnim dionicima u području inovacija, te potporu državama članicama, regijama i pridruženim zemljama u provedbi zajedničkih prekograničnih inovacijskih programa, od razmjene praksi i znanja o propisima u području inovacija do jačanja „mekih” vještina za inovacije te istraživačkih i inovacijskih djelovanja, među ostalim otvorenim inovacijama ili onima vođenima potrebama korisnika, u cilju povećanja djelotvornosti europskog inovacijskog sustava. To bi se trebalo provesti u sinergiji, među ostalim s potporom Europskog fonda za regionalni razvoj za inovacijske ekosustave i međuregionalna partnerstva usmjerene na teme pametne specijalizacije.

(c)  Europski institut za inovacije i tehnologiju:

Područja djelovanja: održivi inovacijski ekosustavi diljem Europe; inovacije i poduzetničke vještine u perspektivi cjeloživotnog učenja, među ostalim povećanje kapaciteta ustanova višeg obrazovanja diljem Europe; nova tržišna rješenja za globalne ▌izazove ▌; sinergije i dodana vrijednost u okviru Obzora Europa.

(4)  Dio „Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”

U okviru sljedećih aktivnosti u ovom se stupu teži ostvarenju posebnih ciljeva iz ▌članka 3. stavka 2. točke (d). Doprinosi se i ▌ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3. Uz istodobno podupiranje cjelokupnog Programa tim će se dijelom podupirati aktivnosti koje doprinose privlačenju talenata, poticanju kruženja mozgova i sprečavanju odljeva mozgova, Europi koja je više utemeljena na znanju, inovativnija i rodno ravnopravnija, na čelu globalnog tržišnog natjecanja, poticanju transnacionalne suradnje čime se optimiziraju nacionalne prednosti i potencijal diljem Europe u uspješnom europskom istraživačkom prostoru (ERA), u kojem znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno i na uravnotežen način cirkuliraju, gdje su rezultati istraživanja i inovacija široko dostupni informiranim građanima koji ih razumiju i u njih imaju povjerenje, dok društvo u cjelini od njih ostvaruje korist, te u kojoj se politika EU-a, posebno politika istraživanja i inovacija, temelji na visokokvalitetnim znanstvenim dokazima.

Također se podupiru aktivnosti namijenjene poboljšanju kvalitete prijedlogâ pravnih subjekata iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija, poput stručnih provjera i savjeta u fazi pretprijedloga, te poticanju aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka za potporu međunarodnom umrežavanju, kao i aktivnosti kojima se žele poduprijeti pravni subjekti iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija kako bi se pridružili već odabranim suradničkim projektima u kojima pravni subjekti iz takvih država članica ne sudjeluju.

Područja djelovanja: širenje sudjelovanja i dijeljenje izvrsnosti putem udruživanja, povezivanja, katedri europskog istraživačkog prostora, COST-a, inicijativa izvrsnosti i aktivnosti za poticanje „kruženja mozgova”; reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i inovacija, uključujući primjerice podržavanjem reforme nacionalnih politika istraživanja i inovacija, osiguravanjem privlačnih karijernih okruženja i podupiranjem rodne i građanske znanosti.

PRILOG I.a

EUROPSKI INSTITUT ZA INOVACIJE I TEHNOLOGIJU (EIT)

Sljedeće se primjenjuje na provedbu programa aktivnosti EIT-a:

1.  Obrazloženje

Kao što je jasno navedeno u izvješću skupine na visokoj razini za postizanje najvećeg učinka programa EU-a za istraživanje i inovacije (Lamyjeva skupina na visokoj razini), treba se okrenuti „obrazovanju za budućnost i ulaganju u ljude koji mogu donijeti promjene”. Konkretno, europske ustanove visokog obrazovanja pozivaju se na poticanje poduzetništva, brisanje granica između disciplina i institucionalizaciju snažne interdisciplinarne suradnje akademske zajednice i industrije. Prema nedavnim istraživanjima pristup nadarenim osobama daleko je najvažniji čimbenik koji utječe na odabir lokacije za osnivanje novih europskih poduzeća. Prilike za obrazovanje i osposobljavanje u području poduzetništva te razvoj kreativnih vještina imaju ključnu ulogu u pripremi budućih inovatora i razvoju sposobnosti postojećih da izdignu svoja poduzeća do viših razina uspjeha. Pristup poduzetničkom talentu i profesionalnim uslugama, kapitalu i tržištima na razini EU-a te okupljanje ključnih aktera u području inovacija oko zajedničkog cilja ključni su sastojci za razvoj inovacijskog ekosustava. Postoji potreba za koordiniranjem napora diljem EU-a kako bi se stvorila kritična masa međusobno povezanih poduzetničkih klastera i ekosustava.

EIT je danas najveći integrirani ekosustav inovacija u Europi koji spaja partnere iz poslovnog svijeta, područja istraživanja, obrazovanja i drugih područja. EIT će nastaviti podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI-je), koje su velika europska partnerstva za rješavanje posebnih globalnih izazova, te jačati inovacijske ekosustave koji ih okružuju. To će učiniti poticanjem integracije visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija najviših standarda, ostvarujući na taj način okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem nove generacije poduzetnika i stimuliranjem osnivanja inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s EIC-om.

Diljem Europe potrebno je uložiti dodatne napore u razvoj ekosustava u kojima istraživači, inovatori, industrije i vlade mogu lako komunicirati. Rad inovacijskih ekosustava zapravo još uvijek nije optimalan zbog niza ▌ razloga, među kojima su sljedeći:

–  interakciju među sudionicima u području inovacija i dalje ometaju organizacijske, regulatorne i kulturne prepreke koje postoje među njima,

–  napori usmjereni na jačanje inovacijskih sustava imaju koristi od usklađivanja i jasnog usmjeravanja na posebne ciljeve i učinak.

Kako bi se odgovorilo na buduće društvene izazove, prihvatile mogućnosti koje nude nove tehnologije i pridonijelo ekološki pogodnom i održivu gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, konkurentnosti i dobrobiti europskih građana, potrebno je dodatno ojačati europski kapacitet za inovacije, i to: jačanjem postojećih i poticanjem stvaranja novih okoliša koji pogoduju suradnji i inovacijama; jačanjem inovacijskih sposobnosti akademske zajednice i istraživačkog sektora; podupiranjem nove generacije osoba poduzetničkog duha; poticanjem pokretanja i razvoja inovativnih pothvata, kao i jačanjem vidljivosti istraživačkog i inovacijskog djelovanja koje se financira sredstvima EU-a te njegova priznavanja, a posebno financiranja sredstvima EIT-a, u široj javnosti.

Zbog prirode i razmjera inovacijskih izazova potrebno je povezivanje i mobilizacija aktera i resursa na europskoj razini, i to poticanjem prekogranične suradnje. Treba ukinuti stroge podjele među disciplinama i duž vrijednosnih lanaca te poticati stvaranje povoljnog okruženja za učinkovitu razmjenu znanja i stručnosti te za razvoj i privlačenje poduzetničkih talenata. U okviru Strateške inovacijske agende osigurava se sukladnost s izazovima Obzora Europa te komplementarnost s EIC-om.

2.  Područja djelovanja

2.1.  Održivi inovacijski ekosustavi diljem Europe

U skladu Uredbom o EIT-u i Strateškom inovacijskom agendom, EIT će imati snažniju ulogu u jačanju održivih inovacijskih ekosustava koji se temelje na izazovima diljem Europe. Konkretno, EIT će nastaviti s radom prvenstveno u okviru svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI), odnosno europskih partnerstava velikih razmjera kojima se odgovara na posebne društvene izazove. EIT-em će se i dalje jačati inovacijski ekosustavi oko njih, njihovim otvaranjem i poticanjem integracije istraživanja, inovacija i obrazovanja. Nadalje, EIT će ojačati ekosustave u području inovacija diljem Europe širenjem svojeg Regionalnog programa za inovacije (EIT RIS). EIT će raditi s inovacijskim ekosustavima s velikim potencijalom za inovacije koji se temelji na strategiji, tematskom usklađivanju i predviđenom učinku, u bliskoj sinergiji sa strategijama i platformama za pametnu specijalizaciju.

–  Jačanje učinkovitosti i otvorenosti prema novim partnerima postojećih ZZI-jeva, dugoročno omogućujući prijelaz na samoodrživost te analizirajući potrebu za osnivanjem novih radi suočavanja s globalnim izazovima. Posebna tematska područja bit će definirana u Strateškoj inovacijskoj agendi, vodeći pritom računa o strateškom planiranju.

–  Ubrzavanje regija u postizanju izvrsnosti u zemljama koje su definirane u Strateškoj inovacijskoj agendi u suradnji sa strukturnim fondovima te prema potrebi drugim relevantnim programima financiranja EU-a.

2.2.  Inovacije i poduzetničke vještine u perspektivi cjeloživotnog učenja, među ostalim povećanje kapaciteta ustanova višeg obrazovanja diljem Europe

Aktivnosti EIT-a u području obrazovanja pojačat će se kako bi se s pomoću svrhovitog obrazovanja i osposobljavanja potaknuli inovacije i poduzetništvo. Veća usmjerenost na razvoj ljudskog kapitala temeljit će se na proširenju postojećih obrazovnih programa ZZI-ja kako bi se studentima i stručnjacima i dalje nudili visokokvalitetni kurikulumi koji se temelje na inovacijama, kreativnosti i poduzetništvu te su osobito u skladu sa strategijama EU-a u području industrije i vještina. To može obuhvaćati istraživače i inovatore koji primaju potporu iz drugih dijelova programa Obzor Europa, posebice MSCA. EIT će ujedno podupirati modernizaciju ustanova visokog obrazovanja diljem Europe i njihovu integraciju u inovacijske ekosustave poticanjem i povećanjem njihova poduzetničkog potencijala i sposobnosti te pospješivanjem predviđanja novih potreba za vještinama.

–  Razvoj inovativnih kurikuluma u kojima se uzimaju u obzir buduće potrebe društva i industrije te međusektorskih programa za studente, poduzetnike i stručnjake diljem Europe i izvan nje u kojima su stručna i sektorska znanja objedinjena s ▌inovacijski orijentiranim i poduzetničkim vještinama, kao što su ▌visokotehnološke vještine koje se odnose na digitalne i održive ključne razvojne tehnologije;

–  Poboljšavanje i širenje oznake EIT-a kako bi se poboljšali vidljivost i priznanje od strane EIT-a obrazovnih programa utemeljenih na partnerstvima između različitih visokih učilišta, istraživačkih centara i društava istovremenim unapređivanjem njezine kvalitete ponudom kurikuluma koji se temelje na učenju kroz praktičan rad i svrsishodnog poduzetničkog obrazovanja te međunarodne, međuorganizacijske i međusektorske mobilnosti;

–  Razvoj i širenje inovacijskih i poduzetničkih sposobnosti sektora visokog obrazovanja iskorištavanjem i promicanjem stručnog znanja iz zajednice EIT-a u povezivanju obrazovanja, istraživanja i poslovanja;

–  Jačanje uloge zajednice bivših sudionika EIT-a kao uzora za nove studente i snažnog komunikacijskog kanala o učinku EIT-a.

2.3.  Nova tržišna rješenja za rješavanje globalnih izazova

EIT će poduzetnike, inovatore, istraživače, edukatore, studente i ostale aktere u području inovacija pripremiti i nagraditi za suradnju u interdisciplinarnim timovima te je olakšati kako bi oblikovali ideje i pretočili ih u disruptivne inovacije s potencijalom rasta, istovremeno osiguravajući da se u obzir uzima rodna dimenzija. Aktivnosti će se odlikovati prekograničnim pristupom prema načelu otvorenih inovacija, s naglaskom na uključivanju relevantnih aktivnosti trokuta znanja koje su važne za postizanje uspjeha (npr. promotorima projekta može se pružiti bolji pristup osobama s diplomom koje imaju određene kvalifikacije, vodećim korisnicima, novoosnovanim poduzećima s inovativnim idejama, inozemnim poduzećima s relevantnom komplementarnom imovinom itd.).

–  Potpora razvoju novih proizvoda, usluga i prilika na tržištu uz suradnju aktera u trokutu znanja u cilju donošenja rješenja za globalne izazove;

—  Potpuna integracija cijelog vrijednosnog lanca inovacija: od studenta do poduzetnika, od ideje do proizvoda, od laboratorija do potrošača. Time je obuhvaćena potpora novoosnovanim i brzorastućim poduzećima.

–  Pružanje usluga na visokoj razini i potpora inovativnim poduzećima, uključujući tehničku pomoć za prilagodbu proizvoda ili usluga, sadržajno mentoriranje te potporu osiguravanju ciljanih klijenata i prikupljanju kapitala, radi brzog izlaska na tržište i ubrzavanja procesa rasta.

2.4.  Sinergije i dodana vrijednost u okviru Obzora Europa

EIT će pojačati svoja nastojanja da iskoristi sinergije i komplementarnosti među postojećim ZZI-jima te s različitim akterima i inicijativama na razini EU-a i globalnoj razini te da proširi svoju mrežu organizacija za suradnju na strateškoj i operativnoj razini, istovremeno izbjegavajući udvostručavanje.

–  Bliska suradnja s EIC-om i programom InvestEU na usklađivanju potpore (npr. sredstava i usluga) koja se nudi ▌inovativnim pothvatima u fazi pokretanja i rasta, posebice u okviru ZZI-ja;

–  Planiranje i provedba aktivnosti EIT-a kako bi se maksimalno povećale sinergije i komplementarnosti s ostalim dijelovima Programa;

–  Suradnja s državama članicama EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostava strukturiranog dijaloga i usklađivanje djelovanja kako bi se ostvarile sinergije s nacionalnim i regionalnim inicijativama, među ostalim strategijama za pametnu specijalizaciju, također razmatranjem provedbe „europskih inovativnih ekosustava”, u cilju utvrđivanja, razmjene i širenja najboljih praksi i pouka;

–  Razmjena i širenje inovativnih praksi i pouka diljem Europe i šire kako bi se doprinijelo politici inovacija u Europi u koordinaciji s drugim dijelovima Obzora Europa;

–  Sudjelovanje u raspravama o inovacijskoj politici i doprinos oblikovanju i provedbi prioriteta politike EU-a stalnom suradnjom sa svim relevantnim službama Europske komisije, drugim programima EU-a i njihovim dionicima te dodatno istraživanje prilika u okviru inicijativa za provedbu politika;

–  Iskorištavanje sinergija s drugim programima EU-a, među ostalim onima kojima se podupiru razvoj ljudskog kapitala i inovacije (npr. COST, ESF+, EFRR, Erasmus +, Kreativna Europa i COSME Plus / Jedinstveno tržište, InvestEU);

–  Sklapanje strateških saveza s ključnim akterima inovacija na razini EU-a i međunarodnoj razini te potpora ZZI-jima u razvoju suradnje i povezivanju s ključnim partnerima iz trokuta znanja iz trećih zemalja u cilju otvaranja novih tržišta za rješenja koja podupiru ZZI-ji te privlačenja financiranja i talenata iz inozemstva. Sudjelovanje trećih zemalja promiče se vodeći računa o načelima reciprociteta i uzajamnih koristi.

PRILOG III.

PARTNERSTVA

Europsko partnerstvo odabire se i provodi, prati, evaluira i postupno ukida ili obnavlja na temelju sljedećih kriterija:

1.  Odabir

(a)  dokazivanje da je europsko partnerstvo djelotvornije u postizanju povezanih ciljeva Programa zbog uključenosti i predanosti partnera, posebno u ostvarenju jasnih učinaka za EU i njegove građane, osobito u pogledu suočavanja s globalnim izazovima te ostvarivanju ciljeva istraživanja i inovacija, osiguravanju konkurentnosti EU-a, održivosti te doprinosa jačanju europskog prostora za istraživanje i inovacije te, prema potrebi, međunarodnih obveza;

u slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva uspostavljenog u skladu s člankom 185. UFEU-a obvezno je sudjelovanje najmanje 40% država članica EU-a;

(b)  usklađenost i sinergije europskog partnerstva u istraživačkom i inovacijskom okruženju EU-a, primjenom pravila Obzora Europa u najvećoj mogućoj mjeri;

(c)  transparentnost i otvorenost europskog partnerstva u pogledu utvrđivanja prioriteta i ciljeva s obzirom na očekivane rezultate i učinke te u pogledu uključenja partnera i dionika iz cijelog vrijednosnog lanca, iz različitih sektora, pozadina i disciplina, među ostalim međunarodnih ako je to relevantno i ne utječe na europsku konkurentnost; jasni načini za promicanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća, kao i za širenje i iskorištavanje rezultata, osobito od strane malih i srednjih poduzeća, među ostalim putem posredničkih organizacija;

(d)  ex ante demonstracija dodatnosti i izravnosti europskog partnerstva, uključujući zajedničku stratešku viziju svrhe europskog partnerstva. Ta će vizija posebno uključivati:

–  utvrđivanje mjerljivih očekivanih rezultata, ishoda i učinaka u zadanim rokovima, uključujući ključnu gospodarsku i/ili društvenu vrijednost za Uniju;

–  demonstraciju ▌očekivanih kvalitativnih i znatnih kvantitativnih učinaka poluge, među ostalim metode za mjerenje ključnih pokazatelja uspješnosti;

–  pristupe za osiguravanje fleksibilnosti provedbe i prilagodbu promjenama potreba u pogledu politike, društva i/ili tržišta, ili znanstvenom napretku, u cilju veće usklađenosti politika između regionalne i nacionalne razine te razine EU-a;

–  strategiju izlaska i mjere za postupno ukidanje sudjelovanja u Programu.

(e)  Ex ante demonstracija dugoročnih obveza partnera, uključujući minimalan udio javnih i/ili privatnih ulaganja;

U slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva, utvrđenog u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, financijski doprinosi i/ili doprinosi u naravi od partnera osim Unije moraju iznositi najmanje 50 % te mogu iznositi do 75 % agregiranih proračunskih obveza europskog partnerstva. Za svako takvo institucionalizirano europsko partnerstvo minimalan udio doprinosa partnera koji nisu Unija bit će u obliku financijskih doprinosa. Za partnere koji nisu Unija i države sudionice financijski bi doprinosi prvenstveno trebali biti usmjereni na pokrivanje administrativnih troškova te koordinaciju i potporu, kao i druge nekonkurentne aktivnosti.

(ea)  U dogovoru s regionalnim tijelima, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) prihvaća se kao djelomičan nacionalni doprinos za aktivnosti koje uključuju države članice i koje se sufinanciraju iz Programa.

2.  Provedba:

(a)  sustavni pristup kojim se osigurava aktivno i rano uključivanje država članica i postizanje očekivanih učinaka europskog partnerstva kroz fleksibilnu provedbu zajedničkih djelovanja visoke europske dodane vrijednosti koja nadilaze zajedničke pozive za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući one povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;

(b)  odgovarajuće mjere kojima se osiguravaju stalna otvorenost inicijative i transparentnost tijekom provedbe, osobito za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivu na podnošenje prijedloga, informacije o funkcioniranju upravljanja, vidljivost Unije, mjere komunikacije i informiranja javnosti, širenje i iskorištavanje rezultata, uključujući jasnu strategiju otvorenog pristupa/korisničku strategiju duž lanca vrijednosti; odgovarajuće mjere za promicanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća te njihovo obavješćivanje;

(c)  aktivnosti koordinacije i/ili zajedničke aktivnosti s drugim relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama za osiguravanje optimalne razine međusobne povezanosti i djelotvornih sinergija, među ostalim kako bi se nadišle moguće prepreke za provedbu na nacionalnoj razini i povećala isplativost;

(d)  ▌obveze, ▌za financijske i/ili nefinancijske doprinose, svakog partnera u skladu s nacionalnim odredbama kroz čitavo trajanje inicijative;

(e)  u slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva pristup rezultatima i ostalim informacijama povezanim s djelovanjem za Europsku komisiju u svrhu razvoja, provedbe i praćenja politika ili programa Unije.

3.  Praćenje:

(a)  sustav praćenja u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 45. za praćenje napretka prema posebnim ciljevima politike ▌, rezultatima i ključnim pokazateljima uspješnosti, koji tijekom vremena omogućuje procjenu postignuća, učinaka i potencijalnih potreba za korektivnim mjerama;

(b)  periodično namjensko izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima poluge, među ostalim o dodijeljenim i stvarno pruženim financijskim i nefinancijskim doprinosima, vidljivosti i postavljanju u međunarodnom kontekstu te učinku na rizike u ulaganjima privatnog sektora povezane s istraživanjem i inovacijama;

(c)  detaljne informacije o postupku evaluacije i rezultatima svih poziva na podnošenje prijedloga u okviru partnerstava, u cilju njihova pravodobnog stavljanja na raspolaganje te njihove dostupnosti u zajedničkoj elektroničkoj bazi podataka.

4.  Evaluacija, postupno ukidanje i obnova:

(a)  evaluacija učinaka postignutih na nacionalnoj razini i razini unije u pogledu utvrđenih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti na kojoj se temelji evaluacija Programa iz članka 47., uključujući procjenu najdjelotvornijeg načina intervencije politike za sva buduća djelovanja; i pozicioniranje bilo koje moguće obnove europskog partnerstva u čitavom okruženju europskih partnerstava i prioritetima njegovih politika;

(b)  ako nema produljenja, odgovarajuće mjere kojima se osigurava postupno ukidanje financiranja iz Okvirnog programa u skladu s ▌uvjetima i vremenskim rokovima dogovorenima ex ante s partnerima koji su preuzeli pravne obveze, ne dovodeći u pitanje moguće kontinuirano transnacionalno financiranje iz nacionalnih programa ili drugih programa Unije i ne dovodeći u pitanje privatno ulaganje i projekte koji su u tijeku.

PRILOG IV.

SINERGIJE S DRUGIM PROGRAMIMA

1.  Sinergijama s Europskim fondom za jamstva u poljoprivredi i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (zajednička poljoprivredna politika) osigurat će se sljedeće:

(a)  istraživačke i inovacijske potrebe poljoprivrednog sektora i ruralnih područja u EU-u utvrđene su ponajprije u okviru Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi”(35) i u uzimajući u obzir strateško planiranje istraživanja i inovacija u okviru Programa te programe rada;

(b)  zajednička poljoprivredna politika na najbolji mogući način iskorištava rezultate istraživanja i promiče upotrebu, provedbu i uvođenje inovativnih rješenja, uključujući ona koja proizlaze iz projekata koji se financiraju iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije, Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi” i važnih EIT-ovih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ovi);

(c)  EPFRR podupire uvođenje i širenje znanja i rješenja koja proizlaze iz rezultata Programa, čime se stvaraju veća dinamičnost u poljoprivrednom sektoru i nove prilike za razvoj ruralnih područja.

2.  Sinergijama s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) osigurat će se sljedeće:

(a)  Program i EFPR u velikoj su mjeri povezani jer se potrebe EU-a za istraživanjem i inovacijama u području politike mora i pomorstva prenose putem strateškog istraživanja i procesa planiranja inovacija u okviru Programa;

(b)  EFPR podupire uvođenje novih tehnologija i inovativnih proizvoda, postupaka i usluga, osobito onih koji proizlaze iz Programa u područjima politike mora i pomorstva; EFPR promiče i prikupljanje i obradu temeljnih podataka te širi relevantna djelovanja koja se podupiru u okviru Programa, čime se doprinosi provedbi zajedničke ribarske politike, pomorske politike EU-a, međunarodnom upravljanju oceanima i međunarodnim obvezama.

3.  Sinergijama s Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR) osigurat će se sljedeće:

(a)  mehanizmi kombiniranog financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Obzora Europa povezuju regionalne operativne programe, strategije pametne specijalizacije i međunarodnu izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, uključujući zajedničke transregionalne ili transnacionalne programe te paneuropske istraživačke infrastrukture u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;

(aa)  sredstva EFRR-a mogu se dobrovoljno prenijeti radi potpore aktivnostima u okviru Programa, posebno pečata izvrsnosti;

(b)  EFRR usmjeren je, među ostalim, na razvoj i jačanje regionalnih i lokalnih ekosustava istraživanja i inovacija te industrijske transformacije, uključujući potporu prihvaćanju rezultata i uvođenju novih tehnologija i inovativnih rješenja iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije putem EFRR-a;

(ba)  poboljšanje postojećih regionalnih ekosustava, mreža platformi i regionalnih strategija.

4.  Sinergijama s Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) osigurat će se sljedeće:

(a)  Europski socijalni fond + može integrirati i razvijati inovativne nastavne planove koji se podupiru u okviru Programa, među ostalim putem nacionalnih ili regionalnih programa, kako bi ljudi stekli vještine i kompetencije koje su potrebne za poslove budućnosti;

(b)  mehanizmi za komplementarno financiranje iz ESF-a plus mogu se dobrovoljno upotrebljavati za potporu aktivnostima Programa kojima se promiče razvoj ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama, s ciljem jačanja europskog istraživačkog prostora; Am. 148

(c)  tematsko područje Zdravlje ESF-a plus integrira inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja, posebno one proizišle iz programa, kako bi se pridonijelo inovativnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane.

5.  Sinergijama s Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) osigurat će se sljedeće:

(a)  potrebe za istraživanjem i inovacijama u područjima prometa, energetike i digitalnog sektora unutar EU-a utvrđeni su i osnovani tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa;

(b)  Instrument za povezivanje Europe podupire opsežno uvođenje i provedbu novih, inovativnih tehnologija i rješenja u području prometa, energetike i digitalnih fizičkih infrastruktura, osobito onih koji proizlaze iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije;

(c)  olakšana razmjena informacija i podataka između okvirnog programa i projekata Instrumenta za povezivanje Europe, na primjer isticanjem tehnologija iz okvirnog programa koje su spremne za tržište i koja se mogu na tržište uvesti putem Instrumenta za povezivanje Europe.

6.  Sinergijama s programom Digitalna Europa osigurat će se sljedeće:

(a)  budući da se preklapa nekoliko tematskih područja obuhvaćenih Programom i programom Digitalna Europa, vrste djelovanja koje treba podupirati, njihovi očekivani rezultati i njihova logika intervencije različiti su i komplementarni;

(b)  potrebe za istraživanjem i inovacijama koje se odnose na digitalne aspekte određene su i utvrđene strateškim planovima za istraživanje i inovacije u okviru Programa; to obuhvaća istraživanja i inovacije u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, tehnologije distribuirane glavne knjige, kvantne tehnologije, u kombinaciji s digitalnim i drugim razvojnim tehnologijama i netehnološkim inovacijama; potpora za rast poduzeća uvođenjem revolucionarnih inovacija (od kojih mnoge obuhvaćaju digitalne i fizičke tehnologije); integracija digitalnog aspekta u cijelom stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”; i potpora digitalnim istraživačkim infrastrukturama;

(c)  program Digitalna Europa usmjeren je na izgradnju kapaciteta i infrastrukture velikih razmjera u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kvantnih tehnologija i naprednih digitalnih vještina u cilju širokog uvođenja i primjene ključnih postojećih ili ispitanih inovativnih digitalnih rješenja u Europi okviru EU-a u područjima od javnog interesa (kao što su zdravlje, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnih nedostataka (kao što je digitalizacija poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća); program Digitalna Europa uglavnom se provodi kroz usklađeno i strateško ulaganje s državama članicama, posebno kroz zajedničke javne nabave za digitalne kapacitete u cilju njihove raspodjele diljem Europe te u djelovanjima na razini EU-a za potporu interoperabilnosti i normizaciji kao dijelu razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;

(d)  kapaciteti i infrastrukture programa Digitalna Europa dostupni su istraživačkoj i inovacijskoj zajednici, uključujući za aktivnosti koje se podupiru u okviru Programa, među ostalim testiranje, pokusi i demonstracije u svim sektorima i disciplinama;

(e)  nove digitalne tehnologije razvijene u okviru Programa postupno se prihvaćaju i provode u okviru programa Digitalna Europa;

(f)  inicijative Programa za planove razvoja vještina i kompetencija, uključujući one izrađene u kolokacijskim centrima zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, dopunjuju se izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koju podržava program Digitalna Europa;

(g)  snažni koordinacijski mehanizmi za strateško programiranje i operativne postupke za oba programa usklađeni su, a njihove upravljačke strukture uključuju odnosne službe Komisije te ostale na koje se odnose različiti dijelovi predmetnih programa.

7.  Sinergijama s programom jedinstvenog tržišta osigurat će se sljedeće:

(a)  program jedinstvenog tržišta rješava tržišne nedostatke koji utječu na sve MSP-ove te promiče poduzetništvo i osnivanje te rast poduzeća. Postoji potpuna komplementarnost između programa jedinstvenog tržišta i djelovanja EIT-a i budućeg Europskog vijeća za inovacije u području inovativnih poduzeća, kao i u području usluga potpore MSP-ovima, posebno ako tržište ne osigurava održivo financiranje;

(b)  Europska poduzetnička mreža može poslužiti, kao i druge strukture za potporu MSP-ova (na primjer, nacionalne kontaktne točke, agencije za inovacije, digitalno-inovacijski centar, centri izvrsnosti, certificirani inkubatori), za pružanje usluga potpore u okviru programa Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije.

8.  Sinergijama s programom za okoliš i klimatske aktivnosti – LIFE osigurat će se sljedeće:

potrebe za istraživanjem i inovacijama u području suočavanja s okolišnim, klimatskim i energetskim izazovima unutar EU-a određene su i utvrđene tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa; program LIFE nastavlja djelovati kao katalizator za provedbu ekološke, klimatske, i relevantne energetske politike i zakonodavstva EU-a, uključujući donošenje i primjenu rezultata istraživanja i inovacija proizišlih iz Programa te pomaže u njihovu uvođenju na nacionalnoj i (među)regionalnoj razini ako to može pomoći u rješavanju okolišnih, klimatskih ili energetskih pitanja; LIFE posebno nastavlja poticati sinergije s Programom dodjelom bonusa u evaluaciji prijedloga koji uključuju prihvaćanje rezultata Programa; tradicionalni projekti djelovanja u okviru programa LIFE podržavaju razvoj, testiranje ili demonstraciju održivih tehnologija ili metodologija za provedbu politike okoliša i klimatske politike EU-a, koje se zatim mogu uvesti u većem razmjeru uz pomoć drugih financijskih sredstava, uključujući ona iz Programa. U okviru Programa nastali EIT i buduće Europsko vijeće za inovacije mogu osigurati potporu za rast i komercijalizaciju novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati u provedbi projekata programa LIFE.

9.  Sinergijama s programom Erasmus osigurat će se sljedeće:

(a)  kombinirana sredstva iz Programa i programa Erasmus upotrebljavaju se za potporu aktivnostima usmjerenima na jačanje i modernizaciju europskih institucija visokog obrazovanja. Program će dopuniti potporu koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice njezin istraživački element, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i pružanja poticaja gospodarskom rastu, obrazovne aktivnosti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju mogu služiti kao inspiracija inicijativi europskih sveučilišta te biti povezane sa njom.

(b)  Program i program Erasmus potiču integraciju obrazovanja i istraživanja pružanjem pomoći visokoškolskim ustanovama u izradi i uspostavi zajedničkih obrazovnih, istraživačkih i inovacijskih strategija, u nastavljanju s najnovijim saznanjima i praksama istraživanja kako bi ponudile aktivno istraživačko iskustvo svim studentima i osoblju u visokom obrazovanju, a posebno istraživačima te potporom drugih aktivnosti kojima se integrira visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije;

10.  Sinergijama s Europskim svemirskom programom osigurat će se sljedeće:

(a)  potrebe u području istraživanja i inovacija svemirskog uzlaznog i silaznog sektora unutar EU-a određene su i utvrđene u okviru strateškog planiranja istraživanja i inovacija Programa; djelovanja u području istraživanja svemira provedena u okviru Obzora Europa provest će se uzimajući u obzir nabavu i prihvatljivost subjekata u skladu s odredbama svemirskog programa, prema potrebi,

(b)  podaci o svemiru i usluge koje Europski svemirski program javnosti ustupa kao javno dobro upotrebljavaju se za razvoj revolucionarnih rješenja kroz istraživanje i inovacije, među ostalim u Okvirnom programu, osobito za održivu hranu i prirodne resurse, praćenje klimatskih promjena, pametne gradove, automatizirana vozila, sigurnost i upravljanje katastrofama;

(c)  Usluge pristupa podacima i informacijama programa Copernicus pridonose europskom oblaku za otvorenu znanost i time istraživačima i znanstvenicima olakšavaju pristup podacima programa Copernicus; istraživačke infrastrukture, posebno promatračke mreže in situ ključni su elementi in situ promatračke infrastrukture koja omogućuje usluge programa Copernicus te ostvaruju korist od informacija koje proizvode usluge programa Copernicus.

11.  Sinergijama s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju („vanjski instrument”) osigurat će se da aktivnosti istraživanja i inovacija u okviru Programa sa sudjelovanjem trećih zemalja i ciljanim djelovanjem međunarodne suradnje teže usklađivanju s usporednim aktivnostima prihvaćanja na tržištu i djelovanjima izgradnje kapaciteta u okviru vanjskog instrumenta na temelju zajedničkog utvrđivanja potreba i područja intervencije koji su zajednički utvrđeni tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa;

12.  Sinergijama s Fondom za unutarnju sigurnost i instrumentom za upravljanje granicama kao dijelom Fonda za integrirano upravljanje granicama osigurat će se sljedeće:

(a)  potrebe istraživanja i inovacija u područjima sigurnosti i integriranog upravljanja granicama određene su i utvrđene strateškim planiranjem istraživanja i inovacija u okviru Programa;

(b)  Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama podupiru uvođenje novih, inovativnih tehnologija i rješenja, osobito onih koji proizlaze iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije u području sigurnosnih istraživanja.

13.  Sinergijama s fondom InvestEU osigurat će se sljedeće:

(a)  Program iz vlastitog proračuna osigurava mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a za inovatore visokog stupnja rizika i za koje tržište ne pruža održivo financiranje te istodobno osigurava odgovarajuću koordinaciju za potporu učinkovitoj provedbi privatnog financiranja i upravljanju njime u okviru mješovitog financiranja putem fondova i posrednika koje podupire fond InvestEU;

(b)  okupljanje financijskih instrumenata za istraživanje i inovacije te malih i srednjih poduzeća fond InvestEU, posebno kroz namjenske tematske sastavnice istraživanja i inovacija te kroz proizvode uvedene u okviru sastavnice za MSP-ove koje su usmjerene na inovativna poduzeća pomažući time ostvarivanju ciljeva Programa. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između fonda InvestEU i programa Obzor Europa.

14.  Sinergijama s inovacijskim fondom u okviru sustava trgovanja emisijama („inovacijski fond”) osigurat će se sljedeće:

(a)  inovacijski fond usmjeren je na inovacije u niskougljičnim tehnologijama i procesima, uključujući ekološko hvatanje ugljika i upotrebu koja znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s većim udjelom ugljika te potiče izgradnju i iskorištavanje projekata čiji je cilj ekološko hvatanje i geološko skladištenje CO2 te inovativne obnovljive energije i tehnologije skladištenja energije; stvorit će se odgovarajući okvir kako bi se potaknuli „zeleniji” proizvodi s održivom dodanom vrijednošću za kupce i krajnje korisnike.

(b)  Program financira razvoj, demonstraciju i primjenu tehnologija, uključujući revolucionarna rješenja, koje mogu ostvariti gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te ciljeve Unije u pogledu dekarbonizacije, energetike i industrijske preobrazbe, posebno u stupu II. i kroz EIT;

(c)  Inovacijski fond može, podložno ispunjavanju njegovih kriterija za odabir i dodjelu potpore, podržati demonstracijsku fazu prihvatljivih projekata. Projekti koji primaju potporu iz inovacijskog fonda mogu biti prihvatljivi za potporu iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije i obrnuto. Kako bi se upotpunio program Obzor Europa, inovacijski fond može se usredotočiti na tržišne inovacije kojima se doprinosi značajnom i brzom smanjenju emisija CO2. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između inovacijskog fonda i programa Obzor Europa.

15.  Sinergijama s programom Euratoma za istraživanje i osposobljavanje osigurat će se sljedeće:

(a)  Program i program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje razvijaju sveobuhvatna djelovanja za potporu obrazovanju i osposobljavanju (uključujući aktivnosti Marie Skłodowska-Curie) u cilju održavanja i razvoja relevantnih vještina u Europi;

(b)  Program i program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje razvijaju zajednička istraživačka djelovanja s naglaskom na međusektorske aspekte sigurne i sigurne primjene ionizirajućeg zračenja osim za električnu energiju u sektorima, kao što su medicina, industrija, poljoprivreda, svemir, klimatske promjene, sigurnost te pripravnost na izvanredna stanja i doprinos nuklearnoj znanosti.

16.  Potencijalne sinergije s Europskim fondom za obranu pridonijet će izbjegavanju udvostručavanja.

16a.  Sinergijama s programom Kreativna Europa podupirat će se konkurentnost i inovacije te doprinijeti ekonomskom i socijalnom rastu te promicati učinkovita uporaba javnih sredstava.

16b.  Sinergije s bilo kojim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa mogu se razmotriti.

PRILOG V.

KLJUČNI POKAZATELJI SMJERA UČINKA

Praćenje napretka okvirnog programa u odnosu na njegove ciljeve sastoji se od praćenja smjera učinka i povezanih ključnih pokazatelja slijeda učinka u skladu s člankom 3. Smjerovi učinka ovise o uloženom vremenu i odražavaju tri komplementarne kategorije učinka nelinearne naravi ulaganja u istraživanja i inovacije: znanstvena, društvena i tehnološka/gospodarska. Za svaku od navedenih kategorija učinka zamjenski će se pokazatelji upotrebljavati u cilju praćenja napretka razlikujući kratkoročni, srednjoročni i dugoročni napredak, među ostalim i napredak u razdoblju nakon završetka Programa, uz mogućnost raščlanjivanja, među ostalim po državama članicama i pridruženim zemljama. Ti se pokazatelji prikupljanju upotrebom kvantitativnih i kvalitativnih metodologija. Pojedinačni dijelovi Programa Programom pridonose navedenim pokazateljima u različitoj mjeri i različitim mehanizmima. Prema potrebi mogu se upotrebljavati i dodatni pokazatelji za praćenje pojedinačnih dijelova programa.

Mikropodaci ključnih pokazatelja smjera učinka koji su zajednički s Programom prikupljaju se pod središnjim upravljanjem na usklađen način s minimalnim opterećenjem izvješćivanja za korisnike.

Usto, osim ključnih pokazatelja smjera učinka, podaci o optimiziranoj provedbi Programa za jačanje europskog istraživačkog prostora, kojima se potiču sudjelovanja u Programu na temelju izvrsnosti iz svih država članica te olakšavaju suradničke veze u području europskog istraživanja i inovacija, kao dio podataka o provedbi i upravljanju iz članka 45. prikupljat će se te će se o njima izvješćivati u gotovo stvarnom vremenu. To će obuhvaćati, među ostalim, praćenje suradničkih veza, mrežne analize, podatke o prijedlozima, prijavama, sudjelovanjima i projektima; podnositelje prijedloga i sudionike (među ostalim vrstu organizacije, kao na primjer organizacije civilnog društva, mala i srednja poduzeća i privatni sektor), zemlju (na primjer posebnu klasifikaciju skupina zemalja kao što su države članice, pridružene zemlje i treće zemlje), rod, ulogu u projektu, znanstvenu disciplinu/sektor, uključujući društvene i humanističke znanosti) te stupanj uvođenja pitanja o klimi te s tim povezanih rashoda.

Pokazatelji smjera znanstvenih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti znanstveni učinak stvaranjem novih visokokvalitetnih znanja, jačanjem ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama te poticanjem širenja znanja i otvorene znanosti. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Pokazatelji smjera društvenih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti društveni učinak rješavanjem prioriteta politika EU-a i globalnih izazova, među ostalim ciljeva održivog razvoja UN-a, na temelju načela Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma, putem istraživanja i inovacija, stvaranjem koristi i učinka zadaćama u okviru istraživanja i inovacija i europskim partnerstvima te jačanjem primjene inovacija u društvu, čime će se u konačnici doprinijeti dobrobiti ljudi. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Pokazatelji smjera ▌ tehnoloških/gospodarskih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti tehnološki/gospodarski ▌učinak osobito unutar Unije utjecanjem na stvaranje i rast poduzeća, posebno MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća, otvaranjem izravnih ili neizravnih radnih mjesta, naročito unutar Unije, te poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Prilog V. – tablica 1.

Napredak prema znanstvenim

učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

Stvaranje visokokvalitetnih novih znanja

Publikacije –

broj recenziranih znanstvenih publikacija iz okvirnog programa

Citati –

faktor odjeka u području recenziranih publikacija iz okvirnog programa

Znanost svjetske kvalitete –

broj i udio recenziranih publikacija iz

okvirnog programa koje daju temeljni doprinos znanstvenim područjima

Jačanje ljudskog kapitala u istraživanju i inovacijama

Vještine –

broj istraživača uključenih u aktivnosti usavršavanja okvirnih programa (kroz osposobljavanje, mentorstvo/podučavanje i mobilnost i pristup infrastrukturama istraživanja i inovacija)

Karijere –

Broj i udio

istraživača s većim pojedinačnim utjecajem u svojem području istraživanja i inovacija, koji su usavršili vještine u sklopu okvirnog programa

Uvjeti rada

broj i udio usavršenih pojedinaca s poboljšanim uvjetima rada, uključujući plaće istraživača

Poticanje širenja znanja i otvorene znanosti

Zajedničko znanje –

udio rezultata istraživanja okvirnih programa (otvoreni podaci / publikacije / softver itd.) koji se razmjenjuje kroz

infrastrukture otvorenog znanja

Širenje znanja –

udio rezultata istraživanja otvorenog programa s otvorenim pristupom koji se aktivno upotrebljavaju/citiraju

Nove suradnje –

udio korisnika okvirnog programa koji su razvili novu transdisciplinarnu/transsektoralnu suradnju s korisnicima njihovih otvorenih rezultata istraživanja

Prilog V. – tablica 2.

Napredak prema društvenim

učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

Rješavanje političkih prioriteta EU-a i globalnih izazova putem istraživanja i inovacija

Rezultati –

broj i udio rezultata namijenjenih rješavanju utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova

(među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja)

(višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: broj i udio klimatskih rezultata namijenjenih ispunjavanju obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom

Rješenja –

broj i udio inovacija i rezultata istraživanja namijenjenih rješavanju utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova (među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja)

(višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: broj i udio klimatskih inovacija i rezultata istraživanja namijenjenih ispunjavanju obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom

Koristi –

agregirani procijenjeni učinci od upotrebe/iskorištavanja rezultata financiranih okvirnim programom u pogledu rješavanja utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova (među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja), uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva (kao što su norme i standardi) (višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: agregirani procijenjeni učinci od upotrebe/iskorištavanja rezultata financiranih okvirnim programom u pogledu ispunjavanja obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom, uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva (kao što su norme i standardi)

Pružanje koristi i učinka kroz zadaće u okviru istraživanja i inovacija

Ostvarenja zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ostvarenja posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Missions

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Rezultati zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Rezultati posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Missions

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Ostvareni ciljevi zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ciljevi postignuti posebnim zadaćama u okviru istraživanja i inovacija

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Jačanje primjene istraživanja i inovacija u društvu

Zajedničko stvaranje –

broj i udio projekata okvirnog programa u kojima građani EU-a i krajnji korisnici pridonose zajedničkom stvaranju sadržaja u području istraživanja i inovacija

Obveza –

broj i udio korisničkih subjekata okvirnog programa s

mehanizmima obveze za građane i krajnje korisnike nakon projekta okvirnog programa

Socijalna prihvaćenost istraživanja i inovacija –

prihvaćenost i informiranje javnosti o zajednički kreiranim znanstvenim rezultatima i inovativnim rješenjima u okvirnom programu

Prilog V. – tablica 3.

Napredak prema tehnološkim/gospodarskim učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

Stvaranje rasta temeljenog na inovacijama

Inovativna ostvarenja

broj inovativnih proizvoda, procesa ili metoda iz okvirnog programa (po vrsti inovacije) i primjene prava intelektualnog vlasništva

Inovacije

broj inovacija iz okvirnih projekata (po vrsti inovacije) uključujući i one kojima su dodijeljena prava intelektualnog vlasništva

Gospodarski rast

osnivanje, rast i tržišni udjeli društava koja razvijaju inovacije u okvirnom programu

Stvaranje brojnijih i kvalitetnijih radnih mjesta

Podupirano zapošljavanje

broj stvorenih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i zadržana radna mjesta kod subjekata koji su korisnici projekta u okviru okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Održivo zapošljavanje

porast broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod subjekata nakon projekta okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Ukupno zapošljavanje

broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih ili održanih zahvaljujući širenju rezultata okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)

Poticanje ulaganja u istraživanja i inovacije

Zajednička ulaganja

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih početnim ulaganjem okvirnog programa

Poboljšanje

iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih za iskorištavanje ili poboljšanje rezultata okvirnog programa (uključujući strana izravna ulaganja)

Doprinos „cilju od 3 %”

napredak EU-a prema 3 % BDP-a za okvirne programe

PRILOG V.a

Područja za moguće misije i moguća institucionalizirana europska partnerstva koja će se uspostaviti na temelju članka 185. ili 187. UFEU-a

U skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe područja za moguće misije i europska partnerstva koja će se uspostaviti u skladu s člankom 185. ili 187. UFEU-a utvrđena su u ovom Prilogu.

I.  Područja za moguće misije

Područje za misije 1.: prilagodba klimatskim promjenama, uključujući društvene transformacije

Područje za misije 2.: rak

Područje za misije 3.: zdravi oceani, mora te obalne i unutarnje vode

Područje za misije 4.: klimatski neutralni i pametni gradovi

Područje za misije 5.: zdravlje tla i hrana

Svaka misija pridržavat će se načela iz članka 7. stavka 3. ove Uredbe.

II.  Područja za moguća institucionalizirana europska partnerstva na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a

Područje za partnerstvo 1.: brži razvoj i sigurnija uporaba zdravstvenih inovacija za europske pacijente i globalno zdravlje

Područje za partnerstvo 2.: unaprjeđenje ključnih digitalnih i razvojnih tehnologija te njihove uporabe, što uključuje, ali nije ograničeno na, nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, fotonika i kvantne tehnologije

Područje za partnerstvo 3.: europsko vodstvo u mjeriteljstvu, uključujući integrirani sustav mjeriteljstva

Područje za partnerstvo 4.: jačanje konkurentnosti, sigurnosti i okolišne učinkovitosti u zračnom prometu, zrakoplovstvu i željezničkom prometu EU-a

Područje za partnerstvo 5.: održiva, uključiva i kružna biološka rješenja

Područje za partnerstvo 6.: vodikove tehnologije i tehnologije održivog skladištenja energije s manjim učinkom na okoliš te manje energetski intenzivnom proizvodnjom

Područje za partnerstvo 7.: čista, povezana, kooperativna, autonomna i automatizirana rješenja za buduće potrebe mobilnosti ljudi i robe

Područje za partnerstvo 8.: inovativna mala i srednja poduzeća usmjerena na istraživanja i razvoj

Iz postupka procjenjivanja potrebe za institucionaliziranim europskim partnerstvom u jednom od gore navedenih područja partnerstva može proizići prijedlog na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a, u skladu s pravom inicijative Europske komisije. U protivnom u tom području partnerstva može djelovati i partnerstvo u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Okvirnog programa ili se može provesti pozivima na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa.

Budući da moguća područja institucionaliziranih europskih partnerstava pokrivaju široka tematska područja, mogu se na temelju procijenjenih potreba provesti putem više od jednog partnerstva.

(1) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0509).
(2)SL C […], […], str. […].
(3)SL C […], […], str. […].
(4)Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. Tekst koji nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora istaknut je u sivoj boji.
(5) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(6)
(7) Izjava Komisije trebala bi biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta Uredbe: „Komisija namjerava provesti proračun Fonda EIC-a kako bi se osiguralo da potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, odgovara potpori koja se dodjeljuje u okviru proračuna za instrument za MSP-ove iz programa Obzor 2020., u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 43. stavku 1. i uvodnoj izjavi X. Uredbe o Obzoru Europa.”
(8) Uredba (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. (SL L 97, 9.4.2008., str. 1.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.).
(9) Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća.
(10)
(11)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(12) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).
(13)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)
(14)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(15)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
(16)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(17)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(18)Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(19)SL C 205, 19.7.2013., str. 9.
(20)Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(21) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.(SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(22)
(23) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.
(24)SL...
(25)Očekuje se da će sljedeća izjava Komisije biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta ove Uredbe:„Komisija prima na znanje kompromis koji su suzakonodavci postigli u pogledu teksta članka 5. Prema Komisijinu shvaćanju posebni program za istraživanja u području obrane iz članka 1. stavka 3. točke (b) ograničen je samo na istraživačke aktivnosti u okviru budućeg Europskog fonda za obranu, dok se razvojne aktivnosti razmatraju izvan područja primjene ove Uredbe.”
(26) Izjava Komisije trebala bi biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta Uredbe u skladu sa sljedećim: „Komisija na zahtjev namjerava razmjenjivati mišljenja s nadležnim odborom u Europskom parlamentu o: i. popisu potencijalnih kandidata za partnerstvo na temelju članaka 185. i 187. UFEU-a, koji će biti obuhvaćeni (početnim) procjenama učinka; ii. okvirnom popisu misija koje su utvrdili odbori za misije; iii. rezultatima strateškog plana prije njegova službenog donošenja te će iv. predstaviti i dijeliti dokumente povezane s programima rada.”
(27) Mogu se financirati istraživanja povezana s liječenjem karcinoma spolnih žlijezda;
(28) Podložno konačnom pravnom aktu, Komisija će dati izjavu o istraživanju u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica kao i u slučaju programa Obzor 2020. (Izjava 2013 / C 373/02).
(29) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.)
(30) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(31) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).
(32) Postupak će se objasniti u dokumentu koji će se objaviti prije početka postupka evaluacije.
(33) Odredbe za praćenje europskih partnerstava utvrđene su u Prilogu III. Uredbi.
(34) Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87).
(35)Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Europskom partnerstvu za inovacije „Produktivnost i održivost u poljoprivredi”, (COM(2012)0079).


Program za provedbu Obzora Europa ***I
PDF 559kWORD 208k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije (COM(2018)0436 – C8-0253/2018 – 2018/0225(COD))
P8_TA(2019)0396A8-0410/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018) 0436),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. i članak 182. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0253/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0410/2018),

A.  budući da je djelomičan politički dogovor postignut u okviru posebnog programa za provedbu okvirnog programa Obzora Europa; budući da se taj dogovor temelji na znatno izmijenjenom tekstu u usporedbi s prijedlogom Komisije; budući da to utječe na pravnu osnovu; budući da su institucije razmijenile stajališta u tom pogledu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(1) te da se pitanje pravne osnove stoga treba prilagoditi u kasnijoj fazi postupka za taj dosje;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Odluke (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

P8_TC1-COD(2018)0225


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3. i članak 182. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

uzimajući u obzir izvješće Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u kontekstu njegove privremene evaluacije i prijedloga Devetog okvirnog programa;

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  U skladu s člankom 182. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU), Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Obzor Europa”), uspostavljen Uredbom (EU) br. ... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o Obzoru Europa(6), treba provesti putem posebnih programa, u okviru kojih su utvrđena detaljna pravila za njihovu provedbu, određeno je njihovo trajanje te su osigurana sredstva koja se smatraju potrebnima.

(2)  Uredbom (EU) br. ...o Obzoru Europa utvrđuju se opći i posebni ciljevi Obzora Europa te struktura i osnovne odrednice aktivnosti koje će se provoditi, dok bi se ovim posebnim programom za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije („posebni program”) trebali utvrditi operativni ciljevi i aktivnosti specifični za dijelove Obzora Europa. Odredbe o provedbi utvrđene u Uredbi (EU) br. ... o Obzoru Europa u cijelosti se primjenjuju na posebni program, uključujući one koje se odnose na etička načela.

(3)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(7).

(4)  S Vijećem guvernera Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), osnovano Odlukom Komisije 96/282/Euratom(8) provedeno je savjetovanje u vezi sa znanstvenim i tehnološkim sadržajem posebnog programa za nenuklearna izravna djelovanja JRC-a.

(5)  Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim posebnim programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od najmanje 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom razdoblja VFO-a 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Mjerama u okviru ovog posebnog programa osigurat će se najmanje 35 % iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno će se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja. Pozornost će se posvetiti područjima Unije koja su u fazi tranzicije, u kojima rudarstvo ugljena ima veliku ulogu te koja imaju visoke razine emisija ugljika.

(6)  Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(7)  Odražavajući važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuće prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit će se potpora u okviru namjenskog klastera „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”.

(8)  Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve veće prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim će se nastojanjima doprinijeti (9)namjenskim klasterom kako bi se osiguralo da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

(9)  Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Odluke odabrat će se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to uključuje razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i raspona jediničnih troškova.

(10)  Države članice trebale bi biti uključene u ranoj fazi postupka definiranja misija.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Odlukom uspostavlja posebni program za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije („posebni program”), kako je navedeno u članku 1. stavku 3. točki (a) Uredbe .../.../EU o Obzoru Europa.

Njome se određuju operativni ciljevi posebnog programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., pravila provedbe posebnog programa te aktivnosti koje će se provoditi u okviru posebnog programa.

Članak 2.

Operativni ciljevi

1.  Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe o Obzoru Europa.

2.  Posebni program ima sljedeće operativne ciljeve:

(a)   jačanje izvrsnog osnovnog i pionirskog istraživanja; jačanje i širenje izvrsnosti, među ostalim poticanjem šireg sudjelovanja u cijeloj Uniji,

(b)   jačanje poveznice između istraživanja, inovacija i, prema potrebi, obrazovanja i drugih politika, što podrazumijeva komplementarnost s nacionalnim, regionalnim i EU-ovim politikama i aktivnostima u području istraživanja i inovacija,

(ba)   podupiranje provedbe prioritetâ politike Unije, uključujući posebno ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum,

(c)   promicanje odgovornog istraživanja i inovacija, uz uvažavanje načela predostrožnosti,

(ca)   jačanje rodne dimenzije u cijelom Programu,

(cb)   jačanje poveznica suradnje u europskom sektoru istraživanja i inovacija te među sektorima i disciplinama, uključujući društvene i humanističke znanosti,

(d)   jačanje međunarodne suradnje;

(da)   povezivanje i razvoj istraživačkih infrastruktura u cijelom europskom istraživačkom prostoru i omogućivanje transnacionalnog pristupa,

(e)   privlačenje talenata, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, među ostalim putem mobilnosti▌,

(f)   poticanje otvorene znanosti i osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i podacima iz istraživanja, uključujući odgovarajuća izuzeća,

(g)  poticanje iskorištavanja rezultata istraživanja i inovacija te aktivno širenje i iskorištavanje rezultata, a posebice u cilju poticanja privatnih ulaganja i razvoja politika,

(j)   ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;

(k)   poboljšanje odnosa i interakcije između znanosti i društva, što obuhvaća vidljivost znanosti u društvu i znanstvenu komunikaciju te promicanje sudjelovanja građana i krajnjih korisnika u postupcima zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja,

(m)  ubrzavanje industrijske preobrazbe, među ostalim, s pomoću poboljšanih vještina za inovacije,

(o)  poticanje aktivnosti u području istraživanja i inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP) te osnivanja i rasta inovativnih poduzeća, a posebice novoosnovanih poduzeća i MSP-ova te u iznimnim slučajevima malih, srednje kapitaliziranih poduzeća,

(p)   poboljšanje pristupa rizičnom financiranju, među ostalim sinergijama s programom InvestEU, posebice u situacijama u kojima tržište ne osigurava održivo financiranje.

3.  U okviru ciljeva iz stavka 2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To može, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.

Članak 3.

Struktura

1.  U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:

(1)  stupa I. „Izvrsna znanost”, čije su komponente sljedeće:

(a)  Europsko istraživačko vijeće (ERC), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.;

(b)  aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 2.;

(c)  istraživačke infrastrukture, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 3.;

(2)  stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće:

(a)  klaster „Zdravlje”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 1.;

(b)  klaster „Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 2.,

(c)  klaster „Civilna sigurnost za društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 3.,

(d)   klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 4.,

(e)   klaster „Klima, energija i mobilnost”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 5.;

(f)   klaster „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 6.,

(g)   nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 7.;

(3)  stupa III. „Inovativna Europa”, čije su komponente sljedeće:

(a)  Europsko vijeće za inovacije (EIC), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.;

(b)  europski inovacijski ekosustavi, kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 2.;

(4)  dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:

(a)  širenje sudjelovanja i izvrsnosti, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 1.,

(b)  reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 2.

2.  Aktivnosti koje se trebaju provoditi u okviru dijelova iz stavka 1. opisane su u Prilogu I.

Članak 4.

Proračun

1.  U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120 000 000 000 EUR prema cijenama iz 2018.

2.  Iznos iz stavka 1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku 3. stavku 1. ove Odluke, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe ... o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka 9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.

POGLAVLJE II.

PROVEDBA I PROGRAMIRANJE

Članak 4.a

Strateški plan

1.  U skladu s člankom 6. stavkom 6. [Uredbe o Okvirnom programu], provedbu posebnog programa olakšava višegodišnji strateški plan istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, čime se promiče i usklađenost između programâ rada, prioriteta EU-a i nacionalnih prioriteta. Rezultat procesa strateškog planiranja utvrđuje se u višegodišnjem strateškom planu za pripremu sadržaja u programima rada (kako je navedeno u članku 11.) kojima se obuhvaća razdoblje od najviše četiri godine te istodobno zadržava dostatna fleksibilnost za brz odgovor na nove izazove i izazove u nastajanju te neočekivane prilike i krize.

2.  Proces strateškog planiranja posebno je usredotočen na stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” te obuhvaća i relevantne aktivnosti u okviru drugih stupova te dio Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora.

Komisija osigurava rano sudjelovanje i opsežnu komunikaciju s državama članicama i s Europskim parlamentom dopunjenu savjetovanjem s dionicima i širom javnosti. Time će se doprinijeti snažnijoj suradnji s građanima i civilnim društvom.

Države članice mogu proces strateškog planiranja poduprijeti i pružanjem pregleda nacionalnih savjetovanja / doprinosa građana za potrebe strateškog plana.

3.  Strateški plan donosi Komisija s pomoću provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Strateški plan odgovara ciljevima i aktivnostima iz Priloga 1. Taj Provedbeni akt sadrži sljedeće elemente koji se odnose na obuhvaćeno razdoblje:

a.  Ključne strateške smjernice za potporu istraživanju i inovacijama, što obuhvaća opis očekivanih učinaka, međuklasterska pitanja i obuhvaćena područja djelovanja.

b.  Utvrđivanje europskih partnerstava u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) [Uredbe o Okvirnom programu].

ba.  Utvrđivanje misija u skladu s člankom 5. posebnog programa te člankom 7. i Prilogom V.a Uredbi o uspostavi programa Obzor Europa.

c.  Područja za međunarodnu suradnju, aktivnosti koje treba uskladiti sa sektorima istraživanja i inovacija drugih zemalja i regija svijeta u velikim razmjerima, ili aktivnosti koje treba provesti u suradnji s organizacijama u trećim zemljama.

d.  Posebna pitanja poput ravnoteže između istraživanja i inovacija, integracije društvenih i humanističkih znanosti, uloge ključnih razvojnih tehnologija i strateških vrijednosnih lanaca, rodne ravnopravnosti, uključujući integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija, poštovanja najviših standarda etičnosti i integriteta, prioriteta za širenje i iskorištavanje.

4.  U strateškom planu uzima se u obzir analiza koja obuhvaća barem sljedeće elemente:

a)  političke, socioekonomske i okolišne čimbenike koji su relevantni za prioritete politika EU-a i država članica,

b)  doprinos istraživanja i inovacija ostvarenju ciljeva politika EU-a, uz oslanjanje na studije, druge znanstvene dokaze i relevantne inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini, što obuhvaća institucionalizirana partnerstva u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c) [Uredbe o Okvirnom programu],

c)  osnovu utemeljenu na dokazima koja proizlazi iz aktivnosti predviđanja, pokazatelja znanosti i tehnologije te inovacija, međunarodnih kretanja poput provedbe ciljeva održivog razvoja i povratnih informacija slijedom provedbe, što obuhvaća praćenje provedbe posebnih mjera u pogledu širenja sudjelovanja i izvrsnosti te sudjelovanja MSP-ova,

d)  prioritete koji se potencijalno mogu provesti u sinergiji s drugim programima EU-a,

e)  opis različitih pristupa za savjetovanje s dionicima i sudjelovanje građana kao dio napora u pogledu izrade programâ rada,

f)  komplementarnost i sinergije s planiranjem Zajednica znanja i inovacija EIT-a u skladu s Uredbom 294/2008/EZ.

5.  Proces strateškog planiranja nadopunjuje se strateškim koordinacijskim procesom za europska partnerstva, uz sudjelovanje država članica i Komisije na ravnopravnoj osnovi. Služi kao početna točka za analizu za potrebe predviđanja, analizu i savjetovanje o izradi portfelja, moguću uspostavu, provedbu, praćenje i postupno ukidanje partnerstava u području istraživanja i inovacija, a vodi se sveobuhvatnim okvirom kriterija koji se temelji na Prilogu III. Uredbe o Obzoru Europa.

Članak 5.

Misije

1.  Misija u okviru istraživanja i inovacija može se uspostaviti u područjima misija navedenima u Prilogu V.a Uredbe o uspostavi Obzora Europa.

2.   Za svako područje misije uspostavlja se odbor za misiju, osim ako se mogu upotrijebiti postojeće savjetodavne strukture – u tom se slučaju unaprijed obavješćuje programski odbor. Odbor za misije sastoji se od najviše 15 neovisnih osoba na visokoj razini, širokog stručnog znanja, među ostalim i prema potrebi stručnjaka za društvene i humanističke znanosti, i to iz cijele Europe i šire, uključujući relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Članove odborâ za misije imenuje Komisija slijedom transparentnog postupka imenovanja koji obuhvaća otvoren poziv za iskazivanje interesa. S Programskim odborom pravodobno se savjetuje o postupcima imenovanja i odabira, među ostalim o upotrijebljenim kriterijima. Mandat članova odbora za misije traje najviše pet godina i može se jednom produljiti.

3.   Odbor za misije, bez ovlasti za donošenje odluka, Komisiji daje savjete o sljedećem:

(a)  utvrđivanju i osmišljavanju jedne ili više misija u odgovarajućem području misije u skladu s odredbama i kriterijima iz članka 7. [Uredbe o Okvirnom programu]

(b)   sadržaju programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misije, uz ▌doprinos dionika i, prema potrebi, javnosti▌,

(c)   značajkama projektnih portfelja za misije,

(d)   postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe u skladu s utvrđenim ciljevima misije,

(e)  odabiru neovisnih stručnih evaluatora u skladu s odredbama članka 44. [Uredbe o Okvirnom programu], informiranju stručnih evaluatora te kriterijima evaluacije i ponderiranju tih kriterija,

(f)   okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije;

(g)   komunikaciji, među ostalim o uspješnosti i postignućima misije,

(h)  koordinaciji politika među relevantnim dionicima na različitim razinama, posebno u pogledu sinergija s drugim politikama Unije,

(i)  ključnim pokazateljima uspješnosti.

Savjeti odbora za misije objavljuju se.

4.  Za svako područje misije programski odbor sudjeluje u pripremi i životnom ciklusu misija, uzimajući u obzir relevantna pitanja iz nacionalnog konteksta i mogućnosti za poboljšanje usklađivanja s aktivnostima na nacionalnoj razini. Interakcije s odborima za misije odvijaju se pravodobno i na sveobuhvatan način.

5.  Program rada predviđen člankom 11. sadrži za svaku misiju utvrđenu u strateškom planu njezin koncept, značajke njezina projektnog portfelja i posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit pristup na temelju portfelja.

Članak 6.

Europsko istraživačko vijeće

1.  Komisija osniva Europsko istraživačko vijeće („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa I. „Izvrsna znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013) 1895(10).

2.  ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka 7. i posebne provedbene strukture iz članka 8.

3.  ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.

Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na četiri godine i može se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.

Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećem, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.

4.  ERC djeluje u skladu s temeljnim načelima znanstvene izvrsnosti, otvorene znanosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti, odgovornosti te istraživačkog integriteta. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.

5.  Aktivnostima ERC-a podupiru se pionirska istraživanja, na temelju pristupa „odozdo prema gore”, koje u svim područjima provode glavni ispitivači i njihovi timovi koji se natječu na europskoj razini, što obuhvaća i istraživače na početku karijere.

6.  Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.

Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku 4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka 7. stavka 2. točke (a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeće.

Članak 7.

Znanstveno vijeće ERC-a

1.  Znanstveno vijeće sastoji se od neovisnih najuglednijih znanstvenika, inženjera i stručnjaka s primjerenim stručnim znanjem, žena i muškaraca iz različitih dobnih skupina, čime se osigurava raznolikost područja istraživanja i zemljopisnih podrijetla, a koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećem te obuhvaća otvoreno savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i podnošenje izvješća Europskom parlamentu i Vijeću.

Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.

2.  Znanstveno vijeće utvrđuje:

(a)  cjelokupnu strategiju ERC-a;

(b)  program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;

(c)  metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih će se odrediti koji će se prijedlozi financirati;

(d)  svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;

(e)  kodeks ponašanja, koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa.

Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeće u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c), (d) i (e) samo kad smatra da se nisu poštovale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

3.  Znanstveno vijeće djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.

4.  Znanstveno vijeće djeluje isključivo u interesu ▌ERC-a, u skladu s načelima iz članka 6. Djeluje pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost.

Članak 8.

Posebna provedbena struktura ERC-a

1.  Posebna provedbena struktura odgovorna je za administrativnu provedbu i izvršenje programa, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.3.2. Ona pruža potporu Znanstvenom vijeću u izvršenju svih njegovih zadaća.

2.  Komisija osigurava da posebna provedbena struktura strogo, učinkovito te uz potrebnu fleksibilnost slijedi samo ciljeve i zahtjeve ERC-a.

Članak 9.

Europsko vijeće za inovacije

1.  Europsko vijeće za inovacije, kako je uspostavljeno u skladu s člankom 7.a [Uredbe o okvirnom programu], uključuje Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka 10.

2.   Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:

(a)  u skladu s načelima iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku 10. stavku 1. točki (a) i

(b)  takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.

3.   Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguće, može osnovati subjekt posebne namjene, kojim se treba upravlja u skladu s primjenjivim pravilima o odgovornosti. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

4.   Komisija osigurava učinkovitu komplementarnost EIC-a, EIT-a i programa InvestEU.

Članak 10.

Odbor EIC-a

1.  Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:

(a)  cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupa III. „Inovativna Europa”;

(b)  programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;

(c)  kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;

(d)  identifikaciji strateškog portfelja projekata;

(e)  profilu voditeljâ programa.

2.  Odbor EIC-a na zahtjev može Komisiji uputiti preporuke o:

(a)  svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, može pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih poduzeća da počnu primjenjivati svoja rješenja;

(b)  utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije, i, prema potrebi, nacionalnim i regionalnim tijelima te drugim relevantnim tijelima kao što je upravni odbor EIT-a, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC,

(c)  novim tehnološkim trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;

(d)  utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.

Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva komponente EIC. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno.

Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.

3.  Odbor EIC-a sastoji se od 15 do 20 neovisnih osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, što obuhvaća poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače, stručnjake iz javne uprave i istraživače, uključujući akademske stručnjake u području inovacija. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome što Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.

Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).

4.  Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom inovacija koja dobro razumije sektor istraživanja i inovacija.

Predsjednik se imenuje na mandat od četiri godine, obnovljiv jednom.

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadaće članovima i može osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On predstavlja EIC u svijetu inovacija. On također promiče EIC i sugovornik je Komisije i država članica u okviru relevantnih programskih odbora. Komisija predsjedniku pruža administrativnu podršku u vršenju njegovih zadaća.

5.  Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa i kršenje povjerljivosti. Članovi Odbora EIC-a prilikom stupanja na dužnost prihvatit će kodeks ponašanja.

Članak 11.

Programi rada

1.  Program se provodi prema programima rada iz stavka 2. u skladu s člankom 110. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (Financijska uredba). (11). U njima se navodi očekivani učinak te se pripremaju u skladu s procesom strateškog planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci. Komisija redovito i u ranoj fazi obavješćuje Odbor iz članka 12. o ukupnom napretku provedbe neizravnih djelovanja iz posebnog programa, što obuhvaća misije, također kako bi se Odboru omogućilo da pruži rani, odgovarajući doprinos tijekom procesa strateškog planiranja i u vezi s pripremom radnih programa, a posebice u pogledu misija.

U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2.  Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ove Odluke:

(a)  ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeće na temelju članka 7. stavka 2. točke (b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 12. stavka 3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeće samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;

(b)  svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i ▌konkurentnost europske industrije”, aktivnosti MSCA, istraživačkih infrastruktura, potpore inovacijskim ekosustavima, širenjem sudjelovanja i izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.,

(c)  EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka 10. stavka 1. točke (b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;

(d)  JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.

3.  Osim zahtjeva iz članka 110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka 2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:

(a)  utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost i misiju te okvirni vremenski raspored provedbe;

(b)  kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;

(c)  iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe o Obzoru Europa;

(d)  sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.

4.  Komisija provedbenim aktima, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12., stavka 4. donosi sljedeće mjere:

(a)  odluku o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja, ako je procijenjeni iznos doprinosa Unije u okviru posebnog programa jednak ili veći od 2,5 milijuna EUR, osim djelovanja u okviru posebnog cilja „Europsko istraživačko vijeće (ERC)”, odluku o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja za takva djelovanja iz klastera 2, ako je procijenjeni iznos doprinosa Unije u okviru posebnog programa jednak ili veći od jednog milijuna eura,

(b)  odluku o odobrenju financiranja mjera koje uključuju upotrebu ljudskih embrija i njihovih matičnih stanica te mjera u okviru klastera „Civilna sigurnost za društvo” iz članka 3. stavka 2. točke (c).

Članak 12.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor(12). Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Ovisno o predmetu rasprave, odbor se sastaje u različitim sastavima, kako je utvrđeno u Prilogu II.

3.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

5.  Ako se mišljenje Odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak završava bez rezultata ako to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična većina članova odbora.

6.  U slučaju provedbenih akata koje treba donijeti na temelju članka 4.a stavka 3., ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

7.  Komisija redovito obavješćuje odbor o ukupnom napretku u provedbi posebnog programa te mu pruža pravodobne informacije o svim djelovanjima i komponentama koji se predlažu ili financiraju u okviru Obzora Europa i njegovih eksternaliziranih dijelova kako je navedeno u Prilogu III., što obuhvaća detaljne informacije o statističkim podacima pojedinačnih poziva na podnošenje prijedloga ili njihovu analizu.

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2013/743/EU stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

1.  Ova Odluka ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Odluke 2013/743/EU, koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

Kad je to potrebno, sve preostale zadaće odbora osnovanog Odlukom 2013/743/EU izvršava odbor iz članka 12. ove Odluke.

2.  Financijskom omotnicom za posebni program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između posebnog programa i mjera donesenih u skladu s prethodnom Odlukom 2013/743/EU.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

STRATEŠKO PLANIRANJE I PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.

Strateško planiranje

Kako je utvrđeno u članku 4.a., provedba posebnog programa olakšava se višegodišnjim strateškim planiranjem istraživačkih i inovacijskih aktivnosti. Proces strateškog planiranja posebno je usmjeren na stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” te obuhvaća relevantne aktivnosti u okviru drugih stupova i dio Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora, također u bliskoj koordinaciji i sinergiji s planiranjem zajednicâ znanja i inovacija EIT-a uspostavljenih Uredbom 294/2008/EZ.

Rezultati procesa strateškog planiranja navode se u strateškom planu za ostvarenje sadržaja iz programa rada.

Cilj je procesa strateškog planiranja:

–  provesti programske ciljeve Obzora Europa na integriran način i usmjeriti se na učinak cjelokupnog programa te usklađenost između njegovih različitih stupova,

–   ▌promicati sinergije između Obzora Europa i drugih programa Unije, među ostalim [kohezijskih fondova] i programa Euratoma, čime će ono postati referentna točka za istraživanja i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a i nefinancijskih instrumenata, ▌

–  pružiti pomoć pri razvoju i provedbi politika EU-a za relevantna obuhvaćena područja te dopuniti razvoj i provedbu politika u državama članicama,

–  smanjiti rascjepkanost napora i izbjeći udvostručenja i preklapanja mogućnosti financiranja,

–  osigurati okvir za povezivanje izravnih istraživačkih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, što obuhvaća i upotrebu rezultata i podataka za potporu politikama,

–  osigurati uravnotežen i širok pristup istraživanjima i inovacijama u svim fazama razvoja, koji nije ograničen samo na poticanje pionirskih istraživanja, razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i revolucionarnih otkrića, već podrazumijeva i novu primjenu postojećih tehnologija, kontinuirano poboljšavanje te inovacije izvan područja tehnologije i društvene inovacije,

–  osigurati sustavan, interdisciplinarni, međusektorski i horizontalni pristup istraživanjima i inovacijama kako bi se pristupilo rješavanju izazova, pri čemu će također nastajati nova konkurentna poduzeća i industrije, jačat će se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu.

DRUGE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

U stupovima „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” i „Inovativna Europa”, istraživanja i inovacije dopunjuju se aktivnostima koje se odvijaju blizu krajnjim korisnicima i tržištu, kao što su demonstracijske aktivnosti, pokusno izvođenje ili provjera koncepta, međutim, one neće obuhvaćati aktivnosti komercijalizacije koje nadilaze fazu istraživanja i inovacija. To obuhvaća i potporu aktivnostima temeljenima na potražnji kojima se ubrzava uvođenje i širenje raznolikog spektra inovacija. Naglasak je na nepreskriptivnim pozivima na podnošenje prijedloga.

Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” društvene i humanističke znanosti u potpunosti su uklopljene u sve klastere, uključujući posebne i namjenske aktivnosti. Isto tako, aktivnosti koje uključuju morska i pomorska istraživanja i inovacije provode se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.

Aktivnosti koje se provode u okviru ▌vodećih inicijativa u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju ▌(FET), u pogledu projekata Graphene, Human Brain i Kvantna tehnologija, koje se podupiru u okviru programa Obzor 2020., nastavit će se podupirati u okviru Obzora Europa putem poziva na podnošenje prijedloga sadržanih u programu rada. Pripremnim djelovanjima koja se podupiru u okviru dijela programa Obzor 2020. koji se odnosi na vodeće inicijative FET doprinijet će se procesu strateškog planiranja u okviru programa Obzor Europa i usmjeravanju rada na misijama, sufinanciranim/suprogramiranim partnerstvima te redovnim pozivima na podnošenje prijedloga.

Dijalozima o znanosti i tehnološkoj suradnji s međunarodnim partnerima EU-a i političkim dijalogom s glavnim svjetskim regijama znatno se doprinosi sustavnom pronalaženju prilika za suradnju, koje u kombinaciji s razlikovanjem po državama/regijama pomažu u utvrđivanju prioriteta. I dalje će se tražiti rano savjetovanje sa savjetodavnom strukturom povezanom s europskim istraživačkim prostorom.

Komunikacija i širenje rezultata

U okviru Obzora Europa osigurat će se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat će se mjere širenja rezultata i znanja, uključujući u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

Postojat će odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Komisija će provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat će se povećati javna svijest o važnosti istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe društvenih medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici će primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na društvo u cjelini.

Iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na tržištu

Komisija će uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja. Tako će se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo široko prihvaćanje na tržištu te pojačati učinak Programa.

Komisija će sustavno identificirati i bilježiti rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno povećala europska dodana vrijednost Programa.

Međunarodna suradnja

Veći će se učinak postići usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru pojačane međunarodne suradnje ▌. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za održivost, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost.

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem zajamčit će se uspješno rješavanje globalnih društvenih izazova i postizanje ciljeva održivog razvoja, pristup najvećim svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja.

Metodologije rada za potrebe evaluacije

Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.

Komisija ili tijelo za financiranje osigurat će nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe. Također će nastojati postići zemljopisnu raznolikost u sastavu odborâ za evaluaciju, stručnjaka i savjetodavnih skupina.

Iznimno, kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih stručnjaka, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije. Postupkom evaluacije upravljat će se na odgovarajući način, a sam će postupak uključivati i interakciju različitih stručnjaka. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet će u obzir posebne okolnosti.

STUP I.

IZVRSNA ZNANOST

Znanstveni, gospodarski, društveni i kulturni napredak u svim svojim oblicima ovisi o odgovarajućoj ponudi izvrsnih istraživača, težnji za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja na svim razinama, za to potrebni objekti svjetske razine, uključujući fizičku infrastrukturu i infrastrukturu znanja za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno širenje i razmjenu znanja (otvorena znanost), metodologija i vještina. ▌

Ostvarivanje vodećih svjetskih inovacija povezano je s napretkom otvorene i izvrsne znanosti ▌. Znanstvene i tehnološke promjene paradigme mogu biti ključni pokretači rasta produktivnosti, konkurentnosti, bogatstva, održivog razvoja i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su promjene paradigmi uglavnom proizlazile iz znanstvene osnove javnog sektora, a potom bi udarile temelj potpuno novim industrijskim granama i sektorima te sveobuhvatnom društvenom napretku.

Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, često se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Osim toga, stvaraju se visokokvalificirani ljudski resursi, znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.

Europska znanost i istraživači u Europi bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo. ▌Tradicionalnim suparnicima kao što su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao što su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višestruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.

1.  EUROPSKO ISTRAŽIVAČKO VIJEĆE (ERC)

1.1.   Obrazloženje

Iako je EU i dalje najveći proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, ▌ on u odnosu na svoju veličinu ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika područja srednje i niske razine uspješnosti. U usporedbi s SAD-om i sada u određenoj mjeri s Kinom, EU slijedi „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na veći broj istraživača i istraživačkih institucija. Stvaranje privlačnih uvjeta za najbolje istraživače ▌pomoći će Europi da poveća svoju privlačnost u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio.

Europsko istraživačko vijeće (ERC) podupire najbolje istraživače, među ostalima nadarene istraživače koji su ranoj fazi svoje karijere, fleksibilnim, dugoročnim financiranjem revolucionarnih istraživanja, potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih, u prvom redu u Europi. Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih područja. Europsko istraživačko vijeće ima na raspolaganju širi raspon nadarenih stručnjaka i ideja nego što bi to bilo moguće u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se izvrsnost jača putem načina na koji se najbolji istraživači i najbolje ideje međusobno natječu.

Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće imaju dokazano velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, što otvara put novim i često neočekivanim znanstvenim i tehnološkim rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeće ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim istraživačima iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim istraživačima ponude što privlačnije uvjete, što im pak može neizravno pomoći u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.

▌ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode ▌visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeće, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih istraživačkih sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najvećim svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se najviše citiraju, uključujući područja koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.

Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih istraživačkih rezultata s najvećim globalnim odjekom u novim područjima, što pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a u velikoj je mjeri interdisciplinaran, a korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i otvoreno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, uključujući društvene znanosti, istraživanja u području umjetnosti i humanističke znanosti.

Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih priznatih istraživača i osoba s doktoratom ▌, na povećanje ugleda europskog sektora istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” može zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao točniji pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj istraživački ugled u području u kojem su posebno jaki.

1.2.  Područja djelovanja

1.2.1.  Pionirska znanost

Predviđa se da će istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija najviše kvalitete ▌kako bi se postigli rezultati istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog učinka te da će ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okružje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1 % najčešće citiranih publikacija u svijetu i financira veći broj izvrsnih istraživača, među ostalim istraživača izvan Europe.

Sredstva ERC-a dodjeljivat će se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeće dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeće djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.

U kratkim crtama

–  dugoročno financiranje za potporu izvrsnim idejama istraživača bilo koje dobi i spola, iz bilo koje zemlje u svijetu i njihovim istraživačkim timovima u provedbi revolucionarnih, potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih istraživanja,

–  omogućivanje istraživačima u početnoj i ranoj fazi karijere s izvrsnim idejama da sami postanu neovisni vodeći istraživači pružanjem odgovarajuće potpore u ključnoj fazi kada osnivaju ili▌ konsolidiraju vlastiti istraživački tim ili program,

–  novi načini rada u znanstvenom svijetu, uključujući pristup otvorene znanosti, s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i društvenih inovacija u okviru financiranih istraživanja,

–  razmjena iskustava i primjera najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i stvaranje poveznica s drugim dijelovima Okvirnog programa, osobito aktivnostima MSCA, kako bi se promicalo podupiranje izvrsnih istraživača,

–  povećavanje ugleda pionirskih istraživanja u Europi i vidljivosti programâ ERC-a među istraživačima diljem Europe i na međunarodnoj razini.

1.3.  Provedba

1.3.1.  Znanstveno vijeće

Znanstveno vijeće jamči kvalitetu aktivnosti iz znanstvene perspektive i ima potpunu nadležnost pri donošenju odluka o vrsti istraživanja koja će se financirati.

U kontekstu provedbe okvirnog programa i radi izvršavanja svojih zadaća, kao što je utvrđeno u članku 7., Znanstveno vijeće će:

(1)  znanstvena strategija:

—  utvrditi opću znanstvenu strategiju za ERC s obzirom na znanstvene mogućnosti i europske potrebe u području znanosti,

—  utvrditi program rada i donijeti različite mjere za potporu ERC-u u skladu sa svojom znanstvenom strategijom,

—  pokrenuti potrebne inicijative za međunarodnu suradnju, uključujući aktivnosti informiranja, kako bi se povećala vidljivost ERC-a među najboljim istraživačima iz ostatka svijeta, u skladu sa svojom znanstvenom strategijom;

(2)  znanstveno upravljanje, praćenje i kontrola kvalitete:

–  osigurati visokokvalitetan sustav istorazinskog ocjenjivanja koji se temelji na znanstvenoj izvrsnosti i potpuno transparentnoj, pravednoj i nepristranoj obradi prijedloga tako što će utvrditi stajališta o provođenju poziva na podnošenje prijedloga i upravljanju tim pozivima, kriterije evaluacije, postupke istorazinskog ocjenjivanja, uključujući odabir stručnjaka, metode za istorazinsko ocjenjivanje i evaluaciju prijedloga te potrebna provedbena pravila i smjernice, na temelju čega će se o financiranju prijedloga odlučivati pod nadzorom Znanstvenog vijeća,

—  imenovati stručnjake na temelju prijedloga Znanstvenog vijeća ERC-a za pionirske istraživačke aktivnosti ERC-a,

—  osigurati izvršenje bespovratnih sredstava ERC-a u skladu s jednostavnim, transparentnim postupcima uz zadržavanje naglaska na izvrsnosti, poticanje inicijative i kombiniranje fleksibilnosti s odgovornošću, pri čemu će kontinuirano pratiti kvalitetu rada i provedbu,

—  preispitivati i ocjenjivati postignuća ERC-a te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC, te u skladu s time davati preporuke i smjernice za korektivne ili buduće mjere,

—  utvrditi stajališta o svim drugim pitanjima koja utječu na postignuća i učinak aktivnosti ERC-a i kvalitetu provedenih istraživanja;

(3)  komunikacija i širenje rezultata:

—  povećati ugled i vidljivost ERC-a u svijetu tako što će provoditi komunikacijske aktivnosti i aktivnosti informiranja, uključujući znanstvene konferencije, radi promicanja aktivnosti i postignuća ERC-a i rezultata projekata koje financira ERC u znanstvenoj zajednici te među ključnim dionicima i javnošću,

—  prema potrebi se savjetovati sa znanstvenom, tehničkom i akademskom zajednicom, regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i drugim dionicima,

—  redovito izvješćivati Komisiju o svojim aktivnostima.

Članovi Znanstvenog vijeća dobivaju naknadu za zadaće koje obavljaju u obliku honorara i, prema potrebi, povrata putnih troškova i dnevnica.

Predsjednik ERC-a tijekom svojeg će mandata boraviti u Bruxellesu, a većinu radnog vremena(13) posvetit će aktivnostima ERC-a. Dobivat će naknadu na razini najviših rukovoditelja Komisije, a u izvršavanju svojih dužnosti dobivat će potrebnu potporu posebne provedbene strukture.

Znanstveno vijeće iz redova svojih članova bira tri potpredsjedatelja koji pomažu predsjedniku u zastupanju i u organizaciji rada. Oni ujedno mogu nositi titulu potpredsjednika ERC-a.

Trima potpredsjednicima bit će osigurana potpora kako bi se osigurala primjerena administrativna pomoć u njihovim matičnim institutima.

1.3.2.  Posebna provedbena struktura

Posebna provedbena struktura bit će odgovorna za sve aspekte administrativne provedbe i izvršenja programa, kako je predviđeno programom rada ERC-a. Provodit će postupke evaluacije, istorazinskog ocjenjivanja i odabira u skladu sa strategijom koju je utvrdilo Znanstveno vijeće te će osigurati upravljanje bespovratnim sredstvima s financijskog i znanstvenog aspekta. Posebna provedbena struktura podupirat će Znanstveno vijeće u obavljanju svih njegovih prethodno navedenih zadaća, što uključuje razvoj njegove znanstvene strategije, praćenje rada te reviziju i procjenjivanje postignuća Europskog istraživačkog vijeća, kao i komunikacijske aktivnosti i aktivnosti informiranja, osiguravat će pristup potrebnim dokumentima i podacima u njegovu posjedu i obavještavati Znanstveno vijeće o svojim aktivnostima.

Kako bi se osigurala usklađenost s posebnom provedbenom strukturom u strateškim i operativnim pitanjima, vodstvo Znanstvenog vijeća i direktor posebne provedbene strukture održavat će redovne koordinacijske sastanke.

Upravljanje ERC-om provodit će osoblje zaposleno u tu svrhu, uključujući prema potrebi dužnosnike institucija EU-a, a obuhvaćat će samo stvarne administrativne potrebe kako bi se osigurali stabilnost i kontinuitet potrebni za učinkovitu provedbu.

1.3.3.  Uloga Komisije

Kako bi ispunila svoje obveze utvrđene člancima 6., 7. i 8. i u okviru vlastite odgovornosti za izvršenje proračuna, Komisija će:

–  osiguravati kontinuitet i obnovu članstva Znanstvenog vijeća te potporu stalnom Identifikacijskom odboru za određivanje budućih članova Znanstvenog vijeća,

–  osiguravati kontinuitet posebne provedbene strukture i delegiranje zadaća i odgovornosti toj strukturi, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

–  osiguravati da posebna provedbena struktura obavlja sve svoje zadaće i odgovornosti,

–  imenovati direktora i članove uprave posebne provedbene strukture, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

–  osigurati pravovremeno donošenje programa rada, stajališta u vezi s provedbenom metodologijom i potrebna provedbena pravila uključujući Pravila ERC-a za podnošenje prijedloga i predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ERC-a, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

–  redovno i pravodobno obavješćivati Programski odbor o provedbi aktivnosti ERC-a i savjetovati se s njim,

–  kao tijelo nadležno za ukupnu provedbu Okvirnog programa za istraživanje, nadzirati posebnu provedbenu strukturu i evaluirati njezine rezultate.

2.  AKTIVNOSTI MARIE SKŁODOWSKA-CURIE (MSCA)

2.1.  Obrazloženje

Europi je potrebna baza visokokvalificiranog i otpornog ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se može lako prilagoditi trenutačnim i budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te s pomoću koje se mogu pronaći održiva rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, istraživači trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje društvenih pitanja i potporu inovacijama.

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama istraživačkih centara i ▌poduzeća. Međutim, procjenjuje se da će EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena izvan akademskog sektora (primjerice u industriji i poduzetništvu, što uključuje mala i srednja poduzeća, vladi, organizacijama civilnog društva, kulturnim institucijama, bolnicama itd.) i zahtijeva suradnju različitih sektora kako bi se osiguralo da novi istraživači budu primjereno osposobljeni. EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, bude uključiviji i na bolji način promiče ravnotežu između posla i obiteljskog života, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u što većoj mjeri, uvjeti u kojima istraživači rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva područja istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka područja obuhvaćena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, u okviru aktivnosti MSCA mogu se tražiti poveznice s određenim aktivnostima povezanima s posebnim izazovima (uključujući utvrđene misije), vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, osposobljavanja u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.

Aktivnosti MSCA glavni su instrument na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju društvenih i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao što pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja između znanstvenika i između organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski istraživački prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se postiže usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i pružanjem potpore novim talentima iz EU-a i šire, među ostalim jačanjem njihova prijelaza na druge komponente programa poput Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog instituta za istraživanje i tehnologiju (EIT), poticanjem širenja i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i društvo, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja te objavljivanjem u skladu s načelima otvorene znanosti i podataka FAIR, kao i snažnim strukturiranim utjecajem na europski istraživački prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetno osposobljavanje, privlačnim uvjetima zapošljavanja te otvorenim i transparentnim zapošljavanjem utemeljenim na zaslugama za sve istraživače u skladu s Europskom poveljom za istraživače i Kodeksom ponašanja pri zapošljavanju znanstvenika.

2.2.  Područja djelovanja

2.2.1.  Poticanje izvrsnosti prekograničnom, međusektorskom i interdicisplinarnom mobilnošću istraživača

EU mora i ubuduće biti referentna točka za vrhunska istraživanja i stoga privlačna najperspektivnijim istraživačima iz Europe i šire u svim fazama njihovih karijera. To se može postići omoguće li se istraživačima i osoblju povezanom s istraživanjem kretanje i suradnja preko granica te između sektora i disciplina, što bi im omogućilo visokokvalitetnu izobrazbu i mogućnosti za razvoj karijere. Tako će se olakšati prelasci u karijeri između akademske zajednice i drugih sektora, ali i potaknuti poduzetništvo.

U kratkim crtama

–  mobilnost unutar ili izvan Europe za najbolje ili najperspektivnije istraživače neovisno o njihovu državljanstvu kako bi provodili izvrsna istraživanja i razvijali svoje vještine i karijeru te proširili svoju mrežu u akademskoj zajednici i drugim sektorima (uključujući istraživačke infrastrukture).

2.2.2.  Poticanje novih vještina vrhunskom izobrazbom istraživača

EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na buduće potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za gospodarsko blagostanje i društvenu dobrobit. To se može postići osposobljavanjem istraživača koje im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive vještine poput kreativnog, odgovornog i poduzetničkog duha otvorenog prema društvu i svijesti o održivom razvoju. To će im pak omogućiti da se suoče s postojećim i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove mogućnosti za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal.

U kratkim crtama

–  programi izobrazbe koji istraživačima omogućuju da steknu razne vještine relevantne za sadašnje i buduće globalne izazove.

2.2.3.  Jačanje ljudskih resursa i razvoja vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru

Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni učinak, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju se uvesti visokokvalitetni standardi osposobljavanja i mentorstva, dobri uvjeti rada i stvarne mogućnosti za razvoj karijere istraživača. Ako je to primjereno i opravdano studijom, u okviru postojećih odrednica „u kratkim crtama” osigurava se potpora istraživačima s ciljem njihova vraćanja u zemlju podrijetla unutar Unije i u Uniju. To će doprinijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava osposobljavanja u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu.

U kratkim crtama

–  programi osposobljavanja za poticanje izvrsnosti i razmjenu primjera najbolje prakse među institucijama, istraživačkim infrastrukturama te istraživačkim i inovacijskim sustavima,

–  interdisciplinarna i transdisciplinarna suradnja, proizvodnja i širenje znanja unutar EU-a i s trećim zemljama.

2.2.4.  Poboljšavanje i olakšavanje sinergija

Sinergije među sustavima i programima za istraživanja i inovacije na razini EU-a te na regionalnoj i nacionalnoj razini potrebno je dodatno razviti. To se može postići osobito sinergijama ▌ i komplementarnošću s drugim dijelovima programa Obzor Europa kao što je Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) te s drugim programima EU-a, osobito Erasmusom i ESF-om plus, među ostalim i oznakom „pečat izvrsnosti”.

U kratkim crtama

–  programi izobrazbe i slične inicijative za razvoj istraživačke karijere uz potporu dodatnih javnih ili privatnih izvora financiranja na regionalnoj, nacionalnoj ili razini EU-a.

2.2.5.  Informiranje javnosti

Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život građana, a mlade potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se može postići radom u skladu s načelom otvorene znanosti, što dovodi do boljeg iskorištavanja i širenja znanja i prakse. Građanska znanost mogla bi također imati važnu ulogu.

U kratkim crtama

–  inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima iz svih sredina,

–  aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,

–  širenje i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje, projekata nacionalnih kontaktnih točaka i drugih aktivnosti umrežavanja kao što je udruženje bivših sudionika.

3.  ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE

3.1.  Obrazloženje

Vrhunska istraživačka infrastruktura pruža ključne usluge istraživačkim i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja i postavlja temelj za istraživačke i inovacijske doprinose s ciljem pristupanja rješavanju globalnih izazova i industrijske konkurentnosti. Podupiranjem istraživačkih infrastruktura na razini EU-a ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura i uskih područja znanstvene izvrsnosti te se time jača europski istraživački prostor i povećava protok znanja između izoliranih sustava. Znanstveni napredak sve više ovisi o suradnji istraživačkih infrastruktura i industrije u okviru kojih se razvijaju potrebni instrumenti utemeljeni na novim ključnim razvojnim tehnologijama i drugim novim tehnologijama.

Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje održivu istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim istraživačima u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, uz izbjegavanje udvostručenja rada, i bolje koordinirati oblikovanje, razvoj, dostupnost i upotrebu istraživačkih infrastruktura, među ostalim onih koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ključno je poduprijeti otvoren pristup istraživačkim infrastrukturama za sve europske istraživače te veći pristup digitalnim istraživačkim resursima, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost, potičući osobito prihvaćanje praksi otvorene znanosti i otvorenih podataka.

Ujedno je važno poboljšati dugoročnu održivost istraživačkih infrastruktura jer su one obično operativne nekoliko desetljeća i stoga bi trebale izraditi planove za osiguravanje trajne i stabilne potpore.

Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako što će privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od važnih ciljeva povećati konkurentnost i inovacijske sposobnosti europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za pružanje inovativnih rješenja.

Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijoj i djelotvornijoj uporabi nacionalnih istraživačkih infrastruktura, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim istraživačkim infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općenito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom procesa i postupaka. Mobilnost u istraživačke svrhe ima važnu ulogu u olakšavanju uporabe istraživačkih infrastruktura te je stoga potrebno razmotriti sinergije s nacionalnim i europskim programima mobilnosti.

Aktivnosti koje podupire EU pružit će dodanu vrijednost na sljedeće načine: konsolidacijom i optimizacijom postojećeg područja istraživačkih infrastruktura u Europi zajedno s naporima na razvoju novih istraživačkih infrastruktura koje imaju paneuropsku važnost i učinak; osiguravanjem suradnje sličnih skupova istraživačkih infrastruktura kako bi se riješila strateška pitanja koja utječu na zajednice korisnika; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i održivog okruženja za istraživanje temeljeno na podacima; međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih istraživačkih i obrazovnih mreža, jačanjem i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; promicanjem paneuropske pokrivenosti decentraliziranih istraživačkih infrastruktura, kako bi se ujedno omogućila usporedba istraživačkih podataka među zemljama, npr. u području društvenih i humanističkih znanosti i području okoliša; promicanjem interoperabilnosti istraživačkih infrastruktura, poticanjem i jačanjem prijenosa znanja i osposobljavanja visokokvalificiranih ljudskih resursa, promicanjem uporabe i prema potrebi unapređenjem postojećih vrhunskih paneuropskih istraživačkih infrastruktura u okviru cijelog programa Obzor Europa, svladavanjem prepreka koje najboljim istraživačkim timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih istraživačkih infrastruktura u Europi, poticanjem inovacijskog potencijala istraživačkih infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te veće korištenje istraživačkih infrastruktura u industriji.

Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju istraživačkih infrastruktura EU-a tako što će se poticati snažnija suradnja s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim istraživačkim infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.

Aktivnostima će se doprinijeti raznim ciljevima održivog razvoja kao što su: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj održivog razvoja br. 9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

3.2.  Područja djelovanja

3.2.1.  Konsolidacija i razvoj područja europskih istraživačkih infrastruktura

Uspostava, rad i dugoročna održivost istraživačkih infrastruktura koje je utvrdio ESFRI te drugih vrhunskih istraživačkih infrastruktura od paneuropske važnosti ključni su da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, osposobljavanju i usavršavanju istraživača, stvaranju i upotrebi znanja te da bi osigurao konkurentnost svojih industrija.

Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim istraživačkim zajednicama pružiti sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka u skladu s načelima FAIR. Usto, europskim oblakom za otvorenu znanost trebalo bi istraživačima u Europi omogućiti pristup većini podataka koje su generirale i prikupile istraživačke infrastrukture te pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i resursima egzaskalarnog računalstva, što uključuje one koji se upotrebljavaju u okviru europske podatkovne infrastrukture(14).

Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat će istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako što će međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.

U kratkim crtama

–  životni ciklus paneuropskih istraživačkih infrastruktura kroz oblikovanje novih istraživačkih infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada uz komplementarnost s drugim izvorima financiranja u slučaju istraživačkih infrastruktura koje se podupiru strukturnim fondovima te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture pojednostavnjivanjem praksi praćenja ključnih ciljeva ESFRI-ja i drugih paneuropskih istraživačkih infrastruktura te olakšavanje sklapanja sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja, paneuropska pokrivenost ili stavljanje paneuropskih istraživačkih infrastruktura izvan upotrebe,

–  europski oblak za otvorenu znanost, uključujući: proširivost i održivost pristupnog kanala; u suradnji s državama članicama i pridruženim zemljama, djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa, njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i poštovanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,

–  paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje pružanje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.

3.2.2.  Otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura

Istraživačko okružje poboljšat će se osiguravanjem otvorenosti ključnih međunarodnih, nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura za sve europske istraživače te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i proširenja pružanja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.

U kratkim crtama

–  mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa istraživača,

–  mreže paneuropskih, nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura namijenjene rješavanju globalnih izazova s ciljem pružanja pristupa istraživačima, kao i usklađivanja i poboljšanja usluga istraživačkih infrastruktura.

3.2.2.a  Inovacijski potencijal europskih istraživačkih infrastruktura i aktivnosti za inovacije i osposobljavanje

Kako bi se potaknule inovacije i u samim ▌istraživačkim infrastrukturama i u industriji, jačat će se suradnja istraživanja i razvoja s industrijom s ciljem razvoja kapaciteta Unije i potražnje za industrijskom opskrbom u područjima ▌visoke tehnologije kao što je znanstvena instrumentacija ▌. Osim toga, poticat će se upotreba istraživačkih infrastruktura u industriji, npr. poput eksperimentalnih ispitnih uređaja ili centara utemeljenih na znanju. Za razvoj istraživačkih infrastruktura i njihovu uporabu bit će potrebne primjerene vještine njihovih menadžera, istraživača, inženjera i tehničara, kao i korisnika. U tu svrhu, financiranjem sredstvima Unije davat će se potpora osposobljavanju osoblja koje upravlja istraživačkim infrastrukturama od paneuropskog interesa i vodi ih, razmjeni osoblja i primjera najbolje prakse među institucijama, kao i odgovarajućoj dostupnosti ljudskih resursa u ključnim disciplinama, među ostalim nastajanju posebnih obrazovnih programa. Poticat će se sinergije s aktivnostima Marie Skłodowska-Curie.

U kratkim crtama

–  integrirane mreže istraživačkih infrastruktura za pripremu i provedbu zajedničke strategije / zajedničkog plana za tehnološki razvoj i instrumentaciju,

–  osposobljavanje osoblja koje upravlja istraživačkim infrastrukturama od paneuropskog interesa i vodi ih.

3.2.2.b  Jačanje europske politike u području istraživačke infrastrukture i jačanje međunarodne suradnje

Potrebno je poduprijeti tvorce politika, tijela za financiranje ili savjetodavne skupine kao što je ESFRI kako bi usklađeno radili na razvoju i provedbi usklađene i održive dugoročne europske strategije za istraživačke infrastrukture.

Isto tako, omogućavanjem strateške međunarodne suradnje ojačat će se položaj europskih istraživačkih infrastruktura na međunarodnoj razini, čime se osigurava njihova globalna umreženost, interoperabilnost i doseg.

U kratkim crtama

–  pregled, praćenje i ocjenjivanje istraživačkih infrastruktura na razini EU-a, kao i političke studije, komunikacijske aktivnosti i aktivnosti izobrazbe, mjere za istraživačke infrastrukture u okviru strateške međunarodne suradnje te posebne aktivnosti relevantnih političkih i savjetodavnih tijela.

STUP II.

GLOBALNI IZAZOVI I EUROPSKA INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST

EU se suočava s mnogim izazovima, a neki od njih su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima koji se trebaju rješavati zajednički i za čije su rješavanje potrebni odgovarajući, primjereno osposobljeni i kvalificirani ljudski resursi, odgovarajući iznos financijskih sredstava i razmjeran trud. Upravo su to područja u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i za dobrobit svih naših građana.

Veći učinak može se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje ▌, kako je predviđeno Programom održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda te ciljevima održivog razvoja i Pariškim klimatskim sporazumom. S obzirom na uzajamnu korist partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om kao sastavni dio istraživanja i inovacija za održivi razvoj.

Istraživanje i inovacije ključni su pokretači održivog i uključivog rasta te tehnološke i industrijske konkurentnosti ▌. Njima će se doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice, kao i probleme sutrašnjice, kako bi se što prije preokrenuo negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj sa sve većim iskorištavanjem prirodnih resursa i sve većim socijalnim izazovima. Time će se izazovi pretvoriti u nove poslovne prilike te u brze prednosti za društvo.

EU će imati koristi kao korisnik i proizvođač znanja, tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, održivog, uključivog, kreativnog, otpornog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat će se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za održivo ▌gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, kreativnim i uključivim ▌društvima, društvima osnaženima civilnom sigurnošću, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, rješenjima povezanima sa svemirom, rješenjima za more ili kopno, visokofunkcionalnom biogospodarstvu, među ostalim rješenjima u području hrane i prehrane, održivoj uporabi prirodnih resursa, zaštiti okoliša, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, a tim svime stvara se europsko bogatstvo i otvara put za kvalitetnija radna mjesta. Industrijska transformacija bit će presudna, kao i razvoj inovativnih industrijskih vrijednosnih lanaca EU-a.

Nove tehnologije utječu na gotovo sva područja politika. Za svaku pojedinu tehnologiju često postoji kombinacija socijalnih i gospodarskih mogućnosti, mogućnosti za učinkovitost i kvalitetu te poboljšanje upravljanja, posljedica za zapošljavanje i obrazovanje, no i mogućih rizika u području sigurnosti, privatnosti i etike. Stoga je za politiku u području tehnologije nužno integralno odvagivanje interesa te međusektorska suradnja i izrada strategije.

Istraživanje i inovacije u okviru tog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane i neizolirane opsežne klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz poštovanje načela održivosti. To će se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, znanstvenici, tehnolozi, proizvođači, inovatori, poduzeća, edukatori, tvorci politika, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan ▌klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera te će se sve aktivnosti provoditi u prvom redu putem zajedničkih istraživanja i inovacijskih projekata izabranih na temelju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga.

Osim hvatanja ukoštac s globalnim izazovima, aktivnosti u klasterima ujedno će razvijati i primjenjivati ▌ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju (digitalne ili nedigitalne) kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećeg položaja EU-a u industriji i društvu. Prema potrebi upotrijebit će se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija. Sve razine tehnološke spremnosti do razine 8. bit će obuhvaćene tim stupom programa Obzor Europa ne dovodeći u pitanje pravo Unije u području tržišnog natjecanja.

Aktivnostima će se stjecati novo znanje i razvijati tehnološka i netehnološka rješenja, omogućiti prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvijati primjena, uključujući pokusne linije i demonstracijske projekte, te uključiti mjere kojima se stimuliraju prihvaćanja na tržištu te potiču angažman privatnog sektora i aktivnosti standardizacije unutar Unije. Tehnologije zahtijevaju kritičnu masu europskih istraživača i industrije za uspostavu vodećih svjetskih ekosustava, koji uključuju najsuvremenije tehnološke infrastrukture, npr. za ispitivanja. Maksimalno će se povećati sinergije s drugim dijelovima programa Obzor Europa i EIT-a, kao i s drugim programima.

Klasteri će pospješiti brzo uvođenje pionirskih inovacija u EU-u putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, uključujući aktivnosti komunikacije, širenja i iskorištavanja. Nadalje, poticat će standardizaciju te potporu netehnološkim inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, što će pomoći u stvaranju društvenih, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao što su sporazumi o inovacijama. Utvrdit će se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja će biti namijenjena javnim i privatnim ulagačima, kao i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni ili regionalni programi. U tom će se pogledu razvijati sinergije s trećim stupom programa Obzor Europa.

Rodna ravnopravnost ključan je čimbenik za postizanje održivog gospodarskog rasta. Stoga je važno uključiti rodnu perspektivu u suočavanju sa svim globalnim izazovima.

1.  KLASTER „ZDRAVLJE”

1.1.  Obrazloženje

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravodoban pristup sigurnoj, kvalitetnoj, cjenovno pristupačnoj, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve održivog razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćeni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, održivo i uključivo društvo, a poboljšanja u području zdravstva presudna su u smanjenju siromaštva, rješavanju pitanja sve starijeg europskog društva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10-postotni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3 – 0,4 % godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, okoliša, obrazovanja i zdravlja stanovništva te skrbi o stanovništvu. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivani životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje. Osim tih poboljšanja, društvene i rodne razlike u pogledu očekivanog životnog vijeka mogu se primijetiti među određenim skupinama i diljem europskih zemalja.

Istraživanja i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, održivosti zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: dostupnost i pristupačnost zdravstva i skrbi; nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; povećan broj slučajeva raka; porast mentalnih bolesti; širenje antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve veće onečišćenje okoliša; trajne zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja, koje nerazmjerno utječu na osobe koje su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, prevencija i ublažavanje zdravstvenih rizika, među ostalim aspekata povezanih sa siromaštvom, u socijalnom, urbanom, ruralnom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; demografske promjene, uključujući pitanja koja se odnose na starenje, te sve veći pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u pogledu i putem inovacija u području zdravstva u odnosu na nove aktere na svjetskoj sceni. Osim toga, oklijevanje s cijepljenjem može izazvati smanjenje procijepljenosti među određenim skupinama stanovništva.

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, tehnička i netehnička, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit će se bliske poveznice između otkrivanja te kliničkih, translacijskih, epidemioloških, etičkih, okolišnih i socioekonomskih istraživanja, kao i poveznice s regulatornom znanošću. One će se baviti područjima neispunjenih kliničkih potreba, kao što su na primjer rijetke ili teško lječive bolesti (vrste raka kao što su rak u djece i rak pluća). One će iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica, praktičari, regulatorna tijela i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, socijalnim službama, pacijentima, tvorcima politika i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje i osigurala primjena rezultata u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima, uzimajući u obzir kompetencije država članica u pogledu organizacije i financiranja njihovih zdravstvenih sustava. U potpunosti će se iskoristiti pionirska istraživanja u području genomike i drugih multiomika, kao i postupno uvođenje pristupa personalizirane medicine, koji su relevantni za hvatanje ukoštac sa širokim rasponom neprenosivih bolesti, te digitalizacija u području zdravstva i skrbi.

Istraživanjima i inovacijama poticat će se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje opsega, brzine i ekonomije razmjera, ▌te radi iskorištavanja sinergija, izbjegavanja udvostručenja napora i podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika. Promicat će se sinergije u istraživanjima i inovacijama u području zdravstva u okviru programa Obzor Europa, posebno putem tematskog područja Zdravlje u okviru Europskog socijalnog fonda plus.

Digitalna rješenja u zdravstvu stvorila su brojne mogućnosti za rješavanje problema usluga pružanja skrbi i drugih novih pitanja koja proizlaze iz starenja društva. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje digitalizacija može pružiti u području zdravstva i skrbi, a da se pritom ne ugrožava pravo na privatnost i zaštitu podataka. Izrađeni su digitalni uređaji i softver za dijagnosticiranje i liječenje bolesti te olakšavanje pacijentima da samostalno postupaju u svojoj bolesti, što obuhvaća i kronične bolesti. Digitalne tehnologije sve se više upotrebljavaju u medicinskom osposobljavanju i obrazovanju te kako bi se pacijentima i drugim korisnicima zdravstvene skrbi omogućio pristup informacijama o zdravlju, njihov unos i razmjenjivanje.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit će za razvoj baze znanja, iskorištavanje postojećeg znanja i tehnologija, konsolidaciju i stvaranje kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja i integrirane prevencije, dijagnoze, praćenja, liječenja, rehabilitacije i izlječenja bolesti te (dugotrajne i palijativne) skrbi. Rezultati istraživanja pretvorit će se u preporuke za djelovanje i priopćit će se relevantnim dionicima. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest će do povećanja dobrobiti i očekivanog životnog vijeka, zdravog i aktivnog života, poboljšane kvalitete života i produktivnosti ▌, većeg broja godina proživljenih u dobrom zdravlju te održivosti zdravstvenih sustava i sustava skrbi. U skladu s člancima 14. i 15. Uredbe i Poveljom o temeljnim pravima, posebna pozornost bit će posvećena etici, zaštiti ljudskog dostojanstva te rodnim i etničkim aspektima i potrebama osoba u nepovoljnom položaju i ranjivih osoba.

Hvatanjem ukoštac s glavnim zdravstvenim izazovima poduprijet će se obveza EU-a preuzeta u okviru Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, uključujući globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Time će se doprinijeti ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, Direktive EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), kao i provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. ▌

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

1.2.  Područja djelovanja

1.2.1.  Zdravlje tijekom cijelog života

Osobe u osjetljivim fazama života (perinatalna faza, rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), uključujući osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja, uzimajući u obzir rodne i etičke aspekte. Time će se omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i poboljšanje rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, među ostalim zahvaljujući zdravom početku života i prehrani kojima će se smanjiti rizik od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu. U okviru prevencije i komunikacije razmotrit će se obilježja ciljnih skupina.

U kratkim crtama

–  razumijevanje ranog razvoja i procesa starenja tijekom cijelog života,

–  prenatalno zdravlje, zdravlje novorođenčadi, majki, očeva, dojenčadi i djece te uloga roditelja, obitelji i edukatora,

–  zdravstvene potrebe adolescenata, uključujući čimbenike koji utječu na mentalno zdravlje,

–  zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,

–  istraživanje mjera za planiranje, provedbu i praćenje rehabilitacije tijekom cijelog životnog vijeka te posebno programa rane pojedinačne rehabilitacije za djecu pogođenu patologijama koje uzrokuju invaliditet,

–  zdravo starenje, samostalan i aktivan život, uključujući sudjelovanje starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom u društvenom životu,

–  zdravstveno obrazovanje i ▌pismenost u području zdravlja, uključujući digitalnu pismenost.

1.2.2.  Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, kulturno, ekonomsko i fizičko okružje u svakodnevnom životu ljudi i na njihovu radnom mjestu, uključujući učinak digitalizacije, mobilnosti ljudi (kao što su migracije i putovanje), onečišćenja, ishrane, klimatskih promjena i drugih pitanja okoliša na zdravlje, doprinijet će prepoznavanju, sprečavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrtnih slučajeva i bolesti zbog izloženosti kemikalijama i onečišćenju okoliša, podupiranju sigurnog, zdravog, otpornog i održivog životnog i radnog okružja prihvatljivog za okoliš, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva. To će se temeljiti i na kohortama na osnovi stanovništva, biomonitoringu ljudi i epidemiološkim studijama.

U kratkim crtama

–  tehnologije i metodologije za procjenu opasnosti i učinka koji na zdravlje imaju kemikalije, onečišćujuće tvari u zatvorenim i vanjskim prostorima i drugi stresori u vezi s klimatskim promjenama, radnim mjestom, načinom života ili okolišem te kombinirani učinci nekoliko stresora, kao i za procjenu izloženosti navedenome,

–  okolišni, profesionalni, socioekonomski, kulturni, genetski i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjivim osobama i osobama u nepovoljnom položaju, pitanja specifična za dob i rodno specifična pitanja, prema potrebi, te posebno učinak dizajna zgrada, proizvoda i usluga na zdravlje,

–  procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, uz potporu transdisciplinarnih pristupa, prema potrebi, i poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, uključujući zamjenu za ispitivanja na životinjama i alternative ispitivanju na životinjama,

–  kapacitet i infrastruktura za sigurno prikupljanje, razmjenu, uporabu i ponovnu uporabu te kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, uključujući ljudsku izloženost i jamčenje njihove povezanosti s bazama podataka o okolišnim parametrima, načine života, zdravstveno stanje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,

–  promicanje zdravlja i primarna prevencija, uključujući profesionalne aspekte.

1.2.3.  Neprenosive i rijetke bolesti

Neprenosive bolesti, među ostalim rak i rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje bolje razumijevanje i taksonomiju, kao i djelotvornije pristupe, što obuhvaća personaliziranu medicinu (koja se naziva i „precizna medicina”), u prevenciji, dijagnozi, praćenju, liječenju, rehabilitaciji i izlječenju, kao i razumijevanje višestrukih oboljenja.

U kratkim crtama

–  razumijevanje mehanizama koji su temelj za razvoj neprenosivih bolesti, među ostalim kardiovaskularnih bolesti,

–  longitudinalne studije o stanovništvu kako bi se poduprlo razumijevanje zdravstvenih parametara i parametara bolesti te kako bi se doprinijelo stratificiranju stanovništva radi potpore razvoju preventivne medicine,

–   dijagnostički alati i tehnike za raniju i precizniju dijagnozu te za pravodobno liječenje prilagođeno pacijentu, omogućavanje odgode i/ili reverzije napretka bolesti,

–   programi prevencije i probira, u skladu s preporukama SZO-a, UN-a i EU-a ili koji nadilaze te preporuke,

–   integrirana rješenja za samopraćenje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višestrukim oboljenjima, uključujući neurodegenerativne i kardiovaskularne bolesti,

–   liječenje, izlječenje ili druge terapeutske intervencije, uključujući farmakološko i nefarmakološko liječenje,

–   palijativna skrb,

–  područja visoke neispunjene kliničke potrebe, kao što su rijetke bolesti, uključujući rak u djece,

–   procjena usporedne djelotvornosti intervencija i rješenja, među ostalim na temelju stvarnih podataka (Real World Data),

–   istraživanje provedbe u svrhu proširenja intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćenosti u zdravstvenim politikama i sustavima,

–  razvoj istraživanja i poboljšanje informiranja, skrbi i liječenja, uključujući personaliziranu medicinu, u pogledu rijetkih bolesti.

1.2.4.  Zarazne bolesti, uključujući bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti

Zaštita osoba od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno i globalno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To će uključivati pripravnost na izbijanje, liječenje i izlječenje zaraznih bolesti te njihovo razumijevanje, sprečavanje, rano otkrivanje i odgovor na njih u obliku istraživanja, što obuhvaća bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti, te ujedno borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

U kratkim crtama

–  razumijevanje mehanizama povezanih sa zarazama,

–  uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova širenja, uključujući prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova okoliša (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude, kao i utjecaj klimatskih promjena i razvoja ekosustava na dinamiku zaraznih bolesti,

–  prognoziranje, rano i brzo otkrivanje, kontrola i nadzor zaraznih bolesti, ▌zaraze povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolišem,

–  borba protiv antimikrobne otpornosti, uključujući epidemiologiju, prevenciju, dijagnozu, kao i razvoj novih antimikrobnih sredstava i cjepiva,

–  cjepiva za zarazne bolesti, uključujući platformske tehnologije za cjepiva, te njihova dijagnostika, liječenje i izlječenje, uključujući popratna oboljenja i zaraze,

–  rješavanje pitanja slabe prihvaćenosti cjepiva, razumijevanje oklijevanja s cijepljenjem i izgradnja povjerenja u cjepiva,

–  djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz uključivanje zajednica, te njihova koordinacija na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a,

–  prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i sustavu zdravstvene skrbi,

–  prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao što su AIDS, tuberkuloza i tropske bolesti, uključujući malariju, ujedno u vezi s migracijskim tokovima i, općenito, većom mobilnosti ljudi.

1.2.5.  Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi, među ostalim personalizirana medicina

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose važnim poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključan strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti, primijeniti i ocijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi koji su prilagođeni korisnicima, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje ključne razvojne tehnologije od novih biomaterijala do biotehnologije, kao i metode analize pojedinačnih stanica, multiomiku i pristupe sistemskoj medicini, umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i održive zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3 % BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba. Relevantni dionici trebaju biti uključeni što je prije moguće te će se u obzir uzeti netehnološka dimenzija kako bi se osigurala prihvatljivost novih tehnologija, metodologija i alata. To uključuje građane, pružatelje zdravstvene zaštite i stručnjake.

U kratkim crtama

–  alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru i na sve relevantne medicinske indikacije, uključujući funkcionalno oštećenje,

–  integrirani alati, tehnologije, medicinski proizvodi, medicinsko snimanje, biotehnologija, nanomedicina i napredne terapije (uključujući staničnu i gensku terapiju) te digitalna rješenja za zdravlje ljudi i skrb o njima, uključujući umjetnu inteligenciju, mobilna rješenja i zdravstvo na daljinu, baveći se pritom, prema potrebi, aspektima troškovne učinkovitosti proizvodnje u ranoj fazi (kako bi se optimizirala faza industrijalizacije i potencijal inovacija da postanu cjenovno pristupačan lijek),

–  pokusno izvođenje, opsežno uvođenje, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okružjima, uključujući kliničke studije i istraživanje provedbe, što obuhvaća dijagnostiku temeljenu na personaliziranoj medicini,

–  inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata i tehnologija za zdravstvo i skrb,

–  sigurnost, učinkovitost, troškovna učinkovitost, interoperabilnost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni učinak, uključujući pitanja društvene prihvaćenosti,

–  regulatorna znanost i standardi za tehnologije i alate u području zdravstva i skrbi,

–  upravljanje zdravstvenim podacima, što uključuje interoperabilnost podataka, integraciju, analitičke metode i metode vizualizacije, postupke donošenja odluka, i to na temelju umjetne inteligencije, rudarenja podataka, tehnologije velikih količina podataka, bioinformatike i tehnologija računalstva visokih performansi kako bi se promicala personalizirana medicina, što uključuje prevenciju, te kako bi se optimizirao put prema zdravlju.

1.2.6.  Zdravstveni sustavi

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti država članica sigurni, pristupačni svima, integrirani, troškovno učinkoviti, otporni, održivi i pouzdani zdravstveni sustavi s pravodobnim i relevantnim uslugama te smanjenje nejednakosti, što se može postići oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi prilagođenih potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj i sigurnoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Novim mogućnostima kao što su uvođenje mreže 5G, pojam „digitalnih blizanaca” i interneta stvari unaprijedit će se digitalna transformacija zdravstva i skrbi.

U kratkim crtama

–  podupiranje baze znanja za reforme sustava i politika ▌zdravstva u Europi i izvan nje,

–  novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi, uključujući pristupe personalizirane medicine, upravljanje i organizacijske aspekte, te njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,

–  poboljšanje procjene zdravstvenih tehnologija,

–  smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,

–  buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe, uključujući digitalne vještine,

–  poboljšanje pravodobnog, pouzdanog, sigurnog i vjerodostojnog informiranja o zdravlju i upotrebe / ponovne upotrebe zdravstvenih podataka, što uključuje elektroničke zdravstvene kartone, uz posvećivanje dužne pozornosti zaštiti podataka, što uključuje zlouporabu informacija o osobnom životnom stilu i zdravlju, sigurnost, pristupačnost, interoperabilnost, standarde, usporedivost i integritet,

–  otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju učinke kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,

–  rješenja za osnaživanje građana i pacijenata, samopraćenje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika, uzimajući pritom u obzir pitanje jednakog pristupa,

–  podaci, informacije, znanje i primjeri najbolje prakse iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini, i to na temelju postojećeg znanja i baza podataka.

2.  KLASTER „KULTURA, KREATIVNOST I UKLJUČIVO DRUŠTVO”

2.1.  Obrazloženje

EU na jedinstven način kombinira gospodarski rast te ciljeve održivog razvoja i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti i zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora se nositi s izazovima, među ostalim globalizacijom i tehnološkim promjenama te sve većim nejednakostima.▌

EU mora promicati model uključivog i održivog rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti tehnološkog napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, promicati obrazovanje, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem društvenih inovacija. Prioritetne teme i dalje će biti upravljanje migracijama i integracija migranata. Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima, u umjetnosti te u kulturnom i kreativnom sektoru presudna je za hvatanje ukoštac s tim izazovima i postizanje ciljeva EU-a. Konkretno, aspekti društvenih i humanističkih znanosti uključeni su u sva područja djelovanja ovog klastera.

Zbog veličine, složenosti te međugeneracijske i transnacionalne prirode tih izazova potrebno je višeslojno djelovanje na razini EU-a. Rješavanje takvih ključnih društvenih, političkih, kulturnih i gospodarskih pitanja ▌samo na nacionalnoj razini moglo bi dovesti do neučinkovitog iskorištavanja resursa, razilaženja u pristupima i različitih standarda znanja i sposobnosti.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova u načelu će se uskladiti s ▌prioritetima EU-a za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja, pravosuđe i temeljna prava, migracije, povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju, jedinstveno digitalno tržište. Time će se ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit će se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto će se poduprijeti europski stup socijalnih prava i Globalni sporazum za sigurne, propisne i zakonite migracije. ▌Iskorištavat će se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti u vezi s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, rodnom ravnopravnošću, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva, kao i s programima Kreativna Europa i Digitalna Europa, Erasmus, Erasmus+ i Europski socijalni fond plus.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti; cilj održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.

2.2.  Područja djelovanja

2.2.1.  Demokracija i upravljanje

Naizgled se smanjuje povjerenje u demokraciju i uspostavljene političke institucije. Razočaranje u politiku sve glasnije izražavaju populističke stranke i stranke koje se protive establišmentu, ali i pobornici nativizma, koji je u porastu. Problem pogoršavaju, među ostalim, socioekonomska nejednakost, jaki migracijski tokovi i sigurnosna pitanja. Za rješavanje sadašnjih i budućih izazova potrebne su nove ideje – demokratske institucije moraju se prilagoditi na svim razinama u kontekstu veće raznolikosti, globalnog ekonomskog tržišnog natjecanja, brzog tehnološkog razvoja i digitalizacije, pri čemu je presudno iskustvo građana u demokratskim raspravama i praksama i s institucijama.

U kratkim crtama

–  povijest, razvoj i učinkovitost demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, ▌uloga obrazovanja te kulturnih politika i politika za mlade kao temelja demokratskoga građanstva,

–  uloga društvenog kapitala i pristupa kulturi u jačanju demokratskog dijaloga i građanskog sudjelovanja, otvorenih i povjerljivih društava,

–  inovativni i odgovorni pristupi za potporu transparentnosti, pristupačnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, vjerodostojnosti, otpornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja uz puno poštovanje temeljnih i ljudskih prava i vladavine prava,

–  strategije za hvatanje ukoštac s populizmom, rasizmom, polarizacijom, korupcijom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom te za osnaživanje i uključivanje ▌građana,

–  analiza i razvoj društvene, gospodarske i političke uključenosti te međukulturne dinamike u Europi i šire,

–  bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i sadržaja koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,

–  uloga multikulturnih ▌identiteta, uključujući duhovne identitete, u odnosu na demokraciju, građanstvo i politički angažman, kao i temeljne vrijednosti EU-a kao što su poštovanje, tolerancija, rodna ravnopravnost, suradnja i dijalog,

–  potpora istraživanjima o razumijevanju identiteta i pripadnosti među zajednicama, regijama i državama,

–  učinak tehnološkog i znanstvenog napretka, uključujući veliku količinu podataka, internetske društvene mreže i umjetnu inteligenciju, na demokraciju, privatnost i slobodu govora,

–  savjetodavna, ▌participativna i izravna demokracija i upravljanje te aktivno i uključivo građanstvo, uključujući digitalnu dimenziju,

–  utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokratsko upravljanje te istraživanje u kojoj mjeri ono može doprinijeti suzbijanju nejednakosti i borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rodnu diskriminaciju, u cilju postizanja otpornije demokracije,

–  ljudska, socijalna i politička dimenzija kriminala, dogmatizma i radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,

–  suzbijanje dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje te njihova utjecaja na oblikovanje javnog prostora,

–  EU kao međunarodni i regionalni akter u multilateralnom upravljanju, uključujući nove pristupe znanstvenoj diplomaciji,

–  učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju neovisnosti pravosuđa, načela pravosuđa i ljudskih prava, uz pravedne, učinkovite i transparentne postupovne metode u građanskim i kaznenim stvarima.

2.2.2.  Kulturna baština

Europski kulturni i kreativni sektori grade mostove između umjetnosti, kulture, duhovnih uvjerenja i iskustava te kulturne baštine, poslovnog svijeta i tehnologije. Nadalje, kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, pokretači su rasta i imaju stratešku poziciju u poticanju širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja, mediji i digitalne tehnologije te inženjerstvo. Kulturna baština sastavni je dio kulturnog i kreativnog sektora te prožima naše živote i važna je za zajednice, skupine i društva jer im pruža osjećaj pripadnosti. Ona je spona između prošlosti i budućnosti naših društava. Bolje razumijevanje naše kulturne baštine i načina na koji je se shvaća i tumači ključni su za stvaranje uključivog društva u Europi i diljem svijeta. Ona je ujedno pokretač europskoga, nacionalnoga, regionalnoga i lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, važan je izvor i nadahnuće za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, kreativni i poduzetnički ▌sektor koji su pokretači održivoga gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i vanjske trgovine. U tom smislu i inovacije i otpornost kulturne baštine treba razmatrati u suradnji s lokalnim zajednicama i relevantnim dionicima. Ona usto može poslužiti kao predstavnik kulturne diplomacije i kao čimbenik izgradnje identiteta te kulturne i socijalne kohezije.

U kratkim crtama

–  istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije i inovativne metodologije, uključujući digitalnu tehnologiju i metodologiju,

–  pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,

–  istraživanje pristupačnosti kulturne baštine s pomoću novih tehnologija, kao što su usluge u oblaku, uključujući ali ne ograničavajući se na europski prostor za suradnju u području kulturne baštine, kao i poticanje i olakšavanje prijenosa znanja i vještina. Tome će prethoditi procjena učinka,

–  održivi poslovni modeli za jačanje financijskog temelja sektora baštine,

–  povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima, uključujući interaktivne medije, i društvenim inovacijama,

–  doprinos kulturne baštine održivom razvoju putem očuvanja, zaštite, razvoja i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i održivi kulturni turizam,

–  očuvanje, zaštita, jačanje i obnova kulturne baštine i jezikâ te održivo upravljanje njima, uključujući upotrebu tradicionalnih vještina i zanata ili najsuvremenijih tehnologija, uključujući digitalnu tehnologiju,

–  utjecaj kulturnih uspomena, tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije, vjerovanja, vrijednosti ,osjećaja pripadnosti i identiteta. Uloga kulture i kulturne baštine u višekulturnim društvima i obrasci kulturne uključenosti i isključenosti.

2.2.3.  Društvena i gospodarska transformacija

Europska društva prolaze kroz temeljitu socioekonomsku i kulturnu transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u većini europskih zemalja(15). Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati održiv i uključiv rast, rodnu ravnopravnost i dobrobit te smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (uključujući napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, ukloniti društveno-prostorne nejednakosti, razumjeti i odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost, međukulturni dijalog i socijalnu mobilnost. Pristupačni, uključivi i visokokvalitetni sustavi obrazovanja i osposobljavanja potrebni su za pravedniju i prosperitetniju budućnost.

U kratkim crtama

–  baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i osposobljavanja, za vještine s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, društvene inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i osposobljavanja u borbi protiv nejednakosti te u podupiranju uključenosti, što uključuje sprečavanje neuspjeha u školi,

–  društvena održivost koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli i nove financijske tehnologije,

–  statistički i drugi ekonomski alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti i/ili strukturnih gospodarskih promjena,

–  novi modeli upravljanja u novonastalim gospodarskim područjima i tržišnim institucijama;

–  novi oblici rada, uloga rada, usavršavanje, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, ravnotežu između poslovnog i privatnog života, radna okružja, nediskriminaciju, uključujući rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,

–  bolje razumijevanje društvenih promjena u Europi i njihova učinka,

–  učinci društvenih, tehnoloških i gospodarskih promjena na pristup sigurnom, zdravom, cjenovno pristupačnom i održivom stanovanju,

–  porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti i hvatanje ukoštac s ▌učincima tehnologije, demografije i raznolikosti na pošten i održiv način,

–  uključivi i održivi modeli razvoja i rasta za urbana, poluurbana i ruralna okružja,

–  razumijevanje mobilnosti ljudi i njezinih učinaka u kontekstu društvenih i gospodarskih transformacija, gledano u globalnim i lokalnim okvirima za bolje upravljanje migracijama, poštovanje razlika, dugoročnu integraciju migranata, uključujući izbjeglice i učinak povezanih intervencija politika; poštovanje međunarodnih obveza i ljudskih prava te pitanja razvojne pomoći i suradnje; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju, tržištu rada, kulturi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive osobe, uključujući migrante,

–  hvatanje ukoštac s velikim izazovima u pogledu europskih modela socijalne kohezije, imigracije, integracije, demografskih promjena, starenja, invaliditeta, obrazovanja, siromaštva i socijalne isključenosti,

–   napredne strategije i inovativne metode za rodnu ravnopravnost u svim socijalnim, gospodarskim i kulturnim domenama te hvatanje ukoštac s pitanjem rodnih predrasuda i rodno uvjetovanog nasilja,

–  sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguće iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

–  modernizacija sustava vođenja i upravljanja javnih tijela kako bi se građani uključili i kako bi se ispunila njihova očekivanja ▌u pogledu pružanja usluga, transparentnosti, pristupačnosti, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike.

3.  KLASTER „CIVILNA SIGURNOST ZA DRUŠTVO”

3.1.  Obrazloženje

Europska suradnja doprinijela je dobu dosad neviđenog mira, stabilnosti i blagostanja na europskom kontinentu. Međutim, Europa mora odgovoriti na izazove koji proizlaze iz trajnih prijetnji sigurnosti našeg sve složenijeg i digitaliziranijeg društva. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva. Pozornost treba posvetiti i novim sigurnosnim prijetnjama u nastajanju, koje proizlaze iz novih tehnologija u bliskoj budućnosti. Buduća sigurnost i blagostanje ovise o poboljšanju sposobnosti da se Europa zaštiti od takvih prijetnji. Njih se ne može riješiti samo tehnološkim sredstvima, nego je potrebno i znanje o ljudima, njihovoj povijesti, kulturi i ponašanju, što obuhvaća etička promišljanja o ravnoteži između sigurnosti i slobode. Nadalje, Europa mora osigurati neovisnost o tehnologijama od iznimne važnosti za sigurnost i poduprijeti razvoj revolucionarnih sigurnosnih tehnologija.

Europski građani, državne institucije, tijela EU-a i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje terorizma i organiziranog kriminala, što uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima i kulturnim dobrima. Za ljudsku i socijalnu dimenziju kriminala i nasilne radikalizacije potrebno je bolje razumijevanje kako bi se javne politike poboljšale u smislu sigurnosti. Usto, ključno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama, među ostalim morskim i kopnenim granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora nastaviti ulagati napore u poboljšanje kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i borbe protiv širenja lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku, društvenu i gospodarsku stabilnost. Potrebno je uložiti daljnje napore u ograničavanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, a one se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao što su poplave, oluje, toplinski valovi i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne bilo prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne društvene funkcije i kritične infrastrukture, kao što su komunikacija, zdravlje, hrana, voda za piće, opskrba energijom, prijevoz, sigurnost i upravljanje.

To zahtijeva i tehničko istraživanje i istraživanje uključenih ljudskih faktora kako bi se poboljšala otpornost na katastrofe, uključujući, prema potrebi, testiranje aplikacija, osposobljavanje i kiberhigijenu te obrazovanje u tom području. Potrebno je uložiti veće napore kako bi se ocijenili rezultati istraživanja u području sigurnosti i promicala njihova uporaba.

Taj će klaster zahtijevati sinergije, posebno sa sljedećim programima: Fondom za unutarnju sigurnost, Fondom za integrirano upravljanje granicama i programom Digitalna Europa, kao i poboljšanu suradnju međuvladinih agencija i organizacija u području istraživanja i inovacija, među ostalim putem mehanizama za dijalog i savjetovanja, na primjer u području djelovanja „Zaštita i sigurnost”.

Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog odgovora EU-a na sigurnosne prijetnje. Ona doprinose razvoju kapaciteta tako što omogućuju da tehnologije, tehnike i aplikacije koje će biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i praktičari te organizacije civilnog društva. Financiranje istraživanja putem okvirnog programa EU-a predstavljalo je oko 50 % ukupnih javnih sredstava za istraživanje u području sigurnosti u EU-u. U potpunosti će se iskoristiti dostupni instrumenti, uključujući svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, svijest o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije). Iako će istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovog Programa biti usredotočene isključivo na civilne primjene, tražit će se koordinacija s istraživanjima u području obrane koja financira EU kako bi se ojačale sinergije, uzimajući u obzir da postoje područja tehnologije s dvojnom namjenom. Izbjegava se dvostruko financiranje. Prekogranična suradnja doprinosi razvoju europskog jedinstvenog sigurnosnog tržišta i povećanju industrijske učinkovitosti, na čemu se temelji autonomija EU-a. Odgovarajuća pozornost posvetit će se ljudskom razumijevanju i percepciji sigurnosti.

Istraživanja u području sigurnosti odgovor su na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da će se raditi na „zaštićenoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi istinskoj i učinkovitoj sigurnosnoj uniji.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.

3.1.1.   Društva otporna na katastrofe

Katastrofe mogu proizići iz više izvora, onih u prirodi ili onih koje uzrokuje ljudski faktor, a neki od njih jesu teroristički napadi, vremenske prilike povezane s klimom i drugi ekstremni vremenski uvjeti (među ostalim, kao posljedica podizanja razine mora), šumski požari, toplinski valovi, poplave, suše, dezertifikacija, potresi, cunamiji i vulkanska aktivnost, nestašica vode, svemirske meteorološke pojave, industrijske i prometne katastrofe, nesreće povezane s KBRN-om te katastrofe koje proizlaze iz povezanih rizika. Cilj je spriječiti i smanjiti gubitak života, štetu za zdravlje i okoliš, traumu te gospodarsku i materijalnu štetu uslijed katastrofa, osigurati sigurnost opskrbe hranom, sigurnost opskrbe medicinskim potrepštinama i zdravstvenim uslugama te sigurnost opskrbe vodom, kao i poboljšati razumijevanje rizika od katastrofa, smanjiti ih i poticati oporavak nakon katastrofa. To podrazumijeva obuhvaćanje punog spektra upravljanja krizama: od prevencije i osposobljavanja do upravljanja krizama i upravljanja nakon kriza te otpornosti.

U kratkim crtama

–  tehnologije, kapaciteti i upravljanje za potrebe prve pomoći za hitne operacije tijekom kriza, katastrofa i nakon katastrofa te u početnoj fazi oporavka,

–  sposobnost društva da bolje upravlja rizikom te spriječi i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi, poticanjem sposobnosti predviđanja, prevencije, pripravnosti i odgovora na postojeće i nove rizike i domino učinke, procjenom učinka i boljim razumijevanjem ljudskog faktora u strategijama upravljanja rizicima i strategijama za obavješćivanje o rizicima,

–  učinkovitija potpora filozofiji bolje obnove iz Okvira iz Sendaija putem boljeg razumijevanja oporavka nakon katastrofa i istraživanja načina učinkovitije procjene rizika nakon katastrofa.

–  interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične operativne suradnje i integrirano tržište EU-a.

3.1.2.   Zaštita i sigurnost

Potrebno je zaštititi građane od sigurnosnih prijetnji koje su posljedica kaznenih djela, primjerice terorističkih aktivnosti i hibridnih prijetnji, te odgovoriti na te prijetnje; potrebno je zaštititi ljude, javne prostore i kritičnu infrastrukturu od fizičkih napada (uključujući KBRN-E) i kibernapada. Nadalje, potrebno je boriti se protiv terorizma i nasilne radikalizacije, što uključuje razumijevanje terorističkih ideja i uvjerenja te hvatanje ukoštac s njima; potrebno je spriječiti teška kaznena djela i boriti se protiv takvih djela, uključujući kiberkriminal i organizirani kriminal (kao što je piratstvo i krivotvorenje proizvoda); potrebno je poduprijeti žrtve, ući u trag nezakonitim financijskim tokovima, razviti nove sposobnosti u području forenzike, poduprijeti tijela kaznenog progona u korištenju podacima i osigurati zaštitu osobnih podataka u aktivnostima kaznenog progona ojačati kapacitete za zaštitu granica, poduprijeti upravljanje zračnim, kopnenim i morskim granicama EU-a radi protoka ljudi i robe te razumjeti ljudski faktor u svim tim sigurnosnim prijetnjama i njihovom sprečavanju i ublažavanju. Ključno je zadržati fleksibilnost kako bi se moglo brzo rješavati potencijalne nove i nepredviđene sigurnosne izazove.

U kratkim crtama

–  inovativni pristupi i tehnologije za djelatnike u području sigurnosti (kao što su policijski djelatnici, vatrogasne postrojbe, zdravstvene službe, službenici graničnog i obalnog nadzora, carinski službenici), posebno u kontekstu digitalne transformacije i interoperabilnosti snaga sigurnosti, operatere infrastrukture, organizacije civilnog društva i osobe nadležne za upravljanje otvorenim prostorima,

–  analiza fenomena prekograničnog kriminala, napredne metode brze, pouzdane i standardizirane razmjene podataka i njihova prikupljanja, uz bolje poštovanje privatnosti, te primjeri najbolje prakse;

—  ljudska i socioekonomska dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u vezi s onima uključenima ili potencijalno uključenima u takvo ponašanje, kao i onima koji su pogođeni ili potencijalno pogođeni, što uključuje razumijevanje i rješavanje terorističkih ideja i uvjerenja te kaznenih djela koja se temelje na rodnoj ili spolnoj orijentaciji ili rasnoj diskriminaciji;

—  analiza sigurnosnih aspekata novih tehnologija kao što su sekvenciranje DNK-a, izmjena genoma, nanomaterijali i funkcionalni materijali, umjetna inteligencija, autonomni sustavi, dronovi, robotika, kvantno računalstvo, kriptovalute, 3D ispis i prenosivi elektronički uređaji, lanac blokova, kao i poboljšanje razine osviještenosti građana, javnih vlasti i industrije kako bi se spriječilo stvaranje novih sigurnosnih rizika i smanjili postojeći rizici, uključujući rizike koji proizlaze iz tih novih tehnologija ▌,

–  poboljšane sposobnosti predviđanja i analize za izradu politika te na strateškoj razini u pogledu sigurnosnih prijetnji,

–  zaštita kritičnih infrastruktura, kao i otvorenih i javnih prostora od fizičkih, digitalnih i hibridnih prijetnji, uključujući učinke klimatskih promjena,

–  praćenje i suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost, uključujući razvoj sposobnosti za otkrivanje izvora manipulacije,

–  tehnološki razvoj za civilnu primjenu s mogućnošću poboljšanja, prema potrebi, interoperabilnosti između civilne zaštite i vojnih snaga,

–  interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične, međuvladine i međuagencijske operativne suradnje i razvoja integriranog tržišta EU-a,

–  razvoj alata i metoda za djelotvorno i učinkovito integrirano upravljanje granicama, posebno za povećanje sposobnosti reakcije i poboljšanu sposobnost praćenja kretanja preko vanjskih granica kako bi se unaprijedilo otkrivanje rizika, odgovaranje na incidente i sprečavanje kriminala,

–  otkrivanje prijevarnih aktivnosti na graničnim prijelazima i u cijelom lancu opskrbe, uključujući utvrđivanje krivotvorenih dokumenata i dokumenata kojima se manipuliralo na neki drugi način te otkrivanje trgovanja ljudima i nezakonitom robom;

–  jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima kaznenog progona, osobito u kontekstu brzog tehnološkog razvoja, što obuhvaća povjerljivost i cjelovitost informacija te sljedivost svih transakcija i njihove obrade,

–  razvoj tehnika za prepoznavanje krivotvorenih proizvoda, poboljšanje zaštite izvornih dijelova i robe te kontrolu proizvoda koji se prevoze.

3.1.3.   Kibersigurnost

Zlonamjerne kiberaktivnosti ne ugrožavaju samo naša gospodarstva, nego i samo funkcioniranje naših demokracija, sloboda i vrijednosti. Kiberprijetnje su često kriminalne prirode, motivira ih dobit, ali mogu biti i političke i strateške prirode. Naša buduća sigurnost, sloboda, demokracija i blagostanje ovise o poboljšanju naše sposobnosti da zaštitimo EU od kiberprijetnji. Digitalna transformacija zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da će biti priključeni na internet te sigurno funkcioniranje mreža i informacijskih sustava, uključujući ▌elektroenergetske mreže, opskrbu vodom za piće i njezinu distribuciju, vozila i prometne sustave, bolnice, financije, javne ustanove, tvornice i domove. Europa mora izgraditi otpornost na kibernapade i osmisliti učinkovite mjere za odvraćanje od kibernapada, uz osiguravanje jačanja zaštite podataka i slobode građana. U interesu je Unije osigurati da razvije i zadrži bitne strateške kapacitete u području kibersigurnosti radi zaštite svojeg jedinstvenog digitalnog tržišta te posebno zaštititi ključne mreže i informacijske sustave i pružiti ključne kibersigurnosne usluge. Unija mora moći neovisno zaštititi svoju digitalnu imovinu i natjecati se na globalnom tržištu kibersigurnosti.

U kratkim crtama

–  tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova i kriptografije otporne na kvantna računala do softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema),

–  tehnologije, metode, standardi i najbolje prakse za uklanjanje ▌prijetnji kibersigurnosti, ▌predviđanje budućih potreba i podupiranje konkurentne europske industrije, što uključuje alate za elektroničku identifikaciju, otkrivanje prijetnji, kiberhigijenu te resurse za osposobljavanje i obrazovanje,

–  otvorena suradnja za europsku mrežu i europski centar za stručnost u području kibersigurnosti.

4.   KLASTER „DIGITALIZACIJA, INDUSTRIJA I SVEMIR

4.1.   Obrazloženje

Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora povećati svoju tehnološku suverenost i svoje znanstvene, tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva, radnih mjesta i društva.

Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80 % izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit će izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života građana EU-a.

Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna područja u rasponu od vjerodostojne umjetne inteligencije do sljedeće generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike, kvantne tehnologije, robotike i mikroelektronike/nanoelektronike, postala su neophodna za snagu našega gospodarstva i održivost našeg društva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba digitalnih tehnologija snažan su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30 %. U tom kontekstu uloga malih i srednjih poduzeća i dalje je od temeljne važnosti u EU-u, i u pogledu rasta i u pogledu radnih mjesta. Uvođenjem digitalnih tehnologija u srednja i mala poduzeća promiču se konkurentnost i održivost.

Ključne tehnologije razvoja(16) temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u istraživanja, razvoj, demonstracije i uvođenje ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, održive, konkurentne i pristupačne opskrbe sirovinama i naprednim materijalima osigurat će se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a pomoći da znatno smanji svoj ugljični i okolišni otisak.

Prema potrebi bit će moguće orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije.

Svemir je od strateške važnosti; oko 10 % BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim sektorom silaznih usluga. Važni instrumenti za praćenje, komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora što bolje iskoristiti te mogućnosti iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji iz svemira.

EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, prelazak na kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i konkurentnost mogu međusobno dopunjavati zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj izvrsnosti.

Kako bi digitalno, kružno, niskougljično gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i društvo u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čistih tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neće biti dovoljan. Razumijevanje tih tehnologija i razvoja u društvu ključno je za uključivanje krajnjih korisnika i promjenu ponašanja.

Infrastruktura usmjerena na industriju, što obuhvaća i pokusne linije, pomoći će poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima, da uvedu te tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija, a može se omogućiti i putem drugih programa EU-a.

Snažan angažman industrije i civilnog društva nužan je za utvrđivanje prioriteta i razvoj programa u području istraživanja i inovacija, povećavanje učinka javnog financiranja putem privatnih i javnih ulaganja i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu, uključujući razmatranje oblikovanja proizvoda, robe i usluga, ključni su za uspjeh, baš kao i novi program za vještine povezane s industrijom te standardizacija.

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i održivom opskrbom sirovinama, omogućit će se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako će se zajamčiti integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Osigurat će se osobito komplementarnost s aktivnostima u okviru programa Digitalna Europa i svemirskog programa, uz istodobno poštovanje razgraničenja tih programa ▌i izbjegavanje njihova preklapanja.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

4.2.   Područja djelovanja

4.2.1.   Proizvodne tehnologije

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključan je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i prilagođenije proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije i materijalnih resursa, kao i uz smanjen ugljični otisak i učinak na okoliš. Kreativni i kulturni elementi te perspektive društvenih i humanističkih znanosti o odnosu tehnologije i ljudi u proizvodnji bit će ključni za pružanje pomoći u stvaranju dodane vrijednosti. Proučavat će se i utjecaj na profesionalni život i zapošljavanje.

U kratkim crtama

–  revolucionarne proizvodne tehnologije kao što su biotehnološka proizvodnja, aditivna proizvodnja, industrijska, kolaboracijska, fleksibilna i inteligentna robotika, integrirani sustavi proizvodnje s ljudskim faktorom, koji se promiču i putem mreže EU-a industrijski usmjerenih infrastruktura, koje pružaju usluge kojima se ubrzavaju tehnološka preobrazba i prihvaćanje u industriji EU-a,

–  revolucionarne inovacije koje se koriste različitim tehnologijama razvoja u cijelom vrijednosnom lancu. Primjerice, konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, digitalni blizanci, analitika podataka, kontrolne tehnologije, senzorne tehnologije, industrijska, kolaboracijska i inteligentna robotika, sustavi usredotočeni na čovjeka, biotehnološka proizvodnja, tehnologije naprednih baterija i tehnologije vodika, uključujući vodik temeljen na obnovljivim izvorima energije te gorivnih članaka i napredne tehnologije plazme i lasera,

–  vještine, radni prostori i poduzeća u potpunosti prilagođeni novim tehnologijama, u skladu s europskim socijalnim vrijednostima,

–  fleksibilni, visokoprecizni, održivi i klimatski neutralni kognitivni pogoni s nultom stopom pogrešaka, koji zagađuju vrlo malo i proizvode malo otpada u skladu s pristupom kružnog gospodarstva te pametni i energetski učinkoviti proizvodni sustavi koji zadovoljavaju potrebe potrošača,

–  revolucionarne inovacije u tehnikama za istraživanje gradilišta i za potpunu automatizaciju montaže na terenu i montažnih dijelova.

4.2.2.   Ključne digitalne tehnologije

Održavanje i autonoman razvoj snažnih oblikovnih i proizvodnih kapaciteta u bitnim digitalnim tehnologijama kao što su mikroelektronika i nanoelektronika, mikrosustavi, fotonika, softveri i kiberfizički sustavi te njihova integracija kao i napredni materijali za te primjene bit će iznimno važni za konkurentan EU-a koji je usredotočen na građane i društvena pitanja.

U kratkim crtama

–  mikroelektronika i nanoelektronika, uključujući koncepte oblikovanja i obrade, sastavnice i proizvodna oprema koja zadovoljava posebne zahtjeve digitalne transformacije i globalnih izazova u pogledu uspješnosti, funkcionalnosti, potrošnje i integracije energije i materijala,

–  djelotvorne i sigurne tehnologije detekcije i pokretača i njihova kointegracija s računalnim jedinicama koje omogućuju industriju i internet stvari, uključujući inovativna rješenja u pogledu fleksibilnih i prilagodljivih materijala za interakciju predmeta s ljudima,

–  tehnologije kao nadopune nanoelektronici ili njezine alternative, kao što su ▌integrirano kvantno računalstvo, prijenos i detekcija, kao i sastavnice neuromorfnog računalstva i spintronika,

–  računalne arhitekture i ubrzivači te procesori male snage za širok raspon primjena, uključujući neuromorfno računalstvo kojim se pokreću aplikacije umjetne inteligencije, računalstvo na rubu mreže, digitalizacija industrije, velike količine podataka i računalstvo u oblaku, pametna energija te povezana i automatizirana mobilnost,

–  računalni hardver čija je konstrukcija snažno jamstvo pouzdane izvedbe, uz ugrađene mjere zaštite privatnosti i sigurnosti za ulazne/izlazne podatke, kvantno računarstvo, kao i upute za obradu te prikladna sučelja čovjeka i stroja,

–  fotoničke tehnologije koje omogućuju primjene s revolucionarnim iskoracima u funkcionalnosti, integraciji i uspješnosti,

–  tehnologije sistemskog i kontrolnog inženjerstva za potporu fleksibilnim i potpuno autonomnim sustavima sa sposobnošću razvoja za pouzdane aplikacije i njihovu interakciju s fizičkim svijetom i čovjekom, među ostalim u industrijskom području i područjima ključnima za sigurnost,

–  softverske tehnologije za unapređivanje kvalitete, kibersigurnosti i pouzdanosti softvera s poboljšanim radnim vijekom, povećanje produktivnosti razvoja te uvođenje ugrađene umjetne inteligencije i otpornosti u softver i njegovu arhitekturu,

–  tehnologije u nastajanju kojima se šire digitalne tehnologije ▌.

4.2.3.  Razvojne tehnologije u nastajanju

Ključne razvojne tehnologije pokazale su svoj potencijal za poticanje inovacija u brojnim sektorima i među njima(17). Kako bi se olakšao razvoj novih razvojnih tehnologija i obogaćivanje kanala inovacija, potrebno je utvrditi i podržati transformacijske istraživačke teme od rane izvidne faze do demonstracija u pilot-aplikacijama. Osim toga, potrebno je pomoći zajednicama u nastajanju koje su često interdisciplinarne kako bi postigle kritičnu masu koja im omogućava da sustavno razvijaju obećavajuće tehnologije i rade na njihovu sazrijevanju. Cilj je dovesti razvojne tehnologije u nastajanju na razine zrelosti koje omogućuju uključivanje u planove industrijskog istraživanja i inovacija.

U kratkim crtama

—  podrška budućim trendovima i trendovima u nastajanju u ključnim razvojnim tehnologijama,

—  podrška zajednicama u nastajanju koje od početka primjenjuju pristup usredotočen na čovjeka,

—  procjena narušavajućeg potencijala novih industrijskih tehnologija u nastajanju te njihov učinak na ljude, industriju, društvo i okoliš, izgradnja sučelja s industrijskim planovima,

—  proširivanje industrijske osnove za usvajanje tehnologija i inovacija s revolucionarnim potencijalom, uključujući razvoj ljudskih resursa, i u globalnom kontekstu.

4.2.4.   Napredni materijali

EU je svjetski predvodnik u području naprednih materijala i povezanih procesa, koji čine 20 % njegove industrijske osnove i temelj gotovo svih vrijednosnih lanaca putem pretvaranja sirovina. Kako bi ostao konkurentan i udovoljio potrebama građana za održivim, sigurnim i naprednim materijalima, EU mora ulagati u istraživanja novih materijala, uključujući one na biološkoj osnovi i resursno učinkovite inovativne građevinske materijale, te mora poboljšati trajnost i mogućnost recikliranja materijala, smanjiti ugljični otisak i učinak na okoliš te pokretati međusektorske industrijske inovacije podupiranjem novih primjena u svim industrijskim sektorima. Osim toga, napredni materijali imaju golem učinak na potrebe građana.

U kratkim crtama

–  materijali (uključujući polimere, biomaterijale, nanomaterijale, dvodimenzionalne materijale, pametne materijale i multifunkcionalne materijale (uključujući lignocelulozu), kompozitne materijale, metale i slitine) i napredni materijali (npr. kvantni, inteligentni, fotonski i supravodljivi materijali), osmišljeni s novim svojstvima i funkcijama koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve (te istodobno ne uzrokuju povećane pritiske na okoliš tijekom svojeg cijelog životnog ciklusa, od proizvodnje do upotrebe i kraja životnog vijeka),

–  procesi u vezi s integriranim materijalima i njihova proizvodnja u skladu s etičkim pristupom usmjerenim na korisnike, uključujući prednormativne aktivnosti i procjenu životnog ciklusa, opskrbu i upravljanje sirovinama, trajnost, mogućnost ponovne uporabe i recikliranja, sigurnost te procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš, kao i upravljanje rizicima,

–  pospješitelji naprednih materijala, kao što su karakterizacija (npr. za potrebe osiguranja kvalitete), modeliranje i simulacije, pokusno izvođenje i usavršavanje,

–  EU-ov inovacijski ekosustav tehnoloških infrastruktura(18), umreženih i dostupnih svim relevantnim dionicima, utvrđenih i poredanih po važnosti u dogovoru s državama članicama, koje pružaju usluge za ubrzavanje tehnološke transformacije i prihvaćanje tehnologija u industriji EU-a, posebno u malim i srednjim poduzećima; to će obuhvaćati sve ključne tehnologije potrebne za omogućivanje inovacija u području materijala,

–  rješenja koja se temelje na naprednim materijalima za kulturnu baštinu, dizajnu, arhitekturi i općoj kreativnosti, s odlučnim usmjerenjem na korisnika, s ciljem dodavanja vrijednosti industrijskim sektorima i kreativnim industrijama.

4.2.5.   Umjetna inteligencija i robotika

Jedan od vodećih trendova jest učiniti sve predmete i uređaje inteligentnima i povezanima. Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit će ključni pokretači budućega gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Mnogi sektori, uključujući zdravstvo, proizvodnju, brodogradnju, građevinarstvo, uslužnu industriju i poljoprivredu upotrebljavat će i dalje razvijati tu ključnu razvojnu tehnologiju u drugim dijelovima Okvirnog programa. Razvoj umjetne inteligencije mora se provoditi na otvoren način diljem EU-a, te se u tom kontekstu moraju jamčiti sigurnost, društvena i okolišna osnovanost aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, uzeti u obzir etički aspekti od samog početka, procijeniti rizici te ublažiti njihova moguća zlonamjerna upotreba i nenamjerna diskriminacija, poput predrasuda na osnovi spola, rase ili invaliditeta. Ujedno je potrebno osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar dobro usklađenog okvira kojim se poštuju vrijednosti EU-a, etička načela i Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Taj će se program dopuniti aktivnostima utvrđenima na temelju programa Digitalna Europa.

U kratkim crtama

–  omogućivanje tehnologija umjetne inteligencije kao što su objašnjiva umjetna inteligencija, etička umjetna inteligencija, umjetna inteligencija pod ljudskom kontrolom, strojno učenje bez nadzora, učinkovitost podataka te napredna interakcija čovjeka i stroja odnosno stroja i stroja,

–  sigurna, pametna, kolaborativna i učinkovita robotika te složeni ugrađeni i autonomni sustavi,

–  tehnologije umjetne inteligencije usredotočene na čovjeka za rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji,

–  razvijanje i umreživanje istraživačkih kompetencija u području umjetne inteligencije diljem Europe u okviru otvorene kolaborativne perspektive uz istodobno razvijanje kapaciteta za zatvorena ispitivanja,

–  upotreba umjetne inteligencije i robotike za pomoć osobama s invaliditetom i uključivanje marginaliziranih pojedinaca,

–  tehnologije za otvorene platforme za umjetnu inteligenciju, uključujući softverske algoritme, repozitorije podataka, agentske sustave, robotiku i platforme autonomnih sustava.

4.2.6.   Internet sljedeće generacije

Internet je postao ključni pokretač digitalne transformacije u svim sektorima našega gospodarstva i društva. EU mora preuzeti vodeću ulogu u oblikovanju interneta sljedeće generacije u ekosustav koji je usmjeren na čovjeka i usklađen s našim socijalnim i etičkim vrijednostima. Ulaganjem u tehnologije i softver za internet sljedeće generacije poboljšat će se industrijska konkurentnost EU-a u globalnom gospodarstvu. Optimizacija njegove upotrebe na razini EU-a iziskivat će opsežnu suradnju među dionicima. Trebalo bi razmotriti i etičke norme kojima se uređuje internet sljedeće generacije.

U kratkim crtama

–  tehnologije i sustavi za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (povezivost koja nadilazi tehnologiju 5G, infrastruktura definirana softverom, internet stvari, sustavi sustava, infrastruktura u oblaku, optičke mreže sljedeće generacije, kvantna tehnologija, kognitivni oblaci i kvantni internet, integracija satelitske komunikacije), koji omogućuju iskorištavanje kapaciteta u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, zajednički konteksti i znanje) kako bi se osiguralo prilagodljivo, učinkovito, pouzdano i provjereno funkcioniranje mreže prikladno za masovno uvođenje usluga,

–  aplikacije i usluge interneta sljedeće generacije za potrošače, industriju i društvo koje se nadograđuju na povjerenje, pravednost, interoperabilnost, bolju korisničku kontrolu podataka, transparentan jezični pristup, nove multimodalne koncepte interakcije, uključiv i vrlo personaliziran pristup predmetima, informacijama i sadržaju, uključujući imerzijske i vjerodostojne medije, društvene medije i društvene mreže, kao i poslovne modele za transakcije i usluge preko zajedničke infrastrukture,

–  programska podrška temeljena na softveru, uključujući decentralizirano vođenje evidencije transakcija poput lanaca blokova, koja funkcionira u vrlo decentraliziranim okružjima, olakšava mapiranje podataka i njihov prijenos putem hibridnih infrastruktura s ugrađenom zaštitom podataka i uključuje ugradnju umjetne inteligencije, analitiku podataka, sigurnost i kontrolu u internetskim aplikacijama i uslugama temeljenima na slobodnom protoku podataka i znanja.

4.2.7.  Napredno računalstvo i velika količina podataka

Računalstvo visokih performansi i velika količina podataka postali su neizostavan dio novoga globalnog podatkovnog gospodarstva u kojem jača računala jamče nadmoć nad konkurencijom. Računalstvo visokih performansi i analitika velike količine podataka potiču se u cijelom EU-u i ključni su za potporu oblikovanju politika, vodeću ulogu u znanosti, inovacije i industrijsku konkurentnost te za održavanje nacionalnog suvereniteta uz istodobno poštovanje etičkih pitanja. Te će se aktivnosti nadopuniti aktivnostima u okviru programa Digitalna Europa.

U kratkim crtama

–  računalstvo visokih performansi (HPC): sljedeća generacija ključnih eksaskalarnih i posteksaskalarnih tehnologija i sustava (npr. mikroprocesori i softveri male snage, integracija sustava); algoritmi, kodovi i aplikacije te analitički alati i testne platforme; industrijske testne platforme i pilot-usluge; potpora istraživanjima i inovacijama, uz sudjelovanje, po mogućnosti, svih država članica, za vrhunsku infrastrukturu računalstva visokih performansi, uključujući prvu hibridnu infrastrukturu za računalstvo visokih performansi i kvantno računalstvo, i za zajedničke usluge u EU-u,

–  velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; „integrirana privatnost” u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; podatkovne aplikacije za rješavanje globalnih izazova; metode za znanost o podacima,

–  smanjenje ugljičnog otiska procesâ IKT-a koje obuhvaća hardver, arhitekturu, komunikacijske protokole, softver, senzore, mreže, spremišta i podatkovne centre te uključuje standardizirane procjene.

4.2.8.  Kružne industrije

Europa predvodi globalni prelazak na kružno gospodarstvo. Europska industrija treba postati kružna industrija: vrijednost resursa, materijala i proizvoda treba se zadržati znatno duže nego danas, čak i stvaranjem novih vrijednosnih lanaca. Sudjelovanje građana od ključne je važnosti.

Primarne sirovine i dalje će imati važnu ulogu u kružnom gospodarstvu, a pozornost se mora posvetiti njihovoj održivoj nabavi, upotrebi i proizvodnji. Potrebno je zajamčiti sigurne i održive cikluse materijala. Osim toga, za kružnost bi trebalo osmisliti potpuno nove materijale, uključujući materijale na biološkoj osnovi, proizvode i procese. Izgradnja kružne industrije Europi će donijeti nekoliko prednosti: ona će omogućiti sigurnu, održivu i povoljnu opskrbu sirovinama, što će zauzvrat zaštititi industriju od manjka resursa i nestabilnih cijena. Usto će stvoriti nove poslovne prilike i inovativne načine proizvodnje koji su učinkovitiji u pogledu resursa i energije. Poticat će se i stimulirati istraživanja i razvoj usredotočeni na razvoj manje opasnih tvari.

Cilj je razvijati povoljne revolucionarne inovacije i uvoditi kombinaciju naprednih tehnologija i postupaka kako bi se izvukla maksimalna vrijednost iz svih resursa.

U kratkim crtama

–  simbioza industrije i tokova resursa između pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i skladištenje resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada, otpadnih voda i CO2,

–  vrednovanje i procjena životnog ciklusa materijala i proizvodnih tokova uz upotrebu novih alternativnih sirovina, kontrolu resursa te praćenje i razvrstavanje materijala (uključujući potvrđene metode ispitivanja i alate za procjenu rizika u pogledu zdravlja ljudi i okoliša),

–  ekološki osmišljeni proizvodi, usluge i novi poslovni modeli za unaprijeđenu učinkovitost tijekom životnog ciklusa, trajnost, mogućnost nadogradnje i jednostavnost popravka, rastavljanja, ponovne upotrebe i recikliranja;

–  učinkovita industrija recikliranja, maksimalno povećanje potencijala i sigurnosti sekundarnih materijala te smanjenje onečišćenja (ciklusi netoksičnih materijala), pada kvalitete i gubitaka u količini nakon obrade,

–  uklanjanje tvari koje izazivaju zabrinutost u fazi proizvodnje i završnoj fazi životnog ciklusa ili, ako za to nema alternative, sigurno rukovanje tim tvarima; neškodljive zamjenske tvari te sigurne i isplative proizvodne tehnologije,

–  održiva nabava i zamjena sirovina, uključujući kritične sirovine, duž cijelog vrijednosnog lanca.

4.2.9.  Niskougljične i čiste industrije

Industrijski sektori, uključujući sektor energetski intenzivnih industrija, kao što je industrija čelika, osiguravaju milijune radnih mjesta, a njihova konkurentnost ključna je za prosperitet naših društava. Međutim, oni su odgovorni za 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova i imaju velik utjecaj na okoliš (pogotovo u pogledu tvari koje onečišćuju zrak, vodu i tlo).

Revolucionarne tehnologije za postizanje znatnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari te potražnje za energijom u EU-u, često u kombinaciji sa spomenutim tehnologijama za kružnu industriju, proizvest će snažne industrijske vrijednosne lance, revolucionirati proizvodne kapacitete i poboljšati globalnu konkurentnost industrije, a istodobno dati ključan doprinos postizanju naših ciljeva za djelovanje u području klime i kvalitetu okoliša.

U kratkim crtama

–  procesne tehnologije, uključujući grijanje i hlađenje, digitalni alati, automatizacija i opsežne demonstracijske aktivnosti za uspješnost ▌procesa te učinkovitost u pogledu resursa i energije, znatna smanjenja ili izbjegavanja industrijskih emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari uključujući čestice;

–  vrednovanje ▌CO2 iz industrije i drugih sektora,

–  tehnologije pretvorbe za održivu upotrebu izvora ugljika kako bi se povećala učinkovitost resursa i smanjile emisije, uključujući hibridne energetske sustave za industriju i energetski sektor s potencijalom dekarbonizacije,

–  elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa između industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

–  industrijski proizvodi s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje i cijelog životnog vijeka.

4.2.10.   Svemir, uključujući promatranje Zemlje

Svemirskim sustavima i uslugama EU-a smanjuju se troškovi i poboljšava učinkovitost, nude rješenja za društvene izazove, povećava otpornost društva, pomaže se u praćenju klimatskih promjena i borbi protiv njih te potiče konkurentno i održivo gospodarstvo. Potpora EU-a bila je ključna za ostvarenje tih pogodnosti i učinaka. Istraživačke i inovacijske aktivnosti trebale bi podupirati i razvoj svemirskog programa Unije koji mora ostati prioritet.

EU će podupirati sinergije svemirskih i ključnih razvojnih tehnologija (▌napredna proizvodnja, internet stvari, velika količina podataka, fotonika, kvantne tehnologije, robotika i umjetna inteligencija), poticati napredan, poduzetnički i konkurentan uzlazni i silazni svemirski sektor, uključujući industriju te mala i srednja poduzeća, poticati primjenu svemirskih tehnologija, podataka i usluga u drugim sektorima te pomoći u osiguravanju tehnološke neovisnosti u pristupu svemiru i sigurnom, strateškom i zaštićenom korištenju svemira te promicati mjere izgradnje kapaciteta. Aktivnosti će se uglavnom temeljiti na planovima, uzimajući u obzir ESA-in proces usklađivanja i relevantne inicijative država članica, a prema potrebi će se provoditi s ESA-om i Agencijom EU-a za svemirski program, u skladu s Uredbom o uspostavljanju svemirskog programa Unije. Međutim, dijelom koji se odnosi na svemir podupirat će se i pozivi na podnošenje prijedloga prema načelu „odozdo prema gore” kako bi se omogućilo stvaranje budućih svemirskih tehnologija.

Postoji potreba za opsežnijim uvođenjem, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te kontinuiranim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na kopnu, na moru i u atmosferi (npr. radi osiguravanja zdravlja oceana i mora te zaštite ekosustava), pri čemu se treba koristiti sustavom Copernicus i drugim relevantnim europskim programima kao bitnim izvorima i koordinirati s pomoću Globalnog sustava sustavâ za promatranje Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

U kratkim crtama

–  europski globalni navigacijski satelitski sustavi (Galileo i EGNOS): inovativne aplikacije, prihvaćenost na globalnoj razini i kod međunarodnih partnera, rješenja za poboljšanje pouzdanosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti usluga, razvoj ključnih elemenata kao što su čipsetovi, prijemnici i antene, održivost lanaca opskrbe, i to pod troškovno učinkovitim i cjenovno pristupačnim uvjetima, nove tehnologije (npr. kvantne tehnologije, optičke veze, reprogramabilni korisni tereti), prema održivom iskorištavanju usluga za rješavanje društvenih izazova. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao što su sigurnost ili autonomna vožnja,

–  Europski sustav za promatranje Zemlje (Copernicus): iskorištavanje politike cjelovitih, besplatnih i otvorenih podataka, razvoj inovativnih aplikacija, europsko i globalno prihvaćanje, uključujući aktere koji se ne bave područjem svemira i međunarodna partnerstva, istraživanja potrebna za održavanje, poboljšanje i širenje osnovnih usluga i istraživanja za asimilaciju i iskorištavanje podataka o svemiru, otpornost i razvoj usluga, održivost lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, laki sateliti); umjeravanje i validacija; održivo iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, uključujući velike količine podataka, računalni resursi i algoritamski alati; razvoj sljedeće generacije sustavâ za ▌izazove poput klimatskih promjena, polarnih područja i sigurnosti, proširenje portfelja proizvoda i usluga programa Copernicus,

–  svijest o situaciji u svemiru: razvojne aktivnosti za potporu solidnom kapacitetu EU-a za praćenje i predviđanje stanja u svemiru, npr. svemirskih meteoroloških prilika, uključujući opasnost od radijacije, svemirskog otpada i objekata blizu Zemlje; razvoj tehnologija senzora i novih koncepata usluga, kao što su upravljanje svemirskim prometom i povezane aplikacije i usluge za jamčenje sigurnosti ključne infrastrukture u svemiru i na Zemlji,

–  sigurna satelitska komunikacija za državne aktere iz EU-a: rješenja namijenjena državnim korisnicima kojima se podupire autonomija EU-a, uključujući povezanu korisničku opremu te strukturalna, tehnološka i sistemska rješenja za svemirsku i zemaljsku infrastrukturu,

–  ▌ satelitska komunikacija za građane i poduzeća: ugradnja isplative i napredne satelitske komunikacije u zemaljske mreže za povezivanje sredstava i osoba u slabije pokrivenim područjima, kao dio svugdje dostupne povezivosti putem tehnologije 5G, ▌ interneta stvari, koja dopunjuje infrastrukturu za internet sljedeće generacije; unapređivanje zemaljskog segmenta i korisničke opreme, standardizacija i interoperabilnost te priprema kvantnih ključnih komunikacija satelitom radi osiguravanja vodećeg položaja industrije EU-a,

–  neovisnost i održivost lanca opskrbe: viša razina tehnološke spremnosti u području satelita i raketa-nosača; povezani svemirski i zemaljski segmenti te proizvodni objekti i objekti za testiranje, uz komplementarnost s ESA-om; za potrebe osiguranja tehnološkog vodstva i autonomije EU-a, poboljšana održivost lanca opskrbe uz troškovno učinkovite i cjenovno pristupačne uvjete, smanjena ovisnost o ključnim svemirskim tehnologijama koje ne potječu iz EU-a te poboljšano znanje o tome kako svemirske tehnologije mogu ponuditi rješenja za druge industrijske sektore i obratno,

–  svemirski sustavi: usluge validacije i demonstracije u orbiti, uključujući usluge zajedničkog prijevoza za lake satelite; svemirski demonstratori u područjima kao što su hibridni i pametni sateliti ili sateliti koji se mogu ponovno konfigurirati, održavanje, proizvodnja i sastavljanje u orbiti, opskrba energijom iz raznolikih izvora; novi industrijski procesi i proizvodni alati; zemaljski sustavi; revolucionarne inovacije i prijenos tehnologije u područjima kao što su recikliranje, zeleni svemir, održiva i miroljubiva upotreba svemirskih resursa, umjetna inteligencija, robotika, digitalizacija, isplativost i minijaturizacija,

–  pristup svemiru: inovativne tehnologije za povećanje tehničke kompatibilnosti i gospodarske učinkovitosti europskih svemirskih sustava za lansiranje, s obzirom na lansiranje satelita Europske unije: jeftini proizvodni procesi, tehnologije za ponovnu upotrebu raketa-nosača i koncepti za smanjenje troškova; koncepti za buduće zemaljske segmente raketa-nosača i prilagodbu postojećih zemaljskih infrastruktura (npr. digitalizacija, napredno upravljanje podacima); inovativne usluge/koncepti u području svemirskog prijevoza, uključujući sustave za lansiranje namijenjene za lake satelite (npr. mikrorakete-nosači), uz komplementarnost s ESA-om.

–  svemirska znanost: iskorištavanje znanstvenih podataka prikupljenih u znanstvenim i istraživačkim misijama, u kombinaciji s razvojem inovativnih instrumenata u međunarodnom i interdisciplinarnom okružju; doprinos znanstvenim misijama prethodnicama za razvoj svemirskog programa.

5.   KLASTER „KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST”

5.1.   Obrazloženje

Istraživanja i inovacije u području klime, energije i mobilnosti na vrlo će se integriran i djelotvoran način baviti jednim od najvažnijih globalnih izazova o kojima ovise održivost i budućnost našeg okoliša, gospodarstva i načina života.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU će morati prijeći na klimatski neutralna, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj će ▌prelazak podrazumijevati korjenite promjene u području tehnologije, procesa, proizvoda i usluga, kao i načina ponašanja poduzeća i potrošača. Preobrazba energetskog tržišta provest će se interakcijom tehnologije, infrastrukture, tržišta, kao i političkih i regulatornih okvira, uključujući nove oblike upravljanja. Kako bi se porast temperature ograničio na 1,5 °C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji sektora energetike, prijevoza, zgrada, industrije i poljoprivrede. ▌Za ubrzavanje ritma ostvarivanja revolucionarnih iskoraka sljedeće generacije potreban je novi elan, ali i demonstracija i uvođenje troškovno učinkovitih inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje mogućnosti koje pružaju digitalne i svemirske tehnologije te biotehnologija, kao i ključne razvojne tehnologije i napredni materijali. Na tome će se raditi integriranim pristupom kojim se obuhvaćaju dekarbonizacija, učinkovitost resursa, poboljšana oporaba, ponovna upotreba i recikliranje, smanjenje onečišćenja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo u okviru programa Obzor Europa.

Kako bi se ostvario napredak u tim sektorima, ali i u drugim segmentima industrije EU-a, uključujući energetsku infrastrukturu, promet, poljoprivredu i šumarstvo, turizam, zgrade, industrijske procese i upotrebu proizvoda, gospodarenje otpadom i recikliranje (19), potrebno je stalno ulaganje napora kako bismo bolje razumjeli mehanizme i dinamiku klimatskih promjena i povezanih učinaka na gospodarstvo i društvo, uz iskorištavanje sinergija s regionalnim i nacionalnim aktivnostima te drugim vrstama djelovanja EU-a i međunarodne suradnje, među ostalim putem Misije za inovacije.

Tijekom posljednjih desetljeća znatno se razvila znanost o klimi, osobito u pogledu promatranja, asimilacije podataka i izrade klimatskih modela. Međutim, zbog složenosti klimatskog sustava i potrebe za podupiranjem provedbe Pariškog sporazuma, ciljeva održivog razvoja i politika EU-a nužno je pojačati napore kako bi se popunile preostale praznine u znanju i dodatno unaprijedila prostorna i vremenska granularnost klimatske znanosti, uz istodobno osiguravanje prikladne interakcije s građanima i drugim dionicima.

EU je uspostavio sveobuhvatan politički okvir u Strategiji energetske unije, uz obvezujuće ciljeve, zakonodavne akte te istraživačke i inovacijske aktivnosti, a cilj je imati vodeći položaj u razvoju i primjeni učinkovitih sustava proizvodnje energije koji se temelje na obnovljivoj i alternativnoj energiji(20).

Promet, uključujući vozila, osigurava mobilnost ljudi i robe potrebnu za integrirano europsko jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo društvo. Istodobno, promet može imati znatne ▌učinke na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, vodu, klimu, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, što je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. Potražnja za robom i mobilnošću i dalje će rasti. Inovacije će stoga morati pružiti odgovor na sve veću potražnju za čišćom i učinkovitijom mobilnošću i prometnim sustavima koji također moraju biti čisti, sigurni, pametni, zaštićeni, tihi, pouzdani, pristupačni, uključivi i isplativi te nuditi neometanu integriranu uslugu „od vrata do vrata” za sve.

Oba su sektora važni pokretači gospodarske konkurentnosti i rasta Europe. Promet je temeljni gospodarski sektor i temeljni sektor za gospodarstvo, pri čemu je EU svjetski predvodnik u dizajniranju i proizvodnji vozila, vlakova, zrakoplova i plovila. Promet obuhvaća složenu mrežu od oko 1,2 milijuna privatnih i javnih poduzeća u EU-u u kojima je zaposleno oko 10,5 milijuna ljudi. Taj je sektor ujedno važan i za međunarodnu trgovinu EU-a te je 2016. s prijevozom bilo povezano 17,2 % ukupnog izvoza usluga EU-a. Istovremeno dva milijuna ljudi u EU-u rade u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te EU zauzima drugo mjesto na svijetu po patentiranju inovativnih tehnologija čiste energije.

▌Problemi s kojima se suočavaju energetski i prometni ▌sektor stoga su veći od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebna su djelotvorna rješenja kako bi se odgovorilo na promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, ▌globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo. Istodobno sve veći prodor digitalne i svemirske tehnologije, automatiziranih vozila, umjetne inteligencije, robotike, novih sudionika na tržištu, disruptivnih poslovnih modela i potreba za povećanjem otpornosti sustava u odnosu na višestruke opasnosti (uključujući kiberprijetnje) donose značajnu preobrazbu i stvaraju izazove i prilike za konkurentnost europskog prometnog i energetskog sektora.

Sposobnost funkcioniranja gradova postat će ovisna o tehnologiji, a mogućnost života u gradovima razvijat će se u odnosu na mobilnost, energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa, prostorno planiranje i tržišno natjecanje u upotrebi prostora. Razvoj će ujedno predstavljati izazov za održivost postojećih društvenih modela i društvenog sudjelovanja, aspekte uključenosti i pristupačnosti, kao i cjenovnu pristupačnost.

Pronalaženje novih načina za brže uvođenje ▌tehnologija koje se temelje na obnovljivim izvorima energije i koje su energetski učinkovite (među ostalim i putem posrednih nosača kao što su pretvaranje električne energije u plinovito gorivo i vodik), kao i drugih netehnoloških rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva također iziskuje veću potražnju za inovacijama. To se može potaknuti osnaživanjem građana, povećanjem udjela zelene javne nabave te socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru, što će najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja korisnika, aktivnosti predviđanja, regulatorne, gospodarske, socijalne, kulturne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi i inovacije povezane s komercijalizacijom također će omogućiti djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i društvene inovacije, vještine, kao i sudjelovanje i osnaživanje sudionika na tržištu, potrošača i građana. Bolja koordinacija, komplementarnost i sinergija između nacionalnih i europskih istraživačkih i inovacijskih napora promicanjem razmjene informacija i suradnje među zemljama EU-a, industrijama i istraživačkim ustanovama temeljit će se na postignućima, primjerice, europskog Strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET) i strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu (STRIA). Osigurat će se komplementarnost između tog klastera i inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama.

Aktivnosti u okviru ovog klastera posebice doprinose ciljevima energetske unije, ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma, kao i ciljevima jedinstvenog digitalnog tržišta, programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, strategiji za biogospodarstvo, akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo, inicijativi Europskog saveza za baterije, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim odredbama EU-a za smanjenje onečišćenja bukom i onečišćenja zraka.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilju održivog razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilju održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilju održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilju održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilju održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilju održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

5.2.   Područja djelovanja

5.2.1.   Znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene

Djelotvorna provedba Pariškog sporazuma mora se temeljiti na znanosti, što znači da moramo kontinuirano poboljšavati svoje znanje o Zemljinu klimatskom sustavu, ali i dostupne opcije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, čime se omogućava sustavan i sveobuhvatan pregled izazova i klimatski odgovornih prilika za gospodarstvo i društvo EU-a. Na temelju toga razvit će se znanstveno utemeljena rješenja za troškovno učinkovit prelazak na klimatski neutralno društvo koje je otporno na klimatske promjene i učinkovito u pogledu resursa, a vodit će se računa o aspektima koji se odnose na ponašanje, regulativu, društvo i gospodarstvo te upravljanje.

U kratkim crtama

–  baza znanja o sadašnjem funkcioniranju i budućem razvoju Zemljina klimatskog i živog sustava, kao i o povezanim učincima, rizicima i klimatski odgovornim mogućnostima; učinkovitost različitih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima,

–  ugrađeni klimatski neutralni putovi, mjere i politike ublažavanja koje obuhvaćaju sve sektore gospodarstva i koje su usklađene s analizama Zemljina sustava, Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

–  klimatski modeli, predviđanja i tehnike čiji je cilj poboljšanje prognostičkih kapaciteta i usluge u području klime za poduzeća, javna tijela i građane, uključujući preklapanje s aspektima poboljšanja kvalitete zraka,

–  načini prilagodbe i politike potpore za osjetljive ekosustave, urbana područja, ključne gospodarske sektore i infrastrukturu u EU-u (lokalni/regionalni/nacionalni), uključujući bolje alate za procjenu rizika; hidrološki ciklus i prilagodba klimatskim promjenama, kao što su poplave i nestašica vode.

5.2.2.   Opskrba energijom

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i održivim energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči otpornost na klimatske promjene, sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, uključujući rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav i razviti revolucionarne tehnologije iskorištavajući napredak postignut u području fotonike te bi trebalo istražiti hibridna rješenja (npr. za desalinizaciju). U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe ▌od ključne je važnosti za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

U kratkim crtama

–  tehnologije i rješenja u području energije iz obnovljivih izvora i štednje energije za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, održiva goriva za promet i održivi prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, prilagođeni geografskim i socioekonomskim uvjetima i tržištima, i unutar EU-a i u svijetu,

–  disruptivne tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i za postojeće i za nove primjene, kao i za revolucionarna rješenja, uključujući njihov okolišni, gospodarski i društveni učinak,

–  tehnologije i rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih iz pristupa temeljenih na fosilnim gorivima, biogorivima i energetskoj oporabi kojima se proizvodi energija, grijanje, hlađenje ili biogoriva, među ostalim i putem hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te studije socioekonomske i ekološke izvedivosti.

5.2.3.   Energetski sustavi i mreže

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na električno grijanje, hlađenje i promet nameću potrebu za novim pristupima upravljanju energetskim mrežama. Uz dekarbonizaciju, cilj je osigurati cjenovnu pristupačnost energije te sigurnost, otpornost na klimatske promjene i stabilnost opskrbe, što se može postići ulaganjima u inovativne tehnologije mrežne infrastrukture, većom fleksibilnošću proizvodnje otpremljive električne energije, posebno iz obnovljivih izvora, i inovativnim upravljanjem sustavom, kao i olakšavanjem djelovanja kojima se potiču regulatorne i društvene inovacije i vještine te kojima se uključuju i osnažuju sudionici na tržištu, potrošači i zajednice. Skladištenje energije u različitim oblicima imat će ključnu ulogu u pružanju usluga mreži, ali i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta i fleksibilnosti sustava. Iskorištavanje sinergija između različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, vodik, uključujući njegovu infrastrukturu i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske lokacije, mrežni operateri, podatkovni centri, samostalni proizvođači, potrošači i zajednice energije iz obnovljivih izvora), kao i odgovor na potražnju te razvoj i integracija europskih i međunarodnih normi, bit će presudni za omogućavanje pametnog, integriranog rada relevantnih infrastruktura.

U kratkim crtama

–  tehnologije i alati kojima se u ▌mreže integriraju obnovljivi izvori energije, rješenja za skladištenje i nova opterećenja, poput električne mobilnosti i toplinskih crpki, kao i elektrifikacija i industrijski procesi,

–  multidisciplinarni pristupi učinku na energetsku sigurnost u vezi s klimatskim promjenama koji ovisi o regiji, uključujući prilagodbu postojećih tehnologija te prelazak na nove paradigme opskrbe energijom,

–  pristupi paneuropske energetske mreže u pogledu pouzdane opskrbe energijom, prijenosa i distribucije energije,

–  integrirani pristupi prilagođeni proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini, uključujući otoke ili udaljene regije, na temelju novih usluga i inicijativa u zajednici,

–  fleksibilnost proizvodnje i mreže, interoperabilnost i sinergije između različitih izvora energije, mreža, infrastruktura i aktera, uz iskorištavanje posebnih tehnologija;

—  tehnologije, usluge i rješenja kojima se potrošaču daje mogućnost da bude aktivan sudionik na tržištu.

5.2.4.   Zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji

Zgrade i industrijska postrojenja imaju sve aktivniju ulogu u interakciji s energetskim sustavom. Riječ je stoga o presudnim elementima u prijelazu na ugljično neutralno društvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije i povećanoj energetskoj učinkovitosti.

Zgrade su važan čimbenik za kvalitetu života građana. Integracija različitih tehnologija, uređaja i sustava te povezivanje različitih oblika potrošnje energije, zgrada i njihovih stanovnika i korisnika imaju vrlo velik potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, proizvodnju, uštedu i skladištenje energije, fleksibilnost sustava te poboljšanje učinkovitosti.

U industrijama, a posebice u energetski intenzivnim industrijama, mogla bi se dodatno poboljšati energetska učinkovitost, smanjiti potrošnja energije i potaknuti integracija obnovljivih izvora energije. Uloga industrijskih postrojenja u energetskom sustavu mijenja se zbog potrebe da se smanje emisije, na osnovi izravne ili neizravne elektrifikacije, što je ujedno i izvor materijala za proizvodne procese (npr. vodik). Industrijski i proizvodni kompleksi u kojima se mnogo različitih procesa odvija u međusobnoj blizini mogu optimizirati razmjenu energetskih tokova i drugih resursa (sirovina) među njima.

U kratkim crtama

–  poboljšati sektorsko povezivanje: procesi, sustavi i poslovni modeli kojima se podupiru fleksibilnost i učinkovitost protoka električne struje i topline između industrijskih postrojenja ili industrijskih klastera te energetskog i prijevoznog sustava,

–  alati i infrastruktura za kontrolu procesa u proizvodnim pogonima radi optimizacije energetskih tokova i materijala u interakciji s energetskim sustavima,

–  relevantni procesi, dizajn i materijali, uključujući industrijske procese s niskim i nultim emisijama,

–  fleksibilnost i učinkovitost električne energije, sirovina i topline u industrijskim pogonima i energetskom sustavu,

–  poboljšani ili novi procesi, dizajn i materijali za učinkovitu upotrebu, proizvodnju ili skladištenje energije (uključujući energiju za grijanje i hlađenje) u sektorima koji nisu obuhvaćeni klasterom „Digitalizacija, industrija i svemir”,

–  strategije i tehnologije s niskim emisijama za revitalizaciju područja u tranziciji u kojima rudarstvo ugljena ima veliku ulogu i za koja su karakteristične visoke emisije ugljika,

–  pametne zgrade i velika čvorišta mobilnosti (luke, zračne luke, logistički centri) kao aktivni elementi širih energetskih mreža i inovativnih rješenja za mobilnost,

–  osmišljavanje životnog ciklusa zgrada, izgradnja, rad, uključujući grijanje i hlađenje te demontiranje, uzimajući u obzir načelo kružnosti, energetsku i okolišnu uspješnost, kao i kvalitetu unutarnjeg okoliša, za energetsku učinkovitost i učinkovitost u pogledu resursa, za učinak na dobrobit i zdravlje stanovnika, otpornost na klimatske promjene, ugljični otisak i recikliranje; razvoj i optimizacija novih naprednih materijala za povećanje učinkovitosti zgrada u pogledu energije, ugljika i okoliša tijekom cijelog životnog ciklusa,

–  novi poslovni modeli, pristupi i usluge za financiranje obnove, unapređivanje građevinskih vještina, uključivanje stanara zgrada i drugih aktera na tržištu, traženje rješenja za energetsko siromaštvo i prednormativne aktivnosti,

–  energetska učinkovitost tehnologija za praćenje i kontrolu zgrada radi optimizacije potrošnje i proizvodnje energije u zgradama, kao i njihove interakcije s cjelokupnim energetskim sustavom,

–  alati i pametni uređaji za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama,

–  procesi obnove postojećih zgrada kako bi se postigle „zgrade gotovo nulte energije” i inovativne tehnologije, uključujući društvene aspekte, primjerice osnaživanje građana te osviještenost i angažiranost potrošača.

5.2.5.   Zajednice i gradovi

Procjenjuje se da će do 2050. više od 80 % stanovništva Europske unije živjeti u gradskim područjima, trošeći znatan dio dostupnih resursa, uključujući energiju, a ta su područja već sada posebno osjetljiva na negativne utjecaje meteoroloških i klimatskih promjena te prirodnih katastrofa, što će se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa, kao i otpornost europskih zajednica i gradova na klimatske promjene s pomoću sustavnog i cjelovitog pristupa, usredotočujući se na fond zgrada, energetske sustave, mobilnost, klimatske promjene, migracije, kao i na kvalitetu vode, zraka, i tla, otpad i buku, vodeći računa o europskoj kulturnoj baštini, održivom upravljanju turizmom, društvenim i humanističkim znanostima te aspektima povezanima s umjetnošću, uključujući način života. Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U kratkim crtama

–  razvoj energetskih sustava i sustava mobilnosti u gradovima i četvrtima do 2050. u cilju uvođenja u cijelom EU-u ▌gradskih četvrti pozitivne energije koje su ugljično neutralne te mobilnosti i logistike bez emisija uz poticanje globalne konkurentnosti integriranih rješenja na razini EU-a,

–  sustavno urbanističko planiranje, sustavi infrastruktura i usluge, uključujući uzajamna sučelja i interoperabilnost, standardizaciju, prirodna rješenja te upotrebu digitalnih tehnologija te usluga i podataka povezanih sa svemirom, uzimajući u obzir učinke predviđenih klimatskih promjena i integraciju otpornosti na njih te utjecaj na kvalitetu zraka i vode,

–  kvaliteta života građana, sigurna, fleksibilna, pristupačna i cjenovno pristupačna energija te multimodalna mobilnost, urbane društvene inovacije i sudjelovanje građana, sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, urbani metabolizam te smanjenje ekološkog otiska i onečišćenja,

–  istraživačka agenda za globalne gradove, razvoj strategije ublaživanja, prilagodbe i otpornosti, prostorno planiranje i drugi relevantni procesi planiranja.

5.2.6.   Industrijska konkurentnost u području prometa

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit će o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila, razvijanjem novih revolucionarnih tehnologija i koncepata, integracijom različitih tehnologija te ubrzavanjem njihova uvođenja i mogućnosti stavljanja na tržište. Povećanje udobnosti, učinkovitosti i pristupačnosti uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najvažniji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u tehnološkim režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova, također kako bi se pružile visokokvalitetne usluge mobilnosti i na najmanju mjeru sveli energetski, okolišni, gospodarski i društveni učinci.

U kratkim crtama

–  spajanje fizičkog i digitalnog projektiranja, razvoja, demonstracije i proizvodnje vozila/plovila/zrakoplova, te njihova rada, standardizacije i certifikacije, propisa i integracije (uključujući integraciju digitalnih rješenja i digitalne proizvodnje),

–  konceptualni razvoj i projektiranje vozila/plovila/zrakoplova, uključujući njihove rezervne dijelove, ažuriranja softvera i tehnologije te softverska rješenja; primjena poboljšanih materijala i struktura, recikliranje odnosno ponovna upotreba materijalâ; učinkovitost, skladištenje i oporaba energije, sigurnosne i zaštitne značajke uz vođenje računa o potrebama korisnika, sa smanjenim učinkom na klimu, okoliš i zdravlje, uključujući buku i kvalitetu zraka,

–  ugrađene tehnologije i podsustavi, uključujući automatske funkcije, za sve vrste prijevoza, uzimajući u obzir potrebe za relevantnim sučeljima prema infrastrukturi te njihovo istraživanje; tehnološke sinergije između različitih vrsta prijevoza; multimodalni prijevozni sustavi; sustavi za sigurnost / izbjegavanje nesreća te povećanje kibersigurnosti; poticanje napretka u informacijskim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji; razvoj sučelja između čovjeka i stroja,

–  novi materijali, tehnike i metode izgradnje, rada i održavanja infrastruktura, osiguravanje pouzdane dostupnosti mreže, intermodalna sučelja i multimodalna interoperabilnost, sigurnost radne snage i pristup prema načelu punog životnog ciklusa,

–  traženje rješenja za spajanje fizičkog i digitalnog projektiranja i razvoja infrastruktura, održavanje infrastruktura, obnova i modernizacija integracije prometa, interoperabilnost i intermodalnost, otpornost na ekstremne vremenske uvjete, uključujući prilagodbu na klimatske promjene.

5.2.7.  Čisti, sigurni i pristupačni promet i mobilnost

Kako bi EU ostvario svoje ciljeve u pogledu kvalitete zraka, klime i energije, uključujući postizanje nulte stope emisija do 2050., kao i smanjenje buke, trebat će ponovno razmotriti cijeli sustav mobilnosti, uključujući potrebe i ponašanje korisnika, vozila, goriva, infrastrukture, kao i nova rješenja za mobilnost. Jednako će tako biti potrebno uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćenost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na tržištu. Osim što ima štetne učinke zbog emisija stakleničkih plinova, promet znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i količini buke u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje građana i ekosustave. Nužno je nadovezati se na napredak postignut u pogledu elektrifikacije automobila, autobusa i lakih gospodarskih vozila te upotrebe baterija i gorivnih članaka u njima, uz odgovarajuće norme, kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja s niskim emisijama za druge primjene u cestovnom prometu (putnički autobusi na duge udaljenosti, teška teretna vozila i kamioni) i drugim prometnim sektorima, kao što su zrakoplovstvo, željeznički promet te pomorska i unutarnja plovidba▌. Istraživanjima u području sigurnosti u prometu nastoji se smanjiti stopa nesreća, smrtnih slučajeva i žrtava u svakom načinu prijevoza i u cijelom prometnom sustavu daljnjim razvojem znanja i svijesti te razvojem tehnologija, proizvodnih usluga i rješenja kojima se povezuju sigurnost, učinkovitost, prilagođenost korisniku i klimatske promjene.

U kratkim crtama

–  elektrifikacija svih vrsta prijevoza ▌uključujući nove tehnologije baterija i gorivnih članaka te hibridne tehnologije za pogonske sklopove i pomoćne sustave vozila/plovila/zrakoplova, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te korisniku prilagođena i lako dostupna sučelja s infrastrukturom za punjenje/opskrbu, čime se osigurava interoperabilnost i neometano pružanje usluga; razvoj i uvođenje konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i održivih baterija za vozila s niskom i nultom razinom emisija, uzimajući u obzir sve uvjete uporabe i tijekom različitih faza njegova životnog ciklusa; razvoj i uvođenje konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i održivih baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

–  upotreba novih i alternativnih održivih goriva, uključujući napredna biogoriva, te novih, sigurnih i pametnih vozila/plovila/zrakoplova za postojeće i buduće obrasce mobilnosti te pomoćne infrastrukture sa smanjenim učinkom na okoliš i javno zdravlje; specijalizirane komponente i sustavi za okolišno prihvatljiva rješenja (npr. napredni sustavi prikupljanja podataka itd.), tehnologije i rješenja temeljena na korisnicima za interoperabilnost i neometano pružanje usluga,

–  sigurna, pristupačna, uključiva i cjenovno pristupačna mobilnost kojom se smanjuje, a povećava pozitivan učinak mobilnosti na socijalnu koheziju, okoliš i ljudsko zdravlje, uključujući prijelaz na sustave dijeljenja i načine prijevoza kojima se manje onečišćuje; kvaliteta života građana, urbane društvene inovacije; interes za smanjenjem ili uklanjanjem nesreća i ozljeda u cestovnom prometu,

–  sustavi mobilnosti otporni na klimatske promjene, uključujući infrastrukture i logistiku, kako bi se osigurala bolja povezanost osoba i robe, i na malim i na velikim udaljenostima,

–  sustavna analiza novih obrazaca mobilnosti i njihov učinak na promet i građane.

5.2.8.  Pametna mobilnost

Pametna mobilnost doprinijet će osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. Nove tehnologije pomoći će u optimizaciji upotrebe i učinkovitosti prometne infrastrukture i mreža, poboljšanju multimodalnosti i povezivosti te stvaranju učinkovitijeg prijevoza tereta i logistike lanca opskrbe čime će se ojačati konkurentnost EU-a. Nove tehnologije pridonijet će i povećanoj pouzdanosti, optimizaciji upravljanja prometom te će omogućiti inovativna prometna rješenja i usluge, čime će se ujedno smanjiti zagušenja i negativni učinci na okoliš te tako građanima i poduzećima pružiti bolje usluge u području mobilnosti i logistike i ujedno poboljšati pristupačnost i socijalna uključenost. Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet će poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

U kratkim crtama

–  digitalno upravljanje mrežama i prometom: napredni sustavi za potporu odlučivanju; upravljanje prometom sljedeće generacije (uključujući upravljanje multimodalnim mrežama i prometom); doprinos neometanoj, multimodalnoj i povezanoj mobilnosti putnika i tereta; upotreba i ograničenja velikih količina podataka; upotreba inovativne satelitske navigacije/pozicioniranja (EGNOS/Galileo),

–  jedinstveno europsko nebo: rješenja u zrakoplovu i na zemlji za simultano napredniju automatizaciju, povezanost, sigurnost, interoperabilnost, učinkovitost, smanjenje emisija i usluge,

–  željezničke tehnologije i operacije za tih, interoperabilan i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta,

–  pametna prijevozna rješenja za sigurnije i učinkovitije operacije vodnog prometa,

–  velika čvorišta mobilnosti (npr. željezničke stanice, luke, zračne luke, logistički centri) kao aktivni elementi inovativnih rješenja za mobilnost,

–  vodne tehnologije i operacije za sigurne i automatizirane prometne sustave kojima se iskorištavaju prilike koje pruža vodni prijevoz,

–  povezani, kooperativni, interoperabilni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, uključujući tehnološka rješenja i netehnološka pitanja kao što su promjene obrazaca ponašanja korisnika i mobilnosti.

5.2.9.  Pohrana energije

Masivnim, pametnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za skladištenje (uključujući kemijske, elektrokemijske, električne, mehaničke i toplinske tehnologije, kao i nove disruptivne tehnologije) u energetskom sustavu povećat će se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit će potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim, jeftinijim i lakšim baterijama koje se mogu vrlo dobro reciklirati i ponovno upotrijebiti, a imaju mali učinak na okoliš, kao i lokalna opskrba alternativnim gorivima odnosno gorivima iz obnovljivih izvora, poput vodika, uključujući vodik temeljen na obnovljivim izvorima energije, te inovativna rješenja za skladištenje na lokaciji. Važno je raspolagati opcijama koje uključuju rješenja za održivo i troškovno učinkovito skladištenje energije velikih razmjera radi optimizacije i uravnoteženja energetskog sustava u svim sektorima proizvodnje, od infrastrukture do primjena za krajnjeg korisnika. Trebalo bi posvetiti pozornost rizicima povezanima sa skladištenjem energije i drugim neželjenim nuspojavama.

U kratkim crtama

–  tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita goriva iz obnovljivih izvora te s njima povezani vrijednosni lanci, kao i disruptivne tehnologije, za ispunjavanje potreba za skladištenjem energije u rasponu od dnevnih do sezonskih, uključujući njihove učinke na okoliš i klimu,

–  pametne, održive i trajne baterije i vrijednosni lanac EU-a, uključujući upotrebu rješenja naprednih materijala, dizajn, tehnologije za masovnu proizvodnju energetski učinkovitih baterijskih članaka, metode ponovne upotrebe i recikliranja, kao i učinkovit rad na niskim temperaturama i potrebe normizacije,

–  ▌vodik, posebno vodik koji se temelji na niskim razinama ▌ugljika i na obnovljivim izvorima energije, uključujući gorivne članke, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

6.  KLASTER „HRANA, BIOGOSPODARSTVO, PRIRODNI RESURSI, POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ

6.1.   Obrazloženje

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ljudskog stanovništva planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Osim njegove intrinsične vrijednosti, funkcionalan i uspješan ekosustav čini samu osnovu za svu upotrebu resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja čovječanstva za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neodrživi te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da pružaju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, održivog biogospodarstva(21) i plavoga gospodarstva(22) pružaju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put održivosti.

Kako bismo ostvarili ciljeve održivog razvoja, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne i zdrave hrane, promicali održive prakse u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, osigurali pristup čistoj vodi, tlu i zraku za sve, očistili mora, oceane i kopnene vode te sačuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, nedovoljno razumijemo načine prelaska na održivost i svladavanja postojanih prepreka. Za prelazak na održivu potrošnju i proizvodnju te obnovu zdravlja planeta potrebno je ulagati u istraživanje i tehnologije, nove, visokokvalitetne proizvode i usluge, nove poslovne modele te društvene i teritorijalne inovacije i inovacije koje se odnose na okoliš. Na taj se način otvaraju nove mogućnosti za održivo, otporno, inovativno i odgovorno europsko biogospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, produktivnost i konkurentnost, otvaraju nova i zelena radna mjesta, ostvaruje rast i potiče socijalna uključenost.

Iznimno je bitno da se Europa učinkovitije i održivo koristi svojim prirodnim resursima.

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit će se baza znanja i iznaći rješenja za zaštitu, održivo upravljanje kopnenim i morskim prirodnim resursima(23) i njihovu upotrebu te unapređivanje uloge kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika; zaštitu biološke raznolikosti, osiguravanje usluga ekosustava i jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno, niskougljično kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija te podupiranje razvoja održivog biogospodarstva i plavoga gospodarstva i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, planinskih, obalnih i gradskih područja.

Aktivnostima će se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti te osigurati dugoročno pružanje usluga ekosustava, kao što su prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te sekvestracija ugljika (i na kopnu i na moru). One će pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćenja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), upotrebe opasnih tvari, obrade, potrošnje i drugih ljudskih aktivnosti. Njima će se potaknuti ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, održivo biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti okoliša.

Tim će se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, uključujući pristup uz sudjelovanje više dionika, te će se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Društvene inovacije uz građansko sudjelovanje i povjerenje u inovacije bit će ključne za poticanje novih obrazaca i vještina u području upravljanja, proizvodnje i potrošnje.

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti će se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To će uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito se doprinosi provedbi ciljeva sljedećih programa: programa djelovanja za okoliš, zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, strategije za biološku raznolikost, okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. i dugoročne vizije EU 2050. za ugljičnu neutralnost(24), politike EU-a za Arktik, kao i pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćenja zraka. Osim glavnih izvora vanjskog savjetovanja, tražile bi se posebne konzultacije od Stalnog odbora za istraživanje u poljoprivredi (SCAR).

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilju održivog razvoja br. 2 – iskorjenjivanje gladi; cilju održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi, cilju održivog razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilju održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilju održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilju održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilju održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilju održivog razvoja br. 13 – klimatska politika; cilju održivog razvoja br. 14 – život pod vodom; cilju održivog razvoja br. 15 – život na kopnu.

6.2.   Područja djelovanja

6.2.1.   Promatranje okoliša

Kapacitetom za promatranje okoliša(25), uključujući promatranja iz svemira, terenska promatranja (iz zraka, s mora i sa zemlje) te promatranja građana, podržavaju se istraživanja i inovacije za održivu upotrebu i praćenje hrane i prirodnih resursa, biomonitoring i promatranje okoliša. Boljom prostorno-vremenskom pokrivenošću i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višestrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćenja, razumijevanja i predviđanja Zemljina sustava. Istraživanje i inovacije potrebni su kako bi se razvile metode i tehnologije za poboljšanje kvalitete te olakšao pristup podacima i njihova upotreba.

U kratkim crtama

–  sustavni pristupi prilagođeni potrebama korisnika i utemeljeni na otvorenim podacima, u pogledu podataka i informacija o okolišu za složene sustave modeliranja i prognoza, poslovne mogućnosti iz iskorištavanja i valorizacije postojećih i novih podataka,

–  daljnji razvoj portfelja proizvoda i usluga za promatranje okoliša,

–  status biološke raznolikosti, zaštita ekosustava, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, sigurnost opskrbe hranom, poljoprivreda i šumarstvo, upotreba i prenamjena zemljišta, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima, upravljanje morskim i oceanskim resursima i njihovo očuvanje▌, pomorska sigurnost, dugoročna kretanja u okolišu, razvoj sezonske varijabilnosti, promjene okolnog zraka i atmosferske promjene te druga relevantna područja,

–  aplikacije prilagođene korisnicima koje se trebaju omogućiti putem inicijative EuroGEOSS, uključujući njihovo proširivanje, kako bi se doprinijelo upravljanju i očuvanju europskih prirodnih resursa (uključujući istraživanje sirovina) te usluga ekosustava i s njima povezanog lanca vrijednosti;

–  provedba Globalnog sustava sustavâ za promatranje Zemlje inicijative Grupe za promatranje Zemlje (GEO).

6.2.2.   Biološka raznolikost i prirodni resursi

Kako bismo odgovorili na društvene izazove, unaprijedili održivost te do 2050. ostvarili cilj EU-a „živjeti dobro u granicama našeg planeta” kako je utvrđeno u 7. akcijskom programu EU-a za okoliš, potrebno je bolje razumijevanje biološke raznolikosti i ekosustava te njihova očuvanja i upravljanja njima, višestrukih usluga koje oni pružaju (s obzirom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih učinaka) i „ograničenja” planeta, kao i rješenja kojima se iskorištavaju moć i složenost prirode. Potrebno je propisno uzeti u obzir moguće učinke prema gore u cijelim lancima vrijednosti. Međunarodna suradnja te doprinos međunarodnim naporima i inicijativama, kao što je Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, neophodni su za postizanje ciljeva u tom području. Potrebno je i bolje razumjeti upravljanje prelaskom na održivost u gospodarskom, društvenom i prirodnom sustavu, od lokalne do globalne razine.

U kratkim crtama

–  stanje i vrijednost biološke raznolikosti, kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava, uključujući agroekološke sustave i mikrobiom,

–  cjeloviti i sustavni pristupi unutar socioekološkog okvira za poveznice između biološke raznolikosti, ekosustava i usluga ekosustava te njihovih uzročno-posljedičnih odnosa s pokretačima promjene, na različitim razinama i za različite gospodarske aktivnosti, uključujući socioekonomske aspekte te upravljanje procesima prelaska na održivost,

–  izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvaliteta života na različitim razinama i s različitih gledišta; mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene; mogući sukobi interesa u iskorištavanju prirodnih resursa i usluga,

–  ekotoksikologija spojeva i novih onečišćujućih tvari, njihove interakcije, uključujući kombinirane učinke, i ponašanje u okolišu te biokemijski ciklusi izmijenjeni zbog klimatskih promjena, obnova oštećenih područja,

–  uključivanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava u okvire za donošenje odluka i računovodstvene sustave vlada i poduzeća, kao i kvantifikacija ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi od njih,

–  prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi i koja se upotrebljavaju u odgovoru na izazove u gradskim, prigradskim, ruralnim, obalnim i planinskim područjima koji su povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, onečišćenjem te pitanjima socijalne kohezije, zdravlja i dobrobiti građana,

–  pristupi prema načelu živih laboratorija s više aktera u okviru kojih tijela, dionici, poduzeća i civilno društvo zajednički osmišljavaju i pronalaze sustavna rješenja za očuvanje, obnovu i održivo korištenje prirodnog kapitala i upravljanje prelaskom na održivost te mogućnosti održivog upravljanja u gospodarskim djelatnostima duž cijelih vrijednosnih krugova u različitim okolišnim, gospodarskim i društvenim uvjetima.

6.2.3.   Poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja

Otporni i održivi poljoprivreda i šumarstvo donose gospodarske i društvene koristi i koristi za okoliš te su preduvjet za trajnu sigurnost opskrbe hranom. ▌Dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz važnih javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje i javno zdravlje. Potrebni su integrirani i teritorijalni pristupi kako bi se promicale višestruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir kontekst primarne proizvodnje koji se mijenja, posebice u odnosu na klimatske promjene i okoliš, raspoloživost resursa, demografiju i obrasce potrošnje. Moraju se osigurati kvaliteta i sigurnost poljoprivrednih proizvoda radi poboljšanja povjerenja potrošača. Također se mora osigurati zdravlje bilja te zdravlje i dobrobit životinja. Ujedno je potrebno uzeti u obzir prostornu, socioekonomsku i kulturnu dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te mobilizirati potencijal ruralnih i obalnih područja.

U kratkim crtama

–  metode, tehnologije i alati za održivu, otpornu i produktivnu poljoprivredu i šumarstvo, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama,

–  održivo upravljanje prirodnim resursima i njihova učinkovita upotreba (npr. tlo, voda, hranjive tvari i biološka raznolikost, uključujući genetske resurse) u poljoprivredi i šumarstvu; alternative neobnovljivim resursima i prihvaćanje načela kružnoga gospodarstva, među ostalim upotrebom i recikliranjem otpada i nusproizvoda,

–  učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš; potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponorâ ugljika i za ublažavanje emisija stakleničkih plinova, uključujući pristupe prema načelu negativnih emisija; veća mogućnost prilagodbe primarne proizvodnje klimatskim promjenama,

–  integrirani pristupi suzbijanju biljnih nametnika i bolesti bilja; kontrola zaraznih i zoonotskih bolesti životinja i dobrobit životinja; strategije prevencije, kontrole i dijagnostike te alternative uporabi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari radi hvatanja u koštac problemom otpornosti,

–  antimikrobna otpornost te prijetnje od bioloških i agrokemijskih opasnosti, uključujući pesticide, kao i kemijskih onečišćivača, razmatranje poveznica između zdravlja bilja, životinja, ekosustava i ljudi sa stajališta inicijativa „Jedno zdravlje” i „Globalno zdravlje”,

–  pružanje usluga ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš; potpora ekološkoj poljoprivredi,

–  poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika; pružanje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji, npr. s pomoću agroekologije ili jačanjem uloge šuma u sprečavanju poplava i erozije tla,

–  inovacije u poljoprivredi na sučeljima između poljoprivrede, akvakulture i šumarstva u gradskim i prigradskim područjima;

–  nove metode, tehnologije i alati za održivo upravljanje šumama i održivu upotrebu šumske biomase,

–  potpora proizvodnji biljnih bjelančevina u EU-u za hranu, hranu za životinje i okolišne usluge,

–  održiva upotreba zemljišta, ruralni razvoj i teritorijalna povezanost; iskorištavanje socijalnih, kulturnih, gospodarskih i okolišnih prednosti ruralnih područja za nove usluge, poslovne modele, vrijednosne lance i javna dobra,

–  digitalne inovacije u poljoprivredi i šumarstvu te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih područja s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastruktura, tehnologija (poput umjetne inteligencije, robotike, precizne poljoprivrede i daljinske detekcije) i modela upravljanja,

–  sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu te njihova međusobna povezanost na različitim razinama; savjetovanje, stjecanje vještina, participativni pristupi i dijeljenje informacija,

–  poticanje međunarodnih partnerstava za održivu poljoprivredu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i ishrane.

6.2.4.   Mora, oceani i kopnene vode

Prirodni kapital i usluge ekosustava mora, posebno poluzatvorenih europskih mora, oceana, unutarnjih voda i širih obalnih područja nude značajne socioekonomske koristi i koristi za dobrobit. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora, drugih upotreba vode i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora i oceani dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak te ponovno uspostavio dobar status kopnenih voda, moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi zaštite i obnove morskih, kopnenih i obalnih ekosustava te održivog upravljanja njima, kao i sprečavanja onečišćenja▌, u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje▌. To će uključivati i istraživanja radi održivog oslobađanja golemog i neiskorištenog gospodarskog potencijala mora, oceana i kopnenih voda u cilju povećane proizvodnje sigurne hrane, sastojaka na biološkoj osnovi i sirovina, a da se pri tome ne povećava pritisak na njih, kao i povećanog potencijala akvakulture u svim oblicima radi ublažavanja pritiska na kopnene, slatkovodne i oceanske resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, uključujući strategije za morske bazene i makroregionalne strategije, koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Atlantskom, Sredozemnom i Baltičkome moru, Sjevernom i Crnome moru,▌ Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

U kratkim crtama

–  održivo ribarstvo i održiva akvakultura u svim oblicima, uključujući alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene; alati za praćenje i upravljanje,

–  ojačana otpornost morskih ekosustava i ekosustava kopnenih voda, uključujući koraljne grebene, čime se osigurava zdravlje mora, oceana i rijeka, suzbijaju i ublažavaju učinci prirodnih i antropogenih pritisaka kao što su kontaminanti i morski otpad (uključujući plastiku), eutrofikacija, invazivne vrste, fizička oštećenja morskog dna, pretjerano iskorištavanje, uključujući prelov, podvodna buka, zakiseljavanje, zagrijavanje mora, oceana i rijeka, porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište između kopna i mora, kumulativni učinak tih pitanja te poticanje kružnog pristupa i bolje razumijevanje interakcija oceana i ljudi,

–  ▌upravljanje na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje i održivo iskorištavanje resursa iz mora, oceana i kopnenih voda,

–  tehnologije za digitalni ocean (morsko dno, vodeni stupac i površina vode) s pomoću kojih se usluge i zajednice udružuju u aktivnostima povezanima s kopnom, atmosferom, klimom, svemirom i meteorološkim vremenom, a koje se promiču u okviru strategije plavog oblaka kao dijela europskog oblaka za otvorenu znanost,

–  ▌praćenje, procjena na temelju rizika i kapaciteti za predviđanje/prognoziranje, uključujući porast razine mora i druge prirodne opasnosti, npr. oluje, cunamije, kao i kumulativan učinak ljudskih aktivnosti,

–  poboljšanje razumijevanja hidrološkog ciklusa i režimâ te hidromorfologije na različitim razinama i razvoj kapaciteta za praćenje i prognoziranje u pogledu dostupnosti vode i potražnje za njom, poplava i suša, onečišćenja i drugih pritisaka na vodne resurse i vodeni okoliš; iskorištavanje digitalnih tehnologija kako bi se poboljšalo praćenje vodnih resursa i upravljanje njima,

–  razvoj inovativnih rješenja, uključujući društveno upravljanje, gospodarske instrumente i modele financiranja, za pametnu raspodjelu vode kojom se traže rješenja za sukobe povezane s upotrebom vode, uključujući iskorištavanje vrijednosti u vodi, za kontrolu onečišćujućih tvari u vodi, uključujući plastiku i mikroplastiku i druge onečišćujuće tvari u nastajanju, po mogućnosti na izvoru, hvatanje ukoštac s drugim pritiscima na vodne resurse, kao i ponovnu upotrebu vode te zaštitu ekosustavâ vode i njihov povratak u dobro ekološko stanje,

–  održivi plavi vrijednosni lanci, uključujući održivu upotrebu slatkovodnih resursa, višestruka upotreba morskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, uključujući održivu upotrebu mikroalgi i makroalgi,

–  integrirani pristupi održivom upravljanju kopnenim i obalnim vodama kojima će se doprinijeti zaštiti okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama,

–  prirodna rješenja koja proizlaze iz dinamike morskih, obalnih i kopnenih ekosustava, bioraznolikosti i višestrukim uslugama ekosustava, čime će se omogućiti sustavni pristupi održivoj upotrebi resursa iz mora, posebno poluzatvorenih europskih mora, i oceana te kopnenih voda te doprinijeti zaštiti i obnovi okoliša, upravljanju obalnim područjem te prilagodbi klimatskim promjenama,

–  plave inovacije, uključujući plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih područja te u obalnim gradovima i lukama kako bi se povećale otpornost obalnih područja i koristi za građane,

–  bolje razumijevanje uloge mora i oceana u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.

6.2.5.   Prehrambeni sustavi

Kombinirani učinci rasta stanovništva, promjene obrazaca prehrane, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja okoliša, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenog sustava (HRANA 2030.).(26) Trenutačna proizvodnja i potrošnja hrane uglavnom su neodržive, a usto se javlja dvojaki problem malnutricije, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti, pretilosti i drugih neravnoteža u prehrani i metaboličkih poremećaja. Prehrambenim sustavima sutrašnjice treba se pobrinuti za sigurnost opskrbe hranom i osigurati dostatne količine sigurne, zdrave i kvalitetne hrane za sve, a to se temelji na učinkovitosti resursa, održivosti (uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćenje, potrošnju vode i energije, kao i proizvodnju otpada), transparentnosti, povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređivanju proizvodnje hrane iz kopnenih voda, mora i oceana te obuhvaća cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag te osigurava otpornost. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za potrošače te unapređuju konkurentnost i održivost vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane, vodeći računa o kulturnim i društvenim aspektima, te uključiti primarne proizvođače, industriju (uključujući MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, potrošače i javne službe.

U kratkim crtama

–  održiva i zdrava prehrana utemeljena na dokazima za dobrobit ljudi tijekom njihova životnog vijeka, uključujući prehrambene navike, poboljšana prehrambena kvaliteta hrane i napredak u razumijevanju učinka prehrane na zdravlje i dobrobit,

–  prilagođena prehrana, osobito za ranjive skupine, kako bi se ublažili čimbenici rizika povezani s prehranom i neprenosivim bolestima,

–  ponašanje, način života i motivacija potrošača, uključujući društvene i kulturne aspekte hrane, promicanje društvenih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu održivost u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda, uključujući maloprodajne obrasce,

–  suvremeni sustavi za sigurnost i autentičnost hrane, uključujući sljedivost, poboljšanje kvalitete hrane i jačanje povjerenja potrošača u prehrambeni sustav,

–  ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama u okviru prehrambenog sustava, uključujući ispitivanje potencijala i upotrebe mikrobioma, raznolikosti prehrambenih usjeva te alternative životinjskim bjelančevinama,

–  okolišno održivi, kružni, resursno učinkoviti i otporni prehrambeni sustavi s kopna i iz mora, rješavanje problema sigurne vode za piće i pomorskih pitanja te iskorjenjivanje rasipanja hrane u cijelom prehrambenom sustavu, što se postiže ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

–  novi pristupi, uključujući digitalne alate i prehrambene sustave za lokalizirane inovacije i osnaživanje zajednica, poticanje pravedne trgovine i pravednog određivanja cijena duž lanca vrijednosti, uključivost i održivost s pomoću partnerstava između industrije (uključujući mala i srednja poduzeća i maloposjednike), lokalnih tijela, istraživača i društva.

6.2.6.   Sustavi bioinovacija u biogospodarstvu EU-a

Inovacijama u biogospodarstvu polažu se temelji za potpuni odmak od gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima ▌. Bioinovacije su važan segment i pospješitelj cjelokupnog biogospodarstva te se njima obuhvaćaju održiva nabava, industrijska prerada i pretvorba biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. Održivost uključuje sve aspekte: ekološke, društvene, gospodarske i kulturne. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti, digitalizacije i biotehnologija za nova otkrića, proizvode, usluge i procese. Bioinovacijama se, uključujući (bio)procese i tehnologije, mogu dovesti nove gospodarske aktivnosti i nova radna mjesta u regije i gradove, doprinijeti oživljavanju ruralnih i obalnih gospodarstava i zajednica te ojačati kružnost biogospodarstva.

U kratkim crtama

–  održivi sustavi nabave, logistike i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, društvenu i okolišnu održivost, učinak na klimu i biološku raznolikost, kružnost te sveukupnu učinkovitost resursa, uključujući vodu,

–  biološke znanosti i njihovo povezivanje s digitalnim tehnologijama radi ▌razumijevanja, manjih istražnih radova i održive upotrebe bioloških resursa,

–  biološki vrijednosni lanci, biomaterijali, uključujući materijale nastale po uzoru na biološke materijale, kemikalije, proizvodi, usluge i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom održivošću (uključujući smanjene emisije stakleničkih plinova), poticanje razvoja (malih i velikih) naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava širok raspon vrsta biomase; zamjena sadašnje proizvodnje neodrživih proizvoda iznimno uspješnim biološkim rješenjima za inovativne primjene na tržištu,

–  biotehnologija, uključujući najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, održivim i novim industrijskim procesima, uslugama u području okoliša te potrošačkim proizvodima(27),

–  kružnost biološkog sektora u okviru biogospodarstva koja se postiže s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se drastično povećala ostvarena vrijednost po jedinici biološkog resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu, te čuva i unapređuje prirodni kapital, a isključuju se otpad i onečišćenje već od faze projektiranja, uz potporu načelu kaskadne upotrebe održive biomase putem istraživanja i inovacija te vodeći računa o hijerarhiji otpada,

–  uključivi obrasci biogospodarstva s različitim akterima koji sudjeluju u stvaranju vrijednosti i najvećem mogućem povećanju društvenog učinka i javnog sudjelovanja,

–  bolje razumijevanje ograničenja, mjernih parametara i pokazatelja biogospodarstva te njegovih sinergija i kompromisa sa zdravim okolišem i kompromisa između hrane i drugih primjena.

6.2.7.   Kružni sustavi

Kružni sustavi proizvodnje i potrošnje europskom će gospodarstvu i okolišu na globalnoj razini donijeti koristi jer će se smanjiti upotreba resursa i ovisnost o njima, kao i emisije stakleničkih plinova i drugi negativni učinci na okoliš, a povećati konkurentnost poduzeća, dok će koristi za europske građane biti u stvaranju novih radnih mjesta i smanjenju pritiska na okoliš i klimu. Osim industrijske preobrazbe, za prelazak na resursno učinkovito, biološko i kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija kojim se izbjegavaju opasne tvari, bit će potreban sveobuhvatniji pomak sustava koji zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, razvojnu infrastrukturu, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na društvenim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kroz cijeli vrijednosni lanac kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i društveni ishodi(28). Otvorenost za međunarodnu suradnju bit će važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao što je Međunarodni panel za resurse. Ujedno će se posvetiti pozornost društvenom kontekstu novog znanja i tehnologije u tom području, kao i njegovoj upotrebi i prihvaćanju u društvu.

U kratkim crtama

–  sustavni prelazak na resursno učinkovito, biološko i kružno gospodarstvo, uz nove paradigme u interakciji potrošača te nove poslovne modele za učinkovitu upotrebu resursa i okolišnu učinkovitost; proizvodi i usluge kojima se tijekom cijelog životnog ciklusa stimulira učinkovita upotreba resursa te uklanjanje ili zamjena opasnih tvari; sustavi za dijeljenje, ponovnu uporabu, popravak, ponovnu proizvodnju, recikliranje i kompostiranje; gospodarski, društveni, regulatorni i financijski uvjeti, kao i uvjeti ponašanja te poticaji za takve prelaske,

–  mjerni parametri i pokazatelji koji se temelje na sustavnom pristupu za mjerenje kružnoga gospodarstva i učinkovitosti životnoga ciklusa te unapređivanje društvene odgovornosti; sustavi upravljanja kojima se ubrzava širenje kružnoga gospodarstva, biogospodarstva i učinkovitosti resursa uz istodobno otvaranje tržišta za sekundarne materijale; suradnja većeg broja dionika u različitim vrijednosnim lancima; instrumenti za ulaganje u kružno gospodarstvo i biogospodarstvo,

–  rješenja za održiv i regenerativni razvoj gradova, prigradskih područja i regija uz integraciju prelaska na kružno gospodarstvo i rješenja koja se temelje na prirodi te tehnoloških, digitalnih, društvenih i kulturnih inovacija i inovacija u teritorijalnom upravljanju.

–  ekološke inovacije za sprečavanje i otklanjanje onečišćenja okoliša i izloženosti opasnim tvarima i kemikalijama koje izazivaju sve više zabrinutosti; također razmatranje povezanosti kemikalija, proizvoda i otpada te razmatranje održivih rješenja za proizvodnju primarnih i sekundarnih sirovina,

–  kružna upotreba vodnih resursa uključujući smanjenje potražnje za vodom, sprečavanje gubitaka, ponovnu upotrebu vode, recikliranje i valorizaciju otpadnih voda; inovativna rješenja za izazove u pogledu veze između vode, hrane i energije kojima se pristupa rješavanju učinaka upotrebe vode u poljoprivredi i proizvodnji energije te se omogućuju sinergijska rješenja;

–  održivo upravljanje podzemnim područjima uz uključivanje geoloških resursa (energija, voda, sirovine) i okolišnih uvjeta (prirodne opasnosti, antropogeni utjecaji) u sve relevantne klastere, čime se racionalizira pozitivan doprinos kružnom gospodarstvu s pomoću paneuropskih geoloških spoznaja i doprinosi vođenom znanstveno utemeljenom odgovoru na Pariški sporazum i na nekoliko ciljeva UN-a za održivi razvoj,

–  razvoj i poboljšanje rješenja i infrastrukture za olakšavanje pristupa vodi za piće, navodnjavanje i sanitarne usluge, uključujući, među ostalim, desalinizaciju, kako bi se omogućila učinkovitija i kružna upotreba vode kojom se vodi računa o potrošnji energije i emisijama CO2.

7.  NENUKLEARNA IZRAVNA DJELOVANJA ZAJEDNIČKOG ISTRAŽIVAČKOG CENTRA

7.1.   Obrazloženje

Pouzdani znanstveni dokazi visoke kvalitete neophodni su za dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima, a u provedbi politika dokazi su potrebni za mjerenje i praćenje njihova učinka i napretka.

Zajednički istraživački centar (JRC) donosi dodanu vrijednost za politike EU-a jer je predan izvrsnoj i multidisciplinarnoj znanosti koja ne ovisi o nacionalnim, privatnim i drugim vanjskim interesima. Bavi se svim područjima politike EU-a te pruža međusektorsku potporu koja je tvorcima politika potrebna za odgovaranje na sve složenije društvene izazove. Neovisnost JRC-a o posebnim interesima i njegova znanstveno-tehnička referentna uloga omogućuju mu da olakša postizanje konsenzusa između dionika i drugih aktera, kao što su građani, te tvoraca politika ▌. JRC ima sposobnost da brzo odgovori na potrebe politika te se njegove aktivnosti dopunjuju s neizravnim djelovanjima kojima se podupiru dugoročni ciljevi politike.

JRC provodi vlastita istraživanja te strateški upravlja znanjem, informacijama, podacima i kompetencijama u cilju pružanja visokokvalitetnih i relevantnih dokaza za oblikovanje pametnijih politika. Kako bi to postigao, JRC surađuje s najboljim organizacijama širom svijeta te s međunarodnim, nacionalnim i regionalnim stručnjacima i dionicima. Svojim istraživanjima doprinosi općim ciljevima i prioritetima programa Obzor Europa, pruža neovisne znanstvene spoznaje, savjete i tehničku potporu politikama EU-a u cijelom političkom ciklusu te je usmjeren na europske političke prioritete i podupire Europu koja je sigurna i zaštićena, napredna i održiva, socijalno osviještena i jača na svjetskoj sceni.

7.2.  Područja djelovanja

7.2.1.  Jačanje baze znanja za oblikovanje politika

Znanje i podaci eksponencijalno rastu. Kako bi ih tvorci politika mogli bolje razumjeti i iskoristiti, potrebno ih je preispitati i filtrirati. Usto, postoji potreba za međusektorskim znanstvenim metodama i analitičkim alatima kojima bi se služile sve službe Komisije, posebice kako bi se predvidjeli budući društveni izazovi i poduprla bolja regulativa. To uključuje inovativne postupke za uključivanje dionika i građana u pitanja oblikovanja politika i različite alate za procjenu učinka i provedbe.

U kratkim crtama

–  modeliranje, mikroekonomska evaluacija, metodologije procjene rizika, alati za osiguranje kvalitete mjerenja, izrada programa praćenja, pokazatelja i pregleda pokazatelja, analiza i revizija osjetljivosti, procjena životnog ciklusa, rudarenje podataka i teksta, analiza i primjena (velikih količina) podataka, promišljanje dizajna, ispitivanje vidokruga, studije o očekivanjima i predviđanjima, bihevioralna istraživanja te uključivanje građana i dionika,

–  centri znanja i stručnosti,

–  zajednice prakse i platforme za razmjenu znanja,

–  upravljanje podacima te njihova razmjena i dosljednost,

–  analiza EU-ovih i nacionalnih istraživačkih i inovacijskih politika, uključujući EIP.

7.2.2.   Globalni izazovi

JRC će doprinijeti posebnim politikama i obvezama EU-a u okviru sedam klastera globalnih izazova, odnosno obvezama EU-a u pogledu ciljeva održivog razvoja.

U kratkim crtama

1.  Zdravlje

–  znanstvena i tehnička potpora politike radi poboljšanja javnog zdravlja i sustava zdravstvene zaštite, uključujući medicinske proizvode i procjenu zdravstvenih tehnologija, baza podataka, digitalizacije, uključujući radi ubrzanja interoperabilnosti,

–  metode procjene sigurnosti za potencijalne rizike za zdravlje i okoliš koje predstavljaju kemijske i onečišćujuće tvari,

–  referentni laboratorij EU-a za alternative ispitivanju na životinjama,

–  alati za osiguranje kvalitete, kao što su certificirani referentni materijali za biomarkere zdravlja,

–  istraživanja o novonastalim zdravstvenim problemima i prijetnjama.

2.  Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo

–  istraživanja o neravnopravnosti, siromaštvu i isključenosti, socijalnoj mobilnosti, kulturnoj raznolikosti i vještinama, migracijama, ocjena utjecaja socijalnih, demografskih i tehnoloških promjena na gospodarstvo i društvo,

–  istraživanja u području dobrog upravljanja i demokracije,

–  potpora zaštiti i očuvanju kulturne baštine te upravljanju njome,

–  centar znanja za migracije i demografiju,

3.  Civilna sigurnost za društvo

–  centar znanja za upravljanje rizicima od katastrofa,

–  potpora sigurnosnim politikama u području zaštite kritične infrastrukture i javnih prostora, prijetnje KBRN-E-a (kemijski, biološki, radiološki, nuklearni i eksplozivni materijali) i hibridne prijetnje, zaštita granica i sigurnost dokumenata te informacije i obavještajni podaci za borbu protiv terorizma,

–  tehnologije za otkrivanje KBRN-E materijala, biometrijski sustavi i tehnike prikupljanja obavještajnih podataka,

–  potpora sigurnosnom položaju EU-a u svijetu; procjena konkurentnosti i inovacija sigurnosne industrije Unije; iskorištavanje sinergija između sigurnosti i obrane,

–  istraživanja o povećanim kapacitetima kibersigurnosti, kiberotpornosti i odvraćanja kiberprijetnji.

4.   Digitalizacija, industrija i svemir

–  posljedice digitalizacije, s naglaskom na novim i perspektivnim IKT tehnologijama, kao što su strojno učenje i umjetno računalstvo, decentralizirano vođenje evidencije transakcija, internet stvari i računalstvo visokih performansi,

–  digitalizacija u pojedinačnim sektorima, kao što su energetika, promet, građevinarstvo, industrija usluga, zdravstvo i skrb te vlada,

–  industrijsko mjeriteljstvo i alati za osiguranje kvalitete u pametnoj proizvodnji,

–  istraživanja u području ▌ključnih razvojnih tehnologija,

–  istraživanja o najboljim raspoloživim tehnikama i praksama upravljanja okolišem, tehnološko-gospodarske analize i procjena životnog ciklusa industrijskih procesa, upravljanje kemikalijama, gospodarenje otpadom, ponovna uporaba vode, sirovine, kritične sirovine i kriteriji kvalitete za oporabljene materijale, sve kao potpora kružnom gospodarstvu,

–  analiza sigurnosti opskrbe sirovinama, uključujući ključne sirovine, u vezi s informacijama o primarnim i sekundarnim sirovinama i ažuriranje podataka Informacijskog sustava o sirovinama;

–  provedba aktivnosti programa Copernicus,

–  tehnička i znanstvena potpora primjenama programa globalnog navigacijskog satelitskog sustava EU-a.

5.   Klima, energija i mobilnost

–  potpora provedbi klimatske, energetske i prometne politike EU-a, prelazak na niskougljično gospodarstvo i strategije za dekarbonizaciju do 2050., analiza integriranih nacionalnih planova u području klime i energije, procjena procesa dekarbonizacije u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, upotrebu zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo,

–  procjena rizika u osjetljivim ekosustavima i ključnim gospodarskim sektorima te infrastrukturi, s naglaskom na strategijama prilagodbe,

–  analiza dimenzije istraživanja i inovacija energetske unije, procjena konkurentnosti EU-a na globalnom tržištu čiste energije,

–  procjena potencijala uvođenja pametnih energetskih tehnologija i rješenja za sektorsko povezivanje kako bi se omogućila neometana i troškovno učinkovita energetska tranzicija,

–  ocjena uvođenja energije iz obnovljivih izvora i tehnologija za proizvodnju čiste energije,

–  analiza potrošnje energije zgrada te pametnih i održivih gradova i industrija,

–  tehnička i socioekonomska analiza pohrane energije, posebice u sektoru spojnica i baterija,

–  analiza sigurnosti opskrbe EU-a energijom, uključujući energetsku infrastrukturu i energetska tržišta,

–  potpora energetskoj tranziciji, uključujući Sporazum gradonačelnika, čista energija za otoke EU-a, osjetljive regije i Afriku,

–  integrirana analiza za uvođenje kooperativne, povezane i automatizirane mobilnosti,

–  integrirana analiza za razvoj i uvođenje vožnje na električnu energiju, uključujući sljedeću generaciju tehnologija izrade baterija,

–  usklađeni postupci ispitivanja te nadzor tržišta za emisije CO2 i tvari koje onečišćuju zrak iz vozila, ocjena inovativnih tehnologija,

–  ocjena pametnih prometnih sustava, sustava upravljanja prometom i pokazatelja zagušenja,

–  analiza alternativnih goriva i povezanih infrastrukturnih potreba.

6.  Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš

–  istraživanja o zemljištu, tlu, šumama, zraku, vodi, morskim resursima, sirovinama i biološkoj raznolikosti u cilju pružanja potpore djelotvornoj zaštiti, obnovi i održivoj upotrebi prirodnog kapitala, uključujući održivo upravljanje resursima u Africi,

–  centar znanja za globalnu sigurnost opskrbe hranom,

–  ocjena klimatskih promjena te mogućih mjera za ublažavanje i prilagodbu u okviru poljoprivredne i ribarstvene politike, uključujući sigurnost hrane,

–  praćenje i predviđanje poljoprivrednih resursa u EU-u, zemljama proširenja i susjednim zemljama,

–  istraživanja za održivu i gospodarski uspješnu akvakulturu i ribarstvo te za plavi rast i plavo gospodarstvo,

–  validirane metode, laboratorijske provjere kvalitete rada i novi analitički instrumenti za provedbu politika u području sigurnosti hrane,

–  referentni laboratoriji EU-a o dodacima hrani za životinje, genetski modificiranim organizmima i materijalima koji dolaze u dodir s hranom,

–  centar znanja za prijevare povezane s hranom i kvalitetu hrane,

–  centar znanja za biogospodarstvo.

7.2.3.  Inovacije, gospodarski razvoj i konkurentnost

JRC će pridonijeti inovacijama koje se temelje na znanju i prijenosu tehnologije. Pružat će potporu funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom. Doprinijet će razvoju i praćenju politika kojima se nastoji ostvariti održivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom. Podupirat će vanjsku dimenziju EU-a i međunarodne ciljeve te pridonijeti promidžbi dobrog upravljanja. Funkcionalno unutarnje tržište sa snažnim gospodarskim upravljanjem i pravednim socijalnim sustavom potaknut će inovacije koje se temelje na znanju i konkurentnost.

U kratkim crtama

–  gospodarska, trgovinska, financijska i fiskalna analiza,

–  prednormativno istraživanje i ispitivanje u svrhu usklađivanja i normizacije,

–  izrada certificiranih referentnih materijala,

–  aktivnosti nadzora tržišta,

–  upravljanje pravima intelektualnog vlasništva,

–  promicanje suradnje u prijenosu tehnologije.

7.2.4.   Znanstvena izvrsnost

JRC će težiti izvrsnosti i integritetu u istraživanju te ostvarivati opsežnu suradnju s najnaprednijim istraživačkim institucijama diljem svijeta. Provodit će istraživanja u novim područjima znanosti i tehnologije te promicati otvorenu znanost, otvorene podatke i prijenos znanja.

U kratkim crtama

–  programi izviđajnog istraživanja,

–  namjenski programi razmjene i suradnje s istraživačkim institucijama i znanstvenicima,

–  pristup istraživačkim infrastrukturama JRC-a,

–  osposobljavanje znanstvenika i nacionalnih stručnjaka,

–  otvorena znanost i otvoreni podaci.

7.2.5.   Teritorijalni razvoj te potpora državama članicama i regijama

JRC će doprinijeti regionalnim i urbanim politikama, s naglaskom na teritorijalnom razvoju vođenom inovacijama, te u cilju smanjenja nejednakosti među regijama. Ujedno će nuditi tehničku pomoć državama članicama i trećim zemljama te podupirati provedbu europskog zakonodavstva i djelovanja.

U kratkim crtama

–  provedba regionalnih i urbanih politika, strategije pametne specijalizacije, strategije za gospodarsku preobrazbu regija u tranziciji, integrirane strategije urbanog razvoja i povezani podaci,

–  izgradnja kapaciteta lokalnih i regionalnih aktera za provedbu makroregionalnih strategija,

–  centar znanja za teritorijalne politike,

–  savjeti „na zahtjev” i prilagođena potpora državama članicama, regijama ili gradovima, među ostalim putem virtualne mreže platforma Science4Policy.

STUP III.

Inovativna Europa

Inovacije su u svim oblicima jedan od ključnih pokretača za EU kako bi nastavio svojim građanima pružati blagostanje i suočavati se s izazovima budućnosti. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i rast, što pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne važnosti za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u. Inovacije moraju biti odgovorne, etičke i održive.

Inovacije su u središtu programa Obzor Europa, kao što je to bio slučaj i s njegovim prethodnikom. Potraga za ubrzanim prijenosom znanja i novim idejama, proizvodima i procesima daje pokretačku snagu ciljevima i načinima provedbe Obzora Europa, od strateškog planiranja do poziva na podnošenje prijava, te je prisutna od početka do kraja svakog poduprtog projekta, od temeljnih znanstvenih istraživanja do industrijskih ili tehnoloških planova i misija.

Budući da EU mora znatno poboljšati uvjete i okruženje kako bi europske inovacije mogle napredovati, treba uvesti posebne mjere kojima će se omogućiti brza razmjena ideja među akterima u inovacijskom ekosustavu te hitra preobrazba novih ideja i tehnologija u proizvode i usluge koji su potrebni kako bi EU ostvario svoje ciljeve.

U zadnjih su se nekoliko desetljeća pojavila nova važna globalna tržišta u području zdravstvene skrbi, medija, zabave, komunikacija i maloprodaje, koja se temelje na revolucionarnim inovacijama u području IKT-a, biotehnologije, zelene tehnologije, interneta i gospodarstva platformi. Dalje u okviru inovacijskog procesa, brzorastuća i, u većini slučajeva, nova poduzeća koja, međutim, rijetko potječu iz EU-a ili u njemu šire svoje poslovanje, primjenjuju te inovacije kojima se stvaraju nova tržišta i koja utječu na gospodarstvo.

Predstoji nam novi globalni val revolucionarnih inovacija koji će se temeljiti na nekoliko deep-tech tehnologija poput lanca blokova, umjetne inteligencije, genomike/multiomike i robotike te drugih tehnologija koje mogu razviti pojedinačni inovatori i zajednice građana. Zajedničko im je to što nastaju na sjecištu različitih znanstvenih disciplina, tehnoloških rješenja i gospodarskih sektora, nudeći radikalno nove kombinacije proizvoda, procesa, usluga i poslovnih modela, te imaju potencijal za otvaranje novih tržišta diljem svijeta. Pod njihovim će se utjecajem naći i drugi ključni sektori kao što su proizvodnja, financijske usluge, prijevoz ili energetika.

Europa mora iskoristiti tu priliku. U dobrom je položaju za to jer se novi val javlja u deep-tech područjima, u koja je Europa već znatno uložila, posebice u ključne razvojne tehnologije, i stoga ima određene konkurentske prednosti u pogledu znanosti i znanja, uključujući u pogledu ljudskih resursa, te se može osloniti na blisku suradnju javnog i privatnog sektora (npr. u području zdravstvene skrbi ili energetike).

Kako bi Europa bila predvodnica tog novog vala naprednih inovacija, treba prevladati sljedeće osnovne izazove:

–  povećati rizično financiranje kako bi se popunile praznine u financiranju: europski inovatori trpe zbog niske ponude rizičnog financiranja; privatni poduzetnički kapital ključan je za pretvorbu revolucionarnih inovacija u vodeće svjetske tvrtke, no u Europi je on više od četiri puta manji od iznosa prikupljenih u SAD-u i Aziji; Europa mora premostiti „dolinu smrti”, odnosno fazu u kojoj ideje i inovacije ne dopiru do tržišta zbog jaza između javne potpore i privatnih ulaganja, posebice u pogledu visokorizičnih revolucionarnih inovacija koje je potrebno poduprijeti dugoročnim ulaganjima,

–  olakšati pristup rezultatima istraživanja, unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije i ubrzati prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze u novoosnovana poduzeća i industriju,

–  dodatno poduprijeti razvoj svih oblika inovacija, uključujući usluge koje se temelje na korisnicima i potrošačima te uključive društvene inovacije,

–  ubrzati preobrazbu poslovanja: europsko gospodarstvo zaostaje u prihvaćanju novih tehnologija i širenju: 77 % novih i velikih poduzeća u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo 16 % ima sjedište u Europi,

–  poboljšati i pojednostavniti europsko okruženje za financiranje i podupiranje istraživanja i inovacija: mnoštvo izvora financiranja predstavlja složeno okruženje za inovatore; u okviru svojih djelovanja EU treba surađivati i usklađivati se s drugim inicijativama na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, javnima i privatnima, kako bi se poboljšali i uskladili kapaciteti za potporu, izbjeglo udvostručivanje aktivnosti te svim europskim inovatorima pružilo okruženje u kojem će se lako snaći,

–  prevladati rascjepkanost inovacijskog ekosustava; iako u Europi ima sve više žarišta, ona nisu dobro povezana; poduzeća s potencijalom međunarodnog rasta moraju se nositi s rascjepkanošću nacionalnih tržišta na kojima se jezici, poslovna kultura i propisi razlikuju. EU ima ulogu u podupiranju učinkovite suradnje nacionalnih i regionalnih ekosustava kako bi poduzeća, a posebno MSP-ovi, mogla pristupiti najboljem znanju, stručnosti, infrastrukturama i uslugama širom Europe. EU podupire suradnju ekosustavâ, među ostalim s pomoću regulative, kako bi se poboljšala interoperabilnost različitih tehnologija i praktičnih rješenja.

Radi lakšeg suočavanja s tim novim globalnim valom revolucionarnih inovacija potpora EU-a inovatorima treba se pružati u skladu s jednostavnim, nesmetanim i prilagođenim pristupom. U okviru politike razvoja i primjene revolucionarnih inovacija te potpore rastućim poduzećima treba smjelo preuzimati rizike i uzimati u obzir prethodno navedene izazove kako bi se dodala vrijednost povezanim inovacijskim aktivnostima koje provode pojedinačne države članice ili regije.

Stup „Inovativna Europa” iz programa Obzor Europa osmišljen je da, u suradnji s drugim politikama EU-a, a posebice programom InvestEU, ostvaruje takve opipljive rezultate. Temelji se na poukama i iskustvu stečenima iz prethodnih okvirnih programa, osobito na temelju aktivnosti kao što su buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET), Brzi program za inovacije (FTI) i instrument za MSP-ove, ali i privatno i korporativno financiranje (kao što su Instrument za financiranje na temelju podjele rizika u okviru Sedmog okvirnog programa i instrument Innovfin u okviru Obzora 2020.), prikupljenima i racionaliziranima u okviru aktivnosti pilot-projekta EIC-a, pokrenutih za razdoblje 2018. – 2020.

Na temelju tih iskustava ovim se stupom predviđa uspostava Europskog vijeća za inovacije (EIC), koje će uglavnom promicati revolucionarne i disruptivne tehnologije i inovacije usmjerene osobito na inovacije kojima se stvaraju nova tržišta, podržavajući istovremeno sve vrste inovacija, uključujući postupne, osobito u okviru MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća, te u izvanrednim slučajevima malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s potencijalom za brzi rast na razini EU-a i globalnoj razini te s namjenskim vrstama djelovanja i aktivnosti:

–  potpora razvoju budućih i revolucionarnih inovacija u nastajanju, uključujući deep-tech inovacije te netehnološke inovacije,

–  premošćivanje financijskih praznina pri razvoju, uvođenju i širenju inovacija koje stvaraju nova tržišta,

–  poticanje privatnog kapitala i ulaganja,

–  povećanje učinka i vidljivosti potpore EU-a inovacijama.

Tim se stupom ujedno predviđaju aktivnosti koje se razvijaju u okviru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), posebno putem njegovih zajednica znanja i inovacija (ZZI). Osim toga, osigurava se sustavna sinergija između EIC-a i EIT-a. Inovativna poduzeća koja proizlaze iz zajednica znanja i inovacija EIT-a mogu biti usmjerena prema EIC-u kako bi se stvorio kanal inovacija koje nisu još unovčive, dok inovativnim poduzećima s visokim potencijalom koja financira EIC i koja još nisu uključena u jednu od zajednica znanja i inovacija EIT-a može biti ponuđen pristup toj dodatnoj potpori.

EIC i zajednice znanja i inovacija EIT-a mogu izravno podupirati inovacije u cijelom EU-u, no potrebno je dodatno razviti i unaprijediti cjelokupno okruženje iz kojeg izrastaju i nastaju europske inovacije: otkrića u temeljnom istraživanju temelj su za inovacije koje stvaraju nova tržišta. Potpora inovacijama diljem Europe u svim dimenzijama i oblicima mora biti zajednički europski pothvat, među ostalim putem politika EU-a te nacionalnih i regionalnih politika (između ostalog putem učinkovite sinergije s Europskim fondom za regionalni razvoj i strategija pametne specijalizacije) i resursa koji se međusobno dopunjuju, kadgod je to moguće. Ovim je stupom stoga predviđeno i sljedeće

–  obnovljeni i pojačani mehanizmi koordinacije i suradnje s državama članicama i pridruženim zemljama, ali i s privatnim inicijativama, kako bi se pružila potpora svim akterima europskih inovacijskih ekosustava, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini,

–  

–  osim toga, kako bi se nastavili jačati kapaciteti rizičnog financiranja za istraživanje i inovacije u Europi taj će se stup usko povezati s programom InvestEU. Na temelju uspjeha i iskustava stečenih primjenom instrumenta InnovFin u okviru Obzora 2020. te EFSU-a, programom InvestEU poboljšat će se pristup rizičnom financiranju za „unovčive” subjekte te za ulagače.

1.  EUROPSKO VIJEĆE ZA INOVACIJE (EIC)

1.1.  Područja djelovanja

EIC djeluje u skladu sa sljedećim načelima: jasna dodana vrijednost EU-a, neovisnost, sposobnost preuzimanja rizika, učinkovitost, djelotvornost, transparentnost i odgovornost. EIC će djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća (MSP-ovi, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije). S obzirom na vlastite programe, pružat će potporu pojedinačnim korisnicima i multidisciplinarnim konzorcijima.

Ciljevi EIC-a jesu:

–  uočavati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući postupne, sa snažnim naglaskom na revolucionarnim, disruptivnim i deep-tech inovacijama koje imaju potencijal da postanu inovacije kojima se stvaraju tržišta i

–  podupirati brz rast inovativnih poduzeća, uglavnom MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća te, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije na razini EU-a i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta.

EIC prema potrebi doprinosi aktivnostima koje dobivaju potporu u okviru drugih dijelova Obzora Europa, posebice II. stupa.

EIC će se prvenstveno provoditi s pomoću dvaju komplementarnih instrumenata, točnije Tragača (Pathfinder) za napredna istraživanja za rane faze tehnološkog razvoja te Akceleratora (Accelerator) za mjere u području inovacija i aktivnosti uvođenja na tržište, uključujući faze koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rast poduzeća. S namjerom da se ponude usluge jedinstvene kontaktne točke i jedinstveni postupak pružanja potpore visokorizičnim inovacijama koje provode novoosnovana poduzeća, MSP-ovi i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, u okviru Akceleratora osobito će se dodjeljivati dvije vrste potpore: poglavito mješovito financiranje (koje objedinjuje bespovratna sredstva s vlasničkim ulaganjima) kao i bespovratna sredstva, kojima opcionalno slijedi potpora vlasničkim kapitalom. Osim toga, njime će se usmjeriti i pristup zajmovima i jamstvima, osobito onima koji se pružaju u okviru programa InvestEU.

Ta dva komplementarna instrumenta imat će zajedničke značajke. Te su značajke sljedeće:

–  podupiranje visokorizičnih inovacija ako rizike, bilo da je riječ o financijskim, tehnološkim/znanstvenim, tržišnim i/ili regulatornim rizicima, ne može preuzeti samo tržište ili se potpora ne može pružiti financijskim instrumentima u okviru programa InvestEU,

–  glavni naglasak na visokorizičnim revolucionarnim i/ili deep-tech inovacijama, uz istovremenu potporu drugim oblicima inovacija, uključujući postupne, koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta ili doprinose rješavanju globalnih izazova,

–  pristup „odozdo prema gore”, otvorenost inovacijama iz svih područja znanosti, tehnologije i primjena u svim sektorima te istodobno omogućavanje ciljane potpore novim revolucionarnim tehnologijama, tehnologijama kojima se stvaraju tržišta i/ili deep-tech tehnologijama od potencijalne strateške važnosti u smislu gospodarskog i/ili društvenog učinka; službe Komisije ocijenit će taj mogući strateški učinak na temelju preporuka neovisnih stručnjaka, voditelja programa EIC-a i, prema potrebi, Savjetodavnog odbora EIC-a,

–  poticanje inovacija koje se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih područja),

–  usmjerenost na inovatore, pojednostavnjenje postupaka i administrativnih zahtjeva, upotreba razgovora pri procjeni zahtjeva i osiguravanje brzog donošenja odluka,

–  provedba s ciljem znatnog unapređenja europskog inovacijskog ekosustava,

–  proaktivno upravljanje koje uključuje ključne etape ili druge prethodno utvrđene kriterije za ocjenu postignutog napretka i, nakon dubinske procjene uz moguću upotrebu neovisnih stručnjaka, mogućnost preusmjeravanja, promjene rokova ili okončanja projekata ako je to potrebno.

Osim financijskoj potpori, inovatori će imati pristup poslovnim savjetodavnim službama EIC-a koje projektima pružaju usluge usmjeravanja, mentorstva i tehničke pomoći te povezuju inovatore s kolegama, industrijskim partnerima i ulagačima. Inovatorima će ujedno biti olakšan pristup stručnom znanju, infrastrukturnim objektima (uključujući inovacijske centre(29) i otvorene inovacijske poligone za ispitivanja) i partnerima iz cijelog EU-a koji sudjeluju u poduprtim aktivnostima, uključujući aktivnosti EIT-a, posebno u okviru njegovih ZZI-ja. Komisija će osigurati neometan kontinuitet između EIT-a, EIC-a i programa InvestEU kako bi se postigle komplementarnost i sinergije.

Kako bi se omogućilo jačanje europskog inovacijskog ekosustava, posebna će se pozornost posvetiti osiguravanju pravilne i učinkovite komplementarnosti s pojedinačnim ili umreženim inicijativama država članica ili međuregijskim inicijativama, uključujući u obliku europskog partnerstva.

1.1.1.  Tragač za napredna istraživanja

U okviru Tragača dodjeljivat će se bespovratna sredstva visokorizičnim najsuvremenijim projektima za istraživanja u novim i deep-tech područjima čiji je cilj razvoj potencijalno radikalnih inovativnih tehnologija sutrašnjice i novih tržišnih prilika. Ideja je udružiti ih u jedinstveni model s jedinstvenim nizom kriterija. To će se djelovanje nadovezati na iskustvo iz programa za buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) koji se podupiru u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020., uključujući program FET-Innovation Launchpad te 1. fazu instrumenta za MSP-ove u okviru Obzora 2020.

Glavni cilj Tragača bit će poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih ▌ideja te njihovo praćenje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za uvođenje na tržište. S tim će ciljem Tragač ▌podupirati najranije faze znanstvenog i tehnološkog istraživanja i razvoja, uključujući provjeru koncepta i prototipove za validaciju tehnologije.

Kako bi bio potpuno otvoren za širok spektar istraživanja, mogućnosti slučajnih izuma te neočekivane ideje, koncepte i otkrića, Tragač će se uglavnom provoditi u okviru trajnog i konkurentnog otvorenog poziva na podnošenje prijedloga, s utvrđenim datumima zaključivanja, prema načelu „odozdo prema gore”. Uz zadržavanje pretežitog pristupa „odozdo prema gore”, u okviru Tragača odgovarat će se i na konkurentske izazove kako bi se razvili ključni strateški ciljevi(30) za koje je potreban deep-tech i radikalan način razmišljanja. Teme tih izazova bit će utvrđene u radnim programima. Raspoređivanjem odabranih projekata u tematske portfelje ili portfelje usmjerene na određeni cilj omogućit će se postizanje kritične mase nastojanja te će se uspostaviti nove multidisciplinarne istraživačke zajednice.

Ti će se portfelji odabranih projekata ▌dodatno razvijati i poboljšavati u skladu s vizijama svojih inovatora te će se dijeliti s istraživačkom i inovatorskom zajednicom u cjelini. Tranzicijske aktivnosti u okviru Tragača provodit će se kako bi se istraživačima i inovatorima olakšala izrada plana za komercijalni razvoj, primjerice demonstracijske aktivnosti i studije izvedivosti za procjenu potencijalnih poslovnih modela, te pružila potpora izdvajanju poduzeća i osnivanju novih poduzeća. Te se Tranzicijske aktivnosti u okviru Tragača mogu sastojati i od dodatnih bespovratnih sredstava za dodatno financiranje ili povećanje opsega prethodnih i tekućih djelovanja, za uključivanje novih partnera te omogućivanje suradnje unutar portfelja i razvoj njegove multidisciplinarne zajednice.

U Tragaču će moći sudjelovati sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća, osobito novoosnovana i mala poduzeća, uz fokus na multidisciplinarne konzorcije. Za projekte s jednim korisnikom neće biti dopušteno sudjelovanje poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i većim poduzećima. Tragač će se provoditi uglavnom putem kolaborativnih istraživanja i u bliskoj koordinaciji s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito s Europskim istraživačkim vijećem (ERC), aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (MSCA), dijelom stupa III. o europskom ekosustavu te aktivnostima zajednica znanja i inovacija (ZZI) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), kako bi se prepoznale radikalne nove ideje i koncepti s revolucionarnim potencijalom.

1.1.2.  Akcelerator

Dostupno privatno i korporativno financiranje za visokorizične(31) i stoga neunovčive ili ulagački neprivlačne revolucionarne inovacije i inovacije kojima se stvaraju nova tržišta i dalje je ograničeno u razdoblju između kasne faze istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te uvođenja na tržište. Kako bi se premostila „dolina smrti” za sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući posebice za revolucionarne i deep-tech inovacije koje su ključne za budući rast Europe, javna potpora mora razviti radikalno nov pristup. Ako na tržištu ne postoje održiva financijska rješenja, u okviru javne potpore trebalo bi uspostaviti poseban mehanizam podjele rizika za preuzimanje većine ili čak cjelokupnog početnog rizika povezanoga s potencijalnim revolucionarnim inovacijama kojima se stvaraju nova tržišta kako bi se privukli alternativni privatni ulagači u drugoj fazi, kad se pokrene poslovanje i smanji rizik, dok poduzeće koje je nositelj inovativnog projekta ne postane unovčivo.

Akcelerator će stoga pružati financijsku potporu MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije koja namjeravaju razviti svoje revolucionarne inovacije, uvesti ih na tržište EU-a i međunarodna tržišta te ostvariti brzi rast. U tu svrhu nadovezat će se na iskustva iz 2. i 3. faze instrumenta za MSP-ove te instrumenta InnovFin u okviru programa Obzor 2020., uključujući dodavanjem komponenti koje nisu bespovratna sredstva i sposobnošću da podupire veća i dugotrajnija ulaganja.

Akcelerator uglavnom pruža potporu u obliku mješovitog financiranja EIC-a te bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala. Mješovito financiranje EIC-a sastoji se od:

–  bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma(32) za pokrivanje inovacijskih aktivnosti,

–  potpore za ulaganja u vlasnički kapital(33) ili drugih povratnih oblika (zajmovi, jamstva itd.) kako bi se inovacijske aktivnosti povezale s djelotvornim uvođenjem na tržište, uključujući proširivanje poslovanja, na način na koji se ne istiskuju privatna ulaganja niti narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; U slučaju da se projekt smatra unovčivim od njegova početnog odabira (dubinska analiza) ili ako se razina rizika dostatno smanjila, odabrano poduzeće / poduzeće koje prima potporu usmjerit će se na pristup financiranju zaduživanjem (npr. zajmovi ili jamstva) ili financiranju vlasničkim kapitalom koje se pruža u okviru programa InvestEU.

Potpora u obliku mješovitog financiranja dodjeljivat će se u okviru jednog postupka i na temelju jedne odluke te će poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opće obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije sve do uvođenja na tržište, uključujući fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji. Potpuna provedba dodijeljene potpore bit će podložna ključnim etapama i reviziji. Kombinacija i obujam financiranja prilagodit će se potrebama poduzeća, njegovoj veličini i stupnju razvoja te prirodi tehnologije/inovacija i trajanju inovacijskog ciklusa. Sredstvima će se pokrivati potrebe za financiranjem dok ih ne zamijene alternativni izvori ulaganja.

Akcelerator EIC-a također će pružati potporu u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, radi provođenja niza vrsta inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih, a koji za cilj imaju naknadni rast.

Potpora će se pružati putem trajno otvorenog poziva prema načelu „odozdo prema gore” koji je jednak onome koji se upotrebljava za potporu u obliku mješovitog financiranja. Tijekom programa Obzor Europa novoosnovano poduzeće ili MSP samo jedanput može iskoristiti potporu EIC-a isključivo u vidu bespovratnih sredstava koja ne prelazi iznos od 2,5 milijuna EUR. Prijedlozi obuhvaćaju detaljne informacije o kapacitetima za rast podnositelja zahtjeva.

Kad je riječ o projektima koji su ostvarili korist od potpore isključivo u vidu bespovratnih sredstava, Akcelerator, na zahtjev korisnika, za njih naknadno može osigurati financijsku potporu (npr. „potpora isključivo u vidu vlasničkog kapitala”) putem svojeg subjekta posebne namjene (SPV), podložno rezultatima dubinske analize SPV-a.

Kada odabrani projekti primaju potporu u obliku komponente bespovratnih sredstava za svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti, te se aktivnosti mogu provoditi u suradnji s javnim ili privatnim istraživačkim organizacijama, na primjer podugovaranjem, kako bi se osiguralo da korisnik može dobiti optimalan pristup tehničkom i poslovnom stručnom znanju. To će korisniku omogućiti da se razvije sa snažnom osnovom u postojećem znanju, stručnosti i ekosustavima u cijeloj Europi.

Očekuje se da će se smanjenjem različitih rizika (financijskih, znanstvenih/tehnoloških, tržišnih, upravljačkih, regulatornih itd.) povećati relativna važnost komponente nadoknadivog predujma.

Iako EU može samostalno snositi početni rizik odabrane inovacije i mjera za uvođenje na tržište, nastojat će se ukloniti rizici te, od samog početka i tijekom razvoja mjere, poticati ulaganja iz alternativnih izvora, pa čak i zamjenskih ulagatelja. U tom slučaju će se ciljevi i rasporedi zajedničkog ulaganja dogovoriti sa suulagačem ili suulagačima te s korisnicima / poduzećima koja primaju potporu.

Akcelerator će uglavnom djelovati putem trajno otvorenog poziva prema načelu „odozdo prema gore”, s utvrđenim datumima zaključenja, te će biti usmjeren na MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući mlade inovatore i inovatorice koji upravljaju ključnim vještinama u tim poduzećima ili ih posjeduju. Taj otvoreni poziv prema načelu „odozdo prema gore” može se dopuniti ciljanom potporom revolucionarnim inovacijama u nastajanju, inovacijama kojima se stvaraju nova tržišta i/ili deep-tech inovacijama koje su od potencijalne strateške važnosti u smislu gospodarskog i/ili društvenog učinka, uz zadržavanje prevladavajuće prirode Akceleratora „odozdo prema gore”. Teme te ciljane potpore bit će opisane u programima rada. Ulagači, uključujući javne inovacijske agencije, također mogu podnositi prijedloge, ali potpora ▌se dodjeljuje izravno poduzeću koje je nositelj inovativnog projekta za koji su zainteresirani.

Akcelerator će također omogućiti i ▌uvođenje inovacija koje potječu iz projekata koji su primali potporu iz Tragača ▌i drugih stupova okvirnih programa EU-a(34) kako bi im se pružila potpora za izlazak na tržište. To utvrđivanje projekata koji primaju potporu u okviru drugih stupova Obzora Europa te prethodnih okvirnih programa temeljit će se na odgovarajućim metodologijama, kao što je Inovacijski radar.

Osim toga, kako bi se ostvario rast te u skladu s člankom 43. stavkom 5. točkom (a) Uredbe [Okvirni program], podložno početnom postupku mapiranja, uspješni prijedlozi iz prihvatljivih nacionalnih ili regionalnih programa također bi mogli imati pristup fazi procjene Akceleratora pod sljedećim kumulativnim i sekvencijskim uvjetima:

(a)  U bliskoj suradnji s državama članicama Komisija će provesti detaljno mapiranje prihvatljivih nacionalnih ili regionalnih programa kako bi se utvrdila potražnja za takvim programom. Rezultati tog mapiranja objavit će se na portalu za sudionike i redovito se ažurirati.

(b)  Na temelju tog mapiranja pokrenut će se prvi program rada Obzora Europa. U okviru tog pilot-projekta moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

—  Komisija potvrđuje nacionalne ili regionalne postupke procjene u skladu s kriterijima navedenima u programu rada Obzora Europa

—  Komisija osigurava jednako postupanje s drugim prijedlozima u ocjeni prijedloga podnesenih u okviru Akceleratora EIC-a. Točnije, svi prihvatljivi prijedlozi moraju biti u nedvojbeno ravnopravnom položaju te zadovoljiti test odabira, koji se sastoji od razgovora uživo s ocjenjivačkim sudom koji čine vanjski neovisni stručnjaci.

1.1.3.  Dodatne aktivnosti EIC-a

Osim toga, EIC će provoditi aktivnosti navedene u nastavku.

–  Usluge EIC-a za ubrzanje poslovanja kojima se podupiru aktivnosti i djelovanja Tragača i Akceleratora, koje se snažno preporučuju svim odabranim novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima te, u iznimnim slučajevima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, ali nisu obvezne. Cilj će biti povezati EIC-ovu zajednicu poduprtih inovatora, uključujući one koji primaju sredstva za pečat izvrsnosti, s ulagateljima, partnerima i javnim naručiteljima. Pružat će se niz usluga usmjeravanja i mentoriranja za djelovanja u okviru EIC-a. Inovatorima će osigurati pristup međunarodnim mrežama potencijalnih partnera, uključujući industrijske, kako bi se dopunio vrijednosni lanac ili razvile tržišne prilike te pronašli ulagači i drugi izvori privatnog ili korporativnog financiranja. Aktivnosti će uključivati događaje uživo (npr. posredničke događaje, predstavljanja), ali i razvoj odgovarajućih platformi ili upotrebu postojećih, u bliskoj vezi s financijskim posrednicima te uz potporu programa InvestEU i Grupe EIB-a. Tim će se aktivnostima ujedno poticati istorazinske razmjene iskustava kao izvor učenja u inovacijskom ekosustavu, uz oslanjanje na znanje članova ▌Odbora EIC-a ▌te stipendista EIC-a,

–  Stipendija EIC-a dodjeljuje se kao priznanje vodećim inovatorima u EU-u. Stipendije će dodjeljivati Komisija na preporuku Savjetodavnog odbora na visokoj razini kako bi im odala priznanje za ulogu ambasadora u području inovacija.

–  Izazovi EIC-a motivacijske su nagrade kojima se doprinosi razvoju novih odgovora na globalne izazove, uključivanju novih aktera i razvoju novih zajednica. Ostale nagrade EIC-a uključivat će iCapital, nagradu za inovacije u području klime, motivacijsku nagradu za socijalne inovacije i nagradu za inovatorice(35). Nagrade će biti povezane s EIC-om i s drugim dijelovima Okvirnog programa EU-a, uključujući misije, te s drugim relevantnim tijelima za financiranje. Ispitat će se mogućnosti za suradnju s organizacijama koje mogu pružiti dodatnu potporu (kao što su poduzeća, sveučilišta, istraživačke organizacije, poslovni akceleratori, dobrotvorne ustanove i zaklade).

–  Inovativna nabava EIC-a, za nabavu prototipova ili razvoj prvog programa nabave kako bi se nacionalnim, regionalnim ili lokalnim javnim subjektima, ako je moguće zajednički, olakšali ispitivanje i nabava inovativnih tehnologija prije njihova stavljanja na tržište.

1.2.  Provedba

Kako bi se odrazili njegov pristup usmjeren na inovatore te nove vrste mjera, provedba EIC-a zahtijeva uvođenje posebnih značajki upravljanja ▌.

1.2.1.  Odbor EIC-a

Savjetodavni odbor EIC-a na visokoj razini (Odbor EIC-a) pomaže Komisiji u provedbi EIC-a. Osim što pruža savjete o radnim programima EIC-a, Odbor EIC-a ima aktivnu ulogu u savjetovanju o postupku odabira projekata i upravljanju te praćenju djelovanja. Jedna od njegovih uloga uključivat će i komunikaciju s članovima koji djeluju kao ambasadori za poticanje inovacija u cijelom EU-u. Komunikacijski kanali uključivat će sudjelovanje na ključnim inovacijskim događajima, društvene medije, uspostavljanje zajednice inovatora u okviru EIC-a, suradnju s ključnim medijima posvećenima inovacijama, zajedničke događaje s inkubatorima i akceleratorske centre.

Odbor EIC-a Komisiji pruža savjete u pogledu inovacijskih trendova i inicijativa potrebnih za poboljšanje i poticanje inovacijskog ekosustava EU-a, uključujući potencijalne regulatorne prepreke. Svojim ▌savjetima Odbor EIC-a također utvrđuje područja inovacija u nastajanju koja će se vjerojatno uzeti u obzir u aktivnostima u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” i povezanih misija. Očekuje se da će Odbor EIC-a na taj način, i u koordinaciji s relevantnim sastavom programskog odbora, pridonijeti cjelokupnoj usklađenosti programa Obzor Europa.

Na temelju savjeta Odbora EIC-a Komisija će:

–  pružati detaljne informacije potencijalnim podnositeljima prijedloga prije poziva na podnošenje prijedloga, što uključuje:

—  zahtjeve koji se odnose na različite programe potpore,

—  načine pružanja i provedbe predloženih oblika financijske potpore (mješovito financiranje, bespovratna sredstva, vlasnički kapital, zajam i jamstvo),

—  jasno razlikovanje ciljanih skupina i njihovih različitih potreba, u skladu s programima EIC-a,

—  definiciju ciljeva inovacija u pogledu proizvoda, postupka, stavljanja na tržište i usluga;

–  uspostaviti dobro praćenje provedbe programâ EIC-a kako bi se osiguralo brzo učenje o politikama i kako bi se razvili inovacijski obrasci; u tu će svrhu biti odabrani i provedeni pokazatelji za mjerenje očekivanih i postignutih inovacija u pogledu proizvoda, postupka, stavljanja na tržište i usluga,

–  osigurati komplementarnost i suradnju između EIC-a i EIT-a kako bi se izbjeglo udvostručavanje djelovanja,

–  širiti detaljne informacije o postojećim alatima kako bi se privukli ulagači rizičnog kapitala u slučaju visokorizičnih projekata.

1.2.2.  Voditelji programa EIC-a

Komisija će zauzeti proaktivan pristup upravljanju projektima s visokim rizikom oslanjajući se pritom na potrebnu stručnost.

Komisija će privremeno imenovati nekoliko voditelja programa EIC-a koji će joj pomoći pri uočavanju kretanja u području poslovanja i tehnologije te joj pružati operativne smjernice. Programski odbor bit će obaviješten o imenovanjima.

Voditelji programa unovačit će se iz različitih područja, uključujući poduzeća, sveučilišta, nacionalne laboratorije i istraživačke centre. Sa sobom će donijeti iscrpno stručno znanje iz osobnog iskustva i godina rada u tom području. Dolazit će iz redova uvaženih rukovoditelja koji su vodili multidisciplinarne istraživačke timove ili upravljali velikim institucijskim programima te će znati koliko je važno da neumorno, kreativno i naširoko iznose svoje vizije. Naposljetku, imat će iskustva u nadzoru važnih proračuna za kakve treba imati osjećaj odgovornosti.

Od voditelja programa očekivat će se da povećaju učinak sredstava EIC-a poticanjem kulture „aktivnog upravljanja”, kombiniranjem dobrog tehnološkog znanja s praktičnim pristupom u okviru kojeg se na razini portfelja i projekata utvrđuju proračuni, rokovi i ključne etape koje projekti EIC-a moraju ispuniti kako bi nastavili primati sredstva.

Voditelji programa osobito nadziru provedbu poziva na podnošenje prijava za Tragač i Akcelerator te daju mišljenje stručnim odborima za evaluaciju na temelju jasnih i točnih kriterija u cilju sastavljanja dosljednog strateškog portfelja projekata za koje se očekuje da će ostvariti ključne doprinose nastanku potencijalnih društvenih ili gospodarskih inovacija kojima se stvaraju tržišta.

Voditelji programa imat će zadatak njegovati portfelje Tragača tako što će zajedno s korisnicima razvijati zajedničku viziju i zajednički strateški pristup za postizanje kritične mase napora. To će uključivati unaprjeđenje novih, nedavno razvijenih područja istraživanja te izgradnju i strukturiranje novih zajednica u cilju pretvaranja najsuvremenijih revolucionarnih ideja u istinske i zrele inovacije kojima se stvaraju nova tržišta. Voditelji programa provodit će tranzicijske aktivnosti za daljnji razvoj portfelja s pomoću relevantnih dodatnih aktivnosti i partnera te za pomno praćenje potencijalnih izdvojenih i novoosnovanih poduzeća.

Kako bi se omogućila veća fleksibilnost, voditelji programa revidirat će projekte Tragača i Akceleratora u svakoj ključnoj etapi ili po svakom prethodno utvrđenom kriteriju u primjerenim vremenskim razmacima prema razvoju projekta kako bi procijenili treba li nastaviti s njihovom provedbom, preusmjeriti ih ili obustaviti u skladu s definiranim metodama i postupcima za upravljanje projektima. U takvim procjenama mogu, kad je to relevantno, sudjelovati neovisni vanjski stručnjaci. U skladu s Pravilnikom o osoblju Komisija će osigurati da nema sukoba interesa ni kršenja povjerljivosti pri izvršavanju zadaća voditelja programa.

S obzirom na visoku razinu rizika aktivnosti očekuje se da se znatan broj projekata neće dovršiti. Sredstva opozvana zbog takvih obustava iskoristit će se za potporu drugim aktivnostima EIC-a i o tome će se pravodobno obavijestiti Programski odbor.

1.2.3.  Provedba mješovitog financiranja EIC-a

Komisija će upravljati svim operativnim elementima projekata u okviru Akceleratora, uključujući bespovratna sredstva ili druge nepovratne oblike potpore.

Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija osniva subjekt posebne namjene (EIC SPV).

Komisija će nastojati osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

Ulagačku strategiju subjekta posebne namjene EIC-a podržat će Komisija. Subjekt posebne namjene EIC-a izrađuje i provodi izlaznu strategiju za svoja sudjelovanja u vlasničkom kapitalu, što će uključivati mogućnost predlaganja prijenosa (udjela) operacije ulaganja na provedbene partnere koji primaju potporu u okviru programa InvestEU ▌, ako je to primjereno te za operacije čiji su rizici smanjeni dovoljno da ispunjavaju kriterije iz članka 209. stavka 2. Financijske uredbe. Programski odbor bit će obaviješten na odgovarajući način.

Subjekt posebne namjene EIC-a provest će dubinsku analizu i pregovarati o tehničkim uvjetima za svako ulaganje u skladu s načelima dodatnosti i sprečavanja sukoba interesa s drugim aktivnostima subjekata koji su predmet ulaganja ili drugih stranaka. Subjekt posebne namjene EIC-a proaktivno će osiguravati maksimalnu iskorištenost javnih i/ili privatnih ulaganja u pojedinačne operacije Akceleratora.

2.  EUROPSKI INOVACIJSKI EKOSUSTAVI

2.1.  Obrazloženje

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal inovacija u koje su uključeni istraživači, poduzetnici, industrija i općenito društvo, EU mora, zajedno s državama članicama, poboljšati okruženje u kojem one mogu uspijevati na svim razinama. To znači da treba pridonijeti razvoju djelotvornog inovacijskog ekosustava na razini EU-a te poticati suradnju, umrežavanje i razmjenu ideja i znanja, razvoj otvorenih inovacijskih postupaka u organizacijama, sredstava i vještina među nacionalnim, regionalnim i lokalnim inovacijskim ekosustavima kako bi se pružila potpora svim vrstama inovacija, doprlo do svih inovatora diljem EU-a te kako bi im se pružila odgovarajuća potpora.

EU i države članice usto moraju nastojati razviti ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i društvene inovacije te inovacije u javnom sektoru. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za pružanje potpore opsežnoj primjeni inovacija, uključujući nove tehnologije i sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim pružanjem usluga. Društvene su inovacije ključne za poboljšanje dobrobiti naših društava.

Radi ostvarivanja tih ciljeva, provodit će se aktivnosti kako bi se postigla komplementarnost i osigurale sinergije s vrstama djelovanja EIC-a i aktivnostima EIT-a, aktivnostima koje se provode u okviru drugih stupova Obzora Europa te aktivnostima koje provode države članice i pridružene zemlje, ali i privatne inicijative.

2.2.  Područja djelovanja

Prvi će korak Komisije biti organizacija foruma EIC-a za države članice te tijela javne vlasti pridruženih zemalja zadužena za ▌politike i programe inovacija u cilju promicanja koordinacije i dijaloga o razvoju inovacijskog ekosustava EU-a. Odbor EIC-a i Odbor EIT također će biti povezani. U okviru tog foruma EIC-a Komisija će poduzeti korake navedene u nastavku.

–  Razmotrit će izradu propisa koji pogoduju inovacijama stalnom primjenom načela inovativnosti(36) te razvojem inovativnih pristupa javnoj nabavi, uključujući razvoj i jačanje instrumenta za javnu nabavu inovativnih rješenja kako bi se poticale inovacije. Osim toga, opservatorij za inovacije u javnom sektoru nastavit će podupirati unutarnja inovacijska nastojanja uprave zajedno s poboljšanim instrumentom za političku podršku.

–  Promicat će usklađivanje istraživačkih i inovacijskih planova s nastojanjima EU-a da konsolidira otvoreno tržište za tokove kapitala i ulaganja, kao što je razvoj ključnih okvirnih uvjeta koji pogoduju inovacijama u okviru unije tržišta kapitala.

–  Poboljšat će koordinaciju između nacionalnih i regionalnih inovacijskih programa i inovacijskih aktivnosti u okviru Obzora Europa, posebno uključujući EIC i EIT kako bi se potaknule operativne sinergije i izbjegla preklapanja, i to razmjenom podataka o programima i njihovoj provedbi, resursima i stručnosti, analizom i praćenjem tehnoloških i inovacijskih trendova, povezivanjem odgovarajućih zajednica inovatora.

–  Izradit će zajedničku komunikacijsku strategiju za inovacije u EU-u. Njome će se nastojati potaknuti EU-ovi najdarovitiji inovatori, poduzetnici, osobito mladi ▌, MSP-ovi te novoosnovana poduzeća diljem EU-a. Naglasak će biti na dodanoj vrijednosti EU-a koju tehnički, netehnički i društveni inovatori mogu pružiti građanima EU-a tako što će pretvoriti svoju ideju/viziju u uspješno poduzeće (socijalna vrijednost/učinak, radna mjesta i rast, društveni razvoj).

EU će također u sinergiji s drugim aktivnostima Obzora Europa, uključujući aktivnosti EIC-a i EIT-a, te s regionalnim strategijama pametne specijalizacije:

–  Promicati i sufinancirati zajedničke inovacijske programe koje provode tijela nadležna za javne nacionalne, regionalne ili lokalne inovacijske politike i programe, a kojima se mogu pridružiti privatni subjekti koji podupiru inovacije i inovatore. Takvi zajednički programi koji se temelje na potražnji mogu se, među ostalim, usredotočiti na potporu u ranoj fazi i potporu studijama izvedivosti, suradnju između akademske zajednice i poduzeća, potporu suradničkim istraživanjima te prijenosu tehnologije i znanja među visokotehnološkim MSP-ovima, internacionalizaciju MSP-ova, analizu i razvoj tržišta, digitalizaciju niskotehnoloških MSP-ova, te podupirati razvoj i povezivanje otvorenih inovacijskih infrastruktura poput pilot-projekata, demonstracijskih projekata, prostora za stvaranje i platformi za ispitivanja, financijske instrumente za inovacijske aktivnosti u fazi neposredno prije uvođenja na tržište ili za samo uvođenje na tržište te društvene inovacije. Jednako tako mogu obuhvaćati zajedničke inicijative javne nabave, kojima se inovacijama omogućuje komercijalizacija u javnom sektoru, osobito u prilog razvoju nove politike. To bi moglo biti posebno učinkovito za poticanje inovacija u područjima javnih usluga i za pružanje tržišnih prilika europskim inovatorima.

–  Podupirati i zajedničke programe mentoriranja, savjetovanja, tehničke pomoći i drugih usluga koje inovatorima pružaju mreže kao što su nacionalne kontaktne točke, Europska poduzetnička mreža (EEN), klasteri, paneuropske platforme kao što je Startup Europe, regionalni ili lokalni inovacijski akteri, javni, ali i privatni, te posebice inkubatori i inovacijski centri koji bi osim toga mogli biti međusobno povezani kako bi pogodovali uspostavi partnerstava među inovatorima. Potpora se može pružati i u cilju promicanja mekih vještina u području inovacija, među ostalim za mreže strukovnih institucija i uz blisku suradnju s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju i njegovim zajednicama znanja i inovacija.

–  Unaprijediti podatke i znanje o potpori inovacijama, uključujući pregled programa potpore, uspostavu platforma za razmjenu podataka, utvrđivanje referentnih vrijednosti te ocjenjivanje programa potpore.

EU će usto poduzeti mjere potrebne za daljnje praćenje i poticanje cjelokupnog inovacijskog okruženja te sposobnosti upravljanja inovacijama u Europi.

Aktivnosti potpore ekosustavima provodit će Komisija uz potporu izvršne agencije za postupak ocjenjivanja.

DIO – ŠIRENJE SUDJELOVANJA I JAČANJE EUROPSKOG ISTRAŽIVAČKOG PROSTORA

U ovom dijelu Programa provode se konkretne mjere za širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora. Cilj mu je jačanje suradničkih veza širom Europe i otvaranje europskih mreža za istraživanje i inovacije, doprinos poboljšanju kapaciteta za upravljanje istraživanjima u zemljama proširenja, potpora reformama nacionalnih politika te iskorištavanje potencijala baze talenata Unije ciljanim mjerama.

EU je poznat po znanstvenim i tehnološkim dostignućima svjetskoga glasa, ali njegov potencijal za istraživanje i inovacije nije u potpunosti iskorišten. Unatoč velikom napretku u razvoju europskog istraživačkog prostora (EIP), uključujući plan za EIP i nacionalne akcijske planove EIP-a, istraživačko i inovacijsko okruženje u Europi i dalje je rascjepkano, a u istraživačkim i inovacijskim sustavima svih država članica prisutna su uska grla zbog kojih su potrebne reforme politika. U nekim je područjima napredak prespor u odnosu na sve dinamičniji istraživački i inovacijski ekosustav(37).

Razina ulaganja u istraživanje i inovacije u Europi i dalje je daleko ispod cilja politike od 3 % BDP-a te nastavlja rasti sporije no kod naših glavnih konkurenata, kao što su SAD, Japan, Kina ili Južna Koreja.

U međuvremenu u Europi nastaje sve veći jaz između zemalja i regija koje predvode u području istraživanja i inovacija i onih koje u tom području zaostaju. Potrebno je uvesti promjene, primjerice putem brojnijih i boljih poveznica među akterima u području istraživanja i inovacija širom Europe, kako bi Europa u cjelini mogla iskoristiti izvrsnost iz svih dijelova kontinenta, maksimizirati vrijednost javnih i privatnih ulaganja te njihov utjecaj na produktivnost, gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i dobrobit. Osim toga, postoji potreba za strukturnim reformama politika u području istraživanja i inovacija te za boljom nacionalnom i regionalnom, ali i institucionalnom, suradnjom u proizvodnji i širenju visokokvalitetnog znanja.

Osim toga, istraživanje i inovacije smatraju se udaljenima i elitističkima, bez jasnih prednosti za građane, čime se potiču stavovi koji otežavaju stvaranje i prihvaćanje inovativnih rješenja te skepticizam u pogledu javnih politika koje se temelje na dokazima. Zbog toga su potrebni bolja povezanost znanstvenika, istraživača, inovatora, poduzetnika, građana i tvoraca politika te čvršći pristupi objedinjavanju samih znanstvenih dokaza u društvu koje se mijenja.

EU sada treba postaviti ambicioznije ciljeve u pogledu kvalitete i učinka svojeg istraživačkog i inovacijskog sustava, za što će biti potrebno revitalizirati europski istraživački prostor (EIP)(38) diljem Europske unije i pridruženih zemalja, uz bolju potporu iz EU-ova Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te nacionalnih i regionalnih programa. Točnije, treba uvesti dobro integriran i prilagođen skup mjera EU-a(39) u kombinaciji s reformama i poboljšanjima učinkovitosti na nacionalnoj razini (kojima se može doprinijeti putem strategija pametne specijalizacije koje se podupiru u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumentom za političku podršku), a s druge pak strane efektivne institucijske promjene u organizacijama koje financiraju i provode istraživanja, uključujući sveučilišta, što dovodi do iznimne razine stvaranja znanja. Objedinjavanjem napora na razini EU-a mogu se diljem Europe iskoristiti sinergije i utvrditi razina potrebna za postizanje veće učinkovitosti i odjeka nacionalnih reformi politike.

Aktivnosti koje se podupiru u okviru ovog dijela posebno se odnose ▌na prioritete politike EIP-a, uz istodobno podupiranje svih dijelova programa Obzor Europa. Ujedno se mogu pokrenuti aktivnosti usmjerene na poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora, uzimajući u potpunosti u obzir trenutačne neravnoteže, te aktivnosti za stvaranje i razvoj mreža stručnjaka, znanstvenika, istraživača i inovatora kako bi se sva njihova (nematerijalna) imovina stavila na raspolaganje EIP-u u okviru potpore razvoju znanstvenih planova specifičnih za određeno područje.

Cilj je postići EU u kojem se znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno kreću, rezultati istraživanja dijele brzo i učinkovito, istraživačima se nude privlačne karijere te je zajamčena rodna ravnopravnost, u kojem države članice i pridružene zemlje izrađuju zajedničke strateške istraživačke programe, usklađuju nacionalne planove, definiraju i provode zajedničke programe te u kojem informirani građani razumiju i pouzdaju se u rezultate istraživanja i inovacija, od kojih koristi ima cijelo društvo.

Tim će se dijelom de facto pridonijeti svim ciljevima održivog razvoja, a izravno sljedećima: cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 17. – partnerstvo za ciljeve.

1.  POVEĆANJE SUDJELOVANJA I ŠIRENJE IZVRSNOSTI

Smanjenjem razlika i postojećeg jaza u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti širom EU-a pomoći će se zemljama proširenja i najudaljenijim regijama ▌EU-a da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti, kao i Uniji da u potpunosti iskoristi potencijal istraživanja i inovacija svih država članica.

Stoga je potrebno daljnje djelovanje, primjerice promicanjem otvorenosti i raznolikosti projektnih konzorcija, kako bi se suzbio trend zatvorene suradnje zbog kojeg se može isključiti velik broj obećavajućih institucija i pojedinaca, uključujući nove sudionike, te iskoristio potencijal baze talenata EU-a maksimiziranjem i dijeljenjem koristi od istraživanja i inovacija diljem EU-a.

Unutar širokog područja aktivnosti linijama financiranja olakšat će se pristup posebnim istraživačkim elementima prilagođenima posebnim potrebama mjera.

U kratkim crtama

–  udruživanje, radi uspostave novih centara izvrsnosti ili nadogradnje postojećih u prihvatljivim zemljama, nadovezujući se na partnerstva između vodećih znanstvenih institucija i partnerskih ustanova,

–  twinning, kako bi se znatno ojačalo sveučilišta ili istraživačke organizacije iz prihvatljivih zemalja u određenom području povezivanjem s međunarodno vodećim istraživačkim institucijama iz drugih država članica ili pridruženih zemalja,

–  katedre EIP-a za potporu sveučilištima ili istraživačkim organizacijama iz prihvatljivih zemalja u privlačenju i zadržavanju visokokvalitetnih ljudskih resursa pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja („nositelj katedre EIP-a”) te u provedbi strukturnih promjena u cilju postizanja izvrsnosti na održivoj osnovi,

–  Europska suradnja u znanosti i tehnologiji (COST), koja uključuje ambiciozne uvjete za sudjelovanje prihvatljivih zemalja, i druge mjere za potporu u pogledu znanstvenog umrežavanja, izgradnje kapaciteta i razvoja karijere mladih i naprednih istraživača iz tih ciljnih zemalja, putem mjera od visoke znanstvene kvalitete i važnosti; 80 % ukupnog proračuna COST-a bit će namijenjeno mjerama koje su u potpunosti usklađene s ciljevima tog područja intervencije, uključujući financiranje novih aktivnosti i usluga,

–  aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete prijedloga pravnih subjekata iz država članica koje ostvaruju niske rezultate u području istraživanja i inovacija, kao što su stručne provjere i savjetovanja prije slanja prijedloga, te jačanje aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka za potporu međunarodnom umrežavanju, kao i aktivnosti u skladu s člankom 20. stavkom 3. [Uredbe] i usluge povezivanja utemeljene na dokazima u skladu s člankom 46. stavkom 2. [Uredbe],

–  moguće je uspostaviti aktivnosti radi poticanja „protoka mozgova” među istraživačima svih dobi i na svim razinama širom EIP-a (primjerice bespovratna sredstva kako bi istraživači bilo kojeg državljanstva mogli steći i prenijeti nova znanja te raditi na istraživanjima i inovacijama u zemljama proširenja) te boljeg iskorištavanja postojeće istraživačke infrastrukture (kojom se po mogućnosti zajednički upravlja) u ciljanim zemljama s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora. Aktivnosti se mogu uspostaviti i radi poticanja inicijativa u pogledu izvrsnosti.

Ovim će se područjem intervencije podupirati posebni ciljevi programa Obzor Europa: olakšavanje potpunog uključivanja europske baze talenata u poduprte mjere; širenje i povezivanje izvrsnosti diljem EU-a; jačanje stvaranja visokokvalitetnog znanja; poboljšanje međusektorske, interdisciplinarne prekogranične suradnje.

2.  REFORMA I JAČANJE ISTRAŽIVAČKOG I INOVACIJSKOG SUSTAVA EU-a

Reforme politika na nacionalnoj razini uzajamno će se ojačavati i nadopunjavati razvojem inicijativa politike na razini EU-a, istraživanja, umrežavanja, partnerstva, koordinacije, prikupljanja podataka te praćenja i evaluacije.

U kratkim crtama

–  jačanje baze dokaza za istraživačku i inovacijsku politiku radi boljeg razumijevanja različitih dimenzija i komponenata nacionalnih i regionalnih istraživačkih i inovacijskih ekosustava, uključujući pokretače, učinke i povezane politike,

–  aktivnosti predviđanja novih potreba i trendova u koordinaciji i na temelju zajedničkog planiranja s nacionalnim agencijama te dionicima i građanima okrenutima budućnosti, na participativan način, nadovezujući se na napredak u metodologiji predviđanja kako bi ishodi bili od veće važnosti za politike, uz istovremeno iskorištavanje sinergije u cijelom programu i izvan njega,

–  potpora tvorcima politika, tijelima za financiranje, organizacijama koje provode istraživanja (uključujući sveučilišta) ili savjetodavnim skupinama koje rade na EIP-u i politikama u vezi s EIP-om ili provedbenim mjerama koordinacije i potpore kojima se podupire EIP kako bi se osiguralo da su dobro usklađeni s razvojem i provedbom dosljednog i dugoročno održivog EIP-a; takva potpora može biti u obliku mjera za koordinaciju i potporu u okviru konkurentnog pristupa „odozdo prema gore” za potporu suradnji na razini programa između istraživačkih i inovacijskih programa država članica, pridruženih zemalja i organizacija civilnog društva, kao što su zaklade, u pogledu prioriteta po njihovu izboru, s jasnim naglaskom na provedbi transnacionalnih zajedničkih aktivnosti, uključujući pozive na podnošenje prijedloga; temeljit će se na jasnim obvezama u okviru uključenih programa za objedinjavanje resursa i osiguravanje komplementarnosti aktivnosti i politika s aktivnostima i politikama iz Okvirnog programa i relevantnih inicijativa europskog partnerstva.

–  ubrzavanje prelaska na otvorenu znanost praćenjem, analizom i podupiranjem razvoja i prihvaćanja otvorenih znanstvenih politika i praksa(40), uključujući načela FAIR, na razini država članica, regija, institucija i istraživača na način na koji se maksimalno povećavaju sinergije i usklađenost na razini EU-a,

–  potpora reformi nacionalnih istraživačkih i inovacijskih politika, među ostalim jačanjem skupa usluga instrumenta za političku podršku(41) (tj. istorazinskih ocjena, posebnih aktivnosti potpore, aktivnosti uzajamnog učenja i centra znanja) državama članicama i pridruženim zemljama, koje djeluju u sinergiji s Europskim fondom za regionalni razvoj, Službom za potporu strukturnim reformama i instrumentom za provedbu reformi,

–  pružanje istraživačima privlačnih okruženja za ostvarivanje karijere te vještina i kompetencija potrebnih u modernom gospodarstvu znanja(42); Povezivanje EIP-a i europskog prostora visokog obrazovanja podupiranjem modernizacije sveučilišta te drugih istraživačkih i inovacijskih organizacija s pomoću mehanizama priznavanja i nagrađivanja radi poticanja djelovanja na nacionalnoj razini te poticaja kojima se promiču usvajanje praksi otvorene znanosti, odgovorna istraživanja i inovacije, poduzetništvo (i povezanost s inovacijskim ekosustavima), transdisciplinarnost, sudjelovanje građana, međunarodna i međusektorska mobilnost, planovi za rodnu ravnopravnost, strategije raznolikosti i uključivanja te sveobuhvatni pristupi institucijskim promjenama; u tom kontekstu, kao nastavak pilot-mjera pokrenutih u okviru programa Erasmus+ 2014. – 2020. o europskim sveučilištima, Obzor Europa će prema potrebi na sinergijski način biti nadopuna potpori koju program Erasmus pruža Europskim sveučilištima, osiguravajući potporu njihovom istraživačkom i inovacijskom elementu; time će se doprinijeti razvoju novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja, pružajući poticaj održivom gospodarskom rastu, uz izbjegavanje preklapanja sa zajednicama znanja i inovacija EIT-a,

–  građanska znanost, za potporu svim vrstama formalnog, neformalnog i informalnog znanstvenog obrazovanja, osiguravanje učinkovitijeg i odgovornijeg uključivanja građana, neovisno o njihovoj dobi, podrijetlu ili sposobnostima, u zajedničku izradu plana rada i politika u području istraživanja i inovacija te u zajedničko stvaranje znanstvenog sadržaja i inovacija u okviru transdisciplinarnih aktivnosti,

–  potpora i praćenje rodne ravnopravnosti i drugih oblika raznolikosti u znanstvenim karijerama i donošenju odluka, među ostalim u savjetodavnim tijelima, te uključivanje rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija,

–  etika i integritet, u cilju daljnjeg razvoja usklađenog okvira EU-a u skladu s najvišim etičkim standardima i Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, Europskom poveljom za istraživače i Kodeksom ponašanja pri zapošljavanju istraživača, pružajući mogućnosti osposobljavanja u tim područjima,

–  potporom međunarodnoj suradnji putem bilateralnih, multilateralnih i biregionalnih političkih dijaloga s trećim zemljama, regijama i međunarodnim forumima olakšat će se uzajamno učenje i utvrđivanje prioriteta, promicati recipročni pristup i pratiti učinak suradnje,

–  znanstveni doprinos drugim politikama stvaranjem i održavanjem savjetodavnih i nadzornih struktura i procesa kako bi se osiguralo da se donošenje politika EU-a temelji na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima i znanstvenim savjetima visoke razine,

–  provedba istraživačkog i inovacijskog programa EU-a, uključujući prikupljanje i analizu dokaza za praćenje, evaluaciju, izradu i procjenu učinka okvirnih programa,

–  Komisija će osigurati potporu nacionalnim kontaktnim točkama, među ostalim redovitim sastancima prije poziva na podnošenje prijedloga, osposobljavanjem, usmjeravanjem, jačanjem namjenskih struktura potpore i olakšavanjem transnacionalne suradnje među njima (npr. nadovezivanje na aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka iz prethodnih okvirnih programa); Komisija će utvrditi minimalne standarde, u dogovoru s predstavnicima država članica, za funkcioniranje tih struktura potpore, uključujući njihovu ulogu, strukturu, modalitete i protok informacija od strane Komisije prije poziva na podnošenje prijedloga te izbjegavanje sukoba interesa,

–  širenje i iskorištavanje rezultata istraživanja i inovacija, podataka i znanja, među ostalim i s pomoću namjenske potpore korisnicima; poticanje sinergija s drugim programima EU-a; ciljane komunikacijske aktivnosti radi podizanja razine osviještenosti o širem utjecaju i važnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, kao i znanstvena komunikacija.

PRILOG II.

Sastav Programskog odbora

Sastavi Programskog odbora u skladu s člankom 12. stavkom 2.:

1.  Strateški sastav: Strateški pregled provedbe cijelog programa, usklađenost diljem pojedinačnih radnih programa različitih dijelova programa, uključujući misije ▌

2.  Europsko istraživačko vijeće (ERC) ▌

2a.   Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA)

3.  Istraživačke infrastrukture

4.  Zdravlje

5.  Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo

5.a.  Civilna sigurnost za društvo

6.   Digitalizacija, industrija i svemir

7.  Klima, energija i mobilnost

8.  Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš

9.  Europsko vijeće za inovacije (EIC) i europski inovacijski ekosustavi

9a.  Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora

Ad hoc sastanci mogu se organizirati unutar klastera i/ili s različitim sastavima programskog odbora i/ili s odborima osnovanima drugim aktima o horizontalnim i/ili međusektorskim pitanjima, poput svemira i mobilnosti.

PRILOG III.

Informacije koje Komisija treba dostaviti u skladu s člankom 12. stavkom 6.

1.  Informacije o pojedinačnim projektima koje omogućuju praćenje svakog prijedloga od početka do kraja, a koje osobito obuhvaćaju:

—  podnesene prijedloge,

—  rezultate ocjenjivanja za svaki prijedlog,

—  sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava,

—  prekinute projekte u skladu s člankom 29. stavcima 2. i 3. i člankom 43. stavkom 11. Uredbe (Obzor Europa),

—  dovršene projekte.

2.  Informacije o rezultatu svakog poziva na podnošenje prijedloga i o provedbi projekta, a koje osobito obuhvaćaju:

—  rezultate svakog poziva na podnošenje prijedloga,

—  rezultate ocjene prijedlogâ i odstupanja od njih na njihovoj ljestvici koji se temelje na njihovu doprinosu ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući uspostavu dosljednog portfelja projekata u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (Obzor Europa),

—  zatražene prilagodbe prijedlogâ u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (Obzor Europa),

—  ishod pregovora o sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava,

—  provedbu projekta, uključujući podatke o plaćanju i ishod projekata,

—  prijedloge zadržane zbog ocjene neovisnih stručnjaka, no koje je Komisija odbila u skladu s člankom 43. stavkom 7. Uredbe (Obzor Europa).

3.  Informacije o provedbi programa, uključujući relevantne informacije na razini okvirnog programa, posebnog programa, svakog posebnog cilja i povezanih tema te Zajedničkog istraživačkog centra, kao dio godišnjeg praćenja prema smjerovima učinka definiranima u Prilogu V. Uredbi, kao i sinergije s drugim relevantnim programima Unije.

4.  Informacije o izvršenju proračuna programa Obzor Europa, uključujući informacije o COST-u, obvezama i plaćanjima za sva europska partnerstva, uključujući zajednice znanja i inovacija, te financijskoj ravnoteži između EU-a i svih pridruženih zemalja.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0510).
(3)SL C […], […], str. […].
(4)SL C […], […], str. […].
(5) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. Tekst koji nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora istaknut je u sivoj boji.
(6)SL C […], […], str. […].
(7) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(8) Odluka Komisije 96/282/Euratom od 10. travnja 1996. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra (SL L 107, 30.4.1996., str. 12.).
(9)
(10) SL C 373, 20.12.2013., str. 23.
(11) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(12) U cilju olakšavanja provedbe programa, Komisija mora za svaki sastanak programskog odbora, kako je definirano u dnevnom redu, u skladu s utvrđenim smjernicama nadoknaditi troškove za jednog predstavnika po državi članici te za jednog stručnjaka/savjetnika po državi članici za one točke dnevnoga reda za koje neka država članica zahtijeva posebno stručno znanje.
(13)Načelno najmanje 80 %.
(14)Europska podatkovna infrastruktura bit će temelj europskog oblaka za otvorenu znanost pružajući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.
(15)OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26. siječnja 2017.
(16)Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.
(17)„Ponovno promišljanje industrije – definiranje inovacija” (Re-finding Industry – Defining Innovation), izvješće skupine na visokoj razini za industrijske tehnologije, Bruxelles, travanj 2018.
(18)Riječ je o javnim ili privatnim objektima koji pružaju resurse i usluge prvenstveno europskoj industriji za potrebe ispitivanja i vrednovanja ključnih tehnologija razvoja i proizvoda. Takva infrastruktura može se nalaziti na jednoj lokaciji ili biti virtualna ili decentralizirana, a mora biti registrirana u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu.
(19)U drugim dijelovima stupa II. i općenito u programu Obzor Europa traže se rješenja za pitanje znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima.
(20) Pojam „alternativna energija” ne uključuje energiju proizvedenu iz nuklearnih izvora energije.
(21)Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, bilje, mikroorganizmi i od njih dobivene biomase, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela. Uključuje i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave te usluge koje pružaju, sve sektore primarne proizvodnje koji upotrebljavaju i stvaraju biološke resurse (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se upotrebljavaju biološki resursi i procesi za proizvodnju hrane, hrane za životinje, bioloških proizvoda, energije i usluga. Iz toga su isključeni biolijekovi i zdravstvena biotehnologija.
(22) „Održivo plavo gospodarstvo” znači sve sektorske i međusektorske gospodarske aktivnosti na cijelom jedinstvenom tržištu koje su povezane s oceanima, morima, obalama i unutarnjim vodama, koje obuhvaćaju najudaljenije regije Unije i zemlje bez izlaza na more, uključujući nove sektore i netržišnu robu i usluge, i u skladu su sa zakonodavstvom Unije u području okoliša.
(23)Izraz „kopneni i morski” uključuje i „kopnene vode” u cijelom tekstu klastera 6.
(24)COM(2018)0773: Čist planet za sve. Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo.
(25) Promatranjem okoliša dostupnim primjerice s pomoću sastavnice Copernicus svemirskog programa Unije i drugih relevantnih europskih programa, kao i inicijativom GEO poduprijet će se istraživanje i inovacije u okviru drugih područja djelovanja unutar ovog globalnog izazova kao i u drugim relevantnim dijelovima programa Obzor Europa.
(26)SWD(2016)0319: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.
(27)Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.
(28)Aktivnosti iz područja djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.
(29)Inovacijski centar krovni je pojam za širok raspon vještina. Može djelovati kao aktivan partner, zajednica, centar znanja, posrednik ili poveznica koja nudi pristup najnovijim znanjima i stručnosti u području digitalnih i povezanih razvojnih tehnologija koje su poduzećima potrebne kako bi postala konkurentnija kad je riječ o proizvodnji, uslugama i poslovnim procesima.
(30)Relevantne teme mogu se utvrditi u kontekstu strateškog planiranja Obzora Europa.
(31)Obično kao kombinacija znanstvenih/tehnoloških rizika, upravljačkih/financijskih rizika, tržišnih/gospodarskih rizika i regulatornih rizika. U obzir se mogu uzeti i nepredviđeni dodatni rizici.
(32)Kao alternativa bespovratnim sredstvima ako se rizik smatra nižim od prosječnoga nadoknadiv predujam vraća se EU-u prema dogovorenom rasporedu, a potom se pretvara u beskamatni zajam. U slučaju da korisnik ne može vratiti sredstva, ali može nastaviti svoju aktivnost, nadoknadiv predujam pretvara se u vlasnički kapital. U slučaju stečaja nadoknadiv predujam pretvara se samo u bespovratna sredstva.
(33)U načelu, od EU-a se ne očekuje da će imati više od manjine glasačkih prava u poduzećima koja primaju potporu. U iznimnim slučajevima EU može osigurati stjecanje blokirajuće manjine kako bi se zaštitili europski interesi u ključnim područjima, npr. u području kibersigurnosti.
(34)Na primjer, Provjera koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), iz projekata koji se podupiru u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, novoosnovanih poduzeća proizašlih iz ZZI-ja Europskog instituta za inovacije i tehnologiju. Zahtjevi mogu proizlaziti i iz aktivnosti u okviru programa Obzor 2020., osobito projekata koji su odabrani u okviru druge faze instrumenta za MSP-ove programa Obzor 2020. i povezanog pečata izvrsnosti koji financiraju države članice te (postojećih i budućih) europskih partnerstava.
(35)Kako bi se osigurao neometan kontinuitet, nagrade EIC-a preuzet će upravljanje nagradama pokrenutima u okviru programa Obzor 2020. Osim toga, Odbor EIC-a bavi se osmišljavanjem i dodjelom novih motivacijskih nagrada i priznanja.
(36) Komunikacija Komisije od 15. svibnja 2018. „Obnovljeni program za istraživanje i inovacije – prilika da Europa oblikuje svoju budućnost”, COM(2018)0306, Odluka Vijeća od 27. svibnja 2016. (8675/16 RECH 127 COMPET 212 MI 300 POGEN 34).
(37)Izvješće o napretku europskog istraživačkog prostora iz 2018.
(38)Zaključci Vijeća o planu za europski istraživački prostor, 19. svibnja 2015. [ažurirati prema potrebi].
(39)Članak 181. stavak 2. UFEU-a.
(40)Politike i prakse koje će se razmatrati obuhvaćaju širenje rezultata istraživanja, što prije i što šire, u dogovorenim formatima i s pomoću zajedničke infrastrukture (npr. europski oblak za otvorenu znanost), građansku znanost te razvoj i upotrebu novih, širih pristupa i pokazatelja za ocjenjivanje istraživanja i nagrađivanje istraživača.
(41)Instrument za političku podršku pokrenut u okviru Obzora 2020. Instrument za političku podršku djeluje na temelju potražnje te nudi, na dobrovoljnoj osnovi, stručnost visoke razine i savjete prilagođene nacionalnim tijelima javne vlasti. Svojim je uslugama već pridonio pokretanju promjena politike u zemljama kao što su Poljska, Bugarska, Moldova i Ukrajina te pospješivanju promjena s pomoću razmjena dobre prakse u područjima kao što su porezni poticaji za istraživanje i razvoj, otvorena znanost, financiranje javnih istraživačkih organizacija na temelju rezultata i interoperabilnost nacionalnih istraživačkih i inovacijskih programa.
(42)Uključujući posebno Europsku povelju za istraživače, Kodeks ponašanja pri zapošljavanju istraživača, portal EURAXESS i mirovinski fond RESAVER.


Nadzor tržišta i usklađivanje u području proizvoda ***I
PDF 128kWORD 52k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda te o izmjeni uredbi (EU) br. 305/2011, (EU) br. 528/2012, (EU) 2016/424, (EU) 2016/425, (EU) 2016/426 i (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva 2004/42/EZ, 2009/48/EZ, 2010/35/EU, 2013/29/EU, 2013/53/EU, 2014/28/EU, 2014/29/EU, 2014/30/EU, 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2014/33/EU, 2014/34/EU, 2014/35/EU, 2014/53/EU, 2014/68/EU i 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2017)0795 – C8-0004/2018 – 2017/0353(COD))
P8_TA(2019)0397A8-0277/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0795),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0004/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0277/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011

P8_TC1-COD(2017)0353


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1020.)

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 19.


Promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja ***I
PDF 127kWORD 47k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (COM(2018)0238 – C8-0165/2018 – 2018/0112(COD))
P8_TA(2019)0398A8-0444/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0238),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0165/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za pravna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za promet i turizam (A8-0444/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja

P8_TC1-COD(2018)0112


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1150)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 177.


Bolje izvršavanje i modernizacija pravila EU-a o zaštiti potrošača ***I
PDF 128kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993., Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača (COM(2018)0185 – C8-0143/2018 – 2018/0090(COD))
P8_TA(2019)0399A8-0029/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0185),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0143/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja austrijskog Saveznog vijeća i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se tvrdi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 29. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0029/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača

P8_TC1-COD(2018)0090


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2161.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 66.


Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
PDF 130kWORD 56k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o zajedničkom postupku odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o proizvodima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani] (COM(2018)0179 – C8-0144/2018 – 2018/0088(COD))
P8_TA(2019)0400A8-0417/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0179),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 43. i 114. te članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0144/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za ribarstvo i Odbora za pravna pitanja (A8-0417/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i o izmjeni uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 2065/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009 i (EU) 2015/2283 te Direktive 2001/18/EZ

P8_TC1-COD(2018)0088


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1381.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 158.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 225.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 11. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0489).


Svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove ***I
PDF 127kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (COM(2018)0317 – C8-0217/2018 – 2018/0161(COD))
P8_TA(2019)0401A8-0039/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0317),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0217/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0039/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove

P8_TC1-COD(2018)0161


(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/933.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 100.


Svemirski program Unije i Agencija Europske unije za svemirski program ***I
PDF 520kWORD 177k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU (COM(2018)0447 – C8-0258/2018 – 2018/0236(COD))
P8_TA(2019)0402A8-0405/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0447),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 189. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0258/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019.  u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0405/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

P8_TC1-COD(2018)0236


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 189. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojavom novih sudionika i razvojem novih tehnologija radikalno se mijenjaju tradicionalni industrijski modeli. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća.

(2)  Mogućnosti koje svemir otvara za sigurnost Unije i njezinih država članica trebalo bi iskoristiti onako kako se posebice navodi u Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz lipnja 2016., pri čemu treba zadržati civilnu prirodu programa i poštovati moguće odredbe o neutralnosti i nesvrstanosti koje su utvrđene u ustavnom pravu država članica. Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru, kao i svemirski podaci i usluge, imaju dvojnu namjenu. Međutim, sigurnosna i obrambena politika Unije utvrđuje se u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, u skladu s glavom V. UEU-a.

(3)  Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeve javnih politika. ▌ Potrebno je osigurati kontinuitet tih inicijativa i poboljšati usluge koje se njima pružaju kako bi se odgovorilo na nove potrebe korisnika i kako bi one ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije ▌ te kako bi mogle ispuniti političke prioritete kao što su klimatske promjene, uključujući praćenje promjena u polarnim regijama, promet, sigurnost i obrana.

(3a)  Sinergije među sektorom prometa, svemirskim i digitalnim sektorom trebalo bi iskoristiti radi poticanja šire upotrebe novih tehnologija (npr. e-poziv, digitalni tahograf, nadzor prometa i upravljanje prometom, autonomna vožnja, vozila bez vozača i bespilotne letjelice) te za odgovaranje na potrebe sigurne i neometane povezivosti, pouzdanog određivanja položaja, intermodalnosti i interoperabilnosti, čime se povećava konkurentnost usluga prijevoza i industrije.

(3b)  Kako bi sve države članice i svi njihovi građani u potpunosti iskoristili prednosti Programa, isto je tako ključno promicati upotrebu i primjenu dostupnih podataka, informacija i usluga, kao i poduprijeti razvoj aplikacija u silaznom sektoru na temelju tih podataka, informacija i usluga. U tu bi svrhu države članice, Komisija i nadležna tijela mogli periodično provoditi informativne kampanje o prednostima Programa.

(4)  Kako bi se postigli ciljevi slobode djelovanja, neovisnosti i sigurnosti, preduvjet je da Unija ima autonoman pristup svemiru i da ga može sigurno koristiti. Stoga je ključno da Unija podupire autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Kako bi zadržala konkurentnost na tržištu koje se brzo razvija, također je ključno da Unija i u budućnosti ima pristup modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje i da na raspolaganju ima adekvatne lansirne sustave. Stoga, ne dovodeći u pitanje mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija, Programom bi se mogle podupirati prilagodbe zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru, uključujući nova postignuća, koje su potrebne za provedbu Programa kao i prilagodbe, što uključuje tehnološki razvoj, svemirskih lansirnih sustava koji su potrebni za lansiranje satelita, među ostalim alternativne tehnologije i inovativne sustave, radi provedbe komponenti Programa. Te bi se aktivnosti trebale provoditi u skladu s Financijskom uredbom i ▌ s ciljem postizanja bolje troškovne učinkovitosti Programa. S obzirom na to da ne postoji poseban proračun, djelovanjima kojima se podupire pristup svemiru ne bi se dovodila u pitanje provedba komponenti Programa.

(5)  Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak sustava pogodnog za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini inicijativama kao što su svemirske platforme koje okupljaju svemirske, digitalne i druge sektore, kao i korisnike. Te bi svemirske platforme za cilj trebale imati promicanje poduzetništva i vještina te istovremeno težiti ostvarivanju sinergija s digitalnim inovacijskim platformama. Unija bi trebala poticati stvaranje i širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te poticanjem potražnje (pristup prvog ugovora).

(5xx)  Svemirski lanac vrijednosti obično se segmentira na: i. uzlaznu komponentu, koja uključuje aktivnosti koje vode do operativnog svemirskog sustava, uključujući aktivnosti razvoja, proizvodnje i lansiranja te rad takvog sustava; te ii.silaznu komponentu, koja obuhvaća pružanje usluga i proizvoda povezanih sa svemirom korisnicima. Digitalne platforme također su važan element kojim se podupire razvoj svemirskog sektora i koji omogućuje pristup podacima i proizvodima, kao i alatima, sustavima za pohranjivanje i računalnim sustavima.

(5x)  Kada je riječ o svemiru, Unija izvršava svoje nadležnosti u skladu s člankom 4. stavkom 3. UFEU-a. Komisija bi trebala osigurati usklađenost aktivnosti koje se provode u kontekstu programa.

(5a)  Budući da određene države članice već imaju tradiciju aktivnih industrija povezanih sa svemirom, trebalo bi prepoznati potrebu za razvojem i sazrijevanjem svemirskih industrija u državama članicama s novim kapacitetima i potrebu da se odgovori na izazove koje pred tradicionalnu svemirsku industriju postavlja „novi svemir”. Trebalo bi promicati mjere za razvoj kapaciteta svemirske industrije diljem Unije i olakšati suradnju u cjelokupnoj svemirskoj industriji aktivnoj u svim državama članicama.

(5b)  Djelovanja u okviru Programa trebala bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i europskim kapacitetima (tj. kapacitetima koji postoje u vrijeme provedbe djelovanja) i koristiti ih.

(6)  Zahvaljujući pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirske aktivnosti imaju snažnu međunarodnu dimenziju. U bliskoj suradnji s državama članicama, i uz njihovu suglasnost, relevantna tijela svemirskog programa EU-a mogu sudjelovati u pitanjima koja se odnose na svemirski program kao i u međunarodnoj suradnji te surađivati s relevantnim sektorskim tijelima UN-a. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na svemirski program Unije („Program”), Komisija može koordinirati, u ime Unije i u području svoje nadležnosti, aktivnosti na međunarodnoj sceni ▌, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, među ostalim u području frekvencija u pogledu Programa, ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica u tom području. Posebno je važno da Unija, koju predstavlja Komisija, sudjeluje u radu tijela međunarodnog programa Cospas-Sarsat.

(6a)  Međunarodna suradnja presudna je za promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru i za promicanje tehnologije i industrije Unije te poticanje poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka, kao i poticanje suradnje u području osposobljavanja. Međunarodna suradnja ključni je element Svemirske strategije za Europu. Komisija će svemirski program EU-a koristiti kako bi doprinijela međunarodnim naporima i ostvarila korist od njih s pomoću inicijativa, kako bi promicala europsku tehnologiju i industriju na međunarodnoj razini (npr. bilateralni dijalozi, sektorske radionice, potpora internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća) i olakšala pristup međunarodnim tržištima te poticala pošteno tržišno natjecanje, istodobno maksimalno koristeći inicijative u području gospodarske diplomacije. Europske inicijative u području svemirske diplomacije trebale bi biti potpuno usklađene i komplementarne s postojećim politikama, prioritetima i instrumentima EU-a, a Unija i njezine države članice imaju ključnu ulogu u očuvanju vodeće pozicije na međunarodnoj sceni.

(7)  Ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica, Komisija bi trebala, zajedno s ▌ Visokim predstavnikom i u bliskoj suradnji s državama članicama, promicati odgovorno ponašanje u svemiru pri provedbi programa, što uključuje smanjenje širenja svemirskog otpada, i istražiti mogućnost pristupanja Europske unije odgovarajućim ugovorima i konvencijama UN-a te prema potrebi podnijeti odgovarajuće prijedloge.

(8)  Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste troškove, posebno preko mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima i financijskim instrumentima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju. Time bi se također trebale osigurati sinergije i usklađenost između rješenja razvijenih u okviru tih programa, posebno programa Obzor Europa, i rješenja razvijenih u okviru svemirskog programa.

(8a)  U skladu s člankom 191. stavkom 3. Financijske uredbe, isti se troškovi ni u kojem slučaju ne smiju dvaput financirati iz proračuna Unije, na primjer preko programa Obzor Europa i svemirskog programa.

(9)  Ciljevi politike ovog Programa također će se tretirati kao prihvatljiva područja za operacije financiranja i ulaganja s pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva InvestEU-a, osobito u njegovim programskim dijelovima politika u području održive infrastrukture i istraživanja, inovacija i digitalizacije. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija, na razmjeran način i tako da se mjerama ne duplicira učinak privatnog financiranja, da se privatno financiranje ne istiskuje i da se ne narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjere bi trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(10)  Usklađenošću i sinergijama između Obzora Europa i Programa potaknut će se konkurentan i inovativan europski svemirski sektor, osnažiti autonomija Europe u pristupanju svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom okruženju te ojačati uloga Europe kao globalnog dionika. Revolucionarna rješenja u Obzoru Europa podržavat će se podacima i uslugama koje se iz Programa stavljaju na raspolaganje istraživačkoj i inovacijskoj zajednici.

(10a)  Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao socioekonomski povrat iz Programa, ključno je na raspolaganju imati najsuvremenije sustave i nadograđivati ih u skladu s potrebama korisnika koje se razvijaju te u silaznom sektoru ostvariti napredak u aplikacijama utemeljenima na svemiru. Unija bi trebala podupirati aktivnosti povezane s istraživanjem i tehnološkim razvojem ili ranim fazama razvoja koje se odnose na infrastrukture uspostavljene u okviru Programa, kao i aktivnosti istraživanja i razvoja koje se odnose na primjenu i usluge utemeljene na sustavima utvrđenima u okviru programa, čime se potiču uzlazne i silazne gospodarske aktivnosti. Odgovarajući instrument na razini Unije za financiranje tih aktivnosti istraživanja i inovacija je Obzor Europa, uspostavljen Uredbom (EU) br. XXX/XXXX. Međutim, jedan posebni dio razvojnih aktivnosti trebao bi se financirati iz proračunskih sredstava koja se dodjeljuju komponentama Galileo i EGNOS u okviru ove Uredbe, posebice kada se te aktivnosti odnose na ključne elemente poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, kojima se olakšava razvoj aplikacija u različitim gospodarskim sektorima. Takvim financiranjem se, međutim, ne bi smjelo ugroziti uvođenje ili uporaba infrastruktura uspostavljenih u okviru programa.

(10x)  Kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, Programom bi se trebao podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, uz promicanje jednakih mogućnosti, što uključuje rodnu ravnopravnost, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.

(10b)  Za infrastrukturu namijenjenu Programu mogle bi biti potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja preko istraživanja i inovacija, među ostalim u okviru Obzora Europa, u cilju podupiranja prioriteta politike Unije. U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se trebale koristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, osobito mreže za in situ promatranja, bit će ključni sastavni dijelovi in situ promatračke infrastrukture kojom će biti omogućene usluge Copernicusa.

(11)  Važno je da Europska unija posjeduje sva materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru javne nabave koju financira u okviru svojeg svemirskog programa. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi uspostaviti potrebne aranžmane sa svim postojećim vlasnicima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kad to ocijeni prikladnim na temelju procjene pojedinačnog slučaja, ta sredstva učini dostupnima trećoj strani ili da njima raspolaže.

(11a)  Kako bi se potaknula što šira upotreba usluga koje Program nudi, bilo bi korisno naglasiti da se podaci, informacije i usluge pružaju bez jamstva, pri čemu se ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz pravno obvezujućih odredbi.

(11b)  Komisija u provođenju nekih svojih zadataka neregulatorne prirode može, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to nužno, iskoristiti tehničku podršku nekih vanjskih strana. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje Programom također mogu u izvršavanju zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe upotrebljavati istu tehničku podršku.

(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(13)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se Programom pridonijeti općim mjerama povezanima s klimatskim promjenama i ostvarenju općeg cilja da se [25 %] proračunskih rashoda EU-a odnosi na potporu klimatskim ciljevima. Relevantne mjere bit će utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno razmotriti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(14)  ▌ Prihodi proizašli iz komponenti Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se ti prihodi trebali upotrijebiti za potporu ostvarenja ciljeva Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.

(15)  Budući da Program u načelu financira Unija, ugovori o javnoj nabavi sklopljeni u okviru ovog programa za aktivnosti financirane sredstvima Programa trebali bi biti u skladu s propisima Unije. U tom kontekstu Unija bi također trebala biti odgovorna za definiranje ciljeva u pogledu javne nabave koje se treba nastojati ostvariti. Potrebno je napomenuti da je Financijskom uredbom predviđeno da se, na temelju rezultata ex ante procjene, Komisija može osloniti na sustave i postupke osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije. Posebna usklađenja koja su potrebna za te sustave i postupke, kao i aranžmane za produljenje postojećih ugovora, trebalo bi definirati u odgovarajućim okvirnim sporazumima o financijskom partnerstvu ili sporazumima o doprinosima.

(16)  Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave oslanjanja na takve tehnologije su nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja, posebno kako bi se omogućilo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća (start-ups). Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa, ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(16a)  Kako bi se potakla javna potražnja i inovacije u javnom sektoru, Programom bi se trebala promicati uporaba podataka, informacija i usluga Programa kako bi se podržao razvoj prilagođenih rješenja industrije i MSP-ova na lokalnoj i regionalnoj razini preko partnerstava za inovacije povezanih sa svemirom, kako je navedeno u točki 7. Priloga 1. Financijskoj uredbi, čime bi se obuhvatile sve faze od razvoja do uvođenja i nabave prilagođenih interoperabilnih svemirskih rješenja za javne usluge.

(17)  Kako bi se ispunili ciljevi Programa, važno je moći iskoristiti, kad je to potrebno, kapacitete koje nude javni i privatni subjekti Unije koji su aktivni u području svemira te moći raditi na međunarodnoj razini s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Zbog toga je potrebno predvidjeti mogućnost upotrebe svih relevantnih alata i metoda upravljanja propisanih u Ugovoru i Financijskoj uredbi ▌ i postupaka zajedničke javne nabave.

(18)  Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, iskustvo je pokazalo da ih korisnici i tržište bolje prihvaćaju, kao i da općenito dalje dopiru, ako se s njima radi decentralizirano, nego kad ih Komisija provodi u skladu s pristupom odozgo prema dolje. Među najuspješnijim mjerama za nove sudionike i mala i srednja poduzeća bili su kuponi, oblik financijske potpore korisnika bespovratnih sredstava namijenjen trećoj strani. Međutim, njihova je primjena nailazila na prepreke zbog gornje granice financijske potpore propisane u Financijskoj uredbi. Tu bi gornju granicu stoga trebalo povisiti za svemirski program EU-a kako bi se održao korak sa sve većim potencijalom za tržišne primjene u svemirskom sektoru.

(19)  Oblici financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje korištenja jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koja nisu povezana s troškovima iz [članka 125. stavka 1.] Financijske uredbe.

(20)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(21)  U skladu s [upućivanje se po potrebi treba ažurirati u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 88. Odluke Vijeća .../.../EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućim aranžmanima koji se primjenjuju na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(22)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi, a njima se konkretno utvrđuje postupak donošenja i izvršenja proračuna preko bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravne provedbe te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a, pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se također na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

(23)  U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(5) (Financijska uredba), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(6) i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(7), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon u vezi s prijevarama i drugim kaznenim djelima kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(8). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužne ovlasti i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(24)  Treće zemlje koje su članice ▌ EGP-a mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌ OLAF-u i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(25)  Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva jasnu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje i smanjila prekoračenja troškova i kašnjenja. Svi akteri koji sudjeluju u upravljanju trebali bi podupirati, u svojem području nadležnosti i u skladu sa svojim odgovornostima, ostvarivanje ciljeva Programa.

(26)  Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima koji se odnose na svemir. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi ▌. One mogu ▌ surađivati s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi mogla mobilizirati sredstva koja na raspolaganju imaju države članice, koristiti se njihovom pomoći i, podložno zajednički dogovorenim uvjetima, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa ▌. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Povrh toga, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene na odgovarajućoj razini kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra(9).

(26a)  U određenim opravdanim okolnostima Agencija može povjeriti određene zadaće državama članicama ili skupini država članica. Povjeravanje tih zadaća trebalo bi biti ograničeno na aktivnosti koje Agencija ne može sama izvršiti te se time ne bi smjelo dovoditi u pitanje upravljanje Programom i dodjela zadaća kako je definirano ovom Uredbom.

(27)  Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da nadzire provedbu Programa, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje glavnih zahtjeva potrebnih za razvoj sustava i usluga.

(28)  Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosne akreditacije kao i razvoja tržišta i aplikacija u silaznom sektoru. Stoga bi određene zadaće povezane s tim područjima trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. S obzirom na njezine pozitivne rezultate u promicanju prihvaćanja sustava Galileo i EGNOS od strane korisnika i tržišta, Agenciji bi također trebalo povjeriti aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima koje se odnose na komponente Programa koje nisu Galileo i EGNOS, kao i aktivnosti razvoja aplikacija u silaznom sektoru za sve komponente Programa. To bi omogućilo iskorištavanje ekonomija razmjera i omogućilo razvoj aplikacija na temelju nekoliko komponenti Programa (integrirane aplikacije). Tim se aktivnostima, međutim, ne bi smjelo dovesti u pitanje usluge i aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima koje je Komisija povjerila subjektima kojima su povjerene zadaće Copernicusa. Povjeravanje razvoja aplikacija u silaznom sektoru Agenciji ne sprečava druge ovlaštene subjekte da razviju aplikacije u silaznom sektoru. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli preko jednog ili više sporazuma o doprinosima u okviru okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu, koji obuhvaćaju ▌ druge posebne zadaće povezane s Programom. Pri povjeravanju zadaća Agenciji potrebno je osigurati odgovarajuće ljudske, administrativne i financijske resurse.

(28a)  Galileo i EGNOS složeni su sustavi za koje je potrebna intenzivna koordinacija. S obzirom na to da su Galileo i EGNOS komponente Unije, tu koordinaciju trebala bi provoditi institucija Unije ili tijelo Unije. Oslanjajući se na svoje stručno znanje razvijeno u proteklim godinama, Agencija je najprikladnije tijelo za koordinaciju svih operativnih zadaća povezanih s iskorištavanjem tih sustava, osim za međunarodnu suradnju. Agenciji bi stoga trebalo povjeriti zadaću upravljanja uporabom EGNOS-a i Galilea. Međutim, to ne znači da bi Agencija sama trebala obavljati sve zadaće povezane s uporabom tih sustava. Ona bi se mogla oslanjati na stručnost drugih subjekata, posebno Europske svemirske agencije. To bi trebalo uključivati rad na razvoju sustava, dizajniranju i razvoju dijelova zemaljskih segmenata i satelita, koje bi trebalo povjeriti Europskoj svemirskoj agenciji. Takvim povjeravanjem zadaća drugim subjektima iskorištavaju se kompetencije tih subjekata te bi se na taj način trebalo izbjeći udvostručavanje posla.

(29)  Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom Komisija bi trebala sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom i Agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom sklopljenim između Europske komisije i Europske svemirske agencije, posebno s njegovim člancima 2. i 5. Međutim, budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, nužno je da Europska svemirska agencija poduzme odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu interesa Unije i njezinih država članica, a u pogledu izvršavanja proračuna, zadaće koje su joj povjerene trebaju biti u skladu s odlukama Komisije. Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(30)  Funkcioniranje SATCEN-a kao europskog neovisnog kapaciteta koji osigurava pristup informacijama i uslugama koje proizlaze iz iskorištavanja odgovarajućih svemirskih sredstava i dodatnih podataka već je prepoznato u provedbi Odluke br. 541/2014/EU.

(31)  Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregiralo potrebe i zahtjeve korisnika s obiju strana nacionalnih i vojno-civilnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika mogla bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Europska obrambena agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za vojno planiranje i provođenje / Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija i Europska obrambena agencija trebale bi koordinirati aspekte povezane s korisnicima za zajednice civilnih ▌ korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.

(32)  S obzirom na važnost aktivnosti povezanih sa svemirom za gospodarstvo Unije i živote građana Unije te činjenicu da su sustavi, kao i aplikacije koje se temelje na tim sustavima, u svojoj prirodi dvojne namjene, postizanje i održavanje visokog stupnja sigurnosti trebao bi biti ključan prioritet Programa, posebno kako bi se zaštitili interesi Unije i njezinih država članica, među ostalim u vezi s klasificiranim i drugim osjetljivim neklasificiranim podacima.

(33)  Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, Komisija i Visoki predstavnik, svatko u okviru svojeg područja nadležnosti, trebali bi osigurati sigurnost Programa u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, Odlukom Vijeća 201xx/xxx/ZVSP(10).

(33a)  Uzimajući u obzir posebno stručno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s upravama trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ESVD može Komisiji pomoći u obavljanju nekih njenih zadaća koji se odnose na sigurnost Programa na području vanjskih odnosa, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU.

(34)  Ne dovodeći u pitanje isključivu nadležnost država članica u području nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a, trebalo bi uspostaviti posebno upravljanje sigurnošću kako bi se zajamčila neometana provedba Programa. To bi se upravljanje ▌ trebalo temeljiti na trima ključnim načelima. Prvo, od presudne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri u obzir uzmu opsežna i jedinstvena iskustva koja su države članice stekle u pitanjima u području sigurnosti. Drugo, kako bi se spriječili sukobi interesa i nedostaci u primjeni sigurnosnih pravila, operativne funkcije moraju biti odvojene od funkcija sigurnosne akreditacije. Treće, subjekt nadležan za upravljanje svim komponentama Programa ili dijelom tih komponenti ujedno je na najboljem položaju za upravljanje sigurnošću zadaća koje su mu povjerene. Sigurnost Programa temeljit će se na iskustvu stečenom u provedbi programa Galileo, EGNOS i Copernicus tijekom proteklih godina. Dobro upravljanje sigurnošću zahtijeva i odgovarajuću raspodjelu uloga među sudionicima. Budući da je Komisija odgovorna za Program, ona bi, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, trebala odrediti opće sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na svaku od komponenti Programa.

(34x)  Kibersigurnost europske svemirske i zemaljske infrastrukture ključna je za jamčenje kontinuiteta u radu sustava i kontinuiteta usluga. Stoga je pri utvrđivanju sigurnosnih zahtjeva potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir potrebu za zaštitom sustava i njihovih usluga od kibernapada, među ostalim primjenom novih tehnologija.

(34a)  Komisija bi po potrebi trebala utvrditi strukturu za praćenje sigurnosti nakon analize rizika i prijetnji. To tijelo za praćenje sigurnosti trebalo bi biti tijelo koje odgovara uputama razvijenima u okviru područja primjene Odluke 201x/xxx/ZVSP. Kada je riječ o programu Galileo, to bi tijelo trebalo biti Galileov centar za praćenje sigurnosti. U pogledu provedbe Odluke 20xx/xxx/ZVSP, uloga Odbora za sigurnosnu akreditaciju bit će ograničena na pružanje ulaznih podataka povezanih sa sigurnosnom akreditacijom sustava Vijeću i/ili VP-u.

(35)  S obzirom na jedinstvenost i složenost Programa i na njegovu povezanost sa sigurnošću, u sigurnosnoj akreditaciji trebalo bi primjenjivati priznata i dobro uspostavljena načela. Stoga je neophodno da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode na temelju zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i njezinih država članica, pri čemu se nastoji postići konsenzus i uključiti sve osobe koje se bave pitanjima sigurnosti, te da se uspostavi postupak za stalno praćenje rizika. Nadalje, tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije moraju se povjeriti stručnjacima s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificiranima za akreditaciju složenih sustava.

(35x)  S klasificiranim podacima EU-a (EUCI) postupa se u skladu sa sigurnosnim pravilima kako su utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i Odluci Vijeća 2013/488/EU. U skladu s Odlukom Vijeća države članice moraju poštovati načela i minimalne standarde utvrđene u tim odlukama kako bi se osiguralo da se klasificiranim podacima EU-a pruža jednaka razina zaštite.

(36)  Kako bi se osigurala sigurna razmjena informacija, trebalo bi sklopiti odgovarajuće sporazume radi osiguranja zaštite klasificiranih podataka EU-a koji se pružaju trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u kontekstu Programa.

(37)  Jedan je od glavnih ciljeva Programa osigurati sigurnost i stratešku autonomiju, ojačati sposobnost djelovanja u brojnim sektorima, posebno u području sigurnosti, i iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica. Za ovaj su cilj potrebna stroga pravila o prihvatljivosti subjekata koji mogu sudjelovati u aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa, a kojima je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a (EUCI) ili osjetljivim neklasificiranim podacima.

(37a)  U kontekstu Programa postoje određene informacije s kojima, iako nisu klasificirane, treba postupati u skladu s aktima koji su već na snazi ili nacionalnim zakonima, pravilima i propisima, što uključuje ograničavanje distribucije.

(38)  U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito kada je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije i sustavi za promatranje Zemlje. Program bi trebao iskoristiti sinergije između tih sektora, uzimajući u obzir koristi koje svemirske tehnologije donose tim sektorima, podupirati razvoj kompatibilne opreme i promicati razvoj relevantnih standarda i certifikacija. Također se povećavaju sinergije između svemirskih aktivnosti i aktivnosti povezanih sa sigurnošću i obranom Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.

(39)  Cilj je Galilea uspostavljanje i vođenje prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i određivanje položaja koja je posebno projektirana za civilne svrhe i koju mogu koristiti razni javni i privatni sudionici u Europi i svijetu. Galileo radi neovisno o drugim postojećim ili potencijalnim sustavima, čime među ostalim pridonosi strateškoj autonomiji Unije. Druga generacija sustava trebala bi se postupno puštati u rad prije 2030., u početku sa smanjenim operativnim kapacitetom.

(40)  Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge u okviru programa EGNOS trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, uključujući za ovu svrhu i Cipar, Azore, Kanarske otoke te Madeiru, do kraja 2026. U području zrakoplovstva sva bi ta područja trebala imati koristi od EGNOS-a za usluge u zračnoj plovidbi za sve razine učinkovitosti koje podupire EGNOS. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma, geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2018/1139 i neophodno praćenje kvalitete usluga Galilea za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, u svim fazama leta, zahvaljujući potrebnom sustavu za poboljšavanje signala (lokalni, regionalni, avionika u zrakoplovu), samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS). EGNOS-ova usluga za sigurnost života trebala bi se pružati u skladu s primjenjivim standardima ICAO-a.

(41)  Nužno je osigurati ▌ održivost ▌ sustava Galileo i EGNOS te kontinuitet, dostupnost, točnost, pouzdanost i sigurnost njihovih usluga. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava, uključujući razvoj povezanog svemirskog i zemaljskog segmenta.

(43)  Termin „komercijalna usluga” iz Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(11) više nije primjeren s obzirom na razvoj usluge. Umjesto toga, utvrđene su dvije zasebne usluge, odnosno usluga visoke točnosti i usluga autentikacije(12).

(44)  Kako bi se optimiralo korištenje pružanih usluga, usluge koje pružaju Galileo i EGNOS trebale bi biti kompatibilne i interoperabilne međusobno, među ostalim na razini korisnika i, koliko je moguće, s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i s konvencionalnim načinima radionavigacije, ako je ta kompatibilnost i interoperabilnost utvrđena u međunarodnom sporazumu, ne dovodeći u pitanje cilj strateške autonomije Unije.

(45)  Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture za Galileo i EGNOS i njezin utjecaj na njihovu sigurnost, lokacije te infrastrukture bi trebala određivati Komisija. Uvođenje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces, u koji bi se, kad je to primjereno, na temelju svoje nadležnosti mogla uključiti Agencija.

(46)  Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a i pritom doprinijelo strateškoj autonomiji Unije, posebno u osjetljivim sektorima i u području zaštite i sigurnosti, trebalo bi i regulatornim sredstvima promicati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to opravdano i korisno. Mjere kojima se želi potaknuti korištenje tih usluga u svim državama članicama također su važan dio procesa.

(47)  S pomoću Copernicusa trebao bi se osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i pružanja geoinformacija, čime se Uniju podupire u neovisnom odlučivanju i djelovanju u područjima kao što su okoliš, klimatske promjene, morski, pomorski, poljoprivredni i ruralni razvoj, očuvanje kulturne baštine, civilna zaštita, praćenje zemljišta i infrastrukture, sigurnost i digitalno gospodarstvo.

(47b)  Komponentama tog programa trebala bi se poticati primjena digitalne tehnologije u svemirskim sustavima, distribucija podataka i usluga te razvoj u silaznom sektoru. U tom kontekstu posebnu pozornost trebalo bi posvetiti inicijativama i mjerama koje je Komisija predložila u komunikaciji od 14. rujna 2016. naslovljenoj „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta: Ususret europskom gigabitnom društvu” i komunikaciji od 14. rujna 2016. naslovljenoj „5G za Europu: Akcijski plan”.

(48)  Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i rezultate ostvarene na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(13) o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima(14) kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije(15), te bi trebao osigurati kontinuitet i poboljšanje tih aktivnosti i ostvarenih rezultata. U svrhu razvoja nove imovine Komisija bi trebala tijesno surađivati s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom, EUMETSAT-om i, prema potrebi, s drugim subjektima koji imaju relevantnu svemirsku i in situ imovinu. U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT(16) i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje u skladu s Direktivom 2007/2/EZ(17) uglavnom dostavljaju države članice. Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i njihovo korištenje.

(49)  Copernicus bi trebalo provoditi u skladu s ciljevima Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako je izmijenjena Direktivom 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(18), posebno transparentnošću, stvaranjem uvjeta koji su pogodni za razvoj usluga te doprinosom gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u Uniji. Pristup podacima i informacijama programa Copernicus trebao bi biti besplatan i otvoren.

(49a)  Puni potencijal Copernicusa za društvo i gospodarstvo Unije trebao bi se u potpunosti ostvariti dalje od izravnih korisnika jačanjem mjera za prihvaćanje među korisnicima, za što je potrebno daljnje djelovanje kako bi podatke mogle koristiti i osobe koje nisu stručnjaci, čime bi se potaknuli rast, zapošljavanje i prijenos znanja.

(50)  Copernicus je program koji se temelji na potrebama korisnika. Stoga bi se njegov razvoj trebao temeljiti na promjenjivim zahtjevima temeljnih korisnika Copernicusa, istovremeno uzimajući u obzir i nove javne ili privatne zajednice korisnika. Copernicus bi se trebao temeljiti na analizi mogućnosti za ispunjavanje promjenjivih potreba korisnika, uključujući one povezane s provedbom, i praćenju politika Unije koje zahtijevaju stalno i djelotvorno sudjelovanje korisnika, posebno kad je riječ o definiranju i validaciji zahtjeva.

(51)  Copernicus je već operativan. Stoga je važno osigurati kontinuitet već uspostavljenih infrastruktura i usluga i istovremeno se prilagoditi promjenjivim potrebama korisnika, tržišnom okruženju, posebno pojavi privatnih subjekata u svemiru („novi svemir”) i društveno-političkim kretanjima koja zahtijevaju brzu reakciju. To zahtijeva razvoj funkcionalne strukture Copernicusa kako bi se bolje uzeo u obzir prelazak s prve faze operativnih usluga na pružanje naprednih i usmjerenijih usluga za nove zajednice korisnika i poticanje silaznih tržišta s dodanom vrijednosti. U tu svrhu bi se u njegovoj daljnjoj provedbi trebao primijeniti pristup koji se temelji na lancu vrijednosti podataka, tj. prikupljanju podataka, obradi podataka i informacija, distribuciji i iskorištavanju, aktivnosti prihvaćanja među korisnicima ▌na tržištu i aktivnosti izgradnje kapaciteta, a u procesu strateškog planiranja u okviru Obzora Europa utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se trebao iskoristiti Copernicus.

(52)  Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka te započinjanje novih misija koje će osobito obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se doprinijelo savladavanju izazova globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova). Globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa trebalo bi proširiti na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodnim i morskim resursima i kulturnoj baštini (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao maksimalno iskoristiti ulaganja iz prethodnog razdoblja financiranja (2014. – 2020.), uključujući ulaganja država članica, ESA-e i EUMETSAT-a, uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi mogao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja u cilju pružanja odgovora na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.

(53)  Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ▌usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o sastavu atmosfere i kvaliteti zraka, informacije o stanju i dinamici oceana, informacije u svrhu potpore praćenju kopna i leda kojima se podržava provedba lokalnih i nacionalnih politika i politika Unije, informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju, geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, među ostalim u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.

(54)  Komisija bi se pri provedbi usluga Copernicusa trebala oslanjati na nadležne subjekte, relevantne agencije Unije, skupine ili konzorcije nacionalnih tijela ili na bilo koje drugo relevantno tijelo koje bi moglo ispunjavati uvjete za sklapanje sporazuma o doprinosu. Pri odabiru tih subjekata Komisija bi trebala osigurati da ne dođe do poremećaja u radu i pružanju usluga te da, ako je riječ o sigurnosno osjetljivim podacima, ti subjekti raspolažu sposobnostima za rano upozoravanje i praćenje kriza u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), a osobito zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). U skladu s člankom 154. Financijske uredbe, osobe i subjekti kojima je povjerena zadaća izvršavanja sredstava Unije moraju poštovati načelo nediskriminacije prema svim državama članicama; poštovanje tog načela trebalo bi osigurati preko relevantnih sporazuma o doprinosu koji se odnose na pružanje usluga programa Copernicus.

(55)  Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Komisija i subjekti kojima su povjerene zadaće pružanja usluga trebali uključiti u tijesnu suradnju s različitim ključnim zajednicama širom Europe s ciljem daljnjeg razvoja Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovolje promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćenost i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.

(55a)  Politika besplatnih, cjelovitih i otvorenih podataka u okviru programa Copernicus ocijenjena je kao jedan od najuspješnijih elemenata provedbe programa Copernicus i ima ključnu ulogu u jačanju potražnje za podacima i informacijama u okviru tog programa, pri čemu je Copernicus dobio ulogu jednog od najvećih svjetskih pružatelja podataka prikupljenih promatranjem Zemlje. Postoji jasna potreba da se zajamči dugoročan i siguran kontinuitet pružanja besplatnog, cjelovitog i otvorenog pristupa podacima kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi utvrđeni u Svemirskoj strategiji za Europu (2016.). Podaci programa Copernicus stvaraju se prvenstveno u korist europskih građana, a besplatnim pristupom tim podacima maksimiziraju se prilike za poduzeća i akademske zajednice da surađuju na svjetskoj razini te se doprinosi učinkovitom europskom svemirskom ekosustavu. Eventualna ograničenja pristupa podacima i informacijama programa Copernicus trebala bi biti u skladu s politikom postupanja s podacima programa Copernicus kako je definirana u ovoj Uredbi i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1159/2013.

(56)  Pristup korisnika podacima i informacijama proizvedenima u okviru Copernicusa trebao bi biti cjelovit, otvoren i besplatan, podložno odgovarajućim uvjetima i ograničenjima, kako bi se promoviralo njihovo korištenje i dijeljenje te kako bi se ojačala europska tržišta u području promatranja Zemlje, posebno u silaznom sektoru, čime bi se omogućavali rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji. Na temelju te odredbe i dalje bi se trebali dostavljati podaci i informacije visoke razine dosljednosti, kontinuiteta, pouzdanosti i kvalitete. To zahtijeva da pristup podacima i informacijama Copernicusa te njihova obrada i iskorištavanje budu široki i prilagođeni korisnicima i da imaju višestruke vremenske razine, a Komisija bi u tom cilju trebala nastaviti s integriranim pristupom na razini EU-a i država članica uz istovremeno omogućavanje integracije s drugim izvorima podataka i informacija. Stoga bi Komisija trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da podaci i informacije programa Copernicus budu lako i stvarno dostupni i iskoristivi, osobito promicanjem usluga pristupa podacima i informacijama (DIAS) u državama članicama i, kada je to moguće, poticanjem interoperabilnosti među postojećim europskim podatkovnim infrastrukturama za promatranje Zemlje kako bi se stvorile sinergije s tim sredstvima te do kraja povećala i pojačala prihvaćenost podataka i informacija programa Copernicus na tržištu.

(57)  Komisija bi trebala surađivati s pružateljima podataka kako bi dogovorila uvjete licenciranja za podatke trećih strana u svrhu olakšavanja njihova korištenja u Copernicusu, u skladu s ovom Uredbom i mjerodavnim pravima trećih strana. Budući da neki podaci i informacije programa Copernicus, kao što su slike visoke rezolucije, mogu utjecati na sigurnost Unije ili njezinih država članica, u valjano utemeljenim slučajevima mogu se donijeti mjere za suočavanje s rizicima i prijetnjama sigurnosti Unije ili njezinih država članica.

(58)  Odredbe pravnih akata donesenih na temelju prethodnih uredaba bez prestanka valjanosti trebale bi ostati na snazi, osim ako su u suprotnosti s novom uredbom. To se posebno odnosi na Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1159/2013 kojom su utvrđeni uvjeti za registraciju i izdavanje dozvola za korisnike GMES-a i određeni kriteriji za ograničavanje pristupa podacima namijenjenima GMES-u i informacijama usluga GMES-a(19).

(59)  U svrhu poticanja i olakšavanja korištenja podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane lokalnih, regionalnih ili nacionalnih vlasti, malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi aktivnostima za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela, kao što su Copernicus Relay i Copernicus akademije. U tu bi svrhu Komisija i države članice trebale nastojati uspostaviti bolju povezanost Copernicusa i nacionalnih politika i politika Unije kako bi se potaknula potražnja za komercijalnim aplikacijama i uslugama, a poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i start-upovima, omogućilo da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

(60)  Na međunarodnoj razini Copernicus bi trebao pružati točne i pouzdane informacije za suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te kao potporu vanjskoj politici Unije i politici Unije za razvojnu suradnju. Copernicus bi se trebao smatrati europskim doprinosom Globalnom sustavu sustava za promatranje Zemlje (GEOSS), Odboru za satelite za promatranje Zemlje (CEOS), Konferenciji stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992., ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa. Njime bi se trebala uspostaviti ili održavati odgovarajuća suradnja s relevantnim sektorskim tijelima UN-a i Svjetskom meteorološkom organizacijom.

(61)  Pri provedbi Copernicusa Komisija bi se trebala osloniti, prema potrebi, na europske međunarodne organizacije s kojima je već uspostavila partnerstva, posebno na Europsku svemirsku agenciju, u pogledu razvoja, koordinacije, provedbe i evolucije svemirskih komponenti, pristupa podacima trećih strana, ako je to primjereno i, ako to ne čine drugi subjekti, upravljanja namjenskim misijama. Osim toga, Komisija bi se za potrebe upravljanja namjenskim misijama ili njihovim dijelovima i, ako je primjereno, pristupa podacima dodatnih misija, trebala osloniti na EUMETSAT u skladu s njegovim stručnim znanjem i mandatom.

(61a)  U području usluga Komisija bi trebala na primjeren način imati koristi od posebnih kapaciteta koje pružaju agencije Unije, kao što su Europska agencija za okoliš, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, SATCEN te od već izvršenih europskih ulaganja u usluge praćenja morskog okoliša kroz Mercator Ocean. U pogledu sigurnosti će se zajedno s visokom predstavnicom nastojati postići sveobuhvatan pristup na razini Unije. Zajednički istraživački centar Komisije aktivno sudjeluje od samog početka inicijative GMES te pruža potporu radu na Galileu i svemirskoj meteorologiji. Na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Zajednički istraživački centar upravlja uslugom upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus i globalnom komponentom usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus te doprinosi provjeri kvalitete i svrsishodnosti podataka i informacija te budućem razvoju. Komisija bi se pri provedbi Programa i dalje trebala oslanjati na znanstvene i tehničke savjete Zajedničkog istraživačkog centra.

(62)  Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovog doprinosa politikama Unije. Nastojanjem da se spriječi širenje svemirskog otpada, SST pridonosi omogućavanju održivog i zajamčenog pristupa svemiru i njegova korištenja, što je zajednički globalni cilj. U tom kontekstu mogao bi podupirati pripremu europskih projekata „čišćenja” Zemljine orbite.

(63)  SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. Unija bi, ako je to primjenjivo, mogla razmotriti mogućnost da dio svojih podataka stavi na raspolaganje u komercijalne, nekomercijalne i istraživačke svrhe. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da se usluge SST-a temelje na potrebama korisnika ▌, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost i prijenos relevantnih informacija prema javnim institucijama i iz njih, poštujući pritom politike nacionalne sigurnosti i zaštite.

(64)  Pružanje usluga SST-a trebalo bi se temeljiti na suradnji između Unije i država članica i na korištenju postojećih i budućih nacionalnih stručnih znanja i sredstava, uključujući ona koja su razvile Europska svemirska agencija ili Unija. Trebalo bi biti moguće osigurati financijsku potporu za razvoj novih senzora SST-a. Uzimajući u obzir osjetljivu prirodu SST-a, nadzor nad nacionalnim senzorima i njihove operacije, održavanje i obnova te obrada podataka potrebna za pružanje usluga SST-a trebali bi ostati u nadležnosti država članica sudionica.

(65)  Države članice s odgovarajućim vlasništvom nad kapacitetima SST-a ili pristupom kapacitetima SST-a trebale bi moći sudjelovati u pružanju usluga SST-a. Trebalo bi smatrati da države članice sudionice u Konzorciju za SST, uspostavljenom Odlukom 541/2014/EU, ispunjavaju te kriterije. Te bi države članice trebale podnijeti jedan zajednički prijedlog i dokazati sukladnost s dodatnim elementima koji se odnose na operativnu organizaciju. ▌Trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila za odabir i organizaciju država članica sudionica.

(65a)  Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za definiranje detaljnih postupaka i elemenata za uspostavu sudjelovanja država članica. Ako nije podnesen zajednički prijedlog ili ako Komisija smatra da takav prijedlog nije u skladu s utvrđenim kriterijima, Komisija može pokrenuti drugi korak za sudjelovanje država članica. U okviru postupaka i elemenata za taj drugi korak trebale bi se definirati orbite koje će biti obuhvaćene i uzeti u obzir potreba za maksimalnim povećanjem sudjelovanja država članica u pružanju usluga SST-a. Ako se u okviru tih postupaka i elemenata predviđa mogućnost da Komisija odabere nekoliko prijedloga kojima bi se obuhvatile sve orbite, trebalo bi osigurati i odgovarajuće mehanizme koordinacije između skupina država članica te učinkovito rješenje kako bi se obuhvatile sve usluge SST-a.

(66)  Nakon što se SST uspostavi, trebao bi poštovati načela komplementarnosti aktivnosti i kontinuiteta visokokvalitetnih usluga SST-a temeljenih na potrebama korisnika i zasnivati se na najboljem stručnom znanju. U okviru SST-a stoga bi trebalo izbjegavati nepotrebna preklapanja. Redundantnošću kapaciteta trebali bi se ▌osigurati kontinuitet, kvaliteta i stabilnost usluga SST-a. Aktivnosti stručnih timova trebale bi pridonijeti izbjegavanju tih nepotrebnih preklapanja.

(67)  SST bi uz to trebao biti poticajan za postojeće mjere ublažavanja, kao što su COPOUS-ove Smjernice za smanjenje svemirskog otpada ▌i nacrt smjernica za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili druge inicijative kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST-om bi također se nastojala uspostaviti sinergija s inicijativama za aktivno uklanjanje i mjerama pasivizacije svemirskog otpada. SST-om bi se trebalo pridonijeti miroljubivom korištenju i istraživanju svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti taj razvoj događaja te ga prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja.

(68)  U pogledu aktivnosti u vezi s SST-om, svemirskom meteorologijom i objektima u blizini Zemlje trebalo bi uzimati u obzir suradnju s međunarodnim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim organizacijama i ostalim trećim stranama, prvenstveno kako bi se izbjegli sudari u svemiru, spriječilo širenje svemirskog otpada i povećala spremnost za posljedice ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava i objekata u blizini Zemlje.

(69)  Odbor za sigurnost Vijeća preporučio je stvaranje strukture za upravljanje rizikom kako bi se osiguralo da se u provedbi Odluke br. 541/2014/EU na odgovarajući način uzmu u obzir pitanja sigurnosti podataka. U tu svrhu i uzimajući u obzir već obavljen posao, države članice sudionice trebale bi uspostaviti odgovarajuće strukture i postupke za upravljanje rizikom.

(70)  Ekstremne i velike svemirske meteorološke pojave mogu ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi u okviru Programa trebalo osnovati podkomponentu svemirske meteorologije kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanja o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge temeljene na potrebama korisnika te poboljšati kapaciteti država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se operativne svemirske meteorološke usluge pružati, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim kapacitetima i kapacitetima Unije te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i europskih i međunarodnih organizacija, kao i uključivanje privatnog sektora.

(71)  U Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe(20), Rimskoj deklaraciji šefova država i vlada 27 država članica EU-a(21) i nekoliko rezolucija Europskog parlamenta podsjeća se da EU mora pružiti važan doprinos u osiguravanju sigurne i otporne Europe koja se može suočiti s izazovima kao što su regionalni sukobi, terorizam, kiberprijetnje i sve veći migracijski pritisci. Siguran i zajamčen pristup satelitskim komunikacijama neophodan je alat za aktere u sigurnosti, a prikupljanje i dijeljenje tih ključnih sigurnosnih resursa na razini Unije jača Uniju koja štiti svoje građane.

(72)  Europsko je vijeće u zaključcima koje je donijelo tijekom sastanka održanog 19. i 20. prosinca 2013.(22) i koji se odnose na područje satelitskih komunikacija pozdravilo pripremu za sljedeću generaciju državnih satelitskih komunikacija (GOVSATCOM) koja se ostvaruje uz tijesnu suradnju država članica, Komisije i Europske svemirske agencije. GOVSATCOM je definiran kao jedan od elemenata Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. GOVSATCOM bi trebao biti dio odgovora EU-a na hibridne prijetnje, pružati potporu pomorskoj strategiji EU-a i arktičkoj politici EU-a.

(73)  GOVSATCOM je program koji je usmjeren na korisnika i ima jaku dimenziju sigurnosti. Scenariji upotrebe mogu se analizirati po relevantnim akterima za tri glavne skupine: i) upravljanje krizama, koje može uključivati civilne i vojne misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosti i obrane, elementarne nepogode i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; ii) nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; i iii) ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, digitalnu infrastrukturu (npr. podatkovni centri, poslužitelji), kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova kao što su brane) i svemirske infrastrukture.

(73a)  Kapaciteti i usluge GOVSATCOM-a koristit će se u ključnim misijama i operacijama sigurnosti i zaštite od strane aktera iz Unije i država članica. Stoga je potrebna odgovarajuća razina neovisnosti od trećih strana (trećih zemalja i subjekata iz trećih zemalja), koja će obuhvaćati sve elemente GOVSATCOM-a, kao što su svemirske i zemaljske tehnologije na razini komponente, podsustava i sustava, proizvodna industrija, vlasnici i operatori svemirskih sustava, fizička lokacija komponenti zemaljskog sustava.

(74)  Satelitska komunikacija konačan je resurs ograničen satelitskim kapacitetom, frekvencijom i geografskom pokrivenošću. Stoga, kako bi bio isplativ i iskoristio ekonomiju razmjera, GOVSATCOM mora na najbolji način uskladiti potražnju za uslugama GOVSATCOM-a od ovlaštenih korisnika i ponudu dostupnu na temelju ugovora s GOVSATCOM-om za satelitske kapacitete i usluge. Budući da se potražnja i potencijalna ponuda mijenjaju s vremenom, potrebni su stalno praćenje i fleksibilnost kako bi se usluge GOVSATCOM-a prilagođavale. ▌

(75)  Operativni zahtjevi definirat će se na temelju analize scenarija upotrebe. Iz tih operativnih zahtjeva, u kombinaciji sa sigurnosnim zahtjevima, trebalo bi definirati portfelj usluga. Za usluge koje će se pružati preko GOVSATCOM-a trebalo bi utvrditi primjenjivu osnovnu razinu usluge u portfelju usluga. Kako bi se najbolje uskladila potražnja i pružanje usluga, moguće je da će portfelj usluga GOVSATCOM-a biti potrebno redovito ažurirati.

(76)  U prvoj fazi GOVSATCOM-a, otprilike do 2025., koristit će se postojeći kapacitet. U tom bi kontekstu Komisija trebala osigurati kapacitete GOVSATCOM-a EU-a od država članica s nacionalnim sustavima i svemirskim kapacitetima te od komercijalnih pružatelja satelitskih komunikacija ili usluga, vodeći računa o osnovnim sigurnosnim interesima Unije. U toj će se prvoj fazi usluge uvoditi postupno ▌. Ako tijekom prve faze detaljna analiza buduće ponude i potražnje pokaže da taj pristup nije dovoljan za zadovoljavanje rastuće potražnje, može se donijeti odluka o prelasku na drugu fazu i razvoju dodatne prilagođene svemirske infrastrukture ili kapaciteta preko javno-privatnih partnerstava, npr. sa satelitskim operaterima Unije.

(77)  Kako bi se optimirali dostupni resursi za satelitsku komunikaciju, zajamčio pristup u nepredviđenim situacijama, kao što su elementarne nepogode, i osigurala operativna učinkovitost i kratki rokovi ispunjenja zahtjeva, nužan je zemaljski segment (centri i eventualni drugi zemaljski elementi). On bi trebao biti osmišljen na temelju operativnih i sigurnosnih zahtjeva. Kako bi se smanjili rizici, centar se može sastojati od nekoliko fizičkih lokacija. Mogli bi biti potrebni i drugi zemaljski segmenti, kao što su glavne bazne postaje.

(78)  Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a većina korisnika trebala bi moći nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a ▌.

(79)  Korisnici su naveli da u cilju operativne učinkovitosti treba težiti interoperabilnosti korisničke opreme te mogućnosti da korisnička oprema radi s različitim satelitskim sustavima. U tom bi području mogle biti potrebne aktivnosti istraživanja i razvoja.

(80)  Na provedbenoj razini zadaće i odgovornosti trebale bi se raspodijeliti specijaliziranim subjektima, kao što su Europska obrambena agencija, ESVD, Europska svemirska agencija, Agencija, i druge agencije Unije, tako da se osigura usklađenost s njihovim glavnim ulogama, posebno kad je riječ o korisničkim aspektima.

(81)  Nadležnom tijelu za GOVSATCOM dodijeljena je važna zadaća praćenja da korisnici i drugi nacionalni subjekti koji sudjeluju u GOVSATCOM-u poštuju pravila dijeljenja i određivanja prioriteta te sigurnosne postupke, kako su utvrđeni u sigurnosnim zahtjevima. Država članica koja nije imenovala nadležno tijelo za GOVSATCOM trebala bi u svakom slučaju imenovati kontaktnu točku za upravljanje svim otkrivenim smetnjama koje utječu na GOVSATCOM.

(81a)  Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD mogu postati sudionici GOVSATCOM-a ako odluče ovlastiti korisnike GOVSATCOM-a ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte. S obzirom na to da države članice same odlučuju o tome hoće li odobriti korisnike GOVSATCOM-a ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte, ne može ih se obvezati da postanu sudionice GOVSATCOM-a ili da budu domaćini infrastrukture GOVSATCOM-a. Komponenta GOVSATCOM-a u Programu stoga ne dovodi u pitanje pravo država članica da ne sudjeluju u GOVSATCOM-u, među ostalim u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili ustavnim odredbama u vezi s politikama koje se odnose na neusklađenost i nesudjelovanje u vojnim savezima.

(82)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na operativne zahtjeve za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira tehničke specifikacije za scenarije upotrebe povezane s upravljanjem krizama, nadzorom i upravljanjem ključnom infrastrukturom, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(83)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(84)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na pravila dijeljenja i određivanja prioriteta za upotrebu agregiranih satelitskih komunikacijskih kapaciteta GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Pri definiranju pravila dijeljenja i određivanja prioriteta, Komisija bi trebala uzeti u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te analizu rizika i očekivane potražnje sudionika GOVSATCOM-a. Iako bi usluge GOVSATCOM-a u načelu trebale biti besplatne za korisnike GOVSATCOM-a, ako se na temelju te analize zaključi da postoji manjak kapaciteta te kako bi se izbjeglo narušavanje tržišta, može se razviti cjenovna politika u okviru detaljnih pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(85)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na lokacije zemaljske infrastrukture GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da u odabiru tih lokacija uzme u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te postojeću infrastrukturu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(87)  Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. Ovom se Uredbom predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente Programa, osobito na sigurnosnu akreditaciju. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.

(87a)  U skladu s Odlukom 2010/803/EU sjedište Agencije je u Pragu. Za potrebe provedbe zadaća Agencije zaposlenici Agencije mogu biti smješteni u jednom od zemaljskih centara u okviru Galilea ili EGNOS-a iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/413 kako bi izvršavali aktivnosti Programa predviđene relevantnim sporazumom. Osim toga, kako bi Agencija mogla raditi na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način, ograničen broj zaposlenika mogao bi se dodijeliti lokalnim uredima u jednoj državi članici ili više njih. Lokacija zaposlenika izvan sjedišta Agencije ili lokacije sustava Galileo i EGNOS ne bi smjela dovesti do prijenosa temeljnih aktivnosti Agencije u te lokalne urede.

(88)  Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime. Međutim, u okviru Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(89)  S obzirom na mandat Agencije i ulogu Komisije u provedbi Programa primjereno je propisati da se neke odluke koje donosi Upravni odbor ne bi trebale donositi bez pozitivnog glasa predstavnika Komisije.

(90)  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravni odbor, Odbor za sigurnosnu akreditaciju i izvršni direktor moraju biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i raditi u javnom interesu.

(91)  Moguće je i vjerojatno da će se neke komponente Programa temeljiti na korištenju nacionalne infrastrukture osjetljive prirode ili povezane sa sigurnošću. U tom je slučaju iz razloga nacionalne sigurnosti nužno odrediti da na sastancima Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju prisustvuju ▌predstavnici država članica i predstavnici Komisije kojima je pristup dodijeljen jer je nužan za obavljanje njihovih zadaća. U glasovanju u Upravnom odboru trebaju sudjelovati samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnik Komisije. Situacije u kojima se taj postupak primjenjuje trebale bi se utvrditi u poslovnicima o radu Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

(94)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje uz izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnih opterećenja, posebno u državama članicama. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa.

(94a)  Predviđa se da će korištenje usluga koje se temelje na programu Copernicus i Galileo znatno utjecati na europsko gospodarstvo općenito. Međutim, čini se da danas u ovoj situaciji dominiraju ad hoc mjerenja i studije slučaja. Komisija bi preko Eurostata trebala definirati relevantna statistička mjerenja i pokazatelje koji bi bili temelj za sustavan i autoritaran nadzor utjecaja svemirskih aktivnosti EU-a.

(95)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Komisiji bi trebao pomagati odbor koji bi se trebao sastajati u posebnom sastavu.

(95a)  Budući da se komponente Programa temelje na potrebama korisnika, zahtijevaju neprekidnu i učinkovitu uključenost korisnika za njihovu provedbu i razvoj, osobito u vezi s definiranjem i provjerom zahtjeva usluge. Kako bi se povećala vrijednost za korisnike, trebalo bi aktivno tražiti njihov doprinos preko redovitog savjetovanja s krajnjim korisnicima iz javnih i privatnih sektora država članica Unije, a po potrebi i međunarodnih organizacija. U tu svrhu trebalo bi osnovati radnu skupinu („Korisnički forum”) koja će pomagati odboru Programa pri utvrđivanju zahtjeva korisnika, verifikaciji sukladnosti usluga i utvrđivanju nedostataka kod pruženih usluga. Poslovnikom odbora trebalo bi se utvrditi ustrojstvo te radne skupine vodeći računa o posebnostima svake komponente i svake usluge unutar komponenti. Kad god je to moguće, države članice trebale bi doprinositi Korisničkom forumu korisnika na temelju sustavnog i koordiniranog savjetovanja s korisnicima na nacionalnoj razini.

(96)  Budući da dobro javno upravljanje zahtijeva ujednačeno upravljanje Programom, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnicima subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom moglo bi se omogućiti da kao promatrači sudjeluju u radu odbora osnovanog u okviru primjene Uredbe (EU) br. 182/2011. Iz istih razloga predstavnicima trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su sklopile međunarodni sporazum s Unijom u vezi s Programom ili njegovim komponentama ili podkomponentama moglo bi se omogućiti da sudjeluju u radu odbora, ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom, trećih zemalja i međunarodnih organizacija nemaju pravo sudjelovanja u postupcima glasanja u odboru. Uvjeti za sudjelovanje promatrača i ad hoc sudionika trebali bi se utvrditi u poslovniku o radu odbora.

(97)  Kako bi se osiguralo djelotvorno ocjenjivanje napretka Programa u ostvarivanju ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom Priloga X. kako bi prema potrebi preispitala ili dopunila pokazatelje te kako bi dopunjavala ovu Uredbu odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(98)  Budući da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake pojedinačne države članice pa ga se stoga, zbog njegova opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je propisano u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne premašuje ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(99)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu sigurnosnih zahtjeva Programa, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. Države članice trebale bi moći izvršavati maksimalnu kontrolu nad sigurnosnim zahtjevima Programa. Pri donošenju provedbenih akata u području sigurnosti Programa Komisiji bi trebao pomagati odbor sastavljen od predstavnika država članica koji se sastaju u posebnoj sigurnosnoj konfiguraciji. Ti provedbeni akti trebali bi se donositi u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011. S obzirom na osjetljivost sigurnosnih pitanja predsjednik bi trebao nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u odboru. Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte kojima se utvrđuju opći sigurnosni zahtjevi Programa u slučajevima kada odbor ne donese mišljenje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”). Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja te pravila za provedbu Programa.

2.  Ovom Uredbom osniva se Agencija Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, osnovanu Uredbom (EU) br. 912/2010, i utvrđuju se pravila za rad Agencije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

0.  „sustav za nadzor i praćenje u svemiru” ili „sustav za SST” znači mreža zemaljskih i svemirskih senzora koji mogu nadzirati i pratiti svemirske objekte, zajedno s kapacitetima za obradu čiji je cilj pružanje podataka, informacija i usluga u vezi sa svemirskim objektima koji kruže u Zemljinoj orbiti;

1.  „svemirska letjelica” znači objekt koji kruži oko Zemlje konstruiran za izvođenje određene funkcije ili zadaće (npr. komunikacija, navigacija ili promatranje Zemlje), uključujući ▌satelite ▌, više stupnjeve raketa-nosača te vozila za povratak u Zemljinu atmosferu. Svemirska letjelica koja više ne može ispunjavati planiranu zadaću smatra se nefunkcionalnom. Svemirske letjelice koje služe kao pričuva ili se nalaze u stanju pripravnosti i čekaju na moguću ponovnu aktivaciju smatraju se funkcionalnima;

2.  „svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu na Suncu i oko Zemlje. Svemirski meteorološki učinci obuhvaćaju Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, varijacije u Sunčevu vjetru, ▌koronine izbačaje, geomagnetske oluje i dinamiku, ▌oluje zračenja i ionosferske poremećaje ▌koji mogu utjecati na Zemlju te infrastrukture u svemiru;

3.  „objekti u blizini Zemlje” (NEO) znači prirodni objekti u Sunčevu sustavu koji se približavaju Zemlji;

4.  „svemirski objekt” znači svaki objekt u svemiru koji je napravio čovjek;

5.  „svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači holistički pristup, koji uključuje sveobuhvatno znanje i razumijevanje glavnih opasnosti u svemiru, a koje obuhvaćaju sudare svemirskih objekata, njihovu fragmentaciju i ponovni ulazak u atmosferu, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;

6.  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

7.  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;

8.  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

9.  „informacije SST-a” znači obrađeni podaci SST-a koji su primatelju odmah razumljivi i upotrebljivi;

10.  „podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata, uključujući svemirski otpad, koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);

11.  „povratna veza” znači usluga kojom se pridonosi usluzi globalnog praćenja zrakoplova, pri čemu je praćenje definirala Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

12.  „Copernicusovi Sentineli” znači sateliti, svemirske letjelice ili korisni tereti svemirskih letjelica namijenjeni za program Copernicus koji služe za promatranje Zemlje iz svemira;

13.  „podaci programa Copernicus” znači podaci koji su dobiveni Sentinelima, uključujući njihove metapodatke;

14.  „podaci i informacije treće strane u Copernicusu” znači svemirski podaci i informacije licencirani ili stavljeni na raspolaganje za upotrebu u Copernicusu koji potječu iz izvora koji nisu Sentineli;

14a.  „usluge programa Copernicus” znači usluge s dodanom vrijednošću od općeg i zajedničkog interesa za Uniju i države članice, a koje se financiraju iz Programa i pretvaraju podatke o promatranju Zemlje, in situ podatke i druge pomoćne podatke u obrađene, agregirane i protumačene informacije prilagođene potrebama korisnika programa Copernicus;

15.  „in situ podaci programa Copernicus” znači podaci dobiveni promatranjem iz kopnenih, morskih ili zračnih senzora kao i referentni i popratni podaci koji su licencirani ili dani na upotrebu Copernicusu;

16.  „informacije programa Copernicus” znači informacije dobivene uslugama Copernicusa nakon obrade ili modeliranja, uključujući njihove metapodatke;

17.  „fiducijarni subjekt” znači pravni subjekt koji je neovisan od Komisije ili treće strane, a koji prima podatke Komisije ili treće strane u svrhu sigurne pohrane i obrade tih podataka;

18.  „svemirski otpad” znači svaki svemirski objekt, uključujući svemirske letjelice ili njihove fragmente i dijelove koji su u Zemljinoj orbiti ili koji se vraćaju u Zemljinu atmosferu, koji je izvan funkcije ili koji više ne služi nikakvoj određenoj svrsi, uključujući dijelove raketa ili umjetnih satelita ili neaktivne umjetne satelite;

19.  „senzor SST-a” znači svaki uređaj ili kombinacija uređaja, kao što su zemaljski ili svemirski radari, laseri i teleskopi, koji može vršiti nadzor ili praćenje u svemiru i može mjeriti fizičke parametre povezane sa svemirskim objektima, kao što su veličina, položaj i brzina;

19a.  „sudionik GOVSATCOM-a” znači države članice, Vijeće, Komisija i ESVD kao i agencije Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije u onoj mjeri u kojoj su takve agencije, treće zemlje i međunarodne organizacije propisno ovlaštene;

20.  „korisnik GOVSATCOM-a” znači javno tijelo Unije ili države članice, tijelo kojem je povjereno izvršavanje javnih ovlasti, ili fizička ili pravna osoba, koje je ovlašteno i kojem su povjerene zadaće koje se odnose na nadzor zadaća, operacija i infrastruktura od iznimne važnosti za sigurnost te na upravljanje tim zadaćama, operacijama i infrastrukturama;

20a.  „GOVSATCOM-ov centar” znači operativni centar čija je glavna funkcija na siguran način povezati korisnike GOVSATCOM-a s pružateljima kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a te na taj način optimizirati ponudu i potražnju u bilo kojem trenutku.

21.  „scenarij GOVSATCOM-a” znači operativni scenarij u određenom okruženju u kojemu ▌se traže usluge GOVSATCOM-a;

21a.  „Klasificirani podaci EU-a (EUCI)” znači svaki podatak ili materijal koji je označen stupnjem tajnosti EU-u i čije bi neovlašteno otkrivanje moglo uzrokovati različite stupnjeve štete interesima Europske unije ili jedne ili više država članica.

22.  „osjetljivi neklasificirani podaci” znači neklasificirani podaci u smislu članka 9. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/443, kojim se uvodi obveza zaštite osjetljivih neklasificiranih podataka koja se primjenjuje isključivo na Europsku komisiju te na agencije i tijela Unije koja su zakonski obvezna primjenjivati sigurnosna pravila Komisije;

23.  „korisnici Copernicusa” su:

„temeljni korisnici Copernicusa” koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus te imaju dodatnu ulogu u razvoju programa Copernicus su institucije i tijela Unije te europska nacionalna ili regionalna javna tijela u Uniji ili u državama sudionicama programa Copernicus kojima je povjerena zadaća pružanja javne usluge za potrebe definiranja, provedbe, osiguravanja provedbe ili praćenja javnih civilnih politika, među kojima su politika okoliša, civilne zaštite ili sigurnosti, uključujući sigurnost infrastrukture;„drugi korisnici Copernicusa” koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus, a osobito uključuju istraživačke i obrazovne organizacije, komercijalna i privatna tijela, dobrotvorne udruge, nevladine organizacije i međunarodne organizacije;

24.  „države sudionice programa Copernicus” znači treće zemlje koje financijski doprinose programu Copernicus i u njemu sudjeluju u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim s Unijom.

Članak 3.

Komponente Programa

Program se sastoji od sljedećih komponenti:

(a)  autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te ▌ integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);

(b)  civilnog regionalnog satelitskog navigacijskog sustava pod civilnom kontrolom, koji se sastoji od zemaljskih centara i postaja te nekoliko transpondera na geosinkronim satelitima, kojim se poboljšavaju i ispravljaju otvoreni signali koje emitiraju Galileo i drugi GNSS-ovi, među ostalim za upravljanje zračnim prometom, usluge u zračnoj plovidbi te za druge prometne sustave (dalje u tekstu „Europski geostacionarni navigacijski sustav” ili EGNOS);

(c)  operativnog, autonomnog, civilnog sustava za promatranje Zemlje koji je utemeljen na potrebama korisnika i pod civilnim je nadzorom te se zasniva na postojećim nacionalnim i europskim kapacitetima, nudi geoinformacijske podatke i usluge, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture, temelji se na politici potpunih, besplatnih i otvorenih podataka te po potrebi integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);

(d)  sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem svemirskih objekata koji kruže oko Zemlje (podkomponenta SST-a),a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave (podkomponenta SWE-a)i praćenje rizika od objekata u blizini Zemlje (podkomponenta NEO-ija) koji se približe području Zemlje (svijest o situaciji u svemiru ili „SSA”);

(e)  usluga ▌satelitskih komunikacija pod civilnim i državnim nadzorom koje omogućavaju pružanje satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga tijelima Unije i država članica koja upravljaju zadaćama i infrastrukturama od iznimne važnosti za sigurnost (GOVSATCOM).

Program ▌sadržava dodatne mjere namijenjene osiguravanju učinkovitog i autonomnog pristupa svemiru u okviru Programa te poticanju inovativnog i konkurentnog europskog svemirskog sektora, uzlazno i silazno, jačanju svemirskog ekosustava Unije i osnaživanju Unije kao globalnog čimbenika.

Članak 4.

Ciljevi

1.  Opći su ciljevi Programa sljedeći:

(a)  pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, čime će se ispuniti postojeće i buduće potrebe i podržati prioriteti politika Unije kao i s njima povezano neovisno donošenje odluka koje se temelji na dokazima, među ostalim u pogledu klimatskih promjena, prometa i sigurnosti ▌;

(b)  maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, posebno poticanjem razvoja inovativnih i konkurentnih europskih uzlaznih i silaznih sektora, uključujući mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, čime se omogućuje rast i otvaranje radnih mjesta u Uniji te se promiče najšire moguće uvođenje i upotreba podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa i u Uniji i izvan nje; nužno je istodobno osigurati sinergiju i komplementarnost s aktivnostima Unije u području istraživanja i tehnološkog razvoja koje se provode u skladu s Uredbom o Obzoru Europa;

(c)  jačanje sigurnosti i zaštite Unije i njezinih država članica te povećanje njezine ▌ autonomije, osobito u pogledu tehnologija ▌;

(d)  promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru, poticanje međunarodne suradnje, jačanje europske svemirske diplomacije, među ostalim zalaganjem za načela reciprociteta i poštenog tržišnog natjecanja te jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema, podupiranju globalnih inicijativa, uključujući pitanja ▌ održivog razvoja, kao i podizanje razine svijesti o svemiru kao zajedničkom nasljeđu ljudske vrste;

(e)  poboljšanje sigurnosti, zaštite i održivosti svih aktivnosti u svemiru koje se odnose na svemirske objekte i širenje otpada, kao i na svemirsko okruženje, provedbom odgovarajućih mjera, uključujući razvoj i uvođenje tehnologija za zbrinjavanje svemirskih letjelica na kraju operativnog životnog vijeka i za odlaganje svemirskog otpada.

(6a)  Međunarodna suradnja od presudne je važnosti i ključni je element svemirske strategije za Europu i za promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru. Komisija će Program koristiti kako bi doprinijela međunarodnim naporima i ostvarila korist od njih s pomoću inicijativa u području svemirske diplomacije radi promicanja europske tehnologije i industrije na međunarodnoj razini (npr. bilateralni dijalozi, sektorske radionice, potpora internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća) i olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te poticanja poštenog tržišnog natjecanja, istodobno maksimalno koristeći inicijative u području gospodarske diplomacije. Europske inicijative u području svemirske diplomacije trebale bi biti potpuno usklađene i komplementarne s postojećim politikama, prioritetima i instrumentima EU-a, a Unija i njezine države članice imaju ključnu ulogu u očuvanju vodeće pozicije na međunarodnoj sceni.

2.  Posebni ciljevi Programa su sljedeći:

(a)  za Galileo i EGNOS: pružanje dugoročnih, najnaprednijih i ▌sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena, uz istodobno jamčenje kontinuiteta i stabilnosti usluga;

(b)  za Copernicus: dugoročno i održivo pružanje točnih i pouzdanih podataka, informacija i usluga kojima se integriraju ostali izvori podataka, a koji su dobiveni promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora definiranju, provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica kao i aktivnosti temeljenih na zahtjevima korisnika;

(c)  za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i identificiranje svemirskih objekata i svemirskog otpada s ciljem daljnjeg povećanja uspješnosti i autonomije mogućnosti SST-a na razini Unije, pružanja svemirskih meteoroloških usluga te mapiranja i umrežavanja kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;

(d)  za GOVSATCOM: osiguravanje dugoročne dostupnosti pouzdanih, sigurnih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga za korisnike GOVSATCOM-a;

(e)  pružanje potpore autonomnoj, sigurnoj i troškovno učinkovitoj mogućnosti pristupa svemiru, pri čemu se vodi računa o ključnim sigurnosnim interesima Unije;

(f)  poticanje razvoja snažne svemirske ekonomije u Uniji, među ostalim podupiranjem svemirskog ekosustava i jačanjem konkurentnosti, inovacija, poduzetništva, vještina i izgradnje kapaciteta u svim državama članicama i regijama Unije, posebno u pogledu malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća ili pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili žele postati aktivne u tom sektoru ▌.

Članak 5.

Pristup svemiru

1.  Programom se podupire javna nabava i agregiranje usluga lansiranja za potrebe Programa te, na njihov zahtjev, agregiranje za države članice i međunarodne organizacije.

2.  U sinergiji s drugim programima i sustavima financiranja Unije te ne dovodeći u pitanje aktivnosti Europske svemirske agencije u području pristupa svemiru, Programom se mogu podupirati:

(a)  prilagodbe, uključujući tehnološki razvoj, za svemirske lansirne sustave koje su nužne za lansiranje satelita, uključujući alternativne tehnologije i inovativne sustave za pristup svemiru, radi provedbe komponenti Programa;

(b)  prilagodbe zemaljske infrastrukture, uključujući nova postignuća, koje su nužne za provedbu Programa.

Članak 6.

Mjere za potporu inovativnog i konkurentnog svemirskog sektora u Uniji

1.   Programom se potiče izgradnja kapaciteta u Uniji i time podupiru:

(a)  inovacijske aktivnosti za najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga i mjere za lakšu primjenu inovativnih rješenja koja proizlaze iz istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te za podupiranje razvoja silaznog sektora, posebno kroz sinergije s drugim programima i financijskim instrumentima Unije, uključujući Invest EU;

(b)  aktivnosti za poticanje javne potražnje i inovacija u javnom sektoru, kako bi se ostvario puni potencijal javnih usluga za građane i poduzeća;

(c)  poduzetništvo, među ostalim od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21., oslanjanjem na druge odredbe o pristupu financijskim sredstvima kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I. te korištenjem pristupa prvog ugovora;

(d)  stvaranje svemirskog ekosustava koji pogoduje poduzećima kroz suradnju među poduzetnicima u obliku mreže svemirskih platformi u kojoj se na regionalnoj i nacionalnoj razini okupljaju dionici iz svemirskog, digitalnog i drugih sektora te korisnici, pri čemu je cilj te mreže platformi pružiti potporu, objekte i usluge građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina te ojačati sinergije u silaznom sektoru i poticati suradnju s digitalnim inovacijskim platformama osnovanima u okviru programa Digitalna Europa;

(e)  pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim za stručnjake, poduzetnike, osobe sa završenim sveučilišnim obrazovanjem i studente, posebno kroz sinergije s nacionalnim i regionalnim inicijativama, u cilju razvoja naprednih vještina;

(f)  pristup objektima za obradu i ispitivanje za stručnjake iz privatnog i javnog sektora, studente i poduzetnike;

(g)  aktivnosti certificiranja i standardizacije;

(h)  jačanje europskih opskrbnih lanaca diljem Unije širokim sudjelovanjem poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća, u svim komponentama Programa, posebno na temelju odredbi članka 14., te mjerama za podupiranje njihove konkurentnosti na globalnoj razini.

2.  Pri provedbi aktivnosti iz stavka 1. nužno je podržati potrebu za razvojem kapaciteta u državama članicama u kojima je svemirska industrija u začetku, kako bi se svim državama članicama pružila jednaka mogućnost za sudjelovanje u svemirskom programu.

Članak 7.

Treće zemlje i međunarodne organizacije pridružene Programu

1.  Komponente Programa, uz iznimke SST-a i GOVSATCOM-a, otvorene su za sljedeće treće zemlje:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja.

2.  Komponente su Programa, uz iznimku SST-a, također otvorene za svaku treću zemlju ili međunarodnu organizaciju u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu koji obuhvaća sudjelovanje treće zemlje ili međunarodne organizacije u bilo kojem programu Unije pod uvjetom da se sporazumom:

(a)  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje ili međunarodne organizacije i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

(b)  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnim troškovima tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove Financijske uredbe];

(c)  trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu niti, tamo gdje je to relevantno, pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama;

(d)  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

(da)  po potrebi čuva strateške i suverene interese Unije u svim relevantnim područjima, uključujući autonomiju Europe u području tehnologije ili industrijskih strategija;

3.  Komponente Programa dostupne su trećim zemljama i međunarodnim organizacijama iz stavaka 1. i 2. samo ako su ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica zaštićeni.]

Članak 8.

Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija SST-u, GOVSATCOM-u i PRS-u

1.  Treće zemlje ili međunarodne organizacije mogu postati sudionice GOVSATCOM-a iz članka 67. ili dobiti pristup uslugama koje pruža SST isključivo ako u skladu s postupkom propisanim u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije sklope sporazum kojim se utvrđuju uvjeti detaljnih pravila za pristup tim podacima, informacijama, kapacitetima i uslugama te okvir za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka.]

2.  Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija javnoj reguliranoj usluzi koju pruža Galileo uređuje se člankom 3. stavkom 5. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća(23).

Članak 9.

Vlasništvo nad sredstvima i upotreba sredstava

1.  Unija je vlasnik ukupnih materijalnih i nematerijalnih sredstava stvorenih ili razvijenih u okviru komponenti Programa. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da relevantni ugovori, sporazumi i drugi aranžmani koji se odnose na one aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava sadržavaju odredbe koje osiguravaju takav režim vlasništva u odnosu na ta sredstva.

2.  Stavak 1. ne primjenjuje se na materijalna i nematerijalna sredstva koja su stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa ako se aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava:

(a)  provode na temelju bespovratnih sredstava ili nagrada koje u cijelosti financira Unija;

(b)  ne financiraju u potpunosti od strane Unije ili

(c)  odnose na razvoj, proizvodnju ili upotrebu prijamnika za PRS koji sadržavaju EUCI ili sastavnih dijelova tih prijamnika.

3.  Komisija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz drugog stavka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva i upotrebe za ta sredstva i da, kad je riječ o točki (c), Unija može slobodno koristiti i odobriti korištenje prijamnika za PRS u skladu s Odlukom 1104/2011/EU.

4.  Komisija nastoji sklopiti ugovore ili uspostaviti druge aranžmane s trećom stranom u pogledu:

(a)  postojećih vlasničkih prava s obzirom na materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa;

(b)  stjecanja vlasničkih prava ili licencija u vezi s drugim materijalnim ili nematerijalnim sredstvima koja su potrebna za provedbu Programa.]

5.  Komisija putem odgovarajućeg okvira osigurava optimalno iskorištavanje materijalnih i nematerijalnih sredstava iz stavaka 1. i 2. u vlasništvu Unije.

6.  Konkretno, ako se ta sredstva sastoje od prava intelektualnog vlasništva, Komisija upravlja tim pravima što je djelotvornije moguće, uzimajući u obzir potrebu da zaštiti legitimne interese svih dionika na koje se odnose i da im da vrijednost te uzimajući u obzir potrebu skladnog razvoja tržišta i novih tehnologija te potrebu kontinuiteta usluga koje se pružaju komponentama Programa. U tom cilju Komisija osobito osigurava da relevantni ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani sadržavaju mogućnost prenošenja tih prava na treću stranu ili davanja licencija za ta prava trećoj strani, među ostalim i autoru tog prava intelektualnog vlasništva, te da Agencija može slobodno uživati ta prava ako je to potrebno za provođenje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe. Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 29. stavka 3.a ili sporazumi o doprinosima iz članka 32. stavka 1. sadržavaju relevantne odredbe kojima se Europskoj svemirskoj agenciji i drugim ovlaštenim tijelima dopušta upotreba tih prava ako je to nužno za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe, kao i uvjete za tu upotrebu.

Članak 10.

Jamstvo

Ne dovodeći u pitanje obveze koje se uvode pravno obvezujućim odredbama, usluge, podaci i informacije koji se pružaju komponentama Programa pružaju se bez ikakvog eksplicitnog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu. ▌Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se korisnike tih usluga, podataka i informacija propisno obavijesti ▌.

GLAVA II.

PRORAČUNSKI DOPRINOS I MEHANIZMI

Članak 11.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027., među ostalim i za povezane rizike, iznosi 16,9 milijardi EUR u tekućim cijenama.

▌Raspodjela iznosa iz prvog podstavka dijeli se na sljedeće kategorije rashoda:

(a)  za Galileo i EGNOS: 9,7 milijardi EUR;

(b)  za Copernicus: 6 milijardi EUR;

(c)  za SSA/GOVSATCOM: 1,2 milijarde EUR.

2.  Dodatne mjere predviđene u članku 3., tj. aktivnosti iz članaka 5. i 6. financiraju se u okviru komponenti Programa.

3.  Proračunskim odobrenim sredstvima Unije dodijeljenima Programu financiraju se sve aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva iz članka 4. Tim se rashodima mogu financirati:

(a)  studije i sastanci stručnjaka, posebno na temu poštovanja troškova i vremenskih ograničenja;

(b)  aktivnosti informiranja i priopćavanja, uključujući institucijsko izvješćivanje o političkim prioritetima Unije ako su izravno povezani s ciljevima ove Uredbe, posebno radi stvaranja sinergija s ostalim relevantnim politikama Unije;

(c)  informatičke mreže namijenjene za obradu ili razmjenu informacija te mjere administrativnog upravljanja, uključujući u području sigurnosti, koje provodi Komisija;

(d)  tehnička i administrativna pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informatičke sustave.

4.  Revizija mjera koje se kumulativno financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

5.  Proračunske obveze koje se odnose na Program i iz kojih se financiraju aktivnosti koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

6.  Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 12.

Namjenski prihodi

1.  Prihodi ostvareni iz komponenti Programa uplaćuju se u proračun Unije i upotrebljavaju za financiranje komponente koja je ostvarila te prihode.

2.  Države članice mogu komponenti Programa dati dodatan financijski doprinos pod uvjetom da ti dodatni elementi ne stvaraju nikakvo financijsko ili tehničko opterećenje ili kašnjenje za tu komponentu. U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3. Komisija odlučuje jesu li ti uvjeti ispunjeni.

3.  Dodatno financiranje iz ovog članka vodi se kao vanjski namjenski prihod u skladu s [člankom 21. stavkom 2.] Financijske uredbe.

Članak 13.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.  Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u [članku 62. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2.  Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.  Ako se proračun programa Copernicus provodi neizravnim upravljanjem, pravila o nabavi subjekata kojima su povjerene zadaće provedbe proračuna mogu se primjenjivati u mjeri u kojoj je to dopušteno u skladu s člancima 62. i 154. Financijske uredbe. Nužne posebne prilagodbe tih pravila definiraju se u relevantnim sporazumima o doprinosima.

GLAVA III.

FINANCIJSKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Javna nabava

Članak 14.

Načela nabave

1.  Javni naručitelj primjenjuje sljedeća načela u postupcima javne nabave za potrebe Programa:

(a)  u svim državama članicama u cijeloj Uniji i u cijelom opskrbnom lancu promiče najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje svih gospodarskih subjekata, osobito novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća ▌, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;

(b)  jamči djelotvorno tržišno natjecanje i, kad god je to moguće, izbjegava oslanjanje na jednog pružatelja usluga, posebno za ključnu opremu i usluge, uzimajući u obzir ciljeve tehnološke neovisnosti i kontinuiteta usluga;

(c)  odstupajući od članka 167. Financijske uredbe, upotrebljava, gdje god je prikladno, više izvora nabave kako bi se osigurala bolja opća kontrola nad svim komponentama Programa, njihovim troškovima i rokovima;

(cc)  slijedi načela otvorenog pristupa i poštenog tržišnog natjecanja u cijelome lancu industrijske opskrbe, natječaja na temelju pružanja transparentnih i pravodobnih informacija, jasnog priopćavanja važećih propisa i postupaka u području javne nabave, uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir te svih drugih relevantnih informacija kojima se svim potencijalnim ponuđačima, uključujući mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, osiguravaju jednaka pravila igre;

(d)  jača autonomiju Unije, posebno u tehnološkom smislu;

(e)  poštuje sigurnosne uvjete komponenti Programa i doprinosi zaštiti ključnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica;

(ee)  promiče kontinuitet i pouzdanost usluge;

(f)  ispunjava odgovarajuće socijalne i ekološke kriterije.

2.  Unutar Komisije Odbor za javnu nabavu razmatra postupak javne nabave u vezi sa svim komponentama Programa i prati ugovornu provedbu proračuna EU-a delegiranu ovlaštenim tijelima. Po potrebi se pozivaju predstavnici ovlaštenih tijela.

Članak 15.

Ugovori s uvjetnim dijelovima

1.  Kada je riječ o operativnim aktivnostima i aktivnostima koje se odnose na infrastrukturu, u skladu s ovim člankom javni naručitelj može dodijeliti ugovor u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima.

2.  Ugovor s uvjetnim dijelovima uključuje fiksni dio, što rezultira čvrstom obvezom pružanja radova, robe ili usluga ugovorenih za taj dio, te najmanje jedan dio koji je uvjetovan proračunom i izvršavanjem. U natječajnoj dokumentaciji navode se posebne karakteristike ugovora s uvjetnim dijelovima. Konkretno, u dokumentaciji se navode predmet ugovora, cijena ili mehanizmi utvrđivanja cijene i dogovori u vezi s isporukom radova, isporukom robe i pružanjem usluga u svakoj fazi.

3.  Obveze iz fiksnog dijela dio su jedinstvene cjeline; isto vrijedi za obveze iz svakog uvjetnog dijela, uzimajući u obzir obveze iz prethodnih dijelova.

4.  Izvršavanje svakog uvjetnog dijela podložno je odluci javnog naručitelja o kojoj je ugovaratelj obaviješten u skladu s ugovorom.

Članak 16.

Ugovori s nadoknadom troškova

1.  Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor koji se temelji na potpunoj ili djelomičnoj nadoknadi troškova na temelju uvjeta utvrđenih u stavku 3.

Cijena koju treba platiti sastoji se od nadoknade svih izravnih troškova koje je izvođač stvarno imao u izvršenju ugovora, kao što su rashodi za rad, materijale, potrošnu robu te upotrebu opreme i infrastrukture potrebne za izvršenje ugovora, neizravnih troškova, fiksne dobiti i odgovarajuće poticajne naknade na temelju postizanja ciljanih rezultata u zadanim rokovima.

2.  U ugovorima s nadoknadom troškova utvrđuje se najviša gornja granica cijene.

3.  Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova u slučajevima kad je teško ili neprimjereno dati točnu fiksnu cijenu zbog nesigurnosti nerazdvojivih od izvršenja ugovora:

(a)  ako ugovor sadržava vrlo složena obilježja ili obilježja za koja je potrebno korištenje nove tehnologije i stoga uključuje znatan broj tehničkih rizika ili

(b)  ako se s aktivnostima koje su predmet ugovora mora iz operativnih razloga započeti odmah, iako još nije moguće u potpunosti odrediti pouzdanu fiksnu cijenu zbog značajnih rizika ili zato što izvršenje ugovora djelomično ovisi o izvršenju drugih ugovora.

4.  Najviša cijena u slučaju ugovora s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova je najviša cijena koja se može isplatiti. Ugovorna se cijena može izmijeniti u skladu s [člankom 172.] Financijske uredbe.

Članak 17.

Podugovaranje

1.  Kako bi se poticalo nove sudionike, mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća kao i njihovo prekogranično sudjelovanje te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz zaštitu ▌ autonomije Unije, javni naručitelj zahtijeva da ponuditelj podugovori dio ugovora u obliku konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja društvima koja ne pripadaju ponuditeljevoj grupi.

3.  Ponuditelj je dužan opravdati svako odstupanje od zahtjeva u skladu sa stavkom 1.

4.  Za ugovore čija je vrijednost veća od deset milijuna EUR javni naručitelj ima za cilj osigurati da najmanje 30 % vrijednosti ugovora bude podugovoreno na temelju konkurentnog nadmetanja na različitim razinama za poduzeća izvan skupine glavnog izvođača, posebno kako bi se omogućilo prekogranično sudjelovanje MSP-ova. Komisija obavješćuje Odbor iz članka 107. stavka 1. o ostvarenju tog cilja za ugovore potpisane nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

Bespovratna sredstva, nagrade i operacije mješovitog financiranja

Članak 18.

Bespovratna sredstva i nagrade

1.  Unija može pokriti do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

2.  Odstupajući od [članka 181. stavka 6.] Financijske uredbe pri primjeni paušalnih iznosa, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odobriti ili nametnuti financiranje neizravnih troškova korisnika do najviše 25 % ukupnih ▌ prihvatljivih izravnih ▌troškova djelovanja.

3.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., neizravni troškovi mogu se prijaviti kao jednokratni iznos ili jedinični trošak kad se navode u programu rada iz članka 100.

4.  Odstupajući od [članka 204.] Financijske uredbe, najveći iznos financijske potpore koji se može isplatiti trećoj strani ne smije biti veći od 200 000 EUR.

Članak 19.

Zajednički pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava

Komisija ili ovlašteno tijelo u kontekstu Programa može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga sa subjektima, tijelima ili osobama iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.

U slučaju zajedničkog poziva primjenjuju se pravila iz glave VIII. Financijske uredbe. U postupke evaluacije uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana. Odbori za evaluaciju djeluju u skladu s člankom 150. Financijske uredbe.

U sporazumu o bespovratnim sredstvima navodi se dogovor primjenjiv na prava intelektualnog vlasništva.

Članak 20.

Bespovratna sredstva za pretkomercijalnu nabavu i nabavu inovativnih rješenja

1.  Mjere mogu obuhvaćati, ili imati kao primarni cilj, pretkomercijalnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju izvršavaju korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano u direktivama 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

2.  U postupcima nabave:

(a)  poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja, proporcionalnosti i pravila o tržišnom natjecanju;

(b)  za pretkomercijalnu nabavu mogu se propisati posebni uvjeti, kao što je ograničavanje mjesta izvedbe nabavljenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;

(c)  može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više izvora nabave) i

(d)  osigurava se dodjela ugovora ponuditeljima koji nude najbolju vrijednost za novac uz istovremeno osiguravanje nepostojanja sukoba interesa.

3.  Izvođač koji ostvari rezultate u okviru pretkomercijalne nabave vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem besplatna prava pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo da dodijele, ili da zahtijevaju od sudjelujućih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećoj strani za korištenje rezultata za javnog naručitelja pod poštenim i razumnim uvjetima bez prava podlicenciranja. Ako izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u određenom zadanom roku nakon pretkomercijalne nabave, kako je utvrđeno u ugovoru, javni naručitelji mogu zahtijevati da se na javne naručitelje prenese vlasništvo nad rezultatima.

Članak 21.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima je odlučeno u okviru ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

POGLAVLJE IV.

Ostale financijske odredbe

Članak 22.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1.  Mjera za koju je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos mjeri iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije prijeći ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.  Mjere kojima je dodijeljen Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a)  ocijenjene su u okviru poziva na podnošenje prijedloga na temelju Programa;

(b)  u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva;

(c)  ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s [člankom 67. stavkom 5.] Uredbe (EU) XXX [CPR] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike] pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se pruža potpora.

Članak 24.

Zajednička javna nabava

1.  Uz odredbe iz [članka 165.] Financijske uredbe Komisija i/ili Agencija mogu provoditi postupke zajedničke javne nabave s Europskom svemirskom agencijom i drugim međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u provedbi komponenti Programa.

2.  Pravila o javnoj nabavi primjenjiva u [članku 165.] Financijske uredbe primjenjuju se i u ovom slučaju pod uvjetom da se u svakom slučaju primjenjuju postupovne odredbe koje se primjenjuju na institucije Unije.

Članak 25.

Zaštita ključnih sigurnosnih interesa

Ako je to potrebno radi zaštite ključnog interesa sigurnosti Unije i njezinih država članica, posebno u pogledu potrebe da se očuvaju cjelovitost i otpornost sustava Unije, kao i autonomija industrijskog temelja na koji se oslanjaju, Komisija određuje potrebne uvjete prihvatljivosti primjenjive na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagrade obuhvaćene ovom glavom. U tu svrhu posebno se uzima u obzir potreba da prihvatljiva poduzeća imaju poslovni nastan u državi članici kako bi se obvezala na provođenje relevantnih aktivnosti unutar Unije▌. Ti se uvjeti uključuju u dokumente koji se odnose na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagradu, kako je primjenjivo. Ako je riječ o javnoj nabavi, uvjeti se primjenjuju na cijelo trajanje proizašlog ugovora.

Članak 26.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌OLAF-u i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako je propisano u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara ▌.

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE PROGRAMOM

Članak 27.

Načela upravljanja

Upravljanje Programom temelji se na sljedećim načelima:

(a)  jasna podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu svake komponente i mjere Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom te Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita, na temelju njihovih ovlasti i uz izbjegavanje svakog preklapanja zadaća i nadležnosti;

(aa)  primjerenost upravljačke strukture u odnosu na posebne potrebe svake komponente i mjere Programa, prema potrebi;

(b)  stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova, rokova i postizanja ciljanih rezultata u svojim ulogama i zadaćama u skladu s ovom Uredbom;

(c)  transparentno i troškovno učinkovito upravljanje;

(cc)  kontinuitet usluge i nužni kontinuitet infrastrukture, uključujući zaštitu od relevantnih prijetnji;

(d)  sustavno i strukturirano uzimanje u obzir potreba korisnika podataka, informacija i usluga koje se pružaju komponentama Programa te povezanog znanstvenog i tehnološkog razvoja ▌;

(e)  kontinuiran rad na kontroli i smanjivanju rizika.

Članak 28.

Uloga država članica

1.  Države članice mogu sudjelovati u Programu. Države članice koje sudjeluju u Programu doprinose svojom tehničkom stručnosti, praktičnim znanjem i pomoći, osobito u području sigurnosti i zaštite, i/ili kada je to potrebno i moguće, tako što Uniji stavljaju na raspolaganje podatke, informacije, usluge i infrastrukturu koje posjeduju ili koje se nalaze na njihovu državnom području, uključujući osiguravanjem učinkovitog i neometanog pristupa in situ podacima i suradnjom s Komisijom na poboljšavanju dostupnosti in situ podataka potrebnih Programu, pri čemu se vodi računa o primjenjivim licencijama i obvezama.

2.  Putem sporazuma o doprinosima Komisija može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice, ako je dotična država članica imenovala takve organizacije. Komisija provedbenim aktom i djelujući u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. donosi odluke o doprinosima u vezi sa sporazumima o doprinosima.

2a.  Kad je riječ o zadaćama iz članka 30., Agencija u određenim opravdanim okolnostima putem sporazuma o doprinosima može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice, ako je dotična država članica imenovala takve organizacije.

2aa.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa ▌, među ostalim pružanjem pomoći u zaštiti frekvencija potrebnih za Program na odgovarajućoj razini.

2b.  Države članice i Komisija mogu surađivati kako bi pojačale upotrebu podataka, informacija i usluga koje se nude u okviru Programa.

2c.  Kad god je to moguće, doprinos država članica Korisničkom forumu iz članka 107. temelji se na sustavnom i koordiniranom savjetovanju sa zajednicama krajnjih korisnika na nacionalnoj razini, posebno u pogledu programa Galileo, EGNOS i Copernicus.

3.  Države članice i Komisija surađuju kako bi razvijale in situ komponente i zemaljske usluge umjeravanja potrebne za prihvaćanje upotrebe svemirskih sustava i kako bi olakšale da se u upotrebi iskoristi puni potencijal skupova in situ i referentnih podataka, na temelju postojećih kapaciteta.

4.  U području sigurnosti države članice obavljaju zadaće iz članka 34. stavka 4.

Članak 29.

Uloga Komisije

1.  Komisija je odgovorna za opću provedbu Programa, uključujući u području sigurnosti, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti. Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročni razvoj Programa, u skladu sa zahtjevima korisnika, te nadzire njegovu provedbu, ne dovodeći u pitanje ostale politike Unije.

2.  Komisija upravlja svakom komponentom ili podkomponentom Programa ▌koja nije povjerena drugom subjektu, posebno GOVSATCOM-om, objektima u blizini Zemlje, svemirskom meteorologijom i aktivnostima iz članka 54. točke (d).

3.  Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća i nadležnosti među različitim subjektima koji sudjeluju u Programu te koordinira aktivnosti tih subjekata. Komisija također osigurava da svi subjekti kojima su povjerene zadaće i koji su uključeni u provedbu programa zaštite interese Unije, jamče dobro upravljanje sredstvima Unije i postupaju u skladu s Financijskom i s ovom Uredbom.

3a.  Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i, uzimajući u obzir Okvirni sporazum iz 2004., Europskom svemirskom agencijom, kako je predviđeno u [članku 130.] Financijske uredbe i navedeno u članku 31.a.

4.  Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju komponentama Programa, nakon savjetovanja s korisnicima i svim ostalim relevantnim dionicima, uključujući silazni sektor, Komisija delegiranim aktima utvrđuje zahtjeve na visokoj razini za provedbu i razvoj tih komponenti i usluga koje te komponente pružaju. Komisija u utvrđivanju tih zahtjeva na visokoj razini izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna osigurati kompatibilnost s ranijim specifikacijama.

Ti se delegirani akti donose u skladu s člankom 21.

5.  Komisija ▌osigurava da se prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnom i privatnom sektoru promiče i maksimalno poveća, ne dovodeći u pitanje zadaće Agencije ili drugih subjekata kojima su povjerene zadaće, među ostalim podupiranjem odgovarajućeg razvoja tih usluga i pristupačnih sučelja i nastojanjem da se pobrine za dugoročno stabilno okruženje. Komisija razvija odgovarajuće sinergije između aplikacija različitih komponenti Programa; Osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije.

6.  Komisija prema potrebi osigurava usklađivanje aktivnosti koje se provode u kontekstu Programa s aktivnostima koje se provode u području svemira ▌na razini Unije, na nacionalnoj razini ili na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i, kada je to važno za Program, olakšava konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira. U tom cilju, Komisija prema potrebi i u području svoje nadležnosti surađuje s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom.

7.  Komisija obavještava Odbor iz članka 107. o privremenim i konačnim rezultatima ocjenjivanja svih javnih natječaja i ugovora sa subjektima iz privatnog i javnog sektora, uključujući podugovaranje.

Članak 30.

Uloga Agencije

1.  Agencija ima sljedeće vlastite zadaće:

(a)  putem svojeg Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružati sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa u skladu s glavom V. poglavljem II.;

(b)  obavljati druge zadaće iz članka 34. stavaka 2. i 3.;

(c)  provoditi aktivnosti komunikacije, razvoja tržišta i priopćavanja i promocije ▌usluga Galilea i EGNOS-a, posebno aktivnosti u vezi s tržišnom prihvaćenosti i koordinacijom potreba korisnika;

(ca)  provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te razvoja tržišta podataka, informacija i usluga koje nudi program Copernicus, ne dovodeći u pitanje aktivnosti koje obavljaju drugi subjekti kojima su povjerene zadaće i Komisija;

(d)  pružati ▌stručno znanje Komisiji, uključujući za pripremu prioriteta istraživanja povezanih sa svemirom u silaznom sektoru.

2.  Komisija Agenciji povjerava sljedeće zadaće:

(a)  upravljanje upotrebom EGNOS-a i Galilea koje obuhvaća djelovanja navedena u članku 43.;

(b)  sveobuhvatno koordiniranje aspekata GOVSATCOM-a povezanih s korisnicima, što se provodi u bliskoj suradnji s državama članicama, drugim subjektima, relevantnim agencijama Unije i ESVD-om za misije i operacije u području upravljanja krizama;

(c)  provođenje aktivnosti povezanih s razvojem aplikacija i usluga u silaznom sektoru na temelju komponenti Programa, uključujući temeljne elemente i integrirane aplikacije koje se temelje na podacima i uslugama Galilea, EGNOS-a i Copernicusa, čak i kada su sredstva za takve aktivnosti odobrena u kontekstu programa Obzor Europa uspostavljenog na temelju Uredbe xx ili prema potrebi za postizanje ciljeva iz članka 4. stavka 1. točke (b);

(d)  poduzimanje aktivnosti koje se odnose na prihvaćenost među korisnicima podataka, informacija i usluga koje se nude u okviru komponenti Programa koje nisu Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje aktivnosti programa Copernicus i usluge povjerene drugim subjektima;

(e)  posebna djelovanja iz članka 6.

3.  Komisija može, na temelju procjena iz članka 102. stavka 6., Agenciji povjeriti druge zadaće, pod uvjetom da se njima ne ponavljaju aktivnosti koje su povjerene drugim subjektima u kontekstu Programa i da im je cilj poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

3a.  Kada su aktivnosti povjerene Agenciji, osiguravaju se odgovarajući financijski, ljudski i administrativni resursi za njihovu provedbu.

5.  Odstupajući od članka 62. stavka 1. Financijske uredbe i podložno ocjeni Komisije o zaštiti interesa Unije, Agencija može na temelju sporazuma o doprinosima povjeriti provedbu konkretnih aktivnosti drugim subjektima, u skladu s područjima njihove nadležnosti i podložno uvjetima neizravnog upravljanja koji se primjenjuju na Komisiju.

Članak 31.

Uloga Europske svemirske agencije

1.  Europskoj svemirskoj agenciji povjeravaju se sljedeće zadaće pod uvjetom da je zaštićen interes Unije:

(a)  za Copernicus: koordinacija svemirskog segmenta i cjelokupna provedba i razvoj svemirske komponente programa Copernicus projektiranje▌ i izgradnja svemirske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture i odgovarajuću javnu nabavu, osim kada to rade drugi subjekti, i, prema potrebi, pristup podacima treće strane;

(b)  za Galileo i EGNOS: razvoj sustava, projektiranje i razvoj dijela zemaljskog segmenta i ▌satelita, uključujući testiranje i provjeru valjanosti;

(c)  za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u uzlaznom sektoru u područjima za koje je stručna.

1a.  Na temelju procjene Komisije Europskoj svemirskoj agenciji mogu se povjeriti druge zadaće na temelju potreba programa, pod uvjetom da se njima ne udvostručuju aktivnosti koje provodi drugo ovlašteno tijelo u kontekstu Programa i da se njima nastoji poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

4.  Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 31.a, Komisija ili Agencija mogu od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži tehničku stručnost i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom pod zajednički dogovorenim uvjetima.

Članak 31.a

Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu

1.  Okvirnim sporazumom o financijskom partnerstvu iz članka 29. stavka 3. točke (a) se:

(a)  jasno definiraju uloge, odgovornosti i obveze Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije s obzirom na svaku komponentu Programa i potrebna koordinacija te mehanizmi nadzora;

(b)  zahtijeva da Europska svemirska agencija primjenjuje sigurnosna pravila Unije određena u okviru sporazuma o sigurnosti koje su Unija i njezine institucije i agencije sklopile s Europskom svemirskom agencijom, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka;

(c)  propisuje uvjete upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, posebno u vezi s javnom nabavom, uključujući primjenu pravila Unije za javnu nabavu pri javnoj nabavi u ime i za račun Unije ili primjenu pravila subjekta kojemu su povjerene zadaće u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, postupcima upravljanja, očekivanim rezultatima na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjerama primjenjivim u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijskim strategijama i pravilima u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima; ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom;

(d)   zahtijeva da, kad god Agencija ili Europska svemirska agencija uspostave Odbor za evaluaciju ponuda za aktivnosti javne nabave koje se provode u okviru FFPA-a, stručnjaci iz Komisije i, po potrebi, drugi subjekti kojima su povjerene zadaće sudjeluju kao članovi na sjednicama Odbora za evaluaciju ponuda. Takvim se sudjelovanjem ne dovodi u pitanje tehnička neovisnost Odbora ▌za evaluaciju ponuda ▌;

(e)   uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje ▌zadaća unutar dodijeljenih proračuna ▌;

(f)   utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji za svaku komponentu Programa, razmjernu uvjetima pod kojima se mjere provode, uzimajući u obzir krizne situacije i nestabilnosti te, prema potrebi, utemeljenu na postignućima; te naknade obuhvaćaju samo opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji;

(g)  predviđa da Europska svemirska agencija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu interesa Unije i postupila u skladu s odlukama koje je Komisija donijela za svaku komponentu prilikom primjene ove Uredbe.

2.  Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 31.a, Komisija ili Agencija može od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži stručno znanje i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom. Uvjeti za takve zahtjeve i njihovu provedbu uzajamno se dogovaraju.

Članak 32.

Uloga EUMETSAT-a i drugih subjekata

1.  Komisija može sporazumom o doprinosima povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu sljedećih zadaća subjektima koji nisu navedeni u članku 30. ni 31., uključujući:

(a)  unapređenje, aktivnosti pripreme i operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova te, prema potrebi, upravljanje pristupom podacima dodatnih misija, što se može povjeriti EUMETSAT-u;

(b)  provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama te upravljanje prikupljanjem relevantnih informacija treće strane.

2.  Kriteriji za odabir takvih subjekata kojima su povjerene zadaće posebno odražavaju njihovu sposobnost osiguravanja kontinuiteta i, prema potrebi, sigurnosti aktivnosti Programa, bez prekida ili s minimalnim prekidom njihova rada.

2a.  Kada god je to moguće, uvjeti sporazuma o doprinosu iz stavka 1. usklađeni su s uvjetima FFPA-a iz članka 31.a stavka 1.

3.  Savjetovanje s programskim odborom o odluci o sporazumu o doprinosu iz stavka 1. ovog članka obavlja se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. Programski odbor unaprijed je obaviješten o sporazumima o doprinosu koje Unija, koju predstavlja Komisija, treba sklopiti sa subjektima iz stavka 1.

GLAVA V.

SIGURNOST PROGRAMA

POGLAVLJE I.

Sigurnost programa

Članak 33.

Načela sigurnosti

1.  Sigurnost Programa temelji se na sljedećim načelima:

(a)  uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi za primjer;

(b)  primjenjivanje ▌sigurnosnih pravila ▌Vijeća i Komisije, kojima se, između ostalog, propisuje razdvajanje operativnih funkcija i funkcija povezanih s akreditacijom.

2.  Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje isključiva odgovornost država članica za održavanje nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a.

Članak 34.

Upravljanje sigurnošću

1.  Komisija u svojem području nadležnosti i uz potporu Agencije osigurava visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:

(a)  zaštite zemaljske i svemirske infrastrukture i pružanja usluga, osobito od fizičkih napada i kibernapada, uključujući ometanje tokova podataka;

(b)  kontrole prijenosa tehnologije i upravljanja tim prijenosima;

(c)  razvoja i očuvanja stručnosti i stečenog praktičnog iskustva u Uniji;

(d)  zaštite klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka.

U tu svrhu Komisija se mora pobrinuti da se za svaku komponentu Programa provede analiza rizika i prijetnji. Na temelju te analize rizika i prijetnji ona za svaku komponentu Programa do kraja 2023. provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pri tome uzima u obzir utjecaj tih zahtjeva na neometano funkcioniranje komponente, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizikom i rokova, te osigurava da se njima ne smanji opći stupanj sigurnosti ili ne ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti te da se vodi računa o rizicima u pogledu kibersigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija dostavlja okvirni popis provedbenih akata koji će biti podneseni Programskom odboru u sastavu za sigurnost, koji će o njima i raspravljati. Uz taj će popis biti priložen i okvirni raspored za podnošenje izvješća.

2.  Subjekt odgovoran za upravljanje komponentom Programa odgovoran je za ▌operativnu sigurnost te komponente i u tu svrhu provodi analizu rizika i prijetnji i sve potrebne aktivnosti kako bi osigurao i pratio sigurnost te komponente, osobito utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka te praćenjem njihove usklađenosti s općim sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. U skladu s člankom 30., za Galileo i EGNOS taj je subjekt Agencija.

2a.  Na temelju analize rizika i prijetnji Komisija, prema potrebi, utvrđuje strukturu za nadzor sigurnosti i praćenje uputa razvijenih u okviru područja primjene Odluke 201x/xxx/ZVSP-a.(24) Struktura će funkcionirati u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. Kada je riječ o programu Galileo, ta će struktura biti Centar za praćenje sigurnosti sustava Galileo.

3.  Agencija:

(a)  osigurava sigurnosnu akreditaciju svih komponenti Programa u skladu s poglavljem II. ove glave i ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica;

(b)  osigurava rad Galileova centra za praćenje sigurnosti u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. i uputama izrađenima u okviru područja primjene Odluke 2014/496/ZVSP;

(c)  obavlja zadaće koje su joj dodijeljene na temelju Odluke br. 1104/2011/EU;

(d)  pruža Komisiji svoju tehničku stručnost i sve informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

4.  Države članice:

(a)  poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite(25) te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;

(b)  izvršavaju zadaće sigurnosne akreditacije iz članka 41.

5.  Subjekti koji sudjeluju u Programu poduzimaju sve potrebne mjere, i u svjetlu problema utvrđenih u analizi rizika, kako bi osigurali sigurnost Programa.

Članak 34.a

Sigurnost sustava i uvedenih usluga

Kada god sigurnost Unije ili njezinih država članica može biti ugrožena djelovanjem sustava, primjenjuju se postupci određeni u Odluci Vijeća XXXX/XX/ZVSP.

POGLAVLJE II.

Sigurnosna akreditacija

Članak 35.

Tijelo za sigurnosnu akreditaciju

Odbor za sigurnosnu akreditaciju osnovan u okviru Agencije je tijelo za sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa.

Članak 36.

Opća načela sigurnosne akreditacije

Aktivnosti sigurnosne akreditacije za sve komponente Programa provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)  aktivnosti sigurnosne akreditacije i odluke o sigurnosnoj akreditaciji poduzimaju se u kontekstu kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)  nastoji se da se odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju postižu konsenzusom;

(c)  aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se upotrebljavajući pristup procjene rizika i upravljanja rizicima, razmatrajući rizike za sigurnost komponente te utjecaj mjera za smanjenje rizika na troškove ili rokove, uzimajući u obzir cilj da se ne smanjuje opći stupanj sigurnosti sustava;

(d)  odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji pripremaju i donose stručnjaci s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificirani za akreditaciju složenih sustava koji postupaju objektivno;

(e)  nastoji se savjetovati sa svim stranama koje imaju ulog u pitanjima sigurnosti određene komponente;

(f)  aktivnosti sigurnosne akreditacije provode svi relevantni dionici komponente u skladu sa strategijom sigurnosne akreditacije, ne dovodeći u pitanje ulogu Komisije;

(g)  odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji temelje se, u skladu s procesom definiranim u relevantnoj strategiji sigurnosne akreditacije koju je definirao Odbor, na lokalnim odlukama o sigurnosnoj akreditaciji koje donose odgovarajuća nacionalna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(h)  trajan, transparentan i potpuno razumljiv proces praćenja osigurava da su sigurnosni rizici za komponentu poznati, da su sigurnosne mjere definirane kako bi se ti rizici smanjili na prihvatljivu razinu s obzirom na sigurnosne potrebe Unije i njezinih država članica i neometan rad komponente te da se te mjere primjenjuju u skladu s konceptom dubinske obrane. Djelotvornost tih mjera kontinuirano se ocjenjuje. Proces u vezi s procjenom sigurnosnog rizika i upravljanjem sigurnosnim rizikom zajednički provode svi dionici komponente kao iterativan proces;

i.  odluke o sigurnosnoj akreditaciji Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi na strogo neovisan način, uključujući i u odnosu na Komisiju i druga tijela odgovorna za provedbu komponente i pružanje povezanih usluga te u odnosu na izvršnog direktora i Upravni odbor Agencije;

(j)  aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uzimajući u obzir potrebu za prikladnom koordinacijom Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba;

(k)  sigurnosna akreditacija EGNOS-a koju provodi Odbor za sigurnosnu akreditaciju ne dovodi u pitanje akreditacijske aktivnosti koje za zračni promet obavlja Europska agencija za sigurnost zračnog prometa.

Članak 37.

Zadaće Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.  Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće ne dovodeći u pitanje odgovornosti dodijeljene Komisiji ni odgovornosti dodijeljene drugim tijelima Agencije, posebno u pitanjima sigurnosti, te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

2.  Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima sljedeće zadaće:

(a)  definiranje i potvrđivanje strategije sigurnosne akreditacije kojom se određuje:

i.  opseg aktivnosti potrebnih za provođenje i održavanje akreditacije komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i svih međusobnih veza između njih i drugih sustava ili komponenti;

ii.  postupak sigurnosne akreditacije za komponente Programa ili dijelove tih komponenti, s detaljima razmjernima potrebnoj razini jamstva i jasno navedenim uvjetima za akreditaciju;

iii.  akreditacijski raspored u skladu s fazama komponenti Programa, posebno u pogledu uvođenja infrastrukture, pružanja usluga i razvoja;

iv.  načela sigurnosne akreditacije za mreže povezane sa sustavima koji su uspostavljeni na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti te za opremu povezanu sa sustavima koji su uspostavljeni tim komponentama koju provode nacionalni subjekti država članica nadležni za sigurnosna pitanja;

(b)  odlučivanje o sigurnosnoj akreditaciji, posebno u pogledu odobrenja za lansiranje satelita, ovlaštenja za korištenje sustavâ osnovanih u okviru komponenti Programa ili elemenata tih komponenti u različitim konfiguracijama i za različite usluge koje pružaju, sve do signaliziranja u svemiru i uključujući to signaliziranje, te ovlaštenja za operativno vođenje zemaljskih postaja. Kad je riječ o mrežama i opremi povezanima s PRS-om iz članka 44. ili bilo kojom drugom sigurnom uslugom koja proizlazi iz komponenti Programa, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke samo o odobrenju tijela za razvoj ili proizvodnju osjetljivih tehnologija za PRS, prijamnika za PRS ili sigurnosnih modula za PRS, ili bilo koje druge tehnologije ili opreme koju treba provjeriti u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. stavka 1., uzimajući u obzir savjete nacionalnih tijela nadležnih za sigurnosna pitanja i ukupne sigurnosne rizike;

(c)  ispitivanje i, osim za dokumente koje Komisija treba donijeti na temelju članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, odobravanje sve dokumentacije povezane sa sigurnosnom akreditacijom;

(d)  u području svoje stručnosti, savjetovanje Komisije u pogledu izrade nacrta akata iz članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, uključujući za uspostavu sigurnosno-operativnih postupaka te za izdavanje izjave sa svojim zaključnim stavom;

(e)  ispitivanje i odobravanje procjene sigurnosnog rizika pripremljene u skladu s procesom praćenja iz članka 36. točke (h), uzimajući u obzir usklađenost s dokumentima iz točke (c) ovog stavka i onima sastavljenima u skladu s člankom 34. stavkom 1. ove Uredbe i člankom 8. Odluke br. 1104/2011/EU, te suradnja s Komisijom u definiranju mjera za ublažavanje rizika;

(f)  provjeravanje provedbe sigurnosnih mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom komponenti Programa poduzimanjem ili sponzoriranjem sigurnosnih procjena, inspekcija, revizija ili preispitivanja u skladu s člankom 41. točkom (b) ove Uredbe;

(g)  potvrđivanje odabira odobrenih proizvoda i mjera koji štite od elektroničkog prisluškivanja (TEMPEST) i odobrenih kriptografskih proizvoda koji se upotrebljavaju za pružanje sigurnosti komponentama Programa;

(h)  odobravanje ili, prema potrebi, sudjelovanje u zajedničkom odobravanju, zajedno s relevantnim subjektima nadležnima za sigurnosna pitanja, o međusobnom povezivanju sustava uspostavljenih na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i drugih sustava;

i.  dogovaranje predloška za kontrolu pristupa iz članka 41. točke (c) s relevantnom državom članicom;

(j)  pripremanje izvješća o rizicima i obavješćivanje Komisije, Upravnog odbora i izvršnog direktora o procjeni rizika te savjetovanje navedenih o opcijama za postupanje s preostalim rizicima za određenu odluku o sigurnosnoj akreditaciji;

(k)  pomaganje, uz blisku suradnju s Komisijom, Vijećem i Visokim predstavnikom, u provedbi Odluke 2014/496/ZVSP na temelju posebnog zahtjeva Vijeća i/ili Visokog predstavnika;

(l)  provođenje savjetovanja potrebnih za izvršavanje svojih zadaća;

(m)  donošenje i objavljivanje svojeg poslovnika.

3.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti i nadležnosti država članica, uspostavlja se posebno podređeno tijelo pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju koje zastupa države članice kako bi izvršavalo naročito zadaće u pogledu:

(a)  upravljanja ključevima za polijetanje i drugim ključevima potrebnima za funkcioniranje sustava Galileo;

(b)  provjeravanja uspostave i izvršenja postupaka za vođenje evidencije o ključevima za PRS, sigurno postupanje s tim ključevima, čuvanje tih ključeva i distribuciju tih ključeva.

Članak 38.

Sastav Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.  Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastavljen je od predstavnika svake države članice, predstavnika Komisije i predstavnika Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu „Visoki predstavnik”). Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti.

2.  Sudjelovanje na sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju temeljit će se na potrebi za pristupom informacijama. Predstavnici Europske svemirske agencije i predstavnici Agencije koja nije uključena u sigurnosnu akreditaciju mogu se prema potrebi pozvati na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnici agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu se također pozvati da prisustvuju sastancima kao promatrači za pitanja koja se izravno odnose na te treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno na pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tih mehanizama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 39.

Pravila Odbora za sigurnosnu akreditaciju o glasanju

Ako se ne može postići konsenzus u skladu s općim načelima iz članka 36., Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke na temelju glasanja kvalificirane većine u skladu s člankom 16. Ugovora o Europskoj uniji. Predstavnik Komisije i predstavnik Visokog predstavnika ne glasaju. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 40.

Priopćavanje i učinak odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.  Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

2.  Komisija redovito obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učincima svih planiranih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju o ispravnom vođenju komponenti Programa i o provedbi planova za postupanje s preostalim rizicima. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uzima u obzir sve navedene informacije primljene od Komisije.

3.  Komisija bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na ispravno funkcioniranje komponenti Programa. Ako Komisija smatra da odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na ispravno funkcioniranje tih komponenti, na primjer u smislu troškova, rokova i izvedbene uspješnosti, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4.  Upravni se odbor periodično obavješćuje o radu Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

5.  Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne smije ometati raspored i rokove aktivnosti iz programa rada iz članka 100.

Članak 41.

Uloga država članica u sigurnosnoj akreditaciji

Države članice:

(a)  prenose Odboru za sigurnosnu akreditaciju sve informacije koje smatraju važnima za sigurnosnu akreditaciju;

(b)  dozvoljavaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju, u dogovoru s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnosna pitanja i pod njihovim nadzorom, pristup bilo kojim informacijama i bilo kojim područjima i/ili mjestima povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj nadležnosti, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te bez diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica, uključujući u svrhu sigurnosnih inspekcija, revizija i ispitivanja o kojima je odlučio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te u svrhu procesa praćenja sigurnosnog rizika iz članka 36. točke (h). Te revizije i ispitivanja izvode se u skladu sa sljedećim načelima:

i.  naglašava se važnost sigurnosti i djelotvornog upravljanja rizikom u tijelima nad kojima se provodi nadzor;

ii.  preporučuju se protumjere za ublažavanje specifičnog učinka gubitka povjerljivosti, cjelovitosti ili dostupnosti klasificiranih podataka;

(c)  pojedinačno su odgovorne za osmišljavanje predloška za kontrolu pristupa, u kojem se opisuju ili navode područja/lokacije koje treba akreditirati, i o kojem se unaprijed trebaju dogovoriti države članice i Odbor za sigurnosnu akreditaciju, čime osiguravaju istu razinu kontrole pristupa u svim državama članicama;

(d)  na lokalnoj su razini odgovorne za akreditaciju sigurnosti lokacija koje se nalaze unutar njihovih državnih područja i tvore dio područja sigurnosne akreditacije za komponente Programa te su u tu svrhu odgovorne za izvješćivanje Odboru za sigurnosnu akreditaciju.

POGLAVLJE III.

Zaštita klasificiranih podataka

Članak 42.

Zaštitaklasificiranih podataka

U području primjene ove Uredbe:

(a)  razmjena ▌zaštite klasificiranih podataka u vezi s Programom podložna je postojanju međunarodnog sporazuma o razmjeni klasificiranih podataka između Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije ili, ako je primjenjivo, dogovoru u kojem sudjeluju nadležna institucija ili tijelo Unije i nadležna tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije o razmjeni klasificiranih podataka, te uvjetima utvrđenima tim sporazumom ili dogovorom;

(c)  fizičke osobe s boravištem u trećim državama i pravne osobe s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu raditi s klasificiranim podacima EU-a povezanima s Programom isključivo ako ti podaci u tim državama podliježu sigurnosnim propisima koji jamče stupanj zaštite koji je barem jednakovrijedan onome na temelju pravila Komisije o sigurnosti utvrđenih u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i na temelju sigurnosnih propisa Vijeća utvrđenih u prilozima Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji definira se u sporazumu o sigurnosti podataka, uključujući prema potrebi pitanja gospodarske sigurnosti, sklopljenom između Europske unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom propisanim u članku 218. UFEU-a te uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)  ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička osoba ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija može imati pristup klasificiranim podacima EU-a ako se to u pojedinačnom slučaju smatra nužnim, ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za tim znanjem i stupnju koristi za Europsku uniju.

GLAVA VI.

Galileo i EGNOS

Članak 43.

Prihvatljive mjere

Uporaba programa Galileo i EGNOS obuhvaća sljedeće prihvatljive mjere:

(a)  održavanje, uporabu, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu svemirske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(b)  održavanje, uporabu, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, što se posebno odnosi na zemaljske centre i postaje iz Odluke (EU) 2016/413 ili (EU) 2017/1406, mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(c)  razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije, uzimajući pritom u obzir potrebe relevantnih dionika;

(ca)  potporu razvoju silaznih aplikacija u okviru Galilea i EGNOS-a i daljnjem unapređenju ključnih tehnoloških elemenata kao što su čipsetovi i prijemnici u okviru Galilea;

(d)  potporu aktivnostima certificiranja i normizacije u okviru Galilea i EGNOS-a, posebno u prometnom sektoru;

(e)  neprestano pružanje ▌usluga u okviru Galilea i EGNOS-a i, u skladu s inicijativama država članica i privatnog sektora, razvoj tih usluga na tržištu, naročito kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale socioekonomske koristi iz članka 4. stavka 1.;

(f)  suradnju s drugim regionalnim ili globalnim satelitskim navigacijskim sustavima, uključujući u svrhu olakšavanja kompatibilnosti i interoperabilnosti;

(g)  ▌ elemenata da prate pouzdanost sustava i njihovu upotrebu te izvedbu usluga;

(h)  ▌aktivnosti povezane s pružanjem usluga i koordiniranjem proširenja pokrivenosti uslugama.

Članak 44.

Usluge koje pruža Galileo

1.  Usluge koje pruža Galileo su:

(a)  Galileova otvorena usluga (GOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)  usluga visoke točnosti (HAS), koja je besplatna za korisnike i koja pomoću širenja dodatnih podataka u dopunskom frekvencijskom pojasu pruža informacije visoke točnosti za određivanje položaja i sinkronizaciju namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(c)  usluga autentikacije signala (SAS), koja se temelji na šifriranim kodovima sadržanima u signalima, a namijenjena je prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(d)  javna regulirana usluga (PRS), koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada ▌, za osjetljive aplikacije koje zahtijevaju visok stupanj kontinuiteta usluge, uključujući u područjima sigurnosti i obrane, uz upotrebu snažnih, šifriranih signala; besplatna je za države članice, Vijeće, Komisiju, ESVD i, po potrebi, za propisno ovlaštene agencije Unije; pitanje treba li naplaćivati naknadu drugim sudionicima PRS-a iz članka 2. Odluke br. 1104/2011/EU ocjenjuje se za svaki slučaj posebno te se određuju odgovarajuće odredbe u sporazumima sklopljenima u skladu s člankom 3. stavkom 5. te Odluke; pristup javno reguliranoj usluzi uređuje se u skladu s Odlukom br. 1104/2011/EU koja je mjerodavna za države članice, Vijeće, Komisiju, ESVD i agencije Unije;

(e)  usluga za krizne situacije (ES), besplatna za korištenje i emitiranje, emitiranjem signala prenosi upozorenja povezana s prirodnim katastrofama ili drugim kriznim situacijama u konkretnim područjima; pruža se, prema potrebi, u suradnji s nacionalnim tijelima država članica za civilnu zaštitu;

(f)  usluga mjerenja vremena (TS), koja je besplatna za korisnike te pruža točno i pouzdano referentno vrijeme i koordinirano svjetsko vrijeme, olakšavajući razvoj aplikacija za mjerenje vremena temeljenih na Galileu i upotrebu u ključnim aplikacijama.

2.  Usto, Galileo doprinosi:

(a)  usluzi potrage i spašavanja (SAR) sustava Cospas-Sarsat tako što otkriva signale poziva za pomoć koje odašilju radiofarovi i prenosi im poruke putem povratne veze;

(b)  uslugama praćenja cjelovitosti standardiziranima na razini Unije ili na međunarodnoj razini za upotrebu u uslugama za sigurnost života na temelju signala Galileove otvorene usluge te u kombinaciji s EGNOS-om i drugim satelitskim navigacijskim sustavima;

(c)  svemirskim meteorološkim uslugama informiranja putem centra za pružanje usluga GNSS(26) i uslugama ranog upozoravanja koje omogućuje Galileova zemaljska infrastruktura, a koje su prvenstveno namijenjene za smanjenje potencijalnih rizika za korisnike usluga koje pružaju Galileo i drugi GNSS-ovi u vezi sa svemirom ▌.

Članak 45.

Usluge koje pruža EGNOS

1.  Usluge koje pruža EGNOS su:

(a)  EGNOS-ova otvorena usluga (EOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)  usluga pristupa podacima EGNOS-a (EDAS), koja je besplatna za korisnika i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu nudeći bolje performanse i podatke s većom dodanom vrijednosti od podataka dobivenih preko EOS-a;

(c)  usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i vremensku sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva, za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, prema standardima ICAO-a, ili drugih prometnih sektora;

2.  Usluge iz stavka 1. prioritetno se pružaju na državnim područjima svih država članica koja su geografski locirana u Europi, uključujući za ovu svrhu Cipar, Azore, Kanarske otoke i Madeiru, do kraja 2026.

Geografska pokrivenost EGNOS-a može se proširiti na druge regije svijeta, posebno na državna područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja pridruženih jedinstvenom europskom nebu i trećih zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, ovisno o tehničkoj izvedivosti i u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. te, kad je riječ o usluzi SoL, na temelju međunarodnih sporazuma.

3.  Trošak takvog proširenja, uključujući i povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11. Komisija razmatra druge programe ili instrumente za financiranje takvih aktivnosti. To proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u pružanju usluga iz stavka 1. na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.

Članak 46.

Provedbene mjere za Galileo i EGNOS

Ako je to potrebno za nesmetan rad Galilea i EGNOS-a i njihovu prihvaćenost na tržištu, Komisija prema potrebi utvrđuje mjere za:

(a)  upravljanje rizicima koji proizlaze iz rada Galilea i EGNOS-a i smanjivanje tih rizika, posebno radi osiguravanja kontinuiteta usluge;

(b)  utvrđivanje ključnih etapa odlučivanja za praćenje i evaluaciju provedbe programa Galileo i EGNOS;

(c)  utvrđivanje lokacije centara koji su dio zemaljske infrastrukture Galilea i EGNOS-a, u skladu sa sigurnosnim zahtjevima i slijedeći otvoren i transparentan postupak, i osiguravanje njihova rada;

(d)  određivanje tehničkih i operativnih specifikacija u vezi s uslugama iz članka 44. točke 1. podtočaka (c), (e), (f) i točke 2. podtočke 2. (c).

Te se provedbene mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 47.

Kompatibilnost, interoperabilnost i standardizacija

1.  Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju s tehničkog su gledišta u potpunosti kompatibilni i interoperabilni, uključujući na korisničkoj razini.

2.  Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju kompatibilni su i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su takvi zahtjevi i uvjeti u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni međunarodnim sporazumima.

GLAVA VII.

Copernicus

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 48.

Opseg Copernicusa

1.  Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja ▌, uključujući ulaganja dionika poput Europske svemirske agencije i EUMETSAT-a i, prema potrebi i analizi isplativosti, oslanjajući se na nacionalne i regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta, pri čemu se stvara najveći mogući broj prilika za europske korisnike.

2.  U okviru Copernicusa pružaju se podaci i informacije utemeljeni na potrebama korisnika Copernicusa te na politici potpunih, besplatnih i otvorenih podataka.

2a.  Copernicus pruža potporu oblikovanju, provedbi i nadzoru politika Unije i njezinih država članica, posebno u području okoliša, klimatskih promjena, mora, pomorstva, atmosfere, poljoprivrede i ruralnog razvoja, očuvanja kulturne baštine, civilne zaštite, nadzora infrastrukture, sigurnosti i zaštite, kao i digitalne ekonomije, u cilju daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja.

3.  Copernicus čine sljedeća četiri elementa:

(a)  ▌prikupljanje podataka koje uključuje:

–  razvoj i rad Copernicusovih Sentinela,

–  pristup podacima treće strane u vezi s promatranjem Zemlje iz svemira,

–  pristup in situ podacima i drugim pomoćnim podacima;

(b)  komponenta za obradu podataka i informacija u okviru usluga programa Copernicus, koja uključuje aktivnosti za generiranje informacija s dodanom vrijednošću za potporu praćenju okoliša, izvješćivanju i osiguravanju usklađenosti, civilnoj zaštiti i civilnoj sigurnosti ▌;

(c)  komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se na način prilagođen korisnicima osiguravaju traženje, distribucija, iskorištavanje i dugoročno očuvanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih i pristup takvim podacima i informacijama;

(d)  komponenta za podupiranje prihvaćenosti među korisnicima, razvoj tržišta i izgradnju kapaciteta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga, kao i povezane silazne aplikacije i njihov razvoj na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1. kao i radi prikupljanja i analize potreba korisnika.

4.  U okviru Copernicusa promiče se međunarodna koordinacija sustava za promatranje i povezana razmjena podataka radi jačanja njegove globalne dimenzije i